Svezak-13-2011

Svezak 13

STRU»NI SKUPOVI I TEME

10 kljuËnih aktivnosti: Usklaivanje svih aktivnosti sa strategijom organizacije (vizijom, misijom, vrijednostima); Planiranje ljudskih potencijala (aktivnosti zasnovane na zakonskim i podzakonskim aktima); Analiza posla (zasniva se na specifikaciji radnih mjesta i temelj je za mnoge kasnije aktivnosti u upravljanju ljudskim potencijalima - zapošljavanje, nagraivanje, struËno obrazovanje, otpuštanje i dr.); Pribavljanje ljudskih potencijala (koristiti što više metoda); Selekcija ljudskih potencijala (koristiti što više metoda); PraÊenje i ocjenjivanje radne uspješnosti (formalne procedure radne uspješnosti su osnov za sustav nagraivanja, daljnjeg struËnog obrazovanja i dr.); Strategije materijalnog nagraivanja; Nematerijalne strategije motiviranja; Obrazovanje i razvoj; Upravljanje karijerom (usklaivanje potreba pojedinaca i potreba organizacije).

Dr. sc. Ana BarbariÊ, predavaËica na Katedri za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u u Zagrebu, održala je izlaganje “Kompetencije knjižniËara s osvrtom na kompetencije knjižnice kao tima”. UpuÊene su preporuke ravnateljima knjižnica da donesu Strategiju ustanove-knjižnice, u koju Êe ugraditi i strategije upravljanja ljudskim resursima (strategije motiviranja, metode obrazovanja, sustav stimulativnog nagraivanja). Tto prije treba donijeti Strategiju hrvatskog knjižniËarstva kao temeljnog dokumenta za strategije ustanova te inicirati izradu prijedloga struËnog kompetencijskog profila knjižniËara i ugraditi ga u Hrvatski kvalifikacijski okvir.

Drugi dio okruglog stola održan je kao panel diskusija pod nazivom “Kakvog knjižniËno-informacijskog struËnjaka trebamo/želimo?”, u kojemu su s pet kraÊih izlaganja sudjelovale Ëlanice Komisije za upravljanje. ZakljuËeno je da je kvalitetnija i pravodobna suradnja izmeu katedri i knjižniËarske zajednice pretpostavka rješavanja mnogih problema s kojima se susreÊemo u našim knjižnicama, kao i djelatnosti u cjelini. Stalna planska integracija prakse i znanosti/obrazovanja knjižniËno-informacijskih struËnjaka pretpostavka je suvremenog knjižniËarstva, podložnog brzim i stalnim promjenama u društvenom okruženju. Strategija razvoja hrvatskog knjižniËarstva bazirana na zapisanoj viziji, misiji, vrijednostima i dr. omoguÊila bi promišljeniji sustav poslovanja knjižnica na svim razinama, kao i sustavan, planski i ujednaËeniji razvoj hrvatskog knjižniËarstva. Znanja i vještine iz suvremenog knjižniËnog menadžmenta, tzv. upravljaËka znanja, trebaju biti sastavni dio obrazovanja knjižniËnoinformacijskih struËnjaka na temeljnim knjižniËarskim poslovima. Takoer je dobro poznavanje knjižniËarstva nužno za obavljanje upravljaËkih poslova u knjižnicama.

Knjižnice trebaju razraditi kvalitetne sustave za strategijsko upravljanje ljudskim potencijalima, a unutar toga za motiviranje i nagraivanje djelatnika koji se baziraju na sustavima praÊenja, vrjednovanja i nagraivanja djelatnika, buduÊi da je zadovoljan i uspješan zaposlenik osnov upravljanja ljudskim potencijalima. Zbog sve veÊe interdisciplinarnosti knjižniËarske struke knjižnice trebaju definirati profile ne-knjižniËarske struke potrebne u knjižnicama.

KnjižniËari se trebaju educirati o modelima upravljanja

63

organizacijom kao dijelom upravljanja ljudskim potencijalima te o važnosti vrjednovanja knjižnica i knjižniËara od strane korisnika (izvan i unutar knjižnice). KnjižniËari se i nadalje trebaju sustavno educirati o znanjima i vještinama suvremenog knjižniËnog menadžmenta zbog promjena u funkcijama javnog sektora, sve jaËe konkurencije, razvoja novih tehnologija, smanjivanja financija iz javnog budžeta i potrage za novim izvorima financiranja te sve složenijih zahtjeva naših korisnika (Ëlanova, financijera, donositelja politiËkih odluka, najšire javnosti i dr.).

TreÊi dio okruglog stola održao se pod nazivom “Akademska izobrazba kao ishodište programa cjeloživotnog obrazovanja”. Sudionici su bili prof. dr. sc. Aleksandra Horvat (SveuËilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za bibliotekarstvo) , izv. prof. dr. sc. Damir Hasenay (SveuËilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti) i prof. dr. sc. Tatjana Aparac JelušiÊ (SveuËilište u Zadru, Odjel za knjižniËarstvo). »etrvrti dio okruglog stola održao se pod nazivom “Obrazovanje i profesionalni razvoj - vrjednovanje i priznavanje stalnog struËnog usavršavanja: koje su moguÊnosti cjeloživotnog uËenja knjižniËara kroz obrazovanje i stalno struËno usavršavanje u Republici Hrvatskoj”. ZakljuËeno je da HKD i njegova Komisija za obrazovanje i stalno struËno usavršavanje trebaju u najkraÊem roku inicirati izradu prijedloga struËnog kompetencijskog profila, koji bi bio temelj za donošenje ostalih pravnih akata kojima se regulira napredovanje u struci i sl., a koji može poslužiti i za izradu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) i pomoÊi pri izradi sadržaja studijskih programa. U sve ove aktivnosti potrebno je ukljuËiti relevantne sudionike kao što su katedre, poslodavci i dr. Rezultati projekta Cjeloživotno uËenje knjižniËara - CUK pružaju dobru podlogu za izradu struËnog kompetencijskog profila knjižniËara. Istaknuta je važnost kvalitetne suradnje izmeu katedri koje obrazuju struËnjake za rad u knjižnicama, razmjena nastavnika i studenata, kao i zajedniËki projekti. Potrebno je razmotriti ujednaËavanje akademskih zvanja steËenih akademskom izobrazbom struËnjaka za rad u knjižnicama te ih usuglasiti s važeÊim pravnim aktima (Zakon o knjižnicama, Pravilnik o uvjetima i naËinu stjecanja struËnih zvanja u knjižniËarskoj struci i dr.), ili po potrebi dopuniti ili izvršiti izmjene na postojeÊim pravnim aktima.

Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta SveuËilišta J. J. Strossmayer u Osijeku i Odjel za knjižniËarstvo SveuËilišta u Zadru zatražili su institucionalnu suradnju s CSSU-om kao nacionalnim programom trajne izobrazbe knjižniËara.

U raspravi je izraženo nezadovoljstvo kriterijima za viša zvanja te HKD tome treba posvetiti dužnu pozornost - u kontekstu izrade Pravilnika o uvjetima i naËinu stjecanja struËnih zvanja u knjižniËarskoj struci (koji Êe i to definirati). Kao jedan od moguÊih boljih sustava za procjenu i vrjednovanje kompetencija predložena je primjena sustava portfolia.

Izražena je potreba za ËešÊim organiziranjem razgovora i rasprava s ovom tematikom.