Dnevne novine 12. februar 2018.

Page 14

14

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 12. 2. 2018.

NAKON PODATAKA IZ ISTRAŽIVANJA IPSOS MORI KOMPANIJE

Fali upotrebljivo znanje

Kompanija Ipsos MORI sprovela je istraživanje u kojem je htjela da otkrije kakvo je znanje stanovnika određenih zemalja o najvažnijim životnim pitanjima, koja je za rezultat imala objavljivanje spiska od 38 tzv. “najneobrazovanijih zemalja”, na kojem se našla i naša zemlja. Iako su od nas jedino bolji Španci, Danci, Norvežani i Šveđani, a lošiji građani Francuske, Italije, SAD-a, Rusije, Indije, Turske, Japana, Poljske... činjenica da smo se našli na ovom spisku među, otvara određena pitanja. Načelnik Odsijeka za istraživanje i razvoj obrazovnog sistema Zavoda za školstvo Radoje Novović smatra da građani iz različitih razloga ne poklanjaju dovoljno pažnje permanentnom obrazovanju i usavršavanju.

■ UTICAJ DRUŠTVE-

NIH MREŽA I RIJALITI PROGRAMA

“Da li je to rezultat borbe za opstanak i preživljavanje, jer rade više poslova pa nemaju vremena da se posvete sebi, ili ih neke stvari jednostavo ne interesuju, ili ih pak zanima samo stručna, odnosno uža problematika... o tome bi se dalo govoriti. Možda su previše opterećeni porodicom i porodičnim problemima, a možda je i razlog i u obrazovnom sistemu koje ne nudi znanja koja će biti primjenjiva i upotrebljiva... Činjenica je da kod nas dominira predavačka nastava gdje se samo traži reproduktivno znanje, što za posljedicu ima da se takvo znanje brzo zaboravlja”, smatra Novović.

BEZ OBZIRA KOJI NIVO OBRAZOVANJA ZAVRŠILI I U KOJEM TRENUTKU ZAVRŠILI TO JE SAMO JEDNA OSNOVA. SVE KASNIJE KROZ ŽIVOT JE NADGRADNJA, KAŽE NOVOVIĆ Na nezainteresovanost za sopstveno obrazovanje, prema njegovim riječima, mogu uticati i rijaliti programi koji razvijaju takvu klimu da se ljudi više interesuju za beznačajne i rekla kazala stvari, za živote drugih, nego za svoj sopstveni. “Bez obzira koji nivo obrazovanja završili i u kojem trenutku završili to je samo jedna osnova. Sve kasnije kroz život je nadgradnja. Moraju svakog dana da uče, da se usavršavaju, da analiziraju nova znanja. Svijet se mijenja nevjerovatnom brzinom. Deset najtraženijih zanimanja danas u svijetu prije deset godina uopšte nijesu postojala”, ističe Novović. Za neobrazovanost stanovništva krive su i, kaže, društvene mreže i telefoni jer se previše oslanjamo na vještačku inteligenciju zbog čega smo postali nekomunikativni.

■ NAJOBRAZOVANIJI OTIŠLI

Profesorica književnosti Božena Jelušić smatra da je riječ o kompleksnom problemu. Kao jedan od njih ističe činjenicu da je posljednjih decenija Crna Gora izgubila oko 120.000 stanovnika. “Dosta je zamisliti što bi se desilo nekoj velikoj naciji da na primjer izgubi 20 odsto

svog stanovništva. To je nešto sa čim se prosto moramo susresti. Mislim da su to vjerovatno ljudi koji su bili najspremniji za neku vrstu rizika i započinjanje novog života u drugačijim okolnostima. Možda su se najprije oni opredjeljivali kao najmobilniji, kao najsnažniji, možda čak i kao najobrazovaniji da odu van zemlje”, ističe Jelušić. Crna Gora, naglašava, ima problem da u globalnim pomjeranjima koja zahvataju obrazovni sektor osmisli ispravnu reformu koja će u stvari voditi društvo ka vladavini znanja i stručnosti. Crna Gora je, smatra ona, ubrala plodove onoga što je višedecenijski sijala. “Nismo u tome bili sami i isključivi krivci, već nešto dugujemo i globalnim tokovima. Ali, u svakom slučaju kao jedna mala zemlja koju je lako kontrolisati i voditi bolje putevima održivijeg razvoja i humano ekonomičnijeg da iskoristimo svoj humani potencijal mislim da to nismo uradili i to nam se sada u raznim segmentima odražava i pokazuje”, zaključila je Jelušić. Pitanja u anketi Ipsosa odnosila su se na terorizam, stopu ubistava, tinejdžerskih trudnoća i zdravlja. Tako, na primjer, čak šest od desetoro ljudi smatra da postoji veza između vakcina i autizma kod zdrave djece, a uprkos tvrdnjama da to nije tačno čak 42 odsto ljudi smatra da je i to laž. Prva na listi najneobrazovanijih zemalja je Južnoafrička Republika, a slijede Brazil, Filipini, Peru, Indija... J.V.Đ.

NAKON ZABRANE DALJE GR NA GRADILIŠTU PORTO BU

TUŽIĆEMO OPŠTINU ŠTETU KO TRPIMO

Vlasnik građevinske kompanije Alart centar Naser Ramaj negirao je juče da je do oštećenja Mediteranske ulice u Budvi došlo usljed izgradnje kompleksa Porto Budva, kao što tvrdi predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović. Podsjetimo, na inicijativu Krapovića inspekcija Ministarstva turizma i održivog razvoja zabranila je dalju gradnju na gradilištu Porto Budva zbog ugroženosti života ljudi i okolnih objekata. Ramaj u reagovanju, koje je prenio portal Analitika, ističe da činjenice govore, a i građani Budve odlično znaju, zašto put ima slijeganja i zašto cijeli grad pliva kad su nepovoljni vremenski uslovi i velike padavine. “Zato što ne postoji kanal za atmosferske vode, jer je išao preko našeg placa, i sada ne postoji, unazad dvije godine, i do dana današnjeg nije odrađen, pa čitav taj dio grada pliva jer vode nemaju gde da se slivaju, osim što ulaze u pukotine puta i od toga put propada i dolazi do slijeganja ne samo na potezu blizu našeg gradilišta, već duž čitave Mediteranske ulice, počev od TQ Plaze pa sve do Starog grada”, rekao je Ramaj. Ispred kompanije Alart centar, kako kaže, nose se mišlju “da je namjera lična, jer za objašnjenje napada, odnosno oba-

vještavanja javnosti netačnim i nepotpunim informacijama, drugog razloga nema osim što je vlasnik i investitor Naser, a ne Lazar”. Na objektima koji se grade, dodaje Ramaj, takođe na potezu prve linije mora, na kojima je procentualno i vlasništvo pomenutog, nesmetano se izvode radovi preko cijele godine neprekidno. “Iako se pouzdano zna da štete javnim objektima, odnosno vrtiću, jer mi isti, vode koje dolaze iz tog dijela grada, svojim pumpama, radnom snagom i svim propratnim dodatnim troškovima štitimo interese javnog objekta – vrtića – iako znamo razlog ugroženosti i poplavljivanja istog, pa stoga molimo gradonačelnika da o ugroženosti djece brine sa svih mogućih aspekata. Budžetom Opštine Budva predviđen je kanal za taj dio grada, a već dvije godine se u isti ne ulažu sredstva i mi kao investitori trpimo štetu kako prethodne, tako i ove vlasti jer nam voda koja nema gdje vrši pritisak na dijafragmu i zahtijeva dodatne kako radove, tako i troškove”, objasnio je Ramaj. Prinuđeni su, ističe, da poslije svega tuže Opštinu Budva za svu štetu koju su pretrpjeli od početka izvođenja radova, kao i oko procedure dobijanja gra-


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.