Pratite nas na twitteru
@dnovine
14 Crna Gora MINUS 20
Pljevaljske ulice
STAV Mafijaški Jeti
Dejan Kandić
ZORICA BULATOVIĆ KOLAŠIN Novinarka Dnevnih novina
Da li će se iko u Crnoj Gori zapitati šta se to godinama dešava sa Kolašinom? Previše je papira potrošeno na pisanje o mnogobrojnim fabrikama, jer dok jedni, godinama pišući, pokušavaju doći do istine šta se svim tim gigantima desilo, oni koje pitaju tim istim papirima brišu nos ili šta već imaju na sebi, umjesto obraz da obrišu. I opet je haos u kući Velikog brata i opet će moja malenkost biti izbačena iz kuće, ali jednostavno ima više ukućana koji žele da saznaju istinu, pa da pokušamo pojasniti situaciju. Nakon uništavanja fabrika stigoše neki i do uništenja ljetnjeg turizma, pa sad izgleda bez previše pametovanja stiže na tapet i zimska turistička sezona. Ponekad se pitam da ne živim negdje na Marsu, jer počev od ministarstva pa do Velikog brata niko živi ne zna hoće li se vrata “velelepnog” hotela Lipka skorije otvoriti i sta će se desiti sa radnicima koji nemaju drugog posla, jer su im vlasnici, opet neke čike mafijaši, zarobili dokumenta u tom hotelu. To vam dođe isto kao da u sopstvenoj kući vi nijeste gazda, nego su postanari glavni. Zamislite delegaciju lokalne samouprave koja kreće za Albaniju kako bi “na’vatala” grupu turista, i to pred samu sezonu, a oni će se najvjerovatnije skijati na Barutani (brdašce u centu grada), a nekad, opet to “nekad”, tu su bili ski-liftovi, pa se opet pojavio neki pametni čika mafijaš i sve to odnio. Kad naši radnici od marta do decembra maštaju da će jednog dana ipak primiti platu, e što onda i turisti ne bi maštali o Barutani i ski-liftovima. E, ali na Ski-centru ima i žičara i ski-liftova, ima i super restorana, staza za skijanje daleko je najbolja u okruženju. Svega ima, samo nema ko da radi. Inspekcija rada stavila je katanac u martu, i opet nikoga nije briga za to. I niko ne zna koja mafija je vlasnik Ski-centra. Ma hajde, javna tajna. Onda oni pozvaše đake da srede stazu ne bi li dobili skipas. To je očigledno jedini način da u svom gradu skijaju opet na svojoj planini, a eto mafijaski Jeti je i to uskratio omladini. Jeti nikad za Kolašince nije imao popusta u ski-pasu. I opet mafijaš Jeti radnicima ne da platu, a traži da rade. Je li vama ovo liči na robovlasničko -mafijaško društvo? I što bi mene onda bilo briga hoće li turisti doći u moj grad, što bi me bilo briga hoće li lokalna samouprava imati koristi ili ne, kad ni njih nije briga hoće li njihovi građani nahraniti i obući svoju djecu, hoće li moći da odu do doktora, imati penziju, i sve ono što bi normalan čovjek mogao da ima. Mogli bi onda i zapjevati hit DJ Krmka, samo naopačke, ovako: “Prodaj koku da kupimo stoku”. I opet će Veliki brat nakon ovog pisanja reći: “Zorice, napusti kuću Velikog brata, izbačena si”. A ja sam sigurna da će me publika opet vratiti.
KOTOR
Pothodnik pri kraju KOTOR - Konstrukcija pothodnika koja će biti postavljena u blizini Doma zdravlja u Dobroti izrađena je prije planiranog roka, a očekuje se da će ova dionica biti puštena u saobraćaj najkasnije za sedam dana. “Dinamikom radova smo veoma zadovoljni. No, s obzirom da se radilo na detonaži pozicija u zemlji, ostaje da završimo poslove na infrastrukturi. Postavljene su vodovodne i kanalizaci-
UTORAK, 11. 12. 2012.
one cijevi, radi se na izradi šahti i podzemnih drenažnih kanala, a preostalo je polaganje desetokilovoltnih elektro kablova za koje se traži rješenje”, kazao je za Radio Kotor Vasko Proročić iz Direkcije za uređenje i izgradnju. Prema njegovim riječima, dionica u blizini Doma zdravlja za nedjelju dana mogla biti prohodna za saobraćaj. Vrijednost radova na pothodniku je 20.000 eura.
O
mraženi ponedjeljak Pljevljacima je juče još teže pao zbog debelog minusa, koji ih je dočekao po izlasku iz kuća i polasku na posao. Sa 19 stepeni Celzijusa ispod nule, koliko je izmjereno u osam sati , Pljevlja su bila najhladniji crnogorski grad.
PLJEVLJA – U jutarnjim satima problema su imali mnogobrojni vozači zbog otežanog paljenja automobila, ali i pješaci, koje su dočekale ulice okovane ledom. Na minuse od dvadesetak stepeni nijesu bile imune ni rudarske mašine. “Ovako niske temperature nijesu nikakva novost, ali je ove godine, čini se, prerano zazimilo”, komentarisali su stanovnici Pljevalja. Ipak, mehanizacija Rudnika uglja “brektala” je uprkos golomrazici, a tokom popodneva nastavljena je isporuka uglja pljevaljskoj elektrani, koja je bila prekinuta zbog pripreme ovog energetskog objekta za rad u zimskim uslovima. Deponija TE je maksimalno popunjena ugljem što bi, uz redovne isporuke iz rudnika, trebalo da bude dovoljno za duži, stabilan rad, rečeno je DN u pljevaljskom rudniku. Gradsko područje imalo je uredno napajanje električnom energijom, a radnici održavanja pljevaljskog Grijanja otklonili su kvar na mreži, zbog koga stanari dvije zgrade u Ulici kralja Petra i kratkotrajno nijesu imali grijanje.
“Na minus 20 je hladno i u stanovima dok se ne razgori vatra u šporetima ili se ne ugriju radijatori, a ovim ljudima treba odati priznanje”, komentarisala je jedna starija Pljevljanka, posmatrajući radnike Grijanja, koji su varili popucale cijevi. Poslovođa Mišo Pepović kaže da se mora raditi i po mrazu, jer im je takav posao, iako je na minus 20 teško izaći i iz stana na ulicu, a ne raditi u kanalu i vodi. “Ovo je prvi kvar tokom ove sezone grijanja i otklonili smo ga vrlo brzo, tako da korisnici nijesu ni osjetili da u ovih sat, sat i po nijesu imali grijanje”, kazao je Pepović. Prema njegovim riječima, preduzeće raspolaže dovoljnim zalihama uglja za gradsku kotlarnicu, a radnici su u pripravnosti i svaki eventualni kvar na mreži biće otklonjen u najkraće vrijeme. Pljevaljskom zelenom pijacom, umjesto očekivanog Čaja, juče kao da je prošao tajfun. Prodavci su zauzeli tek nekoliko tezgi, uglavnom medom i vunenim čarapama, dok voća i povrća skoro da nije ni bilo.
Ponuda mliječnih proizvoda bila je daleko bolja i skoro na nivou uobičajenih dana, ali je kupaca bilo premalo. Jedne je otjerao temperaturni minus, druge je “protjerao” minus na tekućem računu, a mnogi Pljevljaci koji još nijesu primili zaradu za novembrar juče su šaljivo komentarisali da bi bilo dobro da plata bude prije najavljenog smaka svijeta, jer “ako ne podijele pare radnicima, ko će ih i da li će ih iko imati trošiti poslije 21. decembra”.
DONJA LASTVA
Pomen za žrtve broda “Cetinje” Više od 200 putnika i članova posade parobroda stradalo 1944. godine
TIVAT - Polaganjem vijenaca i cvijeća na zajedničku spomenkosturnicu na groblju u Donjoj Lastvi obilježena je 68. godišnjica potapanja parobroda “Cetinje”, najveće pomorske tragedije u trgovačkoj mornarici na istočnoj obali Jadrana. Komemoraciji u Donoj Lastvi i na mjestu potapanja broda prisustvovali su potomci poginulih, delegacije Udruženja boraca NOR-a i antifašista Tivta, Mornarice Crne Gore, Zajednice Italijana u Crnoj Gori, Konzulata Republike Hrvatske, prijestonice Cetinje i opština Tivat, Kotor i Herceg Novi te veći broj građana. Parobrod “Cetinje” je 10. decembra 1944. godine naišao na njemačku magnetnu protivbrodsku minu u Tivatskom za-
livu i potonuo, pri čemu je stradalo oko 200 putnika i članova posade. Prema podacima tadašnjih vlasti, zvanični bilans potonuća broda je 87 poginulih, ali kasnija istraživanja istoričara govore o najmanje 240 žrtava. Na mjestu potonuća broda juče je sa školskog broda Jadran spušten vijenac u more. O bro-
du, koji je sagrađen u Engleskoj 1903. godine, i njegovoj i tragediji putnika govorio je Dragiša Ćosović, predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Tivta. “Dio broda Cetinje uskoro će se naći u Pomorskom muzeju Crne Gore, a inicirana je i izrada spomen monografije o tragediji broda”, rekao je Mladen Lučić, jedan od organizatora skupa. Z.K.