Page 1

Vol. 2013., No 1., prosinac 2013.

herpetological bulletin

Hrvatsko herpetološko društvo


Hyla herpetološki bilten herpetological bulletin Vol. 2013., No 1.

urednik/editor: dr. sc. Dušan Jelić

Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA

Zagreb, SURVLQDF 2013.


Impressum HYLA, HERPETOLOGICAL BULLETIN Ključni naslov: Hyla (Zagreb) Skraćeni ključni naslov: Hyla (Zagreb) Naslovna fotografija: Natrix tessellata (D. Jelić) Izdavač/Publisher: Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA, I. Breznička 5a, 10 000 Zagreb, Croatia Urednik/Editor: dr. sc. Dušan Jelić, jelic.dusan@gmail.com Urednički odbor/Editorial board: dr. sc. Dušan Jelić, Croatia dr. sc. Ljiljana Tomović, Serbia dr. sc. Tomislav Bogdanović, Croatia Ivona Burić, Croatia ISSN: 1848-2007 


Hyla VOL. 2013., No. 1 ISSN: 1848-2007

Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA

Sadržaj: Contents: O HHD HYLA / About HHD HYLA ………………………………….……………….…… 1

ŽAGAR, A., CAFUTA, V., DRAŠLER, K., JAGAR, T., KROFEL, M., LUŽNIK, M., OSTANEK, E., PETKOVSKA, V., PLANINC, G., SOPOTNIK, M. & VAMBERGER, M. ̶ A review of eleven short-term reptile surveys in the Western Balkans ………………………….………… 3 ZIMIĆ, A., ČENGIĆ, M., MERDAN, S. & JELIĆ, D. ̶ New data on amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) in Natural monument “Tajan” (B&H) ……………...…..……. 22 ĐORĐEVIĆ, S. & GOLUBOVIĆ, A. ̶ Geophagy in the Hermann’s tortoise, Testudo hermanni .........................................................................................................................................46 SIMOVIĆ, A. & MARKOVIĆ, A. ̶ A case of cannibalism in the common wall lizard, Podarcis muralis, in Serbia .......................................................................................................... 48 DEREŽANIN, L. ̶ Hematology of the Glass lizard (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and the island of Cres ....................................................................................... 50 POČANIĆ, P. ̶ Habitat characteristics and habitat selection of the Glass Lizard (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and on the island Cres .................................. 52 LOVRIĆ, V. ̶ Biometrical characteristics of European Glass (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and island of Cres ........................................................................... 54

Upute autorima / Author guidelines …………………………......................................…… 56

Popisni list za kartiranje herpetofaune Republike Hrvatske …....…………..................…… 64


O HHD – HYLA Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla osnovano je 1997. godine pod imenom "Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske-Hyla". Osnovano je od strane biologa i zaljubljenika u vodozemce i gmazove zbog potrebe zaštite ovih životinja koje su često i bezrazložno proganjane i ubijane. Također se pojavila potreba za zaštitom ekosustava i mnogih staništa na kojima obitavaju ove, ali i ostale skupine životinja. Društvo je 2004. preimenovano u današnji naziv te sa razvila unutrašnja infrastruktura u vidu web stranice (www.hyla.hr) i mailing liste koje održavaju povezanost članova i mreže regionalnih i lokalnih udruga i organizacija partnera. Društvo je registrirano kao strukovna organizacija te je većina članova biološke struke. Međutim, otvoreni smo za sve koje zanima zaštita i proučavanje hrvatske herpetofaune (vodozemaca i gmazova) i staništa. HHD-Hyla je punopravna članica IUCN (International Union for Conservation of Nature), najstarije i najveće međunarodne mreže za zaštitu prirode koja pod svojim okriljem okuplja više od 1000 članica - nevladinih i državnih organizacija - u više od 160 zemalja širom svijeta. HHD-Hyla je od 2012. članica udruženja udruga Hrvatski institut za biološku raznolikost HIB zajedno sa svojim partnerima Udrugom za biološka istraživanja – BIOM, Hrvatskim društvom za biološka istraživanja HDBI i Hrvatskim mirmekološkim društvom HMD. Projekti i aktivnosti usmjereni su na istraživanja te zaštitu vrsta i staništa, edukaciju lokalnog stanovništva i šire javnosti (u sklopu projekata ali i zasebna predavanja i radionice), edukaciju studenata te izdavanje publikacija i ostalog edukativnog materijala. Društvo je aktivno na nacionalnoj razini te provodimo projekte u raznim dijelovima Hrvatske uz suradnju s državnim i lokalnim institucijama, udrugama, stručnjacima u zemlji i inozemstvu, školama te lokalnim stanovništvom. VODSTVO DRUŠTVA Djelatnici dr. sc. Dušan Jelić (direktor), Ivona Burić, Ana Štih Upravni odbor

Nadzorni odbor

Boris Lauš – predsjednk

Dragica Šalamon

Ivona Burić – dopredsjednica

dr. sc. Krunoslav Brčić-Kostić

Marija Kuljerić - tajnik

Dean Karaica

Mila Lončar Petra Svoboda KONTAKT Poštanski pretinac: I. breznička 5a, 10 000 Zagreb

e-mail: info@hhdhyla.hr

Telefon: 098 - 608099 (Dušan Jelić)

095 - 1998001 (Ivona Burić)

1


About HHD - HYLA Croatian Herpetological Society - Hyla was founded in 1997 under the name "Society for the protection and study of amphibians and reptiles in Croatia-Hyla". It was established by the biologists and nature enthusiasts because of the need to protect amphibians and reptiles which are often unduly persecuted and killed. The need for protection of ecosystems and many habitats, on which this and other groups of animals reside, also occured. In 2004 Society was renamed to its present name and we developed an infrastructure, web site (www.hyla.hr) and mailing list, through which we maintain cohesion between members and a network of regional and local NGOs and partner organizations. Society is registered as a professional organization, and the majority of our members are biologists. However, we are open to all people interested in research and conservation of Croatian herpetofauna (amphibians and reptiles) and habitats. HHD-Hyla is a full member of the IUCN (International Union for Conservation of Nature), the oldest and largest international network for the protection of nature, with more than 1000 members - government and non-government organizations - in over 160 countries around the world. HHD-Hyla is since 2012 a full member and the founding party of the Croatian Instiute for Biodiversity CIB together with its partners Association for Biological Research – BIOM, Croatian Biodiversity Research Society HDBI and Croatian Mirmecological Society HMD. Projects and activities are focused on research and protection of species and habitats, education of the local inhabitants and public (during the projects, as well as separate lectures and workshops), training of students and publishing of the various scientific, professional and educational materials. Society is active at the national level and implements projects in different parts of the Croatia in cooperation with national and local institutions, NGOs, national and international experts and scientists, schools and local inhabitants.

2


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

A review of eleven short-term reptile surveys in the Western Balkans

Pregled jedanaest kratkotrajnih istraživanja faune gmazova na području zapadnog Balkana

ANAMARIJA ŽAGAR*1,2,3, VESNA CAFUTA1,4, KATARINA DRAŠLER1,5, TOMAŽ JAGAR1,6, MIHA KROFEL1,2, MARTINA LUŽNIK1,7, ERIKA OSTANEK1,8, VESNA PETKOVSKA9, GRIŠA PLANINC1,4, MAJA SOPOTNIK1,10, MELITA VAMBERGER1,11

1

Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, Večna pot 111, SI-1001 Ljubljana, Slovenia 2

3

Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Večna pot 111, SI-1001 Ljubljana, Slovenia

CIBIO, Centro de Investigação em Biodiversidade e Recursos Genéticos, Universidade do Porto, Campus Agrário de Vairão, 4485-661 Vairão, Portugal 4 5

Škofjeloška cesta 25, SI-1215 Medvode, Slovenia

Ulica bratov Mivšek 32, SI-1353 Borovnica, Slovenia 6

7

Tomšičeva 1a, SI-3310 Žalec, Slovenia

Faculty of Mathematics, Natural Sciences and Information Technologies, University of Primorska, Glagoljaška 8, SI-6000 Koper, Slovenia 8 9

Mali Otok 7, SI-6230 Postojna, Slovenia

Institute for Water of the Republic of Slovenia, Hajdrihova 28c, SI-1000 Ljubljana, Slovenia 10 11

Frenkova pot 26, SI-1231 Ljubljana Dobrunje, Slovenia

Museum of Zoology, Senckenberg Dresden, Dresden, Germany *Corresponding author: anamarija.zagar@gmail.com

Abstract In this paper we present distributional data for reptiles from different localities in the Western Balkans. During an 11 year period (2002-2012) we collected new data in the frame of spring student research camps organized by the Biology Students’ Society (DŠB). Surveys were conducted by members of the herpetological groups that were mostly biology students. Surveys were located on five islands Dugi otok, Brač, Korčula, Mljet, and Pag, one peninsula Pelješac (Croatia), in the continental area around Kamenovo and Lake Skadar (Montenegro), Dojran Lake (Macedonia), at lower Neretva Delta (Croatia) and around Niš (Serbia). Altogether 34 different

3


Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007

Original Scientific Paper Žagar et al.2013

reptile species were recorded in the surveys. The species lists comprised of 7-22 different species per single locality. The highest reptile biodiversity was recorded around Dojran Lake in Macedonia.

Key words: Reptiles, Reptilia, Distribution, Western Balkans

Sažetak U radu se prikazuju distribucijski podatci za gmazove sa različitih lokaliteta na području zapadnog Balkana. Tijekom razdoblja od 11 godina (2002. – 2012.) prikupili smo nove podatke u okviru studentskih istraživačkih kampova organiziranih od strane Društva studenata biologije (DSB). Istraživanja su provedena od strane pripadnika herpetološke sekcije koju većinom čine studenti biologije. Istraživanja su provedena na pet otoka, Dugi otok, Brač, Korčula, Mljet i Pag, jednom poluotoku, Pelješac (Hrvatska), na kontinentalnom području oko Kamenova i Skadarskog jezera (Crna Gora), okolici Dojranskog jezera (Makedonija), na području donjeg dijela rijeke Neretve (Hrvatska) i oko grada Niša (Srbija). Istraživanjem je ukupno zabilježeno 34 različite vrste gmazova. Na pojedinim lokalitetima zabilježeno je od 7 do 22 vrste gmazova, a najveća raznolikost zabilježena je oko Dojranskog jezera u Makedoniji.

Ključne riječi: Gmazovi, Reptilia, rasprostranjenost, zapadni Balkan

4


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

INTRODUCTION

1974, TOMOVIĆ & DŽUKIĆ, 2003, KRČMAR ET AL., 2007,

The reptile species richness and composition as well as

RISTIĆ ET AL., 2007, CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ ET AL., 2011,

the distributional knowledge in the Western Balkans are

RALEV

highly diversified across the area. The Balkan peninsula

DŽUKIĆ, 1974, DŽUKIĆ, 1991, CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ &

is still one of the most understudied areas of Europe,

DŽUKIĆ, 1995, CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ & DŽUKIĆ, 1997,

despite the high species diversity reported here (DŽUKIĆ

DŽUKIĆ

& KALEZIĆ, 2004). Assessment of six different areas in

CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ, 2002, TOMOVIĆ

the Balkan peninsula revealed the highest diversity of

VAN DER VOORT, 2003, AJTIĆ ET AL., 2005, KRČMAR ET

reptiles in the »Adriatic triangle« (Montenegro and NW

AL.,

Albania), where DŽUKIĆ & KALEZIĆ (2004) also noted

2009, POLOVIĆ & LJUBISAVLJEVIĆ, 2010). Scarcer, but

the highest concentration of endemics in the Balkans.

increasing in the last few years, are publications from

ET AL.,

ET

2013), and Montenegro (BRELIH &

AL.,

1997, TOMOVIĆ

2007, LJUBISAVLJEVIĆ

ET AL.,

ET

AL.,

ET AL.,

2000, 2003,

2007, JOVANOVIĆ,

Macedonia (PETKOVSKI ET AL., 2000, STERIJOVSKI, 2006, First surveys of the Balkan herpetofauna date back to the

STERIJOVSKI

late 19th and the beginning of the 20th century (literature

(BRELIH & DŽUKIĆ, 1974, JELIĆ & LELO, 2011,

review in: JABLONSKI ET AL., 2012). From the middle of

JABLONSKI ET AL., 2012, KOREN ET AL., 2012). There are

the 20th century on, several studies or reports focused on

also few general distributional overviews of reptile

islands or archipelagos of Croatia (BRELIH & DŽUKIĆ,

species for former Yugoslavia (RADOVANOVIĆ &

1974, CVITANIĆ, 1984, ARNOLD, 1987, CORTI

ET AL.,

MARTINO, 1950, RADOVANOVIĆ, 1951, DŽUKIĆ, 1995),

1999, SCHMIDTLER, 1999,

and for Western Palearctic, including the Balkan

1999, GRILLITSCH

ET AL.,

SEHNAL & SCHUSTER, 1999, TOTH

ET AL.,

2011) and Bosnia and Herzegovina

2006,

Peninsula, published by the Societas herpetologica

2009, KOREN

italica (SINDACO & JEREMČENKO, 2008). Review for the

2011), as well as inland areas of Croatia (BRELIH

genus Vipera in the Western and central Balkans was

KLETEČKI

ET AL.,

2009, VERVUST

ET AL.,

ET AL.,

ET AL.,

& DŽUKIĆ, 1974, HENLE, 1985, ARNOLD, 1987, SCHMIDTLER, 1999, KRČMAR

ET AL.,

also published recently (JELIĆ ET AL., 2013).

2007, KRYŠTUFEK

&KLETEČKI, 2007, KRYŠTUFEK ET AL., 2008, BARIŠIĆ &

In the last decade information systems allow easy

BOGDANOVIĆ, 2011, JELIĆ & BOGDANOVIĆ, 2011,

distribution of information via internet, including data on

SZOVENYI & JELIĆ, 2011, JELIĆ, 2012, JELIĆ & KARAICA,

hepretofauna of the Balkan peninsula. Since 2006 an

2012), Serbia (BRELIH & DŽUKIĆ,

internet-based database of photos and records of

2012, KOREN

ET AL.,

5


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

amphibians and reptiles from the Balkan area is available

were conducting field work during the spring student

and annually up-dated with new records (BALEJ &

research camps organized by DŠB in the period of 2002-

JABLONSKI, 2006-2008). A similar database with a

2012. Each year the camp was organized in a different

checklist of species was created for Montenegro (AJTIĆ

location in the Western Balkans and so reptile surveys

ET AL.,

were conducted in 11 different areas (Tab. 1, Fig. 1),

2004) but the web-page is not working anymore

today.

among which seven were located in Croatia (five on the islands, one on a peninsula, and one in the continental

Our aim was to join and present the newly gathered

region), two in Montenegro, one in Serbia and one in

distributional data for reptiles from different localities in

Macedonia.

the Western Balkans. New data was collected in the frame of the spring student research camps organized by

In the first four years (2002-2005) the group surveying

the Slovene Biology Students’

Society (Društvo

reptiles was also surveying amphibians, whereas after

študentov biologije – DŠB – from the Biotechnical

2006 the group was focused only on reptiles and in the

faculty at the University of Ljubljana) in the period

years 2007 and 2008 there were even two reptile groups

between 2002-2012. This collection of new records will

working separately in order to gather more data. Groups

contribute to the existing knowledge of reptile fauna in

were led by one to three mentors that were more

this understudied region of Europe.

experienced

biology

students

(Tab.

1).

Group’s

participants were biology students and their number METHODS

varied between 3 and 10 (Tab. 1).

The basis for the preparation of this report was the data gathered by members of the herpetological groups that

6


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

Table 1. Consecutive years, locations and exact dates of the spring student camps with information on mentors, number of participants (Part.) and number of field days (F. days) conducted by the herpetological or reptile groups. Tablica 1. Godine, lokacije i točni datumi proljetnih studentskih kampova sa informacijama o mentorima, broju sudionika (Part.) te broju terenskih dana (F. days) koje su izvele herpetološke skupine ili skupine za gmazove. Lable

Year

Location

Date

Mentor(s)

Part.

F. days

1 2 3 4

2002 2003 2004 2005

20th April – 28th April 18th April – 26th April 24th April – 1st May 23th April – 29th April

G. Planinc V. Cafuta V. Cafuta M. Lužnik

6 6 8 4

8 7 8 6

5

2006

Dugi Otok (Croatia) Brač (Croatia) Korčula (Croatia) Kamenovo (Montenegro) Pelješac (Croatia)

23th April – 30th April

5

6

6

2007

Pag (Croatia)

27th April – 5th May

7

2008

Mljet (Croatia)

26th April – 3rd May

8

2009

25th April – 2nd May

4 3 6 5 10

7 4 6 6 7

9

2010

24th April – 1st May

T. Jagar, E. Ostanek

10

6

10

2011

23rd April – 1st May

K. Drašler

8

5

11

2012

Lake Skadar (Montenegro) Dojran Lake (Macedonia) Neretva Delta (Croatia) Niš (Serbia)

M. Lužnik, V. Petkovska, A. Žagar M. Vamberger (1st gr.) A. Žagar (2nd gr.) M. Vamberger (1st gr.) M. Sopotnik (2nd. gr.) G. Planinc

28th April – 5th May

K. Drašler

9

5

Our main goal was to survey various suitable habitats to

available at the time (BRUNO & MAUGERI, 1979,

detect different species of terrestrial and freshwater

ARNOLD & BURTON, 1985, MRŠIĆ, 1997, TOME, 1999,

reptiles in the area. Groups checked a wide variety of

ARNOLD & OVEDEN, 2004, HUTINEC & LUPRET-

habitats to ensure detection of the whole reptile

OBRADOVIĆ, 2005). When needed, collecting permits

community in the surveyed area; from dry and rocky

were always obtained before the camp.

parts to water bodies and overgrown areas at different altitudes. Open sea was not surveyed. When possible,

For all of the years, the mentors prepared a report of the

reptiles were determined by sight and photographed.

groups’ work. The reports were so-far published in

When species determination was not possible by sight,

bulletins issued by the DŠB for all of the years, except

the individuals were captured either with the noose (for

for 2007, 2008 and 2011 (PLANINC, 2002, CAFUTA,

lacertids), hands (terrapins, legless lizards and non-

2005A, CAFUTA, 2005B, LUŽNIK, 2006, LUŽNIK

venomous snakes) or with a hook (venomous snakes),

2006, PLANINC, 2009, DRAŠLER, 2012, JAGAR &

and released after determination on the point of capture.

OSTANEK, 2012) and are available in pdf on the internet

For the determination of species we used literature

page of DŠB.

ET AL.,

7


Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Original Scientific Paper Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

RESULTS

22 species of reptiles per survey. Jointly we recorded 34

Localities of surveys are presented on Figure 1 with

different reptile species in the Western Balkans. Below

labels corresponding to the numbers in Table 1 (and to

in Table 2 we present the full species list with the

consecutive years from 2002 to 2012 when the survey

number of individuals and the number of different

was conducted). Surveys resulted in identification of 7-

localities recorded at each locality.

Figure 1. Map of the Western Balkans with localities that were surveyed by the herpetological or reptile groups during the spring camps. Labels correspond to the numbers in Table 1 and to consecutive years from 2002 to 2012. Slika 1. Karta zapadnoga Balkana sa lokacijama koje su bile istraživane od strane herpetološke skupine ili skupine za gmazove tijekom proljetnih kampova. Oznake odgovaraju brojevima datima u Tablici 1 te godinama od 2002 do 2012.

8


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

Table 2. Full species list with the number of individuals (Ind.) and localities (Loc.) recorded by the herpetological groups at 11 spring camps. Labels 1-11 correspond to the numbers in Table 1 and to consecutive years from 2002 to 2012. Tablica 2. Cijelotni popis vrsta sa brojem jedinki (Ind.) i lokacija (Loc.) zabilježenih od strane herpetoloških skupina na 11 proljetnih kampova. Oznake 1-11 odgovaraju brojevima datima u Tablici 1 te godinama od 2002 do 2012. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Ablepharus kitaibelli Anguis fragilis

Pseudopodus apodus Algyroides nigropunctatus Dalmatolacerta oxycephala

Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc.

Lacerta trilineata

Ind. Loc.

Lacerta viridis

Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc.

Podarcis erhardii Podarcis muralis Podarcis sicula

Podarcis melisellensis Podarcis tauricus Zootoca vivipara

Hemidactylus turcicus Mediodactylus kotschyi Typhlops vermicularis Coronella austriaca Dolichophis caspius Elaphe quatuorlineata

Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc.

10 9

4 4

1 1

8 2

47 12

30 13

21 14 8 4

2 1 26 9

5 3

1 1 22 11 9 2

11 7

NA 7 1 1

29 15

13 4 8 4 22 13

141 16

54 13

20 5

21 10 13 6 2 1

3 1 4 1 13 3

6 3 1 1 20 9

7 5 23 6 11 4 15 4

24^ 13 30^ 10

1 1

34 13

31 12 17 7

NA 2 NA 9

10^ 7

4 1

10^ 12 3 2

6 1

1 1 2 1

7 5

2 2

5 1

4 3

5 1 20 4 2 1

2 2 1 1 2 2

1 1

2 2 3 3

1 1 2 2 1 1

9


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

Hierophis gemonensis Natrix natrix Natrix tessellata

Malpolon insignitus Platyceps najadum Tellescopus fallax

Zamenis longissimus Zamenis situla Vipera ammodytes Vipera berus Emys orbicularis Mauremys rivulata Testudo graeca

Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc.

2 2

1 1

6 5 1 1

2 2

3 3 7 4 10 6

1 1

7 2 11 6

8 3 11 6

8 2

1 1

5 2

1 1

1 1 2 2

1 (1)* 2 2 1 1

7 6 6 4

2 2 1 1

1 1

7 3

9 4

2 2

104" 3

Ind. Loc. Ind. Loc.

3 3

4" 1

6 4 8 2 2 2 2 2

5 5 2 2 8 2 1 1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 1

2 2

1 1

1 1

4 1 3 1 2 2 22 11

1 1

3 2 1 1 2 2

Ind. 2 9 25 6 5 10 6^ Loc. 2 7 8 2 2 9 3 1 1 Trachemys scripta Ind. elegans# Loc. 1 1 *the origin of the specimen found is not clear (see the text below the table for additional information) "E. o. hellenica ^minimal number of individuals recorded, more have been seen but the exact number was not recorded #non-autochthonous species Testudo hermanni

1 1 1 1

2 1

2006, KRYŠTUFEK & KLETEČKI, 2007). Among

ISLAND DUGI OTOK (CROATIA)

ET AL.,

During the survey seven reptile species were found in

our finds was also a dead specimen of Telescopus fallax

nature (Tab. 2). According to the available literature we

found in a glass jar by the main road near Sali. The exact

missed only two reptile species recorded in previous

origin of the specimen could not be determined. The

surveys: Natrix natrix (HIRTZ, 1930) and Typhlops

presence of this species on the island Dugi otok was last

vermicularis (GRILLITSCH ET AL., 1999, JANEV HUTINEC

mentioned in the literature in 1930 (HIRTZ, 1930).

10


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

our survey we also spotted three specimens of mongoose ISLAND BRAČ (CROATIA)

at two localities in the eastern part of the island.

Despite the short time of survey we managed to record most of the reptile species reported previously from

KAMENOVO (MONTENEGRO)

island Brač (Tab. 2). According to the literature, we

A six-day survey resulted in the detection of 15

missed only Telescopus fallax and Coronella austriaca

autochthonous

(SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).

autochthonous species, Trachemys scripta elegans (Tab.

reptile

species

and

one

non-

2). Species diversity in the area is high, with 37 reptile ISLAND KORČULA (CROATIA)

species (SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).

Only seven species were found within the survey on the

We detected approximately 50 % of terrestrial lizards

island Korčula (Tab. 2). According to the old literature

and turtles, but only 5 out of 15 snake species, most

data also Lacerta trilineata, Elaphe quatuorlineata,

probably due to low detectability, relatively small survey

Malpolon insignitus, Natrix natrix, Telescopus fallax and

area, and short survey time (6 days, Tab. 1).

Vipera ammodytes were present on Korčula (SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).

However, it

PELJEŠAC PENINSULA (CROATIA)

is known that the snake population on Korčula was

During reptile survey on Pelješac peninsula we recorded

reduced in the past by the alien species small Indian

15 species (Tab. 2), although we were not able to survey

mongoose

(Herpestes

was

the entire peninsula during the six days of field work.

introduced

between 1921

from India

Moreover, the second half of the survey was rainy and

(KRYŠTUFEK

AND

TVRTKOVIĆ, 1992). In 2008, a reptile

not very suitable for reptiles to be active and this could

survey revealed that six species might have become

be an additional reason why we did not find all of the

extinct on Korčula: L. trilineata, Hemidactylus turcicus,

expected species. There is no exact list of reptiles of

E. quatuorlineata, N. natrix T. fallax and V. ammodytes

Pelješac available in the literature and since this is a

(BARUN ET AL., 2010). Comparing our results from 2004

peninsula, more species can be present here than on

and results from BARUN ET AL. (2010) from 2008 reveal

nearby islands. If we compare the data available for the

that in both years five otherwise common species were

nearby

not found, with two exceptions: in 2004 we still found H.

INTRODUCTION), the species we did not find but could be

turcicus that was not found in 2008, and in 2004 we did

expected on Peljšeac were: Podarcis muralis, P. sicula,

auropunctatus) and 1927

that

areas

(SEE

LITERATURE

REVIEW

IN

THE

not find M. insignitus which was found in 2008. During

11


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

Coronella austriaca, Natrix natrix, Malpolon insignitus,

abundance of the European pond turtle (E. orbicularis) in

and Zamenis longissimus.

the marshy area of Kolansko blato. In the first sampling we caught and marked 31 terrapins and in the second 43

ISLAND PAG (CROATIA)

terrapins, of which only seven were re-captured. In the

On the island Pag we found 11 autochthonous and one

same locality we also found one fish trap set by local

non-autochthonous species (Tab. 2). From expected

fishermen with 21 dead Emys orbicularis (Fig. 2), two

species according to literature data (SEE

LITERATURE

dead Natrix natrix, and one living N. natrix that we

INTRODUCTION), we did not find:

released at the site. Interestingly, seven out of 11 found

Hemidactylus turcicus, Telescopus fallax and Zamenis

N. natrix were with lateral stripes that are characteristic

situla. We were working in two groups where one of the

for the subspecies N. n. persa.

REVIEW IN THE

groups worked with a special attention to Emys orbicularis. In this group we tried to assess the

12


Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007

Original Scientific Paper Žagar et al.2013

Figure 2. At Kolansko blato on the island Pag (Croatia) we found a fish trap with 21 dead Emys orbicularis inside. Photo: M. Vamberger Slika 2. Na lokalitetu Kolanjsko blato na otoku Pagu (Hrvatska) pronašli smo vršu sa 21 mrtvih jedinki vrste Emys orbicularis. Fotografija: M. Vamberger

13


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

ISLAND MLJET (CROATIA)

the fact that we had a short period of survey due to bad

During our survey we detected eight species (Tab. 2).

weather conditions.

From lizards we also expected to find the European glass lizard (Pseudopus apodus), that is known to have been

DOJRAN LAKE (FYR MACEDONIA)

historically present (SEE

LITERATURE REVIEW IN THE

Our survey yielded in detecting 22 species (Tab. 2), of

INTRODUCTION), but was not found by our field work. As

which two species were recorded by members of other

on the island Korčula, also on the island Mljet we did not

biological groups working in the frame of the camp.

find several expected species of snakes that were

Good weather conditions and many field working hours

recorded before (SEE

contributed to a relatively high species count; all species

LITERATURE REVIEW IN THE

INTRODUCTION), nor recently in 2008 (BARUN

ET AL.,

recorded previously, except Eryx jaculus and Telescopus

2010): Elaphe quatuorlineata, Hierophis gemonensis,

fallax (SEE

LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION),

Telescopus fallax and Vipera ammodytes. We assume

were detected.

they might be extinct or at least very rare. We also did not find Zamenis longissimus that was found in the same

NERETVA DELTA (CROATIA)

year by BARUN

(2010). The small Indian

With our survey we detected 16 species (Tab. 2), of

mongoose is the most abundant on Mljet, and Korčula,

which six species were found by other biological groups

compared to other Croatian islands surveyed by BARUN

working at the camp. Species that we did not detect but

ET AL.

(2010). It has a big impact on the number of

had been found here in recent herpetological surveys

snakes present on these two islands (BARUN ET AL. 2010)

were: Anguis fragilis, Lacerta agilis, Podarcis muralis,

and is probably the main reason for the small number

Coronella

and species richness of the snakes detected by our

LITERATURE REVIEW IN THE

survey.

probably we did not detect them because they are either

ET AL.

austriaca

and

Telescopus

fallax

(SEE

INTRODUCTION). Most

difficult to detect or rare. LAKE SKADAR (MONTENEGRO) Ten species of reptiles were detected within our survey

NIŠ (SERBIA)

(Tab. 2). Diversity of reptiles around Skadar lake is

With our survey we detected 14 species (Tab. 2) of

known to be quite high (28 species), but still not fully

which two were found by other biological groups.

known (SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).

Surveys of different habitats ensured detection of

The reason for low number in our species list is mostly

different species, e.g. the group spent one day at higher

14


Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Original Scientific Paper Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

elevations (1700 m a.s.l.) and found species most typical

in Macedonia. Our results confirmed that, as our group

of higher altitudes: Zootoca vivipara and Vipera berus.

recorded the highest number of different snake species (10) compared to other localities. The second locality in

DISCUSSION

the number of snakes species detected was in the lower

Joint results of 11 reptile surveys performed in different

Neretva Delta in Croatia with nine different species. The

localities of the Western Balkans in the period 2002-

locality with the highest diversity of lacertid species

2013 comprised in a species list of 33 autochthonous

recorded amongst our surveys was around Kamenovo in

species and one non-autochthonous species (Trachemys

Montenegro, with five lacertids. Regarding terrapins, the

scripta).

most impressive was the locality of Kolansko Blato on island Pag in Croatia, where we did a short mark-

Survey methods used were comparable among the years

capture-recapture survey that suggests the abundance of

with a difference in the sampling effort (different number

Emys orbicularis there is very high.

of participants in the groups and different number of field days). First constraint for a complete species list of

Species-wise, the most common species of reptiles found

individual locality is that reptiles, especially snakes, have

at nine different localities was Pseusopodus apodus.

a low detectability because of their secretive way of

Amongst lacertids (Lacertidae) we recorded Podarcis

living. The second constraint was the duration of camps

melliselensis at eight and Lacerta trilineata at seven

that lasted 3-8 days. Although the season of our surveys

different localities, others at less. The least common

(late April-early May) is generally the best part of the

were P. erhardii, P. tauricus and Z. vivipara found only

field season for reptile surveys, there is also a high

per one locality. Amongst snakes (Serpentes) our records

chance of rain or cold cloudy weather. In several years

do not necessarily correspond with actual prevalence in

there were some days with bad weather conditions and

the surveyed localities, since the detection is lower than

surveys were limited and relatively short which resulted

in lacertids. Nevertheless, we recorded at eight different

in lower number of species found.

localities Vipera ammodytes and at seven Hierophis gemonensis and Natrix natrix that suggest their common

The highest reptile species diversity was recorded in the

distribution across the surveyed localities in the Western

area around Dojran Lake in Macedonia, where we

Balkans. Surprising is that we found Telescopus fallax

identified 22 different species. PETKOVSKI ET AL. (2000)

only at one locality, even though it was expected and

reported that especially the snake diversity is very high

should be common on most of the Croatian island and

15


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

around Neretva delta. From terrapins (Testudines) we

research camps organized by the Biology Students’

frequently found Testudo hermanni (at eight different

Society (Društvo študentov biologije – DŠB). We would

localities) and Emys orbicularis (at seven different

like to thank all the DŠB and each years’ camp

localities). Mauremys rivulata and T. graeca were found

organizers for their work and all the participants for the

at less than three localities.

field work done. Students involved as participants (except if they were mentors in other years) by the

Especially interesting were surveys conducted on islands

alphabetical order of surnames are: Ajša Alagič, Petra

Korčula and Mljet, where the Indian mongoose

Avanzo, Antonija Bogdan, Špela Borko, Petra Burger,

obviously has a negative impact on the reptile fauna.

Maja Cipot, Helena Črtalič, Barbara Bric, Barbara

Comparisons with 2008 surveys of BARUN ET AL. (2010)

Debeljak, Nina Degenek, Petra Dolinar, Nina Erbida,

showed similarity in the species list for Mljet that

Eva Erzar, Marta Frlic, Anja Gačnik, Larisa Gregur,

indicates that four species have been extinct. During our

Maja Gril, Petra Hladnik, Matej Hočevar, Nuša Hrga,

survey on Korčula in 2004 we still found H. turcicus, but

Maja Jelenčič, Kaja Jensterle, Katja Janša, Matej Kalar,

the species was not found anymore in 2008 (BARUN

ET

Lara Kastelic, Nino Kirbiš, Meta Kogoj, Mateja Konc,

2010). We cannot conclude if in this case there was

Ana Kopčavar, Melita Korošec, Matevž Koršič, Nastja

an extinction of the species but such surveys also provide

Kosor, Mitja Kožuh, Živa Krelj, Stina Krsmanovič, Ema

valuable data for comparison between years and in can

Leban, Tina Ličina, Tjaša Lukanc, Manica Markelj, Tina

suggest on a detrimental the impact of bringing an alien

Mesarič, Katarina Novak, Sara Novak, Nadja Osojnik,

predator species to islands.

Anja Palandačič, Andreja Papež, Jerneja Pavletič,

AL.,

Tamara Pezić, Urša Remic, Tadeja Rome, Mirko Silan, Overall, our work resulted in newly gathered records that

Vesna Smolič, Anže Suhadolnik, David Škufca, Domen

are presented in 11 species lists for different localities in

Trkov, Jernej Uhan, Polona Valič, Jasmina Vesel, Nina

the Western Balkans. We believe that this data represent

Vidmar, Daniela Vlačić, Nika Zaletelj, Črt Zupančič, and

a better contribution to the knowledge of species

Irena Žnidar.

distribution of this area.

ACKNOWLEDGEMENTS We want to emphasize that the work was done in majority by biology students and in the frame of biology

16


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

Cafuta, V. (2005b) Skupina za dvoživke in plazilce.

REFERENCES Ajtić, R., Tomović, L. & Crnobrnja-Isailovic, J. (2004): Check

list

of

reptiles

of

Montenegro

<http://www.biodiverity.cg.yu/articles.php?id=19> . Ajtić, R., Tomović, L., Aleksić, I. & Crnobrnja-Isailović, J. (2005): New records of Dalmatian Algyroides nigropunctatus,

DUMERIL

and

BIBRON, 1839) (Lacertidae) in Montenegro with comment on its conservation status. Acta zoologica

2004.

Društvo

študentov

biologije,

Ljubljana.

Man and lacertids on the Mediterranean islands: conservation perspectives. Natura croatica 8: 287300. Crnobrnja-Isailović, J. & Džukić, G. (1995): First report about conservation status of herpetofauna in the Skadar Lake region (Montenegro): current situation

bulgarica 57: 385-389. Arnold, E. N. & Burton, A. J. (1985): Guida dei rettili e

and perspectives. Scientia Herpetologica 1995: 373380.

dagli anfibi d'Europa. Franco Muzzio, Padova. Arnold, E. N. (1987): Resource partition among lacertid lizards in southern Europe. J. Zool. Ser. B 1: 739782. Arnold, E. N. & Oveden, D. (2004): A field guide to the reptiles and amphibians of Britain and Europe. Collins, London. Balej, P. & Jablonski, D. (2006-2008): Balcanica.info <http://www.balcanica.cz/> . Pristupljeno 21. veljača

Crnobrnja-Isailović,

J.

&

Džukić,

G.

(1997):

Raznovrstnost faune vodozemaca i gmizavaca u Širnem regionu Skadarskog jezera i značaj njenog očuvanja. Poseban otisak

iz Zbornika radova

"Prirodne vrijednosti i zaštita Skadarskog jezera". Naučni skupovi, knjiga 44. CANU, Podgorica. Crnobrnja-Isailović, J. (2002): Another population of Vipera ursinii macrops Méhely, 1911 in Montenegro (Central Balkans). Herpetozoa 14: 137-141.

2013. Barišić, F. & Bogdanović, T. (2011): Reptiles (Reptilia) Barun, A., Simberloff, D. & Budinski, I. (2010): Impact of the small Indian mongoose on native amphibians and reptiles of the Adriatic islands, Croatia. Animal

berus, Viperidae, Ophidia) on Vlasina Plateau (Southeastern Serbia). Biologica Nysanna 2: 1-7. Cvitanić, A. (1984): Ornitofauna otoka Brača. Brački zbornik 14: 155.

Conservation 13: 549-555. Brelih, S. & Džukić, G. (1974): Catalogus Faunae Academia

Crnobrnja-Isailović, J., Dinov, J. & Ranđelović, V. (2011): Occurrence of European Adder (Vipera

of the Papuk Nature Park. Hyla 2011: 47-75.

Jugoslaviae.

Korčula

Corti, C., Bohme, W., Delfino, M. & Masseti, M. (1999):

Pristupljeno 21. veljača 2013.

(Algyroides

Jazbec, K. (ed.) Ekosistemi Dalmacije; Brač 2003 in

Scientarum

et

Artium

Slovenica, Ljubljana. Bruno, S. & Maugeri, S. (1979): Rettili d'Italia. Tartarughe, Sauri, Serpenti. I Miracoli della Natura, Giunti Martello, Firenza. Cafuta, V. (2005a): Herpetološka skupina. In Jazbec, K. (ed.) Ekosistemi Dalmacije; Brač 2003 in Korčula 2004. Društvo študentov biologije, Ljubljana.

Drašler, K. (2012): Poročilo o delu skupine za plazilce. pp. 50-60. Marić, R. (ed.) Ekosistemi Balkana 2012 – Srbija. Društvo študentov biologije, Ljubljana. Džukić, G. (1991): Vodozemci i gmizavci (AmphibiaReptilia) (Građa za faunu vodozemaca i gmizavca Durmitora). Fauna Durmitora. Sveska 4. CANU, Posebna izdanja, Knjiga 24, Odeljenje prirodnih nauka, Knjiga 15, Titograd. Džukić, G. (1995): Diverzitet vodozemaca (Amphibia) i gmizavca (Reptilia) Jugoslavije, sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. pp. 447-469. Stevanović,

17


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

V. & Vasić, V. (eds.) Biodiverzitet Jugoslavije sa

Jadrana

pregledom vrsta međunarodnog značaja. Biološki

biologije, Ljubljana.

Makedonija

2010.

Društvo

študentov

Jelić, D. & Bogdanović, T. (2011): Preliminary data on

fakultet i Ecolibri, Beograd. Džukić, G., Đorović, A., Kalezić, M. L., Aleksić, I. & Crnobrnja-Isailović, J. (1997) The Mosor lizard occurs also in the Prokletije mountain massif. University. Thought, Natural Sciences, III(2): 61-62. Džukić, G. & Kalezić, M. L. (2004): The biodiversity of

existence of Zootoca vivipara ssp. pannonica (Lac & Kluch, 1968) in Croatia. Hyla 2011: 77-79. Jelić, D. & Lelo, S. (2011): Distribution and Status Quo of Natrix tessellata in Croatia, and Bosnia and Herzegovina. Mertensiella 18: 217-224.

amphibians and reptiles in the Balkan penninsula. pp.

Jelić, D. & Karaica, D. (2012): First data on the fauna of

167-192. Griffiths, H. I., Kryštufek, B. & Reed, J.M.

aphibians and reptiles of the lower Una River and its

(eds.) Balkan biodiversity: pattern and process in the

coastal area. Hyla 2012: 22-41.

European hotspot. Kluwer Academic Publishers,

Jelić, D. (2012): Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Méhely, 1911) in Croatia. Hyla

Netherlands. Grillitsch, H., Weish, P. & Tiedemann, F. (1999):

2012: 44-45.

the

Jelić, D., Ajtić, R., Sterijovski, B., Crnobrnja-Isailović,

Dalmatian island of Dugi Otok (Croatia). Herpetozoa

J., Lelo, S. & Tomović, L. (2013): Distribution of the

12: 161-162.

genus Vipera in the western and central Balkans

Typhlops

vermicularis

Merrem,

1820

in

Henle, K. (1985): Ökologische, zoogeographische und systematische

Bemerkungen

zur

Herpetofauna

M.

(1930):

Prirodoslovna

istraživanja

sjevernodalmatinskog otočja. I. Dugi i Kornati. Prirodoslovna istraživanja Kraljevine Jugoslavije 16: Hutinec, B. J. & Lupret-Obradović, S. (2005): Zmije Hrvatske: priručnik za određivanje vrsta, Društvo za i proučavanje vodozemaca

i gmazova

History Museum 2: 137-152. Kletečki, E., Lanszki, J., Trócsányi, B., Mužinić, J. &

Jablonski, D., Jandzik, D. & Gvoždik, L. (2012): New and

zoogeographic

caspius (Gmelin, 1789) (Reptilia: Colubridae) on the island of Olib, Croatia. Natura Croatica 18: 437-442. Koren, T., Lauš, B., Burić, I. & Kuljerić, M. (2011): Contribution to the herpetofauna (amphibians &

Hrvatske. Hyla, Zagreb.

records

plain (Ulcinj, Montenegro). Bulletin of the Natural

Punger, J. J. (2009): First record of Dolichophis

94-118.

zaštitu

109-132. Jovanović, M. (2009): Amphibia and Reptilia of Štoj

Jugoslawiens. Salamandra 21: 229-251. Hirtz,

(Squamata: Serpetntes: Viperidae). Herpetozoa 25:

classification

of

reptiles) of the Kornati achipelago, Croatia. Natura croatica 20: 387-396.

and

Koren, T., Černe, M., Koprivnikar, N., Trkov, D.,

Herzegovina. North-Western Journal of Zoology 8:

Drašler, K. & Jelić, D. (2012): Contribution to the

324-337.

herpetofauna (Amphibia & Reptilia) of lower Neretva

amphibians

and

reptiles

from

Bosnia

Janev Hutinec, B., Kletečki, E., Lazar, B., Podnar Lešić, M., Skejić, J., Tadić, Z. & Tvrtković, N. (2006): Red book of amphibians and reptiles of Croatia. Ministry of Culture, Zagreb. Jagar, T. & Ostanek, E. (2012): Poročilo skupine za plazilce. pp. 57-65. Borko, Š. (ed.) Ekosistemi

River (Croatia & Bosnia and Herzegovina). Hyla 2012: 19-40. Krčmar, S., Mikuska, J. & Kletečki, E. (2007): New records of Dolichophis caspius (Gmelin, 1789), (Reptilia: Colubridae) in Croatia, Montenegro and Serbia. Acta zoologica bulgarica 59: 101-103.

18


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

Kryštufek, B. & Tvrtković, N. (1992): New information

Planinc, G. (2009): Poročilo skupine za plazilce.

on the introduction into Europe of the small Indian

Ekosistemi Jadrana. Črna gora 2009 (ed P. Presetnik).

mongoose, Herpestes auropunctatus. Small carnivore

Društvo študentov biologije, Ljubljana. Polović, L. & Ljubisavljević, K. (2010): Herpetofaunal

conservation 7: 16. Kryštufek, B. & Kletečki, E. (2007): Biogeography of small

terrestrial

vertebrates

on

the

Adriatic

landbridge islands. Folia zoologica 56: 225-234.

Richness of the Skadar Lake Region, Montenegro: a Review and Update. Scripta Scientarium Naturalium 1: 113-122.

Kryštufek, B., Janžekovič, F. & Donev, N. R. (2008):

Radovanović, M. & Martino, K. (1950): Zmije

Elevational diversity of reptiles on two Dinaric

Balkanskog polustrva. Srpska akademija nauka,

mountains. Journal of Natural History 42: 399-408.

Beograd.

Ljubisavljević, K., Arribas, O., Džukić, G. & Carranza,

Radovanović, M. (1951): Vodozemci i gmizavci naše

S. (2007): Genetic and morphological differentiation

zemlje., pp. 250. Izdavačko preduzeće narodne

of Mosor rock lizards, Dinarolacerta mosorensis

republike Srbije, Beograd.

(Kolombatović, 1886), with the description of a new

Ralev, A., Popović, M., Ružić, M., Shurulinkov, P.,

Mountain Massif

Daskalova, G. & Crnobrnja-Isailović, J. (2013): A

(Montenegro) (Squamata: Lacertidae). Zootaxa 1613:

new record of Testudo graeca ibera Pallas, 1814, in

1-22.

southern Serbia. Herpetozoa 25: 151-153.

species

from the

Prokletije

Lužnik, M. (2006): Poročilo herpetološke skupine.

Ristić, N., Tomović, L., Ajtić, R. & Crnobrnja-Isailović,

Luštrik, R. & Vinko, V. (eds.) Ekosistemi Jadrana,

J. (2007): First record of the four-lined snake Elaphe

Črna gora 2005, Pelješac 2006. Spomladanski

quatuorlineata (Lacépede, 1789) in Serbia. Acta

biološki dnevi Jovsi 2006. Društvo študentov

Herpetologica 1: 135-139.

biologije, Ljubljana. Lužnik, M., Petkovska, V. & Žagar, A. (2006): Poročilo

Schmidtler, J. F. (1999): Notes on the altitudinal distribution of lizards and some other reptiles on

skupine za plazilce. Luštrik, R. & Vinko, D. (eds.)

mount

Ekosistemi Dalmacije, Črna gora 2005, Pelješac

surroundings. Natura Croatica 8: 223-237.

2006. Spomladanski biološki dnevi Jovsi 2006. Društvo študentov biologije, Ljubljana. Mršić, N. (1997): Plazilci (Reptilia) Slovenije. Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana.

Biokovo

(Croatia)

and

its

immediate

Sehnal, P. & Schuster, A. (1999): Herpetologische Beobachtungen auf der Kvarner Insel Cres, Kroatien. Ergebnisse von funf Exkursionen. Herpetozoa 12: 163-178.

Petkovski, S., Sidorovska, V. & Džukić, G. (2000):

Sindaco, R. & Jeremčenko, V. K. (2008): The reptiles of

Biodiverzitetot na faunata na zmiite (Reptilia:

the Western Palearctic. 1. Annotated checklist and

Serpentes) vo Makedonija. Ekol. Zašt. Život. Sred. 7:

distributional

41-54.

amphisbaenians and lizards of Europe, North Africa,

Planinc, G. (2002): Skupina za dvoživke in plazilce. Čehovin, A. (ed.) Ekosistemi Dalmacije; Dugi otok 2002. Poročila s tabora študentov biologije na Dugem otoku. Društvo študentov biologije, Ljubljana.

atlas

of

the

turtles,

crocodiles,

Middle East and Central Asia. Edizioni Belvedere, Latin, Italy. Sterijovski, B. (2006): A new record of Vipera ursinii (Reptilia: Serpentes) from Macedonia. pp. 181-182. Vences, M., Köhler, J., Ziegler, T. & Böhme, W.

19


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21

Žagar et al.2013

ISSN: 1848-2007

Proceedings of the 13th Congress of the Societas

Vipera ammodytes (L. 1758), in the central and

Europaea Herpetologica.

eastern parts of the Balkans: a multivariate study.

Sterijovski, B., Ajtić, R., Tomović, L., Djordjević, S.,

Amphibia-Reptilia 24: 359-377.

Djurakić, M., Golubović, A., Crnobrnja-Isailović, J.,

Tomović, L., Ajtić, R. & Crnobrnja-Isailović, J. (2003):

Ballouard, J.-M., Desmonts, D., Groumpf, F. &

Contribution to Distribution and Conservation of

Bonnet, X. (2011): Natrix tessellata on Golem Grad,

Batrachofauna

FYR of Macedonia: a Natural Fortress Shelters a

Mountain in Montenegro. pp. 140-148. Pešić, V. (ed.)

Prosperous Snake Population. Mertensiella 18: 298-

The Biodiversity of the Biogradska Gora National

301.

Park. Monographies I. Department of Biology

Szovenyi, G. & Jelić, D. (2011): Distribution and conservation status of snake eyed skink (Ablepharus kitaibelii Bibron & Bory, 1833) in Croatia. NorthWestern Journal of Zoology 7: 20-25. Tome, S. (1999): Razred: Plazilci, Reptilia. pp. 284-305. Kryštufek, B. & Janžekovič, F. (eds.) Ključ za določanje vretenčarjev Slovenije. DZS, Ljubljana. Tomović, L., Ajtić, R., Đoković, Đ. & Čitaković, D.

and

Herpetofauna

on

Bjelasica

University of Montenegro & Centre for Biodiversity of Montenegro. Toth, T., Grillitsch, H., Farkas, B., Gal, J. & Sušić, G. (2006): Herpetofaunal data from Cres Island, Croatia. Herpetozoa 19: 27-58. Van der Voort, J. (2003): Montenegro (Crna Gora) 2 Juni - 16 Juni 2003. Hyla Werkgroep amfibiën & reptielen.

(2000): New record of sharp-snouted rock lizard

Vervust, B., Grbac, I., Brecko, J., Tvrtkovic, N. & Van

(Lacerta oxycephala) in Montenegro. Acta biologica

Damme, R. (2009): Distribution of reptiles and

iugoslavica-serija D: Ekologija 35: 127-130.

amphibians in the nature park Lastovo Archipelago:

Tomović, L. & Džukić, G. (2003): Geographic variability and taxonomy of the nose-horned viper,

possible underlying biotic and abiotic causes. Natura croatica 18: 113-127.

20


Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007

Original Scientific Paper Žagar et al.2013

21


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Nivo istraženosti faune vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) Spomenika prirode “Tajan” (B&H)

New data on amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) in Natural monument “Tajan” (BiH) ADNAN ZIMIĆ1, MIRZA ČENGIĆ1, SAUDIN MERDAN2, DUŠAN JELIĆ3 1

Odsjek za biologiju Prirodno-matematičko fakulteta Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, adnan.zimic@gmail.com

2

Nastavnički fakultet, Univerzitet „Džemal Bijedić“, USRC Mithad Hujdur-Hujka, Sjeverni logor bb, 88104 Mostar, Bosna i Hercegovina

3

Hrvatski institut za biološku raznolikost, Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, I. breznička 5a, HR-10000 Zagreb, Hrvatska

Sažetak U ovom radu autori prezentuju nalaze faune vodozemaca i gmizavaca Spomenika prirode „Tajan“ i njegovog šireg područja koji su prikupljeni prilikom Trećeg međunarodnog biološkog kampa „Tajan 2013“. Pored vlastitih istraživanja, dodani su i postojeći literaturni podaci o koji su vezani za herpetofaunu Spomenika prirode „Tajan“, kao i fotodokumentacija koja je ustupljena ljubaznošću od strane društva SNIK „Atom“. Ovo istraživanje potvrđuje da najmanje deset vrsta vodozemaca i jedanaest vrsta gmizavaca živi na širem području Spomenika prirode „Tajan“. U ovom radu se također navodi i prvi nalaz obrambenog ponašanja (unken refleks) kod vrste Rana graeca.

Ključne riječi: Fauna, Biodiverzitet, Vodozemci, Gmizavci, Tajan

Abstract In this paper authors present findings of amphibians and reptiles in wider area of Natural monument “Tajan” during the Third international biology camp ''Tajan 2013''. Besides personal studies, authors include available data related to herpetofauna in Tajan and some fotodocumentation from association SNIK “Atom”. This study confirmed that at

22


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

least ten species of amphibians and eleven species of reptiles lives in wider area of Natural monument “Tajan”. This paper also gives the first record of defensive behaviour (unken reflex) in species Rana graeca.

Key words: Fauna, Biodiversity, Amphibians, Reptiles, Tajan

guštera Balkana (Griffiths et al. 2004). Trenutno, u

UVOD Istraživanja faune vodozemca i gmizavaca u

samostalnoj Bosni i Hercegovini je poznato 18 vrsta

Bosni i Hercegovini se vrše od vremena Otomansko –

vodozemaca koji se svrstavaju u devet rodova, sedam

Austrougarskog perioda kada je Moellendorff (1873)

porodica, pet natporodica, četiri podreda i dva reda, te

naveo prvi popis od šest vrsta vodozemaca i 17 vrsta

29 vrsta gmizavaca koji se svrstavaju u 22 roda, 10

gmizavaca. Daljnja istraživanja brojnih zoologa

porodica, tri podreda i dva reda (Lelo 2007, 2012).

(Tommasini 1894; Werner 1897, 1898, 1907, Bolkay 1922,

1924,

Radovanović 1951)

kroz periode

Veliku važnost u proučavanju pripadnika herpetofaune,

osobito

vodozemaca

predstavlja

Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije

činjenica da su pokazatelji stanja sredine u kojem žive

rezultirala su za to vrijeme relativno visokim

tj. predstavljaju bioindikatore ekosistema (Collins &

stepenom poznavanja herpetofaune. Herpetofauna

Storfer 2003). Koža vodozemaca, koju koriste za

Bosne i Hercegovine je generalno slabo istražena. Tek

disanje, prima i štetne materije koje se nalaze u

za 51% teritorije postoji nalaz za barem jednu vrstu

vazduhu ili vodi (Halliday 2001). Također zauzimaju

vodozemaca i gmizavaca (Čengić 2013).

središnju kariku, odnosno vezu u mrežama ishrane jer

Fauna vodozemaca i gmizavaca na području

konzumiraju pripadnike beskičmenjačkih skupina i

Balkana je raznolika u mnogim pogledima. Na

osnovni su izvor hrane većem broju krupnijih

Balkanskom poluotoku dolazi do visokog nivoa

životinja (Alford et al. 2001, Lelo 2012).

bogatstva vrsta, sa ukupno 104 vrste (33 vodozemca i

Teritorija općine Zavidovići smještena je na

71 gmizavac), od kojih su dvije introdukovane

44,27°h sjeverne geografske širine i 18,10° istočne

(Džukić & Kalezić 2004). U odnosu na ostatak

geografske dužine, ima povšinu od 521 km2, sa

Evrope, posebno se izdvaja jedinstvenost distribucije

prosječnom nadmorskom visinom od 210 m. Općina

23


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

se prostire duž obala rijeke Bosne, koja čini dio

sa pećinama, jezerima, speleološkim objektima i

crnomorskog

i

endemskim biljkama. Planine ovih krajeva nemaju

Gostovićem koje se ulijevaju u istu južno i sjeveno od

oštre vrhove kao centralne Dinarske Alpe, tako da su

sliva,

sa

pritokama

Krivajom

općine

se razvile guste crnogorične šume. Područje planine

karakterizira brdsko-ravničarski pejsaž prožet brojnim

Tajan proglašeno je Spomenikom prirode 2008.

potocima, na istoku općinska granica je ograničena

godine na površini od 4.948,35 hektara.

tokom rijeke Bosne i brežuljcima srednje visine, na

Do ovog istraživanja postojali su podaci o devet vrsta

jugu administrativna granica slijedi planinski lanac

vodozemaca šireg područja Spomenika prirode Tajan:

Ravan Planine, istočna granica prati brežuljke i

Salamandra

planine i sječe dolinu rijeke Krivaje u njenom

vulgaris Linnaeus, Ichthyosaura alpestris Laurenti,

gornjem toku. Prosječna godišnja temperatura kreće

Bombina variegata Linnaeus, Bufo bufo Linnaeus,

se od +5°C do +10°C, sa velikim razlikama između

Bufotes viridis Laurenti, Rana graeca Boulenger i

ljentnjeg i zimskog perioda: minimane temperature

Rana temporaria Linnaeus (Bolkay 1924, Lelo &

idu do -27°C a maksimalne do 39°C (Sl. 1). Zapravo

Lukić-Bilela 2010) i osam vrsta gmizavaca: Emys

radi se o regionu okarakteriziranom kontinentalnim

orbicularis Linnaeus, Anguis fragilis Linnaeus,

tipom klime sa prosječnim padavinama od oko 800-

Lacerta viridis Laurenti, Zootoca vivipara Jacquin,

1200 mm godišnje, sa snježnim padavinama zimi

Podarcis

(Službeni glasnik općine Zavidovići 2012).

Laurenti, Natrix natrix Linnaeus i Natrix tessellata

gradskog

centra (Sl.

2).

Sjeverni dio

Spomenik prirode “Tajan” se nalazi između

salamandra

Linnaeus,

muralis Laurenti,

Coronela

Lissotriton

austriaca

Laurenti (Bolkay 1924).

općina Zavidovići, Kakanj i Vareš̌, na nadmorskoj visini do 1297 m (Sl. 2). Područje Spomenika prirode bogato je kanjonima, prirodnim kamenim mostovima

24


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Slika 1: Prikaz prosječnih mjesečnih temperatura općine Zavidovići (Službni glasnik općine Zavidovići, 2012) Figure 1: Display of average monthly temperatures of Zavidovici municipal (Official Gazette of Zavidovici, 2012)

Dušana Jelića, te uz pomoć literaturnih priručnika:

MATERIJAL I METODE Na području Spomenika prirode „Tajan“, za

Lelo (2007) i Arnold et al. (1992). Taksonomija vrsta

vrijeme Trećeg internaciolnog biološkog kampa

i viših jedinica je posložena po Spybroeck et al.

„Tajan 2013“ (29.7. - 04.08.2013.), istraživani su

(2010) i Jelić (2013). Za svaku od navedenih lokacija

vodozemci

(Reptilia)

preuzete su koordinate pomoću GPS uređaja, i

standardnim herpetološkim metodama. Herpetološka

naveden je tačan datum istraživanja. Nakon povratka

istraživanja izvršena su na potezu Kamenica (402 m

sa terena sačinjen je spisak viđenih vrsta za svaki od

n.v.) – Mašica (724 m n.v.) – Tajašnica (530 m n.v.)–

posećenih

Buretina (424 m n.v.) – Ponijeri (968 m n.v.) – pl.

fotodokumentaciju dobivenu od strane sportskog i

Tajan (1287 m n.v.) (Sl. 2 - 5). Podaci o prisustvu

naučnog istraživačkog kluba SNIK “Atom”, te

vodozemaca i gmizavaca potvrđeni su običnim

dostupnom literaturom o susretima sa predstavnicima

posmatranjem. Pojedine individue u populacijama su

klase Amphibia i Reptilia na području općine

lovljene rukom i, nakon identifikacije i fotografisanja,

Zavidovići (Bolkay 1924, Lelo & Lukić-Bilela 2010).

(Amphibia)

i

gmizavci

lokaliteta.

Autori

su

koristili

i

puštene. Identifikacija je vršena od strane prof.

25


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Slike 2 - 4: Prikaz tipičnih staništa vodozemaca i gmizavaca (Tajašnica – Gostović – Buretina) šireg područja spomenika prirode Tajan (foto: Zimić, A.) Figure 2 - 4: Typical habitats of amphibians and reptiles (Tajašnica - Gostović - Buretina) at the wider area of Natural monument „Tajan“ (photo: Zimić, A.)

Slika 5: Prikaz istraženog područja šireg područja spomenika prirode Tajan sa lokalitetima uzorkovanja (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 5: Display of researched areas of the wider area of Natural monument „Tajan“ with sampling sites (map display: Čengić, M.)

26


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

vrsta vodozemaca (Amphibia) i osam vrsta gmizavaca

REZULTATI Tokom istraživanja herpetofaune Spomenika

(Reptilia) (Tab. 1).

prirode “Tajan” konstatovano je postojanje sedam

Tablica 1: Popis vrsta vodozemca i gmizavaca Spomenika prirode “Tajan”zabilježenih ovim istraživanjem (OI), podacima iz Zemaljskog Muzeja Sarajevo (prema: Bolkay 1924; ZMS), u literaturi (Lelo & Lukić-Bilela 2010; LP) i/ili dobivenoj fotodokumentaciji (SNIK “Atom”; FD). Table 1: List of amphibian and reptile species registered in Natural monument “Tajan” by this research (OI), by data from Natural History Muesum in Sarajevo (according to Bolkay 1924; ZMS), available literature (Lelo & LukićBilela 2010; LP) and/or gathered photo material from local people (SING “Atom”; FD).

Amphibia

Vrsta/Species

I

ZMS

LP

FD

Salamandra salamandra Linnaeus, 1758

Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758)

Ichthyosaura alpestris (Laurenti 1768)

Bombina variegata Linnaeus, 1758

Bufo bufo Linnaeus, 1758

Bufotes viridis (Laurenti, 1768)

Rana graeca Boulenger, 1891

Rana dalmatina Fitzinger, 1843

27


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

Reptilia

ISSN: 1848-2007

Rana temporaria Linnaeus, 1758

Pelophylax ridibundus (Palas, 1771)

Emys orbicularis (Linnaeus, 1758)

Anguis fragilis Linnaeus, 1758

Lacerta agilis Linnaeus, 1758

Lacerta viridis Laurenti, 1768

Zootoca vivipara Jacquin, 1787

Podarcis muralis (Laurenti, 1758)

Coronella austriaca Laurenti, 1768

Zamenis longissima (Laurenti, 1768)

Natrix natrix (Linnaeus, 1758)

Natrix tessellata (Lurenti, 1768)

Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758)

UKUPNO/TOTAL

15

16

8

6

28


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Vrsta je ranije navedena i potvrđena za

Classis Amphibia Gray 1825 Ordo Caudata Scopoli, 1771

područje Kamenice (Lelo & Lukić-Bilela 2010), pl.

Familia Salamandridae Goldfuss, 1820

Tajan i doline Stranskog potoka na području područja

Genus Salamandra Laurenti, 1768

Gostović gdje se navodi kao sinonim S. maculosa

1.

(Bolkay 1924).

S. salamandra Linnaeus, 1758 na

Prema dobivenoj fotodokumentaciji Društva

lokalitetima: Kamenica (Sl. 6), Mašica, Tajašnica i

SNIK “Atom” S. salamandra je utvđena četiri puta na

Buretina. Svi nalazi su bili u kasnom larvenom,

lokalitetima: Srednja stijena (28. septembar 2008 i 25.

(predmetamorfiziranom) ili ranom metamorfiziranom

april 2009), Suha (8. maj 2004) i Tajašnica (11. april

stanju. Svaki nalaz je bio pojedinačan tj. za svaki

2004) (Sl. 7).

Pjegavi

daždevnjak

pronađen

je

pomenuti lokalitet pronađena je po jedna jedinka.

Slika 6 i 7 : S. salamandra (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i/ ili literaturni i ostalim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 6 and 7: S. salamandra (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature and other data (x) (map display: Čengić, M.) “Atom” L. vulgaris je utvrđen u aprilu 2006, bez

Genus Lissotriton Bell, 1839 2.

navedenog lokaliteta (Sl. 8).

L. vulgaris (Linnaeus, 1758)

Mali

vodenjak

nije

pronađen

tokom

herpetoloških istraživanja. Vrsta je potvrđena i decidno navedena na području Mašica - Mašička rijeka ispod Mašičke stijene (Lelo & Lukić-Bilela 2010) (Sl. 9). Prema fotodokumentaciji Društva SNIK

29


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Genus Ichthyosaura Latreille, 1801 3.

Prema fotodokumentaciji Društva SNIK “Atom” I. alpestris je utvrđena pet puta na

I. alpestris (Laurenti 1768)

Alpski vodenjak također nije pronađen

lokalitetima: Rapte (2. mart 2005 i 1. maj 2005),

tokom istraživanja, ali je povrđena i decidno navedena

Srednja stijena (15. maj 2005) (Sl. 10.) i jezero

za Mašičku rijeku ispod Mašičke stijene (Lelo &

Mašice (6. juli 2008 i 2. maj 2012).

Lukić-Bilela 2010) i za područje Gostovića, gdje se navodi kao sinonim Molge alpestris (Bolkay 1924) (Sl. 11).

Slika 8 i 9 : L. vulgaris (foto: Bajraktarević, A.) zabilježen literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 8 and 9: L. vulgaris (photo: Bajraktarević, A.) recorded by literature data (x) (map display: Čengić, M.)

Slika 10 i 11 : Ženka I. alpestris (foto: Bajraktarević, A.) zabilježen literaturnim i fotodokumentovanim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 10 and 11: Female of I. alpestris (photo: Bajraktarević, A.) recorded by literature and photo documentation data (x) (map display: Čengić, M.)

30


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Ordo Anura Rafinesque, 1815 Familia Bombinatoridae Gray, 1825 Genus Bombina Oken, 1816 4.

B. variegata Linnaeus, 1758

Žuti mukač, u adultnom stadiju, je najčešći uočeni vodozemac spomenika prirode Tajan (Sl. 13). Pronađen je na lokalitetima Kamenica, Mašica (Sl. 12) i Ponijeri. Najčešći oblik staništa su mirne, male stajaće lokve nastale djelovanjem prevoznih sredstava na brdskim područjima. Jedinke su pronađene u odraslom i larvenom stadiju. (kod Mašičkog jezera uočena su i jaja). Zanimljivo je napomenuti da su oučeni punoglavci ove vrste kako se hrane mrtvim

Slika 12 i 13: B. variegata (foto: Zimić, A.)

insektima. Za odrasle jedinke je zanimljivo da su vrlo

zabilježena istraživanjem (∆) i/ ili literaturni i ostalim

rijetko vrše unken reflex, koji je uobičajan za

podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.)

pomenutu vrstu. Samo jedinke sa područja Mašica su

Figure 12 and 13: B. variegata (photo: Zimć, A.) recorded by survey (Δ) and literature and other data (x) (map display: Čengić, M.)

vršile navedeni obrambeni mehanizam. Vrsta je ranije navedena i potvrđena za područje Mašice, ispod Mašičke stijene (Lelo &

Familia Bufonidae Gray, 1825

Lukić-Bilela 2010), a Bolkay (1924) je navodi za

Genus Bufo Laurenti, 1768

područje

Gostovića

kao

sinonim

Bombinator

koje

žive

na

području

B. bufo Linnaeus, 1758

Smeđa krastača je također jedan od najčešće

pachypus (dolina Suha i dolina Lužnice). Jedinke

5.

ovog

pojavljivanih

vodozemaca

šireg

područja.

spomenika

prirode

i

Spomenika prirode pripadaju nominotipskoj podvrsti

njegovog

(Vukov et al. 2006).

pronađene tokom noćnih terena (Kamenica), a često

Adultne

jedinke

su

su uočene mrtve i pregažene jedinke na putu (Mašica i Ponijeri (Sl. 44)). Žive jedinke su uočene na

31


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

lokalitetima Lukina pećina, kanjon Tajašnice i na putu

Salmo trutta Linnaeus, 1758, što govori o toksičnosti

prema Ponijerima (Sl. 15).

vrste čak i larvenom stadiju (Sl. 14).

Ovo je definitivno najčešći vodozemac u

Smeđa krastača je ranije navedena za

larvenom obliku. Uočeni su na lokalitetima Kamenica

navedeno jezero i Kamenicu (Lelo & Lukić-Bilela

(napušteni ribnjak) i Mašice. U Mašičkom jezeru

2010), a Bolkay (1924) je navodi na lokalitetu doline

obitava nekoliko hiljada punoglavaca i dijele stanište

Gostovića pod sinonimom Bufo vulgaris.

sa ribama Phoxinus phoxinus (Linnaeus, 1758) i

Slika 14 i 15 : B. bufo (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i literaturnim i ostalim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 14 and 15: B. bufo (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature and other data (x) (map display: Čengić, M.)

Genus Bufo Rafinesque, 1815 6.

B. viridis (Laurenti, 1768)

Ova vrsta nije zabilježena tokom terenskih istraživanja, ali je navedena za područje Kamenice (Bolkay 1924) (Sl 15).

Slika 16: B. viridis zabilježen literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 16: B. viridis recorded by literature (x) (map display: Čengić, M.)

32


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Vrsta je ranije navedena i potvrđena za

Familia Ranidae Rafinesque, 1814

područje Kamenice i Mašice (Lelo & Lukić-Bilela

Genus Rana Linnaeus, 1758 7. R. graeca Boulenger, 1891

2010), te za područje Gostovića u dolini Suhe i

Grčka žaba je također čest i uobičajen

srednje doline Gostovića (Bolkay 1924) (Sl. 18).

vodozemac Spomenika prirode i šireg područja.

Vrlo karakteristično ponašanje grčke žabe

Jedinke nastanjuju tekuće, brze i hladnije vode

pokazivala je uhvaćena odrasla jedinka iz Mašičke

Spomenika prirode, a broj jedinki se povećava krećući

rijeke. Naime, kod jedinke je uočen tzv. unken reflex

se prema gornjim tokovima potoka, koji su hladniji i

koji je karakterističan za vrste iz roda Bombina,

čišći. Na području Kamenice i Buretine (Sl. 17)

nažalost jedinka nije uspješno uslikana u pomenutom

nađeno je vrlo malo jedinki, i to u juvenilnom stadiju.

položaju.

Slika 17 i 18 : R. graeca (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 17:18: R. graeca (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)

8. R. dalmatina Fitzinger, 1843

Spomenik prirode “Tajan”, tako da ovo predstavlja

Rumena (šumska) žaba pronađena je u šumi

prvi nalaz batrahofaune za dato područje (Sl. 19 i 20).

u blizini Ponijera. Vrsta nije navedena i potvrđena za

33


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Slika 19 i 20: R. dalmatina (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 19 and 20: R. dalmatina (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)

Slika 21 i 22: R. temporaria (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 21 and 22: R. temporaria (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)

9. R. temporaria Linnaeus, 1758

temporaria je utvrđena na lokalitetu Rapte (16. Mart

Mrka (livadska) žaba je pronađena na

2009) (Sl. 22).

lokalitetima Mašice i Tajan (Sl. 21) u tamnim, četinarsko-listopadnim šumama. Vrsta je ranije navedena i potvrđena za

Genus Pelophylax Fitzinger, 1843

područje Kamenice (Lelo & Lukić-Bilela 2010).

10. P. ridibundus (Palas, 1771)

Bolkay (1924) navodi vrstu na području Gornje doline

Velika zelena žaba je nađena samo na

Suhe, Lužnice i Ravnog laza kao sinonim Rana fusca.

lokalitetu Kamenica u velikoj formiranoj bari pored

Prema fotodokumentaciji Društva SNIK “Atom” R.

ceste. Sa obzirom da nije nađeno slično stanište (osim

34


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Mašičkog jezera, gdje nije uočena), nalazi vrste P. ridibundus se i nije mogao očekivati. Velika zelena žaba je ranije navedena i potvrđena za ovo područje (Lelo & Lukić-Bilela 2010) (Sl 22).

Slika 23: P. ridibundus zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 23: P. ridibundus recorded by survey (Δ) and literature data (x) (cartographic display: Čengić, M.)

Classis Reptilia Laurenti, 1768 Nije uočena tokom terenskih istraživanja, međutim Bolkay (1924) je navodi za područje rijeke Gostović.

Ordo Squamata Oppel, 1811 Subordo Sauria McCarthney, 1822 Slika 24: E. orbicularis zabilježen literaturnim

Familia Anguidae Gray, 1825

podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 24: E. orbicularis recorded by literature data (x) (cartographic display: Čengić, M.)

Genus Anguis Linnaeus, 1758 12. A. fragilis Linnaeus, 1758 Sljepić je pronađen na lokacijama Kamenica,

Ordo Chelonii Latreille, 1800

Mašica i Ponijeri. Pronađen je veliki broj mrtvih

Familia Emydidae Rafinesque, 1815

(pregaženih) jedinki na cestama pomenutih lokaliteta

Genus Emys Duméril i Bibron, 1806

(Sl. 25). Vrsta je potvrđena na području doline

11. E. orbicularis (Linnaeus, 1758)

Sađavice, Gostović (Bolkay 1924) (Sl. 26).

35


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Familia Lacertidae Gray, 1825

planine u svijetlim šumama bora Pinus sylvestris (970

Genus Lacerta Linnaeus, 1758

m n.v.). Ovo predstavlja prvi decidan nalaz za

13. L. agilis Linnaeus, 1758

pomenutu vrstu na području Spomenika prirode

Pronađena je samo jedna odrasla jedinka

“Tajan” (Sl. 17 i 28).

(trudna ženka) na planini Tajan, neposredno prije vrha

Slika 25 i 26: A. fragilis (foto: Čengić, M.) zabilježen istraživanjem (∆) I literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 25 and 26: A. fragilis (photo: Čengic, M.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)

Slika 27 i 28: L. agilis (foto: Čengić, M.) zabilježen istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 27 and 28: L. agilis (photo: Čengic, M.) recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)

36


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

14. L. viridis Laurenti, 1768

Jedna jedinka, koja je uslikana tokom hranjenja osom

Zelembać je vrlo česta i uobičajna vrsta

Vespula vulgaris (Linnaeus, 1758), čak i poslije

područja Spomenika prirode “Tajan”. Preferira rubove

uboda, nije pokazivala nikakvu reakciju (Sl. 31).

šume uz ceste gdje se često mogao vizuelno (i čulno)

Vrsta je potvrđena za područje Gostovića i Lužnice

uočiti kretanje ovog guštera. Uočene su jedinke na

gdje se navodi kao Lacerta muralis (Bolkay 1924) (Sl.

svim istraživanim lokacijama (Kamenica, Mašica,

32).

Tajašnica, Buretina, Ponijeri i Tajan), a Bolkay (1924) je navodi za područje Gostović (Sl. 29).

Genus Zootoca Wagler, 1830 15. Z. vivipara Jacquin, 1787 Živorodni gušter je vrlo rijetka vrsta u Bosni i Hercegovini. Poznata je trenutno samo na tri lokaliteta u Bosni i Hercegovini, a jedan od njih jeste područje Doline Suhe (Gostović) na padinama planine Tajan na 440 m n.v. gdje je navodi Bolkay (1924) kao sinonim Lacerta vivipara (sl. 30).

Genus Podarcis Wagler, 1830 16. P. muralis (Laurenti, 1758) Zidni gušter je veoma česta i uobičajena vrsta Spomenika prirode “Tajan”. Pronađen je na svim lokalitetima sa velikim brojem individua na različitim staništima poput stijena, rubova šuma,

Slika 29 i 30: L. viridis i Z. vivipara zabilježena istraživanjem (∆) i/ ili literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 29 and 30: L. viridis and Z. vivipara research by survey (Δ) and / or literature data (x) (map display: Čengić, M.)

livada, područja oko kuća, vikendica i restorana.

37


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Slika 31 i 32: P. muralis (foto: Čengić, M.) zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 31 and 32: P. muralis (photo: Čengic, M.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)

Slika 33 i 34: C. austriaca (foto: Bajraktarević, A.) zabilježen literaturnim podacima i fotodokumentacijom (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 33 and 34: C. austriaca (photo: Bajraktarević, A.) recorded by literature data and photo documentation (x) (map display: Čengić, M.)

Subordo Serpentes Linnaeus, 1758

društva SNIK “Atom” C. austriaca je utvrđena na

Familia Colubridae Oppel, 1811

lokalitetu Sađavica (15.7.2007) (Sl. 33 i 34).

Genus Coronela Laurenti, 1768 17. C. austriaca Laurenti, 1768 Smukulja nije pronađena tokom terenskih istraživanja, ali je decidno navedena za područje Kamenice (Bolkay 1924). Prema fotodokumentaciji

Genus Zamenis Wagler, 1830 18. Z. longissimus (Laurenti, 1768) Smuk je nađen na lokalitetu Kamenica, međutim vrlo brzo se povukao u skrovište prije nego

38


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

što je uslikan ili uhvaćen. Nakon nekoliko razgovora

smuka na navedenoj lokaciji. Ovo predstavlja prvi

sa lokalnim stanovništvom, te članovima udruženja

nalaz vrste na datom području (Sl. 35).

''Atom'' dobijeni su dodatni navodi o postojanju

Slika 35: Z. longissimus zabilježen istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 35: Z. longissimus recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)

Familia Natricidae Bonaparte, 1840 Genus Natrix Laurenti, 1768 19. N. natrix (Linnaeus, 1758) Bjelouška je vrsta koja se pojavljivala na lokalitetima Kamenica i Buretina. Pronađeno je nekoliko jedinki na području Kamenice koje pripadaju

Slika 36 i 37: N. natrix persa (foto: Merdan, S.) zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 36 and 37: N. natrix persa (photo: Merdan, S.) recorded by survey (Δ) and literature (x) (map display: Čengić, M.)

podvrsti N. n. natrix Linnaeus, 1758 (obična bjelouška) i jedna jedinka sa područja Buretine

20. N. tessellata (Lurenti, 1768)

podvrste N. n. persa Pallas, 1814 (prugasta bjelouška)

Ribarica je uočena na lokalitetu Kamenica i

(Sl. 36). Vrsta je potvrđena za područje Gostović

rijeci Gostović. Vrsta je potvrđena za područje

(Bolkay 1924) kao sinonim Tropidonotus natrix (Sl.

Gostovića gdje se navodi kao Tropidonotus tessellatus

37).

(Bolkay 1924). Prema fotodokumentaciji društva SNIK “Atom” N. tessellata je utvrđena na lokalitetu Sađavica (15. juli 2007).

39


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Slika 38 i 39: N. tessellata (foto: Bajraktarević, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 38 and 39: N. tessellata (photo: Bajraktarević, A.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)

Slika 40 i 41: V. ammodytes (foto: Zimić, A.) zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 40 and 41: V. ammodytes (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)

Familia Viperidae Oppel, 1811

Ponijeri. Jedinke su pronađene uz rub šume na

Genus Vipera Laurenti, 1768

kamenjarima. Bolkay je navodi za Zavidoviće (Obala

21. V. ammodytes (Linnaeus, 1758)

rijeke Bosne), dolinu Sađavice (Gostović), dohina

Pronađena su tri jedinke (mužjaka) poskoka

gornje Kamenice i planinu Tajan.

na lokalitetima Kamenica (Sl. 14), Tajašnica i

40


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

česte aktivnost kamiona i traktora (sječa šume) na

RASPRAVA Fauna vodozemaca i gmizavaca Spomenika

različitim mjestima spomenika prirode Tajan (Sl. 43 i

(10

44). Zbog navedenog i vrsta Vipera ammodytes gubi

vodozemaca i 11 gmizavaca). Fauna vodozemaca i

stanište, a kroz razgovor sa lokalnim stanovništvom

gmizavaca Bosne i Hercegovine trenutno broji 47

autori su došli do informacija da se ova zmija ubija

vrsta tj. 18 vrsta vodozemaca i 29 vrsta gmizavaca

često prilikom uočavanja pa se navedene životinje

(Lelo 2012). Prema tome u spomeniku prirode Tajan

trebaju tretirati kao životinje ugrožene kategorije –

živi 44, 7 % vrsta koje pripadaju herpetofauni Bosne i

skoro ugožene, “Near Threatened” (NT).

prirode

“Tajan”

trenutno

broji

19

vrsta

Hercegovine, tj 55, 6 % faune vodozemaca i 37, 9 %

Razlog smanjenog broja jedinki vrste Rana

faune gmizavaca Bosne i Hercegovine. Na osnovu

graeca u donjim tokovima Kamenice jesu antropogeni

ovoga, može se reći da je istraženost sastava

uticaji (gradnja hidrocentrala (Sl. 44), veliki broj

herpetofaune Paka prirode Tajan na zavidnom nivou.

kupača, te konstantna sječa šume) koji prljaju i

U narednim istraživanjima treba očekivati

zagrijavaju vodu te su svrstane u kategoriju ugroženih

nalaz vrste Hyla arborea, dok su potencijalno mogući

– osjetljivih vrsta, “Vulnerable” (VU). Samim tim, tj.

i nalazi Triturs macedonicus i Vipera berus.

s obzirom na stanište, adultne jedinke ove vrste žabe

Nalazi

vrsta

Salamandra

salamandra,

Ichthyosaura alpestris, Bombina variegata, Rana

vjerovatno mogu predstavljati bioindikatore čiste vode.

temporaria, Podarcis muralis i Natrix natrix govore

Nalazi vrste Pelophylax ridibundus bili su

da se radi o čestim vrstama pripadnika faune

očekivani i na Mašičkom jezeru, ali nije pronađena

vodozemaca i gmizavaca Spomenika prirode Tajan i

niti jedna jedinka u larvenom ili odraslom obliku.

mogu se svrstati u kategoriju neugroženih životinja

Razlog tome jeste vjerovatno velika intraspecijska

navedenog područja, “Least concern” (LC).

kompeticija između larvenih oblika vrste Bufo bufo i

Jedinke vrste Bufo bufo (Sl. 42) i Anguis

navedene vrste i unesene vrste Salmo trutta.

fragilis (sl. 25) su često pronađene mrtve kao rezultat

41


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Slika 42 - 44: Antropogeni uticaji na faunu spomenika prirode Tajan (pregažena jedinka vrste Bufo bufo (foto: Zimić, A.) i radovi na rijeci Kamenici (foto: Čengić, M.)) Figure 42 - 44: Anthropogenic impacts on fauna in Natural monument “Tajan” (overrun individual of Bufo bufo (photo: Zimić, A.) and construction works on the river Kamenica (photo: Čengić, M.))

Emys

orbicularis

naseljava

mirne

Spomenik

ili

prirode

geo-morfološkim

„Tajan“ se i

odlikuje

slabopokretne vode sa mnogo šiblja i vegetacije.

brojnim

ekosistemskim

Iznimno je plašljiva i na prvi znak opasnosti zaranja u

bogatstvima (Zakon o proglašenju Spomenika prirode

vodu, pa je i zbog toga nekada vrlo teško uočiti. Pored

„Tajan“ 2008). Područje Spomenika prirode „Tajan“

barske kornjače, vrste kao što su Bufotes viridis,

je također jedno od bogatijih područja na području

Zootoca vivipara posljednji put su uočene 1918.

Bosne i Hercegovine sa aspekta broja gmizavaca, a

godine (Bolkay 1924) i nije poznato da li populacija

posebno vodozemaca (Čengić 2013). Da li je ovo

ovih životinja postoji još na području Spomenika

rezultat frekventnijih istraživanja na ovom području u

prirode “Tajan” ili njegovog šireg područja. Potrebno

odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine, ili se ovo

je provesti detaljnija istraživanja kako bi se potvrdila

područje zbilja odlikuje zavidnim brojem vrsta za

ili opovrgla njihova prisutnost.

herpetofaunu Bosne i Hercegovine koja je generalno

Pelophylax ridibundus, Lissotriton vulgaris,

slabo istražena, moguće je ustanoviti isključivo

Bufotes viridis, Rana dalmatina, Emys orbicularis,

sistemskim istraživanjima na području cijele Bosne i

Lacerta agilis, Zootoca vivipara, Coronella austriaca,

Hercegovine. Preporučljivo bi bilo vršiti redovan

Zamenis longissimus i Natrix tessellata trebaju biti

monitoring populacija vodozemaca i gmizavaca na

tretirani kao vrste bez odgovarajućih podataka, “Data

području Spomenika prirode „Tajan“, zbog visokog

deficient” (DD).

faktora prisustva antropogenih uticaja i fragmentacije

42


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

staništa uzrokovane istim faktorima, čime su imali

ekoloških stanja ekosistema spomenika prirode

priliku svjedočiti autori.

Tajan.. Drugi problem je u vezi sa većim brojem pregaženih životinja (Bufo bufo i Anguinus fragilis) na novoformiranim cestama.

ZAKLJUČAK Istraživanje faune vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) i biologije njihovih vrsta sprovedeno je na području Spomenika prirode “Tajan” na šest istraživačkih mjesta u periodu od 29.07.

do

04.08.2013.

u

sklopu

Trećeg

Zabilježen je i unken reflex kod vrste Rana graeca na području Tajašnice koje je karakteristično za vrste iz roda Bombina. Međutim, unken reflex nisu pokazivale jedinke vrste Bombina variegata, osim onih koje su pronađene u Mašicama.

internacionalnog biološkog kampa ''Tajan 2013''. Na terenskim istraživanjima utvrđeno je sedam vrsta vodozemaca i osam vrsta gmizavaca. Najčešće pojavljivane vrste vodozemaca su: Bufo bufo i Bombina variegata, dok su najčešće pojavljivane vrste gmizavaca: Podarcis muralis, Lacerta viridis i Natrix natrix. Uz analizu literaturnih podataka, ukupno je

ZAHVALA Autori duguju zahvalnost svim članovima herpetološke grupe na pomoći i radu

tokom

istraživanja herpetofaune datog područja prilikom trećeg internacionalnog biološkog kampa „Tajan 2013“ kao i društvu SNIK “Atom”, osobito Admiru Bajraktareviću na dostupnim fotografijama.

utvrđeno da u Spomeniku prirode “Tajan” obivata najmanje deset vrsta vodozemaca i devet vrsta gmizavaca od uobičajnih 11 vrsta vodozemaca i 11 vrsta gmizavaca srednje Bosne i Hercegovine. Postoje dva bitna problema u vezi sa značajem herpetofaune Spomenika prirode “Tajan”. Prvi jeste, da se broj jedinki vrste Rana greaca smanjuje u donjim tokovima Kamenice zbog antropogenog uticaja (hidrocentrale, sječa šume, veliki broj kupača i

LITERATURA Alford, R.A., Richards, S.J., McDonald, K.R. (2001): Amphibians, Biodiversity of. Encyclopedia of Biodiversity, Volume 1 A-C. Academic Press. Arnold, E.N., Barton, J.A., Ovenden, D. W. (1992): Reptiles and Amphibians of Britain and Europe – Field Guide. Harper Collins, Glasgow.

otpadnog materijala), te bi bilo preporučljivo obaviti sistematsko istraživanje populacija radi praćenja

43


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

Bolkay, S. (1922): Tablica za određivanje amfibija

Jelić, D. (2013): Checklist of Amphibians and

Jugoslavije. Glasnik Hrvatskog prirodnjačkog

Reptiles of Croatia with bibliography of 250 years

društva, 34.

of research. Natura Slovenica (u tisku).

Bolkay, S. (1924): Popis vodozemaca i gmizavaca,

Lelo,

S.

Priručnik

(2007):

za

identifikaciju

koji se nalaze u bos.-herc. Zemaljskom muzeju u

bosanskohercegovačkih vodozemaca. Udruženje

Sarajevu

za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton

s

morfološkim,

biološkim

i

zoogeografskim bilješkama. Spomenik Srpske Kraljevske Akademije, 41(11), 1-29.

Sarajevo. Lelo,

Boston, London. Griffiths, H.I. & Kryštufek, B.,

S.

(2012):

Herpetologija

Biosistematika

sa

posebnom

vertebrata: osvrtom

na

Reed. J.M. (2004). Balkan Biodiversity: Pattern

herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Skripta.

and Process in the European Hotspot. Dordrecht:

Odsjek

Kluwer Academic Publishers.

fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

za

biologiju

Prirodno-matematičkog

Čengić, M. (2013). Formiranje GIS baze podataka

Lelo, S., Lukić-Bilela, L. (2010): Preliminarna

herpetofaune Bosne i Hercegovine. Diplomski rad.

batrahološka (Vertebrata, Amphibia) istraživanja

Sarajevo: Prirodno-matematički fakultet.

Općine

Collins, J.P., Storfer, A. (2003): Global amphibian declines: sorting the hypotheses. Diversity and Distribution 9: 89-98.

Zavidovići.

Prilozi

fauni

Bosne

i

Hercegovine, 6, 48-53. Möellendorff,

O.

(1873):

Beiträge

zur

Fauna

Bosniensis. Innaugural Dissertation.

Džukić, G., and M. L. Kalezić (2004). The biodiversity of amphibians and reptiles on the

Radovanović, M. (1951): Vodozemci i gmizavci naše zemlje. Naučna knjiga, Beograd.

Balkan Peninsula, In: Balkan Biodiversity. Pattern

Službeni glasnik općine Zavidovići. (2012): Izvještaj

and Process in the European Hotspot (Eds. H. I.

o stanju općine Zavidovići, broj 3/2012, (preuzeto

Griffiths, B. Kryštufek, and J. M. Reed), 167-192.

sa:

Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, Boston,

22%20Izvjestaj%20o%20stanju%20zivotne%20sr

London.

edine%20Zavidovici.pdf ).

Halliday,

T.

amphibians.

(2001):

Endangered

Encyclopedia

of

reptiles

http://www.zavidovici.ba/obavijest/2012-05-

and

Speybroeck, J., Beukema, W., Crochet, P.A. (2010):

Biodiversity,

A tentative species list of European herpetofauna

Volume 2. Academic Press.

44


Original Scientific Paper

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45

Zimić et al.2013

ISSN: 1848-2007

(Amphibia and Reptilia) – an update. Zootaxa 2492: 1- 27. Tommasini,

Werner, F. (1897): Die Reptilien und Amphibien Oesterreich-Ungarns und der ccupationsländer. A.

O.

Reptilienleben

(1894):

Skizzen

Bosniens

und

aus

dem

Hercegowina.

Pichler’s Witwe & Sohn, Wien. Werner, F. (1898): Prilozi poznavanju faune reptilija i

Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und

batrahija

der Hercegowina, 2, 560-661.

Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 10(1),

Vukov, T., Dzukić, D. G., Lelo, S., Borkin, L. J., Litvinchuk, S. N., Kalezic, M. L. (2006): Morphometrics (Bombina

of

variegata)

the

yellow-bellied in

Central

polustrva.

Glasnik

131-156. Werner, F. (1907): Zweiter Beitrag zur Kenntnis der

toad

Reptilien und Batrachierfauna Bosniens und der

Balkans:

Herzegowina. Wissenschaftliche Mitteilungen aus

implications for taxonomy and zoogoography. Zoological Studies, 45(2), 213-222.

Balkanskog

Bosnien und der Herzegovina, 656-669. Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Tajan“. (2008).

Službene

novine

Zeničko-Dobojskog

kantona. Broj 3. pp. 69-74.

45


Photo note

Hyla VOL. 2013., No. 1, 46– 47

Đorđević & Golubović 2013

ISSN: 1848-2007

Geophagy in the Hermann’s tortoise, Testudo hermanni

Geofagija kod čančare, Testudo hermanni

SONJA ĐORĐEVIĆ*1 & ANA GOLUBOVIĆ1

1

University of Belgrade, Faculty of Biology, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia. *Corresponding author: Sonja Đorđević, sonjadj@bio.bg.ac.rs

Figure 1. Two adult Hermann’s tortoises ingesting mud Slika 1. Dvije odrasle jedinke čančare konzimiraju meku zemlju

On June 10th 2009, on the Grabovačko hill

ESQUE & PETERS, 1994; TÖRÖK, 2002), and

near Trstenik (Serbia) we saw an adult male

numerous other animal groups, including humans

Hermann’s tortoise ingesting dirt (dry soil particles).

(EILEY & KATZ, 1998). The only such report we

Two days later, on a dirt road in a mixed deciduous

could find concerning T. hermanni dates back 40

forest near the lake Ćelije (foothills of the Mt.

years (SOKOL, 1971). Geophagy was observed more

Jastrebac, Serbia), we observed two Hermann’s

frequently in females than in males (the need of

tortoises ingesting mud from a small pool formed in

supplementary calcium and other minerals during

vehicle tracks (Fig. 1). Geo- and lithophagy were

gestation / eggshell formation); another usual

previously reported for several tortoise species (e.g.

46


Photo note

Hyla VOL. 2013., No. 1, 46– 47

Đorđević & Golubović 2013

ISSN: 1848-2007

explanation is a need for detoxification (ESQUE & PETERS, 1994; EILEY & KATZ, 1998).

SOKOL, O. M. (1971): Lithophagy and geophagy in reptiles. Journal of Herpetology 5: 69-71. TÖRÖK, Z., (2002): Notă privind geofagia la Testudo graeca ibera Pallas 1814 (Reptilia, Testudines,

REFERENCES:

Testudinidae). In: Satu Mare – Studii şi

EILEY, A. S. & KATZ, S. H. (1998): Geophagy in

comunicări. Seria ştiinţele naturale, vol. 2-3,

pregnancy: a test of a hypothesis. Current

188-190. Satu Mare, Romania.

Anthropology 39: 532-545. ESQUE, T. C. & PETERS, E. L. (1994): Ingestion of bones, stones and soil by desert tortoises, pp. 105–112. In: R.B. Bury, and D.J. Germano (eds.), Biology of North American Tortoises. U.S. Department of Interior National Biological Survey, Fish and Wildlife Research 13.

47


Photo note

Hyla VOL. 2013., No. 1, 48– 49

Simović & Marković 2013

ISSN: 1848-2007

A case of cannibalism in the common wall lizard, Podarcis muralis, in Serbia Slučaj kanibalizma kod zidnog guštera, Podarcis muralis, u Srbiji

ALEKSANDAR SIMOVIĆ1,2,*, ALEKSANDAR MARKOVIĆ1,2

1

University of Belgrade, Faculty of Biology, Institute of Zoology, Belgrade, Serbia. 2

Society for biological research “Sergej D. Matvejev”, Belgrade, Serbia

*Corresponding author: Aleksandar Simović, e-mail: alexandar.simovic@gmail.com

Small European lacertids, including Podarcis sp., feed mostly on arthropods (ARNOLD & OVENDEN, 2002), but can consume gastropods, small vertebrates and plants (ARNOLD, 1987; VAN DAMME, 1999). Therefore, they can be considered opportunistic predators; cases of predation among the conspecifics are also not unknown (CASTILLA & VAN DAMME, 1996; GRANO

ET AL.,

2011). Cannibalism and oophagy were

reported for approximately 1,300 reptilian species (POLIS, 1981). Feeding on conspecific individuals is also

known

in

Podarcis

muralis

(KABISCHKI

ENGELMANN, 1964 – in Polis and Myers, 1985; ASSMAN, 1997 and SCHMIDT-LOSKE, 1994 – in SCHULTE, 2008; ŽAGAR & CARRETERO, 2012). Here we report on the case of cannibalism in Podarcis muralis, recorded on the Avala mountain (44°41' N, 20°30' E), near Belgrade, Serbia. During the field work on April 1st 2011, beneath a stony wall overgrown with ivy (Hedera helix), we observed an adult male killing and devouring a conspecific sub-adult. The observation was

REFERENCES: ARNOLD, E.N. (1987): Resource partition among lacertid lizards in southern Europe. Journal of Zoology 1: 739-782. ARNOLD, E.N., OVENDEN, D.W. (2002): A field guide to the reptiles and amphibians of Britain and Europe. London, Harper-Collins. CASTILLA, A.M., VAN DAMME, R. (1996): Cannibalistic Propensities in the Lizard Podarcis hispanica atrata. Copeia, 1996(4): 991-994. GRANO, M., CATTANEO, C., CATTANEO A. (2011): A case of cannibalism in Podarcis siculus campestris De Betta, 1857 (Reptilia, Lacertidae). Biodiversity Journal 2: 151-152. KABISCHKI ENGELMANN, W.E. (1964): On the food of Lacerta muralis in eastern Bulgaria. Zoologische Abhandlungen (Dresden) 30: 89-92. POLIS, G.A. (1981): The evolution and dynamics of intraspecific predation. Annual Review of Ecology and Systematics 12: 225-251. POLIS, G.A., MYERS, C.A. (1985): A survey of intraspecific predation among reptiles and amphibians. Journal of Herpetology 19: 99-107. SCHULTE, U. (2008): Die Mauereidechse, erfolgreich im Schlepptau des Menschen. Bielefeld, LaurentiVerlag.

made at 2:30 PM, in sunny weather (app. 21°C) with no wind.

48


Photo note

Hyla VOL. 2013., No. 1, 48– 49

Simović & Marković 2013

ISSN: 1848-2007

VAN DAMME, R. (1999): Evolution of herbivory in lacertid lizards: Effects of insularity and body size. Journal of Herpetology 33: 663-674.

ŽAGAR, A., CARRETERO, M.A. (2012): A record of cannibalism in Podarcis muralis (Laurenti, 1768) (Reptilia, Lacertidae) from Slovenia. Herpetology Notes 5: 211-213.

FIGURE 1. A-F Podracis muralis feeding on a conspecific sub-adult SLIKA 1. A-F Hranjenje Podarcis muralis subadultnom jedinkom iste vrste

49


Master's Thesis Summary

Hyla VOL. 2013., No. 1, 50 – 51

Derežanin 2013

ISSN: 1848-2007

Hematology of the Glass lizard (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and the island of Cres

Student: LORENA DEREŽANIN, Josipa Strganca 2, 10000 Zagreb, Croatia, lorenaderezanin@gmail.com Supervisor: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: October 31st 2012, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

Research of hematological features of glass lizard was

species and also to compare them on the basis of gender

conducted on the island Cres and at Klis, area in vicinity

and different locations where individuals of this species

of Split. The island of Cres is representative of a north

occur and observe whether there is a significant

adriatic

difference within 65 values of the hematological

insular

population,

while

area

Klis

is

representative of south adriatic continental population.

features.

Besides the slow worm, glass lizard is the only legless

differences exist within 24 hematological features

lizard and the largest one that inhabits Croatian coastal

among individuals sampled in each of these two

area which is the Northwest frontier of this species. The

locations, whereas these differences weren't noted

goal of my research was to determine the hematological

between males and females.

Results

demonstrated

that

significant

features for better understanding of the biology of this

50


Master's Thesis Summary

Hyla VOL. 2013., No. 1, 50 – 51

Derežanin 2013

ISSN: 1848-2007

Hematološke značajke blavora (Pseudopus apodus, Pallas 1775) na području Splita i otoka Cresa

Student: LORENA DEREŽANIN, Josipa Strganca 2, 10000 Zagreb, Hrvatska, lorenaderezanin@gmail.com Voditelj: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 31.10. 2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Istraživanje hematoloških značajki blavora provela

svrhu boljeg poznavanja biologije ove vrste te ih

sam na otoku Cresu i na području Klisa. Otok Cres

usporediti na temelju spola i različitih lokacija na

predstavlja otočku populaciju sjevernog Jadrana, dok

kojima jedinke obitavaju i uočiti postoji li značajna

područje Klisa predstavlja kontinentalnu populaciju

razlika unutar 65 hematoloških vrijednosti. Dobiveni

južnog Jadrana. Blavor je uz sljepića jedini beznogi

rezultati pokazali su da značajna razlika unutar 24

gušter te ujedno i najveći koji obitava u na području

vrijednosti

hrvatskog primorja koje predstavlja sjeverozapadnu

uzorkovanih na dvije opisane lokacije, dok ova razlika

granicu rasprostranjenosti ove vrste. Cilj mojeg

nije zabilježena između mužjaka i ženki blavora.

postoji

između

jedinki

populacija

istraživanja bio je odrediti hematološke značajke u

51


Master's Thesis Summary

Hyla VOL. 2013., No. 1, 52 – 53

Počanić 2013

ISSN: 1848-2007

Habitat characteristics and habitat selection of the Glass Lizard (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and on the island Cres

Student: PAULA POČANIĆ, Čazmanska 4, 10000 Zagreb, Croatia, paula.pocanic@gmail.com Supervisor: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: May 31st 2012, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

Research of habitat characteristics and habitat

This research was conducted during all three seasons

selection of the Glass Lizard (Pseudopus apodus,

of Glass Lizard's activity. Data were analyzed by

Pallas 1775) was conducted on the island Cres and at

means of factorial analysis that showed significant

the area of Klis. Locations were chosen due to their

differences in three factors. The differences in the

differences. Island Cres is representative of a north

habitat of the studied populations are present, but

Adriatic island population, whilst the area of Klis is

they are result of habitat differences not of different

representative

habitat selection among populations.

of

south

Adriatic

continental

population. Aim of this paper was to establish the essential features of Glass Lizard's habitat, that are typical for both studied areas, and to discover whether there are differences in the habitat selection among

selected

populations.

52


Master's Thesis Summary

Hyla VOL. 2013., No. 1, 52 – 53

Počanić 2013

ISSN: 1848-2007

Značajke i odabir staništa blavora (Pseudopus apodus, Pallas 1775) na području Splita i otoka Cresa

Student: PAULA POČANIĆ, Čazmanska 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, paula.pocanic@gmail.com Voditelj: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 31.05. 2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Istraživanje značajki i odabira staništa blavora

izboru staništa među odabranim populacijama.

(Pseudopus apodus) provela sam na otoku Cresu i

Istraživanje sam provela kroz sva tri godišnja doba

na području u okolici Klisa. Ove lokacije odabrala

aktivnosti

sam zbog njihove različitosti. Otok Cres predstavlja

provela sam faktorijalnu analizu koja je pokazala

otočku populaciju sjevernog Jadrana, dok područje u

značajnu razliku za tri faktora. Razlike u staništu

okolici Klisa predstavlja kontinentalnu populaciju

proučavanih populacija postoje, no one nisu rezultat

južnog Jadrana. Htjela sam ustanoviti bitne značajke

različitog odabira staništa između populacija, već

staništa blavora koje su karakteristične za oba

različitosti samih lokacija.

blavora.

Nad

dobivenim

podacima

proučavana područja, te otkriti postoji li razlika u

53


Master's Thesis Summary

Hyla VOL. 2013., No. 1, 54– 55

Lovrić 2013

ISSN: 1848-2007

Biometrical characteristics of European Glass (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and island of Cres

Student: VANJA LOVRIĆ, Aleja pomoraca 13/10, 10000 Zagreb, Croatia, vanja_lovric@hotmail.com Supervisor: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: May 31st 2012, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

European glass lizard (Pseudopus apodus Pallas

a significant difference in the body size of animals in

1775) is the largest representative of the family

these two populations. The animals captured on the

Anguidae. It is widespread in the Balkans, the

island Cres are significantly larger and heavier than

Caucasus and parts of Asia. In Croatia, besides the

those captured in the surroundings of Split. The

slow worm, it is the only legless and the largest

males are characterized in larger dimensions of head

lizard that inhabits the coastal area, which is at the

and larger body circumference in regard to females

same time the northwestern limit of glass lizard’s

in both populations. I believe that this difference is

distribution. For the purpose of the research the

the result of the difference in predatory pressure,

animals were captured in the surroundings of Split

diet, and competition within and among species. The

(at Klis) and on the island Cres, and I have

later would be a proof of character displacement

determined their biometrical characteristics with

within one and not exclusively several different

slide rule, rope and dynamometer. The results show

species.

54


Master's Thesis Summary

Hyla VOL. 2013., No. 1, 54– 55

Lovrić 2013

ISSN: 1848-2007

Biometrijske značajke blavora (Pseudopus apodus, Pallas 1775) na području Splita i otoka Cresa

Student: VANJA LOVRIĆ, Aleja pomoraca 13/10, 10000 Zagreb, Hrvatska, vanja_lovric@hotmail.com Voditelj: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 31.05. 2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Blavor (Pseudopus apodus Pallas, 1775) je najveći

dviju populacija. Jedinke ulovljene na otoku Cresu

predstavnik porodice Anguidae. Rasprostranjen je na

su znatno veće i teže od onih ulovljenih u okolici

području Balkana, Kavkaza i dijelova Azije. U

Splita. Mužjaci se odlikuju većim dimenzijama

Hrvatskoj je uz sljepića jedini beznogi ali i najveći

glave i većim opsegom tijela u odnosu na ženke

gušter koji obitava na području primorja, što je i

unutar obje populacije. Pretpostavljam da je ova

sjeverozapadna granica rasprostranjenosti vrste. U

pojava posljedica razlike u predatorskom pritisku,

svrhu istraživanja jedinke su ulovljene u okolici

prehrani, međuvrsnoj i unutarvrsnoj kompeticiji.

Splita (na Klisu) i na otoku Cresu, te sam odredila

Posljednje bi bilo dokaz djelovanja pomaka obilježja

njihove biometrijske značajke pomoću pomične

(engl. character displacement) i unutar jedne a ne

mjerke, užeta i dinamometra. Rezultati pokazuju

isključivo više različitih vrsta.

značajnu razliku u veličini tijela jedinki između tih

55


Upute autorima (ver. 2013.) Rukopisi moraju biti dostavljeni isključivo u elektronskom obliku (na e-mail: jelic.dusan@gmail.com), kao i originalne slike i tablice. Tekst rukopisa treba biti u formatu

MS-Word, font Times New Roman veličine slova 12, bez fusnota, s 1,5 proredom na A4 (210 x 297 mm) papiru s marginama od najmanje 25 mm na svakoj strani. Sve stranice trebaju biti numerirane u donjem desnom kutu. Za sve vrste radova, naslov stranice mora sadržavati samo sljedeće: naslov rada (podebljan); ime(na) autora (u SMALL CAPS); adresu ustanove u kojoj je rad napravljen te adresu e-pošte autora za korespondenciju (veličine slova 10). Naslov treba biti sažeta i informativna sinteza istraživanja. Gdje je prikladno treba spomenuti porodicu ili višu svojtu - Lacerta agilis Linnaeus, 1758 (Squamata, Lacertidae). - Izvorni znanstveni rad - treba sadržavati sažetak, uvod, materijale i metode, rezultate, raspravu i literaturu (vidi primjer rukopisa dolje). - Kratko priopćenje - općenito manje od četiri-pet stranica rukopisa koje su napisane kao kontinuirani tekst sa sažetakom na početku s najviše 150 riječi. - Slikovno priopćenje - izvješće o zanimljivim nalazima uhvaćenim na fotografiji i objašnjeno s najviše 150 riječi teksta. Moguće je objaviti jednu ili više fotografija. - Sažetak o vrsti - sažetak o trenutno poznatim podacima o određenoj vrsti (treba uključiti distribuciju, ekologiju, ponašanje i pregled literature) Literatura koja se citira treba biti napisana kako slijedi u tekstu, na sljedeći način: (Pianka 1989, Huey & Pianka 1981, Haydon et al. 1997). Literatura koja se u tekstu navodi zajedno treba biti napisana kronološki. Svi radovi navedeni u tekstu trebaju biti navedeni u popisu literature. Literaturu "u tisku" treba navesti samo onda kada je prihvaćena za tisak. Imena osoba koje su ustupile neobjavljene informacije trebaju biti citirana kao u primjeru: “(Andersson, Stockholm, pers. comm. 2005)”. U popisu literature pod naslovom Literatura autore navodimo po abecednom redu te po datumu objave publikacije kod jednog autora. Imena časopisa i serija moraju biti napisani u potpunosti. Literaturu citirajte na sljedeći način:

56


Haydon, D.T., Crother, B.I. & Pianka. E.R. (1994): New directions in biogeography? Trends in Ecology and Evolution 9: 403-406. Sokal, R.R. & Rohlf, F.J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in biological research. 3rd Edition. W. H. Freeman & co, New York. Huey, R.B. & Pianka, E.R. (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In Huey, R.B.,. Pianka, E.R., Schoener T.W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press. IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijeÄ?nja 2010.

Svaki rad pregledati Ä&#x2021;e 1-2 nezavisna recenzenta.

57


Naslov koji sažeto opisuje sadržaj rada

IME PREZIME1, IME PREZIME *2 1

Ime institucije, Radučka 15, 10000 Zagreb, Croatia, vaš.mail@mail.hr 2

Ime institucije, Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak: Sažetak treba biti jasan, pregledan i ne duži od 300 riječi, treba objediniti ključne rezultate i zaključke. Također treba uključiti četiri do pet ključnih riječi. Ključne riječi: četiri, pet, ključna riječ, uključen

UVOD U uvodu treba staviti jezgrovit opis pozadine (problema), s logičkom podlogom, svrhom i konkretnim ciljevima rada. Očekuje se dobra literaturna podloga, ako postoji.

MATERIJALI

I

METODE

Materijali i metode trebaju pružiti dostatne informacije da bi se dozvolilo ponavljanje eksperimenta i/ili terenskog rada. Tehnički opis metoda istraživanja je poželjan samo ako se radi o novim ili važnim metodama za razumijevanje rezultata.

REZULTATI Ovaj dio mora sadržavati precizno predstavljanje rezultata istraživanja. Izbjegavajte predstavljanje istih informacija kao teksta i/ili prikaza i/ili tablice. Ovdje ubacite tekst, tablice i ilustracije. Za svaku ilustraciju potrebno je napisati referencu u tekstu. Također, spremite, priložite i pošaljite vaše ilustracije zasebno, koristeći naziv datoteke TablicaBr.ekstenzija (npr. Tab-1 korelacija SVL i mase kod ženki Lacerta vivipara.tiff).

58


Objašnjenje tablica, grafikona i slika treba staviti u legendu, koristeći Times New Roman font, veličina 10. Objašnjenja za tablice pišu se iznad, lijevo poravnata, a objašnjenja slika i grafikona pišu se ispod, centrirano poravnata. Tablica 1. Kratak naslov razumljiv sam po sebi (Times New Roman 10) no dostatno razumljiv

NS 1

NS2

NS 3

prvi

drugi

treći

kratak (cm)

16.69a

15.18b

15.95

15.94

15.92

0.31

kratak (kg)

14.83

14.83

14.97a

15.23a

14.29b

0.22

2.66

0.22

kratak,

SPSV2

kratak (kg/min) 2.55 2.74 2.45 2.83 1 2 a,b NS – Naslov stupca; Standardna pogreška srednje vrijednosti; = P<0.01.

RASPRAVA Ovaj dio bi trebalo odvojiti od dijela s rezultatima kod izvornih znanstvenih radova, i trebao bi se baviti značenjem rezultata i njihovom vezom s ciljevima istraživanja. Također bi trebalo uključiti kako će rezultati istraživanja promijeniti odnosno utjecati na naše znanje o predstavljenom organizmu ili staništu.

LITERATURA Slijedite upute na stranici 1.

ZAHVALE Zahvale i bilo koje dodatne informacije koje se tiču financiranja istraživanja.

59


Author Guidelines (ver. 2013) Manuscripts must be submitted in electronic version only (on jelic.dusan@gmail.com), as well as the original figures and tables. The manuscript text should be MS-Word processed, typed throughout in letter quality with font size 10, Times New Roman, without footnotes, 1,5 spaced, on A4 (210 x 297 mm) paper, with margins of at least 25 mm on each side. All pages should be numbered consecutively in the bottom, right-hand corner. For all types of papers, the title page must contain and only contain the following: title of paper (bold); name(s) of the author(s) (in SMALL CAPS); address of the Institution where the work was done, and the email of the corresponding author (font size 10). Provide a title that is concise but also an informative synthesis of the study. - Original scientific paper – should include summary, introduction, materials and methods, results, discussion and references (see example manuscript below). - Short note - generally less than four-five manuscript pages; should be produced as continuous text, preceded by an abstract of no more than 150 words. - Photo note – reports of interesting findings captured on photographs, explained with maximum 150 words of text. It is possible to publish one or more photographs. - Species summary – summary of currently known data about certain species (should include distribution, ecology, behavior and literature overview) Cited sources should be written in plain text and referred to as follows: (Pianka 1989, Huey & Pianka 1981, Haydon et al. 1997). References cited together in the text should be arranged chronologically. All publications cited in the text should be presented in a list of references. References "in press" shall only be cited when they have been accepted for publication. Names of persons who provided unpublished information should be cited as follows: “(Andersson, Stockholm, pers. comm. 2005)”. List references alphabetically by author under References and date of publication at the same author. Journal and series names have to be spelled out fully.

60


Use the following format for references section: Haydon, D.T., Crother, B.I. & Pianka. E.R. (1994): New directions in biogeography? Trends in Ecology and Evolution 9: 403-406. Sokal, R.R. & Rohlf, F.J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in biological research. 3rd Edition. W. H. Freeman & co, New York. Huey, R.B. & Pianka, E.R. (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In Huey, R. B.,. Pianka, E.R., Schoener T.W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press. IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijecnja 2010.

Each paper will be reviewed by 1-2 independent reviewers.

61


Title that succinctly describes the contents of the paper

NAME SURNAME1, NAME SURNAME*2 1

AffiliationName, RaduÄ?ka 15, 10000 Zagreb, Croatia, your.mail@mail.hr 2

AffiliationName Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

SUMMARY: The abstract should be clear, descriptive and not longer than 300 words, should summarize the essential results and conclusions. Four or five keywords should also be included. Key words: Four, Five, Keywords, Included

INTRODUCTION Has to be a concise description of the background, rationale, aims and specific objectives of the paper. Good literature background, if existing, is expected.

MATERIAL AND METHODS Materials and methods have to provide sufficient information to permit repetition of the experiment and/or fieldwork. The technical description of study methods should be given only if such methods are new or important for the understanding the results.

RESULTS Results section must be a concise presentation of the finding of the study. Avoid the presentation of same information as text and/or figure and/or table. Insert text, tables and illustrations here. References should be made in the text to each illustration. Also, save, attach and send your illustrations separately using the file name TableNo.Explination.extension (ex. Tab-1Female mass to SVL correlation in Lacerta vivipara.tiff). 62


Explanations of tables, graphs and pictures should be written in English and Croatian (note if one is missing and it will be added by editor), given in the typewritten legend, use Times New Roman font, size 10. Explanations of tables are written above, aligned left, and explanations of pictures and graphs are written underneath, centre aligned. Table 1. Brief and self-explanatory title (Times New Roman 10)

DISCUSSION Discussion section should be separate from the results section at full-length papers and should deal with the significance of the results and their relationship to the aims of the paper. Also include how the findings of the paper will change, influence the state of our knowledge about model organism or habitat. 

REFERENCES Follow the guidelines on page 1.

ACKNOWLEDGEMENTS Acknowledgements and any additional information concerning research grants. 

63


PRAVILA ZA ISPUNJAVANJE POPISNOG LISTA -

Popisne listove ispunjavati po povratku s terena - prepisati podatke iz terenske bilježnice.

-

Popisne listove treba ispunjavati tako da jedan list predstavlja samo jedan lokalitet i samo jedan dan opažanja tog lokaliteta. Također, ako se obilazi jedan veći lokalitet s više različitih staništa poželjno je upotrijebiti više popisnih listova.

-

OBAVEZNO priložiti fotografiju vrste izbliza kako bi mogli potvrditi točnost determinacije. Fotografije pošaljite kao dodatni attachment u e-mail poruci.

Popisni listovi se ispunjavaju na slijedeći način: ŽUPANIJA: Upisati županiju u kojoj se određeni lokalitet nalazi. NAJBLIŽE NASELJE: Upisati najbliže naseljeno mjesto. OPIS LOKALITETA: Upisati najbliži toponim (npr. planinski vrh, prijevoj, naselje…) te udaljenost i smjer od toponima. Upisuju se hrvatske kratice za strane svijeta. Također što detaljnije opisati lokalitet i kako doći do njega. KOORDINATE I NADMORSKA VISINA: Očitati ili pomoću GPS uređaja ili s karte te naznačiti na koji način su dobiveni podaci. Ako su koordinate očitane s karte naznačiti mjerilo karte. OPIS STANIŠTA: Pobliže opisati tip staništa na kojem su nađene jedinke (morfologija staništa, vegetacija, tip podloge, mikrostanište...). VRIJEME I TEMPERATURA: Zaokružiti vremenske prilike; ako imate termometar sa sobom izmjeriti temp. zraka (mjerena u hladu na oko 1 m od tla), odnosno vode (mjerena u hladu, oko 10 cm ispod površine) ovisno o staništu pojedine vrste. FOTO: Priložiti fotografiju nalaza. Upisati naziv priloženog dokumenta. VRSTA: Upisati ime vrste te broj jedinki u odgovarajući stupac, upisati i spol ako je poznat (JUV – do 1 godine starosti; SAD – subadultne jedinke, više od 1 godine starosti; AD – odrasle, spolno zrele jedinke; ako je poznat spol upisati M - mužjak i/ili F - ženka). Ako ste pronašli uginule jedinke normalno ih upišite i pod rubriku NAPOMENE navedite da su uginule. Na kraju lista nalazi se prostor za upisivanje podataka osobe koja je ispunila popisni list.

Ispunjene popisne listove slati na: - e-mail: hyla@hyla.hr ili - poštom: Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla Radučka 15 10000 Zagreb


HERPETOFAUNA - POPISNI LIST ŽUPANIJA: NAJBLIŽE NASELJE: OPIS LOKALITETA:

KOORDINATE:

X

Y

NADM. VISINA:

GPS KARTA

OPIS STANIŠTA:

VRIJEME:

sunčano poluoblačno oblačno

suho vlažno kiša

mirno lagani vjetar vjetrovito Tzrak:

Tvoda:

DATUM:

SAT:

FOTO - naziv datoteke:

VRSTA

IME I PREZIME: TELEFON I ADRESA: E - MAIL:

mrijest ili jaja

ličinke

JUV

SAD

AD

NAPOMENE


HERPETOFAUNA - POPISNI LIST ZADARSKA

ŽUPANIJA:

NAJBLIŽE NASELJE:

DRAGE, PAKOŠTANE

OPIS LOKALITETA: 360 m I od vrha brda Čelinke, neposredno uz cestu Pakoštane-Drage (sa strane prema Vranskom jezeru)

KOORDINATE: OPIS STANIŠTA: polusjena.

VRIJEME:

X 5543150

Y 4861115

GPS KARTA

1:100.000

NADM. VISINA: 10 m

Niska makija hrasta crnike, uz cestu. Mikrostanište: nakupine kamenja ispod grmlja,

sunčano poluoblačno oblačno

suho vlažno kiša

mirno lagani vjetar vjetrovito Tzrak: 25°C

DATUM: 26.05.2011.

Tvoda: --

SAT: 16:15 - 16:30

FOTO - naziv datoteke: DSC00265.jpg, DSC00267.jpg

VRSTA

mrijest ili jaja

P. siculus

ličinke

JUV

2

SAD

AD

2+1M

H. gemonensis

IME I PREZIME: Mate Matić TELEFON I ADRESA: 095-1234567; Vesela ulica bb, 23000 Zadar E - MAIL: mate.matic@gmail.com

NAPOMENE

1

pregažen na cesti


POPIS VRSTA VODOZEMACA I GMAZOVA U HRVATSKOJ

VODOZEMCI

GMAZOVI

Ichthyosaura alpestris - planinski vodenjak Lissotriton vulgaris - mali vodenjak Triturus carnifex - veliki vodenjak Triturus dobrogicus - dunavski vodenjak Salamandra atra - crni daždevnjak Salamandra salamandra - pjegavi daždevnjak Proteus anguinus - čovječja ribica Bombina bombina - crveni mukač Bombina variegata - žuti mukač Bufo bufo - smeđa krastača Pseudapidalea viridis - zelena krastača Pelobates fuscus - češnjača Hyla arborea - gatalinka Pelophylax kl. esculentus - jestiva zelena žaba Pelophylax lessonae - mala zelena žaba Pelophylax ridibundus - velika zelena žaba Rana arvalis - močvarna smeđa žaba Rana dalmatina - šumska smeđa žaba Rana latastei - talijanska smeđa žaba Rana temporaria - livadna smeđa žaba

Testudo hermanni - kopnena kornjača, čančara Emys orbicularis - barska kornjača Mauremys rivulata - riječna kornjača Dermochelys coriacea - sedmopruga usminjača Caretta caretta - glavata želva Chelonia mydas - golema želva Algyroides nigropunctatus - mrki ljuskavi gušter Iberolacerta horvathi - velebitska gušterica Dalmatolacerta oxycephala - oštroglava gušterica Dinarolacerta mosorensis - mosorska gušterica Lacerta agilis - livadna gušterica Lacerta bilineata - zapadno mediteranski zelembać Lacerta viridis - obični zelembać Lacerta trilineata - veliki zelembać Podarcis melisellensis - krška gušterica Podarcis muralis - zidna gušterica Podarcis siculus - primorska gušterica Zootoca vivipara - živorodna gušterica Hemidactylus turcicus - kućni macaklin Tarentola mauretanica - zidni macaklin Anguis fragilis - sljepić Ophisaurus apodus - blavor Ablepharus kitaibelii - ivanjski rovaš Coronella austriaca - smukulja Dolichophis caspius - smičalina Elaphe quatuorlineata - četveroprugi kravosas Hierophis gemonensis - šara poljarica Hierophis viridiflavus - crna poljarica Malpolon insignitus - zmajur Natrix natrix - bjelouška Natrix tessellata - ribarica Platyceps najadum - šilac, plavetna poljarica Telescopus fallax - ljuta crnokrpica Zamenis longissimus - bjelica, Eskulapova zmija Zamenis situla - pjegava crvenkrpica Vipera ammodytes - poskok Vipera berus - riđovka Vipera ursinii - planinski žutokrug * Trachemys scripta - crvenouha kornjača


Hyla 2013 No1  

HYLA, HERPETOLOGICAL BULLETIN Published by: Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you