U okviru navedenog perioda treba napon1enuti Osnovni zakon od 7. V 1850, kojim je naglaseno da je Vojna krajina ncdjeljivi dio austrijske monarhije. Primjenjuje se sistem opCina, koji je naknadno ureden 1862. g., kada je donesen Zakon o opCinama. 11 I unutar brodskog Magistrata raste raspolozenje za ukidanje granice. Tako su vijccnici Stjcpan Leovic, Ivan Paravic i Dimovic podnijeli caru, pu· tern Glavnog zapovjednistva u Zagrebu, predstavku, kojom mole ukidanje granice. Predstavka im je vracena s obrazlozenjem da je treba slati putem Magistrata. 12 Sjedinjenje jc dozvolio car S\'Ojom Odlukom od 15. srpnja 1881. godine. Tako je i grad Brod 1. kolovoza 1881. dosao pod vlast Zemaljske vlade u Zagrebu. Iz Broda je 29. srpnja 1878. general Josip barun Filipovic presao prcko Save u Bosnu da ovu zemlju okupira za Austro-Ugarsku po odredbi Berlinskog kongresa; a kada je krajem XIX st. Austrija radi vlastitih interesa sagradila zeljeznicu i podigla zeljeznicki most preko Save, sluieci se Adorn kao podlogom (kao i Turci), znatno je oslabio promet na Savi ,osobito od Broda do Siska, ali je zato Brod postao znacajno pretovarno srediste, narocito za pretovarnu robu koju je Austrija izvlacila iz nasih krajeva. Ako bismo htjeli prikazati historijat razvitka Slavonskog Broda od XVIII stoljeca, onda bismo mogli reci da je Brod iz doba Vojne krajine do prve polovice XIX st. predstavljao znacajn vojni centar. U prvom periodu tog razdoblja njegove najznacajnije institucije sacinjavali su vojni objekti (tvrdava, karaule i dr.) s posadama koje su u njemu boravile. Gradanski dio naselja u XVIII st. razvija se relativno sporo. Tek krajem tog i pocetkom XIX st. taj razvitak se ubrzao. U tom periodu Brod se postupno pretvara iz vojnog u obrtnicko-trgovacki centar. Proces izgradnje industrije zapocinje 90-tih godina proslog stoljeca, a samim tim Brod kao dotadasnje obrtnicko-trgovacko naselje poprima sve vise obiljezja jednog industrijskog centra, koji u toku XX st., uoci II svjetskog rata, postaje jedan od najznacajnijih u zemlji. Razvitku Broda kao grada znatno je pridonio njegov geografsko-strateski polozaj. Radi toga on je bio i vazno prometno cvoriSte: cestovno, zeljeznicko i rijecno.13 Krajcm XIX st. u Brodu jos ne postoje moderni radnicki pokret, ali to ne znaci da nije bilo ni naprednih socijalistickih ideja i ljudi koji su ih sirili. Jedan od nosilaca tih ideja bio je Milos Krpan, koji je upoznao socijalisticku nauku jos 80-tih godina proslog stoljeca. On i jos nekolicina drugih su putem razgovora, predavanja i sastanaka upoznavali narod s nepravdama kapitalistickog drustva, sa socijalistickom naukom, a narocito su posvecivali paznju i vodili brigu oko kulturno-prosvjetnog uzdizanja naroda!4 Kroz minulih 47 godina (1894 - 1941), od dana kada su u Brodu osnovane prve radnicke organizacije pa do kraja postojanja kapitalisticke Jugoslavije, borba neprijatelja protiv radnickog pokreta u Brodu bila je raznovrsna: od lazi i kleveta, propagande, preko ubacivanja spijuna u radnicke organizacije do otvorenog policijskog terora. Medutim, u najtezem polozaju 11 Dr l\•an Beuc - Povijest institucija driavne vlasti u Hrvatskoj (1527 - 1945), Zagreb, 1969. 12 HAB, spis iz fonda G. p. br. 1459/1871. 13 Mr. Zdravko Krnic, Pregled historije radnickog pokreta drvodjelaca, Slavonski Brod, 1956, str. 7, 8. i 10. 14 Isto.
13