Page 1

In medias vet

Str. 1

In medias vet školski list, broj 1

Veterinarska škola Gjure Prejca 2 10 040 Zagreb

Lipanj, šk. god. 2013./2014.


In medias vet

Str. 2

SADRŽAJ: U ŠKOLI I IZVAN NJE • •

Dragi čitatelji,

• •

pred vama se nalazi novi školski list

Veterinarske škole na kojemu je vrijedno

radio naš novinarski tim. Donosimo vam

pregršt članaka o zbivanjima i temama koje su nas okupirale ove školske godine. UČENICI NOVINARI: Dora Ambruš Mateo Mehaković Mihaela Dodik Patrik Augustinović Monika Karavdić Marina Nike Komes Valentina Jerković Martina Cvetko Jelena Sikora Marijana Čičak Nikolina Bilandžija Luka Srabotnak Matea Guštin UREDILE, LEKTORIRALE: Danijela Lucić, prof.

• • • • •

Državno natjecanje iz struke Mladi istraživači Dojdi osmaš Natjecanja Školski sportski klub Dnevnik prakse Sveti Franjo Asiški Male stvari puno znače Božić u školi Uskršnja radionica Radne akcije u školi Moje stručno usavršavanje

3 4 5 6 9 11 13 15 16 17 18 19

LITERARNI KUTAK Kloštar Ivanić • Sfera • Marija Jurić Zagorka • Poetski kutak •

20 22 28 30

HRVATSKI NAŠ SVAGDAŠNJI Pravopisni odred • Agramer • Poslovno pismo •

32 34 36

RAZBIBRIGE • • • •

Anita Salopek, prof. PROFESORI SURADNICI:

Danijela Dragojlov, dr.vet.med. Ivana Blažić, dr.vet.med. Vesna Tanasovski, prof.

Učenički biseri Gotička subkultura Vukodlaci Maturalno putovanje Ovisnost Križaljka—virologija Kviz Harry Potter

37 39 41 43 45 47 48

KUTAK ZA MATURANTE Maturalna večer • Razredne fotografije •

52 53


In medias vet

Str. 3

Državno natjecanje iz struke Državno natjecanje u obrazovnom sektoru poljoprivreda,

prehrana

i

veterina

u

školskoj

2013./2014. godini, u disciplinama flora, agro i veterinarski tehničar održano je u Poljoprivrednoj i veterinarskoj školi Osijek.

Natjecalo se 34 učenika u pratnji njihovih mentora iz dvadesetak škola, a natjecatelji su pristigli iz cijele RH. Organizatori natjecanja su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a škola domaćin Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek. U disciplini veterinarski tehničar natjecalo se 9 učenika iz 9 škola iz čitave Republike Hrvatske. Učenici su se natjecali u stručno-teorijskim znanjima i praktičnim vještinama. Praktični dio natjecanja održan je na prostorima Udruge „Mogu“ koja je bila suradnik u provedbi natjecanja. Udruga provodi terapijsko, rekreativno i športsko jahanje za osobe s posebnim potrebama. U disciplini veterinarski tehničar prvo mjesto zauzeo je učenik naše škole, Luka Špelić iz 4.c razreda s mentoricom Danijelom Dragojlov, dr.vet.med. Čestitamo! Napisala: Danijela Dragojlov, dr. vet. med


In medias vet

Str. 4

PRVO ŠKOLSKO NATJECANJE „MLADIH ISTRAŽIVAČA“ Ove godine po prvi put u našoj školi održano je natjecanje „mladih istraživača“. 21. ožujka bio je zanimljiv dan jer su pred tročlanom komisijom bili izloženi zanimljivi istraživački radovi. Članovi školskoga povjerenstva bili su profesori naše škole: 1. Gordana Bartolić, prof. biologije, predsjednik povjerenstva 2. Edita Poropat Čolig, dr. vet. med.,član 3. Andreja Djurdjević, dr. vet. med., član Voditelj programa: Ana Gverić, dr. vet.med., profesor savjetnik „Mladi istraživači“ su se natjecali u kategoriji istraživačkih radova. Njihov je zadatak bio istražiti jednu temu iz područja veterinarske struke pridržavajući se pravila i procedure znanstvenih istraživačkih radova. Trebali su: odabrati problem istraživanja i metode kojima će prikupiti podatke, donijeti zaključke na temelju vlastitih rezultata i potvrditi ili oboriti početnu hipotezu. I, naravno, bilo je potrebno proučiti dosta literature o odabranoj temi kako bi mogli izvesti i napisati rad. „Točka na i“ njihovog istraživanja bilo je izlaganje pred komisijom koja je detaljno provjeravala poznavanje teme, valjanost postupaka i zaključaka. Samouvjereno i profesionalno učenici su izlagali svoje istraživačke radove: KAKO RIJEŠITI PROBLEMATIČNO PONAŠANJE PASA, Gloria Malin, 2.c JESU LI MAČKE LIJENE, Ivan Madi, 3.d USPOREDBA METODA U ODGOJU PASA, Leonarda Deželić, 4.d DOMINANTNO PONAŠANJE PASA, Dominik Matusina, 4.a Prva tri najuspješnija rada bila su nagrađena knjigama iz područja biologije i struke. Rad koji je osvojio prvo mjesto bio je i predstavljen na obilježavanju Dana slobodnih aktivnosti škole kako bi se i druge učenike potaknulo na zanimanje i promišljanje o takvoj vrsti natjecanja. Svi učenici sudionici dobili su pohvalnice. Povjerenstvo je imalo težak zadatak u proglašenju najboljeg rada jer su svi učenici sudionici dobro predstavili svoje radove i uložili ogroman trud skupa sa svojom mentoricom, profesoricom Anom Gverić, koja je čvrsto vodila kao mentor sve radove i prenijela svoja vrijedna znanja na učenike. Proglašeno je samo prvo mjesto natjecanja; a osvojila ga je Gloria Malin (2.c) s radom KAKO RIJEŠITI PROBLEMATIČNO PONAŠANJE PASA. Čestitamo pobjednici, natjecateljima i mentorici za uloženi trud, vrijeme i uspjeh! Želimo si još više radova iduće godine, kako bi bilo održano i drugo školsko natjecanje „Mladih istraživača“!


In medias vet

Str. 5

Dojdi osmaš Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport već jedanaestu godinu zaredom organizirao je manifestaciju kojom se srednje škole Grada Zagreba predstavljaju učenicima završnih razreda osnovnih škola i njihovim roditeljima. Ovogodišnja, tradicionalna manifestacija, pod nazivom “Dojdi osmaš, Zagreb te zove!” održala se se na Trgu bana Josipa Jelačića 14. svibnja 2014. od 10,00 do 16,00 sati. Pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba, u organizaciji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Grafičke škole u Zagrebu i Ugostiteljsko-turističkog učilišta, budućim srednjoškolcima bili su predstavljeni programi i rad srednjih škola. Akcija kojom srednje škole promidžbenim filmom, prezentacijom na štandu ili nastupom na pozornici predstavljaju posebnosti svojih obrazovnih programa i škola, omogućava učenicima osmih razreda osnovnih škola da na jednom mjestu i s manje teškoća donesu važnu odluku o nastavku školovanja. Donosimo vam malo atmosfere s već tradicionalne manifestacije.


In medias vet

Str. 6

NATJECANJE IZ LATINSKOGA JEZIKA 28. siječnja 2014. godine, pod vodstvom profesorice Vesne Tanasovski, održano je školsko natjecanje iz Latinskog jezika na kojemu su sudjelovali učenici drugih razreda naše škole: Eva Marija Močiljanin, Patrik Augustinović i Barbara Ferenčak. Čestitke i pohvale svima na trudu i sudjelovanju, a Evi Mariji Močiljanin zaželjeli smo puno uspjeha na županijskom natjecanju koje se održalo 25. veljače 2014. u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Ponosni smo što je osvojila hvalevrijedno 8. mjesto! Donosimo vam pregled latinskih kratkih izreka koji je pripremila profesorica Vesna Tanasovski. Lapsus linguae /calami / memoriae. Pogreška u govoru/ pisanju/ pamćenju. Ad Kalendas Graecas.

Na grčke kalende. Nikada. Kad na vrbi rodi grožđe.

Festina lente! Žuri se polako! Cum grano salis.

Sa zrnom soli. (Oprezno)

De facto. Stvarno. De iure. Po pravu. A priori.

Unaprijed.

Tabula rasa. Ad hoc.

Neispisana ploča.

Za ovu priliku.

Tempus fugit. Vrijeme bježi. Deus ex machina. Corpus delicti.

Bog iz stroja.

Tijelo zločina.

Per acclamationem. Jednoglasnim javnim odobravanjem. Panem et circenses! Kruha i igara! Modus vivendi. Način življenja. Modus operandi. Način djelovanja. Inter nos. Između nas. Sub rosa. Pod ružom. Povjerljivo. Ecce homo! Evo čovjeka! Fiat lux! Neka bude svjetlo! Margaritas ante porcos. /Bacati/ biserje pred svinje. Antemurale Christianitatis. Predziđe kršćanstva. Quo vadis, Domine? Kamo ideš, Gospodine?


In medias vet

Str. 7

DRŽAVNO NATJECANJE IZ ENGLESKOGA JEZIKA Državno natjecanje iz engleskog jezika održano je u Zadru od 22. do 24. travnja 2014. godine. Natjecanje je provedeno u šest kategorija, a prvog dana natjecanja 23. travnja 2014. godine učenici su pisali test koji se sastojao od sastavka, slušanja s razumijevanjem, razumijevanja pročitanog teksta i uporabe jezika. Drugoga dana natjecanja 24. travnja 2014.godine svi su učenici pristupili usmenom dijelu ispita nakon čega je uslijedila izrada tablica konačnoga poretka i proglašenje pobjednika.

Čestitke učenici Karmeli Cajner iz 4.b razreda i mentorici Ljerki Rukelj, prof. na osvojenom 5. mjestu u B kategoriji!


In medias vet

Str. 8

ŠKOLSKO NATJECANJE IZ HRVATSKOGA JEZIKA Dana 5. veljače 2014. godine održano je Natjecanje iz hrvatskoga jezika na školskoj razini. Učenici četvrtih razreda koji su sudjelovali i njihovi ostvareni bodovi:

Učenica trećeg razreda koja je sudjelovala i njeni ostvareni bodovi:

1. Meštrić, Žaklina 40 2. Cajner, Karmela 36 3. Kaurin, Anja 34 4. Špelić, Luka 32 5. Jović, Helena 30 5. Birač, Danijela 30 6. Bebić, Slaven 29 7. Špiljar, Valeria 24 8. Posavec, Helena 23 9. Babić, Katarina 22 9. Kraljević, Danica 22 10. Majdandžić, Kristina 21 11. Frančić, Filip 20 12. Andrijanić, Lucija 17 13. Ernješ, Valentina 38

Nitko od učenika nije prešao prag za županijsku razinu natjecanja, no postigli smo zapažen uspjeh u odnosu na druge škole s više sati nastave iz predmeta Hrvatski jezik budući da naš program čine tri sata nastave tjedno. Čestitamo učenicima na ostvarenim rezultatima na školskoj razini natjecanja. Mentorice: Anita Salopek, prof. Danijela Lucić, prof.


In medias vet

Str. 9

ŠKOLSKI SPORTSKI KLUB U okviru škole djeluje Školski sportski klub Aquarius već više od 15 godina. Svake godine se učenice i učenici natječu na prvenstvima grada Zagreba u različitim sportovima (nogomet, košarka, odbojka, rukomet, atletika) i postižu zapažene rezultate.

Treninzi se održavaju srijedom u međusmjeni i svake godine se uključuje sve više učenika koji aktivno sudjeluju u klubu. Voditelj je profesor Darko Jurišić. MENS SANA IN CORPORE SANO.


In medias vet

Str. 10

INTERVJU S KAPETANOM RUKOMETNE EKIPE Učenice 4. a razreda Nikolina Bilandžija i Marijana Čičak intervjuirale su Nikolu Mirosavljevića (4.a), kapetana školske rukometne muške ekipe koji ujedno i aktivno igra u Rukometnom klubu Dubrava (na slici u sredini).

Marijana: Nikola, koliko dugo se baviš rukometom i kako si se počeo baviti tim sportom? Nikola: Rukometom se bavim već šest i pol godina. Počeo sam ga trenirati u šestom razredu na poziv trenera, iako sam tada više volio nogomet. Marijana: Koju poziciju igraš? Nikola: Igram desno krilo. Marijana: U kojem klubu treniraš? Nikola: Treniram u Rukometnom klubu Dubrava. Marijana: Koliko ti vremena oduzima taj sport i kako se to odražava na tvoje školske obveze? Nikola: Treninzi mi oduzimaju dosta vremena pa ponekad ne stignem naučiti sve što je potrebno za školu, no uz razumijevanje profesora i njihovu podršku uvijek sve odradim. Marijana: Imaš li svog uzora u rukometu? Nikola: Imam. Moj uzor je Luc Abalo, francuski igrač reprezentativac. Marijana: Koji su tvoji najveći uspjesi u tom sportu? Nikola: Najveći uspjeh je osvojena zlatna medalja. Marijana: Želiš li se i dalje nastaviti baviti rukometom? Nikola: Želim se i dalje baviti rukometom i postizati dobre rezultate. Marijana: Nikola, hvala ti na razgovoru. Želimo ti svu sreću i nadamo se da ćemo te uskoro gledati kako igraš za našu reprezentaciju. Nikola: Hvala. Pitanja pripremile: Nikolina Bilandžija i Marijana Čičak, 4.a


In medias vet

Str. 11

MOJ DNEVNIK PRAKSE

Matea Guštin, učenica 3.d. razreda, provela nas je kroz tjednu stručnu veterinarsku praksu, prikazujući dnevnik prakse.

Nastavak na sljedećoj stranici...


In medias vet

Str. 12

MOJ DNEVNIK PRAKSE

Matea Guštin, 3.d


In medias vet

Str. 13

SVETI FRANJO ASIŠKI, zaštitnik životinja Sveti Franjo je ro-

Franjo provodi dosta slobodan

Tako je Franjo počeo

đen u Asizu (Italija), u jesen život, najviše u pjesmi i zabavi, usmjeravati svoju pažnju pre1182. godine (1181.), u trošeći obiteljski novac. Vođen ma siromašnima. Sve ga je to jednoj od bogatijih obitelji svjetovnim stvarima, od kojih

pomalo vodilo prema osjećaju

u gradu. Njegov otac, Piet- je u ono vrijeme osobito bio

vječne radosti u Kristu. Franjo

ro di Bernardone, bio je

razvijen ideal viteštva, odlazi u napušta svoje roditelje, odriče bogati trgovac tkaninama i rat. se obiteljske baštine da bi se tkalačkim materijalom, a

tako mogao u potpunosti da-

majka mu je, Donna Pika,

rovati gospođi čija je ljepota

bila plemićkoga podrijetla.

neopisiva, a njezino ime je Si-

U svojoj mladosti

romaštvo.

Franjevački red Gdje je zabluda, da donosim istinu! Gdje je sumnja, da donosim vjeru! Gdje je očaj, da donosim nadu!

Franjo prihvaća Isusov poziv i odriče se svega što mu je ostalo, oblači se u stari i grubi habit (tunika, koja je bila uobičajeno odijelo tadašnjih siromašnih ljudi) te započinje propovijedati ljubav, bratstvo i mir.

Za sebe i svoj red, Franjo 1221. dobiva crkvicu Svete Marije Anđeoske, pa braća otuda započinju svoje pohode i misije, odlazeći uvijek u paru u obližnja mjesta. Franjo i njegova braća obilaze umbrijska mjesta nazivajući sebe Glasnicima Velikoga Kralja, pjevajući i radeći ponizno.

, ,


In medias vet

Str. 14

Blagdan sv. Franje Prigodom posljednjeg posjeta Klari u Svetom Damjanu godine 1225., Franjo sastavlja svoje velebno djelo Pjesma stvorova. Osjećajući da mu se približio kraj ovozemaljskoga života, Franjo sastavlja oporuku, podsjećajući braću na nasljedovanje franjevačkog pravila: ostaviti po strani sva zemaljska Sveta Klara

dobra i vršiti volju Oca Nebeskog, pazeći uvijek na poslušnost, obvezu tjelesnog rada i pružajući osobitu pažnju siromašnima. Umire 3. listopada 1226. godine. Na sebi je imao samo poderani posuđeni habit, svjedočeći tako do zadnjeg trenutka siromaštvo. Vrlo brzo, niti dvije godine nakon smrti, papa Grgur IX. ga proglašava svetim 16. lipnja 1228. Blagdan mu se slavi 4. listopada.

MOLITVA SV. FRANJE ZA MIR Gospodine, učini me oruđem svoga mira:

Gdje je tama, da donosim svjetlo!

Gdje je mržnja, da donosim ljubav! Gdje je uvreda, da donosim praštanje! Gdje je nesloga, da donosim jedinstvo !

Gdje je žalost, da donosim radost!

Gospodine, učini da ne tražim: da me tješe, nego da ja tješim druge; da ne zahtijevam da me razumiju, nego da se trudim razumjeti druge; da ne tražim samo da me ljube,

Jeste li znali?

nego da i ja ljubim druge!

Sveti Franjo Asiški

Jer tko se daruje, prima:

zaštitnik je naše

tko prašta, bit će mu oprošteno i tko umire sebi, rađa se za vječni život!

škole.

Luka Srabotnak, 2.a


In medias vet

Str. 15

Male stvari puno znače ne bi bilo puno posla, prisustvovala sam i pomagala prilikom kupanja i šišanja pasa. Radovala sam se svakom odlasku tamo, jer svaki puta bih nešto novo vidjela i susrela različite

životinje

s

različitim

zdravstvenim problemima. Jako je lijep osjećaj pomagati i dobivati znanje, a da ništa

Tko daje, dvostruko prima. Tako kaže poslovica. Pa tako sam i ja četiri godine volontirala u veterinarskoj ambulanti Vet svijet. Veterinari su me primili s osmijehom, dobrotom i ljubavlju, pružili mi puno znanja i sve mi objasnili što mi nije bilo jasno. ne očekuješ za uzvrat. Mogu reći da mi je to pomoglo pri učenju. Lakše sam povezivala praksu s gradivom koje smo uči-

Preporučam budućim generacijama da raz-

li. Sudjelovala sam i pomagala u obavljanju kli-

govaraju s razrednicima i pripomognu nekoj

ničkog pregleda, aplicirala lijekove, cijepila ži-

udruzi ili svojim veterinarima.

votinje, pomagala prilikom vađenja krvi, mikros-

Tako će jednog dana, kao veterinar-

kopirala, brinula o pacijentima u intenzivnom

ski tehničari, uz znanje i temeljitiju prak-

boksu, sudjelovala i asistirala različitim kiruš-

su lakše naći i posao.

kim i stomatološkim zahvatima, naučila sam tehniku čvoranja kiruškim instrumentima, a kad

Mihaela Dodik, 4.d


In medias vet

Str. 16

BOŽIĆ U ŠKOLI


In medias vet

Str. 17


In medias vet

Str. 18

„Radna akcija“ u Veterinarskoj školi Učenici četvrtih razreda pod vodstvom profesorica Kovačić i Dragojlov uljepšavali su prostor naše škole uređenjem namještaja, a između ostalog, koristili su i découStr tehniku ukrašavanja. Découpage ili salvetna tehnika umijeće je ukrašavanja objekata lijepljenjem salveta u boji na taj objekt. Vjeruje se da découpage tehnika potječe iz istočnog Sibira u kojem su normadska plemena ostavljala i zrezivala komade materijala kako bi ukrasili grobove svojih preminulih. Običaj ukrašavanja grobova kasnije se iz Sibira proširio na Kinu, a od 12.stoljeća izrezani papir koristio se za ukrašavanje lampiona, prozora i ostalih predmeta. Kako je u 17.stoljeću Italija, a posebno Venecija, bila središte trgovine s Dalekim Istokom, pretpostavlja se da je découopage tehnika upravo tim trgovačkim putevima dospjela u Europu. Découpage tehnika prilično je jednostavna za naučiti i zato je vrlo popularna. Prvo što trebamo napraviti jest izabrati motiv sa salvete te ga u dovoljnoj veličini izrezati ili otrgnuti. Zatim se odvajaju slojevi salveta te se uzima onaj najgornji jer je najjače otisnut. Ako je predmet koji želimo ukrasiti tamne boje, potrebno ga je prethodno obojiti u neku svjetliju nijansu akrilnom bojom , a za tu svrhu postoji posebna paleta akrilnih boja koja se zove Pastel. Nakon što je prvi dio posla gotov, krećemo na drugi korak – nanošenje sloja laka i ljepila za salvete. Tada prislonimo salvetu na željeno mjesto, pritisnemo prstima da se salveta dobro primi i izravna te nanesemo još jedan sloj laka, od sredine prema rubovima, mekim kistom, pritom pazeći da ne oštetimo salvetu. Nakon što je posao gotov, predmet je potrebno ostaviti da se osuši. Tako je otprilike izgledalo i ukrašavanje ormara. Učenici su za uljepšavanje ormara koristili motive cvijeća i srca, a jedan ormar su oslikali i u duhu Veterinarske škole – psećim šapicama. Cilj je bio uljepšati interijer škole i omogučiti učenicima ugodniji boravak u prostorima škole, a „radnici“ koji su uljepšavali ormare dobili su priliku osjetiti se kao pravi umjetnicima. Sada škola izgleda ugodnije i veselije za što je bilo potrebno malo truda i dobre volje kao u onom poznatom sloganu: „Kad se male ruke slože...“

Dora Ambruš, 4.b


In medias vet

Str. 19

Moje stručno usavršavanje u Portugalu Početkom ove školske godine od 28. rujna do 5. listopada sudjelovala sam na seminaru „Projektni menadžment za među-kulturalne razmjene u sklopu projekata u Europi“, održanom u Portugalu u gradu Porto. Cijela aktivnost financirana je u okviru Programa za cjeloživotno učenje od strane Europske unije preko Agencije za mobilnost i programe EU. Na seminaru su sudjelovali članovi iz šest zemalja; Norveške, Danske, Nizozemske, Njemačke, Luksemburga i Hrvatske. Teme su bile: aktivno građanstvo, Europska dimenzija, međukulturalna edukacija i vođenje uspješne nastave. Zanimljivom metodologijom: diskusijom u parovima, igranjem uloga, interaktivnim plakatima, raznim radionicama i sjednicama integrirala se teorijska i praktična aktivnost seminara. Naravno, bilo je vremena i za obilazak Porta smještenog na brdašcima oko rijeke Duoro koja se samo 4 kilometra dalje ulijeva u Atlantski ocean. Stari Porto ima tristo tisuća stanovnika i njegovu povijesnu jezgru je 1996. godine zaštitio UNESCO kao svjetsku povijesnu baštinu. S okolnim mjestima u promjeru od pedeset kilometara Porto broji dva i pol milijuna stanovnika, što ga stavlja na drugo mjesto po veličini u Portugalu. I na kraju mala zanimljivost. JK Rowling, poznata autorica serijala knjiga o mladom čarobnjačkom naučniku Harryju Potteru, svoju ideju dobila je upravo u Portu. Grad je prožet tamnom i mističnom notom, napuštenim starim kućama i čudnim mačkama, studentima odjevenim u crne uniforme i zamotanim u crne plašteve u neprestanoj jurnjavi gradskom jezgrom. U jednoj od najstarijih knjižara „Livraria Lello“ autorica je i napisala „Harry Potter i kamen mudraca“.

Ivana Blažić, dr.vet.med.


In medias vet

Str. 20

Kloštar je smješten 40 km istočno od Zagreba, povijesno je središte zapadne Moslavine. Dugoje bio u posjedu zagrebačkih biskupa pa su tu djelovali benediktinci, augustinaca te do 1653. i franjevci. U novije vrijeme tu je i samostan Sestra bosonogih karmeličanki. Kloštar Ivanić postaje općinsko središte već od 1873. godine. Općina Kloštar I. nalazi se najvećom dijelom u području rijeke Lonje i Glogovnice. Od ratarskih grana posebno je važan uzgoj žitarica, ali i voćarstvo, povrtlarstvo te vinogradarstvo. Poznata je tradicija mlinarstva, proizvodnja octa i bezalkoholnih pića te svilarstvo (izrada narodnih nošnja). Područje Kloštra od posebne se važnosti nalazišta nafte i zemnoga plina. Zeleno – žute klackalice Veliko bogatstvo ovog kraja predstavlja nalazište nafte i zemnog plina. Kačaljke iz tla crpe naftu. Povoljan položaj za gradnju crkvi i samostana, koji su opstali do danas, odredio je i ime ovog naselja. Kloštar potječe od riječi klaustra – samostan, a Ivanić od zaštitnika grada sv. Ivana Krstitelja.

Župna crkva posvećena je Blaženoj Djevici Mariji. Romanička građevina iz 13. stoljeća ima znatne gotičke elemente.

U središtu Kloštra nalazi se i seoski zdenac s nadzemnom arhitekturom. Građen je za potrebe vojne granice. Zdenac je jedan od vrlo rijetkih povijesno – građevinskih spomenika.


In medias vet

Str. 21

Seoski turizam i posavski konj Osim zdrave hrane, čiste prirode i svježeg zraka. Slikovite narodne nošnje, stara arhitektura, tamburaška glazba, branje gljiva i sportski ribolov, šetnja šumama Marče koja je zaštićena kao prirodni krajobraz.

Posebnu vrijednost ima autohtoni konj posavac. Na Ivanje 24. lipnja, kada se slavi i Dan općine Kloštar Ivanić, organizira se slikovita povorka posavskih konja i zaprega. Na oko 220 hektara kloštarivaničkih pašnjaka danas pase više od 200 grla posavskih konja. Konji borave na otvorenom bez veće kontrole, od proljeća do jeseni. Za njih su iskopani posebni bunari i čige (sprave za izvlačenje vode).

Ovdje ima uvjeta i za lovni turizam. Kod Lonje, Glogovnice, u šumama Marča i Brdina, pravo je bogatstvo divljači i to posebno zečeva, fazana, patki, prepelica, šljuka, srna, jelena i divljih svinja. Za lovno gospodarstvo uglavnom se brinu lovačka društva Srndać i Lipa. Osobito se čuvaju ugrožene životinjske vrte (crna roda, orao štekavac, bijeli labud). Posavac – od milja Hrvatski posavski konj autohtona je pasmina koju karakterizira radišnost, okretnost, poslušnost, plemenitost. Za ovdašnje uzgajivače oni su od neprocjenjive vrijednosti. Napisala: Valentina Jerković, 2.a


In medias vet

Str. 22

Sudjelovali smo u SFerinom literarnom i likovnom natječaju za djecu i mlade. Osnovni cilj društva „Sfere“ je združiti ljude, prvenstveno djecu i mladež, koje zanima znanstvena fantastika i srodni žanrovi (fantasy, nadnaravni horor) te znanost općenito. SFERICAMA se od milja nazivaju nagrade pobjednika SFerinog literarnog i likovnog natječaja za djecu i mlade .

Na ovogodišnjem natječaju sudjelovali su sljedeći učenici:

Antonio Dernaj, 4.d (sastavak „Tajni život superjunaka“) Valentina Ernješ, 3.d (sastavak „Tajni život superjunaka“) Barbara Belinić, 3.d (sastavak „Tajni život superjunaka“) Erica Sunarić, 3.d (likovni rad „Najveća tajna podmorja“) Lucija Medved, 3.c (sastavak „S druge strane duge“) i Marija Vranek, 3.c (likovni rad“S druge strane duge“).


In medias vet

Str. 23

SFeraKon je znanstveno fantastična konvencija, prva na ovim prostorima, koja nastavlja tradiciju Sajmova znanstvene fantastike, od kojih koji je prvi održan 1977. godine. Konvencija ime SFeraKon dobiva 1983. godine i od tada se održava bez prekida.

SFeraKon je bio i domaćin dviju Europskih konvencija znanstvene fantastike (Eurocona), 1986. pod imenom Ballcon i 2012. godine pod imenom Kontakt. 36. Dani znanstvene fantastike – SFeraKon 2014. – održali su se od 16. do 18. svibnja 2014. godine u Zagrebu, u prostorijama Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER-a), a Sferakon je bio posvećen paralelnim svjetovima i alternativnoj povijesti, a to su i teme ovogodišnje SFeraKonske zbirke. SFeraKon organizira Društvo za znanstvenu fantastiku SFera iz Zagreba. Više o Sferi možete pročitati na stranici http://sfera.hr/. Erika Sunarić, 3.d “Najveća tajna podmorja”


In medias vet

Str. 24

TAJNI ŽIVOT SUPERJUNAKA Svi znamo priče o superjunacima. Znamo kakav život vode kad su superjunaci,ali jeste li se ikad zapitali kakav je njihov život bio prije nego što su to postali i kakav život zapravo vode? Ovo je priča o jednom dječaku koji je postao superjunak, ali jel' se on mogao nositi s time? Dječak po imenu Alex bio je iz jedne jako siromašne obitelji. Odrastao je sa svojim mlađim bratom i tatom. Mama mu je umrla kad je bio mali. Njegov tata je već bio u tim godinama u kojima nije mogao ni raditi pa je teško bilo prehraniti obitelj. Jedne je večeri sanjao nešto čudno, jedan glas mu se opet javio u snu i u svakom snu mu je rekao nešto, ali nikako nije mogao shvatiti što to znači. U zadnjem snu mu je rekao:“Ako stvarno želiš biti bogat i biti superjunak i imati sve, dobit ćeš to. Skužit ćeš sve samo kad dođe pravo vrijeme za to. Alex je bez razmišljanja pristao na to. Idućeg se jutra prvi put probudio s osmijehom nakon dugog vremena jer je znao da će doći do promjene, samo nije znao kada. Toga dana mu ništa nije bilo teško. Vraćao se s posla i ušao je u jednu ulicu. Bio je tamo laboratorij s kemikalijama. Mislio si je - dan k'o i svaki drugi, što se može promijeniti, ali nešto se promijenilo. Kako je prolazio, tako je pored njega eksplodirala bačva puna kemikalija. Sutradan se probudio u bolnici, ali bio mu je mrak. Derao se:“Gdje sam ja to? Upalite svjetlo!“Tata je bio pored njega:“Sine tu sam,svjetlo je upaljeno, ali lice ti je cijelo nagriženo kemikalijama i slijep si“. Tu je tata pustio suzu jer mu je bilo teško gledati i još teže govoriti. Došla je večer, Alex je bio sam u sobi, sjeo je na krevet i ponavljao je stalno:“Zašto ovo? Zašto se meni to događa? Trebalo je biti sve super. “ Nije shvaćao cijelu sliku jer sve se događa s razlogom. Odjednom je samo čuo glasove u glavi i nije znao što je to,ali čuo je kao da nekog pljačkaju i bilo je tako. Pošto je bio slijep,ostao je bez vida,ali su mu ostala osjetila bila jako pojačana. Otišao je do prozora i skočio je dolje bez problema. Samo je pratio na kojoj strani su glasovi. Čudno se osjećao. Došao je do mjesta otkud su glasovi dolazili. Pljačkali su jednu ženu,a on je samo rekao da prestanu. Naravno, nisu prestali nego su još krenuli na njega i odjednom je počeo izvoditi neke poteze koje nikad nije ni znao da ih može. Spasio je ženu i bilo mu je čudno, radio je stvari koje nisu baš normalne i još je slijep uz to. Sjetio se što mu je glas u snu govorio,njemu se san ostvario,ali naravno, uz to dolaze i neka odricanja. Uz veliku moć,dolazi i velika odgovornost. Kako su dani prolazili, tako se on oporavljao i osjećao bolje.


In medias vet Feniks

Str. Str25 25

Teško mu je bilo prihvatiti što ne vidi, ali bio je zahvalan na ostalim darovima koje je dobio. Kako je izlazio iz bolnice, tako je došao do njega jedan čovjek i rekao mu je da mu može promijeniti život:“Pozdrav,ja sam Paul,mogu ti pomoći,mogu pomoći i tvojoj obitelji. Bit ćete zbrinuti i imat ćete sve što hoćete. Znam šta sve možeš,vidio sam sve“. „U redu, u čemu je kvaka?“ upitao je Alex. “Samo mi moraš pomoći maknuti kriminalce s ulice i dat ću ti sve,novce,kuću. Alex se složio s time, naravno, jer mu je trebala pomoć. Već je dobio prvi zadatak. U starom skladištu bili su ljudi koji su bili dužni novce Paulu, ali Alex to nije znao. Njegov zadatak je bio samo da ih eliminira,tako je i učinio. Alex je dobio prve novce i odmah je kupio bolju kuću. Što je više izvršavao zadatke, to je više novaca dobivao. Svaki put kad bi pretukao kriminalce,stavio je pored njih svoj simbol. Veliko slovo „A“. Brzo je postao poznat. Napravio si je i odijelo. Uvijek je sanjao o tome. Brzo je obavio zadatak i samo je nestao i policiji je činio uslugu. Počele su novine pisati o njemu:“Superjunak rješava slučaj policije,otkriva nevjerojatne stvari, ali uvijek nestane nakon toga. Tko je on?“ Dan poslije šetao se normalno odjeven i slučajno se jedna cura zabila u njega. : “Pazite kamo hodate, jeste slijepi?“ –kaže ona njemu. “Joj oprostite, stvarno nisam tako mislila, krivo je ispalo. Dan mi je katastrofalan. Idemo na ručak da vam se iskupim za to?Ja sam Nina.“ Alex je pristao na to. Upoznali su se i baš im je bilo lijepo,ali opet su dolazili glasovi Alexu. Morao je nažalost otići, a htio se malo odmoriti od herojstva. Počeo je shvaćati da to nije tako lako. Sredio je što je trebao,uzeo je novce, ali nije mogao naći tu curu. On se zaljubio i htio ju je opet vidjeti. Kako je Alex rješavao kriminalce,tako su novine pisale sve više o njemu i policajci su se počeli žaliti jer nemaju posla. Par dana poslije toga Alex je naletio na onu curu. Opet su se zabili jedan u drugog. Pričali su,šetali su se. “ 'Oću se popeti na zgradu, 'oću vidjeti pogled s visine“- rekla mu je. On ju je odveo na krov jedne zgrade. Stajali su i uživali u pogledu,samo što Alex nije mogao uživati u pogledu. Mislio si je da bar može vidjeti,zanimalo ga je kako ta cura izgleda. Stvarno je htio to.


In medias vet

Str. 26

Odjednom, počela je kiša. Ona je htjela ići doma, ali Alex ju je primio za ruku i rekao: “Ostani još malo,molim te. “ Ostala je s njim na kiši. Alex je osjećao da će se nešto dogoditi. Kako je padala kiša, tako se njemu vratio vid, ali samo maglovito je bilo. Vidio je njeno lice u magli. Njemu je to bilo dovoljno. Tu su se poljubili. Alex je stvarno dobio sve. U tom trenutku, došao je poziv njegovog tate da ga želi vidjeti. Alex nije htio doći. Uživao je s tom curom, ali zapravo je zanemarivao ono što je važno. Mlađi brat ga je zvao,ali nije se javljao. Sat vremena kasnije opet je dobio poziv,ali sada od bolnice. Njegov tata je završio u bolnici, imao je infarkt. Nažalost nije preživio. Alex nije mogao vjerovati da se to dogodilo. Sad nikad neće saznati što mu je tata htio reći kada ga je nazvao. Tu se Alex slomio. Nije bio svoj. Dolazili su mu glasovi da je netko u opasnosti. Nina je bila u opasnosti. Otišao je doma. Obukao je kostim i odmah išao to riješiti. U ljutnji je dolazio tamo. Alex je upao u zamku. Uhvatili su ga i zavezali, Alex nije mogao ništa poduzeti u vezi toga. “Napokon te imam!“ Rekao je Paul. Alex je bio sav u šoku. Paul je stajao iza svega. Nije mu bilo jasno ništa, učinio je sve za njega i na kraju šok. “Skinite mu tu masku!“ Kada su mu skinuli masku, Nina je vidjela da je to Alex. Bila je sva iznenađena. “Ti si taj superjunak?“ Alex se samo derao da ga puste, nije mogao vjerovati što se događa. Htjeli su elektrošokerom smiriti Alexa, ali kada su mu se približili, iskoristio je priliku. Nogom je udario elektrošoker,okrenuo se i izvukao se. Bilo ih je puno, ali Alex ih je rješavao jednog po jednog. U tom trenutku Paul je bježao. Kada ih je Alex sredio i kada je spasio Ninu, skužio je da je Paul pobjegao. Objasnio je Nini sve, zaslužila je objašnjenje. Paul je pobjegao i više ga nikad nije vidio. Svaku večer Alex je razmišljao i o onome što mu je tata htio reći. U snove mu je opet došao onaj glas. “Jesi sada shvatio neke stvari?Pazi što poželiš,možda ti se i ostvari. Sve ima svoju cijenu tako i tvoje. Uz veliku moć, dolazi i velika odgovornost, a ti si to zanemario“.


In medias vet

Str. 27

Alex se probudio nakon toga i shvatio je neke stvari. Shvatio je da nije tako dobro biti bogat i biti superjunak. Bogat si tek kada imaš nešto što se ne može kupiti novcem, a to je obitelj. Alex je to prekasno shvatio jer silno je želio pomoći svojima. Prestao je sa superherojstvom jer više nije imalo smisla. Veliki dio njega je zauvijek otišao. Shvatio je da je bio sretniji kad je bio siromašan. Više je cijenio stvari koje je imao. Dobio je sve, ali to nije cijenio. Razmišljao je stalno o tati i jednu večer je zaspao. Tatu je sanjao. “Daj mi reci što si mi htio reći,molim te“. “Sine moj, samo sam ti htio reći da se jako ponosim s tobom i da te volim“. Nakon toga Alex se u suzama probudio,ali i s osmijehom na licu jer to malo mu je značilo više od ičega što je imao. POUKA: Cijeni ono što imas,nekada su male stvari dovoljne za sreću.

Antonio Dernaj, 4. d

Marija Vranek, 3.c “S druge strane duge“


In medias vet

Str. 28

Marija Jurić Zagorka Marija Jurić Zagorka bila je prva profesionalna novinarka. Borila se protiv mađarizacije, germanizacije i društvene diskriminacije koju je doživljavala radeći u redakciji Obzora.

Josip Juraj Strossmayer bio joj je velika potpora u pisanju, a u redakciji Obzora dobila je mogućnost da piše što želi, ali anonimno. Njezini pseudomi su bili M. Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Jurić Vodrarka i Iglica. Muški kolege su je diskriminirali i nazivali luđakinjom i muškobanjastom babom.

Zagorkina afirmacija Zagorka se cijeli život borila da dokaže kako jest netko. Mukotrpno je radila kako bi od anonimne repoterke došla do afirimirane političke novinarke. Bila je dopisnica iz Budimpešte i Beča, te prva žena koja je izvještavala iz Hrvatskog Sabora. Predvodila je prvi prosvjed za ženska prava 1903.god .

Stvaralaštvo Pisala je komedije, romane, jednočinke i satire,te je time dala značaj razvoju hrvatske dramske književnosti.

Njezini povijesni romani su: Grička vještica, Kći Lotrošćaka, Gordana, Kneginja iz Petrinjske ulice ( ujedno i prvi hrvatski kriminalistički roman), Kamen na cesti (zapravo njena romansirana biografija) i Kraljica Hrvata.


In medias vet

Str. 29

Stvaralaštvo Napisala je tri drame: Kalista i Doroteja, Filip Košenski i Erica Gumpčeva. Njezini romani su: Crveni Ocean (socijalno-utopistički roman,temeljen na događajima Ruske listopadske revolucije), Nevina u ludnici, Republikanci, Jadranka, Plameni inkvizitori, Vitez slavonske ravni i Mala revolucionarka.Grička vještica je ciklus od sedam romana koji se naprosto ne mogu ispustiti iz ruku. Njezin stil pisanja svakome može rasplamsati maštu i odvesti ih korak dalje u čitanju knjige. Elementi pisanja koje je koristila lako predočavaju mjesto zbivanja, u ovom slučaju, Gornji Grad. U Tajni Krvavog mosta, prvoj knjizi serijala Gričke vještice, opisuje romansu između Jurice Meška i Stanke.

U romanu Kći Lotroščaka nailazimo na njezin pseudonim Iglicu, pisara koji pokušava zaštiti Mandušu od zle sudbine. Većina ženskih likova nailazi na probleme i spačke onda kada odbije uzvratiti ljubav prema nekome. U djelu Kći Lotroščaka Manduša nailazi na probleme kada kanonik Šimun objavljuje svima da je ona nezakonito dijete, kanonik se tom objavom nadao kako će Manduša završiti u njegovom naručju, ali umjesto toga ona uzima Divljana kojeg su proglasili antikristom, te ga spašava od giljotine. U daljnoj radnji romana, Divljan i Manduša nailaze na prepreke i opasnosti, ali završavaju sretno vjenčani.

Njezin me stil pisanja oduševio. U svojim romanima nije nikad odmah odala radnju te je time produživala tajanstvenost djela. Većina likova je bila opširno okarakterizirana, a loši su likovi uvijek pokretali radnju i radili zamke. Divim se njezinoj ustrajnosti i želji da dokaže da i žene mogu biti uspješne. U njezinim knjigama žene su pretežito glavni likovi, uvijek u središtu i na njima se vrši nepravda što je zapravo bio pokazatelj vremena u kojem je ona živjela i stvari s kojima se i ona sama morala boriti. Zagorkini romani stvarno jesu najljepši hrvatski romani.

Jelena Sikora, 2.c


In medias vet

Str. 30

POETSKI KUTAK U povodu 120-e godišnjice škole Grafička škola u Zagrebu u suradnji s tvrtkom Aquilonis, uz suglasnost Agencije za odgoj i obrazovanje raspisala je natječaj za pisanje poezije pod nazivom Po(e)zitiva – Stihovi mijenjaju svijet, budi i ti dijelom te promjene! Cilj natječaja jest promicanje literarnog stvaralaštva učenika progovaranjem o nematerijalnim vrijednostima. Natječaj je bio otvoren od 4. ožujka do 4. travnja 2014. godine, a učenici su se mogli prijaviti samo jednom pjesmom koja tematizira nematerijalne vrijednosti kao što su ljubav, dobrota, prijateljstvo. Svi pristigli radovi poslani su eminentnim hrvatskim pjesnicima koji su odabrali najuspješnija literarna ostvarenja. Odabrane pjesme bit će izdane u elektroničkom i tiskanom obliku te promovirane na javnoj tribini, a izdanja će biti obogaćena likovnim radovima učenika Grafičke škole u Zagrebu. Čast nam je da je pjesma Zanos našeg učenika Matea Mehakovića iz 4. a razreda jedna od izabranih pjesama te će biti objavljena u elektroničkom i tiskanom zborniku Po(e)zitiva. Dok noćni vjetar pjeva i pleše, poigrava se lišćem i skakuće od sreće, uz vesele krikove razigrane djece što žive u trenutku blaženstva i sreće, pronalazim sebe ovo veče. Pa kad na tren vijoriti stane i list po list ostavi me sama, sjetit ću se kako smo nekad znali provoditi dane. Nazire se svjetlo dana. Probuđen od svježine zraka bez imalo nade i samouvjerenja, ipak ću te čekati, stisnutih ruku i drhtavih ramena, zato ne govori da ljubavi više nema. Izvadit ću iz svoje trošne torbe riječi koje prije nisam znao: sreća, ljubav, sloboda... Ah, s ljubavlju zaista ne znam. Mateo Mehaković, 4.a Mentor: Danijela Lucić, prof.


In medias vet

Str. 31

Zelena Bacivši hladan, mrk pogled na njeno rujno lice boje svježe krvi i nebeske ljepote dostojne tisuću anđeoskih pjesama, na mome ledenom grimiznom licu pojavi se smiješak toliko topao i smio da bi razotkrio i najmračnije tajne. Moje blijedo i ukočeno tijelo, kao probijeno bijelim kopljem iznenada se trzne, a niz obraze ocrtane borama spusti se suza teška stotinu mora, samo kako bi se razlila na usnama i rastvorila ta vječito suha usta te prekinula šutnju zbog koje se vječno kajem u toj nemirnoj tišini. Zanesen njezinom dobrotom odlučih se izgubiti u gomili bezumne stoke, poput muhe koja radi beskrajne krugove ne bi li pronašla izlaz iz crnog šatora što joj zatvara prostrano modro nebo. I tako sanjam zviježđa sjajna, rosne livade i kraljevska obećanja, a sve što znam je da joj je omiljena boja zelena. Mateo Mehaković, 4. a


In medias vet

Naša detektivka Marija Elena Puhek iz 3.c nam je prijavila nekoliko slučajeva iz novina i trgovačkih izloga.

Str. 32


In medias vet

Str. 33

Dani hrvatskoga jezika održani su od 11. do 17. ožujka. Hrvatska kulturna manifestacija koja se obilježava diljem lijepe naše. Manifestacija se održava radi podizanja jezične kulture i boljega poznavanja hrvatskoga jezika i njegove povi-

Kako bi se osvijestila važnost hrvatskoga jezika, Školska knjiga je organizirala aktivnost “Pravopisni odred” u sklopu koje su učenici trebali pronaći netočne javne natpise i predložiti pravopisno ispravne natpise.


In medias vet

Str. 34

Agramer Pročitavši članak na „svemrežju“ ili još uvijek internetu, zapitala sam se koliko danas znamo, pogotovo mlađe generacije, o starozagrebačkom, purgerskom govoru u pravom smislu te riječi. Primijetila sam da mladi sve manje i manje razumiju starije riječi koje kao da pripadaju tržnici Dolac, Trgu bana Josipa Jelačića, Gradskoj kavani, nekom davno prošlom vremenu koji možda još živi u govoru naših baka i djedova, starijih susjeda. Čitamo li u današnje Krležu, susrest ćemo se s mnoštvom nepoznatih riječi, što nam itekako otežava čitanje. Je li došlo vrijeme promjene? Trebamo li njegovati i obnoviti taj starozagrebački duh? Želite li zaviriti u prošlost, u govor naših starih Zagrepčana, posegnite za novim rječnikom zagrebačkog govora obogaćenog njemačkim posuđenicama, simbolično nazvanim „Agramer". Neke riječi odmah ćete prepoznati, a neke su dio našeg životnog okruženja. Zasigurno su svima poznate ili bliske riječi kao što su maler (ličilac), šuster (postolar), šnajder (krojač), buncek (donji dio svinjske noge) , fajerceg (upaljač)... U „Agrameru” su sabrani i sačuvani posljednji ostaci onog Zagreba iz druge polovice 20. stoljeća u kojem se, prema Augustu Šenoi, većinski govorilo njemački. Iščitavajući riječi iz rječnika, možete doista osjetiti taj starozagrebački duh i „ploviti“ vremenom i starom gradskom jezgrom. Agramerski govor kulturno je nasljeđe duboko utkano u identitet hrvatskog glavnoga grada i prenosi se s generacije na generaciju. Zrinjka Glovacki-Bernardi, autorica koncepcije ovoga rječnika, objašnjava kako je nastala ta zanimljiva knjiga. Odabir riječi temeljio se na „zapisima svakodnevnih razgovora Zagrepčana”, na dvije rukopisne zbirke recepata (A. Pušec i A.Kovačić; u rasponu od 1900.do 1925.), te na 1925.- godištu tjednika Kopriva. „Agramer” će zasigurno potaknuti mnoge na međusobne „ispravke” i rasprave (sjetimo se školskog pravila -prednost ćemo uvijek dati hrvatskoj riječi), no podsjetit će sve nas na bliske i prisne Zagrepčane koji su otišli na drugi svijet, a ostavili nam u nasljeđe još uvijek živi govor, temeljen na kajkavštini i njemačkim posuđenicama - prilagođenicama. „Agramer” ga je sačuvao od nestanka. Odlučujući se baš za živi, ili bolje rečeno preživjeli govor, autorica je sastavila knjigu koja pripada polici svakog Zagrepčanina. U rječniku je sabrano više od 3000 riječi na 280 stranica, ukrašenih starim fotografijama iz Muzeja grada Zagreba. Još jedna zanimljivost za kraj: riječi su se uglavnom posuđivale iz „austrijskog varijeteta njemačkog,odnosno iz nekog od bavarsko-austrijskih narječja”.


In medias vet

Str. 35

Mali izbor riječi iz ‘Agramera’ apšmalcati - zamastiti maslacem i posuti krušnim mrvicama (mahune) buhtl - kolač (od dizanog tijesta) buncek - donji dio svinjske noge cakum-pakum - pomno, kako treba ciferšlus - patentni zatvarač na odjeći i obući, smičak deka - pokrivač durhcug - propuh džemperklajt - vrećasta vunena haljina escajg - pribor za jelo frajer - onaj koji se ističe životnim stilom i ponašanjem gemišt - bijelo vino s gaziranom mineralnom vodom gliha - proslava stavljanja kuće pod krov grajzler - sitni trgovac, ali i sitna duša hamper - kanta, vjedro himpersaft - malinovac kištra - sanduk od manjih dasaka klamfa - željezna kuka za spajanje drva lumpati - bučno se veseliti moped - lagani motocikl norc - luđak, budala njerkati - stalno prigovarati zbog sitnica oberliht - prozorčić iznad vrata pajzl - omanja gostionica rampa - branik, brklja soc - talog crne kave šajba - prozorsko staklo šlafrok - kućni ogrtač ili haljina špajza - ostava tračbaba - osoba koja se bavi tračevima Jeste li znali? trifrtalj - tri četvrtine od čega, trifrtalj dva = 13:45 vajnšato - desertni vinski umak, npr. za palačinke Agramer Zeitung (Zagrebački list) bile su dnevne novine na njemačkome zbigecati (se) - urediti se, dotjerati jeziku koje su izlazile u Zagrebu od 1848. do 1912. Danijela Lucić, prof. Urednik je bio Franz S. Stauduar , a uredništvo i tiskara bili su u Frankopanskoj ulici 26.


In medias vet

Str. 36

POSLOVNO PISMO Kod oblikovanja poslovnog pisma moramo: • • • • •

svoje misli što jednostavnije i jasnije izraziti koristiti kratke rečenice izbjegavati prenesena značenja i riječi koristiti samo u njihovom osnovnom značenju izbjegavati epitete paziti na urednost, gramatičku i pravopisnu točnost

Primjer oblikovanja poslovnog pisma (molbe upućene Nastavničkom vijeću: Ivan Anić, 1.c Avenija Dubrovnik 45 10000 Zagreb Nastavničkom vijeću Veterinarske škole Gjure Prejca 2 10040 Zagreb

Zagreb, 15. rujna 2013. Molba

Poštovani, molim vas da mi dopustite dvodnevni izostanak iz škole u razdoblju od 15. do 17. listopada 2013. godine. Naime, bavim se košarkom i član sam Košarkaškog kluba Cedevita. U navedenom razdoblju imam važnu utakmicu u Zadru što potvrđuje ovjerena potvrda od kluba koju prilažem ovoj molbi. Budući da sam dosad bio uzoran učenik i da nisam neopravdano izostajao, nadam se da ćete pozitivno riješiti moju molbu. S poštovanjem, Ivan Anić Privitak Potpisana potvrda od kluba

Danijela Lucić, prof.


In medias vet

Str. 37

BISERI MOG RAZREDA Često se nasmijemo biserima učenika našeg razreda. Svaki dan u školi susrećemo se s ponekom smiješnom situacijom ili nečijim biserom koji nas nasmije do suza. Prošli tjedan imali smo nekoliko smiješnih odgovora na satovima povijesti, geografije, hrvatskoga jezika i vjeronauka. Na satovima iz povijesti učimo o hrvatskoj i svjetskoj povijesti pa smo tako od Antonija naučili da je Sueski kanal prokopan 1869. godine da bi automobili mogli slobodno prometovati, što je bilo vrlo zanimljivo za čuti! Na istom tom satu razgovaramo o Khuenu Hedervaryju i profesor Vladić nas pita gdje je taj čovjek rođen, grad između Požege i Osijeka, a započinje na slovo N. Novi Vinodolski kako kaže Antonia. Na satu hrvatskoga Paula i Sara su nam otkrile da je stolni orguljaš onaj koji svira na stolu (a učili smo o Marinu Držiću koji je bio stolni orguljaš) te da je Faust Vrančić izumio parobrod, a ne padobran. Pošto smo na tom satu radili lektiru Dundo Maroje netko od nas u razredu je izjavio da je Indija kontinent što je zanimljiv odgovor. Paula je toliko dobra u geografiji da je s nama podijelila podatak da je Poljska zapravo glavni grad Češke. Na vjeronauku često razgovaramo o našoj vjeri, a Dorotea je izrekla da kršćani nisu mogli slaviti euharistiju u crkvi, već su je slavili u kolibama. Nakon zahtjevnog školskog dana, vraćamo se kući. Prvo bacimo naše teške torbe i odemo objedovati.Kod jela moramo paziti jer kako Antonio kaže da ako jedemo puno luka, možemo dobiti šećernu bolest. Doma kao i sva djeca vjerojatno radimo nerede pa se naši roditelji na nas zagalame, a mi znalci kao Paula im odgovorimo da nismo svi Petar Panovi. Pošto jučer nismo gledali Dnevnik Nove TV od Doroteje saznajemo da je Michael Schumacher u bolnici jer ga je cura ostavila. Patrik Augustinović, 2. d


In medias vet

Str. 38

UČENIČKI BISERI Kemija Profesorica pita: Što je laktoza? Učenica: Laktoza je mliječno mlijeko. Higijena namirnica animalnog podrijetla Profesorica: „Mlijeko izlučuje mliječna žlijezda, ne muških već ženskih životinja, tj. ne postoji muško koje nosi mlijeko.“ Učenik: „Postoji, mljekar!“ Unutarnje bolesti Profesorica:“Kakvi su to egzogeni srčani šumovi?“ Učenica:“ To su oni koji nisu vezani za gene.“ Hrvatski jezik Profesorica: „Posuđenica bicikl je tuđica.“ Učenik:“ Hrvatska riječ za bicikl – dvotočkalo.“ Hrvatski jezik Učenica:“Nemoguće je da imenica puding ima množinu. Kako bi onda rekli, na polici ima pet pudingzija?!“ Hrvatski jezik Učenica izjavljuje: Gospodar Glembajevi. ispred Hrvatskog narodnog kazališta uoči predstave Učenica 1: „Danas smo operirali tumore.“ Učenica 2: „Gdje su bili?“ Učenica 1: „Pa u operacijskoj sali.“ Vjeronauk Profesorica: „On je starokatolik.“ Učenik: „Jesu to oni što pređu pedesetu i idu u crkvu?“ Matematika Profesorica:“ Josipe, je l' pišeš? Josip: „Pišem, ali sam malo zalut'o.“ Hrvatski jezik Profesorica Lucić: „Nadimak Vidre bio je...?“ (Umjesto nadimak Marina Držića bio je...?Odgovor je Vidra.) Hrvatski jezik Profesorica Lucić: „Talijanski književnik Jacopo Sannazzaro napisao je pastoralni roman Arcadia.“ Učenik: „Jacopo? Je l' to neki Japanac?“ Na satu povijesti pita profesor Vladić učenike drugog razreda da objasne značenje kratice NDH. Učenik: Neovisni demokrati Hrvatske.


In medias vet

Str. 39

GOTIČKA SUBKULTURA

Gotička subkultura je suvremena subkultura rasprostranjena u mnogo zemalja. Počeci gotičke subkulture javljaju se krajem sedamdesetih godina, a svoj procvat doživljava u osamdesetim godinama 20. stoljeća. Najpopularniji sastavi toga doba su: Bauhaus, Sisters of Mercy, Siouxsie & the Banshees, Joy Division, UK Decay, Sex Gang Children, Southern Death Cult, The Cure. Ovi sastavi su kasnije proglašeni gothic sastavima, a naziv se zadržao. Godine 1981. otvara se goth klub The Batcave u Londonu, a uskoro se slični klubovi počinju otvarati diljem svijeta i polako se formira gotička scena. Ova kontrakultura je povezala gothic ukuse u glazbi i modi. Gothic glazba obuhvaća velik broj različitih stilova. Zajedničko svima je sklonost prema "mračnom" zvuku i izgledu. Stilovi odijevanja su u okviru subkulturnog ranga iz death rocka, punka, androginosti, zatim renesansni i viktorijanski stil odijevanja te kombinacija svega gore navedenoga - najčešće s crnom odjećom, šminkom i kosom. Poznati hrvatski gothic sastavi su Phantasmagoria iz Zagreba, Embrio iz Sinja, i manje poznat heavy metal demo sastav s elementima gothic metala, Discordia iz Knina. Gotička literatura spaja mračne elemente horora i romanse. Engleski pisac Horace Walpole jedan je od prvih pisaca koji su istražili ovaj žanr. Tijekom evolucije gotičke subkulture značajnu ulogu imala je klasična romantična, gotička i horor književnost. Neki od pisaca koju su imali najveći utjecaj na razvoj gotičke subkulture su Poe, Lovecraft i Baudelaire. Kao i kod drugih subkultura, i pripadnike ove subkulture odlikuje specifičan način odijevanja. Stereotip gotičke mode je upadljivo mračan, misteriozan, složen i vrlo egzotičan. Tipična gotička moda uključuje crnu kosu, crni tuš, crni lak za nokte te crnu stiliziranu odjeću često nadahnutu viktorijanskim stilom odijevanja. Neki od karakterističnih odjevnih predmeta su korzeti, duge čipkaste suknje, marte, čizme, platforme. Odjeća je najčešće crna ili crna u kombinaciji s nekim drugim (uglavnom tamnijim) bojama, no stil i detalji se često razlikuju ovisno o tome u koji tip gotičke scene osoba pripada.


In medias vet

Str. 40

Postoji više tipova gotičara: Romantic goth - Ova podvrsta je vrlo mračna i emotivna. Zaljubljeni su u poeziju, a vole i knjige općenito, osobito djela Williama Shakespearea. Kod njih su tama i ljepota usko povezani. Oni su pravo utjelovljenje originalnog gotičkog stila. Vole starinski stil odijevanja. Victorian goth - Kao i romantic goth i oni se odijevaju starinski. Imaju neprirodno bijela lica. Vole haljine koje su se nosile u viktorijanskom dobu, a neki sudjeluju i u aktivnostima koje su bile popularne u tom dobu kao što su čajanke, maskenbali i slično. Medieval goth - Ovi gotičari vole srednji vijek. Zanima ih sve što se bazira na srednjem vijeku. Zaljubljeni su u povijest, često obilaze katedrale, dvorce, muzeje i spomenike. Njihova odjeća samo podsjeća na srednji vijek, no nije identična. Uglavnom slušaju folk glazbu. Cyber goth - Razlika tradicionalnih gotičara i ovih je ta što cyber gotičari slušaju elektroničku glazbu češće nego gothic rock/ metal, a i izgledom se najviše razlikuju od drugih. Odjeća im je šarena, puna neonskih boja. Kao modne dodatke imaju naočale „goggles", gas maske i sintetičke umetke u kosi. Fetish goth - Odjeća od lateksa, ogrlice sa zakovicama „choker". Piercinzi su također popularni. Metal goth - Oni slušaju različite vrste metala. Marilyn Manson, Rammstein, The 69 Eyes... Imaju jednostavniji stil odjevanja. Industrial goth - Ovaj tip je dosta sličan metal gotičarima. Kožni kaputi, lanci i ostali dodaci. Slušaju industrial rock/metal. Deathrocker – Prepoznatljivi su po tome što izgledaju kao punkeri, a zapravo slušaju rock, metal i gothic glazbu. Nose nešto mrežasto (rukavice, majice, čarape...) i irokeze. U samim počecima ove subkulture dominirala je goth rock glazba 80-ih godina. S vremenom pojavile su se i druge vrste glazbe kao što su: darkwave, industrial, medieval, dark ambiental, gothic metal, celtic, glam rock, synth pop, psychedelic itd. Aktualni sastavi gotičke subkulture su: Evanescence, Nightwish, Him, Within Temptation, Sirenia, Epica, Lacuna Coil, Draconian i mnogi drugi. Na kraju bih željela istaknuti da i sama pripadam ovoj subkulturi, a cilj mi je približiti ju ljudima koji me okružuju i razbiti njihove predrasude. Ljepota ove subkulture je što se u njoj mogu naći različite religije: kršćanstvo, poganske religije (kao npr. Wicca), budizam, i naravno, ateizam. Naime, gotičari su ljudi kao i ostali, samo što imaju drugačiji pogled na svijet (glazba, odijevanje, vjera, izrazita povučenost…) Martina Cvetko, 2. b


In medias vet

Str. 41

VUKODLACI

Čopor vukodlaka obično se sastoji od dvije ili tri skupine: Alpha vuk, Beta vukovi i Omega vukovi. Vukovi žive u čoporima. Što je veći čopor, oni su jači.

Alpha vukodlaci su rođeni vukodlaci ili vukodlaci koji su nastali pomoću čarolije ili ugriza. Alfa vukodlaci pretvaraju se u vukodlako stvorenje u noći punog mjeseca i kada se osjećaju ugroženima. Imaju sposobnost stvaranja Beta vukodlaka putem ugriza. Beta može postati Alfa vukodlak tako da ubije svoga vlastitog Alfa vuka, koji nakon nekog vremena postanu dovoljno iskusni i jaki. Kod Beta vukodlaka transformacije nisu toliko jake kao kod Alpha vukodlaka. Beta vukodlaci ovise o Alpha vukodlaku. Pod njihovim su vodstvom i može ih natjerati da se preobraze protiv njihove volje.

Omega vukodlaci su uvijek sami jer su izbačeni iz čopora ili su izabrali putovati sami. Budući da nemaju čopor, njih ubijaju lovci. Oni su „vukovi samotnjaci“. Kao samohrani vukovi slabiji su nego Alphae i Betae, međutim u nekim slučajevima Omega može biti jači nego Alfa. Omega također može pokrenuti vlastiti čopor. I kad su bili dio čopora, uvijek su zadnji dobivali hranu ili sklonište te su bili loše tretirani od strane Alphae i Betae.

Vučji korijen/zub (Wolfsbane) je biljka koju su ljudi koristili kako bi se obranili od vukodlaka. Koristili su se i srebrni metci.


In medias vet

Str. 42

KOLIKO ZNAŠ O VUKODLACIMA? 1. Naziv vukodlak dobili su tek nakon 20. stoljeća. Kako su se zvali prije? a. Pas-čovjek b. Vuk-čovjek c. Lycanthrop d. Vukodlak 2. U filmovima, vukodlaka može ubiti...? a. Križ i češnjak b. Srebrni metci i vučji korijen c. Mjesečina i sveta vodica d. Zrake sunca 3. Vukodlaci se mogu preobraziti SAMO za vrijeme punog mjeseca. a. Da. b. Ne. 4. Kada se vukodlak preobrazi? a. Kada vide puni mjesec, tada dobiju priliku pretvoriti se u vukodlaka. b. Moraju stati ispod punog mjeseca. c. Ne znam. 5. Koliko je vukodlak jak? a. Jak kao čovjek. b. Toliko jak da može podignuti automobil. c. Nije jak. 6. Vukodlak može pojesti čovjeka/životinju. a. Točno. b. Netočno. 7. Srebrni metak MOŽE ubiti vukodlaka. a. Ne može. b. Može. c. Ne znam. 8. Prije su ljudi koristili vučji zub kako bi se obranili od vukodlaka. a. Jesu. b. Nisu. c. Ne znam. 9. Jesu li zubi vukodlaka oštri? a. Nisu oštri uopće. b. Samo njihovi očnjaci. c. Da! Svi zubi su oštri! 10. Što znači riječ „Versipellis''? a. Onaj koji-okreće kožu b. Onaj koji-zavija na mjesec c. Ne znam.

11. Vukodlake se smatralo... a. Božjom životinjom. b. Vražjom životinjom. c. Životinjom prirode. 12. Jesu li vukodlaci bili s vampirima ili protiv njih? a. Bili su s njima. b. Bili su protiv njih. c. Svi su oni bili prijatelji. 13. Od koliko vukodlaka se sastoji njihov čopor? a. Oni nisu u čoporu. b. Od nekoliko vukodlaka. c. Od tri grupe: Alpha, Beta i Omega. 14. Postoje li samo muški vukodlaci? a. Da. b. Ne. c. Ne znam. 15. (Ovo ne utječe na rezultat.) Voliš li vukove/vukodlake? a. Obožavam ih! b. Eh, u redu su. c. Ne. Rješenja: 1. c); 2. b); 3. a); 4. a); 5. b); 6. a); 7. b); 8. a); 9. c); 10. a); 11. b); 12. b); 13. c); 14. b).

1-5 točnih odgovora: Uh... Nisi se baš proslavio/la. Pročitaj više knjiga ili priča o vukodlacima i valjda ćeš nešto i naučiti. >:( 6-11 točnih odgovora: Nije loše, ali moglo je biti i bolje. Znaš ponešto o njima, ali vjerujem da ako nastaviš učiti o njima da bi mogao/la puno više znati. 12-14 točnih odgovora: Bravo! Ponosna sam na tebe! Znaš mnogo toga o vukodlacima! Alpha vuk bi bio ponosan na tebe, kao što sam i ja. ;) Monika Karavdić, 2.a


In medias vet

Str. 43

MATURALNO PUTOVANJE BAVARSKA – PRAG U kalendaru svakog srednjoškolca postoji niz važnih datuma, no jedan je ipak poseban – početak maturalnog putovanja. Naš dan konačno je stigao 26.8.2013. godine. Šezdesetak učenika okupilo se ispred škole nestrpljivo iščekujući dolazak autobusa koji će nas odvesti do našeg cilja. Smjestivši se, krenuli smo i veselo stigli do Bavarske. Nije bilo vremena za predah, čekalo nas je razgledavanje Münchena, glavnog središta Bavarske. Dobili smo i slobodno vrijeme te je bilo zabavno lutati Münchenom. Naposljetku, smjestili smo se u hostel gdje smo proveli prvu noć maturalnog putovanja u čavrljanju i druženju po sobama. Neispavani, no odmorni i puni entuzijazma krenuli smo u razgledavanje dvoraca Bavarske. Autobusom smo se uputili prema bavarskom moru jezeru Chiemsee. Došli smo u lučicu Prien te se prevezli brodom do otoka Herreninsel gdje smo razgledali kraljevski dvorac Herrenchiemsee, poznat kao bavarski Versailles. Vidjeli smo i dvorac Linderhof, jedini završen za života Ludviga II. koji je proveo djetinjstvo u gradu Hohenschwangau, gdje je na stijeni smješten prekrasan dvorac Neuschwanstein kojeg je Walt Disney uzeo za primjer prekrasnog dvorca iz bajke. Nakon Njemačke uputili smo se u Prag. Taj romantični grad uskoro je samo naš! Svi smo bili oduševljeni, no Prag smo htjeli upoznati i noću te smo se morali malo i odmoriti:-)Nakon zabavne i smiješne noći uslijedilo je još malo šetnje i razgledavanja Praga. Karlov most i rijeka Vltava zaista su predivni. Vrijeme u Pragu brzo nam je proletjelo te je stigao i naš posljedni dan. Krenuli smo prema Beču. Nakon uzbudljivog tjedna vratili smo se u Zagreb kako bismo dočekali početak naše zadnje školske godine. Marijana Čičak, 4.a


In medias vet

Str. 44


In medias vet

Str. 45

Ovisnost Je li potrebno liječiti ovisnost? The mighty destroyer displayed (Anthony Benezet, 1774.) opisuje ovisnost o destiliranim alkoholnim likerima, kako to navodi autor, kao razarača i glavnog krivca raspada tadašnjeg, a i današnjeg društva. Utječe li ovisnost o alkoholu zaista u tolikoj mjeri na ljudsko zdravlje i ponašanje, ili ipak sami dozvoljavamo da nas „proguta“? Razvojem društva i kulture vidljivo raste i potražnja i ovisnost o komercijalnim dobrima čije su cijene sve veće dok je narod sve siromašniji. Treba li okriviti proizvođače ili potrošače, ako da, koga? Je li ovisnost uvjetovana društvom i na kojoj se razini manifestira? ASAM (American Society of Addiction Medicine) i AMA (American Medical Association) definiraju ovisnost kao primarnu, kroničnu bolest sustava nagrađivanja, motivacije, pamćenja i drugih povezanih sklopova u mozgu (ASAM, Public Policy Statement: Definition of Addiction, 15. 08. 2011.). Od navedenih sklopova najzanimljiviji je i ujedno najznačajniji sustav nagrađivanja. Naime, u slučaju ovisnosti, motivacijska hijerarhija je promijenjena i ovisnička ponašanja koja mogu, ali ne moraju uključivati konzumaciju alkohola i sličnih droga, zbog promjene neurotransmisije i međudjelovanja unutar strukture tog sustava, zamjenjuju zdrava i samoodržavajuća ponašanja. Ovisnost o određenoj supstanci, predmetu ili podražaju nastaje utjecanjem na spomenuta zbivanja unutar određenih dijelova mozga (cortex i hippocampus i sustav nagrađivanja) na način da sjećanje na prethodnu izloženost dovodi do biološke i bihevioralne reakcije na vanjske signale, te aktivira žudnju i/ili uključivanje u ovisničko ponašanje. Međutim, ona se može postupno razviti i zbog drugih uzroka (genetski faktori) i njenom razvoju mogu pridonijeti razlozi kao što su: problemi u međuljudskim odnosima, prekid zdravih društvenih podrška, izloženost traumi i stresu koji premašuje sposobnost pojedinca da se nosi sa stresom itd. Simptomi ovisnosti su: a. nemogućnost dosljedne apstinencije, b. smanjena kontrola ponašanja, c. povećana „glad“ za drogama ili drugim nagrađivačkim iskustvima, d. smanjeno prepoznavanje značajnih problema, e. disfunkcionalni emotivni odgovor. U današnjem modernom društvu, ovisnost ne predstavlja problem samo za pojedinca već za cjelokupno društvo, jer korištenje droga, izravno ili neizravno, djeluje na pojavu raznih infektivnih bolesti—HIV, hepatits, tuberkuloza—kao i na pojavu nasilja, stoga nije začuđujuća količina diskriminacije prema ovisnicima koja na kraju zahvati i običnog pušača. Upravo pritisak društva i medija, a na kraju i države (zakonska regulacija) čini korištenje opojnih sredstava i užitak u materijalnim dobrima (?) neetičkim i društveno neprihvatljivim. Naravno, pomućen razum, gubitak svijesti i manjak razumijevanja su čimbenici koji pojedinca čine opasnim za okolinu, ali diskriminacija prema srodnome biću je jednako tako opasna. Dapače, ona je sama po sebi negativna i kao takva ne može služiti kao mjera za rješavanje problema; ona je katalizator za još veću katastrofu. Kao i svaka priča, i ovisnost ima dvije strane. Dosad je opisana loša strana, a u nastavku se nadam prikazati ljepšu i pozitivniju stranu ovisnosti. Ljubav. Neki ju nikada nisu osjetili, a neki su se nauživali njenog gorko-slatkog okusa. Jedni pišu poeme i kojekakve sonete dok se drugi, nasmiješenih lica, skrivaju u toplini ispod čvrstog zagrljaja voljene osobe. Bilo kako bilo, svima je potrebna ljubav, obiteljska, prijateljska ili zavodnička, a tako malo ih priznaje da bez ljubavi ne ide. Danas sve rjeđa stvar, skrivena i podcijenjena, a nekoć jedina motivacija, ali čini mi se da što je rjeđa ta čudna pojava, njezina vrijednost poskakuje po ljestvici poput vrijednosti dionica.

Mateo Mehaković, 4.a


In medias vet

Str. 46

Neusmjerenost današnje mladeži Gledajući zagrebačku mladež primjećujem opću zbunjenost i dezorijentiranost. Razvitkom nacionalnih novina i nacionalnog i satelitskog prijenosa televizijskih programa, koji emitiraju pretežno komercijalni sadržaj, sposobnost pojedinca koje je uključen na bilo koji način, da sam analizira određene situacije i potom donese valjani zaključak, polako denaturira. Odvojenost od prirode i manjak samosvijesti samo doprinose raspadu mladeži i zajednice kao cjeline. Iskreno sam zabrinut za dobrobit našeg društva i u ovome kratkom eseju bit će iznesena nekolicina mojih stavova i razmišljanja o naslovnoj temi. Odličan primjer koji služi predočenju situacije jest razvoj novinarstva i medija u Velikoj Britaniji sredinom 20. stoljeća. Naime, u tadašnje vrijeme britanske su novine, kao većina drugih, bile većim dijelom neovisne o utjecaju velikih korporacija i kao takve su imale slobodu istraživanja, što je dovelo do opsesivnog interesa za privatni život slavnih osoba i političara. Dapače, one su odbile svaki pokušaj izravne, zakonske ili državne kontrole. Kao mjeru očuvanja svoje autoritativnosti, država ograničava jačinu radijskih frekvencija, zabranjuje emitiranje „škakljivog sadržaja“, a televizija dolazi pod utjecaj korporacija i moćnih pojedinaca, postaje komercijalna. Društvo se s vremenom prilagodilo na mnoštvo beskorisnog sadržaja i znatno skraćene vijesti, te poput bezglavih muha prihvatilo informacije koje im se nude, bile one točne ili netočne. Naravno, ne mislim svu krivnju staviti na medije. U mnogih je vidljiva općenita nezainteresiranost za zbivanja, ali vjerujem da ta neusmjerenost nije nešto trajno, već da je samo potrebna promjena dovoljno značajna da motivira mladež. Ghandi, Trotsky, Marx, King i drugi velikani nisu se mnogo razlikovali od „običnog“ puka. Njihova razmišljanja, stavovi, ideje i djela su proizlazili iz jednog jedinog izvora, a to je samosvijest. Unatoč tome, i dan danas se divimo njihovim postignućima u ljudskome svijetu i citiramo njihove riječi, ne znajući da i mi sami imamo toliko, ako ne i više potencijala da stvorimo promjenu. Primarna zadaća mog članka je probuditi svijest u čitateljima. Među nama postoji energija, povezanost koju je nekoć bilo moguće osjetiti, a danas postaje sve slabija. Nakon mnogo sati razmišljanja, došao sam do zaključka da ovome svijetu, planetu Zemlji ne trebaju visoko obrazovani intelektualci niti idealisti i diktatori, već osobe otvorena srca i uma koji imaju razumijevanja za zbivanja oko sebe. Mateo Mehaković, 4.a


In medias vet

Str. 47

KRIŽALJKA—VIROLOGIJA 1

4

8

10

2

12 11 2

3

6

7

4

3

9

5

5

OKOMITO:

VODORAVNO:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

1. Uzrokuju zarazni hepatitis pasa 2. Ivanovski je smatrao da je virus bakterijski ______ 3. Obavija i štiti nukleinsku kiselinu 4. Mlada infektivna čestica 5. Što je virus?

GLAVNI POJAM: Faza umnožavanja virusa

Napravile: Broz Marijana, Čuljak Dora, Hećimović Marina 3.B

RJEŠENJA: okomito 1)adsorpcija 2)eklipsa 3)nk 4)nanometri 5) složeni 6)tri 7)rna 8)pupanje 9)ivanovski 10)fuzija 11)bjesnoća 12)stanični mostovi vodoravno 1)adenoviridae 2)otrov 3)peplos 4)virion 5)čestica

Priljubljivanje ili ___________ Replikacija nukleinske kiseline Virus ima samo jednu ______ (kratica) Veličina u kojoj se izražavaju virusi Virusi koji imaju peplos Koliko ima načina oslobađanja virusa? Koju nukleinsku kiselinu ima uzročnik IAK-a? Kako se zove proces oslobađanja virusa u kojem nastaju složeni virusi? 9. Tko je prvi ukazao na postojanje virusa? 10. Način penetracije 11. Bolest koju uzrokuju Rhabdoviridae 12. Način oslobađanja virusa


In medias vet

Str. 48

1.Tko odlučuje u koji dom djeca pripada-

KVIZ

ju u Hogwartsu?

A) Albus Dumbledore

B) Klobuk

C) Svako dijete odluči samo za sebe

D) Snape

2.Koji profesor pokušava ukrasti kamen mudraca? A) McGonagall B) Snape C) Quirrell D) Albus Dumbledore

3.Šta Voldemort pije u zabranjenoj šumi, tako da bi ostao na životu? A) Jabučni sok B) Svetu vodicu C) Sok od naranče D) Krv jednoroga 4.Tko je Kreacherov pravi gospodar? A) Sirius B) Harry C) Bellatrix Lestrange D) Kreacher nema gospodara


In medias vet

Str. 49

6.Tko je voditelj Slytherina? A) Lucius Malfoy B) Profesorica Umbridge C) Profesor Snape D) Profesor Flitwick 7.U što se pretvori Hermione nakon što popije napitak preobrazbe? A) U pravokutnik B) U bilježnicu C) U mačku D) U kornjaču 8.Koji napitak donosi sreću? A) Polyjuice napitak B) Felix Felicis C) Amortentia D)Veritaserum 9.Kako Hermione uspijeva biti na tri sata u isto vrijeme? A) Pomoću vraćanja vremena B) Sudjelovanjem trećinu svakog sata C) Angažiranjem učitelja D) Klonirajući se

10.Kako je Harry naposljetku otvorio zlatno jaje? A) Samo ga je otvorio B) Nije ga otvorio C) Slušajući ga pod vodom D) Bacio ga je niz stube 11.Kako je gospodin Weasley začarao svoj auto? A) pjeva B) jede opasne predatore C) pere suđe D) leti


In medias vet

Str. 50

12.Što nije zaštita u Gringotts banci? A) Teške mozgalice b) Zmaj c) Začarani vodopad

13.Kojeg je oblika Harryjev Patronus? A) Svinja b) Jednorog c) Srna d) Jelen 14.U što se Buggart pretvorio pred profesorom Lupinom? A) U kristalnu kuglu b) U miša c) U puni mjesec d) U pauka 15.Zašto se Harry ne smije natjecati u tromagijskom turniru? A) Zato jer je osumljeničen za zločin b) Jer je mlađi od sedamnaest godina c)Jer svaki put kad je pod stresom boli ga trbuh d) Zato da nebude kompeticija za Freda i Georga 16.Koja kletva najviše smeta Nevillu? A) Accio b) Avada Kedavra c) Crucio d) Imperio


In medias vet

Str. 51

17.Koji predmet Harry ukrade iz Gringottsa? A) Mač Grifindora b) Izgubljenu Diademu od Ravenclawa C) Prsten Marvola Gaunta D) Šalicu Huffelpuffa 18.Tko prvi kaže Voldemortu za Horcruxe? a. Harry b) Hagrid c) Profesorica Umbridge d) Profesor Slughorn 19.Tko je princ miješane krvi? A) Snape b) Draco c) Ron d) Neville 20.Koja je životinja neprijatelj Basaliska? A) Leptir b) Pauk c) Nosorog d) Zmaj Rješenja: 1b, 2c, 3d, 4c, 5a, 6c, 7c, 8b, 9a, 10c, 11d, 12a, 13d, 14c, 15b, 16c, 17d, 18d, 19a, 20b Bodovi: 0-7 Harry Potter Neznalica Bolje bi ti bilo da istog trena napraviš HP maraton. Nema veze što bi ti oduzelo 17,30h tvog života. Ili još bolje - čitaj knjige! 8-16 Razumiješ se u HP. Gledao/la si filmove ali nisi čitao/la knjige. Mogao/la bi si ponoviti HP gradivo, nebi ti škodilo. 17-21 Harry Potter Fanatik Ovaj kviz ti je bio mačiji kašalj. Nema ničeg lakšeg za tebe.


In medias vet

Str. 52

Maturalna večera Dana 12.6.2014. održana je maturalna večera u Gastro Globusu. Pjesma, ples, dobra atmosfera — sve je to obilježilo slavlje naših maturanata koji su ponosno i dostojno predstavljali našu školu. Taj dan ćemo pamtiti i po povijesnoj utakmici otvorenja Svjetskog prvenstva u Brazilu u kojoj je nastupila hrvatska reprezentacija. Uz odličan glazbeni sastav koji je zabavljao do sitnih noćnih sati, učenici su odabrali Miss i Mistera maturalne večeri, Luku Đuraseka i Anitu Kostanjčar.


In medias vet

Str. 53

Maturanti 2014. / 2015.


In medias vet

Str. 54

Maturanti 2014. / 2015.

In medias vet - 1  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you