Issuu on Google+

Energija 2020

Strategija za konkurentnu, odr탑ivu i sigurnu energiju


Ova ilustrirana brošura sadrži relevantne podatke iz com(2010) 639 - 'Strategije za konkurentnu, održivu i pouzdanu energiju' Europske komisije i predgovor Europskog povjerenika za energetiku Günther H. Oettingera.

Europe Direct je servis namijenjen pružanju odgovora na Vaša pitanja o Europskoj uniji. Besplatni info telefon (*): 00 800 6 7 8 9 10 11 (*) Određeni operateri mobilnih linija ne podržavaju besplatan pristup 00 800 broju i takvi pozivi mogu biti naplaćeni.

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je i putem službenih Internetskih stranica na www.europa.eu. Originalna publikacija 'A Strategy for Competitive, Sustainable And Secure Energy' izdana je u Luksemburgu Izdavačkom centru Europske unije u 2011. godini i vodi se pod ISBN 978-92-79-18869-5, doi:10.2833/78930. © Prijevod i obrada brošure strogo je autorsko vlasništvo Saveza za energetiku, obnovljive izvore energije, poticanje energetske efikasnosti i zaštitu okoliša Zagreba (Saveza za energetiku Zagreba). Savez za energetiku Zagreba i svi njegovi povezani zaposlenici, članovi, suradnici, partneri, sponzori i donatori i/ili njegovi dobavljači ne prihvaćaju odgovornost za eventualne štete i propuste nastale primjenom navedenih informacija te ne preuzimaju odgovornost za ispravnost ili potpunost pruženih informacija. Niti jedan dio ove brošure ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja. Sve radnje suprotne navedenim pravilima uporabe podliježu kaznenoj odgovornosti.


Predgovor Osiguravanje budućnosti: vrijeme je da se Europeizira naša energetska politika Energetski izazov jedan je od najvećih izazova s kojima se suočava današnja Europa. Rast cijena energetika i povećanje ovisnosti o uvozu energije ugrožava našu sigurnost i konkurentnost. Moraju se poduzeti ključne odluke kako bi se drastično smanjile naše emisije i ojačala borba protiv klimatskih promjena. Štoviše, biti će potrebne investicije u iznosu oko 1 trilijuna u narednom desetljeću kako bi Europske instalacije i infrastruktura bili prilagođeni budućnosti. Krajnje je vrijeme da se Europa zaista pokrene. Srećom, strategija 2020 osigurava solidan i ambiciozni okvir za europsku energetsku politiku koja se temelji na oko 5 ključnih ciljeva. Kao prvo, Europa ima ogromni potencijal u pogledu uštede energije. Procjene pokazuju da bi prosječna godišnja ušteda energije za kućanstva mogla iznositi do 1000 eura po kućanstvu. Ali moramo postaviti ambiciozne ciljeve i razviti inovativna trenutna i dugoročna rješenja za mjere uštede energije. Ovi napori će biti nadopunjeni povećanim korištenjem obnovljivih izvora energije. Drugo, ne možemo nastaviti sa fragmentiranim energetskim tržištima, jer upravo ona podrivaju našu sigurnost opskrbe i ograničuju prednosti poštenog tržišnog natjecanja. Dovršetak uistinu integriranog unutarnjeg tržišta je prioritet. Dostupnosti energija se mora osigurati kroz paneuropsku infrastrukturu sličnu onoj koju uživaju drugi sektori od javnog značaja, kao što su telekomunikacije i prijevoz. Do 2015. svaka zemlja članica mora u potpunosti biti uključena u novu infrastrukturu. Naši napori moraju uvijek osigurati stavljanje potrošača u prvi plan. Građani moraju u potpunosti imati punu korist od prava koja imaju te moraju očekivati najviše standarde u razini kvalitete i sigurnosti te osiguranja proizvodnje, prijenosa i korištenja energije. Četvrto, potrebna je velika promjena u istraživanjima i inovacijskim politikama. Europa ima neke od najuspješnijih tvrtki i istraživačkih institucija u sektoru obnovljivih izvora energije - moramo zadržati tu poziciju i pokušati izbjeći preuzimanje od konkurencije. Na kraju, moramo iskoristiti našu geopolitičku snagu. Europska unija je najveće regionalno energetsko tržište 500 milijuna ljudi - te troši 1/5 ukupne svjetske potrošnje energije. Europa treba koordinirati svoje napore i surađivati na koherentan način sa svojim glavnim partnerima. Uostalom, svaki put kada EU govori jednim glasom, njen glas se čuje. Europski energetski sektor je na pragu razdoblja promjena bez presedana. Sigurna opskrba energijom i pristupačne cijene su ključne za naš rast, otvaranje radnih mjesta i kvalitetu života. Nemamo vremena za gubljenje ako želimo osigurati svjetliju budućnost našem energetskom tržištu.

Günther H. Oettinger Europski povjerenik za energetiku

1


sadržaj uvod

4

1. efikasno korištenje energije koje se izražava u uštedama od 20% do 2020.

8

2. osigurati slobodan protok energije

12

3. osigurana, sigurna i pristupačna energija za građane i tvrtke

15

4. tehnološka promjena

18

5. jako međunarodno partnerstvo, posebice sa susjednim zemljama

20

zaključak

23

3


uvod cijena neuspjeha je previsoka

4

Energija je životna krv našeg društva. Dobrobit naših ljudi, industrije i gospodarstva ovisi o sigurnoj, održivoj i pristupačnoj energiji. U isto vrijeme, emisije CO2 vezane uz energiju čine 80% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU. Ovaj energetski izazov jedan je od najvećih energetskih izazova s kojima se moramo suočiti. Trebati će desetljeća kako bi usmjerili naše energetske sustave na siguran i održiv put. Ipak, odluka koja će nas staviti na pravi put mora biti hitno donesena jer ukoliko ne uspijemo u postizanju funkcionalnog europskog energetskog tržišta, povećati će se troškovi krajnjim korisnicima i europska konkurentnost će se naći u opasnosti. U narednih deset godina, potrebna su ulaganja u energetski sektor u iznosu od 1 trilijuna eura, kako bi se diverzificirali postojeći izvori i zamijenila oprema s ciljem snabdijevanja energetskih potreba koje se mijenjaju. Strukturne promjene u opskrbi energijom koje djelomično proizlaze iz promjena u domaćoj proizvodnji, obvezuju europska gospodarstva da biraju između energetskih proizvoda i infrastruktura. Ovi izbori će se osjetiti u narednih 30 i više godina. Da bi se omogućilo hitno donošenje ovih odluka hitno je potrebno provesti ambiciozne reforme politika. Odlaganje ovih odluka imati će neizmjerljive posljedice na društvo, bilo vezano uz dugoročne troškove i sigurnost opskrbe.

Zajednička europska energetska politika se razvila oko zajedničkog cilja osiguravanja neprekidne fizičke dostupnosti energetskih proizvoda i usluga na tržištu, po cijeni koje je pristupačna za sve potrošače (privatne i industrijske), dok se istovremeno doprinosi širim društvenim i klimatskim ciljevima EU. Središnji ciljevi energetske politike (sigurnost opskrbe, konkurentnost i održivost) utvrđeni su Lisabonskim ugovorom. U njemu se jasno navodi što se očekuje od Europe u području energije. Dok je određeni napredak postignut u ostvarivanju ovih ciljeva, europski energetski sustavi se presporo prilagođavaju, dok razina izazova i promjena raste. Predstojeća proširenja EU povećati će ove izazove jer će u Uniju ući nove zemlje sa zastarjelom infrastrukturom i manje konkurentnim energetskim gospodarstvima. Europsko vijeće je u 2007. usvojilo ambiciozan plan ciljeva vezanih uz energiju i klimatske promjene do 2020. - smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% do 30% ukoliko su uvjeti prikladni, povećanje udjela obnovljivih izvora energije do 20%, te poboljšanje energetske učinkovitosti za 20%. Europski parlament neprekidno podržava ove ciljeve. Europsko vijeće je također dalo dugoročnu prednost smanjenju dekarbonizacije sa ciljem da EU i druge razvijene zemlje smanje emisije za 80-95% do 2050. Ipak, postojeće strategije vjerojatno neće dostići zadane ciljeve 2020., a ova strategija je u


potpunosti neadekvatna za dugoročne ciljeve. Europski energetski i klimatski ciljevi su uključeni u strategiju Europe 2020 za pametan, održiv i inkluzivan rast, koji je usvojilo Europsko vijeće u lipnju 2010., te nju je uključilo u svoju inicijativu "Resource-efficient Europe". Hitna zadaća Europske unije je dogovoriti alate kojima će se potrebne promjene ostvariti te na taj način osigurati europski izlazak iz recesije na još konkurentniji, sigurniji i održiviji put.

uvijek ne postoji zajednički pristup prema partneru, dobavljaču ili tranzitnim zemljama. Potencijal za daljnji razvoj izvornih europskih fosilnih goriva, uključujući i nekonvencionalne izvore plina, postoji i to je uloga koja će se također morati objektivno razmotriti.

unatoč važnosti ciljeva energetskih politika, postoji bitni nedostatak u ispunjavanju istih Unutarnje energetsko tržište još uvijek je fragmentirano te nije ostvarilo svoje potencijale transparentnosti, dostupnosti i izbora. Tvrtke su nadrasle nacionalne granice, ali njihov razvoj još uvijek ometa niz različitih nacionalnih pravila i praksi. Još uvijek postoje mnoge prepreke u ostvarivanju slobodnog i otvorenog tržišnog natjecanja. Nedavna studija potrošača o tržištima električne energije pokazala je manjkav izbor potrošača u području dobavljača energije. Stope implementacija propisa unutarnjeg tržišta su razočaravajuće, a više od 40 procedura kršenja propisa vezanih uz drugi energetski paket iz 2003. je u tijeku. Sigurnost unutarnje opskrbe energijom umanjena je zbog kašnjenja investicija i tehnološkog napretka. Trenutno 45% europske električne energije se temelji na izvorima niske razine ugljika, pretežito iz nuklearnih i hidroelektrana. Dijelovi EU mogli bi izgubiti više od trećine svojih proizvodnih kapaciteta zbog ograničenog vijeka trajanja takvih proizvodnih instalacija. To znači da je potrebna zamjena i proširenje postojećih kapaciteta, pronalazak sigurnih alternativa fosilnim gorivima, prilagođavanje mreža obnovljivim izvorima energije te postizanje uistinu integriranog unutarnjeg energetskog tržišta. U isto vrijeme zemlje članice moraju ukinuti subvencije koje su štetne za okoliš. Kvaliteta nacionalnih akcijskih planova energetske efikasnosti, koju su zemlje razvijale još od 2008. uistinu je razočaravajuća budući da je ogroman potencijal ostao neiskorišten. Potez prema korištenju obnovljivih izvora energije i veće energetske učinkovitosti u prijevozu se presporo odvija. Iako smo uglavnom na putu dostizanja 20% energije iz obnovljivih izvora, što se tiče energetske učinkovitosti još smo daleko od postizanja zadanih ciljeva. Na međunarodnoj razini, malo se pažnje poklanja upozorenjima o ograničenoj dostupnosti nafte u budućnosti. Unatoč ozbiljnoj krizi plina koja je bila poziv na buđenje i pokazala europsku ranjivost, još

5


energetska ovisnost zemalja članica zahtijeva više europske angažiranosti Europska unija je razina na kojoj se moraju razvijati energetske politike. Odluke koje jedna zemlja članica donese neovisno o drugima, imaju snažan utjecaj na sve druge zemlje članice. Najoptimalnija energetska mješavina, koja uključuje brzi razvoj obnovljivih izvora energije, treba barem kontinentalno tržište. Energije je tržišni sektor u kojem se najviše razine ekonomske učinkovitosti mogu postaviti na paneuropskoj razini. Fragmentirana tržišta ne samo da potkopavaju sigurnost opskrbe, već ograničavaju prednosti koje tržišno natjecanje u energetskom sektoru može donijeti. Vrijeme je da energetska politika uistinu postane europska.

6

Europska unija mora ostati atraktivno tržište tvrtkama u vremenima sve veće svjetske konkurencije za energetske resurse. Nova europska energetska strategija mora poduprijeti integrirani industrijski pristup koji je predstavila Europska komisija, posebice jer energija preostaje važan faktor cijene za industriju (npr. cijene električne energije su 20% skuplje nego u SAD-u, a čak 200% skuplje nego u Kini. Postotak udjela obnovljivih izvora energije u energetskoj mješavini EU je rastao na oko 10% ukupne energetske potrošnje. Nezavisni indeks privlačnosti za investicije u OIE navodi SAD i Kinz kao najbolje mogućnosti za investiranje u OIE. Novi poticaji su potrebni, te je više nego ikad Europsko vodstvo pozvano na obraćanje pažnje na ove izazove). Europska unija mora konsolidirati svoju konkurentnost na tržištu energetskih tehnologija.

U međunarodnim energetskim poslovima, EU bi mogla biti puno jača i učinkovitija ako bi preuzela odgovornost za svoje zajedničke interese i ambicije. Unatoč tome što troši petinu ukupne energetske potrošnje, EU ima sve manje i manje utjecaja na međunarodnim tržištima energije nego što to njezina gospodarska važnost predviđa. Globalna energetska tržišta postaju sve više zbijena, dok azijske zemlje u razvoju i Bliski istok stalno povećavaju rast svjetske potrošnje energije. Kao najveći svjetski uvoznik energije, EU je u konačnici ranjivija zbog rizika vezanih uz opskrbu i dostavu. Uključivanje energetske politike u Ugovor o EU poziva na novi pogled.

moramo graditi na osnovu onoga što smo postigli do sada, te biti ustrajni i jaki u našim ambicijama. EU si ne može priuštiti neuspjeh u svojim energetskim ambicijama. Stoga komisija predlaže novu energetsku strategiju za 2002. Ona će učvrstiti već poduzete mjere i pojačati aktivnosti u područjima gdje se pojavljuju novi izazovi. Nova strategija je rezultat opsežnih rasprava unutar institucija EU i sveobuhvatnih javnih konzultacija. Ovdje fokus nije na komparativnoj analizi različitih izvora energije, već na koracima koje je potrebno poduzeti kao bi se dostigli srednjoročni ciljevi politika EU. Različiti scenariji u pogledu energetske mješavine biti će predstavljeni u predstojećem putokazu za 2050, koji će opisati načine dostizanja dugoročnih ciljeva dekarbonizacije te njihove implikacije na odluke vezane uz energetske politike. Ova strategija određuje početne odluke politika koje će biti potrebne za dostizanje ciljeva određenih u trenutnoj strategiji 2020. Nisko ugljična ekonomija 2050. te energetski putokaz dalje će obavijestiti i voditi ovaj program djelovanja te njegovu provedbu pružajući dugoročnu viziju.


dalekosežne promjene u proizvodnji, korištenju i opskrbi energijom su hitno potrebne Kao prvo i najvažnije, strategija naglašava potrebu za rebalansiranjem energetskih aktivnosti u koristi politika temeljenih na potražnji, osnaživanjem potrošača i razdvajanjem gospodarskog rasta od korištenja energije. Konkretno, prijevoz i građevinska industrija moraju nastaviti aktivne politike štednje i diverzifikacije prema izvorima energije koji ne zagađuju. Osim sustava trgovanja emisijama (ETS), strategija bi trebala pomoći u stvaranju tržišnih uvjeta koji stimuliraju veće uštede energije i više ulaganja u nisko ugljično gospodarstvo, koriste niz centraliziranih i distribuiranih OIE, kao i ključnih tehnologija za pohranu energije i elektro-mobilnost (posebice električna vozila i javni prijevoz).

uštede i širenje inovativnih rješenja, posebice u zgradarstvu i prijevozu. Potencijal tržišnog baziranih i drugih političkih instrumenata, uključujući i oporezivanje, kako bi se poboljšala energetska učinkovitost mora u potpunosti biti iskorišten. Na strani ponude, prioritet i dalje mora biti razvoj sigurnih i konkurentnih izvora energije. U području proizvodnje električne energije, investicije bi trebale učiniti da oko 2/3 električne energije dolazi iz izvora s niskim udjelom ugljika do ranih 2020-ih, s tim da je sadašnja razina 45%. U tom kontekstu, prioritet se treba dati obnovljivim izvorima energije. Strategija mora osigurati okvir koji će na razini EU, poštujući nacionalne razlike, ne samo omogućiti zemljama članicama prelaženje nacionalnih ciljeva, već osigurati da su obnovljivi izvori energije i tehnologije ekonomski konkurentne do 2020. Doprinos nuklearne energije, koja trenutno proizvodi oko 1/3 električne energije u EU i ulazi u 2/3 niskougljične energije, mora se procijeniti otvoreno i objektivno. Cjelokupne odredbe Ugovora Euratom moraju se primjenjivati na rigorozan način, posebice u pogledu sigurnosti. S obzirom na obnovljeni interes za ovaj oblik proizvodnje energije u Europi i svijetu,moraju biti provedena istraživanja u smjeru rješavanja radioaktivnog otpada i njihove sigurne primjene, kao i pripreme za dugoročni razvoj fisijskih sustava nove generacije, za povećanu održivost i kogeneraciju toplinske i električne energije, kao i nuklearna fuzija (ITER). Za naftu i plin, rastu zahtjev za uvozom te povećana potražnja iz zemalja u razvoju, zahtjeva osiguravanje jačih mehanizama te novih, diversificiranih i sigurnih pravaca opskrbe. Kao i pristup sirovoj nafti, infrastruktura za rafiniranje je također ključni dio opskrbnog lanca. EU je snažan geopolitički partner na energetskim tržištima i mora imati mogućnost sukladnog postupanja.

Energetska politika je ključni doprinos za ostvarivanje ovih ciljeva kao nove strategije za pametan, održiv i inkluzivan rast kao potporu snažne, raznolike i konkurentne industrijske baze. U ovom kontekstu, Europa mora priznati da je njezina industrijska baza potrebita u svim sektorima i kroz cijeli vrijednosni lanac. Tijela javne vlasti moraju voditi vlastitim primjerom. Svake godine oko 16% BDP-a EU (oko 1500 milijardi eura), utrošeno je od strane javnih vlasti. Javna pravila nabave moraju inzistirati na učinkovitim uvjetima za povećanje energetske

Nova energetska strategija se fokusira na pet prioriteta: Postizanje energetski učinkovite Europe, Izgradnja uistinu paneuropskog integriranog energetskog tržišta, Osnaživanje potrošača i postizanje najviših razina sigurnosti i zaštite, Proširenje europskog vodstva u energetskim tehnologijama i inovacijama te Jačanje vanjske dimenzije europskog energetskog tržišta,

7


8

1. Efikasno korištenje energije koje se izražava u uštedama od 20% do 2020. Europa si ne može priuštiti bacanje energije. Energetska učinkovitost je jedan od središnjih ciljeva za 2020., kao i ključni čimbenika u postizanju dugoročnih energetskih i klimatskih ciljeva. EU treba razviti nove strategije energetske učinkovitosti koje će omogućiti svim zemljama članicama dodatno razdvajanje korištenja energije i ekonomskog rasta. Ova strategija će uzeti u obzir različitost između zemalja članica u pogledu korištenja energije. Energetska učinkovitost je najjeftiniji način smanjenja emisija, jačanja energetske sigurnosti i konkurentnosti. Uz to ona potrošnju energije pojeftinjuje za korisnike, stvara nova radna mjesta, uključujući i izvoznu industriju. Iznad svega, ona pruža i opipljive pogodnosti za građane: prosjek uštede energije za domaćinstva može iznositi do 1000 eura godišnje. Potrebno je obratiti posebnu pozornost na paradoks kojim potražnja za više energije, tj. novim proizvodima nadmašuje rezultate energetske učinkovitosti. Krajnje je vrijeme da riječi postanu djelovanja. Stoga, energetska učinkovitost mora biti usuglašena u svim relevantnim područjima politika, uključujući obrazovanje i obuku, kako bi se promijenili trenutni obrasci ponašanja. Kriteriji

energetske učinkovitosti moraju biti izrečeni u svim sferama, uključujući i preraspodjelu javnih sredstava. Napori trebaju biti usmjereni na cijeli energetski lanac, od proizvodnje energije, preko prijenosa i distribucije do konačne potrošnje. Učinkovito praćenje usklađenosti, odgovarajući nadzor nad tržištem, rasprostranjenost energetskih usluga i revizija, kao i učinkovitost u korištenju materijala te recikliranje moraju biti od primarnog značaja. Upravo zbog toga na dalekom smo putu od ostvarivanja ciljeva uštede energije od 20%. Nova strategija stoga poziva na jačanje političke angažiranosti u postizanju ciljeva kroz jasne definicije ciljanih rezultata te jači monitoring usklađivanja. Zemlje članice i regionalne i lokalne vlasti pozvane su na intenziviranje svoga rada kroz provedbe adekvatnih politika i maksimalnog korištenja raspoloživih alata, ciljeva i pokazatelja, uz sveobuhvatne nacionalne akcijske planove energetske učinkovitosti. Posebna pažnja treba biti posvećena sektorima koji imaju najveći potencijal za ostvarivanje energetske


učinkovitosti, poglavito prometnog sektora.

postojećih

zgrada

i

Zemlje članice su dogovorile pravno obvezujuće klimatske ciljeve za ove i druge sektore koji nisu uključeni u ETS, no još uvijek moraju provesti odgovarajuće mjere. Revizija direktive o energetskom oporezivanju mogla bi pružiti odgovarajuće mjere s potencijalno dugoročnom učinkovitosti. Te mjere moraju biti razvijene kako bi se ubrzao tempo obnove kroz korištenje energetski učinkovitih proizvoda i tehnologija. S obzirom na znatnu količinu javnih zgrada, vlasti moraju iskoristiti sve dostupne mogućnosti, uključujući i one koje nude regionalne politike EU, s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i autonomija zgrada. U prometnom sektoru, značajan potencijal vidi se u multimodalnim rješenjima, npr. kroz jačanje učinkovitosti vozila i načina vožnje. Informacijske i komunikacijske tehnologije imaju važnu ulogu u poboljšanju učinkovitosti velikih sektora odgovornih za emisije. Ove tehnologije nude potencijal za strukturalne promjene manje

resursno-intenzivnih proizvoda i usluga, štednju energije u zgradama i na električnim mrežama kao i efikasnije inteligentne transportne sustave s manjom potrošnjom energije. Industrija također mora inkorporirati objektive energetske učinkovitosti i inovacije u energetskim tehnologijama u svoj poslovni model. ETS sustav značajno pridonosi ovom cilju za velike tvrtke, no postoji potreba za korištenjem drugih instrumenata, uključujući energetske preglede i sustave energetskog upravljanja u manjim tvrtkama te mehanizme potpore za mala i srednja poduzeća. Učinkovitost benchmarkinga može pokazati tvrtkama u kojoj se poziciji nalaze u pogledu energetske učinkovitosti te u usporedbi s konkurencijom. Efikasnost, uključujući i korištenje električne energije, mora postati profitabilna neovisna grana ekonomije koja će voditi prema jačem unutarnjem tržištu tehnika uštede energije te poslovnih mogućnosti za ulaganja u inozemstvu. Širi okvir energetske učinkovitosti bi povećao navedene uštede.

9


Javni sektor mora voditi primjerom. Ambiciozni ciljevi su postavljeni prema javnom sektoru u pogledu potrošnje energije. Javna nabava mora podržavati energetski učinkovite rezultate. Inovativna integrirana energetska rješenja na lokalnoj razini moraju doprinositi tzv. tranziciji u "inteligentne gradove". Općine predstavljaju glavnog igrača potrebnih promjena, te se zbog toga njihove inicijative kao što je "Sporazum gradonačelnika" trebaju dodatno ojačati. Gradovi i urbana područja, koriste oko 80% ukupne energije i istovremeno su dio problema i dio rješenja veće energetske učinkovitosti. Politike resursne učinkovitosti, uključujući i energetski učinkovita ulaganja, često imaju kratkoročne direktne troškove dok se njihovi rezultati tek osjećaju na srednje i dugoročnom putu. Potrebni su novi alati kojima bi se ojačale nove investicije u energetski učinkovita rješenja i prakse. Financiranje od strane EU može imati veliki privlačni faktor te se moraju razviti inovativna rješenja. Inovativno i pažljivo razmotreno korištenje oporezivanja i cijena mora biti istraženo kao sredstvo poticanja promjena u ponašanju ili financiralo investicije.

10

Plan energetske učinkovitosti koji je predstavljen početkom 2011. popratiti će konkretni regulatorni prijedlozi u toku godine. Također će se obratiti pozornost u pogledu dostupnosti izvora financiranja, dostupnosti inovativnih proizvoda financiranja, poticaja za ulaganja u energetsku učinkovitost kao i ulogu financiranja EU, posebice iz strukturnih fondova, gradeći na postojećim uspješnim primjerima.


Prioritet 1: Postizanje energetski učinkovite Europe Djelatnost 1: Ulazak u područje najvećeg potencijala za uštedu energije - zgradarstva i prijevoza Stopa energetske učinkovitosti kroz obnovu treba biti ubrzana kroz poticanja ulaganja, veće korištenje usluga energetskih tvrtki, inovativne financijske instrumente s visokom moći utjecaja te financijskog inženjeringa na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. U tom kontekstu, podjele poticaja za ulaganja između vlasnika i stanara te energetsko označavanje zgrada (potvrde koje se koriste na tržištima nekretnina) biti će rješenje u narednim Komisijinim prijedlozima. Javne vlasti moraju se voditi primjerom. Energetski kriteriji (vezani uz učinkovitost, obnovljive izvore energije i inteligentne mreže) moraju se koristiti u svim javnim nabavama radova, usluga i proizvoda. Programi i usluge tehničke pomoći potrebni su kako bi se izgradili kapaciteti energetskih usluga za tržišne sudionike te razvilo i strukturiralo financiranje za projekte koji kao ciljanu skupinu imaju tijela javne vlasti i privatne dionike. Europski financijski programi će ciljati na projekte energetske uštede te će te od energetske uštede napraviti jak uvjet dodjele financijske potpore. Predstojeća "Bijela knjiga" o budućim prometnim politikama predstaviti će izbor mjera kojim bi se poboljšala učinkovitost prometa i smanjila ovisnost o nafti. Ona će uključivati inicijative koje će ciljati na jačanje energetske učinkovitosti prometnog sustava, uključujući i podršku za "čistu" urbanu mobilnost kao i multimodalna transportna rješenja, inteligentno upravljanje prometom i standarde energetske učinkovitosti za sva vozila, adekvatne ekonomske signale i promicanje održivog ponašanja. U tom kontekstu, treba istražiti učinkovitiji način energetskog označavanja automobila. Djelatnost 2: Jačanje industrijske konkurentnosti kroz veću učinkovitost Komisija će nastojati podržati konkurentnost europske industrije kroz energetsku učinkovitost proširenjem zahtjeva eko dizajna za energetske i resursno-intenzivne proizvode dopunjavanjem sustava i razina zahtjeva tamo gdje to bude potrebno. Potencijalni učinak dobrovoljnih sporazuma s energetskim i resursno-intenzivnom industrijskim granama mora biti istražen. Opsežnije energetsko označavanje mora biti uvedeno kako bi se omogućila sveobuhvatna usporedba proizvoda. Sustavi upravljanja energijom (npr. revizije, planovi, energetski menadžeri) bi trebali biti provedeni u industriji i uslužnom sektoru. Trebao bi se staviti poseban naglasak na mala i srednja poduzeća kroz uspostavu posebnih mehanizama potpore. Djelatnost 3: Povećanje učinkovitosti prilikom dostave energije Energetska učinkovitost, bilo u proizvodnji ili distribuciji, mora postati ključan kriterij za odobravanje proizvodnje, te su potrebni napori kako bi se značajno povećao unos visokoučinkovite kogeneracije te sustava centralnog grijanja i hlađenja. Tvrtke za opskrbu i distribuciju (trgovci) morali bi svojim mušterijama morali osigurati dokumentirane energetske uštede, koristeći se energetskim uslugama trećih lica, posvećenim certifikatima kao što su "bijeli certifikati", dodatne naknade za usluge ili njihovi ekvivalenti, ubrzavanje uvođenja inovativnih alata kao što su "inteligentni brojači" koji bi trebali biti usmjereni na potrošače i user-friendly, kako bi se krajnjim potrošačima pružila stvarna korist. Djelatnost 4: Izvući maksimum iz nacionalnih akcijskih planova o energetskoj učinkovitosti. Nacionalni akcijski planovi o energetskoj učinkovitosti pružaju sveobuhvatni benchmarking o energetskoj učinkovitosti, uključujući i mjerljive ciljeve i indikatore kojima bi se nadzirao napredak, uzimajući u obzir relativne startne pozicije i nacionalne okolnosti. Godišnji pregled mehanizama trebao bi se implementirati u ciljeve o energetskoj učinkovitosti Europa 2020.

11


2. Osigurati slobodan protok energije

12

Europska energetska tržišta su se otvorila kako bi se građanima omogućila veća korist od pouzdanih i konkurentnih cijena te više održive energije. Ovaj potencijal neće biti u potpunosti ostvaren ukoliko se ne naprave ogromni napori za stvaranje integriranijeg, povezanijeg i konkurentnijeg tržišta. Tržišta električne energije i plina još uvijek ne funkcioniraju kao jedinstvena tržišta. Ona su u velikoj mjeri fragmentirana u nacionalna tržišta sa brojim preprekama otvorenoj i poštenoj konkurenciji. Većina energetskih tržišta ostaje nacionalna te opsegom vrlo koncentrirana, često sa birokratiziranim tvrtkama koje drže monopolsku poziciju. Regulirane cijene energije dodatno smanjuju konkurenciju u mnogim zemljama članicama. S obzirom na ostale protu-kompetitivne prakse u energetskom sektoru, aktivno provođenje konkurentnosti je potrebno, ne samo od strane Komisije, već i od samih zemalja članica. Poboljšanje konkurencije u energetskim tržištima pridonijeti će postavljanju pravih poticaja za potrebna ulaganja i smanjivanju njihovih cijena. Uvođenjem zakonodavnog okvira kojim bi se promicao cilj od postizanja 20% energije iz obnovljivih izvora energije od 2020., Europa je poduzela prave korake u tom području. Potrebno je osigurati da se zakonodavstvo provede u potpunosti. Daljnji razvoj obnovljivih izvora energije još će neko vrijeme ovisiti o sustavu potpora. Komisija ovdje

mora odigrati svoju ulogu u osiguravanju da su poticaji održivi, u skladu sa tehnološkim napretkom i ne ometaju inovacije ili konkurenciju. Komisija međutim mora osigurati i potreban stupanj konvergencije ili usklađivanja između različitih nacionalnih shema budući da se tržišta obnovljivih izvora energije kreću sa lokalne na prekograničnu opskrbu. U tom kontekstu, uvjeti potrebni za paneuropsko trgovanje energijom iz obnovljivih izvora mora biti definirano na temelju najboljih praksi. Veća upotreba uravnoteženih, ekonomičnih i predvidljivih poticajnih premija, više tehnološko specifičnih potpora i instrumenata financiranja mora biti mobilizirano u skladu s pravilima o državnoj pomoći, tamo gdje su primjenjivi. Konkretno, retroaktivne promjene za poticaje bi se trebale izbjegavati s obzirom na negativan utjecaj koji takve izmjene imaju na povjerenje ulagača. Kao što je navedeno u Monti izvješću, novi izazov za 2020. je osigurati oslonac za protok električne energije i plina tamo gdje je potreban. Bez odgovarajuće infrastrukture diljem Europe, usporedive s drugim strateškim sektorima prijenosa kao što su telekomunikacije i promet, tržište neće nikada ispuniti svoja obećanja. Daljnji napori moraju unaprijediti energetsku infrastrukturu, posebice u zemljama članicama koje su pristupile EU 2004., te u manje razvijenim regijama.


Najvažnije od svega, Europi još uvijek nedostaje mrežna infrastruktura koja bi omogućila obnovljivim izvorima energije razvoj i natjecanje na ravnopravnoj osnovi sa tradicionalnim izvorima energije. Trenutni projekti za velike vjetroelektrane na sjeveru te solarne pogone na jugu trebaju odgovarajuće vodove kojima bi se ova zelena energija prenosila do područja velike potrošnje. Današnje mreže će se boriti s apsorbiranjem količine energije koju zadani cilj za 2020 povlači sa sobom (33% ukupne bruto proizvodnje energije).

njihov strateški karakter, ne može se pretpostaviti da će sve potrebne investicije biti isporučene od strane tržišta.

Inteligentna brojila i mreže su ključne za punu eksploataciju potencijala obnovljivih izvora energije i uštede energije, kao i za poboljšanja energetskih usluga. Jasne politike i zajednički standardi o inteligentnim brojilima i mrežama potrebni su kako bi se do 2020. osigurala interoperabilnost kroz cijelu mrežu.

Plin može dobiti na važnosti i kao back-up gorivo za varijablu električne energije. Sve to poziva na diversifikaciju uvoza, bilo kroz plinovode ili LNG terminale, dok od domaćih plinskih tvrtki zahtijeva sve veću povezanost.

Konačno, obveza solidarnosti među zemljama članicama biti će ništavna bez dovoljne unutarnje infrastrukture i poveznica preko vanjskih granica i morskih područja. Kao glavni uvoznik energije, na EU direktno utječe razvoj mreža u susjednim zemljama. Izgradnja novih poveznica na našim granicama trebala bi dobivati istu pozornost koju dobivaju unutareuropski projekti. Takve veze su bitne ne samo za naše susjede, već i za osiguravanje stabilnosti i sigurnosti opskrbe EU. Poseban naglasak se treba dati Južnom koridoru te učinkovitom početku projekata od europskog interesa, posebice Nabucco plinovoda i ITGI-a. Biti će potrebna ulaganja u iznosu od 1 trilijuna eura do 2020. kako bi se zamijenilo zastarjele kapacitete, moderniziralo i prilagodilo infrastrukturu te snabdijevalo većoj i promijenjenoj potražnji za niskougljičnom energijom. Dok se investicijske odluke uglavnom nalaze u rukama glavnih igrača (energetskih kompanija, operatera sustava i potrošačima), javne politike su presudne u stvaranju stabilnog i transparentnog okvira za investicijske odluke. Novi alati koji su stvoreni unutar Trećeg energetskog paketa, uključujući i Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER) te nove mreže operatera prijenosnih sustava za električnu energiju i plin (ENTSO-E i ENTSO-G) trebale bi biti u potpunosti iskorištene u narednim godinama zbog daljnje integracije energetskih tržišta. Regionalne inicijative bi trebale osnovice prema europskom tržištu.

poslužiti

kao

Ulaganja u infrastrukturu i dalje će se uglavnom financirati iz davanja koja plaćaju korisnici. Međutim, s obzirom na opseg ulaganja, njihovu prirodu i

Komisija će usvojiti novu strategiju o razvoju energetske infrastrukture kako bi se potaknula odgovarajuća ulaganja u mreže električne energije, plina, nafte i ostalih energetskih sektora. Pod uvjetom da je ta opskrba stabilna, prirodni plin će i dalje igrati ključnu ulogu u energetskoj mješavini EU u narednim godinama.

Osim pitanja financiranja, složene i dugotrajne administrativne procedure također su jedno od uskih grla. Postojeća pravila i procedure za projekte od europskog interesa (npr. sigurnost opskrbe, solidarnost i svrhe integracije obnovljivih izvora energije) moraju biti poboljšane i značajno pojednostavljene, uz poštivanje načela javnog prihvaćanja postojećih zakona o zaštiti okoliša. Zajednice na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini moraju se na konstruktivniji način uključiti u olakšavanje provođenja projekata od europskog interesa kroz donošenje konkretnih, kratkoročnih koristi za njih kroz primjerice povlašten pristup javnim fondovima.

13


Prioritet 2: Izgradnja paneuropskog integriranog energetskog tržišta Djelatnost 1: Pravovremena i točna provedba zakonodavstva unutarnjeg tržišta Komisija će nastaviti osiguravati ispravnu i pravovremenu provedbu postojećih unutarnjih energetskih tržišta te jačanje politika konkurentnosti. Za daljnju integraciju energetskih tržišta, regulatorni okvir mora biti konsolidiran (npr. mrežni kodovi), dopunjen drugim aktivnostima kao što su spajanja tržišta, razvoj ciljanih modela razvoja i okvir za tržišno trgovanje kroz efektivnu transparentnost i nadzor. Ako se ove mjere pokažu nedovoljnima ili ACER-ov djelokrug bude preusko definiran, daljnje zakonodavne mjere će biti provedene. Djelatnost 2: Utvrđivanje nacrta europske infrastrukture 2020-2030. Predstojeća Komisijina uredba o infrastrukturi omogućiti će Europi definiranje prioritetnih infrastruktura koje će biti razvijene s ciljem stvaranja funkcionalnog unutarnjeg tržišta, osiguranja integracije proizvodnje velikih razmjera iz obnovljivih izvora energije i osiguranja sigurnosti opskrbe, u skladu sa vizijom održivog europskog energetskog sustava do 2050. Do 2015., niti jedna zemlja članica ne smije biti izolirana iz unutarnjeg europskog tržišta. Prekogranični koridori moraju također biti pokriveni. 10-godišnji plan razvoja mreža ENTSO-E i ENTSO-G biti će proveden uz pomoć ACER-a u suradnji sa svim drugim relevantnim dionicima. Ova djelatnost će se graditi na osnovi uspješnih regionalnih inicijativa kao što su one u Baltičkoj regiji te će također uključivati procjene potrebnih skladišnih kapaciteta i mjera prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući i potrebu za budućim transportom CO2 u Europi. Prijedlog Komisije ima za cilj pripremu mreže za neizbježne promjene u potražnji koje će proizaći iz energetskih i prometnih politika, kao što su elektro-mobilnost i povećanje decentralizirane kao i proizvodnje velikih razmjera energije iz obnovljivih izvora.

14

Komisija će predložiti niz alata sljedeće godine kojima bi se provela implementacija strateških infrastrukturnih prioriteta u naredna dva desetljeća. Oni će uključivati nove metode za definiranje strateške infrastrukture neophodne za Europsku uniju u cjelini u smislu konkurentnih energetskih odredbi, održivosti okoliša i pristupa prema obnovljivim izvorima energije, kao i sigurnosti opskrbe. Ti vitalni dijelovi su određeni kao "od europskog interesa" kako bi im se olakšalo dobivanje potrebnih dozvola i koncentriranje financijskih sredstava ukoliko bude potrebno. Selektivnost će biti ključna u ovom nastojanju. Veze sa trećim zemljama će također biti uzete u obzir. ACER, ENTSO-E i ENTSO-G dobiti će mandat za razvoj nacrta europskih plinskih i električnih mreža do 2020-2030. Njih bi trebala slijediti dugoročna vizija temeljena na smjernicama energy 2050 koje će biti predstavljene u 2011. Djelatnost 3: Pojednostavljivanje postupaka za dobivanje dozvola i tržišnih pravila za razvoj infrastrukture Komisija će predložiti uvođenje sheme dodjeljivanja dozvola koja će se odnositi na projekte "od europskog interesa" kojima bi se poboljšali trenutni procesi kroz koje npr. jedno tijelo na nacionalnoj razini, poštujući sigurnost i sigurnosne standarde osigurava potpunu usklađenost sa EU zakonodavstvom o zaštiti okoliša. Uravnoteženi i poboljšani postupci osigurati će veću transparentnost i omogućiti otvorene i transparentne rasprave na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini s ciljem jačanja povjerenja javnosti i prihvaćanja provođenja ovih instalacija. Dodatno, biti će istraženi načini pozitivnog nagrađivanja, kroz pojačan pristup javnim fondovima regijama i zemljama članicama koje se konstruktivno uključe i uspijevaju u omogućavanju pravovremene izgradnje projekata od europskog interesa. Kako bi se postiglo tržišno udruživanje do 2014., ACER će, unutar svojih ovlasti, osigurati definiciju i provedbu svih potrebnih tehničkih (usklađivanje, standardizacija itd.) i regulatornih pitanja vezanih uz međusobno prekogranično povezivanje mreža; pristup obnovljivim izvorima energije i integraciju novih tehnologija. Detaljni program djelovanja biti će predstavljen u skladu s pomaganjem zemljama članicama u procesu stvaranja sustava inteligentnih brojila/mreža (uključujući i pitanje prikaza informacija za krajnjeg potrošača) i poticanje novih energetskih usluga. Djelatnost 4: Pružanje pravilnog okvira financiranja Uzimajući u obzir činjenicu da je većina projekata razvoja infrastrukture komercijalne naravi, Komisija će definirati metodologiju analize optimalnog balansa između javnog i privatnog financiranja (vodeći se načelima koja se provode diljem Unije: korisnik plaća - u smislu prekogranične cost-benefit dodjele, te porezni obveznik plaća - podjela tereta za komercijalno neodržive, te projekte od važnosti za cijelu EU). Ona će se definirati u skladu sa važećim pravilima o državnim potporama. Za projekte "od europskog interesa" koji nemaju ili su slabe komercijalne naravi, predložiti će se inovativni mehanizmi financiranja koji će najviše ovisiti o javnoj potpori s ciljem poboljšanja investicijske klime za pokrivanje glavnih rizika i ubrzanje provedbe projekta. Razvoj vlastite energetske infrastrukture je kritičan i hitan; on zahtijeva širi pogled na nove instrumente financiranja (javnog i privatnog), kao i mobilizaciju dodatnih sredstava kroz naredne višegodišnje okvire financiranja.


3. Osigurana, sigurna i pristupačna energija za građane i tvrtke Unutarnje tržište koje dobro funkcionira pogodi potrošačima većim izborom i nižim cijenama. Ipak, mnogi potrošači ne doživljavaju optimistično otvaranje tržišta većoj konkurenciji između više dobavljača. Pojedinačni potrošači moraju biti svjesni svojih prava te ih provoditi u okviru zakonodavstva EU. Oni bi morali biti u mogućnosti iskoristiti mogućnosti koje su stvorene otvaranjem tržišta, te osjećati sigurnost u pristupu energetskim uslugama koj su im potrebne uz profil emisija koji oni žele. Otvaranje tržišta može omogućiti najbolje moguće cijene, izbor, inovacije i usluge za potrošače ukoliko je u skladu sa mjerama koje garantiraju sigurnost, štite potrošače i omogućavaju im da odigraju aktivnu ulogu u liberalizaciji tržišta. Međutim, čini se da građani nisu svjesni svojih prava unutar zakonodavstva EU, ili ih nerado ostvaruju. Daleko veći napori su potrebni kako bi se informiralo građane o njihovim pravima te ih se uključilo u unutarnje tržište. Isto tako, potencijal za smanjenje energetskih računa kroz uštedu energije treba biti bolje postavljen. Forum građana (London) i Forum održive energije (Bukurešt) su utemeljeni s ciljem poboljšanja energetske situacije kućanstava, te se moraju istraži načini kojima će ove metode biti više u skladu s potrebama kućanstava. Konkurentska pozicija važnih sektora europske ekonomije također ovisi o dostupnosti sigurne energije po pristupačnim cijenama.

Energija, posebice električna energija, predstavlja značajan dio ukupnih troškova proizvodnje u ključnim europskim industrijama, uključujući velika, mala i srednja poduzeća. Međunarodno tržište nafte moglo bi se smanjiti i prije 2020., što ukazuje na potrebu za smanjenjem potreba za naftom od strane europskih potrošača, što se u ovom trenutku ne događa. Potrošači moraju biti svjesni nužnosti smanjenja potrošnje fosilnih goriva te moraju znati kako smanjiti svoje račune u vremenima rasta cijena. "User friendly" inteligentne mreže, inteligentna brojila i naplata može pomoći u tom pogledu. Ali potrošači također moraju postati proaktivniji. Kako bi se potrošačima omogućila veća participacija na tržištu, moraju se poduzeti mjere podizanja svijesti o mogućnostima, povećati mogućnosti usporedbe cijena te olakšati prelazak na drugog operatera kao i unaprijediti postupci u slučaju spora/prigovora. Pružanje pristupačne i troškovno osjetljivije pouzdane opskrbe potrošačima, uglavnom je zadatak unutarnjeg tržišta. Funkcionirajuće unutarnje tržište na temelju dostatnog prijenosa i infrastrukture za pohranu najbolja je granatija sigurnosti opskrbe, budući da energija prati tržišne mehanizme i potiče tamo gdje je potrebna. Međutim, potrebne su "sigurnosne mreže", na primjer u slučajevima osjetljivih potrošača, ili u vremenima kada tržišni mehanizmi ne mogu osigurati dovoljnu količinu isporučene energije.

15


Unutarnje tržište je otežano kada zemlje članice nisu međusobno povezane, kao što je slučaj s baltičkim državama. Uredba o plinskoj sigurnosti važna je utoliko što osigurava spremnost tržišta na nošenje sa vremenima krize te zaštićuje domaće potrošače. Nastavljajući međupovezanost među zemljama članicama kao i aktivnu konkurenciju koju nalaže Komisija i zemlje članice mogu doprinijeti daljnjoj diversifikaciji izvora opskrbe, posebno u onim zemljama članicama koje trenutno ovise samo o jednom ili nekoliko izvora opskrbe. Energetska politika je također odgovorna za zaštitu europskih građana od rizika vezanih uz proizvodnju i transport. EU mora nastaviti biti svjetski lider u razvoju sustava za sigurnu nuklearnu energiju, transport radioaktivnih tvari, kao i upravljanje nuklearnim otpadom. Međunarodna suradnja u području nuklearne sigurnosti igra važnu ulogu u ostvarivanju nuklearne sigurnosti i uspostavljanju čvrstog ne-razvojnog režima. U naftnom i plinskom sektoru eksploatacije i pretvorbe, europski zakonodavni okviri trebaju jamčiti najviše razine sigurnosti i nedvosmislenost odgovornosti za naftne i plinske instalacije.

16


Prioritet 3: Osnaživanje potrošača i postizanje najviše razine sigurnosti i zaštite Djelatnost 1: Izrada energetske politike usmjerene ka potrošaču Aktivna politika tržišnog natjecanja na europskoj i nacionalnoj razini i dalje je neophodna za poticanje konkurencije i garantiranja potrošačima da imaju pristup energiji po pristupačnim cijenama Komisija će predložiti mjere pomoći potrošačima za bolje sudjelovanje na energetskom tržištu u skladu s trećim energetskim paketom. Ove mjere će uključiti razvoj smjernica na temelju najboljih praksi u području mijenjanja dobavljača, daljnje implementacije i praćenja naplate i pritužbi, te identifikacija najboljih praksi u alternativnim načinima rješavanja sporova. Alat za usporedbu cijena temelji se na metodologiji koju su razvili energetski regulatori i druga nadležna tijela te bi trebao biti dostupan svim potrošačima, dok bi svi dobavljači trebali pružiti ažurirane informacije o njihovim cijenama i ponudama. Konačno, daljnji napori trebaju biti usmjereni na pomicanje fokusa sa cijena energije na troškove energije u razvoju tržišta energetskih usluga. Komisija će objaviti redovne benchmark izvještaje kojima će se mjeriti provedba regulatornih odredbi koje se odnose na potrošače i opću razinu zaštite diljem unutarnjeg tržišta. Poseban naglasak će se dati ugroženim potrošačima i praksama koje omogućuju smanjenje potrošnje energije Napori da se poboljša funkcioniranje maloprodajnog tržišta treba ojačati uz pomoć regulatornih tijela i Foruma građana Londona te Foruma održive energije Bukurešta. Djelatnost 2: Kontinuirano poboljšanje sigurnosti i zaštite Sigurnosni uvjeti na offshore naftnim i plinskim platformama se revidiraju od strane Komisije zbog nesreće Deepwater Horizon, a s ciljem uvođenja strožih mjera od prevencije do odgovora i pitanja odgovornosti koje će jamčiti najvišu razinu zaštite u EU i ostatku svijeta Pravni okvir za nuklearnu sigurnost treba dodatno ojačati kroz srednjoročnu reviziju Direktive o nuklearnoj sigurnosti, implementacije Direktive o nuklearnom otpadu, te redefiniranju osnovnih sigurnosnih standarda za zaštitu radnika i stanovništva, kao i prijedloga za europski pristup režimu nuklearne odgovornosti. Veća usklađenost dizajna nuklearki i certificiranje na međunarodnoj razini također treba biti aktivno provođena. Sve te mjere će omogućiti da EU zadrži vodstvo u sigurnoj nuklearnoj energiji te doprinese odgovornom korištenju nuklearne energije diljem svijeta. Ista sigurnost i sigurnosna razmatranja će biti prihvaćena u razvoju i implementaciji novih energetskih tehnologija (sigurnost vodika, sigurnost CO2 transportnih mreža, pohrana CO2 itd).

17


4. Tehnološka promjena

18

Bez tehnoloških promjena, EU neće uspjeti u dostizanju svojih ambicija za 2050. dekarbonizacija energetskog i transportnog sektora. S obzirom na količinu vremena potrebnu za razvoj i širenje energetskih tehnologija, potrebno je hitno djelovanje u donošenju novih tehnologija visokih performansi i niskog udjela ugljika na europskoj razini. EU ETS sustav je važna podrška za uvođenje inovativnih tehnologija s niskim udjelom ugljika. Međutim, nove tehnologije će doći na tržište brže i ekonomičnije ako se ostvare kroz suradnju na razini EU. Diljem Europe planiranje i upravljanje je od izuzetne važnosti za stabilnost ulaganja, poslovno povjerenje i koherentnost politika. Planom strateških energetskih tehnologija (SET) utvrđene su srednjoročne strategije koje vrijede u svim sektorima. No, razvojni i demonstracijski projekti za glavne tehnologije (druge generacije biogoriva, inteligentne mreže, logičke mreže, prikupljanje i skladištenje ugljika (CCS), pohrana električne energije i elektro-mobilnosti, nova generacija nuklearne energije, obnovljivi izvori grijanja i hlađenja) moraju biti ubrzani. Sukladno, presudna priroda inovacija je istaknuta u strategiji 2020. kao glavna nit vodilja inicijative "Innovation Union". Sredstva potrebna za razvoj ovih tehnologija u naredna dva desetljeća su znatna, pogotovo u kontekstu trenutne gospodarske klime. Veći projekti poput onih za offshore vjetroelektrane kapaciteta većeg od 140 GW trenutno su u fazi planiranja od

strane europskih komunalnih usluga, istraživača i vlada, prvenstveno u Sjevernom moru ili u Desertec i Medring inicijativama koje uključuju nekoliko zemalja članica. Europska koordinacija i suradnja treba uključivati i udruživanje različitih izvora financiranja. Od svih dionika će se očekivati doprinos. Komisija će nastojati utjecati na EU proračun s ciljem povećanja ukupne razine financiranja. EU se suočava sa žestokom konkurencijom na međunarodnom tržištu tehnologija. Zemlje poput Kine, Japana, Južne Koreje i SAD-a provode ambiciozne industrijske strategije po pitanjima solarnih, vjetroenergetskih i nuklearnih tržišta. Istraživači i tvrtke iz EU moraju pojačati svoje napore kako bi ostali na čelu bujajućeg međunarodnog tržišta energetskih tehnologija, i tamo gdje je to od obostrane koristi, pojačati suradnju s trećim zemljama u određenim tehnologijama.


Prioritet 4: Proširenje europskog vodstva u energetskim tehnologijama i inovacijama Djelatnost 1: provedba SET plana bez odgode Komisija će osnažiti provedbu SET plana, a posebice zajednički programa Europskog energetskog istraživačkog saveza (EERA) i šest europskih industrijskih inicijativa (vjetar;solarna tehnologija; bioenergija; inteligentne mreže; nuklearna fisija; CSS). Intenzivirati će se rad s državama članicama kako bi se financirale aktivnosti zacrtane u Tehnološkim smjernicama 2010-20 i osigurao uspjeh velikih programa za demonstraciju kao što su New Entrants Reserve (NER300) program. Dostupno financiranje iz sredstava zajednice biti će koncentrirano na SET Plan inicijativu. Tehnološke smjernice europskih industrijskih inicijativa za 2010-20 se implementiraju od ove godine i dobiti će dodatnu potporu. One će biti kamen temeljac za pripremu sljedećih financijskih okvira vezanih koji će se odnositi na konsolidirane, redovno procijenjene, učinkovitije i fokusirane programe istraživanja energije. U tom kontekstu, Komisija će promicati razvoj strateški važnih istraživanja energetske infrastrukture u Europi, budući da ona snažno pridonose skraćivanju vremena od istraživanja i tehnološkog razvoja. Također će se nastaviti drugim putovima koji imaju veliki potencijal, kao što su obnovljivi izvori energije mora i obnovljivo grijanje i hlađenje. Djelatnost 2: Komisija će pokrenuti 4 nova velika europska projetka Komisija će preuzeti glavnu europsku inicijativu inteligentnih mreža kojom bi se povezala cijeli sustav električnih mreža, od offshore vjetroelektrana u Sjevernom moru, solarnih elektrana na jugu i postojećih hidroelektričnih brana, do individualnih kućanstava, istovremeno čineći mreže inteligentnijima, efikasnijima i pouzdanijima. Ponovno uspostavljanje europskog vodstva u skladištenju električne energije (velikih razmjera i u vozilima). Biti će razvijeni ambiciozni projekti u područjima hidro kapaciteta, pohrane u komprimiranom zraku, pohrane u baterijama te drugih inovativnih tehnologija za pohranu kao što je vodik. Ovo će pripremiti električnu mrežu na svim naponskim razinama za masovnu usvajanje decentraliziranih sustava malih razmjera i velikih centraliziranih sustava obnovljivih izvora energije. Implementacijom veliki sustava održive proizvodnje biogoriva, uključujući i reviziju o utjecaju neizravnih promjena korištenja zemljišta. Europska industrijska inicijativa o bioenergiji, vrijedna 9 milijardi eura, uskoro će biti pokrenuta s ciljem osiguravanja brzo tržišnog unosa druge generacije održivih biogoriva. Pružiti gradovima, urbanim i ruralnim područjima načine ostvarivanja većih razina uštede energije. "Smart cities" inovativno partnerstvo biti će pokrenuto početkom 2011., a okupiti će najbolje iz područja obnovljivih izvora energija, energetske učinkovitosti, inteligentnih gradskih mreža, čistog gradskog prijevoza kao što je električna-mobilnost, inteligentne mreže grijanja i hlađenja, u kombinaciji sa visoko inovativnim tehnologijama i ICT alatima. Regionalna politika EU može odigrati važnu ulogu u otvaranju punih potencijala. Ruralna područja također imaju značajne potencijale u ovom pogledu te mogu iskoristiti EARDF koji pruža financijska sredstva potpore ovakvim inovacijskim projektima. Djelatnost 3: Osiguravanje dugoročne tehnološke konkurentnosti EU S ciljem postavljanja temelja naše buduće konkurentnosti suočene sa jakom međunarodnom konkurencijom, Komisija je predložila inicijativu vrijednu 1 milijardu eura kojom bi se dala potpora graničnim istraživanjima koja donose bitne pomake u istraživanju niskougljične energije. Europsko vodstvo mora biti održano i u vodećem globalnom istraživačkom projektu ITER. Komisija će osigurati učinkovito upravljanje (uključujući i ograničavanje troškova) kao i stvaranje industrijske vrijednosti iz ITER-a i Europskog fuzijskog programa. Komisija će razviti europski istraživački program za energetske materijale, kojim će omogućiti europskom energetskom sektoru da zadrži kompetitivnost unatoč ograničenim rijetkim zemljanim resursima.

19


5. Jako međunarodno partnerstvo, posebice sa susjednim zemljama 20

Europsko energetskog tržište najveće je svjetsko regionalno tržište (više od 500 milijuna potrošača) i najveći energetski uvoznik. Međutim, suradnja i zajednički cilj koji je doveo do usvajanja europskih energetskih i klimatskih ciljeva nije još vidljiv u vanjskim energetskim politikama. Nekoliko izazova koji se postavljaju pred EU - klimatske promjene, dostupnost plina i nafte, tehnološki razvoj, energetska učinkovitost - zajednički su većini zemalja te ovise o međunarodnoj suradnji. Zemlje članice su opetovano pozivale Europsku uniju da prema trećim zemljama govori zajedničkim jezikom. U praksi, nacionalne inicijative ne mogu iskoristiti snagu veličine tržišta EU i mogle bi bolje izraziti EU interese. Međunarodna energetska politika mora slijediti zajedničke ciljeve sigurnosti opskrbe, konkurentnosti i održivosti. Iako su odnosi sa zemljama proizvođačima i tranzitnim zemljama bitni, odnosi sa zemljama koje su veliki potrošači energije te posebice zemljama u razvoju dobivaju na značaju. Kako bi ljudi izašli iz siromaštva potreban je pristup energiji budući da ciljevi iskorjenjivanja ekstremnog siromaštva do 2015. ne mogu biti ispunjeni ukoliko se ne poboljša pristup energiji. Kako bi se osiguralo da ovi ciljevi ne štete drugim zadanim ciljevima, održivi razvoj mora biti u srži energetske i razvojne politike. Novi obrasci ponude i potražnje na globalnim energetskim tržištima povećavaju konkurenciju za

energetskim resursima te u osnovici zahtijevaju od EU da bude u mogućnosti kombinirati tržišnu vrijednost energenata u odnosima s ključnim partnerskim trećim zemljama. Europa mora biti u poziciji da se oslanja na značajne dodatne izvore energije i rute do 2020. Potreba za međunarodnim rješenjem nas obvezuje da krenemo putem dekarbonizacije i energetske učinkovitosti s našim glavnim partnerima te kroz međunarodne okvire i pregovore. ETS je glavni igrač međunarodnog tržišta emisija, te bi se trebale provesti daljnje mjere koje bi omogućile daljnji razvoj ovih tržišta. Kao predvodnik u razvoju politika, EU ima veću mogućnost utjecaja na uspostavljanje standarda zaštite okoliša i promicanje poštivanja transparentnog i konkurentnog tržišta. EU već ima niz komplementarnih i ciljanih okvira u rasponu od specifičnih energetskih odredbi u bilateralnim sporazumima sa trećim zemljama (Sporazum o slobodnoj trgovini, Sporazumi o partnerstvu i suradnji, Sporazumi o pridruživanju itd.), memorandumima o razumijevanju o energetskoj suradnji, kroz multilateralne ugovore, kao što su Ugovor o energetskoj zajednici i sudjelovanje u Ugovoru o energetskoj povelji. Europska unija sada mora formalizirati načelo po kojemu zemlje članice mogu djelovati u korist EU kao cjeline u bilateralnim energetskim odnosima s


ključnim partnerima i na globalnim raspravama. Nadovezujući se na pravne temelje Lisabonskog ugovora, koji pojašnjava i jača vanjske dimenzije, europska vanjska energetska politika mora osigurati učinkovitu solidarnost, odgovornost i transparentnost među svim zemljama članicama, odražavajući interese EU i osiguravajući sigurnost europskog unutarnje energetskog tržišta. Učinkovitija koordinacija na razinama EU i zemalja članica još uvijek se mora provesti. U nuklearnom području, međunarodna suradnja je proizvela dobre rezultate. To je od posebne važnosti budući da mnoge susjedne zemlje upravljaju ili namjeravaju graditi nuklearne elektrane. EU mora potaknuti partnerske zemlje na primjenu postojećih međunarodnih standarda i procedura vezanih uz nuklearnu sigurnost te se pobrinuti da budu obvezujući i učinkovito provođeni diljem svijeta. EU je u dobroj poziciji jer je prva poduzela takve mjere, bilo u polju sigurnosti i zaštite te ima specifične instrumente suradnje kreirane za tu svrhu. Kao što je od vitalne važnosti sigurnost opskrbe, vanjska dimenzija europske energetske politike mora biti u skladu i međusobno jačati druge vanjske

aktivnosti EU (razvoj, trgovina, klima i biološka raznolikost, proširenje, Zajednička vanjska i sigurnosna politika, itd.). Mora postojati sinergija između energetskih ciljeva i drugih mjera i instrumenata politika, uključujući trgovinu, bilateralne sporazume te razvoj instrumenata suradnje. Energetska sigurnost je usko povezana sa europskim vanjskim i sigurnosnim prioritetima. Diversifikacija goriva, izvora opskrbe te tranzitnih ruta bitna je za sigurnost EU kao što je i dobro upravljanje, poštivanje propisa i zaštita europskih vanjskih ulaganja u energetsku proizvodnju tranzitnih zemalja. Štoviše, politike EU će obratiti posebnu pozornost na sigurnost i zaštitu nafte, plinovoda prirodnog plina te srodnih proizvodnih i transportnih infrastruktura kombiniranjem energetskih politika te instrumenata zajedničkih vanjskih i sigurnosnih politika. Tijekom 2011. Komisija će predstaviti konkretne prijedloge za jačanje ukupne dosljednosti i učinkovitosti vanjske energetske politike, uključujući zemlje članice, različite vanjske politike europske unije i vanjske programe podrške.

21


Prioritet 5: Jačanje vanjske dimenzije europskog energetskog tržišta Djelatnost 1: Integriranje energetskih tržišta i regulatornih okvira sa susjednim zemljama Ugovor o energetskoj zajednici treba provesti i proširiti na sve susjedne zemlje koje su spremne usvojiti modele tržišta Europske unije. U tom kontekstu, tržišna integracija i regulatorna konvergencija treba biti provedena kroz sveobuhvatne EU sporazume koji se temelje na pravilima EU u zemlje obuhvaćene Europskom susjedskom politikom i Procesom proširenja, posebice u mediteranskoj regiji i tranzitnim zemljama kao što su Ukrajina i Turska. Osim toga, Ugovor o energetskoj zajednici treba produbiti proširenje novih pravnih stečevina potpisnicama Ugovora. Ovim pristupom bi se ojačalo sudjelovanje susjednih zemalja u unutarnje tržište, a pružilo bi i dodatne mogućnosti te zaštitilo od rizika istjecanja ugljika unutar energetskog sektora. Komisija će predložiti mehanizme usklađivanja postojećih međunarodnih ugovora (posebice u plinskom sektoru) sa unutarnjim tržišnim pravilima te na jačanje suradnje između država članica za sklapanje novih. Prijedlog će postaviti i potreban regulatorni okvir između EU i trećih zemalja na razvijanju strateških ruta do novih dobavljača, osobito oko Južnog koridora te južnog Mediterana. Pitanja nabavke, uključujući i razvoj mreža te eventualne grupirane aranžmane opskrbe kao i regulatorne aspekte, koji se posebice odnose na slobodu tranzita i sigurnost ulaganja, biti će pokriveni. Tehnička pomoć EU biti će mobilizirana za učinkovitu provedbu pravne stečevine unutarnjeg tržišta i modernizaciji energetskog sektora u susjednim zemljama, a sve s ciljem poboljšanja koordinacije potpore koju pruža EU, njezine zemlje članice i međunarodna zajednica. Djelatnost 2: Uspostava povlaštenih partnerstava s ključnim partnerima

22

Za vrijeme provođenja diverzifikacije izvora uvoza i transportnih ruta, biti će ostvareno i ojačano energetsko partnerstvo sa ključnim dobavljačima i tranzitnim zemljama. Ono će ciljati na promicanje ključnih principa koji su sadržani u Energetskoj povelji (kao što je sloboda tranzita, transparentnost, sigurnost, mogućnosti ulaganja, te usklađenost sa međunarodnim pravom). Djelatnost 3: Promicanje globalne uloge EU za buduću niskougljičnu energiju Energetska učinkovitost, čiste tehnologije i sigurna i održiva niskougljična energija trebale bi biti integrirane u europske bilateralne aktivnosti suradnje, posebice s glavnim potrošačima i zemljama u razvoju te kroz globalna partnerstva. Komisija će pokrenuti veliku suradnju s Afrikom oko energetske inicijative kako bi se postupno osigurala održiva energija za sve građane, u skladu sa Zelenom knjigom razvojne politike. Djelatnost 4: Promicanje pravno obvezujućih standarda o nuklearnoj sigurnosti i neširenju na svjetskoj razini Komisija će razviti niz inicijativa koje će za cilj imati poticanje partnerskih zemalja na usvajanje međunarodnih standarda o nuklearnoj sigurnosti i neširenju te pravno obvezujućih procedura koje bi trebale biti učinkovito provedene diljem svijeta, posebice kroz intenzivnu suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju te zaključnim Euratom ugovorima s ključnim dobavljačima i korisnicima nuklearne energije.


zaključak EU je na pragu nezamislivog perioda u energetskoj politici. Energetska tržišta su u velikoj mjeri bila zaštićena od nedavnih turbulentnih ekonomskih događanja, prvenstveno zbog liberalizacije, dovoljne opskrbe i proizvodnih kapaciteta te adekvatnih mogućnosti uvoza. Međutim,slijede dramatične promjene. Cijene energije će biti pogođene velikom potrebom energetskog sektora za investicijama, kao i ugljičnim oporezivanjem te višim međunarodnim cijenama energije. Konkurentnost, sigurnost opskrbe i klimatski ciljevi će biti ugroženi ukoliko se električne mreže ne unaprijede, zastarjele elektrane zamijene konkurentnim i čistijim alternativama, te energija ne počne koristiti učinkovitije u cijelom energetskom lancu. Zemlje članice i industrija su prepoznale mjeru ovih izazova. Sigurna opskrba energijom, učinkovito korištenje resursa, pristupačne cijene i inovativna rješenja su odlučujuća za dugoročni održivi rast, stvaranje radnih mjesta i kvalitetu života. Zemlje članice su se složile da će se suočiti s navedenim izazovima kroz efektivno provođenje politika i akcija na razini EU, europeizirajući energetsku politiku. To uključuje usmjeravanje EU potpore prema prioritetima koja tržišta nisu u mogućnosti doseći te koja donose najviše europske vrijednosti. Nova energetska strategija EU

zahtijevati će znatne napore inovacijama i investicijama.

u

tehničkim

Poticati će dinamično i konkurentno tržište te dovesti do jačanja institucionalnih aranžmana za praćenje i vodstvo razvoja. Doći će do jačanja sigurnosti i održivosti energetskih sustava, upravljanja mrežama i regulacije energetskog tržišta. To će uključivati niz opsežnih napora o informiranju i ohrabrivanju kućanstava i poslovnih potrošača, njihovog uključivanja u prijelazu na održivu energetsku učinkovitost, kroz uštedu energije, smanjivanje rasipanje i prebacivanje ne tehnologije niske razine ugljika te niskougljična goriva. Investicije u niskougljičnu proizvodnju energije biti će dodatno potaknute tržišnim instrumentima kao što su trgovanje emisijama i porezi. Nova strategija će poduzeti prve korake u pripremi EU za veće izazove koje bi se već mogli postići do 2020. Prije svega, ona će osigurati bolje vodstvo i koordinaciju na europskoj razini, kako za interne akcije tako i u odnosima s vanjskim partnerima. Globalni energetski sustav ulazi u fazu brze tranzicije s potencijalno dalekosežnim posljedicama koje će se odvijati u idućih nekoliko desetljeća. Europa mora djelovati prije nego što se otvorene mogućnosti zatvore. Vremena je malo. Stoga, Komisija će predstaviti većinu prijedloga kako bi se dostigli ciljevi 2020. u narednih 18 mjeseci.

23


Diskusija, usvajanje i implementacija će biti potrebna u vrlo kratkom roku. Na taj način, EU će biti u mogućnosti bolje postaviti osnovne elemente ishoda 2020. - standarde, pravila, regulacije, planove, projekte, financijske i ljudske resurse, tehnološka tržišta, društvene izazove itd. te pripremiti građane Europe za izazove koji prethode. Zbog dugog vremena čekanja na promjene u energetskim sustavima, ako danas počnemo djelovati to ne znači da će strukturalne promjene potrebne za prijelaz na niskougljičnu ekonomiju biti gotove do 2020. Stoga je potrebno gledati izvan zadane vremenske skale od one zadane sadašnjom strategijom kojom bi se osiguralo da je Europa dobro pripremljena za ciljeve 2050, sa sigurnim, konkurentnim i niskougljičnim sustavima. Komisija će stoga dopuniti ovu strategiju smjernicama za 2050., koje će postaviti mjere obuhvaćene ovim dokumentom i kroz dugoročni kontekst sagledati daljnje

24



Energija 2020: Strategija za konkurentnu, održivu i sigurnu energiju