Page 1


SVEZAK

Glasnik D r u š t v a knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja


SVEZAK Glasnik D r u š t v a knjižničara Bilogore, P o d r a v i n e i Kalničkog prigorja Izdavač: D r u š t v o knjižničara Bilogore, P o d r a v i n e i Kalničkog prigorja, Šetalište dr. Ivše L e b o v i ć a 9, Bjelovar Za

izdavača:

Dražen Herman Uredništvo: Ljiljana Vugrinec, Ilija Pejić, Mirjana Milinović, Tatjana Cifrak-Kostelac, D r a ž e n H e r m a n , M a r j a n a Janeš—Žulj Glavni

urednik:

Marjana Janeš-Zulj Lektura

i

korektura:

Ariica Šabarić Grafički

urednik:

B r a n k o Šabarić Tisak: Offset Bogadi, K o p r i v n i c a Naklada: 400 k o m a d a Tiskanje Grad

ovog broja pomogli su

Bjelovar,

Grad

Koprivnica,

Bjelovarsko-bilogorska

županija,

Koprivničko-križevačka

županija

Ilustracija

stranici:

na

naslovnoj

B r a n k o Šabarić, 2002.


DRUŠTVO KNJIŽNIČARA BILOGORE, PODRAVINE I KALNIČKOG PRIGORJA

SVEZAK Glasnik Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja

Godina IV • Broj 4

B j e l o v a r , 2002. g o d i n e


SADRŽAJ

Riječ uredništva IZ RADA DRUŠTVA Tatjana Cifrak — Kostelac Skupština 2 0 0 1 Tatjana Cifrak — Kostelac Aktivnosti društva Zorka i Tatjana Društvu za rođendan Sandra Kantar Hvala ti Janjo, za sve! Marinko llinčić Osvrt, Komentar IZ NARODNIH KNJIŽNICA Marinko llinčić Nova knjižnica u Bjelovaru Anica Šabarić Novi Dječji odjel u Đurđevcu Vesna Brozović Vrijedne donacije u đurđevačkoj Gradskoj knjižnici Marjana Janeš — Žulj Križevci slave 7 5 0 . rođendan grada Mihaela Doskočil Radionice na Dječjem odjelu Gradske knjižnice u Križevcima IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA Suzana Čepek Pričam ti priču Višnja Romaj

5

6 6 6 7

7

8 10

11

11

12

13

Novi prostor knjižnice Tehničke škole u Virovitici Vojislav Bosanac Iz rada knjižnice Srednje škole Čazma Mirjana Milinović Školska knjižnica OŠ Rovišće u novom prostoru Jadranka Đoreski U očekivanju "Gospodara prstenova" STRUČNA SAVJETOVANJA/ POSJETI KNJIŽNIČARA Lovro Janeš Arhivi, knjižnice, muzeji 2 0 0 1 Marjana Janeš — Žulj Pismenost - Sposobnost bez koje se ne može Fanika Stehna Slavistička knjižnica u Pragu

14

15

16

17

18

19 20

KORISNE INFORMACIJE Nataša Švaco Nove informacijske tehnologije u OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac Josipa Strmečki Županijsko nakladništvo 2 0 0 1 Danijela Petrić Kompjutorska igraonica za predškolce

21 24

27


RIJEČ UREDNIŠTVA O v e 2002. godine, godini kulturne baštine p r e m a U N u, naše D r u š t v o obilježava 25. godina rada. O s n o v a n o je 1977. g o d i n e i do sada je o d r ž a n o 19 r e d o v n i h skupština društva.

Od samih p o č e t a k a D r u š t v o je okupljalo knjižni­

č a r e iz svih vrsta knjižnica na p o d r u č j u tadašnje regije Bjelovar,

a

danas

tri

županije:

Koprivničko-križevačke

Bjelovarsko-bilogorske,

i Virovitičko-podravske.

Od

30-

tak članova koliko ih je D r u š t v o imalo na početku, d a n a s brojimo već

preko

stotinjak vrijednih

zahvaljujući

knjižničarima,

članovima

članova. Društva,

Upravo uspje­

l i s m o p r i p r e m i t i z a t i s a k i ovaj p r e d v a m a č e t v r t i b r o j s t r u č n o g glasila:

Sveska.

I o v e g o d i n e javili su n a m se u n a j v e ć e m b r o j u školski knjižničari s prezentacijom rada u njihovim knjižnicama, ali i s i z n o š e n j e m p r o b l e m a . N a r a v n o , k n j i ž n i č a r i s u p u n o putovali

i

prisustvovali

brojnim

stručnim

skupovima,

s e m i n a r i m a i si. I p r o š l e g o d i n e o b n a v l j a l e s u s e k n j i ž n i c e a p o s e b n o treba s p o m e n u t i novu i po svemu oglednu knjižnicu u Bjelovaru. O s v e m u t o m e i još m n o g o dru­ gih

zanimljivosti

saznat

ćete

u

novom

broju

Sveska.

N a d a m o s e d a ć e naši čitatelji, o n i k n j i ž n i č a r s k e s t r u k e , ali i svi o s t a l i , n a ć i z a n i m l j i v o š t i v o z a s e b e . S v e z a k j e n a š z a j e d n i č k i d o k u m e n t koji govori o r a d u i a k t i v n o s t i m a D r u š t v a , ali i p o j e d i n i h k n j i ž n i c a . Na kraju zahvaljujemo a u t o r i m a na prilozima za Svezak i s v i m a o n i m a koji su na b i l o koji n a č i n , svojim r a d o m , savjetima,

prijedlozima

ili

materijalnom

i

moralnom

p o m o ć i pridonijeli stvaranju četvrtog broja časopisa.

SVEZAK, broj 4

5


IZ RADA DRUŠTVA

Skupština 2001.

U

SAD-u koje je autorica posjetila s osvrtom na sredine u kojima knjižnice djeluju, korisnike, način korištenja usluga

Đurđevcu je 1. lipnja 2001. u organizaciji Gradske

te promišljanje o knjižničnim uslugama. Od skupštine nad­

knjižnice Đurđevac održana 19. godišnja skupština,

alje sve aktivnosti Društva bile su usmjerene na ispitivanje

na kojoj je sudjelovalo 67 članova Društva. U

mogućnosti za suorganizaciju 33. skupštine HKD-a. Sastanku

stručnom dijelu skupštine gošća Andrea Janeković

Glavnog odbora prisustvovali su članovi Glavnog odbora,

priredila je predavanje i radionicu Svaki dan

uredništvo Sveska i ravnatelji bjelovarske i daruvar­

naučiti nešto novo: permanentno obrazovan

ske knjižnice. Predsjednik Društva izvijestio je

je knjižničara u Hrvatskoj. Kolegica Dijana

prisutne o odluci HKD-a da svoju 33. skupštinu

Sabolović-Krajina izvijestila je

skup

o

održi u Daruvaru u rujnu 2002. godine,

Konferenciji IFLA-e u Jeruzalemu 2000.

prilikom čega bi naše Društvo preuzelo

godine. Prezentirana su tri izlaganja n

ulogu domaćina i suorganizatora. Naše

Pismenost

posterima: lokalne

Društvo uputilo je daruvarskom hotelu

zajednice

(Dijana

Sabolović

Krajina),

Hrvatski

'Termal" Pismo namjere, kontaktiralo s upravom i ravnateljem te H K D om i nakon dva posjeta hotelu

knjižničari na

došlo je do sporazuma. Naše

susretu

putujućih 2000.

knjižnica,

Društvo se kao domaćin ove

Ptuj

iznimne

(Mladen Tudić) i

Zadovoljstvo -

slovenskih

korisnika

Gradska

Marković",

knjižnica Križevci

u

manifestacije

obve­

zalo sudjelovati u organizaciji knjižnici

određenih aktivnosti tijekom

"Franjo

Skupštine.

(Sandra

Na

sastanku

Glavnog

urednica Sveska,

odbora razmatrane su ponude za izradu web stranice

predstavila je treći broj glasila Društva. Predstavljena je

Društva i nadamo se da će ona biti dovršena i prezentirana

knjiga kolegice Enerike Bijač Samo je beskraj kraj, a kolegi­

na našoj godišnjoj skupštini.

ca Marjana Janeš-Zulj predstavila je knjigu Sidonija Rabido

Rad na glasilu se nastavlja i o njegovom obliku odlučit će

Erdedi: prva hrvatska primadona, čiji je nakladnik i izdavač

financijska situacija (elektronski/tiskani

bila Gradska knjižnica "Franjo Marković", Križevci.

Zorka Renić predložila je izdavanje prigodne publikacije

Kantor).

Marjana Janeš-Zulj,

U radnom dijelu skupštine podnesena su izvješća tajni­

oblik).

Kolegica

povodom 25. obljetnice rada našeg Društva. — Tatjana Cifrak Kostelac

ka, Nadzornog odbora i blagajnika o radu i financijskom poslovanju u proteklom razdoblju, donesen je novi Plan rada i Financijski plan za iduće razdoblje, a Skupština je Ranku Janus, Silviju Sole i Roberta Fritza ovlastila za zamjenike 3 člana Glavnog odbora. Sudionici su nakon skupštine u galeriji razgledali donaciju Ivana Lackovića-Croate.

Društvu za rođendan

O

bljetnice su uvijek prigode da se napravi pre­

— Tatjana Cifrak Kostelac

gled rada, zbroje rezultati, akcentiraju vrijedna

postignuća i predlože daljnje aktivnosti.

Aktivnosti društva

U

organizaciji Društva i Narodne knjižnice "Petar

Društva. Kako smo jedan kraći pregled rada Društva objavili u

održana prezentacija knjižnice New Mexico

Svesku broj 1 (1999.) i u Spomenici HKD-a (2000.), odlučili

je

dr. sc. Vesne Turčin

samostalnog knjižničarskog savjetnika. Ovo atraktivno

predavanje 6

knjižničarsku struku, što je i bio glavni cilj osnivanja

Preradović" 17. listopada 2001. godine u Bjelovaru

Tech, University oj Alaska, Fairbanks —

Dvadeset i pet godina rada ne čini se puno za jednu

udrugu, ali u kvalitativnom smislu učinjeno je puno za

sačinjavao je prikaz rada dviju knjižnica u

smo naš pregled rada objaviti na novom, suvremenom med­ iju. Tu ideju smo realizirali i nastao je CD-ROM Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 1977.-

SVEZAK, broj 4


IZ RADA DRUŠTVA 2002.. CD-ROM sadrži osnovne podatke o Društvu, detaljan pregled povijesnog razvoja, glavne djelatnosti

i korisne

informacije o Društvu, primjerice adresar. Pri izradi C D -

OSVRT, KOMENTAR Piše: Marinko lličić

ROM-a koristili smo se arhivom Društva, materijalima iz pojedinih knjižnica i materijalima iz privatne zbirke kolegice Zlate Škrbina. Na CD-ROM smo stavili mnogo fotografija, dokumenata i kraći videozapis kako bi se što zornije prika­ zale pojedine aktivnosti. Glavna poteškoća u radu bio je nedostatak materijala u arhivu pa sugeriramo da se u budućnosti prikuplja što više dokumenata u svim oblicima kako bi se olakšala daljnja istraživanja. Svjesni smo da ovaj pregled ne uključuje sve relevantne podatke o Društvu, najviše zbog dislociranosti knjižnica, nepotpunog arhiva i vremenske stiješnjenosti. Bit će nam drago ako ovaj naš rad postane polazište da detaljnija i sustavnija bavljenja poviješću i problematikom našega Društva.. — Zorka i Tatjana

Hvala ti Janjo, za sve! ve godine iz knjižnice nam odlazi naša draga Janja. Putuje u Kanadu k suprugu gdje će otpočeti nov život. Janja Gluhalić rođena je 7. srpnja 1973. godine u Bihaću u BiH. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekla zvanje profesora ruskog jezika i književnosti i poljskog jezika i književnosti. U Gradskoj knjižnici "Franjo Marković" u Križevcima zaposlila se 2000. godine. Radila je sve poslove u Knjižnici od posudbe knjiga na Dječjem odjelu i Odjelu za odrasle, nabave knjiga, stručne obrade, zaštite knjiga, otpisa itd. Također je promovirala rad Knjižnice u javnosti pisan­ jem članaka, sudjelovanjem na književnim promocijama i uređivanjem radio emisija u kojima je govorila o novitetima iz područja stručne literature. Korisnicima knjižnice uvijek je svesrdno pomagala u traženju i odabiru knjiga za razonodu, ali i za pisanje ref­ erata, maturalnih i diplomskih radova. Kao kolegica, Janja je uvijek bila spremna pomoći, dati savjet i podršku. Njezinim odlaskom knjižnica je ostala bez vrijednog uposlenika, a mi bez drage i vesele kolegice. No, nadamo se da će se dobro snaći u novoj sredini, zaposliti (možda u knjižnici) i osnovati obitelj, što joj svi od srca želimo. — Sandra Kantar

emojte mi više slati knjige" na telefonu se čuo očajan glas ravnateljice Pučke knjižnice Daruvar Margite Moćan. Znajući oskudne materijalne prilike u Daruvaru, nisam mogao vjerovati da kolegica odbija bitne naslove hrvatske knjižne produkcije iz otkupa Ministarstva kulture, lako sam, zapravo slutio 0 čemu se radi zapitao sam: "Zašto Margita?". Odgovorila je rezignirano protupitanjem: "Gdje da ih stavim?". "Gdje da ih stavim?" je tužni epilog 15godišnjih apela i upozorenja djelatnika knjižnice 1 matične službe da se osiguraju elementarni prostorni uvjeti za rad knjižnice u sredini koja se voli nazivati drugim gradom u županiji i u kojem se, gle čuda, izrađuju "ambiciozni planovi" rekonstrukcije središta u funkciji sveko­ likog razvoja posebice turizma. Čujem, crta se, planira, ruši, rade se financijske konstrukcije, ali opet nigdje knjižnice. Ponesen optimizmom na otvorenju nove knjižnice u Bjelovaru rekoh da se pomalo skida veo marginalizacije ove djelat­ nosti, ali gledajući daruvarske planove knjižnica nije ni "na repu", što je bila sintagma kojom se određivalo mjesto knjižnice u društvu. Ovaj tekst može izgledati kao "vrištanje u mraku umjesto da se zapali svijeća od koje bi se bolje vidjelo". Tko će zapaliti svijeću u Daruvaru? Možda pomogne 33. Skupština HKD koja će se od 25. do 27. rujna održati u Daruvaru s temom "Upravljanje promjenama u hrvatskim knjižnicama". Da Daruvar "ne ostane otok" najviše ipak mogu napraviti korisnici knjižnice - građani Daruvara, upozoravajući "one koji rekonstruiraju u ime njih da učine nešto i za njih". Jer njima će najviše trebati knjižnica kao sastavnica kulture, obavijesti, opismenjavanja i obrazovanja. Jedino dobra gradska knjižnica može osigurati jednak pristup visokokvalitetnim informacijamačimese povećava razinademokratskih prava i ukupne kakvoće života. Konačno, njihovo je pravo da odlučno zahtijevaju kval­ itetan prostor za humaniji razvoj svoje djece."

SVEZAK, broj 4

7


IZ NARODNIH KNJIŽNICA

Nova knjižnica u Bjelovaru Piše M A R I N K O I L I C I C

i

"N drugoga

gurati

dom, izbor

te

dnevnih

toli

omladine

listova,

nuždnoj i

glasbovanju..."

piše

moderni

knjižnični

prostor

koji

osim smještaja knjižnog fonda n u d i sve ostale informacijsko-tehnološke izazove

potrebne

današnjem

sve

zahtjevnijem korisniku. Ovaj p r o s ­

Bjelovara,

t o r bit ć e

mjesto k u l t u r n o g sus­

prvi ž u p a n i prvi p r e d s j e d n i k D H K ,

reta, mjesni prilaz znanju i infor­

"slavnoj

macijama,

bjelovarskoj

čitaonici"

i

informacijska

podloga

obrazovanju,

usavršavanju i d o ž i v o t n o m učenju,

osi­

predviđa modernizaciju i proširenje

te čimbenik u k u p n e demokratiza­

u s l u g a knjižnice.

cije društva.

posebni

knjižnica

te

Ta njegova želja

ostvarila se na n e k i n a č i n tek 2 8 . lipnja

2001.

nazočnost

godine

ministra

znanosti,

stručnom

Ministar kulture kratko je ocrtao

kada je

uz

ovaj

kulture

dr.

kazavši kako je k u l t u r a srce grada,

jedinstveni

gradski

projekt

prilika

Antuna

služila

u g l e d n i k a k u l t u r n o g i j a v n o g života

ravnatelj

Bjelovarčana

iz cijele H r v a t s k e , s v e č a n o o t v o r e n

kako s knjižničarstva p o m a l o p a d a

novouređeni

v e o marginalizacije.

gluma vježbi

narodnoj

u s r e d i š t u g r a d a p r e t v o r e n a je u

t o r n i h p r o b l e m a p o m a l o vizionarski

joj

zabavi

pače,

ovako zamišljajući rješavanje p r o s ­

pripomoć

i

nedaleko

ružno

jednoga

uz

već

Rače

Bjelovara,

n e k a d a š n j a k u ć a krajiškog časnika

svih

bjelovarske

nesamo naših

plemenitoj

sloga

smogla

možda bi

prikazivanja i

razreda

sagraditi gdje

sveta

obstanak

te

gradsku

bi

Bjelovarčana

zakona

vječni

čitaonice

eka

Nove

ruglo

bjelovarske

deklamaciji 1887.

i

te

mnogobrojnih

prostor

Narodne

a

knjižnice P e t a r P r e r a d o v i ć .

godine

I v a n Vitez Trnski, pjesnik ilirac iz

Vujića,

Zgrada s 19.

stoljeća,

kraja

18.

i početka

u posljednje v r i j e m e

SVEZAK, broj 4

knjižnica

srce

kulture,

Marinko

d o k je

Iličić i s t a k n u o

G r a d o n a č e l n i c a Bjelovara Đ u r ­ đa i

Adlešić dobru

pohvalila j e j e d i n s t v o

suradnju

svih

na

ovom


IZ NARODNIH KNJIŽNICA p r o j e k t u koji je napravljen za dvije

riješeno

g o d i n e . Ravnatelj se zahvalio svima

nabave i obrade građe, matične

knjižnice sudjelovali su m n o g i bivši

koji su na bilo koji n a č i n p o m o g l i

službe

i

središnje

knjižnice

za

sugrađani

d o v r š e n j e n o v e knjižnice. P o s e b n o

češku

nacionalnu

manjinu

u

se

HrvatskojValja

zahvalio u č e n i c i m a bjelovarskih

osnovnih

pitanje

i

smještaja

da

službe

napomenuti knjižnica

ima

rala

kulturu

Boris

Bjelovara

I.

čitaonici

povijest

Bjelovarčana:

Buzančić,

pismo

i

V.

koji j e

pročitao

T r n s k o g bjelovarskoj

i

šaljiv

tekst

Gorana

sred­

u g r a đ e n o diza­

n j i h

lo i santar-

Rani

dani

škola, te

ni čvor za

koji

vjer­

vojnici­

invalide,

no

oslika­

ma

te

va

doba

16.

uređaje

v a t s k e

i

vojske

čenje

su

ozvu­

p o m a g a l i u preseljenju

100.000

svezaka knjiga,

a

f čitaonici

od krađe.

n a raspolaganju e l e k t r i č n i

Novom

od

korisnika koji,

žmirkavo

Korisnicima j e

koji

je

prikazivao

šest tisuća zajedno

za t o p l e n a p i t k e .

s a n i r a n i m i u r e đ e n i m p r o s t o r o m za

studijskom

televi­

zora

talijanske

sa

u

vog

pr­

i

najviše

pijanino

[ svjetlo

dječjem odjelu, t e a p a r a t

knjižnicom

zadovoljno više

pojavilo

p r v o m i d r u g o m katu. F o n d

reviziji, čišćenju i zaštiti fonda.

njenih

v a r s k o j

j e zaštićen sustavom zaštite

d j e l a t n i c i m a u r e k o r d n o obavljenoj

se

b j e l o ­

u

ničkim prostorima na

l a n c e m

je

kada

kori s -

ž i v i m gotovo

iz autobiografske p r o z e

klima

TRB Hr-

koji

Tribusona

glumac

N a svečanosti koja j e r e p r e z e n t i

spektakle; dušić

Hrvoje

otpjevali

i Hana Hege-

su

dvije (Kad

pjesme noćas

Zeljka

dr. Ivše Lebovića, ras­

vratim i Proljeće bez tebe).

p o l a ž u s 1330 m 2 p r o s t o ­

Na

Sabola

se

Dječji odjel na Šetalištu

dio

bogatog

bilogor­

ra, što je d v o s t r u k o više

skog folklora p o d s j e t i l e su nas

u o d n o s u na dosadašnjih

Karmela

700

m

2

raspršenih

po

Matunci

cijelom g r a d u .

i

Uz d o s a d a š n j e sadr­ žaje p o s u d b e nog

fonda,

Lidija

Ivanko

i

Gordana

(Prolistala

bukovina)

(Grana javora),

Bajuk

a na P e t r a P r e r a d o v i ć a , čije

raznovrs­

ime

studijske

n o s i knjižnica,

Mateja

Šarić.

učenica

Bjelovarske

č i t a o n i c e , i g r a o n i c e za

Stare staze

p r e d š k o l c e i bibliobusa,

m u I v a n a Viteza Trnskog O j

knjižnica ć e

novo

j e s e n s k e d u g e noći. N a kraju

Internet

j e BUKA- bjelovarska u d r u g a

kao

nuditi

više

mjesta,

I n t e r n e t kiosk,

odvojenu

otpjevale

za k u l t u r n u

čitaonicu

su pjes­

aktivnost

multimedijalni

program

izvela pod

d n e v n o g i t j e d n o g tiska

n a z i v o m Izvedba u strogo kon­

s ljetnim paviljonom za

troliranim

o d m o r i čitanje, m a n j u

je v o d i o Vojo Šiljak koji nije

dvoranu-učionicu za

video

radionice,

projekcije dok

je

uvjetima.

Program

skrivao svoje bjelovarsko pori­ i

jeklo.

na

Svečanost

je

nastavljena

dječjem odjelu p r o š i r e n

obilaskom

prostor

zajedničkom svečanom veče­

za predškolce,

k o m p j u t o r s k u igraonicu

rom.

i p r i r e d b e . T a k o đ e r je SVEZAK, broj 4

Dječjeg

odjela

i •


IZ NARODNIH KNJIŽNICA

pomoć učenika Osnovne škole Grgura Karlovčana Đurđevac. U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, 24.

listopada 2001.

svečano

godine

otvorenje

bilo je

novouređenoga

Dječjeg odjela uz goste iz Ministarstva kulture, Županije i Grada. Na otvoren­ ju su govorili gradonačelnik Mladen Roštan,

zamjenik

župana

Vjekoslav

Flamaceta i u ime Ministarstva kul­ ture gospođa Ankica Janković. Kratki

Novi Dječji odjel u Đurđevcu Piše A N I C A S A B A R I C

P

riča za

o djecu

knjižnice

Naime,

đurđevačkom u

sastavu

traje

odjelu

program

Karlovčana

s

voditeljicom

likovnoj radionici najmlađi iz Dječjeg vrtića "Maslačak". Slavlje je prošlo, a ostaje dvjema djelatnicama

nemoguće; pokrivati rad

Doma kulture u Poslovni centar uz

Nadom

Flamacetom, a goste su dočekali u

školske godine,

selili smo knjige iz

prire­

dili su učenici Osnovne škole Grgura

novoga Dječjega odjela. S početkom

Gradske

jako

kulturno-umjetnički

pogotovo

što

da

pokušaju

Dječji

izvesti

svih odjela,

odjel

pruža

mogućnost

dugo.

nja

nakon preseljenja građe za

na

gleda­

crtica,

rad

Internetu,

odrasle u Poslovni centar, na staroj

određene likovne

adresi u Domu kulture ostao je Dječji

sadržaje,

čitanje

odjel. Za samo dvije uposlene djelat­

dječjih

nice, to je bilo dodatno opterećenje.

tako da je doista

Grad Đurđevac, kao osnivač Gradske

gorući

knjižnice, otkupio je prostor do Odjela

nedostatka djelat­

za odrasle,

nika

ali

on je

stajao

neko­

časopisa, problem

kako

bi

se

liko godina jer je proračun bio sve

moglo raditi sva­

siromašniji i nije se moglo pristupiti

kodnevno na svim

uređenju toga dijela.

odjelima. S

U travnju 2001. Đurđevac je pos­

vjerom

da

jetio ministar kulture gospodin Antun

smo do sada svake

Vujić koji je upoznat sa stanjem Gradske

godine dobili neš­

knjižnice (tih dana se Knjižnica i osa­

to novo, ostajemo

mostalila), njenoj dislociranosti,

otku­

čekati dan kad će

i nemogućnošću

u Gradskoj knjiž­

Grada Đurđevca da uredi prostor i

nici u Đurđevcu

nabavi opremu za njega. Nakon toga,

početi raditi tre­

Ministarstvo kulture odobrava sredstva

ći

i u svibnju počinju radovi na uređenju

Dječjem odjelu. •

pljenim prostorom

10

SVEZAK, broj 4

djelatnik

na


IZ NARODNIH KNJIŽNICA

Križevci slave 750.rođendan Piše M A R J A N A J A N E Š - Ž U U

K

večernjim

riževci ove g o d i n e obilježa­

susret:

vaju

me

dvije 750

ce:

visoke

godina

kraju,

pripremamo

križevački

učitelji

predstavljanje

svo­

radova

dobivanja

križevačkih p e d a g o g a : A n t u n a Sra-

kraljevskog

m e k a , Zeljka K r ž e k a i Valentina P u ­

ujedinjenja

že vskog. C e n t r a l n i događaj b i t će

ado prihvaćen oblik nabave knjiž-

R

povlastica

nične građe su darovi, posebno

grada

onakvi kakve je Gradska knjižnica

Gornjeg i Donjeg grada. Od tada

n a s a m D a n grada, 24. travnja, k a d a

Đurđevac primila prošle godine/

d v a su g r a d a postala j e d a n , a carica

će

Marija Terezija,

1752.,

d a n a m o ć i razgledavati sve odjele

izdvojiti, ne samo zbog broja darova­

krstila je g r a d u m n o ž i n i - Križevci.

i p r o s t o r e Knjižnice, u p o z n a t i se

nih knjiga, nego i zbog njihove vrijed­

O d r e d i l a mu je i grb u obliku štita

s u s l u g a m a koje n u d i m o i p o s t a t i

nosti.

plave boje n a k o j e m u j e p r i k a z a n

naš član, n a i m e , t o g a d a n a m o ć i

trokraki križ, kao z n a m e n vjere ali

će se d o b i t i b e s p l a t n a godišnja čla­

Dvije donacije moramo svakako

,

Gospođa Vedrana Škunca darova­

la je oko dvjesto knjiga tiskanih po­ četkom ili u prvoj polovici 20. stoljeća, koje će svoje mjesto naći u zaštićenom fondu Knjižnice. Za nas su svakako najvažnija uvezena godišta časopisa Srce

iz

1933.

godine

i

Smilje

pedagoško-prosvjetnog

zbora,

te

časopisa Anđeo

godine

1941./1942.

i

čuvar, za

1942./1943.

u

kojima je kratke priče objavio pokoj­ ni đurđevački učitelj Martin Fuček. Knjige

koje je

poklonila

gospođa

Škunca potječu iz privatne knjižnice obitelji Fuček, odnosno Ljubić. Gospodin Velimir Piškorec

triju

daro­

250

i

godina

spojivši ih

raskrižja

na

skoj žili kucavici

G r a d s k a knjižnica "Franjo M a r ­ ković"

tijekom

cijele

— Vesna Brozović

u

Knjižnici

će

grada, 24. travnja, i D a n a h r v a t s k e

Zavičajne građe,

knjige, k a d a će v e ć t r a d i c i o n a l - n o

odjelu

izložbu

knjiga

Crisiensia biti

iz

Zavičajne

i p r e d s t a v i t i Bilten d o k će na D j e č j e m postavljena

izložba

organizirati D a n e o t v o r e n e knjiž­

dječjih r a d o v a k r e a t i v n e r a d i o n i c e

nice.

Djeca

O d 22. d o 27. travnja n a t r g u

knjižnica,

hvalimo našim donatorima.

tjedna

građe

Profil,

Koristimo i ovu prigodu da se za­

Cijelog

mo

književnosti, knjiga na esperantu i

našim učenicima i studentima.

godine

n o ć e biti s v e č a n o p o v o d o m D a n a

autora, djela iz povijesti i teorije

(Zavičajna zbirka ),ali kad se sve nađu

ove

p u n o n o v i h članova.

lježavat će ove obljetnice, no p o s e b ­

knjiga.

na policama, bit će od velike koristi

iskustvu

se m o ć i r a z g l e d a t i i dvije izložbe:

Sajam

su i obrađene tek jednim dijelom

prema

na odjelu za o d r a s l e postavit ć e ­

nakladničke

Darovane knjige inventarizirane

Vjerujemo,

različitim a k t i v n o s t i m a (susretima,

i

njemačkom jeziku, stručnih časopisa.

n a r i n a u Knjižnicu, na svim odje­ lima.

p r o m o c i j a m a , i z l o ž b a m a i si.) obi-

tu školske lektire, klasika svjetske zavičajnih

cijelog

d o b a r i d a ć e m o p o n o v o učlaniti

Knjižnice

književnosti,

tokom

o d p r o š l e g o d i n e , d a ć e odaziv biti

ispred

hrvatske

grad­

sugrađani

se rukuju, civilna (Gornji grad) i

vao je Gradskoj knjižnici petstoti­ njak knjiga različite tematike; ima

glavnoj

i dvije r u k e koje

naši

vojnička (Donji grad).

za

1932./33. godinu i 1933./34. u izdanju Hrvatskog

i

slobodnog

obljetni­

satima

Stari

Nova

ćemo

Sudjelovat

stvarnost

će

Andromeda,

kuće: te

starim

knjižnice

otpisanim

sa

svo­

knjigama.

i

stvaraju.

Očekuje­

mo od Ministarstva Europskih inte­ gracija

postavljanje

info-punkta

i

n a d a m o s e t a k o đ e r u s k o r o , infokioska u n a š i m p r o s t o r i m a .

Gradska

Gimnazijska knjižnica i

osnovnoškolske jim

priredit

krairaju

D a n i o t v o r e n e knjižnice imaju za cilj p o p u l a r i z a c i j u i p r o m o c i j u knjižnice, knjige i čitanja, poveća­ nje b r o j a članova,

upoznavanje

s

N a r a v n o , m o ć i će se p r i d r u ž i t i i

u s l u g a m a i a k t i v n o s t i m a i sudjelo­

križevački n a k l a d n i c i .

vanje u k u l t u r n i m i p r o m o t i v n i m

Toga istoga

d a n a za djecu p r e d š k o l s k o g u z r a s ­ ta odigrat stava

će

Tintilinićev

se

lutkarska pred­

svijet,

u

suradnji

s izd. k u ć o m Profil iz Z a g r e b a . U

SVEZAK, broj 4

aktivnostima

grada.

Nadamo

se

d a ć e m o n a š i m akcijama d o p r i n i ­ jeti

obilježavanju

G r a d a Križevaca.

750.

rođendana •

11


IZ NARODNIH KNJIŽNICA

Gradska knjižnica "Franjo Marković" Križevci

Radionice na Dječjem odjelu

Piše M I H A E L A D O S K O C I L

P

slikovnice:

od

brojalica,

do "pravih" botaničkih priručnika; neke s minimalnim tekstom, a neke

p r e d m e t a ili igračaka. T e m u radi­

krcate

o n i c e uvijek b i r a m o p r i g o d n o

obliku bajki ili priča.

uz

slovarica

plodovima

dječje

mašte

u

o č e t k o m ove g o d i n e p o n o v n o

n e k e važnije d a t u m e (Božić, Uskrs,

smo

vrlo

fašnik, D a n g r a d a i si.) tako da s m o

smo, kao i o b i č n o , o t p a d n i p a p i r i

u s p j e š n u i k o d djece o m i l j e n u

i uz M e đ u n a r o d n i d a n dječje knjige

k a r t o n , dajući na taj n a č i n svoj mali

radionice.

organizirali r a d i o n i c e dvije srijede

d o p r i n o s očuvanju n a š e g a p l a n e t a .

Svake srijede p o s l i j e p o d n e , od 15

z a r e d o m , p o d n a s l o v o m I z r a d i sam

U č e ć i djecu korištenju tzv. k o r i s n o g

do 18 sati, o r g a n i z i r a m o s u s r e t e s

svoju slikovnicu. R a d i o n i c a je bila

o t p a d a u različite svrhe, ne s a m o da

d j e c o m p r e d š k o l s k e i školske d o b i .

dobro

djeca

p o t i č e m o njihovu kreativnost, v e ć

S

dolaze

različite d o b i (od 2 do 11 godina)

ih i ekološki osvješćujemo, a to su

i ostaju i roditelji, tako da je to

i nekoliko roditelja. Svako dijete je

v e ć d v a velika razloga da s r a d i o n i ­

d r u ž e n j e s k o r i s n i c i m a svih uzrasta.

napravilo b a r e m j e d n u slikovnicu,

c a m a n a s t a v i m o i dalje.

Do s a d a su to u g l a v n o m b i l e likov­

a m n o g i su ih izradili i nekoliko.

D o l a s k o m u r a d i o n i c u , djeca se

ne r a d i o n i c e u kojima s m o koris­

Sadržaj i izgled slikovnice djeca su

u p o z n a j u i s d r u g i m u s l u g a m a koje

tili o t p a d n e materijale (karton, stari

kreirala sama, a mi odrasli s m o im

knjižnica n u d i , no onaj najvažniji i

papir, s t a k l e n e b o č i c e , p l a s t i č n e čaše

p o m a g a l i s a m o u t e h n i č k i m stvari­

najveći razlog z b o g kojeg okuplja­

aktivnost

pokrenuli -

kreativne

predškolcima

nekad

najčešće

posjećena,

došla

su

Za

izradu

slikovnica

koristili

i kutije, role od p a p i r n a t i h u b r u s a ,

ma (rezanje p a p i r a , lijepljenje, spa­

mo n a š e korisnike (i o n e b u d u ć e )

itd.) za i z r a d u različitih u p o t r e b n i h

janje, itd.). N a s t a l e su zaista različite

j e s t i bit će uvijek - čitanje.

12

SVEZAK, broj 4


IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA

Pričam ti priču...

Kako smo dočekali đake-prvake?

sa školskom knjižnicom u p o z n a j u s n j e n i m m o g u ć n o s t i m a : uči ih se da školska knjižnica n i p o š t o nije s a m o mjesto p o s u đ i v a n j a knjiga, v e ć d a j e to p r o s t o r u k o j e m m o g u doživjeti n e š t o lijepo i u p o z n a t i m o d e r n e n a č i n e r a d a u školi. No,

ovako

ispričana

priča

bila je tek p o č e t a k s u s r e t a s na­ Piše S U Z A N A C E P E K

U

likovali u " d i g i t a l n u slikovnicu", te

šim

p r o j e k t o r kojim s m o sliku s r a č u n a l a

s

prvačićima.

Nastavili

smo

r a z g o v o r o m o t o m e što

se još

knjižnici

Osnovne

škole

projicirali na zid (prezentacija ske-

osim pričanja p r i č a m o ž e raditi u

Ljudevita

Modeca u

Kri­

n i r a n i h slika r a đ e n a j e p o m o ć u p r o ­

knjižnici i što se u knjižnici ne smije

ževcima

đaci-prvaci

ove

g r a m a Microsoft P o w e r P o i n t ) .

raditi te naučili kako se p o s u đ u j u

su školske g o d i n e imali n e o b i č a n doček.

pripremu

ovakve

Za

projek­

knjige.

Najsvečaniji

tre­

cije bilo

nutak

je

pot­

podjela p r i g o d n i h p o k l o n a

školsku knjižnicu što dulje pamtili,

rebno

čestitaka koje su ukra­

na p o č e t k u s m o im - ispričali p r i č u .

s v e g a

sili M l a d i knjižničari, a u

Ali kakvu p r i č u ?

oko

sat

kojima j e bilo sažeto o n o

vremena,

o čemu smo prethodno

a

razgovarali.

Kako bi d a n svog učlanjenja u

jednostavnu

i

N a prvi p o g l e d

svima n a m a d o b r o

p o z n a t u bajku - Ivica i Marica. I a k o joj

većina i

poznaje

te

prvoškolske

sadržaj,

staroj

smo

djece

su u i s t i n u

priči

uživala.

prišli na nov, n e o b i č a n n a č i n . Zahvaljujući koj uz

dobroj

opremljenosti pomoć

učionice, pena,

informatič­

smo

O s i m što je ovo bio vrlo

kino-dvorani

i

u

i učinkovit: prvačići u

izvedbi

samo

Zlatka

knjižničari

slikovnice - o n i r e ­

koji

dovito d o l a z e n e š t o

škole

djeci

i

Cu-

"kino-

su,

dok

uz

od danas si

kad

U knjižnici smiješ: • sjediti i čitati slikovnice • Dosuđivati slikovnice i knjige • gledati crtice • slušati priče • crtati, bojati • igrati se ili samo sjediti i uživati u miru

priče,

vidjeti p r i č u , uživjeti se likove o kojima se priča,

posuđuju

obojiti

ili

najviše i z n e n a đ u j e - vrlo su disci­ Knjigu koju vraćaš ili posuđuješ uvijek trebaš donijeti knjižničarki! Iskaznicu pospremi u džepić na knjizi. Ako je izgubiš, napravit ćemo ti drugu! Čuvaj knjige zo prijatelje!

Molimo te da u knjižnici: • ne vičeš • ne trčiš • ne jedeš

doživjeti

dolaze

u knjižnici p r o č i t a t i , a - što

član naše školske knjižnice/

djeca su tako m o g l a i ilustracije,

ne

nacrtati, Čestitamo,

n a zid u č i o n i c e .

u

već

koliko j e

informatičke

li im slike iz slikovnice slušanje

poklon,

se pokazuje knjižnicu

p r i č a n j e p r i č e projicira­

Uz

lijep

Pomagači

p r i č u " : smjestili ih kao u

je

ravno, M l a d i

gospodina

priredili

bila

bili su, na­

naše

voditelja

djeca

učlanjenja

p l i n i r a n i p r i vraćanju i p o s u d b i ! Ovako retom

priređenim

s

zabaviti

knjižnicom i

poučiti

prvim

sus­

uspjeli

smo

djecu,

starijim

u č e n i c i m a ( M l a d i m knjižničarima) omogućiti dočeku

da u v e l i k e

sudjeluju

u

svojih n a j m l a đ i h kolega i

p r o ć i kroz krajeve koji­

time

ma priča prolazi...

p o k a z a t i d a m o d e r n a informacijska

Ovaj

vizualni

doživljaj

zapravo

je vrlo j e d n o s t a v a n za p r i p r e m u i

razvijaju

osjećaj

zajedništva,

j e knjižničarka pričala p r i č u , n a ra­

tehnologija nije s a m a sebi s v r h o m ,

č u n a l u izmjenjivali slike.

n e g o je p o m o ć u o b o g a ć e n j u život­

raču­

Ovakav p r i s t u p bajci nije i m a o za

n a l n e o p r e m e (kućište i m o n i t o r )

cilj s a m o dublji doživljaj i s p r i č a n e

dječje stvaralaštvo (djeca za djecu)

koristili

smo

p r i č e i t i m e poticaj za daljnje čitanje,

d o n o s i najviše radosti i p l o d a u r a d u

slike iz "klasične slikovnice" p r e o b -

v e ć i to da se djeca od p r v o g s u s r e t a

škole i školske knjižnice.

izvedbu.

Osim smo

uobičajene

skener,

kojim

SVEZAK, broj 4

nih

trenutaka,

ali

i

naglasiti

da

L3


IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA ali

vrlo

o č u v a n o g namještaja (koji

j e otkupljen o d G r a d s k e knjižnice iz Bjelovara). Za kvalitetan i d o b r o organiziran r a d u knjižnici, p o g o t o v o u smislu obavljanja

boljeg

poslovanja,

važna je

knjižničnog nabava

tako

m o d e r n o koncipiranih, elegantnih i

pristupačnih

svim

korisnicima,

d v o s t r a n i h i j e d n o s t r a n i h polica za knjige (kombinacija d r v a i metala). D a k a k o , da su važna n o v i n a i z a s e b n e police za r e f e r e n t n u zbir­ ku,

kataloški

ormarić,

adekvatan

stol za knjižničara, polica s kosim, p l a s t i č n i m d r ž a č i m a z a časopise, t e mali studijski o r m a r i ć za i z r a d u r e ­ ferata i m a t u r a l n i h radnji. Ravnatelj

Piše V I Š N J A R O M A J

K

njižnica

Tehničke

Virovitici revizije

nakon u

škole

u

provedene

periodu

od

18.

za knjige) nalazi se č e t r n a e s t u r a m ­

T e h n i č k e škole Ivan Kučan, koji je

ljenih

u p o t p u n o s t i p o d r ž a o ovaj z a p o č e t i

slika

(reprodukcija)

naših

projekt,

književnika. Sve

to

zajedno

stvara

jednu

odlučio

namještaju

iz

je

nabavljenom

nekadašnjeg

pros­

p r o s i n c a 2 0 0 1 . do 14. siječnja 2002.,

u g o d n u čitalačko-umjetničku a t m o ­

t o r a G r a d s k e knjižnice u Bjelovaru,

preselila j e i z p o t p u n o n e a d e k v a t n e

sferu. U knjižnici se nalazi i p u n o

dodati

cvijeća u

u č e n i c i (dva stola i j e d a n a e s t stolica

prostorije veliku

i

u

prizemlju

svijetlu,

i

zgrade

u

n a d a s v e lijepo

u r e đ e n u prostoriju. Prostorija

u

koju

je

knjižnica

2

teglama,

zavjese

od

pružaju

mogućnost

a tamno-plave

neprobojne

tkanine

zaštite

polica

s knjigama i p r e o s t a l o g i n v e n t a r a .

namještaj

To je upotpunilo p o t r e b u naše

O n o što u p o t p u n j u j e estetski d o ­

knjižnice

življaj

knjižnici

zgrade Tehničke

prostorije

(parket) koji je

školskih

praznika

koja

sada

ima

lenu

stijenu

o b o j e n a je, površinama,

s

škole.

Knjižnica,

cijelu j e d n u pogledom

stak­

na vrt,

na preostalim zidnim

prelakiran. matične

toplom

narančastom

Pejića,

bojom, a na z i d o v i m a

(iznad polica

naše

14

Na

poticaj

i

voditelja

službe

d o g o v o r e n a je

pod

tijekom

obnovljen

županijske

knjižnice,

i

izradili

(IV-D/dizajneri).

p r e s e l j e n a i m a 59,80 m , a s m j e š t e n a

svakako je

su

- boja t a m n i mahagonij) n a š e škole

je uz vrt koji se nalazi u s r e d i š t u

prostora

koji

za

onim

nismo

što

imali

u

ranijoj

- prostor za

čitaonicu. To n a m je bilo vrlo v a ž n o stoga

što

su

važni

dijelovi

naših

p r o g r a m a - oni crtački - č i m e bi

Ilije

se omogućilo našim učenicima da

za p o t r e b e

u knjižnici d o r a đ u j u i u s t r u č n o m

nabava

SVEZAK, broj 4

rabljenog,

smislu

upotpunjuju

svoje

zadaće.


IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA Č i t a o n i c a je v a ž n a i z b o g i z r a d e m n o g o b r o j n i h referata i m a t u r a l n i h radnji. U knjižnici su sada smješteni i

veliki

ostakljeni

ormari

koji

su

bili sastavni dio ranijeg i n v e n t a r a knjižnice.

U te o r m a r e s m j e š t e n e

Iz rada knjižnice Srednje škole Čazma

su sve v r e d n i j e s t r u č n e knjige, i sva p r e o s t a l a r e f e r e n t n a zbirka knjiga. N a p o l i c a m a knjižni fond T e h n i č k e škole složen je po U D K sustavu u s t r o g o m a b e c e d n o m nizu u smjeru o d o z g o p r e m a dolje.

Po

važećim

propisima

zaštite

knjižne

građe

sve

knjige

našeg

knjižnog

fonda

su

omotane.

opreme

za

Od

sada

audiovizualne se

u

knjižnici

nalazi televizor (Sony), te v i d e o r e k o r d e r ( G r u n d i n g ) koji su gotovo s v a k o d n e v n o u u p o t r e b i . Knjižnica r a s p o l a ž e i s k r o m n i m fondom videovrpci. U s k o r o se p l a n i r a i k u p n j a r a č u n a l a i r a č u n a l n o g p r o g r a m a za knjižničarstvo ( M e t e l Win) kojim bi u što skorije vrijeme z a p o č e l a infor­ matizacija knjižnice. Na poticaj dipl. knjižničarke Viš­ nje R o m a j , i n a č e profesorice k o m ­ p a r a t i v n e književnosti i filozofije, u

Piše V O J I S L A V B O S A N A C

U

Iz

Srednjoj školi Č a z m a dje­

se

luje

grupe:

grupa

mladih

knjiž­

ničara, kao oblik izvannas­

t a v n e aktivnosti koju vodi Vojislav

navedenog

izdvojiti

sadržaja

realizirane

Obilježavanje

mogu

aktivnosti

književnih

obljet­

nica — 110. obljetnica r o đ e n j a Slavka

knjižnicu će stići i nekoliko r a č u n a l a

Bosanac, profesor i voditelj školske

Kolara, 100. obljetnica r o đ e n j a D o -

za u č e n i k e kako bi u č e n i c i na naj­

knjižnice. G r u p a broji u k u p n o 1 2

briše

s u v r e m e n i j i n a č i n mogli d o r a đ i v a t i

u č e n i k a iz 1. c i 3. c r a z r e d a o p ć e

hrvatske

svoje r e f e r a t e i m a t u r a l n e radnje, te

gimnazije.

dva

veljače 1483.), H r v a t s k i jezik u Sa­

se koristiti I n t e r n e t o m .

p u t a t j e d n o u p r o s t o r i j a m a školske

b o r u (23. listopada 1847.). U č e n i c i

knjižnice ( u t o r k o m i srijedom). U

sami prikupljaju t e k s t o v e i aktivno

R a č u n a l a su v a ž n a j e r zajednički

Grupa

sastaje

k r e ć e m o u i z r a d u p r v o g broja lista

godišnjem

sadržajem

sudjeluju

u č e n i k a i profesora T e h n i č k e škole

su o b u h v a ć e n i sljedeći oblici r a d a

Analizira

p o d n a z i v o m Tehničar. N o , prije sve­

tijekom n a s t a v n e

g a p o t r e b n o j e zahvaliti g o s p o d i n u

zaštiti

Iliji Pejiću, te ravnatelju T e h n i č k e

noa —

škole

gospodinu

Ivanu

Kučanu,

koji su svojim s t r u č n i m i o s o b n i m angažmanom boljem,

uvelike

kreativnijem

pridonijeli i

stručnijem

r a d u knjižnice i knjižničara. Vjerujemo,

da

ćemo

upravo

stoga, biti d o b r i d o m a ć i n i

skorom

s t r u č n o m s k u p u knjižničara n a žu­ panijskoj razini.

knjižne

hrvatske

Gradskoj

prikupljanju

grupa Poticanje knjiga,

redovitog

u

novim učenika

Razvijanje vraćanja

u

knjige

realizaciji

se

(22.

programa.

aktivnost

članova

g r u p e , sami u č e n i c i daju poticaje

obljet­

litetniji r a d s n a g l a s k o m na čitanje

obilježavanju

knjiga j e r : Č i t a n j e m knjiga u č e n i k

za

naslovima kulturi navike knjiga.

SVEZAK, broj 4

glagoljske

prve

kako se m o ž e postići bolji i kva­

Čazma,

knjiga

obilježavanje

pa­

Upoznavanje

s

Rad na

Uređenje

knjige,

knjižnici

knjižnicu,

godine: i povijesne

Sudjelovanje

mjeseca

rada

građe,

književne

nice,

na

planu

se

Cesarića,

Posjeti

u p o z n a j e , usvaja i njeguje j e z i č n o i

Rad

umjetničko blago hrvatskoga naro­

školsku

d a t e razvija osjećaje p r e m a hrvat­

članova

s k o m u jeziku, h r v a t s k o m u n a r o d u i

knjiga,

njegovoj povijesti, ali i s t o v r e m e n o

čitanja čuvanja

i

u p o z n a j e i razvija p o š t o v a n j e p r e ­ ma kulturnom naroda.

identitetu

drugih •

15


IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA

Osnovna škola Rovišće

Školska knjižnica u novom prostoru je p r e s e l j e n a u

Piše M I R J A N A M I L I N O V I C

prizemlje

što i ranije, s a m o što se sad sve odvija u boljim uvjetima. U č e n i c i i učitelji d o l a z e u knjižnicu više n e g o ikada.

osjećaju.

zgrade,

u p r o s t o r svijetao i dovoljno velik 2

K a ž u da se ovdje u g o d n o

Naravno, još

trebaju:

mnoge više

nam

novih

stvari knjiga,

(94m ). N o v i namještaj i AV-oprema

C D - a , r a č u n a l a za učenike..., ali

d i o su koji ne s m i j e m o z a n e m a r i t i .

- polako. Važno je da naši koris­

N a p o k o n , u travnju 2 0 0 1 . godi­

Sada u knjižnici m o ž e boraviti i

nici nas trebaju i da se mijenja o n o

M

nogi znaju

školski

knjižničari

kako je

raditi

u

školi s više od 850 u č e ­

nika i d e s e t a k t i s u ć a knjiga, u p r o s ­ t o r u o d 4 0 m 2 . Knjižnica O s n o v n e škole Rovišće bila je u p r a v o tolika, smještena tak po

"privremeno"

godina) svemu

na tavan,

(tridese­ u

neprikladan,

prostor

ali j e d i n i

moguć. Iako d i s l o c i r a n a od s r e d i š t a ško­ le, d a l e k o i od očiju (vidi strip!) i od S t a n d a r d a , knjižnica j e d o b r o obav­ ljala svoju funkciju i djeca su dola­ zila. Nije b a š uvijek bilo dovoljno stolica

(pa

učionica),

smo nije

ih

posuđivali

bilo

ni

iz

dovoljno

svjetla, p o l i c e su b i l e p r e t r p a n e , ali m n o g i su voljeli

d o ć i u svoj k u t a k

u k o j e m su se mogli o p u s t i t i i n a ć i m a l o mira. Posljednjih d e s e t g o d i n a situaci­ j a s e pogoršala. K r o n i č n i n e d o s t a t a k p r o s t o r a u školi r e z u l t i r a o je t i m e d a j e tavanski p r o s t o r iza knjižnice p r e u r e đ e n u informatičku učionicu p a j e knjižnica sad postala p r o l a z n a , kao h o d n i k k r o z koji m o ž e gotovo svatko jeme.

prolaziti

u

bilo

K a d su k r a j e m

ine započeti radovi

koje 1999.

vri­ god­

na dogradnji

školske z g r a d e , vidjela sam tračak n a d e u bolju b u d u ć n o s t . n e novi d i o školske z g r a d e otvorio

cijeli r a z r e d n i odjel. O r g a n i z i r a m o

staro

je svoja vrata, a t i m e je i knjižnica

satove lektire i m e d i j s k e k u l t u r e ,

knjižnica s a m o mjesto n a k o j e m u

dobila -zasluženo mjesto. S t a v a n a

p r i č a o n i c e , izložbe... Zapravo, sve

se

16

SVEZAK, broj 4

razmišljanje

može

posuditi

kako je lektira.

školska •


IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA

U očekivanju "Gospodara prsten ova " ljanjem

Piše J A D R A N K A Đ O R E S K I

P

osljednjih

nekoliko

deset­

ljeća knjižare n a e n g l e s k o m govornom

niziraju

u

dugogodišnja

(B.b r a z r e d ) i P e t r e M a m i ć (5.d r a z r e d ) mogli č u t i m n o š t v o informa­ cija o likovima i zbivanjima u knjizi "Gospodar

prstenova".

Vedrana

ih je vrlo s p r e t n o i n a d a h n u t o (i

koji su željeli d o z n a t i o k a k v o m je

s a m a je Tolkienov fan v e ć d u ž e vri­

p r s t e n u riječ i što ih očekuje p r i

j e m e ) p r o v e l a k r o z ovaj č a r o b a n i

skorašnjem

fantastičan svijet,

odlasku

u

bjelovarsko

dotaknuvši

se i

orga­

kino n a i s t o i m e n u k i n o p r e d s t a v u .

g r u p e : fiction,

Z a t o se u knjižnici n a š e škole 13.

čijem je

snimanju iznijela zanim­ ljive p o d a t k e .

non-fiction i Tolkien. Razlog t o m e je

sve

koji su od u č e n i c a V e d r a n e Vlahović

u s p o r e d b e s i s t o i m e n i m filmom, o

području

police

Tolkienovih knjiga za

ožujka 2002. okupilo oko 80 u č e n i k a

Učenici-knjižni-

p o p u l a r n o s t ox-

fordskog profesora i lingvista J. R.

čari

R.

svakom

učeniku

ulasku

u

Tolkiena čija

srca

su

djela osvojila

čitatelja svih d o b n i h skupina,

podijelili

su pri

knjižnicu

osobito knjige " H o b i t " , " G o s p o d a r

bookmarker s moti­

p r s t e n o v a " i "Silmarillion".

vom "Gospodara prs­

Zahvaljujući izuzetnoj g l e d a n o s ­

t e n o v a " , koje su sami

ti filma " G o s p o d a r p r s t e n o v a : P r s ­

izradili i objasnili im

tenova

č e m u služe.

družina"

novozelandskog

Na

r e ž i s e r a P e t e r a Jacksona, z a n i m a n j e

kraju

pred­

šire čitalačke p u b l i k e za proslavlje­

stavljanja

n o g b r i t a n s k o g pisca i u H r v a t s k o j

filma p o z v a n i

je izašlo izvan okvira uskih i p r e ­

svi

danih

na

grupa

poklonika

osnovne

fond

škole

i su

zainteresirani izložbu

slika

Tolkienovih

Tolkienovog štiva. Knjižnični

knjige

iz

knjiga,

kao i na p r e t r a ž i v a n j e

III.

Internet-stranica

Bjelovar

p o s j e d u j e posljednje dvije

posvećenih

filmu

godine po jedan primjerak

"Gospodar

prsteno­

knjiga " H o b i t " i trilogije

va"

" G o s p o d a r p r s t e n o v a " , ko­

knjižnici.

na

računalu

D a b i zadovoljstvo

je su na p o l i c a m a stajale j e d i n o za v r i j e m e ljetnih

obavljenim

praznika.

bilo

Veliko z a n i m a ­

tjedan

za

pošiljku

svijet

Međuzemlja hobitima,

kuće

pa­

poslom

potpuno,

nje u č e n i k a i nastavnika nastanjen

u

idući

očekujemo iz izdavačke

"Algoritam"

s

tuljcima i ostalim b i ć i m a

n o v i m i z d a n j e m ovih

rezultiralo

knjiga.

je

predstav­ SVEZAK, broj 4


STUČNA SAVJETOVANJA / POSJETI KNJIŽNIČARA

Arhivi, knjižnice, muzeji 2001.

U

Piše L O V R O J A N E Š

U

vom -

d o 30.

studenog

godine

2001. knjižnice,

Mogućnosti

globalne

knjižnice i muzeji, sudjelovali

suradnje

u

muzeji okruženju

informacijske

infrastruk­

ture.

i

Osim dionika

stručnjaci,

seminara,

izlaganja njih

oko

su­ 19,

u

nazivima: "15

"Pismenost -

sposob­ osno­

Nazivlje,

koraka",

Duhlin

AKM

Ćore

portali

društva

Rijeka.

U

radnom

druženju

dvodnevnom sudjelovalo

je

tave

te

Hrvatske,

čitateljskog

članova

društva.

Hrvatskog

Prvog

dana

savjetovanja o d r ž a n o j e p e t p l e n a r ­ nih p r e d a v a n j a i z a v r š n a diskusija,

povezivanja

arhiva, knjižnica i m u z e j a u

dok j e d r u g i d a n o d r ž a n o o s n i v a n j e

okviru

Ogranka

novih

informatičkih

hrvatskog

čitateljskog

tehnologija. P o t r e b a za takvim

d r u š t v a Rijeka i o s a m r a z n o v r s n i h

povezivanjem

i zanimljivih r a d i o n i c a u p r o s t o r i m a

proizašla

je

iz t r e n d o v a u svijetu, n o v i h informatičkih

G r a d s k e knjižnice Rijeka.

tehnologija,

p o t r e b a k o r i s n i k a kojima s u

n

o v e institucije i n a m i j e n j e n e ,

Što

je

pismenost,

21.

stoljeću,

kao i u cilju p r o m i c a n j a kul­

cjeloživotno

turnog turizma.

odraslih,

istražuju

teoretske

za ovakvu

vrste

pismenosti,

učenje,

pismenost

informatička

i

informa­

knjižnica u razvijanju p i s m e n o s t i . . .

postavke

suradnju,

pismenost

cijska p i s m e n o s t , u l o g a n a k l a d n i k a i

Na A K M - s e m i n a r i m a se

sve su to p o j m o v i i t e m e na koje su

ispituju

se r a z i n e i m o g u ć n o s t i s u r a d ­

vrsni

nje u n u t a r o v e tri z a j e d n i c e

otvarali p r o s t o r za diskusiju.

i

Rijeci

oko s e d a m d e s e t a k s u d i o n i k a iz či­

j e p r v i p u t o d r ž a n 1997. go­ idejom

či-

van O g r a n a k h r v a t s k o g čitateljskog

plenarnih

S e m i n a r p o d istim n a z i v o m s

Rijeka,

n o s t b e z koje s e n e m o ž e " i

o d r ž a n e su i četiri r a d i o n i c e p o d u

dine

knjižnice

savjetovanje

u p r o g r a m u su

inozemni

kao i gosti.

s e m i n a r p o d nazi­

Arhivi,

Hrvatskog

je 2 5 . i 26 ožujka o d r ž a n o s t r u č n o

Rovinju j e o d 2 8 . održan

organizaciji

tateljskog d r u š t v a i G r a d s k e

razmjenjuju

se

znanja

i

Predavanja

dosadašnja iskustva. Jedna ovih

od osnovnih

seminara je

Internet

portal

ideja

tra

portali

institucijama

kao

Slovenije

Srećko

p r e k o kojih s e m o g u d o b i t i p o d a c i 0 pojedinim

davali su

odgovore

držali

dr.

i

sc.

Livija Knaflić, iz A n d r a g o š k o g c e n ­

zajednički ili

stručnjaci

i

Promicanje

kulturnog

N a kraju

turizma.

seminara je

održana

p o d a c i o g r a đ i koju te institucije

panel

čuvaju i daju na korištenje. P o r e d

A l e m k a B e l a n - S i m i ć . Zaključci o v e

toga s e n a s e m i n a r i m a r a z m a t r a j u

diskusije s u bili d a t r e b a p o j e d i n i m

diskusija

koju

je

priredila

u

Jelušić,

nakladnici,

dr.

Ljubljani, Hrvatski sc.

dr.

sc.

neovisni

Karol Visinko,

profesorica na O d s j e k u za kroatis­ tiku Filozofskog fakulteta iz Rijeke, dr.

sc.

Svjetlana Kolić-Vehovec

O d s j e k a za psihologiju

s

Filozofskog

prijenosa

u s t a n o v a m a što više ukazivati n a

fakulteta u Rijeci i mr. sc. R e n a t a

Internet

važnost ovakve s u r a d n j e i p o t i c a t i ih

Č e p i ć s Visoke učiteljske š k o l e u

tehnologije - s t a n d a r d i koji služe

da svojim p r i j e d l o z i m a i sugestija­

Rijeci.

za tu s v r h u , u j e d n a č e n o g nazivlja,

ma aktivno sudjeluju u k o n c i p i r a n j u

vlasnička p r a v a i zaštita privatnosti,

zajedničkog A K M sustava.

teme

poput:

stvaranja,

1 čuvanja m e t a p o d a t a k a ,

r e f e r e n t e b a z e p o d a t a k a i si.

Opširnije o pojedinim t e m a m a s

N a ovom p e t o m p o r e d u semi­ naru

AKM-a,

stavnike

18

triju

uz

domaće

društava:

ovog s e m i n a r a m o ž e t e n a ć i n a w e b

pred­

adresi:

arhivi,

akm5/.

http://public.srce.hr/akm/

U

drugom

savjetovanja

mogli s m o o d a b r a t i i p r i s u s t v o v a t i brojnim r a d i o n i c a m a o r g a n i z i r a n i m u

prostorima

Rijeka.

Milka

voditeljica SVEZAK, broj 4

dijelu

Gradske

knjižnice

Šupraha

Perišić,

informacijske

službe


STUČNA SAVJETOVANJA / POSJETI KNJIŽNIČARA

i ravnatelj OŠ Hreljin, i K i m Anić, p s i h o l o g OŠ Kozala Rijeka. Za kraj najslađe, onike ce:

pravo

G r a d s k e knjižnice Rijeka održala j e radionicu: -

uloga

Informatička knjižnice,

pismenost

Dunja-Marija

klub

radioni­

"Book

Radionicu

pisanja Piše M A R J A N A J A N E S - Z U L J

osvježenje,

ČAtateljski

Moljac",

za sve sudi­

"Magic

odjel, prvi takve v r s t e u H r v a t s k o j .

učenje

I n t e r e s a n t n o j e naglasiti d a j e t o

Radionicu

engleskog

poseban prostor opremljen

kreativnog

pen", "Teen

opuštanja

cafe

Neformalno Te a

Time" i

"Staga"

vodili

raču­

su t i n e j d ž e r i : P e t r a M r š a (17), Eliza

nalima, bogatom zbirkom paketa

B e r t o n e (16), N i n a K e r n e l (14) i Iva

C D - R O M - ova

M r š a (16). Voditelji su bili super,

(svi

svjetski j e -

Gabrijel

s p o n t a n o , veselo i n a d a h n u t o vodili su

igre,

kvizove

i

ostale aktivnosti i na kraju

su

sudionike obradovali bonovima za za

piće

ili

pizzu

u

n e k i m ugos­ ti t e l j s ki m objektima

i

n a r a v n o čajem ili

kavom

u

Knjižnici. Savjetovanje je

bilo

odlično

organizirano, najviše

pohvala

zaslužuju žici,

ali

drugih

ćini,

i jezika:

japanskog,

Kristijan C i g a n o v i ć odr­ žali u

su

radionicu:

opismenjivanju

potrebama.

Andeja

Uloga

osoba Silič

s

i

ostalom

ili

tehnikom

finskog) namijenjen

knjižnica

korisnicima

posebnim

učiti s t r a n e jezike. N a r a v n o t r e b a

voditeljica

spomenuti

knjižnice i

radionicu:

kritičko

mišljenje,

koji

žele

Pisanje

i

koju

su

Odjela za samoučenje pri Gradskoj

čitanje za

knjižnici Rijeka p r e d s t a v i l a n a m j e

vodili prof. Z o r a n Pavletić, p e d a g o g

SVEZAK, broj 4

ravnateljica

Rijeka Marija

n a ljubaznosti,

kineskog, arapskog

knjižnica

doma­ Gradska

i

njihova

Šegota-Novak,

dobroj

informira-

nosti, susretljivosti i n a d a s v e gos­ toljubivosti. U želji da se sljedeći puta

nađemo

u

novoj

Gradskoj

knjižnici Rijeka, zahvaljujemo d o ­ m a ć i n i m a i o r g a n i z a t o r i m a na vrlo dobro pripremljenom i korisnom savjetovanju.

19


STUČNA SAVJETOVANJA / POSJETI KNJIŽNIČARA

Slavistička knjižnica u Pragu Razgovor s Ludmilom Paukovom, voditeljicom Odjela za međunarodnu razmjenu Slavističke knjižnice pri Nacionalnoj knjižnici Češke Republike

sjedištem u Bjelovaru. Izdavačka kuća Jednota iz Daruvara šalje nam redovito svoje časopise, zbornike i pučke kal­ endare. Preko Središnje knjižnice za češku manjinu realiziramo konkretne narudžbe, npr. hrvatsko-češke rječnike, udžbenike, dječju literaturu i slično. U

Hrvatskoj

surađujemo

još

s

Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu,

HAZU i knjižnicom u

Dubravi. Naša suradnja ne obuhvaća samo razmjenu publikacija, pretplatu

malizirali međunarodni odnosi. U to

periodike, nego i davanje raznih infor­

Razgovarala F A N I K A S T E H N A

vrijeme ravnatelj Slavističke knjižnice

macija i uzajamne službene posjete

P

postaje dr. Josef Strnadel. Zahvaljujući

knjižničara.

novom vodstvu knjižnice, obnovljeni su

• Kako tu suradnju ocjenjujete?

ovod za razgovor bio je bora­ vak Fanike Stehna, voditeljice Središnje

knjižnice

matičnoj zemlji. na

seminaru

Ceha

u

Razgovor je vođen

za

češku

manjinu

u

Hrvatskoj. Mr. Ludmila Pankova jedna je od onih osoba koja u Češkoj propa­ gira Hrvatsku.

međunarodni kontakti na području uza­

Mogu reći da postoje financijski

jamne razmjerne publikacija. Knjižnica

problemi na obje strane, no dobrih

se trudi da to bude kontinuirano i da

iznimaka uvijek ima. Očekujem da će

se širi, ali na suradnju utječu politički

se situacija u budućnosti poboljšati.

čimbenici (npr. raspad bivše Jugoslavije

• Koje su još djelatnosti Slavističke

ili

knjižnice?

Sovjetskog

(ograničene

Saveza),

ekonomski

financijske

pljenje knjiga i periodike) i društveni

češkim prijevodima). Organizira izložbe,

(promjenjivi interesi za slavistiku).

predavanja,

poštarina,

1924. godine na inicijativu ruskih emi­

• Sto

granata u Pragu kao Ruska knjižnica

Slavističkoj knjižnici?

Ministarstva

vanjskih

poslova.

se

Sada

Ime

poslovnih

i

partnera,

skupa

naših

bibliografske

Češke? osnovana je

i

izdaje

• Kada i zašto se pojavila Slavistička

knjižnica

tako

Knjižnica

knjižnica pri Nacionalnoj knjižnici Slavistička

naše

mogućnosti

kako

sve

može

knjižnica

posku­

pronaći

u

stručne publikacije (npr. S. Svkorova: Literatura

naroda

bivše Jugoslavije

znanstvene

u

skupove

(neke u suradnji s drugim slavističkim ustanovama). Raritetne zbirke sve su

ima

preko

700

svezaka, što je oko 1/10 fonda

više dostupne na mikrofilmovima ili u

elektroničkom

obliku.

Slavistička

Slavistička nosi od 1927. godine kada

tisuća

je počela izgrađivati književne fondove

Nacionalne

Slavistička

knjižnica godišnje evidentira oko 18

svih ostalih slavenskih naroda. Najveću

knjižnica nabavlja 370 naslova peri­

000 posjetitelja (Nacionalna knjižnica

zaslugu za prikupljanje književnih fon­

odike,

700 000). Učlanjenih korisnika je 2 000

dova imao je tadašnji predsjednik T. G.

oko 7000 svezaka. Građu inozemnih

Masarvk. Knjižnica se usmjeravala na

bohemista,

skupljanje

građu

a

knjižnice.

godišnji

prirast

• I na kraju jedno osobno pitanje.

Nacionalna

Zašto ste izabrali upravo Nacionalnu

naroda, pretežno filološko-povijesnih

knjižnica. Slavističku knjižnicu zanima

knjižnicu i usmjerili Vašu stručnost i

struka, kako knjiga, tako i periodike.

stvaralaštvo manjinskih naroda.

znanje na Slavističku knjižnicu ?

Inicijalni

su

svakoj slavističkoj zemlji je specifično

Završila sam studij arhivistike. Kao

kulturnih

okruženje, a prema tome i stvaralaštvo

studentica radila sam u ovoj knjižnici,

djelatnika. Posebno je vrijedna zbirka

manjinskog naroda. Ovakva vrsta litera­

a po završetku studija ostala sam za

Ragusiana poznatog hrvatskog slavista

ture samo je jedan dio našeg fonda.

stalno. Prošla sam sve odjele knjižnice.

prof. Milana Rešetara, koja sadrži 3000

• Kako dugo surađujete s češkom

Nekoliko puta posjetila sam Hrvatsku i

tiskanih i rukopisnih dokumenata koji

manjinom u Hrvatskoj?

grad Daruvar. Tamo sam susrela neke

privatne

fondovi zbirke

svih

nekih poznatih

slavenskih

odjela

se odnose na Dubrovnik od renesanse do 19. stoljeća. Neposredno pred Drugi

svjetski

prati

od kolegica s kojima sam studirala arhivistiku. To su uglavnom novinarke koje

početka šezdesetih godina. U našoj

rade u izdavačkoj kući Jednota. Vrlo

knjižnici bavi

svjetskog

U

Slavistička knjižnica ovu suradnju

zaka.

Drugog

skuplja

s češkom manjinom provodi negdje od

rat knjižnica je imala 220 000 sve­ Za vrijeme

i

i

(Nacionalna knjižnica ima 34 000).

zavičajnu

literature

uključujući

knjiga je

tom

kolegica

problematikom

U

najviše

svečanosti, a tom prilikom mogla bih

surađujemo sa Središnjom knjižnicom

vidjeti i Središnju knjižnicu za češku

tek

za

manjinu u RH.

20

manjinu

godina

rado bih se uključila u najveću mani­ festaciju Čeha u Hrvatskoj u Žetvene

rata knjižnica je bila nedostupna široj

češku

deset

Markova.

javnosti. Razvoj knjižnice nastavio se od 1956. godine kada su se nor­

posljednjih

se

Bohuslava

u

Hrvatskoj

SVEZAK, broj 4

sa


KORISNE INFORMACIJE

Rezultati

dobiveni

a n k e t o m nisu

stalne vrijednosti j e r iz d a n a u d a n svi sve više pridaju važnost n o v i m t e h n o l o š k i m spoznajama. Zanimljivi

su

neki

fragmenti

p r o v e d e n e a n k e t e . Iz grafikona 1. m o ž e se vidjeti da u č e n i c i najviše koriste

računalo

učitelji koji uglavnom

dio

igrice,

se koriste

pišu

Zanimljiv j e najveći

za

neke

dok

računalom dokumente.

podatak

da je

učitelja koji

ipak

računalo

ne upotrebljavaju: ili z b o g toga j e r nemaju vremena,

Nove informacijske tehnologije u osnovnim školama

ili n i s u z a i n t e ­

resirani za n o v e medije, ili n e m a j u računalo. J e d n o od pitanja bilo je gdje sve imaju m o g u ć n o s t p r i s t u p a I n t e r n e t u u mjestu. Iz učitelji

grafikona 2. znaju

da

vidljivo je im

je

da

najbliži

p r i s t u p u školi (43,06 % ) , ali d r u g o je pitanje je da li tu m o g u ć n o s t i koriste. U č e n i c i b e z z a d r š k e znaju

Osvrt na provedeno istraživanje u Osnovnoj školi Grgura Karlovčana u Đurđevcu

za p r i s t u p I n t e r n e t u i u školi i u privatnom računalnom centru i kod k u ć e . Zanimljivo j e d a z a p r i s t u p

Tako

stvorila ideja o istra­

I n t e r n e t u u našoj n a r o d n o j knjižnici

živanju mišljenja o s n o v n o š k o l a c a i

ipak z n a veći p o s t o t a k učitelja n e g o

njihovih učitelja.

U travnju 2 0 0 1 .

učenika, no postavlja se sad d r u g o

Piše N A T A S A S V A C O

P

ostavlja

se

pitanje

utjecaj

postavlja

kakav

se

masovna

g o d i n e p r o v e l a sam a n k e t u u O S

pitanja je li ga oni koriste više od

komunikacij­

Grgura Karlovčana Đ u r đ e v a c m e đ u

učenika i studenata.

skih m r e ž a i u b r z a n i razvoj infor­

u č e n i c i m a i učiteljima o informa­

macijske

tizaciji

globalizacija tehnologije

u

odgoju

i

društva,

o

novim

medi­

L e k t i r a n a I n t e r n e t u zanimljivo je p o d r u č j e o k o j e m bi se m o g l o

obrazovanju u o s n o v n i m školama.

j i m a , pojavi r a č u n a l a i I n t e r n e t a

najviše

P r e d o v o m t e m o m otvara s e niz

v i

pokazuje r e z u l t a t e a n k e t i r a n i h ispi­

zanimljivih pitanja: T r e b a li djeci

slučajnog

sam

tanika i vrlo su različitih mišljenja

ograničavati

g r u p e učenika od po dva razredna

m e đ u u č e n i c i m a i učiteljima. Velika v e ć i n a i s p i t a n i h u č e n i k a (41,67 %)

uporabu

r a č u n a l a ili

školskim

klupama.

uzorka

Metodom

odabrala

diskutirati.

Grafikon

3.

voditi u

odjela 5., 6., 7. r a z r e d a te j e d a n 4.

novi digitalni svijet? M o ž e li u o p ć e

razred. Anketirano je 215 učenika

izjasnila se za lektiru na I n t e r n e t u

k o m u n i k a c i j a p r e k o I n t e r n e t a za­

i

da

j e r im je na taj n a č i n b r ž a i olakšana

mijeniti

je

različita

o b r a d a . Većina učitelja koji znaju za

ih t r e b a

samo

ispravno

dosadašnji

način

komu­

48

učitelja.

anketom

P r e t p o s t a v k a je obuhvaćena

niciranja m e đ u ljudima? Kako djeca

ekonomska,

doživljavaju r a č u n a l o :

kao igračku

alna s t r u k t u r a ispitanika. A n k e t a j e

digitalni stroj? Je to d o b r a

bila a n o n i m n a . Podaci s u o b r a đ e n i

ili pravi

i korisna igračka ili je loša za dječji razvoj?

programom

socijalna i i n t e l e k t u ­

z a statističku

obradu

te su p r i k a z a n i t a b e l a r n o i grafički.

SVEZAK, broj 4

lektiru na I n t e r n e t u (34,69 %) s m a t r a da to za u č e n i k e nije d o b r o rješenje. Zanimljivi su odgovori o n i h u č e n i k a koji znaju za informaciju o k r a t k i m sadržajima lektire na I n t e r n e t u , a

21


KORISNE INFORMACIJE u knjižnicu. O n o što n e k i smatraju najhitnijim za razumijevanje knjige -

sadržaj

-

imaju

dostupno

kad

zažele u k r a t k o m roku. N e k i učitelji su se izjasnili da takav n a č i n o b r a d e lektire p r a t i s u v r e m e n i plan i prog­ r a m . 34,69

% ispitanika s m a t r a da

to nije d o b r o j e r djeca na taj n a č i n sve m a n j e čitaju originalna l i t e r a r n a djela,

a

tako

knjige

gube

vrijed­

nost. J e d a n kratki sadržaj n e m o ž e zamijeniti

cjelovito

osiromašuju

djelo,

svoje

a djeca

jezično

obra­

zovanje i ne stječu naviku čitanja. N e k i su izjavili da lektira na d l a n u p o t i č e n e r a d , a u č e n i c i da bi n e k o djelo

shvatili

morali

bi

pročitati

z a d a n u lektiru p o n e k a d i više p u t a . Grafikon 1. Upotreba računala ipak nisu za takvu p o m o ć u o b r a d i I vijaju

mogućnost

Filtriranje sadržaja na w e b stra­ samostalnog

n i c a m a I n t e r n e t a z a s e b n a j e priča.

lektire, j e r što ih više z n a za tu

razmišljanja, p r e p r i č a v a n j a i m a š t e

Podaci

informaciju i m a t će svi j e d n o z n a č n e

te ne b o g a t e svoj još uvijek v e o m a

4.

iste prijepise lektire. N e k i se boje

s i r o m a š a n rječnik. N o n e k i učitelji

učitelja i u č e n i k a koji nisu čuli za

da će učitelji koji još ne znaju za tu

imaju pozitivno mišljenje o t o m e j e r

filtre na w e b stranicama. 47,92 %

m o g u ć n o s t u b r z o doprijeti d o tih

se u č e n i c i na taj n a č i n u p o z n a v a j u

učitelja

izvora i o n e m o g u ć i t i lukavima da

s n o v i m tehnologijama, imaju lakši

jati

tako

i b r ž i p r i s t u p štivu, b r ž a je k o m u ­

stranicama

Mali broj u č e n i k a (9,72 %) svjesno

nikacija t e n e moraju čekati

nisu za dječje oči i p s i h u . T r e b a

razmišlja d a n a taj n a č i n n e raz-

n e t k o d r u g i vrati p o s u đ e n u knjigu

"obraduju"

lektirne

zadatke.

Grafikon 2. Mogućnosti pristupa Internetu

dok

su

vidljivi

P o d j e d n a k i je

smatra

ograničenja

uvoditi

jer

stroge

na broj

da

grafikonu ispitivanih

moraju

pristupa ima mjere

posto­ internet

sadržaja zaštite,

koji pri­

javljivati ulazak na m r e ž u . Tako bi se p r v e n s t v e n o u školama t r e b a l o primijeniti

filtriranje

sadržaja

formacija

postavljanjem

na

informacija,

putu

in­

prepreka

blokiranjem

p r i s t u p a n e k i m s t r a n i c a m a n a ra­ č u n a l i m a . Za očekivati je bilo da je velika v e ć i n a u č e n i k a koji znaju za

mogućnost

filtriranja

sadržaja

protiv z a b r a n a i za totalni s l o b o d n i i o t v o r e n i p r i s t u p svim p o d a c i m a n a w e b stranicama. O p a s n o s t i koje vrebaju s i n t e r n e t stranica različito v r e d n u j u u č e n i c i i učitelji. Iz grafikona 5. vidljivo je da 53,91 % u č e n i k a s m a t r a da je virus taj koji je najveća pošast za stroj, dok učitelji smatraju da je najgore što

donosi

Internet

djelatnost (52,83 % ) .

22

SVEZAK, broj 4

kriminalna


KORISNE INFORMACIJE Za I n t e r n e t u

školskim knjiž­

n i c a m a svi su, b e z z a d r š k e , za?! A k a d a će on stići u sve knjižnice - n o v o je pitanje, n o v o je poglavlje i n o v a b o r b a s o n i m a koji n e m a j u pozitivno mišljenje o svim k o r i s n i m i d o b r i m m o g u ć n o s t i m a koje n a m I n t e r n e t p r u ž a u daljnoj k o m u n i k a ­ ciji u o v o m n o v o m b r z o m digital­ nom vremenu. Da li možda godine utječu na usvajanje n o v i h spoznaja? Ne uvjetno. Ušli s m o u e l e k t r o n i č k o stoljeće u kojem se d o g a đ a naglo usavršavanje novih m e đ u n a r o d n i h mreža.

I n t e r n e t o m o g u ć a v a pris­

t u p sadržajima u sklopu p r o g r a m a u č e n j e n a daljinu. I n t e r n e t mijenja svijet,

postaje

dio

naše

svako-

d n e v i c e , u n o s i n o v a načela, n o v o ozračje

u naš

svakodnevni

život.

pismenost

treba

Tradicionalnu nadopuniti

novim

znanjem

upo­

r a b e informacija koje se ostvaruju uz p o m o ć r a č u n a l a i n o v e g l o b a l n e komunikacijske

mreže

koja

pov­

ezuje čitav svijet. Školska knjižnica treba

imati

području njavanja

naglašenu

ulogu

informacijskog učenika

kroz

na

opisme-

pedagošku

i o d g o j n o - o b r a z o v n u ulogu. Cijela zajednica se t r e b a zalagati za us­ pješno

informatičko

ustrojstvo

škole. Već d a n a s , a s u t r a sve više, svako dijete će posjedovati u s v o m e d o m u r a č u n a l o koje ć e g a p r e k o I n t e r n e t a p o v e z a t i s čitavim svijetom. Na taj n a č i n ostvaruje se ideja o t v o r e n i h sustava gdje

svi

zikom.

nama

Na

govore

istim j e ­

knjižničarima,

učiteljima i roditeljima j e s t d u ž n o s t da s a č u v a m o i razvijamo i ljubav p r e m a knjizi,

tiskovini

bijelom,

knjižničari

dok

crnog na trebaju

p r e u z e t i v o d e ć u ulogu u usmjera­ vanju d j e t e t a k p r a v i l n o m o d a b i r u kvalitetnih i valjanih izvora infor­ macija p u t e m n o v i h globalnih ko­ munikacijskih sustava.

SVEZAK, broj 4

23


KORISNE INFORMACIJE Bakomat Kašmir

u

izdanju

prometa

zagrebačkog

s

deset

preli­

j e p o ilustriranih p r i č a za djecu te (Zagreb,

Slovostaj

Tipex),

zbirku

kratkih priča, p u t o p i s a , intervjua, eseja i kritika kojom je zaokružila svoj

plodan

30-godišnji

književni

rad. (Zagreb,

Iznenađenja 2001.),

naziv

je

Slovo,

zbirke

pripovi­

jedaka Vladimira Milaka (rođenog u N o v o m Virju) koji v e ć d u ž e vri­ j e m e živi u N j e m a č k o j gdje p i š e i

Županijsko nakladništvo u 2001. stvenu

Piše J O S I P A S T R M E Č K I

fantastiku,

zbirke

P

osljednjih t j e d a n a stare 2 0 0 1 .

objavljena

knjižnica

Danila

titeljima

je i

svojim svima

kodnevno prolaze izloga

posje­

koji

pored

sva­

njezinih

o m o g u ć i l a uvid u županijsku

knjižnu

produkciju.

godina

redovito

Unatrag

smo

šest

informirali

2001.)

hrvatskog

naziv

p r e v o d i , a bavio se i p e d a g o š k i m radom.

Duka

svestrani

stvaralac

j e još j e d n u nu

Naklada

Centar za objavljeni

su

Raven

okolica

(vlast. nakl.). R a d i se o monografiji

kojoj je

s

priča

mladog

p o z n a t i m ljudima v e z a n i m uz taj

Fuček,

kraj. G i m n a z i j a I. Z. D i j a n k o v e č k o g

jedna

Brozovića.

Ivan

n i z o m zanimljivosti o

izdala

g o d i n u 1999./2000. u k o j e m su za­

teološkim

krugovima;

isusovac,

je

Godišnjak

bilježena

toj p o z n a t o j ustanovi. Zeljko K r ž e k

specijalnu

a u t o r j e knjige R a z v o j o b r t n i č k o g

moralnu

teologiju

u

sva važnija d o g a đ a n j a u

duhovne

i

obraduje

povijesni

teologije.

Protekle

godine

zbirka o b o g a ć e n a n o v i m n a s l o v i m a i

vljene su mu dvije knjige: Vojevati

i m e n i m a . U suradnji s đ u r đ e v a č k o m

pod

autor

je

Kristovom

i k r i ž e v a č k o m k n j i ž n i c o m dobili s m o

Vjerničko

p r e c i z n e informacije o izdavaštvu u

i

t i m dijelovima n a š e ž u p a n i j e t e n a

Filozofsko-teološki

p o s u d b u , z a p o t r e b e izložbe, n e k e

Isusove,

knjige koje n i s m o dospjeli nabaviti

24

društvo

za

Naša

brojnih

pastoralne

zastavom

društvo nas

Mihovil,

savjest

knjiga,

pita

institut

obja­ (Split, 2001.)

školstva

za

u

zanimanja

razdoblju.

2001.) u

u

kojoj

razvoj

škola

150-godišnjem

O prvoj

hrvatskoj

pri­

madoni pišu Ivan Peklić i Vladimir Starešec: Sidonija R u b i d o E r d o e d v

(Zagreb,

(Križevci,

Družbe

Marković",

2001.)

Gradska

knjižnica

"Franjo

2001.).

Hrvatsko

T o m i s l a v G r a č a n , pravnik, a u t o r

(Križevci,

Križevcima

pedagoško

književni

zbor, O g r a n a k Križevci, 2 0 0 1 . izdao

je knjige O v r š n i z a k o n u p r a k t i č n o j

je

primjeni

Križevačkih p e d a g o š k i h d a n a p o d

u

izdanju

zagrebačkog

izdavača Faber & Zgombić, 2 0 0 1 .

Nova znan­

školsku

u Z a g r e b u i redoviti profesor za

moralne,

Sfera,

za

profesor na B o g o s l o v n o m fakultetu

što p o k a z a t i i što je n a š a zavičajna

stvarnost —

i

u

i ove g o d i n e s r e t n i što se (ipak) i m a

(Zagreb,

mjestu

rođeni Đurđevčan, poznato je ime

društvo,

potopa

Dečaka

SF-a u

Pedagoško

boje

naslovi:

Ive

članaka i s t r u č n i h knjiga s p o d r u č j a

u đ u r đ e v a č k o m dijelu P o d r a v i n e :

županije

sljedeći

svijetu p o d r a v s k e knjige. Č i n i m o to

Jutra

Picoka,

2001.)

k r i ž e v a č k o m dijelu i

i

živlejne

Đuroka

kulturu,

Rimu,

E v o kako j e izgledalo izdavaštvo

pisa­

kajkavicom

n a š u j a v n o s t o t o m e što i m a n o v a u

do trenutka postave.

nam

poezije

(Ne)potepeno

(Đurđevac, U

podario

zbirku

durđevečkom

štokavski:

je

Tomerlin-Picok,

je

Božica

Jelušić

u

godini

objavila

dvije

SVEZAK, broj 4

protekloj knjige:

zbornik

nazivom

s

materijalima

Poruke:

s

XI.

podanašnjenje

h r v a t s k o g školstva - a k t u a l n i z a d a ­ tak životnog t r e n u t k a .


KORISNE INFORMACIJE A evo što je izdato na p o d r u č j u Koprivnice. Enerika slikarica, zbirku

Bijač,

pjesnikinja

i

objavila je svoju č e t v r t u Samo

poezije,

kraj kraj

je

mom

(Hlebine,

2001.)

Željko

Ovo

Krušelj:

U žrvnju dr­

j e p r v a a u t o r i č i n a zbirka p j e s a m a

žavnog terora i ustaškog teroriz­

inspiriranih

ma

Podravinom i samim

(Koprivnica,

jopis-Naklada

životom.

bes­

u izdanju k o p r i v n i č k i h

nebu

Krsto H e g e d u š i ć : Uznički crteži 1931.-1941.

(Zagreb,

Apertus nakla­

zeml-

Feletar,

2001.)

Dr.

Proučivši

brojne

arhiva i

Hrvatski

dokumente

iz

o n d a š n j e g tiska a u t o r je

Nagnuća, u kojoj se vraća u s p o m e ­

da, 2001.) Monografija s p r e d g o v o ­

n a p i s a o knjigu " o svim m e đ u r a t n i m

n a m a i sjećanjima na r o d n i kraj,

r o m V Malekovića p r e z e n t i r a c r t e ­

i r a t n i m političkim k o n t r o v e r z a m a "

Zavalu. Još j e d a n pjesnik-slikar,

že što ih je K. H e g e d u š i ć izradio

na području koprivničke Podravine

Milan Frčko, t a k o đ e r je u izda­ nju Nagnuća objavio svoju d r u g u po redu

zbirku

Ispunjenje.

pjesama,

u

vrijeme

svojih

Koprivnici,

tamnovanja

G o s p i ć u te najviše

zagrebačkim

u

(kako

u

knjige).

Miroslav

zatvorima.

je

sam

Zeljka

Lovrenčić

Poezija i o p ć e n i t o književni o p u s

Ivančin u vlastitoj je n a k l a d i izdao

fantastike

našeg

svoju č e t v r t u zbirku pjesama, N e k a

romanu

poteku riječi.

2001.)

najpoznatijeg Frana

pjesnik su

uvijek

podravskog

Galovića

nekih

predmet

novih

izdanja.

Mali princ p r o š l e je g o d i n e objavio Galovićevu

rada

folklornog

zbirku

bla

OS

p o e z i j e Z mojih bregov, n a d o p u ­

KC

1971.-2001.

njenu

i

najpoznatiju

Josip Jalžabetić: Trideseta ob­ ljetnica

nekim

drugim

pjesama.

A.

Knjiga

Nemčić

kroz

Anica Gjerek u p r o t e k l o j je g o d i n i

mentacijskog

objavila čak tri knjige.

0 radu

Nagnuća šapat

izašla je

(što

je

i

U izdanju Kristalni

knjiga naziv

istoimene

u

i

Gostovinski

(Koprivnica, obilje

2001.)

foto-doku-

materijala,

govori

t r i d e s e t godina.

(Samobor,

Nakladna

u

Autorica

gdje j e

u :

uvodu Obrasci

hispanoameričkom

(Zagreb,

privničanka

D.S.M.-grafika, je

koja

rođena

živi

u

Ko-

Zagrebu

diplomirala komparativnu

književnost

i

književnost,

španjolski

te

jezik

i

magistrirala filolo­

giju. Bavi se p r e v o đ e n j e m , a ova je knjiga njen magistarski r a d . Ljiljana Levaković: Šapat breza

aktivnostima Ansambla

proteklih

svjetla

ansam­

istakao

Kap

(Koprivnica,

Vlast,

nakl., 2001.) O v o

kuća

je autoričina druga zbirka uglavnom

a u t o r i č i n e slike koja resi naslovnicu

Dr. Feletar, 2001.) Poetski i likovni

štokavskih

ovog djela u kojem se i s p r e p l i ć u

radovi u č e n i k a o s n o v n e škole A. N.

jednostavnih

stvarni i d u h o v n i svijet). Ljubičasta

Gostovinski sabrani i objavljeni u

Ivan M a g i ć j e n a k o n višegodišnjeg

kruna

2001.)

ovoj knjizi g o v o r e n a m o izuzetnoj

marljivog

njene

nadarenosti

i obilaska t e r e n a u vlastitoj nak­

(Zagreb,

zajednički

je

rad

Maje

kćerke

Znanje, Anice

Gjerek

i

Lovreković.

uredila

ove

njihova

djece.

Knjigu je

učiteljica

Nataša

ladi

izdao

Kovačević. Mirjana Košuta: Titraji

lioteci " S t r i b o r " , a čini je niz krat­

duše (Bjelovar,

kih p r i č a i bajki koje će r a d o čitati

se o prvoj zbirci p j e s a m a (kajkavskih

(Koprivnica,

1 štokavskih)

roman

i odrasli. M o l i t v e n a ruža (Samobor, Hrvatski Feletar) je

zemljopis, knjiga je

središtu

Naklada stihova

odnos

(naslovnica j e autoričinom

u

Dr. čijem

čovjek-Bog

također ilustrirana

istoimenom

Stakleno m o r e (Zagreb,

slikom). Stajergraf,

2001.) n o v a je p o e t s k a zbirka n a š e cijenjene

pjesnikinje

Maje

Gjerek

Lovreković.

od kojih

nježnih

pjesama.

dokumenta

Herešin

knjigu

kroz

povijest.

Radi

su n e k e i

i

kajkavskih)

Mirjana

Matiša: Over line,

namijenjen

Charlie 2001.)

Novi

mladima

lju­

uglazbljene, a govore o ljubavi, pri­

b a v n a je p r i č a u čijem je s r e d i š t u

jateljstvu, majčinstvu...

n o v i n a r k a i pjevačica C h a r l i e .

Milivoj Pavunić ljopis,

Kovačić: (Samobor,

2001.)

vačića

Stjepan

o

životu

izdanju

istog

izdavača

U

pojavljuje

zem­

se i a u t o r i č i n o n o v o izdanje knjige

Ko-

o m r a v i m a , Hvataj pravac - šuma

poznatog

mravac. N a d a M i h o k o v i ć Kumrić,

Hrvatski

N o v a knjiga dr.

govori

vrbovečkog i koprivničkog župnika

spisateljica za d j e c u i m l a d e ž , r o ­

S. Pavunića.

đena

Janko

Godišnjak o s n o v n e škole prof.

2001.)

nekoliko

proučavanja

Knjiga je objavljena u p o z n a t o j b i b ­

Viatoni,

(i

za

Križanić:

vinogradare

Priručnik podrumare

Podravskom,

Gorici, novu

prošle je knjigu,

godine

objavila

Prilagođeni.

Uz

(Koprivnica,

2000./2001.

a u t o r o v a t r e ć a knjiga koja će svaka­

knjigu je izašao i C D ,

r a d u škole za tu g o d i n u , a izdavač

ko biti

je

je s a m a škola.

osim o vinu daje i o s n o v n e činjenice

Gorica.

o p r i p r e m i rakije.

z b o r n i k a r a d o v a članova L i t e r a r n e

Marija H e g e d u š i ć : S u n c e na

2001.)

Novigradu

E V. Šignjara Virje za šk. god. sadrži sve p o d a t k e o

Ergon,

i

u

a živi v e ć d u ž e v r i j e m e u Velikoj

Ovo

korisna vinogradarima,

SVEZAK, broj 4

je a

Pučko

otvoreno

a izdavač

učilište,

Velika

M j e s e č e v o tkanje naziv je

25


KORISNE INFORMACIJE sekcije K U D - a Podravka, p o z n a t i h

lo i istraživalo.

i nekih manje znanih imena.

U

M u z e j G r a d a K o p r i v n i c e 1951.-

pod

(ne)izravnoj

Pavkovićem

kao

vezi

nazivom

plan,

u

m o ž e m o vidjeti kako će

se

s

M.

urednikom

Ali­

prostorno Vjekoslav

kojoj

Prostorni

razvijati

naša

županija.

2 0 0 1 . naslov je vrlo i n f o r m a t i v n e i

neje,

p i t k e publikacije o n a š e m m u z e j u ,

poznate

njegovim

djelatnosti.

kić

I z d a v a č je M u z e j G r a d a , a p o v o ­

rij.

d o m 50. godišnjice svog otvorenja.

scenarija

P o d r a v s k i svati t a k o đ e r u izdanju

tridesetgodišnjeg

scenarističkog

(Feb i M a g d a l e n a ) i j e d n o j d o s a d

M u z e j a G r a d a , katalog je s i s t o i m e ­

r a d a na filmu i televiziji. Još j e d n a

neobjavljivanoj - Z r i c i i c v r k u t a -

n e izložbe. O v a b r o š u r a govori n a m

knjiga

nja.

0 p o d r a v s k i m svatovskim običajima.

opisuje

zbirkama

i

Općina Novigrad: Izabrane teme (Koprivnica, Feletar", vrijedna način

podarski

i

naše

književnice

Marije

Pea-

Mikuljan, Riječ

je iz

s

Nešto kao herba­ o

knjizi

izabranih

autoričinog

povijesnom tvrđavu

bogatog

tematikom

Novi

Zrin

Prvčić:

Zrici

i

cvrku-

tanja

(Koprivnica,

Hrvatski

ljopis-N

oklada

Feletar,

dr.

Radi se o svojevrsnoj r e t r o s p e k t i v i prijašnjih a u t o r o v i h

na

zbirki poezije

M i j o S a b o l : O d Tiloša d o Đ e -

M u r i . Autori s u H r v o j e P e t r i ć , dr.

lekovca ruga

Podravski).

Ova

Knjiga N o v i Z r i n : Z r i n s k a u t v r d a

Prihvativši se p e r a u zreloj

sustavan

na M u r i (1661.-1664.) izašla je u

autor

na

povijesni,

kulturni

život

gos­

mjesta.

n i c e N o v i g r a d a Podravskog. Molve

na

(Koprivnica,

za

kulturu je

i

Nagnuća-Ud-

umjetnost,

zabilježio

djetinjstvo,

svoju

(Koprivnica,

baština

Koprivničko-križevačka

2001.) dobi

sjećanja

obitelj

k o d n e v i c u života u

Podravina i Prigorje: Kulturna prirodna

(Koprivnica,

na

te

sva-

međuratnom

p e r i o d u i v r e m e n u D r u g o g svj. r a t a i poslijeraća.

županija,

Josip

Sirovec:

Kako

se kalila

princ,

2001.) O v a r e p r e z e n t a t i v n a m o n o ­

rđa

još je j e d n a u n i z u b r o j n i h

grafija ( u s p o r e d o na e n g l e s k o m j e ­

2001.) Aforizame i e p i g r a m e ,

monografija o M o l v a m a . P r i r e d i o ju

ziku) b r o j n i m p r i l o z i m a daje uvid u

2 0 0 1 , a u t o r je n a p i s a o u posljednjih

j e Vjekoslav P r v č i ć .

ljepotu ovog dijela Lijepe n a š e .

d v a d e s e t a k g o d i n a i objavljivao u

milenija 2001.)

Ivan

Obsiger:

U

pitanju

(Koprivnica,

odgovor ska

Mali

zemljopis-Noklada

dr. Feletar, 2001. i

razmeđu

Hrvatski

nakladi

zem­ 2001.)

D r a g u t i n Feletar i Petar Felatar.

Objavljena je p o v o d o m 800. obljet­ Općina

knjiga

"Dr.

monografija prikazuje

je

kuća

Nakladana Novigrad

objavljena

Koprivnica,

Matica

2001.)

je

hrvat­

O v o je p r v a

Podravski Muzej Dvobroj

(Koprivnica,

zbornik

Grada

Koprivnice,

26/27

za

2001.)

(Zagreb,

Nova

knjiga

o b j e l o d a n i o kao knjigu.

2000./2001.

Sto v o d e ć i h h r v a t s k i h r e s t o r a ­

najpoznatijeg n a š e g zbornika, p o ­

na (Ika, Abisal, 2001.)

Koprivnica

s v e ć e n je

tronomsku

prva

knjiga

našeg

10.

obljetnici

hrvatske

njih

n o v i n a m a i časopisima, a p o t o m i

knjiga M a l e b i b l i o t e k e M a t i c e hrv. i

RAST,

šetnju

U ovu gas­

uključeni

su

i

p o z n a t o g a k a d e m s k o g slikara, r o đ e ­

samostalnosti, a karakterizira ga b o ­

naši p o z n a t i r e s t o r a n i Klas, Kraluš,

nog Koprivničanca.

gatstvo i raznolikost naslova.

P o d r a v s k a klet,

Mladen

Pavković,

novinar

i

M i l a n Polić: Život i djelo Pavia

publicist, n e u m o r n i b o r a c z a p r a v a

Vuk-Pavlovića

(Zagreb,

branitelja,

filozofsko društvo,

2001.)

u

prošloj

je

godini

Hrvatsko Još

Stagelj

pa je

to

razlog da je knjiga z a u z e l a mjesto u našoj zavičajnoj zbirci.

jedna

Stazama dobrote:

120 g o d i n a

temu

knjiga o n a š e m p o z n a t o m filozofu,

C r v e n o g k r i ž a u K o p r i v n i c i (Ko­

D o m o v i n s k o g rata: Bili s u p r v i k a d

r o đ e n o m Koprivničancu, iz pera

privnica,

također našeg poznatog filozofa.

Feletar, 2001.) Knjiga govori o p o ­

objavio je

čak

trebalo

tri

knjige

(Koprivnica,

Alineja),

1449 H r v a t a

Da se ne zaboravi (Koprivnica,

na

UBIUDR

"Podravka")

1 O d s r c a s r c u z a H r v a t s k u (treće

U

izdanju

zagrebačke

Alfe,

o

pomažu potrebitima.

Prosenjaka

(rođenog u

K u z m i n c u ) doživjela svoj engleski prijevod, T h e c r a v a t s t o r y i što je

Pavleš:

nica, obilje

Vlast,

Koprivničko

vlastelinstvo nakl.,

literature

2001.) i

i

(Kopriv­ Poučivši

g r a đ e a u t o r je

kuriozitet, izdanje

na japanskom

jeziku koje glasi K u r a v a t o n o m o nogatari: nekutai no monogatari. Županijski zavod za p r o s t o r n o

s t u d i o z n o o b r a d i o j e d n u povijesnu

uređenje

t e m u o kojoj se b a š i nije p u n o pisa­

ž u p a n i j e izdao j e o p s e ž n u studiju

26

Koprivničko-križevačke

SVEZAK, broj 4

svima koji

su

kuća

Crvenog

Božidara

UBIUDR. Ranko

djelovanja

p r o š l e je g o d i n e P r i č a o k r a v a t i ,

p r o š i r e n o izd.) t a k o đ e r u izdanju

đurđevečko

vijesti

Nakladana

pomagali

Dr. križa, i

koji

Đ u r o Sudeta: M o r - Izbor iz poezije 2001.)

(Zagreb, Mor je

ABC

fantastična

naklada, pripovi­

j e s t p r e r a n o u m r l o g (u Koprivnici) n a š e g t a l e n t i r a n o g pjesnika, a ovo je još j e d n o njeno izdanje zajedno s i z b o r o m poezije. D r a g u t i n Safar: M o j a sjećanja


KORISNE INFORMACIJE (Čakovec,

vlast,

nakl,

2001.)

Čita­

j u ć i ovu knjigu o j e d n o m vrlo b u r ­ nom

životnom

putu,

od

rodnog

Vlaislava p r e k o Istoka i Z a p a d a

i

natrag, d o b i t ć e m o dosta p l a s t i č n u sliku m i n u l o g v r e m e n a i stoljeća. I na kraju, da p o p i s u županijskih izdanja

dodamo

i

elektroničko

izdavaštvo. Već ranije s p o m e n u t i C D N a d e Mihoković Kumrić Prilagođeni. V s r c e s a m t e d e l a naslov j e glazbe­ n o g C D - a M a r i c e H a s a n . Turistička zajednica glazbeni

Koprivnice CD

mama,

s

Šareni

a

objavila

podravskim dućan

Kompjutorska igraonica za predškolce

je

pjes­

CD

Novosti iz Dječjeg odjela Koprivničke knjižnice

Dječji z b o r " T r a t i n č i c e " p o d vod­ stvom G o r d a n e S k u n d r i ć otpjevao

kao

pomoć

p r i u č e n j u slova, b r o j e v a i p r i r o d e . Garfield: učimo od početka na zani­

pod

nazivom Stari podravski mužikaši.

Sunčicn

najmlađima Piše D A N I J E L A P E T R I C

D

ječji odjel Knjižnice i či­

mljiv i zabavan n a č i n u v o d i djecu u

taonice "Fran Galović" u

svijet životinja, biljaka, boja i " m a l e

Koprivnici

matematike".

Get

Learning

postao je

bo­

school

je 23 p j e s m i c e što ih je a r a n ž i r a o i

gatiji za još j e d n u uslugu, d a n a 15.

with

odsvirao Mišo Doležal, a C D

listopada 2 0 0 1 . g o d i n e . Tada je s

C D - R O M - a n a engleskom jeziku

nosi

naziv N i t k o k a o m i .

Mickey

ready for

i

Ladder

oba

radom započela kompjutorska

p r u ž a j u igre i vježbe

ovaj

igraonica za

s

p o p i s nije p o t p u n . Knjižnica zaista

predškolce.

Moramo

napomenuti

da

ciljem

razvijanja

vještine čitanja, pi­

i

Djeca u dobi

sanja,

t r u d i s e p r a t i t i izdavaštvo, kako n a

od tri do šest

jeva

lokalnom, tako i na razini d r ž a v e .

g o d i n a dolaze

jezika. Nadalje, tu

Međutim,

u pratnji rodi­

su CD-ROM-ovi

telja i zajedno

k r e a t i v n o g karak­

ažurno

nabavlja

dešava

iz

se

nove

naslove

godine

da

nismo

u

godinu

pravodobno

s

ni. Z a t o p o n o v o a p e l i r a m o n a n a š e

igru

izdavače

multimedije,

Disney" s

otkrivaju

Artist i oni za

i

književne

nam

(pismeno

stvaratelje. ili

usmeno

novo

izdavaštvu

vano,

književnom

Knjižnica t r a d i c i o n a l n o , svake

godine

županijskog

radu!

n a kraju

priređuje

izložbu

nakladništva.

tera

uz pomoć

ili navratite) što je n o v o u v a š e m ili

kroz

bro­

engleskog

informirani i da su p r o p u s t i p r i s u t ­

Javite

njima,

učenja i

i

neočeki­

igru

nove

glazbi i p l e ­ su,

Na

zanimljiv

0

i

p u n e , a naša javnost upoznata s

voljavaju se o s n o v n e

vašim

potrebe

županijski jednom,

obvezni primjerak! zahvaljujemo

svima

na

ta ( i n t e l e k t u a l n e p o t r e b e i u p o z n a ­

It^s

vanje s r a d o m na r a č u n a l u ) . P r o ­

Toddlers.

donijevši ljivim

osobno

knjige

i

stvarateljima

i

Bananas

Još

grami

Pohvala svim n a š i m

druženju djete­

koji

prilagođeni

drugu mar­

izdavačima

time,

i

zajedništvu), It\s fun

Winnie

the

time; Pooh,

O s i m što djeca r a d o d o l a z e u

Od

programa

lika za d r u ž e n j e djece i roditelja, ali

edukativno-obrazovnog

karaktera

i prilika da roditelji spoznaju kako

za

n o v i h knjiga.

su u z r a s t u i

djeteta.

razvoj u

u

party

Pyjamas:

k o m p j u t o r s k u igraonicu, t o j e p r i ­

polaska

nude

in

sposob­

nostima

se

očuvanju

radionici

zahvaljujući kojima i m a m o ovoliko •

koji

učenje

okoliša,

današnjeg

su n a m p o m o g l i u realizaciji izložbe građu.

u

maštu. poticajan n a č i n zado­

i

zabavu

p o j m o v e i razvijaju

Stalo

Podsjećamo

i

Magic

(uživanje

n a m j e d a informacije b u d u p o t ­ radom.

likovno

izražavanje

nešto

uče

za

osnovnih školu,

vještina

prije

njihovo

Knjižnica

nudi

n o v e m e d i j e i n o v e spoznaje.

SVEZAK, broj 4

dijete

prihvaća

i

usvaja


Svezak-4-2002  

»SVEZAK« je stručni časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja. Časopis izlazi jednom godišnje uoči godišnje skupš...

Svezak-4-2002  

»SVEZAK« je stručni časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja. Časopis izlazi jednom godišnje uoči godišnje skupš...

Advertisement