CRNA GORA 13
PONEDJELJAK, 13. 1. 2014.
RAZGOVOR
Stižu investicije u Kolašin Zorica Bulatović
P
redsjednik kolašinske opštine Darko Brajušković, osvrćući se na rad lokalne uprave za period 2013. godine, za koju tvrdi da je bila veoma uspješna, najavio je velike investicije za 2014. godinu tvrdeći da će grad na Tari biti pravo gradilište.
KOLAŠIN – Brajušković je takođe kazao da bi volio da tekuća godina bude uspješna koliko i prethodna, te da u mnogim potezima lokalne uprave u protekloj godini ne bi bili uspješni bez pomoći jednog dijela opozicije. Od mnogobrojnih investicija koje se najavljuju za period 2014. godine Brajušković je kao najveći projekat izdvojio SKI centar Kolašin 1650 za koji smatra da će predstavljati preporod Kolašina i cijelog regiona. “Kolašin će ove godinie biti pravo gradilište. Kapitalnim državnim budžetom opredijeljena su višemilionska sredstva za ulaganje u Kolašinsku opštinu u 2014 godini. Pomenuo bih kratko samo novi Skicentar Kolašin 1650, prema Troglavi. Taj novi ski-centar će otvoriti vrata investitorima da se realizuje prostorni plan Bjelasice i Komova i to će biti preporod Kolašina i čitavog regiona. Prvi radovi će početi u ovoj godini. Na tom prostoru će se graditi desetine hotela sa pratećom infrastrukturom gdje će samim tim doći do velikog zapošljavanja ljudi, a sredstva su već obezbijeđena,” kazao je Brajušković. On tvrdi da je prošle godine najteže bilo, a i najveći izazov, istrajati na teškim i nepopularnim mjerama koje obezbjeđuju kontinuitet i stabilnost lokalnih finansija, te da su bili svjesni kroz kakvu golgotu prolaze, kao i da drugog izbora nije bilo za stvaranje uslova za život i napredak ove opštine. “Kad kažem golgota mislim na jedan veliki broj ljudi koji nema razumijevanja za ovakvu politiku koju vodimo, a ta politika se ogleda na zaustavljanju negativnih trendova u kretanju budžetskog deficita i povećanja fiskalne discipline. Zadovoljan sam stavranjem jednim od najboljih biznis ambijenata u regionu. Radi se o pretpostavci za otvaranje novih privrednih subjekata, a što je najvažnije stvoriće nova zapošljavanja koja su neophodna u našem gradu, a što smo napokon dobili usvajanjem prostornog plana za tu zonu, na čemu smo radili 2013. godine. Mogu samo toliko reći da ove godine očekujemo otvaranje fa-
brike za preradu voća i povrća u Biznis zoni za koju su već obezbijeđena sredstva,” kazao je Brajušković. Ipak, Biznis zona je u toku protekle godine nailazila na veoma česte i oštre kritike kolašinske opozicije. Međutim, Brajušković tvrdi da se radi samo o dijelu opozicije, te da njihove kritike nije doživljavao ozbiljno, a da uz pomoć takođe jednog dijela opozicije sve ove uspjehe iz prošle godine ne bi mogli da ostvare. On je naglasio da se Proces finansijske sanacije uspješno ostvaruje i nastavkom započete sistematizacije broja radnika u skladu sa zakonom i kvalitetnim socijalnim programom. “Znači, 2013. godine mi smo u skladu sa zakonom i socijalnim programom smanjili broj zaposlenih u lokalnoj upravi, tako da smo nastavili ono što smo radili 2012. godine, broj radnika koji je bilo 309 smanjen je za 85 manje u odnosu na 2011. kada sam došao na mjesto predsjednika. Mi preko noći ne možemo svesti broj radnika na onaj na koji treba da bude. Ljude ne možemo bukvalno izbaciti na ulicu iako većina njih ništa u Opštini ne radi, bez adekvatnog socijalnog programa. I ove godine nastavićemo sa smanjivanjem broja zaposlenih”, kazao je Brajušković. On takođe navodi da su rezultati na planu finansijske sanacije ostvareni bez prodaje ppštinske imovine, sa 50 odsto manjim sredstvima iz egalizacionog fonda, nego što je to recimo bilo 2011 godine. Imajući ovo u vidu nastaviće se sa takvom politikom finansijske sanacije. “U narednih nekoliko mjeseci izmirićemo sve obaveze prema dobavljačima iz prezhodnog perioda i na taj način dovesti loakalnu upravu u stanje normale. Trenutno dugovanje prema dobavljačima je oko 700.000 eura, a tu su još krediti, te gotovo da više nemamo dugovanja. Mi jednostavno nemamo novih zaduženja”, istakao je Brajušković. Odluka Vlade da se Kolašin razvija kao centar za pripremu sportista, od neprocjenjivog je ekonomskog značaja za kolašinsku
opštinu. “U toku je izrada detaljnog plana sportske zone, koji će na proljeće biti usvojen, što će omogućiti da Kolašin dobije jedan značajan resurs, a to je sportski turizam. Najavljaju se radovi, odnosno druga faza obaloutvrde sa čime se stiču uslovi za otpočinjanje radova na jednom veoma značajnom turstičko-sportsko-rekreativnom projektu, a to je šetalište pored rijeke Tare. Sredstva za ovaj projekat su obezbijeđena, izvođač radova je izabran - “Fidija”. Kao predsjednik opštine potpisao sam ugovor u posljednjoj nedjelji prošle godine. Vrijednost radova je oko 520.000 eura. Novac smo strogo čuvali bez obzira na to što nam je svaki dan trebalo para, nijesmo tamo prst smjeli stavit,” kaže predsjednik kolašinske opštine. Plan je da se projekat šetališta realizuje do kraja ove godine. To je šetalište sa mobilijarom, rasvjetom, a koje će počinjati od starog mosta pa prema novom, oivičenom sportskom zonom. Kako je kazao taj dio koristiće se ne samo za šetalište već i za sportiste kao trim staza, pa i za ugostitelje, jer se na tom dijelu planira mogućnost rada različitih objekata u svrhu turizma. Ono što će svakako po najavama Brajuškovića biti ovog proljeća, obradovaće i mališane i njihove roditelje, imajući u vidu da grad na Tari nema nijedno igralište za djecu. U narednom periodu se očekuje izgradnja dva moderna igrališta, u vrijednosti od 30.000 eura. Bez obzira na lošu finansij-
sku situaciju kad su u pitanju investicije u ruralnu infrastrukturu, Brajušković je konstatovao da gotovo nema sela ili grupacije sela gdje nije stigla mašina za nasipanje i sanaciju puteva. Kada je u pitanju infrastruktura, Brajušković tvrdi da stanje nikad nije bilo bolje nego sad, pa je izdvo-
jio putni pravac Baković - Plana - Migalovica - Gornje Lipovo - Blatina i Drijenak. On je za ovu godinu najavio ponovno otvaranje autobuske linije na relaciji Bakovići – Lipovo, a u povratku preko Blatine, što bi spojilo u krug nekolika kolašinskih sela. “Sve što sam najavio krajem avgusta minule godine na dan opštine, sve sam realizovao. Prostorno-urbanistički plan čitave Kolašinske opštine će se usvojiti najkasnije do kraja februara tekuće godine, a bez toga strani investitori koji su već prije nekolike godine započeli radove na mnogobrojnim objektima i stali, sada će nesmetano moći da nastave te radove. Sve što smo planirali prethodne godine, ostvarili smo u velikom procentu,” kazao je Brajušković.
RASELJAVANJE
Krajinu zaboravile i država i lokalna uprava
Čuvene šume kestenja u Krajini
BAR - Žitelji Mjesne zajednice Ostros nezadovoljni ulaganjima lokalne uprave i države na tom području očekuju da stvari krenu na bolje jer je pred njima izborna godina. Nadaju se većim investicijama, kao i nastavku projekata započetih 2013. godine, a prioritet im je vodosnabdijevanje Krajine. Mještani Krajine su svojim učinkom i ponašanjem zaslužili mnogo više jer su svoju odanost Crnoj Gori pokazali prilikom referenduma 2006. godine, tvrdi odbornik Demokratskog centra Alija Đečbritaj, koji smatra da im država nije omogućila obećani razvoj. “U kapitalnom budžetu opštine Bar za ovu godinu primjetno je da nema planova za područje Ostrosa i Đuravaca, što je nas mještane posebno razočaralo”, tvrdi Đečbritaj koji naglašava da je prošle godine u MZ Ostros umrlo 30 osoba,
a rodilo se svega šest beba, te da je 60 odsto domaćinstava starije od 63 godine. “Škole ostaju bez đaka, mnoga sela bez stanovnika, a vjerske bogomolje bez vjernika, sve to dovoljno ilustruje zaostatak područja istočno od Rumije. Zbog neulaganja u ovo područje stanovništvo polako, ali sigurno odlazi, pa je posljednjih godina aktuelna izreka ‘ko pođe iz Krajine, više se ne vraća’. Taj negativan trend lokalna i državna vlast mogu zaustaviti ili u najmanju ruku ublažiti, jer su mještani Krajine svojim ponašanjem zaslužili mnogo više”, smatra Đečbritaj. On je podsjetio na obećanja o asfaltiranju lokalnih puteva do maslinjaka i poljoprivrednih gazdinstava, kao i o izgradnji puta do vjerskih objekata i istorijskih spomenika. “U više navrata sam na sjednica-
ma lokalnog parlamenta predlagao da se iznađu mogućnosti i obezbijede sredstva za renoviranje pristaništa za brodove i čamce na Skadarskom jezeru. Podsjećam da od Ckla do Virpazara postoji nekoliko manjih pristaništa koja predstavljaju našu istoriju, a usuđujem se reći da se radi o istorijskim spomenicima za čije renoviranje ne trebaju velika sredstva”, kaže Đečbritaj i naglašava da su lokalni putevi u prošloj godini urađeni zajedničkim ulaganjima, pola-pola, a asfaltirano je 1.200 metara do pristaništa u Ostrosu. Dijaspora je uložila 30.000 eura u probijanje puta, što je za svaku pohvalu, kaže Đečbritaj i podsjeća da su poplave prije dvije godine oštetile pristanište u Ckla, te da ga je neophodno sanirati, a tu je, kako kaže, nezaobilazan problem vodosnabdijevanje i snabdijevanje električnom energijom. A.LJ.