Issuu on Google+

STRUČNI ČASOPIS ZA ZNANOST, INOVACIJE I POSLOVANJE

IDEATOR - EKSTRA Belgija predsjedava Europskom unijom Hrvatsko-belgijska gospodarska misija

DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Lijepa naša Sava TEME IZ ENERGETIKE Mehanizmi poticaja OIE Vlade RH

POMOĆ PODUZETNICIMA Europska poduzetnička mreža

CIP EKO-INOVACIJE

TEMA BROJA Proizvodnja biodizela

DOGAĐANJA 60. obljetnica Instituta Ruđer Bošković

RAZGOVORI Vesna Torbarina – voditeljica EEN Hrvatska Prof.dr.sc. Nedjeljko Perić – novi dekan FER-a

ZNANSTVENI FELJTON Teslin inženjerski duh - usporedba s Faradayem i Michelsonom


Uredništvo časopisa Ideator

Riječ urednika: 'Razvoj je neosporan'

IDEATOR Stručni časopis za znanost, inovacije i poslovanje

Poštovani čitatelji,

GODINA II, BROJ 3, Srpanj 2010. Publikacija izlazi polugodišnje.

Obilježavajući 2. obljetnicu utemeljenja Društva inovatora Sigma, odvažili smo se naš Newsletter pretvoriti u jedinstveni stručni časopis za znanost, inovacije i poslovanje pod nazivom “Ideator”. Nije nevažno napomenuti kako je pojam ‘The Idea Man’ već neko vrijeme poznat kao nova vrsta zanimanja suvremenog doba. Međutim, nikako ne smijemo tako nešto izostaviti i u budućem gospodarskom razvoju naše zemlje.

Nakladnik: DRUŠTVO INOVATORA “SIGMA” Majstora Buvine 19, HR – 10 000 Zagreb Tel: +385 (1) 2452 329 E-mail: info@drustvo-sigma.org Web: http://www.drustvo-sigma.org/ Žiro-račun: 2340009-1110342149 (Privredna banka Zagreb) Glavni urednik: Tomislav Marjanović Redakcijsko osoblje: Vesna Torbarina Prof.dr.sc. Nedjeljko Perić Igor Ćutuk Marin Pasarić Slaven Fostač Marketing: Marin Pasarić Grafička priprema: Tomislav Marjanović Tisak: Uvez d.o.o., Zaprešić Web: http://www.uvez.hr/ Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Niti jedan dio ovog časopisa ne smije biti reproduciran, umnožavan, imitiran ili prenošen u bilo kojem obliku, bez prethodne suglasnosti nakladnika. Za navode u člancima odgovoran je glavni urednik. NAKLADA: 5.000 PRIMJERAKA | ISSN 1847-3903

Ukoliko kratko pregledamo rad Društva inovatora Sigma, možemo zaključiti kako smo od ‘Projekta Sigma’ do danas napravili znatan iskorak u pogledu kreativnog, znanstvenog, studijskog, inovacijskog i poslovnog stvaralaštva mladih, te time stvorivši prepoznatljivi brend odredili smo se kao moderna organizacija koja razvojem inovativnih ideja u potpunosti potiče razvoj malog gospodarstva u cjelini. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju mladih, osnovni je program rada i djelovanja svih više od 200 članova, suradnika i partnera okupljenih u, usuđujemo se reći, najveću hrvatsku organizaciju mladih inovatora. Naš razvoj u posljednje dvije godine u potpunosti je neosporan, a to potvrđuju sljedeće ključne činjenice: više od 50 domaćih i inozemnih partnera, više od 50 projekata i programa, više od 100 nagrada i više od 150 nacionalnih i međunarodnih suradnika. U ovom broju, između ostalog, posebno donosimo veliki prilog o partnerskom sudjelovanju Društva inovatora Sigma u okviru društveno-odgovornog projekta ‘Lijepa naša Sava’ tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. Biti Ideatorom znači znati kreativnu ideju uz znanstvenu potvrdu i inovacijsko djelovanje predočiti kao novi poslovni pothvat. Vjerujemo kako će vam ovaj časopis, dragi čitatelji, otvoriti nove vidike i prikazati vam rad i djelovanje mladih hrvatskih znanstvenika i inovatora. Tomislav Marjanović

|4


Sadržaj 5

Belgija predsjedava Europskom unijom

6

Belgijski program kao predsjedavajućom zemljom Europske unije

10

Zeleni marketing No.1 kvalitete: Ilumipad® i LED panel

12

Hrvatsko-belgijska gospodarska misija

20

Nagrada za izvrsnost: Lijepa naša Sava

28

Obnovljivi izvori energije - drugi dio

30

Mehanizmi poticaja obnovljivih izvora energije Vlade Republike Hrvatske

38

Proizvodnja biodizela

46

Dvije godine inventivnog stvaralaštva Društva inovatora Sigma

48

Večer Ideator-a i gospodarstvo temeljeno na znanju mladih

52

CBTour : Nagrada u poslovnom turizmu

54

Zelene inovacije - stvaramo zeleno gospodarstvo

55

Pokrenuta proizvodnja: WATlum™ - kućna LED rasvjeta

56

Iz Sigmine kreativne radionice

58

Enterprise Europe Network – Europa pred vratima Vaše tvrtke

66

Vesna Torbarina – voditeljica EEN Hrvatska

70

CIP Eko-inovacije: Informacije o natječaju

72

Prof.dr.sc. Nedjeljko Perić – novi dekan FER-a

77

Potpisan jednoglasni sporazum o utemeljenju Saveza za energetiku Grada Zagreba

78

Izložba: Agro-Arca 2010.

79

Izložba: Jubilarna, 10. po redu Inova-mladi

80

Inovativni marketing: CPAdBoard™

84

Zagrebački energetski tjedan

86

60. obljetnica Instituta Ruđer Bošković

87

Cemex i Holcim dobitnici nagrade za korporativnu filantropiju

88

Teslin inženjerski duh − usporedba s Faradayem i Michelsonom

90

Prva svjetska kronologija inovacija Nikole Tesle

91

Humanitarni squash turnir za djecu HO DORE

5|

®

Belgija predsjedava Europskom unijom 01.

srpnja 2010. započelo je predsjedanje Kraljevine Belgije Europskom unijom, nakon šestomjesečnog Španjolskog mandata. Ova zemlja kao jedna od osnivačica Europske unije, ali i zemlja u kojoj se nalazi sjedište Europske unije, uslijed velike unutarnje krize, postavila je pred sebe veliki izazov i zahtjevan program koji je uskladila sa zemljama koje joj prethode (Španjolska) i koje ju slijede (Mađarska) u predsjedanju Europskom unijom. Ovo je prvi put da su tri zemlje koje konsekutivno predsjedaju Europskom unijom dogovorile zajedničke ciljeve te na određeni način i zajedničko predsjedanje kako bi izbjegle dosadašnje neispunjenje zacrtanih ciljeva zbog kratkoće trajanja mandata pojedine zemlje. Zajednički program triju zemalja predstavljen je na konferenciji za novinare održanoj 21. siječnja u Parizu, a provodi se od siječnja tekuće godine do lipnja 2011. godine kada završava mađarsko predsjedanje Unijom. Dugoročni ciljevi programa triju zemalja uglavnom su programi strateške prirode kao što su „EU 2020“ strategija rasta i zapošljavanja, financijski nadzor, socijalna pitanja, energetske i klimatske promjene te jačanje aktivnosti Europske unije van njenih samih granica. Samo belgijsko predsjedavanje kao prioritet si je postavilo pripremu te odlazak na UN-ov summit o klimatskim promjenama koji će se održati u Meksiku ove godine, a budući da se datum održavanja poklapa sa vremenom Belgijskog predsjedanja Europskom unijom, upravo će Belgija zastupati interese i stajališta EU-a tijekom pregovora oko ovog aktualnog i globalnog pitanja. Od drugih pitanja, fokus Belgijskog predsjedanja će biti vezan uz pitanja vanjske i unutarnje sigurnosti, koja uključuju europsku sigurnosnu i obrambenu politiku, energetsku sigurnost te provedbu Stockholmskog programa koji je usvojen 11.12.2009., te niz drugih pitanja vezanih prvenstveno uz gospodarstvo, daljnje širenje Europske unije te održivi razvoj.


Intelektualno vlasništvo

Adekvatna zaštita intelektualnog vlasništva je identificirana u Strategiji Europa 2020 kao jedna od najbitnijih prepreka za uspješan rad unutarnjeg tržišta EU. Odgovarajuća zaštita inovacija i novih ideja tvore cjelinu na Europskoj razini. Pod belgijskim predsjedanjem, Vijeće će nastaviti svoj rad na rješavanju preostalih otvorenih pitanja, kako za EU patente tako i za jedinstven sustav patentnih parnica. Što se tiče autorskih prava, pod belgijskim predsjedanjem, Komisijska zakonodavna inicijativa o napuštenim radovima biti će predmet početnih točaka rasprava u Vijeću. Uzimajući u obzir razvoj digitalnih (elektroničkih) knjižnica kao što je Europeana te druge privatne inicijative, Vijeće će nastojati maksimalno iskoristiti prilike za Europsko zakonodavstvo po tom pitanju. Među raznim inicijativama u tijeku vezanima uz poštivanje prava intelektualnog vlasništva, na europskoj i međunarodnoj razini, belgijsko predsjedanje će dati poseban prioritet pregovorima vezanima uz Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja (ACTA) s ciljem njihovog zaključivanja prije kraja 2010. Industrija, istraživanja i inovacije Belgijsko predsjedavanje će promicati pokretanje "Industrijske smjernice u doba globalizacije" kao predvodničkom inicijativom strategije Europa 2020, uz istovremeno osiguranje artikulacije horizontalnih pristupa i dimenzijama povezanim s ovim sektorima. Ova će nova industrijska strategija posebno nastojati osigurati razvoj proaktivnih konzultacijskih procesa koji se tiču tranzicije europskog gospodarstva u zeleno gospodarstvo, konkurentno na svjetskoj razini, te pružiti odgovor uz izazove i mogućnosti koje ono predstavlja europskoj industriji.

Istraživanje, razvoj i inovacije će biti označeni kao prioriteti u drugoj polovici 2010. u sklopu strategije Europa 2020 kroz predvodničku inicijativu "Invoativna unija". U skladu sa zaključcima usvojenim od strane Europskog Vijeća u ožujku 2010., Vijeće mora donijeti doprinos na tu temu u sklopu priprema za Europsko Vijeće u prosincu. Belgijsko predsjedavanje će se fokusirati na formuliranje smjernica, definiranje ciljeva te razvitak mjerljivih indikatora koji omogućuju napredak u stvaranju Europskog istraživačkog prostora (ERA). Na temelju priopćenja Komisije o planu za istraživanje i inovacije, belgijsko predsjedništvo će dati prednost integriranom pristupu koji pokriva više aspekata inovacija tehnoloških, ne-tehnoloških i društvenih - koji promiče njihovu distribuciju kroz gospodarstvo i koji odgovara trenutnim izazovima i potrebama gospodarstva, s posebnim naglaskom na malo i srednje poduzetništvo. U kontekstu trokuta znanja, uloga klastera i odnos između istraživačkih centara, obuke i posla će biti preispitan. U svjetlu razvoja 8. okvirnog programa, pod belgijskim predsjedavanjem, Vijeće će provesti rad koji se odnosi na pojednostavljenje administrativnih procedura i financijskih kontrola iz 7. okvirnog programa za istraživanje i razvoj. Kroz belgijsko predsjedništvo, posebna pozornost će se posvetiti razvoju sljedećih triju inicijativa koje se odnose na slobodan protok znanja unutar europskog istraživačkog prostora (ERA): definiranje okvirnih uvjeta za udružene programe; inicijative sa društvenim izazovima kao prioritetima; nastavak izvršenja europskog partnerstva za istraživače, s posebnim osvrtom na povećanjem mobilnosti te poboljšanjem njihova statusa; promicanje poboljšane integracije na sveučilištima i istraživačkim institutima unutar trokuta znanja. Pod belgijskim predsjedništvom, Vijeće će raditi na razvoju uloga regija u razvoju, provedbi i praćenju istraživanja i europskih znanstvenih smjernica. Pod belgijskim predsjedništvom, Vijeće će ispitati doprinos istraživanja i razvoja (R&D) za održiva društva kroz strateške bioekonomske inicijative, plan za razvoj nisko-ugljenih tehnologija (SET plan) i brodsko i pomorsko istraživanje. Vijeće će nastaviti raspravu o projektu ITER te ispitati mogućnost proširenja 7. okvirnog programa Euratom (koji bi trebao završiti 2011.), tako da završi istovremeno kad i 7. Okvirni istraživački program koji bi trebao završiti 2013. U svemirskom sektoru, Predsjedništvo će nastojati da se osigura napredak u skladu sa europskom vizijom istraživanja svemira kako bi se omogućio što skoriji održivi rad EU predvodničkih programa u sektoru istraživanja svemira. Konačno, provedba nadležnosti u svemirskom sektoru, priznata putem Lisabonskog ugovora, dobit će nepodijeljenu pozornost belgijskog predsjedništva koje će nastojati okupiti postojeću europsku struku i infrastrukturu u sektoru svemira, posebice onih iz Europske svemirske agencije.

|6


Energija

Inovacije u sektoru prometa

Belgijsko predsjedništvo će nastaviti pripremne radove s ciljem

Vijeće će, za vrijeme belgijskog predsjedništva, provesti raspravu o srednjoročnim evaluacijama europskog satelitskog navigacijskog programa (ENGOS, GALILEO). Prema postignutom napretku u pregovorima za Okvirnu direktivu o potpori i provedbi Akcijskog plana o Inteligentnim Prijevoznim Sistemima (ITS), predsjedništvo će osigurati provedbu ovog dokumenta na inteligentnim aplikacijama za regulaciju prometnih informacija i prometne sigurnosti.

usvajanja novog energetskog akcijskog plana (2011-2020) od strane europskog Vijeća u proljeće 2011. Na temelju priopćenja Komisije koja se odnose na plan i rezultate javne rasprave vezane uz njega, pod belgijskim predsjedništvom, Vijeće će tražiti usvajanje zaključaka glede sadržaja energetskog akcijskog plana. Vijeće će inicirati raspravu o stvaranju plana za 2050. s ciljem utvrđivanja dugoročne strategije za gospodarstvo bazirano na niskoj emisiji CO2. Komisija će također izdati dokument o smjernicama i najboljim postupcima koje se odnose na inicijative za regionalnu suradnju u energetskom sektoru. Na temelju toga, belgijsko će predsjedništvo predložiti zaključke Vijeća. Nadalje, od sada pa do kraja godine, Komisija će predložiti novi paket energetskih infrastuktura koji će biti usmjeren na doprinose opskrbi energijom i stvaranje unutarnjeg tržišta. Rasprava će biti organizirana u vijeću od strane belgijskog predsjedništva. U tom kontekstu, belgijsko predsjedništvo će nastojati kroz rad North Seas Countries' Offshore Grid Initiative posuditi tvar za razvoj offshore vjeroelektrana u Europi. Predsjedništvo će posvetiti posebnu pozornost razvoju pametnih mreža s ciljem promicanja uštede energije i decentraliziranih obnovljivih izvora energije. Pregled smjernica za program Trans-Europske mreže za energiju (TEN-E) također će biti ispitan tijekom belgijskog predsjedanja.

Klimatske promjene Predsjedništvo će preuzeti svoju ulogu u koordiniranju položaja država članica unutar Vijeća u okviru međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama. Prioritet će biti provedba Kopenhaškog Ugovora, s posebnim stajalištem na 16. Konferenciju stranaka na Konvenciji o klimatskim promjenama, koja će se održati u Cancunu od 29. studenog do 10. prosinca 2010. Za vrijeme belgijskog predsjedništva, Vijeće će posvetiti neprekidnu pozornost na provedbu klimatskog i energetskog paketa. Mjere moraju biti prihvaćene kako bi se postavili čvrsti europski ciljevi vezani uz klimatske promjene, uključujući i direktive o ograničenjima emisija CO2 za laka gospodarska vozila i "deugljenizaciju" prometnog sektora.

Povjerenstva zakonodavne inicijative u energetskom sektoru, s ciljem promicanja transparentnosti i integriteta prema veleprodajnim tržištima, biti će predmetom izvješća o napretku Vijeću. Ovim prijedlogom završava treći enegretski paket odobren u 2009., te je preduvjet za stvaranje unutarnjeg tržišta energijom. U kontekstu Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, beglijsko predsjedništvo će, zajedno s Komisijom, organizirati raspravu o mjerama koje treba poduzeti da bi energetske mjere bile povoljnije za potrošače. S obzirom na važnost biomase u postizanju ciljeva obnovljivih izvora energije, belgijsko predsjedništvo će nastojati prebaciti raspravu o primjeni biomase unaprijed sa ciljem procjene koju će provoditi Komisija u 2011. Predsjedništvo će također pozvati Vijeće da riješi pitanje kriterija za održivost biomase kao izvora energije u svim svojim preporukama. Izvješće o provedbi europskog plana za gospodarski oporavak dati će pregled provedbe energetskih projekata. O reviziji propisa koji se odnose na plan ekonomskog oporavka, a vezanih uz energiju, pregovarat će se i biti će prihvaćeni za vrijeme belgijskog predsjedništva tako da neiskorišten dio proračuna može biti preusmjeren na projekte za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Vanjski aspekti energetske politike biti će na dnevnom redu belgijskog predsjedništva. U suradnji s Komisijom, predsjedništvo će osigurati da Europska unija djeluje na koordiniran i djelotvoran način u pregovorima sa trećim zemljama.

7|

| Belgija – zemlja gospodarskih uspjeha


Zeleni marketing No.1 kvalitete: ® Ilumipad i LED panel

OSNOVNE INFORMACIJE O TVRTKI

Trvtka

ILUMINATA AD članica je M2 Euro Grupe. Riječ je hrvatskoj grupi nekoliko tvrtki koja je nastala 2002. godine. Glavne osobine poslovanja ove kompanije su kreativnost, inovativnost, dosljednost, filantropija, briga o zaposlenicima i kupcima, održivost, zaštita okoliša i društvena odgovornost. Svoje glavne djelatnosti temelji na inovativnim uslugama i proizvodima, dizajnu, razvoju, komercijalizaciji, prodaji i distribuciji. Pozicija na nacionalnom tržištu definitivo se može opisati s nekoliko riječi - vodeća kompanija u području inoviranja, razvoja, proizvodnje i distribucije ekološki čistih tehnologija u području reklamne industrije. Temeljna tri proizvoda su LED PANEL, LED DESKTOP i ILUMIPAD, a u ovom broju Ideatora donosimo više informacija o Ilumipad-u i LED panelima. LED PANEL Ključne probleme svjetlećih reklama na tržištu možemo definirati sa sljedećih nekoliko parametara: izmjena plakata, osvjetljenje i montaža. LED panel tvrtke Iluminata Ad riješio je navedene probleme, te je na takav način stvoren novi proizvod koji se odlikuje: funkcionalnošću, dugim vijekom trajanja, modernim dizajnom, malim udjelom metala, mogućnošću 99% reciklaže nakon isteka uporabne vrijednosti, "nevidljivim" priključnim vodovima, te koji stvara i dekorativnu bočnu rasvjetu. Glavne prednosti proizvoda su jednostavna izmjena plakata što se postiže magnetima između dviju ploha i graničnikom za plakat (pokrenuta zaštita intelektualnog vlasništva). Svaki je klijent u mogućnosti brendirati vlastiti LED panel (prema osobnim zahtjevima klijenata i obostranom suradnjom dizajniramo, modeliramo i proizvodimo), mogućnost brendiranja boje LED panela, obostrano oglašavanje - mogućnost izmjene plakata s obje strane, jednostavnost rasvjete – radi dodatne uštede energije, omogućeno je da obostrani LED panel svijetli samo s vanjske strane.

| LED panel u primjeni (slike gore)

'Slijedeći suvremene tržišne trendove, proizvodimo tehnologije koje su u potpunosti u skladu s europskom politikom zaštite okoliša.' | 10


ILUMIPAD

Ilumipad®

je izrađen od visokokvalitetnog ABS materijala, što omogućuje duži vijek njegove upotrebe. Za osvjetljenje koristi se poseban LED lumisheet, 6 mm debljine (3D-V tehnologija rezanja), u kojima su instalirane posebne LED diode. Navedena tehnologija omogućuje jednaku rasvjetu kroz cijelu površinu. Vijek trajanja osvjetljenja je do 100.000 sati. Ovaj proizvod odlikuje se nizom kvaliteta i prednosti, među kojima izdvajamo sljedeće: svjetleći reklamni podložak koji se temelji na tehnologiji LED rasvjete a primjenjuje se kao podložak za plaćanje ili potpisivanja obrazaca u poštama, mjenjačnicama, benzijskim postajama i slično; hrvatski proizvod, ideja, izvedba, inovacija; dvije srebrne medalje za inovaciju, Moskva 2009. i London 2009. godine; zaštićen za hrvatsko i europsko tržište; predstavljen na sajmovima u Beogradu, Milanu, Budimpešti, Frankfurtu i Amsterdamu; široka primjena u oglašavanju; direktna uočljivost, veličina A4; korporativne boje: plava, žuta, crvena, crna...; praktična i jednostavna uporaba; više nego direktan marketing. Slijedeći suvremene tržišne trendove, tvrtka Iluminata Ad proizvodi tehnologije koje su u skladu s europskom politikom zaštite okoliša. Smatramo kako je zeleni marketing okosnica odruštveno odgovornog poslovanja i zaštite okoliša na temeljima održivosti. Kontinuiranim praćenjem izazovnih potreba tržišta, stvorili smo jedinstvenu kompaniju s naglaskom na razvoj i komercijalizaciju kreativnih i inovativnih ideja u području marketinga. Obratite nam se s povjerenjem. ILUMINATA AD d.o.o. Ogulinska 34a, 10 000 Zagreb Tel.: +385 1 3864 088 Fax: +385 1 3864 089 info@iluminata-ad.com www.iluminata-ad.com

'Zeleni marketing okosnica je društveno odgovornog poslovanja i zaštite okoliša na temeljima održivosti.' ®

| Ilumipad u primjeni (slike gore)

11 |


Donosimo: Hrvatskobelgijska gospodarska misija U

organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Belgije, Gospodarskog i trgovinskog ureda, 14. lipnja 2010. godine u hotelu Antunović u Zagrebu održao se susret belgijskih i hrvatskih gospodarstvenika pod nazivom "Gospodarski posjet belgijskih tvrtki u Hrvatskoj" na kojem su se predstavila ukupno 23 trgovačka društva. U ovom broju donosimo vam kratki pregled svih trgovačkih društva za čije se usluge i proizvode u Republici Hrvatskoj traže zastupnici i distributeri.

B

elgijska trgovačka društva

AVERCON Tvrtka Avercon osnovana je prije 25 godina, a svoj poslovni uspjeh izgradila je uslugama održavanja reputacije dobropoznatog proizvođača kartona i kartonske ambalaže. Tvrka Avercon stručnjak je u području strojeva i sustava za pakiranje proizvoda u kartonsku ambalažu. Kao proizvođač, tvrtka ima vlastiti odjel dizajna, proizvodnje i održavanja strojeva čak i nakon njihove prodaje, te time nudi potpunu uslugu u skladu sa zahtjevima klijenata i pripadajućim najboljim rješenjima. Tvrtka nudi slijedeće proizvode i strojeve: podizače poslužavnika, podizače pakiranja, strojeve za punjenje, strojeve za zatvaranje pakiranja, strojeve za ciklički niz, strojeve za bočno punjenje i/ili pakiranje. Tvrtka Avercon postala je dobro poznati dobavljač naprednog i pouzdanog sustava pakiranja. Odlična kvaliteta proizvoda, orijentiranost na potrebe klijenata i pouzdana rješenja samo su neke odlike koje u svom poslovanju jamči tvrtka Avercon. Trenutačno, više od 40 obučenih i pažljivo treniranih djelatnika tvrke razvija i proizvodi rješenja u pakiranju za klijente širom svijeta. Pozivamo Vas da nam iznesete svoje zahtjeve i potražnje a mi ćemo Vam osigurati rješenje koje je odgovarajuće baš za Vas. BELTRAMI Tvrka Beltrami je belgijski prodavač, na veliko, prirodnog kamena sa podružnicama u Italiji, Velikoj Britaniji, Poljskoj i Francuskoj. Tvrtka Beltrami je počela kao mali obiteljski obrt koji se tijekom 24 godine razvio u poznatu i priznatu europsku tvrtku. Tvrtka nudi proizvode od prirodnog kamena: od ploča do blokova za proizvodne sustave pa sve do gotovih proizvoda kao što su pločice, zidne obloge i mozaici. U Belgiji, tvrtka Beltrami, ima veliki izložbeni salon gdje se nalaze svi njihovi proizvodi unutar praktično sukladnih rješenja kako bi se pokazao široki spektar raznih mogućnosti primjene. Skladište od preko 200.000 m² omogućava brzu isporuku njihovih proizvoda. Fokus tvrtke je, i uvijek je bio, na ponudi najbolje kvalitete i održivosti visokog zadovoljstva klijenata što tvrtka Beltrami ne čini samo prodajom kamena već i ponudom “gotovog paketa” koji uključuje i informacije o instaliranju, referentni i pomoćni vizualni prikaz, uzorke kao i druge vrste promotivnog materijala. Za sve ostale informacije, molimo Vas da posjetite našu internet stranicu www.beltrami.be.

| 12


CASIBEANS

DUPONT

Tvrtka Casibeans posjeduje HACCP certifikat a bavi se mahunarkama, uglavnom grahom, od 1935. godine. Osnovna djelatnost tvrtke Casibeans je podrijetlo, procesuiranje, trgovanje i distribucija visoke kvalitete mahunarki širom svijeta. Iz njihove Casibeans Dalian (Kina) tvornice u mogućnosti su dobaviti vrhunsku kvalitetu mahunarki spremnih za industrije konzerviranja i pakiranja. Tvrtka proizvodi i pakira proizvode prema odredbama kvalitete te ih direktno šalje u morsku luku prema izboru klijenta, ili svoje proizvode dostavljaju iz skladišta koje se nalazi u belgijskom gradu Antwerpenu. Tvrka Casibeans radi sa pažljivo odabranim partnerima širom svijeta te je u mogućnosti dostaviti Vam sve vrste mahunarki, graha, leća, slanutka i graška u vrhunskoj kvaliteti.

Tvrtka Dupont proizvođač je kompletnog asortimana akrilnih (plexi) proizvoda koji se koriste za prezentaciju hrane. Tvrtka Dupont prodaje pladnjeve, tanjure, posude za salatu, zdjele za catering, kao i ostale dodatke koji nadoponjuju postojeći asortiman te time stvaraju dojam “dodane vrijednosti” u području prezentacije hrane (hladni pult, buffet…).

Iz njihove Casibeans Dalian tvornice, u mogućnosti su dobaviti Vam slijedeće proizvode: bijeli grah malog zrna, bijeli grah srednjeg zrna, dugačkog i ovalnog oblika, tamni tzv “red kidney” grah, pjegavi “ kidney beans” dugoga oblika, pjegavi “kidney beans” okrugloga oblika, crveno pjegavi grah te crni grah. Putem pažljivog odabira dobavljača, tvrka Caisbeans u mogućnosti je dobaviti Vam i graškasti grah ili takozvani “morski grah” (navy beans) kao i: veliki sjeverni grah, pinta grah, zeleni zlatni grah, veliki bijeli grah, bijeli grah ravnoga oblika, crno pjegavi grah, crnooki grah, smeđi grah, leće, zelenu i crvenu, slanutak, grašak, zeleni i žuti grašak, cjeloviti i razdijeljeni, te sjeme gorušice. CEMART Tvrtka Cemart proizvođač je suhe cementne žbuke za renoviranje, popravak i injektiranje (uštrcavanje) svih vrsta podova i izgradnji. Cementno vezane industrijske podne sisteme, tvrtka Cemart posebno je dizajnirala za dvije vrste primjene: Nivelmanske estrihe (rasute, otkinute komade) Cemartov cementno vezani industrijsko podni sistem posebno je dizajniran za izravnjavanje i renoviranje većine vrsta podova u industrijskim i komercijalnim građevinama, za koje tvrtka jamči visokom otpornošću. Osim što se gore navedeni oblik može koristiti u industrijskoj primjeni, koristiti ga se može i kod podova u stanovima i/ili apartmanima, dućanima, manjim zgradama itd. Industrijski “izgled” daje vrlo čist i moderan izgled bilo kojem prostoru. Žbuke za uštrcavanje i remont - tvrtka Cemart razvila je spektar žbuka za uštrcavanje i remont (Cemfix), za različite primjene, u remontu cesta, građevina i spomenika, na primjer. Druge, vrlo interesantne primjene su visoke “Tixotropic” žbuke za Anchor Bolt (Sidro Vijak) montaže. Osim podnog programa, tvrtka Cemart također može ponuditi široki spektar bazno cementnih, neskupljajućih žbuka dizajniranih za uštrcavanje u kalupe popunjene agregatima, primjenjive u podvodnim konstrukcijama ili gradnjama, kao i kod renoviranja cesta.

13 |

Tvrka nudi veliki izbor raznih veličina i boja svojih proizvoda koji klijentu omogućavaju prezentaciju visoke kvalitete. Razvijeni sistem omogućava tvrtci Dupont da njihovi pladnjevi veličinom odlično odgovaraju bilo kojem hladnom pultu ili prezentaciji. FOOD IT-SOLUTIONS Tvrtka Food IT-Solutions pruža software rješenja namijenjene tvrtkama čija je poslovna aktivnost prerada hrane ili tzv B2B distribucija hrane. Software 'IC-trace', sastavni je dio osnovnog web Enterprise Resource Planning (ERP) dijela kao i orijentiranih programa osnovne radne jedinice kod automatizacije i praćenja aktivnosti radne jedinice (workfloor). S opisanim rješenjem, klijent usklađuje svoje poslovanje sa EU pravilima i normama sukladnim HACCP-u i sljedivosti. Klijenti tvrtke Food IT-Solutions su uglavnom klaonice, postrojenja prerade i obrade mesa, postrojenja obrade voća i povrća, pekarnice kao i sve druge tvrtke koje se bave obradom i preradom, te distribucijom hrane. Tvrtka Food IT-Solutions je jedan od važnijih dobavljača u Belgiji. Njihova glavna odlika je što u “jednom dahu” nabavljaju i dostavljaju software, servere i industrijska računala kao što su industrijski PC-i, skeneri, printeri za etikete... U dijalogu s klijentima ujedno i utvrđuju procedure radne jedinice. Tijekom faze uvođenja, svi sudionici prolaze obuku, a nakon cjelokupnog procesa tvrka ostaje u kontaktu sa svojim klijentom putem konstantne podrške. Izvan Belgije, tvrtka Food IT-Solution radi sa jednim ili više lokalna partnera i/ili distributera na principu dobavljača, od opreme do malih softwar rješenja koji su snažno integrirani unutar tržišta prerade i obrade hrane. U takvom modelu, lokalni dobavljač zadržava svoj identitiet kao dobavljač npr. vaga, aparata za automatizirano etiketiranje, industrijskih PC-a, skenera... i, naravno, ICtrace software-a.


GEDIMEX

DISPALCO

Tvrtka Gedimex je belgijski izvoznik čija se poslovna strategija odvija putem 2 odjela: smrznuta hrana i dehidrirani sastojci unutar industrije hrane. Tvrtka Gedimex ima firmu u Indiji koja se bavi dehidracijom luka i pripadajućih proizvoda kao i distribucijsku platformu za dehidrirane sastojke u Belgiji. Tvrtka Gedimex ima trgovinske reference u preko 55 zemalja širom svijeta.

Tvrtka Dispalco je mlada i inovativna tvrtka koja je kreirala ultimativno rješenje za optimalnu higijenu ruku. Dispenzer za tekući sapun bez potrebnog kontakta s aparatom, te najnaprednijom tehnologijom je vrhunski dizajn izrađen u Europi. Za više detalja molimo Vas da posjetite internet stranicu www.dispalco.com. Punjači tekućeg sapuna tvrtke Dispalco baziraju se na 70% Isopropyl alkoholu kao i na brižnim sastojcima za higijensko pranje ruku bez upotrebe tekuće vode. Proizvodi tvrtke Dispalco u skladu su sa HACCP i EN standardima.

Proizvodna linija se temelji na sastojcima za proizvođače i prepakirače aktivne u slijedećim industrijama: pekarne – čokolada – sladoled – slastice – gotova jela, te je sve rečeno moguće sažeti na slijedeći način: dehidrirani proizvodi krumpira: ljušture, granule i prirodni šrob, maltodextrin, mliječni prahovi i njihove alternative: mlijeko i vrhnje u prahu – slatki prah sirutke – laktoze, kakao prah i CBS, jaje u prahu, sojin lecithin, dehidrirani proizvodi luka – bijeli luk (češnjak) – prah slatke crvene paprike – chili prah, kokos u prahu te kikiriki. INNOVA PACKAGING SYSTEMS NV Tvrtka Innova Packaging Systems NV (IPS) mlada je i dinamična tvrtka specijalizirana u razvoju i proizvodnji velikih plastičnih predmeta. Osnova njihova poslovanja je proizvodnja opreme za održavanje proizvoda odnosno proizvoda koji udovoljavanju održavanju i transportu sredstava. IPS je jedan od vodećih europskih proizvođača, proizvodeći preko milijun plastičnih paleta godišnje. Također proizvode i značajnu paletu proizvoda u zajedničkom razvoju s drugim tvrtkama. Sa svojim pristupom orijentiranim na klijenta, tvrtka IPS jamči vrhunsku kvalitetu po nevjerojatno konkurentnim i povoljnim cijenama. KIPCO-DAMACO NV Tvrtka Kipco-Damaco NV proizvođač je i izvoznik široke palete piletine, puretine i kokošjih proizvoda za veleprodaju, catering i daljnju obradu, a posluje još od 1964. godine. Njihovi proizvodi uključuju pileće dijelove (batke, krila, prsa…), pureće dijelove (krila, prsa, batci, kao i ostale dijelove…), različite vrste mehaničkog odstranjivanja mesa od kostiju (MDM, bijelo pileće meso), pileće iznutrice, pileća koža, kuhano meso i ostali kokošji dijelovi. Dodatno navedenome, tvrtka Kipco-Damaco radi u bliskom kontaktu sa lokalnim i stranim proizvođačima govedine i svinjetine te stoga može u svoju ponudu uvrstiti puno više. Tvrtka Kipco-Damaco NV izrasla je iz male, lokalne tvrtke u jednu međunarodnu grupaciju sa tvornicama u Belgiji, Bugarskoj i Sri Lanki, te trgovinskim uredima u Sao Paulou i Singapuru.

SLUYS INTERNATIONAL Tvrtka Sluys International proizvođač je aroma i okusa za emulzije pića i koncentrata pića. Dobavljači su proizvođačima industrije hrane i pića. U 2000. godini, tvrtka se preselila u novu industrijsku zonu u gradu Duffel, u blizini Antwerpena. U novim prostorijama nalazi se administrativno i komercijalno osoblje kao i R&D odjel (Research and Development) te proizvodni pogon. Tijekom godina tvrtka Sluys International stekla je značajno iskustvo u proizvodnji aroma i okusa prema željama i ukusima svojih lokalnih klijenata. Unutar dubioznog razumijevanja ukusa lokalnih konzumenata, razvili su uspješno partnerstvo sa tvrtkama širom svijeta. Njihova glavna izvozna tržišta su Azija, Južna Afrika, Japan, Sjeverna Afrika kao i većina zemalja Europske Unije. U svoje najveće klijente ubrajaju međunarodno vodeće proizvođače bezalkoholnih pića kao i najveće punionice. Najznačajniji proizvod unutar njihove široke palete je koncentrat kola pića, koje je konkuretno bilo kojem drugom kola aromatiziranom i karboniranom piću na današnjem tržištu. SVK NV Tvrtka SVK NV je neovisni proizvođač vlaknastih cementnih materijala kao što su valovite ploče, škriljce i fasadne obložne ploče. Tvrka postoji od 1905. godine i u apsolutnom je familijarnom vlasništvu. Tvrtka SVK trenutno posluje u Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj, Pojskoj, Irskoj i Velikoj Britaniji. Budući da su i sami jedna dobro utemeljena i trajna tvrtka, iste kvalitete traže i kod svojih partnera unutar strategije izvoznih aktivnosti. Proizvodi vlaknastog cementa tvrtke SVK renomirani su po svojoj kvaliteti. Koriste samo najbolje sirove materijale zajedno sa proizvodnim procesima čime jamče kvalitetu koja je superiorna standardima tržišta. Tvrtka SVK nedavno je započela s radom vlastitog postrojenja za fasadne cigle. Time su postigli vlastiti cilj jer je baš izradom cigli, prije jednog stoljeća, stvorena tvrtka SVK. Cigle se rade od gline iz vlastitog kamenoloma, koja se miješa s drugim vrstama gline. Takvim pristupom nude nešto novo i drugačije od postojećeg asortimana na tržištu. Treća domena poslovne aktivnosti je odjel Arhitektonskog betona u kojem ponosno proizvode komplicirane betonske elemente za reprezentativne projekte diljem Europe, pa čak i preko Atlantika.

| 14


UNIL LUBRICANTS NV

D'LETEREN REMARKETING

Tvrtka Unil Lubricants NV je specijalizirani proizvođač maziva, uz široki spektar proizvoda visoke kvalitete za industriju i automobilski sektor. Tvrtka Unil Lubricants je dio međunarodne Unil grupacije. Tvrtka Unil grupira svoju snagu i stručnost sa podružnicama u cijeloj Europi. Za svoje klijente posluje već više od 100 godina, te ima jasan pregled budućnosti u pronalaženju odgovora za današnje zahtjeve. Unil je pouzdan partner koji posebnu pozornost obraća na potpunu predanost, usluge i fleksibilnost.

Tvrtka D’leteren Remarketing sastavni je dio tvrtke D’leteren Lease (dio grupacije SA D’leteren NV) koja nudi operativni i financijski leasing tvrtkama i privatnim osobama u Belgiji i to na slijedeće marke automobila koje uvoze direktno od proizvođača, kao što su, na primjer: Volkswagen, Škoda, Audi, Seat itd. Tvrtka D’leteren Remarketing nudi i prodaju distributerima automobila širom Europe iz svog asortimana “end-of-contract leasing”, odnosno nakon isteka leasing ugovora.

U vlastitom laboratoriju (WearCheck) pružaju usluge ne samo za Unilove klijente, već i šire. Svaki klijent će dobiti detaljno izvješće o analizi ulja unutar samo 24 sata. Unikatni paket usluga koje pruža tvrtka Unil čini ih poželjnim partnerom za optimalno korištenje i upravljanje Vašim strojevima i mazivima. Tvrtka rado surađuje u nacrtu planova za održavanje, analizama, osigurava obuku i tehničku potporu putem aktivne uprave i jamstvenim ugovorima a sve to pridonosi smanjenju i razumnom postupanju sa mazivima. Kontinuirane tehničke inovacije osnova su poslovne politike tvrtke Unil, jamstvo kvalitete proizvoda kao i spoznaja budućih izazova. Na klijentov zahtjev, tvrtka Unil razvija posebna maziva – kao rezultat zajedničkog napora i pronalaska savršenog rješenja za klijentove izazovne i teške probleme. Sigurnost, lakše korištenje i briga o okolišu glavne su odlike pažnje koju tvrtka Unil ulaže u razvoj svojih 500 različitih vrsta ulja i maziva. Najiscrpniji asortiman maziva donosi Vam savršeno podmazivanje za svaku primjenu i stroj.

Tako tvrtka D’leteren Remarketing prodaje 6000 automobila godišnje i to profesionalnim distributerima (dealers) uglavnom u Njemačkoj i Belgiji, ali i u ostatku Europe.

VAN HULLE B&C Tvrtka Van Hulle B&C koja se bavi uzgojem drveća je dobro poznati proizvođač golo-ukorijenjenih šuma i kosirnih biljaka. Danas tvrtka Van Hulle B&C posjeduje uzgajalište od 150 oranica. Već sedam generacija obitelji Van Hulle uspješno zadovoljava potrebe svoje klijentele širom Europe čak i u području uzgoja sadnica i mladica. Osim proizvodnje vlastitog asortimana biljaka, također trguju i sa širokim asortimanom uzgajališnih zaliha i debla. Međjutim, Hrvatska je za njih tržište koje tek trebaju i žele otkriti. VAL+ (klaster zaštite okoliša) Klaster zaštite okoliša pod nazivom VAL+ čini 50 tvrtki regije Walonia iz Belgije. Klaster se bavi razvojem svih vrsta krutog otpada, izgradnjom i održavanjem odlagališta otpada, prikupljanjem i razvojem bioplina. U klasteru se nalaze i tvrtke koje se bave sanacijom tla i zagađenošću voda, te izvorima obnovljive energije. Klaster nudi i podršku u energetskoj politici kao i strategije postupanja za niskougljičnim plinovima, izradi studije održivog razvoja uz sve pripadajuće radnje, realizaciju istih, te traži lokalnog partnera za zajedničke projekte.

15 |

Dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom, tvrtka D’leteren Remarketing organizira prodaju iz svoga asortimana, putem internet stranice www.dieterenremarketing.eu, na koju je moguće pristupiti samo uz osobnu identifikacijsku šifru i lozinku. U svom asortimanu tvrtka nudi polovne automobile starosti od 6 mjeseci do 6 godina te kilometraže od 1.000 do 250.000 kilometara. Zasluženu veliku prednost ispred svojih konkurenata, tvrtka D’leteren Remarketing stekla je činjenicom da uvoze automobile direktno od proizvođača kao i stupnjem pouzdanosti i stručnosti u pristupu tržištu i kupcima. COMPAGINE BELGE de VENTILATEURS Tvrtka Compagnie Belge de Ventilateurs proizvodi industrijske ventilatore. Tvrtka u svom poslovanju računa na veliko iskustvo i visoko kvalificirane djelatnike koji već dugi niz godina rade na proizvodnji industrijskih ventilatora. Počevši od samog koncepta, izrade, prodaje i uspostavljanja sistema kao i održavanja istih, tvrtka Compagnie Belge de Ventilateurs doista može ponuditi svojim klijentima gotovo sve. Osnovu proizvoda čine radijalni (zračni) i osovinski (aksijalni) ventilatori, standardni lagani ventilatori, kao i dizajnirani ventilatori izrađeni po mjeri klijenta. Raspon ventilatora tvrtke Compagnie Belge de Ventilateurs rangira od 25 cm do 5 metara snage te od 0,5 kW pa sve do 7.000 kW proizvedenih za temeperature čak do 850 °C. FALCON & C° Tvrtka Falcon & C° djeluje u domeni upravljanja problemima azbesta i alatima za uklanjanje azbesta. Tvrtka je specijalizirana u projektima s azbestnim otpadom, specifikacijama za uklanjanje azbesta u različitim aplikacijama, te pruža izravni nadzor u izvođenju radova vezanih uz uklanjanje azbestosa.


GEODIAGNOSTIC Tvrtka Geodiagnostic konzultantska je tvrtka koja pruža usluge u izradi studija za zaštitu okoliša, pročišćavanju tla i sanaciji napuštenih industrijskih postrojenja. Poslovna djelatnost tvrtke proteže se i na pročišćavanje otpadnih voda raznih postrojenja (kolektori i stanice za pročišćavanje) te usluga nadgledanja okolišta, mjerenja zagađenosti voda, tla i zraka. SPAQUE Tvrtka Spaque vodeća je tvrtka pokrajine Wallonie u sanaciji odlagališta otpada kao i sanaciji zagađenog tla, te pruža sve stručne usluge vezane uz zaštitu okoliša. Tvrtka Spaque nudi kompletan niz vještina potrebnih za provedbu politike upravljanja kvalitetom zaštite okoliša i jamstva u zdravstvu u skladu sa principima održivog razvoja. Tvrtka je također aktivna i stručna u svim tehnički potrebnim postupcima jednog projekta kao što je definiranje problema, upravljanje istim te samo rješavanje problema zagađenja.

- Savjetovanje i asistiranje: aktivna suradnja u odluci o odazivu na natječaj ili neki drugi oblik djelovanja, kao i asistiranje pri pripremanju “pobjedničkog” prijedloga shodno EU procedurama i zahtjevima. Navedeno uključuje identifikaciju partnera i selekciju, te podnošenje istih prijedloga sa zaključkom, odabir i kriteriji za dodjelu natječaja. - Praćenje rezultata podnešenog prijedloga (otvaranje prijava pristiglih na natječaj te praćenje evaluacije i procesa dodjele natječaja) te, u slučaju pozitivnog rezultata, sudjelovanje na pregovaranju ugovora, ili u slučaju negativnog rezultata ili odgovora, identificiranje uzroka nedodjele projekta kako bi se poboljšala prijava za slijedeći natječaj.

FSE INTERNATIONAL Tvrtka FSE International belgijska je tvrtka sa sjedištem u Briselu. Glavna domena poslovne aktivnosti je uspješno izvođenje prijave za projekte u domeni održivog zdravstvenog sistema i društvenog napretka. Djelatnici tvrtke FSE International sastoje se od tehničkih stručnjaka i prodajnih rukovoditelja u Briselu kao i “na terenu” u nekoliko drugih zemalja. Tvrtka je stekla zavidno iskustvo u provedbi tzv “turnkey” projekata u domeni humanog zdravstva, edukacije i znanstvenih istraživanja. Tijekom godina tvrtka je izgradila pouzdanu reputaciju u provedbi operativnih projekata (planiranje – isporuka – instalacija – treniranje – održavanje). NETWORKING T.M.G. Tvrtka Networking T.M.G. se bavi konzaltingom a specijalizirana je u domeni savjetovanja i asistiranju javnih i privatnih organizacija koje žele raditi sa Europskim institucijama (European Commission, European Parliament, European Council, Committee of the Regions, Economic and Social Committee, EDB, etc…) i/ili da imaju udio u diobi institucionalnog tržišta (nekoliko stotina miliona eura svake godine troši se na potraživanje raznih financijskih usluga, dobara ili zadataka). Tvrtka Networking T.M.G. nudi svojim klijentima identificiranje i praćenje politika, programa i projekata koje im mogu biti od interesa na slijedeća 3 nivoa: - Praćenje: identificiranje i praćenje aktivnosti EU Institucija, raspisivanje natječaja i pozivanje za ponudu (call for tenders and call for proposals), u skladu sa razrađenim i definiranim kriterijima, zajedno sa klijentom.

| 16


Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

AVERCON Ringlaan 50 9900 Eeklo +32 9 377 38 76 +32 9 377 99 88 www.avercon.be info@avercon.be

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

BELTRAMI VENETIELAAN 22 8530 Harelbeke +32 56 23 70 02 +32 56 23 70 00 www.beltrami.be info@beltrami.be

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Telefon URL E-mail

CASIBEANS BVBA Beversebaan 40 2070 Zwijndrecht +32 497 478 427 www.casibeans.com info@casibeans.com

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

Cemart BVBA Maatheide 76E 3920 Lommel +32 11 52 51 09 +32 11 52 51 10 www.cemart.eu info@cemart.be

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

DUPONT N.V. t’Hoge 98 8500 Kortrijk +32 56 22 80 29 +32 56 20 32 09 www.dupont.be info@dupont.be

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

FOOD IT-SOLUTIONS Antwerpsesteenweg 280 2500 Lier +32 3 411 14 12 +32 3 411 13 12 www.food-it-solutions.com info@food-it-solutions.com

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

GEDIMEX BERGELEN 77 8560 Gullegem +32 56 420 255 +32 56 422 994 www.gedimex.com gdm@gedimex.com

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

Innova Packaging Systems

Rozendaalstraat 101 8900 Leper +32 5 721 92 27 +32 475721566 www.ips-belgium.com info@ips-belgium.com

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

Kipco-Damaco NV Dentergemstraat 164 8780 Oostrozebeke +32 5 66 65 701 +32 5 66 76 211 www.kipcodamaco.com export@kipco-damaco.be

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

LeasePLan FleetManagement

Excelsiorlaan 8 1930 Zaventem +32 2 7 226 283 +32 2 7 226 211 www.leaseplan.be carremarketing@leaseplan.be

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

Dispalco (Pura bvba) Halmaalweg 151 3800 Sint-Truiden +32 11 680 428 +32 11 696 589 www.dispalco.com info@dispalco.com

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

SLUYS INTERNATIONAL Nijverheidsstraat 1 2570 Duffel +32 3 490 03 36 +32 3 490 03 30 www.sluys.eu info@sluys.eu

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

SVK NV Aerschotstraat 114 9100 Sint-Niklaas +32 3 77 74 784 +32 3 80 07 524 www.svk.be infobl@svk.be

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

Unil Lubricants N.V. Bergensesteenweg 713 B 1600 Sint-Pieters-Leeuw +32 2 360 01 12 +32 2 365 02 00 www.unil.com info@unil.com

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

Van Hulle B&C Pot – en Zuidhoutstraat 10 9990 Maldegem +32 50 715 792 +32 50 711 069 www.vanhullebc.be info@vanhullebc.be

Tvrtka Adresa tvrtke Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

D’leteren Remarketing Schaarbeeklei 525 1800 Vilvoorde +32 2 756 88 19 +32 2 756 88 99

Tvrtka Adresa Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

CLUSTER DECHETS SOLIDES

Tvrtka Adresa Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

Compagnie Belge de Ventilateurs

de Dampremy 77 6000 CHARLEROI +32 7 131 74 44 +32 7 131 74 44 www.valplus.be a.dozo@skynet.be

4130 Esneux +32 4 228 86 87 +32 4 228 86 86 www.cbvfans.com info@cbvfans.com

Tvrtka Adresa Poštanski broj Grad Telefon E-mail:

Falcon & C° Avenue du Castel 37 1200 Bruxelles +32 2 779 29 84 falcon.charles@skynet.be

Tvrtka Adresa Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail:

GEODIAGNOSTIC Rue Ferme Smette 2 1461 HAUT-ITTRE +32 6 763 63 68 +32 6 763 63 69 www.geodiagnostic.com xavier@geodiagnostic.com

Tvrtka Adresa Poštanski broj Grad Fax Telefon URL E-mail

SPAQUE Boulevard d'Avroy 38 4000 LIEGE +32 4 221 40 43 +32 4 220 94 11 www.spaque.be info@spaque.be

Tvrtka Adresa Poštanski broj City: Fax Telefon URL E-mail

FSE International 9 rue du Moniteur 1000 Brussels +32 2 219 32 15 +32 2 219 11 03 www.fse-export.com info@fse-export.com

Tvrtka Adresa Poštanski broj Grad Fax Telefon E-mail

NETWORKING T.M.G.

www.dieterenremarketing.be

remarketing@dieteren.be

30 avenue Général de Gaulle

1050 Brussels +32 2 736 04 34 +32 476235501 e.deborchgrave@gmail.com

Parc Industriel du Monceau 18


Nagrada za izvrsnost: Lijepa naša Sava Hrvatski

projekt društveno odgovornoga poslovanja "Lijepa naša Sava" početkom prosinca prošle godine osvojio je Europsku nagradu za izvrsnost za najbolju kampanju na području jugoistočne Europe. Pokrenula ga je Coca-Cola HBC Hrvatska u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Međunarodnom komisijom za sliv rijeke Save te uz potporu Coca-Cole Adria za područje Alpa i Jadrana. Svečana dodjela nagrada za postignuća i projekte iz područja odnosa s javnošću iz cijele Europe održana je u carskoj palači Hofburg u Beču. "Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva izuzetno je zadovoljno projektom 'Lijepa naša Sava' kojim se dodatno osnažila svijest o potrebi kako zaštite, tako i održivog korištenja rijeke Save i područja uz rijeku. Vrijednost projekta potvrđuje i nagrada dobivena na međunarodnoj razini što daje poticaj za nastavak provedbe projekta u još većem obimu i u sljedećim godinama", izjavila je Ružica Drmić, ravnateljica Uprave vodne politike i međunarodnih projekata Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. "Upravljanje vodama i njihova zaštita predstavlja jedno od pitanja koje zauzima vrlo visoku poziciju na globalnoj razini te samim time svaki projekt društvene odgovornosti doprinosi buđenju i podizanju javne svijesti o neprocjenjivosti vodnih bogatstava kojima raspolažemo", izjavio je Dejan Komatina, glavni tajnik Međunarodne komisije za sliv rijeke Save. Učinkovito upravljanje vodama, uključujući projekte društveno odgovornoga poslovanja, čiji je cilj zaštiti riječne tokove i podići svijest o njihovoj važnosti, jedno je od ključnih načela poslovanja Coca-Cole HBC Hrvatska. Stoga je 2008. godine Međunarodna komisija za slijev rijeke Save u Coca-Coli prepoznala važnog partnera koji je podržao Dan rijeke Save. Ove je godine Coca-Cola dodatno osnažila partnerstvo razvijanjem projekta "Lijepa naša Sava" i time postavila temelje za dugoročnu promociju zaštite te rijeke.

"Europskom nagradom za izvrsnost nagrađeni su napori i težnje svih projektnih partnera na nacionalnoj i lokalnoj razini. Usto, nagrada upućuje i na činjenicu da su europski komunikacijski stručnjaci prepoznali naše ideje, zbog čega vjerujemo da će nam ovo priznanje biti dodatan poticaj za nastavak projekta", izjavio je glavni direktor Coca-Cole HBC Hrvatska Nikolaos Kalaitzidakis. Za 2009. godinu organizatori Europske nagrade za izvrsnost zaprimili su 1250 prijava, a projekt "Lijepa naša Sava" nominiran je u kategoriji Jugoistočna Europa (Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina). U svakoj je od 56 kategorija, koje obuhvaćaju niz komunikacijskih disciplina i korporacijskih medija te industrija i nacionalnih tržišta diljem Europe, po pet projekata odbrano u najuži krug. Dodjela nagrada u organizaciji međunarodnoga stručnog časopisa Communications Director prvi je put organizirana 2007. godine. Nagradama se odaje priznanje izvanrednim postignućima na području odnosa s javnošću i komunikacija diljem Europe. Članovi ocjenjivačkog suda Europske nagrade za izvrsnost direktori su vodećih europskih agencija i direktori odjela za odnose s javnošću vodećih europskih tvrtka. Internetsko glasovanje traje tjedan dana, nakon čega trideset članova ocjenjivačkoga suda sastavlja listu projekata koji su ušli u uži krug. Prije same svečane dodjele nagrada ocjenjivački sud osobno se sastaje i donosi odluku o pobjednicima. O projektu ''Lijepa naša Sava'' "Lijepa naša Sava" sveobuhvatan je projekt koji uključuje institucije na svim razinama, od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Međunarodne komisije za sliv rijeke Save na nacionalnoj razini do gradskih poglavarstava Siska, Slavonskog Broda i Županje, turističkih zajednica i muzeja u Zagrebu, Sisku, Slavonskom Brodu i Županji na lokanoj razini s ciljem ostvarenja zajedničkog cilja - zaštite i promocije rijeke Save. Tijekom 2009. projekt se sastojao od mnoštva aktivnosti koje su uključivale obilježavanje Dana rijeke Save. 2. lipnja novinari su sinkroniziranom plovidbom u kajacima i kanuima istodobno u trima gradovima, Zagrebu, Sisku i Slavonskom Brodu, zaplovili Savom. Obilježavanje je nastavljeno savskim sajmovima u Zagrebu 6. lipnja, Sisku 13. lipnja, Slavonskom Brodu 20. lipnja i Županji 27. lipnja te putujućom izložbom fotografija "Život na Savi kroz stoljeća". U ovom broju donosimo pregled održavanja projekta Lijepa naša Sava tijekom 2010. godine u kojem su aktivno sudjelovali članovi Društva inovatora Sigma – idejnom i proizvodnom aktivnošću stvoreni su prvi hrvatski kontinentalni suveniri.

| 20


Savskim sajmom u Zagrebu, najvećoj urbanoj cjelini uz Savu, te promocijom savske kravate u mjestu Davor kod Nove Gradiške započeo je ovogodišnji program društveno odgovornog projekta Lijepa naša Sava. Projekt su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture najavili predstavnici Međunarodne komisije za sliv rijeke Save, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Coca-Cole u Hrvatskoj. Savskim sajmovima, na kojima su predstavljeni tradicijski obrti, zanati i rukotvorine te priređene degustacije enogastronomskih specijaliteta savskoga kraja, nastojalo se potaknuti svijest građana o važnosti povratka toj rijeci i iskorištavanja njezinih turističkih potencijala na temeljima održivosti. Osim sajma na zagrebačkom Bundeku 29. svibnja savski su sajmovi organizirani i u ostalim trima velikim gradovima uz tu rijeku - u Sisku 5. lipnja, u Županji 11. lipnja te u Slavonskome Brodu 2. srpnja. Središnji program organiziran je 31. svibnja u Davoru, kolijevci danas svjetski poznate kravate i jedinome mjestu za čije se stanovnike može reći da uistinu žive sa svojom rijekom. Osim promocije jedinstvene savske kravate posjetiteljima je bio predočen život uz Savu u prigodnom filmu i knjizi o savskim lađarima te izložbom pod imenom Sava koja život znači. "Program u Davoru organiziran je uoči Dana rijeke Save i to nije slučajno. Željeli smo u povodu dana naše Save biti u mjestu koje živi uz tu rijeku, a promocijom savske kravate poslovnu zajednicu i građane potaknuti na razmišljanje o važnosti očuvanja naših voda i vodnih potencijala", izjavila je ravnateljica Uprave vodne politike i međunarodnih projekata u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Ružica Drmić. "Voda je danas najveće blago svake zemlje i opće dobro, a ovaj projekt društvene odgovornosti koji pridonosi buđenju i podizanju svijesti o vodnim potencijalima Save, od mogućnosti koje pruža ponovni razvoj plovnosti njome do ekoturizma i turističkih sadržaja na temeljima održivosti, uistinu je hvalevrijedan", istaknuo je tajnik Međunarodne komisije za sliv rijeke Save Dejan Komatina. Osim savske kravate u sklopu ovogodišnjega projekta predstavljeni su i prvi jedinstveni suveniri kontinentalnog turizma. Zahvaljujući partnerskoj suradnji Coca-Cole HBC Hrvatska i Društva inovatora Sigma zaštićeni su i izrađeni autohtoni savski suveniri od tisućljetnoga drva izvađenog iz riječnoga korita koji su se tijekom mjeseca predstavili na savskim sajmovima. "Darujući suvenire lokalnim zajednicama, Coca-Cola želi pridonijeti njihovoj promociji i vlastitim primjerom poručiti kako gospodarstvo u Hrvatskoj treba u većoj mjeri uključiti u svoj sustav patente i izume mladih, darovitih ljudi kojih je u Hrvatskoj veoma mnogo", istaknuo je glavni direktor CocaCole HBC Hrvatska Nikolaos Kalaitzidakis.

21 |

U Zagrebu ovogodišnji početak Dodao je kako je Europska nagrada za izvrsnost koju je Lijepa naša Sava osvojila potkraj prošle godine najbolji dokaz uspješnosti toga sveobuhvatnog projekta koji uključuje institucije na svim razinama, od državnih tijela do gradskih poglavarstava Siska, Slavonskog Broda i Županje te turističkih zajednica i muzeja u Zagrebu, Sisku, Slavonskome Brodu i Županji na lokalnoj razini, sa svrhom zaštite i promidžbe rijeke Save kao zajedničkoga cilja. "Obnova plovnog puta rijeke Save u svrhu poboljšanja sigurnosti plovidbe strateški je interes Hrvatske kako bi se ostvarilo bolje povezivanje s europskim plovnim putovima, a u cilju stvaranja uvjeta za korištenje plovnih putova kao ekološki najprihvatljivijeg načina prijevoza roba", rekao je Janko Brnardić, ravnatelj Uprave unutarnje plovidbe u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Projekt su na državnoj razini ove godine podržali i Hrvatska turistička zajednica, Hrvatski farmer i trgovački lanac Plodine, dok su medijski pokrovitelji Večernji list i Poslovni dnevnik. Na zagrebačkom Bundeku, u sklopu Međunarodne vrtne izložbe Floraart, započeo je ovogodišnji projekt Lijepa naša Sava koji se provodio tijekom narednih mjesec dana radi promoviranja neiskorištenih savskih potencijala na temeljima održivog razvoja i poticanja građana povratku toj rijeci. Zagrepčani su na Bundek imali priliku doći tramvajem s obilježjima projekta Lijepa naša Sava i popratiti spust ponajboljih studenata Sveučilišta u Zagrebu, okupljenih u udruzi e-STUDENT, koji dvama kanuima desetercima doplovili Savom od Jankomira do Bundeka. Na savskom sajmu građani su mogli uživati u preko 1500 besplatnih porcija pržene ribe i ribljeg paprikaša koje su pripremali kuhari iz Siska, Davora i Županje, te pogledati nastupe kulturno-umjetničkih društava te izložbu fotografija Život na Savi tijekom stoljeća. Predstavljeni su i tradicijski obrti, zanati i rukotvorine, a među izlagačima bili su i proizvođači zlatoveza, suvenira i tradicijskih nošnji.


Davor i savska kravata Promocijom

savske kravate, prvoga izvornog savskog suvenira kontinentalnog turizma, u Davoru kod Nove Gradiške obilježen je središnji dio ovogodišnjeg programa hrvatskog društveno odgovornog projekta Lijepa naša Sava. Posebno dizajniranu kravatu sa savskim motivom koju je izradila tvrtka Potomac predstavili su naš proslavljeni kantautor Zlatan Stipišić Gibonni i glavni direktor Coca-Cole HBC Hrvatska Nikolaos Kalaitzidakis te načelnik Općine Davor Đuro Anđelković. Savsku kravatu koja je izrađena u trima različitim uzorcima i prepoznatljivoga dizajna nastaloga na temelju motiva toka rijeke Save kod Lonjskog polja, što je ujedno i zaštitni znak projekta Lijepa naša Sava, osmislili su dizajneri tvrtke Potomac i stručnjaci Coca-Cole u Hrvatskoj, koja je tom prigodom donirala prvu seriju od 100 komada savskih kravata Općini Davor. Prihod od njihove prodaje bio je namijenjen Općini Davor i daljnjemu razvoju turističkih sadržaja i promocije savskoga turizma. Osim promocije jedinstvene savske kravate posjetiteljima je život uz Savu predočen prigodnim filmom pod nazivom Sava koja život znači te knjigom o savskim lađarima. Svečano je promovirana i katarka u spomen na lađare Općine Davor. "Program uoči Dana rijeke Save organizirali smo baš u Davoru jer smo željeli biti u mjestu koje živi uz tu rijeku i na taj način istaknuti važnost zaštite hrvatskih voda i vodnih potencijala te potaknuti razvoj turističkih sadržaja na temeljima održivosti", izjavila je ravnateljica Uprave vodne politike i međunarodnih projekata u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Ružica Drmić. "Darujući lokalnim zajednicama posebno izrađene suvenire koji su zalog turističke budućnosti savskog kraja, ujedno ostvarujemo osnovni cilj našeg projekta - suradnjom među institucijama na svim razinama podižemo svijest o zaštiti i promociji rijeke Save", naglasio je glavni direktor Coca-Cole HBC Hrvatska Nikolaos Kalaitzidakis. "Obnova plovnog puta rijeke Save iznimno je važna za sve države kojom ona prolazi, pa tako i za Hrvatsku. Projekti poput Lijepe naše Save osvještavaju kod građana važnost Save, što pomaže u stvaranju uvjeta za korištenje plovnih putova kao ekološki najprihvatljivijeg načina prijevoza roba", rekao je Janko Brnardić, ravnatelj Uprave unutarnje plovidbe u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. | Lijepa naša Sava u Zagrebu (slike lijevo)

| 22


Sisak i savski monoksil Savski

sajam, koji se u Sisku održao 5. lipnja u okviru hrvatskoga projekta društveno odgovornog poslovanja Lijepa naša Sava, u Gradskom muzeju Sisak najavili su predstavnici Grada Siska, Gradskog muzeja Sisak i Coca-Cole HBC Hrvatska te uz pomoć Tomislava Marjanovića iz Društva inovatora Sigma predstavili drugi u nizu jedinstvenih savskih suvenira kontinentalnog turizma - keltski brodić monoksil. Predstavljeni suvenir, izrađen od tisućljetnoga savskog hrasta izvađenog iz Save, podsjeća na bogatu tradiciju Siska u lučkom prometu, što oživljavanjem putničkoga prometa može biti i zalog za turističku budućnost grada. "Iznimno me ponosnim čini činjenica da je Coca-Cola HBC Hrvatska prepoznala naš rad te promicanjem i organiziranjem kreativnog i inventivnog stvaralaštva mladih pridonijela razvitku i unapređenju inovatorskog pokreta u Hrvatskoj", rekao je Tomislav Marjanović iz Društva inovatora Sigma. Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska, naglasila je važnost poticanja kontinentalnog turizma na temeljima održivoga razvoja za lokalne zajednice: "Vjerujemo da ćemo, zahvaljujući suradnji s mladim inovatorima i podršci Grada Siska, uspjeti u ostvarenju našeg cilja te pridonijeti promociji Siska i ujedno vlastitim primjerom pomoći u poticanju većega uvođenja inovacija mladih darovitih inovatora u gospodarstvo."

23 |

| Lijepa naša Sava u Sisku (slike gore) | Monoksil u izradi Društva inovatora Sigma (slika dolje)


Županja i savski žir Originalni suvenir, privjesak u obliku žira od tisućljetnog hrasta, zalog je za turističku budućnost grada! Promocijom trećeg u nizu savskog suvenira kontinentalnog turizma, jedinstvenog privjeska u obliku žira, obilježen je početak Savskog sajma u okviru projekta Lijepa naša Sava. Sajam je na savskoj šetnici ugostio brojne Županjce i njihove goste, među kojima i poznatog glumca, Ivu Gregurevića, koji su uz tamburašku glazbu, riblji paprikaš i autohtona jela obilježili Dan rijeke Save. Predstavnici Grada Županje, Turističke zajednice grada Županje, Međunarodne komisije za sliv rijeke Save i CocaCole u Hrvatskoj uz pomoć Tomislava Marjanovića iz Društva inovatora Sigma suvenir su predstavili u Zavičajnom muzeju Stjepana Grubera, tik uz županjsku savsku šetnicu. "Privjesak u obliku žira izrađen je od tisućljetnog savskog hrasta izvađenog iz korita rijeke i podsjeća na bogatu tradiciju savskog kraja. Želio bih zahvaliti Coca-Coli u Hrvatskoj koja je 20 ovih privjesaka darovala lokalnoj zajednici kao zalog za turističku budućnost našeg grada", naglasio je direktor Turističke zajednice grada Županja Mirko Bačić. "Darujući lokalnim zajednicama jedinstvene suvenire, građane i poslovnu zajednicu želimo potaknuti na razmišljanje o važnosti očuvanja vodnih potencijala, a ujedno ostvarujemo osnovni cilj našeg projekta - suradnjom između institucija na svim razinama podižemo svijest o zaštiti i promociji rijeke Save", rekla je Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska. "Realizacijom gradske šetnice uz rijeku Savu te uključivanjem u projekt Lijepa naša Sava, grad Županja ostvaruje svoje osnovne ciljeve - promicanje zaštite okoliša i vraćanja sve većeg broja građana na rijeku Savu, koja postaje najvažnije mjesto okupljanja od onih najmlađih do najstarijih", naglasio je gradonačelnik Grada Županje Davor Miličević. | Lijepa naša Sava u Županji (slike gore) | Savski monoksil, žir i memorijski štapić osmislili su i izradili članovi Društva inovatora Sigma uz donacijsku potporu Coca-Cola HBC Hrvatska. Informacije o narudžbi možete dobiti putem Društva inovatora Sigma.

Građani na sajmu do kraja dana imali su priliku uživati u ribljim specijalitetima koje su na šetnici pripremali kuhari, nastupima Tamburaškog sastava Zlatne niti te izložbi fotografija Život na Savi tijekom stoljeća. Uz degustacije tradicionalnih jela i pića, poput slavonskog kulena i šljivovice iz OPG-a Šarčević, izloženi su i tradicijski obrti, zanati Zadruge Šokački divani, rukotvorine i nošnje, poput onih koje je predstavila Udruga Etno Ana.

| 24


Slavonski Brod i savski memorijski štapić Predstavljanjem

suvenira kontinentalnog turizma, USB memorijskog štapića u kućištu od tisućljetnog hrasta iz korita Save, na konferenciji za novinare u Gradskoj vijećnici grada Slavonskog broda najavljen je Savski sajam. Tim se događanjem u Slavonskom Brodu u petak 2. srpnja ujedno obilježila i završnica nacionalnog društveno odgovornog projekta "Lijepa naša Sava". Brođani su tako, u organizaciji Grada i Turističke zajednice Slavonskog Broda, imali priliku Dan rijeke Save obilježiti na Malom gradskom kupalištu uz Otvoreno prvenstvo grada Slavonskog Broda u kuhanju fiša, popularnu Fišijadu, te degustacije drugih tradicionalnih jela i pića. Na sajmu su se također predstavili tradicijski obrti, zanati i rukotvorine savskog kraja, a posjetitelji su mogli uživati i u popratnom sportskom te zabavnom programu. Ovaj, četvrti u nizu, originalni savski suvenir spoj je suvremenog i autohtonog. Tom su se mišlju pri izradi vodili mladi inovatori iz Društva inovagtora "Sigma", obloživši USB memorijski štapić u hrastovo drvo staro nekoliko tisuća godina izvađeno iz korita rijeke Save. Coca-Cola HBC Hrvatska je prvih 20 jedinstvenih memorijskih štapića darovala lokalnoj zajednici kao zalog za turističku budućnost grada. "Vjerujemo da ćemo, zahvaljujući podršci Grada i Turističke zajednice Slavonskog Broda te suradnji s mladim inovatorima, uspjeti u ostvarenju našeg cilja i pridonijeti promociji Slavonskog Broda. Drago nam je što imamo priliku vlastitim primjerom i suradnjom s institucijama na svim razinama podići svijest o zaštiti i važnosti rijeke Save", rekao je Sandro Baričević, direktor za odnose s javnošću Coca-Cole za regiju Alpe i Jadran. Zaštita vodnih potencijala na temeljima održivosti ključan je element društveno odgovornog poslovanja. Tvrtka Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. neosporno je vlastitim primjerom dokazala kako je u potpunosti moguće doprinijeti istome. | Lijepa naša Sava u Slavonskom Brodu (slike desno)

25 |

"Riječ je o izuzetno važnom projektu za grad Slavonski Brod i Brođane koji su već stoljećima vezani sa Savu čiji se potencijali mogu iskoristiti na nebrojeno mnogo načina", naglasio je Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda zahvalivši se Coca Coli na donaciji suvenira, a Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Međunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save što su upravo Slavonski Brod odabrali za završnicu projekta "Lijepa naša Sava". Detalje o programu Savskog sajma u Slavonskom Brodu na konferenciji za novinare najavili su Ivan Primorac, predsjednik Športsko-ribolovnog saveza Brodskoposavske županije, Biljana Lončarić, direktorica ureda Turističke zajednice grada Slavonskog Broda i Tomislav Marjanović, predsjednik Društva inovatora Sigma, dok je Goran Šukalo, savjetnik za sigurnost plovidbe u tajništvu Međunarodne komisije za sliv rijeke Save naglasio da nacionalni projekt Lijepa naša Sava podsjeća na važnost razvoja ekoturizma i plovnosti Savom, a ujedno pridonosi očuvanju, zaštiti i unaprjeđenju vodnih ekosustava u cjelini.


Obnovljivi izvori energije – drugi dio Djelatnosti opskrbe električnom energijom u Europi

Radi

razumijevanja konteksta djelatnosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, nužno je opisati stanje elektroprivredne djelatnosti u Europi, u kojoj proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora postaje sve značajniji dio. Europska unija predstavlja najbolji primjer delegirane politike i propisa koje nacionalni regulatori i vlade prikladno tumače. Nije iznenađujuće što se u cijeloj Europskoj uniji politika ne primjenjuje ravnomjerno, a usklađenost je još uvijek ozbiljno pitanje. Prva Direktiva Europske unije o opskrbi električnom energijom datira od prije skoro 10 godina, a u njoj je prvi put uvedeno načelo otvorenog pristupa sustavu i konkurencije u proizvodnji i opskrbi. Novija Direktiva, 2003/54/EC uvedena je prije tri godina zbog sporog napretka ostvarenog od 1996. Najnoviji Godišnji izvještaj o napretku, u skladu s tom posljednjom Direktivom, izdan je u studenom 2005. Ovaj Izvještaj o napretku u stvaranju unutarnjeg tržišta plina i električne energije potvrđuje da prekogranična konkurencija još uvijek nije dovoljno razvijena da bi kupcima pružile realne alternative nacionalnih dobavljača. Ključni su pokazatelji u tom smislu neujednačenost cijena diljem Europske unije i niska razina prekogranične trgovine električnom energijom. Najvažniji uzrok tome je što države Članice nisu Direktive primijenile pravovremeno ili dovoljnim odlučno. U ovoj je fazi prepoznato pet područja lošeg funkcioniranja tržišta: tržišta plina i električne energije u mnogim su državama Članicama i dalje koncentrirana, što domaćim operaterima daje mogućnost utjecanja na cijenu, mnoga veleprodajna tržišta nisu likvidna, ili zbog dugoročnih ugovora (plin), ili zato što tvrtke djeluju istovremeno u proizvodnji i maloprodaji, ograničavajući na taj način razvoj veleprodajnih tržišta (električna energija).

Razina razdvajanja mreže i opskrbnih aktivnosti također je nedovoljna, prepreke prekograničnoj opskrbi plinom i električnom energijom sprječavaju razvoj integriranog tržišta energije Europske unije, manjak transparentnosti na tržištu, što koristi domaćim operaterima, a potkopava položaj novih sudionika. Politika prema proizvodnji obnovljivih izvora

električne

energije

iz

Posljednjih su godina vlade u cijelome svijetu prepoznale izvore emisije CO2 kao prvi korak prema pronalasku rješenja. Što se tiče proizvodnje električne energije, ključne metode obuzdavanja rasta i mogućeg smanjenja emisija mogu se navesti na sljedeći način: proizvodnja iz čistog ugljena, npr. plin iz ugljena, uzimanje i uskladištenje ugljika iz ugljena i drugih fosilnih izvora, povećan udio nuklearne proizvodnje, uvođenje i razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Prva i druga navedena tehnologija još uvijek zahtijevaju značajan tehnički razvoj prije no što će moći pružiti značajan doprinos. Treća tehnologija mora ukloniti troškovne i političke zapreke, te zapreke vezane uz stajalište javnosti u mnogim državama. To ostavlja proizvodnju iz obnovljivih izvora kao ključnu univerzalnu tehnologiju obustavljanja rasta proizvodnje ugljičnog dioksida iz opskrbe električnom energijom, gdje ne postoje ozbiljne tehničke prepreke. Svi oblici proizvodnje energije iz obnovljivih izvora zahtijevaju neki oblik potpore kako bi bili atraktivniji ulagačima. Stoga je bitno da vlade priskrbe neki oblik potpore proizvođačima ako se pojave vrijedni doprinosi vezani uz obnovljive izvore. Osim Europske unije, mnoge su druge države usvojile ciljeve, zakonske obaveze i odredile financijske poticaje za promicanje razvoja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Te države uključuju i one s različitim političkim nazorima, kao na primjer Australiju, Brazil, Kanadu, Indiju i Sjedinjene Američke Države. U većini slučajeva određeni su postoci opskrbe električnom energijom koji se moraju postići do definiranih datuma. Države koje nisu potpisale protokol iz Kyota također su usvojile ciljeve, kao npr. Australija i mnoge države u SAD-u. U ovom se dokumentu, međutim, pobliže razmatraju isključivo ciljevi i poticaji u Europi. Ti su ciljevi možda isprva samo indikativni, ali vjerojatno će s vremenom postati obvezni. U 2001. Europska unija odredila je za cilj 22-postotni udio električne energije dobivene iz određenih obnovljivih izvora. Ovaj bi se cilj trebalo postići do 2010. Cilj zatim raste do 33% ukupne isporučene električne energije do 2020. godine.

| 'Cilj EU: 33% udjela OIE u ukupno isporučenoj električnoj energiji do 2020. godine.' | 28


Isplativost proizvodnje energije iz obnovljivih izvora Dosadašnja razmatranja podrazumijevaju da je trenutačan trošak proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora općenito viši od troškova proizvodnje električne energije iz konvencionalnih izvora. Unatoč tom trenutačnom stanju, opasno je pretpostaviti da će se to nastaviti neodređeno dugo zbog sljedećih razloga: za proizvodnju energije iz ugljena, nafte i plina, trošak goriva je, a mogao bi i ostati, promjenjiv po većinom rastućoj krivulji, za nuklearnu proizvodnju nedavno je izgrađeno nekoliko novih elektrana u Europi i SAD-u te su stoga rezultirajući troškovi nesigurni, za svu morsku tehnologiju, uključujući valove, plimu i vjetar, kapitalni i troškovi održavanja nisu još dovoljno dokazani, a za biomasu nesiguran je trošak i raspoloživost prikladnog goriva. EU shema trgovanja emisijama, uvedena 2005., imat će učinak na troškove termalne proizvodnje, ali za sada to još nije sigurno za dugoročno razdoblje i pripadajući troškovi ulaganja za smanjenje emisija ne potiču se još primjereno. Zbog trenutačne cijene zelenog certifikata od otprilike [6,5 EURcent/kWh], jedino se vjetar na kopnu može sigurno natjecati na tržištu, na temelju uvjeta ekonomičnosti i uz današnje troškove tehnologija neobnovljivih izvora energije. Unatoč očitim gospodarskim nedostacima i stoga troškova opskrbe krajnjih korisnika električne energije iz obnovljivih izvora, postoje druge jasne prednosti razvoja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, koji uključuju: procijenjeno smanjenje emisija CO2 u EU za 17% do 2020., industriju koja bi u Europi zapošljavala 200 000 ljudi, upotrebu lokalnih resursa, procijenjenu uštedu od 115 milijardi eura u izbjegnutim troškovima za gorivo, povećanu raznolikost dostupnih goriva, što bi vodilo prema boljoj sigurnosti opskrbe.

Trošak (EURcent/kWh)

29 |

| Trošak proizvodnje različitih tehnologija u Velikoj Britaniji uz relevantnu primjenu na izgradnju sustava u Republici Hrvatskoj uz nominalno odstupanje od ±5% (graf dolje)


Mehanizmi poticaja obnovljivih izvora energije Vlade RH Vlada

Republike Hrvatske, 22. ožujka 2007. godine, donijela je Uredbu o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Tom se Uredbom određuje način korištenja, visina, obračun, prikupljanje, raspodjela i plaćanje naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, sukladno strateškim ciljevima Republike Hrvatske koji se odnose na udio obnovljivih izvora energije i kogeneracije u ukupnoj potrošnji električne energije, vodeći računa o stanju na energetskom tržištu Republike Hrvatske i troškovima proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja. Korištenje naknade za poticanje Sredstva naknade za poticanje koriste se za isplatu poticajne cijene povlaštenim proizvođačima za isporučenu električnu energiju sukladno odredbama tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Sredstva naknade za poticanje koriste se i za financiranje poslova koji operator tržišta obavlja u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja. Ministarstvo utvrđuje iznos te nadzire obračun, isplatu i trošenje sredstava. Operator tržišta određuje poslovu banku koja će pratiti poslovanje operatora tržišta u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja. Sredstva naknade za poticanje koriste se i za plaćanje troškova uravnoteženja elektroenergetskog sustava nastalih zbog odstupanja u vrijednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja povlaštenih proizvođača koji imaju pravo na poticajnu cijenu, sukladno odredbama tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

Visina naknade za poticanje U razdoblju do 2010. godine naknada za poticanje iznosi po godinama: za 2008. godinu: 0,0198 kn/kWh; za 2009. godinu: 0,0271 kn/kWh i za 2010. godinu: 0,0350 kn/kWh, a pretopstavlja se i daljnje povećanje poticaja: za 2011. godinu: 0,0432 kn/kWh i za 2012. godinu gotovo 0,0517 kn/kWh. U naknadu za poticanje nije uključen porez na dodanu vrijednost. Operator tržišta predlaže Ministarstvu promjenu visine naknade za poticanje ukoliko sredstva prikupljena iz naknade za poticanje nisu dostatna, odnosno prelaze iznos potreban za: izvršavanje ugovornih obveza operatora tržišta prema povlaštenim proizvođačima električne energije koji imaju pravo na poticajnu cijenu električne energije, financiranje poslova koje operator tržišta obavlja u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, plaćanje troškova uravnoteženja elektroenergetskog sustava nastalih zbog odstupanja u vrijednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja povlaštenih proizvođača koji imaju pravo na poticajnu cijenu. Prikupljanje, obračun i plaćanje naknade Operator tržišta prikuplja naknadu za poticanje od opskrbljivača tarifnih kupaca i opskrbljivača povlaštenih kupaca sukladno Zakonu o tržištu električne energije. Operator tržišta sa svakim pojedinim opskrbljivačem sklapa ugovor kojim će se detaljno urediti sva međusobna prava i obveze u svezi s prikupljanjem naknade za poticanje, uključujući i obvezu opskrbljivača da izda operatoru tržišta jamstva radi osiguranja naplate naknade. Operator tržišta obračunava i razdjeljuje sredstva prikupljena od naknade za poticanje na proizvođače električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, na temelju sklopljenih ugovora o otkupu električne energije sukladno Zakonu o tržištu električne energije. Sredstva prikupljena od naknade za poticanje ne smatraju se prihodom operatora tržišta, osim u dijelu financiranja poslova. Naknadu za poticanje plaća kupac električne energije (tarifni kupac i povlašteni kupac). Naknada za poticanje predstavlja dodatak na cijenu električne energije za tarifne kupce ili za povlaštene kupce. Opskrbljivač električnom energijom je obvezan u računu koji dostavlja kupcu za prodanu električnu energiju, kao posebnu stavku, naznačiti iznos ukupne naknade za poticanje. Iznos ukupne naknade je umnožak iznosa naknade u kn/kWh i ukupno obračunate potrošnje u kWh i iskazuje se u kunama te predstavlja ukupan iznos koji kupac plaća za poticanje proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja. Sredstva prikupljena s naslova naknade za poticanje koja nisu tijekom godine razdijeljena sukladno odredbama u istu svrhu će se koristiti tijekom sljedeće kalendarske godine.

| 30


| 'Naknada za poticanje za 2010. godinu iznosi 0,0350 kn/kWh, a pretpostavlja se i daljnje povećanje poticaja - za 2011. godinu 0,0432 kn/kWh i za 2012. godinu gotovo 0,0517 kn/kWh.' Prava

i obveze operatora tržišta i opskrbljivača električnom energijom koja se odnose na dostavu podataka o ukupnoj mjesečnoj prodaji električne energije kupcima, ispostavu računa za naplatu naknade za poticanje te rok plaćanja naknade za poticanje uređuje tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Operator tržišta dužan je: najmanje jednom godišnje Ministarstvu podnijeti izvješće o prikupljanju, obračunu i razdiobi sredstava prikupljenih na temelju ove Uredbe i tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije i najmanje jednom godišnje izvijestiti javnost putem sredstava javnog informiranja o prikupljaju i plaćanju naknada za poticanje. Minimalni udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energija i kogeneracije čija se proizvodnja potiče Ovom Uredbom se propisuje minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja čija se proizvodnja potiče, te određuju ciljevi Republike Hrvatske u proizvodnji električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja. Cilj se iskazuje kroz minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja u ukupnoj potrošnji električne energije, čija se proizvodnja potiče na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim propisima. Ova Uredba se ne primjenjuje na električnu energiju proizvedenu u hidroelektranama instalirane snage veće od 10 MW te na električnu energiju proizvedenu u kogeneracijskim postrojenjima u kategoriji javnih toplana koja proizvode električnu i toplinsku energiju radi opskrbe kupaca, a ne za vlastite potrebe.

31 |

Proizvodnja električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja se potiče sve dok se tehnološkim razvojem opreme i razvojem tržišta električne energije ne stvore uvjeti za plasman i prodaju električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja na otvorenom tržištu električne energije. Pravo na poticajnu cijenu za proizvodnju električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja primjenom tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije mogu ostvariti energetski subjekti koji su na temelju rješenja Agencije stekli status povlaštenog proizvonača električne energije. Minimalni udio električne energije određen ovom Uredbom predstavlja osnovu za određivanje dinamike ulaska u pogon povlaštenih proizvođača električne energije čija se proizvodnja potiče te za sklapanje ugovora o otkupu električne energije s operatorom tržišta. Svu električnu energiju koju proizvedu povlašteni proizvođači električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, a čija se proizvodnja potiče, otkupljuje operator tržišta, odnosno preuzima svaki pojedini opskrbljivač na način i pod uvjetima propisanim ovom Uredbom. U smislu ove Uredbe ukupna potrošnja električne energije predstavlja ukupnu proizvodnju električne energije u Republici Hrvatskoj uvećanu za uvoz i umanjenu za izvoz, a određena je energetskom bilancom koju donosi Vlada Republike Hrvatske.

| 'Proizvodnja električne energije iz postrojenja koja koriste OIE potiče se sve dok se tehnološkim razvojem opreme i razvojem tržišta električne energije ne stvore uvjeti za plasman i prodaju električne energije.'


Određivanje minimalnog udjela

Do

31. prosinca 2010. godine minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije čija se proizvodnja potiče, iznosit će 5,8 % u ukupnoj potrošnji električne energije. Do 31. prosinca 2010. godine minimalni udio električne energije proizvedene iz kogeneracijskih postrojenja čija se proizvodnja potiče i isporučene u prijenosnu, odnosno distribucijsku mrežu iznosit će 2,0 % u ukupnoj potrošnji električne energije. Povlašteni proizvođač električne energije dostavlja do 31. listopada tekuće godine operatoru tržišta mjesečne i godišnje planove proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, za prosječne meteorološke uvjete, te očekivanja u mjesečnim odstupanjima proizvodnje električne energije temeljem mjerenja na osnovi kojih je utvrđen potencijal obnovljivog izvora energije, značajki proizvodnog procesa u kogeneracijskim postrojenjima i drugih relevantnih podataka. Povlašteni proizvođač dužan je detaljno obraditi moguća odstupanja proizvodnje i s proračunom vjerojatnosti ostvarenja pojedinih planova proizvodnje. Operator tržišta dostavlja Ministarstvu do 15. studenoga tekuće godine mjesečne i godišnje planove proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja za sve povlaštene proizvođače električne energije s kojima je sklopio ugovore o otkupu električne energije. Ministar, u svrhu ostvarenja cilja ove Uredbe, i na temelju podataka, određuje godišnji postotak električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja u ukupnoj potrošnji električne energije. Operator tržišta sklapa ugovore o otkupu električne energije s povlaštenim proizvođačima električne energije, koji prema posebnim propisima imaju pravo na poticajnu cijenu za proizvodnju električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, sve dok ukupna planirana proizvodnja električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja ne dosegne minimalni udio propisan ovom Uredbom. Obveze opskrbljivača Operator tržišta sa svakim pojedinim opskrbljivačem električne energije sklapa ugovor kojim će se detaljno urediti sva međusobna prava i obveze u svezi s preuzimanjem, obračunom i naplatom pripadajućeg udjela električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja uključujući i obvezu opskrbljivača da izda operatoru tržišta odgovarajuća jamstva radi osiguranja naplate.

| 'Do 31. prosinca 2010. godine minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije čija se proizvodnja potiče, iznosit će 5,8 % u ukupnoj potrošnji električne energije.' Operator tržišta utvrđuje udio električne energije, koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač, prema njegovom, u postotku izraženom, udjelu u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj. Udio svakog opskrbljivača utvrđuje se na mjesečnoj i godišnjoj razini, vodeći računa o mogućim oscilacijama u proizvodnji električne energije koje su posljedica ovisnosti proizvodnje električne energije o klimatskim uvjetima. Pri utvrđivanju obveze pojedinog opskrbljivača, operator tržišta razmatra odvojeno odgovarajući udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i udio električne energije proizvedene iz kogeneracijskih postrojenja. Pojedinačnu obvezu opskrbljivača ove Uredbe, za sljedeću kalendarsku godinu, utvrđuje operator tržišta do 30. studenoga tekuće godine, na temelju relevantnih podataka koje operatoru tržišta dostavljaju operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava za razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada tekuće godine. Relevantni podaci odnose se na ukupno ostvarenu opskrbu električnom energijom i udio pojedinog opskrbljivača u ukupno ostvarenoj opskrbi električnom energijom. U slučaju promjene u udjelima opskrbljivača u ukupnoj opskrbi električnom energijom ili pojave novog opskrbljivača na tržištu električne energije tijekom kalendarske godine, operator tržišta će u roku od 30 dana od dana dostave ugovora o opskrbi odrediti nove minimalne udjele i pojedinačne obveze za sve opskrbljivače. Pripadajući udio novog opskrbljivača u ukupnoj opskrbi električnom energijom odredit će se prema podacima iz dostavljenog ugovora o opskrbi.

| 32


Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača

Ovim

se Pravilnikom propisuju uvjeti za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije koji može steći nositelj projekta ili proizvođač koji u pojedinačnom proizvodnom objektu istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije na gospodarski primjeren način usklađen sa zaštitom okoliša. U ovome se Pravilniku koriste izrazi koji u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja: 1) Godišnja potrošnja primarne energije za pogon kogeneracijskog postrojenja Q, – izražava se u MJ i izračunava kao suma umnožaka donje ogrjevne vrijednosti Hd,i, i ukupne godišnje količine Bi svakog od n goriva:

2) Godišnja potrošnja primarne energije iz fosilnih goriva za pogon kogeneracijskog postrojenja, Qf – izražava se u MJ i izračunava kao suma umnožaka donje ogrjevne vrijednosti Hd,i i ukupne godišnje količine Bi svakog od nf fosilnih goriva:

U slučaju kogeneracijskog postrojenja s dopunskim izgaranjem otpada, biomase, tekućih biogoriva ili bioplina, pri računanju pokazatelja energetske učinkovitosti kogeneracije uzima se u obzir potrošnja samo fosilnih goriva. 3) Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju – objekti namijenjeni proizvodnji električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. 4) Ukupna godišnja proizvedena toplina Hu, – toplina godišnje proizvedena u kogeneracijskom postrojenju, mjeri se na granici postrojenja i izražava u MJ. 5) Ukupna godišnja proizvedena električna energija u kogeneracijskom postrojenju, Eu – ukupna električna energija proizvedena u kogeneracijskom postrojenju, mjeri se na stezaljkama glavnih generatora i izražava u MWh. 6) Ukupna učinkovitost kogeneracijskog postrojenja definirana je izrazom:

33 |

7) Toplina proizvedena u kogeneracijskom postrojenju izvan kogeneracije, Hb – toplina proizvedena u vršnom kotlu ili toplina godišnje proizvedena u kotlu na otpadnu toplinu izgaranjem dopunskog goriva umanjena za gubitke kotla ili toplina pare koja je oduzeta iz generatora pare prije turbine, mjeri se i izražava u MJ. 8) Gubici topline zbog kogeneracije, Hg – ukupni godišnji gubici nastali pri korištenju proizvedene topline koji prelaze tehnološki opravdane gubitke (npr. prekomjerni gubici nastali u distribucijskom sustavu), izražavaju se u MJ. 9) Povratna toplina, Hp, – ukupna godišnja toplina povratnog kondenzata, mjeri se na granici postrojenja i izražava u MJ. 10) Korisna toplina proizvedena u kogeneracijskom postrojenju u procesu kogeneracije, Hk – toplinska energija proizvedena u procesu kogeneracije koja se koristi u tehnološkim procesima, procesima grijanja ili sekundarnim procesima hlađenja (trigeneracija) koja ne prelazi ekonomski opravdanu potražnju, odnosno potražnju koja nije veća od one koja bi se pokrila nekim zamjenskim izvorom toplinske energije, izražava se u MJ i računa se prema sljedećem izrazu:

11) Električna energija proizvedena u kogeneraciji, Ek – električna energija proizvedena u procesu kogeneracije, izražava se u [MWh] i određuje prema sljedećim izrazima: (a) Proizvodnja električne energije iz kogeneracije smatra se jednakom ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije, Eu, u danom postrojenju mjereno na stezaljkama glavnih generatora: Ek=Eu (i) u kogeneracijskim postrojenjima, s ukupnom učinkovitošću ηu većom ili jednakom 75% na godišnjoj razini, (ii) u kogeneracijskim postrojenjima tipa iz Pravilnika o korištenju OIEK s ukupnom učinkovitošću ηu većom ili jednakom 80% na godišnjoj razini, (iii) u kogeneracijskim postrojenjima snage iznad 35 MW, Grupa 4. b. iz Pravilnika o korištenju OIEK, s ukupnom učinkovitošću ηu većom ili jednakom 70% na godišnjoj razini. (b) Ukoliko je ukupna godišnja učinkovitost manja od ovih, električna energija proizvedena u kogeneraciji računa se prema sljedećem izrazu:


Obračun

električne energije iz kogeneracije mora se temeljiti na stvarnom omjeru električne i toplinske energije iz kogeneracije. Za mikro-kogeneracije uzima se projektirana vrijednost. Ako vrijednost omjera nije poznata mogu se uzeti veličine zadane u sljedećoj tablici: Tip kogeneracijske jedinice

Omjer električne i toplinske energije, C

Kombinirani proces plinske i parne turbine Protutlačna parna turbina Kondenzacijska turbina s oduzimanjem Plinska turbina s iskorištenjem otpadne topline Motor s unutarnjim izgaranjem

0,95 0,45 0,45 0,55 0,75

12) Ukupna godišnja energetska učinkovitost, ηk, – pokazatelj učinkovitosti pretvorbe primarne energije u električnu energiju i korisnu toplinsku energiju definirana je izrazom:

13) Prosječna godišnja učinkovitost proizvodnje električne energije kogeneracijskog postrojenja, ηe, – definirana je izrazom:

Gdje kogeneracijsko postrojenje proizvodi godišnja vrijednost električne energije kogeneraciji može se uvećati dodatnim predstavlja iznos električne energije koji korisnom mehaničkom radu.

i mehanički rad, proizvedene u elementom koji je ekvivalentan

14) Prosječna godišnja učinkovitost proizvodnje korisne toplinske energije kogeneracijskog postrojenja, ηt, – definira se kao:

15) Ušteda primarne energije (UPE) – pokazatelj energetske učinkovitosti kogeneracije, koji se izražava kao relativna ušteda iskorištenja energije goriva u odnosu na ekvivalentnu proizvodnju u odvojenim referentnim postrojenjima definirana je izrazom:

16) Električna učinkovitost referentne elektrane, ηref,e, – određuje se ovisno o vrsti korištenog goriva i godini izgradnje kogeneracijskog postrojenja uzimajući u obzir prosječne klimatske uvjete i izbjegnute gubitke prijenosa i distribucije električne energije. Toplinska učinkovitost referentne kotlovnice, ηref,t – određuje se ovisno o vrsti korištenog goriva i načinu korištenja otpadne topline. Uvjeti za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača Grupe postrojenja koja za proizvodnju električne energije koriste obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijska postrojenja za koja nositelj projekta ili proizvođač može ishoditi status povlaštenog proizvođača utvrđene su Pravilnikom o korištenju OIEK. Nositelj projekta ili proizvođač može steći status povlaštenog proizvođača ako je priključen na elektroenergetsku prijenosnu ili distribucijsku mrežu te ako uzimajući u obzir sva prirodna i prostorna ograničenja i uvjete te mjere zaštite prirode i okoliša, proizvodi električnu energiju u: postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, malim i mikro-kogeneracijskim postrojenjima o korištenju OIEK koja ostvaruju uštedu primarne energije (UPE>0), kogeneracijskim postrojenjima koja ostvaruju uštedu primarne energije od najmanje 10%. U slučaju da nositelj projekta ili proizvođač odvojeno ili u sklopu složenijih energetskih objekata uz postrojenja koristi i druga postrojenja, status povlaštenog proizvođača i prava koja iz njega proizlaze odnose se samo na proizvodnju električne energije u postrojenjima određenima u Pravilniku o korištenju OIEK. Svako postrojenje u kojem nositelj projekta ili proizvođač primjenjuju tehnološke procese iz Pravilnika o korištenju OIEK mora imati vlastito mjerno mjesto odvojeno od mjernih mjesta koja se odnose na proizvodnju električne energije primjenom drugih tehnoloških procesa. Ovisno o vrsti tehnološkog procesa iz Pravilnika o korištenju OIEK, na svakom mjernom mjestu mjeri se ukupno proizvedena električna energija u postrojenju (Eu), ukupno proizvedena toplinska energija (Hu), toplina proizvedena izvan kogeneracije (Hb), povratna toplina (Hp), te potrošnja primarne energije za pogon postrojenja (Qf). Za kogeneracijska postrojenja, ušteda primarne energije (UPE) se izračunava na temelju potrošnje goriva i proizvodnje korisne toplinske i električne energije izmjerenih tijekom jedne kalendarske godine pogona.

| 'Pravilnik o korištenju OIEK propisuje uvjete za stjecanje povlaštenog proizvođača.' | 34


Stjecanje, produženje i gubitak statusa povlaštenog proizvođača

Status povlaštenog proizvođača stječe se na temelju rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, koje donosi Agencija na zahtjev nositelja projekta ili proizvođača. Evidenciju povlaštenih proizvođača vodi Ministarstvo prema Pravilniku o korištenju OIEK u Registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača. Nositelj projekta koji namjerava izgraditi postrojenje pod uvjetima iz ovoga Pravilnika podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača. Zahtjev za izdavanje prethodnog rješenja dostavlja se Agenciji u pisanom obliku te mora sadržavati sljedeće podatke o podnositelju zahtjeva, odnosno postrojenju: – tvrtka ili ime, sjedište ili prebivalište, odgovorna osoba pravne osobe, te telefon, telefaks i e-mail adresa podnositelja zahtjeva, – naziv i grupa postrojenja za koje se podnosi zahtjev, – registarski broj prema Registru OIEKPP, – lokacija projekta, – planirana snaga postrojenja iskazana u MW, – planirana godišnja proizvodnja električne energije iskazana u GWh, odnosno proizvodnja toplinske energije iskazana u MJ. Zahtjevu za izdavanje prethodnog rješenja podnositelj zahtjeva mora priložiti: – energetsko odobrenje Ministarstva za izgradnju postrojenja, – građevinsku dozvolu, kada je propisana obveza ishođenja građevinske dozvole, – tehnički opis projektiranog postrojenja s opisom tehnološkog procesa i uvjetima korištenja postrojenja. Obrazac zahtjeva za izdavanje prethodnog rješenja je prilog ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. Prethodno rješenje donosi se na rok važenja od dvije godine. U roku od dvije godine od dana konačnosti prethodnog rješenja nositelj projekta dužan je izgraditi postrojenje za proizvodnju električne energije te podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja. Rok od dvije godine može se na zahtjev nositelja projekta produžiti za još 12 mjeseci. Ukoliko nositelj projekta u rokovima ne podnese zahtjev za izdavanje rješenja niti zahtjev za produženje prethodnog rješenja, prethodno rješenje prestaje važiti istekom roka na koji je doneseno. Agencija je dužna dostaviti prethodno rješenje Ministarstvu, operatoru tržišta, operatoru prijenosnog sustava i operatoru distribucijskog sustava u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti. Nositelj projekta koji je izgradio postrojenje ili proizvođač, podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje rješenja pod uvjetima iz ovoga Pravilnika. Rješenje se donosi na rok važenja od 12 godina. Zahtjev za izdavanje rješenja dostavlja se Agenciji u pisanom obliku te mora sadržavati sljedeće podatke o podnositelju zahtjeva, odnosno postrojenju: – tvrtka ili ime, sjedište ili prebivalište, odgovorna osoba pravne osobe, te telefon, telefaks i e-mail adresa podnositelja zahtjeva, – naziv i grupa postrojenja za koje se podnosi zahtjev, – registarski broj prema Registru OIEKPP, – lokacija postrojenja,

35 |

– instalirana snaga postrojenja iskazana u MW, – planirana godišnja proizvodnja električne energije iskazana u GWh, odnosno proizvodnja toplinske energije iskazana u MJ. Zahtjevu za izdavanje rješenja podnositelj zahtjeva mora priložiti: – dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje električne energije, kada je propisana obveza ishođenja dozvole, – pravomoćnu uporabnu dozvolu, kada je propisana obveza ishođenja uporabne dozvole, – ugovor o korištenju mreže, – tehnički opis izgrađenog postrojenja s opisom tehnološkog procesa i uvjetima korištenja postrojenja, – elaborat o ugrađenim mjernim uređajima sa shemom mjernih mjesta i načinom provedbe mjerenja, te potvrdom o ispravnosti mjernih uređaja, – mjesečne i godišnje planove proizvodnje električne energije, za prosječne meteorološke uvjete, očekivana mjesečna odstupanja proizvodnje električne energije, – značajke proizvodnog procesa u kogeneracijskom postrojenju s mjesečnim i godišnjim planovima proizvodnje električne energije i korisne toplinske energije i očekivanim mjesečnim odstupanjima proizvodnje za postrojenja iz ovoga Pravilnika. Obrazac zahtjeva za izdavanje rješenja je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. Rješenje mora sadržavati podatke o povlaštenom proizvođaču i postrojenju koji uključuju podatke o lokaciji i tipu postrojenja, tehničkom opisu izgrađenog postrojenja s opisom tehnološkog procesa i uvjetima korištenja postrojenja te datum početka redovnog pogona i datum početka isporuke električne energije u elektroenergetsku mrežu. Agencija je dužna dostaviti rješenje Ministarstvu, operatoru tržišta, operatoru prijenosnog sustava i operatoru distribucijskog sustava u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti. Status povlaštenog proizvođača prestaje istekom roka važenja ili ukidanjem rješenja. Agencija će ukinuti rješenje ako: 1. je rješenje doneseno na temelju neistinitih podataka o nositelju projekta ili postrojenju, 2. povlašteni proizvođač kontinuirano ne održava tehničko-tehnološke značajke i/ili uvjete korištenja postrojenja za koje je ishodio status povlaštenog proizvođača, 3. povlašteni proizvođač ne dostavlja Agenciji izvješća i drugu dokumentaciju propisanu ovim Pravilnikom, 4. je prestala važiti dozvola za obavljanje energetske djelatnosti, kada je propisana obveza ishođenja dozvole. U slučaju ukidanja rješenja, zahtjev za ponovnim stjecanjem statusa povlaštenog proizvođača može se podnijeti Agenciji najranije protekom godine dana od dana pravomoćnosti rješenja o ukidanju.

| U idućem broju nastavak teme: Izvješćivanje i nadzor, električna učinkovitost referentne elektrane i toplinska učinkovitost referentne kotlovnice.


Proizvodnja biodizela TEMA BROJA


Tema broja: Proizvodnja biodizela Fosilna

goriva su glavni izvor energije modernog doba. Dovela su do društvenog razvoja i napretka, povećanja kvalitete života, ali isto tako do velike ovisnosti o njima. Potrebe za energijom na globalnoj razini rastu strahovitom brzinom. Taj rast je naročito izražen u zemljama u razvoju te zemljama u tranziciji, koje pokušavaju dostići stupanj ekonomskog razvoja kakav ima većina razvijenih zemalja. Globalizacija te velika moć zemalja koje posjeduju naftu stvaraju neodrživo stanje u zemljama koje ovise o njima. Većinu svjetskog naftnog tržišta su zaposjele američke i britanske multinacionalne kompanije. Ograničenost fosilnih goriva i sve naglašeniji štetan utjecaj na okoliš su nametnuli potrebu za istaživanjem alternativnih izvora energije tj. obnovljivih izvora energije. Zbog sve nesigurnije energetske situacije, Europa u prvi plan svoje energetske politike stavlja korištenje obnovljivih izvora energije. Korištenje obnovljivih izvora energije je u skladu sa globalnom strategijom održivog razvoja. Smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima automatski povećava energetsku sigurnost, potiče poduzetništvo i gospodarstvo u cijelini. Obnovljivi izvori energije pomažu povećanju industrijske konkurentnosti i imaju pozitivan utjecaj na regionalni razvoj i zapošljavanje. Alternativna goriva iz obnovljivih izvora energije mogu se koristiti za grijanje, hlađenje, proizvodnju električne energije i kao biogoriva za potrebe prometa. Korištenje biogoriva odražava se u povećanju sigurnosti i opskrbe, smanjenju ovisnosti prometnog sektora o nafti, smanjenju udjela emisije stakleničkih plinova iz cestovnog prometa te u razvoju ruralnih područja. Prednosti korištenja biogoriva za promet su, među ostalima, mogućnost korištenja postojeće infrastrukture (opskrbne mreže i motora), smanjenje emisija ispušnih plinova, njihova mogućnost brze razgradnje, te neotrovnost. Gotovo sve zemlje Europske unije, kao i većina zemalja u tranziciji u posljednjem su desetljeću, a neke i ranije, pokrenule proizvodnju biogoriva i to biodizelskoga goriva i etanola. Takav trend nastavit će se i u budućnosti što pokazuje i direktiva Europske unije 2003/30/EC o alternativnim gorivima u cestovnom prijevozu te mjerama za promociju biogoriva.

U navedenom se dokumentu predlažu sljedeće mjere: do 2020. treba 20% tradicionalnih goriva u prometu zamijeniti alternativnim, zemlje članice Europske unije imaju pravo primjenjivati diferenciranu poreznu stopu na biogoriva, kako bi se potaknulo njihovo korištenje, do 31. prosinca 2010. svaka članica Europske unije u ukupnoj proizvodnji energije za transportne svrhe mora imati udio biogoriva od 5.75%. Navedeni zahtjevi su obvezujući, što znači da se prije navedena zamjena mora izvršiti. Sve su ih članice Europske unije prihvatile uz dinamiku primjerenu svojim mogućnostima, ali ih moraju prihvatiti i buduće članice, što znači da navedene obveze mora prihvatiti i Republika Hrvatska, kao jedna od budućih članica Europske unije. Na temelju analiza i statistika Europskoga vijeća za biodizel (European Biodiesel Board) može se zaključiti da je biodizelsko gorivo najrašireniji oblik biogoriva u svijetu te da je naširoko prihvaćeni obnovljivi izvor energije. Biomasa Biomasa je obnovljivi izvor energije, a čine ju brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta. Prema uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97): ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.' Može se izravno pretvarati u energiju izgaranjem te tako proizvesti vodena para za grijanje u industriji i kućanstvima te dobivati električna energija u malim termoelektranama. Fermentacija u alkohol zasad je najrazvijenija metoda kemijske konverzije biomase. Bioplin nastao fermentacijom bez prisutnosti kisika sadrži metan i ugljik te se može upotrebljavati kao biogorivo, a ostali suvremeni postupci korištenja energije biomase uključuju i pirolizu, rasplinjavanje te dobivanje vodika. Glavna je prednost biomase u odnosu na fosilna goriva manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda. Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskorištavanja otpada i ostataka iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza energenata, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena područja i povećanje sigurnosti opskrbe energijom. Biomasa se općenito može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati: drvna biomasa (ostaci iz šumarstva, otpadno drvo), drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće), nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave), ostaci i otpaci iz poljoprivrede, životinjski otpad i ostaci. Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.

| 38


Postoje

razne procjene potencijala i uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budućnosti, no u svim se scenarijima predviđa njezin značajan porast i bitno važnija uloga. Za usporedbu može poslužiti podatak kako je 1990. godine potrošnja energije u svijetu iznosila 376,8 [EJ], a 2050. godine se prema raznim scenarijima očekuje potrošnja od 586 do 837 [EJ]. Za Republiku Hrvatsku, konkretni doprinosi su: smanjenje energetske ovisnosti, poboljšanje kvalitete okoliša, otvaranje novih radnih mjesta i diverzifikacija proizvodnje u poljoprivredi i industriji. Proizvodnja i korištenje biodizela kao nadomjeska fosilnim gorivima u prometu također doprinosi ispunjenju međunarodnih obveza i ciljeva koji proizlaze iz, između ostalih, direktive Europske komisije za promicanje upotrebe biogoriva (Directive 2003/30/EC) te Kyotskoga protokola. Prometna biogoriva u EU Europska komisija je istaknula 2001. godine tri vrste alternativnih goriva za cestovni promet kao najvažnija i to: biogoriva, prirodni plin i vodik. Tržišni udjel biogoriva je narastao od 0,2% u 2000. godini na 0,8% u 2004. Oko 90% potrošnje biogoriva pokriveno je domaćim sirovinama, a 10% iz uvoza. Od 97 milijuna hektara oranica u EU25 zemljama 1,8 milijuna hektara se u 2005. godini koristilo za proizvodnju sirovina za biogoriva. Udjel biodizela u ukupnoj potrošnji biogoriva je ostao na razini od 70 do 80%. Povećanje cijene nafte i povećanje interesa na novim tržištima za poljoprivredne proizvode u svjetlu reforme poljoprivredne politike doveli su do većeg uvažavanja prednosti biogoriva na europskoj razini. Biogoriva druge generacije iz drveta i otpada trenutno su skuplja od biogoriva prve generacije iz poljoprivrednih usjeva i još nisu potpuno u upotrebi za komercijalne svrhe. Koristi od biogoriva prve generacije su već vidljive, a koristi od biogoriva druge generacije će biti vidljive tek iza 2010. godine. Biodizel Biodizel je obnovljivo i biorazgradivo gorivo koje se dobiva od ulja raznih uljarica (uljana repica, sunkcokret, soja, palma itd.), životinjskih masti, algi, suhih tvari iz ostataka drvne industrije i recikliranog otpadnog jestivog ulja. Današnji biodizel ima svojstva slična onima koja ima mineralni dizel te se može koristiti kao njegova zamjena ili u smjesi sa njim. Ideja o primjeni biljnih ulja za pogon motora s unutrašnjim izgaranjem vrlo je stara i veže se uz tvorca dizel motora – Rudolfa Diesela. On je 1900. godine na svjetskoj izložbi u Parizu demonstrirao rad dizel motora pogonjenog uljem kikirikija, ali je zbog niske cijene nafte u to doba ova zamisao napuštena. Upravo zbog nestašice nafte i sve većeg opterećenja okoliša emisijom ispušnih plinova motornih vozila, ponovno se aktualizirala ideja o primjeni biodizel goriva (eng. biofuel). Proizvodnja biodizela široko je rasprostranjena u većini europskih zemalja, a započela je još 1991. godine u Njemačkoj.

39 |

Prednosti biodizela Biodizel se proizvodi kemijskim procesom nazvanim transesterifikacija u kojem se glicerin odvaja od masti i biljnog ulja. Procesom se dobiju dva proizvoda – metilni ester (kemijsko ime za biodizel) i glicerin. Glicerin je vrijedan nusprodukt koji se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji (proizvodnja sapuna i slično). Ukupna bilanca stakleničkih plinova pokazuje da se izgaranjem i proizvodnjom 1 kg mineralnoga dizela emitira 4,01 kg CO2, dok se proizvodnjom i korištenjem biodizelskoga goriva i njegovih nusproizvoda emitira: 0,916 kg CO2/kg biodizela, 0,314 kg CO2/kg ostatka repice te 0,420 kg CO2/kg glicerola. Biodizel nije otrovan i tipično proizvodi oko 60% manje ugljičnog dioksida (CO2) od mineralnog dizela gledajući cijeli životni vijek. To je zbog toga jer prilikom rasta, biljke koje služe za proizvodnju biodizela iz atmosfere uzimaju dio ugljičnog dioksida u procesu koji se zove fotosinteza. Biodizel je općenito skuplji od normalnih fosilnih dizel goriva, ali će ta razlika nestati zbog ekonomije veličine, rastućih cijena fosilnih goriva i poreznih poticaja od strane države. Udio sumpora u biodizelu je gotovo zanemariv (<0,001%). Uz to biodizel je izrazito biorazgradiv i ne predstavlja opasnost u vidu onečišćenja tla i podzemnih voda u slučaju nezgode. Energetska vrijednost biodizela je oko 90% energetske vrijednost običnog dizela. Biodizel se koristi i za mnoštvo ne-motornih upotreba kao što su otapala i odstranjivala boje. Biodizel ima znatno višu točku zapaljivosti od običnog dizela (oko 160°C). To znači da je rizik od zapaljenja priliom transporta, skladištenja i upotrebe znatno manji nego kod običnih dizel goriva. Biodizel ima smanjeni nivo emisije poliaromatskih i nitropoliaromatskih ugljikovodika koji su identificirani kao kancerogene tvari. Biodizel je mnogo bolje mazivo od normalnih dizelskih goriva i produžuje životni vijek motora. Ima nisku koncentraciju sumpora od 500 ppm.


Ekonomski aspekti proizvodnje i uporabe biodizela

Biodizel

i njegove mješavine predstavljaju izvrsnu zamjenu za mineralni dizel te pružaju niz raznih prednosti: povećanje zapošljavanja, razvoj ruralnih područja, povećanu sigurnost opskrbe energijom te bolju ukupnu trgovinsku bilancu. Međutim, biodizel još uvijek nije konkurentan mineralnom dizelu bez subvencija ili poreznih oslobađanja, osim u slučajevima ekstremno visoke cijene nafte ili ekstremno niske cijene biljnih ulja. Cijena ulazne sirovine (biljnog ulja) je glavni faktor koji utječe na konkurentnost i profitabilnost proizvodnje biodizela, osim njegove konačne cijene na tržištu. U tom smislu, izuzetno je važno jasno utvrditi i kvantificirati postojeće i potencijalne sirovine (kako u dostupnoj količini tako i u cijeni), te utvrditi faktore koji imaju utjecaja na iskorištavanje identificiranih sirovina za proizvodnju biodizela. Za povećanje nacionalne proizvodnje uljane repice potrebna je intervencija Vlade Republike Hrvatske u poljoprivrednom sektoru. Poticajne mjere trebale bi osigurati dovoljne količine ulazne sirovine za planiranu proizvodnju biodizela, povećati prinos uljane repice po hektaru te regulirati tržišne kanale za proizvedenu repicu te uključiti mehanizme financijske potpore i kontinuirano obrazovanje i stručnu podršku poljoprivrednim proizvođačima. Za smanjenje proizvodnih troškova potrebno je ili koristiti jeftiniju ulaznu sirovinu ili alternativno povećati ekonomske performanse proizvodnje pažljivim odabirom lokacije proizvodnog postrojenja. Korištenje otpadnog jestivog ulja kao moguće komplementarne sirovine ili uvoz jeftinijeg biljnog ulja s globalnog tržišta predstavlja interesantnu opciju, posebno u početnoj fazi proizvodnje biodizela u Hrvatskoj. Odabir specifične tehnologije i veličine postrojenja za proizvodnju biodizela ovisi o nizu faktora, uključujući kvalitetu i dostupnost ulazne sirovine, dostupnost tržištu, planovima i strategiji investitora i drugih. Međutim sve veći zahtjevi za proizvodnju visokokvalitetnog biodizela potaknuli su korištenje tehnologija s mogućnošću pročišćavanja konačnog proizvoda koji će zadovoljavati stroge standarde kakvoće, što obično implicira veće proizvodne kapacitete. Općenito, financijske analize pokazuju da veći kapaciteti imaju bolje rezultate u svim indikatorima. Imajući na umu cilj uspostave održive proizvodnje biodizela u Hrvatskoj, bit će potrebno razviti i donijeti stabilni mehanizam financijske potpore, uzevši u obzir njegovu veću cijenu u usporedbi s mineralnim dizelom. Ti bi mehanizmi uključivali oslobađanje od poreza te posljedično uzrokovali direktni gubitak za državni proračun. Međutim, gopodarske aktivnosti koje bi se razvile u okviru cjelokupnog proizvodnog lanca, zajedno s potrebnim investicijama u proizvodne kapacitete i logistiku, doprinijeli bi izravno i neizravno dodatnim prihodima državnog proračuna.

Energetski i ekonomski aspekti proizvodnje biodizelskog goriva u Hrvatskoj Biodizel je motorno gorivo koje se dobiva iz repičnog ulja ili drugih biljnih ulja, a ima svojstva jednaka onima koja ima klasični dizel dobiven iz mineralnih ulja pa se koristi kao zamjena mineralnog dizela ili u određenoj smjesi s njim. Podršku za proizvodnju biodizelskog goriva u Hrvatskoj dala je Vlada Republike Hrvatske, pokretanjem projekta BIODIZEL u sklopu Nacionalnog energetskog programa BIOEN. Pri ekonomskoj analizi proizvodnje biodizelskog goriva u Hrvatskoj potrebno je u obzir uzeti sve osnovne dijelove lanca koji čine proizvodnja uljane repice, prerada repice u sirovo ulje, proizvodnja metilnog estera repičinog ulja te dodavanje estera u određenom postotku u smjese sa mineralnim dizelima. U radu su se analizirala tri osnovna organizacijskogospodarska modela proizvodnje i korištenja biodizelskog goriva u Hrvatskoj, a analiza cijene proizvodnje biodizela i isplativosti proizvodnog lanca provedena je za sva tri opisana modela korištenjem tabličnog modela koji je za ovu svrhu konstruiran. Pokazano je da u svakom promatranom modelu postoji potreba za određenim vidom novčanih poticaja, da se potrebni poticaji smanjuju, odnosno proizvodnja postaje isplativija ako se dijelovi proizvodnog lanca međusobno integriraju te da je, budući da potreba za poticajima ovisi o kapacitetu proizvodnje u ukupnom lancu, potrebno donijeti jasnu strategiju i dinamiku poticanja i proizvodnje biodizelskog goriva. Proizvodnja biodizela široko je rasprostranjena u većini europskih država i odavno prepoznata kao učinkovito rješenje međusobno isprepletenih pitanja i problema u poljoprivredi, energetici, zaštiti okoliša te socijalnoj politici. Projekt BIODIZEL – uvođenje proizvodnje biodizelskog goriva u Republiku Hrvatsku, pokrenut je 30. studenoga 2000. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske kao dio Nacionalnog energetskog programa BIOEN. S obzirom na složenost i multidisciplinarnost problema, za izradu studije izvodljivosti uvođenja biodizelskog goriva u Hrvatsku, što je predstavljalo prvu fazu provedbe projekta, radna skupina je proširena s većim brojem stručnjaka različitih struka. Studija sadržava sve bitne odrednice i osobitosti proizvodnog lanca biodizelskog goriva za Hrvatsku, te donosi smjernice budućih aktivnosti potrebnih za uspješnu provedbu projekta. Pri izradi studije autori su smatrali da je u Hrvatskoj potrebno stvoriti sve preduvjete za uspješno uvođenje biodizelskog goriva, uvažavajući suvremena kretanja na ovom području, ali i iskustva i pogreške zemalja koje su već s uspjehom provele ovakve projekte. Stoga se u studiji predlaže i razrađuje koncepcija koja se, po ocjeni autora, u većini europskih zemalja pokazala kao najuspješnija, a to je korištenje biodizela (100% i 30% bio-komponente) u ciljanim kategorijama vozila te dodavanje bio-komponente u Eurodizel u iznosu do 5%.

| 40


Kao osnovni razlozi za pokretanje projekta BIODIZEL mogu se izdvojiti: nadomještavanje dijela fosilnih goriva koja se uvoze obnovljivim gorivom, te veća sigurnost opskrbe energijom diverzifikacijom energetskih izvora i dobavljača. Uvođenje "treće kulture" (osim pšenice i kukuruza), kojom bi se osigurao dodatni i sigurniji prihod poljoprivrednim proizvođačima u Hrvatskoj, omogućilo bi bolje iskorištavanje mehanizacije, te povećala bi se rentabilnost poljoprivredne proizvodnje, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje stranih sredstava plaćanja u zemlji. Makroekonomski (izvozno) za Hrvatsku je proizvodnja uljane repice puno povoljnija od pšenice (pogotovo nakon ulaska u WTO), a prisutne su i objektivne klimatske i pedološke prednosti za tu proizvodnju te korištenje zapuštenih obradivih poljoprivrednih površina, smanjenje emisije stakleničkih plinova prihvaćeno potpisivanjem sporazuma iz Kyota (biodizel je "CO2-neutralno" gorivo), smanjenje onečišišćenja zraka uslijed boljeg izgaranja goriva u motoru, a time pozitivan utjecaj na okoliš, kvalitetu života stanovništva te na javno zdravlje, smanjenje rizika onečišćenja voda korištenjem biološki razgradivog energenta. Po prvi put je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu prezentirao biodizelsko gorivo još na 8. Međunarodnom savjetovanju tehnologa sušenja i skladištenja održanom 26. ožujka 1992. godine u Stubičkim Toplicama. Iduće godine u prosincu Agronomski fakultet organizirao je zajedno s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva seminar o proizvodnji biodizelskog goriva, a na 10. Međunarodnom savjetovanju tehnologa sušenja i skladištenja, prezentirana je proizvodnja biodizelskog goriva od strane Vlade Republike Austrije, te domaćih i stranih stručnjaka. Kroz sortne pokuse, postavljene na pokušalištu Agronomskog fakulteta u razdoblju od 1987. do 1994. godine, intenzivno se ispituju i introduciraju novi “00” – kultivari, kao i njihova fizikalna i skladišna svojstva. Pod utjecajem suvremenih kretanja u razvijenim zemljama Europe, ali i rada u sklopu Nacionalnog energetskog programa BIOEN, čiji su prvi rezultati objavljeni 1998. godine, u budućnosti se očekuje povećana proizvodnja energije iz biomase u Hrvatskoj. U nacrtu energetske strategije Republike Hrvatske, objavljenom u srpnju 1998. godine, razmatrana su tri moguća scenarija razvitka, a polazilo se od tadašnjih tehnologija mogućnosti te sporog uvođenja novih tehnologija (S-421) preko uvođenja novih tehnologija i aktivnih mjera države (S-422) do izrazito “ekološkog” scenarija (S-423). Ukupna potrošnja biomase za proizvodnju energije raste u sva tri scenarija, a porast je posebno izrazit u proizvodnji električne energije i korištenju tekućih biogoriva, odnosno biodizela. Korištenje biodizela razlikuje se za svaki promatrani scenarij, ali biodizel u svim scenarijima zadržava značajno mjesto te bi u 2030. godini proizvodnja energije iz biodizela trebala iznositi između 8 i 12 PJ. Biodizel je i kao gorivo već predstavljen i poznat u Hrvatskoj.

41 |

Tako je Energetski institut “Hrvoje Požar“ organizirao predstavljanje cestovnog vozila na biodizel tijekom skupa "Održivi razvitak i korištenje obnovljivih izvora energije na otoku". Osim prezentacije vozila na čisti biodizel koje je za tu priliku stiglo iz Austrije, a koje je predstavljeno od strane Steierisches LandesEnergieVerein-a – Zemaljskog energetskog saveza Štajerske, mogućnosti korištenja mješavine ovog goriva s klasičnim, mineralnim dizelom pokazane su u službenom vozilu Energetskog instituta. Dodatno treba naglasiti da u okviru projekta INA surađuje u području utvrđivanja tehnoloških mogućnosti prerade repičinog ulja te utjecaja biokomponente na svojstva goriva, a poseban interes je usmjeren ka mogućem korištenju biodizela kao aditiva za poboljšanje mazivosti niskosumpornih dizela. Za namjenski uzgoj uljene repice i provedbu demonstracijske proizvodnje iskazan je široki interes i zainteresiranost od strane županija i jedinica lokalne samouprave te raznih poljoprivrednih proizvođača, a biodizel je već prilično dobro poznat pojam u hrvatskoj javnosti. | U idućem broju donosimo: Sirovine za proizvodnju biodizela.

| 'Biodizel i njegove mješavine predstavljaju izvrsnu zamjenu za mineralni dizel te pružaju niz raznih prednosti: povećanje zapošljavanja, razvoj ruralnih područja, povećanu sigurnost opskrbe energijom te bolju ukupnu trgovinsku bilancu.'


Kemijski proces proizvodnje biodizela

Skladištenje sirovina

Iako sirova biljna ulja imaju slična svojstva poput dizelskog goriva, dugotrajnom upotrebom u diesel motorima mogu uzrokovati brojne probleme kao što su formiranje koksa na injektoru, onečišćenje ulja za podmazivanje motora, stvaranje depozita i povećanu emisiju ispušnih plinova. Ove poteškoće prvenstveno su posljedica povišenog viskoziteta biljnog ulja u odnosu na diesel gorivo (11 do 17 puta). Povećani viskozitet štetno utječe na trajanje ubrizgavanja goriva, tlak i raspršivanje goriva što rezultira porastom tlakova i temperatura izgaranja i povećanom emisijom NOx u ispušnim plinovima. Procesom transesterifikacije reducira se viskozitet biljnih ulja jer dolazi do razgradnje viših masnih kiselina u katalitičkoj reakciji s alkoholom te nastaju esteri i glicerin. Biodizel je metilni ester koji nastaje procesom transesterifikacije. To je kemijska reakcija između viših nezasićenih masnih kiselina i alkohola (obično metanola) uz prisustvo alkalnih katalizatora (NaOH ili KOH). Transesterifikacija se ponekad još i zove alkoholiza (cijepanje alkoholom). Kao nusprodukt te reakcije nastaje glicerol. Na slici je prikazana pojednostavljena formula transesterifikacije.

Sirovine je potrebno skladištiti u prikladnim spremnicima, pri čemu se najčešće koriste sljedeći konstrukcijski materijali: aluminij, čelik, teflon te fluorirani polietilen ili polipropilen. Ako sirovine za proizvodnju biodizela sadrže masti, spremnike je, ovisno o temperaturi okoline, potrebno dodatno zagrijavati kako bi sirovina bila u tekućem stanju i spremna za proizvodnju. Također, potrebno je zadovoljiti zahtjeve u pogledu čistoće ulaznih sirovina, posebice s obzirom na udio vode i slobodnih masnih kiselina, što ima štetno djelovanje na proces proizvodnje u kojem se koristi lužnati katalizator.

| Transesterifikacija triglicerida s alkoholom

Transesterifikacija s metanolom

Strukturu ulja čine više masne kiseline koje su preko atoma kisika vezane za glicerol te zajedno s njim čine spoj koji se naziva triglicerid. Jedna molekula triglicerida reagira sa 3 molekule alkohola (metanola). Katalizator ubrzava reakciju, ali ne utječe na njezin kemijski sastav. Molekula triglicerida postupno iz svoje strukture otpušta tri molekule masnih kiselina. Tri oslobođene molekule masnih kiselina reagiraju sa 3 molekule alkohola, pri čemu nastaju tri molekule alkilnih estera masnih kiselina, te jedna molekula glicerola kao nusproizvoda. Istraživanja kinetike reakcije transesterifikacije su pokazala da je prvi stupanj reakcije, u kojem jedna molekula triglicerida i metanola tvore jednu molekulu diglicerida i metilnog estera, najsporiji, odnosno da je taj korak „usko grlo procesa“.

Proces transesterifikacije predstavlja glavnu fazu u cjelokupnom procesu proizvodnje biodizela. U osnovi postoje dvije vrste procesa: šaržni i kontinuirani. Šaržni proces je prikladniji za manja postrojenja (kapaciteta proizvodnje 500 – 10.000 tona biodizela godišnje), i zahtijeva jednostavniju, a samim time i jeftiniju procesnu opremu. Za veća postrojenja (od 30.000 tona godišnje na više) kontinuirani proces proizvodnje biodizela se pokazuje ekonomičnijim od šaržnog, unatoč složenijoj i skupljoj procesnoj opremi, te dodatnom trošku koji predstavlja sustav za vođenje. Za kontinuirani proces vrlo je bitno osigurati dovoljne zalihe sirovina i skladišnih kapaciteta za proizvode, kako bi postrojenje radilo kontinuirano, bez zastoja u proizvodnji.

Prilikom određivanja reda reakcije mora se uzeti u obzir da reakcijska mješavina nije homogena tijekom cijelog procesa transesterifikacije. Reakcija je upravo iz tih razloga na svom početku spora dok se ne uspostavi potpuno homogeni sustav, a nakon toga je vrlo brza i slijedi kinetiku reakcije drugog reda, sve do pred kraj kada gotovo potpuno usporava.

Predobrada ulja Prije transesterifikacije ulja potrebno je rafinirati kako bi se uklonile nečistoće (fosfati, slobodne masne kiseline, voskovi ili boje). Prvi korak pročišćavanja koji uklanja fosfate poznat je kao degumiranje. Provodi se dodavanjem vode ulju na 6090°C i naknadnim centrifugalnim odvajanjem vode od pročišćenog ulja. Sljedeći korak je smanjenje užegnutog mirisa slobodnih masnih kiselina koji se provodi neutralizacijom s lužinama. Ukoliko je kiselost ulja prevelika (otpadna jestiva ulja i palmina ulja) preporučuje se predesterifikacija s metanolom ili etanolom uz kiseli katalizator. Nakon odvajanja dobivenih estera i neutralizacije rafiniranog ulja može se primijeniti transesterifikacija uz lužnati katalizator. Izbjeljivanje i deodorizacija su metode za uklanjanje boje i mirisa iz sirovina. Izbjeljivanje se provodi dodavanjem silikagela ili aktivnog ugljena. Mirisi se odvajaju parnom destilacijom. Dehidracija će ukloniti tragove vode koji su prisutni u mastima i uljima.

Homogenizacija reakcijske smjese Homogenizacija reakcijske smjese je jedan od ključnih parametara za brzinu odvijanja procesa. Naime, topljivost metanola u ulju i mastima je slaba, tako da reaktanti na početku procesa tvore nehomogeni sustav u kojemu se u gornjoj fazi nalazi metanol, a u donjoj ulje. Nasuprot tome, metilni esteri koji nastaju reakcijom su u velikoj mjeri mješljivi s metanolom.

| 42


Pretpostavlja

se da parcijalni gliceridi i sapuni koji nastaju djeluju kao emulgatori na reakcijsku smjesu, tako da ona postaje homogena nakon kratkog početnog perioda. Međutim, kada se u procesu oslobodi znatna količina glicerola dolazi opet do uspostavljanja dvofaznog sustava, koji se onda sastoji od gornje faze u kojoj je ester i donje faze u kojoj je glicerol. Upravo zbog toga dolazi do usporavanja reakcije, a taj fenomen se objašnjava izdvajanjem glicerola s kojim iz reakcijske smjese odlaze i značajne količine katalizatora i metanola. Homogenizacija se može ostvariti na više načina: snažnim i temeljitim miješanjem komponenata, što se pokazalo uspješnim kako za šaržni tako i za kontinuirani proces; upotrebom niskofrekventnog ultrazvučnog zračenja kako bi se stvorila emulzija ulja i alkohola; dodavanjem zajedničkog otapala (toluen, tetrahidrofuran, superkritični metanol), koje smanjuje otpore prijenosu tvari zato jer otapa i ulje i metanol. Ovaj način se pokazao neekonomičnim zbog velikog utroška otapala (volumni omjer otapala prema ulju 1:1) i zbog potrebe naknadnog te izdvajanja otapala iz smjese produkata. Reakcijski tlak Reakcijski tlak u procesu ovisi o tome da li se radi o visokotlačnim ili niskotlačnim procesima. Visokotlačni procesi su modifikacije već poznatih procesa koji se koriste u industriji detergenata. Kod tih procesa se radi o tlakovima do 100 bar i temperature od oko 250°C, s molarnim suviškom metanola od 700 – 800%. U visokotlačnim procesima katalizatori su ili lužnatog tipa ili se za tu svrhu koriste prijelazni metali. Prednosti visokotlačne transesterifikacije leže u tome što se u procesu mogu koristiti sirovine koje sadrže i više od 20% slobodnih masnih kiselina bez prethodne obrade, i u tome što se dobije glicerol visoke čistoće koji je komercijalno vrijedan nusproizvod. No zbog visokih pogonskih troškova, takvi procesi nisu prikladni za proizvodnju biodizela. Znatno ekonomičniji su niskotlačni procesi, koji se odvijaju i na nižim temperaturama, tako da danas oni čine okosnicu svjetske proizvodnje biodizela. U Europi postoji uspješna komercijalna primjena kontinuiranog procesa proizvodnje biodizela od rafiniranog ulja uljane repice transesterifikacijom uz lužnati katalizator pri atmosferskom tlaku. Reakcijska temperatura Reakcijska temperatura za niskotlačni proces transesterifikacije, kao i za proces predobrade ulja (esterifikacija slobodnih masnih kiselina metanolom uz kiseli katalizator) kreće se do temperature od 70°C. Pri atmosferskom tlaku je ta temperatura obično oko 65°C, što je ujedno i temperatura vrelišta metanola. Molarni omjer metanol:ulje Optimalni molarni omjer metanola prema ulju ovisi o korištenom katalizatoru. Stehiometrijski omjer je 3:1, dakle prema kemijskoj reakciji je potrebno dodati trostruko veću množinu metanola u odnosu na ulje.

43 |

No zbog ranije spomenutog pomicanja ravnoteže reakcije prema produktima, u procesu je potreban suvišak metanola. Preporučeni omjer za proces transesterifikacije s lužnatim katalizatorom je 6:1. Taj omjer se obično ne povećava zbog toga što metanol onda počinje stvarati znatnije probleme prilikom odvajanja glicerola. Kod procesa esterifikacije slobodnih masnih kiselina s kiselim katalizatorom, koji se provodi u okviru predobrade sirovine, molarni omjer metanola prema ulju kreće se od 6:1 pa sve do 30:1, ovisno o sadržaju slobodnih masnih kiselina u sirovini. Separacija i pročišćavanje produkata Ako se proces transesterifikacije odvija u nekoliko istovjetnih koraka (obično dva ili tri reaktora u nizu), potrebno je nakon svakog od tih koraka odvojiti fazu koja sadrži glicerol i ukloniti je iz reakcijske smjese. Kada se kao reaktant koristi metanol, odvajanje faza se odvija spontano, odnosno nakon nekog vremena dolazi do taloženja glicerola i odvajanja faze koja sadrži glicerol od one koja sadrži estere. Brzina razdvajanja se može pospješiti: mehanički – upotrebom koalescencijskih filtara, dekantera ili centrifuga; kemijski – dodatkom vode, dodatne količine glicerola ili heksana ili ekstrakcijom raznim otapalima; toplinski – hlađenjem smjese pospješuje se razdvajanje faza; električki – pod visokim naponom smjesa se razdvaja na polarnu fazu (glicerol, alkohol i ostaci katalizatora) i na nepolarnu fazu (esteri i alkohol). Nakon što su faze razdvojene, potrebno je pročistiti gornju fazu koja sadrži estere i donju u kojoj se nalazi glicerol, kako bi nastali proizvodi imali zadovoljavajuću kvalitetu i kako bi se regenerirale sirovine za ponovnu upotrebu (metanol, slobodne masne kiseline). Iz faze koja sadrži estere potrebno je izdvojiti: metanol – može se izdvojiti zagrijavanjem smjese; glicerol – tragovi glicerola mogu se ukloniti višekratnim pranjem vodom ili vodenom otopinom kiseline čime se također smanjuju i količine zaostalog metanola i katalizatora. Najlakše ga je ukloniti, skupa s parcijalnim gliceridima, prevođenjem u trigliceride (to se postiže dodavanjem dodatne količine lužnatog katalizatora i grijanjem smjese na temperaturu od 80 do 100 °C) koji se mogu jednostavno odvojiti od metilnih estera. Glicerol i parcijalni gliceridi reagiraju s novonastalim metilnim esterima i dobivamo trigliceride koji se, nakon što se uklone tragovi sapuna i estera, uvode ponovno u proces kao sirovine zajedno s uljima, dok se reakcijom oslobođeni metanol otparava - slobodne masne kiseline – mogu se izdvojiti iz faze koja sadrži estere destilacijom zahvaljujući činjenici da je vrelište metilnih estera općenito 30 – 50°C niže od vrelišta slobodnih masnih kiselina. Za izdvajanje ostataka katalizatora iz smjese primjenjuju se: ionska izmjena uz pomoć smolnih izmjenjivača bez prisustva vode; adsorpcija na raznim adsorbentima; silikagel ili sintetski magnezijev silikat; pranje faze s esterima prethodno odvojenom fazom s glicerolom, kako bi se uklonili metanol i katalizator.


Pročišćavanje faze koja sadrži glicerol

U cilju što većeg povećanja konverzije ulja u estere, faza koja sadrži glicerol također se mora pročistiti, jer su u njoj sadržane slobodne masne kiseline, male količine dobivenih estera i sapuni. Prvi korak u pročišćavanju je dodatak fosforne ili sumporne kiseline kako bi se razgradili sapuni i stvorile slobodne masne kiseline. Ako se za pročišćavanje koristi fosforna kiselina (H3PO4), a u procesu transesterifikacije korišteni katalizator je bio kalijev hidroksid (KOH), onda nastaje sol kalijev dihidrogen fosfat (KH2PO4), koja kao nusproizvod svoju primjenu ima u umjetnim gnojivima. U protivnom, ako se ne koristi KOH umjesto NaOH, nastale soli se odvajaju kao čvrste tvari i tretiraju kao otpad. Slobodne masne kiseline koje su nastale nakon dodatka kiseline nisu topljive u glicerolu tako da one formiraju novu fazu koja se može lako odvojiti. Odvajanje se eventualno može ubrzati procesom mikrofiltracije. Odvojene slobodne masne kiseline se onda ili esterificiraju i odvajaju, ili prevode u trigliceride koji se nakon odvajanja vraćaju u reaktor kao sirovine na početku procesa. Mittelbach i Končar razvili su proces esterifikacije slobodnih masnih kiselina metanolom ili etanolom u prisutnosti sumporne kiseline, p-toluen sulfonske kiseline ili smolnih ionskih izmjenjivača. Proces je zamišljen tako da se produkti tog procesa vraćaju na ulaz u proces transesterifikacije kao sirovine.

Prednost koju donosi takav višestupanjski proces očituje se u povećanju prinosa biodizela (konverzija iznad 95%). Proces transesterifikacije odvija se u reaktoru u koji se prvo uvodi ulje, a zatim metanol i katalizator. Sustav mora biti dobro miješan za cijelo vrijeme trajanja reakcije. Po završetku reakcije miješanje se prekida. Prema shemi je vidljivo da se, po završetku reakcije, reakcijska smjesa pumpa u taložnik ili centrifugu, gdje se faza koja sadrži ester odvaja od one koja sadrži glicerol. U nekim procesima se reakcijska smjesa po prestanku miješanja ostavlja u reaktoru kako bi se slegla i kako bi se postigla inicijalna separacija. Sljedeći korak je odvajanje metanola iz obje faze isparavanjem (vrelište 65°C) u isparivačima ili ravnotežnim odvajačima (flash-separatori). Nakon toga se iz faze koja sadrži ester pranjem toplom (50 – 60°C), blago zakiseljenom vodom neutraliziraju i uklanjaju preostale nečistoće. Na kraju je još potrebno estere osušiti, odnosno izdvojiti vodu isparavanjem uz grijanje ili molekulskim sitima, silikagelom i sl. Fazi koja sadrži glicerol dodaje se kiselina kako bi se neutralizirao preostali katalizator. Nakon toga se glicerol odvaja od čvrstih tvari i nečistoća te se ili spaljuje kao gorivo, ili se dalje pročišćava kako bi se dobio čisti glicerol koji se može prodati. Smjesa sirovine, metanola i katalizatora mora se prvo zagrijati, kako bi u reaktor ušla na radnoj temperaturi. Proces je vrlo sličan kao i šaržni, pa se tako može primijetiti da je i ovdje potrebno nakon izlaska iz prethodnog reaktora odvojiti iz reakcijske smjese glicerol prije ulaska u sljedeći reaktor. Time se povećava prinos biodizela i skraćuje se vrijeme potrebno za transesterifikaciju.

Blok shema tehnološkog procesa Na slici u nastavku poglavlja prikazana je blok shema tipičnog šaržnog procesa proizvodnje biodizela. Moguće je koristiti i višestupanjski (obično dvostupanjski) proces kod kojeg se nakon svakog stupnja odvaja nastali glicerol i reakcijska smjesa uvodi u sljedeći reaktor u kojem se dodaju svježe količine metanola i katalizatora. | Blok shema šaržnog procesa proizvodnje biodizela (slika desno gore) | Blok shema kontinuiranog procesa proizvodnje biodizela (slika desno dolje)

| 'Prednost koju donosi višestupanjski proces očituje se u povećanju prinosa biodizela.' | 44


Mikroreaktor za proizvodnju biodizela

Istraživači kemijskog inženjeringa na Oregon State University-u u suradnji s Oregon Nanoscience and Microtechnologies Institute (ONAMI) otkrili su mali kemijski reaktor za proizvodnju biodizela koji je efikasan, brz i prenosiv te omogućava zemljoradnicima proizvodnju biodizela korištenjem vlastitih sirovina. Mikroreaktor uklanja potrebu za miješanjem, čekanjem za separaciju i potencijalno potrebu za katalizatorom. Veličina mu je slična polovici kreditne kartice. Mikroreaktor se sastoji od serije paralelnih kanala, manjih od ljudske vlasi kroz koje se biljno ulje i alkohol istovremeno pumpaju. U tako malim dimenzijama kemijska reakcija konverzije ulja u biodizel je skoro trenutna. Pošto je kapacitet proizvodnje jednog mikroreaktora neznatna potrebno ih je spajati u setove kako bi se proizvodnja povećala. Paralelnim spajanjem na dimenziju malog kofera može se proizvesti dovoljno biodizela za nekoliko imanja. Korištenjem mikroreaktora brzina proizvodnje biodizela može se ubrzati 10 do 100 puta u odnosu na tradicionalne metode. Jednostavniji proces, bez potrebe za katalizatorom je temelj za širu upotrebu. Smatra se da je centralizirana proizvodnja energije jeftinija, ali disperzirana proizvodnja pruža mogućnost pojedinim zemljoradnicima da proizvode energiju za svoje potrebe na vlastitim imanjima od vlastito uzgojenih proizvoda.

| Mikroreaktor za proizvodnju biodizela (slika gore) Analiza procesa proizvodnje te pregled postrojenja za proizvodnju biodizela na temelju podataka i analize proizvoda tvrtke INTERPLAST Osnovne karakteristike: isplativost gradnje pogona u roku jedne do dvije godine; sve komponente napravljene su iz najkvalitetnijih materijala (EN14214 norma); modularnost u proizvodnji što znači da pogon može raditi punim kapacitetom, neograničenim kapacitetom ili samo sa 2.400 litara na sat; svaka komponenta je pogon za sebe što znači nekoliko stotina puta niži troškovi servisiranja i održavanja, i najvažnije proizvodnju se ne mora prekidati. | Shema postrojenja kapaciteta 60.000 tona biodizela godišnje (slika desno)

45 |

Ispiranje - ne koristi se voda za ispiranje biodizela. Nisu potrebni ogromni troškovi vode u ispiranju, nije potrebna ni tehnologija za pročišćavanje vode. Koristi se Purabio ionski izmjenjivač, koji je trenutno možda najbolji način ispiranja biodizela na svjetskom tržištu. Tim se postupkom u kratkom roku uklanja sva prljavština iz biodizela koji postaje izuzetno bistar nakon ispiranja. Separacija biodizela i glicerina - umjesto da se biodizel ostavi na taloženju u posebnim spremnicima, što iziskuje puno vremena, koriste se centrifuge za separaciju biodizela i glicerina. Centrifuge su napravljene isključivo za biodizel tehnologiju. Voda - veliki problem u proizvodnji predstavlja voda u ulaznoj sirovini. To je riješeno dušikovim generatorom koji suši ulje, a isto tako i biodizel. Metanol koristi se jedinica za obnavljanje metanola, sa kojom se obnovi i do 43% metanola koji se ponovno upotrebljava u proizvodnji. Ta činjenica povlači 43% manje troškove za nabavku ulazne sirovine metanola. Taj pogon pročišćava matanol na razinu čistoće od 99.9%. Završno poliranje biodizela - omogućava proizvodnju izrazito kvalitetnog biodizela. Poliranje je filtriranje gotovog biodizela na 1 mikron i uklanjanje moguće vode koja je dospijela u biodizel. Postoje jedinice koje su spojene na glavno računalo gdje se u realnom vremenu može pogledati čistoća biodizela te time postići sigurnost da je biodizel najbolje kvalitete. Radna snaga - cijeli proces je u potpunosti automatiziran. Postrojenjem se upravlja iz kontrolne sobe preko LCD monitora. Sigurnost je dovedena na najvišu razinu. Ne postoji niti jedan čimbenik koji bi mogao ugroziti proizvodnju, cijeli sistem je sigurnosno "poduplan". Priprema ulja - kao sastavni dio tvornice postoji postrojenje za degumiranje ulja, što znači niže troškovi nabavke sirovog biljnog ulja. Glicerin - nus proizvod glicerin se upotrijebljava kao energija za rad postrojenja, grijanje prostorija, spremnika, vode... Postoji mogućnost ugradnje sistema za pročišćavanje glicerina čime se postiže visoka tržišna cijena glicerina u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.


Dvije godine inventivnog stvaralaštva Društva inovatora Sigma

Danas, s manjim vremenskim odmakom od samog utemeljenja, prateći ubrzani razvoj uslužnih i proizvodnih zahtjeva tržišta, Društvo je postavilo niz vlastitih standarda i normi. Na njima se temelji ukupnost našeg rada i djelovanja i time opravdavamo uspješnost svih naših projekata i programa.

Društvo

Iznimno smo ponosni na naš rad i djelovanje tijekom 2009. godine u kojoj smo, između ostalog, na projektu 'Project Building Standard – interna norma za projektno stvaralaštvo i program poticaja u turizmu' uspostavili uspješnu suradnju s Ministarstvom turizma Republike Hrvatske, suradnju s tvrtkom TPA Horwath d.o.o. na projektu utemeljenja Saveza za energetiku Grada Zagreba, suradnju s tvrtkom Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. na njihovom društveno odgovornom projektu 'Lijepa naša Sava' i uspješnu suradnju s Humanitarnom organizacijom Dora uključivši se u realizaciju projekta 'Večer Dore' čime smo u okviru raspoložih mogućnosti povezali svoj rad i djelovanje u okvirima socijalne skupine studenata – štićenika.

inovatora Sigma utemeljeno je 2008. godine i danas slovi kao vodeća hrvatska organizacija udruženog kreativnog, znanstvenog, studijskog, inovacijskog i poslovnog stvaralaštva mladih. Društvo se bavi istraživanjima i razvojem novih usluga i proizvoda do faze njihove komercijalizacije u područjima obrazovanja, energetike, zaštite okoliša, turizma, društvene odgovornosti i održivog razvoja. U svojim programima provodimo projekte usmjerene razvoju mikro, malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i strategijsko-logističke projekte usmjerene promociji Europske unije i korištenju pretpristupnih fondova. U svojem radu aktivno smo povezani s Europskom poduzetničkom mrežom, a između ostalog surađujemo i s mnogobrojnim domaćim i stranim institutima, tvrtkama i stručnim pojedincima u područjima od interesa za razvoj društvenih projekata i programa. Društvo broji preko 200 unutarnjih i vanjskih suradnika, članova fizičkih i pravnih osoba. Od svojeg osnutka do danas, članovi Društva realizirali su mnogobrojne projekte u područjima rada i djelovanja Društva sukladno svim zakonskim propisima, Statutu i ostalim aktima Društva. Važno je naglasiti kako je Društvo do sada uspostavilo niz partnerskih i suradničkih odnosa diljem Republike Hrvatske i kao takvo okuplja velike i male privrednike, institucije i udruge u jednu interesnu neprofitnu organizaciju. Tijekom rada svoju smo vrijednost dokazali na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim izložbama znanstvenog i inventivnog stvaralaštva osvojivši više od 100 nagrada u okvirima iznimno teške konkurencije.

Važno je naglasiti kako Društvo nove usluge i proizvode na tržište komercijalizira putem domaćih tvrtki i time direktno potiče razvoj domaćeg mikro, malog i srednjeg poduzetništva, obrtništva i poljoprivrede s naglaskom na plasman (transfer) na europsko tržište putem Europske poduzetničke mreže i drugih tvrtki. Obzirom na veliku zainteresiranost domaće i strane javnosti oko razvoja projekata i programa, odnosno novih usluga i proizvoda u područjima energetike i korištenju obnovljivih izvora energije, Društvo je pokrenulo inicijativu utemeljenja Društva za energetiku i obnovljive izvore energije Grada Zagreba Delta. Navedeno Društvo utemljeno je tijekom 2009. godine i trenutno priprema nekoliko konkretnih programa vezanih uz navedena područja.

Naposlijetku bismo htjeli posebno istaknuti i suradnju s Europskom poduzetničkom mrežom u okviru promocije njihova rada i djelovanja. Slijedeći uspostavljenu misiju i viziju, Društvo će ostati dosljedno svojem radu i djelovanju za opću dobrobit hrvatskog znanja i gospodarstva u cjelini, te nastojati razvijati nove projekte, usluge i proizvode od interesa za razvoj domaćeg i plasman na međunarodno tržište.

| 'Poticaj razvoju malog poduzetništva, osnova je rada i djelovanja Društva inovatora Sigma.' | 46


Temeljni ciljevi i zadaće Društva

Društvo

je osnovano radi ostvarivanja sljedećih temeljnih

ciljeva: Razvitak i unapređenje inovatorskog pokreta i inovacijskog sustava, promicanje inovatorske djelatnosti, intelektualnog vlasništva, te bolji opći status, vrednovanje i nagrađivanje inventivnog rada; kontinuirano stvaranje iznimno vrijednih inovatorskih, znanstveno - istraživačkih, studijsko - projektnih i projektno - poslovnih postignuća usklađenih djelovanjem članova Društva; korištenje tehničkog, informacijskog, gospodarskog i drugog potencijala inovacija u interesu probitka inovatora i Društva, jačanja kompetitivnosti i sveukupnog razvitka hrvatskog gospodarstva, usmjeravanjem inventivnog rada kao osnovice razvitka i stvaranjem uvjeta komercijalizacije inovacija kao poduzetničkih pothvata; korištenje tehničkog, informacijskog, gospodarskog i drugog potencijala znanstveno - istraživačkih, studijsko - pojektnih i projektno - poslovnih radova u cilju jačanja sveukupnog razvitka hrvatskog gospodarstva, poduzetništva te tuzemne i inozemne suradnje; vođenje sektora za rad u obliku odjela namijenjenih organiziranom upravljanju 'Referalnim centrom znanstvenog, inovacijskog i poslovnog stvaralaštva mladih'. Temeljne djelatnosti Društva Društvo je osnovano radi provođenja sljedećih temeljnih djelatnosti: Realizacija organiziranog inovacijskog, znanstveno istraživačkog, studijsko - projektnog i projektno - poslovnog stvaralaštva na području cijele Republike Hrvatske; organiziranje aktivnosti usmjerene općem prihvaćanju, unapređivanju, razvitku tehnike i tehnologije, te razvitku inovatorskog, znanstveno - istraživačkog, studijsko- projektnog i projektno - poslovnog rada svojih članova; osposobljavanje i obrazovanje inovatora; poticanje, promicanje i organiziranje inventivnog stvaralaštva i inovacijskog sustava; poticanje, promicanje i organiziranje kreativnog i inventivnog stvaralaštva mladih; poticanje osnivanja novih Udruga i različitih oblika djelovanja u svom području, te jačanje organizacijske, kadrovske i materijalne osnovice njihova djelovanja; praćenje razvitka i dostignuća inventivnog stvaralaštva, tehnike i tehnologije u svijetu; ustrojavanje i vođenje Registra članova, Registra inovatora i Registra projekata; osnivanje podružnica u obliku organiziranih 'Klubova znanstvenog, inovacijskog i poslovnog stvaralaštva mladih' za rad i djelovanje na području cijele Republike Hrvatske u sklopu srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovnog sektora; u svrhu promidžbe i informiranja izdavanje glasila Društva, te izgradnja i razvoj vlastitog informacijskog sustava i vlastite nakladničke djelatnosti; prikupljanje i čuvanje dokumentacije o inovacijama svojih članova, o njihovom sudjelovanju i rezultatima na domaćim i međunarodnim izložbama inovacija; pružanje stručnih usluga vezanih za zaštitu inovacija; ustrojavanje i organiziranje savjetovališta za pitanja zaštite intelektualnog vlasništva za članove Društva;

47 |

briga o nadarenim i istaknutim stvarateljima u svojoj djelatnosti; odabiranje inovacija i priprema za predstavljanje inovacija na nacionalnim i međunarodnim izložbama i drugim priredbama inovatora; pripremanje i provođenje nacionalnih i međunarodnih izložbi na kojima se prikazuju i vrednuju inovacije, te predlaganje mjera i aktivnosti u svrhu razvitka inventivne djelatnosti i stvaralaštva; osnivanje stručnih radnih tijela u svrhu učinkovitog obnašanja svojih djelatnosti. Project and Problem Based Learning & Sigma Scientifical and Technological Development - osnova rada u projektnom stvaralaštvu Društvo djeluje na samostalno uspostavljenom modelu pod nazivom 'Sigma Scientifical and Technological Development' ili kraće 'SSTD'. Istraživanjem znanstvenih, tehnoloških i industrijskih problema u gospodarstvu stvaraju se projektne ideje. Direktnom razradom uspostavljenih ideja stvaraju se adekvatna rješenja navedene problematike. Smisao modela jest uspostava jedinstvenog procesa strukturnog razvitka ideje u ciklusu: 'znanost - studije inovacije - poslovanje' odnosno prema 'SSTD'-u: 'Scientific Creativity', 'Study Creativity', 'Innovative Creativity' i 'Business Creativity'. Svaki pristupnik koji se odluči na provedbu projekata može odabrati jednu od četiri navedene projektne kategorije. Konkretno, članovi Društva mogu odabrati neku od sljedećih klasa projektnog i studijskog stvaralaštva: znanost i znanstveni projekti, GTI studije i studijski projekti (gospodarske, tehnološke i industrijske studije), inovacije i inovacijski projekti, TTI studije i studijski projekti (transfer tehnologije i implementacijske studije), EPM studije i studijski projekti (ekonomske, poduzetničke i menadžerske studije) i TOK studije i studijski projekti (tehnološka i tržišna izvedivost, opravdanost i konkurentnost projekta, ocjena kvaliteta projekta). Inovacija u obrazovnom sektoru, po prvi puta, nastala u smislu povezivanja znanosti, studija, inovacija i poslovanja u postupku razvoja novih ideja, proizvoda, tehnologija, postupaka, procesa i opreme do faze njihove komercijalizacije. Projekt je u potpunosti autorsko djelo i nastao je kao rezultat proširenja projekta 'Project and Problem Based Learning' (T. Marjanović, L. Pravica, 2008.). Projekt je namijenjen znanstvenicima, studijskim i projektnim istraživačima, inovatorima, menadžerima i poduzetnicima u okviru akademske zajednice i intelektualnog vlasništva, te poslovnim, razvojnim i tehnologijskim centrima i inkubatorima u razvojnoj fazi i fazi integracije znanosti u primijenjenu tehnologiju. Model je nastao na vlastitom znanstvenom, studijskom, inovacijskom i poslovnom iskustvu.


Večer Ideator-a i gospodarstvo temeljeno na znanju mladih

U

organizaciji Društva inovatora "SIGMA" i uz potporu Gradske Skupštine Grada Zagreba i Udruge inovatora Hrvatske, održana je Večer IDEATORA 2010. povodom predstavljanja Projekta IDEATOR. Ovom prigodom, u okviru programa društvene odgovornosti Društva inovatora "SIGMA", dodijeljene su Povelje za istaknuto kreativno, znanstveno, inovativno i poslovno stvaralaštvo državnim i gradskim institucijama, neprofitnim i profitnim pravnim osobama koje su svojim radom i djelovanjem znatno doprinijele razvoju projekata i programa mladih u 2009. godini. Jedan od dobitnika Povelje u kategoriji 'Državne i gradske institucije' je i Vlada Republike Hrvatske, jedan od dobitnika Povelje u kategoriji 'Neprofitne pravne osobe' je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a jedan od dobitnika Povelje u kategoriji 'Profitne pravne osobe' je tvrtka Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. Večeri su prisustvovali mnogobrojni predstavnici državnih i gradskih institucija, tvrtki, saveza, udruga, studenti i počasni gosti iz Italije, Slovenije, Srbije, te Bosne i Hercegovine. Posebnu počast ovom skupu, svojim prisustvom, dale su sljedeće osobe: mr.sc. Stjepan Adanić - državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, dr.sc. Ruđer Friganović - državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, dr.sc. Hrvoje Meštrić - ravnatelj Uprave za znanost pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, gosp. Tomislav Vukovac ravnatelj Uprave za turističku infrastrukturu i zaštitu turističke resursne osnove i gđa. Mirjam Katulić - ravnateljica Uprave za potporu procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. U ime Gradske Skupštine Grada Zagreba, prisustvovala je mr.sc. Tatjana Holjevac - potpredsjednica Gradske Skupštine Grada Zagreba. U ime Grada Zagreba, večeri su prisustvovale sljedeće uvažene osobe: gđa. Nela Jurić zamjenica pročelnika gradskog Ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, gđa. Helena Miladić - načelnica Odjela za rad s mladima pri gradskom Uredu za obrazovanje, kulturu i šport, gosp. Velimir Hlebnjak i gđa. Melita Bogić u ime gradskog Ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj. Važno je naglasiti da je sudjelovanje više od 180 osoba na ovom skupu potvrdilo snagu i smisao rada i djelovanja mladih osoba okupljenih u Društvu inovatora "SIGMA". Također, ističemo kako je tematika znanosti i inventivnosti na jednom mjestu na poseban način okupila sve društvene aspekte koji su mjerodavni za njihov daljnji objedinjeni razvoj.

| Večer Ideator-a (slike gore)

U ime Društva inovatora "SIGMA" i svih njegovih članova, suradnika i partnera, želimo istaknuti kako ćemo nastaviti graditi nove vrijednosti za dobrobit hrvatskoga društva u cjelini.

| 48


O projektu IDEATOR

Projekt

IDEATOR, projekt članova, suradnika i partnera Društva inovatora "SIGMA", jedinstveni je nacionalni projekt objedinjenog razvoja i aktivnog podupiranja kreativnosti, znanosti, inventivnosti i poslovanja u području razvoja obrazovanja, energetike, energetske efikasnosti, zaštite okoliša, turizma, poljoprivrede, prehrambene industrije, društvene odgovornosti i održivog razvoja u Republici Hrvatskoj iniciran kao produkt višegodišnjeg stvaralaštva mladih. Osim izrade cjelovitog Akcijsko-strategijskog plana (povelja) razvoja suvremenih oblika proizvodnje, privrede, te mjera za rast i razvoj gospodarstva Republike Hrvatske u cjelini za razdoblje od 2010. – 2020. godine, koji su utjecani kreativnim, znanstvenim, inovativnim i poslovnim stvaralaštvom, Projekt IDEATOR čini i dodjela Godišnje nagrade IDEATOR i IDEATOR RJEŠENJE za istaknute fizičke i pravne osobe koje su svojim radom i djelovanjem iznimno doprinijele razvoju projekata ili programa u kategorijama za dodjelu nagrade. Nagrada će se dodjeljivati od 2012. godine. Radi povezivanja državnih institucija, pravnih subjekata, privrednika i krajnjih korisnika, te Europske unije, Projektom IDEATOR žele se stvoriti mjerodavni preduvjeti za uspostavu Regionalnog međunarodnog centra znanja na područjima poslovne specijalizacije i organiziranog rada – objedinjeni razvoj i aktivno podupiranje kreativnosti, znanosti, inventivnosti i poslovanja kao temelj u razvoju privrede i novih oblika privrednih incijativa. Osim uspostave Regionalnog međunarodnog centra znanja, Projektom IDEATOR želi se potaknuti razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva temeljenog na znanosti i inventivnosti, te stvoriti mjerodavni preduvjeti za prikaz hrvatskog gospodarskog potencijala i mogućnosti privrednih subjekata za suvremeni razvoj Republike Hrvatske. Misija Projekta IDEATOR Sustavnom suradnjom i partnerstvom na području Republike Hrvatske i Jugoistočne Europe, stvoriti moderne mehanizme za razvoj i pružanje usluga svjetske klase za fizičke i pravne osobe u procesima njihova znanstvenog, studijskog, inovacijskog i poslovnog razvoja – objedinjeni razvoj i aktivno podupiranje kreativnosti, znanosti, inventivnosti i poslovanja kao temelj u razvoju privrede i novih oblika privrednih incijativa. Vizija Projekta IDEATOR Sustavnom suradnjom i partnerstvom na razini Republike Hrvatske i Jugoistočne Europe, za potrebe krajnjih korisnika postati vodeći Regionalni međunarodni centar znanja na područjima poslovne specijalizacije i organiziranog rada.

49 |

| Večer Ideator-a (slike gore)


Ciljevi Projekta IDEATOR

Aktivno

podupirati objedinjeni razvoj kreativnosti, znanosti, studija, inovacija i poslovanja u Republici Hrvatskoj; Putem 'Javnog natječaja za dodjelu Godišnje nagrade IDEATOR i IDEATOR RJEŠENJE' aktivno podupirati korištenje Project Building Standard interne norme za projektno stvaralaštvo koja se temelji na općim načelima natječajne dokumentacije Vijeća Europske unije; Prikupiti podatke radi izrade cjelovitog Akcijsko-strategijskog plana (povelja) razvoja suvremenih oblika proizvodnje, privrede i mjera za rast i razvoj gospodarstva Republike Hrvatske u cjelini koji su utjecani kreativnim, znanstvenim, inovativnim i poslovnim stvaralaštvom; U komercijalnom smislu poticati razvoj novih usluga i proizvoda, te time omogućiti nove mehanizme razvojnoproizvodnih i privredno-poslovnih pothvata; U suradnji sa suradnicima i partnerima, stvoriti preduvjete za komercijalni razvoj novih usluga i proizvoda temeljenih na kreativnosti, znanosti i inventivnosti u cilju jačanja gospodarstva Republike Hrvatske u cjelini; U suradnji sa suradnicima i partnerima, kroz sustav razvoja novih usluga i proizvoda, stvarati preduvjete i podupirati razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva; Aktivno razvijati poveznicu između državnih institucija, poslovnog sektora i Europske unije; Aktivno povezati i uključiti načela, programe i strategiju suradnika i partnera u razvoj Projekta IDEATOR u cilju dugotrajne suradnje na razvoju novih gospodarskih inicijativa; Postojeći sustav mikro, malog i srednjeg poduzetništva poticati na predlaganje projekata i programa radi uvida u potencijal poslovnog sektora za daljnji razvoj gospodarstva temeljenog na znanosti i inventivnosti, odnosno novim i modernijim oblicima privrednih incijativa; Rezultate projekta integrirati na tržište prodaje i tržište rada, te u konačnici osigurati komercijalni razvoj novih usluga i proizvoda za povećanje faktora gospodarskog blagostanja Republike Hrvatske u cjelini; Osigurati medijsku potporu novim gospodarskim inicijativama koje se temelje na kreativnosti, znanosti i inventivnosti; U konačnici, stvoriti mjerodavne preduvjete za prikaz hrvatskog gospodarskog potencijala i mogućnosti privrednih potencijala za suvremeni razvoj gospodarstva Republike Hrvatske. | Večer Ideator-a (slike gore)

| 50


Mogućnosti koje se suradnicima i partnerima u Projektu IDEATOR nude

Integracija načela, programa i strategija suradnika i partnera u razvoj i realizaciju Projekta IDEATOR; Suradnicima i partnerima transparentno omogućiti stručni nadzor, sudjelovanje i uvid u istraživanja usmjerena prikupljanju informacija o potencijalima za znanstveni i inventivni razvoj u cilju podupiranja privrednog razvoja;

Obzirom da je u vašem i našem radu naglašeno društveno odgovorno poslovanje, smatramo kako poslovati na društveno odgovoran način, dajući time doprinos održivom razvoju, postaje značajan oblik naše buduće poslovne suradnje. U nastojanju daljnje uspješne suradnje, pozivamo Vas da podržite nastojanja Društva inovatora "SIGMA" i da zajedničkom partnerskom suradnjom tijekom narednih godina realiziramo predloženi Projekt. Također, unaprijed Vam se zahvaljujemo na Vašem razumijevanju i pomoći.

Aktivno sudjelovanje u svim ili dijelovima realizacije Projekta IDEATOR; Marketinška promocija suradnika i partnera na Projektu IDEATOR - putem marketinga i tijeka promocije Projekta IDEATOR omogućiti vidljivim sve suradnike i partnere, a putem javnog priopćavanja i izvješćivanja također omogućiti vidljivim doprinos razvoju Projekta IDEATOR; Poštivati želje, sugestije, kritike i prijedloge suradnika i partnera na Projektu IDEATOR; Zajedničkim dogovorom integrirati želje suradnika i partnera o njihovom doprinosu u razvoju Projekta IDEATOR, te načinu sudjelovanja u Projektu IDEATOR. Ciljevi Društva inovatora "SIGMA" tijekom realizacije Projekta IDEATOR Kroz Projekt IDEATOR očekujemo postati vodeća 'non-forprofit' organizacija mladih u regiji koja kroz vlastiti znanstveni i inovacijski sustav stvara trajnu vrijednost daljnjeg razvoja gospodarstva Republike Hrvatske i društveno odgovornog poslovanja članova sustava. Na tom putu ustrajno radimo od 2008. godine, a dosadašnji rezultati pokazuju da ćemo to i ostvariti. Također, potrebna nam je pomoć uspješnih tvrtki i razumijevanje društva u cjelini. Osim toga, namjera nam je trajno razvijati i aktivno podupirati kreativnost, znanost, inventivnost i poslovanje u području razvoja obrazovanja, energetike, energetske efikasnosti, zaštite okoliša, turizma, poljoprivrede, prehrambene industrije, društvene odgovornosti i održivog razvoja u Republici Hrvatskoj, te time potaknuti razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva i u konačnici time započeti novu vrstu razvojno-proizvodnih i privredno-poslovnih pothvata. Slijedom misije i vizije svih onih kojima se obraćamo za suradnju i partnerstvo, Društvo je u dijelu vaših navedenih ciljeva uvidjelo srodnost sa realizacijom Projekt IDEATOR. Smatramo kako ulaganjem u naš razvoj, povezujete programe ulaganja u zajednicu kroz osnovne ciljeve vašeg poslovanja. Smatramo kako posjedujete tehnologiju, različite resurse, kao i vještine i znanje svojih zaposlenika koji mogu biti iskorišteni za ulaganje u naš rad odnosno zajednicu, nadopunjujući financijsku potporu, te tako stvarate uvjete koji osiguravaju stabilnost i razvoj cjelokupnog društva.

51 |

| Večer Ideator-a i dodjela povelja (slike gore)

Biti Ideatorom znači znati kreativnu ideju uz znanstvenu potvrdu i inovacijsko djelovanje predočiti kao novi poslovni pothvat. Tomislav Marjanović (2010.)


®

CBTour : Nagrada u poslovnom turizmu Društvo

inovatora Sigma objavilo je Javni natječaj za dodjelu godišnje nagrade u poslovnom turizmu "CBTour inovacije u poslovnom turizmu". Program Društva inovatora Sigma za razvoj hrvatskog poslovnog turizma "CBTour - Croatian Business Tourism" odnosi se na poticanje modernih mehanizama za razvoj hrvatskog poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma na temeljima održivoga razvoja i društvene odgovornosti. Program se odnosi na poticanje razvoja, razvoj i promociju novih usluga, proizvoda i tehnologija u turističkim djelatnostima koje će omogućiti bolji plasman hrvatske poslovno-turističke ponude na domaćem i međunarodnom tržištu. Cilj programa je sustavno poticanje poslovne zajednice u turističkom sektoru na razvoj konkurentnog, efikasnog i djelotvornog poslovnog, kongresnog i znanstvenog turizma na temeljima održivoga razvoja. Predmet ovog natječaja je prikupljanje pisanih prijedloga programa pravnih osoba (tvrtki, obrta, zadruga, udruga i drugih oblika pravnih osoba) koje djeluju u području razvoja hrvatskog poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma, koje pružaju usluge vezane uz ostvarenje konkurentne ponude u području poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma i koje kreativnim i inovativnim pristupom stvaraju dodanu vrijednost hrvatskom poslovnom turizmu na temeljima održivog razvoja. Sukladno natječaju, nagrade se dodjeljuju pravnim osobama za sljedećih 6 specifičnih područja: najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma; najbolji program odgovornog hrvatskog poslovnog turizma; najbolja usluga hrvatskog poslovnog turizma; najbolji proizvod hrvatskog poslovnog turizma; najbolja tehnologija hrvatskog poslovnog turizma i najbolji menadžer hrvatskog poslovnog turizma. Natječajna dokumentacija dostupna je na službenim web stranicama Društva inovatora Sigma. Rok za ponošenje programskih prijedloga je 27. kolovoza 2010. godine, a dodjela nagrada bit će održana na Svjetski dan turizma, 27. rujna 2010. godine.

VI. ROK I MJESTO PODNOŠENJA PRIJAVE Na temelju članka 6., članka 7. i članka 12. Statuta Društva inovatora Sigma i u okviru programa za razvoj hrvatskog 1. Rokturizma za podnošenje je 27. kolovoza 2010. poslovnog "CBTour -prijava Croatian Business Tourism", godine. Društvo inovatora Sigma objavljuje Javni natječaj za dodjelu godišnje nagrade 2. Prijavu na Natječaj treba dostaviti u zatvorenoj omotnici, naznakom "CBTour - inovacije u poslovnom "CBTour s- INOVACIJE U POSLOVNOM TURIZMU" turizmu", na adresu: Društvo inovatora Sigma, Majstora Buvine 19, HR - 10 000 Zagreb. I. PROGRAM VII. PRIJAVE KOJE SE NEĆE RAZMATRATI 1. Program Društva inovatora Sigma za razvoj hrvatskog poslovnog turizma "CBTour - Croatian Business Tourism" 1. Neće bit poticanje uzeta u razmatranje na Natječaj koja: odnosi se na modernih prijava mehanizama za razvoj je dostavljena nakon roka; ne udovoljava Općim uvjetima hrvatskog poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma na Natječaja iz točke 3. ovog Natječaja; je pisana rukom, temeljima održivoga razvoja i društvene odgovornosti. poslana elektronskom poštom ili telefaksom; u Obrascu Program se odnosi na poticanje razvoja, razvoj i promociju za prijavu programa ne sadrži odgovore na sva pitanja; novih usluga, proizvoda i tehnologija u turističkim ne sadrži koje Potvrdu uplaćenojbolji pristojbi za prijavu na djelatnostima će oomogućiti plasman hrvatske Natječaj. poslovno-turističke ponude na domaćem i međunarodnom tržištu. VIII. ODABIR I NAČIN PROCJENE PROGRAMA 2. Cilj programa je sustavno poticanje poslovne zajednice u 1. Postupak ocjenjivanja predloženih programa provodi turističkom sektoru na razvoj konkurentnog, efikasnog i Povjerenstvo za odabir programa. djelotvornog poslovnog, kongresnog i znanstvenog turizma na temeljima održivoga razvoja. 2. Kriteriji za odabir programa su: kvaliteta i sadržajna inovativnost ponuđenog programa; kvaliteta dosadašnjeg II. PREDMET NATJEČAJA rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa predlagatelja; neposredna društvena korist za lokalnu 1. Predmet ovog Natječaja je prikupljanje pisanih prijedloga zajednicu te doprinos razvoju civilnog društva; trajan i programa pravnih osoba (tvrtki, obrta, zadruga, udruga i sustavan utjecaj osoba) na korisnike programa; uključivanje drugih oblika pravnih koje djeluju u području razvoja partnera u provedbu programa; organizacijski i ljudski hrvatskog poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma, kapaciteti za provedbu programa; održivost programa; koje pružaju usluge vezane uz ostvarenje konkurentne reference u provođenju programa Europske unije. ponude u području poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma i koje kreativnim i inovativnim pristupom stvaraju IX. ROK I NAČIN OBJAVE REZULTATA NATJEČAJA dodanu vrijednost hrvatskom poslovnom turizmu na temeljima održivog razvoja. 1. Rezultati Natječaja bit će objavljeni na službenim web stranicama Društva inovatora Sigma u roku od 15 dana 2. Sukladno ovom Natječaju, nagrade se dodjeljuju pravnim od dana proteka roka za prijavu programa na Natječaj. osobama za sljedećih 6 specifičnih područja: najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma; najbolji program 2. Sve pravne osobe koje se prijave Natječajusluga bit će odgovornog hrvatskog poslovnog turizma;nanajbolja pisano obaviještene o rezultatima njihove prijave. hrvatskog poslovnog turizma; najbolji proizvod hrvatskog poslovnog turizma; najbolja tehnologija hrvatskog poslovnog 3. Zaprimljeni prijedlozi programa sa svom pratećom turizma; najbolji menadžer hrvatskog poslovnog turizma. dokumentacijom neće se vraćati. 3. Natječaj se odnosi na uspješno ostvarene programe u 4. Dodjela nagrada održat će se Svjetskiudan turizma, poslovnom turizmu u 2009. godini ili na programe poslovnom 27. rujna 2010. godine, o čemu će sve pravne osobe biti turizmu u provedbi tijekom 2010. godine. obaviještene pisanim putem. III. OPĆI UVJETI ZA PRIJAVU NA NATJEČAJ U Zagrebu, 09. lipnja 2010. godine 1. Pravna osoba mora biti službeno upisana u registar (sudski registar, registar udruga ili drugi službeni registar) pri Tekst natječaja i natječajna dokumentacija dostupna je na nadležnom državnom tijelu i imati registrirano sjedište službenim web stranicama Društva inovatora Sigma – djelovanja u Republici Hrvatskoj najmanje jednu godinu prije www.drustvo-sigma.org/CBTour. dana objave Natječaja.

| 52


2. Krajnji korisnici predloženog programa moraju biti domaći i strani poslovni turisti. 3. Pravna osoba na Natječaj može prijaviti više programa. 4. Pravna osoba mora imati osigurane ljudske i materijalne resurse za provedbu programa. 5. Osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe, odnosno fizička osoba ne smije biti kažnjavana u kaznenom postupku. 6. Pravna osoba mora voditi transparentno financijsko poslovanje. 7. Prijava na Natječaj mora sadržavati sve elemente i dokumentaciju određenu Natječajem. IV. SADRŽAJ PRIJAVE NA NATJEČAJ 1. Obvezni dio prijave su: Ispunjen, potpisan i ovjeren "CBTour - Obrazac za prijavu programa"; Potvrda o uplaćenoj pristojbi za prijavu na Natječaj "CBTour - Uplatnica za prijavu programa". 2. Neobvezni dio prijave su: Popratni promocijski i drugi materijali. V. NAČIN PRIJAVE 1. Prijava mora sadržavati svu dokumentaciju koja je navedena u podtočki IV.1. ovoga Natječaja. 2. Pravne osobe svoje programe moraju prijaviti propisanim obrascima i to ispunjenim na računalu.

na

3. Obrazac za prijavu programa, pravnih osoba koje djeluju u području razvoja hrvatskog poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma, koje pružaju usluge vezane uz ostvarenje konkurentne ponude u području poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma i koje kreativnim i inovativnim pristupom stvaraju dodanu vrijednost hrvatskom poslovnom turizmu na temeljima održivog razvoja, može se dobiti na: internetskim stranicama Društva inovatora Sigma www.drustvo-sigma.org; slanjem upita na mail info@drustvo-sigma.org.

VI. ROK I MJESTO PODNOŠENJA PRIJAVE 1. Rok za podnošenje prijava je 27. kolovoza 2010. godine. 2. Prijavu na Natječaj treba dostaviti u zatvorenoj omotnici, s naznakom "CBTour - inovacije u poslovnom turizmu", na adresu: Društvo inovatora Sigma, Majstora Buvine 19, HR - 10 000 Zagreb. VII. PRIJAVE KOJE SE NEĆE RAZMATRATI 1. Neće bit uzeta u razmatranje prijava na Natječaj koja: je dostavljena nakon roka; ne udovoljava Općim uvjetima Natječaja iz točke 3. ovog Natječaja; je pisana rukom, poslana elektronskom poštom ili telefaksom; u Obrascu za prijavu programa ne sadrži odgovore na sva pitanja; ne sadrži Potvrdu o uplaćenoj pristojbi za prijavu na Natječaj. VIII. ODABIR I NAČIN PROCJENE PROGRAMA 1. Postupak ocjenjivanja predloženih programa provodi Povjerenstvo za odabir programa. 2. Kriteriji za odabir programa su: kvaliteta i sadržajna inovativnost ponuđenog programa; kvaliteta dosadašnjeg rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa predlagatelja; neposredna društvena korist za lokalnu zajednicu te doprinos razvoju civilnog društva; trajan i sustavan utjecaj na korisnike programa; uključivanje partnera u provedbu programa; organizacijski i ljudski kapaciteti za provedbu programa; održivost programa; reference u provođenju programa Europske unije. IX. ROK I NAČIN OBJAVE REZULTATA NATJEČAJA 1. Rezultati Natječaja bit će objavljeni na službenim web stranicama Društva inovatora Sigma u roku od 15 dana od dana proteka roka za prijavu programa na Natječaj. 2. Sve pravne osobe koje se prijave na Natječaj bit će pisano obaviještene o rezultatima njihove prijave.

4. "CBTour - Uplatnica za prijavu programa" odnosi se na uplatu troškova u svezi postupka prijave na Natječaj. Trošak u svezi postupka prijave na Natječaj iznosi 250,00 kuna i jednokratno se uplaćuje na žiro-račun Društva inovatora Sigma, Majstora Buvine 19, HR – 10 000 Zagreb, otvorenog u Privrednoj banci Zagreb d.d. broj 2340009-1110342149, model i opis plaćanja 00 74462-30000-2010, s naznakom opisa plaćanja: "CBTour – naknada troškova u svezi postupka prijave na Natječaj".

3. Zaprimljeni prijedlozi programa sa svom pratećom dokumentacijom neće se vraćati.

5. Sva pitanja u vezi s Natječajem mogu se tijekom trajanja Natječaja postaviti na e-mail: info@drustvo-sigma.org, najkasnije 3 dana prije isteka roka za predaju prijava na Natječaj.

Tekst natječaja i natječajna dokumentacija dostupni su na službenim web stranicama Društva inovatora Sigma – www.drustvo-sigma.org/CBTour.

53 |

4. Dodjela nagrada održat će se na Svjetski dan turizma, 27. rujna 2010. godine, o čemu će sve pravne osobe biti obaviještene pisanim putem. U Zagrebu, 09. lipnja 2010. godine


Projekt:

"zeleneINOVACIJE - stvaramo zeleno gospodarstvo" projekt je kojeg su tijekom 2010. godine partnerski pokrenuli Društvo inovatora Sigma, Društvo za energetiku i obnovljive izvore energije Grada Zagreba Delta i Udruga poduzetnika u energetici i zaštiti okoliša Ekoenergo, te trgovačka društva M2 Euro Grupa d.o.o., Ideator d.o.o. i japansko-korejska tvrtka Fawoo Ltd. Projekt će se provoditi od srpnja 2010. do srpnja 2015. godine. Ovaj sveobuhvatni projekt usmjeren je poticanju poslovne zajednice na doprinos u primjeni načela održivog razvoja u poslovnom sektoru. Organizacija čija strategija je zasnovana na održivom razvoju postaje kompetentna i prepoznatljiva na lokalnoj i globalnoj razini. Društveno odgovorno poslovanje ne odnosi se samo na odgovorno ponašanje prema okolišu već i na brigu prema zaposlenicima i zajednici, socijalnoj pravednosti i ekonomskoj sigurnosti. Organizacija koja svojim poslovanjem daje doprinos u primjeni načela održivog razvoja, ujedno posluje na društveno odgovoran i održiv način, unapređuje svoje poslovanje, privlači nove klijente, ponuđače i proizvođače, potiče kreativni i inventivni rad u svojem poslovnom okruženju te se pridržava i slijedi suvremene regulative Europske unije i šire. Projekt "zeleneINOVACIJE gradimo zeleno gospodarstvo" odnosi se, između ostalog, na poticanje djelovanja poslovne zajednice na način da se smanji negativan utjecaj na okoliš, a poveća efikasnost korištenja obnovljivih i zelenih resursa. Povećanje energetske efikasnosti je jedna od najvažnijih mjera za smanjenje troškova i negativnog utjecaja na okoliš. Energetski efikasni poslovni subjekti ne gube na udobnosti, već pametno gospodare energijom tako da isti ili veći opseg posla obavljaju uz manje potrošene energije, a ušteđena financijska sredstva ulažu za unaprjeđenje svoga poslovanja. Glavni ciljevi projekta "zeleneINOVACIJE - stvaramo zeleno gospodarstvo" su: - Poticanje transformacije tržišta energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija, odnosno poticanje razvoja takvog tržišta u Hrvatskoj, kako bi energetski efikasne usluge, proizvodi i tehnologije bili što dostupniji krajnjim korisnicima;

- Informiranje i educiranje krajnjih korisnika o energetskoj efikasnosti te o dostupnosti energetski efikasnih tehnologija i uređaja na tržištu; - Poticanje inovatorskog i poslovnog okruženja na primjenjiva istraživanja, razvoj, proizvodnju i primjenu energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija; - Dostupnima učiniti kompetentne metode i primjenive domaće i međunarodne tehnologije na tržištu ponude u Hrvatskoj; - Povezivanje i udruživanje poslovnog okruženja u konzorcije u sljedeća dva oblika: "zeleniURED - proizvodimo zeleno" i "plaviURED - stvaramo da ostane plavo"; - Promoviranje domaćih energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija te zastupanje međunarodnih energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija; - Provođenje aktivnosti usmjerene razvoju energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, transporta i spriječavanja klimatskih promjena; - Provođenje aktivnosti usmjerene zaštiti vodnih potencijala na temeljima održivog rasta i razvoja; - Provođenje aktivnosti usmjerene promociji kulturnopovijesne baštine u svrhu poticanja razvoja i promocije ekopoljoprivrede i ekoturizma. Program je postavljen kao poveznica između dva sudionika tržišta - tržište ponude i tržište potražnje, a krajnji cilj je poticanje i ubrzanje formiranja samostalnog i samoodrživog elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj. Instrumenti i aktivnosti koji su unutar strukture projekta predviđeni za dostizanje gore navedenih ciljeva su slijedeći: - Organiziranje stručnih seminara, prezentacija, obrazovnih tečaja, javnih promocija s ciljem podizanja informiranosti i znanja o energetskoj efikasnosti i sustavnom gospodarenju energijom; - Usluge stručne tehničke pomoći u pripremi projekata poboljšanja energetske efikasnosti te u pripremi i provođenju projekata sustavnog gospodarenja energijom; - Inoviranje, razvoj, proizvodnja i distribucija domaćih energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija; - Pronalaženje, procjenjivanje, zastupanje i distribucija međunarodnih energetski efikasnih usluga, proizvoda i tehnologija. Korisnici prema kojima su usmjerene usluge koje se pružaju unutar aktivnosti programa su: krajnji korisnici u sektoru domaćinstva, odnosno vlasnici i iznajmljivači kuća i stanova; veliki proizvođači i trgovačka društva; vlasnici i upravitelji poslovnih i javnih zgrada, uključujući i ministarstva i regionalnu i lokalnu samoupravu; obrazovne institucije; ponuđači usluga; financijske institucije; arhitekti, projektanti i graditelji; trgovački lanci, udruge potrošača, nevladine udruge; mediji. | ‘zeleneINOVACIJE – stvaramo zeleno gospodarstvo’ zaštitni je brend Društva inovatora Sigma

| 54


Razvojni

tim Društva inovatora "SIGMA" na čelu s Fostač Slavenom i Papeš Nikolom razvio je i uspješno započeo s proizvodnjom prve hrvatske LED lampe "WATlum" koja će u potpunosti riješiti problem efikasne i ekološki čiste rasvjete u zgradarstvu diljem zemlje. Ova nova tehnologija prvi je domaći komercijalni proizvod LED (Light-emitting diode) rasvjete. Tijekom pridobivanja Eco-Friendly certifikata, svoj domaći plasman osigurati će putem Društva, a svoj inozemni plasman putem Europske poduzetničke mreže. "Genijalni hrvatski umovi dokazali su svoju snalažljivost i radi razvoja domaće proizvodnje, smanjenja uvoza i jačanja konkurentnosti domaćih i novih energetski učinkovitih tehnologija, upravo su plasirali rješenje velikog energetskog problema u Hrvatskoj. Trenutna gospodarska kriza može nam biti samo poticaj da razvijemo nove tehnologije za budućnost domaćeg gospodarstva" - izjavio je Marjanović Tomislav, predsjednik Društva inovatora "SIGMA". Društvo će uskoro hrvatskoj javnosti predstaviti još nekoliko novih proizvoda, nikad viđenih na domaćem i međunarodnom tržištu, čiji razvoj traje već punih godinu dana. Inovativni domaći proizvodi u području ekološki prihvatljivih tehnologija podloga su budućeg domaćeg industrijskog razvoja. Detalji o proizvodu WATlum™ je oznaka za novi domaći proizvod LED lampe LED rasvjete namijenjene za stubišnu rasvjetu. U osnovi, ova je lampa namijenjena za povećanje energetske efikasnosti u zgradarstvu, a odlikuje se čistim svjetlom bez UV zračenja. Prednosti ove lampe su mala potrošnja, dugi vijek trajanja, fizička čvrstoća, napajanje i jednostavno održavanje, cijena i smanjenje uvoza kroz sustav poticaja domaće proizvodnje. Lampa je dizajnirana i proizvodi se u Hrvatskoj. Za jednak intezitet svjetlosti, standardnu žarulju od 100[W] možemo zamijeniti WATlum™ T25-A modelom od 25[W]. Dodatne prednosti ove tehnologije u domaćoj proizvodnji, možete vidjeti u nastavku kroz tehničke podatake o modelu WATlum™ T25-A. Za promatrano vrijeme rada, tijekom 10 godina standardnu žarulju od 100 [W] potrebno je nakon prvog postavljanja zamijeniti ukupno 17 puta, dok je WATlum T25-A potrebno nakon prvog postavljanja zamijeniti samo jednom. Ovaj grafički proračun dokazuje i dodatne uštede u procesu održavanja stubišne rasvjete. Svi proračuni napravljeni su u idealnim uvjetima. Proračun za opasne i ekstremne uvjete nije učinjen obzirom da primjena lampe nije za lokacije u kojima se takva stanja mogu pojaviti. | WATlum™ lampa – modeli (slike desno)

55 |

Pokrenuta proizvodnja: WATlum™ kućna LED rasvjeta


Iz Sigmine kreativne radionice

Ovaj originalni i jedinstveni projekt usmjeren je razvoju suvremenih elemenata kulturne baštine povezanih s tisućljetnom izvornošću i motivima rijeke Save kroz nekoliko gradova: Zagreb, Sisak, Slavonski Brod i Županja, te njihov doprinos razvoju i promociji hrvatske kulture, izvornosti, turizma i stvaralaštva mladih. Projekt je usmjeren stvaranju nove i prepoznatljive vrijednosti elemenata hrvatske kulture, njihovog očuvanja te potpune promocije na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Nešto

Ovim projektom započet je razvoj suvremenih suvenira kao obilježje promocije kulturne baštine gradova na rijeci Savi, a njegovo okončanje bit će obilježeno svečanom izložbom pod jednakim nazivom. Spoj poznate tehnologije, tisućljetne starosti materijala, kreativnost i inovativnost rezultirale su jedinstvenim ne samo hrvatskim, već i svjetskim projektom.

Razvoj projekta i proizvodnju prve serije suvenira u 2010. godini partnerski je i ekskluzivno podržala tvrtka CocaCola HBC Hrvatska d.o.o. u okviru društveno odgovornoga projekta ‘Lijepa naša Sava’.

Kada govorimo o suvenirima, riječ je o sljedeća tri programa suvenir USB memorijske naprave u kućištu od tisućljetnog savskog hrasta starosti od 350 do 8.290 godina, suvenir drveni monksil (smanjena replika autentičnog monoksila) od tisućljetnog savskog hrasta starosti od 350 do 9.200 godina i suvenir privjesak u obliku žira od tisućljetnog savskog hrasta starosti do 8.290 godina.

neobično, nesvakidašnje i pradavno, nedokučive dubine starosti, spoj arheologije i sasvim moderne tehnologije osnovni je opis ovog projekta. 'Inovativna savska tradicija tisućljetne starosti' projekt je grupe mladih hrvatskih inovatora okupljenih u Društvu inovatora Sigma.

| Privjesak u obliku žira od drva starosti 8.290 godina; USB stick u kućištu od drveta starosti 3.200, 5.200 i 8.290 godina (slika desno gore); Monoksil od drveta starosti 5.200 godina (slika desno dolje)

| 56


Ova

USB memorijska naprava, razvijena je u kućištu od tisućljetnog drveta koje je izloženo dugom djelovanju vode, koja ga je učinila otpornim na nametnike pa se smatra gotovo vječnim. Tijekom stotina i tisuća godina, a pod utjecajem minerala i željeza iz vode, njegovo je raspadanje vidno usporeno. Proces njegove višestoljetne promjene, koja se često naziva ‘zrenjem’, vodi prema promjeni boje od smeđe do potpuno crne, a tvrdoća mu se povećava u tolikoj mjeri da ga je kasnije moguće uspješno obrađivati samo pomoću posebno brušenih i iznimno čvrstih alata. Smeđa, a potom crna broja drveta, ponekad i njihova kombinacija uvjetovana je položajem debla u njegovom tisućljetnom ležištu često u šljunku na dubini od oko 8-9 metara od površine naplavine. Suvenir drveni monoksil je čamac izrađen iz jednog komada drveta starosti od 350 do 9.200 godina. Riječ je o umanjenoj replici autentičnog monoksila i izrađenog specijalnim tehikama obrade drveta. Drvo, navedene starosti, od kojeg se izrađuje monoksil pronalazi se u koritu rijeke Save, koritu rijeke Drave i općenito je riječ o drvetu posebnih struktura i starosti.

57 |

Ovim putem, Društvo inovatora Sigma predstavlja ove prve hrvatske kontinentalne suvenire, kao vrijedne i jedinstvene darove izrađene iz Abonos drva starog preko 5.800 godina koji simboliziraju prijelaz između duboke prošlosti i užurbanog i stresnog doba, te predstavljaju emocijski doživljaj čovjekove inteligencije i izazivaju naglašeni osjećaj odgovornosti i poštovanja. Suveniri su zaštićena ideja članova Društva inovatora Sigma, a u mogućnosti smo izraditi gravuru logotipa ili drugog znaka prema željema kupaca. Za više informacija o narudžbi obratite se u Društvo inovatora Sigma, a sav prikupljeni fond od prodaje suvenira bit će uložen u daljnji razvoj kreativnih, znanstvenih i inovativnih ideja članova okupljenih u Društvu inovatora Sigma.


Enterprise Europe Network – Europa pred vratima vaše tvrtke

E

nterprise Europe Network - EEN

Enterprise Europe Network - Europska poduzetnička mreža Vaša su vrata ka konkurentnosti i inovacijama. Gdje god se nalazili u Europi, dostupne su Vam sve informacije potrebne za razvoj Vašeg poslovanja te pronalaska kvalitetnih poslovnih partnera. Europska poduzetnička mreža nastala je na uspješnim temeljima i dugogodišnjem iskustvu Euro info centara i mreža Inovacijsko-relejnih centara. Nova mreža nudi olakšan pristup informacijama (regionalna dimenzija), kvalitetniji kontakt (sinergija među partnerima – konzorcij), olakšan put prema tržištu Europske unije, direktnu uslugu ili prosljeđivanje odgovarajućoj organizaciji! Mreža pruža potporu i savjet gospodarstvenicima diljem Europe te im pomaže maksimalno iskoristiti mogućnosti Europske unije i Jedinstvenog europskog tržišta. Usluge EEN Mreže specifično su kreirane za male i srednje poduzetnike (MSP) ali su dostupne i poslovnim institucijama, istraživačkim centrima i sveučilištima u cijeloj Europi. Europska poduzetnička mreža sastavljena je od gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija (komore, agencije, instituti..), pruža odlične kontakte i poveznice u 40 zemalja i 83 konzorcija: EU27, Norveška, Island, zemlje kandidatkinje (Hrvatska, Turska, Makedonija), Švicarska, treće zemlje (Armenija, Čile, Rusija), te povezuje preko 4.000 eksperata s područja poduzetništva, inovacija i transfera tehnologije s ciljem promidžbe konkurentnosti i inovacija na lokalnoj i europskoj razini pa i šire. Trebate li informacije o EU zakonodavstvu, pomoć pri transferu tehnologije ili ste u potrazi za poslovnim partnerom te informacijama o mogućnostima financiranja, ovo je idealna polazna točka za Vas. Za više informacija o Enterprise Europe Network posjetite www.enterprise-europe-network.ec.europa.eu.

| 58


E

uropska poduzetnička mreža Hrvatske

Hrvatske tvrtke od sada imaju mogućnost korištenja širokog spektra usluga koje nudi Europska poduzetnička mreža, nova i uzbudljiva pan-Europska mreža, osnovana od strane Europske komisije. Iskusan partnerski tim okupljen unutar hrvatskog konzorcija, rasprostranjen u 5 hrvatskih regija, pruža visoko kvalitetne savjetodavne usluge i praktičnu podršku poduzetnicima iz cijele Hrvatske kako bi lakše zakoračili na europsko tržište. Naše usluge uključuju: 1. Odgovori na konkretne upite gospodarstvenika, informacije o zakonodavstvu EU, pomoć pri uspostavi poslovnih veza s partnerima iz EU, savjetovanje pri snalaženju na jedinstvenom europskom tržištu, informacije o programima EU koji su otvoreni za Hrvatsku. 2. Potpora inovacijama i međunarodnom transferu tehnologija, provedba standardizirane metodologije spajanja gospodarskih subjekata, usmjerenost ka tehnološki orijentiranim MSP, velikim kompanijama, razvojnim institutima, fakultetima, tehnološkim centrima itd. 3. Poticanje uključivanja MSP u Okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7), širenje informacija o transferu tehnologija, pomoć oko financijskih pitanja, pisanja prijedloga projekata, pronalaženja partnera unutar i izvan Hrvatske. Partneri Europska poduzetnička mreža Hrvatske partnerski je konzorcij kojeg sačinjavaju sedam partnerskih organizacija opisanih u nastavku. Hrvatska gospodarska komora www.hgk.hr Hrvatska gospodarska komora profesionalna je institucija koja zastupa i promiče hrvatske gospodarske interese u zemlji i inozemstvu. Komora, sa svojom 155 godina dugom tradicijom djelovanja na ovim prostorima predstavlja pouzdan izvor informacija svim hrvatskim tvrtkama i njihovim inozemnim partnerima. Nudi cijeli niz usluga, od poslovnih informacija o tvrtkama, propisima i zakonima u području gospodarstva do poslovnog obrazovanja i usavršavanja, unapređivanja kvalitete i zaštite okoliša. Kao koordinator Europske poduzetničke mreže Hrvatska, HGK pruža regionalnu potporu svim partnerima kroz Županijske komore u Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu.

59 |


Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO www.bicro.hr BICRO je ključna organizacija u nacionalnom inovacijskom sustavu čija je osnovna uloga razvoj i provedba programa državne potpore s ciljem jačanja tehnologijskog razvoja kao pokretača održivog gospodarskog rasta zemlje. Programima RAZUM, TEHCRO, IRCRO, VENCRO i KONCRO financiraju se inovativni tehnologijski projekti s ciljem podizanja konkurentnosti domaćih poduzeća i proizvoda, te stvaranja drugih uvjeta potrebnih za uspješan prijenos znanja. BICRO je glavni partner u Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske zadužen za koordinaciju lokalnih partnera te aktivnosti i usluga vezanih za inovacije i transfer tehnologije. Hrvatski institut za tehnologiju HIT www.hit.hr HIT pruža podršku i usmjerava hrvatska razvojnotehnologijska istraživanja, prati i predviđa svjetska tehnologijska kretanja, savjetuje i pruža podršku u pitanjima intelektualnog vlasništva i transfera tehnologija, pruža podršku i promiče sudjelovanje u europskim projektima istraživanja i razvoja te na međunarodnoj razini promiče hrvatsku tehnologijsku proizvodnju i istraživačko-razvojni potencijal. Tehnološki park Varaždin www.tp-vz.hr Tehnološki park Varaždin d.o.o je poduzeće za uspostavu inkubacijskog centra za inovativna tehnološka start-up poduzeća, uspostavu mehanizma za unapređenje postojećih tehnološki inovativnih poduzeća, poboljšanje transfera znanja s učilišta i razvojnih centara u gospodarstvo, umrežavanje poduzeća, obrazovnih institucija, razvojnih agencija i inovativnih pojedinaca te promjenu percepcije prema inovativnosti kao temelju novog gospodarstva. Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku – TERA www.tera.hr Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku d.o.o. rezultat je suradnje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Njegova je misija razvitak na znanju utemeljenog gospodarstva, komercijalizacija javno financiranih istraživanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, organizacija i koordinacija znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata za potrebe industrije, podupiranje regionalnog razvitka i zadržavanje poduzetne i kvalificirane radne snage u regiji.

| 60


Regionalna razvojna agencija – PORIN, Rijeka www.porin.hr Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. je institucija za osmišljavanje i provedbu projekata koji potiču regionalni gospodarski razvoj. Integriranjem rada regionalnih gospodarskih subjekata te lokalnih i regionalnih institucija, promicanjem regionalnih potencijala te privlačenjem stranih i domaćih ulaganja, potiče razvoj poduzetništva, primjenu modernih tehnologija i zapošljavanje uz rast kvalitete života u Primorsko – goranskoj županiji. Ured za transfer tehnologije – UTT, Split www.utt.hr UTT djeluje u okviru Odjela za fiziku, Sveučilišta u Splitu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, ali usluge pruža svim sastavnicama Sveučilišta i šire. Cilj je Ureda postati mjesto susreta Sveučilišta i gospodarstva te svojim aktivnostima znatno povećati komercijalizaciju intelektualnog vlasništva Sveučilišta. Ured je osnovan u okviru TEMPUS projekta "Stimulating Croatia's Entrepreneurial Activities and Technology Transfer in Education-CREATE". Projekt se izvodi u suradnji sa Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci te Hrvatskom udrugom poslodavaca i Nacionalnom zakladom za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Cilj projekta je stvaranje sveučilišnog sustava potpore poduzetničkim aktivnostima i transferu tehnologije, posebno u području primijenjenih prirodnih znanosti. Inovacije i transfer tehnologije Jedan od važnih ciljeva Europske poduzetničke mreže jest razviti kapacitete malih i srednjih poduzeća za inovacije, pomažući im da stvore sinergiju s akterima istraživačke zajednice, a pritom produbiti tehnologijsku suradnju i organizirati popratne događaje. Što je transfer tehnologije? Transfer tehnologije je dinamičan, višefazan, međuzavisan i kompleksan proces. Transfer tehnologije je prijenos gospodarski primjenjivih tehnoloških rješenja, znanja i iskustava sa jednog gospodarskog subjekta (davatelja tehnologije) na drugog gospodarskog subjekta (primatelja tehnologije). Transfer tehnologije omogućuje: Davatelju tehnologije da rezultate svog istraživačkog rada eksploatira putem trećih osoba i na taj način postigne znatne financijske učinke; Stjecatelju tehnologije da bez angažiranja vlastitih financijskih sredstava stječe već gotova tehnološka rješenja čijim usvajanjem razvija svoj proizvodni program i na taj način povećava poslovni uspjeh i konkurentnost na tržištu. U sklopu Europske poduzetničke mreže, ukupno 5 institucija, regionalno rasprostranjenih diljem Hrvatske, podupire tvrtke, inovatore i istraživače u njihovim nastojanjima da svoju inovaciju postave "na noge", a to su: BICRO d.o.o., PORIN d.o.o., TERA d.o.o., TPV i UTT.

61 |


K

omercijalizacija inovacija

Komercijalizacija inovacija je zahtjevan i složen proces koji za uspješnu provedbu uvjetuje uključivanje tima stručnjaka različitih profila. Mreža EEN Hrvatska sa svojim članicama, u tom procesu omogućava pružanje raznih usluga ovisno o potrebama poduzetnika i razini poduzetničke razvijenosti. U suradnji s članicama Europske poduzetničke mreže, hrvatskim poduzetnicima se nudi mogućnost povezivanja s tržištem EU u cilju plasiranja vlastitog proizvoda/usluge ili transfer tehnologije iz inozemstva. Mreža EEN predstavlja najvažniju potpornu strukturu u procesu komercijalizacije inovacija na području Europe. Temelji se na konceptu „sve usluge na jednom mjestu" (eng. „one - stop shop") i poduzetnicima je dostupna bez naknade. Neke od usluga koje možete koristiti u okviru Mreže EEN su sljedeće: 1. Informacije o ponudi i potražnji tehnologija, znanja i inovacija na domaćem i EU tržištu 2. Povezivanje s mrežom konzultanata i istraživača iz različitih područja znanosti 3. Identificiranje partnera zainteresiranih za transfer tehnologija 4. Pravnu i savjetodavnu potporu u pregovaračkim aktivnostima 5. Usluge zaštite industrijskog vlasništva i interesa poduzetnika u procesu transfera tehnologije. Naš tim stručnjaka pruža usluge podrške pronalaženju stranih partnera za transfer tehnologije u svim fazama: od procjene inovativnog potencijala do sklapanja ugovora s inozemnim partnerom.

| Proces komercijalizacije inovacije

| 62


HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Enterprise Europe Network tel.: 385-1-4561-555 www.een.hr | een@hgk.hr


Europska komisija je u 2007. godini otvorila natječaj za novu europsku Mrežu centara za potporu poduzetništvu i inovacijama - Enterprise Europe Network (EEN). HGK je tako u Hrvatskoj okupila 7 partnera, prijavili smo projekt i od 1. siječnja 2008. godine zajedno sudjelujemo u provedbi aktivnosti u okviru EEN. Kao savjetnica za Europsku uniju i voditeljica projekta EICC Zagreb, uključivanje u novi i puno zahtjevniji projekt – Enterprise Europe Network, bio je logičan slijed naših već „uhodanih“ aktivnosti. - Što je zapravo Enterprise Europe Network (EEN) i koja je njegova primarna uloga za poduzetnike?

Razgovori: Vesna Torbarina – voditeljica EEN Hrvatska Međunarodni

odnosi i suradnja s najvišim tijelima Europske unije, mlada poslovna žena na samom vrhu institucionalnog povezivanja poduzetnika s Europskom unijom. Ekskluzivno za Ideator – Vesna Torbarina, voditeljica Europske poduzetničke mreže za Hrvatsku. - Poštovana Vesna Torbarina, prvo bih Vam se htio zahvaliti što ste odlučili dati nam ovaj ekskluzivni intervju povodom izdanja prvog broja časopisa Ideator. Možete li našim čitateljima ukratko predstaviti svoj profesionalni put, te slijedom kojih ste okolnosti postali voditeljicom Enterprise Europe Network? Kako bi što bolje pripremila svoje članice i pomogla im da savladaju nadolazeće izazove koje donosi približavanje Hrvatske Europskoj uniji, HGK je početkom 2003. godine osnovala Euro info komunikacijski centar Zagreb (Euro Info Correspondence Centre - EICC Zagreb) i stvorila osnovu za nužnu koordinaciju svih potrebnih aktivnosti na pitanju europskih integracija. Time je HGK uvela Hrvatsku u mrežu više od 320 Euro info centara po cijeloj Europi.

Europska poduzetnička mreža („Enterprise Europe Network“) je inicijativa Europske komisije nastala na temeljima dviju prethodnih mreža: mreže za savjetovanje i pomaganje poduzetnika u EU pitanjima (tj. mreže Euro info centara), te mreže za potporu inovacija i transfera tehnologije (mreža Inovacijskih relejnih centara). S gotovo četiri tisuće iskusnih djelatnika u pet stotina europskih organizacija koji svoje aktivnosti provode u 45 zemalja, predstavlja najširu mrežu u Europi koja pruža stručnost i usluge za razvoj poslovanja. Hrvatska gospodarska komora i njezini partneri također su dio Mreže, odnosno dio najznačajnije potporne strukture Europske komisije malom gospodarstvu. Riječ je o najvećoj europskoj poslovno-tehnološkoj mreži koja je organizirana tako da najbolje može pomoći malim i srednjim poduzećima na način da im olakšava pristup informacijama i uslugama jer kontaktom s jednim partnerom u Mreži otvara vrata i ostalih partnera i njihovih kontakata. Poduzetnicima se pruža pomoć pri inovacijama i transferu tehnologije, pronalaženju poslovnog partnera u EU, omogućuje informacije o poslovanju s EU, otvorenim EU natječajima i javnim nabavama te potporu u smislu sudjelovanja gospodarstvenika u europskim programima za istraživanje i razvoj. Malim i srednjim poduzećima trebaju pouzdani poslovni partneri i alternativni izvori financiranja kako bi svoje ideje pretvorili u stvarnost, a Enterprise Europe Network im u tome može pomoći. Sve naše usluge su besplatne, a više informacija možete vidjeti na: www.een.hr. - Na koji način EEN pomaže inovatoricama i inovatorima? U sklopu Europske poduzetničke mreže, ukupno pet institucija, regionalno rasprostranjenih diljem Hrvatske, podupire tvrtke, inovatore i istraživače u njihovim nastojanjima da svoju inovaciju plasiraju na europsko i globalno tržište. Jedan od važnih ciljeva Europske poduzetničke mreže jest razviti kapacitete malih i srednjih poduzeća za inovacije, pomažući im da stvore sinergiju s akterima istraživačke zajednice te tako potaknuti uvjete za veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva i društva općenito.

| 66


Europska poduzetnička mreža Hrvatske pomaže inovativnim malim i srednjim poduzetnicima tako što: pruža informacije o dostupnim izvorima financiranja za inovativne projekte, pruža podršku u međunarodnom transferu tehnologije, pruža savjetodavnu podršku pri razvoju novih proizvoda i usluga, traženju novih trržišta, savjetuje o pitanjima zaštite intelektualnog vlasništva, organizira informativna i edukativna događanja na temu inovacija. Razmjena rezultata istraživanja može potaknuti nove ideje i nove prilike, potičući tvrtke na razvoj izvan prvotnih granica. Usluge transfera tehnologije, znanja i inovacija pridonose toj razmjeni između različitih aktera u Hrvatskoj i s drugim europskim zemljama, stvarajući tako uvjete za međunarodna partnerstva. - Koji biste ključni pretpristupni program Europske unije prema hrvatskim poduzetnicima izdvojili? I zašto je on posebno, prema Vašem mišljenju, važan? Do sada, pretpristupni fondovi za Hrvatsku su bila EU sredstva koja uglavnom nisu bila namjenjena za tvrtke. Perspektiva EU prema Hrvatskoj se mijenja jer na nacionalnoj razini se sve više usklađuje sa pravilima i zakonima EU, a time se otvaraju i novi oblici suradnje. Približavanjem punopravnog članstva u Europskoj uniji otvaraju se razne mogućnosti potpuno drugačijeg oblika i sadržaja za gospodarstvo. Europska sredstva će tvrtke u većoj mjeri moći koristiti tek nakon pridruženja u okviru Strukturnih fondova. Tržišna utakmica će tada biti zaoštrena, pa će HGK – EEN veći naglasak staviti na aktivnosti koje će pomoći prvenstveno malim i srednjim tvrtkama da nađu svoje mjesto na zajedničkom tržištu. Osim Strukturnih fondova koji nam tek dolaze, izdvojila bih program Zajednice - CIP koji je usmjeren održivom razvoju inovativnog malog i srednjeg poduzetništva. Program CIP pomaže razvoju kapaciteta poduzetništva i industrije, s naglaskom na rastu i inovaciji, uz pojačano korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), tehnologije za zaštitu okoliša i izvora održive i obnovljive energije. Sve informacije o programima za poduzetnike i otvorenim natječajima objavljujemo u našem eletkronskom mjesečniku, u prilogu EEN info u Privrednom vjesniku te na našoj internet stranici: www.een.hr. - EEN radi i djeluje u okviru Hrvatske gospodarske komore i čini ga konzorcij od 7 partnerskih tvrtki. Možete li nam ukratko objasniti koja su to poduzeća i koja je njihova uloga u djelovanju EEN-a? HGK je koordinator hrvatske mreže EEN koja po principu „one stop shop“ i „no wrong door“ nudi poduzetniku na jednom mjestu pomoć pri traženju informacija i poslovne suradnje, inovacija i transfera tehnologije te pri sudjelovanju u programima istraživanja i razvoja.

67 |

Malom je poduzetniku iz Dalmacije ili Slavonije Zagreb daleko, a Europska poduzetnička mreža Hrvatske stoga djeluje i u svakoj većoj hrvatskoj regiji, kako bi i tom poduzetniku poslovna podrška bila nadohvat ruke. U sklopu Europske poduzetničke mreže, ukupno pet institucija, regionalno rasprostranjenih diljem Hrvatske, podupire tvrtke, inovatore i istraživače u njihovim nastojanjima da svoju inovaciju plasiraju na europsko i globalno tržište. Partnere u Mreži čine Poslovnoinovacijski centar BICRO, Hrvatski institut za tehnologije (HIT), zadužen za promicanje sudjelovanja u Sedmom okvirom programu EU (FP7), te ostali regionalni partneri: županijske komore Osijek, Split, Rijeka i Varaždin, Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku (TERA), Regionalna razvojna agencija PORIN iz Rijeke, Ured za transfer tehnologije u Splitu (UTT) te Tehnološki park Varaždin (TPV). - Koje će po Vašem mišljenju za inventivni razvoj biti posljedice sadašnje ekonomske situacije u Europskoj uniji? Europska strategija 2020 uključuje i vrlo važnu inicijativu koja ima za cilj Europsku uniju pretvoriti u „Inovativnu uniju“. U vrlo kratkom vremenu, ekonomska globalizacija je izmjenila svjetski ekonomski poredak donoseći sa sobom nove izazove i mogućnosti. Europa se ne može natjecati s takovim okruženjem ukoliko i sama ne postane inovativnija. Upravo zbog toga je u strategiji stavljen naglask na važnost inovacija kao jednog od ključnog pokretača koji bi mogao izvući Europu iz ove krize i pripremiti je za sljedeće desetljeće.

| 'Europska strategija 2020 uključuje i vrlo važnu inicijativu koja ima za cilj Europsku uniju pretvoriti u „Inovativnu uniju“.'


Ukoliko je pak poduzetnik već u određenoj mjeri iskusan u poslovanju s EU, može tražiti sasvim konkretnu informaciju kao što je, primjerice, pravna regulativa i porezi za određeni proizvod ili načini sudjelovanja u javnim nabava u EU ili slično: tada djelatnici EEN traže navedeno po poznatim izvorima informacija ili direktno kolegama u EEN-u u određenoj zemlji na koju se upit odnosi. Poduzetnik bi za traženje navedene informacije zasigurno izgubio znatno vrijeme, a korištenjem usluga mreže informaciju može dobiti odmah ili u kratkom roku. - Neformalno smo čuli kako dosta putujete u Bruxelles - glavni grad Kraljevine Belgije. Kakav je odnos Belgije prema razvoju inovacija? Prirodno je i uobičajeno da oni koji vode europske projekte odlaze na sastanke u Bruxelles koji je centar Europske unije. Upravo se tamo okupljaju i šefovi država i vlada 27 članica EU-a kako bi raspravljali o posljedicama krize dugova u eurozoni. Dok oko nekih pitanja postoji jedinstvo, neka su potpuno otvorena - a rješenje neizvjesno. No, jedno je sigurno, a to je da Europska komisija podupire inovacije kroz seriju inicijativa i akcija s ciljem pružanja financijske potpore inovatorima. Opća uprave za poduzetništvo i industriju podržava ovaj cilj kroz CIP financijske instrumente, kroz suradnju u okviru politike ® PRO INNO Europe inicijativu, partnerskih platformi u okviru Europe INNOVA i kroz IPR Helpdesk koji pruža pomoć u pitanjima intelektualnog vlasništva u projektima koje financira EU. Enterprise Europe Network igra također ključnu ulogu u razvoju inovacija pružajući smjernice i obuku za MSP diljem Europe. - Što biste savjetovali ljudima koji se danas bave poduzetništvom? Kao što sam već rekla, sve naše usluge su besplatne i pozivam sve poduzetnike da ih koriste što više, jave nam se e-mailom ili posjete bilo koju instituciju u partnerskom konzorciju Europske poduzetničke mreže u Hrvatskoj. Europska poduzetnička mreža može, dakle, pomoći poduzetniku na više načina, ovisno o strategiji daljnjeg razvoja poslovanja. Ukoliko je to, primjerice, traženje stranog partnera, naša mreža može pomoći na sljedeći način: mali poduzetnik u suradnji s djelatnikom EEN kreira svoj profil. Taj profil sadrži podatke o tvrtki, kao i o ponudi, odnosno potražnji koju poduzetnik želi ostvariti u EU. Što se bolje kreira profil, postići će se bolji rezultati. Profil se unosi u bazu poslovne suradnje u koju svakodnevno nekoliko stotina partnerskih organizacija unosi ponude i potražnje iz svojih zemalja. Baza uparuje profile, i poduzetnik već sutradan ili kroz nekoliko dana može dobiti podatke o potencijalom partneru/ima.

Ukoliko, pak, poduzetnik želi ponuditi svoj tehnologiju, ili traži neku novu tehnologiju, ispunit će određeni zahtjev za tehnološkom ponudom/potražnjom, a djelatnik EEN pružit će mu potporu i vođenje kroz taj proces. Jedan od zadataka EEN je i taj da omogući, odnosno olakša sudjelovanje u Sedmom okvirnom programu, a s ciljem povezivanja istraživanja s gospodarstvom i pretvaranjem ideja istraživanja u konkretne nove ili poboljšane proizvode i usluge. Postoji još niz načina na koji poduzetnik može koristiti usluge EEN: sudjelovanjem na besplatnim seminarima o EU temama, sudjelovanjem u poslovnim razgovorima, u EU projektima i slično. - Što biste htjeli vidjeti u Hrvatskoj u kontekstu poduzetništva temeljenog na znanju mladih? Odnosno, koji su prema Vašem mišljenju posebni oblici inventivnog poduzetništva koje bi mladi trebali provoditi slijedom politike Europske unije? Izdvajati ili favorizirati mlade ili bilo koju od ciljnih poduzetničkih skupina na račun drugih je prilično besmisleno. U stvari je došlo do zamjene teza. EU govori primarno o mladim tvrtkama koje nude inovativne usluge i proizvode temeljene na novim idejama. Nositelji takovih ideja mogu, ali ne moraju biti primarno mladi ljudi, iako to u znatnom broju slučajeva jesu. Morate znati da se ovdje ne radi uvijek o posebnim poduzetničkim predispozicijama već o nuždi rješavanja egzistencijalnog problema... Podsjetila bih vas na američka iskustva iz 80-tih kada se čitava Amerika uzdala u tzv. yupi-je, mlade, beskompromisne poslovne lavove koji su gospodarstvu trebali dati neviđeni zamah, no, znamo kako je to završilo. Entuzijazam povezan s dobrim idejama i stručnim znanjima često nije dovoljan. Za uspjeh je potrebno puno više: upornost, samoprezentacijske vještine, uvjerljivost, strpljivost, čak i onda kad postoji poticajno poduzetničko okruženje, što kod nas i nije u potpunosti saživjelo...

| 'EU govori primarno o mladim tvrtkama koje nude inovativne usluge...' | 68


- Mogli bismo reći kako upravljanjem EEN-om na hrvatsko poduzetničko tržište dovodite novi brend! 'Europa pred vratima Vaše tvrtke' temeljni je brend EEN-a za Hrvatsku. Kako ocjenjujete plasman EEN-a na hrvatsko tržište i možete li izdvojiti nekoliko najbitnijih rezultata koje je EEN pod Vašim upravljanjem u Hrvatskoj postigao? EEN ili Europska poduzetnička mreža postaje sve prepoznatljiviji brend, odnosno mjesto koje poduzetnici prepoznaju kao početnu točku u procesu internacionalizacije poslovanja. U protekle 2,5 godine koliko je prisutan EEN - u Hrvatskoj je realizirano preko 90 lokalnih događanja u kojima je sudjelovalo preko 5000 klijenata, preko 200 klijenata je sudjelovalo u 8 poslovnih misija, ostvareno je oko 180 izravnih kontakata na tzv. Brokerage event-ima, odnosno međunarodnim poslovnim susretima, objavljeno je preko 80 ponuda hrvatskih tvrtki u bazi poslovne suradnje gdje je došlo i do prvih pregovora o partnerstvu sa stranim tvrtkama. Isto tako je pruženo preko 200 svjeta za IPR i preko 1000 specijaliziranih usluga za MSP. Ima tu još i tehnologijskih profila, publikacija, Newsletter-a, priloga u tjednim tiskovima i dr.

I, na kraju čestitala bih svim članovima i suradnicima Društva inovatora Sigma na dosadašnjim uspjesima, ali i poželjela još mnogo inovativnih proizvoda i usluga u budućnosti.

| 'EEN ili Europska poduzetnička mreža postaje sve prepoznatljiviji brend, odnosno mjesto koje poduzetnici prepoznaju kao početnu točku... '

Izdvojila bih jedan projekt koji smo pokrenuli u suradnji s BICRO-m, a radi se o Poslovno-znanstvenom klubu. HGK je prepoznala inovaciju kao temelj društvenog razvoja i pokrenula zajedničke susrete akademske zajednice i gospodarstva kako bi u toj sinergiji potaknuli stvaranje novih inovativnih proizvoda i usluga. Sastanci Poslovno-znanstvenog kluba održavaju se svaki drugi mjesec, a najava je na internet stranicama HGK, EEN i BICRO. - Za kraj, istaknuli bismo Vaše iznimne napore u cilju razvoja Društva inovatora Sigma, te činjenicu kako ste počasnom članicom našeg Društva. Kako vidite budući razvoj našeg Društva i što bi ste nam proporučili? Kao što sam već ranije spomenula, inovativnost i kreativno stvaralaštvo su glavni pokretač gospodarskog razvoja. Društvo inovatora Sigma okuplja mlade mozgove koji neumorno rade na novim i inovativnim projektima. Moram priznati da su mene, kao i moje kolege, fascinirale brojne nagrade i priznanja osvojena ne samo na lokalnoj već i međunarodnoj razini. To je odraz znanja i sposobnosti mladih ljudi ali i pokazatelj kvalitete proizvoda. Inovacije su često rezultat organiziranih istraživanja snažnih stručnih timova ali i manjih inventivnih grupa eksperata što se i pokazalo u vašem slučaju. Uloga inovacija u poduzetništvu je vrlo važna jer se kontinuiranim traženjem inovacija i njihovom komercijalizacijom ostvaruje profit. Stoga bih preporučila svim članovima Društva, mladim i sposobnim ljudima koji će uskoro biti dio tih sustava, da nastave s razvijanjem svojih ideja, stvaraju nove i kreativne projekte, prijavljuju ih na izložbama i koriste sredstva iz EU fondova koja su im dostupna. No, ne smijemo zaboraviti da se sva ta nova idejna rješenja moraju i zaštiti (patent).

69 |

| Enterprise Europe Network Team u Hrvatskoj


CIP Ekoinovacije: Informacije o natječaju CIP

Eko-inovacije je dio Programa za inovacije i konkurentnost Europske unije CIP (Competitiveness and Innovation Programme) čiji je cilj potpora inovacijama te malim i srednjim tvrtkama u EU. Inicijativa CIP Ekoinovacije financijski podupire projekte koji se bave prvom aplikacijom ili tržišnom replikacijom eko-inovativnih tehnologija, proizvoda, usluga ili praksi od europskog značaja, koji su već tehnički ispitani i dokazani kao uspješni, no koji, obzirom na tržišne rizike, još uvijek nisu penetrirali na tržište. Natječaj za 2010. godinu je objavljen 13. travnja 2010: krajnji rok za prijavu (isključivo elektronskim putem) je: 9. rujna 2010. do 17 sati, ukupna sredstava natječaja za ovu godinu iznose: cca. 35 milijuna eura, postotak sufinanciranja (% od ukupnih prihvatljivih troškova): max 50%. Tko može prijaviti projekt? Natječaj je otvoren za sve pravne osobe iz EU i Hrvatske, ali ostale zemlje koje su potpisale memorandum o razumijevanju za navedeni program. Prijaviti se može jedan samostalni prijavitelj (tvrtka), kao i konzorcij sačinjen od više partnera, bilo na nacionalnoj ili transnacionalnoj razini. Opseg i ciljevi natječaja za 2010. godinu CIP Eko-inovacije će podupirati: projekte koji se tiču prve primjene ili tržišne replikacije eko-inovativnih tehnika, proizvoda, procesa ili praksi (tehnički uspješno demonstriranih, ali zbog određenih rizika još uvijek nisu prodrli značajnije na tržište i stoga su im potrebni poticaji), tržišno-orijentirane aktivnosti vezane za shvaćanje tehnologija zaštite okoliša i eko-inovativnih aktivnosti od strane poduzetnika, implementacija novih i integriranih pristupa eko-inovacijama, kao što su upravljanje zaštitom okoliša, stvaranje proizvoda, procesa i usluga koji nisu štetni za okoliš.

Prioritetna područja i aktivnosti: 1) Recikliranje: bolje metode sortiranja i metode za otpadne materijale, građevinski otpad, industrijski otpad, otpad s mogućnošću recikliranja te električni otpad i stara vozila, inovativni proizvodi koji koriste reciklirane materijale ili olakšavaju recikliranje, udovoljavaju međunarodnim proizvodnim standardima, naprednim zahtjevima dizajna i potrebama potrošača za visokom kvalitetom, inovacije poslovanja s ciljem povećanja konkurentnosti reciklažne industrije, kao što su nove tržišne strukture za reciklirane proizvode, lanci opskrbe ili usklađeni procesi proizvodnje i recikliranja; 2) Građevinarstvo: inovativni proizvodi ili procesi gradnje koji imaju za cilj racionalniju upotrebu prirodnih resursa i smanjen utjecaj na okoliš, ekološke usluge u građevinarstvu, inovativni sustavi vodoopskrbe u građenju, kao što su ušteda vode, skupljanje i korištenje kišnice i drugo; 3) Industrija hrane i pića (prioritetni sektori: mesni i mliječni proizvodi, maslinarstvo): čišći i inovativniji proizvodi, uključujući ambalažne metode i materijale, procese i usluge s ciljem efikasnije upotrebe resursa, čišći i inovativniji proizvodi, procesi i usluge koji imaju za cilj smanjenje otpada i/ili povećanje, recikliranja, povećanje učinkovitosti u potrošnji vode i povećana eko-učinkovitost upravljanja vodama, čišći i inovativniji proizvodi, procesi i usluge koji imaju za cilj smanjenje utjecaja na okoliš nastalog potrošnjom hrane i pića; 4) ‘Zelenije’ poslovanje / pametna nabava: unutar ovog prioriteta potpora će se davati za inovativni pristup sustavima upravljanja odnosima prema okolišu, kao što su EMAS, povećana eko-učinkovitost ili korištenje znakova zaštite okoliša („ecolabel“) koji smanjuju negativni utjecaj načina proizvodnje i potrošnje na ekološke i prirodne resurse. EMAS (EcoManagement and Auditing Sheme) je upravljački alat za tvrtke i ostale organizacije kojim se ocjenjuje, izvještava i unapređuje odnos prema okolišu. Sustav EMAS predstavlja dobrovoljnu normu primjenjivu na sve javne ili privatne organizacije čiji je glavni cilj stalno unapređivanje odnosa prema okolišu. Znak zaštite okoliša („eco-label“) je instrument koji potvrđuje da je proizvod ili usluga dobre kvalitete i performansi u smislu odnosa prema okolišu. Prioritet će se davati klasterima ili lancima opskrbe i sektorskim pristupima, kao što je primjerice poticanje korištenja EMAS alata u industrijskim klasterima i distriktima malih i srednjih tvrtki. Vrste aktivnosti koje će se podupirati Čišći proizvodni procesi (s naglaskom na sektore s velikim utjecajem na okoliš, kao što su: građevinarstvo, kemijska industrija, prehrambena industrija, recikliranje), inovativni i ekološki proizvodi i usluge, inovativni pristupi eko-dizajnu proizvoda, Potpora tvrtkama (posebice malim i srednjim) u poboljšanju poslovanja, proizvoda, usluga (inovativni pristup ekološkim sustavima upravljanja ili povećana eko-učinkovitost).

| 70


Kriteriji za odabir projekata: Relevantnost projekta: projekt mora biti relevantan u odnosu na politike EU, te mora pokazati znatne prednosti u smislu inovativnosti i pozitivnog utjecaja na okoliš; kvaliteta projekta: ispravnost i dosljednost projekta iz tehničke perspektive i perspektive upravljanja projekta; utjecaj na ciljnu grupu: veliki potencijal replikacije, potencijal stvaranja ili širenja tržišta; proračun i troškovna učinkovitost; dodana vrijednost na europskoj razini. Na početku je bitno definirati koji su glavni zadaci projektne ideje i koliko je ideja sukladna s objavljenim pozivom. Kao pokazatelji kojima se mjeri utjecaj i rezultat ideje jesu specifičnost, mjerljivost, dostupnost, realističnost i pravovremenost. Npr. rezultat može biti 55 do 60% smanjenje izlijevanje nitrogena u odnosu na tradicionalne procese, 2 smanjenje potrošnje vode za 5000 m , redukcija emisije CO2 za 10 tona, ušteda energije za 35% u proizvodnim procesima i sl. Program ne financira istraživačke aktivnosti. Ostale korisne informacije o natječaju: Trajanje: projekti mogu trajati do maksimalno 36 mjeseci. Financiranje: financiranje u okviru CIP Eko-inovacije daje se odabranim projektima u obliku nadoknade dijela ukupnih prihvatljivih troškova, do maksimalnog iznosa do 50% po projektu. Pri izračunu prihvatljivih troškova uzimaju se u obzir direktni troškovi osoblja tako da troškovi po satu moraju biti jednaki aktualnoj plaći sa platnog obrasca plus socijalna davanja. Ako se u troškove računa oprema i infrastruktura onda je to samo onaj dio koji se odnosi na inovacije u procesu. Troškovi za podugovaratelje koji su specijalizirani za pojedina područja pokrivaju se do 35%. Kontakti u Hrvatskoj (u informativne svrhe): Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Kontakt osoba: Snježana Ivic Pavlovski E-mail: snjezana.ivic-pavlovski@mingorp.hr Hrvatska gospodarska komora - Enterprise Europe Network Kontakt osoba: Kristina Cappucci E-mail: een@hgk.hr, kcappucci@hgk.hr

71 |

| 'Inicijativa CIP Ekoinovacije financijski podupire projekte koji se bave prvom aplikacijom ili tržišnom replikacijom eko-inovativnih tehnologija, proizvoda, usluga ili praksi od europskog značaja.'


Razgovori: Prof.dr.sc. Nedjeljko Perić – novi dekan FER-a U

prvom broju Ideatora donosimo vam i ekskluzivni intervju s prof.dr.sc. Nedjeljkom Perićem, koji je ove godine izabran za novog dekana Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. - Profesore Perić, možete li nam ukratko opisati svoj rad i djelovanje od vremena kad ste postali akademski profesor? Svoju profesionalnu karijeru započeo sam u Elektrotehničkom institutu “Rade Končar” u Zagrebu, gdje sam radio od 1973.-1993. na radnim mjestima od stručnog suradnika do direktora Sektora za automatizaciju i informatiku. U znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor izabran sam 1991., a 1993. uposlio sam se na FER, Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo. U znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor izabran sam 1997., a u trajno zvanje redoviti profesor 2002. Bio sam predstojnik Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo FER-a od 1996. do 1998. i od 2000. do 2004. Prodekan za znanost FER-a bio sam u razdoblju 1998. do 2000.

Pod mojim je mentorstvom izrađeno: 161 diplomskih radova (od toga 22 s naglaskom na znanstvenoistraživačkom radu) – 150 na FER-u, 7 na FESB-u Split, te 4 na ETF-u Osijek; 24 magistarska rada (od toga 5 nagrađenih srebrnom plaketom “Josip Lončar”); i 13 doktorskih disertacija (od toga 5 nagrađenih srebrnom plaketom “Josip Lončar”, te 2 disertacije nagrađene nagradom KONČAR). Također, pod mojim je mentorstvom izrađeno 5 studentskih radova nagrađenih Rektorovom nagradom. Trenutačno sam mentor 19 doktorskih i 12 magistarskih studenata. Zajedno sa suradnicima izgradio sam istraživački i nastavni Laboratorij za automatizaciju postrojenja i procesa, te Laboratorij za specijalne slijedne sustave. U sklopu suradnje s tvrtkom FESTO osnovao sam Praktikum za automatizaciju, fleksibilne sustave i robotiku. Također sam zajedno sa suradnicima i uz pomoć tvrtke Siemens pokrenuo i organizirao Praktikum iz programirljive tehnike za trajno obrazovanje stručnog osoblja iz industrije. Posebno valja istaknuti novoosnovani Laboratorij za obnovljive izvore energije na FER-u kojega sam osmislio i izgradio zajedno sa suradnicima i koji će predstavljati značajan iskorak za sveučilišnu edukaciju i istraživanje. Autor sam ili koautor preko 220 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u znanstvenim časopisima i u zbornicima radova. Bio sam ili jesam voditeljem 26 značajnijih domaćih istraživačko-razvojnih projekata (suradnja s gospodarstvom) te 8 projekata s inozemnim korporacijama/institucijama. Autor sam ili koautor preko 60 recenziranih elaborata/studija. U dosadašnjem radu bavio sam se širokim spektrom problema vezanih uz istraživanje, razvoj i primjene reguliranih elektromotornih pogona, te složenih sustava upravljanja raznorodnim postrojenjima i procesima. U zadnjih šest godina usmjerio sam se, zajedno s mojim istraživačkim timom, na istraživanje, razvoj i primjene naprednih metoda za upravljanje obnovljivim izvorima energije (vjetroagregati i vjetroelektrane, fotonaponska pretvorba energije, pohrana energije korištenjem vodikove tehnologije, mikromreže). - Zanimljivo je kako ste upravo Vi idejni začetnik i provoditelj projekta izgradnje Laboratorija za obnovljive izvore energije na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Možete li nam reći nešto više o tom projektu? Laboratorij za obnovljive izvore energije (LOIE) odnosi se na šire područje istraživanja i razvoja sustava obnovljivih izvora energije s naglaskom na povećanje efikasnosti tih sustava primjenom naprednih strategija upravljanja. FER ima u svome kratkoročnom i dugoročnom planu razvoja sljedeće strateške odrednice: (i) očuvati i unaprijediti istraživačke i razvojne aktivnosti na području upravljanja i estimacije u složenim energetskim, industrijskim i transportnim sustavima; (ii) intenzivirati istraživačke i razvojne aktivnosti na području obnovljivih izvora energije kao što su energija vjetra, Sunčeva energija, geotermalni izvori i dr.; (iii) intenzivirati istraživačke i razvojne aktivnosti koje se odnose na pohranu energije korištenjem vodika; (iv) školovanje visokostručnih kadrova na području obnovljih izvora energije s naglaskom na povećanje

| 72


efikasnosti, sigurnosti i pouzdanosti tih izvora; (v) uspostavljanje partnerskih odnosa s važnim gospodarskim subjektima, poglavito nacionalnim, kroz kolaborativne istraživačkorazvojne projekte. U tome se smislu LOIE izvrsno uklapa u strategiju razvoja FER-a. Projekt LOIE zasniva se na širim strateškim odrednicama koje u maksimalnoj mjeri podržavaju učinkovitu suradnju i partnerstvo pojedinaca, akademskih institucija i industrije s ciljem povećanja istraživačke, tehnologijske i ekonomske konkurentnosti našega gospodarstva. U tome će smislu LOIE bit strateški orijentiran na: (i) stvaranje podloga za izobrazbu kvalitetnih doktora znanosti i magistara struke na području obnovljivih izvora energije; (ii) uspostavljanje istraživačke mreže na području obnovljivih izvora energije zahvaljujući učinkovitoj suradnji s domaćom industrijom (Končar) i sa svjetskim sveučilištima i istraživačkim centrima (ETH Zurich, Švicarska; Aalborg University, Danska; Lund University, Švedska; Energy Research Centre of the Netherlands, Nizozemska; Industrial Systems and Control Ltd, UK; United Technologies Research Center, USA...); (iii) lakše uključivanje u europske istraživačke projekte, poglavito FP 7 projekte; (iv) stvaranje laboratorijske infrastrukture za uspostavljanje centra izvrsnosti za obnovljive izvore energije. Istraživanja koja će se provoditi u LOIE multidisciplinarnog su karaktera i fokusirana su na nekoliko prioritetnih područja: (i) informacijsko-komunikacijske tehnologije jer se metode istraživanja poglavito zasnivaju na modeliranju i simuliranju; (ii) znanost o okolišu i održivi razvoj jer se radi o održivom dobivanju i korištenju čistih izvora energije; (iii) novi izvori energije i nove energijske tehnologije čime se smanjuje ovisnost o uvozu energije, smanjuju štetne emisije i prati povećana potreba za energijom. - Obzirom da ste novoizabrani dekan, što ćete poduzeti za daljnji razvoj Fakulteta elektrotehnike i računarstva? Moja će glavna zadaća, kao dekana FER-a, biti usmjeravanje sveukupne djelatnosti Fakulteta prema visokim razinama nastavnih, znanstvenoistraživačkih i stručnih postignuća te stvaranje potrebnog institucionalnog okvira za ta postignuća, vodeći računa o aktualnim okolnostima u kojima Fakultet djeluje. Pod institucionalnim okvirom poglavito podrazumijevam brigu za razvoj ljudskih resursa i učinkovitu organizaciju svih službi Fakulteta. Samo usklađen, osmišljen i integriran razvoj (1) nastavne djelatnosti, (2) znanstvenoistraživačke i stručne djelatnosti, (3) ljudskih resursa i (4) organizacijskog ustroja jamče dugoročno vodeću poziciju FER-a u Republici Hrvatskoj te konkurentnost, a ujedno i partnerski odnos, sa srodnim fakultetima u okruženju (srednja Europa) i u europskom istraživačkom i obrazovnom prostoru. Nedovoljnom brigom o bilo kojem od navedena četiri temeljna stupa uspješnosti Fakulteta nanosi se bezuvjetna šteta drugim stupovima jer se svi oni međusobno prožimaju. Nastavna djelatnost Fakulteta njegova je najvidljivija djelatnost iz perspektive naših sadašnjih i budućih studenata te "običnih"

73 |

građana. Iako je u široj društvenoj zajednici FER prepoznat kao uzoran primjer provedbe načela Bolonjskog procesa u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi te iako je akreditacijska agencija ASIIN potvrdila da smo na dobrome putu, mi koji izvodimo nastavu uočavamo mogućnosti nekih poboljšanja kakvoće nastavnoga procesa, a koje ćemo implementirati kroz reviziju nastavnog plana i programa FER2, što nam je zadaća u akademskoj godini 2010/2011. Znanstvenoistraživačka djelatnost u temeljima je svakog istraživačkog sveučilišta i fakulteta, a FER se opredijelio biti istraživačkim fakultetom. FER to jednostavno mora biti u punom značenju te riječi, poglavito zbog svojega položaja i ugleda u hrvatskome društvu i zbog odgovornosti koju ima za razvoj visokotehnoloških proizvoda i na njima zasnovanih tvrtki. FER mora trajno biti svojevrsni generator novih znanstvenih ideja i spoznaja koje će prenositi u hrvatsko gospodarstvo na različite načine. Najneposredniji je način prenošenja tih ideja i spoznaja kroz nastavni proces, obrazovanjem magistara struke i doktora znanosti. Jednako su važni i načini kroz licenciranje znanstvenih postignuća i inovacija te kroz izravne istraživačko-razvojne i visokostručne projekte za gospodarstvo. S obzirom na okvire u kojima djeluje, FER je već danas stasao u prepoznatljivu znanstvenoistraživačku instituciju. Ipak, treba otvoreno reći da je to više rezultat izvrsnosti brojnih pojedinaca na FER-u nego sustavne organizacije znanstvenoga djelovanja FER-a kao institucije. Uvjeren sam da FER ima istraživačke kapacitete za značajno veća znanstvena i stručna postignuća, ali da bi se to postiglo treba jasno definirati smjernice znanstvene djelatnosti, optimalno upravljati istraživačkim kapacitetima te usustaviti stručnu djelatnost. FER je velik fakultet s više od 500 djelatnika organiziranih u dvanaest zavoda, pet zajedničkih službi te knjižnicu. Dinamika procesa koji se odvijaju na Fakultetu sve je veća te je u postojeću organizacijsku strukturu potrebno uvesti nove organizacijske oblike kojima će se jasnije definirati odgovornosti, zaduženja i prava svakog djelatnika u procesima na Fakultetu.

| 'Uvjeren sam da FER ima istraživačke kapacitete za značajno veća znanstvena i stručna postignuća...'


Kao vodeći hrvatski fakultet u području elektrotehnike, računarstva i informacijsko-komunikacijske tehnologije FER ima veliki utjecaj na događanja u svome neposrednome okruženju, a i u čitavome hrvatskom društvu. To sa sobom nosi i veliku odgovornost koje moramo postajati sve više svjesni jer svaka veća odluka koju donesemo ima i šire društvene posljedice. Ovu važnu ulogu FER može u potpunosti ostvarivati jedino partnerstvom s drugim važnim institucijama s kojima dijeli isto okruženje. Posebno ističem: Sveučilište u Zagrebu, Gospodarski subjekti, Grad Zagreb, Državna tijela, AMAC FER-a i Odnosi s javnošću. - Što općenito mislite o inovatorskom sustavu u Republici Hrvatskoj? Ulaganje u znanost, istraživanje i razvoj jest investicija. Znanje se kao najvažnija sirovina kroz inovativne procese ugrađuje u nove proizvode i postupke kojima se pribavlja tržišna kompetentnost. Drugim riječima, znanost stvara tržišta koja opet sa svoje strane potiču stvaranje društva znanja. Na ovim načelima i ovim interakcijama funkcionira gospodarska moć razvijenog dijela svijeta. Ekonomski moćni mogu darvinovski globalizirati svijet na način koji žele i kako žele. Stoga i nije jednostavno, a još manje zahvalno, prognozirati razvoj tržišta. Međutim, posve je sigurno da su inovacije eliksir razvijenih narodnih gospodarstava u doba globalizacije, odlučujuća pogonska snaga za strukturne promjene, gospodarski rast i društveno blagostanje. Temeljne inovacije, kao što je pronalazak računskoga stroja, prouzročile su dalekosežne i dugoodržive razvoje gospodarstva i društva. Ovodobne inovacije ne nastaju kao posljedica slučajnih procesa, nego kao usmjerene poduzetničke odluke koje se potiču očekivanim razvojima tržišta. Pritom inovacije ne znače samo tehničke inovacije. Isto su tako važni razvoji područja uslužnih djelatnosti ili primjerice organizacijsko i tehničko optimiranje procesa, što doprinosi sniženju proizvodnih troškova. Kako se poima znanje i njegova uloga i kakve mehanizme stvara određena država za razvoj znanja i njegovu primjenu, o tome će ovisiti i svekoliki razvoj te države. Jer, i povijest je pokazala da je “budućnost dijete sadašnjosti”. Zato bi valjalo oživotvoriti formulu “Istraživanje proizvodi znanje iz novca – inovacije proizvode iz znanja novac”. Može li mala Hrvatska tehnološki zaostala, bremenita raznim mentalnim, društvenim, i političkim, nasljeđima – početi primjenjivati ovu formulu?

| 'Ulaganje u znanost, istraživanje i razvoj jest investicija.'

Bez navođenja statističkih podataka pouzdano se može tvrditi da je inovacijska i patentna produktivnost u Hrvatskoj na niskoj razini. Da bi se to stanje promijenilo, potrebno je sustavno stvarati kulturu njegovanja i poticanja inovativnosti počevši od (pred)školskog uzrasta pa nadalje. Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao tijelo državne uprave koje obavlja poslove iz područja zaštite prava intelektualnog vlasništva, osigurava okvir za potporu inovacijskoj djelatnosti kroz suradnju s gospodarskim i znanstvenoistraživačkim entitetima. Znanstvenoistraživački instituti i sveučilišta / fakulteti trebali bi prihvatiti sustav inovacija kao stratešku odrednicu. Tehnološke inovacije i patenti trebali bi se uzimati na vrlo ozbiljan način i pri izborima u znanstvena zvanja što bi trebalo definirati kroz kriterije za izbore. - Glede informiranja i spoznaja o obnovljivim izvorima energije, koju biste literaturu preporučili laicima? Uzimajući u obzir zalihe konvencionalnih izvora energije kao i ekološke zahtjeve, obnovljivi izvori energije dobivaju sve više na važnosti. Ulaganja u razvoj obnovljivih izvora energije nemalo nadmašuju stopu rasta ulaganja u sektoru ICT pa se danas više ne govori o informacijskoj revoluciji nego o energetskoj revoluciji. Jasno je stoga da postoji mnoštvo publiciranih radova koji se objavljuju na znanstvenim i stručnim konferencijama, u znanstvenim i stručnim časopisima, u znanstvenim i stručnim knjigama…i koji obrađuju probleme obnovljivih izvora energije s raznih aspekata. Za dobivanje cjelovitijeg uvida u razne oblike obnovljivih izvora energije korisno je pogledati: http://en.wikipedia.org/wiki/Renewable_energy. - Da bi se nešto postiglo, mora se uložiti trud, energija, stjecanje spoznaja i zakona… Koliko ste Vi morali uložiti truda i energije da postanete to što ste danas? Da, točno je, mora se ulagati puno truda i energije da se postane „netko i nešto“. I ja sam se trudio, od pučkoškolskih dana do današnjih dana, da spoznam i naučim čim više. Nije mi uvijek bilo lagano; ja potičem iz pasivnog hercegovačkog kraja (zaleđe Neuma), iz obitelji koja je podigla u vjeri i nadi osmero djece. Gimnaziju sam završio u Metkoviću, živopisnom gradiću u kojem sam doživio puno lijepoga i iz kojega sam ponio lijepe uspomene. Na samom početku studija 1969. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu susreo sam se s generacijskim kolegama, danas mojim prijateljima od formata: prof. Branko Jeren, prof. Željko Butković, prof. Armin Pavić, prof. Slavko Krajcar, prof. Nikola Čavlina i prof. Šandor Dembitz. Za vrijeme studija, ja nisam imao alternative, jedina mi je prilika bila da uspješno završim studij (uz novčanu potporu kroz stipendiju od Elektrotehničkog instituta „Rade Končar“, te kredit). Uposlenjem u Elektrotehnički institut i radeći na kvalitetnim projektima sazrijevao sam u profesionalnom smislu, stalno produbljujući teorijske spoznaje potrebne za praktičnu realizaciju projekata na kojima sam radio.

| 74


Pri tome sam bio duboko svjestan potrebe za suradnjom s ETF-om (kako se tada FER nazivao) kroz moj angažman na vježbama i predavanjima, kao i upošljavanja izvrsnih mladih inženjera na projekte koje sam vodio u Institutu. Posebno bih istaknuo korporacijski istraživačko-razvojni program, koji sam pokrenuo i vodio, pod nazivom Istraživanje i razvoj sistema mikroprocesorskog upravljanja električkim strojevima i srodnim brzim procesima na kojemu je radilo četrdesetak razvojno-istraživačkih inženjera. Istraživanja i razvoj u sklopu ovoga programa bila su presudna za uvođenje sustava digitalne regulacije u tvrtki Končar 80-tih godina prošloga stoljeća. I novi Zagrebački tramvaj TMK 2200 ima neka rješenja sustava upravljanja zasnovana na tada postavljenome konceptu. Nakon uposlenja na FER 1993. pokrenuo sam opsežnu istraživačku djelatnost naprednih strategija upravljanja složenim tehničkim sustavima te oformio istraživački tim (ACT - Advanced Control Team) u području istraživanja tehnika inteligentnog upravljanja i prediktivnog upravljanja s primjenama u upravljanju složenim elektromehaničkim sustavima te u procesnoj automatizaciji. U zadnjih šest godina posebno sam usmjerio istraživanja ACT-a na primjenu naprednih strategija upravljanja i estimacije za povećanje kakvoće rada obnovljivih izvora energije. Sa svrhom vrednovanja razvijenih algoritama osmislio sam i sa suradnicima izgradio Laboratorij za obnovljive izvore energije, koji po svojim značajkama spada među najbolje laboratorije te namjene u širem okruženju. - Što biste preporučili mladima u Hrvatskoj koji tek započinju profesionalnu karijeru? Ovo su vremena globalnih i lokalnih turbulencija koje zahvaćaju sve radne generacije, pa i mlade koji žele započeti profesionalnu karijeru. Postati socijalnim slučajem danas je sudbina mnogih. No, mladi ljudi oboružani znanjima i vještinama nemaju pravo biti socijalnim slučajevima. Krizna stanja nastaju i prolaze. Ovo su vremena za preživljavanje, ali i za prave projekte, ideje, ljude i poduzetničke pothvate za koje je uvijek moguće naći financijsku podršku. Zato, danas više nego ikada mladi ljudi trebaju biti proaktivni, rijetko će se nešto dogoditi samo od sebe (zato planirajte i poduzimajte). Imajte jasne ciljeve i imajte u vidu da su za uspjeh presudne dvije osobine pojedinca: jasan cilj i upornost da ga se ostvari. I stalno „radite na sebi“ (stalno se usavršavajte), i pokušajte biti među najboljima u poslu koji obavljate. Naučite razlikovati bitno od nebitnoga (izvještite se postavljati prioritete). Učite se uvijek temeljito pripremati za važne stvari (dobra priprema je pola obavljena posla). Važne probleme ne rješavajte na brzinu niti ih „lomite preko koljena“. Ako je nešto uistinu bitno, nikada ne smije biti hitno.

75 |

| 'Ovo su vremena za preživljavanje, ali i za prave projekte, ideje, ljude i poduzetničke pothvate za koje je uvijek moguće naći financijsku podršku.' - Po Vašem mišljenju, je li gospodarska kriza znatno utjecala na razvoj znanosti i koje će po Vašem mišljenju biti glavne posljedice? Ako je suditi po državnim ulaganjima u znanost u Hrvatskoj (oko 0,8% BDP-a, a planirano je bilo dostići 3 % BDP-a u 2010. godini), onda smo mi ušli u krizu znatno ranije nego je nastupila zadnja gospodarska kriza. U takvim okolnostima možemo očekivati značajno manja sredstva za znanstvenu opremu, znanstvene novake i znanstvene projekte. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju očekuje se 2012. godine, ali je akademska zajednica već punopravni član istraživačko-razvojnog FP7 programa, a odnedavno se možemo natjecati i za sredstva pretpristupnog programa IPA. Ulaskom u EU postat će nam dostupni i strukturni fondovi s izdašnim financijskim potencijalom. Prema tome, budimo učinkovitiji u uključivanju u projekte Europske komisije, a na dobrobit i našega nacionalnog gospodarstva i uspostavljanja partnerstva znanstvene zajednice s gospodarstvom. To se partnerstvo može ostvarivati na različite načine. Primjerice, zajednički projekti na razvoju proizvoda ili usluga, prodaja licenci razvijenih proizvoda, osnivanje zajedničkih tvrtki za specifične proizvode ili usluge, specijalistički studiji i nastavni angažman eksperata iz gospodarstva. Posebno vrijedan oblik partnerstva je da gospodarski subjekti financiraju znanstvene novake koji bi se nakon doktoriranja uposlili kod njih i na taj način dalje jačali partnerstvo s akademskom zajednicom. Pozitivnih primjera već imamo (Končar-FER) i trebamo ustrajati na afirmaciji takve vrste partnerstva.


- Po Vašem mišljenju, je li gospodarska kriza znatno utjecala na razvoj znanosti i koje će po Vašem mišljenju biti glavne posljedice? Ako je suditi po državnim ulaganjima u znanost u Hrvatskoj (oko 0,8% BDP-a, a planirano je bilo dostići 3 % BDP-a u 2010. godini), onda smo mi ušli u krizu znatno ranije nego je nastupila zadnja gospodarska kriza. U takvim okolnostima možemo očekivati značajno manja sredstva za znanstvenu opremu, znanstvene novake i znanstvene projekte. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju očekuje se 2012. godine, ali je akademska zajednica već punopravni član istraživačko-razvojnog FP7 programa, a odnedavno se možemo natjecati i za sredstva pretpristupnog programa IPA. Ulaskom u EU postat će nam dostupni i strukturni fondovi s izdašnim financijskim potencijalom. Prema tome, budimo učinkovitiji u uključivanju u projekte Europske komisije, a na dobrobit i našega nacionalnog gospodarstva i uspostavljanja partnerstva znanstvene zajednice s gospodarstvom. To se partnerstvo može ostvarivati na različite načine. Primjerice, zajednički projekti na razvoju proizvoda ili usluga, prodaja licenci razvijenih proizvoda, osnivanje zajedničkih tvrtki za specifične proizvode ili usluge, specijalistički studiji i nastavni angažman eksperata iz gospodarstva. Posebno vrijedan oblik partnerstva je da gospodarski subjekti financiraju znanstvene novake koji bi se nakon doktoriranja uposlili kod njih i na taj način dalje jačali partnerstvo s akademskom zajednicom. Pozitivnih primjera već imamo (Končar-FER) i trebamo ustrajati na afirmaciji takve vrste partnerstva. Nadalje, treba imati na umu da se struktura privrede u Hrvatskoj značajno promijenila u zadnjih 20-ak godina jer su nekadašnji veliki industrijski sustavi nestali ili su se značajno smanjili, a bit će sve teže ugovarati istraživačko-razvojne projekte i za državne tvrtke.

Istodobno, sve je više malih i srednjih tvrtki koje imaju slabije financijske mogućnost za ulaganja u razvojno-istraživačke projekte, ali su fleksibilnije i otvorenije za suradnju. U svakom slučaju moramo raditi na prilagodbi modela suradnje s gospodarstvom, a jedan od putova je i partnerstvo s takvim tvrtkama u EU projektima. - Možete li nam ukratko opisati svoje dosadašnje inozemno iskustvo u profesionalnom radu i djelovanju? Moja se inozemna iskustva u profesionalnom radu ogledaju kroz 8 međunarodnih projekata u zadnjih 10 godina na kojima su radili moji suradnici i time stjecali vrijedna međunarodna iskustva i afirmaciju. Od 2000. do 2003. godine imao sam veoma uspješnu suradnju s Istraživačkim centrom korporacije Ford Motor Company (Deaborn, Michigan, USA) na području modeliranja, estimacije i upravljanja automobilskim sustavima, a od 2001.-2004. s ETH Zürich na području modelskog prediktivnog upravljanja koje je financirala Švicarska nacionalna znanstvena fondacija. Također sam imao uspješnu bilateralnu suradnju s istraživačkim grupama u Mađarskoj (od 2005.-2008.) i Kini (od 2006.-2008), a trenutačno imam iznimno vrijednu suradnju s United Technologies Research Center (UTRC), USA. Nadalje, FER je uključen kao partner u EU FP7 istraživački projekt Aeolus – Distributed Control of Off-Shore Wind Farms (2008.2011.), gdje sam voditelj dijela projekta. U postupku je evaluacija još nekoliko prijavljenih projekata i s optimizmom čekamo njihov ishod. - Počasni ste član Društva inovatora Sigma. Možete li nam, za kraj, preporučiti određene aktivnosti radi unapređenja daljnjeg rada i djelovanja našeg društva? Pratim u zadnju godinu dana rad Društva inovatora Sigma i impresioniran sam dinamikom aktivnosti i bogatstvom sadržaja kojima se Društvo bavi. Ja jedino mogu poželjeti da se takvim tempom Društvo i dalje razvija. S moje strane, kao dekan FER-a, nastojat ću u najvećoj mogućoj mjeri pripomagati realizaciju ideja i programa Društva.

| Na temelju odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu od 20. listopada 2009. nagrada "Fran Bošnjaković" dodijeljena je prof. dr. sc. Nedjeljku Periću s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

| 'Posebno vrijedan oblik partnerstva je da gospodarski subjekti financiraju znanstvene novake koji bi se nakon doktoriranja uposlili kod njih i na taj način dalje jačali partnerstvo s akademskom zajednicom.' | 76


Društvo

inovatora Sigma, Društvo za energetiku i obnovljive izvore energije Grada Zagreba Delta i Udruga poduzetnika u energetici i zaštiti okoliša Ekoenergo, uz potporu međunarodne konzultantske kuće TPA Horwath i još 17 pravnih osoba, potpisali su jednoglasni sporazum o suradnji u cilju utemeljenja Saveza za energetiku, obnovljive izvore energije, poticanje energetske efikasnosti i zaštitu okoliša Grada Zagreba. Osnivanje Saveza za energetiku Grada Zagreba pokrenuto je kao utemeljenje područno-interesne neprofitne organizacije za Grad Zagreb u sustavima razvoja energetike i obnovljivih izvora energije, smanjenja potrošnje energenata, sustavnog i kontinuiranog praćenja potrošnje električne energije, informiranja i lakšeg organiziranog planiranja godišnje energetske bilance, upravljanja i održavanja nekretnina, planiranja daljnjih mjera smanjenja potrošnje energije, lakšeg donošenja odluka o prioritetima ulaganja zbog mogućnosti objektivnih analiza, sustavnog kreiranja energetske politike na razini Grada Zagreba, informiranja građana o efikasnom korištenju energije u kućanstvima te očuvanja okoliša.

| 'Osnova rada: Sustavno unapređenje energetske politike, politike zaštite okoliša i suzbijanja klimatskih promjena.' - "Ovo je najveći projekt strukovnog, nevladinog i neprofitnog udruženja fizičkih osoba, udruga, društava i drugih neprofitnih organizacija, obrta, malih i srednjih poduzeća, velikih trgovačkih i dioničkih društava čija je djelatnost širenje i promicanje znanstvene i inovacijske djelatnosti koje se odnose na harmonizaciju održivog razvitka i organiziranog sustava gospodarenja energijom kroz sustav povećanja energetske efikasnosti, sigurne dobave i opskrbe, diverzifikacije energenata i izvora, korištenja obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša, spriječavanja klimatskih promjena, odgovorne uporabe prirodnih resursa, poticanja realnih cijena energije i razvitak energetskog tržišta i poduzetništva", istaknuo je predsjednik Društva inovatora Sigma, Tomislav Marjanović. Utemeljenje Saveza za energetiku Grada Zagreba primarno je pokrenuto radi sustavnog unapređenja energetske politike, politike zaštite okoliša i suzbijanja klimatskih promjena na razini Grada Zagreba, čime se daje sveobuhvatan doprinos razvoju grada na temeljima održivosti.

77 |

Potpisan jednoglasni sporazum o utemeljenju Saveza za energetiku Grada Zagreba Temeljne djelatnosti Saveza čine: skrb o slobodnom udruživanju građana i o razvitku svekolike znanstvene i inovacijske djelatnosti u području energetike, obnovljivih izvora energije, poticanja energetske efikasnosti i zaštite okoliša, te poticanje na stvaralački, znanstveni i inovacijski rad; znanstveno i tehničko opismenjivanje, posebice mladih, i nacionalni programi tehničkog, informatičkog, prirodoslovnog i gospodarskog odgoja, obrazovanja i osposobljavanja, te natjecanja, izložbe i drugi načini prezentacije postignuća od interesa za Republiku Hrvatsku; međunarodna suradnja; inventivni rad i širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća; skrb o istraživačko-razvojnom radu i stručni rad i osposobljavanje djelatnika u znanstvenom i inovacijskom sektoru; izdavačka djelatnost; obnašanje javnih ovlasti; rješavanje drugih pitanja od zajedničkog interesa članica sukladno zakonu i programu svekolikih aktivnosti u znanstvenom i inovacijskom djelovanju; te obavljanje gospodarskih, društvenih i drugih djelatnosti u skladu sa zakonom.

| 'Ciljevi djelovanja i djelatnosti Saveza u skladu s direktivama Europske unije.'


Izložba: Agro-Arca 2010. U organizaciji Udruge inovatora Hrvatske i Grada Slatine,

- Odr��avanje sajma Agro Arca u Slatini znak je povjerenja Udruge inovatora Hrvatske u organizacijske mogućnosti naše sredine, ujedno i prilika da naš grad otvori neka važna pitanja vezana uz položaj i značenje inovatorstva kao pristupa i modela budućeg razvoja lokalnih sredina. Strategiju razvoja hrvatskog društva trebamo temeljiti na konkurentnim proizvodima, ali i sustavu koji omogućuje uspješno funkcioniranje i povezivanje: državnih institucija, udruga inovatora te poduzetnika, istaknuo je gosp. Ivan Roštaš, gradonačelnik Grada Slatine i Predsjednik organizacijskog odbora Agro Arca-e na svečanosti otvorenja izložbe.

suorganizaciji Virovitičko-podravske županije, Hrvatske zajednice tehničke kulture, Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Virovitica, Hrvatske obrtničke komore - Obrtničke komore Virovitičko-podravske županije i Međunarodne federacije nacionalnih saveza inovatora, te uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u Slatini, izložbenom prostoru tvrke Agroduhan d.o.o., od 07. do 09.05.2010. godine održana je 3. po redu Međunarodna izložba inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji 'AGRO ARCA 2010'.

Na ovogodišnjoj izložbi predstavilo se više od 250 izlagača, a osim samog izlaganja, izložbu su pratile mnogobrojne tematske, kulturne i druge manifestacije: IPARD Program u Republici Hrvatskoj (gosp. Tugomir Majdak), posjet Zavičajnom muzeju Slatina, Međunarodna konferencija 'Agro i eko inovacije', natjecanje u kuhanju čobanca, predstavljanje Osnovne škole Eugena Kumičića, Prve Osnovne škole Varaždin, promocija Zahanek torte, degustacija perketa od soma, predstavljanje tvrtke Šapica d.o.o., predstavljanje Udruge Hrvatska poduzetnička inicijativa, te predstavljanje Češke tvrtke 'Plastenički uzgoj i sustavi navodnjavanja' i na kraju, svečanost dodjele nagrade i priznanja Agro Arca 2010.

- Održavanje Agro Arca 2010 u Slatini, gradu stoljetne sajamske tradicije, ujedno je poticaj i poziv poslovnim ljudima iz Hrvatske i inozemstva da se upoznaju s rezultatima rada naših tvrtki, akademske zajednice, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, zadruga, poduzetnika, obrtnika, inovatora u području poljoprivrede i proizvodnje hrane s ciljem promocije novih ideja, ekoloških proizvoda i tehnologija koje su temeljene na vlastitu znanju i sposobnosti, istakuo je predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, prof.dr.sc. Stjepan Car.

Ovo je događanje ujedno bio poticaj našem Društvu da predstavi nove rezultate svojeg rada i djelovanja u okviru programskih ciljeva i aktivnosti. Predstavljeni su rezultati rada Društva inovatora Sigma i Društva za energetiku i obnovljive izvore energije Grada Zagreba Delta. U okviru svečanosti dodjele nagrade i priznanja Agro Arca 2010., društva su nagrađena dvostrukom PLAKETOM AGRO ARCA 2010. Ovom prilikom važno je naglasiti kako je ove godine nagrađeno nešto manje od 1/3 izlagača, odnosno predstavljenih inovacija. - Razvoj i primjena suvremenih tehnologija u području ekologije, zaštite okoliša i ekološkog uzgoja sirovina i hrane, temljne su smjernice rada naših društava. Nastojat ćemo u okviru svojih raspoloživih mogućnosti i dalje razvijati kreativnost, znanost, studije, inovacije i poslovanje u okviru navedenih područja te rezultatima takvog oblika rada i djelovanja - gotovim uslugama i proizvodima osigurat plasan na domaće i međunarodno tržište. Poseban naglasak dajemo na razvoj novih, ekološki čistih, tehnologija i njihovu primjenu u lokalnim sredinama. Temeljem našeg ovogodišnjeg nastupa, odlučili smo kako ćemo u budućnosti pokrenuti projekte usmjerene razvoju Eko-gradova primjenom kreativnosti, primjenjivih istraživanja, razvojem inovacija i međunarodnim transferom tehnologija, istaknuo je predsjednik Društva inovatora Sigma, Tomislav Marjanović.

| Društvo inovatora Sigma na Agro-Arca 2010.

Osim toga, istaknuo je kako je izložba Agro-Arca jedinstveni nacionalni program u okviru kojeg je moguće predstaviti inovacije u području poljoprivrede i prehrambene industrije, uz poseban naglasak na ekopoljoprivredu.

| 78


Što je izložba Inova-mladi?

Najveća izložba inovacija mladih u RH, koja redovito od 2001. godine okuplja sva dostignuća mladih zagrebačkih inovatora uz goste iz cijele Hrvatske i prijatelje iz inozemstva. INOVA-MLADI je program Saveza inovatora Zagreba, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Saveza udruga pedagoga tehničke kulture Zagreba, Udruge inovatora Fakulteta strojarstva i brodogradnje i zagrebačkih udruga mladih inovatora s ciljem da velikom izložbenom manifestacijom potaknu daljnji razvitak inovatorstva mladih u Gradu Zagrebu. Ciljevi izložbe

Izložba: Jubilarna, 10. po redu Inovamladi

Okupiti sve učenike zagrebačkih osnovnih, srednjih škola i studenata koji u nastavnom programu ili izvannastavnim aktivnostima u školama, udrugama inovatora, na fakultetima ili u slobodnom vremenu stvaralačkim radom izražavaju svoje kreativne sposobnosti. Očekujemo inovacije u tehničkim predmetima, ali i novosti iz svih ostalih programa. Temeljni ciljevi izložbe: okupiti mentore s inovacijama vezanim uz nastavni proces ili nastavni program, izložiti inovacije mladih Zagrepčana javnosti: televizija, radio, dnevne i tjedne novine objavile su niz priloga o izložbama INOVA MLADI, te izabrati i nagraditi najbolje za međunarodne promocije hrvatskih inovacija; mlade koji će nastavljati zlatni niz hrvatskih inovatora na izložbama diljem svijeta. Bogat i atraktivan program nagrađivanja Svi sudionici Izložbe dobivaju priznanja, a najbolji brojne nagrade: zlatne, srebrne i brončane medalje, putovanja i sudjelovanja na velikim međunarodnim izložbama inovacija (SAD, Velika Britanija, Rusija, Španjolska), razgledavanje Domovine, niz atraktivnih izleta sa sportskim sadržajima, nagrada «naj-inovatorskoj škvadri», sudjelovanje najboljih na hrvatskom salonu inovacija Inova i nacionalnoj izložbi inovacija mladih u Kastvu, novčane nagrade inovatorima i mentorima, izravne upise najboljim mladim inovatorima na Fakultet strojarstva i brodogradnje i Fakultet kamijskog inženjerstva i tehnologije, te veliki prijelazni pokal školi pobjedniku InoveMladi. Najbolji od najboljih, pobjednik Inove proglašava se mladim zagrebačkim inovatorom godine.

| 'Inova-mladi jedinstveni je projekt podupiranja i promocije inventivnog stvaralaštva mladih u Gradu Zagrebu.' 79 |

| Društvo inovatora Sigma na Inova-mladi (slike gore)


Inovativni marketing: CPAdBoard™

Društvo inovatora Sigma i marketinška agencija Promovis d.o.o. predstavljaju novi vid promoviranja proizvoda i usluga ‘Desk Promotion – CPAdBoard’ U mnoštvu

promidžbenih medija za slanje poruka ubrajamo do sada neiskorištene plohe stolova u kafićima i na terasama. Velika frekvencija posjetitelja koji se tijekom dana i večeri izmjenjuje konzumirajući razne vrste napitaka, kao što su kava, bezalkoholna i alkoholna pića, izvrstan su vidokrug promidžbenih poruka koje pamtimo! Likovno i tekstualno pripremljene samoljepive podloške postavljamo posjetiteljima pred oči, ali ne nametljivo. Ovaj sustav slanja poruka je direktno upućen posjetiteljima unutar kafića i na terasama, potencijalnim potrošačima. Idejno likovno i promidžbeno prezentirano rješenje u boji otisnuto je trajnim bojama na specijalnoj foliji CPAdBoard koju polažemo na stol. Nakon promidžbene kampanje folija se lako i jednostavno skida bez ikakvih ljepivih tragova.

| 'Oglašavajte svoje usluge i proizvode na najfrekventnijim mjestima u Hrvatskoj' Ovakve folije omogućuju jednostavnu zamjenu za folije drugih sadržaja, kao npr. mjesec akcije za određeni proizvod s jednom porukom ili mjesec akcije za određeni proizvod s drugom porukom. Na nedavno održanoj izložbi inovacija učenika zagrebačkih škola i fakulteta, s međunarodnim sudjelovanjem na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, naš projekt reklamna samoljepiva folija CPAdBoard dobio je zlatno odličje među više od 200 izlagača. Mladi inovatori Društva inovatora Sigma iz Zagreba u suradnji s marketinškom agencijom Promovis idejni su tvorci ovog novog načina reklamiranja proizvoda i usluga. Ideja i CPAdBoard zaštićen je proizvod kao oblik oglašavanja. Predlažemo Vam promoviranje proizvoda na tisućama stolova u hrvatskoj metropoli i diljem Hrvatske. Cijene su ovisne o veličini, nakladi podloška, te lokaciji.

| 80


Samoljepiva, samogašeća, čisto odstranjiva i trajna reklama na svim standardnim stolovima u ugostiteljskim objektima Tiskani

samoljepivi materijal za promotivnu primjenu na stolovima u ugostiteljskim objektima, samogašeći je, čisto odstranjivi i trajni materijal za promotivnu (reklamnu) primjenu na svim standardnim okruglim tipovima stolova promjera od ø 100 do ø 600 [mm], te od ø 600 do ø 10000 [mm] i na svim standardnim četvrtastim tipovima stolova dimenzija od 100×100 do 600×600 [mm], te od 600×600 do 10000×10000 [mm], kao posebno razvijen oblik promotivnog (reklamnog) oglašavanja.

| 'CPAdBoard™ perceptivno mijenja odluku o narudžbi u ugostiteljskim objektima' | 'Jedinstveni hrvatski proizvod idealan za turističku sezonu' Materijal je načinjen od dva dijela: folija i laminat. Foliju čini bijeli monomerni kalandrirani samoljepivi vinil, koji je posebno razvijen za upotrebu za pisače koji koriste drugu generaciju eko-boja. Uslijed odličnog odstranjivog ljepila filma, ovaj se materijal koristi za širok raspon kratkotrajnih promotivnih primjena na ravnim podlogama. Laminat je nanesen kako bi se pojačala boja i slika zaštitila od UV-zračenja, struganja, prolijevanja tekućine i mehaničkih oštećenja stolova. Pomoću ove jedinstvene metode reklamnog oglašavanja, prezentirajte svoje usluge i proizvode na najfrekventnijim mjestima u hrvatskoj. CPAdBoard™ perceptivno mijenja odluku o narudžbi u ugostiteljskim objektima u slučaju reklamnog oglašavanja pića ili dugoročno utječe na pamćenje reklame neke druge vrste usluga i proizvoda.

81 |

'Jer reklame mijenjaju odluku'


Zagrebački energetski tjedan Prema

podacima Europskog statističkog zavoda urbana područja u Europskoj uniji odgovorna su za 80% energetske potrošnje i emisija CO2 s godišnjim trendom porasta od 1,9%! Namjera Europske unije da smanji emisiju stakleničkih plinova za 20% do 2020. godine može se ispuniti samo ako se u proces uključe lokalne vlasti, lokalni investitori, građani i njihove udruge. Europska komisija je početkom 2008. pokrenula do sada najambiciozniju inicijativu - Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) koja izravno cilja na povezivanje energetski osviještenih i naprednih europskih gradova u trajnu mrežu kako bi se zajedno uključili u borbu protiv globalnog zatopljenja. Do kraja ožujka 2010. godine u inicijativu se uključilo više od 1350 gradova iz svih dijelova Europe, a zanimanje za pristupanjem novih gradova je iznimno velik. Grad Zagreb je jedan od prvih europskih glavnih gradova koji je pristupio inicijativi i time pokazao odlučnost u ostvarenju zadanih ciljeva. Važna aktivnost definirana Sporazumom je informiranje i motiviranje građana, tvrtki i drugih lokalnih subjekata kako koristiti energiju na učinkovitiji način te djelovanje na razvoj svijesti o važnosti korištenja obnovljivih izvora energije. Promjenom ponašanja građani mogu utjecati na smanjenje ukupne energetske potrošnje Grada za čak 20%! Energetski tjedan zato ima važnu ulogu u postizanju navedenih ciljeva i jedan je od važnih preduvjeta za održivi razvoj Grada Zagreba. | Svečanost s energetskog tjedna – potpisivanje povelje energetskih agencija (slike desno)

| 'Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo.' | 84


60. obljetnica Instituta Ruđer Bošković

Svečanost

prigodom obilježavanja 60. obljetnice Instituta Ruđer Bošković (IRB), najvećeg hrvatskog i jednog od vodećih multidisciplinarnih istraživačkih instituta u Jugoistočnoj Europi u području prirodnih znanosti, održala se 09. lipnja 2010. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski (Trg Stjepana Radića 4, Zagreb) pod visokim pokroviteljstvom prof. dr. sc. Ive Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske i gđe Jadranke Kosor, dipl. iur., predsjednice Vlade Republike Hrvatske. IRB je osnovan 1950. godine na inicijativu akademika Ivana Supeka i suradnika koji su predložili da nosi ime po poznatom znanstvenom vizionaru, hrvatskom fizičaru Ruđeru Boškoviću. Na Institutu je trenutno zaposleno gotovo 900 djelatnika. Više od 550 su znanstvenici od kojih je 229 znanstvenih novaka. Naši znanstvenici su aktivni u područjima fizike, kemije, molekularne biologije i medicine, ekologije, istraživanja mora i računarstva, te sudjeluju u brojnim fundamentalnim i primijenjenim istraživačkim projektima u suradnji s domaćim i međunarodnim sveučilištima, institutima i industrijom. Kroz proteklih 60 godina znanstvenici Instituta sudjelovali su u brojnim vrijednim projektima i omogućili prepoznatljivost Hrvatske u svjetskoj znanosti. Teško je nabrojiti sva postignuća, ali zapažena je vodeća uloga naših fizičara još od Supekovih dana u CERN-u. IRB je vodeći centar za istraživanje nuklearnih interakcija sustava s malim brojem čestica i razbijenih simetrija. Naši molekularni biolozi sudjelovali su u otkriću novih bolesti kod djece, a liječnici na IRB-u su razvili predkliničke metode koje su omogućile prvu transplantaciju koštane srži u Hrvatskoj 1982. godine. Na Institutu je napravljeno i prvo računalo u Hrvatskoj, istodobno s razvojem u svijetu.

| Ivo Josipović: 'Valorizacija znanosti, kreativnosti i inovativnosti u gospodarstvu, temelj je održivog razvoja Hrvatske!'

Ruđerovi kemičari sudjelovali su u svim važnijim projektima hrvatske farmaceutske industrije i razvoju novih lijekova, a radom na ciklotronu omogućili su proizvodnju radiofarmaceutika koji su se više desetljeća prodavali u nekoliko zemalja Jugoistočne Europe. IRB je tijekom 80-ih bio uz Hammersmith Hospital vodeći centar za proizvodnju kratkoživućih radiofarmaceutika. Ruđerovci su osnivači "European Physical Society" te mnogih europskih i svjetskih znanstvenih društava i udruženja. Dugogodišnjim istraživanjima mora i okoliša Ruđer ima vodeću ulogu u zaštiti naših prirodnih blaga i omogućava hrvatskom čovjeku bolji i kvalitetniji život. Institutski eksperimentalni uređaji, znanja iz fundamentalnih znanosti, informacijske i računalne usluge visokih su znanstvenih standarda, te potiču usvajanje novih vještina što je važno za budućnost znanosti i prijenos tehnologija u gospodarstvo. Suradnja s industrijom koja se temelji na visokim tehnologijama svakim danom je sve veća i doprinos IRB-a napretku gospodarstva Hrvatske je nezaobilazan. | 60. obljetnica Instituta Ruđer Bošković (slike lijevo)

| 86


Nagradu za korporativnu filantropiju ove su godine ponijeli CEMEX Hrvatska i Holcim (Hrvatska) Na svečanosti održanoj 8. lipnja 2010. godine

u hotelu The Regent Esplanade Zagreb udruga Donacije.info dodijelila je priznanja kompanijama čije je projekte doniranja u prošloj godini ocijenila najkvalitetnijima. Nagradu za korporativnu filantropiju ove su godine ponijeli CEMEX Hrvatska za najbolju pojedinačnu korporativnu donaciju u 2009 i Holcim (Hrvatska) za najbolji program korporativnog doniranja u 2009. Cilj Holcimova programa je jačanje sektora civilnog društva kako bi isti zajedno s poslovnim sudjelovao u razvoju javnih politika koje doprinose održivom razvoju. Holcim (Hrvatska) se istaknuo suradnjom s lokalnom zajednicom i dugoročnim strukturiranim pristupom zbog čega je dobio velik broj bodova prema kriterijima organizacijskih kapaciteta, te efektivnosti, efikasnosti i praćenja rezultata.

Cemex i Holcim dobitnici nagrade za korporativnu filantropiju

Cemex projekt je projekt zaposlenika Cemexa i udruge Golubice koja organizira druženja, radionice i izlete za djecu iz dječjih domova bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi. Zaposlenici i uprava prikupili su sredstva za zimovanje 20 djece. Cemex Hrvatska je dobio velik broj bodova s obzirom na kriterije organizacijskih kapaciteta, te efektivnosti, efikasnosti i praćenja rezultata. Natprosječne rezultate ostvario je po kriteriju inovativnosti i relativne veličine donacije. „Veliko nam je zadovoljstvo što se svake godine sve veći broj kompanija prijavljuje za ovu nagradu, što je i dokaz kako i u ova izazovna vremena nalaze mjesta za dobre projekte te za ulaganje u zajednicu u kojoj djeluju. Uvjeren sam kako su upravo ovakvi projekti, koji su danas nagrađeni, temelj funkcioniranja društva u cjelini, stoga smo osmislili sustav nagrađivanja kompanija koje to rade najkvalitetnije. Vjerujem kako će dodjeljivanje jedne ovakve nagrade i priznanje šire zajednice biti dobar poticaj svim kompanijama koje se još nisu odlučile za taj korak.“, naglasio je Nenad Bakić, glavni tajnik Udruge Donacije.info. Ovogodišnja dodjela nagrade proširena je istraživanjem koje je rezultiralo publikacijom pod nazivom „Prakse doniranja u Hrvatskoj“, koja prikazuje aktualne prakse doniranja većih i manjih tvrtki u Hrvatskoj te se kroz realne primjere govori o organizacijskim kapacitetima posvećenim donatorskim programima, efikasnosti doniranja, područjima ulaganja u zajednicu te raznim konceptima doniranja i održivosti istih.

87 |

| Svečana dodjela nagrada (slike gore)


Teslin inženjerski duh − usporedba s Faradayem i Michelsonom Mnogi

odgovorni povjesničari fizike u svijetu Teslu uspoređuju s Faradayem, a uporište usporedbi jest izostanak Teslinog formalnog matematičko - fizičkog obrazovanja, što je još jače naglašeno u slučaju s Faradayem. Teslin inženjerski duh dokazan je, poput Faradayevog, u jedinstvenom eksperimentalnom zanosu tijekom cijelog Teslinog života, s dominantnom orijentacijom na izume u fizici i elektrotehnici koje bi nakon pouzdanog otkrića trebalo teorijski obrađivati. Faraday i Tesla imali su gotovo podudarna filozofska gledišta o ulozi eksperimenata u razvitku znanosti. Eksperimenti su ključni za razvoj znanstvenih teorija i važan su izvor novih spoznaja, a ne tek alat za potvrđivanje ili opovrgavanje teorijskih formulacija. U znanstvenoj javnosti, ponajviše u poljima eksperimentalne fizike čestica i akceleratorske tehnologije, veličanstveno se 1991. obilježila 200. obljetnica rođenja Michaela Faradaya (22. rujna 1791. 25. kolovoza 1867.). Povjesničari znanosti tada su nam ponovno približili Faradayevu akribičnost i pokazali njegovu istraživačku sustavnost kakva se rijetko susreće u čitavoj povijesti prirodnih i tehničkih znanosti. Faraday je u razdoblju između 1831. i 1862. katalogizirao u svoju laboratorijsku knjigu 16.041 zapisa (Entries) svojih pokusa. Rezultate svih tih zapisa moguće je sažeti u fundamentalno otkriće elektromagnetizma, odnosno fizike u cjelini, da su sile svojstva polja. M. Faraday je izvornim inženjerskim pokusima, ali bez velikog znanja matematičke fizike svoga doba, omogućio fiziku polja koju je briljantno formulirao J. C. Maxwell 1864. godine. Govorimo o Faraday-Maxwellovom utemeljenju elektromagnetske teorije i klasične elektrodinamike koje su bile uzorom Einsteinovoj teoriji relativnosti te modernim teorijama polja u fizici čestica.

Slavni Faradayev Dnevnik (Faraday’s Diary, 7 svezaka, pokriva razdoblje od 1820. do 1862.) i njegova dopisivanja (Faraday’s correspondence, više od 4 000 pisama koje je napisao Faraday ili koja su napisana njemu) ne svjedoče samo o eksperimentalnome stilu istraživanja polovicom 19. stoljeća nego su i putokazi za stvaralačko mišljenje u modernim tehnologijama. Tesline Zabilješke u Colorado Springsu (Colorado SpringsNotes) i njegov opis vlastitih otkrića (My Inventions) dragocjeni su izvori i primjeri za kreativno mišljenje u modernim tehnologijama, napose u informacijsko – komunikacijskoj tehnologiji. Teslin i Faradayev Dnevnik podjednako su zanimljivi i suvremenim kognitivnim znanostima. Faraday je vjerovao da su prirodne pojave povezane i to je bila glavna nit njegovih istraživanja. Njegovi radovi i doprinosi protežu se po raznim područjima: od kemije i elektrokemije, elektrostatike i elektromagnetizma (inducirani napon, 1831.), eksperimentalne podloge teoriji polja do optike (zakret ravnine polarizacije polarizirane svjetlosti u jakom magnetskom polju, 1845.). Slika o Faradayu kao znanstveniku koji predano radi u podrumskome laboratoriju Kraljevskog instituta nije potpuni i pravi njegov portret. Faraday eksperimentalac bio je i Faraday filozof, što se nepravedno zanemaruje u tumačenjima njegova života i djela. Njegova izvorna predodžba elektromagnetskog polja međusobno zatvarajućim silnicama (linijama) električnog i magnetskog polja pridaje mu ulogu fizičara koji je prvi znanstveno započeo dematerijalizaciju materije. Isto tako, mnogi istraživači Faradayevog života i djela drže da su Faradayeva kršćanska vjerovanja bila važna za njegovo znanstveno istraživanje. Faraday je bio članom male Sandemanističke sekte (Sandemanian sect), a uporište sekte je u doslovnom poimanju i tumačenju Biblije te moralnome vladanju u skladu s njom. Faradayevo zajedničko putovanje s H. Davyjem po europskim zemljama od studenoga 1813. do travnja 1815. drži se važnim elementom u formiranju njegove filozofije istraživanja. Sve ovo rečeno o Faradayu i njegovoj filozofiji istraživanja vrijedi manje ili više i za Nikolu Teslu. Teslu možemo opravdano uspoređivati i s američkim eksperimentalnim fizičarom A. A. Michelsonom (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. - Pasadena, Kalifornija, SAD, 9. svibnja 1931.) kojemu je točno mjerenje brzine svjetlosti interferometrijskim pokusima bilo znanstvena preokupacija, kao što je Tesli bio bežični prijenos energije i informacije (Tesla World System). Godine 1878. Michelson je započeo s radom na problemu točnog mjerenja brzine svjetlosti, što mu je bila znanstvena strast do kraja života. Zbog usavršavanja u optičkim metodama 1880. putuje u Europu gdje provodi dvije godine u laboratorijima u Berlinu, Heidelbergu i Parizu.

| 88


Godine

1884. Tesla putuje u suprotnom smjeru, ostajući u Americi do kraja života. Godine 1883. Michelson postaje profesorom fizike u Case školi primijenjene znanosti u Clevelandu, potpuno se posvetivši razvoju interferometra za mjerenje eterskog pomaka. Najvažniji Michelsonovi znanstveni doprinosi bili su prvo (1881., Berlin) i drugo (1887., Cleveland) mjerenje eterskog pomaka s nultim rezultatom (Michelson-Morleyev pokus), zatim dobivanje najtočnijeg podatka toga vremena za brzinu svjetlosti usavršenom metodom L. Foucaultovog rotirajućeg zrcala (1879.) te definicija i mjerenje etalona metra brojem valnih duljina crvene svjetlosti iz pobuđenih atoma kadmija (1893.). Michelson je bio predsjednikom Nacionalne akademije znanosti SAD-a (1923. - 1927.), a primio je i zlatnu medalju Kraljevskog astronomskog društva 1923. Krater na Mjesecu nosi Michelsonovo ime, a takva je čast dodijeljena i Tesli. Međutim, za konstrukciju interferometra koja nosi njegovo ime te za niz spektroskopskih i metroloških otkria Micheslon je 1907. dobio Nobelovu nagradu iz fizike, kao prvi Amerikanac u povijesti te nagrade. Tesla takvu čast nije dočekao za svog života, niti posmrtno osim eulogijskih komentara nobelovaca o vrijednosti njegovog djela na Teslinu pogrebu u New Yorku. U Teslinu inženjerskom duhu intuicija je bila odlučujuća. Ostavimo li po strani skolastičku tradiciju koja razlučuje intuitivnu od diskurzivne spoznaje, s obzirom na Tesline snažne vizije ili percepcije njegovih izuma (npr. trofazni sustav i rotirajuće magnetsko polje) i matematičku preciznost koja je u njima postojala, možemo reći da je Tesla imao dar kartezijanske intuicije. Tesline intuicije njegovih izuma, prema lat. intueri (pomno motriti, gledati, upirati oči u što) doista su bile očevidne, tim više što su mnoge vrlo uspješno primijenjene u tehnici i industriji. Teslino djelo broji oko 700 izuma (patenata), od kojih više od stotinu u području elektrotehnike i radiotehnike čine njegov najveći doprinos ne samo u tim područjima nego i u brojnim suvremenim tehnologijama (visokofrekvencijska rasvjeta, televizija, internet, mobitel).

| 'Eksperimenti su ključni za razvoj znanstvenih teorija i važan su izvor novih spoznaja, a ne tek alat za potvrđivanje ili opovrgavanje teorijskih formulacija.' 89 |

| 'Ne osvrćem se na počasti jer sam tako stvoren da nemam osijećaja za slavu, za počast i materijalno blago. Jedina mi je želja ostaviti nezaboravnu poruku vijekovima.'

|Tesla je štapom u pijesku nacrtao skicu indukcijskog motora (slika gore); Prometej suvremenog doba (slika dolje)


Prva svjetska kronologija inovacija Nikole Tesle

Pokušaji nas mladih znanstvenika i inovatora da svojim radom pomognemo u daljnjem razvoju čovječanstva, često su neshvaćeni, neprihvaćeni i odbačeni. Kroz vlastiti sustav i u radu s mladima pokušavam razviti jedinstvenu vrijednost, temeljenu na kreativnosti, znanosti, inovacijama, poslovanju i društveno odgovornom ponašanju. Smatram da ćemo u našim nastojanjima ostati doslijedni i da ćemo kroz naredni period široj javnosti imati mogućnosti predočiti važnost ulaganja u mlade. Kronologija je dostupna u ukupno 250 primjeraka gdje je radi povećanja vrijednosti svake pojedinačno, izvršeno njezino serijsko označavanje. Za više informacija o narudžbi ove vrijedne kronologije, molimo da nas kontaktirate putem naših službenih web stranica na http://www.drustvo-sigma.org.

Kronologija

"NIKOLA TESLA - kronologija inovacija" u dva dijela, na više od 800 stranica, prikazuje znanstveni i inovativni duh znamenitog inovatora svih vremena Nikole Tesle. U stvaranju ove vrijedne kronologije, kao svojevrsni inovator, bio sam inspiriran projektom članova Društva inovatora "SIGMA" pod nazivom "Iskorištenost i iskoristivost Teslinih izuma u elektroenergetskom gospodarstvu" iz 2008. godine. Mogu sa sigurnošću reći da je postojeća svjetska literatura posvetila veliku pozornost i iskazala znatnu važnost u smislu prikazivanja rada Nikole Tesle. Međutim, ova kronologija po prvi puta u svijetu prikazuje rad i djelo Nikole Tesle kroz autentične patentne prijave, tehničke skice i opise inovacija. Kronologija njegovih inovacija, poredana prema rednim brojevima originalnih patentnih prijava, čini opus njegova djelovanja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Nikola Tesla zasigurno je genij 20. stoljeća koji je kroz vlastiti inovacijski sustav znatno doprinio razvoju čovječanstva. Iako je preminuo u siromaštvu, što bi kao svojevrsni faktor trebalo posebno promatrati, svijest ljudi i danas, u 21. stoljeću, prema kreativnom, znanstvenom i inovativnom radu mladih nije razvijena.

| Izdvadak iz Kronologije, British Patent 1,877 (09.02.1886.)

| 90


Humanitarni squash turnir za djecu HO DORE Tradicionalni humanitarni squash turnir za djecu Humanitarne organizacije Dora 2010. održao se 12. lipnja 2010. u SQUASHtower-u, Zavrtnica 17, Zagreb, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba

Ovaj

humanitarni turnir organiziran je u zajedničkoj suradnji SQUASHtower-a i Humanitarne organizacije DORA. Cilj turnira bio je prikupiti i kompletan prihod od turnira uplatiti u DORIN fond za stipendiranje vrijednih i nadarenih ali siromašnih učenika i studenata iz cijele Hrvatske za školsku 2010./2011. godinu, a broj učenika i studenata koji će dobiti stipendiju ovisit će o prikupljenim sredstvima u Fond do jeseni. Prošle, 2009. godine DORA je podijelila 154 godišnjih stipendija od minimalno 5000 kuna i čime je omogućen nastavak školovanja učenika i studenata. Među gostima turnira bili su i Mate i Jadranka Granić, Ivana Delač Đolo, Stefani Hohnjec, Antonela Malis, Neno Pavinčić i Boris Kosmač. Osim navedenih gostiju, sudjelovali su i predstavnici Društva inovatora Sigma. Humanitarna organizacija DORA osnovana je u jesen 1991. godine, kao prva nevladina udruga u Hrvatskoj za pomoć djeci i mladima - stradalnicima Domovinskog rata. Danas, s vremenskim odmakom struktura djece i mladih koje DORA pomaže bitno se promijenila; organizacija skrbi o djeci iz socijalno ugroženih obitelji, djeci iz obitelji s teško narušenim odnosima, zlostavljanoj, bolesnoj, općenito pomaže svu djecu i mladež u potrebi. Do danas, posredstvom DORE više od 6000 mališana pronašlo je svoje kumove, a preko 1700 studenata i srednjoškolaca uspješno se školovalo. Izraženo u brojkama DORA je u ovih 19 godina djelovanja dodijelila protuvijednost od preko 5,5 milijuna eura pomoći svojim štićenicima. Organizacija nikada nije koristila sredstva iz državnog proračuna već se financira isključivo iz donacija, zahvaljujući radu volontera u zemlji i inozemstvu.

91 |



Časopis "Ideator" Vol. 1