Page 1


Dražen Kotrošan i Nermina Sarajlić

Ptice i lovstvo u Bosni i Hercegovini

Sarajevo, 2014


Autori: Dražen Kotrošan i Nermina Sarajlić Izdavač: Ornitološko društvo „Naše ptice“ Broj primjeraka: 50


Sadržaj

Predgovor 1. Ptice u Bosni i Hercegovini 2. Lovstvo u Bosni i Hercegovini 2.1.Organizacija lovstva u Bosni i Hercegovini 2.2. Zakoni o lovstvu u Bosni i Hercegovini 2.3. Područja bez lova (Hunting Ban Areas) 2.4. Lov na ptice u Bosni i Hercegovini 2.5. Krivolov u Bosni i Hercegovini 3. Prijedlozi 3.1. Izmjene zakona i pravilnika 3.2. Prijedlozi novih područja za zabranu lova 4. Literatura Prilozi Birds and hunting in Bosnia and Herzegovina (Summary)

................. ................. ................. ................. ................. ................. ................. ................. ................. ................. ................. ................. .................

5 6 6 8 25 26 27 29 29 29 30 31 39


Predgovor Bosna i Hercegovina se još uvijek svrstava u red zemalja sa izrazito visokim stupnjem biodiverziteta, iako je u posljednjih 100 godina došlo do drastičnih poremećaja uvjetovanih nizom faktora kada je fauna ptica u pitanju, što se najviše ogleda u činjenici da je oko 20 vrsta prestalo da gnijezdi u Bosni i Hercegovini u datom periodu. U važne razloge za smanjenje brojnosti vrsta, ali i brojnosti populacija pojedinih vrsta ptica u Bosni i Hercegovini ubrajaju se i nepostojanje organizovane kontrole (krivo)lova i loši zakoni koji uređuju oblast lovstva. Jedan od zadataka u sklopu projekta „Adriatic Flyway 2“ bio je utvrditi stanje u oblasti lovstva sa aspekta ornitofaune i aktuelnu situaciju kada je u pitanju krivolov ptica. U tom smislu prezentirana studija donosi podatke koje su istraživači uspjeli prikupiti. Nažalost, još uvijek je teško utvrditi stvarno stanje po pitanju krivolova, dok je jasno da su aktuelni zakoni neusklađeni sa evropskim standardima i normama, veoma loši kada je u pitanju broj i zaštita vrsta ptica koje uključuju i u praksi teško provodljivi. Na kraju studija donosi određene prijedloge za izmjene zakonske legislative i unapređenje stanja u oblasti lovstva kada su ptice u pitanju. Na ovaj način se želi podstaknuti entitetska ministarstva i lovačka udruženja na poboljšanja u datoj oblasti i usklađivanje sa pozitivnim praksama u drugim državama. Autori


1. Ptice u Bosni i Hercegovini Dosadašnja sistematična istraživanja ptica (Aves) u Bosni i Hercegovini, koja su započela u drugoj polovini 19. stoljeća, mogu se podijeliti u tri značajna perioda. Prvi period, od 1888. do 1914. godine, karakteriše rad austrijskog ornitologa dr. Othmara Reisera koji je, radeći kao kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, postavio osnove ornitologije u Bosni i Hercegovini. Pregled istraživanja iz datog perioda dat je u prvom dijelu monografije „Materialen zu einer Ornis balcanica“ koji je publiciran tek 1939. godine. Ovo je ujedno i jedina do sada objavljena monografija o pticama Bosne i Hercegovine. Drugi period, od 1964. do 2000. godine, svojim radom je obilježio prvi bosanskohercegovački ornitolog dr. Svjetoslav Obratil, kustos zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Ovaj period karakterišu faunističko-ekološka istraživanja pojedinih područja (Bardača, ribnjaci Saničani i Prijedor, Vran i Dugo polje, Nacionalni park Sutjeska, Hutovo blato, Livanjsko polje, Popovo polje, Dabarsko polje, Fatničko polje, Gatačko polje, Nevesinjsko polje), a treća značajna faza započinje osnivanjem Ornitološkog društva „Naše ptice“ 2003. godine. U ovom periodu izdvaja se početak sistematičnijih prikupljanja kvantitativnih podataka o lokalnim populacijama ptica i povećanje broja posmatrača ptica (Kotrošan & Papes, 2007). Prema posljednjem revidiranom popisu (Kotrošan & Drocić, 2012) u Bosni i Hercegovini je od 1888. Godine zabilježeno 338 vrsta, od čega je 230 vrsta registrovano kao gnjezdarice (Kotrošan, 2008-2009), od kojih je 20-ak (bjeloglavi sup - Gyps fulvus, žličarka - Platalea leucorodia, ždral Grus grus itd.) je prestalo da gnijezdi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stotinu godina (Kotrošan & Papes, 2007). Tri područja u Bosni i Hercegovini (Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje) su uvrštena na Ramsar listu područja od međunarodnog značaja za ptice vodenih staništa, a četiri (Bardača, Hutovo blato, Boračko jezero i Livanjsko polje) na listu Međunarodno značajnih područja za ptice (IBA područja). Pored navedenih, još 40 područja je prepoznato kao potencijalna IBA područja (Kotrošan et al., 2012). Zaštita ptica i njihovih staništa regulisana je kroz entitetske zakone o zaštiti prirode, odnosno kad su u pitanju lovne vrste entitetskim zakonima o lovstvu. Prvi „Prijedlog Crvene liste ptica za Bosnu i Hercegovinu“ urađen je 1988. godine (Obratil & Matvejev, 1988) i sadržavao je 97 vrsta (Ex - 8, Ex? - 7, E - 16, V - 39, 18 - R, I - 6, K - 3 i 5 vrsta bez kategorije). U 2000. godini Zavod za zaštitu kulturnog i historijskog nasljeđa BiH realizovao je projekat “Izrada Crvenih lista flore i faune“, ali date liste nikada nisu objavljene. U 2011. i 2012. godini entitetska ministarstva su pokrenula projekte pripreme Crvenih lista, čiji je zadatak bio izrada prijedloga listi. Međutim, ministarstva su date prijedloge objavila kao zvanične dokumente (odluke i uredbe) što trenutno unosi zabunu, jer nije jasno da li se radi o zvaničnim Crvenim listama. U Republici Srpskoj „Crvena lista“ sadrži 304 vrste bez kategorizacije ugroženosti (http://www.nasljedje.org/docs/crvenalista). U Federaciji „Crvena lista“ (http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH) sadrži 198 gnjezdarica (RE - 10 vrsta, CR - 8, EN - 13 VU - 19, NT - 32, LC - 95 i DD - 21) i 62 vrste koje su selice, zimovalice ili negnjezdarice (EN - 8, VU - 6, NT - 4, LC - 4 i DD - 40).

5


2. Lovstvo u Bosni i Hercegovini Lovstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U Osmanskom periodu je došlo do određene krize, ali se nivo organizacije lovstva značajno podigao u periodu Austro-Ugarske vladavine, o čemu svjedoči i zakon iz 1893. godine (Laska, 1905). Savez lovačkih društava Bosne i Hercegovine osnovan je 1925. godine (Ilić, 2010). Udruženje lovaca Bosne i Hercegovine je 1992. godine brojalo oko 52.000 aktivnih članova organiziranih u 121 lovačku organizaciju koje su gazdovale sa 4.600.000 hektara lovačke površine (http://www.ekapija.com). 2.1.Organizacija lovstva u Bosni i Hercegovini Lovačke organizacije Lovstvo u Bosni i Hercegovini je organizovano kroz rada četiri lovačka saveza: Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini, Lovački savez Herceg-Bosne, Lovački savez Republike Srpske i Lovački savez Tuzlanskog kantona. Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini ima 40.000 do 50.000 lovaca okupljenih u više od 200 lovačkih udruženja1. Savezi su sporazumno organizirani u Savjet lovačkih saveza BiH. Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini, Lovački savez Herceg Bosne i Lovački savez Republike Srpske međunarodno su priznate članice CIC-a i FACE. Pored spomenutih saveza u Distriktu Brčko ima oko 15 lovačkih udruženja sa oko 300 članova, ali trenutno ne postoji savez udruženja na nivou Distrikta. Neka udruženja su članovi drugih saveza, a neka djeluju samostalno2. a) Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini osnovan je 1995., na mjesto Udruženja lovaca Bosne i Hercegovine. Savez okuplja 57 organizacija (Prilog 1) sa oko 10.000-15.000 lovaca (http://slobih.ba; http://ec.europa.eu/transparencyregister). b) Lovački savez Herceg-Bosne Lovački savez Herceg-Bosne je osnovan 1992. godine. Savez okuplja 42 lovačke organizacije i institucije (Prilog 1) sa 10.000-15.0000 lovaca (http://www.lovackisavez-hb.ba; http://ec.europa.eu/transparencyregister). c) Lovački savez Republike Srpske Lovački savez Republike Srpske je osnovan 1994. godine i broji 98 članica (Prilog 1) u okviru kojih djeluje 18.000-20.0000 lovaca (Anonim, 2008; http://ec.europa.eu/transparencyregister). d) Savez lovačkih društava Tuzlanskog kantona 1

Prema prikupljenim podacima sačinjen je spisak od 211 lovačkih društava i drugih članica lovačkih saveza (Prilog 1), ali pojedine organizacije se ne nalaze ni na jednom spisku i nije jasan njihov status. Podaci o broju lovaca nisu precizni jer postoje samo okvirne procjene. 2 Tokom 2014. godine pokrenute su incijative o donošenju zakona o lovstvu u Distriktu Brčko, čime bi bilo regulisano i pitanje organizacije saveza. U ovom trenutku neke organizacije djeluju samostalno i nisu član nijednog lovačkog saveza u Bosni i Hercegovini (npr. Sportsko lovačko Udruženje „Jelovik" iz Brčkog se ne nalazi ni na jednom popisu lovačkih asocijacija).

6


Savez lovačkih društava Tuzlanskog kantona formiran je 1995. godine. Savez broji 14 lovačkih društava (Prilog 1) sa 5011 članova (http://www.lovactk.com). Lovačko naoružanje Prema analizi stanja naoružanja u Bosni i Hercegovini (Hadžović et al., 2011) u Bosni i Hercegovini se u legalnom posjedu nalazi 349.396 komada oružja. Istovremeno se procjenjuje da je u opticaju oko 749.366 komada nelegalnog oružja. Od ukupnog broja legalnog oružja, 60% otpada na oružje kratke cijevi (208.458 komada pištolja i revolvera), dok se preostalih 40% (140.938 komada) svrstava u kategoriju oružja duge cijevi, odnosno lovačkog oružja. Kada je riječ o teritorijalnoj rasprostranjenosti, u Republici Srpskoj se nalazi 56% (196.854 komada), u Federaciji BiH 42% (146.542 komada), a u Distriktu Brčko 2% (6000 komada) od ukupnog broja registrovanog oružja. Slični su i omjeri rasprostranjenosti prema vrsti oružja: Republika Srpska prednjači sa procentom registrovanog lovačkog oružja od 62% (86.772), kao i sa procentom oružja kratke cijevi sa brojem od 11.002 komada ili 53 % (Tabela 1). Tabela 1. Prikaz distribucije oružja u Bosni i Hercegovini (prema Hadžović et al., 2011) ORUŽJE Pištolji i revolveri Lovačko UKUPNO

FBIH 94.876 51.666 146.542

% 45 37 42

RS 110.082 86.772 196.854

% 53 62 56

BRČKO 3.500 2.500 6.000

% 2 1 2

UKUPNO 208.458 140.938 394.396

% 60 40 100

U Federaciji Bosne i Hercegovine najveći broj oružja, ukupno i pojedinačno po tipu naoružanja, je u Sarajevskom Kantonu, Zeničko-Dobojskom, Tuzlanskom Hercegovačko-Neretvanskom Kantonu (Tabela 2). Tabela 2. Prikaz distribucije oružja u Federaciji Bosne i Hercegovine (prema Hadžović et al., 2011) VRSTA ORUŽJA Oružje kratke cijevi (pištolji i revolveri) Oružje duge cijevi (lovačke puške i karabini) UKUPNO

MUP USK

KANTONALNA MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA FEDERACIJE BIH MUP MUP MUP MUP MUP MUP MUP MUP MUP SUMA POS TUZ ZE-DO BP SB HNK ZH SAR LIV

9.881

685

22.847

19.800

0

6.988

5.288

407

26.995

1.541

94.876

7.349

1.047

12.614

7.850

0

3.151

6.175

931

9.557

2.992

51.666

17.230

1.732

35.461

27.650

444

10.139

11.463

1.338

36.552

4.533

146.542

Lovačko oružje može registrovati samo osoba koja je član lovačke organizacije i koja je položila lovački ispit. Međutim, odobrenje za nabavljanje lovačkog oružja može se izdati i licu kome je držanje i nošenje takvog oružja neophodno radi zaštite imovine u ličnoj svojini (stada, usjeva i slično). Cijena izdavanja dozvole za oružje iznosi 320 BAM (163,61 Euro). Ukoliko se usporede podaci o broju registriranih lovaca sa brojem registrovanog lovačkog naoružanja, može se pretpostaviti da barem 10.000-20.000 osoba predstavlja potencijalne „krivolovce“. 7


2.2. Zakoni o lovstvu u Bosni i Hercegovini U Bosni i Hercegovini su trenutno na snazi dva zakona o lovstvu: Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine, objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“ broj 4/06 i Zakon o lovstvu Republike Srpske, objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpske, broj 60/2009. U Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine kao „divljač“ je označeno 119 vrsta ptica (Član 13). Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine Član 13. ...b) PERNATA DIVLJAČ (PTICE) - Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix coturnix), jarebica poljska-trčka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka – grivna (Alectoris graeca), jarebica šumska – lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb – gluhan (Tetrao urogallus), mali tetrijeb-ruševac (Lyrurus tetrix). - Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupčanica (Anas crecca), patka glogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser), guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), labud crvenokljuni (Cygnus olor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus). - Čaplje (Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja žuta (Ardeola ralloides), čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax), bukavac – nebogled (Botaurus stellaris), čapljica mala (Ixobrychus minutus). - Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Ciconia nigra). - Ražnji (Threskiornithidae): ražan blistavi (Plegadis fascinellus), žiličarka bijela (Platalea leucordia). - Pelikani (Pelecanidae): nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus crispus). - Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeneglavi (Aegypius monachus), kostoberina žutoglavabradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstač (Aquila pomorina), orao štekavac (Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac gaćaš (Buteo logopus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus), eja močvarica (Circus aeruginusus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrđasta (Milvus milvus). - Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus), soko kragujac (Falco subbuteo), soko smeđi (Falco sherrug), soko južni (Falco biarmicus), soko kraguljčić (Falco columbarius), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni). - Ždralovi (Gruidae): sivi ždral (Grus grus). - Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlakuša (Gallinula choloropus), hariš prdavac (Crex crex), štijaka kušica (Porzana pusilla), štijaka riđuka (Porzana porzana).- Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax). - Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus). - Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica (Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozica-mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringa totanus), crvenorepa muljača (Limusa limosa), muljača smeđa (Limosa lapponica). - Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), širokorepi pomornik (Stercorarius pomarinus). - Galebovi (Laridae): galeb riječni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb obično (Larus caonus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus melanocephalus). - Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra crna (Chlidonias niger). - Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba palumbus), golub dupljaš (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto). - Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bbubo bubo), sova šumska (asio otus), ušara šumska (Strix aluco), ćuk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba). - Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranac veliki-kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus). - Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac čubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riđoglavi (Podiceps grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis). - Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato). - Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), kreha-sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica), kreha lješnikara (Nucifraga corycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus), galica crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).

8


Već je na prvi pogled primjetno da je u navedenom zakonu prisutan veći broj štamparskih i gramatičkih grešaka. Pogrešno su napisani latinski nazivi za 21 (Gavia stellato, Coconia coconia, Phalacrocoraxcarbo, Phalacrocorax pigmeus, Nyctocorax nyctocorax, Plegadis fascinellus, Platalea leucordia, Gypeatus barbatus, Aquila pomorina, Circus aeruginusus, Haliaetus albicilla, Buteo logopus, Teatrax tetrax, Limusa limosa, Lurus ridbundus, Larus caonus, Bbubo bubo, asio otus, Falco sherrug, Nucifraga corycatactes, Corvs corax), a domaći za 4 vrste ptica (gnjurac čubasti, žiličarka bijela, galeb obično, gaćac). Također, patka pupčanica nije domaći naziv za vrstu Anas crecca, nego za Anas querquedula, koja se ne nalazi na spisku divljači u ovom zakonu. Domaći naziv za vrstu Anas crecca je patka kržulja ili krdža. U porodici vrana je spomenuta vrsta Pyrrhocorax pyrrhocorax, koja nikada nije registrovana na području Bosne i Hercegovine. Zaštićene vrste divljači u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine su nabrojane u članovima 15, 16 i 17. Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine Član 15. Za zaštićenu, određuje se sljedeća divljač: ...- pernata divljač: prave koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske, žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska sađa, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica, čolica i galica crvenokljuna. Član 16. Stalna zabrana lova, u skladu sa «crvenom listom», određuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači: ...koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka šumske jarebice, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska sađa, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, galica čolica i galica crvenokljuna. Član 17. Lovostajem zaštićena divljač je: ... veliki tetrijeb-mužjak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.

Ovakav način navođenja zaštićenih vrsta je vrlo neprecizan i nedefinisan. Nije definisano koje su „prave koke“ (Čl. 15), zbog čega je nejasno koje vrste ptica koje su u Članu 13 nabrojane kao koke (Phasianus colchicus, Conturnix coturnix, Perdix perdix, Alectoris graeca, Terastes bonasia, Tetrao urogallus, Lyrurus tetrix) jesu, a koje nisu zaštićene. Također, u Članu 13 je pod „Patke“ nabrojano 18 vrsta ptica (patke, guske, utve, labudovi i ronci), a Član 15 kaže da su zaštićene „divlje patke, divlje guske... labudovi... ronci...“ – što ostavlja utve (Tadorna tadorna i T. ferruginea) nezaštićenima. Isto se odnosi na kopca ptičara (Accipiter nisus), koji je u Članu 13 naveden u grupi jastrebova, ali u Članu 15, gdje se spominju „supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi,...jastrebovi“ ga nema. Potpuno je nejasno zašto u Članu 15 ne stoji samo „jastrebovi“, što bi podrazumijevalo čitavu grupu od 17 vrsta koje su navedene u Članu 13. Na osnovu toga može se zaključiti da ni vjetruše, koje su u Članu 13 navedene pod „sokolovi“, a ne spominju se ponovo u Članu 15., nisu zaštićene. Isto važi za prutke i muljače, koje su zaštićene Članom 15, a u Članu 13 su navedene pod „šljuke“, pa se nameće zaključak da su vrste koje u nazivu imaju riječ “šljuke“: šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica (Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozica-mala bokasina (Lymnocryptes minimus), lovna divljač. Nadalje, vrste Plegadis falcinellus i Platalea leucorodia, koje su u Članu 13 navedene pod „ražnji“, nisu spomenute u Članovima 15, 16 i 17, pa se kao takve smatraju nezaštićenima. 9


Problem se pojavljuje i sa višestrukim domaćim nazivima za istu vrstu: „galica čolica“ ne postoji u Članu 13, u kojem je navedena planinska galica, ali nigdje nije naznačeno da su ta dva naziva sinonimi. Nije jasno ni da li se vrste Columba oenas i Columba palumbus podrazumijevaju pod „divlji golubovi“ iz Člana 17., ili se to odnosi samo na Columba livia. Konfuzija postoji i oko vrsta Tringa totanus, Limosa limosa i Limosa lapponica, koje su u Članu 13 navedene pod „šljuke“, pa su prema Članu 17 zaštićene lovostajem, a prema Članu 16 izdvojene kao „prutke i muljače“, i trajno zaštićene. U Članu 17 također stoji da su lovostajem zaštićene divlje guske, što ne podrazumijeva ostale „guske“ pobrojane u Članu 13: guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), nego samo vrstu guska divlja (Anser anser), pa se nameće zaključak da za Anser fabalis i A. albifrons prema ovom zakonu nije predviđena nikakva zaštita. Ista situacija je za lovostajem zaštićene divlje patke, zbog čega se nameće pitanje da li to podrazumijeva sve „patke“ iz Člana 13, ili samo vrstu Anas platyrhynchos (divlja patka). Treba spomenuti i navođenje kirgiske sađe (Syrrhaptes paradoxus Pallas, 1773) na listi zaštićene divljači u Članu 15, bez prethodnog navođenja ove vrste na listi divljači u Članu 13, i zaštitu crvenokljune galice (Pyrrhocorax pyrrhocorax), vrste koja nikada nije registrovana na području Bosne i Hercegovine. Tabela 3. Ptice u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine Vrsta Anser fabalis Latham, 1787 Anser albifrons Scopoli, 1769 Anser anser Linnaeus, 1758 Cygnus olor J. F. Gmelin, 1789 Cygnus cygnus Linnaeus, 1758 Tadorna ferruginea Pallas, 1764 Tadorna tadorna Linnaeus, 1758 Anas strepera Linnaeus, 1758 Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 Anas clypeata Linnaeus, 1758 Anas acuta Linnaeus, 1758 Anas crecca Linnaeus, 1758 Netta rufina Pallas, 1773 Aythya ferina Linnaeus, 1758 Aythya fuligula Linnaeus, 1758 Mergellus albellus Linnaeus, 1758 Mergus merganser Linnaeus, 1758 Mergus serrator Linnaeus, 1758 Alectoris graeca Meisner, 1804 Perdix perdix Linnaeus, 1758 Coturnix coturnix Linnaeus, 1758 Phasianus colchicus Linnaeus, 1758 Tetrao urogallus Linnaeus, 1758 Tetrao tetrix Linnaeus, 1758 Gavia arctica Linnaeus, 1758 Tachybaptus ruficollis Pallas, 1764 Podiceps auritus Linnaeus, 1758 Podiceps grisegena Boddaert, 1783 Podiceps cristatus Linnaeus, 1758 Podiceps nigricollis C. L. Brehm, 1831 Ciconia nigra Linnaeus, 1758 Ciconia ciconia Linnaeus, 1758

10

Trajno zaštićena

Lovostajem zaštićena X X X

X X

♀ X X X X X X X X X

X X X X X X X X X X X X X X X X X ♂

Lovna divljač


Phalacrocorax carbo Linnaeus, 1758 Phalacrocorax aristotelis Linnaeus, 1761 Phalacrocorax pygmaeus Pallas, 1773 Pelecanus onocrotalus Linnaeus, 1758 Pelecanus crispus Bruch, 1832 Botaurus stellaris Linnaeus, 1758 Ixobrychus minutus Linnaeus, 1766 Ardea cinerea Linnaeus, 1758 Ardea purpurea Linnaeus, 1766 Egretta garzetta Linnaeus, 1766 Ardeola ralloides Scopoli, 1769 Nycticorax nycticorax Linnaeus, 1758 Plegadis falcinellus Linnaeus, 1766 Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 Pandion haliaetus Linnaeus, 1758 Gypaetus barbatus Linnaeus, 1758 Neophron percnopterus Linnaeus, 1758 Aegypius monachus Linnaeus, 1766 Gyps fulvus Hablizl, 1783 Clanga pomarina C. L. Brehm, 1831 Aquila chrysaetos Linnaeus, 1758 Circus aeruginosus Linnaeus, 1758 Circus macrourus S. G. Gmelin, 1770 Circus pygargus Linnaeus, 1758 Accipiter nisus Linnaeus, 1758 Accipiter gentilis Linnaeus, 1758 Milvus milvus Linnaeus, 1758 Milvus migrans Boddaert, 1783 Haliaeetus albicilla Linnaeus, 1758 Buteo lagopus Pontoppidan, 1763 Buteo buteo Linnaeus, 1758 Otis tarda Linnaeus, 1758 Tetrax tetrax Linnaeus, 1758 Crex crex Linnaeus, 1758 Rallus aquaticus Linnaeus, 1758 Porzana pusilla Pallas, 1776 Porzana porzana Linnaeus, 1766 Gallinula chloropus Linnaeus, 1758 Fulica atra Linnaeus, 1758 Grus grus Linnaeus, 1758 Vanellus vanellus Linnaeus, 1758 Tringa ochropus Linnaeus, 1758 Tringa totanus Linnaeus, 1758 Limosa limosa Linnaeus, 1758 Limosa lapponica Linnaeus, 1758 Lymnocryptes minimus Br端nnich, 1764 Gallinago media Latham, 1787 Gallinago gallinago Linnaeus, 1758 Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 Chroicocephalus ridibundus Linnaeus, 1766 Hydrocoloeus minutus Pallas, 1766 Ichthyaetus melanocephalus Temmnick, 1820 Larus canus Linnaeus, 1758 Larus michahellis Neumann, 1840 Sternula albifrons Pallas, 1764 Chlidonias niger Linnaeus, 1758 Sterna hirundo Linnaeus, 1758 Stercorarius pomarinus Temmnick, 1815 Stercorarius parasiticus Linnaeus, 1758 Columba livia J. F. Gmelin, 1789

X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X

11


Columba oenas Linnaeus, 1758 Columba palumbus Linnaeus, 1758 Streptopelia turtur Linnaeus, 1758 Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838 Tyto alba Scopoli, 1769 Bubo bubo Linnaeus, 1758 Athene noctua Scopoli, 1769 Strix aluco Linnaeus, 1758 Asio otus Linnaeus, 1758 Falco naumanni Fleischer, 1818 Falco tinnunculus Linnaeus, 1758 Falco vespertinus Linnaeus, 1766 Falco columbarius Linnaeus, 1758 Falco subbuteo Linnaeus, 1758 Falco biarmicus Temmnick, 1825 Falco cherrug J. E. Gray, 1834 Falco peregrinus Tunstall, 1771 Garrulus glandarius Linnaeus, 1758 Pica pica Linnaeus, 1758 Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758 Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766 Corvus monedula Linnaeus, 1758 Corvus frugilegus Linnaeus, 1758 Corvus corax Linnaeus, 1758

X? X? X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X?

Vrste Anas penelope, A. querquedula, Marmaronetta angustirostris, Aythya nyroca, Melanitta nigra, Clangula hyemalis, Bucephala clangula, Gavia immer, Ardea alba, Pernis apivorus, Circaetus gallicus, Clanga clanga, Hieraaetus pennata, Aquila heliaca, Aquila fasciata, Circus cyaneus, Accipiter brevipes, Buteo rufinus, Porzana parva, Actitis hypoleucos, Tringa erythropus, Tringa nebularia, Tringa stagnatilis, Tringa glareola, Calidris minuta, Calidris temminckii, Calidris alpina, Calidris ferruginea, Larus fuscus, Gelochelidon nilotica, Hydroprogne caspia, Chlidonias hybrida, Thalasseus sandvicensis, Stercorarius longicaudus, Otus scops, Glaucidium passerinum, Strix uralensis, Asio flammeus, i Aegolius funereus nisu spomenute na listi divljači, pa se može pretpostaviti da se smatraju nelovnim vrstama. U Članu 21 Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine stoji da je „zabranjen lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo“. Popis tih vrsta objavljen je u Pravilniku o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači i popisu ptica i sisara koji se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo (Službene novine Federacije BiH 1/08), koji obuvata 143 vrste ptica, od kojih 5 nikada nije registrovano na području Bosne i Hercegovine. Tabela 4. Vrste ptica koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine Vrste ptica koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo Clamator glandarius Linnaeus, 1758 Locustella naevia Boddaert, 1783 Cuculus canorus Linnaeus, 1758 Locustella fluviatilis Wolf, 1820 Caprimulgus europaeus Linnaeus, 1758 Locustella luscinioides Savi, 1820 Apus melba Linnaeus, 1758 Sylvia atricapilla Linnaeus, 1758 Apus apus Linnaeus, 1758 Sylvia borin Boddaert, 1783 Apus pallidus Shelley, 1870 Sylvia nisoria Bechstein, 1795 Alcedo atthis Linnaeus, 1758 Sylvia crassirostris Cretzschmar 1844 Merops apiaster Linnaeus, 1758 Sylvia communis Latham, 1787 Coracias garrulus Linnaeus, 1758 Sylvia curruca Linnaeus, 1758 Upupa epops Linnaeus, 1758 Sylvia cantillans Pallas, 1764 Jynx torquilla Linnaeus, 1758 Sylvia melanocephala J. F. Gmelin, 1789 Dendrocopos minor Linnaeus, 1758 Muscicapa striata Pallas, 1764

12


Dendrocopos medius Linnaeus, 1758 Dendrocopos leucotos Bechstein, 1803 Dendrocopos major Linnaeus, 1758 Picoides tridactylus Linnaeus, 1758 Dryocopus martius Linnaeus, 1758 Picus viridis Linnaeus, 1758 Picus canus J. F. Gmelin, 1788 Lanius collurio Linnaeus, 1758 Lanius excubitor Linnaeus, 1758 Lanius minor J. F. Gmelin, 1788 Lanius senator Linnaeus, 1758 Oriolus oriolus Linnaeus, 1758 Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758 Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766 Panurus biarmicus Linnaeus, 1758 Melanocorypha calandra Linnaeus, 1766 Calandrella brachydactyla Leisler, 1820 Galerida cristata Linnaeus, 1758 Alauda arvensis Linnaeus, 1758 Lullula arborea Linnaeus, 1758 Eremophila alpestris Linnaeus, 1758 Riparia riparia Linnaeus, 1758 Ptyonoprogne rupestris Scopoli, 1769 Hirundo rustica Linnaeus, 1758 Delichon urbicum Linnaeus, 1758 Poecile lugubris Temminck, 1820 Poecile palustris Linnaeus, 1758 Poecile montanus C. V. Baldenstein, 1827 Periparus ater Linnaeus, 1758 Lophophanes cristatus Linnaeus, 1758 Parus major Linnaeus, 1758 Cyanistes caeruleus Linnaeus, 1758 Remiz pendulinus Linnaeus, 1758 Aegithalos caudatus Linnaeus, 1758 Sitta europaea Linnaeus, 1758 Sitta neumayer Michahellis, 1830 Tichodroma muraria Linnaeus, 1766 Certhia familiaris Linnaeus, 1758 Certhia brachydactyla C. L. Brehm, 1820 Troglodytes troglodytes Linnaeus, 1758 Cinclus cinclus Linnaeus, 1758 Regulus regulus Linnaeus, 1758 Regulus ignicapillus Temminck, 1820 Cettia cetti Temminck, 1820 Phylloscopus trochilus Linnaeus, 1758 Phylloscopus collybita Vieillot, 1817 Phylloscopus bonelli Vieillot, 1819 Phylloscopus sibilatrix Bechstein, 1793 Iduna pallida Hemprich & Ehrenberg, 1833 Hippolais olivetorum Strickland, 1837 Hippolais polyglotta Vieillot, 1817 Hippolais icterina Vieillot, 1817 Acrocephalus melanopogon Temminck, 1823 Acrocephalus paludicola Vieillot, 1817 Acrocephalus schoenobaenus Linnaeus, 1758 Acrocephalus scirpaceus Hermann, 1804 Acrocephalus arundinaceus Linnaeus, 1758

Erithacus rubecula Linnaeus, 1758 Luscinia megarhynchos C. L. Brehm, 1834 Luscinia svecica Linnaeus, 1758 Ficedula hypoleuca Pallas, 1764 Ficedula albicollis Temminck, 1820 Ficedula parva Bechstein, 1792 Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin, 1774 Phoenicurus phoenicurus Linnaeus, 1758 Monticola saxatilis Linnaeus, 1766 Monticola solitarius Linnaeus, 1758 Saxicola rubetra Linnaeus, 1758 Saxicola rubicola Linnaeus, 1766 Oenanthe oenanthe Linnaeus, 1758 Oenanthe hispanica Linnaeus, 1758 Turdus torquatus Linnaeus, 1758 Turdus merula Linnaeus, 1758 Turdus pilaris Linnaeus, 1758 Turdus iliacus Linnaeus, 1766 Turdus philomelos C. L. Brehm, 183 Turdus viscivorus Linnaeus, 1758 Pastor roseus Linnaeus, 1758 Sturnus vulgaris Linnaeus, 1758 Prunella collaris Scopoli, 1769 Prunella modularis Linnaeus, 1758 Motacilla flava Linnaeus, 1758 Motacilla cinerea Tunstall, 1774 Motacilla alba Linnaeus, 1758 Anthus campestris Linnaeus, 1758 Anthus pratensis Linnaeus, 1758 Anthus trivialis Linnaeus, 1758 Anthus cervinus Pallas, 1811 Anthus spinoletta Linnaeus, 1758 Bombycilla garrulus Linnaeus, 1758 Calcarius lapponicus Linnaeus, 1758 Plectrophenax nivalis Linnaeus, 1758 Emberiza citrinella Linnaeus, 1758 Emberiza cirlus Linnaeus, 1766 Emberiza cia Linnaeus, 1766 Emberiza hortulana Linnaeus, 1758 Emberiza melanocephala Scopoli, 1769 Emberiza schoeniclus Linnaeus, 1758 Emberiza calandra Linnaeus, 1758 Fringilla coelebs Linnaeus, 1758 Fringilla montifringilla Linnaeus, 1758 Pyrrhula pyrrhula Linnaeus, 1758 Chloris chloris Linnaeus, 1758 Loxia curvirostra Linnaeus, 1758 Acanthis flammea Linnaeus, 1758 Spinus spinus Linnaeus, 1758 Carduelis carduelis Linnaeus, 1758 Carduelis flavirostris Linnaeus, 1758 Carduelis cannabina Linnaeus, 1758 Serinus serinus Linnaeus, 1766 Coccothraustes coccothraustes Linnaeus, 1758 Passer domesticus Linnaeus, 1758 Passer montanus Linnaeus, 1758 Montifrigilla nivalis Linnaeus, 1766

13


vranci u ranijoj verziji zakona bili zaštićeni, postoje indicije da su skinuti sa liste zaštićenih vrsta zbog navodnih velikih šteta koje ove vrste čine ribljim populacijama. Nadalje, u članu 5 su kao članovi porodice jastreba (Accipitridae) navedeni orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstaš (Aquila heliaca), orao klokotaš (Aquila clanga), orao kliktaš (Aquila pomarina), orao prugasti (Hieraaetus fasciatus), orao patuljasti (Hieraaetus pennatus), orao štekavac (Haliaeetus albicilla), orao zmijar (Circaetus gallicus), škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac gaćaš (Buteo lagopus), škanjac bjelorepi (Buteo rufinus), škanjac osaš (Pernis apivorus), sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeđoglavi (Aegypius monachus), kostoberina žutoglava ili brađaš (Gypaeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron percnopterus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus) i kobac kratkonogi (Accipiter brevipes). Međutim, u Članu 8 stoji da su stalnom zaštitom obuhvaćeni „supovi-lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi...“, što faktički ne podrazumijeva vrste Gypaeatus barbatus, Neophron percnopterus, Accipiter gentilis, Accipiter nisus i Accipiter brevipes. U Članu 6 stoji da u zaštićenu divljač iz klase ptica spada i gavran, ali se ta vrsta ne spominje ni u Članu 8 (gdje su pobrojane trajno zaštićene vrste), niti u Članu 9 (u kojem su vrste koje su zaštićene lovostajem). Crvenokljuna galica (Pyrrhocorax pyrrhocorax) je i ovdje stalno zaštićena vrsta, iako ona nikada nije registrovana na području BiH. Tabela 6. Ptice u Zakonu o lovstvu Republike Srpske Vrsta Anser fabalis Latham, 1787 Anser albifrons Scopoli, 1769 Anser anser Linnaeus, 1758 Cygnus olor J. F. Gmelin, 1789 Cygnus cygnus Linnaeus, 1758 Tadorna ferruginea Pallas, 1764 Tadorna tadorna Linnaeus, 1758 Anas strepera Linnaeus, 1758 Anas penelope Linnaeus, 1758 Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 Anas clypeata Linnaeus, 1758 Anas acuta Linnaeus, 1758 Anas querquedula Linnaeus, 1758 Anas crecca Linnaeus, 1758 Marmaronetta angustirostris Ménétriés, 1832 Aythya ferina Linnaeus, 1758 Aythya nyroca Güldenstädt, 1770 Aythya fuligula Linnaeus, 1758 Bucephala clangula Linnaeus, 1758 Mergellus albellus Linnaeus, 1758 Mergus merganser Linnaeus, 1758 Mergus serrator Linnaeus, 1758 Alectoris graeca Meisner, 1804 Perdix perdix Linnaeus, 1758 Coturnix coturnix Linnaeus, 1758 Phasianus colchicus Linnaeus, 1758 Tetrao urogallus Linnaeus, 1758 Tetrao tetrix Linnaeus, 1758 Gavia arctica Linnaeus, 1758 Gavia immer Brünnich, 1764 Tachybaptus ruficollis Pallas, 1764 Podiceps auritus Linnaeus, 1758 Podiceps grisegena Boddaert, 1783 Podiceps cristatus Linnaeus, 1758 Podiceps nigricollis C. L. Brehm, 1831 Ciconia nigra Linnaeus, 1758

Trajno zaštićena

Lovostajem zaštićena

Lovna divljač X

X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X

♀ X X X X X X X X X

X X X X ♂

17


Ciconia ciconia Linnaeus, 1758 Phalacrocorax carbo Linnaeus, 1758 Phalacrocorax aristotelis Linnaeus, 1761 Phalacrocorax pygmaeus Pallas, 1773 Pelecanus onocrotalus Linnaeus, 1758 Pelecanus crispus Bruch, 1832 Botaurus stellaris Linnaeus, 1758 Ixobrychus minutus Linnaeus, 1766 Ardea cinerea Linnaeus, 1758 Ardea purpurea Linnaeus, 1766 Ardea alba Linnaeus, 1758 Ardeola ralloides Scopoli, 1769 Nycticorax nycticorax Linnaeus, 1758 Plegadis falcinellus Linnaeus, 1766 Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 Gypaetus barbatus Linnaeus, 1758 Neophron percnopterus Linnaeus, 1758 Pernis apivorus Linnaeus, 1758 Aegypius monachus Linnaeus, 1766 Gyps fulvus Hablizl, 1783 Circaetus gallicus J. F. Gmelin, 1788 Clanga pomarina C. L. Brehm, 1831 Clanga clanga Pallas, 1811 Hieraaetus pennata J. V. Gmelin, 1788 Aquila heliaca Savigny, 1809 Aquila chrysaetos Linnaeus, 1758 Aquila fasciata Vieillot, 1822 Circus aeruginosus Linnaeus, 1758 Circus cyaneus Linnaeus, 1766 Circus macrourus S. G. Gmelin, 1770 Accipiter brevipes Severtsov, 1850 Accipiter nisus Linnaeus, 1758 Accipiter gentilis Linnaeus, 1758 Milvus milvus Linnaeus, 1758 Milvus migrans Boddaert, 1783 Haliaeetus albicilla Linnaeus, 1758 Buteo lagopus Pontoppidan, 1763 Buteo buteo Linnaeus, 1758 Buteo rufinus Cretzschmar, 1827 Otis tarda Linnaeus, 1758 Tetrax tetrax Linnaeus, 1758 Crex crex Linnaeus, 1758 Rallus aquaticus Linnaeus, 1758 Porzana parva Scopoli, 1769 Porzana pusilla Pallas, 1776 Porzana porzana Linnaeus, 1766 Gallinula chloropus Linnaeus, 1758 Fulica atra Linnaeus, 1758 Grus grus Linnaeus, 1758 Vanellus vanellus Linnaeus, 1758 Actitis hypoleucos Linnaeus, 1758 Tringa ochropus Linnaeus, 1758 Tringa erythropus Pallas, 1764 Tringa nebularia Gunnerus, 1767 Tringa stagnatilis Bechstein, 1863 Tringa glareola Linnaeus, 1758 Tringa totanus Linnaeus, 1758 Limosa limosa Linnaeus, 1758 Limosa lapponica Linnaeus, 1758 Calidris minuta Leisler, 1812

18

X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X


Calidris temminckii Leisler, 1812 Calidris alpina Linnaeus, 1758 Calidris ferruginea Pontoppidan, 1763 Lymnocryptes minimus Brünnich, 1764 Gallinago media Latham, 1787 Gallinago gallinago Linnaeus, 1758 Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 Chroicocephalus ridibundus Linnaeus, 1766 Hydrocoloeus minutus Pallas, 1766 Ichthyaetus melanocephalus Temmnick, 1820 Larus canus Linnaeus, 1758 Larus michahellis Neumann, 1840 Larus fuscus Linnaeus, 1758 Sternula albifrons Pallas, 1764 Gelochelidon nilotica J. F. Gmelin, 1789 Hydroprogne caspia Lepechin, 1770 Chlidonias niger Linnaeus, 1758 Chlidonias hybrida Pallas, 1811 Sterna hirundo Linnaeus, 1758 Thalasseus sandvicensis Latham, 1787 Stercorarius pomarinus Temmnick, 1815 Stercorarius parasiticus Linnaeus, 1758 Stercorarius longicaudus Vieillot, 1819 Columba livia J. F. Gmelin, 1789 Columba oenas Linnaeus, 1758 Columba palumbus Linnaeus, 1758 Streptopelia turtur Linnaeus, 1758 Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838 Tyto alba Scopoli, 1769 Otus scops Linnaeus, 1758 Bubo bubo Linnaeus, 1758 Glaucidium passerinum Linnaeus, 1758 Athene noctua Scopoli, 1769 Strix aluco Linnaeus, 1758 Strix uralensis Pallas, 1771 Asio otus Linnaeus, 1758 Asio flammeus Pontoppidan, 1763 Aegolius funereus Linnaeus, 1758 Falco naumanni Fleischer, 1818 Falco tinnunculus Linnaeus, 1758 Falco vespertinus Linnaeus, 1766 Falco columbarius Linnaeus, 1758 Falco subbuteo Linnaeus, 1758 Falco biarmicus Temmnick, 1825 Falco cherrug J. E. Gray, 1834 Falco peregrinus Tunstall, 1771 Garrulus glandarius Linnaeus, 1758 Pica pica Linnaeus, 1758 Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758 Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766 Corvus monedula Linnaeus, 1758 Corvus frugilegus Linnaeus, 1758 Corvus corax Linnaeus, 1758

X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X?

Vrste Netta rufina, Melanitta nigra, Clangula hyemalis, Egretta garzetta, Pandion haliaetus i Circus pygargus nisu spomenute na listi divljači, pa se može pretpostaviti da se smatraju nelovnim vrstama. U Članu 14 Zakona o lovstvu Republike Srpske stoji da je „zabranjen lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo“. Popis tih vrsta objavljen je u dokumentu koji nosi naziv Naredba o utvrđivanju ptica i sisara korisih za poljoprivredu i šumarstvo (Službeni glasnik 19


Republike Srpske, broj 3, 2010) i koji obuvata 142 vrste ptica, od kojih čak 7 nikada nije registrovano na području Bosne i Hercegovine. Tabela 7. Popis ptica značajnih za poljoprivredu i šumarstvo u Republici Srpskoj Vrste ptica koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo Clamator glandarius Linnaeus, 1758 Locustella fluviatilis Wolf, 1820 Cuculus canorus Linnaeus, 1758 Locustella luscinioides Savi, 1820 Caprimulgus europaeus Linnaeus, 1758 Sylvia atricapilla Linnaeus, 1758 Apus melba Linnaeus, 1758 Sylvia borin Boddaert, 1783 Apus apus Linnaeus, 1758 Sylvia nisoria Bechstein, 1795 Apus pallidus Shelley, 1870 Sylvia crassirostris Cretzschmar 1844 Alcedo atthis Linnaeus, 1758 Sylvia communis Latham, 1787 Merops apiaster Linnaeus, 1758 Sylvia curruca Linnaeus, 1758 Coracias garrulus Linnaeus, 1758 Sylvia cantillans Pallas, 1764 Upupa epops Linnaeus, 1758 Sylvia melanocephala J. F. Gmelin, 1789 Jynx torquilla Linnaeus, 1758 Muscicapa striata Pallas, 1764 Dendrocopos minor Linnaeus, 1758 Erithacus rubecula Linnaeus, 1758 Dendrocopos medius Linnaeus, 1758 Luscinia megarhynchos C. L. Brehm, 183 Dendrocopos major Linnaeus, 1758 Luscinia svecica Linnaeus, 1758 Picoides tridactylus Linnaeus, 1758 Ficedula hypoleuca Pallas, 1764 Picus viridis Linnaeus, 1758 Ficedula albicollis Temminck, 1820 Picus canus J. F. Gmelin, 1788 Ficedula parva Bechstein, 1792 Lanius collurio Linnaeus, 1758 Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin, 1774 Lanius excubitor Linnaeus, 1758 Phoenicurus phoenicurus Linnaeus, 1758 Lanius minor J. F. Gmelin, 1788 Monticola saxatilis Linnaeus, 1766 Lanius senator Linnaeus, 1758 Monticola solitarius Linnaeus, 1758 Oriolus oriolus Linnaeus, 1758 Saxicola rubetra Linnaeus, 1758 Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758 Saxicola rubicola Linnaeus, 1766 Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766 Oenanthe oenanthe Linnaeus, 1758 Panurus biarmicus Linnaeus, 1758 Oenanthe hispanica Linnaeus, 1758 Melanocorypha calandra Linnaeus, 1766 Turdus torquatus Linnaeus, 1758 Calandrella brachydactyla Leisler, 1820 Turdus merula Linnaeus, 1758 Galerida cristata Linnaeus, 1758 Turdus pilaris Linnaeus, 1758 Lullula arborea Linnaeus, 1758 Turdus iliacus Linnaeus, 1766 Eremophila alpestris Linnaeus, 1758 Turdus philomelos C. L. Brehm, 1834 Riparia riparia Linnaeus, 1758 Turdus viscivorus Linnaeus, 1758 Ptyonoprogne rupestris Scopoli, 1769 Pastor roseus Linnaeus, 1758 Hirundo rustica Linnaeus, 1758 Sturnus vulgaris Linnaeus, 1758 Delichon urbicum Linnaeus, 1758 Prunella collaris Scopoli, 1769 Poecile lugubris Temminck, 1820 Prunella modularis Linnaeus, 1758 Poecile palustris Linnaeus, 1758 Motacilla flava Linnaeus, 1758 Poecile montanus C. V. Baldenstein, 1827 Motacilla cinerea Tunstall, 1774 Periparus ater Linnaeus, 1758 Motacilla alba Linnaeus, 1758 Lophophanes cristatus Linnaeus, 1758 Anthus campestris Linnaeus, 1758 Parus major Linnaeus, 1758 Anthus pratensis Linnaeus, 1758 Cyanistes caeruleus Linnaeus, 1758 Anthus trivialis Linnaeus, 1758 Remiz pendulinus Linnaeus, 1758 Anthus cervinus Pallas, 1811 Aegithalos caudatus Linnaeus, 1758 Anthus spinoletta Linnaeus, 1758 Sitta europaea Linnaeus, 1758 Bombycilla garrulus Linnaeus, 1758 Sitta neumayer Michahellis, 1830 Calcarius lapponicus Linnaeus, 1758 Tichodroma muraria Linnaeus, 1766 Plectrophenax nivalis Linnaeus, 1758 Certhia familiaris Linnaeus, 1758 Emberiza citrinella Linnaeus, 1758 Certhia brachydactyla C. L. Brehm, 1820 Emberiza cirlus Linnaeus, 1766 Troglodytes troglodytes Linnaeus, 1758 Emberiza cia Linnaeus, 1766 Cinclus cinclus Linnaeus, 1758 Emberiza hortulana Linnaeus, 1758 Regulus regulus Linnaeus, 1758 Emberiza melanocephala Scopoli, 1769 Regulus ignicapillus Temminck, 1820 Emberiza schoeniclus Linnaeus, 1758 Cettia cetti Temminck, 1820 Emberiza calandra Linnaeus, 1758

20


Trovanje divljači je zabranjeno Članom 29 Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine i Članom 18 Zakona o lovstvu Republike Srpske, koji zabranjuje i trening i obuku lovačkih pasa na terenima koji su za to predviđeni tokom marta, aprila i maja (u periodu migracije i gniježđenja). Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine Član 57. Divljač je zabranjeno uznemirivati i loviti: 1) u vrijeme kada je na prostoru na kome je divljač ugrožena poplavom, snijegom, požarom, poledicom i prirodnim nesrećama; 2) otrovom, zamkama, gvožđima, klopkama i omamljujućim sredstvima, a ptice pomoću lijepaka i mreža ili drugih sredstava za masovno uništavanje; 3) gađanjem iz motornih vozila, gaženjem motornim vozilima i gađanjem iz motornih čamaca; 4) upotrebom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audio aparata i sličnim napravama, živih i umjetnih mamaca- vabila ili pomoću naprava koje djeluju na principu infra-crvenih zraka; 5) vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim lovačkim oružjem sa više od pet metaka; 6) hrtovima i nerasnim psima, 7) papkastu lovostajem zaštićenu divljač pomoću pasa; 8) medvjeda pogonom i prigonom; 9) pticama grabljivicama i zvijerima; 10) upotrebom luka i strijele osim lova na visoku divljač u ograđenim lovištima do 1000 ha; 11) u noćima bez mjesečine (u noćnom lovu), i bez izgrađenih objekata za lov; 12) divljač sačmom na udaljenosti 200 m od naselja i puškom kuglaricom na udaljenosti od 500 m od naselja. ...Zabranjen je lov divljači u plantažnim voćnjacima i vinogradima, rasadnicima i drugim šumskim i poljoprivrednim površinama koje su ograđene ogradom kroz koju dlakava divljač ne može prolaziti, na površinama koje se koriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i drugim površinama i objektima kada je to utvrneno posebnim propisima. Zakon o lovstvu Republike Srpske Član 16. (1) Divljač je zabranjeno uznemiravati i loviti: a) ako je ugrožena požarom, poplavom, snježnim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama, b) upotrebom reflektora, farova, baklji i drugih svjetlosnih izvora, ogledala, gramofona, magnetofona, vještačkih i živih mamaca i omamljujućih sredstava, v) hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobučenim psima, g) gananjem iz motornih vozila i drugih sredstava na motorni pogon, kao i gaženjem motornim vozilima, d) poluautomatskom lovačkom puškom sa više od dva metka, poluautomatskim lovačkim karabinom, vojničkim oružjem i vojničkom municijom, đ) otrovom, omčama, zamkama, klopkama, gvožnima, mrežama, električnim urenajima ili drugim sredstvima za masovno hvatanje, odnosno uništavanje, e) papkastu lovostajem zaštićenu divljač i medvjeda puškom sačmaricom, pomoću pasa, pogonom i prigonom i grupnim lovom, izuzev divljih svinja, ž) u vrijeme lovostaja, nelovnim danima, u toku bremenitosti i odgoja mladunčadi i z) na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja ili objekata za stanovanje.

Jasno se vidi da se članovi zakona u kojima je pobrojano u kojim slučajevima, na koji način i kada je zabranjeno loviti divljač znatno razlikuju u nekim stavkama: Analiza zakona o lovstvu u Bosni i Hercegovini jasno pokazuje da su postojeći zakoni loši sa aspekta zaštite ptica, jer su neprecizni, uključuju veoma veliki broj lovnih vrsta, a period lova pojednih vrsta nije odgovarajući, jer se poklapa sa periodom migracije. U oba zakona nedostaje usklađenost sa međunarodnim konvencijama o zaštiti ptica i sa stvarnim stanjem ornitofaune u Bosni i Hercegovini.

24


2.3. Područja bez lova Ukupna lovna površina u Republici Srpskoj iznosi 597.638 hektara i podjeljena je na 11 lovnih regija, i 91 lovište od kojih je šest (Kamenica, Sušica, Romanija, Rupska rijeka, Zelengora i Kozara) posebne namjene (Anonim, 2008; Urošević et al., 2012). Prema podacima nadležnog ministarstva, lovišta u Federaciji Bosne i Hercegovine zauzimaju površinu od 2.644.426,00 ha. Površine u lovištima se dijele na lovnoproduktivne i lovnoneproduktivne. Ukupna lovnoneproduktivna površina u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 431.886,00 ha, što znači da lovnoproduktivne površine u Federaciji BiH danas obuhvataju 2.212.540,00 ha. Uz umanjenje ovih površina za površinu pod minskim poljima od 124.542,00 ha, površinu zaštićenih objekata prirode ili njihovih dijelova u kojima je lov zabranjen od 3.100,00 ha ostaje da lovne površine u Federaciji Bosne i Hercegovine danas obuhvataju oko 2.084.898,00 ha. Na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljena su lovišta na području devet kantona. Na području Srednjebosanskog kantona planirano je 28 lovišta, ali još nije provedena zakonska procedura i ona nisu zvanično ustanovljena. Na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine trenutno postoji ukupno 91 lovište, a 2012. godine je donesena odluka o osnivanju posebnih lovišta, kojom je definisano pet lovišta posebne namjene: Igman-Bjelašnica, Hrbljine-Kujača, Plješevica, Konjuh i Hutovo Blato. Ukupna površina posebnih lovišta iznosi 89.373,68 ha U Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine su površine na kojima lov nije dozvoljen definisane u Članovima 6 (površine koje ne ulaze u lovište) i 32 (površine koje se ne smatraju lovnim površinama). S obzirom na činjenicu da se neke površine ponavljaju u oba člana a neke ne, što je veoma konfuzno, oba člana su citirana u cijelosti: Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine Član 6. U lovište ne ulaze: - izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište; - javni putevi i druge javne površine uključujući i zaštitni pojas do 300 m od naselja; - određeni dijelovi prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode po propisima o zaštiti prirode u kojima je aktom o proglašenju ili posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati, specijalni zoološki i ornitološki rezervati i drugi posebno zaštićeni objekti prirode); - more i privredni ribnjaci s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka. - rasadnici, voćni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju sve dlakave divljači; - druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov; - ograđeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divljač; - privatni posjedi, ako se na njima pričinjava šteta. Član 32. Lovnim površinama se ne smatraju naselja, groblja, javni putevi, plantažni voćnjaci i vinogradi, parkovi u naseljima, objekti za liječenje, odmor i rekreaciju, zračne luke, dvorišta industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti utvrđeni posebnim propisima. Ograđeni prostori za umjetni uzgoj divljači se također, ne smatraju lovnom površinom.

Nelovne površine su u Zakonu o lovstvu Republike Srpske definisane u stavu 5 Člana 23. Zakon o lovstvu Republike Srpske Član 23. Nelovnim površinama se smatraju: naselja, groblja, javni putevi, parkovi u naseljima, plantažni voćnjaci i vinogradi, objekti za liječenje i rekreaciju, aerodromi, dvorišta seoskih domaćinstava, stambenih zgrada, fabričkih i industrijskih objekata, površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe, kao i drugi objekti utvrđeni posebnim propisima.

Analizom zakona utvrđeno je da u Federaciji Bosne i Hercegovine postoji određena neusklađenost zakona i donešenih odluka kada su u pitanju zaštićena područja i lov na njima. Generalno, ne postoji planska strategija definisanja područja bez lova. 25


2.4. Lov na ptice u Bosni i Hercegovini Podaci o godišnjem ulovu ptica su uglavnom nedostupni za javnost. Dostupni podaci se uglavnom odnose na veoma mali broj vrsta (veliki tetrijeb, fazan, poljska jarebica). Prema zakonu lovačka društva su nadležnim ministarstvima obavezna dostavljati podatke o brojnosti i odstrjelu pojedinih vrsta. Međutim, u izvještajima koja se dostavljaju uglavnom se nalaze podaci o krupnoj divljači. Za potrebe izrade ove studije bili su dostupni samo podaci o velikom tetrijebu (Tetrao urogallus) u Federaciji Bosne i Hercegovine (Tabela 13) i fazanu (Phasianus colchicus) i poljskoj jarebici (Perdix perdix) u Republici Srpskoj (Tabela 14). Jedini podaci za cijelo područje Bosne i Hercegovine nađeni su za jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca) (Tabela 15). U razgovoru sa članovima pojedinih lovačkih društava dobijena je informacija da društva imaju interne evidencije o lovu, ali ti podaci nisu bili dostupni. Jedini dobijeni nezvanični podatak je da se godišnje u Bosni i Hercegovini odstrijeli 15.000-20.000 jedinki prepelice (Coturnix coturnix). Tabela 13. Pregled odstrela velikog tetrijeba (Tetrao urogallus) u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2008-2010 (izvor: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva) Kanton/Županija Unsko-sanski Sarajevo Zeničko Dobojski Srednjobosanski Tuzlanski Bosansko-Podrinjski Herceg-bosanski Hercegovačko-Neretvanski Zapadno-Hercegovački

Brojnost i odstrel po godinama (brojnost/odstrel primjeraka) 2008 2009 2010 76/3 83/1 93/0 70/0 69/0 63/0 40/0 50/0 60/0 150/2 138 137 9/0 8/0 8/0 nema podataka nema podataka nema podataka 227/5 231/6 240/5 0 0 0 nema podataka nema podataka nema podataka UKUPNO

Ukupno (brojnost/odstrel primjeraka) 252/4 192/0 150/0 425/2 25/0 ? 698/16 0? ? 1742/22

Tabela 14. Pregled odstrela poljske jarebice (Perdix perdix) i fazana (Phasianus colchicus) u Republici Srpskoj za period 2004-2008 (prema Urošević et al., 2012) Brojnost i % odstrela po godinama (brojnost/% odstrel) 2005 2006 2007

Vrsta 2004 Poljska jarebica (Perdix perdix) Fazan (Phasianus colchicus)

2008

6000/3,92

6000/2,05

6000/2,17

7000/4,57

7000/2,64

52.000/23,08

48.000/25,00

55.000/23,64

58.000/25,86

54.000/24,07

Tabela 15. Pregled odstrela za vrste na području Bosne i Hercegovine Vrsta Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca)

Godina/odstrel (primjeraka)

Izvor

2011/760

Grubešić et al., 2011

Uvidom u dostupne podatke jasno je da ne postoji odgovarajuća evidencija kada je u pitanju lov na ptice, te je potrebno unaprijediti monitoring brojnosti i odstrela ptica.

26


2.5. Krivolov u Bosni i Hercegovini Javnosti dostupni podaci o krivolovu na ptice u Bosni i Hercegovini su veoma oskudni. Uglavnom se to odnosi na novinske članke, dok zvanični izvještaji i studije izostaju. Za potrebe studije urađena je analiza dostupnih podataka, podataka prikupljenih na terenu i podataka dobijenih od saradnika, na osnovu kojih se generalno može ocijeniti da su gotovo sve vrste ptica koje se trenutno mogu zateći u Bosni i Hercegovini ugrožene krivolovom. Na osnovu prikupljenih podataka, došlo se do zaključka da postoji nekoliko bitnih razloga za pojavu krivolova ptica u Bosni i Hercegovini: 1. Nelegalna trgovina i prodaja ptica restoranima izdvaja se kao najčešći razlog krivolova na ptice. Najveći pritisak je na patke (Anatidae), ševe (Alaudidae), kokoške (Phasianidae), kokošice (Rallidae), ćurlini (Scolopacidae), vrapci (Passeridae), zebe (Fringilidae) i strnadice (Emberizidae). Pored navedenih skupina u nalazima granične službe nalazile su se i pastirice (Motacilidae), a poznato je da se u navedene svrhe ubijaju i drozdovi (Turdidae) i sjenice (Paridae). Međutim, najčešća meta krivolovaca za nelegalnu prodaju restoranima je liska (Fulica atra), što je posebno česta pojava u okolini Hutovog blata (Kotrošan et al., 2014). 2. Kontrola „nametnika“ je također čest razlog nelegalnog ubijanja ptica. Najveći pritisak je od strane vlasnika ribnjaka i ribolovaca na vrste koji nanose štete ribljem fondu: kormorane (Phalacrocoracidae) i čaplje (Ardeidae), a česta pojava je i ubijanje vrana (Corvidae) za koje se smatra da uništavaju usjeve ili predstavljaju opasnost po ljude u naseljima. 3. Hvatanje pjevačica za preporodaju od strane uzgajivača ptica (npr. štiglić, zelendur, zebe). Također, predmet krivolova radi ilegalne trgovine (npr. za potrebe sokolarstva) su grabljivice (Accipitridae, Falconidae, Pandionidae). 4. Nelegalno ubijanje radi trofeja (dermopreparata). Uz tetrijebove (Tetrionidae) u navedene svrhe najčešće se ubijaju vodene vrste ptica i grabljivice. Međutim, i druge vrste ptica predstavljaju predmet krivolova radi privatnih zbirki. 5. Ubijanje sova (Strigiformes) radi izrade mamaca. Ovo je posebno čest problem vezan uz ribolovce koji koriste perje sova za izradu mamaca za hvatanje ribe, zbog čega se sove ubijaju ili žive preprodaju. 6. Ubijanje bez osobitog razloga (vandalizam) roda (Ciconidae), žličarki (Threskiornithidae) i ždralova (Gruidae). Neophodno je naglasiti da se krivolov na ptice vrši na svim područjima, bez obzira da li su u pitanju zakonom propisana lovišta, zaštićena područja ili područja u kojima je lov zabranjen (naselja, blizine obradivih površina i sl.) Poseban problem predstavlja kontrola i procesuiranje počinilaca krivolova. Iako postoje određeni zakonski propisani zadaci inspekcije i načini procesuiranja djela krivolova, u praksi se zakonske odredbe uglavnom ne sprovode i broj procesuiranih slučajeva je veoma mali. Prema Zakonu o lovstvu Republike Srpske i Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine, kontrolu unutar lovišta vrši lovočuvarska služba – lovočuvari, kao službena lica zaposlena u lovištu. Na osnovu njihove prijave korisnik lovišta podnosi zahtjev za pokretanje sudskog postupka za bespravan lov, pričinjenu štetu na divljači i lovištu. Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem Zakona o lovstvu Republike Srpske i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega, vrši Inspekcija za šumarstvo i lovstvo u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove, a nadzor nad sprovođenjem Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine vrše federalni lovni inspektori, federalni granični lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori. 27


Kazne za kršenje Zakona o lovstvu u dva bosanskohercegovačke entiteta se međusobno razlikuju. U slučaju da dozvoli lov, progon ili namjerno uznemiravanje divljači za vrijeme stalne i privremene zabrane lova, lov vrsta koje su korisne za poljoprivredu i šumarstvo, lov vrsta za koje je propisana stalna zabrana lova ili trovanje divljači, Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine za pravno lice predviđa novčanu kaznu od 5.000 do 20.000 KM, i od 1000 do 2000 KM za odgovorno lice u pravnom licu, a Zakon o lovstvu Republike Srpske predviđa novčanu kaznom od 10.000 do 30.000 KM za pravno lice i od 500 do 1.500 KM za odgovorno lice u pravnom licu. U slučaju da ne spriječi neetička ponašanja u lovištu i dozvoli lov članovima lovačkog udruženja koji nemaju položen lovački ispit i koji nisu članovi lovačkih udruženja, novčane kazne za pravno lice (korisnika lovišta) prema Zakonu o lovstvu Republike Srpske iznose od 6.000 do 18.000 KM, i od 300 do 900 KM za odgovorno lice u pravnom licu, a u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine od 2.000 do 10.000 KM za pravno lice i od 1.000 do 2.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu. Za fizičko lice koje lovi, proganja ili namjerno uznemirava stalno zaštićenu divljač i privremeno zaštićenu divljač u periodu lovostaja, vrši lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo, hvata divljač i drži je u zatvorenom ili ograđenom prostoru, vrši lov korištenjem nelovačkog oružja (vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim lovačkim oružjem sa više od pet metaka, poluautomatskim ili automatskim puškama), otrovom, zamkama, gvožđima, klopkama, pomoću lijepaka i mreža ili drugih sredstava za masovno uništavanje, gađanjem iz motornih vozila i motornih čamaca, upotrebom gramofona, magnetofona, audio aparata i sličnim napravama, Zakonom o lovstu Republike Srpske predviđena je novčana kazna od 1.000 do 3.000 KM, a Zakonom o lovsttu Federacije Bosne i Hercegovine od 1.000 do 2.000 KM. U Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine propisana je i novčana kazna od 500 do 1.000 KM za pojedinca (fizičko lice) koje lovi divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta, vrši lov ženki dok su bremenite, leže na jajima ili se hrane, uništava legla, gnijezda i jaja i bespravnim lovom nanese štetu divljači. Uvidom u dostupne podatke jasno je da ne postoji odgovarajuća evidencija o krivolovu. Također, ne postoji ni mehanizam monitoringa. Poseban problem predstavlja nefunkcionisanje inspekcijske službe i slabo procesuiranje krivolovaca.

28


3. Prijedlozi 3.1. Izmjene zakona i pravilnika U cilju poboljšanja zaštite ptica i lovačkih zakona neophodno je: 1. Usaglasiti entitetske zakone i pravilnike o lovstvu; 2. Revidirati listu lovne divljači (ptice) a. izbaciti sa liste vrste koje su izmrle ili nisu nikada registrovane na području Bosne i Hercegovine b. usaglasiti spisak sa međunarodnim direktivama (izbaciti globalno ugrožene vrste i vrste navedene u Direktivi o pticama) i postojećim projedlozima „Crvenih lista“ za entitete; 3. Revidirati kalendare lova za pojedine vrste kako bi se omogućilo da se pojedine vrste ne love u periodu gniježđenja ili seobe; 4. Jasnije definisati ulogu inspekcije za lov; 5. Na listu područja na kojima je lov zabranjen uvrstiti područja od međunarodnog značaja za ptice - IBA područja 3.2. Prijedlozi novih područja za zabranu lova Saglasno prijedlogu datom u poglavlju 3.1. kao nova područja zabrane lova predlažu se područja od značaja za ptice (IBA područja): Bardača, Hutovo blato, Livanjsko polje i Boračko jezero, a u budućnosti i još neka od 40 potencijalnih IBA područja (Prilog 3) u Bosni i Hercegovini (Kotrošan et al., 2012). Također, neophodno je revidirati odluke o lovištima specijalne namjene jer su u suprotnostima sa drugim članovima zakona o lovstvu, odnosno sa zakonima o zaštiti prirode. Predložena nova područja zabrane lova su područja od posebnog značaja za ptice, osobito u vrijeme gniježđenja i migracije. Ova područja saglasno međunarodnim direktivama (npr Direktivi o pticama) i programima (NATURA 2000) bi trebala poslužiti poboljšanju očuvanja biodiverziteta ptica u Bosni i Hercegovini.

29


4. Literatura Anonim, 2008: Informacija o stanju i smjernicama za daljnji razvoj u sektoru lovstva, Vlada Republike Srpske, Banja Luka. Grubešić, M., Tomljanović, K. & Kunovac, S., 2011: Rasprostranjenost i brojnost jarebice kamenjarke grivne (Alectoris graeca Meisner) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Šumarski list (85)11-12: 567-574. Hadžović, D., Kržalić, A. & Mihajlović, S., 2011: Studija o malom i lakom naoružanju. UNDP Bosnia and Herzegovina, Sarajevo. Ilić, D., 2010: Osam i po decenija organizovanog lovstva u Bosni i Hercegovini. Poljoprivreda i selo, internet magazin. Kotrošan, D, 2008/2009: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 7286. Kotrošan, D. & Drocić, N., 2012: Četvrti dopunjeni i revidirani sistematski prijegled ptica Bosne i Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski pregledi. 8. izmijenjeno i dopunjeno interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo, pp. 342-348. Kotrošan, D. & Papes, M., 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 9-38. Kotrošan, D., Drocić, N., Trbojević, S., Šimić, E. & Dervović, I., 2012: Program IBA, Međunarodno značajna područja za ptice, u Bosni i Hercegovini. Ornitološko društvo “Naše ptice”, interno izdanje za projekat “Evaluacija IBA područja u FBiH”, Sarajevo. Kotrošan, D., Šimić E., Sjeničić, J. & Topić, G., 2011: Great Cormorant (Phalacrocorax carbo) population status in Bosnia and Herzegovina-report for the period 2005-2011. Wetlands international, Cormorant Research Group, 7: 33-38. Laska, F.B., 1905: Das Waidwerk in Bosnien und der Herzegovina und die dortigen landesärarischen Wild=Schongebiete. John. Leon sen., Klagenfurt. Urošević, M.M., Matarugić, D., Drobnjak, D., Ristić, Z. & Urošević, B.M., 2012: Lovni fond i njegovo korištenje u Republici Srpskoj. Zbornik sažetaka I Međunarodni simpozijum i XVII Naučno-stručno savetovanje agronoma Republike Srpske, 61-75, Trebinje. http://www.ekapija.com http://ec.europa.eu/transparencyregister http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH http://www.lovactk.com http://www.lovackisavez-hb.ba http://www.nasljedje.org/docs/crvenalista http://slobih.ba

30


Prilog 1. Pregled lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini a) Članice Saveza lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini 30. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29.

Lovačko društvo „Bugojno“ - Bugojno Lovačko društvo „Bihać“ - Bihać Lovačko društvo „Biserna“ - Goražde Lovačko društvo „Bjelašnica“ - Hadžići Lovačko društvo „Breza“ - Breza Lovačko društvo „Drvar“ - Drvar Lovačko društvo „Divokoza“ - Fojnica Lovačko društvo „Podozren“ - Puračić Lovačko društvo „Divokoza“ - Potoci Mostar Lovačko društvo „Grmeč“ - Bosanska Krupa Lovačko društvo „Grahovo“ - Bosansko Grahovo Lovačko društvo „Gunjani-Tetrijeb“ Kreševo Lovačko društvo „Gorača“ - Ščipe Lovačko društvo „Grebak“ - Ustikolna Lovačko društvo „Golub“ - Blagaj Lovačko društvo „Igman“ - Ilidža Lovačko društvo „Jelen“ - Cazin Lovačko društvo „Jarebica kamenjarka“ Mostar Lovačko društvo „Kaćunski zec“ – Kaćuni, Busovača Lovačko društvo „Kozjak - Ljuta Konjic“ - Konjic Lovačko društvo „Koznik“ - Konjiz Lovačko društvo „Kiseljak“ - Tešanj Lovačko društvo „Kruščica“ - Stari Vitez Lovačko društvo „Klek“ - Zavidovići Lovačko društvo „Lovac“ - Bužim Lovačko društvo „Lane“ - Gornji Rahić Lovačko društvo „Lane“ - Vogošća Lovačko društvo „Neretvica“ – Buturović polje Lovačko društvo „Orlovik“ - Žepče

31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57.

Lovačko društvo „Radovina“ - Donji Vakuf Lovačko društvo „Dr.Zahid Čaušević“ Prača Lovačko društvo „Rogatica“ - Goražde, Kriva Draga Lovačko društvo „Srndać 32“ – Bosanski Petrovac Lovačko društvo „Srndać“ – Matuzići, Doboj Jug Lovačko društvo „Semešnica“ – Donji Vakuf Lovačko društvo „Srndać-Kakanj“ Kakanj Lovačko društvo „Srna-Grmeč“ - Ključ Lovačko društvo „Soko“ - Maglaj Lovačko društvo „Srndać“ – Novi Travnik Lovačko društvo „Sana“ - Sanski Most Lovačko društvo „Srednje“ - Srednje Lovačko društvo „Sarajevo“- Sarajevo Lovačko društvo „Srndać“ - Jajce Lovačko društvo „Srndać – Visoko“Visoko Lovačko društvo „Tetrijeb“ - Jablanica Lovačko društvo „Tetrijeb“ - Olovo Lovačko društvo „Trnovo“ - Trnovo Lovačko društvo „Toplica“ - Živinice Lovačko društvo „Uilica“ – Bosansko Grahovo Lovačko društvo „Velež“ - Podveležje Lovačko društvo „Vlašić“ - Travnik Lovačko društvo „Velika Kladuša“ – velika Kladuša Lovačko društvo „Zahor“ - Bilalovac Lovačko društvo „Visočica“ - Konjic Lovačko društvo „Zec“ - Ilijaš Lovačko društvo „Zvijezda“ - Vareš Lovačko društvo „Zmajevac“ - Zenica

31


b) Članice Lovačkog saveza Herceg Bosne 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42.

32

Lovačko društvo „Jadran“ - Neum Lovačka udruga „Lisac“ - Ravno Lovačko društvo „Galeb“ - Čapljina Lovačko društvo „Kamenjarka“ - Stolac Lovačko društvo „Golub“ - Čitluk Lovačko društvo „Jarebica“ - Mostar Lovačko društvo „Baćina“ - Doljani Lovačko društvo „Vepar“ - Prozor-Rama Hrvatska udruga lovaca „Kravica“ - Ljubuški Hrvatska lovačka udruga „Malič“ - Grude Lovačko društvo „Mosor“ - Široki Brijeg Lovačko društvo „Rujan“ - Kočerin Lovačko društvo „Jarebinjak“ - Rakitno Lovačko društvo „Radovanj“ - Posušje Lovačka udruga „Milan Mikulić-Bikan“ - Vir Lovačka udruga „Zavelim“ - Roško Polje Lovačka udruga „Vran“ - Tomislavgrad Lovačka udruga „Cincar“ - Livno Lovačka udruga „Livanjsko polje“ - Lištani Lovačko društvo „Risovac“ - Bosansko Grahovo Lovačko društvo „Tetrijeb“- Glamoč Lovačko društvo „Tetrijeb“- Kupres Lovačko društvo „Uskoplje“ - Uskoplje Lovačko društvo „Jastreb“ - Dobretići Udruga lovaca „Kuna“ - Jajce Lovačko društvo „Pavlovica“ - Novi Travnik Lovačko društvo „Sokol“ - Nova Bila Lovačka organizacija „Vitez“ - Vitez Lovačko društvo „Zec“ - Busovača Lovačko društvo „Tetrijeb“ - Kreševo Lovačko društvo „Lještarka“ - Kiseljak Hrvatsko lovačko društvo „Vepar“ - Fojnica Lovačko društvo „Fazan“ - Usora Lovačko društvo „Jeleč“ - Žepče Lovačko društvo „Fazan“ - Odžak Lovačka udruga „Kuna“ - Domaljevac Lovačka udruga „Sava“ - Orašje Lovačko društvo „Sokol“ - Ravne Brčko Lovačko društvo „Fazan“ - Velika Kladuša Lovačko društvo „Cazin“ - Cazin Veterinarski zavod Mostar - Mostar Park prirode „Hutovo blato“ - Čapljina


c) Članice Lovačkog saveza Republike Srpske

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Lovačko udruženje „Semberija Bijeljina Lovačko udruženje „Majevica“ – Lopare Lovačko udruženje „Golub“ - Brodac Lovačko udruženje „Podrinje - Janja Lovačko udruženje „Partizan“ - Donja Trnava Lovačko udruženje „Crnjelevo“ Crnjelovo Lovačko udruženje „Rudar“ Ugljevik Lovačko udruženje „Fazan“ - Brčko Lovačko udruženje „Dubrava“ Zabrđe Lovačko udruženje „Jelen“ - Glavičice Lovačko udruženje „Mrakovica“ Prijedor Lovačko udruženje „Jelen“ - Kozarska Dubica Lovačko udruženje „Ljubija“ - Ljubija Lovačko udruženje „Fazan“ - Novi Grad Lovačko udruženje „Sana“ - Oštra Luka Lovačko udruženje „Srndać“ - Svodna Lovačko udruženje „Balj“ Kostajnica Lovačko udruženje „Pastirevo“ Dobrljin Lovačko udruženje „Lane“ - Rudice Lovačko udruženje „Vojskova“ Krupa na Uni Lovačko udruženje „Srndać“ Omarska Akcionarsko Društvo „ Saničani“ Prijedor Nacionalni park „ Kozara“ - Prijedor Lovačko udruženje „Fazan“ - Doboj Lovačko udruženje „Borja“ - Teslić Lovačko udruženje „Motajica“ Derventa Lovačko udruženje „Smolin“ Blatnica Lovačko udruženje „Ozren“ - Petrovo Lovačko udruženje „Omar“ Ugodnović Šumsko gazdinstvo „Borja“ - Teslić

31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59.

Lovačko udruženje „Kozara“ - Laktaši Lovačko udruženje „Borik“ - Prnjavor Lovačko udruženje „Srna“ - Srbac Lovačko udruženje „Prosara“ Gradiška Lovačko udruženje „Lijevče“ - Nova Topola Lovačko udruženje „Kozara“ Podgradci Lovačko udruženje „Zmijanje“ - Banja Luka Lovačko udruženje „Fazan“ - Čelinac Lovačko udruženje „Potkozarje“ Piskavica Lovačko udruženje „Uzlomac“ - Kotor Varoš Lovačko udruženje „Borčići“ Šiprage Lovačko udruženje „Manjača“ Stričići Lovačko udruženje „Jelovka“ Maslovare Lovačko udruženje „Čemernica“ – Kneževo Šumsko gazdinstvo „Čemernica“ – Kneževo Šumsko gazdinstvo „Banja Luka“ Banja Luka Lovačko udruženje „Soko“ - Kozluk Lovačko udruženje „Vukovi sa Drine“ - Zvornik Lovačko udruženje „Javor“ Srebrenica Lovačko udruženje „Bišina“ Čekovići Lovačko udruženje „Komić“ - Milići Lovačko udruženje „ - Bratunac Lovačko udruženje „Birač“ Vlasenica Lovačko udruženje „Borogovo“ Osmaci Šumsko gazdinstvo „Drina“ Srebrenica Lovačko udruženje „Fazan“ - Šamac Lovačko udruženje „Vučjak“ Bosanski Brod Lovačko udruženje „Majna“ - Modriča Lovačko udruženje „Fazan“ Vukosavlje

33


60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89.

34

Lovačko udruženje „Soko“ - Donji Žabar Lovačko udruženje „Prepelica“ Pelagićevo Društveno Preduzeće „Sijekovac“ Bosanski Brod Lovačko udruženje „Bakić“ - Foča Lovačko udruženje „Panos“ Višegrad Lovačko udruženje „Varda“ - Rudo Lovačko udruženje „Rogatica“ Rogatica Lovačko udruženje „Cicelj“ - Čajniče Lovačko udruženje „Markan“ - Novo Goražde Šumsko gazdinstvo „Maglić“ - Foča Šumsko gazdinstvo „Panos“ Višegrad Lovačko udruženje „Sjeme“ Rogatica Šumsko gazdinstvo „Vučevica“ Čajniče Nacionalni park „Sutjeska“ - Tjentište Lovačko udruženje „Leotar“ Trebinje Lovačko udruženje „Viduša“ - Bileća Lovačko udruženje „Srndać“ Nevesinje Lovačko udruženje „Prepelica“ Berkovići Lovačko udruženje „Vranjača“ Gacko Lovačko udruženje „Ljubinje“ Ljubinje Šumsko gazdinstvo „Botin“ Nevesinje Lovačko udruženje „Glasinac“ Sokolac Lovačko udruženje „Igman“ - Istočna Ilidža Lovačko udruženje „Zagorje“ Kalinovik Lovačko udruženje „Jahorina“ - Pale Lovačko udruženje „Trebević“ – Istočno Novo Sarajevo Lovačko udruženje „Trnovo“ - Trnovo Lovačko udruženje „Studena Gora“ Han Pijesak Šumsko gazdinstvo „Zelengora“ Kalinovik Šumsko gazdinstvo „Jahorina“ - Pale

90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98.

Šumsko gazdinstvo „Romanija“ Sokolac Šumsko gazdinstvo „Visočnik“ - Han Pijesak Lovačko udruženje „Tetrijeb“ -Šipovo Lovačko udruženje „Ribnik“ - Gornji Ribnik Lovačko udruženje „Lisina“ Mrkonjić Grad Lovačko udruženje „Srndać“ - Drinić Šumsko gazdinstvo „Ribnik“ - Ribnik Šumsko gazdinstvo „ „Oštrelj“ Drinić Šumsko gazdinstvo „Gorica“ - Šipovo


d) Članice Saveza lovačkih društava Tuzlanskog kantona 1. Lovačko društvo „Zelemboj“ - Banovići 2. Lovačko društvo „Vjetrenik-Šibošnice“ - Čelić 3. Lovačko društvo "Fazanka" - Doboj Istok 4. Lovačko društvo „Jelen“ - Gradačac 5. Lovačko društvo „Srndać“ - Gračanica 6. Lovačko društvo „Spreča“ - Kalesija 7. Lovačko društvo „Sokolina“ - Kladanj 8. Lovačko društvo „Svatovac“ - Lukavac 9. Lovačko društvo „Husić Mustafa-Čektalo“ - Sapna 10. Lovačko društvo „Majevica“ – Srebrenik 11. Lovačko društvo „Kapetan Hajro“ - Teočak 12. Lovačko društvo „Tuzla“ - Tuzla 13. Lovačko društvo „Toplice“ - Živinice 14. Lovačko društvo „Fazan 1946“ - Brčko, Gornji Rahić.

35


Prilog 2. Primjeri krivolova ptica u Bosni i Hercegovini

Slike 1-2. Šumska sova (Strix aluco) ubijena radi prodaje perja za mamce za ribe (Foto: Goran Topić)

Slike 3-7 Primjeri ubijanja kormorana u Bosni i Hercegovini 1. Modriča 10. 01. 2011. (Foto: Jovica Sjeničić); 2. Šipovo - rijeka Pliva 26. 12. 2008. (Foto: Goran Topić); 3. Ornitološki rezervat “Hutovo blato” 29. 01. 2011.( Foto: Ena Šimić) i 4.Visoko 21. 01. 2011. (Foto: Ilhan Dervović) - preuzeto iz „Great Cormorant (Phalacrocorax carbo) population status in Bosnia and Herzegovina“ (Kotrošan, D., Šimić E., Sjeničić, J. & Topić, G., 2011)

36


Slike 8-9 Ždral (Grus grus) ubijeni na Janjskoj visoravni kod Šipova u decembru 2013. (Foto: Goran Topić)

Slika 10. Liske ubijene na Hutovom blatu, iz filma Euromagazina 2011. godine (izvor: Bljesak.info)

Slika 11. Ptice, među kojima i kosac (Crex crex) ubijene na Mostarskom blatu u septembru 2014. (izvor: Facebook Pero Miličević)

37


Prilog 3. Pregled proglašenih IBA i potencijalnih IBA područja u Bosni i Hercegovini VERIFIKOVANA IBA PODRUČJA A. Hutovo blato B. Bardača C. Boračko jezero D. Livanjsko polje POTENCIJALNA IBA PODRUČJA I. Kraška polja 1. Lušci polje 8. Glamočko polje 2. Podrašničko polje 9. Duvanjsko polje 3. Popovo polje 10. Kupreško polje 4. Nevesinjsko polje 11. Vukovsko polje 5. Gatačko polje 12. Dugo polje 6. Fatničko polje 13. Mostarsko blato 7. Dabarsko polje II Močvarna i riječna područja 1. Sijekovac 7. Haljinići 2. Ribnjak Saničani 8. Rijeka Una 3. Ribnjak Prnjavor 9. Rijeka Vrbas 4. Velika i Mala tišina 10. Rijeka Bosna 5. Plivska jezera 11. Rijeka Drina 6. Modrac i Šerička bara 12. Rijeka Sava III. Planinska područja 1. Plješevica 9. Sutjeska 2. Lisina 10. Visočica 3. Kozara 11. Raduša 4. Vlašić 12. Prenj, Čvrsnica, Čabulja 5. Konjuh 13. Orjen 6. Vranica 14. Vitorog 7. Igman i Bjelašnica 15. Dinara i Kamešnica 8. Jahorina

38


BIRDS AND HUNTING IN BOSNIA AND HERZEGOVINA (SUMMARY) Hunting has a long tradition in Bosnia and Herzegovina. The Union of hunting societies of Bosnia and Herzegovina was established in 1925, and in 1992 it had over 52,000 active members in 121 hunting organizations. Today, there are four hunting associations (Association of hunting organizations in Bosnia and Herzegovina, Hunting Association of Herzeg-Bosnia, Hunting Association of Republic of Srpska, and Hunting Association of Tuzla Canton), organized in the Council of Hunting Associations of Bosnia and Herzegovina. It is estimated that there are 40.00050.000 active hunters in over 200 hunting organizations. There are two hunting laws in Bosnia and Herzegovina: Law on Hunting of Federation of Bosnia and Herzegovina, published in the "Official Gazette of BiH" No 04/06, and Law on Hunting of Republic of Srpska, published in the "Official Gazette of Republic of Srpska, No. 60/200. When it comes to birds, there are several differences in these laws. In the Law on Hunting of Federation of Bosnia and Herzegovina, 119 bird species are listed as „game“, and the Law on Hunting of Republic of Srpska lists as much as 153 bird species as game. In both laws, some bird species which have never been registered in Bosnia and Herzegovina are listed as game species. Some bird species are protected by one law, and considered a hunting species in another. Start and end of the hunting season also differs for most species, and is longer in Republic of Srpska than in the Federation of Bosnia and Herzegovina for Anser anser, Fulica atra, Gallinago gallinago, Scolopax rusticola, Columba livia and Streptopelia turtur, and the opposite situation is for Anas platyrhynchos, Alectoris graeca and Phasianus colchicus. The data on number of killed birds are mainly not accessible to the public. The hunting organizations are required to submit data on number of shot individuals to the ministries, but they mostly only submit data for large mammals. It was possible to find data for Tetrao urogallus in Federation of Bosnia and Herzegovina, and Phasianus colchicus and Perdix perdix in Republic of Srpska. Alectoris graeca is the only bird species for which the data was available in both entities. There is no record of bird hunting and no monitoring of bird numbers in the field. The data of illegal hunting activities are very scarce, and can be mostly found in newspaper articles – until now, there were no official reports or studies regarding this topic. After analyzing available data, it was concluded that the most common reasons for illegal hunting of birds are illegal trade with restaurants (ducks, Common Coot), predator control (crows, cormorants and herons), capturing songbirds (Passeridae) for sale and raptors (Accipitridae, Falconidae, Pandionidae) for falconry and trophies, killing owls (Strigiformes) for making fish decoys and vandalism (Ciconidae, Threskiornithidae, Gruidae). It is necessary to emphasize that illegal hunting activities are performed in all areas regardless of whether they are hunting areas, protected areas or areas in which hunting is prohibited (settlements, arable land, etc.). The number of cases of illegal hunters which were prosecuted is very small. In order to improve the protection of birds and hunting laws is necessary to harmonize hunting laws and remove all globally endangered bird species and species listed in the Birds Directive from the list of game species, correct the start and end of hunting season so that individual species are not hunted during the period of breeding and migration and add Important Bird Areas to the list of hunting ban areas.

39


Studija ptice i lovstvo u bih final  
Studija ptice i lovstvo u bih final  
Advertisement