Globus 17
ČETVRTAK, 11. 7. 2013.
DOJČE VELE
Vrata EU zaključana do 2020.
B
ERLIN - Iako je, svojevremeno, 2018. djelovala kao realnost za pristupanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, sada to više nije slučaj, piše “Dojče vele” i ocjenjuje da do proširenja vjerovatno neće doći u ovoj deceniji. Ovih dana se nezvanično pominju “tri nove članice u narednih 10 godina” ili “cijeli region do 2025- 2030.”
Deset godina poslije Solunske deklaracije kojom je Evropska unija potvrdila “evropsku budućnost” Zapadnog Balkana, zvaničnici EU ponavljaju da ujedinjenje Evrope nije kompletno bez proširenja na čitav Zapadni Balkan. Istovremeno, oni ne žele da daju prognoze ili, kako kažu, “lažna ohrabrenja” kada bi to moglo i da se realizuje. Iako je svojevremeno 2018. godina (kao simbolika stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata) djelovala kao realnost za pristupanje Zapadnog Balkana Uniji, sada to više nije slučaj. Pristupanje postaje sve zahtjevniji proces, a atmosfera i raspoloženje u EU ne idu u prilog proširenja. “Nije vrijeme za smjele poteze”, kaže Marija Eleni Kopa, izvjestiteljka Evropskog parlamenta. “Poslije ulaska Hrvatske generalni je trend, i žao mi je zbog toga, tzv. konsolidacija unutra same Unije. To znači da do novog proširenja vjerovatno neće doći u ovoj deceniji”, smatra Kopa. Kao predstavnica grčkih parlamentarca, ona kaže da se već odustalo od ideje nekadašnjeg grčkog premijera Jorgosa Papandreua, da se tokom sljedećeg grčkog predsjedavanja Evropskoj uniji, u prvoj polovini 2014. godine, održi Solunski samit II, na ko-
me bi se fokus EU ponovo vratio na Zapadni Balkan. “Sada, realno, možemo da se nadamo da ćemo u tom periodu moći da počnemo pregovore sa Srbijom, organizujemo Međuvladinu konferenciju i otvorimo poglavlja 23 i 24. Očekujemo da bi Albanija već u decembru mogla da dobije status kandidata. Za ostale nisu predviđena bitnija dešavanja”, kaže Kopa.
● Sve je u ekonomiji? U Evropskoj uniji svi će se složiti da je u posljednjih deset godina došlo do napretka u samom regionu. Kao dva najveća izazova na Zapadnom Balkanu, u Briselu danas vide pitanje imena Makedonije i nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine, za čiju će političku situaciju u EU reći da se nije popravila “još od Solunskog samita 2003.” Istovremeno, ukazuje se na potrebu uspostavljanja zdrave demokratije u regionu, na nedostatke u oblasti vladavine prava, na korupciju i kriminal, slobodu izražavanja i dalje postojeće etničke i bilateralne probleme. Povrh svega, dolazi važno poglavlje ekonomije. “Došlo je vrijeme da sa mira i stabilnosti pređe na polje ekonomije”, smatra generalni sekretar
Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović i dodaje: “Sve je u ekonomiji – ako nas vide kao jednake, unutra smo, ako ne, nismo.” O tome koliko zemlje Zapadnog Balkana tu mogu da se mjere sa članicama Evropske unije govori i podatak da prosjek bruto društvenog proizvoda (BDP)u regionu predstavlja tek 38 odsto prosjeka zemaljačlanica Unije.
● Ako Su mogli oni,
možemo i mi I dok se zemlje regiona žale na “izbirljivost i zahtjevnost” Evropske unije, istraživanja pokazuju da građani Zapadnog Balkana i dalje žele da postanu dio EU, na prvom mjestu zbog nade u ekonomski prosperitet. Zatim dolazi želja za uređenom državom. Sa druge strane, Evropske unije očekuje “đake sa najboljim ocjenama i vladanjem”, ali ne pori-
če da je upravo politika proširenja bila jedna od njenih najuspješnijih politika, najefikasniji način obezbjeđivanja “spolja i iznutra”. Ulazak Hrvatske u EU pozdravili su tako i jedni i drugi: “Mi to vidimo kao ogromno ohrabrenje, kao činjenicu da je članstvo moguće”, poručuje Svilanović. “Ako mogu oni, što ne bi mogli i mi. Možda će nam biti potrebne godine, ali to nam je uprkos svemu dostupno”.
ZAKLJUČCI SASTANKA DODIKA I DAČIĆA:
Poštovanje Dejtonskog sporazuma i nepriznavanje suvereniteta Kosova
St. br. 342/12 A.D. „KONI-KONFEKCIJA“ U STEČAJU IZ NIKŠIĆA Stečajni upravnik A.D. „Koni-konfekcija“ u stečaju iz Nikšića na osnovu člana 134 st.1 i 6, člana 135 i člana 136 Zakona o stečaju („Sl. list RCG br.01/11), objavljuje:
V OGLAS O PRODAJI IMOVINE PUTEM JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA
BEOGRAD - Srbija podržava Dejtonski sporazum kao osnov državne arhitekture BiH, dok je RS riješena da onemogućuje da Sarajevo prizna nezavisno Kosovo, poručeno je poslije sastanka u Banjaluci između srpskog premijera Ivice Dačića i predsjednika RS Milorada Dodika. Dačić je na konferenciji za novinare poslije sastanka, koji je bio uvod u zajedničku sjednicu vlada Srbje i RS, podsjetio da je Dejtonski sporazum nastao zahvaljujući velikoj diplomatskoj inicijativi nekadašnjeg rukovodstva Srbije i da je donio mir. “Naš stav je nepromjenljiv. Nikada nećemo vršiti pritisak na RS i tražiti da promijeni stav o razvnopravnosti naroda i entiteta u BiH”, istakao je Dačić. On je Dodika upoznao i sa detaljima pregovaračkog procesa Beograda i Prištine. Dačić je objasnio da
za Srbiju taj dijalog ostaje statusno neutralan i da niko iz EU to nije doveo u pitanje. “Na svakom sastanku sa Ketrin Ešton i Hašimom Tačijem počinjem time da Srbija smatra pregovore statusno neutralnim, ali sa druge strane moramo da preduzimamo korake da normalizujemo odnose, jer je nemoguće da ostanemo u ovako zamrznutom stanju”, naveo je Dačić. On je dodao da tokom tog pregovaračkog procesa u Briselu nikada nije pomenuto pitanje BiH kao tema kojom se treba baviti. Dodik je rekao da je RS nepokolebljiva u podršci državnoj politici Srbije kada je riječ o Kosovu i da to, između ostalog, znači da Banjaluka neće priznati nezavisnost Kosova. “Što se tiče priznavanja Kosova, RS ostaje na poziciji nepriznavanja i mi tu saglasnost u BiH neće-
mo dati. Integritet i suverenitet Srbije je tim jednostranim proglašenjem doveden u pitanje i RS ne može da prizna jednostrano priznanje, imajući u vidu i unutrašnju konstituciju BiH”, rekao je Dodik. Na pitanje novinara da li će kao jedan od političara odgovornih za budućnost BiH slijediti hrabre iskorake koje je srpski premijer Dačić načinio u Briselu, Dodik je odgovorio komentarom da bi volio da se to pitanje postavi u Sarajevu. “Slažem se da Bakir Izetbegović i Zlatko Lagumdžija treba da vide da je Dačić hrabar i to podrže. Nadam se da će neko od vaših kolega postaviti to pitanje političarima u Sarajevu”, kazao je Dodik. Premijer Dačić i predsjednik Dodik saglasili su se da bi naredna sjednica dviju vlada trebalo da bude održana u drugoj polovini godine u Srbiji.
Prodaje se imovina: Nepokretnosti upisane u LN br.3355 KO Nikšić, na katastarskoj parceli br.3813, poslovne prostorije AD „Koni-konfekcija“ Nikšić, ul. Vuka Karadžića bb, i to: -Prizemlje zgrade – 899 m2 sa opremom i inventarom prema popisnim listama, u viđenom stanju, po cijeni od 360.000,00 € i -I sprat zgrade–900 m2 sa opremom i inventarom prema popisnim listama, u viđenom stanju, po cijeni od 360.000,00 €. Imovina se prodaje putem javnog prikupljanja pismenih ponuda. Učešće u javnom prikupljanju pismenih ponuda imaju ponuđači koji neposredno dostave ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA, NE OTVARAJ“ na adresu Privrednog suda u Podgorici, IV Proleterske br.2, pozivom na St.br.342/12. Ponude se mogu dostaviti zaključno sa 25.07.2013. god. do 08:30 h. Svaka naknadno dostavljena ponuda se ne uzima u razmatranje. Ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 10% od ponuđene cijene na račun stečajnog dužnika br. 510-68789-89 kod CKB AD Podgorica. Dokaz o uplati depozita priložiti uz ponudu. Ponuđaču čija se ponuda prihvati depozit se uračunava u ponuđenu cijenu a neuspjelom ponuđaču se depozit vraća u roku od 3 (tri) dana od dana izbora najboljeg ponuđača. Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je visina ponuđenog iznosa. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Javno otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršiće se dana 25.07.2013. god. u 09:30 h u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br.30. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, na poziv stečajnog upravnika je dužan da zaključi kupoprodajni ugovor i uplati licitirani iznos za predmetnu imovinu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju odustanka, sklapanje ugovora će se ponuditi sljedećem najpovoljnijem ponuđaču. Sve informacije u vezi prodaje mogu se dobiti od stečajnog upravnika na mob.tel. 067 225 014.