__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

UDK 02 ISSN 1331-145X (2013) OSIJEK GODINA XVII. BROJ 2

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije i baranje


DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije i baranje

OSIJEK 2 / 2013.

Godina / Year XVII. Osijek, 2013. Broj / No. 2


Riječ urednice Nakon kraćeg zastoja u izlaženju, časopis Knjižničarstvo s podnaslovom Glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje, broj 17, 2(2013), pred svojim je čitateljima. U ovome broju donosimo teme koje pokrivaju područje informacijskih znanosti svrstane u rubrikama Članci, O slavonsko-baranjskim knjižnicama, Vijesti iz knjižnica, Ocjene i prikazi. Izuzetno smo zadovoljni što se i u ovom broju pojavljuje rubrika Napisali naši članovi, rubrika u kojoj donosimo recenzije književnih uradaka članova Društva knjižničara Slavonije i Baranja. Nadamo se da će se ova rubrika i nadalje pojavljivati. U rubrici Članci pojavljuju se uradci posvećeni pitanjima vezanim uz narodno i visokoškolsko knjižničarstvo te pitanjima vezanim uz knjižničarstvo kao profesiju. U rubrici Članci prvi je članak, čiji su autori Dubravka-Pađen Farkaš i Siniša Petković, posvećen projektu Međunarodne dječje digitalne knjižnice ili u izvornom obliku International children’s digital library – ICDL, projektu je čija je svrha informacijsko povezivanje svjetske književnosti za djecu. U radu Marijane Špoljarić i Ljiljane Krpeljević daje se pregled legata Rudolfa Franjina Magjera smještenog u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek s ciljem upoznavanja javnosti s djelovanjem Rudolfa F. Magjera, osječkoga književnika, učitelja, pedagoga, novinara, kao važnoga dijela književne i kulturne povijesti Osijeka i Slavonije. Blok posvećen narodnom knjižničarstvu zaokružuje rad Srđana Lukačevića i Dubravke Pađen-Farkaš. U radu su teorijski obrađeni elementi koji moraju biti prisutni u svakom kvalitetno osmišljenom promotivnom knjižničnom materijalu te prikazani rezultati istraživanja provedenog na službenoj Facebook stranici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek vezano za do sada ponuđene promotivne materijale Knjižnice, a s ciljem ocjenjivanja zadovoljstva korisnika i uključivanja njihovih prijedloga u buduća vizualna rješenja. Iduća dva članka posvećena su visokoškolskom knjižničarstvu. Rad Sande Hasenay i Svjetlane Mokriš govori o promijenjenoj ulozi visokoškolskih knjižnica unutar akademske zajednice, pri čemu je pažnja sa sakupljanja i obrade knjižnične građe sve više usmjerena prema korisniku i njegovim sve složenijim zahtjevima. U radu je istaknuta potreba međusobne suradnje visokoškolskih knjižnica koja je do sada bila više osobne prirode, a manje sustavna i organizirana. Suradnju je moguće ostvariti provođenjem različitih programa i projekata vezanih uz nabavu i obradu knjižnične građe, kao i uz pružanje informacijskih usluga korisnicima te njihovu edukaciju. U visokoškolskim knjižnicama časopisi predstavljaju iznimno važan izvor znanstvenih informacija. Ove knjižnice svoje zbirke časopisa izgrađuju kupnjom, darom, ali i razmjenom za izdanja svojih matičnih ustanova. U radu koji su napisale Mirna Šušak Lukačević i Sanda Hasenay prikazan je časopis “Mathematical Comunications” čiji je izdavač Odjel za


matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te način izgradnje zbirke časopisa Odjela za matematiku razmjenom za isti. Posljednji članak u ovoj rubrici, koji govori o knjižničarstvu kao profesiji, napisala je Ivana Ivančić Medved. Unazad desetak godina potrebne sposobnosti i vještine knjižničara, a koje nazivamo kompetencijama, konkretizirane su i knjižničarima služe kao podsjetnik i smjerokaz u kojemu pravcu i što treba raditi te kako se razvijati u stručnu osobu i unaprjeđivati svoju karijeru. U rubrici O slavonsko-baranjskim knjižnicama predstavljena je knjižnica Građevinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Autorica teksta je Vesna Zobundžija. U Vijestima iz knjižnica u tekstovima Ksenije Kesegi-Krstin i Dubravke Pađen-Farkaš dan je prikaz XXV. Proljetne škole školskih knjižničara te radionice “Kako nastaje slikovnica”, održane u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. U ovoj rubrici također donosimo tekst Paule Rem u kojemu govori o školskom knjižničarstvu u Sjedinjenim Američkim Državama, tekstu koji je nastao tijekom njezina boravka u Asherville School u Sjevernoj Karolini, gdje je završila treći razred srednje škole. Tijekom boravka u ovoj školi načinila je i intervju sa školskom knjižničarkom Joannom Crotts koji također donosimo u ovom broju Knjižničarstva. Slađana Rem predstavila je projekt školske knjižnice “Tin u Tinu” koji je proveden vezano uz obilježavanje 40. godišnjice osnutka OŠ “Tin Ujević” u Osijeku. Rubrika Ocjene i prikazi donosi tekstove Sonje Roknić i Tene Tormaš u kojima su predstavljene publikacije Knjiga i književnost, zbornik radova s interdisciplinarnog stručnog skupa, održanog u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu u prosincu 2011. te Narodne knjižnice i promicanje društvene tolerancije, zbornik radova s interdisciplinarnog stručnog skupa, održanog u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu u prosincu 2012. U rubrici Napisali naši članovi, donosimo recenziju slikovnice “Djevojčica i ptica” Dubravke Pađen-Farkaš, a napisala ju je Martina Čarija, psihologinja u Centru za djecu, mlade i obitelj MODUS iz Zagreba. Novi broj Knjižničarstva (god. 18, br. 1/2(2014) namjeravamo izdati u jesen 2014. godine. Pozivamo Vas da svojim člancima, prikazima i obavijestima pridonesete kontinuiranom izdavanju časopisa Knjižničarstvo. Kako bi se osiguralo pravovremeno izlaženje, molimo Vas da svoje priloge pošaljete na adresu elektroničke pošte Uredništva knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com, najkasnije do 15. svibnja 2014. godine. Molimo Vas da nam svojim primjedbama i sugestijama pomognete pri oblikovanju novoga broja. Dr. sc. Svjetlana Mokriš, viša knjižničarka


ÄŒLANCI


223 broj bibliografske jedinice

MEĐUNARODNA DJEČJA DIGITALNA KNJIŽNICA International children's digital library (ICDL) Dubravka Pađen‐Farkaš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek dubravka@gskos.hr Siniša Petković Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek spetkovic@gskos.hr

UDK / UDC 027.625:004 Pregledni članak / Review article Primljeno / Received: 19.06.2013. Sažetak Međunarodna dječja digitalna knjižnica besplatna je slobodna mrežna knjižnica digitaliziranih dječjih knjiga na različitim jezicima iz raznih država svijeta. Dječja digitalna knjižnica posjeduje trenutno zbirku od 4.642 knjige na 61 jeziku. Misija i projekt Međunarodne dječje digitalne knjižnice ili u izvornom obliku International children's digital library – ICDL, projekt je čija je svrha informacijsko povezivanje svjetske književnosti za djecu. Zajednica je to koja ima za cilj srušiti sve prepreke koje razdvajaju djecu svijeta; prvenstveno kulturne i jezične različitosti. Uspostavljanjem Međunarodne dječje digitalne knjižnice, nastoji se na globalnoj razini širiti multikulturalnost, tolerancija, razumijevanje i poznavanje svega što je jednoj kulturi o onoj drugoj jako slabo ili potpuno nepoznato. Načinjena je zbirka knjiga iz cijelog svijeta, zbirka koja ujedinjuje djecu i odrasle i daje im na korištenje sve što se iz određene zemlje uspjelo digitalizirati i poslati na sučelje, a pisano je za djecu. Ključne riječi: ICDL, digitalna knjižnica, djeca, knjige za djecu, multikulturalnost, digitalizacija

PAĐEN‐FARKAŠ / PETKOVIĆ

9


Summary International children's digital library is a free network library containing digitalised children's books in different languages from different countries. The library currently contains 4642 digitalised children's books in 61 languages. The mission of the ICDL is to digitally connect the worlds children's literature. The goal of the community is to remove cultural and language barriers between the children of the world. The objectives are global multiculturalism, tollerance, understanding and getting to know other cultures. The collection connects both children and adults and and allows them to use any digitalized material from a certain country that is written for children, and send it to the interface.. Keywords: ICDL, digital libraries, children, children's books, multiculturalism, digitization Uvod

Razvoj čitalačkih navika kod djece, prvo kroz čitanje djeci od strane odraslih u najranijoj

dobi, a potom i navikavanje djeteta na samostalno čitanje njegovu uzrastu primjerenog štiva, ima svakako velik utjecaj na razvoj psihe djeteta, koje je, što je mlađe, podložnije utjecaju okoline. Naravno ako je taj utjecaj pozitivan, i psihički će razvoj djeteta biti utoliko bolji i kvalitetniji. Međutim, loši će utjecaji, a bez pozitivnog sudjelovanja odraslih, imati nesagledive posljedice u razvoju djeteta. Ako se djetetu u vrlo ranoj dobi čitaju bajke i ako je od malena suočeno s pojmom dobra i zla, ono će kroz daljni razvoj, susrećući se cjeloživotnim usvajanjem i nadograđivanjem na ono osnovno što je slušalo u mladosti, biti u mogućnosti i kao odraslo razlučiti dobro od lošega. Dakle, kako se postave temelji djetetove psihe, ono će samo kroz daljnji život vršiti nadogradnju na sličan način.

Upravo su knjige, a samim time i čitanje ti koji pomažu djetetu psihički se razvijati, što se

pogotovo odnosi na pubertet i adolescentsko doba, kada osoba nije ni dovoljno mala da bi joj se više čitalo, u želji da sazna o nečemu s čime se susrela, ali ni dovoljno odrasla da samostalno riješi neki problem, a nije spremna ili u mogućnosti obratiti se roditelju ili kompetentnoj odrasloj osobi uz koju odrasta. Bitan je pozitivan stav roditelja da književnost utječe da djeca postanu dobri čitatelji.1 U svijetu u kojemu su pojedini mediji (pisani, audiovizualni), okolina pojedinci i društvo uopće prepuni nasilja i netrpeljivosti prema ljudima drugih narodnosti, vjeroispovijesti, spolnih orijentacija, drukčije boje kože, pojedina djeca i mladi koji su i sami suočeni s tim problemima, jednostavno samo uz kvalitetnu knjigu, odnosno uz suvremenu 1 Maleš, D.; Stričević, I. Literacy Starts at Home in Early Childhood. // Literacy without Boundaries, Proceedings of the

14th European Conference on Reading, Zagreb 2005. Zagreb : Hrvatsko čitateljsko društvo, 2007. URL: http://www.hcd.hr/datoteke/Zagreb_Conference_Proceedings.pdf

10

PAĐEN‐FARKAŠ / PETKOVIĆ


223 broj bibliografske jedinice

književnost za djecu u kojoj su obrađeni i objašnjeni brojni problemi koji su sveprisutni u društvu, mogu razriješiti spomenute nedoumice, strahove i neznanja.

Suvremeno je stanje utoliko bolje što je djeci, za razliku od prije samo nekoliko

desetljeća, pristup informacijama i različitim načinima informiranja, puno dostupniji, jednostavniji i na raspolaganju je zaista širok dijapazon informacija najrazličitijeg karaktera. Međunarodna digitalna dječja knjižnica, knjižnica koja objedinjuje književnost namijenjenu djeci iz cijeloga svijeta, na mnogo jezika i pisama, projekt je koji nastoji prevladati sve nejednakosti, različitosti i pojave koje razdvajaju i udaljavaju, a uzrokovane su neznanjem, geografskom udaljenošću i mnogim drugim činiocima. Digitalizirane knjige postavljene na stranici Knjižnice namijenjene su djeci, mladima, odraslima, roditeljima, učiteljima, dakle, svima koji se bave odgojem i razvojem mladog čovjeka. Knjižnica usmjerava sve mlade svijeta kroz knjigu i pisanu riječ jedne na druge, na različite jezike, kulture, kao i običaje i time im pomaže da odbace sva dotad (loša) uvriježena mišljenja koja su stjecali tijekom odrastanja o vršnjacima drugih kultura. Međunarodna dječja digitalna knjižnica – nastanak, razvoj, ustroj i ciljevi Međunarodna dječja digitalna knjižnica besplatna je slobodna mrežna knjižnica digitaliziranih dječjih knjiga na različitim jezicima iz raznih država.

Nastanak Međunarodne dječje digitalne knjižnice knjižnice ili u izvornom obliku

International children's digital library – ICDL, vezuje se uz Sjedinjene Američke Države i Sveučilište u Marylandu. Naime, 2002. godine Istraživački laboratorij Sveučilišta u Marylandu u suradnji s Internet Arhivom započinje petogodišnji projekt pod nazivom Međunarodna dječja digitalna knjižnica. Članovi istraživačkog tima bili su računalni znanstvenici, knjižničari, obrazovni tehnolozi, učitelji, grafički dizajneri i diplomirani studenti sa Sveučilišta u Marylandu.2 Projekt se obavljao također uz suradnju nekoliko djece u dobi od 6‐7 pa do 14 godina, čime se nastojao uspostaviti suradnički odnos između djece i odraslih te zajedničko suradničko istraživanje. Dakle, djeci se mora omogućiti da aktivno sudjeluju u rješavanju svih pitanja koja utječu na njihov život i dopustiti im slobodu izražavanja mišljenja.3 Iz ovog proizlazi vrlo bitna stavka, a ta je da su na kreiranju stranice namijenjene djeci sudjelovala upravo djeca, što znači da su stranica i sama digitalna knjižnica postavljena na njoj oblikovane na način da su vrlo pristupačne djeci i omogućuju im način pretraživanja i snalaženja putem dječje logike, dakle pod stručnim i kvalitetnim nadzorom i odraslih i kompetentnih osoba, ali isto tako i krajnje jednostavno i djeci potpuno razumljivo. 2 International Children's digital library. URL: http://en.childrenslibrary.org/about/background.shtml (2013‐07‐20) 3 Konvencija o pravima djeteta (1989). URL: http://www.unicef.hr/upload/file/300/150215/FILENAME/Konvencija_20o_20pravima_20djeteta.pdf

PAĐEN‐FARKAŠ / PETKOVIĆ

11


Projekt je to koji je za cilj imao pisanu riječ za djecu postaviti u jednu zajednicu u kojoj će postati aktivni jednakovažni članovi, zajednicu koja bi trebala srušiti sve mostove koji razdvajaju djecu svijeta; prvenstveno kulturne i jezične različitosti. Uspostavljanjem zajedničkog projekta, nastoji se na globalnoj razini širiti multikulturalnost, tolerancija, razumijevanje i poznavanje svega što je jednoj kulturi o onoj drugoj jako slabo ili potpuno nepoznato. Multikulturalnost je supostojanje različitih kultura, gdje kultura uključuje rasne, vjerske i kulturne skupine (...)4 Nove su tehnologije omogućile da svako dijete koje ima pristup internetu može doći do određene informacije koja mu je potrebna i time upotpuniti svoja saznanja o određenim pitanjima koja ga zanimaju. Pri postavljanju ciljeva, predviđena starosna dob djece bila je od 3 do 13 godina. Međunarodna dječja digitalna knjižnica namijenjena je djeci, roditeljima, učiteljima i profesorima u školama, knjižničarima, znanstvenicima koji se bave dječjom literaturom, piscima, ilustratorima, nakladnicima i svima koji imaju interes za dječju knjigu.5 Dakle, pristup je slobodan i omogućen svima koji posjeduju računalo, internet i Java softver. Danas, međutim, pravo na dječju knjižnicu ima svako dijete od najranije dobi, uključujući i djecu s posebnim potrebama (...)6 Dakle, ovim je projektom načinjena zbirka knjiga iz cijelog svijeta, uz pomoć svih koji su htjeli surađivati, pomoći i uključiti se, zbirka koja ujedinjuje djecu i odrasle, djecu koja razumiju temeljne ljudske vrijednosti, različite jezike i kulture, ali i djecu koja ne poznaju te vrijednosti, a pomoću ove knjižnice ih tek trebaju usvojiti i im daje na korištenje sve što se iz određene zemlje uspjelo digitalizirati i poslati na sučelje, a pisano je za djecu. Ovdje počinje priprema djece za život u svijetu različitosti, a to je postignuto stvaranjem najveće svjetske multikulturalne zbirke literature za djecu. Na taj se način postiglo da i djeca i odrasli koji obitavaju u siromašnijim seoskim sredinama koje nemaju knjižnice, a imaju pristup internetu, imaju tako i pristup dječjoj literaturi koja im je neophodna za obrazovanje ili neki vid zabave koju pisana riječ može pružiti. Cilj je također ostvariti (...) razvoj boljeg razumijevanja odnosa djece prema digitalnim zbirkama, njihovih stavova prema knjižnici, čitanju, a samim time i drugim zemljama te njihovim kulturama.7 Dječja digitalna knjižnica posjeduje trenutno zbirku od 4.642 knjige na 61 jeziku. 16 je najzastupljenijih jezika, među kojima su najzastupljeniji engleski s 86 %, španjolski s 4 % i arapski i perzijski s 2 %, dok je hrvatski jezik zastupljen s oko 1 %.8 Web stranicu Knjižnice posjećuju ljudi iz 228 država svijeta, a ponajviše iz Sjedinjenih Američkih Država, Perua i Indije, 4 Defining “Multiculturalism”. IFLA, Library Services to Multicultural Populations Section, 2005. URL: http://www.ifla.org/VII/s32/pub/multiculturalism‐en.pdf 5 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. URL: http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=492 (2013‐07‐20) 6 Stričević, I.; Čičko, H.; Delač, Đ. Knjižnične službe i usluge za djecu u hrvatskim narodnim knjižnicama: razvoj, stanje i perspektive. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1(2006.), str. 22‐36. 7 Weeks, Ann Carlson. Međunarodna dječja digitalna knjižnica : povezivanje svijeta osnivanjem digitalne knjižnice za djecu. // Dijete i društvo : časopis za promicanje prava djeteta, br. 2 (2005), str. 346‐357. 8 International Children's digital library. URL: http://en.childrenslibrary.org/about/fastfacts.shtml (2013‐07‐20)

12

PAĐEN‐FARKAŠ / PETKOVIĆ


223 broj bibliografske jedinice

a sama je pridonijela uspostavljanu odnosa među mnogim knjižnicama i knjižničarima. Međunarodnu je dječju digitalnu knjižnicu od pojavljivanja u studenom 2002. godine posjetlio preko milijun pojedinačnih posjetitelja.9 Pri izgradnji i odabiru građe kod osnivanja Međunarodne dječje digitalne knjižnice morali su se utvrditi određeni kriteriji. To je svakako bila kulturna baština naroda svijeta koja se na taj način i spašava od propadanja ili odlaska u zaborav, a samim time i izdanja građe koja ne podliježu autorskim pravima. Budući da, kao što je rečeno, knjižnica zastupa multikulturalnost i objedinjuje različitosti, pri odabiru građe bitno je bilo uzeti u obzir i knjige koje podržavaju sličnosti i razlike između naroda, rasa, kultura i zemalja te ističu osobitosti i običaje naroda kojem pripadaju. Nadalje, to trebaju biti knjige suvremenog, današnjoj djeci za obrazovanje i razvoj, neophodnog sadržaja, nagrađene knjige ili knjige nagrađenih pisaca ili pak knjige velike povijesne važnosti. Kod pristupanja digitalizaciji 2002. godine, Sjedinjene Američke Države preko Kongresne knjižnice u Washingtonu pozivaju sve nacionalne knjižnice svijeta na sudjelovanje u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice i odaberu stručne osobe koje će se baviti zadanim poslom. Dakle, proces digitalizacije baziran je na standardima Kongresne knjižnice. Knjige su digitalizirane cijele u boji i uz svaku knjigu stoje osnovni podaci. Pregled stranica zahtijeva najnoviju verziju Java softvera, brzu internet vezu kao i visoke hardverske performanse, zbog bogate grafike.10 Pristup je besplatan, čime se omogućuje jednakost pristupa, a ispis stranica je onemogućen zbog zaštite autorskih prava.11 Stranica knjižnice omogućuje pregled sadržaja na više jezika, s tim da je osnovni jezik, odnosno jezik sučelja engleski, a jezici na koje je sadržaj preveden jesu španjolski i mongolski. Prevedeno je i na kineski, arapski, francuski, njemački, perzijski, filipinski. Digitalizirana djela su prisutna na jezicima originala i u prijevodu na engleski kao i u tiskanom obliku, a mogu se jasno razdvojiti pretraživanjima po pojedinom jeziku.12 Odabir je knjiga, dakle, vršen prema kvaliteti, a prikazane su u originalu, na jeziku naroda iz kojega potječu, s dopuštenjem autora i izdavača.

9 International Children's digital library. URL: http://en.childrenslibrary.org/about/fastfacts.shtml (2013‐07‐20) 10 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. URL: http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=492 (2013‐07‐20)

11 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. URL: http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=492 (2013‐07‐20) 12 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. URL: http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=492 (2013‐07‐20)

PAĐEN‐FARKAŠ / PETKOVIĆ

13


Uključenje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u projekt izgradnje zbirke ICDL‐a i sudjelovanje Republike Hrvatske Kao i mnoge zemlje svijeta, i Republika se Hrvatska nakon poziva Kongresne knjižnice iz Washingtona, priključila izgradnji zbirke digitalnih knjiga Međunarodne dječje digitalne knjižnice. Republika je Hrvatska na isti način kao i stručni tim ICDL‐a preko Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu određenu stručnu skupinu ljudi koja će se baviti od uključenja u projekt pa nadalje zadanim i propisanim poslovima. Zadatak provedbe projekta dobio je Hrvatski zavod za knjižničarstvo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje je osnovano Povjerenstvo za izbor knjiga za dječju digitalnu knjižnicu u sastavu: Jadranka Slobođanac, savjetnica za narodne knjižnice u NSK, voditeljica projekta za Hrvatsku, Veronika Čelić‐Tica, savjetnica za školske knjižnice u NSK, Ranka Javor, voditeljica Centra za dječju knjigu, Knjižnice Grada Zagreba, Nataša Dragojević, knjižničar u Odjelu za nabavu knjiga, NSK.13 Sudjelovanje Republike Hrvatske vidljivo je kroz prevođenje sučelja za pretraživanje na hrvatski jezik i kroz određeni broj knjiga koliko je hrvatski stručni tim iz NSK poslao u Međunarodnu dječju digitalnu knjižnicu. "U prvoj fazi projekta odabrano je 17 naslova hrvatskih autora, od kojih je, zbog ograničenja autorskih prava, poslano tek 8 naslova (uključujući i prijevode) hrvatske dječje književnosti koji predstavljaju nacionalnu kulturnu baštinu, što je jedan od osnovnih kriterija za izbor knjiga u okviru ovog međunarodnog projekta. Hrvatska je tako među prvima u svijetu odgovorila na poziv za suradnju i poslala izabrane knjige i slikovnice na digitalizaciju."14 Ukupno je digitalizirano petnaest naslova na hrvatskom jeziku, a četiri slikovnice pripadaju fondu iz 19. stoljeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.15 Upravo je ovim uključivanjem u projekt izgradnje digitalne zbirke ICDL‐a Republika Hrvatska ostvarila priliku da pokaže u svijetu svoju dječju knjigu, kulturu i jezik. Suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice s Međunarodnom dječjom digitalnom knjižnicom, nastavljena je i dalje, ali nastavljeno je i promicanje ICDL‐a među eđu hrvatskim knjižničarima, izdavačima i autorima.16

13 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. URL: http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=492 (2013‐07‐20) 14 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. URL: http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=492 (2013‐07‐20) 15 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. URL: http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=492 (2013‐07‐23) 16 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. URL: http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=492 (2013‐07‐23)

14

PAĐEN‐FARKAŠ / PETKOVIĆ


223 broj bibliografske jedinice

Načini pregledavanja digitaliziranih knjiga i pretraživanje sučelja stranice Skupina stručnih ljudi koja je osmislila projekt Međunarodne dječje digitalne knjižnice – ICDL, bila je između ostalog zadužena i za osmišljavanje načina i tehnika pretraživanje na sučelju postavljene digitalizirane knjižne građe. To su, dakle, bili ljudi koji su dolazili iz raznih struka; knjižničari, informatičari, nastavnici i mnogi drugi, a upravo je takav širok spektar stuka i omogućio što kvalitetnija rješenja načina pregledavanja i pretraživanja digitaliziranih knjiga. Pridoda li se tome sudjelovanje djece, dobiven je vrlo kvalitetan i djeci, a i odraslima koji knjižnicu koriste, način dolaženja do određene jedinice postavljene na sučelju. Išavši dječjom logikom i analogijom, stručni je tim načinio najjednostavnije i najprimjerenije moguće pretraživanje koje su djeca od dobi tri godine pa nadalje u stanju pretraživati i pregledavati. Takva su na primjer pretraživanja po bojama korica ili naslikanim likovima na istima jer djeca su u tim godinama još uvijek pretežno vizualni tipovi i najbitnije im je kako nešto što žele izgleda. Korištenje usluga koje nudi Međunarodna dječja digitalna knjižnica, odnosno pristupanje stranici i pretraživanje na njoj omogućeni su svima i potpuno slobodni, ali stranica nudi i mogućnosti registracije, a potom i logiranja što donosi određene povlastice onima koji se logiraju i stalni su korisnici toga tipa. Naime, logiranjem korisnik si omogućuje odabir jezika na kojem želi pretraživati ili pak ponovni povratak na knjigu koju je čitao. Administratori upravo na taj način mogu vršiti analize o broju posjetitelja, državi iz koje dolaze, jeziku koji koriste, koje se najčešće knjige pregledavaju i mnoge druge analize na osnovi kojih se dobivaju statistički podaci o radu i korištenosti Knjižnice. Načini registracije razlikuju se s obzirom na to jesu li određeni za odrasle ili za djecu. Naime, prikaz sučelja registracije za djecu je slikovit i time puno bliži dječjem uzrastu, a prikaz sučelja za odrasle tekstualan. Na sučelju pretraživanja omogućeni su različiti načini pregledavanja i pretraživanja digitaliziranih knjiga: jednostavno pretraživanje, napredno pretraživanje, pretraživanje po mjestu i pretraživanje po ključnim riječima, a potom se nudi mogućnost pregledavanja po cjelinama kao što su: zbirke, izložbe, bilteni prinova, popis svih pisaca i ilustratora, popis nagrađenih knjiga i popis svih knjiga, a što je sve dio glavnih načina pretraživanja.

PAĐEN‐FARKAŠ / PETKOVIĆ

15


Jednostavno pretraživanje Budući da su na izradi sučelja za pretraživanje sudjelovala i djeca i to je pretraživanje namijenjeno prvenstveno djeci, kreirano je putem dječjeg načina razmišljanja i postupaka pri traženju nečega što je djetetu potrebno. Dakle, djeca i svi koji pretražuju ovim putem, mogu pretraživati na različite načine. Naime, nudi se mogućnost pretraživanja po bojama korica pa su tako na sučelju ponuđene ikonice s različitim bojama, nadalje druga od mogućnosti je pregledavanje po likovima koji se nalaze na koricama ili su zastupljeni u priči pa tako imamo djecu kao likove, životinje, izmišljena bića. Treća mogućnost je pretraživanje po duljini knjige – duge, srednje, kratke knjige, dalje se pruža mogućnost pretraživanja po starosnoj dobi djeteta u rasponu od 3. do 13. godine. Ostale su mogućnosti bilten prinova, dakle prinovljene digitalizirane knjižne građe, potom bajke, nagrađene priče, slikovnice, knjige priča, istinite knjige, knjige povjerenja. Dakle, svaka od spomenutih ikonica pokriva određeni niz digitaliziranih knjiga. Na sredini sučelja nalazi prikaz onoga što se dobije pritiskom na željenu ikonicu. Svakim novim pritiskom sužava se izbor knjiga. Npr., pritisnemo li samo na knjige crvenih korica, dobit ćemo određeni broj knjiga, pritisnemo li potom bajke, dobit ćemo knjige crvenih korica koje su bajke, dakle, još suženiji izbor i tako dalje. Sučelje jednostavnog pretraživanja najupotrebljavanije je sučelje, upravo zbog svoje pristupačnosti i lakog snalaženja na istome. Napredno pretraživanje Kod naprednog pretraživanja ponuđen je niz dodatnih načina pretraživanja koji su namijenjeni djeci višeg uzrasta i odraslima koji razumiju segmente koji su ponuđeni kao mogućnost načina pretrage. Može se pretraživati po pet osnovnih pojmova unutar kojih postoje linkovi koji sužavaju izbor. Ponuđen je izbor prema čitatelju s linkovima na dob, jezik, datum izdanja, zbirke, datum ulaska knjige u knjižnicu. Izgled korica, može se osim po boji, birati i po duljini, vrsti ili obliku. Pretraživanje po sadržaju nudi mogućnosti po kontinentu, zemlji iz koje dolazi ili likovima, dok kod vrste možemo izabrati je li knjiga napisana kao istina ili mašta, koji se osjećaji nude i dr. Prema posljednjem kriteriju predmetu, pretraživanje je knjiga omogućeno po tome je li sadržaj knjiga vezan uz znanost i prirodu, mjesta, povijest, zabavu, kulturu i dr. Pretraživanje po mjestu Pritiskom na link pretraživanja po mjestu nudi se mogućnost pretraživanja digitalizirane knjižne građe po kontinentu odnosno dijelu Zemlje iz kojeg potječe određena knjiga. Na jednom

16

PAĐEN‐FARKAŠ / PETKOVIĆ


223 broj bibliografske jedinice

je sučelju prikazana slika zemaljske kugle i omogućena rotacija za odabir kontinenta, a na drugom tekstualni popis kontinenata u obliku linka čijim se odabirom dobivaju sve knjige s određenog, odabranog kontinenta. Pretraživanje po ključnim riječima

Pretraživanje po ključnim riječima jednostavno je, tekstualno, nema slikovnih ikonica i

iziskuje upisivanje željene riječi preko koje je moguće doći do određene knjige i odabrati jezik pretraživanja pripadajućega izbornika. Na taj se način može relativno brzo i lako doći do tražene informacije jer ključna je riječ vezana uz konkretnu knjigu.

Dakle, ovo su četiri osnovna, glavna načina pretraživanja digitalizirane knjižne građe za

djecu na stranicama Međunarodne dječje digitalne knjižnice. Ostali načini preko kojih se može doći do određenih naslova jesu izložbe i zbirke, popisi pisaca i ilustratora, koji čine zaokružene cjeline knjiga određenih nekom temom. Zaključak

Međunarodna dječja digitalna knjižnica projekt je koji je za cilj imao pisanu riječ za djecu

postaviti u jednu zajednicu u kojoj će postati aktivni jednakovažni članovi. Mladi ljudi koji čine čitateljsku zajednicu i korisničku skupinu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, knjižnice koja svojim sadržajima i digitaliziranim knjigama dostupnim na njezinim web stranicama potiče toleranciju, trpeljivost, usvajanje znanja o drugima, jezicima, narodima, rasama, kulturama, jednom riječju različitostima, u konačnici bi trebali postati odrasli ljudi sa svim usvojenim osobinama i kvalitetnim znanjima koja su stekli koristeći ono što se na stranicama nudi.

Jedna od bitnih stavki koje Knjižnica omogućuje jest dostupnost knjiga i pisane riječi i

onima koji žive u siromašnijim ruralnim sredinama i nisu u mogućnosti doći do određene građe. Stoga, bilo tko tko posjeduje internetsku vezu i računalo, u mogućnosti je koristiti se sadržajima koje ova Knjižnica pruža. Osim, što joj je cilj edukacija mladog čovjeka, Međunarodna je dječja digitalna knjižnica svojim djelovanjem uspjela ujediniti mnoge knjižnice i knjižničare svijeta, pisce, književnike, ilustratore, a samim time na kulturnoj razini i narode i države te uspostavila suradnju među njima. Dakako, toj se zajednici naroda preko Nacionalne i sveučilišne knjižnice pridružila i Republika Hrvatska i ponudila svijetu na uvid svoje blago pisano za djecu, ne samo za djecu Hrvatske nego za sve koji su spremni učiti i usvajati od drugih i o drugima.

PAĐEN‐FARKAŠ / PETKOVIĆ

17


Dakle, pokrenut je nezaustavljiv proces koji je dosad ostvario mnoge pozitivne učinke, a onaj najvažniji, svijet znanja, razumijevanja i tolerancije, bit će vidljiv u prvoj generaciji odraslih, zrelih ljudi koja je stasala i nastala uz Međunarodnu dječju digitalnu knjižnicu. Literatura Defining “Multiculturalism”. IFLA, Library Services to Multicultural Populations Section, 2005. URL: http://www.ifla.org/VII/s32/pub/multiculturalism‐en.pdf International Children's digital library. URL: http://en.childrenslibrary.org/ (2013‐07‐20) Konvencija o pravima djeteta (1989). URL: http://www.unicef.hr/upload/file/300/150215/FILENAME/Konvencija_20o_20pravima_20djet eta.pdf Maleš, D.; Stričević, I. Literacy Starts at Home in Early Childhood. // Literacy without Boundaries, Proceedings of the 14th European Conference on Reading, Zagreb 2005. Zagreb : Hrvatsko čitateljsko društvo, 2007. URL: http://www.hcd.hr/datoteke/Zagreb_Conference_Proceedings.pdf Nacionalna i sveučilišna knjižnica: URL: http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=492 (2013‐ 07‐20) Stričević, I.; Čičko, H.; Delač, Đ. Knjižnične službe i usluge za djecu u hrvatskim narodnim knjižnicama: razvoj, stanje i perspektive. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1(2006.), str. 22‐36. Weeks, Ann Carlson. Međunarodna dječja digitalna knjižnica : povezivanje svijeta osnivanjem digitalne knjižnice za djecu // Dijete i društvo : časopis za promicanje prava djeteta, br. 2 (2005), str. 346‐357.

18

PAĐEN‐FARKAŠ / PETKOVIĆ


224 broj bibliografske jedinice

OSTAVŠTINA RUDOLFA FRANJINA MAGJERA U GRADSKOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI OSIJEK Rudolf Franjin Magjer legacy at the City and university library Osijek Marijana Špoljarić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek mspoljaric@gskos.hr Ljiljana Krpeljević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kljilja@gskos.hr UDK / UDC 025.24 (497.5 Osijek) Stručni rad / Professional paper Primljeno / Received: 17.04.2013. Sažetak Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek unutar fonda Zavičajne zbirke posjeduje nekoliko privatnih knjižnica poznatih Osječana: legat Vjekoslava i Matilde Hengl, Viktora D. Sonnenfelda, Miroslava Pollaka, Rudolfa Franjina Magjera, Pavla Rakoša, Danice i Ante Pinterović, Huge Gottschalka i dr. U radu se daje pregled legata Rudolfa Franjina Magjera s ciljem upoznavanja javnosti s djelovanjem Rudolfa F. Magjera, osječkoga književnika, učitelja, pedagoga, novinara, kao važnoga dijela književne i kulturne povijesti Osijeka i Slavonije. Legat je svojim sastavom raznovrsan (sastoji se od Magjerovih književnih djela, neobjavljene autobiografije, neobjavljene studije o njemu, mnoštva fotografija s raznih proslava Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku, originalnih grafika‐crteža, naslovnica knjiga, portreta, ex librisa, povelja, dopisnica) te je upravo zato zanimljiv korisnicima. Legat je tako svjedok djelovanja osječke kulturne scene na početku 20. stoljeća, književnika, slikara, glazbenika, učitelja. Vrijedan je izvor za proučavanje književnog i kulturnog stvaralaštva u Osijeku i Slavoniji u ono doba. Projektom digitalizacije književne baštine Rudolfa Franjina Magjera stavilo bi ga se u kulturno‐povijesni i književni kontekst, s ciljem predstavljanja dijela Zavičajne zbirke, osiguranje njihova korištenja putem ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ

19


interneta te uključivanje digitalnih reprodukcija kulturno‐povijesne baštine u obrazovne procese. Ključne riječi: legat, književna baština, zavičajna zbirka, književna i kulturna povijest Osijeka Summary City and university library Osijek has within its memorial book collection a few private libraries of its renowned citizens; legacy collection from Vjekoslav and Matilda Hengl, Viktor D. Sonnenfeld, Miroslav Pollak, Rudolf Franjin Magjer, Pavle Rakoš, Danica and Ante Pinterović, Hugo Gottschalk and others. In this paper an overview of Rudolf Franjin Magjer legacy will be presented with the intention of familiarizing the public with the activities of Rudolf F. Magjer, writer, teacher, educator, news writer, as an important part of Osijek and Slavonia literary and cultural history. This legacy is in its composition very diverse (it is composed from Magjers literary works, unpublished autobiography, unpublished study of his work, numerous photographs from different celebrations of Croatian writers and artist club in Osijek, original drawings, cover sheets, portraits, ex libris, charters, postcards) and because of that is interesting for library users. Legacy is a witness of Osijek cultural scene, writers, musicians, painters and teachers activities at the begging of 20th century. It is a valuable source for study of literary and cultural creation in Osijek and Slavonia at that time. Digitalization project of literary legacy of Rudolf Franjin Magjer would put him in cultural, historical and literary context, with the goal of representing a part of memorial book collection, securing its use over internet and including digital reproduction of cultural and historical legacy in educational processes. Key words: legacy, literary heritage, local collection, literary and cultural history of Osijek Uvod Ostavštine1 privatnih knjižnica znamenitih ljudi često su svjedoci kulturne povijesti grada, regije ili širega područja na kojemu su nastajali. Stoga zavičajna vrijednost legata u knjižnicama ima veliku ulogu u njegovoj organizaciji, prezentaciji i očuvanju. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek unutar fonda Zavičajne zbirke posjeduje nekoliko privatnih knjižnica poznatih Osječana: legat Vjekoslava i Matilde Hengl, Viktora D. Sonnenfelda, Miroslava Pollaka, Rudolfa Franjina                                                             1 Ostavština su materijalna i duhovna dobra koja ostaju nakon čije smrti (U: Anić, Vladimir... <et al.>. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb : Novi Liber, 2002) , dok u arhivskome značenju razumijeva se pisana ostavština pojedinih osoba, njihovi službeni spisi, dnevnici, njihova književna, filozofska i li znanstvena djela, kao i njihova korespondencija (U: Kolanović, Josip. Spomen‐muzeji književnika i književni arhivi // Muzeologija 43/44 (2007), str. 11)

20

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ


224 broj bibliografske jedinice

Magjera, Pavla Rakoša, Danice i Ante Pinterović, Huge Gottschalka i dr. Iako po definiciji legata2 sve navedene zbirke nisu legati u teoriji jer ih nisu vlasnici osobno darovali knjižnici, u praksi Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pojednostavljeno je imenovanje svih ostavština privatnih knjižnica koje posjeduje – legatima. Zbirke su to koje predstavljaju kulturno dobro od lokalnoga značaja. Vrijedni sakupljač pisane kulturne baštine u Osijeku bio je ravnatelj Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Pavle Blažek za čijega je rukovodstva 1970‐ih i 1980‐ih godina u fond Knjižnice primljeno najviše legata. Od 2001. godine započelo se s dugoročnim programom obrade i zaštite legata te se radi na popularizaciji toga dijela Zavičajne zbirke širem krugu korisnika. U zbirci je legata najraznovrsniji sadržajem te možda zbog toga izložbeno najatraktivniji legat Rudolfa Franjina Magjera. U radu se daje pregled toga legata s ciljem upoznavanja javnosti s djelovanjem Rudolfa F. Magjera kao važnoga dijela književne i kulturne povijesti Osijeka i Slavonije. Život i djelo Rudolfa Franjina Magjera Rudolfo Franjin Magjer rođen je 28. rujna 1884. godine u Zemunu. Hrvatski je književnik, učitelj, pedagog, novinar. Pisao je pjesme, pripovijetke, publicistiku, epigrame i aforizme. U Osijeku je živio od najranije mladosti, gdje je završio Učiteljsku školu. Radio je u Valpovu i Šljivoševcima kao učitelj. Premješten je u Osijek te stječe pravo na učiteljsku službu na nižim, a kasnije i višim pučkim školama za predmete hrvatski i njemački jezik, zemljopis, povijest, crtanje i krasopis. 1912. godine počinje raditi na Kraljevskoj učiteljskoj školi, do 1920. godine kada je imenovan za kraljevskog županijskog školskog nadzornika pri Kraljevskoj županijskoj oblasti. 1928. premješten je u Građansku školu u Osijeku gdje je profesor do svoga umirovljenja 1943. godine. Rudolfo Franjin Magjer umire 31. svibnja 1954. godine u Osijeku. Književnošću se počeo baviti kao učenik 1899. objaljujući radove u časopisima Bršljan i Pobratim. Kasnije objavljuje u časopisima Hrvatsko pravo (Zagreb), Hrvatska smotra (Zagreb), Hrvatska obrana (Osijek), Glas Matice hrvatske (Zagreb), Školski vjesnik (Sarajevo). Bio je izvjestitelj za narodno prosvjećivanje pri Osječkoj oblasti u Osijeku, kasnije i njihov urednik, član radnik Matice hrvatske, dopisnik Hrvatskog pedagoškog i književnog zbora u Zagrebu. Bio je stalni suradnik Hrvatske enciklopedije i Hrvatske bibliografije u Osijeku. Godine 1909. s Lujom Vargom Bjelovarcem utemeljio je Klub hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku, kojemu je urednik i predsjednik. Klub je u to vrijeme bio prvo i jedino udruženje pisaca u Hrvatskoj,                                                             2 Legat je posebna vrsta dara, odnosno oporučno ostavljena vlastita knjižnica koju pojedinac zavješćuje određenoj knjižničnoj ustanovi. (U: Tadić, Katica. Rad u knjižnici : priručnik za knjižničare. URL: http://www.ffzg.hr/infoz/biblio/nastava/dz/text/pog2.htm (2012‐08‐22)

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ

21


osnovan sa sličnim ciljevima kao Družba Braće hrvatskog zmaja, ali s težištem na hrvatsku knjigu i hrvatski jezik, te vođenju računa o hrvatskim prosvjetnim prilikama i potrebama u Osijeku i u ostaloj Slavoniji. U izdanju Kluba izašao je zbornik za književnost i umjetnost Mi (1910.). Rudolf F. Magjer pokrenuo je i dječji list Milodarke (1913.) koji je izašao u pet brojeva. Bio je pokretač i urednik časopisa Jeka od Osijeka (1918. do 1923.) i urednik Vjesnika Osječke oblasti (1924.‐1927.). Aktivni stvaralački rad Rudolfa F. Magjera bio je 1905. do 1934. godine. U Magjerovoj bibliografiji navodi se ukupno 56 književnih djela, od čega su 36 autorska djela, 4 prijevoda i 16 knjiga kojima je Magjer bio urednik, izdavač ili prireditelj. Književna je djela osim pod pravim imenom objavljivao i pod pseudonimima Čika Rade i Spektator. Iako se iz brojnih njegovih napisa da iščitati nezadovoljstvo općim vrednovanjem književnog i kulturnog rada ne samo njega, već i njegovih zavičajnih suvremenika, činjenica je da su zahvaljujući upornom trudu Rudolfa Franjina Magjera i književnika i publicista njegovoga kruga, oni ipak prisutni u publikacijama i javnosti, posebice na lokalnoj razini.3 Bio je promicatelj hrvatske i slavonske književnosti i kulture. Istraživanja Magjerova književnoga djelovanja i utjecaja započeli su Vladimir Rem, Ana Pintarić, Ljiljana Kolenić, Helena Sablić‐Tomić i Goran Rem. Tako se navodi Magjera kao nepravedno zapostavljanoga u hrvatskoj književnosti4, a zatim kao začetnika osječke bajke5. U tematici svojih priča obuhvaća impresionističke opise godišnjih doba, pučki život, biblijske motive, motive klasničnih priča, motive kršćanskog milosrđa i ismijavanja ljudskih mana.6 Analiziran je i leksik njegova djela Slavice u kojemu se očituje kršćanski život.7 Sadržaj legata Magjer u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek Legat Magjer Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek ostavlja njegov sin Miljenko Magjer, nastavnik u Delnicama, 1980. godine za zbirku "Mursiana", o čemu svjedoči korespondencija Miljenka Mađera s tadašnjim ravnateljem Pavlom Blažekom. Korespondencija uvelike rasvjetljava kulturno‐povijesne prilike nastanka legata, kao i sam dolazak legata u Gradsku i sveučilišnu knjižnicu Osijek. U svome pismu Knjižnici, Miljenko Mađer navodi razloge zašto                                                             3 Magjer Rudolf Franjo. URL: http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=24239

(2013‐06‐01) 4 Rem, Vladimir. Zaboravljeni jubilej književne Slavonije // Vijenac 432 (2010). URL: http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac432.nsf/AllWebDocs/Zaboravljeni_jubilej_knjizevne_Slavonije (2013‐06‐ 01). Sablić‐Tomić, Helena ; Rem, Goran. Slavonski tekst hrvatske književnosti. Zagreb : Matica hrvatska, 2003. 5 Pintarić, Ana. Stare osječke bajke – zametnici i izdaci // Književna revija 3, 43 (2003). str. 87‐98 6 Pintarić, Ana. Motiv djevojčice sa šibicama u hrvatskoj književnosti // Riječ 9, 1 (2003). str. 180‐189. 7Kolenić, Ljiljana. Kršćanski leksik u Magjerovim Slavicama // Kršćanstvo i dječja književnost : zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa Zlatni danci 5 ‐ Kršćanstvo i dječja književnost, Osijek, 19. i 20. ožujka 2003. godine / uredila Ana Pintarić. Osijek : Filozofski fakultet : Matica hrvatska, Ogranak ; Pečuh : Filozofski fakultet, 2004. Str. 43‐55

22

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ


224 broj bibliografske jedinice

ostavlja književnu baštinu Knjižnici: "Želio bih da neka kulturna ustanova u Osijeku zna sve što je u vezi s književnom zaostavštinom mog oca, gdje se ona može naći i što će biti s njom u budućnosti... Mislim na taj način iskupiti svoj dug prema ocu za kojeg znam da je cio život kao književnik i javni radnik posvetio Osijeku."8 To je dokaz poštovanja darovatelja i svijesti o važnosti knjižnice u zajednici. U legatu Magjer nalazi se raznovrsna građa: monografske publikacije, serijske publikacije i sitni tisak. Legat broji 32 Magjerova književna rada, od čega su 3 prijevodi na češki, slovački i njemački jezik, a 7 djela gdje je Magjer sekundarni autor. Djela su većinom izdana u Osijeku. Vrijeme nastanka legata Magjer razdoblje je od 1905. do 1934. godine, što je ujedno vrijeme njegova stvaralačkog djelovanja. Slijedi bibliografija djela Rudolfa F. Magjera dostupnih u legatu Magjer Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, dok je cjelokupna njegova bibliografija dostupna u knjizi Slavonski tekst hrvatske književnosti9: 

30. IV. 1671. : za narod živi tko je umro za nj! : Petar Zrinski i Krsto Frankopan : [spomen spis] / uredio R.[Rudolfo] F.[Franjin] Magjer. ‐ Osijek : Odbor za proslavu Zrinskih i Frankopana, [1919?]. ([s. l. : s. n.]).

Bez ljubavi : (pripovijest) / Rudolfo Franjin Magjer. ‐ Rijeka : J. Tomasović, 1913. ([s. l. : s. n.]).

Crveni križ i drugi zapisci sa sela uoči rata / R.[Rudolfo] F.[Franjin] Magjer. ‐Osijek : [s. n.], 1915. (Osijek : Prva hrvatska dionička tiskara)

Dorfgeschichten : Novellen und Skizzen Rudolfo Franjin Madjer ; Autorisierte Uebersetzung aus dem Kroatischen von Marie Horvath‐Petheoe. ‐ Wien ; Leipzig ; Zagreb : Adrai Verlag, 1913. ([s. l. : s. n.]).

Đurđice : izabrane pjesme i pripovijesti za mladež / napisao R.[Rudolfo] F.[Franjin] Magjer. ‐ U Zagrebu : St. Kugli, [1925?]. (U Zagrebu : St. Kugli)

Epigrami biogradski i drugi / spjevao R.[Rudolfo] F.[Franjin] Magjer. ‐ Šibenik : Grafički zavod E. Vitaliani i sin, 1934. (Šibenik : Grafički zavod E. Vitaliani i sin).

Hrvatska himna A. Mihanovića i J. Runjanina / uredio Klub hrvatskih književnika u Osijeku. ‐ Osijek : Klub hrvatskih književnika u Osijeku ; Vinkovci : Svečanosni odbor za podizanje spomen‐ploča zaslužnim Hrvatima i drugim Slavenima, 1921. (Osijek : Tisak Antuna Rotta).

Iz najnovije hrvatske omladinske književnosti : (god. 1912.‐1913.) / napisao R.[Rudolfo] F.[Franjin] Magjer. ‐ Zagreb : Hrv. kat. tiskovno društvo, 1913. ([s. l. : s. n.])

                                                            8 Mađer, Miljeko. Gradskoj knjižnici Osijek. Delnice, 1980. 9 Sablić‐Tomić, Helena; Rem, Goran. Nav. dj., str. 530‐531.

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ

23


Iz prošlosti i sadašnjosti / R.[Rudolfo] F.[Franjin ] Magjer. ‐ Zagreb : Naklada St. kugli, 1925. (Osijek : Srpska štamparija)

Iznad svijeta : iz zapisaka sa sela i poriva bilježaka običnih i neobičnih te aforizama / R. [Rudolfo] F. [Franjin] Magjer. ‐ 2. jubilarno izd. ‐ Osijek : Klub hrvatskih književnika i umjetnika, 1929. ([s. l.] : Tisak srpske štamparije).

Jubilarni almanah Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku. ‐ Osijek : Klub hrvatskih književnika i umjetnika, 1929. ([Osijek] : Tisak Ferde Kittera)

Književne bilješke / pribilježio Rudolfo Franjin Magjer. ‐ [Osijek?] : [s. n.], 1912‐ . ([Osijek : Prva hrv. dionička tiskara]).

Miholjčice i Valpovčice : pripovijesti slovenskih sela / Rudolfo Franjin Magjer ; ilustrirala Zdenka Sertić. ‐ Zagreb : Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, 1932. (Zagreb : Narodna prosvjeta)

Moj put / Rufolfo Franjin Magjer. ‐ U Osijeku : Komisionalna naklada knjižare R. Bačića, [1917?]. (U Zagrebu : Kraljevska zemaljska tiskara).

Novi zvuci : [pjesme drugo izdanje] : treća knjiga pjesama "Porivi" / Rudolfo Franjin Magjer. ‐ 2. popunjeno i ispravljeno izd. ‐ Osijek : R. Bačić, 1912. (Osijek : Prva hrvatska dionička tiskara)

Novi zvuci : treća knjiga pjesama "Porivi" / Rudolfo Franjin Magjer. ‐ Osijek : [s. n.], 1909. (Osijek : Prva hrvatska dionička tiskara)

Osiek i hrvatstvo / napisao Spektator. ‐U Osieku : Klub hrvatskih književnika, 1913. (Zagreb : Tiskara Hrvatskog kat. tiskovnog društva).

Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan i tadanje prilike. ‐ Vinkovci : Knjižara J. Reicha, [1921?]. (U Osijeku : Tisak Antuna Rotta)

Pjesme iz osame / Rudolfo Franjin Magjer. ‐ Osijek : Komisijonalna naklada Hrvatskog štamparskog zavoda, Podružnica, 1922. (Osijek : A. Rott)

Poezija i proza iz poriva i zapisaka sa sela / R.[Rudolofo] F.[Franjin] Magjer. ‐ U Osijeku : A. Rott : Komisijolna naklada B. Franka, 1923. (U Osijeku : Komisijona naklada B. Franka).

Porivi‐‐‐ : II. knjiga pjesama : (nove pjesme) / Rudolfo Franjin Magjer. ‐ 2. dopunjeno izd. ‐ Osijek : Knjižara Ljudevita Szeklera, 1909. (Osijek : Knjižara Ljudevita Szeklera).

Porivi‐‐‐ : pjesme / Rudolfo Franjin Magjer. ‐ Osijek : Knjižara Radoslava Bačića, 1905. (Osijek : Prva hrvatska dionička tiskara).

Prijegled hrvatskih pedagoških časopisa u god. 1908. / Rudolfo Franjin Magjer. ‐V Ljubljani : Učiteljska tiskarna, 1908. ([s. l. : s. n.])

Prve trešnje : pripovijesti i pjesme za mladež : sa više slika / napisao Franjin Magjer. ‐ Križevac : Knjižara Gust. Neuberga, 1912. (Križevac : Knjižara Gust. Neuberga)

24

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ


224 broj bibliografske jedinice

Rukovet epigrama / Rudolfo Franjin Magjer ; [vignete D. Renarića i D. Drugovićeve]. ‐ Osijek : [s. n.], [1918?]. (Osijek : Prva hrv. dionička tiskara).

Rukovet epigrama / Rudolfo Franjin Magjer ; [vignete D. Renarića i D. Drugovićeve]. Osijek : [s. n.], [1918?]. (Osijek : Prva hrv. dionička tiskara)

Slavenski apostoli Sv. Ćiril i Metod : 5. VII. ‐ Osijek : Hrv. štamparski zavod, Podružnica, [1919?]. (Osijek : Hrv. štamparski zavod, Podružnica).

Slavenski apostoli Sv. Ćiril i Metod : 5. VII. / uredio urednik Kluba hrvatskih književnika R. [Rudolfo] F. [Franjin] Magjer. ‐ Osijek : Odbor za proslavu narodnog blagdana u Osijeku, [1919?]. (Osijek : Prva hrvatska dionička tiskara)

Slavice : kytice uvita z povidek baji bajek a ličeni / ježcharvatsky napsal Rudolfo Franjin Magjer ; s povolenim autora preložil Adolf Šuster. ‐ V Chrudimi : St. Pospišla Zete (J. Scholle), 1910. (V Chrudimi : St. Pospišla Zete (J. Scholle))

U spomen stogodišnjice rogjenja Petra Preradovića / uredio R.[Rudolfo] F.[Franjin] Magjer. ‐ U Osijeku : [s.n.], 1918. (U Osijeku : Hrvatski štamparski zavod).

Zapisci sa sela / Rudolfo Franjin Magjer. ‐Osiek : Prva hrvatska dionička tiskara, 1907. (Osiek : Prva hrvatska dionička tiskara)

Život i pjesme Petra Preradovića / priredio R.[Rudolfo] F.[Franjin] Magjer. Osijek : [Klub hrvatskih književnika u Osijeku], 1916. (Osijek : Tiskara Dragutna Laubnera)

Život i probrane pjesme / Silvije Strahimir Kranjčević ; predgovorom popratio Lj.[Ljnboje] Dlustiš ; uredio R.[Rudolfo] F.[Franjin] Magjer. ‐ Koprivnica : Knjigotiskara V. Vošicki, 1921. ([s. l. : s. n.])

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ

25


Slika. 1 legat Magjer

Vrijednu notu legatu daje neobjavljena Magjerova autobiografija u rukopisu‐strojopisu Moja druga autobiografija, pisana 1942. godine. U njoj Magjer osobno svjedoči o kulturnoj povijesti Osijeka: "Ilirska ulica je zapravo gnijezdo osječkih Hrvata: Kubići, Pucenići, Gutalovi, Šamukini, Srijemčevići, Bukveši, Mitrovići itd., te rodbina velikoga hrvatskoga biskupa Strassmayera, s kojim je moja majka Terezija rođena Kubić bila u najbližem srodstvu10". Govori o političkim prilikama, svome školovanju, pisanju, osnivanju osječkog dnevnika "Hrvatski list" s Franjom Papratovićem i Antom Pinterovićem. Iz autobiografije kao važne godine ističe 1903. kada se oženio za Slavicu Magjer rođ. Anschau (po zanimanju učiteljica), 1907. godinu jer je tada izdao prvu knjigu svojih Zapisaka sa sela, zbirku pripovijedaka i novela iz života hrvatskoga seljaka u Slavoniji. "Na pisanje zapisaka potakao me je dr. Ante Radić, čiji sam bio stalan i marljiv suradnik Glasa Matice hrvatske u Zagrebu. Po tim zapiscima proučavao je dr. Tomo Maretić hrvatski jezik ovdašnjih krajeva."11 Još je jedna od važnijih godina koje spominje u svojoj autobiografiji, 1909. godina kada osniva Klub hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku kojime rukovodi 32 godine "sa velikim moralnim i materijalnim žrtvama" te navodi kako "se morao boriti, često pod cijenu vlastite glave, da sačuvam i u naslovu i u radu ono idealno hrvatstvo, za koje sam vazda: živio,                                                             10 Magjer, R.F. Moja druga autobiografija. Osijek, 1942. 11 Isto.

26

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ


224 broj bibliografske jedinice

osjećao i radio: mišlju, riječju i djelom."12 Autobiogarfiju završava poukama "najveća je grješka Hrvata, jer brzo zaboravljaju, što je bilo... I najboljem radu pada vrijednost, ako ga se povremeno ne obnavlja i ne iznaša na površinu."13 Biografske priloge o svome ocu često daje i Miljenko Mađer u pismima Knjižnici. U jednome od svojih pisama ravnatelju Pavlu Blažeku od 28. siječnja 1980. godine piše o boravku oca Rudolfa F. Magjera u zatvoru "U svibnju 1941. došli su u očev stan u Osijeku (tadašnja Jagerova 8) ljudi iz ustaške policije, zapečatili njegov ormar s knjigama i odveli ga na saslušanje. Bio je i zatvoren desetak dana, a onda pušten na slobodu. Morao je predati policiji klupski žig, i Klub hrvatskih književnika i umjetnika morao je prestati s radom. U međuvremenu su majka i stariji brat nekako otvorili zapečaćen ormar i u najvećem strahu spalili sve knjge očeve knjižnice koje su bile tiskane ćirilicom. Otac se zbog toga kasnije srdio... Zamjerili su mu što je surađivao s beogradskim kulturnim radnicima, od kojih su neki bili i članovi Kluba."14 Ovdje se po prvi put puta spominje privatna knjižnica Rudolfa F. Magjera, prilike u kojima je nastajala i njezino uništavanje. Još je jedan neobjavljeni rad u legatu, to je studija Mate Božičevića o Rudolfu Franjinu Magjeru u rukopisu‐strojopisu na 19 stranica, pisana 1979. godine. Profesor Mate Božičević u studiji kroz pet cjelina progovara o Magjeru kao narodnom učitelju, njegovome pjesničkom radu, o proznom radu, o Magjeru kao piscu za djecu i mlade te o njemu samome i Klubu hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku. U ostavštini se nalazi i dio fotografija iz albuma pod nazivom "R. F. Magjer u slici i slikama". To su fotografije koje je Miljenko Mađer smatrao od značenja za književno i kulturno stvaralaštvo u Osijeku i Slavoniji, što navodi u svojim pismima Knjižnici. Većina fotografija prati rad Kluba, upravni odbor, suradnike, izložbe i svečanosti povodom podizanja spomen‐ploča i druženja s osječkim intelektualcima onoga vremena (fotografije s otkrivanja spomen‐ploče Josipu Runjaninu 1921. godine u Vinkovcima, otkrivanje spomen‐ploče Franji Sudareviću, otkrivanje spomen‐ploče Izidoru Kršnjavom 1929. u Našicama, zatim nastavnici Građanske škole u Osijeku, karitativno društvo Narodna zaštita u Osijeku 30‐ih godina čiji je Magjer bio predsjednik). Na fotografijama su mnogi osječki književnici, slikari, glazbenici te javni i kulturni radnici (Jovan Gojković, Ivan Roch, Josip Leović, Vlado Ivakić, Pavao M. Rakoš, Josipa Glembay, Gejza Krnić, Franjo Sudarević, Zora Vuksan‐Barlović, Lav Mirski). Svi su oni djelovali u okviru Kluba u osječkoj kulturnoj sredini, u vrijeme 1900. do 1941. godine. Nekoliko je i privatnih fotografija (Magjerovi portreti, fotografija pred stanom na Gajevom trgu 4 gdje je stanovao preko                                                             12 Isto. 13 Isto.

14 Mađer, Miljenko. Pavlu Blažeku, Delnice, 28. siječnja 1980.

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ

27


20 godina do 1932. godine, zatim fotografije s majkom, susret na ljetovanju 1934. godine s Otonom Župančićem). Miljenko Mađer pri darivanju legata Knjižnici je uz sve fotografije priložio i detaljniji opis fotografija i osoba na njima, kao i mjesto fotografiranja i događaj, ako mu je bio poznat. U legatu se nalaze i originalne grafike‐crteži portreta R. F. Magjera (jedan je izradio Mirko Rački, drugi Milenko D. Djurić), naslovnice knjiga (slovenski slikar Saša Šantel izradio je naslovnicu 1917. godine za knjigu Moj put, kao i 1925. godine naslovnicu za knjigu Iz prošlosti i sadašnjosti) i grafike ex librisa Magjer (grafike Saše Šantela, Slavka Tomerlina, Ivana Rocha). Zbirka ex librisa daje uvid u povijest osječkog i hrvatskog ex librisa, kao i ex libris aktivnosti Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku te poznatih grafičara, autora ex librisa Ivana Rocha i Milenka Gjurića. Od povelja i sitnog tiska posebno se izdvajaju Poziv na glavnu skupštinu Hrvatskog pedagoško‐književnog zbora, gdje je Magjer kao dopisni član dobio priznanje zbog zasluga u području književnosti za mlade 1921. godine i Priznanje Kluba hrvatskih književnika i umjetnika 4.2. 1936. za osnivanje i predsjedavanje Klubom. To su ujedno i muzejski predmeti, svjedoci književnoga rada i djelovanja osječkoga intelektualca s početka 20. stoljeća. Zbog svoga raznovrsnog i izložbeno zanimljivoga sadržaja legat Magjer nudi razne mogućnosti popularizacije te posebno muzealizacije književnosti. "osobni predmeti, fotografije i dokumenti, izloženi i predstavljeni na jednome mjestu, gube svoja pojedinačna značenja i zajedno stvaraju novi značenjski sklop, međusobno utječući na svoje odrednice."15 Izlaganjem i okupljanjem na jednome mjestu cjelokupnoga života i djela književnika, duh književnika nastavlja živjeti, izlazi izvan granica polica i ormara. "Književničke zbirke, poput svih ostalih zbirki, imaju svoje posebnosti. Njihova svrha jest očuvati uspomenu na književnika i, možda još važnije, na svijet koji je književnik pišući stvorio."16

                                                            15 Horić, Andrea. Knjiga kao izložbeni objekt u knjižnici // Muzeologija 48/49 (2012), str. 38‐45.

16 Sardelić, Sani. Književnik u muzeju: Memorijalna zbirka Petra Šegedina // Muzeologija 48/49 (2012), str. 263‐273.

28

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ


224 broj bibliografske jedinice

Slika 2. Klub hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku 1924. godine: Hella Reymann, Milenko D. Djurić, R. F. Magjer, Jovan Gojković, Ivan Roch, Josip Leović, Vlado Ivakić

Književna baština (kako se još često nazivaju ostavštine književnika) skuplja se i pohranjuje u mnogim kulturnim i baštinskim ustanovama (arhivima, gradskim, sveučilišnim i specijalnim knjižicama, zavodima, institutima, udrugama ili privatnim zbirkama). Tako su česti slučajevi razasutih zbirki širom tih ustanova. Ostvaština Rudolfa F. Magjera, osim u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, nalazi se još u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i u Državnom arhivu u Osijeku. O Magjerovoj ostavštini u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu nema puno pisanih tragova, osim da je tamo pohranjena u Zbirci rukopisa i starih knjiga njegova rukopisna ostavština. Preostali dio ostavštine nalazi se i u fondu Državnog arhiva u Osijeku. Osobni je to Magjerov fond, koji se sastoji od njegove osobne dokumentacije (svjedodžbe, osobnici, razne isprave, ugovori, parnice), njegovih radova, korespondencije s brojnim suradnicima i prijateljima te tiskovina, članaka i brošura o R. F. Magjeru ili isječaka od njegova interesa. Zbog dokumentarne vrijednosti posebno se izdvajaju biografije književnika i drugih istaknutih osoba zavičajne provenijencije, koje je Rudolf F. Magjer sustavno prikupljao i sastavljao u suradnji s tim osobama, danas javnosti većinom nepoznatih. Gradivo je u Arhiv preuzeto 1969. godine od Matilde udove Magjer. Osim njegove osobne ostavštine preuzeto je i nešto dokumentacije Kluba

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ

29


hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku.17 Više o stvaratelju Rudolfu Franjinu Magjeru i gradivu u Državnom arhivu u Osijeku moguće je pronaći u Registru arhivskih fondova i zbirki ARHiNETU (arhivski informacijski sistem)18. Zbog očuvanja, prezentiranja i boljeg iskorištavanja kulturne baštine u istraživačke svrhe, trebalo bi razmišljati u smjeru objedinjavanja razasutih zbirki, književnih ostavština "Objedinjavanjem rada muzeja, knjižnica (izdavača) i arhiva uz pomoć suvremene računalne tehnologije moguće je na cjelovit i široj javnosti dostupan način prezentirati književnika i njegovo djelo."19 Jedno od mogućih rješenja jest i u sastavljanju registra književnih ostavština koje bi bio polazište za objedinjavanje književnih opusa, za njihovu zaštitu i predstavljanje, kao i za izgradnju virtualnog arhiva/knjižnice/muzeja književnosti.20 Prinos tome bit će i daljnji nastavak istraživanja te digitalizacije književne ostavštine Rudlofa F. Magjera i moguće okupljanje razasute ostavštine u jedinstvenu zbirku. Upravljanje i organizacija legata Magjer Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek organizira obradu, pohranu, dugoročnu zaštitu i pristup te potiče korištenje i populariziranje kulturno‐povijesne baštine u skladu s Preporukama za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu. Tako je dio građe iz ostavštine Rudolfa F. Magjera bio predstavljen na izložbi i u katalogu Osječko izdavaštvo 1742.‐1996. : izbor, koja je održana u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek 1996. godine. Organizacija zbirke legata ista je kao i za redovni fond, formalna i sadržajna obrada se radi prema jedinstvenim pravilima i standardima, ali se pri konačnome rasporedu građe čuva cjelovitost i posebnost zbirke, što je u skladu s Preporukama koje navode da se donacije i ostavštine čuvaju kao cjelina bez obzira na vrstu građe.21 Legat Magjer kao cjelina je smješten u Zavičajnoj zbirci pri Studijskoj čitaonici te je građa samo za upotrebu u čitaonici. Knjižna građa u potpunosti je obrađena kroz knjižnični integrirani sustav CROLIST i dostupna korisnicima, dok za fotografije postoji skraćeni zapis koji je nastao još pri primitku građe u fond. Među muzealcima, arhivistima i knjižničarima općeprihvaćeno je načelo da su ostavštine književnika cjelina i da se čuvaju i obrađuju prema načelu provenijencije (cjelina                                                             17Jukić, Zita. Rudolf Franjo Magjer : sumarni inventar. // Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 11(2011), str. 549‐563. 18Magjer Rudolf Franjo (fond).

URL: http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/ArhivskeJedinice.PublicDetails.aspx?ItemId=9065 (2013‐06‐01) 19 Dlaka, Irena. Ostavština Andra Vida Mihičića: intimna zbirka umjetnina i misli // Muzeologija 43/44 (2007), str.

115‐120. 20 Belan‐Simić, Alemka. Baština u narodnim knjižnicama – rezultat ankete // Muzeologija 43/44 (2007), str. 83‐92. 21Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu. URL: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/Preporuke.pdf (2013‐06‐30)

30

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ


224 broj bibliografske jedinice

gradiva nastala djelovanjem neke osobe, međusobno povezane jednakim podrijetlom).22 Slučaj je to i s legatima u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek gdje se upravo zbog posebnosti legata i zavičajne vrijednosti u kataložnom opisu ističe provenijencija kako bi se na jednome mjestu okupili podaci o zbirci te osigurale bilješke o prijašnjem vlasniku ili darovatelju, koji se spaja kroz sporednu kataložnu jedinicu s pripadajućim kodom. Takvim načinom obrade omogućuje se dotupnost zapisima u lokalnoj bazi podataka, poboljšava se pristup podacima, poboljašava se poslovanje unutar ustanove, omogućava se izrada posebnih bibliografija darovatelja (biltena). Fizički tragovi bivših vlasnika u knjigama osim na policama okupljaju se i u katalogu, kroz napomenu o povijesti primjerka, prijašnjem vlasniku (UNIMARC polje 317). Primjerice, u toj se napomeni bilježe razne posvete i ex librisi što daje mogućnost iščitavanja međusobnih kulturnih veza osječkih intelektualaca na početku 20. stoljeća Rudolfa F. Magjera i Pavla M. Rakoša (čiji legat također posjeduje Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), kao i drugih članova Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku. Knjižnični katalog postaje mjestom okupljanja bibliografskih jedinica omeđenih određenom osobom, što je korisnicima osobita pomoć kod pretraživanja kataloga, ali i istraživanja. Legat Magjer tako se, osim pod primarnim i sekundarnim autorstvom Rudolfa F. Magjera, kroz knjižnični katalog okuplja i pod darovateljem zbirke Knjižnici, Miljenkom Mađerom. Monografske publikacije legata posebn su izdvojene u biltenu prinovljene građe Legat Magjer

dostupnome

na

internet

stranicama

Knjižnice

(www.gskos.unios.hr)

i

http://161.53.208.100/bib/103/. To je svojevrsna bibliografija legata, u kojoj je građa pretraživa putem autora, naslova, predmetnica i UDK. Digitalizacija Magjerove književne baštine Unuk Rudlofa F. Magjera, Davor Magjer ostavio je knjižnici autorska prava i dopuštenje za stvaranje digitalne zbirke, čija je realizacija u tijeku. Konačni proizvod bila bi digitalna zbirka o Rudolfu F. Magjeru, s njegovim književnim radovima te popratnim materijalima koji ga stavljaju u kulturno‐povijesni i književni kontekst. Cilj je predstaviti javnosti dio vrijedne knjižnične zbirke, ostavštine Rudolfa F. Magjera putem digitalizacije, osiguranje njihova korištenja putem Interneta te uključivanje digitalnih reprodukcija kulturno‐povijesne baštine u obrazovne procese. Projektom digitalizacije književne baštine Rudolfa F. Magjera 2012. započela se digitalizacija legata. Time se nastavlja digitalizacija dijela fonda Zavičajne zbirke. U digitalnoj knjižnici                                                             22 Kolanović, Josip. Spomen‐muzeji književnika i književni arhivi // Muzeologija 43/44 (2007), str. 9‐25.

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ

31


Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek dostupna je do sada zavičajna periodika (Hrvatska pčela i Osječka pozornica), osječke stare razglednice, nekoliko monografija, kataloga izložbi i zbornik radova sa stručnog skupa, razglednice starog Osijeka i grafička mapa Osijeka. Glavni kriterij pri odabiru građe za digitalizaciju bio je kriterij zavičajnosti i jedinstvenosti s ciljem predstavljanja i popularizacije dijela fonda iz bogate Zavičajne zbirke. Postojeći je problem nedovoljne dostupnosti zbirkama. Građa je za upotrebu u čitaonici, a zbog stanja izvornika i visokoga stupnja zaštićenosti Zavičajne zbirke, bez mogućnosti fotokopiranja i skeniranja ili bilo kakve manipulacije koja bi oštetila građu. Sitni je tisak (fotografije, razglednice, korespondencije) kao vrijedan dodatak legatu neobrađen i nedostupan korisnicima, osim na povremenim izložbama zavičajnoga karaktera. Sve su češći upiti korisnika upravo za tom građom u Knjižnici jer su ti fondovi nedovoljno istraženi i bogati izvori informacija od kulturno‐povijesne važnosti za Osijek i regiju. Književno‐povijesna građa legata atraktivna je zbog svoga sadržaja, a korištenjem je lako podložna uništavanju. U suvremenom informacijskom društvu javljaju se upiti korisnika za upotrebom takvih fondova u znanstveno‐ istraživačke ili edukativne svrhe, što se do sada rješavalo samo ograničenim i mogućim pristupom tek pojedinim sadržajima. Stoga se digitalizacijom djelomice rješava pristup zaštite, ograničenog pristupa izvorniku i dostupnost široj skupini korisnika. Mnoštvo je prednosti digitalizacije ostavština: "sigurnost ostavština (minimaliziran rizik od oštećivanja), pregledljivost (znatno poboljšan tehnologijom, mogućnost povećavanja i analize), dostupnost (potpuna dostupnost, bez prostorno‐vremenskih ograničenja). "23 Digitalizacija književne baštine Rudolfa Franjina Magjera zamišljena je kao predstavljanje cjelokupnog njegova lika i djelovanja kroz prikaz književne ostavštine, fotografija, plakata, grafika‐ilustracija naslovnica knjiga, korespondencije, novinskih isječaka i dr. Stvorili bi se preuvjeti za iščitavanje njegova osobnog svijeta, stvaranja i duha vremena u kojemu je živio. S obzirom da i druge institucije posjeduju dio ostavštine Rudolfa Franjina Magjera, njihovom suradnjom mogao bi se projekt digitalizacije proširiti. Potrebno je interdisciplinarno proučavanje problematike baštine književnika. Mogućnost povezivanja podataka otvara nove uvide u stvaralaštvo pojedinog književnika i zaokružavanje njegova opusa. Primjenom novih tehnologija moguće je povezati razasute knjižnične zbirke u baštinskim ustanovama jer su one vrijedni izvori informacija za kulturnu povijest grada i regije. U tome se smjeru razmišlja u Nacionaloj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pod razvojnim programom za Baštinske zbirke/knjižnice gdje se radi na izgradnji jedinstvene baze podataka Hrvatske baštinske zbirke, kao što postoji Registar arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske ARHiNET, registar podatak o fondovima i zbirkama arhivskog gradiva svih državnih arhiva te svih javnih ustanova                                                             23 Miščin, Danijel. Projekt digitalizacije ostavštine S. S. Kranjčevića kao potraga za paradigmama u pristupu digitalizacijama ostavština nacionalnih velikana // Muzeologija 43/44 (2007), str. 288‐298.

32

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ


224 broj bibliografske jedinice

koje čuvaju arhivsko gradivo. Upravo ostavštine (kao što je slučaj i s legatom Magjer) često budu i dijelom arhivsko gradivo jer u svome sadržaju osim knjiga, imaju fotografije, rukopise, korespodencije i sl. Zaključak Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, kao središnja narodna knjižnica Osijeka i Osječko‐ baranjske županije i središnja sveučilišna knjižnica, treba voditi računa o zbirkama lokalne baštine te biti matična ustanova i za druge baštinske knjižnice na ovome području te time pridonijeti istraživanju povijesti knjige, knjižnica i zavičajnih i spomeničkih zbirki Osijeka i Slavonije. Knjižnična građa Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro, vrsta pokretno kulturno dobro‐zbirka, pod brojem R‐118, s naznakom da cjelokupni fond ima kulturne, povijesne i obrazovne značajke. Dio su fonda Knjižnice ostavštine privatnih knjižnica obitelji i znamenitih Osječana, legati koji nisu samo vrijedni zbog stare i rijetke knjige u njima, nego i zbog svoje društvene, povijesne, sociološke dimenzije, znanstveno‐istraživačkih i edukativnih mogućnosti koje pružaju. Jedan od zadataka Knjižnice jest i promidžba Zavičajne zbirke, pa time i života i djela Rudolfa Franjina Magjera u lokalnoj zajednici kroz digitalizaciju, izložbe, predavanja i suradnju s obrazovnim, baštinskim ustanovama i profesionalnim društvima književnika. Analiza legata Magjer pridonosi započetim književno‐povijesnim istraživanjima Rudolfa Franjina Magjera i drugim istraživanjima osječkih književnika i kulturnih djelatnika s početka 20. stoljeća. Iz legata Magjer moguć je dio rekonstrukcije društvenog svjetonazora i običaja aktivnih osječkih kulturnjaka toga vremena, književnika, prevoditelja, likovnjaka, učitelja, političara, gradonačelnika, koji su zajedno osnivali razna društva (primjerice Klub hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku, Hrvatski sokol, Prvu hrvatsku dioničku tiskaru, Društvo za osnutak stalnoga hrvatskog kazališta i dr.), fotografirali se na zabavama, izložbama i raznim kulturnim događanjima, izrađivali ex librise i naslovnice knjiga. To je poticaj za daljnja istraživanja na tome području, kao i animaciju znanstvenika, studenata i građana za daljnje prikupljanje i obogaćivanje Zavičajne zbirke. U današnje vrijeme otvaraju se nove mogućnosti spoznavanja ostavština u baštinskim ustanovama, potreba za očuvanjem i otvaranje prema korisnicima. Potreban je sveobuhvatan pristup ostavštinama unutar baštinskih ustanova, institucionalizirana sustavna briga o književnoj baštini književnika, kao i okupljanje baštine na jednome mjestu. Pojedinačnim istraživanjima unutar svojih djelatnosti i instituicija, popisivanjem zbirki književnih ostavština u arhivima, knjižnicama i muzejima te konačnim objedinjavanjem podataka dao bi se cjeloviti uvid ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ

33


u to područje. Rad Ostavština Rudolfa Franjina Magjera u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici mala je nadogradnja aktualnim istraživanjima na području baštinskih zbirki u Hrvatskoj i knjižničarima mogući poticaj za daljni razvoj baze podataka Hrvatske baštinske zbirke te drugih programa namijenjenih baštinskim zbirkama. Literatura Anić, Vladimir... <et al.>. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb : Novi Liber, 2002. Belan‐Simić, Alemka. Baština u narodnim knjižnicama – rezultat ankete // Muzeologija 43/44 (2007), str. 83‐92. Dlaka, Irena. Ostavština Andra Vida Mihičića : intimna zbirka umjetnina i misli // Muzeologija 43/44 (2007), str. 115‐120. Horić, Andrea. Knjiga kao izložbeni objekt u knjižnici // Muzeologija 48/49 (2012), str. 38‐45. Jukić, Zita. Rudolf Franjo Magjer : sumarni inventar. // Glasnik arhiva Slavonije i Baranje 11(2011), str. 549‐563. Kolanović, Josip. Spomen‐muzeji književnika i književni arhivi // Muzeologija 43/44 (2007), str. 9‐25. Kolenić, Ljiljana. Kršćanski leksik u Magjerovim Slavicama // Kršćanstvo i dječja književnost : zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa Zlatni danci 5 ‐ Kršćanstvo i dječja književnost, Osijek, 19. i 20. ožujka 2003. godine / uredila Ana Pintarić. Osijek : Filozofski fakultet : Matica hrvatska, Ogranak ; Pečuh : Filozofski fakultet, 2004., str. 43‐55. Mađer, Miljeko. Gradskoj knjižnici Osijek. Delnice, 1980. Mađer, Miljenko. Pavlu Blažeku, Delnice, 28. siječnja 1980. Magjer Rudolf Franjo (fond). URL: http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/ArhivskeJedinice.PublicDetails.aspx?ItemId=9065 (2013‐06‐01) Magjer Rudolf Franjo. URL: http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=24239 (2013‐ 06‐01) Magjer, R. F. Moja druga autobiografija. Osijek, 1942. Miščin, Danijel. Projekt digitalizacije ostavštine S. S. Kranjčevića kao potraga za paradigmama u pristupu digitalizacijama ostavština nacionalnih velikana // Muzeologija 43/44 (2007), str. 288‐ 298.

34

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ


224 broj bibliografske jedinice

Pintarić, Ana. Motiv djevojčice sa šibicama u hrvatskoj književnosti // Riječ 9, 1 (2003), str. 180‐ 189. Pintarić, Ana. Stare osječke bajke – zametnici i izdaci // Književna revija 3, 43 (2003), str. 87‐98. Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama)

koje

prikupljaju

knjižničnu

zavičajnu

građu.

URL:

http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/Preporuke.pdf (2013‐05‐30) Rem, Vladimir. Zaboravljeni jubilej književne Slavonije // Vijenac 432 (2010). URL: http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac432.nsf/AllWebDocs/Zaboravljeni_jubilej_knjizevne_Slav onije (2013‐06‐01) Sablić‐Tomić, Helena ; Rem, Goran. Slavonski tekst hrvatske književnosti. Zagreb : Matica hrvatska, 2003. Sardelić, Sani. Književnik u muzeju : memorijalna zbirka Petra Šegedina // Muzeologija 48/49 (2012), str. 263‐273. Tadić, Katica. Rad u knjižnici : priručnik za knjižničare. URL: http://www.ffzg.hr/infoz/biblio/nastava/dz/text/pog2.htm (2012‐08‐22)

ŠPOLJARIĆ / KRPELJEVIĆ

35


225 broj bibliografske jedinice

OBLIKOVANJE PISANIH PROMOTIVNIH MATERIJALA GRADSKE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE OSIJEK zadovoljstvo korisnika – istraživanje Forming written promotional materials of City and University library Osijek Users contentment ‐ research Srđan Lukačević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek slukacevic@gskos.hr Dubravka Pađen Farkaš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek dubravka@gskos.hr UDK / UDC 021.7:025.5(497.5 Osijek) Istraživanje / Research paper Primljeno / Received 21.06.2013. Sažetak

U radu se govori o potrebi kvalitetnog oblikovanja promotivnih materijala u svrhu

predstavljanja ustanove, njenih usluga, projekata i promicanja službi koje djeluju unutar knjižnice. Govori se o promotivnim materijalima kao sredstvima koji oblikuju vizualnu percepciju i predstavljaju knjižnicu u cjelini. Kroz cijeli rad možemo uočiti bitne stavke koje kvalitetno oblikovan pisani materijal mora sadržavati da bi u konačnici ispunjavao svoju ulogu tj. pretpostavku da će pomoći u promociji knjižnice, njenih aktivnosti i usluga kod stalnih i budućih potencijalni korisnika. Cilj je prikazati elemente koji moraju biti prisutni u svakom kvalitetnom osmišljenom promotivnom materijalu. Prikazani su i rezultati istraživanja provedenog na službenoj Facebook stranici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek vezano za do sada ponuđene promotivne materijale Knjižnice, a s ciljem ocjenjivanja zadovoljstva korisnika i uključivanja njihovih prijedloga u buduća vizualna rješenja.

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ

37


Ključne riječi: promotivni materijal, istraživanje, dizajn, knjižnica, informiranje Abstract The paper presents the need for quality designed promotional materials for the purpose of presenting the institution, its services, projects and promoting services that operate within the library. Furthermore paper deals with promotional materials as resources that shape visual perception and represents the library entirely. Through this paper, essential items that quality designed promotional materials must contain in order to fulfil its role within the assumption that it will help in the promotion of the library, its activities and services with permanent and potential users, are imposed. The purpose of the paper is to indicate the elements that must be present in every well designed promotional material. The paper also presents results of research conducted on the official Facebook page of the City and University library Osijek regarding previously used Library promotional materials, with the aim to evaluate user satisfaction and to include their suggestions in the future visual solutions. Key words: promotion materials, research, design, library, information Uvod U okruženju u kojem svakodnevni noviteti unapređuju tehnologiju, informacija postaje posebno važna, a stalni razvoj i cjeloživotno učenje sveprisutno, knjižnice daju osobitu važnost oblikovanju promotivnih materijala kako bi na primjeren i uspješan način predstavile nove usluge, projekte, događaje i sl. Potaknute zahtjevima korisnika, knjižnice pokazuju spremnost za stalnim usavršavanjem i primjenom suvremenih strategija u vođenju knjižnice koje nužno uključuju marketing, a samim tim i oblikovanje promotivnih materijala. Promotivni materijali, kao strateško sredstvo knjižnice, za cilj imaju stalno poboljšavati, unapređivati, i predstavljati usluge knjižnice. Cjelokupno ljudsko znanje koje čovječanstvo danas posjeduje prenošeno je procesom komunikacije. Upravo zbog toga kvalitetno oblikovanje knjižničnih promotivnih materijala predstavlja komunikaciju s tržištem i razmjenu informacija između proizvođača, a u ovom slučaju ponuđača usluga i potrošača. Komuniciranje putem promotivnih materijala s korisnicima i potencijalnim korisnicima jest kao i svaki drugi proces komuniciranja dvosmjeran interaktivan proces, što znači da informacije teku u oba smjera između dva osnovna subjekta u komunikaciji. Knjižnica prima i odašilje informacije, a s druge strane, to isto čini i potrošač, odnosno korisnik. Knjižnični pisani promotivni materijali promocijom svojih usluga nastoje steći povjerenje

38

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ


225 broj bibliografske jedinice

korisnika i obavijestiti ih o uslugama i službama koje djeluju unutar knjižnice. Promocija u širem smislu predstavlja pojam za unapređenje nečega, a u užem smislu promocija je skup aktivnosti kojima se odašilju različite informacije iz knjižnice u okruženje, odnosno prema korisniku. Promocijske aktivnosti u smislu ekonomske propagande dijele se na oglašavanje, publicitet, odnose s javnošću i unapređivanje usluge. Knjižnice organiziraju predstavljanja knjiga, književne susrete, predavanja, tribine, postavljaju izložbe knjiga i ostale građe, likovne izložbe te razvijaju galerijsku aktivnost. Tribine se organiziraju kao predavanja, rasprave, susreti s književnicima, umjetnicima, znanstvenicima, prema unaprijed utvrđenoj programskoj koncepciji, sa stalnim mjestom i utvrđenim ritmom održavanja. Najavljuju se javnim glasilima, a u okviru sredstava kojima knjižnice raspolažu i vlastitim plakatima i pozivnicama. Povremene se likovne izložbe u knjižnicama mogu organizirati u skladu s prostornim mogućnostima, a mogu biti sadržajno ili tematski povezane s knjigama ili slikovnicama.1 Istim načinima mogu se najavljivati i drugi projekti knjižnice. Knjižnice također mogu upotrijebiti i letke, upute, obavijesti, upozorenja i sl.a a kojima knjižnica obavještava korisnike i građane o svojim akcijama, zbivanjima u knjižnici, otvaranjima novih prostora, odjela ili službi, upućuje ih u korištenje knjižnicom, katalozima, odjelima... "Takve se obavijesti mogu pripremati i unutar same knjižnice na osobnim računalima reprografskim tehnikama, a "naklada" varira prema potrebama i mogućnostima knjižnice."2 Promotivni materijali moraju odgovarati na klasična novinarska pitanja kao što su tko, što, kada, kako, gdje i zašto. "Na taj način pojašnjava se tko je nositelj službe ili manifestacije, gdje se ona održava, kada se održava, njezin sadržaj i svrha."3 Promotivni materijali mogu se oblikovati putem informacija na strani potražnje i informacija na strani ponude. Te dvije vrste informacija, zajedno s internim informacijama, predstavljaju input, odnosno output marketinško‐informacijskog sustava same knjižnice. Razlikujemo dvije vrste razmjene informacija putem promotivnih materijala: 1. interno – odnosno unutar knjižnice, putem materijala koje korisnik može dobiti samim posjetom informacijskoj ustanovi. 2. eksterno – odnosno izvan knjižnice, pri kojem se obavlja komunikacija s okruženjem i komuniciranje s tržištem putem medija. Promotivni materijali koji se koriste unutar knjižnice mogu se koristiti i izvan same ustanove. Obavijesti u promotivnim materijalima mogu se odašiljati putem dnevnih novina, tjednika, časopisa, radija, televizije, razglasa, propagandne pošte, oglasa, postera, letaka, straničnika, e‐

1 Usp. Nebesny, Tatjana. Informacijsko referalna služba. // Upute za poslovanje narodnih knjižnica. Zagreb : Knjižnice

grada Zagreba, 1996. Str 76. 2 Ibid. Str. 77. 3 Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici.Lokve, 2006. Str 120.

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ

39


maila i sl. Kako svakodnevno pregledavamo elektroničnu poštu, zvučne i tekstualne poruke na mobilnom telefonu, pregledavamo novinske tekstove i fotografije na mrežnim stranicama, čitamo novine i gledamo razne televizijske emisije koje su prepune reklama i propagandnih materijala, obaviješteni smo i poticani na korištenje nekog proizvoda ili usluge.4 Knjižnice također održavaju kontakte s predstavnicima javnih glasila sa svrhom populariziranja knjižnice, knjige i čitanja.

Informiranje o usluzi, projektu, programu ili izložbi neki su od glavnih zadataka koje

treba obavljati kvalitetan promotivni materijal. Nadalje, jednako je važno i poticanje korištenja pojedine usluge kao i podsjećanje na postojanje pojedinih usluga i djelatnosti knjižnice. Upotrebom takvih materijala pomaže se promociji nove usluge, odjela, službe, indirektno se povećava broj korisnika unutar knjižnice te se utječe na stvaranje pozitivnog dojma o samoj knjižnici kao kvalitetnoj kulturnoj i informacijskoj ustanovi. Ključne aktivnosti promotivnih materijala jesu istraživanje i analiziranje postojećeg tržišta na kojem knjižnica može ponuditi svoje usluge kao i unapređenje i promocija usluga koje su vezane uz podizanje kvalitete života. Promotivni materijali formuliraju misiju knjižnice koja sadrži viziju i vrijednost odnosno ono što želimo postići. U tome nam može pomoći multimedijalnost promotivnog materijala. "Osnovni uvjet koji multimedij mora zadovoljiti jest da multimedijska poruka koja ujedinjava poruke različitih formata bolje utječe na usvajanje znanja nego sadržaj prikazan u samo jednom formatu. To bi značilo da ćemo bolje usvojiti sadržaj koji je prezentiran tekstom i slikom nego sadržaj predstavljen samo tekstom. Prilikom oblikovanja multimedijalnog promotivnog materijala treba pripaziti da se riječi, slike i drugi materijali prostorno smjeste blizu jedan drugome. Multimedijalnom propagandnom materijalu ne dodajemo nepotrebne riječi i slike kako bi ga učinili zanimljivim, ne dodajemo mu nepotrebne zvukove ili glazbu te ga odražavamo kratkim i jezgrovitim.5 Prilikom oblikovanja promotivnih materijala dizajn kao promocijska aktivnost mora ispuniti sljedeće zahtjeve: 1. funkcijske zahtjeve – uporabljivost, svrsishodnost, korisnost 2. estetske zahtjeve – skladnost, privlačnost, primamljivost, ljepota, harmoničnost, uočljivost, proporcionalnost, vizualna kvaliteta propagandnog materijala 3. ekonomske zahtjeve – s aspekta ponude i korištenja usluge.6 Dizajn zadovoljava potrebe društva kroz racionalan i kreativan znanstveni proces. Potrebno je koristiti uobičajen, prepoznatljiv znak knjižnice, najčešće posebno dizajniran logotip, a

4 Usp. Gorman, Michael. Postojana knjižnica. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. Str. 128. 5 Usp. Lauc, Tomislava. Mikelić, Nives: Multimedij i multimedijska instruktivna poruka. // Informacijske znanosti u procesu promjena/ uredila Jadranka Lasić‐Lazić. Zagreb : Filozofski fakultet, 2005., str. 103‐107. 6 Usp. Meler, Marcel. Promocija. Osijek : Ekonomski fakultet u Osijeku, 1997., str. 213‐218.

40

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ


225 broj bibliografske jedinice

također dobro je grafički tisak oblikovati na identičan način, prepoznatljiv javnosti kao znak knjižnice.7 Dobar dizajn promotivnih materijala u funkciji je uspješnijeg poslovanja knjižnice. Pisani promotivni materijali – elementi koje prilikom promocije knjižnice moraju sadržavati

Pisani promotivni materijal za cilj imaju prikazati knjižnicu kao kulturno, informacijsko

središte koje je otvoreno za sve oblike suradnje sa zajednicom u kojoj djeluje. Promotivni materijal kada govorimo o letku, a ovisno o tome čemu i kome je namijenjen može prikazivati radove umjetnika i osnovne podatke o svakom radu pojedinačno, kratku biografiju, slikara, pisca, pjesnika i sl., radno vrijeme ustanove u kojoj se održava izložba, vrijeme trajanja same izložbe ili vrijeme kada će se predstaviti autor nekog literarnog djela. Osim podataka koji opisuju autore tu su i podaci koji se odnose na samu knjižnicu kao i prepoznatljiv logotip knjižnice, koji ujedno služe kao svojevrsni podsjetnik njezinog postojanja i njezine osnovne djelatnosti. Dizajnerski letak mora odgovarati funkcionalnim i estetskim zahtjevima. Treba biti uporabljiv, koristan, skladan, privlačan i primamljiv korisnicima koji ga trebaju lako uočavati. Treba naglasiti tko organizira događaj, uslugu ili aktivnost, tko je autor, gost ili predavač, kada i gdje se događaj održava i što će biti ponuđeno. Svakako treba istaknuti kome je pojedina aktivnost namijenjena. Plakat, s druge strane, treba biti ujednačen s letkom i služiti kao poziv većeg broja građana jer se postavlja u izložbene vitrine na frekventnim dijelovima grada. Također odgovara na pitanja: tko, što, kada, kako i gdje. Straničnici ili označivači stranica prilikom čitanja, promotivni su materijali koji svakodnevno mogu korisnika povezivati s knjižnicom i podsjećati ga na usluge i aktivnosti koje ona nudi. Dizajnerski su usklađeni s ostalim materijalima izložbe, službe ili usluge te sadrže osnovne obavijesti o knjižnici kao što su adresa, bojevi telefona pojedinih odjela i sl. Ovakvi materijali trebali bi se izrađivati za svaku novu ili postojeću uslugu i aktivnost koje se nude u knjižnici jer, osim što obavještavaju i na taj način indirektno povećavaju broj korisnika, oni utječu na razvijanje pozitivnog stava građana o knjižnici, njezinim uslugama i stručnim osobljem.

7 Usp. Nebesny, Tatjana. Informacijsko referalna služba. // Upute za poslovanje narodnih knjižnica. Zagreb : Knjižnice

grada Zagreba, 1996., str 77.

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ

41


Skupine i metode na koje se ciljano primjenjuju pisani promotivni materijali

Kada govorimo o područjima koje želimo pokriti putem pisanih promotivnih materijala

svakako trebamo uzeti u obzir aktivnost, službe, usluge te dob kojoj su one namijenjene. Prema tim elementima promotivni materijal moramo oblikovati i usmjeravati na određenu skupinu korisnika. Cilj je knjižnice pokriti sva područja djelovanja uvažavajući pri tome različite strukture, potrebe i zahtjeve korisnika. Slijedom toga, pisani materijali knjižnice postavljat će se na područja gdje korisnici kojima su materijali namijenjeni provode najviše vremena. Mogu se ponuditi vrtićima, osnovnim i srednjim školama, fakultetima, umirovljeničkim domovima, velikim trgovačkim centrima i sl. Istraživanje Metodologija i uzorak

Budući da je anketa bila namijenjena stvarnim korisnicima, tj. onima koji se koriste

knjižničnim i informacijskim uslugama knjižnice, valjalo je u istraživanje uključiti sve kategorije korisnika. Istraživanje korisnika se temelji na podacima prikupljenima anketnom metodom na uzorku od 412 osoba provedenoj na službenoj Facebook stranici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u razdoblju od listopada 2012. godine do kraja prosinca iste godine. Ispitanici su se putem Facebook stranice pozivali na ispunjavanje mrežnog anketnog listića s ciljem unapređivanja sustava obavještavanja o već postojećim uslugama i službama, ali i nadolazećim aktivnostima, radionicama i drugim događajima. Ispitani korisnici starosne su dobi koja se proteže od 14 do 72 godine. Korisnici su odjela i službi u matičnoj zgradi Knjižnice, ali i područnih odjela, u trajanju od 5 pa do čak 30 godina. Po stručnoj spremi srednjoškolskog su i fakultetskog stupnja obrazovanja, dio su ispitanika studenti,

umirovljenici,

korisnici

u

doktorskim i magistarskim zvanjima. (grafički prikaz I.) Grafički prikaz I. – Stručna sprema Na anketu su odgovorile 333 pripadnice ženske populacije te 79 ispitanika muške populacije. (grafički prikaz II.) Od ukupnog broja ispitanih, 66 osoba nisu

42

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ


225 broj bibliografske jedinice

članovi knjižnice, 133 osobe imaju obiteljsku iskaznicu, dok 214 ispitanih korisnika ima samostalnu iskaznicu (grafički prikaz III.) Grafički prikaz II. – Spol ispitanika Grafički prikaz III. – Vrsta članske iskaznice

Prikupljeni podaci analizirani su s pomoću statističkog programskog paketa Google Analytics. Cilj, zadaci i hipoteza istraživanja

Cilj je istraživanja uočiti formuliraju li pisani materijali informacije o usluzi, projektu,

programu ili izložbi odnosno glavne elemente koje treba sadržavati kvalitetno pisani promotivni materijal. Istraživanje daje utjecaj pisanih propagandnih materijala na korištenje pojedinih usluga kao i podsjećanje na postojanje pojedinih usluga i djelatnosti knjižnice. Također, utvrdit će se ostvaruju li promotivni materijali knjižnice svoju primarnu i sekundarnu svrhu. Primarna svrha jest pomaganje pri promociji nove usluge, odjela, službe, dok je sekundarna, odnosno indirektna svrha povećavanje broja korisnika unutar knjižnice te stvaranje pozitivnog dojma o samoj knjižnici kao kvalitetnoj kulturnoj i informacijskoj ustanovi.

Zadatak je istraživanja stvaranje stručnih pretpostavki koje će osigurati izradu pisanih

promotivnih materijala koje možemo koristiti kao sredstvo kojim želimo zadržati interes za već postojeću uslugu, odjel ili službu ili predstaviti novu uslugu, aktivnost, izložbu i slično. Kao što je ranije rečeno, pretpostavka je odnosno hipoteza istraživanja da promotivni materijali Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek odgovaraju na klasična novinarska pitanja kao što su tko, što, kada, kako, gdje i zašto. Utvrdit ćemo sadržavaju li uistinu promotivni materijali Knjižnice tko je nositelj službe ili manifestacije, gdje se ona održava, kada se održava, njezin sadržaj i svrha. Također, pretpostavka je da letci, upute, obavijesti i sl., korisnike i građane kvalitetno obavještavaju o aktivnostima, akcijama, zbivanjima u knjižnici, otvaranjima novih prostora, odjela ili službi, upućuju na korištenje knjižnicom, katalozima, odjelima i sl. LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ

43


Analiza rezultata

Istraživanje je provedeno zbog isticanja važnosti kvalitetnog oblikovanja promotivnih

materijala u svrhu predstavljanja ustanove, njenih usluga, projekata i promicanja službi koje djeluju unutar knjižnice. U samo istraživanje uvrštena su iskustva dosadašnjih idejnih rješenja obavještavanja korisnika korištenih u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. Kroz istraživanje možemo uočiti bitne stavke koje kvalitetno oblikovan promotivni materijal mora sadržavati da bi u konačnici ispunjavao svoju ulogu, tj. pretpostavku da će pomoći u promociji knjižnice, njenih aktivnosti i usluga kod stalnih i budućih potencijalnih korisnika. Istraživanjem smo željeli detektirati elemente koji moraju biti prisutni u svakom kvalitetnom osmišljenom promotivnom materijalu, a korisnici ih smatraju osobito važnima. U ovom dijelu smatrali smo kako treba istaknuti frekvencije posjeta i posudbe građe ispitanika u Knjižnici zbog daljnje analize u smjeru važnosti prisutnosti promotivnih materijala vezanih za određenu aktivnost, uslugu ili događaj. Prema dobivenim rezultatima 6 korisnika jednom godišnje posudi knjigu, jednom mjesečno njih 130, jednom u dva tjedna 156 korisnika, jednom u pola godine 14, jednom u tri mjeseca 47, dok se ostatak ispitanika odnosi na nečlanove. (grafički prikaz IV.) Grafički prikaz IV. – Frekvencija posudbe knjiga u GISKO‐u od strane ispitanika Istraživanjem se nastojalo provjeriti koje su pisane promotivne materijale najviše i najčešće uočavali u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. Od ponuđenih materijala kao veliko iznenađenje najčešće su isticani straničnici. Prema iskustvima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, najveće iznenađenje jer se veća sredstva izdvajaju za plakate, letke, brošure i slične materijale. Pretpostavka je da su straničnici u većoj mjeri isticani upravo zbog dvojake funkcionalnosti, kao informativni materijal, ali i kao označivač stranica koji je u svako vrijeme uz korisnika odnosno čitatelja. Straničnici ili označivači stranica prilikom čitanja, promotivni su materijali koji svakodnevno mogu korisnika povezivati s knjižnicom i podsjećati ga na usluge ili

44

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ


225 broj bibliografske jedinice

aktivnosti koje ona nudi. U tom slučaju, mišljenja smo da, straničnici dizajnerski trebaju biti usklađeni s ostalim materijalima o aktualnom događanju knjižnice te sadržavati osnovne obavijesti o knjižnici kao što su adresa, bojevi telefona pojedinih odjela i sl. Kako je korisnicima prilikom ispitivanja omogućeno davanje više odgovora na pitanje: "Koje ste pisane promotivne materijale uočili u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek?", u nastavku slijedi popis promotivnih materijala isticanih od više prema manje pojavljivanom pojmu. Na popisu su već spomenuti straničnici dok ih slijede pisani materijali za radno vrijeme, adresa i brojevi telefona GISKO‐a, opće obavijesti knjižnice, izložbe, razne aktivnosti (radionice, predavanja, susreti s autorima), aktivnosti na računalu te na samom kraju materijali za pretraživanje baza podataka. Nastavljeno na prethodno pitanje većina ispitanika smatra da pisani promotivni materijali trebaju biti zastupljeniji izvan knjižnice, nego u samoj ustanovi. Da materijali trebaju biti na dostupnom mjestu unutar knjižnice kako bi korisnici sami uzeli što ih zanima misli 168 ispitanih osoba, 219 osoba smatra da se knjižnica putem spomenutih materijala treba više reklamirati izvan knjižnice (fakulteti, bolnice, kafići), dok njih samo 25 želi da im stručna osoba unutar Knjižnice uruči promotivni materijal. Za daljnje poslovanje knjižnice i oblikovanje pisanih promotivnih materijala, dva vrlo važna pitanja koje smo postavili ispitanicima dala su zanimljive odgovore. Na pitanje: "Mogu li kvalitetni pisani promotivni materijali utjecati na to da produžite članstvo u GISKO?", 273 korisnika odgovorila su potvrdno, a 139 ispitanika smatra da na njih takvi materijali nemaju većeg utjecanja. (grafički prikaz V.) Grafički prikaz V. – Mogu li kvalitetni pisani promotivni materijali utjecati na to da produžite članstvo u GISKO‐u? Drugo pitanje: "Mogu li kvalitetni pisani promotivni materijali utjecati na to da, ako eventualno niste, postanete član GISKO‐a? (plakati, letci, straničnici koji promoviraju usluge, službe i aktivnosti knjižnice)", dalo je vrlo slične odgovore u kojima 300 ispitanika smatra da mogu, dok 112 ispitanih osoba smatra da to ne bi bio slučaj. (grafički prikaz VI.)

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ

45


Grafički prikaz VI. – Mogu li kvalitetni

pisani

promotivni

materijali utjecati na to da, ako eventualno niste, postanete član GISKO? Zabrinjava relativno velik postotak ispitanika koji smatra količinu pisanih promotivnih materijala nedovoljnom, gdje je njih samo 150 zadovoljno, dok ostatak ispitanih odlazi na nezadovoljne i relativno zadovoljne. (grafički prikaz VII.) Grafički prikaz VII. ‐ Smatrate li da je obavještavanje putem pisanih materijala

u

dovoljnoj

mjeri

prisutno u GISKO‐u? Također, u većem je broju izražen i broj frekventnih odjela za koje korisnici očekuju dodatnu promociju putem promotivnih materijala. Bibliobusna služba, Klub za mlade GISKO, Medioteka, ali i Odjel za rad s djecom i mladima, Posudbeni odjel za odrasle i Studijska čitaonica važni su odjeli koje se najviše spominjalo u ovom kontekstu. (grafički prikaz VIII.) Grafički prikaz VIII. ‐ Koji odjel po Vašem

mišljenju

u

Gradskoj

i

sveučilišnoj knjižnici Osijek zahtjeva dodatnu promociju putem pisanih promotivnih materijala?

46

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ


225 broj bibliografske jedinice

Koje elemente treba sadržavati kvalitetno oblikovan pisani promotivni materijal korisnici navode elemente koje spominje literatura, a koji se već primjenjuju u izradi takvih materijala. Ispitanicima je ponuđen odabir više odgovora, a prema njima promotivni materijali koji su za cilj imali prikazati knjižnicu kao kulturno informacijsko središte trebaju sadržavati osnovne podatke o ustanovi, umjetniku ili događaju, o svakom radu umjetnika ili aktivnosti pojedinačne podatke, biografiju umjetnika, autora, gosta, radno vrijeme Knjižnice i vrijeme trajanja samog događaja ili aktivnosti. Osim navedenih podataka potrebno je istaknuti prepoznatljiv logotip knjižnice, koji ujedno služi kao svojevrsni podsjetnik njezinog postojanja i njezine osnovne djelatnosti. Žele letak koji dizajnerski odgovara funkcionalnim i estetskim zahtjevima. Da je uporabljiv i koristan, skladan, privlačan i primamljiv, živih boja i lako uočavajuć. Ispitanici smatraju da plakat o događaju ili aktivnosti mora biti ujednačen s letkom i služiti za pozivanje većeg broja građana te treba biti postavljen u izložbene vitrine ili u drugim frekventnim dijelovima grada. Ovakvi materijali trebali bi se izrađivati za svaku novu ili postojeću uslugu i aktivnost koje se nude u knjižnici jer, osim što obavještavaju i na taj način indirektno povećavaju broj korisnika, oni utječu na razvijanje pozitivnog stava građana o knjižnici, njezinim uslugama i stručnom osoblju. Zaključak

Promotivni materijali trebali bi prema literaturi, ali i prema ispitanicima biti integrirani

u sve aspekte poslovanja knjižnice, odnosno knjižnice u cjelini. Promotivne materijale treba oblikovati tako da ostanu dosljedni vizualnom identitetu te da im bude osigurana upotrebljivost pri promicanju funkcija knjižnice. Dobro oblikovani materijali osiguravaju veću informiranost šire javnosti, kao i promicanje knjižnice i njenih aktivnosti. Svaka bi knjižnica, u sklopu svojih mogućnosti, trebala zadovoljiti potrebe svakog pojedinog korisnika za obavijestima, a knjižničari kao stručne osobe moraju shvatiti važnost izrade materijala s takvim obavijestima. Važno je razumjeti da takvi materijali pokazuju promocijsku aktivnost u koju spada oglašavanje, publicitet, odnosi s javnošću i unapređenje svih knjižničnih usluga općenito. Razne su metode marketinga uz pomoć koji se može promovirati knjižnica, a kvalitetno oblikovani propagandni materijali metoda je koja uz praćenje preporuka struke može polučiti izvrsne rezultate.

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ

47


Literatura Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Lokve : Benja, Lokve, 2006. Eiglier, Pierre ; Langeard, Eric. Marketing usluga. Rijeka : Vitagraf, 1999. Gorman, Michael. Postojana knjižnica. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. Informacijske znanosti u procesu promjena. / uredila Lasić‐Lazić, Jadranka. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2005. Lasić‐Lazić, Jadranka. Znanje o znanju. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1996. Meler, Marcel. Promocija. Osijek : Ekonomski fakultet u Osijeku, 1997. Upute za poslovanje narodnih knjižnica. / uredila Aleksandra Malnar. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 1996.

48

LUKAČEVIĆ / PAĐEN‐FARKAŠ


226 broj bibliografske jedinice

VISOKOŠKOLSKE KNJIŽNICE – MOGUĆI OBLICI MEĐUSOBNE SURADNJE KAO PREDUVJET RAZVOJA U INFORMACIJSKOM DRUŠTVU University libraries – possible models of cooperation as a precondition for the development in the information society Sanda Hasenay Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Prehrambeno‐tehnološki fakultet Osijek sanda.hasenay@ptfos.hr Svjetlana Mokriš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek marendic@gskos.hr UDK / UDC 027.7:004 Stručni rad / Professional paper

Primljeno / Received: 24.07.2013.

Sažetak Snažan razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije uvjetovao je promjenu uloge visokoškolskih knjižnica unutar akademske zajednice pri čemu je pažnja sa sakupljanja i obrade knjižnične građe sve više usmjerena prema korisniku i njegovim sve složenijim zahtjevima. Nepovoljno gospodarsko okruženje u kojemu visokoškolske knjižnice danas djeluju, a koje uzrokuje i nedostatno financiranje u raznim segmentima poslovanja mogu uzrokovati nedostatno zadovoljavanje korisničkih potreba. Jedno od mogućih rješenja navedenih problema jest i međusobna suradnja visokoškolskih knjižnica koja je do sada bila više osobne prirode, a manje sustavna i organizirana. Suradnju je moguće ostvariti provođenjem različitih programa i projekata vezanih uz nabavu i obradu knjižnične građe, kao i uz pružanje informacijskih usluga korisnicima te njihovu edukaciju. Ključne riječi: visokoškolske knjižnice, suradnja, zajedničke usluge

HASENAY / MOKRIŠ

49


Summary Strong development of information and communications technologies caused changing of the role of university libraries within the academic community whereby the focus is shifted from collecting and processing library materials to users and their increasingly complex requirements. Unfavourable economic environment in which higher education libraries now operate, which causes insufficient financing in various business segments may cause insufficient fulfilment of users' needs. One of the possible solutions of these problems is the mutual cooperation between university libraries, which has so far been more personal and less systematic and organized. Co‐ operation can be achieved by implementing various programs and projects related to the acquisition and processing of library materials, as well as the provision of information services to users and their education. Keywords: Academic libraries, collaboration, shared services Uvod Kroz povijest čovjek je uvijek tražio mogućnosti što lakšeg prijenosa informacija s jednog mjesta na drugo pa tako, ako pogledamo u prošlost, možemo vidjeti kako su novi sustavi prijenosa informacija utjecali na kvalitetu života pojedinca, ali i zajednice u cjelini. Katalozi rukopisa knjižničnih fondova iz 13. stoljeća (Registrum librorum Angliae), nastojanja P. Otleta i H. La Fontainea da izrade svjetsku bibliografiju, nastojanja znanstvenika unutar tzv. Bridge movementa, viziju V. Busha o velikom računalu i mnoge druge zamisli potvrđuju vjekovnu čovjekovu težnju da nadzire i prikuplja sve pisano bogatstvo i omogućuje njegovu uporabu. Suradnja među informacijskim stručnjacima i danas je imperativ pravovremenog i uspješnog pružanja informacija korisnicima, njihova vizija u novim, možda ne uvijek i jednostavnijim rješenjima kojima bi u konačnici riješili upite koje su pred njih postavili njihovi korisnici. Kao rezultat razvoja informatičkih i informacijskih tehnologija knjižnice također mijenjaju ulogu i načine ophođenja prema korisnicima. U prošlosti su više bile usmjerene na skupljanje i obradu građe, dok je danas naglasak prvenstveno na pružanju usluga korisnicima. Isto tako, suradnja informacijskog stručnjaka i korisnika ključna je točka u postizanju uspjeha u ostvarivanju obrazovnih programa podržanih informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Zbog toga, knjižnice moraju biti transparentne i dostupne svojim korisnicima u sve zahtjevnijim oblicima pružanja informacija. Povezanost visokoškolskih knjižnica, ne samo jednog

50

HASENAY / MOKRIŠ


226 broj bibliografske jedinice

sveučilišta, nego i među različitim sveučilištima postala je neophodna zbog različitih i svestranih upita na koje moraju odgovoriti. Isto tako, danas kada se sva sveučilišta temelje na integraciji i transparentnosti, kada potiču mobilnosti hrvatske akademske zajednice i kada je nezamislivo baviti se znanstveno‐nastavnim radom bez upotrebe suvremenih tehnologija u tom procesu obrazovanja i učenja svakako je potrebno da i fakultetske knjižnice, ustrojbene jedinice svakog pojedinog fakulteta, usmjere svoje djelovanje na suradnju među knjižnicama koje djeluju u sastavu svake pojedine sastavnice sveučilišta, da funkcioniraju kroz pravodobnu i pouzdanu dostupnost informacijama u svim aspektima djelovanja, a koja donosi bolju i učinkovitiju uslugu korisnicima. Pri tom se prvenstveno misli na izradu kvalitetnih zajedničkih programa i projekata u čijoj bi realizaciji sudjelovale središnje sveučilište knjižnice, fakultetske knjižnice, knjižnice odsjeka te svakako kao nezaobilazan partner te institucije koje obrazuju informacijske stručnjake, a napose knjižničare, a sve u cilju pružanja kvalitetne knjižnične usluge zahtjevnim korisnicima sveučilišne zajednice. Suradnja visokoškolskih knjižnica Uspjeh aktivnog angažiranja pojedinca radi obrazovanja ovisi o kvalitetnim izvorima informacija i znanja, među koje na prvom mjestu ubrajamo knjižnice, do čijih je fondova moguće doći uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije. Jedan od nužnih preokreta u knjižničnom poslovanju, posebice kod visokoškolskih knjižnica, jest i podrobno osmišljavanje knjižnično‐informacijskih usluga radi aktivnog uključivanja knjižnica u znanstveno‐obrazovni postupak te ostvarenja kvalitetnih preduvjeta za razvoj informacijske pismenosti kod knjižničnih korisnika kao osnove za cjeloživotno učenje. Stoga danas visokoškolske knjižnice moraju ići upravo na tragu rečenoga u iznalaženju novih načina pružanja što kvalitetnijih usluga krajnjem korisniku. Ali što je to dobra usluga? Koji su to pokazatelji kojima ocjenjujemo dobru uslugu? Sve su to pitanja na koja trebamo dati odgovore. Dobra usluga je ona usluga koja kao rezultat u konačnici ima zadovoljnog korisnika. Pokazatelji kojima ocjenjujemo dobru uslugu mogu biti: jasno definirani upiti na koje korisnik treba odgovoriti prilikom podnošenja svojih zahtjeva; raznovrsnost u načinu iznalaženja kvalitetnih informacija koje će biti rezultat usluge; organizacija vremena koja je potrebna za rješenje zahtjeva; točnost i pouzdanost informacije koju korisnik dobiva kao rezultat svojih zahtjeva; kvalitetna komunikacija na relaciji informacijski stručnjak – korisnik i na kraju, no ne manje važno, kreativnost samog informacijskog stručnjaka za iznalaženje novih metoda kojima će se olakšati iznalaženje odgovora na informacijske upite korisnika.

HASENAY / MOKRIŠ

51


Jedna od važnih stavki u tom procesu iznalaženja informacija svakako je i suradnja među knjižnicama. U današnjem okruženju, kada je kriza zahvatila svaki segment života, ne smije se zaboraviti da i knjižnice nemaju dovoljno sredstava koja bi im bila dovoljna da nabave građu (bez obzira na oblik na kojem je građa pohranjena), a kojom bi zadovoljili svoje korisnike te se nameće zaključak da je mnogo lakše nabaviti građu kroz zajedničko ulaganje nego pojedinačno. Knjižnice, kao i druge neprofitne organizacije, bit će sve više izložene tržištu i natjecanju za udio u opadajućim zalihama. Knjižnice se nalaze pred novim upravljačkim izazovima, prvenstveno kako odgovoriti na sve veća očekivanja korisnika i financijera s jedne strane te sve manja proračunska sredstva s druge strane, a uz to zadržati i trajno unapređivati kvalitetu usluga. Knjižnice koje žele kvalitetno planirati izgradnju svojeg fonda svakako će to napraviti mnogo lakše u suradnji s drugim knjižnicama. Isto tako eksponencijalan rast informacija i znanja zahtijevaju vještine i sposobnosti koje će osigurati njihovo najučinkovitije upravljanje. Knjižnica svjedoči o razvoju kulture u nas, ona čuva riznicu pisanih djela u kojima je čovjek izrazio svoj interes prema svijetu skupljajući i čuvajući građu za buduće tražitelje mudrosti i istine. Ovo nedovoljno poznato i neistraženo blago svih knjižnih fondova potrebno je učiniti svim našim sveučilištarcima i znanstvenicima dostupnim za istraživanje. Zahvaljujući informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji knjižnice su u prilici unaprijediti postojeće usluge i razviti nove s naglaskom na interakciji korisnika s građom u elektroničkom obliku i individualizaciju takva pristupa kroz odabir parametara u skladu sa željama i potrebama korisnika . Iz svega rečenog vidljivo je da bi se najprije trebao napraviti akcijski plan koji bi sadržavao sve informacije koje su potrebne za ostvarenje zadanog cilja (nosioci zadataka, izvori financiranja i rokovi izvršenja, …), a to je povezivanje visokoškolskih knjižnica u čvrstu zajednicu kojoj bi središnja poveznica svakako trebala biti sveučilišna knjižnica. Kao što kaže Lluís M. Anglada, ako se ciljevi za provođenje projekta postave tako da budu ostvarivi, to potiče nove projekte i na taj se način oplemenjuju aktivnosti suradnje knjižnica. To bi se trebalo ostvariti zajedničkim programima unutar kojega bi se trebali razviti različiti projekti . Prije svega, potrebno je osigurati funkcionalnu povezanost knjižnica, odnosno omogućiti praćenje svih procesa knjižničnog poslovanja u knjižnicama (izgradnja i nadzor fizičkog sadržaja i vrijednosti fondova, izgradnja kataloga i drugih informacijskih pomagala za pretraživanje i pregledavanje građe, posudba i pružanje drugih usluga korisnicima knjižnice, izgradnja kataloga i drugih informacijskih pomagala) te stvoriti organizacijsku osnovu za povezivanje i funkcioniranje knjižničnog sustava razrađivanjem, prema segmentima, funkcionalnih veza, prava i obveza knjižnica u sustavu, a vezano uz ostvarivanje njihovih zadaća.

52

HASENAY / MOKRIŠ


226 broj bibliografske jedinice

Samo funkcionalno povezane visokoškolske knjižnice mogu surađivati na zajedničkim

projektima u svrhu osiguranja njihova trajnog razvoja. Neki od projekata koje je moguće razvijati jesu: • partnerska izgradnja, uvođenje i unapređenje informativno‐referalne mrežne usluge Pitajte knjižničara među knjižnicama; • posudba i korištenje građe (npr. jedinstvena posudba s osiguranim osnovnim preduvjetima (usklađeni pravilnici o posudbi svih sastavnica, modul jedinstvenog kolanja, zajednička bazu podataka o korisnicima i baza o posjedovanju na razini skupnog kataloga); • edukacija korisnika – studenata i znanstveno‐nastavnog osoblja (npr. virtualna učionica, čiji bi polaznici i korisnici svladavali temeljne i napredne vještine informacijske pismenosti, kako bi se osposobili za uspješno svladavanje nastavnih programa na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju te trajno stjecanje znanja i cjeloživotno učenje; • oblikovanje knjižničnih proizvoda (npr. portal knjižničnog kao zajednička pristupna točka svim sastavnicama knjižničnog sustava koji bi omogućavao pristup skupnim katalozima, bazama podataka (bibliografskim i s cjelovitim tekstovima), biltenima, specijalnim bazama podataka za posebne skupine korisnika (npr. baze podataka znanstvenih radova pojedinog fakulteta), predmetnim pristupnicima prema pojedinim znanstvenim i stručnim područjima. Da bi se suradnja među visokoškolskim knjižnicama ostvarila, potrebno je da se ostvari nekoliko pretpostavki: • da knjižnično i ostalo informacijsko osoblje prihvati ideju o praktičnim i ekonomičnim razlozima za suradnju; • da se dogovorno započne planiranje knjižnične djelatnosti na nacionalnoj/sveučilišnoj razini; • da se izrade konkretni planovi i programi suradnje i odrede metode za vrednovanje rezultata; • da zacrtani planovi budu ostvarivi, da imaju izdvojene prioritete i da su prihvatljivi onima koji ih trebaju provesti . Prema Ranganathanu, kvaliteta je knjižnice vidljiva u tome je li knjižnica u mogućnosti pružiti korisniku građu u trenutku kada je ona korisniku potrebna. Dokazivanje uspješnosti poslovanja na osnovi sustavna praćenja potreba i stavova korisnika te predstavljanja podataka o financijskome poslovanju pokazuje se kao značajniji čimbenik u ukupnome djelovanju suvremenih javnih službi. Uspješnost društva, pojedinih njegovih segmenata i pojedinaca mjeri se prije svega razinom primijenjenog znanja i proizlazećom kvalitetom proizvoda i usluga, namijenjenih društvu ili pojedincima u njemu. Odnosno, bez sustava upravljanja znanjem ne može se mjeriti ni kvaliteta samih usluga koju knjižnice nude, a time ni ukupna kvaliteta knjižnice. Radi što kvalitetnijeg sustava upravljanja znanjem potrebno je udruživanje malih fakultetskih knjižnica u

HASENAY / MOKRIŠ

53


suradnji zbog uspješnosti u primjeni sustava upravljanja znanjem koji treba biti dio politike strategije knjižnice, ali isto tako i dio politike strategije svakog fakulteta. Svakako da bi se moglo postaviti i pitanje: zašto nam je potrebna takva vrsta suradnje? Ali i odgovor je vidljiv i sam se nameće. Većina fakultetskih knjižnica ima nedovoljan broj knjižničara, neadekvatan prostor, smanjena sredstva za nabavu nove građe i slične probleme. Da bi se svi ti nedostaci minimalizirali, potrebno je uspostaviti kvalitetnu suradnju jer na taj način svaka pojedina knjižnica "izlazi iz svojih ograničavajućih zidova" i postaje dio cjeline koja može napraviti puno više i biti pokretač ne samo u pružanju informacija i usluga svojim korisnicima na sveučilištu, nego i pokretač i aktivni sudionik kulturno‐umjetničkog života sveučilišne i društvene zajednice.. Kako kaže Ciceran "Za knjižnicu je važno da ona nije samo spremište knjiga, nego aktivni sudionik i stvaratelj života u zavičajnoj zajednici". Pri tome se ne smije obraćati pozornost ne eventualne prijašnje neuspjehe. Maurice B. Line kaže da je suradnja ponekad kao drugi brak, koji predstavlja "trijumf nad iskustvom te da suradnju ne treba započinjati, ako ne vjeruješ da će rezultati suradnje biti bolji od dosadašnjih" . Zaključak Obrazovanje je temelj društva. Kvalitetnim sustavom obrazovanja dobivamo kadar koji je relevantan i konkurentan na današnjoj burzi rada. Trebamo školovane, mlade ljude koji će nova znanja lako i jednostavno moći primijeniti u svom daljnjem poslu, ali i životu. Visokoškolske su knjižnice mjesta, slobodno ih možemo nazvati i prozori u informacijsku zbilju današnjih intelektualaca, koja pružaju mnoštvo usluga svojim korisnicima u raznovrsnim oblicima, od najjednostavnije posudbe publikacija u samoj knjižnici, preko međuknjižnične posudbe, pa sve do edukacije korisnika (bilo kroz različite tečajeve u samoj knjižnici, bilo kroz edukaciju na daljinu), ali i ocjenjivanja relevantnosti pronađenih rezultata. Stoga je stalno usavršavanje neizbježno i opet dolazimo do činjenice koja se stalno ponavlja: kvalitetan informacijski stručnjak = kvalitetna usluga. Kvaliteta i evaluacija svake knjižnice započinje u samoj knjižnici, stoga treba započeti malim koracima da bi uspjeh bio potpun. Iz svega toga navedenog, ali s ciljem što kvalitetnije usluge, neophodna je suradnja među knjižnicama kroz različite, zajedničke programe odnosno projekte, a svakako uz punu suradnju ustanova i sveučilišta u čijem su sastavu same knjižnice.

54

HASENAY / MOKRIŠ


226 broj bibliografske jedinice

Literatura Badurina, Boris ; Dragija Ivanović, Martina ; Krtalić, Maja. Vrednovanje knjižničnih službi i usluga akademskih i narodnih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 1(2010), str. 47‐63. Balog, Antal: Poslovanje knjižnica u zadaći prikupljanja sredstava. Vjesnik bibliotekara Hrvatske // 53, 3/4(2010), str. 42‐65. Ciceran, Iva. Gradska knjižnica – dnevni boravak grada. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53, 3/4(2010), str.172‐176. Line, Maurice B. Cooperation: the triumph of hope over experience? // Interlending and document supply, 25 2(1997), str. 64‐72. Preuzeto iz Anglada, Lluís M. Working together, learning together : the Consortium of Academic Libraries of Catalonia. // Information technology and libraries, vol. 18, 3(1999), str. 139‐144. Martek, Alisa ; Krajina, Tamara ; Fluksi, Tea. Koliko je zapravo dobra vaša knjižnica? // Uspostava kvalitete u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama – knjižnice u bolonjskom okruženju : zbornik radova 10. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 24.‐26. travnja 2008. / ur. Irena Pilaš i Alisa Martek. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009., str. 11‐23 Nenadić, Andrija. Mogućnosti visokoškolskih knjižnica u procesima obrazovanja na daljinu : magistarski rad. Zagreb, Autor, 2005., str. 83. preuzeto iz Okrugli stol o Strategiji informatičkog obrazovanja u Hrvatskoj: Prilozi: Teze za strategiju informatičkog obrazovanja u Hrvatskoj. Zagreb, 13. 11. 1999., Zagrebački velesajam http://www.hdpio.hr/savjetovanja/info99/okrugli‐ stol/matijevic/index.html Plašćak, Bernardica ; Petr Balog, Kornelija. Per aspera ad astra : trnovit put jedne fakultetske knjižnice prema kvaliteti. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 67‐92. Ranganathan, S. R. The Five laws of library science. Bangalore : SRELS, 1931. (Digitized: Fall 2006) Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" : Školska knjiga, 2000. SURADNJA među knjižnicama. // URL: www.ffzg.unizg.hr/infoz/biblio/nastava/dz/text (2011‐ 12‐01) Vrana, Radovan. Knjižnice u 21. stoljeću : jamstvo kvalitete i podrška učenju u elektroničkom okruženju. // Edupoint, 29, 4. URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/29/clanci/2.html Zovko, Tihonija. Središnja biskupijska i fakultetska knjižnica u Đakovu. // Diacovensia 14, 2(2006), str. 755‐776.

HASENAY / MOKRIŠ

55


227 broj bibliografske jedinice

IZGRADNJA ZBIRKE PERIODIKE RAZMJENOM ČASOPISA MATHEMATICAL COMUNICATIONS U KNJIŽNICI ODJELA ZA MATEMATIKU SVEUČILIŠTA U OSIJEKU Building the periodic journal collection by exchange for Mathematical Comunications journal in the Library of Department of mathematics, University od Osijek Mirna Šušak Lukačević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za matematiku msusak@mathos.hr Sanda Hasenay Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno‐tehnološki fakultet Osijek hasenays@ptfos.hr Ivana Šuvak‐Pirić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno‐tehnološki fakultet Osijek Ivana.Suvak@ptfos.hr UDK / UDC 027.7:378.634(497.5 Osijek)>:005 Stručni rad / Professional paper Primljeno / Received: 10.5.2013.

Sažetak U Knjižnici Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku izgrađuje se zbirka periodike koja u Knjižnicu pristiže kupnjom, razmjenom i darom. U ovom radu bit će prikazan časopis "Mathematical Comunications" čiji je izdavač Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku te način izgradnje zbirke razmjenom za isti. Cilj ovog rada jest utvrditi važnost razmjene časopisa za izgradnju zbirke. Ključne riječi: časopisi, razmjena, knjižnica Odjela za matematiku, Mathematical Comunications

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ

57


Abstract In the library of Department of Mathematics, University of J. J. Strossmayer in Osijek, a collection of periodicals is being built by methods of purchase, exchange or as gifts. This work presents the journal Mathematical Comunications, published by the Department of Mathematics, University of J. J. Strossmayer in Osijek, and describes the way the journal collection is being built using exchange with other journals. The aim of this work is to determine the importance of journal exchange in the creation of journal collections. Keywords: journals, exchange, library of Department of Mathematics, Mathematical Comunications Uvod Broj i kvaliteta usluga koje nude knjižnice proizlaze iz opsega i kvalitete zbirki kojima raspolažu odnosno kojima osiguravaju pristup. 1 Nabava građe i izgradnja fonda spada u najznačajnije dijelove knjižničnog poslovanja te je ujedno i pretpostavka za ostale djelatnosti, od stručne obradbe i informacijske službe, do svih oblika korištenja i posudbe. 2 Visokoškolske su knjižnice knjižnice koje svaka za sebe imaju svoje posebnosti, s obzirom da su najčešće specijalizirane za određeno područje znanosti kojim se bavi visokoškolska ustanova kojoj knjižnica pripada. Fondovi visokoškolskih knjižnica trebaju osiguravati dostupnost knjižne građe koja zadovoljava potrebe korisnika. Važno je da zbirka pokriva potrebe akademskog programa, što treba biti razvidno iz javnog očitovanja knjižnice o svrsi i ciljevima njezina djelovanja te iz pisanog plana nabave. Visokoškolske knjižnice građu koju ne posjeduju u svojim zbirkama pribavljaju na različite načine: kupnja, dar, zamjena vlastitih izdanja, zamjena duplikata iz svojih fondova, vlastita izdanja, otkup Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Jedan od važnijih načina nabave svakako je zamjena vlastitih izdanja časopisa s naslovima iz istih i srodnih područja znanosti kako domaćih tako i inozemnih izdavača. Osobito je važna međunarodna razmjena knjižnične građe jer preko izdavačke djelatnosti nacionalna kultura i znanost prodiru u svijet, a uvelike se štede i financijska sredstva. Ponekad knjižnica zamjenom dobiva i građu koju bi inače teško mogla kupiti i na takav način obogaćuje svoj fond, a svojim korisnicima pribavlja kvalitetne, relevantne izvore informacija.

                                                            1 Dragija, Martina ; Aparac‐Jelušić, Tatjana. Pristup i metodologija istraživanja o kvaliteti zbirki u knjižnicama visokih

učilišta. // Glasnik Društva bibliotekara Split 7(2000), str. 164. 2 Krajina, Tamara ; Markulin, Helena. Nabava knjižnične građe u visokoškolskim knjižnicama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 3(2011), str. 23

58

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ 


227 broj bibliografske jedinice

U kulturnoj i znanstvenoj suradnji postoje utvrđeni postupci međunarodne zamjene publikacija3, ali dvije knjižnice mogu međusobno urediti zamjenu građe i mimo tih sporazuma. Zamjena se može provesti prema načelu svezak za svezak ili stranica za stranicu, prema načelu čiste novčane istovrijednosti (obračunata zamjena), no može se obaviti i bezobzira na pojedinačnu vrijednost publikacija koje se zamjenjuju, prema načelu djelo za djelo (neobračunata zamjena). Poželjno je da knjižnice vode popis zamjene u obliku kartoteke odnosno datoteke ustanova, sastavljen prema zemljama, a unutar toga prema ustanovama s kojima se obavlja zamjena. S jedne se strane u takvu popisu vodi primljena građa, a s druge građa koja je suradnicima poslana u zamjenu. Iako ima svojih prednosti, dobro vođena zamjena građe traži veliko zauzimanje djelatnika koji rade na tome.4 U ovom radu pokušalo se prikazati koliko razmjena utječe na izgradnju zbirke periodike ali isto tako i cjelokupnog knjižničnog fonda u Knjižnici Odjela za matematiku, odnosno cilj je bio utvrditi važnost razmjene časopisa na samu izgradnju zbirke. Knjižnica Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku specijalizirana je za izgradnju fonda iz područja matematike i informatike te izgradnju zbirke periodike i zbirke ocjenskih radova. Početni fond Knjižnice nastao je od knjiga i časopisa Zavoda za primijenjenu matematiku i kroz donacije. Ubrzo nakon osnutka Odjela za matematiku osniva se Knjižnica te počinje intenzivna nabava knjiga i časopisa značajnih svjetskih izdavača (Springer‐Verlag, Cambridge Univ. Press, American Math. Soc., SIAM, Math. Asoc. of America, London Math. Soc., McGraw Hill itd.) kao i udžbenika izdanih u Hrvatskoj. Knjižnica ima i svoje mjesto na mrežnoj stranici Odjela5, preko koje je korisnicima omogućeno da se upoznaju s uvjetima posudbe građe, da preko mrežnog kataloga pretražuju građu koju Knjižnica posjeduje, da vide bilten prinova te im je također preko mrežne stranice omogućen pristup mrežnim bazama podataka. U cjelokupnom fondu Knjižnice posebno mjesto zauzima izgradnja zbirke periodike koja se popunjava kupnjom, razmjenom i darom časopisa. Zbirka periodike Knjižnice Odjela za matematiku trenutno broji 339 naslova iz Hrvatske i inozemstva, od kojih redovito pristiže 204 naslova, a izgrađuje se kupovinom, razmjenom i darom. Kod nabave časopisa kupovinom vodi se računa do to budu specijalizirani naslovi koji pokrivaju područje matematike i informatike te se nabavljaju uz dogovor sa znanstvenicima i Upravom Odjela, a kod razmjene najzastupljeniji su časopisi iz područja matematike, no razmjena se obavlja                                                              3 Handbook on the International Exchange of Publications. 5th completely new ed. / Edited on behalf of IFLA by Kirsten Ekonen, Päivi Paloposki and Pentti Vattulainen. München : K. G. Saur, 2006. URL: http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=handbook%20on%20the%20international%20exchange%20of%20publica tions.%205th%20completely%20new%20ed.%20&source=web&cd=2&ved=0CDwQFjAB&url=http%3A%2F%2Fww w.hkdrustvo.hr%2Fdatoteke%2F1225%2Fvbh%2FGod.54(2011)%2Cbr.3&ei=9wobUruSOIa50QXd1YDwCQ&usg=AF QjCNHv51vdskBNJPqRk1bImOtvw8‐g4A&bvm=bv.51156542,d.d2k (2013‐08‐26) 4 Tadić, Katica. Rad u knjižnici. Opatija : Naklada Benja, 1994., str. 31 5 Vidi: http://www.mathos.unios.hr/hr/knjiznica/

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ

59


i časopisima koji pokrivaju druga područja. Časopisi koje Knjižnica dobiva kao dar također su najvećim brojem iz područja matematike i informatike. Pristizanje časopisa je kontinuirano i najčešće dolaze kao pojedinačni sveščići. U e‐bazu podataka unose se svi pristigli sveščići, a kvartalno se pregledava jesu li svi naslovi časopisa pristizali redovito te ako nisu uredništvu se šalje reklamacija s točnim podacima o sveščićima koji nedostaju. Zbirka periodike može se pretraživati na mrežnom katalogu koji je napravljen na Odjelu za matematiku te je pretraživ po naslovu, izdavaču i ISSN.6 O časopisu Mathematical Comunications Mathematical Comunications znanstveni je časopis koji izdaje Odjel za matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 7 u suradnji s Udrugom matematičara Osijek 8 . Časopis je pokrenut 1996. godine i od tada neprekinuto izlazi dva puta godišnje. Od pokretanja časopisa do danas promijenila su se dva glavna urednika, prvi glavni urednik časopisa bio je prof. dr. sc. Rudolf Scitovski (od volumena 1 do 17), a od volumena 18 odnosno od 1. siječnja 2013. godine glavni je urednik prof. dr. sc. Dragan Jukić. Uredništvo je časopisa od samog početka međunarodno, a članovi su iz Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Bosne i Hercegovina, Kostarike, Njemačke i Kanade. Uredništvo je imalo viziju kako časopis treba biti kvalitetan i vidljiv što većem krugu znanstvenika stoga su svi objavljeni radovi u časopisu Mathematical Comunications kao cjeloviti tekstovi dostupni na portalu HRČAK (Slika 1).9

Slika 1. Naslovnica časopisa Mathematical Comunications na portalu Hrčak

S obzirom na kvalitetu radova koji se publiciraju u časopisu Mathematical Comunications, inozemne recenzije, kao i uredništvo te zainteresiranost šire znanstvene zajednice za publiciranje                                                             6 Pretraživanje baze časopisa. URL: http://www.mathos.unios.hr/casopisi/. (2013‐04‐06) 7 Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku. URL: http://www.mathos.unios.hr/ (2013‐04‐06) 8 Udruga matematičara Osijek. URL: http://www.mathos.unios.hr/ums/ (2013‐04‐06) 9 Mathematical Comunications. URL: http://hrcak.srce.hr/mathematical‐communications (2013‐04‐06)

60

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ 


227 broj bibliografske jedinice

u istom Časopis je indeksiran u različitim citatnim bazama podataka10, od kojih je najznačajnija (barem za znanstvenu zajednicu u Republici Hrvatskoj) ISI Web of Science (WoS) u kojoj je indeksiran od 2008. godine, volumena 13 broja 1.11 Ulazak u citatno kazalo Science Citation Index Expanded 2010. godine potvrda je formalne i sadržajne kvalitete Časopisa. U Tablici 1 vidi se faktor odjeka (Impact factor) za 2010. i 2011. godinu, a u Tablici 2 prikazuje se rangiranost Časopisa u tematskoj kategoriji kao i kvartil kojem Časopis pripada u ISI Journal Citation Reports (ISI JCR).12 Tablica 1. Faktor odjeka (Impact factor) za časopis Mathematical Comunications

ukupna godina

citirano st

faktor faktor

odjeka

Immediac

odjeka/

za 5

y Index

broj radov

god

a

Eigenfactor ® Score

2011.

92

0.258

0.000

51

0.00064

2010.

52

0.176

0,038

52

0,00026

                                                            10 Baze podataka u kojima je indeksiran Mathematical Comunications:

Science Citation Index Expanded. URL: http://science.thomsonreuters.com/cgi‐bin/jrnlst/jlresults.cgi?PC=D&ISSN=1331‐0623 (2013‐04‐09); ISI Web of Science URL:http://apps.webofknowledge.com/WOS_GeneralSearch_input.do?product=WOS&search_mode=GeneralSearch&S ID=Q2OjM3EAbK8mFaKClOF&preferencesSaved= (2013‐04‐09); Current Mathematical Publications. URL:http://www.ams.org/bookstore‐getitem/item=CMP (2013‐04‐09); Mathematical Review. URL:http://www.ams.org/mathscinet/search/journaldoc.html?jc=MATCOM (2013‐04‐09); INSPEC.URL:http://web.ebscohost.com/ehost/resultsadvanced?sid=9f2f7cdb‐82b2‐423a‐a430‐ 22d303600fb8%40sessionmgr4&vid=8&hid=26&bquery=IS+1331‐ 0623&bdata=JmRiPWE5aCZkYj1lcmljJmRiPWluaCZsYW5nPWhyJnR5cGU9MSZzaXRlPWVob3N0LWxpdmU%3d (2013‐04‐09); Current Index to Statistics. URL:http://www.imstat.org/publications/indexes.htm (2013‐04‐09); Zentralblatt für Mathematik URL:. http://www.zentralblatt‐math.org/zmath/ (2013‐04‐09); Mathematics Abstracts Urlich's. URL:http://ulrichsweb.serialssolutions.com/login (2013‐04‐09); Hrčak. URL:http://hrcak.srce.hr/mathematical‐communications (2013‐04‐09); DOAJ. URL: http://www.doaj.org/doaj?func=search&template=&uiLanguage=en&query=Mathematical+Communications&filter= media%3A%22journal%22 (2013‐04‐09); SCOPUS. URL:http://www.scopus.com/results/results.url?sort=plf‐f&src=s&st1=1331‐ 0623&sid=DC5B0BC47398132A0176D4E84E007174.CnvicAmOODVwpVrjSeqQ%3a60&sot=b&sdt=b&sl=15&s=ISSN %281331‐ 0623%29&origin=searchbasic&txGid=DC5B0BC47398132A0176D4E84E007174.CnvicAmOODVwpVrjSeqQ%3a6 (2013‐04‐09); 11 Mathematical Comunications : Abstracting and Indexing. URL: http://www.mathos.unios.hr/mc/. (2013‐04‐06) 12 ISI Journal Citation Reports. URL: http://admin‐apps.webofknowledge.com/JCR/JCR?RQ=RECORD&rank=1&journal=MATH+COMMUN (2013‐04‐ 06)

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ

61


Tablica 2. Rangiranost časopisa u tematskoj kategoriji i kvartil kojem časopis pripada u ISI Journal Citation Reports za 2011. godinu

Kategorija MATHEMATICS MATHEMATICS, APPLIED

Ukupan broj

Poredak

časopisa u

časopisa u

kategoriji

kategoriji

289

267

Q4

245

229

Q4

Kvartil u kategoriji

S obzirom da je časopis Mathematical Comunications indeksiran u WoS bazi podataka tek

od 2008. godine, a od 2010. uvršten u ISI JCR, ne čudi da je i njegov faktor odjeka niži u odnosu na prosjek kategorija kojima pripada (matematika i primijenjena matematika) jer je potrebno određeno vremensko razdoblje kako bi se znanstveni radovi mogli citirati te kako bi se povećao faktor odjeka. Iz prikazanih rezultata u Tablici 1 vidljivo je povećanje citiranosti kao i faktor odjeka u samo jednoj godini. Isto tako važno je naglasiti da primarni cilj uredništva Časopisa nije povećanje faktora odjeka već prvenstveno objavljivanje kvalitetnih znanstvenih radova koji se temelje na znanstvenim istraživanjima znanstvenika iz područja matematike i informatike, te u konačnici predstavljanje rada Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku drugima kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Istraživanje: Važnost razmjene časopisa Mathematical Communications za izgradnju zbirke periodike Knjižnice Odjela za matematiku Od kako se časopis Mathematical Comunications počeo izdavati 1996. godine pokušavalo se uspostaviti suradnju s uredništvima sličnih časopisa iz cijeloga svijeta. Danas se Časopis razmjenjuje širom svijeta na više od 100 adresa za slične časopise koje izdaju sveučilišta, nacionalne stručne udruge ili nacionalne akademije znanosti. Od toga, 76 časopisa redovito pristiže. Od posebnog je značaja kontinuiranost pristizanja razmjene jer taj način popunjavanja zbirke kompenzira nedostatak financijskih sredstava. Cilj i metodologija istraživanja Istraživanje je imalo za cilj utvrditi važnost razmjene časopisa Mathematical Communications za izgradnju zbirke periodike Knjižnice Odjela za matematiku. Pretraživanje

62

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ 


227 broj bibliografske jedinice

baze podataka periodike Knjižnice provedeno je 4. ožujka 2013. godine. Iz rezultata su izuzeti svi naslovi koji ne pristižu redovito. U Tablicu 3 nisu uvršteni časopisi iz razmjene koji kasne s izlaženjem ili su prestali izlaziti zbog financijskih poteškoća, kao ni oni časopisi koji se više ne izdaju u tiskanom obliku nego su prešli na digitalna izdanja. Dobiveni rezultati analizirali su se prema naslovu časopisa, državama iz kojih dolaze izdavači časopisa, godini i broju časopisa kako su pristizali u razmjenu, kontinentima i broju zemalja iz kojih pristižu časopisi u razmjeni, kontinentima i broju časopisa koji pristižu u razmjeni te indeksiranosti časopisa u razmjeni u svjetskim bazama podataka. Svi podaci obrađeni su u MS Excel programu, u kojem su se rezultati prikazali grafički. Rezultati istraživanja

U Tablici 3 nalazi se abecedni popis časopisa, izdavači, godina početka razmjene te baze podataka u kojima su indeksirani isti, a koji se razmjenjuju za časopis Mathematical Comunications. Tablica 3. Abecedni popis časopisa13 koji se razmjenjuju za časopis Mathematical Communications i redovito pristižu u Knjižnicu Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku Razmj Br.

Naslov

Izdavač

ena od godine

Acta Mathematica et Informatica

1

Universitatis Ostraviensis (1211‐ 4774)/ od 2010. Communications in Mathematics (1804‐1388) AKCE International Journal of

2 Graphs and Combinatorics (0972‐ 8600)

3

4

Faculty of Science, University of Ostrava,

2004.

Chech Republic

Kalasalingam University, India

Archivum mathematicum (0044‐

Masaryk University, Chech

8753)

Republic

Atti Della Accademia Ligure Di

Academia Ligure di Scienze

Scienze E Lettere (1122‐651X)

e Lettere, Italy

Baze podataka u kojima su časopisi indeksirani

MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH

MathSciNet (Matematical 2004.

reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS MathSciNet (Matematical

1998.

reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

1996.

MathSciNet (Matematical reviews)

Atti del seminario matematico e

5

fisico del 'Università di Modena

Universita di Modena E

(0041‐8986)/ od 2004. Atti del

Reggio Emilia, Italy

1996.

MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH

Seminario Matematico e Fisico dell'

                                                            13 na svaki naslov časopisa stavljena je poveznica na mrežnu stranicu

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ

63


Università di Modena e Reggio Emilia (1825‐1269)

6

Boletin Sociedad Matematica

Sociedad Matematica

Mexicana (1405‐213X)

Mexicana, Mexico

MathSciNet (Matematical 1996.

reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Bollettino della Unione Matematica Italiana (0392‐4033)/ od 2008. La

7

Matematica nella Società e nella Cultura. Rivista della Unione

MathSciNet (Matematical Universita Bologna, Italy

2005.

reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Matematica Italiana. Serie I (1972‐ 7356)

8

9

10

Buletinul Societatii Numismatice

Romanian Academy,

Romane (1012‐0890)

Romania

Bulletin de la Société Royale des Science de Liège (0037‐9565)

Université de Liège,

des Lettres de Lódz (0459‐6854)

Naukowe, Poland

(1840‐4367)

Mathematical Society Banja L Bosnia and Herzegovina

Bulletin of the Calcutta

Calcutta Mathematical

Mathematical Society (0008‐0659)

Society, India

Bulletin of the Polish Academy of

Institute of Mathematics,

13 Sciences. Ser. Mathematics (0239‐ 7269)

1997.

Belgium Łódzkie Towarzystwo

11 Mathematical Virtual Institute

12

Institut de Mathématique,

Bulletin de la Société Sciences et Bulletin of International

2009.

Polish Academy of Sciences,

1997.

2011.

1997.

2013.

14

(1584‐2851)

North University of Baia

15 Universitatis Carolinae (0010‐

2008.

2628)

reviews), Zentralblatt MATH ‐ MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH reviews), Zentralblatt MATH,

Matematical reviews (MathSciNet), WoS, SCOPUS MathSciNet (Matematical

Faculty of Mathematics and Physics of Charles

MathSciNet (Matematical

Zentralblatt MATH,

Mare, Romania Commentationes Mathematicae

reviews), Zentralblatt MATH

INSPEC

Department of Mathematics and Computer Science

MathSciNet (Matematical

MathSciNet (Matematical

Poland

Carpathian Journal of Mathematics

1999.

University, Czech Republic

reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Communications (0257‐1080)/ od

16

2002. Communications de la

Ankara University, Faculty

Faculté des Sciences de l'Université

of Sciences, Turkey

1998.

MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH

d'Ankara (1303‐5991)

17

18

64

Croatian Journal of Food Science

Prehrambeno‐tehnološki

and Technology (1847‐3466)

fakultet Osijek, Croatia

Demonstratio Mathematica (0420‐

Warsaw University of

1213)

Technology, Poland

2009.

SCOPUS MathSciNet (Matematical

1997.

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ 

reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS


227 broj bibliografske jedinice

Ekscentar : list studenata

Geodetski fakultet,

19 Geodetskog fakulteta Sveučilišta u

Studentski zbor, Zagreb,

2009.

1998.

Croatia

Zagrebu (1331‐4939) Ergebnisberichte des Instituts für

20 Angewandte Mathematik (2190‐ 1767)

Technische Universität Dortmund, Germany Poznan University of

21 Fasciculi Mathematici (0044‐4413)

Technology, Institute of

1997.

Mathematics, Poland Faculty of Mathematics and

22 Folia Mathematica (0208‐6204)

Computer Science,

2004.

University of Lodz, Poland

23 Geodetski list (0016‐710X)

24

Glasgow Mathematical Journal (0017‐0895)

Hrvatsko geodetsko društvo, Croatia

2009.

Department of mathematics, University of

MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH WoS, SCOPUS WoS, MathSciNet

1998.

Glasgow, Scotland

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Department of

25

Hiroshima Mathematical Journal (0018‐2079)

Mathematics, Graduate School of Science,

WoS, MathSciNet 1997.

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Hiroshima University, Japan

26

IMO ‐ Istraživanje matematičkog obrazovanja (1986‐518X)

Naučno društvo matematičara Banja Luka,

2009.

2002.

SCOPUS

Bosnia and Herzegovina Faculty of Civil

International Journal for

27 Engineering Modelling (1330‐ 1365)

Engineering,University of Zagreb and University of Split, Croatia Departamento de

28

Investigación Operacional (0257‐ 4306)

MathSciNet (Matematical

Mathemática Aplicada, Facultad de Mathemática y

2003.

reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Computación, Universidad de la Habana

Journal of International

Mathematical Society Banja

29 Mathematical Virtual Institute (1840‐4359)

2011.

1997.

WoS, SCOPUS

Herzegovina

Kyoto Journal of Mathematics

30 (Journal of Mathematics of Kyoto University) (0023‐608X)

Luka, Bosnia and Department of Mathematics, Graduate School of Science Kyoto University, Japan

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ

65


31

32

33

Journal of the Indian Institute of

Indian Institut of Science,

Science (0970‐4140)

India

Journal of the Mathematical Society

The Mathematical Society

of Japan (0025‐5645)

of Japan, Japan

Kodai Mathematical Journal (0386‐ 5991)

MathSciNet (Matematical 1996.

SCOPUS WoS, MathSciNet 1998.

WoS, MathSciNet 1996.

Techology, Tokyo, Japan geometriju u grafiku,

1996.

Croatia

35

Kyushu Journal of Mathematics

Faculty of Mathematics at

(1340‐6116)

Kyushu University , Japan

Match communications in

University of Kragujevac

36 mathematical and in computer

Matematički kolokvijum (Banja Luka) (0354‐6969)

1998.

WoS, MathSciNet 2007.

42

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Naučno društvo matematičara Banja Luka,

2008.

Romanian Academy, Romania

1998.

Mathematica Balkanica (0205‐

Bulgarian Academy of

3217)

Sciences, Bulgaria

1996.

Mathematica Bohemica (0862‐

Academy of Sciences of the

7959)

Czech Republic, Czech

Mathematical Journal of Ibaraki University (1343‐3639)

MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH MathSciNet (Matematical

1997.

reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Republic

41

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Institute of Mathematics,

40

reviews), Zentralblatt MATH

Bosnia and Herzegovina

38 Mathematica (1220‐9016) 39

MathSciNet (Matematical

WoS, MathSciNet

Kragujevac, Serbia

chemistry (0340‐6253)

37

and Faculty of Science

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Hrvatsko društvo za

34 KoG (1331‐1611)

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

Department of Mathematics, Institut of

reviews), Zentralblatt MATH,

Department of Mathematics,Ibaraki

2001.

1997.

2000.

SCOPUS

University,Japan

Mathematics Journal of Toyama University (0916‐6009)

Department of Mathematics, Toyama University, Japan Faculty of Social Sciences,

43 Metodološki zvezki (1854‐0031)

University of Ljubljana, Slovenia

44

66

Michigan Mathematical Journal (0026‐2285)

Department of Mathematics, University of

WoS, MathSciNet 1996.

Michigan,USA

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ 

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS


227 broj bibliografske jedinice

Department of Mathematics

45

Missouri Journal of Mathematical

and Computer Science,

Sciences (0899‐6180)

University of Central

MathSciNet (Matematical 1998.

SCOPUS

Missouri, USA

46

47

Neural Network World (1210‐ 0552)

50

51

Institute of Information and Computer Technology

1997.

WoS, INSPEC, SCOPUS

ASCR, Czech Republic

Nieuw Archief voor Wiskunde

Royal Dutch Mathematical

(0028‐9825)

Association, Nederlands Academiei Romane,

48 NOESIS (1223‐4249)

49

reviews), Zentralblatt MATH,

Romania

Nonlinear analysis : modelling and control (1392‐5113)

2008. 1998.

Vilnius University Institute of Mathematics and Institute of Mathematics,

(0352‐0900)

Faculty of Science, Serbia

Pacific Journal of Mathematics (0030‐8730)

2008.

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

1996.

Zentralblatt MATH WoS, MathSciNet

Department of Mathematics University of California,

reviews), Zentralblatt MATH

WoS, MathSciNet

Informatics, Lietuva

Novi Sad Journal of Mathematics

MathSciNet (Matematical

1996.

USA

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS WoS, MathSciNet

52

Proceedings of the Japan Academy,

Published by the Japan

Series A (Series A) (0386‐2194)

Academy, Japan

1998.

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, INSPEC, SCOPUS

Department of Mathematics

53

Publicacions Matematiques (0214‐

of the Universitat

1493)

Autònoma de Barcelona,

WoS, MathSciNet 1997.

Zentralblatt MATH, SCOPUS

Spain

54

55

56 57

Publicationes Mathematicae Debrecen (0033‐3883) Quasigroups and Related Systems (1561‐2848)

MathSciNet (Matematical 1996.

SCOPUS

Institute of Mathematics of

MathSciNet (Matematical

the Moldavian Academy of

Real Analysis Exchange (0147‐

Michigan State University,

1937)

USA

Rendiconti del Seminario Matematico (8813‐2120)

58 Inequalities and Applications

reviews), Zentralblatt MATH,

Hungary 2001.

Sciences, Moldavia

Research Group in Mathematical

59

Institute of Mathematics, University of Debrecen,

(Matematical reviews),

University of Padua, Italy

reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS

1997.

MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH

1998.

1998.

Victoria University of Technology‐Melbourne,

(1443‐5780)

Australia

Revista de la Academia Canaria de

Academia Canaria de las

Ciencias (1130‐4723)

Ciencias, Spain

1996.

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ

MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH

67


Facultad de Ciencias

60

Revista Matematica Complutense

Matemáticas Universidad

(1139‐1138)

Complutense de Madrid,

WoS, MathSciNet 1997.

Zentralblatt MATH, SCOPUS

Spain Revue d'Analyse Numérique et de

61 Théorie de l'Approximation (1222‐ 9024) Revue Roumaine de

Romania Romanian Academy,

62 Mathématiques Pures et

Romania

Appliquées (0035‐3965)

63

Romanian Academy,

Saitama Mathematical Journal (0289‐0739)

1997.

2002.

Graduate School of Science and Engineering, Saitama

1999.

University, Japan

Sarajevo Journal of Mathematics

64 (prije Radovi matematički) (1840‐

Akademija nauka i umjetnosti BIH, Bosnia and

0655)

Herzegovina

Scientific Studies and Research :

"Vasile Alecsandri"

65 Series Mathematics and

University of Bacau,

Informatics (2067‐3566)

66 Seminarberichte (0944‐5838)

1996.

2009.

Romania FernUniversität in Hagen, Germany

(Matematical reviews),

MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH

2003.

1997.

Zentralblatt MATH

Cooperativa Libraria

67 Statistica (0390‐590X)

Universitaria Editrice Bologna (CLUEB), Italy

68

69

70

71

Babes‐Bolyai University

Studia Universitatis B.B. Informatica (1224‐869X)

Faculty of Mathematics and

1998.

Computer Science, Romania

MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH

Babes‐Bolyai University

Studia Universitatis B. B. Mathematica (1252‐1938)

Faculty of Mathematics and Romanian Academy,

(0081‐8887)

Romania

Computer Science (1589‐7389)

2010.

2003.

Computer Science, Romania

Studii si Cercetari de Numismatica

Teaching Mathematics and

2002.

Institute of Mathematics, University of Debrecen, Hungary Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu,

72 Tehnički vjesnik (1330‐3651)

Elektrotehnički fakultet u

1994.

Osijeku, Građevinski

INSPEC, SCOPUS

fakultet u Osijeku, Croatia

73

68

Tohoku Mathematical Journal

Mathematical Institute of

(0040‐8735)

Tohoku University, Japan

WoS, MathSciNet 1998.

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ 

(Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS


227 broj bibliografske jedinice

74

75

76

Tohoku Mathematical Publications

Mathematical Institute of

(1343‐9499)

Tohoku University, Japan

1999.

Institute of Mathematics

Tsukuba Journal of Mathematics

University of Tsukuba,

(0387‐4982)

2010.

Japan

Vestnik Voronežskogo GU. Serija: fizika, matematika (0234‐5439)

‐ MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH

Voronežskij Gosudarstvennij

2010.

Universitet, Rusia

Države iz kojih dolaze časopisi koji se razmjenjuju za časopis Mathematical Comunications 12 10

5 5 5 5

4

3 3

2 2 2

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Japan Rumunjska Hrvatska Italija Češka Bosna i Hercegovina Poljska SAD Španjolska Indija Njemačka Mađarska Srbija Kuba Belgija Bugarska Slovenija Turska Nizozemska Litva Škotska Meksiko Moldavia Australija Rusija

6

Grafički prikaz 1. Države iz kojih dolaze izdavači časopisa i broj časopisa u razmjeni

Nakon analize rezultata u Grafu 1 vidi se da se časopis Mathematical Comunications razmjenjuje s časopisima iz 25 zemalja.

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ

69


Broj časopisa i godina od kada je uspostavljena razmjena 2011; 2 2013 ; 1 2010 ; 3 2009 ; 6

1996 ; 14

2008 ; 5 2007 ; 1 2005 ; 1 2004 ; 3 2003 ; 3 2002 ; 3

1997 ; 16

2001 ; 2 2000 ; 1 1999 ; 3 1998 ; 14

Grafički prikaz 2. Broj časopisa u godini početka razmjene

Iz Grafa 2 vidljivo je da je najveći broj uspostavljene razmjene časopisa Mathematical Comunications bio u prve tri godine od pokretanja časopisa, a u 2006. godini nije bilo uspostavljene razmjene. Kontinenti i broj zemalja iz kojih pristižu časopisi u razmjeni za časopis Mathematical Comunications Sjeverna Amerika; 1 Južna  Amerika; 2

Australija; 1

Azija; 5 Europa; 16

Grafički prikaz 3. Kontinenti i broj zemalja iz kojih pristižu časopisi u razmjeni

70

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ 


227 broj bibliografske jedinice

Iz Grafa 3 vidljivo je da se časopis Mathematical Comunications razmjenjuje za časopise s 5 kontinenata i 25 zemalja. Kontinenti i broj časopisa koji pristižu u razmjeni za časopis Mathematical Comunications Sjeverna Amerika; 4

Australija; 1

Južna Amerika; 2

Azija; 18

Europa; 51

Grafički prikaz 4. Kontinenti i broj časopisa koji pristižu u razmjeni

Također se ispitivalo koliki je broj časopisa koji dolaze s pojedinog kontinenta, a najveći broj časopisa u razmjeni jest iz Europe, što se vidi u Grafu 4.

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ

71


Indeksiranost časopisa u relevantnim bazama podataka koji pristižu u razmjeni za časopis Mathematical Comunications INSPEC; 1

Zentralblatt MATH;  2

ni u jednoj bazi; 19 MathSciNet  (Matematical  reviews); 34

WoS; 17

SCOPUS; 3

Grafički prikaz 5. Prikaz indeksiranosti časopisa dobivenih razmjenom u relevantnim bazama podataka za područje matematike

U Grafu 5 prikazana je analiza zastupljenosti časopisa u relevantnim bazama podataka. S obzirom da je prema članku 9. točki 2 Pravilnika o izboru u znanstvena zvanja14 za izbore u viša zvanja iz područja matematike navedeno da "najmanje dvije trećine radova navedenih u stupcu A moraju biti matematički radovi objavljeni u časopisima koji su na popisu časopisa u bazi indeksirani u bazi SCIE ili Mathematical Reviews", baza MathSciNet (Matematical reviews) se uz WoS uzimala u analizi kao primarna baza podataka. Npr., ako je časopis indeksiran u više baza (WoS, MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH, SCOPUS), a jedna od njih je WoS, časopis je pribrojan WoS bazi podataka kao primarnoj bazi odnosno ako je časopis indeksiran u MathSciNet (Matematical reviews), Zentralblatt MATH i SCOPUS bazi kao primarna baza je uzeta MathSciNet (Matematical reviews). Rasprava Broj časopisa koji se razmjenjuju za časopis Mathematical Communications i redovito pristižu u Knjižnicu Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku iznosi 76. Mathematical                                                             14 Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja. // Narodne novine, 26(2013). URL: http://narodne‐

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_26_447.html (2013‐04‐06)

72

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ 


227 broj bibliografske jedinice

Comunications razmjenjuje se s časopisima iz 25 zemalja. Najveća razmjena ostvaruje se s Japanom (12 naslova,) Rumunjskom (10 naslova), Hrvatskom (6 naslova), Italijom, Češkom, Bosnom i Hercegovinom, Poljskom (po 5 naslova), SAD (4 naslova), Španjolskom, Indijom (3 naslova), Njemačkom, Mađarskom, Srbijom (po 2 naslova) te Kubom, Belgijom, Bugarskom, Slovenijom, Turskom, Nizozemskom, Litvom, Škotskom, Meksikom, Moldavijom, Australijom i Rusijom (po 1 naslov). Najveći broj uspostavljene razmjene bio je u prve tri godine od pokretanja časopisa: 1996. godine 14 naslova, 1997. godine 16 naslova i 1998. godine 14 naslova. Najveći broj časopisa iz razmjene dolazi iz zemalja Europe (16 zemalja), Azije (5 zemalja), Južne Amerike (2 zemlje) te iz Sjeverne Amerike i Australije (Graf 3). Nadalje, Mathematical Comunications razmjenjuje se s 51 časopisom čiji su izdavači iz zemalja Europe (67,11 %), zatim s 18 časopisa čiji izdavači dolaze s azijskog kontinenta (23,68 %), iz Sjeverne Amerike dolaze 4 časopisa (5,26%), sa zemljama Južne Amerike razmjenjuju se 2 naslova časopisa (2,63 %), a iz Australije dolazi jedan časopis (1,32 %). Indeksiranost časopisa u relevantnim bazama podataka koji pristižu u razmjenu za Mathematical Comunications pokazuje da se razmjena obavlja s kvalitetnim i relevantnim časopisima te da se kod uspostave razmjene vodilo računa i gdje je neki časopis indeksiran, odnosno je li zastupljen u relevantnim bazama podataka za područje matematike i informatike. Analiza časopisa dobivenih razmjenom prema bazama podataka u kojima se indeksiraju pokazuje da se većina časopisa indeksira u matematičkim relevantnim indeksnim bazama MathSciNet (Matematical reviews) i Zentralblatt MATH, INSPEC bazi te indeksnim i citatnim bazama ISI WoS i SCOPUS. S obzirom da se neki časopisi indeksiraju u više baza podataka, od 76 časopisa koji se razmjenjuju, 17 ih se indeksira u bazi ISI WoS, 48 ih je u MathSciNet (Matematical reviews), 49 u bazi Zentralblatt MATH, 4 časopisa vidljiva su u INSPEC bazi podataka, 32 u SCOPUSU, dok se 19 časopisa ne indeksira ni u jednoj bazi podataka (Tablica 3). Svakako da i dalje treba težiti da se razmjena za časopis Mathematical Comunications nadopunjuje jer je iz istraživanja vidljivo kako je razmjena časopisa kvalitetna vrsta nabave periodike u Knjižnici Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku. Zaključak Razmjena časopisa za izgradnju zbirke periodike Knjižnice Odjela za matematiku iznimno je važna. S obzirom na kronični nedostatak financijskih sredstava u knjižnicama, razmjena časopisa Mathematical Comunications za časopise iz Hrvatske i inozemstva jako je bitna jer se na taj način dolazi do kvalitetnih i vrijednih izvora podataka o znanstvenim i stručnim rezultatima iz područja matematike i informatike za znanstvenike Odjela za matematiku, ali isto tako i za

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ

73


cjelokupnu sveučilišnu zajednicu. Također se ne smije zanemariti činjenica da je razmjenom i časopis Mathematical Comunications postao vidljiv većem krugu znanstvenika izvan Hrvatske, koji mogu biti i sami zainteresirani za objavu svojih istraživanja u istom, čime se osigurava kontinuirano izlaženje kao i prihvaćanje od strane uredništva različitih indeksnih i citatnih baza podataka i uvrštavanje u časopis Mathematical Comunications u svoje baze. Literatura Dragija, Martina ; Aparac‐Jelušić, Tatjana. Pristup i metodologija istraživanja o kvaliteti zbirki u knjižnicama visokih učilišta. // Glasnik Društva bibliotekara Split 7(2000), str. 164‐165. Handbook on the International Exchange of Publications. 5th completely new ed. / Edited on behalf of IFLA by Kirsten Ekonen, Päivi Paloposki and Pentti Vattulainen. München : K. G. Saur, 2006. URL: http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=handbook%20on%20the%20international%20excha nge%20of%20publications.%205th%20completely%20new%20ed.%20&source=web&cd=2&v ed=0CDwQFjAB&url=http%3A%2F%2Fwww.hkdrustvo.hr%2Fdatoteke%2F1225%2Fvbh%2F God.54(2011)%2Cbr.3&ei=9wobUruSOIa50QXd1YDwCQ&usg=AFQjCNHv51vdskBNJPqRk1bIm Otvw8‐g4A&bvm=bv.51156542,d.d2k (2013‐04‐04) Krajina, Tamara ; Markulin, Helena. Nabava knjižnične građe u visokoškolskim knjižnicama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 3(2011), str. 21‐42. Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja. // Narodne novine, 26(2013). URL: http://narodne‐ novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_26_447.html (2013‐04‐06) Tadić, Katica. Rad u knjižnici. Opatija : Naklada Benja, 1994.

 

74

ŠUŠAK LUKAČEVIĆ / HASENAY / ŠUVAK‐PIRIĆ 


228 broj bibliografske jedinice

KNJIŽNIČAR I KARIJERA Librarian and career Ivana Ivančić Medved Srednjoškolski đački dom, Osijek ivana.ivancic@os.t‐com.hr UDK / UDC 023.4:374.7(497.5) Stručni rad / Professional paper Primljeno / Received: 09.09.2013. Sažetak Karijera, popularno rečeno curiculum vitae, sastavni je dio života svakog pojedinca koji svoj život vidi kao mogućnost i prostor za samoostvarenjem, odnosno samooaktualizacijom. Karijera je pojam koji označava poslovni životni put. Karijera je uvjetovana vlastitim zalaganjem, učenjem, stalnim nastojanjem za stjecanjem što kvalitetnijih i potrebnijih znanja i vještina potrebnih za obavljanje posla. Te se sposobnosti i vještine nazivaju kompetencijama i u knjižničarstvu su posljednjih godina često konkretizirane i knjižničarima služe kao podsjetnik i smjerokaz u kojemu pravcu i što treba raditi te kako se razvijati u stručnu osobu. Knjižničari u Hrvatskoj imaju mogućnost stručnog i akademskog napredovanja, tako da knjižničarstvo kao profesija omogućuje knjižničarima ostvarivanje karijere. Ključne riječi: karijera, knjižničar, samoaktualizacija, teorija modernizacije, kompetencije, napredovanje Abstract A career, popularly called curriculum vitae, is an integral part of the life of every individual who sees his life as an opportunity and space for self‐actualization. A career is a term which refers to business life. A career is conditioned by one's own efforts, learning, constant effort to acquire the better and more needed knowledge and skills necessary to perform the job. These capabilities and skills are called competencies and in recent years they have often been reified in librarianship

IVANČIĆ MEDVED

75


and they serve to librarians as a reminder and a guideline in what to do, which direction to take, and how to develop into an expert. Librarians in Croatia have the option of professional and academic advancement, so that librarianship as a profession allows librarians career achievement. Keywords: career, librarian, self‐actualization, modernization theory, competence, advancement Karijera Pojam karijera sastavni je dio naših života. Manje ili više svatko ima neku spoznaju o tome što je karijera. Karijera, kao pojam označava poslovni životni put, danas popularno rečeno, curiculum vitae. To je napredovanje, uzdizanje u stručnosti, zvanjima, dužnostima. Karijera se najčešće odnosi na posao ili djelatnost kojom osoba osigurava svoju vertikalnu promociju, kojom se ostvaruje i potvrđuje u društvu ujedno pridonoseći radnoj i društvenoj zajednici. Prema Rječniku stranih riječi1, riječ karijera dolazi iz francuskog jezika (carriere – trkalište), životno poprište, uspješno uzdizanje na području društvene, službene, znanstvene i dr. djelatnosti, ono je zanimanje, profesija, djelatnost. Doslovan prijevod i značenje riječi karijera ukazuje na neprestanu utrku sa samim sobom, s vlastitim blokadama, lijenošću i neznanjem u nastojanju da postignemo svoj maksimum u poslu kojim se bavimo i životu uopće. Ono što nas iskustveno može asocirati, jest ona druga, negativna konotacija karijere, a to je karijerizam. Karijerizam je bezobzirna utrka za karijerom. To je trka za osobnim uspjehom u službenom, znanstvenom radu izazvana sebičnim ciljevima na štetu interesa društva2 Ona nema veze s humanošću niti radom na sebi. Danas je uvriježeno da potencijalni karijerist pokreće oko sebe medijsko pokroviteljstvo koje ga neprestano lansira u javnost i imputira mu uspjeh i vrijednosti za koje mi, kao javnost, još ne znamo i s njima nismo upoznati. Karijerizam je karijera bez pokrića, to nije karijera, to je reklama i promocija nekoga pojedinca, kako bi izašao iz anonimnosti te postao "netko" vrijedan značaja. Karijerizam se često temelji na međusobnoj zavisti i natjecanju s bližnjima koji mogu biti dio kolektiva ili dio ljudi s kojima se družimo ili čak živimo. Karijerizam potiče društvo koje samo po oznakama traži i priznaje druge. Danas postoje dva shvaćanja karijere; tradicionalan način i suvremen.3 S tradicionalnim načinom poimanja karijere više smo upoznati, a njegove su sljedeće karakteristike: karijeru imaju samo oni koji rade nešto posebno vrijedno, važno ili popularno, karijera se odnosi samo na napredovanje u poslu i karijera je isto i samo – posao.                                                             1

Klaić, Bratoljub. Rječnik stranih riječi. Zagreb : Školska knjiga, 2007. str. 667. Isto., str. 667. 3  URL:http://www.npp.mingl.orgl?group=teme&tema=3(2013‐08‐07)  2

76

IVANČIĆ MEDVED


228 broj bibliografske jedinice

Suvremeno shvaćanje karijere sadrži sljedeća razmišljanja: svi ljudi imaju karijeru (ona se ne odnosi samo na elitu i visoko društvo), karijera je dinamična (odnosi se na napredovanje u poslu, na promjenu posla itd.), smatra se da karijera nije samo napredovanje u poslu, već sve ono što čovjek radi (nije samo posao zanimanje, već obuhvaća i obrazovanje, uloge u obitelji, u društvu i slobodno vrijeme i karijera traje gotovo cijeli život – ona počinje polaskom u prvi razred osnovne škole, a traje i kroz mirovinu, sve dok je čovjek aktivan. Karijera se u suvremenom poimanju odnosi na mnogo šire područje života i uopće djelovanja. Mogli bismo se pitati je li možda pojam karijere na taj način pomalo destabiliziran stoga što se pod karijerom počinju shvaćati sve moguće aktivnosti tijekom života, a iz vida se gubi njezina bit. Karijera je samoaktualizacija osobe, ona funkcionira na tri razine: na razvoju vlastite stručnosti i čovječnosti, na doprinosu instituciji u kojoj radimo i na doprinosu društvu. Suvremene teorije karijeru žele na neki način učiniti dostupnom svima kako bi se svi mogli poistovjetiti s karijerom. Karijera je aktivnost koja izlazi iz vlastitog i društvenog prosjeka aktivnosti, izdiže se iznad mediokriteta. Iz tih je razloga ona prepoznatljiva kao karijera. Iako ne možemo negirati sve tvrdnje suvremene teorije, poput one da karijera postoji cijeli život. Tu sintagmu "cijeli život" možemo shvatiti doslovno, ako u obzir uzmemo vrijeme od početka školovanja pa do kraja života, ona svakako ima značenje i pronalazi potvrdu u tom procesu zato što postoji određeni vid zalaganja i ulaganja izvjesnih napora i doživljavanje uspjeha tijekom života, a ne smijemo izostaviti aktivnosti cjeloživotnog učenja, stalnog društvenog djelovanja i nakon umirovljenja. Koja je vrijednost karijere? U Psihologiji odrasle dobi i starenja4 posao ljudi smatraju glavnim elementom u njihovu osjećaju tko su, u njihovu osjećaju i definiranju osobnog identiteta. Prema autorima Warner i Willis5, odabrati posao znači odabrati našu fizičku i društvenu okolinu. To znači odabrati na što ćete paziti, čemu ćete težiti, koga ćete slijediti. Ovi nas utjecaji izlažu suptilnim pritiscima poput: oblikovanja našeg ponašanja, odjeće, izgleda, našeg držanja, vještine naših ruku, strukture našeg govora i čvrstoće naše volje. U knjizi su oni navedeni kao "suptilni pritisci", u stvarnom životu možemo ih nazvati etikom institucije ili etikom mikrozajednice. U svakom slučaju prihvaćanje određenoga posla, uvjetuje naš rad na vlastitoj osobnosti, a ne samo na stručnosti. Mudro odabiranje poziva uključuje ne samo poznavanje vlastitih interesa i sposobnosti, već i razumijevanje značajki i zahtjevâ radne okoline. Vrijednost karijere, stoga pronalazi svoju                                                              4

Warner, K. Schaie ; Willis, L. Sherry. Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko : Naklada Slap, 2001. Isto., str. 206.

5

IVANČIĆ MEDVED

77


potvrdu u osnovnim ljudskim potrebama višeg reda koje je definirao Maslow jer se kroz te potrebe čovjek razvija do svoje duhovne, intelektualne i radne punine; 1. fiziološke potrebe; 2. potrebe za sigurnošću; 3. potrebe za pripadanjem i ljubavlju; 4. potrebe za samopoštovanjem; 5. potrebe za samoaktualizacijom. Masloweljeve je teorije višeg reda modificirao Alderfer i podijelio ih u tri skupine: 1. egzistencijalne potrebe; 2. potrebe za odnosom i drugim ljudima; 3. potrebe za osobnim razvojem, odnosno samostvarenjem6. Karijera se u tom pogledu odnosi na sve tri, a posebice treću, odnosno petu potrebu. Čovjek se ostvaruje kroz rad, u njemu neprestano generira potreba za aktivnošću, za funkcionalnošću. Kada ne radi nešto funkcionalno, nešto dobro, on pati, on nazaduje. Takva si stanja ljudi često ne žele priznati jer priznanjem svjesno prihvaćaju odgovornost koju bi trebali preuzeti, a poricanje i izbjegavanje istine i dalje potiče lijenost, nerad na najvažnijim stvarima i kukanje koji su u modi već niz godina. Najveća nezadovoljstva vlastitim životom i samim sobom proizlaze iz duboke svijesti o vlastitoj neaktivnosti i vlastitoj škrtosti koje ne mogu pružiti čovjeku slobodu da bude dobar, velikodušan i funkcionalan. A ispravan stav prema radu dovodi ga do samoaktualizacije najvišeg stupnja čovjekova života i njegova djelovanja, gdje se on potvrđuje kao vrijedna osoba sa svrhom i smislom. Osobine samoaktualizirajuće osobe7: 1. Samoaktualizirani pojedinci točno percipiraju stvarnost i ne boje je se. 2. Oni su spontani i prirodni – to je naizgled tako, oni su takvi zato što imaju veliko znanje, iskustvo i sigurnost pa si mogu dopustiti spontanost. Njihova spontanost je odgojena i pod stalnom kontrolom razuma. 3. Usmjeravaju se na problem, a ne na sebe. Emocionalno su zrele osobe pa kroz probleme ne gledaju osobnu opasnost i ugroženost od strane društva, već problem sagledavaju objektivno, a ne emocionalno. Većina ljudi nosi problem samoga sebe zato što su si "nepoznanice" i zato su si "teški", i ne samo sebi, već i svojom nezrelošću opterećuju okolinu. 4. Vole privatnost i odvojenost – oni su dovoljni sami sebi, ali trebaju dosta vremena provesti u samoći radi razmišljanja, učenja, istraživanja. To se u intenzivnom društvenom životu ne može, zato što smo u društvu neprestano aktivni prema van i naša je nutrina zapostavljena. 5. Nazivaju ih autonomnima. Oni to doista i jesu, samostalne, autonomne i autopoetične osobe. Ljudi koji stvaraju i kreiraju svoju život, sudbinu i karijeru. Oni su neovisno međuovisni.

                                                            6 7

78

Pastuović, Nikola. Edukologija. Zagreb : Znamen, 1999., str. 148. Pastuović, Nikola. Edukologija. Zagreb : Znamen, 1999., str. 278. IVANČIĆ MEDVED 


228 broj bibliografske jedinice

6. Imaju stalnu svježinu zamjećivanja i doživljavanja. Ti ljudi vježbaju svoj razum i stalno ocjenjuju, ne prepuštaju se ljenčarenju intelekta, oni su shvatili da je intelekt njihovo najjače oruđe s kojim postižu sve i zato ga njeguju i stalno treniraju. 7. Imaju vrhunska iskustva jer teže najboljem, oni se ne zadovoljavaju mediokritetima. 8. Osjećaju se povezani sa svima, ne pate od kompleksa manje vrijednosti jer njeguju dobrotu. 9. Razlučuju sredstva i ciljeve. 10. Kreativni su. 11. Imaju filozofski smisao za humor. 12. Imaju sklonost demokraciji zato što imaju razumijevanja za različitosti. 13. Odolijevaju pritiscima kulture – kulturu prate, kao i modu, ali ne postaju njihovi robovi. Oni formiraju svoj stil i prepoznatljivost. Takve osobe stvaraju kulturu. Karijera je prema tome prirodni imperativ ljudskoga bića. Karijerom se treba aktivno baviti. Važno je znati da je karijera vlastiti izbor, a ne izbor nekog drugog, primjerice šefa ili okolnosti. Oni mogu biti dobra i dodatna prilika za ostvarivanje karijere, ali prava karijera odvija se u našoj svijesti, u našemu razumu pod vodstvom naše volje. Za postizanje karijere važno je poznavati svoje talente kao područje mogućnosti, važno je stalno učiti, imati viziju sebe (stvoriti plan i program života) te predano raditi. Vrijednost je rada razvijati čovjeka, osigurati mu materijalnu egzistenciju, omogućiti mu društvo i pridonijeti društvu. Imati zdrav odnos prema poslu može zrela, dobronamjerna, poštena i zadovoljna osoba. Takva osoba onda može stvarati i širiti oko sebe pozitivno i ugodno ozračje. Znanstvenici su došli do spoznaja koji sve čimbenici, konkretno na poslu, utječu na zadovoljstvo u radu. Herzberg i suradnici razradili su dvije skupine čimbenika koji dovode do zadovoljstva na poslu i u radu: higijenici i motivatori. Higijenici se još nazivaju i faktorima održavanja8. Higijenici su čimbenici koji smanjuju ili uklanjaju nezadovoljstvo, a redovito se odnose na visinu plaće, radne uvjete, dobre odnose sa suradnicima i menadžmentom, na sigurnost posla i slično. Na stvarno zadovoljstvo poslom djeluju motivatori, koji su povezani s prirodom i sadržajem posla koji pojedinac obavlja, a među kojima treba izdvojiti osjećaj postignuća, razvoj znanja i sposobnosti, mogućnost dobivanja priznanja i napredovanja, izazovnost posla i dr. Motivatori su: postignuće, napredovanje, zanimljiv posao, odgovornost, razvitak pojedinca i sl. Postojanjem higijenika i motivatora stvara se u instituacijama, odnosno radnim okolinama, dobra organizacijska kultura koju definiraju, ali i određuju pripadnost i identitet. Autori Certo i

                                                            8

Pastuović, Nikola. Edukologija. Zagreb : Znamen, 1999., str. 149. IVANČIĆ MEDVED

79


Certo9 organizacijsku kulturu nazivaju korporacijskom kulturom. Definiraju je, kao skup zajedničkih vrijednosti i uvjerenja, koje članovi organizacije imaju o radu i postojanju svoje organizacije. Osjećaj pripadnosti ustanovi i identifikaciju s istom dovodi do osjećaja zadovoljstva i ponosa, a to utječe na sliku o instituciji koja izlazi izvan svojih okvira i zatvorenosti. Također, autori Pavičić, Alifirević i Aleksić definiraju organizacijsku kulturu kao skupinu čimbenika koji određuju zajednički identitet svih ljudi koji pripadaju određenoj organizaciji10 Sredinom prošloga stoljeća socijalni psiholozi i sociolozi razvijaju teoriju modernizacije11. Tom se teorijom pokušavalo objasniti različite vidove društvenog razvoja i gospodarskog razvoja. Ono što najvećim dijelom određuje modernizaciju jest povećana uporaba znanja i racionalnosti u nadzoru nad svojom sudbinom12. Teorija modernizacije psihološka je teorija koja objašnjava psihološke koncepte, utjecaje i načine usvajanja modernih vrijednosti i stavova te promjena do kojih moderne vrijednosti dovode u kvaliteti života, koja se definira, kao zadovoljstvo životom. Osnovno je načelo modernoga subjektivnost, odnosno, afirmacija prava na posebnost pojedinca i učinkovita zaštita tog prava. Sloboda i disciplina, autonomija i racionalno ovladavanje ključne su značajke modernosti. Teorija modernizacije i njezina osnovna načela dovela su nas do suvremenog poimanja karijere u kojemu i knjižničar unutar svih zadaća i postavljenih ciljeva ipak je sam kreator svoje karijere. U knjizi Motivacija13 Rheinberg navodi, kao poticaj za usmjeravanje prema cilju dovoljni su ponos, da se obavi nešto zahtjevno te zadovoljstvo, koje iz toga proizlazi i koje se temelji na vlastitoj učinkovitosti (doživljava se kao "dobar osjećaj"). U svakodnevnom govoru to stanje je poznato kao osjećaj uspjeha. Bit motivacije uspjeha je prema definiciji McClelanda i drugih "suočavanje sa standardom za ono što je dobro".14 Knjižničar i karijera Pred knjižničarima danas stoje mnogi novi izazovi. Povijesno gledano ta je vremena navijestio 1876. godine Melvil Dewey rečenicom: "Napokon je došlo vrijeme kada knjižničar može bez zadrške govoriti o svojem poslu kao profesiji"15. Tu je tezu dopunio Butler16 promatrajući i                                                             Petr Balog, Kornelija. Percepcija kvalitete "iznutra": razgovori s ravnateljima narodnih i voditeljima visokoškolskih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53., str. 3. 10 Pavičić, J. ; Alifirević, N. ; Aleksić, Lj. Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti. Zagreb : Masmedia, 2006., str. 122-123. 11 Pastuović, Nikola. Edukologija. Zagreb: Znamen, 1999., str. 403. 12 Usp. Isto., str. 403.  13 Rheinberg, Falko. Motivacija. Zagreb : Naklada Slap, 2004., str. 34. 14 Isto, str. 34. 15 Machala, Dijana. Knjižničarske kompetencije i trajna izobrazba knjižničara u Hrvatskoj: iz perspektive dionika na tržištu rada (poslodavca i knjižničara). // Cjeloživotno učenje knjižničara : ishodi učenja i fleksibilnost / uredile Aleksandra Horvat, Dijana Machala. Zagreb: NSK, 2009., str. 84. 16 Isto, str. 85. 9

80

IVANČIĆ MEDVED


228 broj bibliografske jedinice

definirajući knjižničarstvo i knjižničare u tri faze: 1. faza knjižničar je "čovjek od knjige"; u 2. fazi knjižničarske profesije knjižničari su istodobno "ljudi od knjige" i knjižničarski tehničari – oni koji posjeduju određena ekspertna znanja upravljanja građom. I u 3. fazi opisuje knjižničare kao medijatore, knjižničare facilitatore, pozivom humaniste, aktivne članove zajednice koji "uz bok" propovjednika i učitelja imaju pozitivan utjecaj na društvenu zajednicu u cjelini. Iz ovoga je vidljivo da su danas, ne samo posao, nego i očekivanja od knjižničara velika i samim time knjižničare stavlja u situaciju stalne aktivnosti u pogledu znanja i učenja te praćenja trendova, posebice s područja informacijsko‐komunikacijske tehnologije.17 Donedavno je knjižničar bio osoba koja je u korisničkom smislu pružala bibliografske informacije, pretraživala kataloge, poznavala UDK tablice, indekse i referentne zbirke. Danas ta osoba pomaže korisniku naći put do informacije, svladati vještine pretraživanja e‐kataloga, izabrati ključne riječi ili druge specifičnosti pretraživanja za raznorodne baze podataka. Taj posao danas podrazumijeva izvrsno poznavanje mrežnih stranica i njihovo kreiranje, poznavanje osnova web dizajna i samim time metodičke osnove učenja na daljinu. Od njih se danas traži da budu, što već i jesu, informacijski stručnjaci, koji znaju kako učiti i kako doći do informacije te kako informaciju iskoristiti da i drugi od nje nauče. Kada bismo govorili o svrsi knjižničarstva i njegovim ciljevima, onda možemo reći da su povezani s potrebom i nastojanjem prenošenja znanja i iskustva kroz prostor i vrijeme. Kada govorimo o knjižnicama danas i njihovoj funkciji, onda prvenstvo treba misliti na knjižničare kao glavne faktore postojanja i učinkovitosti knjižnica. Knjižnica kao ustanova samo je prostor popunjen knjigama, ali ono što knjižnicu čini knjižnicom u punom smislu te riječi, to su svakako knjižničari koji u njoj rade, stvaraju i pomažu korisnicima. Jedan je od velikih izazova za knjižničare u 21. stoljeću pojava e‐knjige. Knjižničar se tu nalazi u ulozi posrednika između sadržaja, nove tehnologije i korisnika, osim toga, Horvat i Živković18 navode da pri tome knjižničari uspostavljaju odnos prema građi koji uključuje njezinu nabavu, pohranu i čuvanje, u čemu je e‐knjiga osobit izazov, zatim odnos prema korisnicima knjižnice, tako da korisnicima osiguraju besplatan pristup građi, odnos prema nakladnicima i autorima da nabavljaju e‐knjige, omogućuju njihovo korištenje, promiču ih, potiču kreativnost korisnika i tako uspostavljaju ravnotežu između e‐knjige kao robe i e‐knjige kao kulturnog dobra te odnos prema knjižarima koji knjižnicama prodaju pristup e‐knjige ili primjerak e‐knjige.

                                                            17

Usp. Lazarich, Lea. Kontinuirana edukacija informacijskih stručnjaka. // Edukacija korisnika i knjižničarskog osoblja/ uredila Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004., str. 72. 18 Usp. Horvat, Aleksandra ; Živković, Daniela. Između javnosti i privatnosti. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012., str. 125-126 IVANČIĆ MEDVED

81


UNESCO, IFLA I EBILDA19 knjižnice vide kao društvene ustanove koje pomažu građanima u obrazovanju, kulturnom razvitku i informiranju te služe kao mjesta javnog pristupa mreži i kao mjesta okupljanja (forumi) stanovništva u zajednici. Njihova je zadaća jačati društvenu koheziju, pomagati u stvaranju aktivnog građanstva u izgradnji zajednice, pomagati u gospodarskom razvitku u cjeloživotnome učenju stanovništva te podupirati znanstvena istraživanja i stvaranje novog znanja. Knjižničarstvo se smatra pomažućom profesijom koja dijeli zajednički cilj u tome da svojim korisnicima omogući uporabu znanja koja će im pomoći da imaju nadzor nad vlastitim životima. Njihov je cilj poticanje samostalnog učenja i efikasno rješavanje problema oni djeluju kao katalizatori, komunicirajući informacije i dijeleći svoje znanje, teže pomoći korisnicima kako bi si oni sami pomogli. Ono što se danas od knjižničara očekuje zahtijeva posebne kompetencije koje se postižu stalnim cjeloživotnim učenjem. Odgovornost za trajno održavanje razina postignuća stručnih i osobnih kompetencija knjižničara u domeni je mnogih dionika, ali ponajprije samih knjižničara20. Kompetentnost je stanje u kojem se nalaze pojedinci u odnosu na raspoloživa znanja, vještine i sposobnosti, odnosno kompetencije u općem smislu, koje je moguće uvježbati i vježbanjem usavršiti, a koje se opredmećuju u određenim okolnostima21. Kompetentnost se postiže stalnim stručnim usavršavanjem, koje se definira kao održavanje i povećanje znanja, stručnosti i kompetencija stručnjaka tijekom njihova radnog vijeka, u skladu s planom oblikovanim tako da uzima u obzir potrebe stručnjaka, poslodavca, struke i društva u cjelini. Cilj je usavršavanja osposobiti pojedince da pružaju kvalitetne usluge22. Kompetencije koje se danas traže od knjižničara u Hrvatskoj jesu sljedeće: Generičke ili opće kompetencije ‐

Opća, osobna i jezična kultura;

Komunikacijska znanja i vještine;

Informatička i informacijska pismenost;

Sposobnost prenošenja znanja i vještina

Sposobnost na kontinuirano učenje

Etičnost u postupanju s građom i ljudima

Područno‐specifične (stručne) kompetencije ‐

Informacijska pismenost

Profesionalna etika

                                                            19 Usp. Horvat, Aleksandra. Cjeloživotno učenje knjižničara u Hrvatskoj: stanje i mogućnosti. // Cjeloživotno učenje knjižničara : ishodi učenja i fleksibilnost / uredile Aleksandra Horvat, Dijana Machala. Zagreb : NSK, 2009., str. 21  20 Usp. Cjeloživotno učenje knjižničara : ishodi učenja i fleksibilnost / uredile Aleksandra Horvat, Dijana Machala. Zagreb : NSK, 2009., str. 8 21 Isto, str. 8. 22 Usp. Barbarić, Ana. Knjižničarske kompetencije. // Cjeloživotno učenje knjižničara : ishodi učenja i fleksibilnost/ uredile Aleksandra Horvat, Dijana Machala. Zagreb : NSK, 2009., str. 66. 

82

IVANČIĆ MEDVED


228 broj bibliografske jedinice

Izgradnja zbirki – kvalitetan odabir građe u skladu s ciljevima i potrebama korisnika

Vrijednosna procjena građe

Kvalitetna pohrana

Poznavanje standarda i propisa

Upravljanje građom

Informacija i organizacija o građi

Identifikacija i sekulacija građe

Organizacija znanja (sadržajna)

Praćenje, poznavanje, primjena standarda;

Poznavanja i primjena metoda istraživanja. Osobna unutarnja motivacija za promjenom vodeće je načelo doživotnog obrazovanja

knjižničara, kako smatra William A. Liebi23 koji navodi sljedeće oblike doživotnog obrazovanja o stručnim skupovima, seminarima, konferencijama, praćenje diskusijskih grupa, pisanje stručnih radova, izlaganja na stručnim skupovima, pripreme za ulogu predavača, mentora i sl. Svi knjižničari koji rade u bilo kojoj vrsti knjižnica moraju polagati stručni ispit. Ispit se polaže za zvanje pomoćnog knjižničara, za zvanje knjižničara i za zvanje diplomiranog knjižničara24. U Hrvatskom školskom sustavu postoje mogućnosti za napredovanjem u knjižničarskoj karijeri. U odnosu na akademsko, napredovanje u školskom sustavu naziva se lokalnom razinom. Ako se knjižničar nalazi u osnovnom i srednjem školstvu, za njega postoje mogućnosti napredovanja u stručnog suradnika mentora ili stručnog suradnika savjetnika. Elementi za vrednovanje stručnih suradnika jesu sljedeći: uspješnost u radu s učenicima, izvannastvani stručni rad i stručno usavršavanje25. Ako se pak posveti znanstvenom napredovanju, tada mu se pruža mogućnost poslijediplomskog doktorskog studija i napredovanja u akademskoj vertikali. Zaključak Velik utjecaj u stvaranju i uopće mogućnosti postojanja karijere, najvećim dijelom ovisi o samoj osobi i njezinu doživljaju vlastite profesije i posla, ali i cijele radne organizacije te uklapanja u kulturu organizacije. U tom kontekstu promatramo i knjižničara i njegov izbor pred različitim mogućnostima; prihvatiti rad i napredovati te biti funkcionalan dio cjeline ili uporno prkositi                                                             23

Usp. Machala, Aijana ; Horvat, Aleksandra. Nacionalni program trajne izobrazbe knjižničara temeljen na ishodima učenja : prema priznavanju neformalnog obrazovanja knjižničara. // Cjeloživotno učenje knjižničara : ishodi učenja i fleksibilnost/ uredile Aleksandra Horvat, Dijana Machala. Zagreb: NSK, 2009., str. 154. 24 URL:http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/267274.html (2013-12-27) 25 URL:http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_03.pdf (2013-12-27) IVANČIĆ MEDVED

83


vremenu i trendovima te biti nezapažen i nedovoljno funkcionalan član radne organizacije koja raste i razvija se postižući pri tome rezultate, ne zato što se ona tako zove, već zato što u njoj rade ljudi koji vide vrijednosti rada, učenja i napretka te davanja. Organizacijska kultura ima velik utjecaj na kvalitetu rada. Važno je izgraditi takvu okolinu u kojoj će zaposlenici moći raditi i pozitivno utjecati na organizaciju, ali jednako je važno da i ti sami zaposlenici ne propuštaju prilike koje im organizacija omogućuje. Kao uvjet opstanka i napredovanja u profesiji, svakako je rad na trajnom profesionalnom usavršavanju, na održavanju i usavršavanju znanja, vještina i kompetencija stručnjaka tijekom njihovih profesionalnih karijera. Sve se to zalaganje i nastojanje ne smije odvajati od temeljne i zajedničke vizije i misije institucije u kojoj se radi i za koju se radi. Osobni rast u karijeri treba biti sukladan potrebama plana i programom knjižnice u kojoj knjižničar radi. Ispunjenje vlastite funkcije najvažnija je društvena i osobna odgovornost na dobrobit društva. Literatura Cjeloživotno učenje knjižničara : ishodi učenja i fleksibilnost / uredile Aleksandra Horvat, Dijana Michala. Zagreb : NSK, 2009. Drucker, Peter. Najvažnije o menadžmentu. Izbor iz radova o menadžmentu Petera F. Druckera. Zagreb : M.E.P. Consult, 2005. Edukacija korisnika i knjižničarskog osoblja / uredila Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. Horvat, Aleksandra ; Živković, Daniela. Između javnosti i privatnosti. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012. Klaić, Bratoljub. Rječnik stranih riječi. Zagreb : Školska knjiga, 2007. Pastuoivć, Nikola. Edukologija. Zagreb : Znamen, 1999. Pavičić, Jurica. ; Alifirević, Nikša ; Aleksić, Ljiljana. Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti. Zagreb : Masmedia, 2006. Rheinberg, Falko. Motivacija. Zagreb : Naklada Slap, 2004. Balog Petr, Kornelija. Percepcija kvalitete "iznutra" : razgovori s ravnateljima narodnih i voditeljima visokoškolskih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3/4(2010), 1‐24. Warner, K. Schaie ; Willis, L. Sherry. Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko : Naklada Slap, 2001. URL:http://www.npp.mingl.orgl?group=teme&tema=3 (2013‐08‐07) URL:http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_03.pdf (2013‐12‐27) URL:http://narodne‐novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/267274.html (2013‐12‐27)

84

IVANČIĆ MEDVED


O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


229 broj bibliografske jedinice

KNJIŽNICA GRAĐEVINSKOG FAKULTETA OSIJEK Vesna Zobundžija Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Građevinski fakultet Osijek vesnaz@gfos.hr Povijesni razvoj Fakulteta i knjižnice Visokoškolsko obrazovanje građevinara, kao izraz potreba građevinske prakse u regiji Slavonije i Baranje, započelo je 1967. godine. Tada je u Osijeku otvoren odjel Visoke tehničke škole iz Zagreba, koja sve više uključuje u nastavu brojne domaće kadrove i stvara jezgru za osnivanje Više tehničke građevinske škole Osijek, 1976. godine. Ta se godina smatra godinom začetka Građevinskog fakulteta Osijek jer se od tada do danas kontinuirano obrazuju inženjeri građevinarstva za potrebe naše regije. Na svome je razvojnom putu ova visokoškolska ustanova prolazila kroz brojne organizacijske transformacije: djelovala je najprije samostalno, zatim kao dio Građevinskog školskog centra iz kojega se izdvaja 1982. godine kao Viša građevinska škola, da bi se već sljedeće godine pridružila osječkom Zavodu za materijale i konstrukcije Građevinskog instituta Zagreb. Fakultet građevinskih znanosti Osijek, kao organizacijski dio Građevinskog instituta Zagreb i istovremeno članica Sveučilišta u Osijeku, djeluje sve do 30. lipnja 1991. Godine, kada se konačno osamostaljuje. Intenzivno radeći na razvijanju vlastitih kadrova, Fakultet se postupno razvijao i uvodio nove studijske programe, a akademske godine 2005./2006. započela je provedba suvremenih studija građevinarstva usklađenih s Bolonjskom deklaracijom na svim razinama – sveučilišnom preddiplomskom, diplomskom, poslijediplomskom doktorskom te na stručnom studiju. Pokretanjem i sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija te specijalističkog diplomskog stručnog studija akademske 2010./2011. godine, na Građevinskom fakultetu izvode se sve vrste i razine studija iz polja građevinarstva prepoznatljive u Republici Hrvatskoj. Utemeljenjem Fakulteta građevinskih znanosti Sveučilišta u Osijeku 1983. godine, započelo se i s pripremama za osnivanje knjižnice pa je u svibnju 1984. godine otvoreno stalno radno mjesto knjižničara. Veliku pomoć i potporu u osnivanju i počecima rada knjižnice pružio je tadašnji ravnatelj Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, pokojni dr. Pavle Blažek. Svojim savjetima i preporukama dao je prve smjernice za rad knjižnice i stručnu obuku prve djelatnice.

ZOBUNDŽIJA

89


Međutim, formiranje knjižnice bilo je praćeno velikim problemima, prvenstveno prostornim. Dodijeljena joj je mala prostorija od svega 25 m², a početni fond od oko 400 svezaka knjiga i oko 1000 svezaka starih, nesređenih i neevidentiranih časopisa, prikupljao se po kabinetima i kućama nastavnika i stručnih suradnika. Stvaranje inicijalnog knjižničnog fonda pratilo je polako i opremanje prostora i edukacija djelatnice, te je 27. veljače 1985. godine knjižnica svečano otvorena korisnicima (slika 1).

Slika 1. Otvaranje knjižnice 1985. godine

Iako u neprimjerenim uvjetima, sve su se zadaće uredno obavljale, a knjižni se fond polako povećavao. Do početka Domovinskog rata 1991. godine imali smo već oko 3.000 knjiga i 1.600 svezaka domaćih i stranih časopisa i novina. Prikupljaju se magistarski i doktorski, kao i stručni radovi djelatnika Fakulteta, a zaposlena je još jedna knjižničarka. Početkom Domovinskog rata, već u proljeće 1991. godine, rad cijelog Fakulteta pa tako i knjižnice biva direktno ugrožen jer zgrada nije imala ni sklonište ni podrum u koji bi se građa mogla skloniti i zaštititi. Unatoč tome, nastavlja se s radom. Domovinski rat nanio je velike štete knjižnici, iako nije bila direktno pogođena granatama koje su svakodnevno padale na grad i zgradu Fakulteta. Veliki dio građe, posuđen prije i za vrijeme rata, nikada nije vraćen u knjižnicu.

90

ZOBUNDŽIJA


229 broj bibliografske jedinice

Na taj je način osiromašila za više stotina primjeraka udžbenika i druge stručne literature koja je kasnije otpisana. Tijekom 1993. godine Fakultet kupuje nekoliko računala, od kojih jedno dobiva knjižnica. Odmah se nabavlja i program za knjižničnu djelatnost CROLIST Nacionalne i sveučilišne knjižnice te se na taj način uvodi informatizacija u knjižnično poslovanje i stvaraju uvjeti za vlastitu bazu podataka. U rujnu 1998. godine knjižnica je uključena u projekt SZI (Sustav znanstvenih informacija), podsustav Tehnika, koji je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, s namjerom izgradnje nacionalne infrastrukture sustava knjižnica. Zahvaljujući tom projektu, članovi akademske zajednice, ali i ostali zainteresirani korisnici, mogu putem interneta pretraživati fondove svih akademskih knjižnica koje su uključene u projekt. Krajem 2000. godine knjižnica je preseljena na novu lokaciju, u obnovljenu zgradu Više građevinske škole u Donjem gradu. U dvije prostorije ukupne površine od oko 95 m2, nalazi se posudbeni odjel s knjižnim policama u otvorenom pristupu i dijelom za obradu te mala čitaonica s desetak radnih mjesta, referentnom zbirkom i zbirkom tekućih domaćih i stranih časopisa. Kupljen je novi namještaj, dva računala, laserski pisač i fotokopirni stroj (slika 2.)

Slika 2. Knjižnica u Crkvenoj ulici

ZOBUNDŽIJA

91


Fond i usluge knjižnice U knjižnici je do danas obrađeno ukupno 8.946 svezaka knjiga, od čega je tijekom četiri dosad provedene revizije otpisano 1.650 svezaka. Obrađeno je i 215 naslova domaćih i stranih časopisa. Starija godišta pohranjena su u arhivi Fakulteta, a tekući časopisi izloženi su u čitaonici. Pretplata se obnavlja svake godine (za 2013. godinu pretplaćeno je 14 stranih i 10 domaćih časopisa), a jedan dio periodike dobivamo razmjenom ili darom. Knjižnica ima i zbirku od oko 450 relevantnih članaka naših znanstvenika, objavljenih u raznim znanstvenim i stručnim časopisima ili zbornicima sa skupova. Vode se i zbirke referentne literature (enciklopedije, rječnici, leksikoni, tehnički priručnici, posebne monografije i sl.), separata, normi iz područja građevinarstva, te zbirka s 90‐tak doktorskih i magistarskih radova naših profesor. Knjižnica je spojena na sveučilišnu informatičku mrežu CARNet, posjeduje 5 računala od kojih su 4 spojena na internet, a jedno se koristi za pretraživanje knjižničnog kataloga. Budući da na osječkom Sveučilištu još nije riješen jedinstveni knjižnični računalni sustav, knjižnica Građevinskog fakulteta i dalje radi u programu CROLIST iz 1992. godine, verzija DOS 5.0. Ova verzija programa zadovoljava minimalne zahtjeve – radi se u modulima za unos građe, odnosno katalogizaciju te pretraživanje fonda po autoru, naslovu, izdavaču i stručnoj oznaci (UDK). Kompletan katalog (uključujući, osim kataloga knjiga, i kataloge časopisa, separata, normi te obrađene stručne i znanstvene članke nastavnika) pohranjen je na dva računala i snimljen na dva kompleta odvojeno čuvanih disketa. Zahvaljujući projektu SZI‐a koji je, nažalost, prestao s radom još 2005. godine, moguće je pretraživanje kataloga putem WebPAC‐a. Na taj je način fond dostupan i putem interneta, iako ima veliki nedostatak jer se ažurira u pravilu jednom godišnje. Od 2005. godine uređuje se web stranica knjižnice koja je također sastavni dio SZI‐ovog projekta

Web

malih

knjižnica,

a

dostupna

je

i

putem

poveznice

http://knjiznice.szi.hr/?libid=46&task=nsl na mrežnoj stranici Građevinskog fakulteta. Osnovne djelatnosti knjižnice obuhvaćaju nabavu monografskih i serijskih publikacija, smještaj i čuvanje građe, stručnu obradu (katalogizacija po ISBD(M) i ISBD(S), klasifikacija po UDK), posudbu, međuknjižničnu posudbu te pretraživanje baza podataka i ostalih informacijskih izvora. Posredno, knjižnica je uključena i u izdavačku djelatnost Fakulteta. Iako je bilo pokušaja uključivanja knjižničara u nastavni proces na području informacijskog opismenjavanja, ništa se konkretno nije napravilo, s obrazloženjem da već postoje kolegiji koji studente dovoljno informiraju. Tako se informacijske usluge i edukacija korisnika provode uglavnom individualno u prostorijama knjižnice, na zahtjev i prema potrebama studenata i nastavnika, a odnose se uglavnom na traženje potrebne literature za izradu seminarskih, završnih, diplomskih, stručnih ili znanstvenih radova. Obavlja se i

92

ZOBUNDŽIJA


229 broj bibliografske jedinice

pretraživanje bibliografskih i citatnih baza podataka radi dokazivanja postojanja uvjeta za izbor u znanstvena zvanja, a povremeno se organiziraju i radionice za pretraživanje određenih baza podataka prema interesima korisnika i uz goste predavače. Zaključak Od osnutka do danas, knjižnicu i Fakultet u cjelini prate prostorni problemi – lokaciju na Drinskoj ulici, neadekvatan prostor od 25 m2 bez čitaonice (tek 10 godina nakon otvaranja probijaju se vrata u susjedni prostor jednake veličine koji postaje čitaonicom), zamijenio je današnji, nešto veći, ali još uvijek premali i neodgovarajući. Optimizam i vjeru u bolju budućnost daje nam izgradnja nove zgrade Fakulteta za koju je kamen temeljac položen u studenom 2011. godine, na lokaciji Sveučilišnog kampusa, čime bi trebali biti riješeni svi naši prostorni problemi. Iako ni prostorom ni opremljenošću ne odgovara u potpunosti sve većim zahtjevima svojih korisnika, knjižnica Građevinskog fakulteta nastoji i dalje ostati središnje informacijsko mjesto studenata i djelatnika, ali i vanjskih korisnika kojima je potrebna tehnička literatura. Temeljna funkcija svake knjižnice jest davanje informacija na korištenje, odnosno osiguravanje pristupa dokumentima. Pojavom digitalnih knjižnica prije dvadesetak godina i knjižničari i korisnici imaju sve veću potporu u informacijskoj tehnologiji. Elektroničkih dokumenata je sve više, mrežni katalozi postaju obveza i standard knjižničnog poslovanja, težnja je digitalizirati sve što se može pohraniti i koristiti: zvuk, slike, videozapise, tekst i brojčane podatke. „Knjižničari moraju biti vodiči kroz svemir, univerzum znanja. To je konstanta njihove zadaće, a tehnologije će se i nadalje mijenjati….. Digitalna tehnologija, digitalni, elektronički medij, digitalna informacija ne mijenja poslanje, društvenu ulogu knjižnica, ali znatno, gotovo stubokom mijenja način na koji knjižnica ispunjava svoje poslanje, svoju ulogu.“1 Naša je obveza držati korak s tim promjenama. Literatura 30 godina visokoškolskog obrazovanja građevinara u Osijeku: 1976.‐2006. / urednici Barbara Medanić …[et al.]. Osijek: Građevinski fakultet, 2006. 35 godina Građevinskog fakulteta Osijek. / urednici Damir Markulak …[et al.]. Osijek: Građevinski fakultet, 2011. Stipanov, Josip. Knjižnice i društvo: od potrebe do mogućnosti. Zagreb: Školska knjiga, 2010.                                                              1

Stipanov, Josip. Knjižnice i društvo. Zagreb : Školska knjiga, 2010. ZOBUNDŽIJA

93


VIJESTI IZ KNJIŽNICA


230 broj bibliografske jedinice

XXV. PROLJETNA ŠKOLA ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA Ksenija Kesegi‐Krstin Ugostiteljsko‐turistička škola Osijek ksenija.kesegi‐krstin@os.t‐com.hr U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje od 14. do 17. travnja održana je 25. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske na temu Komunikacija u školskoj knjižnici – ukorak s vremenom. Škola je otvorena kulturno‐umjetničkim programom učenika OŠ Smiljevac i Gimnazije Ivana Pavla II. iz Zadra. Kako je Škola nastajala i razvijala se u proteklih 25 godina podsjetila je prof. i dipl. knjižničarka Jadranka Groza iz OŠ „Braća Bobetko“ Sisak. Stručni suradnici knjižničari iz cijele Hrvatske, sudjelovali su u predavanjima, okruglim stolovima, radionicama i primjerima dobre prakse. Trodnevno stručno usavršavanje omogućilo je knjižničarima da izgrade ili usavrše svoje komunikacijske vještine. Uvodna i poticajna predavanja održali su prim. dr. sc. Pavao Brajša, Komunikacijski bipolariteti u našim razgovorima, Željko Kostelnik, dipl. oec. Slušam, ali ne čujem i mr. sc. Dragan Knežević u svom predavanju Komunikacija, dalje od mog nosa, predstavio je četiri različita komunikacijska tipa i upozorio kako je važno osvijestiti kojem tipu pripada svaki pojedinac (knjižničar) i njegov sugovornik (ravnatelj, roditelj, učenik). Na okruglim stolovima bilo je riječi o tremi, pravilnom postavljanju pitanja i poslovnoj komunikaciji školskog knjižničara. Debata – vježbanje komunikacijskih vještina i kritičkog mišljenja, Komunikacijom do bolje suradnje, nazivi su najposjećenijih radionica, kojih je bilo pet za osnovne i pet za srednje škole. O pravima korisnika u digitalnom vremenu govorila je prof. dr. sc. Alka Horvat, Tradiciju i suvremenost knjižničnih zbirki predstavila je Dunja Seiter‐Šverko, a Mira Zovko, viša savjetnica za školske knjižnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, predstavila je standarde školskih knjižnica. Gost književne večeri bio je pjesnik i dobitnik Goranova vijenca za 2013. godinu Branko Čegec, koji je čitao svoju poeziju i pričao kako su nastajale njegove knjige Zapisi iz pustog jezika i Pun mjesec u Istanbulu. Na Školi je predstavljena i knjiga Školski knjižničar autorica prof. dr. sc. Jasmine Lovrinčević i doc. dr. sc. Dinke Kovačević.

KESEGI‐KRSTIN

97


231 broj bibliografske jedinice

"KAKO NASTAJE SLIKOVNICA" : prikaz radionice Dubravka Pađen‐Farkaš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek dubravka@gskos.hr Svako ljeto, već punih 17 godina Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek organizira program pod nazivom "Ljeto u Igraonici". Program je u početku bio namijenjen djeci od četiri do trinaest godina, no zbog velikog interesa u posljednje su tri godine organizirane i radionice za bebe. Jedna od radionica u okviru ljetnog programa jest i Likovna radionica kojoj je cilj bio poticanje kreativnosti i interesa za likovno izražavanje te stvaranje kod djece i mladih, kroz upotrebu različitih tehnika i materijala, a sve kroz zabavu i druženje. U likovnim radionicama djeca su koristila različite likovne tehnike: crtanje, slikanje, modeliranje, kolaž, a teme su bile različite i primjerene uzrastu djece. Kako su se interes i broj polaznika Likovne radionice povećavali odlučeno je da se u prostoru Kluba za mlade Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek organizira likovna radionica pod nazivom "Kako nastaje slikovnica". Financijska pomoć zatražena je od Ministarstva kulture koje je program pozitivno ocijenilo i odobrilo sredstva za radionicu. Radionica "Kako nastaje slikovnica" započela je 2. srpnja 2013. godine u prostoru Kluba za mlade Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, a voditelji su joj bili Dražen Jerabek, prof.likovne kulture i ilustrator te Dubravka Pađen Farkaš, dipl. knjižničarka i prof.pedagogije . Tri tjedna prije početka radionice na mrežnoj stranici i FB profilu Knjižnice postavljena je obavijest o istoj, a svi zainteresirani u dobi od 10 do 18 godina mogli su se prijaviti za sudjelovanje jer broj je polaznika bio ograničen na dvadeset. Radionica se održavala dva puta tjedno i trajala je dva sata, tijekom kojih su polaznici mogli saznati kako nastaje slikovnica, koji je odnos teksta i ilustracije, što je to kvalitetna slikovnica, važnost slikovnice i važnost ranog čitanja uopće. Nakon uvodnih sati teorije, na kojima su se polaznici upoznali s ilustriranim književnim djelima namijenjenim djeci; s pojmom ilustracije te različitim crtačko‐slikarskim tehnikama, načinima i stilovima ilustriranja, prešli su na praktični rad pod vodstvom prof. Jerabeka. Za početak je polaznicima ponuđeno nekoliko kraćih književnih tekstova, koje su pročitali i odlučili

PAĐEN‐FARKAŠ

99


se koji će od ponuđenih tekstova ilustrirati. Tijekom radionice polaznici su učili kako koristiti tekst za ilustriranje izdvajanjem pojedinih slika, scena iz teksta te njihovo postavljanje, razvijali su imaginaciju te konkretizirali slikovna rješenja na crtačkim podlogama pri čemu su usavršavali svoj senzibilitet za kompoziciju, ritam, različita raspoloženja, tehničku i izvedbenu vještinu. Cilj je ovog programa bio u osvještavanje pojma ilustracije kao specifičnog likovnog jezika, njene uloge u interpretiranju pisanog i verbalnog komuniciranja u društvu,poticanju razvijanja imaginacije uz pomoć kretivnih likovnih tehnika te razvijanja vlastitog slikovnog jezika u području ilustracije prema književnim predlošcima iz literature za djecu i mlade. Rad u radionici popratili su i predstavnici lokalnih medija, tako da su polaznici imali priliku govoriti i za radio postaje, dnevni list Glas Slavonije i Osječku televiziju. Početkom rujna svi radovi nastali na radionici mogli su se pogledati na izložbi koja je bila postavljena u izložbenoj auli Knjižnice.

100

PAĐEN‐FARKAŠ


232 broj bibliografske jedinice

THE ASHEVILLE SCHOOL Paula Rem Druga gimnazija, Osijek rehmpaula@gmail.com

Treći sam razred srednje škole završila s odličnim uspjehom u prestižnoj privatnoj školi

Sjeverne Karoline, Asheville School, u svibnju 2013. Kao autorici dvaju filozofsko‐fantastičnih knjiga (roman Četiri dimenzije pobune, 2009. i zbirka priča Put u nepoznato, 2010.), dodijeljena mi je stipendija organizacije ASSIST (American Secondary Schools for International Students and Teachers). Njihovi stipendisti dolaze u SAD iz cijeloga svijeta kao diplomatski predstavnici svojih kulturalnih principa (sličnu ideju predstavlja i naš predmet Građanski odgoj i obrazovanje pred kojim je još dug put do realizacije u praksi). Cjelokupni je obrazovni sustav u privatnim školama potpuno drukčije koncipiran jer je naglasak stavljen na individualnost učenika, njihovo kritičko razmišljanje i razvijanje osobnih potencijala. Svi dijelovi nastavnog procesa stavljaju učenika u središte interesa. Pogotovo je to uočljivo na primjeru školske knjižnice, koja je cjelodnevna potpora učeničkome radu i napredovanju. Učenici maksimalno iskorištavaju mogućnosti knjižnice u istraživačkome radu, individualnim i skupnim projektima, seminarskim radovima – sve je koncipirano tako da je knjižnica sukladna kurikulumu i u potpunosti dostupna učenicima i profesorima. Unatoč velikome fondu e‐građe, učenici i dalje u velikom omjeru koriste tiskanu građu, pogotovo za učenje. Velik broj njih rado provodi svoje slobodno vrijeme u neobveznom druženju u prostorima čitaonice i na knjižničnoj terasi. Knjižnica je opremljena suvremenom tehnologijom koja korisnicima omogućava dostupnost informacijama preko tiskanih izvora i računalnih knjižnih baza podataka za pronalaženje stručnih članaka u sklopu rada na seminarima koji su jako zastupljeni u američkom obrazovnom sustavu. Na majčin prijedlog koja je stručna suradnica knjižničarka, napravila sam intervju s knjižničarkom The Asheville School kako bih uočila sličnosti/razlike u radu hrvatskog/ američkog školskog knjižničarstva. Posebna je pozornost stavljena na budućnost knjižničarstva (nestajanje fizičkih knjižnica) s obzirom na postojanje prvih virtualnih knjižnica u Americi.

REM

101


Slika 1. Prostor namijenjen za individualni rad učenika i profesora na računalima s pristupima internetu.

Slika 2. Čitaonica je u funkciji dnevnog boravka u kojoj se učenici osjećaju ugodno i udobno.

102

REM


232 broj bibliografske jedinice

Slika 3. Timski rad učenika na projektu u kojemu podjednako koriste suvremenu tehnologiju kao izvor informacija i tiskanu građu.

Slika 4. Građa je u slobodnom pristupu, a interijer je sličan našim knjižnicama.

REM

103


Slika 5. Knji탑ni훾na terasa namijenjena je korisnicima za odmor i kao mjesto odr탑avanja razli훾itih programa.

104

REM


233 broj bibliografske jedinice

INTERVJU S KNJIŽNIČARKOM PRIVATNE AMERIČKE SREDNJE ŠKOLE, "THE ASHEVILLE SCHOOL", JOANNOM CROTTS Paula Rem Druga gimnazija, Osijek rehmpaula@gmail.com 1. Kako se financira nabava knjižnične građe? Tko odabire nove knjige za knjižnicu i jesu li naslovi zadani ili ih odabirete Vi? Sredstvima za nabavu knjižnične građe raspolažem samostalno. Uvijek izlazim u susret konkretnim prijedlozima i zahtjevima učitelja, stručnog osoblja te učenika. 2. Kako izgleda godišnji plan rada knjižnice i morate li ga realizirati u cijelosti? Moj kurikulum varira svake godine kako učitelji mijenjaju ili proširuju svoje zadatke. Učenike redovito podučavam kako se snalaziti u knjižnici i pronaći/koristiti njezine materijale, kako koristiti naše baze podataka, kako pristupiti internetskim stranicama i kako pravilno citirati izvore u radovima. Sve ostale aktivnosti organiziram prema zahtjevima učitelja i potrebama učenika. 3. Koliko se godišnje izdvaja sredstava za knjižnicu? Sredstva za nabavu iznose 16.000 dolara godišnje, uz redovni doprinos od 3.000 dolara kojemu mogu pristupiti kroz posebne donacije namijenjene knjižnici. Već šest godina ugovorom nam je osigurano 16.000 dolara po godini. Ipak, pri isteku ugovora postoji mogućnost da nam značajno smanje sredstva. Obično nabavljam oko 300 knjiga i DVD‐a, a financiram i naš školski časopis te godišnje pretplate svih članova. 4. Kontrolira li netko rad knjižnice? U školi Asheville imam punu slobodu donositi osobne izbore pri izboru knjiga, baza podataka i svega ostaloga. Većina knjižnica u privatnim školama uživaju punu nezavisnost, osim onih izrazito religijskoga predznaka koje provode veoma restriktivnu politiku odabira materijala. 5. Što čini knjižnični fond?

REM

105


Sva uobičajena knjižnična građa: knjige, e‐knjige, baze podataka, časopisi, DVD‐i,… 6. Kakva je tehnička opremljenost knjižnice u brojkama? Na raspolaganju imam 10 stolnih računala za učenike i 3 dodatna na kojima je dostupan mrežni katalog knjižnice. Član mojega knjižničnog osoblja i ja imamo također po jedno stolno računalo (komentar: memorija svih računala nalazi se u ekranu od 21 inča, dakle nemaju kućište!). No, također imamo i 7 laptopa dostupnih učenicima za svakodnevnu upotrebu, ali i za polaganje ispita. Knjižnica ima i telefon, skener, printer u boji, tri crno‐bijela printera, stroj za kopiranje i faks koji dijelimo s College Officeom (komentar: to su 3‐4 člana stručnoga osoblja koji su također smješteni u prostoru knjižnice. Njihov je posao pripremati učenike za standardizirane ispite, savjetovati o upisima u fakultete i provesti ih kroz proces upisa. S njima se učenici redovito sastaju svakoga drugog utorka u skupinama ili individualno). DVD‐ove može posuditi bilo tko, a posjedujemo i sustav alarma koji je postavljen davno prije nego što sam došla. Da mogu, odmah bih ga deaktivirala. 7. Koliko je računala dostupno čitateljima? Imaju li pristup Internetu? 13 stolnih računala i 7 laptopa s bežičnim pristupom Internetu. 8. Kakve druge usluge, osim posudbe knjiga, pruža knjižnica? Mogu li korisnici besplatno kopirati i printati materijale? Pomažete li profesorima s nabavom nastavnih materijala? Skeniram materijale za učenike i učitelje, a imamo i stroj za kopiranje te tri crno‐bijela printera koji su dostupni svima na upotrebu. Ukoliko knjižnica ne posjeduje knjige koje učenici traže, posuđujem građu iz drugih knjižnica. 9. Koji računalni knjižnični program koristite? Follett Destiny 10. Kako se posuđuju knjige? Mogu li se korisnici samostalno zadužiti ili razdužiti? Imamo automatizirani sustav samoprovjere isto kao i jednostavan sustav samorazduživanja kako bi učenici mogli vraćati knjige i izvan mog radnog vremena (komentar: knjižnica je otvorena cijeli dan, nezavisno o tome ima li koga tamo!). 11. Postoji li pravilnik o radu knjižnice i koji Vam je dio istoga najviše pomogao? U privatnim neovisnim knjižnicama, knjižničari sami određuju poslovanje knjižnice pridržavajući se temeljnih stručnih pravila. 12. Postoje li zakasnine za prekoračenje roka posudbe?

106

REM


233 broj bibliografske jedinice

Postoje rokovi za vraćanje knjiga, no zakasninu ne naplaćujem. Učenicima šaljem podsjetnike e‐ mailom i naplatim samo ukoliko knjigu ne vrate do zatvaranja škole na kraju nastavne godine. 13. Posuđujete li samo knjige koje posjeduje Asheville knjižnica? Posuđujemo građu koju posjedujemo, ali nabavljamo i materijale iz drugih knjižnica za učeničke istraživačke projekte. 14. Statistički, raste li ili opada broj posuđenih jedinica knjižnične građe u knjižnici? Godišnje se posudi oko 3.000 jedinica knjižnične građe. Posudba se svake godine kreće u ovim okvirima. 15. Koji je najčešći razlog dolaska učenika u knjižnicu? Nose li knjige kući ili obično koriste za učenje unutar knjižnice? Mislite li da učenici vole posjećivati knjižnicu ili to čine samo zato što "moraju"? Učenici posjećuju knjižnicu radi školskih projekata ili učenja na tihome mjestu. Knjige se posuđuju za istraživačke projekte i čitanje iz zadovoljstva, ali učenici rijetko nose materijale kući. Većinom fotokopiraju traženi materijal ili ga koriste samo unutar knjižnice. Mislim da učenici uživaju u knjižnici – ona je fizički prekrasno i jako udobno mjesto. 16. Jeste li obvezni sudjelovati u programima i radionicama kao dio stručnoga usavršavanja? Utječe li to na visinu plaće? Iako nisam obvezna kontinuirano se obrazovati, ipak nastojim otići na jednu radionicu ili konferenciju godišnje. Postoje fondovi koji su dostupni za stručno usavršavanje. 17. Kolika je prosječna plaća školske knjižničarke? Iako to ovisi o zakonima pojedinih američkih država i dužini radnog staža, iznos plaće se kreće između 22.000 i 331.200 dolara godišnje. Prosječna je plaća 58.960 dolara. 18. Koji ste fakultet pohađali i koliko dugo? Knjižničari mogu završiti bilo koji preddiplomski studij. Ja sam diplomirala englesku književnost na Univerzitetu Georgea Washingtona, a magistricom knjižnične znanosti postala sam na Katoličkom univerzitetu u Washingtonu D. C. 19. Koliko sati dnevno radite? Koje sve obveze su uključene u radno vrijeme?

REM

107


Radim od 07:30 do 16:30 svaki dan. Često imamo sastanke u kasno poslijepodne što znači da ostajem do barem 18:30. Imam obvezu pohađanja školskih formalnih obroka učitelja, stručnog osoblja i učenika pet puta u tjednu. 20. Koristite li društvene mreže za promoviranje knjižnice među učenicima? Imamo školski profil na Facebooku u kojemu i ja sudjelujem, a moja knjižnica ima i samostalnu online stranicu te je član Pinteresta. 21. Koja je najveća razlika između knjižnice u javnoj i privatnoj školi? Kad sam radila u javnoj knjižnici, moja je misija bila služiti svima unutar zajednice. To je podrazumijevalo kupovinu velikih količina materijala o različitim temama prema individualnim zahtjevima korisnika. Također, pomagala sam svakome tko je prošao kroz vrata knjižnice. Za razliku od toga, u privatnoj školi kupujem materijale koji isključivo prate naš školski kurikulum i ne pokušavam udovoljiti svačijim potrebama za čitanje iz zadovoljstva. Iz drugih knjižnica, dakle, nabavljam samo knjige koje su potrebne učenicima za istraživačke projekte, a nemam dovoljno sredstava za nabavu knjiga koje bi učenici koristili u slobodno vrijeme.. Radila sam u knjižnicama odvjetničkih kompanija, Knjižnici državnog zakona, javnim i sveučilišnim knjižnicama, kao i u ovoj školskoj knjižnici. 22. Mogu li učenici snositi sankcije u odnosu na nepoštovanje bilo čega u knjižnici? Kad bi učenik ikada namjerno oštetio nešto što je vlasništvo knjižnice, prijavila bih ga našem Vijeću za vladanje i bilo bi velikih posljedica. Osim reperkusije i kazne, tražila bih račun za popravak ili zamjenu materijala. 23. Uništavaju li učenici knjige do te mjere da morate naručiti nove? Ponekad neka knjiga možda bude oštećena, ali to uvijek uspijem popraviti. Nikada ne nastane toliko velika šteta da moram naručivati nove. 24. Kako, kao knjižničarka, promatrate budućnost tiskanih knjiga? Hoće li elektronička knjiga ući u široku upotrebu i hoće li nestati potreba za knjižnicom? Mislim da će tiskane knjige uvijek biti u upotrebi. Kindle i ostali e‐čitači olakšavaju čitanje pri putovanju, ali nisu oni za sve. Mislim da će uvijek postojati potreba za knjižnicom kao resursom svake zajednice. I potreba za knjižničarima da pomognu onima kojima je pomoć potrebna.

108

REM


234 broj bibliografske jedinice

PROJEKT ŠKOLSKE KNJIŽNICE "TIN U TINU" UZ OBILJEŽAVANJE 40. GODIŠNJICE OSNUTKA OŠ "TIN UJEVIĆ" U OSIJEKU Slađana Rem OŠ „Tin Ujević“ Osijek sladana.rem@skole.hr Zadatak je projekta bio pobuditi učeničko zanimanje za Tinovim cjelokupnim stvaralaštvom i upoznati učenike s ovim osebujnim čovjekom i književnikom. Naime, u svakodnevnom radu i komunikaciji s učenicima primijetila sam nesnalaženje u poznavanju života, djela, rada i utjecaja jednog od najvažnijih pjesnika naše književnosti tepovezivanje njegova imena s obilježavanjem proslava Dana škole i njezina osnutka (povijest škole i promjena naziva škole). Budući da većina učenika viših razreda nije znala navesti ni jednu antologijsku pjesmu Tina Ujevića, a o ostatku njegova rada nisu imali nikakve informacije, kroz projektnu se nastavu pokušalo približiti opus "čovjeka enciklopedije", odnosno na taj način ujedno i dostojanstveno odati hommage Velikom Tinu te obilježiti svečanu godišnjicu osnutka Škole. Projekt se provodio 2012./2013. školske godine u sklopu svih nastavnih predmeta razredne i predmetne nastave. Interdisciplinarnom pristupu projektu pomoglo je i uključivanje svih sudionika školskoga života: od učeničkog, nastavnog, administrativnog i tehničkog osoblja, do razvijene suradnje s drugim institucijama koje su se uključile u projekt (Filozofski fakultet, HNK) i , naravno, zainteresiranih roditelja. Projektom se posebno nastojalo: ‐

unaprijediti kvalitetu nastave u školi (projektna nastava)

povećati kompetencije nastavnika stručnim usavršavanjem

širiti, poput pjesnika T. Ujevića, humanizam u našem radu i međuljudskim odnosima.

poboljšati stupanj informiranosti svih čimbenika školskog života o tome da Škola ima naziv jednog od najvećih erudita novije hrvatske književnosti

osposobiti učitelje, učenike, roditelje za komunikaciju s poetskim i proznim tekstovima različite tematike, forme

poticati učenike na suradnju i timski rad

probuditi kod učenika svijest o značaju knjižnice, knjige, književnosti.

109


U okviru nastavnog procesa (nastavnih predmeta, grupa izvannastavnih aktivnosti i sata razrednog odjela) pokušalo se sljedeće: ‐

osvijestiti učenike da je pisanje poetskih tekstova možda najzahtjevnija forma književnosti, kao i interpretacija poezije

poticati učenike oblikovanju humanističkog svjetonazora

naučiti ih suživotu s drugima i drukčijima

vježbati emocionalnu inteligenciju

pomoći im promatrati prirodu kao vječnu inspiraciju za stvaranje

približiti im različite aspekte duhovnosti i religijske kulture

poticati ih na optimizm

dočarati im ulogu "igre" i djetinjstva kao najvažnijeg dijela čovjekova života

podsjetiti na važnost prirodnih resursa, njihovu zaštitu, eksploataciju (voda kao glavni element života i vječni motiv Tinovih pjesama)

naučiti učenike kulturi tijela, važnosti percepcije svijeta svim osjetilima

objasniti učenicima pojam "boem" (prednosti i nedostaci, predrasude vezane uz taj pojam)

poticati ih od najranije dobi na dijalog s poezijom

naučiti ih kritički promišljati

motivirati ih na čitanje i korištenje svih resursa knjižnice.

Korelacijom, integracijom nastavnih sadržaja i samostalnim istraživačkim radom učenici su naučili o životu i radu književnika Tina Ujevića. Organiziranjem predavanja sveučilišnog profesora književnosti o sveukupnom radu i utjecaju Tina Ujevića, učitelji su i sami poboljšali svoje stručne kompetencije. Koristeći različite izvore informacija (tiskane, mrežne stranice, multimedijske sadržaje) učenici su ovladali tehnikom odabira informacija. Povezujući istraživanje o podrijetlu pjesnika Tina Ujevića (biografija književnika) s osnutkom svoje škole, naučili su i o podrijetlu svojega naselja, stanovnicima i općenito lokalnoj sredini koja ih okružuje. Učenici su, na poticaj svojih učitelja, samostalno pisali esejističke i poetske tekstove. Realizirajući projektnu nastavu učenici su na drukčiji način promatrali svoj rad, učitelje, školski prostor, roditelje i sinergiju svega navedenog.

110

REM


234 broj bibliografske jedinice

Rezultati rada na projektu prezentirani su učiteljima, učenicima, roditeljima, lokalnoj sredini, medijima i svima zainteresiranima u sklopu obilježavanja 40. godišnjice osnutka škole Projektnim danom koji se održao na prvi dan proljeća, 21. ožujka 2013. Projekt "Tin u Tinu" osmislila je stručna suradnica knjižničarka uz logističku potporu ravnatelja i tehničku realizaciju nastavnika informatike.

111


Prilozi: PROGRAM PROJEKTA "TIN U TINU" 1. IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE (rujan‐siječanj) 2. Skalpel kaosa PREDAVANJE prof.dr.sc. G. REMA NA SJEDNICI UČITELJSKOGA VIJEĆA O TINU UJEVIĆU I PREDSTAVLJANJE

STUDENTSKOG

ISTRAŽIVANJA

naslovljena Augustine, ti si gusta istina! (19.11.2012., 18.00h, šk. knjižnica) 3. POETSKA VEČER S GLUMCEM DAVOROM PANIĆEM U ULOZI TINA UJEVIĆA (18.3.2013., 19.15h, međukat Škole) 4. IZVEDBE (četvrtak, 21.3.2013., 17.00h) - Za let si, dušo, stvorena ‐ performans (školski ulaz) - Djevičanstvo ruku – dramski recital (šk. hol) - Tinovci i Tinov šešir uživo ‐ performans (šk. hol) - Ptići – vokalna izvedba (šk. hol) 5. IZLOŽBA (21.3.2013., šk. hol): POWERPOINT PREZENTACIJE, PLAKATI, POSTERI, PRAKTIČNI RADOVI (MAKETE, STRANIČNICI), LIKOVNO‐PROZNA MAPA, LIKOVNI URADCI, DIDAKTIČKA IGRA, ESEJI, ŠKOLSKI LIST "TIN", URADCI NA ŠK. PANOIMA, OSLIKAVANJE ŠKOLSKOGA PROSTORA, 112

REM


234 broj bibliografske jedinice

FOTOdokumentacija UČENIČKOG RADA NA PROJEKTU (SLIDESHOW), VIDEOKLIP (A. DEDIĆ, Odlazak) 6. Tko je Tin Ujević? – scenska izvedba ‐ u sklopu školske priredbe (21.3.2013., 19.00h, šk. hol) 7. Sjećanje na Tina – scenska izvedba ‐ u sklopu šk. priredbe (21.3.2013., 19.15h, šk. hol)

113


ISTRAŽIVANJE STUDENTICA FILOZOFSKOG FAKULTETA U OSIJEKU, Kolegij

MODERNITET

HRVATSKE

KNJIŽEVNOSTI, 4. godina studija NA TEMELJU „SABRANIH DJELA TINA UJEVIĆA“, KOJA SU U 17 SVEZAKA IZAŠLA NAKLADOM „ZNANJA“ U ZAGREBU, STUDENTICE SU OBAVILE VRLO ISCRPNO ISTRAŽIVANJE U SVOJIM SEMINARIMA O ZASTUPLJENOSTI OSNOVNOŠKOLSKIH NASTAVNIH PREDMETA U POETSKIM, PROZNIM I POLITIČKIM TEKSTOVIMA TINA UJEVIĆA. NAKON SVOJEGA RADA, I SAME SU STUDENTICE BILE UGODNO IZNENAĐENE REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA BUDUĆI DA JE PRONAĐENO MNOŠTVO REČENICA, RIJEČI, SINTAGMI KOJE SE IZRAVNO OBRAĆAJU HRVATSKOM JEZIKU, MATEMATICI, PRIRODI, KEMIJI, FIZICI, LIKOVNOJ KULTURI, TJELESNOJ I ZDRAVSTVENOJ KULTURI, VJERONAUKU. STUDENTICE SU OBAVIJEŠTENE KAKO ĆE NJIHOV RAD BITI DOSTUPAN ZA IŠČITAVANJE SVIM UČITELJIMA KAO POMOĆNI MATERIJAL, ODNOSNO SMJERNICE ZA NJIHOVO DALJNJE ISTRAŽIVANJE S UČENICIMA, BUDUĆI DA SE U ŠKOLI PROVODI PROJEKT OBILJEŽAVANJA OSNUTKA 40. GODIŠNJICE OŠ „TIN UJEVIĆ“TIN U TINU, U SKLOPU KOJEGA ĆE UČITELJI SA SVOJIM UČENICIMA BROJNIM DOGAĐANJIMA ODATI HOMMAGE VELIKOM TINU. U ISTRAŽIVANJU SU SUDJELOVALE SLJEDEĆE STUDENTICE: IVANA VIDINOVIĆ, SANJA HERAKOVIĆ, ANA‐MARIJA POSAVEC, LEONIJA LAKTIĆ, ANTONIA RAŠIĆ, IVANA BULJUBAŠIĆ, KRISTINA STIPIĆ, LJUBICA JURILJ, MIA JURIĆ, SONJA SMOJVER. ZAHVALJUJEMO NA UKLJUČIVANJU U NAŠ PROJEKT I VELIKOJ POMOĆI UČITELJIMA!

114

REM


234 broj bibliografske jedinice

Poetska večer S glumcem Davorom Panićem u ulozi Tina Ujevića u sklopu projekta „tin u tinu“ održat će se 18. ožujka 2013. u 19.15 h (trajanje 20‐ak minuta) u prostoru međukata naše škole. Pozvani su svi djelatnici i svi učitelji naše škole, a obvezni nazočiti razrednici 7. i 8. razreda.

115


POZIVNICA ŠTO? IZLOŽBA PROJEKTNIH RADOVA „TIN U TINU“ TKO? UČENICI, RODITELJI, UČITELJI, DJELATNICI KADA? ČETVRTAK, 21.3.2013., U 17,00h GDJE? OŠ „TIN UJEVIĆ“ KAKO? PERFORMANSIMA, PLAKATIMA, POSTEROM, PRAKTIČNIM RADOVIMA (MAKETE, STRANIČNICI), DIDAKTIČKOM IGROM, LIKOVNIM

RADOVIMA,LIKOVNO‐PROZNOM

MAPOM,

LITERARNIM RADOVIMA, ESEJIMA, DRAMSKIM RECITALOM, PJEVANJEM,

POWERPOINTOVIMA,

FOTOGRAFIJAMA,

OSLIKAVANJIMA…

DOĐITE, VIDITE, UŽIVAJTE!

116

REM


OCJENE I PRIKAZI


235 broj bibliografske jedinice

KNJIGA I KNJIŽEVNOST NA NOVIM MEDIJIMA : ZBORNIK RADOVA / INTERDISCIPLINARNI STRUČNI SKUP, SPLIT, GRADSKA KNJIŽNICA MARKA MARULIĆA, 12. PROSINCA 2011. ; [UREDNIŠTVO ELLI PECOTIĆ, SNJEŽANA BUCZKOWSKA, KATARINA KROLO ŽUŽUL]. SPLIT : GRADSKA KNJIŽNICA MARKA MARULIĆA, 2013. Sonja Roknić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek sonjar@gskos.hr U organizaciji Gradske knjižnice Marka Marulića Split 12. prosinca 2011. godine održan je stručni skup pod nazivom "Knjiga i književnost na novim medijima". Cilj skupa bio je problematizirati teme vezane uz budućnost knjige i književnosti u digitalnom dobu pa su se tako analizirale značajke e‐knjige i e‐književnosti, utjecaj medija na izdavačke procese te mogućnosti uvođenja e‐knjige u knjižnično poslovanje.

U prvom radu pod nazivom "Hipertekstualne književne forme : nova kultura čitanja i

pisanja?" autor dr. sc. Hajrudin Hromadžić bavi se pitanjima karaktera tzv. hipertekstualne književnosti i to analizirajući dihotomiju sličnosti i razlika između primjera hipertekstualne fikcije i postmodernističke proze, kojoj je i posvećen najveći dio rada. Upravo u ovom razdoblju susrećemo cijelu paletu uradaka koji umjesto konačnog epiloga u djelu nude nejednoznačno definirane verzije završetka priče. Kao primjeri analizirani su Sterneov Tristram Shandy, Joyceovo Bdijenje Finnegana, Calvinov Zamak ukrštenih sudbina, Borgesova priča Vrt razgranatih staza, Cortazarove Školice, Pavićevi Hazarski rečnik i Predeo slikan čajem. Hiperfikcija ide još korak dalje. Ona predstavlja tekst u stalnom procesu mijenjanja i nastajanja, a svako novo korištenje/čitanje hiperfikcije istovremeno je i građenje nove strukture djela, ovisno o trenutnim interesima, željama, inovativnosti korisnika/čitatelja. Za primjere takve hipertekstualne književnosti autor navodi Afternoon Michaela Joyca kao jedno od prvih djela hiperfikcije uopće (1990. g), Uncle Buddy's Phantom Funhouse Johna McDaida, Marble Springs Deene Larsen.

Drugi rad pod nazivom "Knjiga na državnim jaslama: zašto ne bi bila besplatna i svima

dostupna?" autora Krešimira Pintarića donosi analizu stanja u nakladničkoj industriji u 90‐ima i dominacije "knjige za Ministarstvo", poslovnog modela koji se prvenstveno oslanja na dobivanje novčane potpore Ministarstva kulture te otkup knjiga za javne knjižnice. Autor tvrdi da je za naslove koji su kulturno vrijedni, ali nisu komercijalno isplativi potrebno razviti model nekomercijalnog nakladništva koji bi bio nadziran i financiran od strane Ministarstva kulture te navodi uvjete koje bi jedan takav model trebao zadovoljavati. Kroz ponudu kvalitetnih besplatnih ROKNIĆ

119


naslova u ePub formatu, bio bi to i veliki poticaj za daljnji razvoj komercijalnog hrvatskog elektroničkog nakladništva. Autor nas također upoznaje s projektom "Besplatne elektroničke knjige", njegovim rezultatima u zadnjih deset godina i planovima za budućnost, a koji je kao pokušaj ostvarivanja modela nekomercijalnog nakladništva pokrenulo Društvo za promicanje književnosti na novim medijima.

Andy Jelčić u svom radu "Copyright and e‐rights in the particular case of literary

translation" analizira stanje autorskih prava u književnom prevođenju, posebno e‐knjiga. Upozorava na najčešće probleme kao što su nedostatak svijesti o prevoditelju kao autoru i njegovoj originalnosti i kreativnosti prilikom prevođenja, kao i to da njegova prava nisu ista kao ona autora. Osvrće se i na problem ilegalnog umnožavanja e‐knjige te na neregulirane naknade prevoditeljima. Na kraju rada daje primjere kako bi EU mogla pomoći u poboljšanju položaja prevoditelja kao jednog od sudionika u lancu e‐knjige.

Ognjen Strpić u sljedećem radu "Elektronička knjiga: pismo, svijet i uređaj (skica)" daje

osvrt na elektroničku knjigu iz čitateljske perspektive. On uspoređuje znakove pisma na papiru i one na računalu. Znak na papiru razmjerno je lako prepoznati i razlučiti ga od onoga što nije znak. Riječi na papiru imaju svoj fizički položaj, mi ih upisujemo, dopisujemo, brišemo, u svim smjerovima. S druge strane, elektronički zapis može prikazati jedino računalni uređaj u kojemu je po definiciji sve znak, sve je artefaktno i točno onako kako je netko zamislio.

Posljednje, u radu "Izazovi organizacije, korištenja i vrednovanja elektroničkih knjiga u

knjižničnim zbirkama" autorica dr. sc. Kornelija Petr Balog bavi se problematikom uvođenja e‐ knjiga u knjižnično poslovanje. Budući da se u hrvatskim knjižnicama elektroničke knjige još ne mogu posuđivati, rad se temelji na iskustvima stranih knjižnica, posebno visokoškolskih. Navode se prednosti i nedostaci e‐knjiga sa stajališta knjižnica. Od prednosti istaknuta je njihova dostupnost koja nije vezana uz radno vrijeme knjižnice, moguć višestruk pristup sadržaju jedne knjige, instantna isporuka sadržaja, ušteda prostora itd. Neki od nedostataka jesu ograničenja koja na korištenje nameće upravljanje digitalnim vlasničkim pravima, visoke cijene e‐čitača, činjenica da čitanje elektroničkih knjiga pretpostavlja određena tehnička znanja, poznavanje informacijske i komunikacijske tehnologije te posjedovanje Interneta kao i problem interoperabilnosti. Nadalje, analiziraju se mogući načini organizacije ovakve vrste građe, njihova upotreba te načini vrednovanja zbirki elektroničkih knjiga. Iako i hrvatske knjižnice pokazuju interes za nabavu elektroničkih knjiga, autorica napominje da bi problem mogle predstavljati financije i nabava elektroničkih čitača budući da su oni još uvijek preskupi kako za korisnike tako i za knjižnice.

Danas živimo u digitalnom dobu, a knjiga kao medij doživljava velike promjene.

Elektroničke e‐knjige i e‐književnost sve su prisutniji na tržištu. Radovima u ovom zborniku pokušalo se odgovoriti na pitanja vezana uz budućnost knjige i čitanja, a zanimljivo je što su autori

120

ROKNIĆ


235 broj bibliografske jedinice

kulturolozi, pisci, telekomunikacijski stručnjaci, knjižničari, pa se tema problematizira iz različitih perspektiva.

ROKNIĆ

121


236 broj bibliografske jedinice

NARODNE KNJIŽNICE I PROMICANJE DRUŠTVENE TOLERANCIJE : ZBORNIK RADOVA / INTERDISCIPLINARNI STRUČNI SKUP, SPLIT, GRADSKA KNJIŽNICA MARKA MARULIĆA, 14. PROSINCA 2012. ; [UREDNIŠTVO ELLI PECOTIĆ, SNJEŽANA BUCZKOWSKA, MARUŠKA NARDELLI]. SPLIT : GRADSKA KNJIŽNICA MARKA MARULIĆA, 2013 Tena Tormaš Marković Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek ttormas@gskos.hr Zbornik radova "Narodne knjižnice i promicanje društvene tolerancije" obuhvaća radove predstavljene na istoimenom interdisciplinarnom stručnom skupu održanom 14. prosinca 2012. godine u organizaciji Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu. Zbornik donosi nekolicinu kraćih članaka i eseja koji tematiziraju važnost promicanja tolerancije i dijaloga među različitim društvenim skupinama. Uvodni članak dr. sc. Josipa Stipanova naglašava sveobuhvatan i statistički nemjerljiv doprinos narodnih knjižnica na pojedinca u promicanju tolerancije, ali i ravnopravnom prihvaćanju, poštivanju, potvrđivanju drugih i drugačijih te uzajamnom obogaćivanju. To ih u čini duhovnim i kulturnim imunitetom zajednice u kojoj djeluju. U skladu s tim, knjižnice kao komunikacijska i multikulturalna središta moraju težiti promicanju i afirmaciji stajališta da je "biti drugačiji" kvaliteta i bogatstvo, čijim se prožimanjem obogaćuje sredina u kojoj se živi i djeluje. Svojim ukupnim djelovanjem knjižnice moraju neprekidno stvarati pogodno ozračje i okolinu za razvijanje društvene osjetljivosti na različitost i potrebu za uključivanje različitih društvenih skupina u ravnopravni život svoje zajednice. Na taj način one preuzimaju aktivnu borbu protiv svake diskriminacije i u promicanju društvene tolerancije, prihvaćanja i poštivanja različitosti. Na osnovi toga knjižnice moraju graditi svoje fondove i zbirke te programirati svoje usluge. Drugi članak pod nazivom "Etički i politički aspekti izgradnje multikulturanlog društva" prof. dr. sc. Mislava Kukoča obrađuje fenomen multikulturalzima kao sastavnog dijela europskih kulturnih i obrazovnih politika, ali i sredstvo njihove provjere i evaluacije u poštivanju osnovnog demokratskog prava na kulturnu različitost i njezino izražavanje. Interkulturalistički pristup teži stvaranju "ozračja suradnje" među različitim kulturama te omogućava ublažavanje sukoba i animoziteta. Glavna prepreka afirmaciji multikulturalizma i/ili interkulturalizma jest TORMAŠ MARKOVIĆ

123


nacionalizam, etnocentrizam, rasna, nacionalna, vjerska i kulturna zatvorenost te isključivost. U multikulturanoj Europi odnos između manjinskih i većinskih zajednica predstavlja jedan od najdubljih političkih i društvenih izazova. Organizacija kulturne djelatnosti i oslanjanje na tradiciju i identitet osnovni su mehanizmi za izgradnju lokalnog potencijala i razvoj zajednice te poštivanje političkih i socijalnih prava manjina. Esej Vladimira Arsenijevića "O čemu govorimo kada govorimo o Evropi? " upozorava na složenu i dramatičnu ekonomsko‐političko‐identitetsku krizu današnje Europe. Autor naglašava njezinu šarolikost i izražava nezadovoljstvo trenutačnom situacijom. Idući esej "Novine kojima se neće pokriti beskućnici"Predraga Lucića osuđuje novinarstvo u Hrvatskoj kao novinarstvo u kojem su neistine omiljeno izražajno sredstvo zagovornika netolerancije i čiji korifeji otvoreno zagovaraju pisanje i objavljivanje laži u tobožnjem interesu domovine. Matea Popov u eseju "Nasilje‐diskriminacija‐tolerancija‐prihvaćanje : život LGBTQ obitelji u Hrvatskoj"govori o Hrvatskom zakonodavnom okviru zaštite osoba od diskriminacije te nasilja na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja. Premda zakoni postoje njihova implementacija nije u potpunosti zaživjela. LGBTIQ (lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne, interseksualne i queer) osobe svakodnevno su izložene različitim oblicima zlostavljanja, nasilja, ismijavanja, ponižavanja, uznemiravanja i diskriminacije. Autorica se poziva na pravo na različitost i jednakopravnost svih ljudi u društvu te se nada da će se u budućnosti ostvariti te vrijednosti i društvo tolerancije, prihvaćanja i sudjelovanja. Šesti rad u zborniku jest članak Edite Bačić pod nazivom "Važnost knjižnica u promicanju društvene osjetljivosti". Autorica smatra da je osnovni princip modernog knjižničarstva primjena profesionalne prosudbe bez utjecaja političkih, moralnih i vjerskih gledišta kao i zaštita temeljnih ljudskih prava. Odgovorno knjižničarstvo, odnosno osobni i profesionalni angažman knjižničara u promicanju osnovnih demokratskih načela, jednakosti i tolerancije važan je dio knjižničarske misije. Većina svjetskih knjižničarskih udruženja svoja djelovanja temelje na etičkim načelima koja se baziraju na poštivanju temeljnih građanskih prava i sloboda te poticanju međusobne suradnje i najviše razine profesionalnog djelovanja. U cilju promicanja uključenosti i iskorjenjivanju diskriminacije knjižničari moraju osigurati pravo jednakog pristupa za sve. Narodne knjižnice, kao centar za sve građane, pružaju jedinstvenu kombinaciju izvora i usluga i utjelovljuju vrijednosti koje pridonose socijalno‐inkluzivnom društvu. U posljednjem radu "Kako je knjižnica u radu Centra za mirovne studije postala važno mjesto susreta" autorica Mirjana Mikić Zeitoun ističe međusobnu usku povezanost Centra za mirovne studije s knjižničarskim programima u nastojanjima izgradnje mira i stvaranju aktivnog i utjecajnog civilnog društva. Rad donosi pregled početaka takve suradnje na hrvatskom području.

124

TORMAŠ MARKOVIĆ


NAPISALI NAŠI ČLANOVI


237 broj bibliografske jedinice

"DJEVOJČICA I PTICA" recenzija Martina Čarija Društvo za psihološku pomoć martina@dpp.hr Razvod braka raširena je pojava i ima tendenciju porasta bez obzira na prisutnost djece u braku. To vrijedi i za Hrvatsku u kojoj je rastava brakova dostigla broj od oko 220 na tisuću sklopljenih barkova. Većina brakova koji završe razvodom jesu brakovi s barem jednim djetetom, stoga je broj djece koja ne žive s oba roditelja u porastu. Sama rastava braka najčešće se ne javlja "odjednom" i iznenada, već traje kao proces koji se već dosta dugo odvijao u obitelji. Radi se o stresnom događaju koji može dovesti do različitih kratkotrajnih ili dugotrajnih mentalno‐zdravstvenih posljedica u razvoju djece (Čavarović‐ Gabor, 2008). (Arambašić, 2000) navodi da postoje velike razlike u prilagođavanju djece na razvod roditelja. Uobičajene reakcije djece i adolescenata na razvod roditelja uključuju strah od napuštanja, osjećaje krivnje, regresiju na prethodna razvojna razdoblja, poremećaje spavanja i tjelesne simptome. U ranom djetinjstvu nesposobnost djeteta da razumije koncept razvoda čini sve promjene zastrašujuće nepredvidljivim i zbunjujućim, što dovodi do separacijske anksioznosti, ljutnje, straha i povlačenja. U predškolskoj dobi bolja kognitivna razvijenost dovodi do osjećaja krivnje, misli o napuštanju ili kažnjavanju i razvijanja pretjerane emocionalne ovisnosti o roditelju. U školskoj dobi tipične reakcije jesu tuga, depresija, ljutnja, generalizirana anksioznost. Velikom broju djece opada školski uspjeh, često kroz cijelu školsku godinu u kojoj se razvod odvija (Martinčić, 2005). Nabrojene moguće posljedice alarmiraju današnje društvo da postoji potreba za pružanjem podrške obitelji koja prolazi kroz rastavu braka. Slikovnica "Djevojčica i ptica" zapravo je poruka podrške djeci iz rastavljenih obitelji, poruka koja kaže "Drži se, nije sve sivo!". Kada bismo proučili svu stručnu literature vezanu uz ovu temu, bismo li zaista mogli zamisliti kako je to kada dijete čuje i shvati da se njemu ili njoj najvažniji ljudi rastaju, da će ljudi koje doživljava središtem sigurnosti, brige, vlastitog identiteta, vlastitom bazom, živjeti na dva različita mjesta te se neće zajedno brinuti o njemu/njoj? Djeca svoju

ČARIJA

129


neposrednu okolinu, prvenstveno svoju obitelj doživljavaju dijelom sebe, ne samo u smislu povezanosti s vlastitom obitelji, već puno doslovnije. Njihova su obitelj oni… Moja sam obitelj ja… Ako doživim da je moja obitelj pred raspadom, za je to mene raspad moga svijeta. Teško je da ću vjerovati odraslima kada mi kažu da će sve biti u redu i da svijet u kojem moja obitelj živi odvojeno može biti lijep, da moja ranjena ptičica može ikada biti nešto što će me veseliti i dati mi osjećaj sigurnosti. Koliko god se odrasli trudili utješiti dijete, teško da će u tome uspjeti bez da s djecom razgovaraju o budućnosti, tj. o tome kako će novonastala promjena izgledati za sve članove obitelji u bliskoj, ali i u dalekoj budućnosti. Slikovnica "Djevojčica i ptica" predstavlja izvrstan povod roditeljima za razgovore s njihovom djecom o budućnosti i tome što promjena kao što je rastava braka donosi u njihove živote. Rastava je braka svakako raspad nečega što je bila cjelina, ali je i promjena u smislu da su svi članovi obitelji i dalje prisutni i imaju zadatak na novi način osmisliti život njihove obitelji. Neki roditelji zaborave kako je to biti dijete, neki se baš dobro sjećaju, ali i jedni i drugi, nažalost, često brinu da će, ako budu razgovarali sa svojom djecom o rastavi svojih brakova, nepotrebno uzrujati djecu. Stoga, rijetko razgovaraju, rijetko daju jasne i iskrene odgovore na dječja pitanja ili djeca jako dobro znaju da je bolje da i ne pitaju. Utoliko, onaj osjećaj da mi se svijet raspao, da ne znam što me čeka, da je teško da će moj svijet ikada ponovno izgledati lijepo, samo je pojačan neizvjesnošću koju okolina nehotice, "u dobroj namjeri" stvara. Napraviti slikovnicu koja priča o promjeni kao nečemu što može biti jako tužno, ali je istovremeno šansa za druge lijepe stvari u životu, veliki je doprinos kvaliteti života cjelokupne obitelji. Ispričana priča otvara nove mogućnosti u umu čitatelja jer ne opisuje rastanak kao kraj, već samo kao mjesto promjene, tj. mjesto u životu na kojem se otvaraju mogućnosti za druge "životne boje". Rastanak od obitelji kakvu poznajem ne stvara zauvijek siv svijet, već samo svijet u drugim bojama. Ova slikovnica govori i o tome da je moguće istovremeno doživljavati različite emocije, možda čak i suprotne; npr. tuga i veselje, odnosno da životni trenuci nisu uvijek "obojeni" samo jednim osjećajem, što zapravo ne znači da su to loši životni trenuci. Topla preporuka svim roditeljima koji prolaze ili su prošli rastavu braka. Onima kojima ova knjiga dođe u ruke, neka je pokažu svojoj djeci, kako bi se zajedno s njima uživjeli u slike koje ova priča donosi te da razgovarali o tome na koji je način povezana s njihovom obiteljskom pričom. Gdje se u vašoj obitelji nalazi sjeme iz kojega će izrasti prekrasno drvo koje će ugostiti mnoge ptice različitih boja te će se mijenjati kako se mijenjaju i godišnja doba? Kako će vaše dijete znati da ga/ju i mama i tata vole, bez obzira na to gdje žive? Što će mu/joj pomoći da očvrsne nakon što prođe kroz tako veliku promjenu?

130

ČARIJA


ČLANCI Međunarodna dječja digitalna knjižnica (str. 9-18) Pađen-Farkaš, Dubravka ; Petković, Siniša Ostavština Rudolfa Franjina Magjera u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek (str. 19-35) Špoljarić, Marijana ; Krpeljević, Ljiljana Oblikovanje pisanih promotivnih materijala Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (str. 37-48) Lukačević, Srđan ; Pađen-Farkaš, Dubravka Visokoškolske knjižnice – mogući oblici međusobne suradnje kao preduvjet razvoja u informacijskom društvu (str. 49-55) Hasenay, Sanda ; Mokriš, Svjetlana Izgradnja zbirke periodike razmjenom časopisa Mathematical comunications u knjižnici Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku (str. 57-74) Šušak Lukačević, Mirna ; Hasenay, Sanda ; Šuvak-Pirić, Ivana Knjižničar i karijera (str. 75-84) Ivančić Medved, Ivana

O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIŽNICAMA Knjižnica Građevinskog fakultata Osijek (str. 89-93) Zobundžija, Vesna

VIJESTI IZ KNJIŽNICA XXV. Proljetna škola školskih knjižničara (str. 97) Kesegi-Krstin, Ksenija Kako nastaje slikovnica (str. 99-100) Pađen-Farkaš, Dubravka The Asheville school (str. 101-104) Rem, Paula Intervju s knjižničarkom privatne američke srednje škole „The Asheville school“, Joannom Crotts (str. 105-108) Rem, Paula Projekt školske knjižnice „Tin u Tinu“ uz obilježavanje 40. Godišnjice osnutka OŠ „Tin Ujević“ u Osijeku (str. 109-116) Rem, Slađana


OCJENE I PRIKAZI Knjiga i književnost na novim medijima : zbornik radova / interdisciplinarni stručni skup, Split, Gradska knjižnica Marka Marulića, 12. prosinca 2011. ; [uredništvo Elli Pecotić, Snježana Buczkowska, Katarina Krolo Žužul. Split : Gradska knjižnica Marka Marulića, 2013. (str. 119-121) Roknić, Sonja Narodne knjižnice i promicanje društvene tolerancije : zbornik radova / interdisciplinarni stručni skup, Split, Gradska knjižnica Marka Marulića, 14. prosinca 2012. ; [uredništvo Elli Pecotić, Snježana Buczkowska, Maruška Nardelli. Split : Gradska knjižnica Marka Marulića, 2013. (str. 123-124) Tormaš Marković, Tena

NAPISALI NAŠI ČLANOVI Djevojčica i ptica (str. 129-130) Čarija, Martina


IZDAJE Društvo knjižničara Slavonije i Baranje Europska avenija 24 31000 Osijek ISSN 1848-5308 ZA IZDAVAČA Marina Vinaj - Muzej Slavonije Osijek

UREDNIŠTVO Renata Bošnjaković - Zavičajni muzej Našice Marija Erl Šafar - Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Merien Hadrović - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Sanda Hasenay - Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Dragutin Katalenac - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Ivana Knežević - Muzej Slavonije Osijek Svjetlana Mokriš - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Kornelija Petr Balog - Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Marina Vinaj - Muzej Slavonije Osijek GLAVNI UREDNIK Svjetlana Mokriš - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek UREDNIK MREŽNOG IZDANJA Merien Hadrović - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek JEZIČNO UREDIO Siniša Petković - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek DIZAJN / PRIPREMA Merien Hadrović - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

U Osijeku, 09. svibnja 2014.


Profile for Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2013./2  

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2013./2 UDK 02 ISSN 1331-145X (2013) OSIJEK GODINA XVII. BROJ 2

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2013./2  

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2013./2 UDK 02 ISSN 1331-145X (2013) OSIJEK GODINA XVII. BROJ 2

Profile for dksbs
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded