__MAIN_TEXT__

Page 1


Svezak

Časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja Broj 5 I Godina 5 | Bjelovar, 2003. godine

Sadržaj U v o d n a riječ

3

33. skupština Hrvatskog knjižničarskog društva

4

Proširenje i o p r e m a n j e knjižnice i čitaonice u Č a z m i

5

Knjižnica i čitaonica " F r a n G a l o v i ć " Koprivnica u 2 0 0 2 . g o d i n i

6

Otvara se knjižnica u općini Sv. Ivan Ž a b n o

7

Bogat kulturni p r o g r a m G r a d s k e knjižnice "Franjo M a r k o v i ć " Križevci u 2 0 0 2 . godini

8

Metel i u đurđevačkoj G r a d s k o j knjižnici

10

A u k c i j o m slika d o računala z a đurđevačku G r a d s k u knjižnicu

10

Oproštaj s a starim b i b l i o b u s o m

11

Nešto o k o r i s n i c i m a G r a d s k e knjižnice i čitaonice Virovitica

12

Promocije knjiga u OŠ Rovišće

14

OŠ Ljudevita Modeca, Križevci - Ugostili s m o A n t u G a r d a š a

14

Stručno vijeće školskih knjižničara Bjelovarsko-bilogorske županije

15

Projekt Đurđevački v r e m e p l o v prirode o č i m a fotografa i s l o v o m spisatelja

16

Edukacija školskih knjižničara u Metel W I N - u

18

Jadranka Slobođanec

19

Biti dobar knjižničar - R a z g o v o r sa Z o r k o m R e n i ć

21

Jiri M e n z e l u Bjelovaru

23

Stručni skupovi - "Knjižničarska jesen 2 0 0 2 . "

24

Digitalizacija građe u k n j i ž n i c a m a s osvrtom na digitalizaciju H e m e r o t e k e u G r a d s k o j knjižnici "Franjo M a r k o v i ć " Križevci

26

Motivacija knjižničara

28

Anketa o čitanosti n o v i n a i časopisa u koprivničkoj Knjižnici i čitaonici " F r a n G a l o v i ć " - Podravci najradije čitaju o P o d r a v c i m a

30

Tinejdžeri koji čitaju!

31

Č i t a m o s v a m a - K a k o prepoznati teškoće u čitanju?

32

Z n a t e li što je disleksija?

33

Knjige za sve

35

Kako prilagoditi Web stranice o s o b a m a s p o s e b n i m p o t r e b a m a ?

35

Ž u p a n i j s k o nakladništvo u 2 0 0 2 . godini

36

Kreativnost u knjižnici

38

Svijet u Z a g r e b u

38

In m e m o r i a m - B o ž e n a Loborec

39

Šareni d u ć a n Koprivnica

40


Izdavač:

Grafički

Društvo knjižničara Bilogore,

B r a n k o Šabarić

urednik:

Podravine i Kalničkog prigorja, Šetalište dr. Ivše Lebovića 9, Bjelovar

Tisak: Offset Bogadi, Koprivnica

Za

izdavača:

Dražen Herman

Naklada: 4 0 0 komada

Uredništvo: Ljiljana Vugrinec, Ilija Pejić, Mirjana

Tiskanje ovog broja pomogli su

Milinović, Tatjana C i f r a k - K o s t e l a c ,

Grad

D r a ž e n H e r m a n , Marjana J a n e š - Ž u l j

Bjelovarsko-bilogorska

Bjelovar,

Grad

Koprivnica,

Koprivničko-križevačka Glavni

županija

urednik:

Marjana J a n e š - Ž u l j

Ilustracija

na

naslovnoj stranici:

B r a n k o Šabarić, 2 0 0 3 . Lektura

županija,

i

korektura:

A n i c a Šabarić


Uvodna riječ P o n o v n o je pred v a m a , dragi čitatelji, novi broj Sveska koji ulazi u petu g o d i n u izlaženja. Vjerujemo da će ovaj broj, kao i svi dosadašnji, obradovati sve knjižničare, ali i sve one koji koriste knjižničarske u s l u g e u s v i m v r s t a m a knjižnica diljem triju županija koje pokriva n a š e Društvo. Kako je rad na Svesku (od pisanja tekstova do u r e d n i č k o g rada) dobrovoljan, p o n o s n i s m o što s m o zadržali ritam izlaženja glasila i n a d a m o se da su naši prilozi aktualni i zanimljivi. Stranice i ovog broja Sveska bile su otvorene knjižničarima, čitateljima i stručnjacima koji su n a m pripremili obilje zanimljivog materijala. U n o v o m broju Sveska saznat ćete p u n o o radu Društva, aktivnostima u n a r o d n i m i š k o l s k i m knjižnicama, o s t r u č n i m Članovi Glavnog odbora i Uredništva Sveska na "veselom" sastanku u Đurđevcu

savjetovanjima, o n a š i m korisnicima... i više k o r i s n i h i zanimljivih informacija. P o s e b n o treba istaknuti t e m a t s k u cjelinu pod n a s l o v o m : Kako prepoznati teškoće u čitanju, koja govori o u s l u g a m a u k n j i ž n i c a m a za osobe s p o s e b n i m p o t r e b a m a . U o v o m broju Sveska i m a m o n o v u r u b r i k u pod n a s l o v o m : Predstavljamo vam... i r u b r i k u Nakladnik-sponzor. O s v e m u t o m e i još m n o g o d r u g i h zanimljivosti saznat ćete u n o v o m broju Sveska. N a d a m o se da će naši čitatelji, od knjižničarske struke, ali i svi ostali, naći zanimljivo štivo za sebe. Svezak je naš zajednički d o k u m e n t koji govori o r a d u i aktivnostima Društva, ali i pojedinih knjižnica. Na kraju zahvaljujemo a u t o r i m a na p r i l o z i m a za Svezak i s v i m a o n i m a koji su na bilo koji način, svojim r a d o m , savjetima, prijedlozima ili m a t e r i j a l n o m i m o r a l n o m p o m o ć i pridonijeli stvaranju petog broja časopisa. K a k o bogatstvo priloga u S v e s k u ne ovisi s a m o o brojnosti zbivanja i aktivnostima u D r u š t v u i u n a š i m knjižnicama, v e ć ponajprije o p r i l o z i m a suradnika, p o z i v a m o vas da se pišući za neki od sljedećih brojeva Sveska uključite u r a z m j e n u iskustva, mišljenja, inovacija i ideja.

Svezak, broj 5 | 3


Iz rada Društva

33. skupština Hrvatskog knjižničarskog društva piše Mirjana Milinović

P

rošle

smo

godine

imali

I ove su godine za p o s e b a n do­

ve­

M n o g o se govorilo i o m a n a g m e n t u i

liku čast biti d o m a ć i n i m a 33.

m a r k e t i n g u kao n o v i m oblicima pro­

prinos

skupštine

micanja struke. Nezaobilazan je bio i

Kukuljevićevu povelju dobili su Kata

HKD-a,

održane u

D a r u v a r s k i m toplicama o d 2 5 . d o 2 7 .

rujna.

projekt N I S K A . Jedan

Tema ljanje

Skupštine

bila

promjenama

je

u

Uprav­

hrvatskim

od

struci

dodijeljene

nagrade.

Ivić, Jelka Petrak, Marija Šegota-Nozaključaka

tematskog

vak, Ivan Pehar i M i r n a Wilier, a na­

dijela je i onaj koji se odnosi na or­

g r a d u Eva Verona: Snježana Radovan-

ganizacijsku

lija M i l e u s n i ć , Sofija Klarin, A n d r e a

shemu

stručnog

dijela

k n j i ž n i c a m a . Stručni dio odvijao se

Skupštine. N a i m e , pokazalo se da je

kroz tri dijela: 14 p l e n a r n i h izlaganja,

ovakav n a č i n rada z a m o r a n i nedo­

21 izlaganje na posteru i 14 paralel­

voljno atraktivan, pa je odlučeno da

izabrana su nova tijela H K D - a . Tako

n i h izlaganja u okviru tri p o d t e m e te

će se takva s h e m a promijeniti u korist

je nova predsjednica u d v o g o d i š n j e m

panel diskusiju.

praktičnog rada u okviru radionica.

m a n d a t u A l e m k a Belan-Simić. Iza­

To je dobrodošla novost i zacijelo će

brani su i novi članovi G l a v n o g i

Mnoštvo

zanimljivih

predavanja

i izlaganja privuklo je velik broj su­

u b u d u ć e privući još veći broj

dionika.

onika.

Nagli

potreba

za

razvoj

što

tehnologije,

kvalitetnijim

obra­

z o v a n j e m i osobito potreba za

širom

sudi­

Na

izbornom

dijelu

Skupštine

N a d z o r n o g odbora te Etičkog povje­ renstva. Prije usvajanja novog teksta

I n a š e je Društvo dalo svoj dopri­ nos struci

Božić, A n d r e j a Silić i Verena Tibljaš.

na ovoj Skupštini. Kolege

Statuta

HKD-a,

posebnom

predstavljenog

izlaganju

na

u

Skupštini,

s u r a d n j o m , dovodi nas, knjižničare,

Ilija Pejić i D a n k o Tkalec predstavili

delegati s u pozvani n a raspravu n a k o n

do

su projekt " M r e ž a knjižnica u Bjelo-

koje

saznanja

paziti

na

da

sve

više

promicanje

moramo

svoje

struke.

varsko-bilogorskoj

županiji".

Zorka

je uslijedilo njegovo usvajanje.

Daruvarskom

smo

Skupštinom

Za to je, svakako, uz stalno stručno

R e n i ć na posteru je prikazala " M o ­

pokazali da zaista z n a m o i m o ž e m o

usavršavanje,

tivaciju k a k v u

organizirati ovakve skupove. O n o što

potrebno

promicati

sanjamo",

a

Ljiljana

i Etički kodeks, i z u z e t n o v a ž a n za

V u g r i n e c i D. Petrić "Knjižnice za

našu

s m o uspjeli načuti u k u l o a r i m a , uz

korisnike: uvažavanje mišljenja koris­

kavu, u g l a v n o m je pozitivno, bar što

struku,

temeljna

a

kojim

određuju koja

nika - preduvjet bolje k o m u n i k a c i j e " .

Uz

Dijana Sabolović- Kraj ina i m a l a je izla­

suradnju sa s r o d n i m u d r u g a m a u Hr­

ganje "Upravljačke tehnike i postupci

vatskoj, potrebno je osobito poticati

- koliko ih koristimo?".

obvezuju

pravila

se

i

međunarodnu

s

IFLA-om

to

na

ponašanja

knjižnične

kraju

i

djelatnike.

suradnju,

posebno

EBLIDA-om. rezultirati

slikom

HKD-a

društva

i,

unutar

nadamo

se,

Sve

će

pozitivnom hrvatskog poboljšati

status knjižničara u n a š e m društvu.

4 I Svezak, broj 5

se tiče s a m e organizacije skupa. Prig­ ovori koje s m o čuli o d n o s e se najviše na s a m u koncepciju (previše preda­ vanja, m a l o prakse), ali to će se promi­

Na Skupštini s m o i m a l i i g o š ć u

jeniti. U s v a k o m slučaju, vjerujem da

iz Švedske, C h r i s t i n u Tovote, koja je

s m o zaslužili j e d n u veliku peticu (baš

održala predavanje "Academic library:

s a m s k r o m n a ! ) i zahvaljujem cijelom

h o w to m a k e it visible inside a n d

O r g a n i z a c i j s k o m odboru i s v i m a koji

outside c a m p u s " , te gosta s Kosova

su na bilo koji n a č i n p r i p o m o g l i i

- R a m a d a n a Beshirija.

pošteno odradili svoj dio posla.


Iz narodnih knjižnica r a d n i h mjesta,dva mjesta za rad na računalima, kosa polica za časopise, o r m a r za AV- građu...) te se uvrstila u s u v r e m e n e gradske knjižnice.

Za

dodatnih 2 0 m 2 knjižnica j e proširena pripajanjem hodnika

dosada

neiskorišetnog

jednostavnim

otvaranjem

p r e g r a d n o g zida. U t o m prostoru bit će Čitaonica d n e v n o g tiska te časopisa, što je još jedna od n o v i n a v e o m a v a ž n a u p o n u d i svake s u v r e m e n e knjižnice. Dakle, u m j e s t o s a 1 4 0 m 2 ,

o d sada

će knjižnica raspolagati s iskoristivih 220 m2. Prema

zamisli

arhitektice

gđe

Dubravke Jeličić-Veić S u k r e š k i ( M K M inženjering d.0.0. Z a g r e b ) koja je u suradnji s M a t i č n o m s l u ž b o m izradila cjelokupni

Proširenje i opre­ manje knjižnice i čitaonice u Čazmi

za periodiku, jednostrane i dvostrane police za knjige,

stolovi za rad na

r a č u n a l i m a , o r m a r za AV-građu

te

veliki p o l u k r u ž n i stol za knjižničara informatora. izgrađene dvostrane je

Za

su

spremišni

nove

police.

obogaćena

i

Uz

to,

novom

i

knjižnica opremom:

aparatom,

(kućno

glazbenom

kino),

prostor

jednostrane

fotokopirnim

TV-om linijom,

v i d e o i g r a m a za djecu... U novi prostor uvedeno

a sve je potrebno vrijeme. Za ostvarenje knjižničnih planova znatno

preuređenja,

dijelu p r i d o d a n e su n o v e k o s e police

piše Ilija Pejić

Z

projekat

dosadašnjim policama u korisničkom

duže.

Samozatajni

i

Korisnički prostor z a 7 0 0 članova koliko

ih

ova

knjižnica

učlani (na 1 4 0 m

godišnje

smješteno j e bilo

na

od tepisona, u g r a đ e n i su novi prozori, vrata, zidovi obojani...

slobodnom

Novca nikada nije dovoljno, no kad

radovati

i

pristupu, poslije revizije 1 5 . 6 6 0 sv.

ustreba, s p o s o b n i ljudi ga i priskrbe.

Knjižnici

u

grijanje,

20.000

U

knjiga

centralno

ustrajni knjižničari se zato i znaju uspjesima.

sv.

2

je

podove postavljeni novi parketi, staze

čitaonici u Č a z m i sve do 2 0 0 1 . g . radila

te veća zbirka n e u v e z a n e periodike

Za n a b a v u namještaja i ostale o p r e m e

je s a m a knjižničarka V i n k a Jelić, jer

i n e k o n v e n c i o n a l n e građe) postao je

Ministarstvo

je još 1 9 9 1 . g. D r a ž e n Pavlić otišao

pretijesan b e z odgovarajuće čitaonice,

1 0 0 . 0 0 0 kuna, z a g r a đ e v i n s k e radove

n a n o v o r a d n o mjesto.

Spomenute

spremišta...

Djelatnici su bili u još

položaju

bez

odvojenoga

kulture

osiguralo

je

G r a d Č a z m a 1 2 0 . 0 0 0 i Bjelovarsko-

2 0 0 1 . dolaze nove snage. Ravnateljica

težem

Centra za kulturu " S . Kolar", u čijem je

prostora za o b r a d u i ostale poslove,

pravi

je našla i s p o n z o r a u Č a z m a t r a n s u -

bilogorska

županija

menadžer

12.500.

gđa

Kao

Kruljac-Sever

sastavu knjižnica, postaje poduzetna

b e z čajne kuhinje, bez toaleta, b e z

Jadranka Kruljac-Sever, a voditeljica

centralnog

knjižnice V e s n a Sekulić. O d m a h se

knjižnici bilo hladno. Na sreću, do

kuna, ali je osigurala i 1 1 . 5 0 0 k u n a iz

započinje s revizijom fonda koja nije

knjižnice je neiskorišteni prostor ( 60

vlastitih sredstava. S v e u k u p n i poslovi

obavljana p u n i h dvanaest godina pa

n i 2 ) u ko j em j e n e k a d a bio Crveni križ.

preuređenja i o p r e m a n j a koštali

je t o m p r i g o d o m otpisano oko 4 . 5 0 0

Idealan za spremište, čajnu kuhinju i

2 4 0 . 0 0 0 k u n a . G r a đ e v i n s k e radove

sv.,

primjeraka,

odvojeni rad knjižničara. Otvaranjem

izveli

nevraćenih

pregradnog

dobiven

Č e s m a iz Č a z m e i D o m u s Plastika

za

studijski

iz

odjele

(Dječji,

uglavnom

pokidanih, knjiga.

suvišnih

otuđenih

Potom

se

i

izrađuju

projekti

preuređenja, proširenja i o p r e m a n j a knjižnice.

Istovremeno

kreče

r a č u n a l n a obrada građe u M E T E L - u .

i

je rad.

grijanja

zida

kompaktan Uz

pa

je

knjižnice

prostor

postojeće

zimi

u

Odjel za odrasle) Č a z m a je po prvi put

dobila

Studijski

odjel

(osam

Prijevoz

koji

su:

Ivanić

je

pomogao

Komunalije Grada.

Kad

s

5.000

Čazma, se

su Dl

2004.g.

sanira i cjelokupno krovište, projekat knjižnice bit će dovršen. Ulaganja u k u l t u r u d u g o r o č n a su Svezak, broj 5 | 5


strateška ulaganja, jer

uloženi

vraća

se

a n i k a k o trošak, kapital

viziju.

generacija Nije

nerealno

knjižnici za koju

periodičkih izdanja, građe na n o v i m

g o d i n u biti i i o o o članova (dakle 15

medijima,

znanjima

% građana), jer sustavnijim r a d o m

internetu za korisnike... u nove, o k u

s

oplemenjen

budućih

će u č a z m a n s k o j

višestruko

koje

imaju

očekivati

da

odgajanjem

budućih

u g o d n e i tople prostore pohrlit će i

osmišljenijom

nabavom

drugi željni stjecanja n o v i h znanja, ali

djecom,

korisnika,

s više p r i s t u p n i h mjesta

i oni k o j i m a će ta znanja svakodnevno

biti

od

koristi (učenici, studenti, visokoobrazovani, poduzetnici...). Radujem

se

s

k n j i ž n i č a r i m a ove knjiž­ nice da su G r a d Č a z m a , Bjelovarsko-bilogorska županija, kulture mogli

Knjižnica i čitaoni­ ca "Fran Galovič" Koprivnica u 2002. godini

nove

Ministarstvo i

donatori

po­

ostvarenju

naših

zajedničkih vizija.

djelatnice,

Knjižnica radi

u

prije- i p o s l i j e p o d n e v n i m satima. Iako broj djelatnika nije dovoljan i daleko je

ispod

standarda,

zalaganjem

maksimalnim

zaposlenih

dosegnut

je

jedan od najvažnijih uvjeta za funk­ cioniranje javne knjižnice.

piše Dijana Sabolović-Krajina

Prošle

godine

koprivnička

Knjižnica je postigla čitav n i z rekorda

U

r a d u koprivničke Knjižnice i

građe,

adap­

- učlanila je 5 0 6 8 korisnika (417 više

čitaonice " F r a n G a l o v i č " 2 0 0 2 .

taciji i rekonstrukciji. 1 9 9 6 . godine

n e g o prethodne godine), broj posjeta

godina

izrađen je idejni nacrt, 1 9 9 7 . glavni

iznosio je

i izvedbeni projekt,

1997.-1998. u

prethodne godine), prosječna d n e v n a

na novih 2 3 0 1 1 1 2 u potkrovlju zgrade,

p o d r u m s k o m dijelu u r e đ e n o je funk­

posjećenost iznosila je 1 5 6 korisnika, a

z a s i g u r n o j e d a n od najljepših i naj­

cionalno s p r e m i š t e knjiga i dvorana

u bibliobusu 60 korisnika. Ovi podaci

s u v r e m e n i j i h knjižničnih prostora u

Multimedija za kulturna i edukativna

se o d n o s e s a m o na cirkulaciju knjiga i

Hrvatskoj (a m o ž d a i šire?) svečano je

događanja,

članova koja se bilježi kompjutorski, a

otvoren za javnost 5. studenoga 2 0 0 2 .

je

T i m e je završena još jedna etapa u

Dječji

odjel

adaptaciji i rekonstrukciji knjižnične

2002.

neiskorišteni tavanski dio j e

zgrade. Inače, koprivnička knjižnica

preuređen

u m o d e r n i Stručno-znan­

samoj knjižnici, korištenja čitaonica,

prijelomna.

po

mnogo

čemu

je

Stručno-znanstveni odjel

pristupilo

Odjel

se

njenoj

1998.-1999.

za

odrasle na

u

preuređen prizemlju

polukatu,

a

50400

( 4 8 6 9 više n e g o

i

stvarna posjećenost i prosječna dnev­

2001.-

na posjećenost bila je m n o g o veća zbog

korištenja

knjižnične

građe

u

je specifična po n a č i n u kako dolazi do

stveni odjel. 2 0 0 3 . g o d i n e planira se

k o m p j u t o r s k i h i likovnih radionica,

toliko potrebnog prostora za rad s ko­

završetak radova p r e u r e đ e n j e m prvog

pričaonica,

risnicima, jer se v e ć g o d i n a m a u istoj

kata za potrebe čitaonice - Internet

književnih susreta, p r i p r e m a n j a t e m a

zgradi paralelno odvijaju građevinski

caffea i internih stručnih službi.

na zahtjeve korisnika itd.

radovi i stručni rad s k o r i s n i c i m a . Da

U

2002.

godini

koprivnička

Broj

interneta,

posudbi

knjiga

multimedije,

u

Dječjem

podsjetimo, kako bi se m a k s i m a l n o

knjižnica se k o n a č n o svrstala u red

odjelu, Odjelu za odrasle i Stručno-

iskoristile prostorne m o g u ć n o s t i

knjižnica

z n a n s t v e n o m odjelu iznosio je 7 7 5 6 3

oko

koje

građanima

mogu

kulture

potrebe

vorenost. Zahvaljujući r a z u m i j e v a n j u

prethodne

i smještaj knjižnične

gradske vlasti te zapošljavanju dvije

23.518.

prve

kategorije)

novih u s l u g a 6 I Svezak, broj 5

za

osigurati

svojim

1 2 0 godina stare zgrade ( s p o m e n i k

cjelodnevnu

ot­

sveska

(16387

svezaka

godine),

više

nego

a u Bibliobusu


u

U 2 0 0 2 . godini nabavljeno je i

od njih i aktivno, s izlaganjima ili pos-

inventar

terima.

knjiga,

upisano

6644

što je za 2 8 2

svezaka

svezaka više

U

okviru

zakonske

obveze

stje­

n e g o prethodne godine. Kupljeno je

canja f o r m a l n o g knjižničarskog obra­

5035 svezaka knjiga, a na poklon je

zovanja

dobiveno

djelatnici

1599

svezaka knjiga.

Od

kojoj

podliježu

knjižnice,

svi

stručni

troje

djelat­

literature na s t r a n i m j e z i c i m a treba

n i k a ( V S S ) pohađala su dvogodišnji

s p o m e n u t i donaciju gospođe Olivije

d o d i p l o m s k i studij knjižničarstva.

Fištrović iz Chicaga, inače rođene u selu Reki kraj Koprivnice, koja je u

dva

navratom

brodom

poslala

i

Knjižnici poklonila p r e k o 1 0 0 0 sve­ zaka

knjiga

iz

područja

povijesti,

D o m o v i n s k o g rata i ekonomije, za­ t i m donaciju B l a n k e Berljak, u č e n i c e koprivničke G i m n a z i j e , d o b i v e n u kao prva n a g r a d a na natječaju kretivnog pisanja C a m b r i d g e University Pressa (41 sv. knjiga i popratne audio-kasete) za usavršavanje engleskog jezika.

čitateljskog

ima s

okupljajući

stručnjake

raznih

profila koji su a n g a ž i r a n i na učenju,

knjižnica,

budući

da

matična

Koprivničko-

općinske

Međunarodne

čitatelj ske

N a kraju 2 0 0 2 . g o d i n e Knjižnica

periodike stručnih

(dnevnog i tjednog tiska, i

znanstvenih

časopisa)

i

4 0 0 jedinica netiskane građe (audioObrada i p o s u d b a knjižnične građe

održavale

izložbe

knjižnične

građe, predavanja, tribine, književne večeri,

pričaonice,

kompjutorske

i

kreativne radionice za djecu, videoprojekcije i glazbene djecu,

slušaonice za

p r o g r a m i za djecu i m l a d e ,

invalidne osobe, slijepe osobe, starije i

nemoćne.

Od

akcija

održane

su

Ljetne tržnice knjiga, Knjižnica ot­ v o r e n i h vrata (u j e d n o m d a n u

215

koprivničkih građana koji još n i s u bili članovi knjižnice na poklon je dobilo besplatnu

jednogodišnju

članarinu),

M j e s e c hrvatske knjige, S O S za bib­ liobus.

CD-i,

automatizirana,

CD-ROMovi). pa

se

moglo

r a č u n a l n o pretraživati baze podataka (po autoru, naslovu, metu).

Objavljeni

su

struci i pred­ bilteni

novih

knjiga i C D - R O M o v a , nabavljen 3M sustav za zaštitu građe od otuđivanja. Knjižnica je i m a l a 5 Internet mjesta te

Internet

kiosk

Ministarstva

za

e u r o p s k e integracije R H . Čitaonice tiska i stručne periodike djelovale su u okviru

Dječjeg odjela,

Odjela za

odrasle i Stručno-znanstvenog odjela. Shodno

svojoj

misiji,

Knjižnica

je i u 2 0 0 2 . godini djelovala kao kul­ turno i informacijsko središte G r a d a Koprivnice i Koprivničko-križevačke

Stručnom usavršavanju posvećuje

je

djelatnika

se velika

preduvjetu

i

županije, koje g r a đ a n i m a svih uzrasta

Knjižnice

i z a n i m a n j a osigurava pristup znanju,

obrazovanju

kao

i n f o r m a c i j a m a i k u l t u r n i m sadržajima

djelovanja

za potrebe obrazovanja, stručnog i zn­

pozornost,

kvalitetnijeg

Knjižnice, ali i radi p r o m j e n e osobi­

anstvenog rada, c j d o ž i v o t n o g učenja,

na, oblika i vrste knjižnične građe, in­

informiranja,

formacijske tehnologije, te p o v e ć a n i h

ode. Z b o g drastičnog pada životnog

odlučivanja

i

razon­

korisnika.

standarda većine građana, za m n o g e

Svi stručni djelatnici

Knjižnice bili

je jedino mjesto gdje m o g u doći do

su

od

i

sofisticiranijih uključeni

u

potreba neke

programa

željene

knjižnice.

Inicijativom

Ljiljane V u g r i n e c , voditeljice M a t i č n e službe n a š e županije i razumijevan­

hvatio.

i video-kasete,

se

"Grigor

komitet

stanovnika. su

škole

"Svetoivanjski d o m j e n c i " i si.), postoji

križevačka županija i m a oko 1 3 0 . 0 0 0 T i j e k o m cijele godine u Knjižnici

Osnovne

interes i za p o n o v n i m oživljavanjem

o d 6 2 0 0 0 svezaka knjiga, 8 0 naslova

županijska

mjesta (zavičajni m u z e j , etnografska

čitanju 2 0 0 5 . u Z a g r e b u , a E u r o p s k i

prostoru o d 1 0 0 0 m 2 , i m a l a j e fond

standarda.kao

skladu

tradicijom

izaciju 1 4 . e u r o p s k e konferencije o

S

ispod

U

kulturnom

Vitez", kulturne manifestacije - npr.

r o m n a broj stanovnika Koprivnice. je

stanovnika.

u je p o n u đ e n a kandidatura za organ­

13 stručnih radnika, djelovala je na

daleko

5.598

bogatom

zbirka, lokalna izdavačka djelatnost,

m i n i m u m a standarda nabave s obzi­

knjiga

okol­

programi

5, V Š S 4, V S S 7, mr.sc. 1 ) , od toga

sv.

16

m e n o s t i uopće. U 2 0 0 2 . godini H Č D -

n a b a v o m knjiga kretala u okvirima

62000

sa

poticanju i p r o m i c a n j u čitanja i pis­

je i m a l a 18 z a p o s l e n i h (NKV 1, S S S

svojim f o n d o m od

u Koprivničko-

županiji,

n i h naselja, p r e m a z a d n j e m p o p i s u

društva, koje djeluje na nacionalnoj

se p r o š l o g o d i š n j o m

druge strane,

križevačkoj

razini

n a r o d n e knjižnice u Republici Hrvat­ Knjižnica

Hrvatskoga

u d r u g e ju je u m e đ u v r e m e n u i pri­

U u s p o r e d b i sa S t a n d a r d i m a za skoj,

sjedište

Općina Sv. Ivan Ž a b n o j e d n a je od najvećih općina

O d 1 9 9 6 . koprivnička Knjižnica je

Otvara se knjižnica u općini Sv. Ivan Žabno

knjige

i

potrebne

informa­

edukacije, s o b z i r o m na vrstu poslova

cije, zadovoljiti potrebu za čitanjem

koje obavljaju, a sudjelovali su ukup­

tiska i koristiti se n o v i m m e d i j i m a i

no na 26 stručna skupa, a na n e k i m a

računalnom opremom.

j e m članova poglavarstva Općine Sv. Ivan Ž a b n o i p r v e n s t v e n o načelnika općine

gosp.

postignuti

Vladimira

su

dogovori

Ogumana, 0

otvar­

anju knjižnice kao o g r a n k a G r a d s k e knjižnice "Franjo M a r k o v i ć " Križevci. Veseli n a s što su početni razgovori urodili rezultatima i u skoro vrijeme o č e k u j e m o otvaranje ogranka. Općina je osigurala odgovarajući prostor za smještaj knjižnice i čitaonice (u zgradi Općine), u k u p n e p o v r š i n e oko 9 0 m 2 . Uz m a n j e adaptacijske radove potreb­ no je knjižnicu o p r e m i t i k n j i ž n i č n i m namještajem emom,

za

i

potrebnom

što

je

razumijevanje.

Općina

Knjižnica

opr­

pokazala raspolaže

s p o č e t n i m f o n d o m od oko 2 . 5 0 0 sv. knjiga, u g l a v n o m p o k l o n a (Knjige iz knjižnice O s n o v n e škole " G . Vitez", pokloni Ž u p a n i j s k e knjižnice " F r a n Galović" ske

iz

Križevci). za

Koprivnice,

knjižnice

"Franjo

i

Grad­

Marković"

U općinskom proračunu

2003.

godinu

predviđena

sredstva

za

nabavu

n o v i h knjiga

sredstva

za

zapošljavanje

su i

djelatnika.

G r a d s k a knjižnica "Franjo M a r k o v i ć " Križevci

pružit

će

svu

stručnu

i

t e h n i č k u p o m o ć u obradi knjižnične građe i stvaranja uvjeta za otvaranje knjižničnog o g r a n k a . N a d a m o se da će žitelji n a š e najveće općine m o ć i uskoro

koristiti

usluge

u

svojoj

knjižnici i da n e ć e m o r a t i putovati do Križevaca da bi posudili knjigu, pročitali novine, koristili Internet ili pogledali izložbu. —

Marjana

Janeš-Zulj

Svezak, broj 5 | 7


studenoga). O r g a n i z a c i j o m različitih kulturnih

i

obrazovnih

sadržaja

n a s t o j i m o približiti K n j i ž n i c u n a š i m g r a đ a n i m a , a lijepo u r e đ e n i m r a d n i m p r o s t o r o m ž e l i m o j e učiniti u g o d n o m za boravak i p o n o v n i dolazak, (vidi: www.knjiznica-krizevci.hr) Kulturna 2002.

događanja

u

Knjižnici

tijekom

godine:

Sij ečanj: I zložba knj i g a " I zdavaštvo u Križevcima 2 0 0 1 . " 16.

siječnja,

"PREDAVANJE

o

jogi i Tai C h i - u " gosti Igor Rogovi i M o n i k a M a y e r iz centra N e w age iz Bjelovara, izložba knjiga 9.

veljače/'PROMOCIJA

Poke-

m o n a u K r i ž e v c i m a " , Dječji odjel Veljača:

MAŠKARE

u

Dječjoj

igraonici

Knjižnica je dobitnik Plakete i Zlatnog pečata Grada Križevaca i Turističke zajednice za lijepo uređen okoliš i radni prostor te prozorsko cvijeće

1 3 . veljače, K N J I Ž E V N I S U S R E T u p o v o d u Valentinova: " S r c e m o j e i tvoje u ljubavi stoje", gosti autorice

Bogat kulturni program Gradske knjižnice "Franjo Marković" Križevci u 2002. godini

Majda Rijavec i D u b r a v k a Miljković, predstavljanje knjiga iz pop. psiholog­ ije, izložba knjiga 20. CD-a

ožujka,

PREDSTAVLJANJE

"Cithara

Octochorda",

Ka­

jkavske crkvene popijevke, gosti dr. M i h o D e m o v i , Ivan L a m o t i lanovi crkvenog zbora

"Magnifikat"

iz

D.

Stubice 2 2 . 4., " K r i ž e v a k i učitelji s v o m e gradu"

PREDSTAVLJANJE

KNJIGA

Valentina Puževskog, Željka K r ž e k a i Antona-Tonija Š r a m e k a 22.4.,

PREDSTAVA

za

djecu:

Tintilinićev svijet, predstavljanje kn­ jiga u izdanju Profil- Z a g r e b 2 2 . 4.-27. 4., T R Ž N I C A K N J I G A

piše Marjana Janeš-Žulj

( G i m n a z i j a , Knjižnica, A C naklada, Profil, Nova stvarnost)

K

riževci s u 2 0 0 2 . g . obilježavali

Svakodnevnim

marljivim

dvije značajne obljetnice: 7 5 0

entuzijazmom

knjižniara

godina

slobodnog

dobivanja

kraljevskog

povlastica

grada

i

250

i

2 4 . 4., I Z L O Ž B A Zavičajne građe

privukli

" C r i s i e n s i a " u predvorju Velike dvo­

s m o u n a š e prostore nove k o r i s n i k e .

rane, svečana sjednica u p o v o d u D a n a

Najveći

grada

problem

nam

g o d i n a ujedinjenja G o r n j e g i Donjeg

s k u č e n i prostor koji

grada.

kvalitetnu

Knjižnica

se

tijekom

cijele

radom

predstavlja

ne o m o g u ć a v a

organizaciju

programa

24.

4.,

AKCIJA

BESPLATNOG

UČLANJIVANJA U K N J I Ž N I C U NA

g o d i n e različitim a k t i v n o s t i m a (sus­

(tribina,

radionica).

S V I M O D J E L I M A (učlanjeno j e oko

retima,

U s p r k o s m a l o m i s k u č e n o m prostoru

5 0 0 n o v i h korisnika), P R O M O C I J A

promocijama,

predavanjima

i

si.)

izložbama,

uključivala

u

izložbi

Knjižnice,

susreta,

skromnim

KNJIŽNICE I NJEZINIH USLUGA, OBILJEŽAVANJE

tila

Križevačkoj jubilarnoj 2 0 0 2 . g o d i n i

ponudu

svoje

sred­

ine.

Knjižnica u s v o m k u l t u r n o m

građani

planu

nastoji

na čak

ponuditi

r a z n o v r s n e sadržaje o

programima

i

vodeći r a č u n a

vanja,

su

mogli

u

DANA

HRVAT­

SKE KNJIGE

prisustvovati

25. 4., postavljanje I N F O - P U N K -

36 različitih akcija: preda­

TA Ministarstva E u r o p . integracija i

tribina,

izložbi,

promocija,

p r i g o d n o predavanje

stvaraju

navike

susreta, radionica i si., s ciljem pro­

1 6 . svibnja, P R O M O C I J A K N J I G E

građe,

usluga

m o v i r a n j a knjige, čitanja i očuvanja

A m a l i j e Sentonik: B e z i m e n o siroče",

ili knjižnice kao k u l t u r n e institucije.

kulturne baštine.

u vlastitoj nakladi, govore: prof. Mari­

Uvođenjem

aktivni za D a n G r a d a

korištenja

koji

kvalitetne

stručnog

osoblja,

malog

kulturnu

broja

sredstvima,

obilježavanje obljetnica i t i m e oboga­

knjižnine

raznovrsnih

sadržaja

P o s e b n o s m o bili i D a n hrvat­ e

u

za djecu i za odrasle, povećali s m o

ske knjige 2 2 . - 2 4 . 4-) *

korištenje Knjižnice i njezinih zbirki.

hrvatske knjige (15. listopada - 1 5 .

8 I Svezak, broj 5

Mjesecu

ja M i l a s i prof. Petar M i l a s 22.

svibnja,

KNJIGE

PREDSTAVLJANJE

Slađane

Cvrk-Brlek:

Pov-


jetarac na mjesečevoj

stazi,

zbirka

stihova i pria iz D o m o v i n s k o g rata k r i ž e v a č k o m spravišću P R E D S T A V A PROMOCIJA

Šajatović: rubina,

KNJIGE

Tajna

ogrlice

nastupaju

bebe

rođene

u

mjesecu

Međunarodnog

dana

-2 puta tjedno (Dječji odjel i Odjel za odrasle),

javljanje

na

Koprivnica,

Županijskom

p i s m e n o s t i , susret za roditelje i bebe

radiju

u Knjižnici

n i c i m a d n e v n i h n o v i n a i županijskih

obavijesti

sedam

glumci

dopis­

tjednika.

Ivone

sa

mali

za

obilježavanja

8. lipnja, na j u b i l a r n o m V e l i k o m I

vnica

K R E A ­

iz

TIVNE RADIONICE na

Z a g r e b a k e OŠ J. J. Strossmavera i

Dječjem

predstavnici Školske knjige (urednica

srijede: 1 4 - 1 8 ( P r o g r a m

Miroslava Vui)

nudi

8.

i

9.

lipnja

TRŽNICA

na

Spravišu,

KNJIGA:

sudjeluju

likovne

radionice

za

roditelje.

U

Knjižnica G i m n a z i j e I Z D Križevci,

se djeca

Školska knjiga, G r a d s k a knjižnica

crtaju,

27.

srpnja,

sudjelovanje

ue

na

9.,

TRŽNICA

KNJIGA

1 5 . 1 1 . , posjeta Interliberu-Zagreb,

na

N e m č i č e v o m trgu; u povodu D a n a

završna

svečanost dječjeg

KVIZ

O

1 5 . 9. obilježavanje 88. obljetnice

kako

koristiti

ot­

nakit,

pričaju

si. Odrasli m o g u biti pratnja ili m o g u aktivno sudjelovati u radu.) Internet R A D I O N I C E : pro­ g r a m obuhvaća o s n o v n o upoznavanje

u. 5d OŠ "V. Nazor"

s I n t e r n e t o m u trajanju od 3 x 2 sata,

venke G a l o n , u suradnji s G r a d s k i m

u k u p n o 6 sati n e p o s r e d n o g rada na r a č u n a l u u z p o m o informatiara.

m u z e j o m Križevci

m o ž e " u p o v o d u M e đ u n a r o d n o g dana pismenosti

druže,

modeliraju,

pobjednik natjecanja M a r k o Pavičić, 25. 1 1 . , P R O M O C I J A K N J I G E Ne-

8 . - 1 3 . 9., I Z L O Ž B A knjiga: "Pis­

i

radionici

Č I T A N J U , sudjeluju svi knjižniari i

sv. M a r k a menost, sposobnost b e z koje se ne

druge

djecu

priče, prave slikovnice i

odjelu, voditeljica Snježana B e r a k

7.

i

igraju,

ukrase,

3 1 . 8. R A D I O N I C A : " R u č n a izrada nakita od f i m o m a s e " , u Studijskom

K r i ž e v č a n i n " u D o m u sv. M a r k a

svake

p a d n i materijal, izrauju

T R Ž N I C I K N J I G A u Koprivnici

4.9.-12.9., I Z L O Ž B A "Sv. Marko

odjelu:

Anketni

27. 1 1 . , P R E D A V A N J E

Home­

nike:

"Kako

opatija m e d i c i n a 2 1 . stoljeća, predava

Knjižnicom?";

dr.

voljstvo

med.

Helena

Jovičić,

Studijski

upitnik

ste

za

koris­

zadovoljni

vašom

ispitujemo

naših korisnika

zado­

knjižninim

smrti Franje Markoviča postavljanjem

odjel, u suradnji s C e n t r o m N e w age

u s l u g a m a , njihove primjedbe, prijed­

vijenca n a spomen-ploču, I Z L O Ž B A

iz Bjelovara

lozi i sugestije. Rezultati n a s usmjer­

knjiga u Knjižnici 1.10.

3. 12., OTVARANJE K N J I Ž N O G

Akcija:

BESPLATNO

UČLANJENJE ZA UMIROVLJENIKE

prostoriji

p o v o d o m M e đ u n a r o d n o g dana starih

i

osoba

INVALIDE

10.

10.

PROMOCIJA KUVERTE

Udruge

BESPLATNO

atska

Križevci

UČLANJENJE

U

izložba

invalida

KNJIŽNICU, knjiga

i

dr.

dobiti materijali M i n . E u r o p s k i h inte­

materi­

disleksija i disgrafija"

Dragutin Lučić;

50-tero n o v i h korisnika) 12.,

TRIBINA

MINISTARST­

Odjelu za odrasle (besplatno se m o g u

jela Popovića; gosti: Božidar Novak i

4.

PULT

ZA

jala " P o r e m e ć a j i kod čitanja i pisanja,

IZLOŽBA KNJIGA

INFO

VA E U R O P S K I H INTEGRACIJA, na

tem­

s l i k o m M i l a n a Grlovića, rad Dani­

p o v o d o m 1 5 0 . obljetnice M I L A N A

avaju u planiranju daljnjih aktivnosti.

O R M A R I Ć A za p o s u d b u knjiga u

(učlanjeno je

gracija) JOGA u

Knjižnici,

četvrtkom, 1 9 - 2 0 sati, u suradnji s Rak

pluća

i

C e n t r o m za unaprjeđivanje kvalitete

G R L O V I Ć A , u suradnji sa H r v a t s k i m

pušenje, predava dr. m e d . Krunoslav

življenja,

novinarskim

Trešec, u suradnji sa Z a v o d o m za

voditelj, prof. Igor Rogovi

društvom,

Studijski

odjel knjižnice 1 5 . listopada MJESEC

-

15.

HRVATSKE

studenog

KNJIGE

(ak­

cije): besplatno

učlanjenje

za

STALNE

naslovi knjiga, novosti s

prodaja novogodišnjih čestitki

izložbe

s a sv. Nikolom

1 1 . 1 2 . , P R E D A V A N J E Vegetari­

organizirane

posjete

Knjižnici

radova

Bjelovar,

IZLOŽBE: dječje

novi

Interneta,

igraonice

i

dječjih radionica, " B u r z a znanja", te­ m a t s k e izložbe knjiga, izložba knjiga iz Zavičajne građe. EDUKACIJA:

janstvo za sva v r e m e n a , predava dr.

u č e n i k e prvih razreda OŠ

AGE,

županije, H U M A N I T A R N A A K C I J A :

na Dječjem odjelu i Igraonici.

ne naplaćuje se z a k a s n i n a

NEW

javno zdravstvo i L i g o m protiv raka

6.12., DRUŽENJE

u pros­

toru Dječjeg odjela, ponedjeljkom i

grupe

redovito

smo

zainteresiranih

pri­

Ljerka Kvaternik, studijski odjel, oko

mali

30 posjetitelja

koji su posjetili K n j i ž n i c u i educirali s m o ih o korištenju

učenika

multimedije i

predstava

20. 12., LUTKARSKA PREDSTA­

T I K V U , lutkarske skupine K V A K ge.

VA "U laži su kratke n o g e " lutk. Sku­

Interneta. Intenzivno s m o provodili

pine "Petrica" , voditeljica Tomislava

edukaciju

Topolovec, OŠ "V. N a z o r " Križevci

mladeži

16.

10.,

lutkarska

Vlaste Pokrivke iz Z a g r e b a 24. 10.,

promocija knjige Nade

P o m p e r : D u h a z d u h o m d u š u veže, gpsti Božica Pažur, Ivo Kalinski, na­ stupaju Križevaki t a m b u r a š i učlanjenje

i

prva

Božičnom sajmu STALNE

6 . 1 1 . , akcija B E B E U K N J I Ž N I C I , besplatno

20.-24.12-> T R Ž N I C A K N J I G A na

sloko-

AKTIVNOSTI:

P R O M I D Ž B E N E aktivnosti: redovite emisije na Radio K r i ž e v c i m a

knjižnice, za

školske

i

korištenjem priređivali

nastavnike

predškolske i

uslugama

smo

područnih

susrete škola

u

knjižnici, predstavljali im nove knjige i vršili p o s u d b u knjiga za p o d r u n e škole, dječje vrtiće i gradske škole.

Svezak, broj 5 | 9


Metel i u đurđevačkoj Gradskoj knjižnici

O

one svoje slobodno vrijeme provodile u knjižnici i nama pomagale. Tako smo bar nekoliko tjedana vidjele kako bi bilo lijepo organizirati posao da nas je više uposlenih u knjižnici. Možda ćemo dogodine pisati da nas

godine

stalnu pomoć Marije Žalac, a povremeno

ima više od dvije, jer iskustvo nas uči da

đurđevačka je Gradska knjižnica

Katarine Zlatec, Ivanke Ferenčić, Martine

unazad pet godina svake godine dobijemo

imala

računalo

Krznarić, Vesne Dobravec, Mirne Šabarić,

nešto novo. Do tada, živimo u nadi.

za obradu knjižne građe, odnosno za

Bernarde Babić i Snježane Jelušić. Sve su

d

1991-

do

samo

1997jedno

— Anica Šabarić

uvođenje novih knjiga i tiskanje kataloških zapisa. 1997. godine bili smo sretni kada smo dobili još jedno računalo za korisnike i pristup Internetu. U međuvremenu je informatizacija ušla u sve pore ljudskoga života, a mi smo samo ta dva računala zamijenili jačima, novima. Tražili smo sredstva za informatizaciju knjižnice u potpunosti, javljali se na natječaje banaka i nekih društava, ali nikada nismo dobili ni lipe. Budući da smo samo dvije djelat­ nice, trebalo je naći načina da se olakša posao. Nakon

aukcije

slika,

mi

smo

taj

problem riješili i prva tri mjeseca 2003. godine prolaze nam u kodiranju knjiga zbog prijelaza na elektroničku posudbu. Nemoguće bi bilo u tako kratkom vre­ menu to sve učiniti da nismo imali

Aukcijom slika do ra­ čunala za đurđevačku Gradsku knjižnicu

D

a

su

seminari

i

skupštine

knjižničara mjesta na kojima se izmjenjuju i rađaju nove ideje,

najbolji je sljedeći primjer.

Putujući s

Katarinom, Danijelom i Draženom

na

33. skupštinu Hrvatskoga knjižničarskog društva koja se održavala u Daruvaru, razgovarali smo (što mislite o čemu) o knjižnicama i našem dinamičnom i li­ jepom poslu, o idejama koje smo dobili slušajući druge. Mene su najviše mučila računala, jer nikada novaca dovoljno za sve. Kako uvjeriti vjećnike da su nam računala nasušna potreba, a ne zabava? A onda sam se sjetila puno dobrih prijatelja slikara i rekla im da je moj problem, zapravo, riješen. Čim sam se vratila kući, napisala sam pisma najboljim podravskim umjet­ nicima sa zamolbom da doniraju jedno 1 0 I Svezak, b r o j 5

umjetničko

djelo

knjižnici

za

nabavu

računala. I nisam dugo čekala. Telefon je u knjižnici stalno zvonio, a svi umjetnici su se odazvali. Imenujem ih abecednim redom: Ivan Andrašić, Dragutin Bešenić, Davorka Brezak, Josip Generalić,

Ele-


onora Grgac, Gorana Grgac, Krunoslav

godine u hotelu Picok u Đurđevcu aukciju

Naime, bez računala u svim segmen­

Heidler, Mirko Horvat, Zoran Homen,

24 umjetnička djela. Nakon prvoga kruga

tima knjižničnog djelovanja, daljnji razvoj

Zlatko

djelatnosti bio bi nemoguć.

Lacković-Croata,

aukcije, znala sam da ćemo uspjeti, da

Vlado Mlinjarić, Milan Pavlović, Zdravko

Huzjak,

Ivan

će naša knjižnica biti informatizirana, a

Nakon slavljeničke večeri znali smo

Šabarić, Gordana Spoljar-Andrašić, Rudolf

kraj je bio još bolji. Ukupan prihod je bio

da nas tek čeka najveći posao, ali će zato

Špoljar, Pero Topljak, Vladimir Tulezija,

76.299,00 kuna.

nakon toga sadašnjim i budućim koris­

Ivan Večenaj, Biserka Zlatar-Milinković i

Kupci umjetnina učinili

su dobra

Duro Zvonar. Budući da su neki dali i više

djela i oplemenili svoje okruženje,

a

djela, organizirali smo 14. prosinca 2 0 0 2 .

nama pomogli da riješimo naš problem.

nicima naših usluga biti lakši pristup suvremenim medijima. —Anica Šabarić

Bibliobus Knjižnice i čitaonice "Fran Galovič" u 2002. godini: • 28 s t a j a l i š t a • 1.306 u p i s a n i h k o r i s n i k a • 9.127 p o s j e t a ( 6 0 d n e v n o ) • 2 0 . 7 7 3 p o s u đ e n i h k n j i g a (137 dnevno)

Oproštaj sa starim bibliobusom

što su štićenici D o m a umirovljenika te

zaposlenici

poduzeća

i

učenici

škola dislociranih od središta grada. Izgradnja

novoga

vozila

trebala

bi biti dovršena do j e s e n i 2 0 0 3 . go­ dine, a za to vrijeme, provest će se revizija b i b l i o b u s n o g knjižnog fonda

S

tari koprivnički bibliobus stigao

k n j i ž n i c o m na kotačima.

je do svoje zadnje stanice! Up­

Novi bibliobus još će bolje osigura­

ravo na godišnjicu dana kada

vati k n j i ž n i č n u u s l u g u s t a n o v n i c i m a

je prije dvadeset i četiri godine stigao

mnogih širom

starim b i b l i o b u s o m su se pozdravili

koja

knjižničari Knjižnice i čitaonice " F r a n

stacioniranu knjižnicu. O s i m toga,

vozač, Ivo Trepotec.

knjižnica i dalje biti

putujuća na

us­

kao i svih dosadašnjih (ali i budućih!)

luzi i s v i m o n i m

korisnika bibliobusa -

korisnicima

vozila ne

u

znači

zasluženu prestanak

mirovinu rada

ipak

putujuće

Vugrinec

nemaju

G a l o v i č " , a p o s e b n o članovi njegove

odlazak starog

—Ljiljana

Županije

posade: knjižničar, M l a d e n Tudić, i

će

tomatizirano knjižnično poslovanje.

mjesta

u Koprivnicu, 2 1 . veljače 2 0 0 3 . , sa

S r e ć o m - na radost knjižničara,

te pripremiti fond za prelazak na au-

kojima

je

zbog

različitih razloga

knjižnice uopće. N a i m e , stari i dotra­

otežan

jali bibliobus u s k o r o će biti zamijen­

u

dolazak

jen n o v o m , v e ć o m i s u v r e m e n i j o m

knjižnicu,

stacioniranu kao Svezak, broj 5 1 1 1


Među korisnicima virovitičke narodne knjižnice ima i Mađara iz Barcsa i Szigetvara

Nešto o korisnicima Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica

su korisnici iz prigradskih naselja (Podgorje,

Golo

Brdo,

Korija,

Č e m e r n i c a , Milanovac, Požari, Re-

piše Ivan Zelenbrz

zovac, R e z o v a č k e K r č e v i n e , Sveti D u r a đ ) , ali n e r i j e t k o n a s p o s j e ć u j u žitelji

O

korisnicima

knjižnica jamo

jama

i

u

naših

često

o

U

radu

psihološke

i

društvene

obližnjih

Lukač,

mjesta

Gradina,

i

v i c a , S u h o p o l j e , G o r n j e B a z j e , pa i

definicije k o r i s n i k a knjižnica koju

onih udaljenijih:

nalazimo

Slavonska

u

stručnoj

knjizi

dr.

Cabuna,

Pivnica,

S e s v e t e , Č a č i n c i . To su n a s e l j a u

k n j i ž n i c i . R i j e č je o i n d i v i d u a l n i m

Virovitičko-podravskoj

knjižnica

k o r i s n i c i m a , p r e m d a s g l e d i š t a in­

koja

formacijskih

no u V i r o v i t i c u d o l a z e i s t a n o v n i c i

potreba

često

spom­

nemaju

županiji,

narodne

knjižnice,

mjesta

p o k a z a t e l j i m a . N a v o d e se p o d a t c i o

iz

naše

u k u p n o m b r o j u ko­

u

kojima

r i s n i k a te o socijal­

narodne

noj s t r u k t u r i . T a k o

primjerice

informatički

pa

što i m a j u n e k e v e ć e

je korisnika odras­

ili p o s e b n e p o t r e b e ,

l i h , a k o l i k o djece, su

a

iz­

denti,

(za­

radnici

posleni

i

leni),

službenici,

injemo

t i t u l e , j e r s t a t i s t i č a r i ž e l e z n a t i ko­ liko je k o r i s n i k a s v i s o k o m , v i š o m spremom.

D o s t u p n e s u n a m i a d r e s e , done­ d a v n o i J M B G k o r i s n i k a , što se u osobnim iskaznicama više

ne prikazuje. nike

pamte

osobnim su

i

informatori poznaju po

značajkama.

pojedinci

od

kojih

ob­

pojavu

županija, napose iz bližih

ja, s t r u č n a z v a n j a p a i a k a d e m s k e

Knjižničari

i

korisnika iz drugih

navoditi i zaniman­

novim

Tako

mogli

jasniti

tali..., a m o g l a bi se

stručnom

nije

posjećivati

bismo

nezapos­

srednjom

češće im

Viroviticu.

u m i r o v l j e n i c i i os­

i

pa

teško

osnovnoškolci, stu­

možda

putuju

brojeni: predškolci, srednjoškolci,

iz

ice, v j e r o j a t n o zato

koliko

konkretnije

postoje

knjižnice,

t i n e , č a k i Orahov-

podatke

znamo

gradova županije

ja, a p o n e k i iz Sla­

razvrstava

računalne

i

Pitomače i Suhopol-

ME-

TEL

Voćin,

Podravske

pregleda s brojčanim i grafičkim

program

Buko­

potrebe". Upravo to je prva rečenica

godišnjim

situaci­

uobičajeno je iznošenje statističkih

nam

općina:

Špišić

Dore Sečić Informacijska služba u

različitim

prigodama.

izvješćima

raspravl­

zovne,

koris­ sasvim

"Korisnici svaki

j12 e d| iSvezak, n s t v e n ebroji n 5formacijske,

ima obra-

i

kolektivne

zanimaju nas

i

korisnike,

a

p o t e n c i j a l n i pa i

naslućeni korisnici, kad govorimo o korisničkoj zajednici. Korisnici

Gradske

knjižnice

i

mjesta,

jer

njihove adrese pokazuju da dolaze iz

Grubišnog

Daruvara,

Polja,

Kloštra

Dulovca,

Podravskog

i

Đ u r đ e v c a , ali u a d r e s a r u i m a m o i P o ž e g u pa i Z a g r e b .

č i t a o n i c e u V i r o v i t i c i p r e t e ž i t o su

Zbog

V i r o v i t i č a n i , što j e s a s v i m l o g i č n o .

ekipiranosti,

Kad

ska knjižnica i čitaonica praktično

se

pretraži

popis,

onda

se

m o ž e zamijetiti da uz Virovitičane

nema

našu

posebne

knjižnicu

koriste

mještani

sve

u

nedostatne

kadrovske

virovitička

stalnoj

stručnoj

knjižničare poslove

s

Grad­ službi

informatore,

o k o l n i h s e o s k i h o p ć i n a pa i s u s j e d ­

jer

nih gradova. Budući da virovitička

posudbi, primjerice u knjižničnom

korisnicima

k n j i ž n i c a još n e m a b i b l i o b u s , č e s t i

O d j e l u za o d r a s l e ,

a tako

u

je i u


D j e č j e m odjelu, obavlja s a m o jed­

n a l tog

na k n j i ž n i č a r k a , dok u S t u d i j s k o m

za m l a d e ž p r o č i t a l a je v e ć u djet­

programu

o d j e l u u r a d u s k o r i s n i c i m a sudje­

injstvu, a kod n a s je n a š l a hrvatski

stručnu literaturu.

svjetski poznatog r o m a n a

luje d i p l o m i r a n a k n j i ž n i č a r k a , koja

p r i j e v o d t e k n j i g e , koja j e u v r š t e n a

je

u

zaposlena

na

publikacija.

stručnoj

obradbi

lektiru

za

5.

razred

osnovne

povijesti. Stoga p r e m a o d r e đ e n o m

U

čita

beletristiku

razgovarima

spominjali

smo

s

i

Mađarima

nobelovca

Imre

Povremeno

informa­

š k o l e . M o g l a j e p o p o t r e b i r a d i ra­

Kertesza

ravnatelj.

zumijevanja

s

najpoznatije i najpopularnije pisce

o r i g i n a l o m . Na sličan n a č i n čitala

suvremene mađarske književnosti.

cijsku

službu

obavlja

Stoga

nismo

u

i

mogućnosti

evi­

usporediti

prijevod

te

Petera

Esterhazyja,

dentirati razloge zbog kojih netko

je

traži informacije i određene pub­

r o m a n H e i d i n j e m a č k e spisateljice

čita u M a đ a r s k o j . R a z m a t r a l i s m o

likacije, o s i m u s l u č a j e v i m a kad se

J o h a n n e S p y r i . P o s u đ i v a l a j e i kn­

i m o g u ć n o s t prijateljske i s t r u č n e

koristi g r a đ a u studijskoj čitaonici,

jige u kojima

suradnje s Knjižnicom u Barcsu.

napose

zbivanja

u

s v a k o d n e v n o j k o m u n i k a c i j i s pos­

ratu

čuveni

jetiteljima

iz

Zavičajne

te

djeci

vrlo

zanimljiv

se o p i s u j e n e d a v n a

našem

Zlatin

dnevnik,

koji je u v r i j e m e n e d a v n i h r a t n i h zbivanja u B o s n i pisala djevojčica

i o n i koji t r a ž e i n f o r m a c i j e i liter­

Zlata

aturu

zanimanjem

radove,

osobito

Filipović,

a

s

osobitim

pročitala

je

hrvatski

k o r i s n i c i koji s e b a v e z n a n s t v e n i m

povijesni r o m a n za mladež Omiški

istraživanjima.

gusari

Alojza

Maria

N a g y voli J a d r a n s k o m o r e

U Gradsku knjižnicu i čitaonicu u V i r o v i t i c i , k a o što je n a v e d e n o , uz s

Virovitičane područja

dolaze

korisnici

Virovitičko-podravske

ž u p a n i j e , ali i k o r i s n i c i iz s u s j e d n i h ž u p a n i j a . To se v j e r o j a t n o d o g a đ a i u

drugim

većim

knjižnicama

po

stanovitom reciprocitetu. Mnogo je rjeđa pojava k o r i s n i k a iz s u s j e d n i h država. S d r u g e strane Drave, iz sus­ jedne n a m države Mađarske dolazi nekoliko

korisnika

knjižnicu.

Riječ

u je

virovitičku o

rođenim

M a đ a r i m a , koji s u n a u č i l i hrvat­ ski

jezik,

naučiti

ili u d o š k o l o v a n j u ž e l e

hrvatski

hrvatsku

jezik

i

upoznati

književnost.

G o s p o đ a M a r i a N a g y već četiri g o d i n e dva p u t m j e s e č n o p o s u đ u j e knjige

u

posjećuje nalazi

našoj

knjižnici.

Dječji

odjel

literaturu lakšu

jer za

čitanje

svojoj d o s a d a š n j o j l e k t i r i s p o m i n j e i d r u g e h r v a t s k e p i s c e , a r a d o čita svjetske

romane u

hrvatskim prijevodima

Alessandra Arachija, Crveni Cadilac

Rolanda

ljubav Pri

Limachera,

Aleksandera

čitanju

ona

koji s u joj

Ferenca

knjigu Mol-

nara: J u n a c i Pavlove ulice. Origi­

i

dr.

izabrane

traži u r j e č n i c i m a . Nastoji riješiti i gramatičke probleme s rodovima i p a d e ž i m a . B u d u ć i da radi u jednoj građevinskoj

tvrtki,

koja

posluje

i s hrvatskim partnerima, koristi svoje z n a n j e h r v a t s k o g a j e z i k a .

iz

Barcsa,

knjižnice

korisnik i

od

znanje

je

čitaonice

2001.

godine.

on

hrvatskoga

Gradske u

Viro-

U

svom

usavršava jezika,

svoje ali

Neki knjižni

je

što

i koliko

Mađari

koriste

se

naš

fond p o s r e d s t v o m rođaka,

prijatelja i z n a n a c a . Iz r a z g o v o r a s nekim Virovitičanima saznali smo da pojedine naše knjige odlaze na čitanje u s u s j e d n u M a đ a r s k u , čak u S z i g e t v a r . P o z n a t o je da u prekodravskim

selima

u

Mađarskoj

i m a starosjedilaca Hrvata, kojima je hrvatski m a t e r i n s k i jezik i u č e ga u o s n o v n o j š k o l i , ali n e d o s t a j u im knjige. Virovitički je O g r a n a k Matice

hrvatske

s r e d i š n j i c o m iz porom

u

suradnji

Zagreba

i

s

sa pot­

Virovitičko-podravske

županije

te

s

donacijom

Trgocentar-POLET

knjižare

darovao

tim

n a š i m s u n a r o d n j a c i m a više stotina knjiga.

Prijateljske

veze

s

Hrva­

tima u Mađarskoj, napose u onim mjestima

gdje

stanovništvo,

su

oni

morali

tinuirano održavati. bi

mogli

turnu

stručnu

međudržavnoj Gradska

I

kon­

knjižničari

uspostaviti

i

većinsko

bismo takvu

kul­

suradnju

razini.

knjižnica

i

na

Virovitička čitaonica

je

s p r e m n a , p r i m j e r i c e , p o d r ž a t i os­

G o s p o d i n Zsolt Szabó, carinik

doškolovanju,

posudila

Minka

ispisuje

nedovoljno jasni te ih

slučajno

pisca

Zelenu

r e č e n i c e i m i s l i , ali i r i j e č i i i z r a z e

vitci

najprije

popularne

iz biblioteke H I T - J U N I O R : Mrvice

r a d i u č e n j a h r v a t s k o g a j e z i k a . Nije mađarskoga

Gospođa

i ljetuje na n a š o j o b a l i u P o r e č u .

Radije tamo

Majetića.

T a d a n a s t o j i čitati n a š e n o v i n e . U

suvremene

Z a n i m a l o nas

Domovinskom

čitaonice,

stručne

i

U

uvijek

bolje s e u p o z n a j u r e d o v i t i k o r i s n i c i za

knjižnice

zbirke.

još

i

poznavanje hrvatske književnosti i

n i v a n j e k n j i ž n i c e z a m a đ a r s k u na­ cionalnu manjinu u Novom Gracu u s k l o p u K U D - a S a n d o r Pet6fy, a s druge

strane

potaknutiti

Drave

mogli

osnivanje

bismo

hrvatske

k n j i ž n i c e u n e k o m m j e s t u gdje ž i v e Hrvati u Mađarskoj.

Svezak, broj 5 113


Iz školskih knjižnica

Promocije knjiga u OŠ Rovišće

N

stavila

njezine

n o v o g bića

p r o m o v i r a n j a čak tri knjige.

Najprije je dr. sc. M i r j a n a Hecigo-

može

govoriti tako

ot­

priče

kojih,

jednos­

I na kraju, u m j e s e c u veljači, n a š i su u č e n i c i u svojoj knjižnici ugostili D a r k a M a c a n a koji n a m s e predstavio

j e d a n od m o g u ć i h puteva k o j i m se

n o v o m k n j i g o m "Pavo protiv Pave". ^ ^ ^ ^ ^

Učenici I čudili

ju knjigu " Š m i g u l i n - priča i mom

nakon

v o r e n o i jednostavno. Ovo je svakakao

nja-Saucha predstavila svo­ o tvom

priča

tavno, m o r a m o postati boljima.

bilo j a s n o da se o n a s t a n k u i rađanju

mjestom

svojih

Iskrenost, toplina, ljubav i d u h o v n a

godinu

bila

n o v u knjigu

ljepota, one su vrijednosti koje krase

aša je škola tijekom n e p u n i h dana

je

za djecu, " K a k o s a m čuvala g u s k e " .

P

rođenju".

se

čudom

om vještom r u k o m brzo

G?

Što se Š m i g u l i n u , m u š k o j

su

kako p o d njegov-

"izlaze" zgodni likovi iz

spolnoj stanici, d o g a đ a k a d

r o m a n a o k o j i m a je is­

jedne noći k r e n e u veliku

todobno pričao s m n o g o

avanturu, autorica n a m j e

humora

i

ispričala

dosjetki.

Za

na

dvije

razine:

duhovitih mnoštvo

j e d n a je bajkovita, nježna,

svojih pitanja u č e n i c i su

prilagođena m l a đ e m uzras­

bili

tu, dok je druga, namijen­

nicom

j e n a nešto starijoj djeci, pis­

Macanovih

ana s t r u č n i m i z r a z i m a , ali

s v a k o m e je još nacrtao

opet vrlo r a z u m l j i v o i pri­

i p o z n a t u B o r o v n i c u te se

hvatljivo. Sve je to i z u z e t n o zanimljivim

m o ž e poći u odgajanju n a š i h m l a d i h

U č e n i c i koji su bili na predstav­ neobične

knjige,

P.S.

Nadalje,

naša

profesorica

hrvat­

Na

a

kraju

Svaka sličnost sa s t v a r n i m

o s o b a m a p o s v e je slučajna! — Mirjana Milinović

s

njime

upoznati.

Nakon

kratkog

razgovora s knjižničarima, susret je

Ugostili smo Antu Gardaša

i četvrtih razreda s nestrpljenjem su dočekali početak druženja. O n i bolje u p u ć e n i s a m o su viknuli: " E v o ga, to je o n ! " Kada tvorila i

su

se

kada

učionice

za­

i samozatajan, u g o d n a gla­

ci"

s izraženom sposobnošću

c e m i s a m i u č e n i c i tu lektiru gledaju

Odrecitiravši

drugačije.

zanimljiv

smica,

Gardaš

pisca

način, lektirna, ali i ostala književna

ozračje

koje

struci,

djela postaju u č e n i c i m a pristupačnija

Nastavio je s predstavljanjem svojih

i bliskija.

knjiga:

su

neke

Gardaša.

Gardaš je

svoju

prepričavanja,

od

osobina

Pravnik

p r i r o d n u naraciju

odlično pretočio u n i z djela koja

po

književnih

su v e ć s a m a za sebe j e d n a

Tako su knjige

Ispričana

i

oživjeli

na

dobrodošlicu,

vrata

s m o p i s c u poželjeli

sa,

i

za lektiru, p r i l i k o m susreta s pis­

m o g a o početi. U č e n i c i drugih, trećih

ih

pričanja

samo

potpisao.

skog jezika, Marija Drobnjak, pred­

Priče iz školske knjižnice OŠ Ljudevita Modeca, Križevci

Ante

iz

stripova,

u s p o m e n u (vidi crtež!).

čitatelja.

nekako

su se č u d n o smijuljili. Valjda im nije

T

razgled­

motivima

našoj je knjižnici ostavio

kulture I r e n a Jukić-Pranjić.

ove

s

J đ B ^ ovog u g o d n o g druženja,

ilustracijama I

popratila n a š a prof. likovne

ljanju

nagrađeni

susret

je

nekoliko su

je

počeo.

svojih

svorio

učenici

" I z u m profesora

pje­

ugodno prihvatili.

Leopolda",

ovog puta likovi iz

" D u h u m o č v a r i " , " M i r o n u škripcu",

pred

" B a k r e n i Petar", " K r a đ a u galeriji" i

znatiželjnim

m a l a književnost - književnost A n t e

m l a d i m čitaocima koji su

Gardaša.

2003.

7. ožujka

god. dočekali pisca u jednoj

"Tajna j e d n o g videozapisa".

Upravo

su ove posljednje ("Krađa u galeriji"

Dolazak pisca u školu svaki je put

od učionica n a š e škole. P i s c a s m o na­

i

iznova u z b u đ e n j e za u č e n i k e . I a k o su

jprije p r i m i l i u našoj knjižnici gdje se

r o m a n i , a u č e n i c i su sa z a n i m a n j e m

upravo pisci glavni i o d g o v o r n i "kriv-

nekolicina m l a d i h knjižničara željela

pratili kratki sadržaj koji im je pisac

14 I Svezak, broj 5

"Tajna

j e d n o g videozapisa")

novi


prepričao. " K r a đ a u galeriji"

dječji

cjelina.

"Tajna

jednog

videozapisa"

U č e n i c i koji su poželjeli u svojoj

je kriminalistički

roman, a

radnja

- r o m a n koji je zainteresirao u č e n i k e

kućnoj

opisuje

vezane

krađu

zbog svoje

knjiga, n a š gost

događaje

umjetničkih A.

slika

Waldingera

Roman

je

iz

uz

poznatog osječke

inspiriran

događajima.

I

lik pojavljuje

ovdje

slikara

bilblioteci

imati

neku

od

potpisao im se za

1 9 0 8 . g o d i n e n a d s i b i r s k o m tajgom

u s p o m e n u u knjigu.

Galerije.

došlo

rastali od A n t e G a r d a š a , pisca koji je

stvarnim

je do

s n a ž n e eksplozije koja

T i m e s m o se

ni do d a n a s nije objašnjena. P u n i h

objavio preko tridesetak knjiga, a od

glavni

devedeset godina z n a n s t v e n i c i su se

toga za djecu čak dvadeset. G a r d a š

p o z n a t djeci

se kao

Miron,

neobične teme. Naime,

pitali (i još se pitaju) o kakvoj se to za­

je

romana:

gonetnoj pojavi radi. Postoje različita

gatio i p r o z o m , i poezijom, i igroka­

"Ljubičasti planet", " B a k r e n i Petar",

tumačenja, a za koje se od njih opred­

zima,

" I z u m profesora Leopolda", koji s u

ijelio autor, saznat ć e m o p r o č i t a m o

k a z a l i š t i m a i na radiju. Za svoj je r a d

m e đ u s o b n o povezani utoliko što sva

li taj r o m a n .

više puta n a g r a đ i v a n . Poželjeli s m o

tri

zaintrigirao m l a d e čitatelje, a susret

mu

fantastike i isti su im glavni junaci,

je završio u g o d n o k a o što je

napisanih romana.

ali se svaki m o ž e čitati kao z a s e b n a

- recitiranjem vlastitih p j e s a m a .

iz

prijašnjih

spadaju

Gardaševih

u

područje

znanstvene

Tako je A n t o G a r d a š i počeo

odnosno

Mogućnosti

učenika

putem

ovogodišnja

iskustva,

proljetna

škola

primjena

nastavnih

načela

radu -

čim

s

najsuvremenijih

u

knjižničarskom

smo

se

ove

godine

m o g l i susresti u Crikvenici - vrlo su poticajni za dalji r a d svakog od n a s .

skim i podzakonskim aktima vezanim

bio odaziv, reći će n a m podatak da je

uz r a d školske knjižnice. To je m n o g o

od 35 članova vijeća n a z o č n o bilo čak

značilo š k o l s k i m k n j i ž n i č a r i m a koji

29.

Leskovar

su često izgubljeni i z m e đ u nastojanja

kratko je predstavio školu d o m a ć i n a

da što bolje obave svoj posao, a ne znaju gdje m o g u potražiti odgovore

S m a t r a m da ovakvi susreti p r i d o n o s e kredibilitetu n a š e struke i da svijest o važnosti k n j i ž n i č a r s k o g zvanja p o d i ž u na j e d n u v i š u r a z i n u . " G o v o r i l o se i 0 obilježavanju knjižnica koji

kn­

se

obilježava zadnjeg

Na kraju je ovog bogatog d n e v n o g

Sušilović pozvao sve knjižničare na

koji ih m u č e .

vijeća

suradnju s tom izdavačkom kućom.

nik o matičnoj

k o n a č n o je

hrvatske

ponedjeljka u listopadu.

reda

Predstavivši i Pravil­

Mjeseca

jige te M e đ u n a r o d n o g d a n a školskih

na m n o g o b r o j n a pitanja i p r o b l e m e

donesen za

ovu

Plan

rada

šk.

stručnog

godinu.

Od

p r e d l o ž e n i h t e m a izdvojila b i h Mar­

su ovlasti

keting u šk. k n j i ž n i c a m a , I z m j e n e i

p r e d v i đ e n o m d n e v n o m r e d u . Najprije

m a t i č n e službe. Također je govorio i

korekcije U D K , Prezentacija m r e ž e

je prof. M. M i l i n o vic govorila o p l a n u

0 informatizaciji školskih knjižnica u

knjižnica s r a d i o n i c o m .

i p r o g r a m u rada školskog knjižničara.

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. D o k

Treba s p o m e n u t i i predstavljanje

Osobito je naglasila razliku i z m e đ u

deset o s n o v n i h i pet srednjih škola

dviju knjiga: M. M i l i n o v i ć predstavila

nast. p l a n a i nast. p r o g r a m a te po­

v e ć i m a j u p r o g r a m , još pet o s n o v n i h i

je k n j i g u priča za djecu

jasnila r a z i n e razrađenosti nastavnog

četiri srednje škole čekaju n a b a v u pro­

čuvala g u s k e " Marije Drobnjak, dok

programa:

g r a m a . Matična služba organizirala je

je prof. V l a d i m i r Ž i v k o v i c vrlo nadah­

1 pet edukacija za rad u M E T E L - u .

nuto i stručno predstavio n o v u k n j i g u

Daljnji

je

rad

okvirni,

tekao

prema

izvedbeni i op­

erativni. Za svaku vrstu plana poka­ zala je p r i m j e r i dala s m j e r n i c e kako

Ono

što radi i koje

knižnice.

Bogatstvo p r i m j e r a iz školske prakse,

vijeća šk. knjižničara B B Ž - e . Kakav je

razjasnio

rasterećivan)'a

školske

odličan spoj teorije i knjižničarskog

Prof. Ilija Pejić govorio je o zakon­

službi,

Zagorec

bila je doista lijepo stručno iskustvo.

H K D - a u Daruvaru.

Filip

i

" I z b o r o m t e m e i n a č i n o m prezanti-

Bjelovar 2 5 . listopada 2 0 0 2 .

Školske knjige

dječjim

još m n o g o k n j i ž e v n i h susreta

ranja

o d r ž a n je sastanak Stručnog

je predstavnik

u

Najbolje je citirati k o l e g i c u Doreski:

školskih knjižničara, te o 3 3 . skupštini

zaželio n a m u s p j e š a n rad, a z a t i m

izvođeni

Školska knjižnica u kvalitetnoj školi,

U i

su

J a d r a n k a D o r e s k i . T e m a je Škole bila

novoj i lijepoj knjižnici i. OŠ

škole Alojz

koji

dječju književnost obo­

—Danijela

Stručno vijeće školskih knjižni­ čara Bjelovarskobilogorske županije

Ravnatelj

hrvatsku

što

je

također

zaokupilo

treba planirati rad - od priprave za

p a ž n j u s u d i o n i k a bilo je izvješće

sat do godišnjeg i operativnog plana.

14.

proljetne

škole

šk.

"Kako sam

Ilije Pejića "Neodoljiva m o ć riječi".

s

I na kraju, ne s j e ć a m se da s a m

knjižničara

vidjela u m o r n a l i c i m a prisutnih, ali

Č l a n o v i vijeća i m a l i su pitanja i poka­

u Crikvenici, o d r ž a n e od 2 4 . do 2 7 .

želju za p o n o v n i m s u s r e t o m -

zali veliko z a n i m a n j e . Izvijestila je i

travnja

u r n o da. I to me baš veseli!

o

žara

novoosnovanoj

Hrvatskoj

udruzi

i

2002.

O

tome

oduševljenja

je

s

puno

govorila

prof.

sig­

— Mirjana Milinović'

Svezak, broj 5 115


n a š i h p r i r o d n i h blagodati. Na ovakav način

djeca

razvijaju

sposobnost

zapažanja, povezivanja, zaključivanja i

procjenjivanja

na

prisniji

i

prih­

vatljiviji način. Postavili s m o zajedno nekoliko po

zadataka

grupama

pretraživali zbirci,

koje

su

učenici

istraživali

na

terenu,

pojmove

tražili

u

referentnoj

bibliografske

podatke

0 gostu, g o s p o d i n u J o s i p u Švaci, te napravili intervju s njim, u katalogu potražili i m e n a poznatih književnika n a š e g kraja, istražili u Turističkoj za­ jednici Đurđevca i Galeriji Stari grad povijesne

zanimljivosti

Đurđevca,

posjetili Fotokino klub Drava. Jedna

grupa

istražila

ijesno-geografske

je

osobitosti

povnašeg

Đurđevca.

Projektna nastava i timski rad u školi i knjižnici

Đurđevac središte

Projekt Đurđevački vremeplov prirode očima fotografa i slovom spisatelja

je

najmanje

gradsko

Koprivničko-križevačke

županije, koje s n a š i m p r i g r a d s k i m naseljima

Budrovac,

Čepelovac,

Mičetinac, Sv. Ana, Sirova Katalena, G r k i n e i Severovci i m a preko 1 1 0 0 0 stanovnika.

S m j e š t e n u maloj udo­

lini, u b o g a t o m z e l e n o m p r i r o d n o m okružju

poljoprivrednog,

vinorod­

n o g i š u m s k o g zemljišta, mađarske

granice,

na

u blizini pola

puta

i z m e đ u Varaždina i Osijeka, te dobro povezan

cestovnim

i

željezničkim

p r o m e t o m , i m a dobre preduvjete za razvoj

gospodarstva

i

seoskog

tur­

izma. Posebnost Đurđevca je srednjovje­

piše Nataša Švaco

U

nazad OŠ

k o v n a tvrđava Stari grad u k o m e se d a n a s nalazi Galerija, Radio postaja

nekoliko Grgura

godina

u

Karlovčana

u

1 etno

restaurant

jskim suradnicima prema rasporedu.

okoliša

poznata

Sve

geografskom

akcije

tih

dana,

od

terenskih

Pivnica. je

po

rezervatu

Ljepota

botaničkoĐurđevački

školi,

peski i specijalnom rezervatu š u m s k e

jektna nastava u kojoj u č e n i c i postaju

knjižničarka s n i m a i m o n t i r a priloge

vegetacije C r n i jarki te sportsko-rek-

glavni i idejni kreativni stvaraoci, dok

koje kasnije m o g u učenici i djelatnici

reacijskom centru š u m e Borik.

ih učitelji i stručni suradnici s a m o

gledati kad zažele.

Đurđevcu

provodi

se

pro­

usmjeravaju davajući naputke za rad.

zadataka

do

prezentacije

Školske

u

D r u g a g r u p a saznala je pojedinosti

godine

2001./02.

o n a š e m fotokino k l u b u Drava. M e đ u

Za ovakav jedan projekt potreban je

knjižničarska

vodstvom

aktivnim g r a đ a n s k i m u d r u g a m a ističe

t i m s k i rad svih s u d i o n i k a i koordi­

knjižničarke Nataše Švaco radila je

se Fotokino klub Drava, koji djeluje

natora.

projekt

grupa

pod

Đurđevački

o d 1 9 9 7 . godine. Aktivno sudjeluju n a

v r e m e p l o v prirode o č i m a fotografa i

u m j e t n i č k i m i z l o ž b a m a diljem Lijepe

prezentacija radova izvodi se potkraj

s l o v o m spisatelja. Cilj projekta bio je

naše, a i u i n o z e m s t v u . S p o n o s o m

svibnja za D a n škole kad se organ­

pružiti u č e n i k u informaciju i podučiti

m o ž e m o reći da su bili d o m a ć i n i i

iziraju

Cijeli

ga kako doći do nove informacije, a

ogranizatori 1. M e đ u n a r o d n o g salona

tjedan odvijaju se r a z n e akcije i pro­

i s t o v r e m e n o se zabaviti i kreativno

umjetničke

grami na kulturnom, znanstvenom,

izraditi samostalni rad. Pristup prob­

informativnom,

l e m u je interdisciplinaran, a u č e n i k

Ovakvi

projekti

pripremaju

se od početka d r u g o g polugodišta, a

Otvoreni

dani

škole.

sportsko-rekreaci-

pod

naslovom

j s k o m , z a b a v n o m p l a n u . Svaki razred

postaje

ili nekoliko razreda zajedno te grupe

lja cilj i zadatke, hipotezu, pitanja i

slobodnih

rješenja.

aktivnosti

planiraju

svoj

subjekt

projekt koji prezentiraju za D a n škole

potaknuti

s v i m u č e n i c i m a i učiteljima te van-

ekološkim

16 I Svezak, broj 5

Ovim

koji

sam

radom

učenikovo

postav­

željela

sam

razmišljanje

problemima,

o

o

čuvanju

našem

fotografije

Đurđevcu,

26.

održanog

u

studenoga

1 9 9 9 . - 1 5 . siječnja 2 0 0 0 . U č e n i c i su

istražili i

sakupili

podatake o

o d r ž a n i m izložbama. Dva člana grupe izradili su in­ tervju s n a š i m g o s t o m g o s p o d i n o m Josipom

Švacom,

fotografom-am-


aterom, ljubiteljem n a š i h podravskih

Slijedi

prirodnih blagodati.

izložbi u Osijeku - Salon fotografije

mišljenje,

Osijek 2 0 0 1 .

u gradskoj

t i m s k i rad. Uporaba različitih metoda

knjižnice tražili i m e n a n a š i h lokalnih

galeriji Waldinger, od 1 5 . do 2 5 . lipnja

rada, aktivnosti, strategija te različitih

spisatelja koji su pisali o ljepotama

2 0 0 1 . s a s l i k o m Oluja.

izvora i p o m a g a l a kod u č e n i k a b u d i

Ostali članovi grupe su u katalogu

n a š e g kraja.

njegovo

predstavljanje održanoj

na 4.

Autor je sudjelovao i u susjednoj

terenu.

Učenici

oblikuju

razvijaju

kreativno

motivaciju

za

znatiželju i želju za stvaranjem n e č e g

Osebujan položaj Đurđevca u prid-

Republici Sloveniji na izložbi pod na­

novog

r a v s k o m pojasu osigurava m n o g o ze­

z i v o m D r u š t v e n e razstave 2 0 0 1 : crno

o s i m knjižničarske grupe, sudjelovali

lenila, plodne zemlje, š u m s k e tišine,

belih in barvnih fotografij ter barvnih

su i vanjski suradnici g o s p o d i n Josip

cvjetnih livada, veličanstvenih pano­

diapozitivov koju je organiziralo Fo­

r a m a od svitanja do večeri. U blizini

tografsko društvo Radovijica u m j e s t u

čuči f o t o g r a f i pjesnik koji čekaju svoj

Radovljica.

trenutak

blagoslova.

Fotograf Josip

16.

svibnja

Švaco je na suptilan n a č i n zaokružio

za

odabir

idilu n a š e g zavičaja i prikazao rijeku

su

pristigli

Dravu, jezero Č a m b i n a i

Čingi-Lingi,

polja

2002.

najboljih na

Povjerenstvo

radova,

natječaj

a

Švaco,

jedinstvenog.

gospođa

U

projektu,

Marijana

Dragica,

tehničko osoblje škole, informatičarka Davorka

Hrženjak,

Marijeta Troha,

u č e n i c a 8. d.

koji

županijske

i

O r g a n i z i r a n o je kulturno veče u suradnji

s

učiteljicama Franciskom

i

gospođom Šalamon

gospođom

i

Radojkom

livade n a š e g Đurđevca,

Tomica

i

Đurđevačke peske, a sve

razredima.

8.

je to zabilježio kroz

Pozvani su gosti g o s p o đ a

sva

njihovim a i

8.

d.

četiri godišnja doba. Na

Marica

svoj osebujan način, on

Edita J a n k o v i ć H a p a v e l te

Hasan,

gospođa

istražuje krajolik u k o m

g o s p o d i n Josip Švaco. U

živi. Svaki umjetnik, bilo

toku sijela prezentirani su

to pjesnik, slikar, glazbe­

pano-plakati,

nik, g l u m a c ili fotograf,

su m o g l i razgledati posta­

vidi prirodu drugačijim

vu

okom,

fotografija

a

opet

svi

oni

posjetitelji

izložbe

umjetničkih Josipa

Švace,

KUD-a

naše

zajedno pronalaze u njoj

učenici

istinsku i još n e v i đ e n u

škole otpjevali su p j e s m e

bajkovitu ljepotu.

o Podravini i P i c o k i m a ,

U

ispričali

fotografijama

je vidljivo malog

izražena ekološka

čovjeka.

Ljepota

svijest

izvornog

Turističke

zajednice

onečišćenja

ili

za

fotografiju

onečišćivača

na

krajolika je temelj na k o j e m počiva

području n a š e županije, odabralo je

ljepota n a š e g duha. Autor se v e č n i z

najbolje

godina bavi fotografijom kroz koju se

i

uvijek p r o ž i m a

u

kategorijama

dokumentarne

umjetničke

fotografije.

Josip

ekološka tematika.

Švaco osvojio je d r u g u n a g r a d u za

Prvi put k r e n u o je kao samostalni au­

fotografiju Z a s l u ž e n a m i r o v i n a koja

tor u Osijek 1 9 9 9 . g o d i n e na izložbu

je proglašena u m j e t n i č k o m .

pod n a z i v o m Salon fotografije Osijek 1 9 9 9 . s fotografijom B u đ e n j e prirode. B i o je to u s p j e š n i početak bavljenja fotografijom.

Sudjelovao je i na 1.

Međunarodnom fotografije

salonu

umjetničke

održanom

u

našem

Đurđevcu, 2 6 . studenoga 1 9 9 9 . - 1 5 . siječnja 2 0 0 0 . u Galeriji Veliki salon u Starom gradu, s fotografijama: Z i m ­ ska idila, Tragovi u snijegu, B u đ e n j e prirode.

su

nekoliko

anegdota iz povijesti, prisjetili s m o se L e g e n d e o P i c o k i m a , gošća M a r i c a H a s a n p r o m o v i r a l a je svoj novi CD i otpjevala svoju p j e s m u o Picokima, a

na

kraju

uz

domjenak

svi

gosti

ovog p r e k r a s n o g druženja m o g l i su vidjeti kratki prilog na video-zapisu 0 Đ u r đ e v c u i razgledavati izložbu fo­

2 1 . svibnja dodijeljene s u n a g r a d e

tografija g o s p o d i n a Josipa Švace.

za 5. k l u p s k u izložbu F K K Drava koja

O v i m p r i k a z o m fotografije i riječi,

se održala 1. lipnja 2 0 0 1 . u prostori­

djeca, a i mi odrasli, približili s m o

j a m a Starog grada. Josip Švaco dobio

se blistavoj prirodi, cvijetu u cvatu,

je 3. n a g r a d u i d i p l o m u za rad i fo­

oblaku u letu, ptici u kapljici, krošnji

tografiju Poljski put.

drveta, u o s a m i , svaki na svoj način.

Z a v r š n i radovi na izradi plakata tekli

su

u

zadovoljnom

druženju

svih članova grupe. U č e n i c i su svakoj izložbenoj

fotografiji

pridružili

Naš središte

grad

danas

postaje

fotografskih

jako

događanja

okupljajući u svoje okrilje fotografe iz

sti­

šire okolice nekoliko gradova i mjesta.

hove n a š i h poznatih spisatelja B o ž i c e

To je f e n o m e n koji svakako zaslužuje veliku pažnju i analizu.

pojavljivanje

Jelušić, Miroslava D o l e n c a Dravskog,

na 3. izložbi u Osijeku - Salon fo­

A n e Bogat, Ivana Picera. U n j i h o v i m

Poruka

tografije Osijek 2 0 0 0 . s fotografijom

pjesmama

sačuvan je katalog boja,

Posvetite trenutak prirodi! Otkrijte

Z i m s k o jutro na t e m u Krajolik kao is-

m i r i s a i zvukova koji n a s vraćaju u 4

njene tajne crte lica! Učite u prirodi

cjeliteljski motiv i povratak u osobno.

stvarna godišnja doba koja su oživjela

1 kroz igru. Z a u z m i t e stav u čuvanju

Na 3. M e đ u n a r o d n o j izložbi fotograf­

na fotografijama Josipa Švace.

Slijedi

njegovo

ije održanoj u Galeriji Starog grada u

Takav n a č i n rada razvij a stvaralačke

Đurđevcu, 2 9 . rujna - 9. listopada

potencijale i s a m o s t a l n e sposobnosti

2 0 0 1 . , autor je predstavio svoju sliku

učenika, potiče u č e n i k e na samostal­

pod

no pretraživanje i rad u knjižnici i na

nazivom

Zaslužena

mirovina.

naših

knjižničara:

o n o g što i m a t e - uživajte u netaknu­ t o m djeliću te čarolije. Pustite p r i r o d u da živi! Pogledajte p r i r o d u i vi, o č i m a kao i m i !

drugim •

Svezak, b r o j 5 | 17


Edukacija školskih knjižničara u Metel WIN-u knjiga, ispisi

piše Ilija Pejić

ispis

naljepnica

za

knjige,

te

biltena

popisi nakladnika,

otpisi...

kataložnih

prinova,

listića

p r e d m e t su stručnog usavršavanja šk.

I

stodobno

s

narodnih,

informatizacijom

početkom

2000.g.

kataložnih zapisa iz Metel b a z e (oko

knjižničara u d r u g o m dijelu edukaci­

500.000

bar-code

je. U m o d u l u administracija pružaju

učlanjivanje

i m s e m o g u ć n o s t i evidencije r a č u n a ,

ispis bar-code naljepnica

pregledi nabave, ispisi o p o m e n a . . . Na

zapisa),

započeli s m o i s r a č u n a l n o m ob­

naljepnica

r a d o m građe u š k o l s k i m k n j i ž n i c a m a ,

korisnika,

s

za članove te o s n o v e pretraživanja.

kraju p o n o v e stečena znanja iz pre­

Inventarizacija,

t h o d n e edukacije.

jasnom

vizijom

stvaranja

mreže

knjižnica po ž u p a n i j a m a koje bi kao

za

ispis

knjige,

stručna

obrada

Takvi susreti su mjesta stjecanja n o v i h znanja i vještina, i z m j e n a iskus­ tava i uvijek u g o d n a druženja, jer sve n e j a s n o ć e m o g u biti razjašnjene u z p o m o ć p r o g r a m e r a gosp. D . Tkaleca i I. Pejića, voditelja Ž M S - a . Šk.

knjižničari

ogorske

županije

Bjelovarsko-bilimali

su

prošle

g o d i n e dvije edukacije u Metelu: prvu s pet polaznika u matičnoj knjižnici u Bjelovaru (I. dio 1 1 . 1 . 2 0 0 2 . , I I . dio 1 1 . 4 . 2 0 0 2 . ) , a d r u g u s pet p o l a z n i k a u OŠ V. Nazora u D a r u v a r u (I. dio 11.10.2002.,

II.

dio

22.1.2003.).

Za

šk. knjižničare Virovitičko-podravske županije u 2 0 0 2 . g . organizirali s m o edukaciju s o s a m polaznika: I. dio u G i m n a z i j i Virovitica, 2 2 . 1 0 . 2 0 0 2 . , a I I . dio u OŠ J. Kozarca u Slatini, Edukacija šk. knjižničara BBŽ-a u Metel Winu, - OŠ V. Nazora Daruvar, 11. 10. 2002. Slijeva: Branko Ćasić, Mira Barberić, Janja Dorić, Ilija Pejić, Marija Magoc-Dđalić i Danko Tkalec

24.1.2003.

dijelovi v e ć e g a m r e ž n o g a sustava Me­ tel bile i dio hrvatskoga k n j i ž n i č n o g a sustava

a

sve

radi

učinkovitijeg

iskorištavanja postojećih r e s u r s a (ljud­ skih potencijala, o p r e m e , informacija i publikacija...). U ostvarenju vlastitih vizija

istaknuto

mjesto

pripalo

je

s t a l n o m s t r u č n o m u s a v r š a v a n j u (edu­ kaciji) knjižničara. P r o g r a m edukacija Ž u p a n i j s k a m a t i č n a s l u ž b a razradila je zajedno s P o i n t o m iz V a r a ž d i n a (vlasnik

Metela).

Do

sada

su

bile

četiri dvodijelne edukacije i kroz njih prošlo je 35 knjižničara ( 2 0 iz Bjelovarsko-bilogorske i 15 iz Virovitičkopodravske županije). se

Ukratko ćemo

osvrnuti na p r o š l u g o d i n u i na

sadržaj edukacija. U

prvom

knjižničari

dijelu

nauče

18 I Svezak, broj 5

edukacije preuzimanje

Edukacija šk. knjižničara VPŽ-a u Metel Winu, I. dio, Gimnazija Virovitica, 22. 10.J2002. Slijeva: Danko Tkalec, Slavica Vitković, Jelena Avirović, Danijela Kardoš, Martina Novačič, Zorka Moslavac, Marija Verić Damir Balković i Ilija Pejić


Predstavljamo vam

Jadranka Slobođanec

povezivanja u djelotvoran knjižnični sustav.

programa za

i

stručnoga

Društva.

Rezultati

su

bili

ostvarila je

stavnica

pred­

Hrvatske!

- tromjesečnu pendiju

sti­

Otvorenog

društva za stručno usavršavanje

u

Washingtonu. Na

prijed­

log

Društva

knjižničara Bilogore, vine

Podra­

i

Kalničkog

Prigorja,

2000.

godine

prima

gradu

HKD-a

istaknute

na­ za

mlade

knjižničare

-

Eva

Verona, a iste go­ dine postaje nicom

J

zavodu

alne

i

savjetnica u

knjižničarstvo

sveučilišne

knjižnice.

radi

ovu

mladu

već dvije

menom

radu" Društva

Podravine

i

Na

tome

i pol godine,

Koprivničanku

članovi

Nacion­

u

(na

Zagrebu?!) knjižničara

Kolničkoga

ali

Za

"Svezak" smo

razgovarali

o

neposrednim

njenom

sadašnjem

planovima

i

mnogi

čitateljima

"Sveska"

što

zapravo

radi

za

knjižničarstvo

znaju

poslu,

željama

za

budućnost. SVEZAK:

prigorja

narodne

s Jadrankom po­

"privre­ Bilogore,

za

savjet­

knjižnice.

Hrvatskom

za

poslu

je

Možeš

li,

za

početak, pojasniti

Hrvatski

zavod

Nacionalne

i

još iz vremena kada je (čak u dva man­

sveučilišne knjižnice, a što je konk­

data!)

bila

retno tvoj posao, kao savjetnice za

tajnica

ovoga

vrlo

Zvanjem

angažirana

Društva.

matičarka, Jadranka je Galović" u

uspješna

n a r o d n e knjižnice? infor-

J A D R A N K A : O s n o v n i zadatak Hr­

svoje prvo

vatskog zavoda za knjižničarstvo jest

diplomirana

zaposlenje u njenu

i

našla

Knjižnici i čitaonici Koprivnici,

profesionalnu

je

postala

i

aktivno se

"Fran

što je i odredilo

budućnost.

diplomirana

Uskoro

knjižničarka,

uključila ne samo

u

rad

projekata

od

knjižnice

a

interesa

u koje

se

iz d r u g i h ustanova. O s i m toga, Z a v o d

već

- kao jedina

knjižnice

i

hrvatske

se bavi o r g a n i z a c i j o m različitih oblika

taloga,

Slobođanac

vrste

uključuju i stručnjaci i znanstvenici

vidljivi: između os­

narodne

za

p e r m a n e n t n o g obrazovanja u surad­ knjižnice,

adranka

stručne i sve

pomoći

knjižnica kao i mjesto koordinacije

razgovarala Ljiljana Vugrinec

za

Z a v o d je također mjesto savjetodavne

organizacija

i

izrada

odgovarajućih

nji s d r u g i m u s t a n o v a m a . Moj posao, kao savjetnice za n a r o d n e knjižnice, jest razvoj i m a t i č n a djelat­ nost n a r o d n i h knjižnica, koordinacija m a t i č n i h službi, savjetodavna p o m o ć , stručni n a d z o r n a d r a d o m knjižnica, suradnja i

s

ostalim

za

Ministarstvom ustanovama

narodne

kulture

od

knjižnice,

značenja

organizacija

r a z n i h razvojnih projekata, izrada anlize stanja n a r o d n i h knjižnica i si. S V E Z A K : Kakve su danas - po t v o m mišljenju - n a r o d n e knjižnice u Hr­ vatskoj? I m a li ih dovoljno, kako su organizirane? G d j e s m o u odnosu, na primjer, na n a m a susjedne zemlje? JADRANKA:

Narodnih

knjižnica

u

Hrvatskoj i m a oko 1 9 0 , a sa s v i m o g r a n c i m a i stacionarima s v e u k u p n o je oko 3 0 0 knjižničnih jedinica. Kao z a s e b n e jedinice vrlo su dobro organ­ izirane, m e đ u t i m još je uvijek slaba povezanost Mreža oko

i

međusobna

narodnih

67%

suradnja.

knjižnica

stanovništva,

pokriva

dakle

velik

je dio Hrvatske još n e p o k r i v e n uslu­ g a m a n a r o d n i h knjižnica. U u s p o r e d b i sa s u s j e d n i m z e m l j a m a na

dobroj

smo

poziciji.

Slovenija,

na primjer, ipak i m a daleko brojnije knjižnične

fondove

i

jedinstveni

knjižnični informacijski sustav, što je značajna prednost. U Hrvatskoj pos­ toji

dobra

informacijska

infrastruk­

tura, ali se nove tehnologije još uvijek p r e m a l o koriste. Trebalo bi poraditi na boljoj m r e ž n o j povezanosti. S V E Z A K : Koje p r o b l e m e u r a d u nar­ odnih knjižnica u Hrvatskoj smatraš, dakle, najvećima?

studija, analiza, projekata i razvojnih

JADRANKA:

programa

hrvatsko

o s n o v n a p r o b l e m a : nedovoljna inici­

a

s

jativa i potpora lokalne s a m o u p r a v e i

ciljem njihove suradnje i m e đ u s o b n o g

nepostojanje cjelovitog plana razvitka

od

knjižničarstvo

intresa

za

i knjižnice,

sve

Smatram

da

su

dva

Svezak, broj 5 119


također na

utječu

razvijenost

knjižničarstva,

pa

tako

i

n a r o d n i h knjižnica. Iz toga proistječu i

ostali

problemi:

nepovezanost

knjižnica na razini obrade i korištenja postojećih zbirki i izvora informacija; nepostojanje

sustavnog

i

standard­

pristup s v i m i z v o r i m a znanja i infor­ macija. I na kraju, n e z a o b i l a z n o je i

jnosti knj i ž n i č n i h

nadalje ostvarivati funkciju n a r o d n e

fondova, u organ­

knjižnice kao mjesta susreta i sasta­

izaciji odjela i us­

janja.

luga, u prostoru

S V E Z A K : Č i n i se da je posla p u n o i da

kojim

raspolažu

ga neće biti n i m a l o lako obaviti! No,

opremljenosti

v r a t i m o se m a l o u sadašnji trenutak:

Jedan

od

odnih

ustanova ili općina, što otežava njihov

u

Hrvatskoj

razvoj.

jest

prepozna­

S V E Z A K : M o ž e li se govoriti o raz-

vanje njihove ne­

kako

funk­ nar­

knjižnica

uloge

kulturnom,

znanstvenom,

jedan od sastanka Glavnog odbora Društva knjižničara u Bjelovaru

o b r a z o v n o m , g o s p o d a r s k o m i sveuku­

je

p n o m d r u š t v e n o m razvoju (lokalne)

hrvatskih

zajednice,

na

što uključuje i nove us­

nekoliko radimo

promociji

projekta.

Nacionalna

sveučilišna

knjižnica

je

i

uključena u projekt N A P L E (National

ivanja.

Zatim,

Authorities for Public Libraries in Eu­

potrebno

je

rope) u koji s a m uključena kao pred­

us-

funkcionalnu narodnih

jačih

oko gradskih

središta

na

području

cijele

Hrvatske,

kao

također

stavnica Knjižnice i Hrvatske. U

Hrvatskom

knjižničarstvo

zavodu

radimo

i

na

za organ­

izaciji godišnjeg savjetovanja za nar­ odne knjižnice, koje će se ove g o d i n e održati u Splitu, 2. i 3. lipnja, i to m i , osim

redovitih

poslova,

trenutno

o d u z i m a i najviše v r e m e n a . S H K D -

funkcionalnog

om s u r a đ u j e m preko Sekcije za nar­

dijela

sveukup­

odne knjižnice. Uključena s a m u rad

hrvatskog

K o m i s i j e za knjižnice u s l u g e za osobe

nog

osiguranje

i

Trenutno

ostvar­

knjižnica

i

zastupljeno

autora.

njihova

mrežu

Oproštaj s kolegama u Knjižnici i čitaonici "Fran Galović" prije puta u Ameriku

djelima

luge i n o v i n a č i n

i

Struktura

digitalne

preduvjeta

zamjenjive u

popraviti,

postavitidjelotvornu

razvijenosti knjižničarstva.

dječje

bit­

n a r o d n i h knjižnica u sastavu d r u g i h

drugih, pa se te razlike očituju i u

Međunarodne

do­ pro­

u

cioniranja

od

jekta

godine vođenja

bolje

boljeg

županije,

zadatak

narodne

macija n a m r e ž i . Još j e uvijek 3 7 %

su

Prošle

sam

zemalja iz cijeloga svijeta, a svojim

bi

medija u f o n d o v i m a i p r e m a l o infor­

razvijenije

U Krapini i

JADRANKA: bila

koji je za sada uključeno dvadesetak

odnosno

nih

Neke

županijske

mijenjati,

e m o m ; p r e m a l a zastupljenost novih

gledajući,

č e m u se ponajviše sastoji?

tivan i izuzetno vrijedan projekt u

J A D R A N K A :

sveukupno

Kakva je tvoja suradnja s H K D - o m i u

knjižnicama

S V E Z A K : Što bi ponajprije trebalo

funkcinirale?

JADRANKA:

na k o j i m projektima trenutno radiš?

najrazvijenijim

uvijek n e m a j u uvjeta za matičnost.

i vještina u r a d u s istim; nedovoljna

je njihov razvoj u j e d n a č e n ?

Među

knjižnice za Hrvatsku. To je inova­

rada s I C T i u stjecanju n o v i h znanja

po regijama, o d n o s n o ž u p a n i j a m a , ili

se

Razlike

postoje velike razlike.

Hrvatskoj

likam m e đ u narodnim knjižnicama

čime

Virovitici, na primjer, knjižnice još

knjižnice

opr­

mreži,

se očituju u bro­

su

dataka; n e u j e d n a č e n o s t u poznavanju

informatičkom

u

usluga.

matične, no i tu

iziranog prikupljanja statističkih po­

opremljenost

i

građanima i skupinama omogućava

i

hrvatskog

pojedinačno

k n j i ž n i č n i h

knjižnica. Jadrankina prezentacija iskustva iz Kongresne knjižnice i DC Public Library u Washingtonu

vjeta za ostvarivanje njihovih zadaća,

knjižničnog

sus­

tava. Neophodno suvremene

s p o s e b n i m potrebama, R a d n e grupe za pokretne knjižnice i

je

informa­

Uredništvo

H K D Novosti. S V E Z A K : I z svega što s i n a m dosad

koje

cijske tehnologije i n o v i h medija za

ispričala,

prevladavaju u p o j e d i n i m županij a m a ,

n a r o d n e knjižnice kao bitnog predu­

savjetnice za n a r o d n e knjižnice vrlo

naseljenosti,

kao

20 I Svezak, broj 5

i

djelatnosti

čini

se

kako

je

posao


d i n a m i č a n i široko aspektiran! No,

bolje

i m a š l i m e đ u s v i m svojim p o s l o v i m a

struci i n j i h o v o m p o s l u i kad bi pro­

i

i zadacima

tok informacija bio bolji. M a k s i m a l n o

s k l o n o š ć u p r e m a glazbi!

najljepše raditi, a što najteže? Postoji

i posve profesionalno zalaganje sva­

JADRANKA:

li nešto što bi voljela promijeniti, i na

kog pojedinca bitan je preduvjet za

"oduvijek" bavila g l a z b o m na r a z n e

koji način?

razvitak struke.

načine, ostala je to i sada jedna od

J A D R A N K A : Najljepše je surađivati s

S V E Z A K : Ne tako davno, bila si n a m

n e k e "favorite"? Što ti je

prihvaćali

sve

što je novo u

n e s a m o kolegica

NEKE ZNAČAJKE NARODNIH KNJIŽNICA U HRVATSKOJ

Z n a m o te, n a i m e , kao vrlo svestranu kreativnu

mojih

osobu, Kako

najdražih

s

posebnom

sam

se,

doista,

zanimacija

u

slo­

b o d n o vrijeme. V o d i m zbor m l a d i h

u knjižnici, n e g o i

Eshaton u župi Močile u Koprivnici.

tajnica stručnoga

Mladi me inspiriraju i uveseljavaju.

Društva. Što ti je

Z a j e d n o pjevamo, s v i r a m o , d r u ž i m o

iz

tog

vremena

najviše

ostalo

u

sjećanju,

se,

putujemo,

nastupamo

u

našoj

župi i d r u g i m ž u p a m a i festivalima.

po

Dosta v r e m e n a u t r o š i m na čitanje,

m o g u ć n o s t i , u li­

ponajviše d u h o v n e literature, a obitelj

Zbog različitog stupnja razvijenosti i nejed­

jepoj u s p o m e n i ? !

je uvijek tu za p o d r š k u i čvrsti oslonac

nake dostupnosti informatičke tehnologije

J A D R A N K A :

u životnim situacijama.

te pomanjkanja strategijskog p l a n a automa­

Opet su to prije

SVEZAK:

tizacije knjižnica, r a z v i j a se i u u p o t r e b i je v i š e

svega ljudi, dobri

tajna! - jesi li odabrala Z a g r e b kao

knjižničnih programa.

stručnjaci,

Prostorni uvjeti, k a o i broj stručnih djelatnika,

organizacija

dobra i

I

na

kraju

-

ako

nije

svoju k o n a č n u destinaciju ili m o ž d a planiraš povratak u K o p r i v n i c u ? !

zadovoljavaju tek nešto više od 5 0 % hrvatskih standarda, a brojnost i struktura knjižničnih f o n d o v a također ne dosiže standarde. Struktura sredstava za n a b a v u knjižne građe pokazuje da je udio osnivača knjižnica znatno manji od udjela Ministarstva kulture. N a r o d n e knjižnice uspješno ostvaruju svoju k u l t u r n o - a n i m a c i j s k u funkciju, što p o k a z u j u njihove brojne aktivnosti, osobito tijekom M j e s e c a h r v a t s k e k n j i g e i ljeti u ž u p a n i j a m a o b a l n o g područja, gdje su knjižnice razvile funkciju kulturnog turizma. U 2 0 0 1 . godini 305 knjižničnih j e d i n i c a pos­ j e d o v a l o j e 1 0 1 1 r a č u n a l a , o d č e g a j e koris­ n i c i m a b i l o n a r a s p o l a g a n j u 3 3 6 (od č e g a 1 8 4 z a p r i s t u p i n t e r n e t u ) , a z a p o s l e n i m a 575 r a č u n a l a (329 z a i n t e r n e t ) .

Jadranka u Lovranu s autoricom teksta

Pristup internetu u većini je slučajeva iniciran

entuzijazam

od strane s a m i h knjižnica, n j i h o v i m v l a s t i t i m

je

s r e d s t v i m a i u g l a v n o m se naplaćuje.

Društvu

koji

postojao u

u vri­

J A D R A N K A : N a k o n odlaska u Z a g r e b , otvorenija

sam

novim

izazovima,

kako u poslu, tako i u životu općenito.

Posudba je automatizirana u relativno ma­

j e m e kad s a m bila

Z a g r e b je p r e p u n r a z n i h sadržaja svih

l o m broju knjižnica, u g l a v n o m županijskih

tajnica.

vrsta, n o u z veliki a n g a ž m a n n a p o s l u

Sjećam

matičnih i većih gradskih, a u s l u g a

se

međuknjižnične posudbe je vrlo malog opsega,

vrijeme p r i p r e m a

druženja

kao i druge vrste razmjene izvora i informacija.

i

N e k i oblici koordinirane n a b a v e i k o o p e r a t i v n e

naših

organizacije godišnjih

obrade građe tek se naziru na razini određenih

skupština,

p o d s u s t a v a (županija ili p o j e d i n o g knjižničnog

tanaka

informacijskog

odbora,

sustava.

kolača novih m n o š t v o m zanimljivih ljudi u Hrvat­ skoj i i n o z e m s t v u , ali je to p o n e k a d i najteže. Lijepo je, iako i n a p o r n o ,

za

nemam

puno

vremena

uživati

u

njima. Sklonija s a m manjoj i mirnijoj sredini. K o p r i v n i c u još uvijek smat­ r a m svojim p r a v i m d o m o m .

sas­

S V E Z A K : Hvala ti na doista zanim­

Glavnog

ljivom razgovoru i i s c r p n i m odgov­

dobrih i

puno ideja!

Društvo je pružalo i m i s l i m da još uvijek p r u ž a m o g u ć n o s t za dodatno zalaganje i stručno napredovanje sva­

o r i m a ! Ž e l i m o ti p u n o sreće u životu i u s p j e h a u radu! JADRANKA: uredništvu

I

ja

Sveska,

a

zahvaljujem sve

čitatelje

srdačno pozdravljam!

kog pojedinca.

P. S.

s e g m e n t struke na nacionalnoj pa i

S V E Z A K : Trenutno živiš n a relaciji

žele

m e đ u n a r o d n o j razini. U s v o m p o s l u

Z a g r e b - Koprivnica, a p o s a o kojeg

se

j s l o b o d a n a c @ n s k . h r ili n a tel. 0 1 /

putovati

i

imati

uvid

u

određeni

Svi još

oni nešto

obratiti

koji pitati,

na

e-mail

Jadranku mogu

joj

adresu:

i m a m zadataka koji s u m a n j e zanim­

radiš često ne završava u u r e d o v n o

ljivi, ali i m n o g o prostora za kreativan

radno vrijeme. I m a š li više u o p ć e slo­

6 1 6 - 4 0 7 6 , svakog radnog dana, u

rad.

bodnog v r e m e n a ? Kako ga provodiš?

v r e m e n u 8-16 sati.

Voljela bih k a d bi

knjižničari

• Svezak, b r o j 5 | 2 1


razgovor sa Zorkom Renić

Biti dobar knjižničar

i primjenjuje nova znanja i nove teh­ nologije.

razgovarala Tina Gatalica

Osim jske

K

njižničarstvo fazi

je

kao

struka

velikih

uvjetovanih

informacijsko-komunikaci-

tehnološke

revolucije,

bitne

u

Riječ je o Z o r k i R e n i ć koja od 1 9 9 1 .

p r o m j e n e su i u o d n o s u knjižničara

promjena,

radi u našoj knjižnici kao informator

prema

Obrada

knjiga,

na Odjelu za odrasle.

organizacija i čuvanje znanja

nekad

prije

svega

r a s t u ć o m p r i m j e n o m r a č u n a l n i h i tel­

Uvjerena

da dobar primjer naj­

korisnicima.

je bila p r i m a r n a funkcija knjižničara.

e k o m u n i k a c i j s k i h tehnika, r a s t u ć o m

bolje

zamolila

D a n a s se od dobrog knjižničara zahti­

proizvodnjom

knjiga

s a m kolegicu Z o r k u da za " S v e z a k "

jevaju i te tradicionalne vještine, ali i

cija,

i

raznovrsnijim

kaže

nove vještine rada s k o r i s n i c i m a .

te

kao

rastućim

potrebama

sve

korisnika

demokratizacijom svega

toga

informa­ ubrzanom

društva.

pred

glavne nositelje

i

Zbog

knjižničare,

struke,

kao

u dan i m a m o sve v i š e posla, sve više

zultati rada, n a š o d n o s p r e m a koris­

poput ovih:

o

o

tome

spomenutom koje

izboru

kvalitete,

po

Knjižničar m o r a

imati razvijene

je s p o s o b n o s t prevođenja korisničkog

Prije svega bitno je reći da n i s a m pristalica

Bitna

zahtjeva u jezik informacijskih izvora u knjižnici.

naj-izbora.

Z a š t o s a m ipak pristala?

U n a š e m svijetu posredovanja in­

Pristala s a m prije svega zato što

formacija sve je više konkurencije i ne

o

m o ž e se jednostavno reći: "Knjižnica

knjižničarima

zna i govori.

općenito

malo

Promocija struke i n a š e

knjižnice bila je o s n o v n i motiv.

n i c i m a izloženi su oku javnosti. I ako ž e l i m o čuti, često ć e m o naići na izjave

nešto i

knjižničar.

se

Željeli mi to ili ne, naš rad i re­

inspirira,

k o m u n i k a c i j s k e sposobnosti .

zadataka, a t i m e i potreba za n o v i m z n a n j i m a i vještinama.

i

n j e n o m mišljenju, treba imati dobar

postavljaju

se novi izazovi. Č i n i n a m se da iz d a n

govori

Mislim

da

je

je v a ž n a

i

kako god radili, ljudi će

doći".

mnogo

naj-

Naša

knjižničara već i u našoj knjižnici pa

razdoblju

zemlja jakih

je

još

uvijek

društvenih

u

procesa,

s a m taj izbor shvatila kao predstavl­

pa se od knjižničara očekuje dopri­

• Ona je izuzetno ljubazna i u s l u ž n a

janje cjelokupne n a š e knjižnice. Bila

nos

knjižničarka. Uvijek se trudi odgov­

s a m p o n o s n a što r a d i m u jednoj od

knjižničar m o ž e

oriti na sve n a š e zahtjeve.

najljepših knjižnica i željela s a m da

poraditi na djelotvornoj

• Što v a m vrijedi sva ta o p r e m a i

dio toga vide i ostali.

dostupnosti knjižničnih fondova i in­

bogatstvo fonda kad to ne prati sus­

Nadalje , knjižničari m o r a j u češće

u

demokratizaciji

društva.

Što

? Ponajprije m o ž e organizaciji

formacija.

retljiv knjižničar?

i više prihvaćati ocjene, vrednovanja,

• V o l i m doći u knjižnicu. Tu je iz­

p o k u d e i pohvale javnosti. Prečesto

je

v a n r e d a n ambijent za učenje.

je

u

Z a d a c i u knjižnici su sve složeniji

• Ovdje se o s j e ć a m kao k o d kuće.

našim

dobro

pa tako u g l a v n o m zahtijevaju t i m s k i

• Teško d o l a z i m do potrebne knjige.

radi, a da o t o m e n e m a m o p o u z d a n i h

Ili je p o s u đ e n a ili je nema...

istraživanja

Biti dobar knjižničar, a n a d a m se

dominantno

mišljenje

knjižnicama

da

izuzetno

niti

se

ujednačenih

statističkih metoda praćenja.

da je to cilj svih nas, nije uvijek lako.

Zadaća

i

poslovi

Bitno obilježje dobrog knjižničara uspješna

suradnja

s

kolegama.

rad. M i s l i m da knjižničar m o r a biti profesionalac čije su zadaće m n o g o ­

knjižničara

brojne. Z a d a ć a knjižničara nije s a m o

brzinom.

odgojno-obrazovnu funkcija , n e g o i

Jer knjižničar s j e d n e strane m o r a biti

mijenjaju

u p u ć e n u sve p r o m j e n e i n o v i n e koje

Kada s a m prije deset godina došla u

šira informacijska i općekulturološka

se o d n o s e na informacije i o b r a d u

knjižnicu, p o s a o knjižničara se pot­

funkcija.

informacija, a s d r u g e strane m o r a

p u n o razlikovao od današnjeg.

se knjižnica razlikuje od zgrade p u n e

biti u p u ć e n u rad s ljudima,. Dakle,

U

m o r a biti "majstor" i informacijskih

se

i k o m u n i k a c i j s k i h vještina.

uče

U u

knjižnici

Bjelovaru

takvu

"Petar

imamo

"majstoricu".

Ona

je

koji

brzo

razvijaju

knjižnici

traže

reagiraju,

brzo

struku.

Nekada

je

Knjižničar je taj po k o j e m

knjiga. Cesto

se

tužimo

da

je

knjižničara u društvu loš,

položaj ali prije

knjižničar bio erudit, čovjek širokog

svega s m o mi koji to stanje m o ž e m o

jednu

humanističkog

promijeniti.

2001.

pojavu

Preradović"

upravo

drastičnom

suvremenoj

ljudi i

se

računalne

obrazovanja. i

Uz

komunikacijske

Upravo o stupnju knjižničarevih

tehnologije od knjižničara se zahti­

općih

Naj-

jevaju nova znanja i vještine. Bitno je

uvelike ovisi kvaliteta i položaj n a š e

k n j i ž n i č a r k o m u Republici Hrvatskoj.

da knjižničar prihvaća promjene, uči

struke.

g o d i n e u emisiji hrvatske "Svakodnevica" 22 ] Svezak, broj 5

televizije

proglašena

i

stručnih

znanja

i

vještina •


Jiri Menzel u Bjelovaru razgovarala Fanika Stehna

S

lavni

češki redatelj

Jiri

Men-

zel posjetio je 2. ožujka 2 0 0 3 . Bjelovar i stigao na završnicu

"BOK-festa",

a

pritom

posjetio

Iz j e d n e takve

B o h u m i l a Hrabala, za kojeg kaže da

suradnje nastao je i film po noveli

Bohumila

Hrabala.

mu je uvijek bio poput starijeg brata.

Strogo kontrolirani vlakovi koji ga je

Z a n i m l j i v o je da su njih dvojica, što

učinio o s k a r o v c e m .

se tiče životnih navika, vrlo različiti.

Prava je divota

u d r u g u hrvatskih Č e h a " Č e š k u obec

da takav umjetnički kalibar postavlja

Primjerice, kada bi naručili u n e k o m

Bjelovar", koja ove g o d i n e slavi 85.

kazališne

predstave i na h r v a t s k i m

kafiću piće, M e n z e l bi pio čaj, a Hrabal

obljetnicu rada. Uz razgovor prigodni

p o z o r n i c a m a ( N e m o ć n i k u pameti,

bi se kao poznati pivopija pravio da ga

su p r o g r a m izveli zbor Katarina i folk­

B u b a u u h u , Mandragola, Budala za

ne pozna, jer kako j e d a n obožavatelj

lorna skupina Č e š k e obeci Bjelovar.

večeru...). Slavni Č e h osobito je čulo

piva

Središnja knjižnica za č e š k u m a n j i n u

izoštrio

za vragolasto u p r i č a m a o

pije čaj. Razgovarajući o m o d e r n o m

priredila je M e n z e l u u čast, veliku

s p o r e d n i m , n a o k o n e v a ž n i m sitnim

k n j i ž e v n o m trenutku, z a n i m a l o n a s

d o k u m e n t a r n u izložbu o k a z a l i š n o m

u s p u t n i m događajima, koje obrađuje

je što m i s l i j e d a n oskarovac o M i c h a l u

stvaralaštvu bjelovarskih Č e h a . Slavni

neopterećen

teorijama,

i

V i e w e g u . "Pa, n e z n a m što d a v a m

redatelj u društvu Olinke Kelvman-

potvrđenim

filmskim

ostvarenjima

k a ž e m , on je kvalitetan pisac, a na­

ove izjavio je: "Ovo je divno, n i s a m

(

Sjajni m u š k a r a c

jbolji dokaz za to je što ga kritičari

očekivao da ću biti ovako počašćen.

s

Prekrasno

Svečanost

je

što

češka

manjina

Striženo-košeno, kamerama,

Selo

visibabe,

efektima

može

sjediti

s

čovjekom

koji

moje

malo,

smatraju l o š i m " . M e n z e l se izjasnio

Hirovito

ljeto,

i o t o m e što m i s l i o kritičarima. On

njeguje stvaralaštvo na s v o m mater­

Ševa na koncu...) to su n e k i od takvih

s m a t r a da su to u g l a v n o m nepoznate

i n j e m jeziku. Ovako se piše kulturna

filmova.

osobe, koje dozive slavu tek kad im

povijest... izjavio je Jiri M e n z e l . Ve­ liki u m j e t n i k redateljskim se r a d o m bavi od 1 9 6 5 . godine, no u svojim stvaralačkim

mijenama

okušao

se

i kao

glumac.

Od s a m i h početaka

svoje

filmske

produkcije,

idejom poetizacije

prožete

stvarnosti, čvrsto

je povezan s literarnim p r e d l o š c i m a

Na pitanje kakva je situacija d a n a s u Češkoj, što se tiče pisanja d r a m a i scenarija, M e n z e l je rekao da danas i m a vrlo m a l o kvalitetnih pisaca d r a m a i scenarija, tako da u g l a v n o m radi književne adaptacije. M e đ u ostalim, M e n z e l je evocirao i

neki u m j e t n i k razbije n o s - rekao je Jiri M e n z e l . Na kraju n a š e g razgov­ ora pitala s a m ga : " G d j e trenutno radite?" - " M o j i putevi su trenutno usmjereni Francuske,

na

europska

Njemačke,

kazališta Mađarske,

Švicarske, Švedske i H r v a t s k e "

sjećanje na svog prijatelja književnika

Svezak, broj 5 | 23


I

Stručne teme

Stručni skupovi: "Knjižničarska jesen 2002."

njihovog nog

novih

zadaća

djelovanja.

i

suvrem-

Globalizacija

znači

s a ž i m a n j e razdaljina i v r e m e n a ; pri­ lika je to za h o m o g e n i z a c i j u svijeta i zbližavanje ljudi, ali je i s t o v r e m n o p r a ć e n a s t r a h o m od gubitka kulturnog identiteta društva i pojedinaca; svijet je od bipolarnog postao multipolaran.

piše Dijana Sabolović-Krajina

Novom

informacijskom

i

komu­

n i k a c i j s k o m tehnologijom otvaraju se nove m o g u ć n o s t i poslovanja i p o n u d e

O

d

mnogobrojnih

događanja

koji

su

stručnih

upravljačke procese, kaže dr.sc. Sečić,

obilježili

određuje

sintagma

"organizacija

u narodnim

knjižnicama, kao i nove

potrebe korisnika.

jesen

koja uči". Organizacija je to otvorena

Budući

da

2 0 0 2 . , ukratko se o s v r ć e m o na tri

n o v i m oblicima djelovanja, s p o s o b n a

fokusirana

na

najznačajnija stručna skupa.

i

tranzicijskim

spremna na kontinuirane promjene

cijski i informatizacijski izazovi raz­

33. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva "Uprav­ ljanje promjenama u hrvatskim knjižnicama", Daruvarske top­ lice, 24.-27. rujna 2002.

organizacijskih

knjižničarsku

U

organizaciji

knjižničarskog

i

našeg

Društva knjižničara Bilogore, Podra­ vine i Kalničkog Prigorja, u Daru­ varskim

toplicama je od 2 4 . do 2 7 .

rujna 2 0 0 2 . o d r ž a n a 33. Hrvatskoga

skupština

knjižničarskog

društva

pod n a z i v o m "Upravljanje promjena­ ma

u

hrvatskim

na

usmjerena

Hrvatskoga

društva

pripravna

knjižnicama".

S k u p š t i n a se odvijala kroz stručni i radni dio. Stručni dio sastojao se od

kolektivno procesa,

na

učenje,

matrali su se i s aspekta zajedničkih p r o b l e m a kao što su dosezanje stand­

jivati

za

trajni

provjeravati

temeljnu

menadžment: misiju

zadaću),

(defini­

načelima IFLINE

struke,

izvještaja

konferencije

u

sa

68.

Glasgovvu,

te izložbe 19 postera. Težište r a d n o g dijela bilo je na izbornoj

skupštini

(Alemka B e l a n S i m i ć izabrana je za n o v u p r e d s j e d n i c u H K D - a ) , te dod­

medijima.

novih

ciljeva),

te

provoditi konkretne i prateće akcije, tj. uvoditi p r o m j e n e . Stalno učenje je, n a i m e , odgovor na pitanje opstanka knjižnica i knjižničara kao profesije u s u v r e m e n o m okruženju u k o j e m u su " s a m o p r o m j e n e stalnost".

Ovu

organizirali

sustavnog i o r g a n i z i r a n o g obrazovan­

gosti iz N j e m a č k e i F r a n c u s k e održali su 9 predavanja i dva okrugla stola

naglasci

iz

izlaganja

dr.

SEČIĆ

"Upravljanje

u

sumiraju sc.

Dore

hrvatskim

NSK,

konferenciju

ja u poznavanju upravljačkih oruđa i način

KGZ-Gradska

"Management

i

knjižnica,

marketing

odnim knjižnicama"

u

nar­

i "Izgradnja i

opremanje knjižnica". Kao

što

i

naziv

narodne

konferencije

k n j i ž n i c a m a : prilog diskusiji o n e k i m

upućuje,

suvremenimnim

p r o b l e m i m a " . Su­

davale su se iz rakursa globalizacije

v r e m e n u knjižnicu i njoj p r i m j e r e n e

i informatizacije, kao šireg konteksta

24 I Svezak, broj 5

izlaganju

njemačkim

dolaze

"Internet

narodnim

s

novim

usluge

u

knjižnicama"

Barbara Lison iz G r a d s k e knjižnice Bremen primjere

se

osvrnula

primjene

na

pozitivne

Interneta

u

težištem na posebnoj ponudi, organ­

Međunarodna konferencija Nar­ odne knjižnice u novoj Europi 5 "UTJECAJ GLOBALIZACIJEI IN­ FORMATIZACIJE NA NARODNE KNJIŽNICE U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA", Zagreb, 17.-18. listo­ pada 2002.

instituta Z a g r e b . D o m a ć i predavači i

najbolji

U

koje

njemačkim narodnim knjižnicama s

knjižnicama, u p o z o r i l e su na potrebu

O s n o v n e tonove S k u p š t i n e

i

te trans­

knjižnicama,

potrebu

Francuski institut Z a g r e b i G o e t h e

na

procese,

ispitati

u

možda

informatizacijske

podrška

globalizacijske

ljanja n o v i m u s l u g a m a u n a r o d n i m

0

tehnika.

u

iju, provjeravati ciljeve (svake g o d i n e

su

menadžmentu

uključivanje

formacija procesa poslovanja i uprav­

dijela Skupštine, te brojna izlaganja i

informatička

zakonodavna

provjeravati

jeli nagrada. R a z n o v r s n o s t stručnog marketingu

opremljenosti,

potrebe korisnika i postojeću situac­

15 p l e n a r n i h izlaganja, 15 paralelnih izlaganja, panel diskusije o etičkim

u

globaliza-

vrsnoće

arda

rati

zemljama,

postizanje

pismenost,

stalno

bila

knjižnice

nadasve

pjelo, potrebno je sustavno primjen­ za

konferencija

a

službi i u s l u g a . Kako bi se u t o m e us­ alate

je

narodne

knjižnice

sagle­

izaciji k o r i s n i č k i h u s l u g a , organiza­ ciji knjižničnog djelovanja i koopera­ t i v n i m m o d e l i m a . Knjižnice razvijaju Internet u s l u g e i p o n u d u preko Inter­ neta kako bi o m o g u ć i l e brzo dolaženje do informacija, te obrađuju Internet p o n u d u drugih. Tu treba, prije svega, istaknuti O P A C kataloge, te različite funkcije posuđivanja (npr. od kuće se rezerviraju i produžuje p o s u d b a med­ ija). Loša strana takve u s l u g e je m a n j e posjetitelja u knjižnicama, pa financ­ ijerima treba prikazati i tu djelatnost, kao i broj posjetitelje h o m e p a g e a jer i u to se ulaže novac i rad knjižničara. N j e m a č k e knjižnica na W e b u razvi­ jaju u s l u g e za slijepe, koristeći pose­ b a n računalni p r o g r a m . Knjižnica u K o e l n u i m a specijaliziranu p o n u d u za djecu na Internetu: prikaze knjiga i


C D - R O M o v a , organiziranje igara, ob­

d o m a ) . Ovaj pilot projekt m o g a o bi

na život 4) Z e m l j e i kulture 5) Mod­

javljivanje glasila i tekućih informa­

biti koristan za sve zemlje u kojima

erna tehnika 6) Mediji i društvo 7)

cija. U n j e m a č k i m k n j i ž n i c a m a sve

postoji p r o b l e m socijalizacije i inte­

Sport i slobodno vrijeme 8) Stutgart i

se više uvodi e-mail servis, o d n o s n o

gracije R o m a , uključujući i n a š u .

regija. P o s e b n u cjelinu čini glazbena

personalizirana

direktnim

U d r u g o m svojem izlaganju Wolf­

k o m u n i c i r a n j e m , tako da se u roku

r a m H e n n i n g je govorio o aktualnoj

od 24 sata odgovara na upit p u t e m

temi

e-mailom.

to su inovativni knjižnični koncepti.

a m e r i č k o m g r a d u Seattleu. Arhitek­

H i b r i d n a knjižnica, kao prijelaz od

S M S poruka. U brizi za korisnike,

tonski odgovor na koncept inovativne

knjige

mijenja

cijena postaje nevažna.

knjižnice u o d n o s u na posjetitelje tu

p o n u d u , no to nije s a m po sebi novi

će se zasnivati na ateljeima za učenje.

prilično

ponuda

Sve više m a h a u z i m a i

skupa

komunikacija

preko

Općenito gledajući, rad n j e m a č k i h javnih

knjižnica

danas

određuje

suvremenog

do

koncept

knjižničarstva,

računala,

bitno

knjižnice.

Novi

knjižnice uključuju:

a

koncepti

sortiranje građe

hibridni karakter s o b z i r o m na med­

p r e m a životnim t e m a m a (npr. Pov­

ije,

ijest i društvo, Tijelo i duh, Okoliš,

i

orijentacija

pronalaženje

finaciranja, s su

korisnicima

alternativnih

budući

konstantnim

nanciranju.

prema da

su

izvora suočene

restrikcijama

Mjere

smanjenjem

štednje

broja

u

fi­

praćene

osoblja.

U

Potrošnja), o d n o s n o cijelu knjižnicu pretvaraju Drugi

u

svojevrsne

primjer

koncepta

je

temema

kao

novog

kabinete. knjižničnog

sortiranje u

građe

velikom,

po

dobro

posljednjih 20 godina u n j e m a č k i m

u r e đ e n o m m a r k e t u - Biti lijep, Svjesn­

j e k n j i ž n i c a m a z a 5 0 % s m a n j e n broj

ije živjeti, Graditi, Stanovati, M i j e š a n e

radnika. R a d n i c i se ne otpuštaju, n e g o

teme, itd. Oba pristupa u s m j e r e n a su

se radi o p r i r o d n o m odljevu (odlazak

na prekid s d o s a d n o m unificiranošću

u

ne

knjižnice. Naveo je kao primjer Grad­

p o m a ž e znatno u oslobađanju osoblja

s k u knjižnicu - m e d i a t e k u u Stutt-

mirovinu).

Informatizacija

od tekućih poslova, v e ć se koristi "out­

gartu, gdje su mediji nalaze svrstani

s o u r c i n g " kao jedna od upravljačkih

u različitim t e m a t s k i m p u n k t o v i m a :

tehnika - postoje specijalizirane us­

Sve

tanove od kojih se

vrijeme, Avanturističko učenje, Posao

kupuju knjižnični

katalozi kao i v e ć s i g n i r a n e i tehnički obrađene knjige. Ne s a m o da je to jeftinije od vlastite izrade, v e ć se tako štedi na osoblju, koje se p r e u s m j e r a v a na

rad s k o r i s n i c i m a . O s i m toga,

r a d n o vrijeme pojedinog knjižničnog radnika se preraspodjeljuje, na pr. na rad na e-mail k o m u n i k a c i j i i na rad u ograncima. Dva vrlo zanimljiva i inspirativna izlaganja održao je poznati njemački knjižničar Wolfram H e n n i n g . U pr­

-

o

kompjutorima,

Slobodno

Karijera - G o s p o d a r s t v o , Putopi­

knjižnica. Kao zanimljiv primjer n a v e d e n je i koncept b u d u ć e javne knjižnica u

Ova

za

mlade

pod

(zasigurno

mjesto

jeta) zamišljena je kao pejzaž u k o j e m d o m i n i r a Z N A N J E , ali i mjesto gdje će se m o ć i nešto doživjeti - knjižnica treba izgledati drugačije od u r e d s k i h zgradurina. Kretanje z g r a d o m bit će u s p i r a l a m a od o do 9, s

predviđenim

atraktivnim p u n k t o v i m a .

U zamisli

arhitektice A n n e K l i m a t

knjižnična

zgrada postaje grad

-

ikona

ističe

u o d n o s u na

zanimljivost

posla

knjižničara u doba brzih promjena, reflektira D U H v r e m e n a , ali i vlastitu uvjerljivost.

Savjetovanje "NARODNE KNJIŽNICE U SVJETLU PULMANovih SMJERNICA", Rijeka, 15. studenog 2002.

s n a literatura... Tu se provodi projekt knjižnice

knjižnica

hodočašća knjižničara iz cijelog svi­

U organizaciji G r a d s k e knjižnice

nazivom

Rijeka, hrvatskog koordinatora P U L -

"Knjižnica u susjedstvu"; jedan njezin

M A N X T projekta, u Rijeci s u s e 1 5 .

dio nosi naziv "Savjeti za m l a d e " (daje

studenoga

odgovore na sve što m l a d e z a n i m a ) .

knjižnica i voditelji m a t i č n i h službi

" K n j i ž n i c a u kojoj se u č i " pak, počiva

knjižnica iz svih županija R H , pred­

2002.

okupili

ravnatelji

na k o n c e p t u cjeloživotnog učenja i

stavnici

razvija se kao o p t i m a l n a sredina za

G r a d a Rijeke i P r i m o r s k o - g o r a n s k e

Ministarstva

kulture

RH,

učenje, a knjižničari su tu savjetnici

županije, kako bi se u p o z n a l i s pro­

za učenje.

jektima P U L M A N i P U L M A N - XT.

Treći

v o m izlaganju predstavio je projekt

koncepata

"Knjižnica za R o m e " , koji financira

skoj,

primjer

novih

nalazimo

Finskoj

knjižničnih

u

i Danskoj,

Projekte financira

E u r o p s k a komis­

Nizozem­

ija u n u t a r 1 S T (Information Society

a temelji

Technology)

okvirnog p r o g r a m a .

G o e t h e institut B u d i m p e š t a . R a d i se o

se na četiri varijante b u d u ć e g raz­

k o n c e p t u knjižnice r o m s k e internat-

voja n a r o d n i h knjižnica: cjeloživotno

bilsing A d v a n c e d Networks) je projekt

ske G i m n a z i j e G a n d h i iz Pečuha, koji

učenje, knjižnice kao kulturni caffei,

koji

se zasniva na sljedećim postavkama:

knjižnice kao opći centri zajedničkog

EU članova i država kandidata, dok

života, te knjižnice kao informacijske

je P U L M A N XT (PULMAN EXTEN-

benzinske pumpe.

T I O N ) projekt p r o š i r e n n a 1 1 zemalja

knjižnica slobodnog

je mjesto za provođenje vremena

i

razvijanje

kulturnih poticaja, kao i mjesto za dobivanje informacija od R o m a i za R o m e ( jačanje samosvijesti R o m a , mjesto

okupljanja).

Shodno

tome,

knjižnica će se sastojati od prostora za učenje, studijskog prostora, infopunkta, dijela za kulturu i slobodno vrijeme, a p o s e b n o je zanimljiva tzv. «zavičajna spilja» (odgovor na nostal­ giju za d o m o m k o d najmlađih; dolaze iz

cijele

M a đ a r s k e i rijetko putuju

U s v o j e m pledoajeu za m n o g o s ­ truku,

raznoliku

knjižnicu,

gospo­

PULMAN

osmišljenosti

takve

uključuje

26

zemalja

susjeda E u r o p s k e unije, uključujući i Hrvatsku.

din H e n n i n g je apostrifirao potrebu jasne

trenutno

(Public Libraries Mo-

Cilj projekta je p o m o ć pri posti­

knjižnice,

zanju interdisciplinarnih potencijala

pozivajući s e p o n o v n o n a s h e m u nove

javnih knjižnica, m u z e j a i arhiva u

knjižnice u Stuttgartu: na u l a z u se

n j i h o v i m n o v i m u l o g a m a u Europi,

nalazi kafić-zimski vrt, koji je otvoren

a

do 23 sata; stručna literatura podi­

vrijednost ulaganja u javne ustanove

jeljena je na o s a m velikih područja

kao potporu za njihove vlastite strate­

za učenje: 1) Z a n i m a n j e - Karijera

gije,

- E k o n o m i j a 2) Jezici 3) Orijentacija

struke,

svrha

uz

ukazati

političarima

istodobno

odnosno

na

usmjeravanje

menadžera

usluga

Svezak, broj 5 | 25


na koji n a č i n razvijati unaprijediti jekta

praksu.

su

stručnost te

Rezultat

smjernice

pro­

namijenjene

P U L M A N smjernice podijeljene s u

dodatne n a č i n e pronalaženja sredsta­

na društvene, tehničke i upravljačke.

va i ljudi kako bi se zadovoljili planovi

Govore

i potrebe knjižnice; započeti p r i p r e m u

o

sadašnjim

potencijalima

j a v n i m knjižnicama, koje su na hr­

narodnih

razvijanju

za usklađivanje s e u r o p s k i m direkti­

v a t s k o m jeziku digitalno d o s t u p n e na

novih u s l u g a , navode n i z dobrodošlih

v a m a i n o r m a m a v e z a n i m za autorsko

knjižnica

u

primjera iz prakse, informativne su

pravo i javno posuđivanje; knjižnice

Projekt P U L M A N treba promatrati

kao uvid u trendove knjižničarstva u

bi u s v i m f a z a m a planiranja trebale

u okviru šireg projekta E-Europa i n ­

Europi, a ujedno inspirativne u smis­

primjenjivati projektni pristup.

formacijsko društvo za sve», k o j e m u

lu poticaja i ideja koje m o ž e m o primi­

D o g o v o r e n o je i djelovanje, koje

su

jeniti u h r v a t s k i m knjižnicama. Kao

je donijelo i prve rezultate: kako bi

(e-uprava, e-učenje, e-zdravstvo), što

primjer da djelujemo na tragu

se osiguralo besplatno pretraživanje

podrazumijeva:

sionalnih trendova u E u r o p i s p o m e n ­

s l u ž b e n i h n o v i n a u j a v n i m knjižnica­

ute

gradskih

ma, pismo je upućeno "Narodnim

pristupa internetu (E-točke), p o s e b n e

knjižnica u Z a d r u i Z a g r e b u , projekt

n o v i n a m a " d.d. i r e l e v a n t n i m mini­

potrebe, pristup m r e ž i u u d a l j e n i m

N I S K A , te rovinjski s e m i n a r «Arhivi,

starstvima; p i s m o je u p u ć e n o vladi

područjima. N a r o d n e knjižnice i m a j u

knjižnice, m u z e j i .

p o d u p i r u ć i ideju o c i v i l n o m služenju

značajnu u l o g u u n u t a r ovog projekta,

Savjetovanje

www.pulmanweb.org

ciljevi

javanje,

suvremeni

javni

digitalno

servisi

opismen-

cjeloživotno učenje,

mjesto

su

knjižnične

prakse

je

profe­

završeno

t i m više što njihovu sadašnju poziciju

zaključcima: na tragu s m o profesion­

određuje

alnih trendova u Europi. Smjernice

dobro

poznavanje

potreba

korisnika, osposobljenost knjižničara

su

materijal

pun

izvora

za

daljnji

za pružanje u s l u g a i d u g a tradicija

razvoj postojećih u s l u g a te uvođenja

u posredovanju

Uloga

novih. Kako bi g r a đ a n i m a o m o g u ć i l i

namijenjuje

sudjelovanje u upravljanju u e-vladi,

odnosi se prvenstveno na r a č u n a l n o

s l u ž b e n e n o v i n e bi trebale biti dos­

opismenjavanje, rad s m l a d i m a , rad

tupne

s

hendikepiranima

knjižnicama;

u

programima

koja

im

se

informacija.

ubuduće

i

sudjelovanje

doživotnog

učenja.

svakom građaninu u javnim kako

bi

se

zajednici

pružilo što više, potrebno je pronaći

vojnog roka u knjižnicama, kako bi se udovoljilo p o t r e b a m a i sve v e ć i m zahtjevim koje se pred knjižnice postav­ ljaju

u

informacijskom

n i m z a j e d n i c a m a za zajedničke akcije muzeja, knjižnica i arhiva u projek­ t i m a u području kulturnog turizma; napraviti reviziju prijevoda smjernica i

priložiti

hrvatske

primjere

dobre

prakse.

računalne

Digitalizacija građe u knjižnicama s osvr­ tom na digitalizaciju Hemeroteke u Grad­ skoj knjižnici "Franjo Marković" Križevci

društvu;

potrebno je usmjeriti s n a g e u lokal­

mreže

(zbirke

podataka,

m r e ž n e stranice, elektronički časopisi, diskusijske

grupe,

digitalizirane

inačice a n a l o g n i h publikacija...)

Zašto digitalizirati? Prednosti

digitalizacije:

• stavljanje građe na Web o m o g u ć a v a v e ć u i b r ž u dostupnost k o r i s n i c i m a diljem svijeta • mogu

se

izraditi visokokvalitetne

kopije jer se pri u m n a ž a n j u na gubi na kvaliteti • digitalna građa (uključujući i slike) ne oštećuje se korištenjem, tj. kval­ iteta

s

v r e m e n o m ne nestaje

i ne

umanjuje se uporabom Nedostaci

digitalizacije:

Unatoč očitim prednostima, digi­

piše Lovro Janeš

talizacija i m a i svoje nedostatke: • j e d a n od najčešćih nedostataka koje se s p o m i n j e u literature je digitalna

Što je digitalizacija? Digitalizacija riječi

znači

u

tehnologiji:

užem

pretvaranje

smislu informa­

cija u digitalni zapis. U knjižničarstvu digitalizacijom

najčešće

podrazu­

m i j e v a m o prijenos a n a l o g n a građe u digitalni format. Pod

analognom

građom

podra­

z u m i j e v a m o g r a đ u tradicionalnoj 26 I Svezak, broj 5

u

zaštita, tj. zaštita od uništenja, što,

• rukopise, knjige, časopise, novine,

se rješava m i g r a c i j o m ,

mikrofilm,

održavanjem

dok

se

grafiku, pod

podrazumijeva

razglednice...,

digitalnom sva

građa

građom rađena

u

emulacijom,

elektroničkih

arhiva

te različitih kombinacija hardvera i softvera.

elektroničkoj tehnologiji:

• papir, za razliku od digitalnog med­

• fizički nosilac informacije je C D ,

ija, ostaje " o k u čitljiv", b e z potrebe za

D V D , disketa, m a g n e t s k a traka i si.

dodatnom opremom

• dokumenti

"online"

građa

dostupna

preko

tiskani

na

beskiselin-


hladnom

vještine

osoblja,

prostoru s m a l o vlage m o g u trajati

skom

papiru

i

čuvani

izaciju,

uređivanje,

nekoliko stotina godina

indeksiranje,

• digitalizacija nije zaštita, b a r e m ne

i prilagođavanje vrsti objekta digital-

za sada!

izacije.

• digitalizacija je

u

skupa,

najviši

su

troškovi radne snage

organ­

označivanje

prikazivanje,

i

pohranu

se

slike pretvaraju

oprema

i

mogućnosti

kojima

knjižnica raspolaže •

broj

potencijalnih

• izvori

Najčešći razlozi zbog kojih pris­ t u p a m o digitalizaciji nekog sadržaja

• digitalizacijom

• je li publikacija v e ć negdje pren­ e s e n a na drugi medij

korisnika

te

građe

Razlozi za digitalizaciju

• nedostatak standarda otežava digital­ no pohranjivanje

skeniranje,

financiranja

• vrijednost • primjerenost za široku distribuciju

su sljedeći:

• tehnička i p r a v n a ograničenja

u bitove koji se zatim m o r a j u rekon­

• očuvanje intelektualnog sadržaja

struirati da bi se slike vidjele; pri t o m e

• smanjivanje m e h a n i č k o g oštećivanja

grafiju

razmotriti

tzv.

hibridnu

repro-

(kombinacija mikrofilmiranja

se sjeno viti prijelazi na s l i k a m a m o g u

izvornika, kao i sigurnost za slučaj da

i

pretvoriti u oštre kontraste

se izvornici u k r a d u ili unište

o m o g u ć u j e sigurnost i zaštitu, a digi­

Oprema za digitalizaciju

građa

talizacija osigurava v e ć u dostupnost

m o ž e se otpisati ukoliko je intelektu-

i m o g u ć n o s t i korištenja; u t o m pos-

Mada i

potrebe

različiti

građe

oblici

i

najčešće

oštećena

projekta

pred

zahtjeve

ware-om

prostora:

za

Suradnja među ustanovama

hard-

software-om, za­

U

htjeva sljedeću o p r e m u : za

slijedeća:

projektu

digitalizacije

osobito je v a ž n a suradnja sa

H a r d v e r s k a o p r e m a neo­ phodna

mikrofilimiranje

mikrofilma)

nas

digitalizacija

-

tupku digitalizacija se vrši s

originalne

stavljaju

različite

• ušteda

digitalizacije

digitalizaciju

d r u g i m u s t a n o v a m a zbog:

je

sprječavanja

PC / M a c i n t o s h

višestruke

digitalizacije istih djela

(stara ili nova konfiguracija),

• r a z m j e n e iskustava s d r u g i m

skener ili digitalna k a m e r a ,

u s t a n o v a m a na nacionalnoj i

back-up p o g o n ( C D pisač, I

m e đ u n a r o d n o j razini ( A K M :

zip, jaz i si.), pisač u boji ili

Arhivi- Knj ižnice-Muzej i).

crno-bijeli i pristup m r e ž i . Četiri

najčešće

N e o p h o d n o je i praćenje

vrste

projekata

u

ostalim

skenera su:

k n j i ž n i c a m a u Hrvatskoj, a

• ručni

posebno u inozemstvu.

• stolni (flatbad) •

skeneri

za

Autorska prava

dijapozitive

(dija-skeneri)

Za

• rotacijski (drum)

digitalizaciju

građe

je m j e r o d a v a n z a k o n o au­ alni sadržaj njena jedina vrijednost, a

t o r s k o m pravu (NN 5 3 / 9 1 i 5 8 / 9 3 ) ,

pozornost na optičku rezoluciju (za

Pri odabiru skenera treba obratiti

očuva se p r i j e n o s o m na d r u g i medij

a posebo m o ž e m o

izdvojiti

čl.

26

w e b stranicu dovoljno je 72 dpi; za

-

autora,

čl.

37.

povećanje

dostupnosti:

mrežni

imovinska

prava

dijapozitive i filmove m i n . 1 2 0 0 dpi),

digitalni oblici o m o g u ć a v a j u istodo­

- autorovo pravo davanja odobrenja

d u b i n u boje, vrstu konektora (utječe

b a n pristup za više korisnika;

za o b r a d u ili d r u g u p r e i n a k u svojeg

znatno na b r z i n u skeniranjaji dimen­

• učestalost korištenja građe sada i u

djela,

zije.

budućnosti

radnji b e z odobrenja autora i čl. 4 8 .

Kriteriji za selekciju grade

brenja autora i b e z plaćanja n a k n a d e

Digitalne

kamere

trodimenzionalnu,

koriste

krhku,

se

za

lomljivu

g r a đ u i si. i koriste se " s a m o s t o j e ć e " digitalne k a m e r e . Softver n e o p h o d a n za projekt digi-

za

selekciju

građe

• svojstva građe - je li građa stara ili se

knjižnici n e g o negdje drugdje

potrebno:

name)

• fizičko stanje

• softver za o b r a d u slike - npr. A d o b e

• učestalost korištenja građe sada i u

Photoshop

budućnosti znakova

(OCR) - npr. ScanSoft O m n i P a g e , Abby F i n e r e a d e r Pri odbiru o p r e m e treba obratiti pozornost još na:

stupanj

znanja i

• troškovi

osmišljenom jasno

vrijeme

potrebno

za

tehniku

projektu.

definirati

digitalizacije, i

i

dopuštenih

Uspjeh digitalizacije ovisi o do­

- Technology without an interesting

prepoznavanje

(TWAIN

popis

Projekt digitalizacije bro

optičko

skeniranje

-

za korištenje.

radi o rijetkom p r i m j e r k u za

47.

popis d o p u š t e n i h radnji bez odo­

• građa koja se fizički ne nalazi u

softver

kriterija

najčešće se navode:

talizacije je: •

Od

-

čl.

ciljeve

razraditi

kojima

Z a t o je i

svrhu

metodologiju

ćemo

se

koris­

titi u p r o c e s u digitalizacije, odabrati

provođenje postupka

standard, sagledati trenutno stanje i

• je li potrebno zadržati izvornik

b u d u ć e potrebe, predviđena sredstva

• štiti li se t i m e izvornik od daljnjeg

i p r e d v i đ e n o trajanje projekta te prila­

korištenja

goditi projekt p o t r e b a m a korisnika. Svezak, broj 5 | 27


Male i srednje gradske knjižnice U

malim

n o v i n s k i h članaka o d 1 9 7 5 . d o 2 0 0 3 .

m a n j e - obavlja jedna osoba dva puta

godine. Tako bogata i vrijedna zbirka

ili j e d n o m m j e s e č n o .

koju

knjižnicama

prilikom

je

potrebno

čuvati,

ponukala

nas je na razmišljanje o zaštiti onog

selekcije građe koja će se digitalizirati

dijela

prednost i m a građa koja: i m a vrijed­

od propadanja. Vrlo je vrijedna, ali

nost

i

za

lokalnu

zajednicu,

nema

zbirke

koji

najugroženija

je

najugroženiji

zbirka

novinskih

• Skeniranje

članaka

i

pohrana

u

r a č u n a l o - obavlja periodično jedna osoba

s

potrebnim

znanjem

ske-

niranja i obrade fotografija. Spremanje

na

poseban

CD-

širi nacionalni značaj da se izbjegne

članaka iz razdoblja od prije 28 godina

ROM

nepotrebno ponavljanje digitalizacije,

koja se čuva u m a p a m a . Z b o g zaštite i

periodično.

i m a vrijednost za korisnike (upotre­

očuvanja te zbirke odlučili s m o se na

• Obrada slika i s p r e m a n j e u oblik

bljivost, često se koristi) te stari i vri­

digitalizaciju h e m e r o t e k e .

p o g o d a n za korištenje na r a č u n a l u

jedni primjerci u s v r h u očuvanja.

sigurnosti

-

obavlja

se

digitalizirane

ili na internetu - za sada je m a l i dio

h e m e r o t e k e , tj. digitalizacije članaka

obrađen i s p r e m l j e n na C D - R O M u

Projekt

Z b o g sve pristupačnijih cijena teh­

radi

izrade

nologije o p r e m a za digitalizaciju je

iz

list,

P D F formatu koji m o g u koristiti ko­

danas dostupna i m a l i m knjižnicama,

Vjesnik, Jutarnji list) koji se o d n o s e

risnici u n u t a r knjižnice. U p l a n u je

pa knjižnice sve više ulaze u projekte

na Križevce i okolicu obavlja se od

o s i m skeniranja i O C R obrada i spre­

digitalizacije

prije g o d i n u dana. Također je do sada

m a n j e u H T M L f o r m a t u ili n e k o m

samostalno.

Unatoč

dnevnog

tiska

na

(Večernji

t o m e u m a l i m k n j i ž n i c a m a obično

digitaliziran

CD-ROM

mediju

nedostaje adekvatnog osoblja koje bi

dio najstarijih n o v i n s k i h izrezaka i

s l i č n o m f o r m a t u kao i stavljanje na m r e ž u (Internet).

obavljale digitalizaciju pa se digital-

to za godine: 1 9 7 5 . - 1 9 7 8 . Tekstovi i

izacija m o ž e povjeriti nekoj vanjskoj

slike na t o m C D - R O M - u su u P D F

ustanovi ili se m o ž e obavljati u surad­

formatu

nji s d r u g i m k n j i ž n i c a m a ili s r o d n i m

mat), tako da su čitljivi praktično na

itetno

ustanovama.

svakom

slike u tekst).

(Portable

Document

računalu

For­

opremljenim

CD

laciju potrebnog softvera i m o g u ć e ga je koristiti na PC-u, Mac-u i d r u g i m r a č u n a l i m a . U p l a n u i m a m o digital­

"Franjo

izaciju cjelokupne zbirke n o v i n s k i h

M a r k o v i ć " započela je s i z g r a d n j o m

članaka (hemeroteke): od 1 9 7 5 . god­

Zavičajne zbirke (vidi: www.knjiznica-

ine do danas.

knjižnica

krizevci.hr) i prikupljanja n o v i n s k i h članaka

u

hemeroteku

već

1975.

godine. Do sada je prikupljeno oko 1800

sv.

monografskih

publikacija

te veliki broj serijskih publikacija, ru­ kopisa, AV-građe, starih razglednica, polupublicirane,

efemerne

građe

se

radi

na

rezolu­

3 o o d p i još uvijek o m o g u ć a v a kval­ OCR

očitavanje

(pretvaranje

u r e đ a j e m . C D - R O M uključuje insta­

Hemeroteka u Gradskoj knjižnici "Franjo Marković" Križevci Gradska

Skeniranje

ciji 3 0 o d p i i f o r m a t u jpeg. Rezolucija

i

knjižničara,

digitalizacija

označavanje

je

danas

sve dostupnija i u srednjim i m a l i m Unatoč

tome

cijena

digitalizacije (prije svega cijena radne snage) je još uvijek r a z m j e r n o visoka

podijeliti u nekoliko faza: i

Z b o g sve n i ž e cijene tehnologije i sve boljeg informatičkog obrazovanja

knjižnicama.

S a m proces digitalizacije m o ž e m o • Odabir

Zaključak

članaka

u

n o v i n a m a - treba se obavljati svakod­ n e v n o i potrebno je da je jedna osoba z a d u ž e n a za to.

pa je prije započinjanja s projektom digitalizacije potrebno pažljivo odab­ rati što će se digitalizirati i odabrati odgovarajući postupak digitalizacije.

• Izrezivanje članaka iz n o v i n a i spre­

Motivacija knjižničara

itno

nuditi

svojim

korisnicima.

kvalitetne

usluge

Motivirani

k n j i ž n i č a r i p o s t a l i s u k l j u č n i ele­ m e n t razvoja kvalitetnih usluga u knjižnici, ističe J. Rowley u svom

piše Zorka Renič

r a d u M o t i v a t i o n of staff in librar­ ies .

C

esto

se

pitamo

zašto

neki

ljudi rade m n o g o i dobro , dok d r u g i r a d e što je m a n j e

moguće?!

Može

li

se

to

promi­

jeniti?! Za

sva

područja

profesionalnog 28 I Svezak, broj 5

ljudskog

djelovanja

i uz

sposobnosti

potrebna

U k n j i ž n i č a r s t v u je u p o s l j e d n ­

je i m o t i v a c i j a . Što su z a n i m a n j a

je vrijeme vrlo aktualno uvođenje

kompleksnija i uloga

i

znanja

zahtjevnija,

motivacije

to

je

k o n c e p t a kvalitete i u k u p n o g up­

To

ravljanja kvalitetom u k n j i ž n i c a m a

knjižnice

p o n a š a n j a i d j e l o v a n j a , a ne s a m o

značajnija.

v r i j e d i i za k n j i ž n i č a r s t v o . Imperativ postao

je

svake

eksplicitno

ili

( T Q M ). T Q M zapravo je kultura implic­

program i

n j i m e se nastoji promi-


jeniti odnos prema vrijednostima

motivaciji

ustanove i ponašanju zaposlenika.

likost

Obrazovanost,

izvršenju,

stručnost,

tivnost,

participacija,

tivacija,

timski

krea­

visoka mo­

rad,

odgovornost

i s u r a d n j a , ključne su riječi

koje

uključuje T Q M . Detaljnije

knjižničara.

zadataka,

kompleksnost,

zadatka,

cjelovitost,

zadataka, -

sve

motivaciji

i

posla

različitim

Likar

jniranje posla

in

knjižnični

A

što

je

motivacija

i

što

je

sve

ono

što

i

na Rediza­

jednostavno znači i

sposobnosti

poticaj

knjižničare može motivirati ? Motivacija

osobnih

.

primjene

u

mogućnost

Participacija

je njihov rad važan. povratnih

radu, za

te

njihov

označava

stupanj

Nedostatak

informacija

na radni učinak. Većina

knjižničara

knjižnicama

provede

da je njihov d o p r i n o s

značajan i

da dobro rade. Za knjižničare je od izuzetne važnosti 1

mogućnost

razvoja

usavršavanja

karijere,

mogućnost

razvijanja

novih

profesionalnih

i

znanja

i

stručnih

sposobnosti.

Stoga

zitet i trajanje.

i m a odlučivanja o b i t n i m aspekti­

zainteresiranih

ma r a d a i p o s l o v a n j a u k n j i ž n i c i

seminarima,

, a izuzetno doprinosi motivaciji

dionicama, tečajevima.

jer

na

teško

definirati

individualnu

motivaciju

z a p o s l e n i h , pa tako i k n j i ž n i č a r a ,

i

djeluje

potiče

niz

faktora-

od

vidualnih

osobina

očekivanja,

vrijednosti,

potrebe,

indi­

(percepcije,

aspiracije,

Ovisno

s r e d i n e , p o s l a , a, n a r a v n o , i š i r a

ili

društvena okolina.

ovisi

djelatnici

manje

zainteresirani luga

u

za

knjižnici,

rade,

kvalitetu ne

modelu (tradicionalni,

međuljudskih

model i

ljudskih pristup

knjižnicama

motivaciji.

je

uglavnom

uvijek

zastupljen

us­

model

menadžmenta.

često

U još

tradicionalni Vrlo

je

mišljenje da knjižničari ne

sudjelovanje

knjižničara

na

konferencijama,

knjižnicama

se

(bonuse,

ra­

sve

na­

napredovanja, mora

vidljivo

prvenstveno

vezivati

stalno

i uz

dobar rad i radne doprinose. Temeljno

polazište

motiviranja izacijama

prakse

u

današnjim

jest

spoznaja

organ­ da

će

m o t i v a c i j a za rad biti to v e ć a što čovjek m o ž e zadovoljiti više jih

raznolikih

potreba.

Pri

svo­ tome

treba imati na u m u da ljudi žele

mogu

motivacije

r a d o m zadovoljiti više raznolikih

vezuju za o r g a n i z a c i j u i s p r e m n i

n e g o š t o p o k a z u j u - ili z a t o š t o s u

potreba, a ne s a m o egzistencijalne

su

nemotivirani po prirodi,

ili

dernim

otići

iz

nje.

U

organizacijama

mo­

razvijen

je velik broj strategija motiviranja zaposlenih. Većina

manje

nužno

knjižnicu kao svoju u s t a n o v u i ne uvijek

pokazati

je

usavršavanja,...)

odnosa

potencijala)

nisu

doživljavaju

grade

o

menadžmenta model

rani

U

poboljšava

kreativnost,

je,...), p o t o m k a r a k t e r i s t i k e r a d n e

Već je potvrđeno da nemotivi­

zaposlenih,

kvalitetu odluka.

stavovi,

preferenci­

zainteresiranosti

svoj

r a d n i vijek i v a ž n o je da osjećaju

sudjelovanja knjižničara u proces­

je

u

cijeli

usmjerava, određuje njezin inten­ Motivaciju

redovito

frustrira te često negativno utječe

realizacije

daljnji razvoj.

č o v j e k a p o t i č e n a a k t i v n o s t , što j e

0 tome kako dobro rade , koliko

faktori.

omogućava

poslovima

povećanje

menadžment .

zadataka

iskustva

T Q M m o ž e se pronaći u radu T. Motivacija

težina

motivirajući

knjižničarima

pri

preklapanje

preuzimanje

su to

Rotacija o

Razno­

autonomija

što j e m e n a d ž m e n t u n i š t i o i o n o

motivacijskih

U

uglavnom

je

primjenjivati

pokazao

sliku

,M. B. Line

kakva

je

one

materijalnog

često

standarda.

Za motivaciju su važne i svakim danom

svom kratkom vodiču How

to Demotivate Staff

mogu

zato

malo motivacije koju su imali.

strategija, po mišljenju J. Rowley, se

ili

za

važnije,

sve

tzv.

odnosno

ljude

razvoj

vlastitih

postaju

potrebe

višeg

i

sve

reda,

potvrđivanja

sposobnosti,

uvažavanje,

i u knjižnicama , posebno nema­

prisutna

terijalne strategije motivacije.

humorističan način prikazao kako

statusa

se može demotivirati knjižničare.

treba o m o g u ć i t i da izraze sve ove

Od

nematerijalnih

primjenjive i

su:

redizajniranje

obogaćivanje

posla,

menadžmenta, knjižničara,

strategija

zalo

poslova.

se

poslova

donosi

Redizajniranje

usklađuju s viđenjima zaposlenih

jati

i pohvale,

navikli

na poka­

redizajniranje

veću

posla

ment)

se

mogu

pozitivnim

vlastitim

pristup

i

individualizirani

nužno

strategije

Što

knjižničari

je

prilagoditi

motiviranja

prema

mogu

naprav­

Svaki knjižničar m o r a razvi­ sposobnost

samomotiviranja.

Samomotivacija je važan emocionalne

Vrlo važan je

određenog

Knjižničarima

se

danas

aspekt

inteligencije

pridaje

veliko

kojoj

značenje

u postizanju uspješnosti i razvoju karijere.

potrebama, interesima i preferen­

obuhvaća

c i j a m a o n i h na čiju se m o t i v a c i j u

bitnih elemenata vezanih uz mo­

želi djelovati.

tivaciju

načela

obogaćivanja

pokazuju

primjerom.

drugo.

motivaciju.

poslova

Neka

i

i

stjecanje

razvojne potrebe. iti?

proširenje, obogaćivanje i rotaciju poslova.

Z a p o s l e n e se lako motivira ako

autonomija,

m a , ako m e n a d ž e r i svoje viđenje

Međutim,

da upravo

na

participacija

prilično kruto postavljene opise i popise

te

s e i m a p o z i t i v a n o d n o s p r e m a nji­

u s a v r š a v a n j e , r a z v o j k a r i j e r e i dr. su

knjižnicama,

model

priznanja

Knjižničari

u

(job

i

pravila enrich­

primjenjivati pri

Povratna segment Ona

informacija

motivacije

podrazumijeva

bitan

je

knjižničara. znanje

ljudi

Nabrojila

sam

samo

knjižničara

i

nekoliko nadam

se

da će v i š e i s t r a ž i v a n j a i r a d o v a u budućnosti

biti

posvećeno

zanemarenoj temi.

ovoj •

Svezak, broj 5 | 29


Zanimanje: čitatelj Anketa o čitanosti novina i časopisa u koprivničkoj Knjižnici i čitaonici "Fran Galović"

n o v i n e n i s u č i t a n i , ali s e p o j a v l j u j u u zahtjevima i p o p i s i m a literature.

Podravci najradije čitaju o Podravcima

U

Čitaonici

Odjela

zastupljeni

su naslovi

interesima

svih

za o d r a s l e prilagođeni

kategorija

koris­

nika. Od 30 ispitanika 22 su bili m u š k o g (73 %) i 8 ž e n s k o g s p o l a (27 % ) . D o b n a s t r u k t u r a i s p i t a n i k a b i l a je s l j e d e ć a : 1 5 - 1 9 g o d i n a - 3 ( 1 0 % ) , 2 0 - 2 5 g o d i n a - 2 (6,7 % ) , 2 6 - 4 0

pišu Josip Blažek, Danijela Petrić i Josipa Strmečki

godina - 8 (26,7 % ) , 4 1 - 6 0 godina - 8 ( 2 6 , 7 % ) , i z n a d 60 g o d i n a - 9

U

našoj

Knjižnici

smo

proveli

pilot-istraživanje

i

"Službeni

križevačke

glasnik

Koprivničko-

županije"

4

ispitanika

( 1 3 % ) . Na kraju bilježimo šaroliki putem

kojeg

saznati mišljenje postojeće

smo

željeli

niz

korisnika

spram

se bave

ponude

časopisa

Stručno-znanstvenom

u

manje

čitanih

č a s o p i s a koji

ekonomskim,

društvenim

ili d n e v n o p o l i t i č k i m

t e m a m a kao

odjelu,

što s u " B a n k a " , " N e w s w e e k " , " D e r

O d j e l u za o d r a s l e i D j e č j e m o d j e l u .

Spiegel" , "Društvena istraživanja",

Z a n i m a l o nas je koje bi n o v i n e i časopise

korisnici

i

dalje

željeli

čitati, k o j e n o v e n a s l o v e n o v i n a i č a s o p i s a b i ž e l j e l i d a K n j i ž n i c a na­ bavlja, te o p ć e n i t o želje i p r i j e d l o z i u vezi

čitanja

časopisa

i

novina.

U i s t r a ž i v a n j u je s u d j e l o v a l o u k u ­ pno

90

ispitanika,

u

svakom

od

n a v e d e n i h odjela po 3 0 . Anketa imna,

a

je

bila

pisana

ispitanicima

i

je

anon­ postav­

l j e n o 5 p i t a n j a , od k o j i h su 3 za­ t v o r e n o g tipa, obradu

a 2

rezultata

otvorenog.

ankete

Za

koristilo

se u t v r đ i v a n j e r e l a t i v n e č e s t o ć e u obliku postotaka.

Ovdje i z n o s i m o ,

zbog opširnosti pojedinih odgovora i s o b z i r o m na v e l i k i broj n o v i n a i časopisa,

samo

heke

zanimljivije

rezultate i usporedbe. Na pitanje "Koje naslove novina i

časopisa

anstvenom tanika

se

čitate?"

u

odjelu,

Stručno-zn­ najviše

opredijelilo

ispi­

za časopise

prirodoznanstvene

tematike:

"National

13

ispi­

"Meridijani",

bivši

tanika

Geographic"

(43%),

"Hrvatski

zemljopis",

"Ekološki

glasnik",

(13%),

"Priroda"

slijedi

3

10

(33%),

"Focus" (10%).

informatički

4

Zatim

mjesečnik

" B u g " 9 (30%) te s l u ž b e n a glasila:

te

stručne časopise iz pojedinih

područja ska

kao

što

su

istraživanja"

"Oris",

"Sciencia

"Jezik",

"Kontura" Podraviana"

"Nagnuća",

suvremenu prostor",

"Časopis

povijest",

, , za

"Čovjek

i

novosti

o

"Elektroničke

knjižničarstvu rum",

,

"Filozof­

na internetu", "Fo­

"Hrvatski

filmski

ljetopis",

" K a j " , "Književna smotra", "Repub­ lika",

"Umjetnost

riječi".

(Nešto

m a n j e čita se i l o k a l n i tisak, razumljivo,

obzirom da je

što je prven­

stveno lociran na Odjelu za odrasle gdje m u j e Što

se

čitanost vrlo visoka). tiče

dobne

strukture,

sljedeće

48

naslova

odgovore: novina

i

časopisa ispitanici najčešće posežu za

naslovima

"Večernji %),

dnevnih

list"

"Jutarnji

25

novina,

ispitanika

list"

22

(83

ispitanika

(73 % ) , " S p o r t s k e n o v o s t i " 1 4 (47 % ) , " V j e s n i k " 1 3 (43 % ) . O d tjed­ nika najčitaniji su lokalni naslovi " G l a s Podravine i Prigorja" 21 (70 %) i "Podravski list" 20 (67 % ) , z a t i m " G l o b u s " 1 4 (47 %), " F e r a l T r i b u n e " n (37 % ) , " N a c i o n a l " 1 1 (37 %)> " D o k t o r u k u ć i " 9 (30 % ) , " P o d r a v k a " 9 (30 %), "Auto k l u b " 6 (20 % ) , " U m i r o v l j e n i č k i list" 3 (10 % ) .

Od "kulturnih"

časopisa

n a j v i š e s e čita " Z a r e z " 4 (13 % ) , z a t i m " V i j e n a c " 3 ( 1 0 % ) . Z a os­ talim naslovima novina i časopisa u O d j e l u za o d r a s l e i s p i t a n i c i r i j e đ e posežu. U

Dječjem odjelu

(83%)

ispi­

su

m u š k o g spola. Najveći broj ispitan­

,

ika (57 % ) p r i p a d a d o b n o j s k u p i n i

4 1 - 6 0 (30%), 15-19 (17%) i 20-25

o d 9 d o 1 2 g o d i n a , (30 % ) o d 1 3 d o

Stručno-znanstvenom odjelu

i z m e đ u 26 (13%);

-

40

godina

(40%)

15 g o d i n a , m a n j e od 8 g o d i n a (3 %)

' je

i v i š e od 15 g o d i n a ( 1 0 %). Od u k u ­

m u š k o g spola, a 12 (40%) ž e n s k o g

pno 17 ponuđenih naslova novina i

18

ispitanika

(60%)

bilo

spola. S

obzirom

da

su

korisnici

Stručno-znanstvenog najvećim i

studenti

periodička

dijelom kojima građa

odjela srednjoškolci je

knjižna

potrebna

i

prven­

s t v e n o u e d u k a t i v n e s v r h e , j a s n o je da je p i t a n j e i z b o r a i č i t a n o s t i ovis­ r a z u m l j i v o j e d a n e k i č a s o p i s i ili

30 I Svezak, broj 5

su

u

(20%), "Narodne novine" 5 (17%)

Koprivnice"

ukupno

tanika je ž e n s k o g spola, a ( 1 7 % )

no o toj č i n j e n i c i . U t o m k o n t e k s t u

grada

Od

N a isto p i t a n j e i s p i t a n i c i

dali

najviše ispitanika ankete o čitanosti

6

"Glasnik

(30 % ) . Odjela

č a s o p i s a n a j v e ć i broj i s p i t a n i k a čita časopise namijenjene

teenagerima

i to " O K ! " 24 i s p i t a n i k a ( 8 0 %) i " T e e n " 2 1 ( 7 0 %). N a d a l j e , encik­ lopedijski časopis za mlade "Drvo z n a n j a " čita 1 3 i s p i t a n i k a (43 % ) , a od informatičkih časopisa "Enter" 1 2 ( 4 0 % ) i " H a c k e r " 5 (17 % ) . O d poučno-zabavnih

listova

za

djecu

n a j č i t a n i j i s u " M o d r a l a s t a " 1 0 (33


% ) , " S m i b " 3 (10 % ) , "Radost" i

1 0 (33 % ) , " H i t " 7 (23 %), " M e ­

većim brojem primjeraka dnevnog

" P r v i i z b o r " 2 (7 %). Č a s o p i s e za

ridijane" 3 (10 % ) , "Dječji klub"

tiska.

d j e c u " Z v r k " i " M i k i M a u s " čita 5

2 (7 %), " E x t r a T e e n " , " R a d o s t " i

m a n j e p o s t e r a , v e ć i broj p o j e d i n i h

i s p i t a n i k a ( 1 7 %) i " D i n e y i M i " 4

" G a m e p l a y " 1 (3 %) te č a s o p i s e o

časopisa

(13 % ) •

kućnim ljubimcima 3 (10 % ) .

Dječjem odjelu.

Posuđivanje zaželjeli

časopisa, su

novih

I s p i t a n i c i su i z r a z i l i i n e k o l i k o

naslova novina i časopisa su malo­

d o d a t n i h želja i p r i j e d l o g a v e z a n i h

konstatirati

da

brojni,

uz

korisnici

trenutno

Prijedlozi a

za

nabavu

odnose

časopisa

sa

"Mreža",

na

nabavu

"Infotrend",

čitanje

novina

i

časopisa,

pa

Razmatrajući

ispitanici

anketu su

i

uzi­ u

možemo

Knjižnica

i

zadovoljni

t a k o u S t r u č n o - z n a n s t v e n o m odje­

p o n u d o m novina i časopisa.

Kao

"PC-chip" i "Ambalažu" u Stručno

l u n a j v i š e želja o d n o s i s e n a v e ć u

n a r o d n a k n j i ž n i c a n a s t o j i m o zado­

z n a n s t v e n o m o d j e l u , i č a s o p i s e za

ponudu

voljiti n a j š i r i s p e k t a r želja i p o t r e b a

žene "Glorija",

foto-časopisa,

"Mila",

"Tena"

2

informatičkih te

časopisa,

časopisa

iz

naših korisnika za čitanjem tiska.

i s p i t a n i k a ( 7 % ) , " S a m svoj m a j s ­

područja ekonomije, poljoprivrede,

Uvažavajući

tor" i č a s o p i s e iz p o d r u č j a s p o r t a

sociologije, turizma i astronomije.

smo

i p o l j o p r i v r e d e 4 i s p i t a n i k a (13 %)

U Odjelu za odrasle 14 ispitanika

traženih

u O d j e l u za o d r a s l e . I s p i t a n i k o r i s ­

(47

"Poslovni tjednik"). I nadalje ćemo,

n i c i D j e č j e g odjela željeli b i čitati

dom naslova novina i časopisa, 5

sljedeće časopise: "Top of the p o p s "

ispitanika ( 1 7 % ) izrazilo je želju za

%)

vrlo

je

zadovoljno

ponu­

u

rezultate

realizirali naslova

nabavnoj

ankete

nabavu ("PC

politici,

već

nekih Chip",

uvažavati

korisničke sugestije.

Tinejdžeri koji čitaju! piše Danijela Petrić

Luka Prvčić (12,5 godina) Član

Knjižnice

sam već 4

go­

dine i do sada s a m pročitao 2 4 9 knjiga. Rado dolazim u Knjižnicu. V o l i m knjige i v o l i m čitati. Pored

Anamarija V a r g o v i ć (13 godina)

Petra Vukota (14 godina) Član Knjižnice sam 3 mjeseca

" Č i t a n j e mi je j e d i n i h o b i ko­ jeg se još n i s a m zasitila." Od

četvrte

godine

dolazim

u

knjiga sviđa mi se i p o n u d a kom­

Knjižnicu. Od 1 9 9 9 . g. pročitala

pjutorske igraonice.

sam

Najdraža

knjiga?

Čekajte! da

Dajte

razmislim.

mi

Volim

anstveno-fantastična mi se

sviđa

"Njegove ralelnih

dana

čitati djela.

znJako

P u l l m a n o v a trilogija

tamne

oduševljava

dva

tvari".

autorova

svjetova

i

499

naslova.

knjižnicu

i

mjesto u

gradu.

ona

mi Tu

no od kada je bibliobus

prestao voziti, u č l a n i l a s a m se u Dječji odjel.Ovdje mi se jako sviđa,

omiljeno stvarno

č i t a n j e . V o l i m č i t a t i d n e v n i k e i lju­

je se

svim

bavne romane. Najdraže knjige su

ugodno

mi "Bilješke jedne gimnazijalke",

osjećam m e đ u tako p u n o knjiga, a

" K ć i Lotršćaka" i "Allyin svijet". •

krasno

osjećam,

tim knjigama.

okružena

Zaista

se

me

i ljudi su krasni. Najdraža knjiga

pa­

mi je "Lovac u žitu".

se

Prije s a m bila č l a n bib-

liobusa,

u r e d n o je, a a t m o s f e r a je d o b r a za

Tu koja

naslova.

Obožavam

vizija

bića

i za to vrijeme pročitala s a m 47

Krasna mi

je ta s i m b o l i k a gdje glavni j u n a k

pojavljuju. Sviđaju mi se i " G o s ­

želi postati " L o v a c " u žitu i hvatati

p o d a r i p r s t e n o v a " , " V i r u s " i djela

odbjeglu djecu. V o l i m i knjige iz

Julesa Vernea.

" B i b l i o t e k e za p o č e t n i k e " i serijal "Replika".

Svezak, broj 5 | 31


Tema broja

Čitamo s v a m a Kako prepoznati teškoće u čitanju?

N

a

poticaj

knjižnice s

Sekcije i

posebnim

Radne

za

narodne

grupe

potrebama

za

osobe

HKD-a,

t e k s t a t e t i s k a n e v e ć i m s l o v i m a , i z r a d e in­ formativnih

letaka

namijenjenih

djeci

i

u

odraslima, odabira kompjutorskih programa

Knjižnici i čitaonici "Fran Galović" pokrenuli

za p o m o ć p r i u č e n j u s l o v a i b r o j e v a i I n t e r ­

smo, u M j e s e c u Hrvatske knjige, akciju pod

net

nazivom "Čitamo s vama - kako prepoznati

n j e m a č k o m jeziku) o tom području. Aktivno

stranica

(na

hrvatskom,

engleskom

i

teškoće u čitanju" namijenjenu prvenstveno

se

djeci

i r o d i t e l j i m a k o j i se s u s r e ć u s p r o b l e m ­

u p o z n a v a n j u k o r i s n i k a , prije svega prvašića,

i m a u s v a j a n j a i k o r i š t e n j a v j e š t i n e čitanja -

u č i t e l j a i r o d i t e l j a o akciji te k a k o p o s t o j e

radilo

i

na

informativno-edukativnom

disleksijom. Akcija se sastojala od formiran­

djeca k o j a t e ž e n a u č e čitati i p i s a t i i k a k o im

ja zbirke priručnika na t e m u prepoznavanja

ponuditi svoju p o m o ć .

i prevladavanja teškoća, 32 | Svezak, broj 5

slikovnica s manje

—Danijela

Petrić


LITERATURA I POMA­ GALA ZA VJEŽBANJE

Predavanje za roditelje i sve zainteresirane

Znate li što je disleksija? piše Snježana Berak

D

ISLEKSIJA,

čitanju,

smetnje

pisanju

i

pri

razumi­

prava prilika da se progovori o ovoj temi.

jevanju teksta, p o g a đ a oko 10

posto školske djece.

O d r ž a n o je predavanje za roditelje s prof.

Disleksija nije bolest. Nije v e z a n a

log.

Biserkom

Bambić,

uz dob, obrazovanje niti inteligenciju,

knjižnice i p o m a g a l a -

naprotiv, disleksičari su često inteli­

igračaka

g e n t n e osobe i vrlo n a d a r e n e . Disle­

Igroteke.

ksija se smatra n a s l i j e đ e n o m u 30-50 posto slučajeva.

iz

Pozvani

fonda

Disleksija je češća u ljevaka i češće Disleksična

učitelji

i

svih

odgajatelji u vrtićima

logopedi, m o g l i su n a k o n sažetog

izlaganja sudjelovati u diskusiji. prob­

Otvoreno je m n o g o pitanja i prob­

l e m a u školi jer teže čitaju, p i š u i

lema, od toga da je velika potreba u

računaju.ona

djeca

i

didaktičkih

Igraonice

roditelji,

g r a d s k i h o.š.,

p o g a đ a m u š k u populaciju.

uz

p r i g o d n u izložbu literature iz fonda

ne

imaju

proces

š k o l a m a za logopedima, pa do toga

povezivanja zvuka i oblika slova koje

razumiju

da m n o g i učitelji i ne znaju kako se

se u m o z g u vrlo brzo događa. Za to

nositi

je povezivanje inače potrebno 10 do

disleksičnoj djeci, pa ni kako raditi

s

disleksijom,

kako

pomoći

20 tisućinka sekunde, a disleksičnoj

s njima.

djeci treba 40 do 50 tisućinka, pri

s d i s l e k s i č n o m djecom, njihova nas­

č e m u brkaju B i D, F i V te C i G.

tojanja, p r o b l e m i i rezultati, bilo je

Uz

stručnu p o m o ć disleksija s e smo

također od velike koristi s v i m sudio­ n i c i m a skupa.

m o ž e ublažiti i ukloniti. Kada

Sudjelovanje troje roditelja

ukratko

rekli

što

je

Podijeljeni

su

popisom

vas i kako je to i k o j i m p o v o d o m kod

i oni o t o m e što je disleksija, broj

nas krenulo, a sve u nadi da ć e m o

d e ž u r n o g telefona

m o ž d a n e k o m e od vas biti poticaj.

za disleksiju, a sve u cilju što boljeg

U

svibnju

prošle

i

(Hrvatski

zavod

godine

sveučilišna za

Na­

knjižnica

knjižničarstvo),

Hrvatska u d r u g a za disleksiju,

Hr­

i

s

izložene

cionalna

literature

letci

disleksija, dužnost n a m je izvijestiti

pomagala,kao

Hrvatske

udruge

upoznavanja i populariziranja prob­ lematike disleksije. Jedan od prijedloga bio je čak i osnivanje

ogranka

Hrvatske u d r u g e

vatsko knjižničarsko društvo (Radna

za disleksiju u n a š e m gradu, ali do

grupa za knjižnične u s l u g e za osobe

danas

s

informaciju, pa se p r e b a c u j e m o na

p o s e b n i m potrebama)

održali

su

seminar. Cilj s e m i n a r a bio je upu­ titi knjižničare da prepoznaju djecu s

još

nismo

dobili

povratnu

nastavak aktivnosti. Kako se n i s m o osjećali dovoljno

p o t e š k o ć a m a u čitanju i pisanju i os­

stručni

tvare direktan kontakt s l o g o p e d i m a

d i s l e k s i č n o m djecom, jer to iziskuje

iz svojih sredina kako bi zajednički

individualni

pružili kvalitetniji p r o g r a m .

odlučili s m o pokrenuti jedan p r o g r a m

Mjesec

hrvatske

knjige

bio

je

i

kompetentni i

veoma

za

rad

stručni

s

rad,

pod n a z i v o m I G R O M D O Č I T A N J A .

• Dar disleksije, Davis R. D, Braun E. M,Zagreb: Alinea, 2001. • Hiperaktivno dijete, Hercigonja D. K, Buljan - Flander G, Vučković D, Jastrebarsko: Naklada Slap, 1997. • Djeca s teškoćama u učenju i vla­ danju, Jurić-Simunčić, Priručnik za nas­ tavnike nižih razreda 0. š., Zgb: Školska knjiga 1978. • Kako djeca uče matematiku, Liebeck P, Zagreb: Educa • Igrom do čitanja, Obradović-Cudina M, Zgb: Sk. knjiga, 1995. • Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju, Posokhova I. (ur), Lekenik: Ostvarenje, 2000. • Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece, Posokhova I. (ur),Lekenik: Ostvarenje, 2000. • Matematika bez suza (kako pomoći djetetu s teškoćama u učenju matematike), Sharma M; Posokhova L (ur), Lekenik: Ostvarenje, 2001. • Kako djeca misle i uče, Wood D, Za­ greb: Educa, 1992. Kad kraljevna piše kraljeviću, Psihološki temelji učenja čitanja i pis­ anja, Priručnik za učitelje, ObradovićCudina, Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak, 2000. • Dijagnostički komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, čitanja i pisanja u djece, priručnik, Bjelica J, Posokhova I, Lekenik: Ostvarenje, 2001. • Učimo opažati, Vježbenica za vježbe opažanja i snalaženja u prostoru (4-j g.),Vučinić Ž, Zagreb:Foma • Mala škola, Vježbenica za pripremu polaska djeteta u školu, Vučinić Ž., Za­ greb: Foma • Pokaži što znaš, Vježbenica za raz­ voj grafomotorike 1 (5-7 g), Hrvoj V, Puškarić K, Zagreb: Foma • Pokušaj nešto novo, Vježbenica za razvoj grafomotorike 2 (6-7 g.), Hrvoj V. Puškarić K, Zagreb: Foma • Vježbe grafomotorike i opažanja, Radni listovi za djecu predškolske dobi (5'7E-)> Orehovec V, Zagebfoma • Igre olovkom, predvježbe pisanja, (3-6 g), Philipps S, Zagreb: Foma ' Sunčica među slovima, kompjuterski program za pomoć pri učenju slova, sastavljen od pet igara za djecu od 4-8 godina, }2bita, Zagreb • Sunčica među brojevima, kompjut­ erski program za učenje matematike, sastavljen od sedam cjelina, za djecu od 4 do 8 godina, j2bita, Zagreb • Robi moj prijatelju u nevolji, CDROM, Igra se sastoji od trodimenzional­ nog animiranog filma u kojem se izmjen­ juju igre edukacijske i deduktivne naravi, Zgb: Algoritam • Svezak, broj 5 | 33


poučavanjem

sintezu, koje su u toj dobi djeci im­

čitanja,

je

a g i n a r n e i m n o g i m a treba sustavan

lijevorukom

rad, roditelji su vježbali s n a m a , na

djecom, što čitati

p r i m j e r i m a . N a d a m o se da je i n j i m a

s

što

zašto

sada bilo m n o g o jasnije , kako djeci

ne

proces čitanja i pisanja nije n i m a l o

voli čitati, sve su

lak i koliku bi pozornost trebalo pri­

djeci

ili

moje

dijete

davati

to bile teme. No, to

koji

su

procesi

čine

bit

koji

čitanja

i pisanja, bili su ujedno i uvod. Šifriranj e i

dešifriranje,

odnosno ovna

Igrom do čitanja

i sinteza k o d pisanja i kod čitanja,

razvoju

Igrom do čitanja

1. radionica za djecu od 6 do 10 godina

tj. što dijete čuje "u glavi", o d n o s n o

J e d n o m m j e s e č n o održavali s m o radionice za p r e d š k o l s k u djecu, kao

i pročitanog teksta

i za prvoškolce.

razvoj

čiji je središnji

govora

(rječnika

i

Što je bilo u prvoj i kako se radilo?

rečenice).

Naravno da je odaziv bio odličan.

Dakle, glavni preduvjet u razvoju procesa čitanja i pisanja je razvoj go­

Dvadesetero

to n o v o učenje?

djece,

uz

zabavno

druženje i kroz igru, učilo je.

vora. A kako ćete pripremiti dijete za

Izmišljena priča K O D Z U B A R A bila je nastavak t e m e tjedna u Igrao­

Ovaj dio n a p i s m e n o je dobio svaki polaznik i p o d uvjetom da se toga

Čudina-Obradović i njena

pravilnom

vidi. Z a t i m razumijevanje n a p i s a n o g proces

kao razviti vještinu čitanja kod djece od 6 do 10 godina radionica za roditelje Mira

glas­

raščlamba

njihovom

prije škole.

nici. Kod

pridržava, u s p j e h je n e m i n o v a n .

knjiga " I g r o m do čitanja" poslužila

Svakodnevno:

n a m je ne s a m o kao naziv n a š e g pro­

• budite primjer čitanja

g r a m a v e ć i kao knjiga vodilja.

• čitajte

zubara Živjeli

na

planetu

Cistozubom

mama Mira, tata Miro, mala Ema, Ena,

s

djetetom

Eva i Emil. Mama Mira i tata Miro bili slikovnice

uz

su

najbolji

roditelji

na

svijetu.

Stalno

objašnjenje i n e k a v a m ono uvijek

su se igrali sa svojom djecom. Djeca su

r a d i o n i c o m za roditelje. Smatrali s m o

sjedi u krilu ili uz vas

mogla raditi što su htjela. Mogli su jesti

da je to n u ž n o , kako bi se vidjelo i m a

• čitajte ako je ikako m o g u ć e uvijek u

brda čokolade, pet kila marmelade, puno

li zainteresiranih roditelja koji će za­

isto vrijeme

sladoleda. Mogli su voziti avione, motore

jedno s n a m a svojoj djeci o m o g u ć i t i

• čitajte s djetetom p j e s m i c e u r i m i

i automobile. Mami i tati na planet Cis­

da na što bezbolniji n a č i n savladaju

Nekoliko puta

Za početak s a m o također k r e n u l i s

tehniku

čitanja i

teškoće

koje

pojaviti ili

bi

su

pisanja,kao se

možda

i

sve

mogle

se v e ć pojavile kod

tozubom

tjedno:

• čitajte i objašnjavajte djetetu natpise u okolišu ( i z l a z , ulaz, vuci, guraj, ...) potičite

djetetovo

samostalno

Zubi su važni jer njima žvaćemo.

Naravno, na tu su r a d i o n i c u bili

Zubi

su važni jer govore 0 našoj urednosti...

razgledavanje slikovnica i knjiga

prvoškolaca.

bila je važna samo jedna stvar,

a to je da djeca uvijek imaju čiste zube.

Ispričana

• igranje slovima, šaranje i crtanje

prepričavala

priča, uz

ponovo

razgovor

o

se

čistoći

• naglasite važnost djetetovog potpisa

zuba, no n a m a su bila i vrlo v a ž n a im­

Jednom u dva tjedna:

e n a koja se s p o m i n j u u priči. Trebalo

djece i o n e koja su k r e n u l a u prvi

• posjetite s djetetom knjižnicu u ko­

ih je nabrojati, a onda i napisati.Svako

razred.

joj će dijete s a m o s t a l n o razgledavati i

dijete

birati o n u slikovnicu koju će ponijeti

slovarice kako bi s a m o s t a l n o m o g l o

kući

riješiti zadatak:

pozvani glaskom

svi zainteresirani, ali s na­ na

roditelje

predškolske

Odaziv je i ovoga puta bio jako dobar.

Radionicu

je

vodila

dipl.

dobilo

je

potrebna

slova

iz

E M A , E N A , EVA, M I R O , M I R A

učiteljica gđa. Nataša Brekalo. B u d u ć i

• kada vi nešto čitate, dajte djetetu da

da je gđa. Brekalo roditelj koji dovodi

gleda knjigu sa slikama, kada pišete

svoje dijete u n a š p r o g r a m za bebe,

n e k a i ono piše

je s predloška M O J I Z U B I izrezati

• razgovarajte s djetetom o knjigama,

i l i p a k o b o j a t i - š t o je t k o ž e l i o ;

odgovarajte na njegova pitanja

č e t k i c u , p a s t u za z u b e i z u b i zali­

na taj s m o n a č i n

uspostavili i nas­

tavili program-suradnja s roditeljima. Smatrali s m o da je vrlo v a ž n o da to

Uvijek

se

veselite

zajedničkom

Nakon igre sa slovima trebalo

jepiti na čisti k o m a d papira.

b u d e osoba koja i m a iskustva u r a d u s

čitanju. Neka to b u d e vrijeme veselja,

djecom, što je u o v a k v i m r a d i o n i c a m a

topline i povezanosti i z m e đ u vas i dje­

sve

i jedino ispravno.

teta. Čitajte redovito 1 0 - 2 0 m i n u t a uz

p o n o v n o m susretu u travnju kada

veselje, smijeh i ljubav.

im

Što je to abecedno načelo, a što predčitačke

vještine,

34 | Svezak, broj 5

kada

početi

s

A to kako provesti r a š č l a m b u i

Djeca

su

zadatke,

veselo a

pripremamo

slovima.

mi

obavljala se

novu

nadamo igru

sa •


Knjige za sve piše Zorka Renić

S

vaka narodna knjižnica djeluje u okruženju određene zajednice i njena je funkcija da razvija one služba i usluge koje zadovoljavaju potrebe lokalne zajednice. Od brojnih međunarodnih doku­ menta u kojima su navedene zadaće narodne knjižnice i koji mogu biti od pomoći knjižničarima pri planiranju aktivnosti, trenutno su najaktualnije

IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice. Naše narodne knjižnice ug­ lavnom slijede te smjernice. Najviše je kritika upućeno na rad naših narodnih knjižnica vezano za korisnike s poseb­ nim potrebama. U pojedince i grupe s posebnim potrebama ubrajaju se: pripadnici drugih kultura ili etničkih grupa; ljudi s invaliditetom; ljudi koji se ne mogu kretati izvan kuće; ljudi koji borave u raznim institucijama, npr., u bolnicama, zatvorima i si. Osnovno je načelo narodne knjižnice da njene službe i usluge moraju biti dostupne svima, pa tako i korisnicima s posebnim potrebama. Potencijalni korisnici, koji iz bilo kojeg razloga, nisu u mogućnosti koristiti redovite knjižnične službe i usluge, imaju pravo na jednaki pristup knjižničnim uslugama. Stoga knjižnica mora pronaći načina kako da učini

knjižničnu građu i usluge pristupačnim i tim korisnicima. Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar dosada je razvila nekoliko usluga za korisnike s poseb­ nim potrebama. Tako je općepoznato da je u kod nas smještena Središnja knjižnica za češku nacionalnu manjinu. Nadalje, već nekoliko godina knjižnica posjeduje knjige na Braille-ovom pismu i zvučne knjige (talking books) za slijepe. Pri renoviranju nove zgrade, poseb­ na pažnja se vodila oko pristupa za invalide, izgradnji dizala i si. Tradicionalno je dobra suradnja s domovima umirovljenika , a bibliobusna služba dostavlja knjige do naju­ daljenijih korisnika naše županije. Međutim, do sada nismo govorili o još jednoj našoj akciji. Knjižnica već nekoliko godina uspješno surađuje s lokalnim zatvo­ rom. Vjerujemo da zatvorenici vrijeme provedeno u zatvoru mogu, upotri­ jebiti i za svoj kulturni napredak i obra­ zovanje, što su mnogi pokazali i svojim primjerom. Sakupili smo nešto knjiga koje bi zanimale ove potencijalne korisnike i poklonili bjelovarskom zatvoru. Ug­ lavnom se radi o dobrim knjigama koje je knjižnica dobila za poklon, a

Kako prilagoditi Web stranice osobama s posebnim potrebama?

u svom fondu ima u dovoljnom broju primjeraka. Poklonjen je i dio otpisanih knjiga . Otpisane knjige postale su politički problem knjižnica i glavni razlog medi­ jskog spominjanja knjižnica. Suradnja sa zatvorom mogla bi biti jedan od modela da se dio otpisanih knjiga još uvijek koristi. Knjige smo u nekoliko navrata poklonili i knjižnici Odgojnog zavoda Turopolje. Voditelj ove knjižnice Mari­ jan Ređep najzaslužniji je za ovu dobru suradnju sa zavodom.. Ovakve akcije treba nastaviti, plani­ rati, a cjelokupno bi osoblje trebalo proći osnovnu obuku za rad s osobama s posebnim potrebama . Dobro je podsjetiti da neke od naših knjižnica Društva knjižničara Bil­ ogore, Podravine i Kalničkog prigorja sudjeluju u projektu " Z a zatvorenike" To je projekt Autonomne tvornice kulture - ATTACK! kojom se želi skrenuti pažnja na nisku mogućnost kulturnog napredovanja zatvorenika u Hrvatskoj i posebno na katastro­ falno stanje zatvorskih knjižnica. To za posljedicu ima otežanu resocijaliza­ ciju nakon izlaska iz zatvora te uzalud potrošeno vrijeme u zatvoru. Projektu je namjera uvođenja kulture u zatvore, omogućavanje komunikacije zatvoreni­ ka s vanjskim svijetom te poticanje kreativnosti i socijalne svijesti zat­ vorenika. Projekt uključuje više akcija, a detaljnije možete saznati na adresi: http://www.attack.hr/zatvorenike. •

doći do informacija kao i ostali koris­ nici Interneta. Kako

određenim

I

i

suradnja

kojih

poboljšati

Jadranke

Lasić-Lazić

prof.

dr.

davno

bile

ograničene

na

Interneta

statistikama

u

svijetu

obe s različitim p o s e b n i m potrebama,

bom nicijativa

pretraživanje

i z m e đ u 1 0 % i 2 0 % populacije čine os­ od

piše Sanja Jozić

bi

bilo učinkovitije za sve osobe (prema

je

mnogima

pristup

stranica

za

moguće

Webu

prilagod­

njihove

potrebe),

posebno

W 3 C konzorcij (http://www.w3c.0rg)

(Brailleovo

izrađuje r a z n e s m j e r n i c e o n a č i n i m a

Odsjeka za informa­

p i s m o , z v u č n e knjige i u v e ć a n i ti­

kako prilagoditi sadržaje za sve osobe

cijske znanosti Filozofskog fakulteta

sak) čija je izrada skupa i spora, kao

s posebnim potrebama.

u Zagrebu

i o n i m a koji koriste starije r a č u n a l n e

suradnika s s

Hrvatskim

i

njenih

savezom

pripremljenu

građu

Uz

pomoć

računalne

Prijevod S m j e r n i c a za osiguranje

slijepih, rezultirala je projektom iz­

tehnologije.

gradnje digitalne zbirke za studente s

sinteze govora (programi koji "čitaju"

(Web Contetnt Accessibility G u i d e ­

p o s e b n i m potrebama.

sve sa zaslona) slijepe osobe

l i n e s : . o ) m o ž e t e p r o n a ć i na stranici

mogu

Z b i r k a je n a m i j e n j e n a slijepim i

pristupati sadržajima na World Wide

s l a b o v i d n i m o s o b a m a koje su done­

W e b u te na taj n a č i n jednako brzo

pristupačnosti

mrežnih

sadržaja

http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/smjer. Svezak, broj 5 | 35


Info

Županijsko nakladništvo u 2 0 0 2 . godini piše Josipa Strmečki

N

astavljajući

0

uhodanu

da

je

Knjižnica

i

čitaonica

"Fran

Galović" od 1 9 9 5 . godine matična

"Fran

županijska, ostvaruje to pravo.

novosti naše

već

praksu, Knjižnica i čitaonica u

Galović"

objavljuje

nakladništvu

Županije.

Radi

monografskim

s

se

područja uglavnom

publikacijama

i

neknjižnoj građi koja je sastavni dio zavičajnih zbirki n a š i h

knjižnica u

Đ u r đ e v c u , K r i ž e v c i m a i Koprivnici. Zavičajne zbirke i n a č e su

dio

Evo

kako

je

izgledala

Drveni

Đurđevac; knjižna

produkcija s područja đurđevačke Po­ Sunce

na

zalazu,

Slavko Č a m b a :

Pleadin:

kroatiaj

križevačkom području

poginulog

branitelja

Juraj

Martinović:

da

u

izdanju

" T o n i m i r " , Var. Top lice;

svake

1 njihova

zadaća

objavljeni

A l e k s a n d r a Alka Baal: Z a p i s i ma­ jke

knjižnice, čuvari baštine j e d n o g kraja je

Biografia

esperantistoj,

su sljedeći naslovi:

Molve; B e r n a r d a Varga Babić: Umjes­ to ruže, Đurđevac;

de

Đurđevac. Na

Bogat:

Z a g r e b , Đurđevac;

Josip

leksikono

dravine: Ana

konjić,

V l a d i m i r Miholek: Čovek n a m o s t u ,

prikupljaju

Baldani:

Kruno slikarstvo,

g r a đ u koja s različitih aspekata govori

tiskara Varteks,Varaždin;

0 povijesti i kulturi

godina 1 5 . POtrbr Križevci,

kraja u k o j e m

nakladništva

10

djeluju. Pri t o m je v a ž n o poštivanje

Služba

triju kriterija: da građa govori o kraju

tarstva obrane, Z a g r e b ;

(Koprivničko-križevačka županija), da

brovoljno vatrogasno društvo

Do­

je tiskana ili izdana na t o m prostoru i

Sveti

da su autori vezani uz taj kraj.

1 1 0 godina, Sv.Ivan Ž a b n o ; Karlo

K r a j e m svake g o d i n e u i z l o z i m a Knjižnice

upriličena

je

izložba,

Ivan

Minis­

Hausler:

tisak donosi opširniji zapis o n a š i m

ska

Križevci,

1

nakladnicima.

I

stvarateljima

ovom

prvih

Uspomene

na A . G . M a t o š a , Veda, Grad­

a

vrijednim

književnim

Žabno:

knjižnica

knjige);

prilikom

"F.Marković"

(vidi:

fotografija

Nevenka

Galon:

u p u ć u j e m o apel a u t o r i m a i naklad­

Z l a t n a udica, vlast, naklada,

n i c i m a da n a m dostave tzv. obvezni

Križevci;

županijski primjerak i

Sjećanja, Križevci; Križevačka

vodobno

obavijeste

o

da n a s pra­ novostima

Marijan Koščević:

preparandija

u

1920.-1965.,

s v o m r a d u kako bi n a š a javnost i m a l a

Hrvatski pedagoško-književni

potpuniji uvid u izdavačku i k n j i ž n u

zbor, O g r a n a k K Ž ;

produkciju Ž u p a n i j e . P o d s j e ć a m o da

Milićević:

je županijski obvezni primjerak za­

zanski odred NOV, Vraždin:

k o n o m p r o p i s a n a obaveza a u t o r i m a i

Tiva;

n a k l a d n i c i m a da matičnoj županijskoj

Miholec:

knjžnici besplatno i o s v o m trošku,

trogasno

Župa

društvo

H a s a n : G l a s srca, Đurđevac; Željko

D u h a s d u h o m d u š u veže, Kajkavsko

zualnoj ili elektroničkoj građi) radi

Kožarić: P e s m i c e , Đurđevac;

spravišče, Z a g r e b ; Amalija Sentočnik:

stvaranja zavičajne zbirke

Marinović Ređep:

Marija

Ulica jorgovana,

Đurđevac, Cepin; Martin M i h a l d i n e c :

1 9 1 2 - 2 0 0 2 , Miholec;

va­

Miholec

Žrtve

3 6 I Svezak, b r o j 5

Marica

Peklić: dobrovoljno

(bilo da se radi o tiskovinama, audovi-

novine 1 0 5 / 9 7 , čl. 37- i 38.) O b z i r o m

Đurđevac;

Ivan

parti­

dostavljaju po j e d a n primjerak građe

(Narodne

tuđine,

Žarko

Kalnički

Nada P o m p e r :

B e z i m e n o siroče, Križevci; spomen:

XXII.smotra

Svetleči

dječjeg

kaj-


kavskog pjesništva, Sv. Ivan Z e l i n a ;

Naftaplin, Alineja; M l a d e n Pavković:

Reiser:

Željko Vegh: Ilustrirane z n a n s t v e n e

Sveto

3;

knjige

u

knjižnici

biskupije,

grkokatoličke

Nikola

Žulj:

Vukovar,

Koprivnica:

Život

Sam

na

Shepard:

friškom

zraku

Motelski

zapisi;

Alineja, Klub veterana D o m o v i n s k o g

Mjesec jastreba;

hrvatska

rata, INA-Naftaplin; Z v o n i m i r Pav-

Darko

Križevci-750

lek: M a r k e t i n g u akciji, Z a g r e b : Alfa;

Strateški

Božidar Prosenjak: A vadio, Kôphâza-

Ivan

Budapest: S Y N E C Kft. Kultni dječji

do danas, Koprivnica: I Vukić;

r o m a n Divlji konj doživio je i prijevod

značajnog izdavača i s t i č e m o i M u z e j

Križevci:Matica

Križevci;

ime

godina, Veda, Križevci. Što se tiče koprivničkog nakladništva izdati su sljedeći naslovi:

Tipurić, savezi,

Vukić:

J. J.Tolkien: Hobit; Goran

Markulin:

Zagreb:

Starigrad

Sinergija;

od

osnutka Kao

na m a đ a r s k i , a i u strip, kojeg krase

grada Koprivnice s n i z o m kataloga

ija na e n g l e s k o m jeziku o poslovanju

ilustracije

od kojih neki v e ć prerastaju u mini-

Podravke u 2 0 0 1 . Izdavač je Podravka

tekst u stihovima; izdavač je M o z a i k

monografije, poput kataloga s izložbe

d.0.0.,

Korporativne

knjiga, Z a g r e b ;

kiparice Antonije Balić.

Vesna

Bosanac:

A n n u a l report 2 0 0 1 . j e monograf­

komunikacije.

Apeli

dr.

Vesne

Mate

Lovrića

i

autorov

Melinda Sokač: U

ljubavi je č u d n a snaga, Koprivnica: Nagnuća;

Sto

ja. Slađana Cvrk Brlek: Povjetarac na

restorana

naslov

mjesečevoj

vodiča u k o j e m su svoje mjesto našli

B o s a n a c , Koprivnica, Vukovar: Aline­ stazi,

Bjelovar:

Viatoni.

je

gastronomskog

i

privnica: Matica hrvatska Koprivnica.

to razlog uvrštavanja knjige u n a š u

Maja

Z a v i č a j n u zbirku. Izdavač je Abisal,

Lovreković:

Agora,

koprivnički

hrvatskih

Fran Galović: Z m o j i h bregov, Ko­ Gjerek

neki

vodećih

d r u g o prošireno izdanje, Koprivnice:

Ika;

N a g n u ć a ; Hrvatska povijest , Split:

pjesme,

Naklada

nost; Ivona Šajatović:

Bošković

(prilog

Ljetopis

Đuro

restorani

Sudeta:

Zagreb:

Mor;

pa

Izabrane

Zagrebačka

stvar­

Tajna ogrlice

Hrvatske 1 9 1 8 . - 1 9 4 2 . pisao j e n a š

sa

poznati povjesničar R u d o l f Horvat);

knjiga.

R o m a n a lagić: Oltar svete Notburge,

n a g r a d u Ivana B r l i ć M a ž u r a n i ć

Z a g r e b : Pop & Pop;

2 0 0 1 . godinu.) Šareni d u ć a n postao

Pajo Kanižaj:

s e d a m rubina,

je

(Knjiga

Zagreb: je

Školska

osvojila

treću za

Nada

je nezaobilazno i m e kako u l o k a l n i m

M i h o k o v i ć K u m r i ć : Vjetar kroz kosu,

okvirima tako i u d o m e n i hrvatskog

Velika Gorica, vlast.naklada;

Janko

izdavaštva. U protekloj godini obavili

Koprivnica:

s u sljedeće naslove: K n u t H a m s u n :

Č u d o u djetetu, Z a g r e b : Alfa;

Križanić:

Priručnik

5,

Ergon; Elizabeta Milanović: Sve boje

Blagoslov zemlje;

ljubavi,

Putovanje na Istok; Uja Iljf, Jevgenij

Varaždinske

Toplice:

Ton-

Zlatno

Hermann Hesse:

imir; Josip Palada: Da se ne zaboravi,

Petrov:

tele;

Stanislav

Jery

Z a g r e b , Koprivnica: U B I U D R , INA-

Lec: Nepočešljane misli; Jean-Marc

I za kraj, AV (audo i v i z u a l n e ka­ sete, m a g n e t o f o n s k e vrpce, snimljeni mikrofilmovi ) (kompaktni

i elektronička građa

diskovi,

magnetske

vr­

pce, diskete, baze podataka i on-line publikacije). Tonski

studio

"Put

svjetla"

(Evangelička

crkva

Legrad)

izdavač

je nekoliko C D - a n a m i j e n j e n i h djeci (ali i o d r a s l i m a ) : Velika ljubav, Posjet j e d n o m kralju, K a k o ljubav m o ž e izgnati strah te k a s e t u s d r a m a t i z a c i j o m " B o ž i č n e priče" C. D i c k e n s a . "GOFLEX",

koprivnički

tonski

studio, izadavač je g l a z b e n i h CD-a i kaseta: (U suradnji s U B I U D R )

Z.

G o l o b : Još uvijek n e z n a m n e k e važne stvari; El C o m b o : D i v n i M e k s i k o ; Jazz f r o m the Woods (u suradnji s Bilo kalnikom);

Kraljice

ravnice:

Mene

vole svi; K U D Koprivnica i G r a d Ko­ privnica: Hrvatska škrinja.

Svezak, broj 5 | 37


Kreativnost u knjižnici

K

njižnice stale

su

biti

odavno

mjesta

isključivo

pre­

korisnike.

posvećena

znanju.

Mnogi

Z

b

o

g

p o v e ć a n o g

oblici kreativnosti njihovi su trajni ili

zanimanja

p o v r e m e n i stanari.

korisnika

za

mostalnu

izradu

P o s u d b e n i odjel za odrasle Nar­ odne

knjižnice

"Petar

Preradović"

nakita,

priredio je u s t u d e n o m i p r o s i n c u

smo

2 0 0 2 . g o d i n e dvije radionice za svoje

im

naših sa­

odlučili prirediti radionicu

n a u č e n i m v j e š t i n a m a i d o b r o m vol­ posvećenu

fimo

j o m g o s p o đ e Jasek, korisnici s u n a s

m a s i . Dvadesetak

motivirali

sudionika

r a d i o n i c u u o č i Božića. Bila je to ide­

radi­

da

priredimo

još

jednu

onice slijedili su

alna prilika da se uz p o m o ć m a š t e i

u p u t e voditeljice,

kreativnosti

gđe

od žice. M n o š t v o u k r a s a ukrašavali su

i

Nade izradili

prve

Jasek, svoje ukrase.

Oduševljeni

oblikuju božični

izložbeni prostor

Knjižnice tijekom

b l a g d a n a i podsjećali n a s na toplo ozračje ovih radionica.

rezultatima,

Svijet u Zagrebu

ukrasi

—Tatjana Cifrak Kostelac

čeških b e s e d a i veleposlanstva Č e š k e u Z a g r e b u ) . " D a n e Č e š k e " otvorio je veliki zaljubljenik u H r v a t s k u

U

suradnji

Gradske

knjižnice

fotografija,

postera

i AV građe, u k u p n o 3 0 0 eksponata

između

(dijelom iz privatnih zbirki članova

znali

i

Čeških

beseda

Središnje knjižnice z a č e š k u m a n j i n u 2 0 0 2 . g o d i n e , u okviru ciklusa "Svijet u Z a g r e b u " , u p r i l i č e n i su D a n i Č e š k e . Tri tjedna č e š k e kulture u G r a d s k o j knjižnici popratila su brojna k u l t u r n a događanja, koncerti, projekcije video filmova, predavanja o kulturi, gospo­ d a r s k o m životu Č e š k e , te o hrvatskočeškim

kulturnim

i

gospodarskim

d o d i r i m a . Izložbe, projekcije, preda­ vanja i radionice posjećivale su g r u p e školske i studentske m l a d e ž i te bro­ građanstvo.

Središnja knjižnica

za č e š k u m a n j i n u priredila je izložbu 108

naslova

umjetničkih

knjiga,

predmeta

časopisa, (porculan,

kristal, dj. igračke), u p o r a b n i h pred38 I Svezak, b r o j 5

ve­

leposlanik Jiri Kudela i to p r i g o d o m

Z a g r e b , Veleposlanstva Č e š k e

u R H , od 23-rujna do 1 2 . listopada

sa

suvenira,

republike

iz Bjelovara, D a r u v a r a i Z a g r e b a , te

jno

meta,

da

ostalog su

rekao: u

"Ljudi

počecim

nisu

stvaranja


" B a d e l a " i " P l i v e " bili a n g a ž i r a n i češki znanstvenici,

da

su visoke

škole

i

fakulteti stvarani zahvaljujući č e š k i m p r o f e s o r i m a . Češko-hrvatske veze s u toliko isprepletene da ih sada n e ć u nabrajati,

jer

mogao

bih

nekoga

izostaviti, a to ne bi bilo dobro

" Na

aktivnost Č e h a u Hrvatskoj u p o z o r i o

In memoriam

Božena Loborec (1926.-2003.) piše Dijana Sabolović Krajina

3

siječnja 2 0 0 3 . g o d i n e u Ko­

m a c i j u stekla je

privnici je preminula Božena

poezije " Č e z m e n e ljudi i d u "

• Loborec, i

književnica,

vjetna

radnica

rovini

K n j i ž n i c e i čitaonice

pros­

direktorica u mi­ "Fran

Galović" Koprivnica.

je

Stipe

grada broj

Pojatina,

Zagreba. čeških

glasnogovornik

Iznenađuju

institucija

i

veliki udruga,

zahvaljujući upravo njima, n j i h o v o m stvaralaštvu

u

Hrvatskoj

onu stranu oblaka" (Zagreb, 1 9 7 9 . ) Slijede

a d i p l o m i r a l a je na Višoj p e d a g o š k o j

(Koprivnica,

školi u Z a g r e b u . K a o n a s t a v n i k hr­ vatskog i r u s k o g j e z i k a radila je u š k o l a m a u Kotoribi i K o p r i v n i c i . U koprivničkoj

K n j i ž n i c i radila

odlaska u mirovinu

1988.

razdoblju

je

kao

direktorica

od

Knjižnica

1981.

do

U tom

useljena

s a m a "Dječak je korak do p r a š u m e " (Koprivnica,

1989.),

"Skriveno

riječima

pisaca" jiga

poezije

proširena je m r e ž a knjižnica

autoričinim

je p o s t h u m n o p o d n a z i v o m " T r i fer-

rad

na

knjižnica

sustavnom u

pov­

Koprivnici

i

uz

koje

je

nastajalo

popraćenih

komentarima

objavljen

1 9 7 5 . godine.

B o ž e n i n o k n j i ž e v n o stvaralašto. P r v u

I

p j e s m u objavila je kao g i m n a z i j a l k a u

Božena

nakon

i

1 9 6 8 . u Republici, Kaju, Oku, Ž e n i ,

svečanosti otvaranja ove manifestacije

Podravskom

predstavila se o p e r n a pjevačica Sandra

N j e z i n i radovi n a l a z e se u m n o g i m

B a g a r i ć te g l u m c i V i d B a l o g h i V e d r a n

antologijama.

zborniku

kolumni

Bila je član Društva književnika od

Škola i k n j i ž n i c a - dva su r a d n a okruženja

Izbor

tala n a č u š p a j z " ( K o p r i v n i c a , 2 0 0 3 . ) .

H u m l a ? U k u l t u t n o m p r o g r a m u i na

Stehna

blizance"

započet je

vezana

—Fanika

kn­

v a r e n a s u nova bibliobusa stajališta,

tec, a ozbiljnije je p o č e l a objavljivati

moje

i

Husni.

k o p r i v n i č k o m s a t i r i č k o m l i s t u Klopo-

Mlikota.

koprivničkih 1994.)

P o d r a v i n e (kasnije G l a s u P o d r a v i n e

umjet­

samo

"Za

eseja

i Prigorja) p o d p s e u d o n i m o m I v a n

nika završilo g l a z b e n u školu Vaclava

je

u

(Koprivnica,

knjiga

u tadašnjoj k o p r i v n i č k o j o p ć i n i , ot-

koprivničkom području.

Koliko

pje­

je s t a l n u s a t i r i č k u r u b r i k u u G l a s u

ezivanju

glazbenici.

"Bajkači"

zbirka

(Koprivnica, 1 9 9 5 . ) . O d 1 9 8 6 . i m a l a

luge,

radili su m n o g i češki g l u m c i i operni

pjesme

1984.),

u

radnici, u v e d e n e nove s l u ž b e i us­

kazalištu

satiričke

p r i m j e r e n i stalan prostor u k o j e m se n a l a z i i d a n a s , z a p o s l e n i su novi

narodnom

1 9 7 3 . i 1 9 7 5 . ) , po k o j i m a je s n i m l j e n a

1 9 2 6 . g. u K o p r i v n i c i . O s n o v n u školu

grebu, v e ć u cijeloj Hrvatskoj. I s p r e d

Hrvatskom

" Č e t i r i dječaka i j e d a n p a s " ( Z a g r e b ,

i T V serija, r o m a n o m z a m l a d e " S

je

dviju država na području glazbe. U

greb, 1 9 7 0 . ) , p r i p o v i j e t k a m a z a djecu

B o ž e n a Loborec r o đ e n a j e 2 . lipnja

bogatstvo življenja, ne s a m o u Z a ­

Dalibor Paulik i pohvalio je suradnju

(Za­

i g i m n a z i j u polazila je u K o p r i v n i c i ,

imamo

Ministarstva kulture s k u p u se obratio

z b i r k o m kajkavske

i

drugdje.

odlaska

Loborec uz

knjižnicu,

knjižnična

prijatelj

i

je

u

mirovinu,

ostala

blisko

knjižničare

zbivanja.Ostala

podupiratelj

Knjižnice

je u

p u n o m s m i s l u t e riječi. K n j i ž n i c a j e

nagrađivana.

za nju predstavljala m j e r i l o u r b a n e

U r e đ i v a l a je k n j i ž e v n i p o d l i s t a k Gla­

prosvijećenosti K o p r i v n i c e , za što se

sa P o d r a v i n e " R u k e " . K n j i ž e v n u afir­

z a l a g a l a tijekom svojeg života. • Svezak, broj 5 | 39

Bila

je


Nakladnik-Sponzor

p u n o hrabrosti - u životu m o ž e raditi o n o što voliš, a ono što si uvijek volio - u o v o m slučaju, glazbu, književnost, strip - pretvoriti u posao od kojeg se m o ž e živjeti. K a k o b i j e d n o m čovjeku s a m o m e bilo

vrlo

teško,

da

ne

kažemo

n e m o g u ć e , realizirati tako zahtjevne i brojne projekte kao što to radi " Š a r e n i dućan", ovdje m o r a m o s p o m e n u t i i i z v a n r e d n u e k i p u suradnika koja sve (šefove!) z a m i s l i provodi u djelo. Uz uvijek p o m n o odabrane i kvalitetne prevoditelje izražaja

knjiga,

brojni

i

tu

dolaze

Koprivničanci

do

-

od

Saše Husnjak, glavne organizatorice poslovanja, koja kao prava gazdarica drži

(najmanje!)

tri

ugla

"Šarenog

dućana", preko prepoznatljivog i ne­ zamjenjivog autora likovnih rješenja

Šareni dućan Koprivnica

korica i ilustracija, M a r i a Tomiše, do m l a d e i talentirane lektorice,

Nine

Tadić, i d r u g i h - ne m a n j e važnih! -

z a d u ž e n i h za grafičku p r i p r e m u ,

oblikovanje i tisak, kao i za m a n j e gla­ m u r o z n e poslove (bez kojih se ipak ne m o ž e ! ) kao što su rad u s a m o m d u ć a n u i s v i m p o p r a t n i m djelatnos­ tima.

K

oprivnički je " Š a r e n i d u ć a n "

no

u

g l a z b o m ; sklonost a u t o r i m a i pravci­

njih

ma u književnosti koja je i klasična

još toliko otkupljenih prava za ob­

j e m 1 9 9 3 . , a n a k l a d n i š t v o m se bavi

i avangardna,

javljivanje n o v i h knjiga. Svaka

od

vrstom

duhovita na svoj način; ljubav p r e m a

oteka " Š a r e n o g d u ć a n a " (ukupno su

svega

nekoliko

(knjižara

1997.)

je

godina

proradila

postao

nekom

kra­

oduševljenje

dobrom

rock'n'roll

a pri t o m i pitka i

Rezultat jest

29

zajedničkog objavljenih

rada

svih

naslova,

i

bibli­

zaštitnog znaka lokalnog koprivničkog

d o b r o m stripu; težnja za o č u v a n j e m

četiri književne: H e y Joe, Stranci u

knjižarstva i nakladništva, pa i više od

s u v r e m e n e lokalne kulturne tradicije

noći, J i m m y Jazz i Mali m r a v - plus

toga.

- n e k i su od glavnih sastojaka tajan­

peta: Srećko M u n j a - za stripove, i

Zahvaljujući

specifičnoj

nakladničkoj produkciji, njegov dobar

stvenog

možemo

reći

kako

je

"Šareni

d u ć a n " d a n a s m e đ u najpoznatijim i

uspjeha

Utemeljitelj duhovni

"Šarenog dućana"

kreator

njegove

i

poslovne

vizije, Krunoslav Jajetić, poznati je koprivnički

n a k l a d n i c i m a u Hrvatskoj.

omiljeni disko-jockey,

diskofil

i

nekadašnji

jedan od ve­

knjige m o g u se n a ć i u većini boljih

likih fanova i poznavatelja rock'n'rolla

knjižara diljem Hrvatske, i svuda su

još iz doba vinila (zar je to bilo tako

m e đ u najprodavanijima. Posebno "Šareni u -

je

dućan"

zanimljivo

davno?!), o m l a d i n s k i n o v i n a r iz ekipe kako

je

jednako

cijenjen

n a z o v i m o to tako -

stručnim

koja je o s a m d e s e t i h godina prošloga stoljeća

šesta, Diskoteka, u kojoj je do sad ob­ javljeno nekoliko vrijednih a u d i o / C D

n a j r e n o m i r a n i j i m , ali i najuspješnijim Njegove

"Šarenog

dućana".

glas v e ć daleko prelazi lokalne okvire, pa

recepta

kreirala

koprivničku

kul­

i video izdanja lokalnih autora) na određeni n a č i n odražava j e d i n s t v e n u n a k l a d n i č k u filozofiju,

i

ima

svoje

čitatelje, što ove naslove čini nezamijenjivima na polici

svake knjižnice

koja želi zadovoljiti čitateljske interese svojih korisnika, pružajući im istovre­ m e n o kvalitetno i poticajno štivo. Ako vateljima

ste

među

dobre

onim

literature

pozna­ koji

su

t u r n u s c e n u (ne s a m o omladinsku!)

v e ć nabavili

k r u g o v i m a , m e đ u o n i m a koji s e bave

stvarajući - i z m e đ u ostaloga - kon-

nakladi

knjigom

piscima,

troverzni L O K (Lokalni o m l a d i n s k i

će vas obradovati podatak kako su v e ć

kao i m e đ u čitateljima

list - p a n d a n r e p u b l i č k o m "Poletu")

u tisku ili u p r i p r e m i nova izdanja

knjižarima)

(nakladnicima,

sva objavljenja djela u

"Šarenog

dućana",

sigurno

svojih knjiga - j e d n o m riječju, čini se

i

da je sa s v i m a n j i m a na "istoj v a l n o j " !

na R K C - u , " V r u ć u j u h u " - dva medi­

U č e m u je tajna?

jska projekta koja su u Koprivnici,

A kad budete u prolazu kroz Ko­

ali i šire, obilježila svoje doba. Po

privnicu, svakako svratite do " Š a r e n o g

Profesionalan

i

pošten

pris­

kultnu

omladinsku

radio-emisiju

tup poslu, koji i nije s a m o posao, v e ć

n j e g o v i m riječima,

životno opredjeljenje; iskreno i stvar-

dokaz da se - ako i m a š m a l o sreće i

4 0 I Svezak, b r o j 5

" Š a r e n i d u ć a n " je

Sallingera, De Quincija, Maurovića, Bukowskog...

d u ć a n a " , s i g u r n o ćete pronaći i nešto baš za

sebe!

Lj. V.


Svezak-5-2003  

»SVEZAK« je stručni časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja. Časopis izlazi jednom godišnje uoči godišnje skupš...

Svezak-5-2003  

»SVEZAK« je stručni časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja. Časopis izlazi jednom godišnje uoči godišnje skupš...

Advertisement