IZ NARODNIH KNJIŽNICA
DESET GODINA PROJEKA PITAJTE KNJIŽNIČARE U NARODNOJ KNJIŽNICI „PETAR PRERADOVIĆ“ BJELOVAR Lucija Miškić i Slaven Pejić, Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar
odjela. U tome periodu odgovorili su na 310 upita. Informacijski upiti se odnose na literaturu za referate, seminarske radove, maturalne radove, završne radove, diplomske radove, magistarske radove te doktorske disertacije iz raznih područja znanosti. Knjižničari sami mogu birati pitanja na koja će odgovoriti vodeći se internim pravilima o odabiru (ranije postavljena pitanja imaju prednost).
Ustaljena slika tradicionalne knjižnice postupno se mijenja. Suvremena oprema i informacijski stručnjaci u knjižnici svakim danom mijenjaju knjižnične stereotipe. Razvoj novih tehnologija promijenio je način komuniciranja u mnogim područjima znanosti i društvenog života. Knjižnice, kao javne ustanove kojima je cilj pružanje informacija korisnicima, moraju konstantno unapređivati svoje usluge i općenito poslovanje kako bi mogle pratiti moderne trendove koji su zastupljeni u svakodnevnom životu. Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije omogućio je narodnim knjižnicama uvođenje online usluga. Projekt Pitajte knjižničare počeo je 2004. godine potpisivanjem Sporazuma o suradnji na pilot-projektu Pitajte knjižničare. Taj sporazum je potpisalo 15 knjižnica, a među njima je od samog početka bila i Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar. Nakon iskustava stečenih tijekom prve godine postojanja usluge prišlo se edukaciji novih djelatnika i proširenju usluge na druge narodne knjižnice. U periodu od 12. 2. 2004. do 28. 9. 2008. na pitanja je odgovarala Ljiljana Orlić sa Studijskog odjela. U tom je periodu odgovorila na 584 pitanja. Od 2011. godine na pitanja odgovaraju Lucija Miškić s Odjela za odrasle / Služba nabave i obrade te Slaven Pejić sa Studijskog
Prilikom odgovaranja na informacijske upite knjižničari moraju pružiti kvalitetnu uslugu korisnicima (stvarnim članovima knjižnica kao i svima onima koji imaju pristup internetu) u pronalaženju i selekciji informacijskih izvora. Online referentna usluga Pitajte knjižničare jedna je od najuspješnijih implementacija knjižničarskih vještina u web okruženju. U pozadini uspjeha te usluge stoji tijesna suradnja knjižnica uključenih u projekt u koordinaciji Knjižnica grada Zagreba (koordinatorica Zdenka Sviben). Uslugom Pitajte knjižničare postignuto je da, inače mjesno usmjerene, narodne knjižnice izađu izvan svojih okvira te ostvare međusobno povezivanje i na taj način svojim uslugama daju novu dimenziju u mrežnom okruženju. Stoga nam je drago da možemo biti sudionici tog vrijednog projekta.
SURADNJA PODRUČNE KNJIŽNICE NOVA RAČA I OŠ NOVA RAČA Mirjana Štelcer, Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar
zajednice održavaju u knjižnici. Povodom Valentinova učenici viših razreda izrađivali su čestitke i plakate s porukama ljubavi, a tematske je radionica održana i povodom poklada. Kroz tu su radionicu djeca saznala nešto o pokladnim običajima u Hrvatskoj, a kroz niz dinamičnih igara „skidali“ su maske likovima iz dječje književnosti, maskirali se u mitološka bića i otkrivali predmete bez kojih književni likovi preneseni na filmsko platno ne bi bili potpuni ni prepoznatljivi.
Osnovna škola Nova Rača i zgrada u kojoj se nalazi Područna knjižnica Nova Rača u neposrednoj su blizini što učenicima putnicima omogućuje da slobodno vrijeme provode u prostoru knjižnice. Na raspolaganju im je veliki izbor društvenih igara i mogućnost uključivanja u razne kreativne radionice pa je knjižnica uglavnom „ukrašena“ njihovim porukama i ostalim oblicima kreativnog izražavanja. No, knjižnica ima i vrlo uspješnu i plodonosnu suradnju sa školskom knjižnicom kao i učiteljima i nastavnicima. Književni susreti, raznovrsne radionice tijekom ljetnih praznika, nastojanje da se djeci knjiga i ostala građa učini što dostupnijom samo su neki od oblika zajedničkog rada knjižničarki obiju knjižnica. Možda naizgled nevažan detalj koji je ipak vrlo dobar pokazatelj izvrsnog razumijevanja i djelovanja je i to da se u obje knjižnice pomno pazi na iskoristivi otpad – papir i plastiku, poučava se djecu da to nije smeće, a sve se pohranjuje u spremnike koji pak školskoj knjižnici donesu poneku dodatnu kunu za kupnju nove građe.
Prošlogodišnji Mjesec hrvatske knjige obilježen je također nizom radionica na temu ljubavi u kojima su sudjelovali učenici od prvog do osmog razreda, Dan djevojčica obilježen je radionicom – igraonicom „Dječaci VS Djevojčice“ u kojoj su spretnost i znanje odmjerili učenici prvog i drugog razreda, obljetnica rođenja Carla Collodia prošla je u znaku maštovitih radionica pod nazivom „Lažeš li, Pinokio?“. Zanimljiva je i pomalo posebna suradnja s profesoricom povijesti iz koje su zajedničkim radom s knjižničarkom nastale dvije radionice „Povijest u knjižnici“. Jedna se odnosi na nastavnu cjelinu feudalizma – „Feudalizam kroz priču i igru“, dok se druga „Civilizacije prvih pisama“ bavi začecima ljudske pismenosti. Cilj ovih radionica je da djeca kroz igru - kvizove, dopunjalke, slagalice, likovno i pismeno izražavanje ponove gradivo te se upoznaju s građom koju u knjižnici mogu pronaći na istu temu. Za bolje i lakše snalaženje u referentnoj zbirci,
Suradnja s nastavnicima razredne i predmetne nastave također je vrlo uspješna. Osim uobičajenih posjeta knjižnici i lektirnih radionica, posljednjih godina vrlo su česte tematske edukativne ili kreativne radionice. Samo u nepuna dva mjeseca 2015. godine takvih je radionica održano šest. Razrednici rado satove razredne Svezak 17
40