Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2018./1-2 by Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema

UDK 02 ISSN 1331-145X (2018) OSIJEK GODINA XXII. BROJ 1/2

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

Godina / Year XXII (2018). Broj / No. 1/2

Osijek, 2019.

Riječ urednice Poštovani čitatelji, pred Vama je novi broj, godina 22 broj 1/2 (2018) časopisa Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Prva rubrika recenziranih radova obuhvaća rad Mirjane Franculić „Analiza rezultata provedene ankete o zadovoljstvu korisnika uslugama Gradske knjižnice i čitaonice Požega“ koji donosi rezultate istraživanja s ciljem unapređivanja usluga. Slijedi ga rad Ivane Rakonić Leskovar „Školski knjižničar u inkluzivnom obrazovanju“ u kojem autorica donosi pregled normativnih i zakonskih odredbi koje upućuju na važnost inkluzivnog obrazovanja te nastoji utvrditi uključenost školskog knjižničara u taj proces. Rad Aleksandre Moslavac „Iz povijesti hrvatskih visokoškolskih knjižnica – 65 godina Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci“ prikazuje djelatnost Knjižnice u okviru sažetog retrospektivnog

prikaza

nastanka

visokoškolskih

knjižnica

razvoja

visokoškolskog

knjižničarstva u Hrvatskoj i u Europi, s osvrtom na povijest visokoškolskog knjižničarstva na riječkom području. Rad Dubravke Vaštuke „Slobodno vrijeme u Dječjem odjelu karlovačke knjižnice – “Đački dani” – primjer dobre prakse“ prikazuje ustaljene programe knjižnice te njihovu obrazovnu, kulturološku i društvenu ulogu. Slijedeći rad „Elektronička knjiga i marketing elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj“ Andree Sudarević, donosi pregled razvoja elektroničke knjige, njezine zastupljenosti u svijetu te stanje elektroničkog nakladništva u svijetu i u Hrvatskoj. U posljednjem članku u rubrici pod nazivom „Marketing Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek kroz prisutnost u Glasu Slavonije u razdoblju od 2000. do 2018.“ autori Jelena Diklić, Srđan Lukačević i Kornelija Petr Balog iznose statističke podatke o pojavljivanju knjižnice u Glasu Slavonije, odnosno njezinoj prisutnosti u lokalnoj zajednici te o ističu ulogu neprofitnoga marketinga u promoviranju knjižničnih usluga. Slijedeća rubrika donosi radove s 3. okruglog stola: Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora: mjesta susreta i suradnje, a obuhvaća radove Sanje Galic „Zavičajna zbirka III. gimnazije Osijek u školskim projektima i nastavi povijesti“, Ksenije Kesegi-Krstin „Zavičajna zbirka kao promotor kulturnog turizma“ te kolegice Dragane Petrić „Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra“. U rubrici O slavonsko-baranjskim knjižnicama, Jelena Cvrković predstavila je Zavičajnu zbirku u školskoj knjižnici Osnovne škole Josipa Kozarca, Vinkovci, dok je u rubrici Putevima svjetskih knjižnica Jelena Diklić iznijela svoja „Kanadska iskustva“ iz školske knjižnice St. Clement’s u Torontu.

Rubrika Vijesti iz knjižnica donosi prikaze aktivnosti naših knjižnica kao i stručnih putovanja i skupova članova Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Rubrika Ocjene i prikazi, osim redovnih prikaza relevantnih publikacija, donosi i tri prikaza zavičajnoga karaktera dok rubrika Osobne vijesti donosi podatke o umirovljenjima te o napredovanju i nagradama unutar struke. Novi broj časopisa Knjižničarstvo – godina 23 broj 1(2019) namjeravamo izdati u jesen 2019. godine. Rok za predaju radova je 20. kolovoza 2019. U ime Uredništva Vam zahvaljujem i pozivam da svojim člancima, prikazima i obavijestima doprinesete kontinuiranom izdavanju časopisa Knjižničarstvo. Merien Hadrović knjiznicarstvo.urednistvo @gmail.com

Ä&#x152;LANCI

ANALIZA REZULTATA PROVEDENE ANKETE O ZADOVOLJSTVU KORISNIKA USLUGAMA GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE POŽEGA Analysis of user satisfaction survey in Požega public library and reading room Mirjana Franculić Gradska knjižnica i čitaonica Požega mfranculic@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

310

UDK /UDC 021.7:027.022>(497.541) Istraživanje / Research paper Primljeno/Received: 24.10.2018.

Sažetak Zadovoljstvo korisnika uslugama knjižnice izuzetno je važno. Pokazatelj je to uspješnosti rada knjižnice, a do iskazanog zadovoljstva uslugama knjižnice moguće je doći najčešće putem anketnih upitnika na određenom uzorku ispitanika. Gradska knjižnica i čitaonica Požega provela je anketu o zadovoljstvu korisnika uslugama knjižnice s ciljem utvrđivanja područja rada s kojima korisnici nisu zadovoljni te će nastojati ukloniti uzroke nepovoljno ocijenjenih područja na temelju dobivenih rezultata. Anketom su se također ispitale želje i potrebe korisnika da bi se njihovo mišljenje implementiralo u strukturiranje novih usluga. Naime, Gradska knjižnica i čitaonica nalazi se na prekretnici svoga razvoja jer joj slijedi preseljenje u novu zgradu koja će po svojoj kvadraturi i organizaciji prostora omogućiti potpuno rekonstruiranje dosadašnjeg načina poslovanja i uvođenje mnogih novih usluga i programa. Anketa je provedena u Noći knjige 2018., prilikom čega su ispitanici informirani u koju svrhu ispunjavaju anketu. Interes je bio vrlo dobar, a rezultati toga istraživanja pokazatelji su uspješnosti rada knjižnice. U članku su analizirani rezultati ankete koji ukazuju na (ne)zadovoljstvo ispitanika i iskazani su tekstualno i grafički u broju i postotku. Ključne riječi: Gradska knjižnica i čitaonica Požega, anketiranje, zadovoljstvo korisnika, vrednovanje knjižničnih usluga, mjerenje uspješnosti poslovanja, knjižnični prostor, nove usluge

FRANCULIĆ 9

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Summary Library user satisfaction with library services is very important. It shows library's success and it can easily be tested through a survey. Požega Public Library and Reading Room conducted a survey about user opinion in order to improve fields of work that are most problematic according them. The survey was also used to discover user needs and wishes so their opinion could be implemented in the library's new services. Požega Public Library and Reading Room is on the crossroad of its development as it is being moved to a new building which is going to allow the complete change of Library's bussines style and introduction of new services and programs. The survey had been conducted at the Book Night Event 2018. and the subjects were informed with the goals of the survey. The results which show (dis)satisfaction of customers are analysed in the article and presented through text and graphics, in numbers and percentages. Keywords: Požega Public Library and Reading Room, polling, user satisfaction, evaluationof library services, measuring business success, library space, new services

Uvod Gradska knjižnica i čitaonica Požega nalazi se pred izuzetno važnim razdobljem za njen daljnji razvitak jer joj slijedi preseljenje u novu zgradu čime se u potpunosti mijenja način poslovanja i u tu svrhu provedena je anketa u kojoj se ispituje stupanj zadovoljstva korisnika sadašnjim ali i budućim mogućim uslugama knjižnice. Ovim upitnikom žele se utvrditi usluge i odnosi s kojima korisnici nisu zadovoljni te nastojati otkloniti uzroke nepovoljno ocijenjenih područja na temelju dobivenih rezultata a isto tako s druge strane ispitati želje i potrebe korisnika uz uvažavanje njihovih mišljenja i njihovu implementaciju u strukturiranje novih usluga u „novoj“ knjižnici. Stupanj zadovoljstva korisnika jedan je od glavnih pokazatelja kvalitete usluga stoga će Gradska knjižnica i čitaonica Požega nakon analize ove ankete dobiti uvid u zadovoljstvo korisnika trenutnom situacijom ali isto tako i njihove želje i potrebe u novoj knjižnici. Knjižnica u secesijskoj zgradi iz 1907. godine Dug je put Gradska knjižnica i čitaonica Požega prevalila da bi došla u trenutnu situaciju preseljenja u novu zgradu, tj. dograđeni dio iza stare zgrade knjižnice te potpunu

FRANCULIĆ 10

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

310

renovaciju postojećeg prostora. Taj je čin preseljenja veliki korak za požešku knjižnicu, a podrazumijeva spoj tradicije i suvremenosti u prostornom, organizacijskom, strukturnom i poslovnom smislu. Bilo je potrebno proživjeti 174 godine od osnutka Požeške čitaonice, useliti se 1912. u tada novu zgradu Prve požeške štedionice (A. Kanižlića 1, Požega) i u njoj živjeti i raditi do danas. Mijenjale su se države, vlasti, organizacijske strukture, stanari i podstanari zgrade, kvadratura korištenja, djelatnici i nazivi knjižnice ali je prostor ostao isti. Danas, 107 godina poslije, Gradska knjižnica i čitaonica Požega matična je knjižnica Požeško-slavonske županije i nalazi se u istom prostoru, na godinama izborenih 720 kvadrata, s preko 96000 primjeraka knjižnične građe, 15 djelatnika i 3618 aktivnih korisnika. Želja, čežnja i prijeka potreba za novim, boljim, većim i suvremenijim prostorom iskazivana je godinama. Prijelomna je bila 2005. godina kada se kreće s izradom projekta dogradnje knjižnice u dvorišnom prostoru čijom bi se izgradnjom dobilo 1200 kvadratnih metara novog prostora. Ovaj zahtjevan, složen, ambiciozan i skup projekt realiziran je tek 13 godina kasnije s napomenom da je projekt podrazumijevao i renovaciju starog postojećeg prostora knjižnice koji još nije realiziran. Kolike su se samo promjene u knjižničarstvu dogodile u proteklih 13 godina izgradnje nove zgrade požeške knjižnice nezamislivo je. Novi je problem kako se sada uklopiti u projekt koji je u svojoj izgradnji, može se reći, zastario. Dugo očekivano preseljenje u novu i postojeću preuređenu zgradu knjižnice zahtijeva potpunu spremnost u organizacijskom, stručnom i izvedbenom smislu kako bi se preduhitrili svi mogući problemi koji nastaju kod spajanja starog s novim u prostornom i organizacijskom smislu. Plan preseljenja osmišljen je od strane stručnog knjižničnog osoblja do detalja, a uključivanje korisnika u ovako kompleksan posao uistinu je važno upravo zbog vrednovanja svih sadašnjih i budućih, željenih knjižničnih usluga, programa i prostora. Postojeći prostor koji je iščekivan godinama, sada, u finalnoj se fazi, ne može mijenjati, ali zato organizaciju prostora, ustrojavanje odjela i zbirki, unutrašnje uređenje i opremanje može. Svjesni smo promjena koje nam razvoj digitalnih tehnologija i raznih informacijskih izvora donosi u knjižničarstvu i stoga se veselimo novom prostoru koji će konačno nakon svih ovih godina osigurati i u potpunosti promijeniti viziju naše knjižnice i omogućiti nam spajanje tradicije i suvremenosti i u knjižničnom poslovanju i u prostorno-organizacijskom smislu. Kako bi uspješno ostvarila svoje ciljeve, narodna knjižnica mora biti potpuno pristupačna svim svojim korisnicima. Korisnik je termin koji se koristi u Smjernicama, a podrazumijeva i

FRANCULIĆ 11

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

one koji trenutno nisu korisnici knjižnice, a potencijalno mogu biti. Korisnici mogu izabrati hoće li ili ne koristiti usluge koje nudi narodna knjižnica. Stoga, svako ograničenje pristupa, bilo ono namjerno ili slučajno, smanjuje mogućnost ispunjavanja osnovnog poslanja i uloge narodne knjižnice, a to je zadovoljavanje knjižničnih i informacijskih potreba svoje zajednice.1 Upravo smanjenje mogućnosti našim korisnicima želimo izbjeći i stoga prije preseljenja ispitujemo mišljenja, želje i potrebe korisnika ovim anketnim istraživanjem. Prema IFLA-inim smjernicama za narodne knjižnice, korisnike treba uključiti u razvoj usluga: anketiranjem o tome koje usluge koriste i zahtijevaju -

analiziranjem i odgovaranjem na njihove pritužbe;

praćenjem reakcija korisnika na postojeće usluge i nove inicijative;

uzimanjem u obzir korisničkih prijedloga i reakcija pri utvrđivanju politike i postupaka;

pružanjem povratne informacije korisnicima o učincima njihovih prijedloga za razvoj usluga;

postavljanje kutija u koje korisnici mogu stavljati svoje prijedloge te utvrđivanjem postupaka pritužbi i pohvala;

formiranje fokus-grupa Prijatelja knjižnice i korisnika;

prikupljanjem informacija od skupina potencijalnih korisnika koji ne koriste knjižnicu2. Sve ono što IFLA-ine smjernice preporučuju da pri planiranju nove knjižnice treba

razmotriti, već je razvijeno ali prostorno zbijeno u požeškoj knjižnici te će se nakon anketnog ispitivanja zadovoljstva korisnika postojećim i budućim uslugama i vizijama stručnih djelatnika implementirati u novi prostor s detaljno razrađenim željama i potrebama korisnika i djelatnika kao i cijele društvene zajednice. Cilj i svrha istraživanja Cilj istraživanja jest ustanoviti (metodom upitnika) zadovoljstvo korisnika uslugama Gradske knjižnice i čitaonice Požega od strane raznih skupina. Nadalje, cilj je istraživanja saznati želje i potrebe korisnika i nekorisnika čiju će realizaciju omogućiti novi prostori knjižnice. Svrha istraživanja jest, na temelju dobivenih rezultata – iskazanih

1 2

IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 41. Isto, str. 53-54.

FRANCULIĆ 12

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

310

mišljenja, stavova i želja popraviti postojeće usluge, uvesti nove i osluškivanjem istih učiniti knjižnicu privlačnijom i boljom svojim korisnicima i onima koji će to postati. Narodne knjižnice danas prolaze kroz brojne promjene i to na nekoliko razina – promjene vezane za isporuku i dostupnost informacija, uz tehnologiju, uz okruženje i dostupna financijska sredstva te same načine korištenja. Suvremene se narodne knjižnice svojim inovativnim uslugama te svojom kvalitetom moraju neprestano boriti za svoje korisnike pazeći pri tome da korisnici ne zaključe kako su knjižnice mjesta koja pripadaju povijesti.3 Metodologija, instrument, uzorak Anketa je bila usmjerena na dvije ciljanje populacije: anketna pitanja za korisnike (za sve one koji jesu ili su nekada bili članovima knjižnice) i anketna pitanja za nekorisnike (za one koji nikada nisu bili članovima knjižnice). Anketa se za korisnike sastojala od 14 pitanja na 5 stranica za čije je popunjavanje u prosjeku bilo potrebno 10-ak minuta. Anketa za nekorisnike sastojala se od 12 pitanja na 3 stranice za čije je popunjavanje u prosjeku bilo potrebno 3-4 minute. Pitanja za korisnike bila su koncipirana na način da daju odgovore, mišljenja i prijedloge o svim knjižničnim uslugama, svim segmentima poslovanja, njihovoj kvaliteti i njihovoj važnosti, dok su pitanja za nekorisnike podrazumijevala ispitivanje razloga zašto nisu članovi knjižnice, što bi željeli vidjeti u novoj knjižnici, koji su im tematski interesi i znaju li što im sve knjižnica nudi. Anketu je ispunilo 210 ispitanika članova knjižnice i 25 ispitanika nečlanova knjižnice. Ankete su bile u papirnatom obliku i ispunjavane su anonimno. Anketa je provedena u Noći knjige 2018. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega s razlogom da što veći broj ljudi ispunjavanjem ankete bude upoznat s njenim ciljem i pomogne u stvaranju javnog mišljenja o knjižnici i njenim uslugama, o budućnosti „nove knjižnice“ te da ih se osvijesti o važnosti njihova mišljenja i sudjelovanja u kreiranju novih knjižničnih usluga, prostora i programa.

Petr Balog, Kornelija. Kultura kvalitete u narodnim knjižnicama : zašto je važna i kako ju mjeriti? // Vrednovanje djelatnosti narodnih knjižnica // 10. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Tuheljske Toplice, 30. rujna do 2. listopada 2015. / uredile Dunja Marija Gabriel, Frida Bišćan. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2017. Str. 19. 3

FRANCULIĆ 13

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Rezultati istraživanja Rezultati ankete za korisnike Najviše korisnika koji su ispunili anketu starosne je dobi od 36-45 godina, njih 52 ili 25%, zatim korisnici starosti od 26-35 godina, 40 ili 19%, slijede ispitanici od 45-55 godina, 36 ili 17%, ispitanika od 56-65 godina, 30 ili 14%, mladih od 16-25 godina, 26 ili 13% i najmanje je bilo ispitanika starijih od 65 godina svega 26 ili 12%. (Grafikon 1)

Starosna dob 26; 12% 26; 13% 30; 14% 40; 19% 36; 17%

52; 25%

16-25 godina

26-35 godina

36-45 godina

45-55 godina

56-65 godina

više od 65 godina

Grafikon 1. Struktura anketiranih korisnika prema starosnoj dobi

Od 210 ispitanika, 160 je ili 76% žena, a 50 ili 24% muškaraca. U svim starosnim skupinama znatno je veći broj žena u odnosu na muškarce, osim u kategoriji starijih od 65 godina, gdje je odnos žene i muškaraca podjednak. (Grafikon 2)

Spol 40 34

40 30

20 10

12 4

16-25 godina

26-35 godina

14 12

0 36-45 godina

ŽENE - 76%

46-55 godina

56-65 godina

više od 65 godina

MUŠKARCI - 24%

Grafikon 2. Struktura anketiranih korisnika prema spolu unutar 6 starosnih skupina

FRANCULIĆ 14

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

310

Među ispitanicima najviše je, tj. jednako onih koji imaju srednju i visoku stručnu spremu, 38% jednih i 38% drugih, slijede ispitanici s višom stručnom spremom njih 37 ili 18%, zatim 6 ili 3% onih s osnovnoškolskom stručnom spremom i 8 ili 3% doktora ili magistara znanosti. (Grafikon 3)

Obrazovanje 25 25

1818 14

1010 7

10 5

4 0

12 9

4 1

16-25 godina OŠ - 3%

26-35 godina SSS - 38%

36-45 godina VŠS - 18%

45-55 godina

56-65 godina

VSS - 38%

više od 65

dr. ili mag.sc. - 3%

Grafikon 3: Struktura anketiranih prema stupnju obrazovanja unutar 6 starosnih skupina

Pitanjem o trajanju članstva htjeli smo doći do saznanja o odnosu stari/novi korisnici, tj. oni s dugogodišnjim članstvom i oni s kratkotrajnim članstvom. Odgovori su pokazali da se čak 173 ili 82% korisnika obnavlja članarinu svake godine i dugogodišnji su korisnici dok se samo 37 ili 18% upisuju na nekoliko mjesec, tj. povremeni su korisnici. (Grafikon 4)

Grafikon 4. Struktura anketiranih korisnika prema trajanju članstva

FRANCULIĆ 15

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Svoje mišljenje o knjižničnim uslugama dalo je najviše zaposlenih 56%, slijede umirovljenici 19%, zatim nezaposlenih 15%, učenika 8% i studenata 2%. (Grafikon 5)

Radni status 40 40 35 30 25 20 15 10 5 0

17 11 333

16-25 godina

UČENICI - 8%

10 0

26-35 godina

STUDENTI - 2%

10 00

36-45 godina

45-55 godina

NEZAPOSLENI 15%

0000

56-65 godina

ZAPOSLENI 56%

više od 65 godina

UMIROVLJENICI 19%

Grafikon 5. Struktura anketiranih korisnika prema radnom statusu unutar 6 starosnih skupina

Ispitanici su najviše, čak 59% koristili usluge knjižnice jednom mjesečno, 20% ih koristi knjižnicu nekoliko puta godišnje, njih 18% koristi se knjižničnim uslugama jednom tjedno a svega 3% svaki dan. I u ovom se grafikonu vidi da se učestalost najviše odnosi na dobnu skupinu od 36-45 godina starosti. (Grafikon 6)

Učestalost korištenja KNJIŽNICOM 28

30 23

20 14

10 7

5 0

6 1

3 4

5 2

16-25 godina 26-35 godina 36-45 godina 46-55 godina 56-65 godina SVAKI DAN - 3% JEDNOM MJESEČNO - 59%

više od 65

JEDNOM TJEDNO - 18% NEKOLIKO PUTA GODIŠNJE - 20%

Grafikon 6. Struktura anketiranih korisnika prema trajanju članstva unutar 6 starosnih skupina

FRANCULIĆ 16

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

310

Na pitanje koliko se često ispitanici koriste knjižničnim uslugama izdvojili smo posudbu knjižnične građe kao glavnu uslugu i grafikon 7 prikazuje učestalost u rasponu: nikad, povremeno i često gdje je vidljivo da svi ispitanici osim najmlađe dobne skupine koriste posudbu građe često.

Učestalost korištenja USLUGAMA posudba26 knjižne građe 26

30 25 20

10 5

4 5

0 16-25 26-35 godina godina NIKAD-14%

36-45 46-55 godina godina POVREMENO-41%

56-65 godina

više od 65 ČESTO-52%

Grafikon 7. Učestalost posudbe knjižne građe prema dobnim skupinama korisnika

Osim posudbe knjižnične građe koja je izdvojena u prethodnom grafikonu ispitanici su ispunjavali upitnik o učestalosti korištenja svih raspoloživih usluga u knjižnici i izdvojeno ih je 8. Učestalost korištenja uslugama prikazane su u grafikonu gdje je zorno prikazano koliko su koje usluge važne ispitanicima, tj. koliko ih često koriste. U stupcima grafikona koji izražavaju učestalost u rasponu: nikad, povremeno i često vidljivo je da se u stupcu „nikad“ ističe rad na računalima zatim međuknjižnična posudba pa rad u čitaonici. Stupci su „povremeno“ ujednačeni s tim da su najniži ponovno rad na računalima i međuknjižnična posudba, a u stupcima „često“ znatno je iznad svih posudba knjižne građe.

FRANCULIĆ 17

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Učestalost korištenja USLUGAMA 160 140 120 100

Posudba knjižne građe

142 135 106 94 92

posudba neknjiž.građe

110 85

97 91 86 80

Korištenje građe u čitaonici

Informacijske usluge

80 55

51 4138

41 36

40 20

141113 9

Međuknjižnična posudba Rad na računalima

Pretraživanje on-line kataloga

0 nikad

povremeno

često

Kulturne i promotivne aktivnosti/događaji

Grafikon 8. Učestalost korištenja usluga

Vrlo je važno zbog razvoja svih segmenata knjižničnog poslovanja od knjižničnih usluga, programa, prostora, radnog vremena, opreme, cijena do odnosa knjižničara prema korisniku saznati zadovoljstvo korisnika istim i na taj način pridonijeti njezinu poboljšanju. Sedamnaest segmenata poslovanja izdvojeni su i ocijenjeni ocjenom od 1-5, od nimalo zadovoljni do izuzetno zadovoljni. Omjer je postotaka zadovoljstvom 17 korisnika ili 0,5% jesu nimalo zadovoljni, 40 korisnika ili 1% jesu nezadovoljni korisnici, 328, tj. 10% jesu zadovoljni, 890 ili 26,5% jako su zadovoljni i 2071 korisnik ili 62% izuzetno su zadovoljni. Grafikon 9 zorno prikazuje dominaciju i izuzetno zadovoljstvo i zadovoljstvo korisnika u svim segmentima osim u prostornoj organizaciji i računalnoj opremi.

FRANCULIĆ 18

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Zadovoljstvo POSLOVANJEM 172 170 170

180

163 151

160

140

136

140 120

118

81 68

82 68

29 11 11

25 9 2

86 68 62 45

40 20

104

100

124

115

108

31 5 01

28 6 01

28 6 00

33 013

10 12

28 18

6 1

42 20 9 01

7 01

NIMALO ZADOVOLJNO

NEZADOVOLJNO

ZADOVOLJNO

JAKO ZADOVOLJNO

IZUZETNO ZADOVOLJNO

Grafikon 9. Zadovoljstvo ispitanika sveukupnim poslovanjem Gradske knjižnice i čitaonice Požega

Koliko su usluge i pojedini segmenti poslovanja važni ispitanicima prikazuje grafikon 10 gdje su izdvojeni segmenti važni korisnicima u omjeru od 1-5, od nimalo važno do izuzetno važno. Iz grafikona je vidljivo da su svi segmenti poslovanja ispitanicima izuzetno važni. Manje su važni oni segmenti koji se najmanje koriste a to su prostor za čitanje, računalna oprema, mrežni katalog, mrežna stranica i prostorna organizacija. Iz prijašnjih grafikona vidljivo je da su upravo ti segmenti loše ocijenjeni iz čega se može zaključiti da kada bi se oni popravili, bili bi korisnicima važniji.

FRANCULIĆ 19

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Važnost USLUGA 180

168

160 140

130 103 87

80 55

93 76 67

62 49

40 13 03

140

136 125

116

100

149

124

120

156

155

16 3 0

20 15

28 8 03

6 01

36 18 6 4 1 0 00

29 15 15

810

101

77 57

48 36

33 79

22 9 4

20 10 3

13 00

9 01

41 6 00

15 13

NIMALO VAŽNO

NEVAŽNO

VAŽNO

JAKO VAŽNO

IZUZETNO VAŽNO

Grafikon 10. Koliko su usluge koje se nude u Gradskoj knjižnici Požega važne korisnicima

Iz prijašnjih grafikona vidljivo je da je posudba knjižnične građe najvažnija usluga u knjižnici. Korisnici je najviše koriste i njome su najzadovoljniji pa je stoga vrlo važno znati i koja su to tematska područja interesa koja korisnici najviše vole i koja se najviše posuđuju. Grafikon 11 prikazuje zainteresiranost korisnika prema tematskom području interesa po dobnim skupinama. Ponuđeno je osam tematskih skupina i vidljivo je da tematika interesa ovisi o godinama ispitanika, ali da ipak prednjači beletristika i građa za obrazovanje korisnika.

FRANCULIĆ 20

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Tematska područja interesa 30

27 25

21 20 20 15

12 12 1010 10

16 15 13

15 13

13 12

9 5

10 5

5 5

6 4

4 0

0 16-25 godina

26-35 godina

36-45 godina

46-55 godina

56-65 godina

više od 65

BELETRISTIKA

ZNANOST

ZABAVA

HOBI

POLITIKA

OBRAZOVANJE

DJEČJA LITERATURA

NEŠTO DRUGO

Grafikon 11. Tematska područja interesa korisnika prema dobnim skupinama

Osim tematskog područja interesa vrlo je važno saznati i najčešće izvore informacija kojima se korisnici služe. Ponuđeno je 9 različitih mogućnosti dolaska do informacija u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega za 6 dobnih skupina. Iz grafikona 12 vidljivo je da su na prvom mjestu svim dobnim skupinama upravo knjige, zatim mlađima Internet, a starijima upit knjižničaru. Najmanje se kao izvor informacija koristi AV građa.

Najčešći izvori informacija 45

36 32

30 25

26 22

20 15 10

6 5

13 13 11 8

11 9 7

16 1414

5 1

11 6 5 7

9 5

5 2

78 8 8 5 5 1

8 2

9 6 122 0

0 16-25 godina

26-35 godina

KNJIGE Internet DRUŠTVENE MREŽE

36-45 godina

46-55 godina

AV GRAĐA E KATALOG KNJIŽNIČARA

56-65 godina

više od 65

NOVINE I ČASOPISI WEB NEŠTO DRUGO

Grafikon 12. Najčešće korišteni izvori informacija prema dobnim skupinama korisnika

FRANCULIĆ 21

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Koliko je važna komunikacija na relaciji korisnik-knjižničar, vidljiva je u grafikonu broj 13. Korisnicima je postavljeno pitanje: Na koji način najčešće dolaziš do informacija u knjižnici? Odgovori su bili gotovo jednaki i za samostalno snalaženje u knjižnici i za upit knjižničaru.

Dolazak do informacija 120

117 105

100 80 60 40 20 0 SAMOSTALNO

UPIT KNJIŽNIČARU

Grafikon 13. Na koji način korisnici dolaze do informacija

Na kraju anketnog upitnika našla su se još dva pitanja koja nisu imala ponuđeni odgovor, već su od ispitanika tražila izjašnjavanje: 1. Koje bi nove izvore informacija željeli koristiti u knjižnici? 2. Koje bi nove usluge željeli u knjižnici? Većina je ispitanika odgovorila da su zadovoljni svime i da ništa ne bi mijenjali, dok je njih 8 odgovorilo na prvo pitanje kako žele raznovrsnije časopise, više edukativnih predavanja, info pult i baze podataka s cjelovitim tekstovima. Na drugo je pitanje bilo nešto više odgovora. Od 20 ispitanika koji su odgovorili na pitanje, njih je 9 odgovorilo da želi kafić, a ostali žele bolju čitaonicu, veći prostor i brži internet. Rezultati ankete za nekorisnike Najviše nekorisnika koji su ispunili anketu starosne je dobi od 16-25 godina njih 6 ili 24% i od 56-65 godina starosti također njih 6 ili 24 %, zatim od 26-35 godina starosti njih 4 ili 16%, slijede ispitanici od 36-45 godina 3 ili 12% ispitanika, od 46-55 godina bilo je 3 ili 12% i starijih od 65 godina svega 3 ili 12%. (Grafikon 14) Od 25 ispitanika 17 ili 68% je žena i 8 ili 32% muškaraca. (Grafikon 15)

FRANCULIĆ 22

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

310

Prema stručnoj spremi anketu je ispunilo 10 ili 40% ispitanika SSŠ, 8 ili 32% ispitanika VŠS i 7 ili 28% ispitanika VSS. (Grafikon 16)

Starosna dob 3; 12% 6; 24% 6; 24% 4; 16% 3; 12% 3; 12%

16-25 godina 45-55 godina

26-35 godina 56-65 godina

36-45 godina više od 65 godina

Grafikon 14. Struktura ispitanih prema starosnoj dobi

10 5 0

ŽENE - 68%

MUŠKARCI - 32%

Grafikon 15. Struktura ispitanih prema spolu

Obrazovanje 10 10

0 SSS - 40%

VŠS - 132%

VSS - 28%

Grafikon 16. Struktura ispitanih prema stručnoj spremi

Uslijedila su pitanja koja su nudila mogućnost više ponuđenih odgovora.

FRANCULIĆ 23

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Na pitanje: Zašto nisi član Gradske knjižnice i čitaonice Požega, ispitanici su u najvećoj mjeri odgovorili da kupuju knjige ili nešto drugo, pri čemu to nešto drugo nije navedeno. (Grafikon 17) Na pitanje: Što bi te navelo da postaneš član Gradske knjižnice i čitaonice Požega, najviše ih je odgovorilo da bi to bila besplatna članarina ili nešto drugo, a to nešto drugo ni u ovom slučaju nije navedeno. (Grafikon 18)

Zašto nisi član GKPŽ? 12

11 10

10 8 6

KUPUJEM KNJIGE NEZADOVOLJAN USLUGAMA NE ZNAM ŠTO KNJIŽNICA NUDI SKUPA ČLANARINA

NEŠTO DRUGO

Grafikon 17. Razlog nečlanstva u knjižnici

Što bi te navelo da postaneš član knjižnice? 8

8 6 4 4

BESPLATNA ČLANARINA BOLJE USLUGE LJUBAZNIJE OSOBLJE NOVA ZGRADA

2 NEŠTO DRUGO 0

Grafikon 18. Mogući razlog upisa u knjižnicu

Na pitanje: Koja su tematska područja tvoga interesa, najveći broj odgovora bio je hobi, znanost i beletristika. Na pitanje: Koje izvore informacija najčešće koristiš, ispitanici su u najvećoj mjeri odgovorili internet, knjige i novine. Na pitanje: Jesi li ikada prije bio član Gradske knjižnice i čitaonice Požega, od 25 ispitanika njih 15 ili 60% nikada nije bilo član, dok je njih 10 ili 40% bilo nekada davno.

FRANCULIĆ 24

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

310

Dva su im pitanja upućena kako bi se saznalo njihovo poznavanje knjižničnih usluga. Na pitanje: Znaš li da knjižnica ima 100.000 primjeraka knjižnične građe? 20 ili 80% ispitanika je odgovorilo da ne zna, a 5 ili 20% ih je odgovorilo da zna. I na posljednje pitanje: Znaš li da knjižnica ima Glazbeni odjel i multimediju, 15 ili 60% ispitanika odgovorilo je potvrdno, a 10 ili 40% odgovorilo ih je da ne zna.

Zaključak Stupanj zadovoljstva korisnika knjižnicom i knjižničnim uslugama nije lako definirati. Vrednovanje i samovrednovanje alat je kojim se želi u funkciji istraživanja dobiti povratna informacija i potvrditi ili demantirati često pretpostavljano zadovoljstvo korisnika. Kako bi došlo do poboljšanja poslovanja, usluga i razvoja novih programa, u knjižnici je potrebno postaviti pitanje, a time i istražiti, jesu li naši korisnici zadovoljni, prvenstveno osnovnim uslugama koje im knjižnica nudi, a zatim i dodatnim programima, uslugama i ponudama. U tom kontekstu provedeno je i ovo istraživanje u požeškoj knjižnici o zadovoljstvu korisnika, njihovim potrebama, željama i stavovima. Ciljevi su naravno prikupiti što više informacija o korisnicima, dobiti povratne informacije o njihovu zadovoljstvu uslugama i naravno dobiti prijedloge o poboljšanju rada knjižnice o postojećim i željenim budućim uslugama u novom prostoru knjižnice. Rezultati ankete temelje se na odgovorima korisnika Gradske knjižnice i čitaonice Požega koji se uslugama knjižnice koriste skoro svakodnevno i jako su dobro upućeni u sve što im knjižnica nudi. Ukupno je ispunjeno 210 anketnih listića od strane korisnika. Pitanja u anketi za korisnike bila su koncipirana na taj način da ispitanici uz opće podatke iskažu i svoja (ne)zadovoljstva, prioritete, želje i potrebe u knjižnici. Drugi anketni listići namijenjeni su onim ispitanicima koji nisu nikada bili članovi knjižnice, nisu upoznati s knjižničnim uslugama koje se nude u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega stoga su za njih pitanja koncipirana drugačije. Uz opće podatke odgovarali su na pitanja o tome koliko su upućeni u knjižnične usluge koje im se nude, zašto nisu članovi knjižnice, koja su im područja interesa, kojim se izvorima informacija koriste i što bi ih navelo da postanu članovi knjižnice. S obzirom da je anketa provedena u Noći knjige, gdje su posjetitelji najčešće korisnici knjižnice, nije čudno da je anketu za nekorisnike ispunilo svega 25 ispitanika. Nakon analize svih anketnih listića, grafičkih prikaza i izračuna postotka može

FRANCULIĆ 25

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

se zaključiti sljedeće: uzevši u obzir prosjek prema postotku, ispitanici su u najvećem broju između 36–45 godina starosti, većinom žene, srednje stručne spreme i visoke stručne spreme, zaposleni i s dugotrajnim članstvom. Na pitanja o učestalosti korištenja knjižnice i knjižničnih usluga odgovori su prema najvećem postotku sljedeći: ispitanici se koriste knjižnicom jednom mjesečno, knjižničnu građu posuđuju često i ona je knjižnična usluga koja se najviše koristi, a tematski je to beletristika i građa za obrazovanje korisnika. Najčešći izvori informacija kojima se korisnici služe u knjižnici jesu knjige i Internet, a do njih dolaze skoro u istom omjeru samostalno i upitom prema knjižničaru. Zbog razvoja svih segmenata knjižničnog poslovanja važan je i upit o zadovoljstvu korisnika knjižnicom, a odgovori su sljedeći: od 17 segmenata poslovanja, koji su im ponuđeni na ocjenjivanje, zaključeno je da su korisnici zadovoljni i izuzetno zadovoljni svim segmentima osim prostornom organizacijom i računalnom opremom. Važno je također mišljenje nekorisnika Gradske knjižnice i čitaonice Požega za koje su bili nešto drugačiji anketni listići s pitanjima usmjerenima ka iskazivanju njihova stava prema knjižnici i njihovim željama. Možemo zaključiti da su nekorisnici kao glavni argument zašto nisu članovi Gradske knjižnice i čitaonice Požega isticali kupnju knjiga ili nešto drugo a to drugo nisu iskazali, na upis bi ih potakla besplatna članarina ili nešto drugo, područja njihova interesa su hobi, znanost i beletristika, najčešći izvor informacija im je internet, nikada nisu bili članovi Gradske knjižnice i čitaonice Požega, ne znaju da knjižnica ima oko 100 000 tisuća primjeraka građe ali znaju da ima Glazbeni odjel i multimediju. Sve do provođenja ankete, razmišljanja djelatnika o ovim pitanjima i zadovoljstvima korisnika bila su pretpostavke. Nakon provedene i analizirane ankete pretpostavke su se pokazale točnima, ali sada su to stvarne brojke na papiru, više nisu pretpostavke. Rezultati ove ankete argumentirana su potvrda svega onoga na čemu je potrebno raditi kako bi se želje i potrebe korisnika implementirale u knjižnično poslovanje te se razvile nove usluge i poboljšale postojeće. Iza Gradske knjižnice i čitaonice Požega stoji 170 godina postojanja i borbe za boljim i većim prostorom koji će omogućiti ostvarenje svih želja i potreba građana grada Požege, kao i zbog svoje matičnosti i svih stanovnika Požeško-slavonske županije. Postojeća „stara zgrada“ knjižnice svojim resursima ili bolje reći ograničenjima bila je velika kočnica u razvoju novih knjižničnih usluga jer je knjižnica odavno prerasla

FRANCULIĆ 26

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

310

prostorne mogućnosti zgrade i postao je upitan daljnji opstanak i razvoj knjižnice u po svim mjerilima premaloj kvadraturi. Pred Gradskom knjižnicom i čitaonicom Požega nalazi se razdoblje preseljenja u dograđeni prostor koji se širi na preko 1000 kvadratnih metara i renoviranje postojećeg prostora na preko 700 kvadratnih metara, što znači potpunu reorganizaciju knjižnice u prostornom te prvenstveno u organizacijskom smislu. Ova je anketa prva u nizu planiranih anketa koja je dala odgovor na pitanje koliko su korisnici zadovoljni trenutnim uslugama knjižnice, utvrđena su područja kojima korisnici nisu zadovoljni i dani prijedlozi za nove usluge. Ocjene, mišljenja i želje korisnika i onih koji to žele postati, implementirat će se u novi ustroj knjižnice kod preseljenja u novu zgradu i nastojat će se ukloniti uzroci nepovoljno ocijenjenih područja uvažavanjem mišljenja samih korisnika i anketnih ispitanika. Nakon novog ustroja knjižnice u novom prostoru i uhodanog rada prema željama i potrebama korisnika, u prvoj godini poslovanja ponovit će se anketa kako bi se utvrdilo jesu li očekivanja korisnika ispunjena, je li stupanj zadovoljstva korisnika u odnosu na prvu anketu porastao ili pak nije, što je to što bi se još moglo poboljšati da bi korisnici bili potpuno zadovoljni i da bi u konačnici porastao broj korisnika knjižničnih usluga i posjetitelja kulturnih i edukativnih događanja u knjižnici. Literatura Badurina, Boris; Dragija Ivanović, Martina; Krtalić, Maja. Vrednovanje knjižničnih službi i usluga akademskih i narodnih knjižnica // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53 (2010), 1; 47-63. Dragija Ivanović, Martina. Vrednovanje usluga u narodnim knjižnicama. Magistarski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2006. Gabrijel, Dunja Marija; Leščić, Jelica. Prostori narodnih knjižnica u Hrvatskoj. // Narodne knjižnice kao treći prostor // 9. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj / uredile Dunja Marija Gabriel, Jelica Leščić. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2015. IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Kovačević, Jasna. Narodna knjižnica: središte kulturnog i društvenog života. Zagreb : Naklada Ljevak, 2017. Milas, Goran. Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. 2. izd. Jastrebarsko : Naklada Slap, 2009. Pavičić, Jurica; Alfirević, Nikša; Aleksić, Ljiljana. Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti. Zagreb: Masmedia, 2006. Petr Balog, Kornelija. Kultura kvalitete u narodnim knjižnicama : zašto je važna i kako ju mjeriti? // Vrednovanje djelatnosti narodnih knjižnica // 10. savjetovanje za narodne knjižnice u

FRANCULIĆ 27

310

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Republici Hrvatskoj, Tuheljske Toplice, 30. rujna do 2. listopada 2015. / uredile Dunja Marija Gabriel, Frida Bišćan. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2017. Str. 19. Petr Balog, Kornelija. Prema kulturi vrednovanja u visokoškolskim knjižnicama. Osijek : Filozofski fakultet, 2010. Potrebica, Filip. Povijest knjižnica Požeške kotline. 2. dopunjeno i prošireno izd. Jastrebarsko : Naklada Slap, 1995. Tkalac Verčić, Ana; Sinčić Ćorić, Dubravka; Pološki Vokić, Nina. Priručnik za metodologiju istraživačkog rada: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i stručno istraživanje. Zagreb: M.e.p., 2010.

PRILOZI Prilog 1. Primjer anketnog upitnika za korisnike Prilog 2. Primjer anketnog upitnika za nekorisnike

FRANCULIĆ 28

Prilog 1 ANKETNI UPITNIK za korisnike GKPŽ U „Noći knjige“ 2018. provodi se istraživanje čiji je sastavni dio ovaj anketni upitnik. Unaprijed Vam zahvaljujemo što ste izdvojili dio svoga vremena i ispunili anketni upitnik čime ćete doprinijeti kvaliteti knjižničnih usluga Gradske knjižnice i čitaonice Požega i sudjelovati u kreiranju knjižničnih usluga u „novoj knjižnici“. Na ponuđena pitanja odgovorite stavljanjem znaka X . MJESTO ŽIVLJENJA 16-25 godina 26-35 godina 36-45 godina STAROSNA DOB 46-55 godina 56-65 godina više od 65 godina SPOL

muški ženski osnovna škola srednja škola

OBRAZOVANJE

viša škola ili prvostupnik visoka škola ili magistar struke magisterij ili doktorat znanosti učenik student

RADNI STATUS

zaposlen nezaposlen umirovljenik

1 mjesec nekoliko mjeseci TRAJANJE ČLANSTVA

1 godina nekoliko godina

svakodnevno UČESTALOST KORIŠTENJA KNJIŽNICOM

jednom tjedno jednom mjesečno nekoliko puta godišnje

UČESTALOST KORIŠTENJA POJEDINIM USLUGAMA 1-nikad, 2- povremeno, 3- često Posudba knjižne građe Posudba neknjižne građe Korištenje građe u Čitaonici Informacijske usluge Međuknjižnična posudba Rad na računalima Pretraživanje on-line kataloga Kulturne i promotivne aktivnosti/događanja

povremeno

nikad

često

nikad

povremeno

često

nikad

povremeno

često

nikad

povremeno

često

nikad

povremeno

često

nikad

povremeno

često

nikad

povremeno

često

nikad

povremeno

često

ZADOVOLJSTVO POJEDINIM USLUGAMA 1-nimalo zadovoljno, 5-izuzetno zadovoljno Knjižničnom građom Organizacijom građe u policama

Prostornom organizacijom

Kompetencijom i stručnošću knjižničara

Susretljivošću i ljubaznošću knjižničara

Dostupnošću osoblja u datom trenutku

Kulturnim i promotivnim aktivnostima/događanjima

Prostorom za čitanje dnevnih novina i učenje

Informacijskim uslugama Komunikacijom s knjižničarima

Računalnom opremom On-line katalogom Mrežnom stranicom Radnim vremenom knjižnice Brzinom dobivanja usluge Korisnošću dobivenih informacija i materijala Cijenama

VAŽNOST POJEDINIH USLUGA, 1-nimalo važno, 5- izuzetno važno Knjižnična građa

Organizacija građe u policama

Dostupnost osoblja u datom trenutku

Kulturne i promotivne aktivnosti/događanja

Prostor za čitanje dnevnih novina i učenje 1

Korisnost dobivenih informacija i materijala 1

Prostorna organizacija Informacijske usluge Komunikacija s knjižničarima Kompetencija i stručnost knjižničara Susretljivost i ljubaznost knjižničara

Računalna oprema On-line katalog Mrežna stranica Radno vrijeme knjižnice Brzina dobivanja usluge

Cijene

beletristika znanost zabava TEMATSKA PODRUČJA TVOG INTERESA? (možeš staviti znak X i na više ponuđenih odgovora)

hobi politika obrazovanje dječja literatura nešto drugo

knjige neknjižnu AV građu novine i časopise KOJE IZVORE INFORMACIJA NAJČEŠĆE KORISTIŠ? (možeš staviti znak X i na više ponuđenih odgovora)

internet e katalog web stranicu društvene mreže knjižničara nešto drugo

NA KOJI NAČIN NAJČEŠĆE DOLAZIŠ DO INFORMACIJA U KNJIŽNICI?

samostalno upit knjižničaru

KOJE BI NOVE IZVORE INFORMACIJA ŽELJELA/ŽELIO KORISTITI U KNJIŽNICI? KOJE BI NOVE USLUGE ŽELJELA/ŽELIO U KNJIŽNICI? Zahvaljujemo se na vremenu koje ste izdvojili za nas.

Vaša knjižnica.

Prilog 2 ANKETNI UPITNIK za nekorisnike GKPŽ U „Noći knjige“ 2018. provodi se istraživanje čiji je sastavni dio ovaj anketni upitnik. Unaprijed Vam zahvaljujemo što ste izdvojili dio svog vremena i ispunili anketni upitnik čime ćete doprinijeti kvaliteti knjižničnih usluga Gradske knjižnice i čitaonice Požega i sudjelovati u kreiranju knjižničnih usluga u „novoj knjižnici“. Na ponuđena pitanja odgovorite stavljanjem znaka X.

MJESTO ŽIVLJENJA 16-25 godina 26-35 godina 36-45 godina STAROSNA DOB 46-55 godina 56-65 godina više od 65 godina SPOL

muški ženski osnovna škola srednja škola

OBRAZOVANJE

viša škola ili prvostupnik visoka škola ili magistar struke magisterij ili doktorat znanosti učenik student

RADNI STATUS

zaposlen nezaposlen umirovljenik 1

ne čitam kupujem knjige ZAŠTO NISI ČLAN GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE POŽEGA (možeš staviti znak X i na više ponuđenih odgovora)

nezadovoljan uslugama ne znam što knjižnica nudi skupa članarina nešto drugo

besplatna članarina ŠTO BI TE NAVELO DA POSTANEŠ ČLAN GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE POŽEGA (možeš staviti znak X i na više ponuđenih odgovora)

bolje usluge ljubaznije osoblje nova zgrada nešto drugo

beletristika znanost zabava TEMATSKA PODRUČJA TVOG INTERESA? (možeš staviti znak X i na više ponuđenih odgovora)

hobi politika obrazovanje dječja literatura nešto drugo

knjige KOJE IZVORE INFORMACIJA NAJČEŠĆE KORISTIŠ? (možeš staviti znak X i na više ponuđenih odgovora)

neknjižnu AV građu novine i časopise internet e katalog web stranicu 2

društvene mreže nešto drugo JESI IKADA PRIJE BIO ČLAN GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE POŽEGA

DA NE

AKO JESI, KADA SI BIO I ZAŠTO VIŠE NISI?

ZNAŠ LI DA KNJIŽNICA IMA 100 000 PRIMJERAKA KNJIŽNIČNE GRAĐE

ZNAŠ LI DA KNJIŽNICA IMA GLAZBENI ODJEL I MULTIMEDIJU

DA NE

Zahvaljujemo se na vremenu koje ste izdvojili za nas. Vaša knjižnica.

ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR U INKLUZIVNOM OBRAZOVANJU School librarian in inclusive education Ivana Rakonić Leskovar OŠ Dragutina Lermana, Brestovac ivana.rakonic@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

UDK /UDC 027.8:37 Pregledni rad / Review article Primljeno/Received: 30.10.2018.

311

Sažetak Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva kvalitetno obrazovanje svih učenika bez obzira na njihove različitosti, a odnosi se na cjelokupni odgojno-obrazovni sustav. Važnost inkluzivnog obrazovanja potvrđena je nizom zakonskih i normativnih akata kako u Republici Hrvatskoj tako i u ostalim europskim zemljama, a da je inkluzivno

obrazovanje

važno

naglašava podatak kako je sve više učenika koji su socijalno obespravljeni. Ovaj članak prikazat će problematiku inkluzivnog obrazovanja kroz analizu zakonskih i normativnih akata koji upućuju na važnost provedbe inkluzivnog obrazovanja u odgojno-obrazovnim institucijama i utvrditi uključenost školskog

knjižničara u inkluzivno obrazovanje u

Republici Hrvatskoj. Ključne riječi: inkluzivno obrazovanje, pravo na obrazovanje, školski knjižničar, knjižnica Summary Inclusive education means quality education for all students included their diversity and it refers to the entire educational system. The importance of the inclusive education is confirmed by the legal and normative acts in Croatia and in European countries as well as the fact that increasing number of students are subjected to social injustice. This article will present issues of inclusive education in terms of legal and normative acts which point to the importance of the implementation of inclusive education in educational institutions as well as determine the involvement of the school librarian in inclusive education in Republic of Croatia. Key words: inclusive education, right to education, school librarian, library

RAKONIĆ 29

311

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Inkuzivno obrazovanje Pojam inkluzivnog obrazovanja zaživio je početkom 21. stoljeća kada se javljaju prve teorije i razmišljanja o inkluziji, dok je integracija učenika s teškoćama u redovne razrede uvedena krajem 20. stoljeća. Obrazovna integracija prethodila je obrazovnoj inkluziji1. "Obrazovna inkluzija podrazumijeva najhumaniji odnos prema osobi s različitošću u razredu, školi i životnoj zajednici, te osposobljenost i obrazovanost svih za prihvaćanje svake osobe jednako, bez obzira na različitost. Razvoj inkluzivne kulture škole ovisi o učiteljima i nastavnicima, učenicima, stručnim suradnicima i ravnatelju."2 UNESCO3 je na Svjetskoj konferenciji o posebnim obrazovnim potrebama iz 1994. godine istaknuo kako bi sve škole trebalo prilagoditi djeci bez obzira na njihovo fizičko, intelektualno, socijalno, emocionalno, jezično ili drugo stanje, jer redovno inkluzivno školovanje može efektivno utjecati na izgradnju inkluzivnog društva i postizanje jednakosti u obrazovanju. Inkluzivno obrazovanje jedan je aspekt društvene inkluzije značajan za društvenu jednakost i prihvatljivost, a predstavlja obrazovanje usmjereno na obrazovne potrebe svih učenika s posebnom usmjerenošću na one koji su podložni socijalnoj isključenosti, izloženi socijalnoj marginalizaciji, a time obespravljeni i ranjivi.4 Uspješna inkluzija podrazumijeva aktivnu uključenost svih učenika, pristup mjestima za igru i rad, te biranje različitih opcija, a funkcioniranje inkluzije svakako zahtjeva grupni napor.5 Važno je istaknuti kako se koncept inkluzivnih škola gotovo uvijek u praksi pojavljuje kod učenika s teškoćama, no sam koncept odnosi se na sve učenike s naglaskom na učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama6, učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici i učenici s teškoćama, koji su podijeljeni u podskupine ovisno o teškoći koju imaju. Kako su stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog smjera prvi započeli sustavno provoditi integracijske, a potom i inkluzivne programe zbog specifičnosti učenika s kojima rade, većina zakonskih

Borić, S.; Tomić, R. Stavovi nastavnika osnovnih škola o inkluziji. // Metodički obzori 16, 7(2012), str. 77. Vican, D. Inkluzivna kultura osnovnih škola u Hrvatskoj s gledišta učenika. // Život i škola 30, 2(2013), str. 17. 3 UNESCO – Inclusive education. URL: http://www.unesco.org/education/sne/ (2018-10-2) 4 Karamatić Brčić, M. Svrha i cilj inkluzivnog obrazovanja. // Acta Ladertina, 8(2011), str. 40. 5 Zlatarić, T. Inkluzivno obrazovanje. URL: http://osigurajmoimjednakost.com/index.php/djeca-s-teskocama-1/96-inkluzivno-obrazovanje/158inkluzivno-obrazovanje.html (2018-10-2) 6 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12 ,86/12, 94/13, 152/14, 7/17) (2017) URL: https://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanjuu-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli (2018-10-5) 1 2

RAKONIĆ 30

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

311

odredbi govori primarno i samo u svrhu obrazovanja učenika s teškoćama, dok je inkluzivno obrazovanje za sve učenike u praksi manje zastupljeno. Povijesno gledano, Zakonom o odgoju i obrazovanju iz 1980. godine7, ozakonjena je ideja o zajedničkom školovanju učenika s teškoćama u razvoju i učenika bez takvih teškoća, a nastojalo se što više učenika s teškoćama u razvoju školovati u redovnim školama. Učenike s teškoćama uključivalo se u redovne programe samo kada se moglo objektivno pretpostaviti da je takav oblik školovanja povoljnija mogućnost za određenog učenika i da će se zahvaljujući tome uspješnije razvijati u različitim područjima razvoja, uspješnije napredovati tijekom školovanja i postizati veću akademsku uspješnost te se uspješnije socijalizirati,8 a takva je praksa i danas. Hrvatsko školstvo načelno podržava inkluziju, ali kako naglašava Centar inkluzivne potrebe9 u praksi još uvijek prevladava stav da je djeci s teškoćama najbolje u posebnim školama ili razredima, gdje se s njima bave edukacijsko-rehabilitacijski stručnjaci. Unatoč tome stavu, učenici s posebno odgojno-obrazovnim potrebama uključuju se i u redovno obrazovanje. Inkluzivna kultura škole i provođenje inkluzivnog obrazovanja učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama olakšalo bi školovanje, a učenicima koji pohađaju redovan program olakšalo bi komuniciranje i prihvaćanje učenika posebno odgojno-obrazovnog programa i komunikaciju s njima, te bi se tako razvijala tolerancija, suživot i međusobno uvažavanje. Školski knjižničari u poticanju i provođenju inkluzivnog obrazovanja Inkluzivni odgoj i obrazovanje zasniva na pretpostavci da je za optimalni razvoj svakog djeteta potrebno osigurati rast i obrazovanje u prirodnom okruženju sa svom djecom i uvažava se pravilo da svako dijete može učiti u poticajnom okruženju, a obrazovna praksa10 potvrdila je da pozitivan stav učitelja prema djeci s posebnim obrazovnim potrebama predstavlja dodatnu stimulaciju za učenje i razvoj. Aktivnost školskih knjižničara u odnosu na inkluzivno obrazovanje u Republici Hrvatskoj nije zabilježena niti je bila predmet istraživanja. Zakon o odgoju i osnovnom obrazovanju u SR Hrvatskoj. NN 4 (1980), str. 37-62 u Sekulić-Majurec, A. Integracija kao pretpostavka uspješnije socijalizacije djece i mladeži s teškoćama u razvoju: očekivanja, postignuća, pretpostavke. Društvena istraživanja Zagreb 6 (1997), str. 540. 8 Zlatarić, T. Inkluzivno obrazovanje. URL: http://osigurajmoimjednakost.com/index.php/djeca-s-teskocama-1/96-inkluzivno-obrazovanje/158inkluzivno-obrazovanje.html (2018-10-2) 9 Centar inkluzivne potpore - Idem. URL: http://www.idem.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=88&Itemid=1 (2018-10-3) 10 Livazović, G.; Alispahić, D.; Terović, E. Inkluzivni odgoj i obrazovanje u školi. // Sarajevo: Udruženje „Društvo ujedinjenih građanskih akcija”, 2015. Str. 47. 7

RAKONIĆ 31

311

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Inkluzivno obrazovanje koje se provodi u školama načelno je vezano je uz rad stručnih suradnika defektologa. Na području Slavonije inkluzivno obrazovanje intenzivnije se počelo uvoditi u škole uvođenjem asistenata u nastavi koji su na raspolaganju učenicima s teškoćama, a financirani su putem Europskog socijalnog fonda u domeni županija koje su školama osnivači. Isto tako u pojedinim školama inkluzivno se obrazovanje provodi ovisno o entuzijastima – učiteljima i stručnim suradnicima ili vezano uz projekte koje provode razne udruge, a odnose se na inkluzivne osobe. Preporuka stručnjaka u suradnji s Unicefom11 je kako bi svaka škola trebala oformiti Školski tim za inkluziju, čiji je zadatak promovirati inkluzivni pristup učenju kako bi škola bila prihvatljiva za sve, a školski tim za inkluziju čine ravnatelj škole, pedagog, psiholog, učitelj ili razrednik učenika, roditelji učenika, asistent u nastavi i defektolog. Dok se u RH uglavnom naglašava rad s učenicima s teškoćama, u ostalim europskim i svjetskim zemljama, naprotiv, vidimo drugu sliku. Udruženim snagama svih učitelja i stručnih suradnika provode se inkluzivni programi, stvara se inkluzivno ozračje i tako nastaje inkluzivna kultura škole, koja se odnosi na sve učenike u školi, s posebnim naglaskom na učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, te se ističu osnovna načela inkluzivnog odgoja i obrazovanja, a to su “razvojno primjeren i na učenika usmjeren pristup poučavanju jednako dostupan svima, individualiziran proces poučavanja, holistički pristup dječjem razvoju, inkluzivan odgoj i obrazovanje, naglašena aktivna uloga obitelji i društvene zajednice, te okruženje za učenje koje uvažava kulturološke specifičnosti.”12 Istraživanja13 pokazuju kako je školski knjižničar jedna od ključnih osoba u provođenju inkluzivnog obrazovanja i velikoj mjeri utječe na osnaživanje i poticanje učenika s teškoćama. Školske se knjižničare nastoji educirati

osposobiti kako bi bili od pomoći učenicima s

inkluzivnim potrebama kako bi se kvalitetno uključili u inkluzivno obrazovanje kao ravnopravni članovi tima stručnih suradnika. Nacionalna strategija prava djece14 propisuje kako pravo na obrazovanje sadrži četiri osnovne dimenzije koje bi morale biti ispunjene, a to su raspoloživost, pristupačnost, Livazović, G.; Alispahić, D.; Terović, E. Inkluzivni odgoj i obrazovanje u školi. // Sarajevo: Udruženje„Društvo ujedinjenih građanskih akcija”, 2015. Str. 47. 12 Livazović, G.; Alispahić, D.; Terović, E. Inkluzivni odgoj i obrazovanje u školi. // Sarajevo: Udruženje „Društvo ujedinjenih građanskih akcija”, 2015. Str. 7-8. 13 Subramaniam, M.; Oxley, R.; Kodama, C. School Librarians as Ambassadors of Inclusive Information Access for Students with Disabilities. //School library research 16 (2013) URL: https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1012827.pdf (2018-10-1)Str. 22. 14 Nacionalna strategija prava djece za razdoblje od 2014. do 2020. godine (2014), str. 34. URL: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//ZPPI/Strategije%20%20OGP/socijalna%20politika//NACIONALNA%20STRATEGIJA%20ZA%20PRAVA%20DJECE%20U%20RHZA 11

RAKONIĆ 32

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

311

prihvatljivost i prilagodljivost. Vrlo važna dimenzija je pristupačnost koja govori kako sva djeca trebaju imati jednak pristup obrazovanju bez obzira na spol, rasu, socio-ekonomski status, religijsku i etničku pripadnost. Također je Strategijom istaknuto kako osobito treba raditi na inkluziji marginaliziranih skupina djece, kao što su djeca s teškoćama, siromašna djeca, djeca pripadnici romske manjine, djeca azilanata i migranata koji također podliježu inkluzivnom obrazovanju, jer "ako inkluziju vidimo kao sinonim za integraciju (što je danas čest slučaj), tada je nužno primijetiti teoriju homogenizacije ("svi smo jednaki", "riješimo se razlika"). Ako se odlučimo za njezino značenje u izvornom obliku, onda inkluzija podupire temeljnu jednakost, ali i jedinstvenost i nezamjenjivost svake osobe. Inkluzija, u tom slučaju postaje "prihvaćanje" ili "solidarnost".15 Kako bi se inkluzivno obrazovanje kvalitetno realiziralo, potrebna je suradnja učenika, učitelja, stručnih suradnika i roditelja, ali i lokalne uprave i suradničkih institucija, koje kontinuirano surađuju16, jer je inkluzija u obrazovanju jednako uvažavanje svih učenika i učitelja uz prigodu za povećanje sudjelovanja učenika u životu škole, a posebno vezano za kulturu, kroz programiranje i realizaciju kurikuluma, promicanja školske zajednice i smanjenje stope marginalizacije17.

Iz navedenog možemo zaključiti kako je inkluzivnu

kulturu škole neophodno razviti kvalitetnim programima i zajedničkom suradnjom na dobrobit svih učenika škole, s posebnim naglaskom na učenike s posebno odgojnoobrazovnim potrebama, jer je nužno uvesti promjene18 koje se odnose na oblikovanje poticajnih i raznovrsnih odgojnih sredina koje obrazovnim aktivnostima i socijalnim odnosima omogućavaju stjecanje socijalnih iskustava učenika. Školski knjižničar i knjižnica u zakonskim i normativnim aktima Dokumenti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu19 ističu školsku knjižnicu kao intelektualno, informacijsko i kulturno središte škole koja svojim potpunim uključivanjem u %20RAZDOBLJE%20OD%202014.%20DO%202020.%20GODINE[1].pdf (2018-10-3) 15 Bullock, S., Brestovanský, M., Lenčo, P. RIDE - Inkluzija, različitost i jednakost u radu s mladima – načela i pristupi. URL: http://rideproject.eu/media/ride-the-principles-approaches-hr.pdf (2018-10-2). Str. 19-20. 16 Karamatić Brčić, M. Svrha i cilj inkluzivnog obrazovanja. // Acta Ladertina, 8(2011), str. 44. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=280119 (2018-10-2) 17 Livazović, G.; Alispahić, D.; Terović, E. Inkluzivni odgoj i obrazovanje. // Sarajevo: Udruženje „Društvo ujedinjenih građanskih akcija”, 2015. Str. 11. URL: https://bib.irb.hr/datoteka/756708.INKLUZIVNI_ODGOJ_I_OBRAZOVANJE_DUGA_2015.pdf (2018-10-2) 18 Ivančić, Đ. Stančić, Z. Stvaranje inkluzivne kulture škole. // Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 49(2013), br. 2, str. 140. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=166614 (2018-102) 19 Školska knjižnica – NSK u Zagrebu URL: www.nsk.hr/maticna-sluzba-za-skolske-knjiznice/ (2018-10-3)

RAKONIĆ 33

311

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

odgojno-obrazovni proces škole u svim segmentima pomaže razvoju djece, a osnovni joj je cilj odgojiti učenike da budu sposobni samostalno pronalaziti informacije, razlučiti njihovu vrijednost i pouzdanost i trajno raditi na svom obrazovanju. Standardom za školske knjižnice20 iz 2000. godine propisano je kako školski knjižničar obavlja neposredno odgojnoobrazovni rad, stručnu knjižničnu djelatnost i kulturnu i javnu djelatnost, kao i zadaće školske knjižnice. Osim Standarda za školske knjižnice, knjižničarski zakoni nisu prilagođeni radu školskog knjižničara, nego se odnose isključivo na stručnu knjižničnu djelatnost, a u Zakonu o knjižnicama21 navedeno je kako je školska knjižnica jedna vrsta knjižnica. Standardom za školske knjižnice22 propisano je niz aktivnosti u radu s učenicima uključujući razvijanje navike posjećivanja knjižnice, razvijanje čitalačke sposobnosti učenika, ispitivanje zanimanja učenika za knjigu i motiviranje na čitanje, upućivanje u način i metode rada na istraživačkim zadaćama, organizaciju rada s učenicima u produženom i cjelodnevnom boravku, u naprednim skupinama i slobodnim aktivnostima, rad na odgoju i obrazovanju u slobodno vrijeme, organizaciju nastavnih sati u knjižnici, pomoć u pripremi i obradi zadane teme ili referata, uvođenje u pretraživanje i korištenje izvora znanja, te sustavno poučavanje učenika za samostalno i permanentno učenje. U Nastavnom planu i program za osnovnu školu23 također se navodi niz odredbi vezanih uz rad školskog knjižničara kao stručnog suradnika, a koje se tiču njegovog djelovanja uključujući da je školski knjižničar član tima stručnih suradnika škole, uz pedagoga, psihologa, defektologa i socijalnog radnika, a stručni suradnici u školi ostvaruju propisane zadaće na dobrobit svih učenika škole. Također je istaknuta važnost školske knjižnice i da se od školskog knjižničara očekuje profesionalni pristup u komunikaciji i radu, sposobnost razumijevanja korisničkih potreba te informacijske vještine i znanja o kvalitetnoj uporabi informacija, a u Nastavnom planu i programu za osnovnu školu navodi se kako je “školska knjižnica prostor prilagođen potrebama učenika i omogućuje im učenje i samostalno istraživanje, a njena zadaća je potpora odgojnoobrazovnim ciljevima i zadacima nastavnoga plana i programa škole”.24 Standard za školske knjižnice. NN 34 (2000) URL: http://www.nsk.hr/wpcontent/uploads/2012/01/Standard- za-%C5%A1kolske-knji%C5%BEnice.pdf (2018-10-5) 21 Zakon o knjižnicama (NN 17/19) (2019) URL: https://www.zakon.hr/z/1925/Zakon-o-knji%C5%BEnicamai-knji%C5%BEni%C4%8Dnoj-djelatnosti-2019 (2019-4-18) 22 Standard za školske knjižnice. NN 34 (2000) URL: http://www.nsk.hr/wpcontent/uploads/2012/01/Standard-za-%C5%A1kolske-knji%C5%BEnice.pdf (2018-10-5) 23 Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006. URL:https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu__MZOS_2006_.pdf (2018-10-3) 24 Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006. 20

RAKONIĆ 34

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

311

U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja, timski rad učitelja i svih stručnih suradnika, među kojima je i školski knjižničar, te korelacijski pristup planiranju i programiranju rada, jer se samo međupredmetnim suodnosom, usporedbom sadržaja, pokazivanjem sličnosti i razlike unutar određenoga područja znanja može usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje, a prema Standardu za školske knjižnice 25 suradnja s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima u školskoj knjižnici obuhvaća suradnju s učiteljima svih nastavnih predmeta i odgojnih područja pri nabavi svih vrsta knjižnične građe, timski rad na pripremi nastavnih sati i kreativnih radionica, suradnju knjižničara i učitelja pri izvođenju pojedinih nastavnih sati, suradnju s učiteljima i stručnim suradnicima na programima iz područja odgoja mladeži, mentorski rad, timski rad na izradi višegodišnjeg plana razvoja školske knjižnice, te suradnju sa stručnim aktivima. Školski knjižničar kao stručni suradnik u osnovnoj školi dužan je raditi sa svim učenicima, pa tako i s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Kada školski knjižničar provodi neposredno odgojno – obrazovni rad, u nastavne sate, radionice i aktivnosti uključuje i učenike koji pohađaju školu po redovnom program, ali i one učenike koji imaju teškoće, što ga čini ravnopravnim članom tima stručnih suradnika škole. U stranoj literaturi navedeno je mnogo poveznica i istraživanja26 kako školski knjižničar može biti povezan i uključen u inkluzivno obrazovanje. Istraživanja pokazuju kako školski knjižničari mogu biti od velike koristi učenicima s posebnim potrebama u inkluzivnom okruženju 27, a također je dokazano kako su školski knjižničari obučeni i spremni raditi sa svim učenicima, pa i onima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama28. U suvremeno doba sve je više učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, a Konvencija o pravima djeteta29 ističe u članku 31. kako uz obrazovanje, aktivnosti u slobodno vrijeme, kultura, sudjelovanje u školskim i

URL:https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-_ MZOS_2006_.pdf (2018-10-3) 25 Standard za školske knjižnice. NN 34 (2000) URL: http://www.nsk.hr/wpcontent/uploads/2012/01/Standardza-%C5%A1kolske-knji%C5%BEnice.pdf (2018-10-5) 26 Copeland, C. A.; Gavin, K. W. Examining Inclusive Programming in a Middle School Library: A Case Study of Adolescents Who Are Differently- and Typically-Able. Str. 1. 27 Subramaniam, M.; Oxley, R.; Kodama, C. School Librarians as Ambassadors of Inclusive Information Access for Students with Disabilities. //School library research 16 (2013) URL: https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1012827.pdf (2018-10-2) 28 Hill, R. F. Strengths and Opportunities: School Librarians Serving Students with Special Needs in Central New York State.Str. 12. 29 UNESCO-va Konvencija o pravima djeteta URL: https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2017/05/Konvencija_20o_20pravima_20djeteta_full.pdf (2018-10-2)

RAKONIĆ 35

311

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

sportskim aktivnostima predstavljaju jednu od glavnih dimenzija djetetovog života, a djeci se priznaje pravo na odmor i slobodno vrijeme, igru i rekreacijske aktivnosti primjerene njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima. Upravo u segmentu suradnje i slobodnog vremena koje svi učenici provode u knjižnici, školski knjižničar dobiva na važnosti, jer svojim programima i aktivnostima u školskoj knjižnici u radnom i slobodnom vremenu učenika može kvalitetno utjecati na učenike i doprinijeti inkluzivnom obrazovanju. Također je propisano i da djeca imaju pravo na inkluzivne prostore, a školska knjižnica upravo nudi prostor za boravak učenika gdje ih se ne osuđuje i imaju izbor pri korištenju građe i usluga knjižnice, te time otvara proctor inkluzivnom djelovanju školskog knjižničara. Zakonski i normativni akti u RH vezani uz inkluzivno obrazovanje Niz zakonskih akata i službenih dokumenata potvrđuje važnost inkluzivnog obrazovanja.

U RH još uvijek ne postoji zasebni dokument o inkluzinvnom odgoju i

obrazovanju, no postojeći dokumenti o obrazovanju promoviraju važnost inkluzivnog obrazovanja. Inkluzivno obrazovanje počiva na UNESCO-voj Konvenciji o pravima djeteta30 i UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom31 koje imaju isti primarni cilj, a to je razvoj inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi32, člankom 55., definira kako škola ima knjižnicu, a školskog knjižničara nadalje podrazumijeva pod stručnog suradnika, zajedno s ostalim stručnim suradnicima. Na nekoliko mjesta u Zakonu33 govori se o važnosti jednakih mogućnosti u obrazovanju. U članku 62. navedeno je kako učenike po posebnom odgojno-obrazovnom programu čine daroviti učenici i učenici s teškoćama. Vrlo važni pravilnici za učenike s teškoćama su Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju34, Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u

UNESCO-va Konvencija o pravima djeteta. URL: https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2017/05/Konvencija_20o_20pravima_20djeteta_full.pdf (2018-10-2) 31 UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom URL: http://www.krila.hr/UserDocsImages/Konvencija_UN.pdf (2018-10-2) 32 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. NN (2017) URL: https://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli (2018-10-5) 33 Isto 34 Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. NN 24 (2015) URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_24_510.html (2018-10-5) 30

RAKONIĆ 36

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

311

osnovnoj školi35 i Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkoga stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva36, koji se odnose isključivo na učenike s teškoćama i odrađuju rad i postupke defektologa i psihologa. Otvara se pitanje što se događa u školama koja nema zaposlene stručne suradnike defektologa i psihologa ili su zaposleni na pola radnog vremena, kako je u manjim školama slučaj. Kako se provodi inkluzivno obrazovanje u tim školama i tko ga provodi, pitanje je koje je potrebno dodatno istražiti. Naputak o praćenju i ocjenjivanju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoj i srednjoj školi37, također se odnosi na učenike s teškoćama. Svi navedeni pravilnici potiču inkluzivna načela, ali ih ne specificiraju. U Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje38 iz 2011. navedeno je kako se učenika uključuje u školske aktivnosti sukladno njegovim sposobnostima, a u Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika39, u članku 5, istaknuto je kako osnovna škola treba omogućiti darovitim učenicima rad po programima različite težine i složenosti za sve učenike, izborne programe, grupni i individualni rad, rad s mentorom, raniji upis, akceleraciju ili završavanje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, kontakte sa stručnjacima iz područja interesa i pristup izvorima specifičnog znanja. Strategija obrazovanja znanosti i tehnologije40 ističe kako će opće osnovno obrazovanje biti obvezno, bit će osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava, sve osobe – posebno one izložene marginalizaciji i isključenosti – bit će uključene u sustav obrazovanja koje će biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama, poštovat će se ljudska prava i prava djece, svi djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštovat će profesionalnu etiku, odluke će se donositi na demokratski način uz sudjelovanje svih ključnih čimbenika, te će se poštovati interkulturalizam i europska dimenzija obrazovanja.41 Također ističe knjižnice kao

Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi. NN 87/08 i 86/09 (2009) URL: https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_07.pdf (2018-10-5) 36 Pravilnik o postupku utvrđivanju psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava. NN 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10. (2011) URL: https://www.azoo.hr/images/razno/pravilnik.pdf (2018-10-5) 37 Naputak o praćenju i ocjenjivanju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoj i srednjoj školi. (1996) URL: http://hud.hr/wp-content/uploads/sites/168/2014/11/naputak-prac-ocj1.pdf (2018-10-5) 38 Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta (2011) URL: http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf (2018-10-5) 39 Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika. NN 59 (1990) URL: https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_15.pdf (2018-10-5) 40Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014) URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html (2018-10-5) 41 Isto 35

RAKONIĆ 37

311

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

partnere za razvoj centara izvrsnosti u obrazovanju darovitih (mjera 6.3.11.). Ostali pravilnici smatraju školskog knjižničara stručnim suradnikom i podržavaju inkluzivno obrazovanje, no specifično ga ne ističu. To su: Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama42, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi43, Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi44, Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu45 i Pravilnik o pedagoškoj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka46. U tijeku je eksperimentalna provedba Cjelovite kurikularne reforme47 koja u Okviru nacionalnog kurikuluma ističe važnost uzimanja u obzir odgojno-obrazovnih potreba svakoga djeteta, mlade i odrasle osobe, osobito onih koji su izloženi marginalizaciji i isključenosti. U Nacionalnom kurikulumu za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje48 istaknuta su načela inkluzivnoga odgoja i obrazovanja kojim se svim učenicima pruža prilika za optimalan razvoj njihovih potencijala, neovisno o njihovim različitostima u sposobnostima, kulturi, socijalnome statusu i drugim karakteristikama, a važnu ulogu u podržavanju cjelovitoga razvoja svih učenika i pružanju savjetodavne pomoći učenicima, učiteljima, roditeljima i svim ostalim sudionicima u odgojno-obrazovnome procesu imaju stručni suradnici škole.49 Cjelovita kurikularna reforma govori o inkluzivnom obrazovanju većinom u Okviru za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama50, te obrazovnu inkluziju povezuju prvenstveno s učenicima s teškoćama. Navodi Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama. NN 34/14, 40/14 i 103/14 (2014.) URL: http://os-brezovica.skole.hr/upload/osbrezovica/images/static3/1241/attachment/PRAVILNIK_O_TJEDNIM_RADNIM_OBVEZAMA_UCITELJA_I_STRUC NIH_SURADNIKA_U_OSNOVNOJ_SKOLI.html (2018-10-5) 43 Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi. NN 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10. (2010) URL: https://mzo.hr/sites/default/files/links/pravilnik-o-nacinimapostupcima-i-elementima-vrednovanja-ucenika-u-osnovnoj-i-srednjoj-skoli.pdf (2018-10-5) 44 Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi. NN 87/08 i 86/09 (2009) URL: https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_07.pdf (2018-10-5) 45Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu. NN 59 (1990) URL: https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_21.pdf (2018-10-5) 46Pravilnik o pedagoškoj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka. NN 96 (2009) URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_96_2395.html (2018-10-5) 47Cjelovita kurikularna reforma. Str. 7 URL: http://www.kurikulum.hr/okvir-nacionalnog-kurikuluma-onk/ (2018-10-3) 48Cjelovita kurikularna reforma. Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Str. 10-11 URL: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/03/NKOO-1.pdf (2018-10-3) 49Cjelovita kurikularna reforma. Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Str. 21 URL: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/03/NKOO-1.pdf (2018-10-3) 50 Cjelovita kurikularna reforma. Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama. Str. 21 URL: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/02/Okvir-djeca42

RAKONIĆ 38

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

311

se kako inkluzivni odgoj i obrazovanje odgovara na različite odgojno-obrazovne potrebe svih učenika, a temelji se na uključivanju i ravnopravnom sudjelovanju svih u odgojnoobrazovnom procesu i životu školskih zajednica. Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama51 temelji se na univerzalnim vrijednostima jednakih prava na odgoj i obrazovanje svakog djeteta i učenika, odnosno na ideji „škole za sve”, a obuhvaća specifičnosti u provedbi kurikuluma kod učenika s teškoćama kojima se osiguravaju jednake mogućnosti pristupa i sudjelovanja u odgoju i obrazovanju te postizanja odgojno-obrazovnih ishoda na ravnopravnim osnovama. U Okviru52 je također istaknuto je i kako inkluzivno okruženje ne predstavlja samo fizički i socijalni kontekst u kojem se odvija učenje, nego podrazumijeva i inkluzivan pedagoški kontekst učenja koji karakterizira otvorenost i fleksibilnost u izboru pristupa učenja i poučavanja uvođenjem različitih, višestrukih načina dostizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda, načina na koji učenici pokazuju znanje i vještine i načina na koji su uključeni u proces učenja, a time je omogućena pristupačnost odgojno-obrazovnog procesa svim učenicima. Cjelovitom kurikularnom reformom istaknuto je inkluzivno obrazovanje kao važno, a ukoliko eksperimentalna reforma zaživi, kako se očekuje, neosporno će se razvijati kultura inkluzivne škole na dobrobit svih sudionika nastavnog procesa.

Zaključak Niz zakonskih i normativnih akata propisuje inkluzivno obrazovanje kao obavezno u Republici Hrvatskoj, no ono u praksi nažalost nije zaživjelo u mjeri u kojoj je predviđeno zakonskim i normativnim aktima, osim u radu stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog smjera. Ne možemo govoriti o inkluzivnoj školi ili inkluzivom obrazovanju ako nema suradnje i korelacije na kojima počiva koncept inkluzije. Inkluzivno obrazovanje potrebno je uvrstiti u svakodnevno funkcioniranje odgojno-obrazovnih ustanova, jer je sve više učenika s inkluzivnim potrebama, a zajedničkim djelovanjem sudionika odgojno-obrazovnog procesa, potrebno je izgraditi inkluzivnu kulturu škole. Školski knjižničar u neposredno odgojnoobrazovnom radu u funkciji odgoja i obrazovanja svakodnevno podučava učenike koji i-ucenici-s-teskocama.pdf (2018-10-5) 51 Isto, str. 21. 52 Cjelovita kurikularna reforma. Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama. Str. 17 URL: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/02/Okvir-djecai-ucenici-s-teskocama.pdf (2018-10-5)

RAKONIĆ 39

311

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

pohađaju redovni obrazovni program, kao i one po posebnom odgojno-obrazovnom program, te efektivnom suradnjom s učiteljima i ostalim stručnim suradnicima, ali i lokalnom zajednicom uključuje se u stvaranje inkluzivne kulture škole. Kao važna karika odgojnoobrazovnog procesa, suradnjom i upravljanjem slobodnog vremena učenika, školski knjižničar dobiva na važnosti. Svojim programima i aktivnostima u školskoj knjižnici u radnom i slobodnom vremenu učenika, koje učenici često provode u školskoj knjižnici, može kvalitetno utjecati na učenike i doprinijeti inkluzivnom obrazovanju, jer školska knjižnica nudi prostor učenicima gdje ih se ne osuđuje i pruža im se izbor, te time otvara prostor inkluzivnom djelovanju školskog knjižničara. U Republici Hrvatskoj školski knjižničari još se uvijek ne navode se u službenim inkluzivnim dokumentima niti se specificira područje njihovog rada pri provođenju inkluzivnog obrazovanja, ali im se otvara mogućnost rada i djelovanja, jer pripadaju timu stručnih suradnika. Kako inkluzivno obrazovanje zahtjeva uključenost svih učitelja i stručnih suradnika, a ima cilj postići toleranciju različitosti, tako se otvara potencijal školskog knjižničara u inkluzivnoj kulturi škole i inkluzivnom obrazovanju, a mogućnost utjecaja školskog knjižničara i načine provedbe aktivnosti vezanih uz inkluzivno obrazovanje zahtijevaju nova istraživanja koja u Republici Hrvatskoj do sada nisu provedena.

Literatura Borić, S., Tomić, R. Stavovi nastavnika u osnovnoj školi o inkluziji.// Metodički obzori 7(2012)3 URL: https://hrcak.srce.hr/file/130699 (1.10.2018.) Bullock, S., Brestovanský, M., Lenčo, P. RIDE - Inkluzija, različitost i jednakost u radu s mladima – načela i pristupi. URL: http://rideproject.eu/media/ride-the-principles-approaches-hr.pdf (2.10.1018.) Copeland, C. A.; Gavin, K. W. Examining Inclusive Programming in a Middle School Library: A Case Study of Adolescents Who Are Differently- and Typically-Able. // The Journal of Research on Libraries and Young Adults 6 (2015). URL: https://scholarcommons.sc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1153&context=libsci_facpub (2.10.2018.) Centar inkluzivne potpore - Idem. URL: http://www.idem.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=88&Itemid=1 (3.10.2018.) Hill, R. F. Strengths and Opportunities: School Librarians Serving Students with Special Needs in Central New York State. URL: http://www.ala.org/aasl/sites/ala.org.aasl/files/content/aaslpubsandjournals/slr/vol15/SLR_Streng thsandOpportunities_V15.pdf (2.10.2018.)

RAKONIĆ 40

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

311

Ivančić, Đ. Stančić, Z. Stvaranje inkluzivne kulture škole. // Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2013. Vol 49, br. 2, str. 139-157 URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=166614 (2.10.2018.) Karamatić Brčić, M. Svrha i cilj inkluzivnog obrazovanja. // Acta Ladertina, 8(2011), str. 39-47 URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=280119 (2.10.2018.) Livazović, G.; Alispahić, D.; Terović, E. Inkluzivni odgoj i obrazovanje. // Sarajevo: Udruženje „Društvo ujedinjenih građanskih akcija”, 2015. URL: https://bib.irb.hr/datoteka/756708.INKLUZIVNI_ODGOJ_I_OBRAZOVANJE_DUGA_2015.pdf (2.10.2018.) Subramaniam, M.; Oxley, R.; Kodama, C. School Librarians as Ambassadors of Inclusive Information Access for Students with Disabilities. //School library research 16 (2013) URL: https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1012827.pdf (1.10.2018.) Sekulić-Majurec, A. Integracija kao pretpostavka uspješnije socijalizacije djece i mladeži s teškoćama u razvoju: očekivanja, postignuća, pretpostavke. Društvena istraživanja Zagreb 6 (1997), br. 4-5, str. 537-550. Školska knjižnica – NSK u Zagrebu URL: www.nsk.hr/maticna-sluzba-za-skolske-knjiznice/ (3.10.2018.) UNESCO – Inclusive education; URL: http://www.unesco.org/education/sne/ (2.10.2018.) Vican, D. Inkluzivna kultura osnovnih škola u Hrvatskoj s gledišta učenika. // Život i škola, br. 30 (2/2013.), god. 59., str. 17-37 URL: https://hrcak.srce.hr/131845 (2.10.2018.) Zlatarić, T. Inkluzivno obrazovanje. URL: http://osigurajmoimjednakost.com/index.php/djeca-s-teskocama-1/96-inkluzivno-obrazovanje/158inkluzivno-obrazovanje.html (2.10.2018.) Dokumenti UNESCO-va Konvencija o pravima djeteta. URL: https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2017/05/Konvencija_20o_20pravima_20djeteta_full.pdf (2.10.2018.) UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. URL: http://www.krila.hr/UserDocsImages/Konvencija_UN.pdf (2.10.2018.) Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014). URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html (2.10.2018.) Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006. URL: https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu__MZOS_2006_.pdf (3.10.2018.) Nacionalna strategija prava djece za razdoblje od 2014. do 2020. Godine (2014) URL: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//ZPPI/Strategije%20%20OGP/socijalna%20politika//NACIONALNA%20STRATEGIJA%20ZA%20PRAVA%20DJECE%20U %20RHZA%20RAZDOBLJE%20OD%202014.%20DO%202020.%20GODINE[1].pdf (3.10.2018.)

RAKONIĆ 41

311

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Cjelovita kurikularna reforma. (5. 10. 2018.) Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama. URL: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/02/Okvir-djeca-i-ucenici-steskocama.pdf Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju. URL: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/03/Okvir-za-vrednovanje.pdf Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika. URL: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/03/Okvir-darovita-djecai-ucenici.pdf

Zakoni Zakon o knjižnicama (NN 17/19) (2019) URL: https://www.zakon.hr/z/1925/Zakon-oknji%C5%BEnicama-i-knji%C5%BEni%C4%8Dnoj-djelatnosti-2019 (18.4.2019.) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12 ,86/12, 94/13, 152/14, 7/17) (2017) URL: https://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli (5.10.2018.) Pravilnici (prema AZOO) Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. NN 63(2008) URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html (5.10.2018.) Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama. NN 24 (2015) URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_24_510.html (5. 10. 2018.) Pravilnik o postupku utvrđivanju psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava. NN 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10. (2011) URL: https://www.azoo.hr/images/razno/pravilnik.pdf (5. 10. 2018.) Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama. NN 34/14, 40/14 i 103/14 (2014.) URL: http://os-brezovica.skole.hr/upload/osbrezovica/images/static3/1241/attachment/PRAVILNIK_O_TJEDNIM_RADNIM_OBVEZAMA_UCITELJ A_I_STRUCNIH_SURADNIKA_U_OSNOVNOJ_SKOLI.html (5. 10. 2018.) Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu. NN 59/90., 27/93 i 50/95 (1995) URL: https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_03.pdf (5. 10. 2018.) Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi. NN 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10. (2010) URL: https://mzo.hr/sites/default/files/links/pravilnik-onacinima-postupcima-i-elementima-vrednovanja-ucenika-u-osnovnoj-i-srednjoj-skoli.pdf (5. 10. 2018.) Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi. NN 87/08 i 86/09 (2009) URL: https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_07.pdf (5. 10. 2018.)

RAKONIĆ 42

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

311

Pravilnik o stručnoj spremi učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu. NN 59/90, 27/93 i 7/96 (1996) URL: https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_09.pdf (5. 10. 2018.) Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. NN 24 (2015) URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_24_510.html (5. 10. 2018.) Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika. NN 59 (1990) URL: https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_15.pdf (5. 10. 2018.) Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu. NN 59 (1990) URL: https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_21.pdf (5. 10. 2018.) Standard za školske knjižnice. NN 34 (2000) URL: http://www.nsk.hr/wpcontent/uploads/2012/01/Standard-za-%C5%A1kolske-knji%C5%BEnice.pdf (5. 10. 2018.) Pravilnik o pedagoškoj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka. NN 96 (2009) URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_96_2395.html (5.10.2018.) Naputak o praćenju i ocjenjivanju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoj i srednjoj školi. (1996) URL: http://hud.hr/wp-content/uploads/sites/168/2014/11/naputak-prac-ocj1.pdf (5.10. 2018.) Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta (2011) URL: http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf (5.10.2018.)

RAKONIĆ 43

IZ POVIJESTI HRVATSKIH VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA – 65 GODINA KNJIŽNICE FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI From the History of Croatian Higher Education Libraries 65 years of Libraries of the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka

Broj bibliografske jedinice

Aleksandra Moslavac Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci amoslavac@ffri.hr

312

UDK /UDC 027.7(497.561)(091) Stručni rad / Professional paper Primljeno/Received: 27.11.2018.

Sažetak Rad prikazuje djelatnost Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci kroz povijest. Povijest Knjižnice prikazana je u okviru sažetog retrospektivnog prikaza nastanka visokoškolskih knjižnica i razvoja visokoškolskog knjižničarstva u Hrvatskoj i u Europi, s osvrtom na povijest visokoškolskog knjižničarstva na riječkom području. Radom je ukazano na važnost sustavnog proučavanja povijesnih činjenica i podataka o visokoškolskim knjižnicama, koje imaju mnoge specifičnosti vrijedne razmatranja s aspekta informacijskih, obrazovnih i povijesnih znanosti kao i kulturne baštine. Ključne riječi: Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, sustav visokog obrazovanja, visokoškolske knjižnice, povijest visokoškolskog knjižničarstva Summary The paper provides the activity of the Library of the Faculty of Humanities and Social Sciences in Rijeka through history. History of the Library is demonstrated in the context of a concise retrospective historical outline of foundation of academic libraries and the development of academic librarianship in Croatia and Europe, with regard to the history of academic librarianship in Rijeka area. The paper emphasized the importance of systematic study of historical facts and data on higher education libraries, which have many specifics valuable to be surveyed from informational, educational and history science aspects also cultural heritage.

MOSLAVAC 45

312

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Keywords: Library of the Faculty of Humanities and Social Sciences in Rijeka, higher education system, academic libraries, history of academic librarianship

Uvod U uvodniku zbornika sa stručnog skupa Iz povijesti naših knjižnica održanog 2007. godine u Daruvaru, pišući o važnosti sustavnog proučavanja povijesti knjižnica u Hrvatskoj, znameniti istraživač povijesti knjige i knjižničarstva u Hrvatskoj profesor Aleksandar Stipčević ustvrdio je da: „...do danas nije napisana jedna velika, sveobuhvatna sinteza o povijesti knjižnica u Hrvatskoj, pa čak nemamo napisanu ni jednu skraćenu sintezu…“,1 navodeći potom da su „napisane mnoge vrlo vrijedne monografije i znanstveni članci o pojedinim knjižnicama.“2, a što se osobito odnosi na povijest hrvatskih visokoškolskih knjižnica, o kojima nema mnogo literature, možda i stoga što su usustavljene u organizirane cjeline institucija kojima pripadaju, a o kojima su već napisani povijesni prikazi i u okviru kojih se često mogu pronaći bilješke ili kratke crtice o knjižnicama. Naglašavajući povijesni aspekt u uvodnom ćemo dijelu ovoga rada ukratko prikazati razvoj hrvatskog visokoškolskog knjižničarstva i sustava visokog školstva u širem kontekstu europskog okruženja. U nastavku rada predstavit će se djelovanje i povijest Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, visokoškolske knjižnice koja je u 2018. godini obilježila 65 godina postojanja. Prikazom rada Knjižnice osvrnut će se i na posebnosti visokoškolskog knjižničarstva riječkog područja te na ulogu knjižnične djelatnosti u sustavu visokog školstva nekada i danas. Promatra li se razvoj hrvatskog visokoškolskog knjižničarstva kroz povijest, može se zaključiti da je uvelike određeno pripadnošću

hrvatskih povijesnih prostora

srednjoeuropskom kulturno-civilizacijskom krugu te se, po uzoru na ostale europske zemlje, izgrađivalo usporedo s osnivanjem visokoškolskih ustanova, razvojem znanstveno-nastavne djelatnosti i porastom obrazovnih, intelektualnih i kulturnih

Stipčević, Aleksandar. O važnosti sustavnog proučavanja povijesti knjižnica u Hrvatskoj. Stručni skup Iz povijesti naših knjižnica, Daruvar, 16. studenoga 2007. : zbornik radova / uredili Zorka Renić i Ilija Pejić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo ; Bjelovar : Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, 2009. Str. 1. 2 Isto 1

MOSLAVAC 46

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

312

interesa. Prve europske visokoškolske knjižnice počinju se pojavljivati istovremeno s osnivanjem srednjovjekovnih sveučilišta, čemu je zasigurno pridonio izum tiskarskog stroja i tiskarstva. Međutim, prema Moodieju, jamstvo opstanka visokoškolskih knjižnica nije bila pojava tiskane knjige, već pedagoška uloga koju su knjižnice ostvarile tek više od dva i pol stoljeća nakon uvođenja tiska.3 Pedagoška ideja pokretač je visokog školstva i na našim prostorima, a prva prava ekspanzija dogodila se u srednjem vijeku, kada je osnivanje obrazovnih ustanova uglavnom bilo vezano uz crkvene redove: benediktince, dominikance, cistercite, franjevce, pavline i isusovce.4 U početku su redovnici promicali znanja, prirodne nauke i humanistička načela u samostanskim školama koje su bile namijenjene obrazovanju klera, međutim, kasnije se osnivaju i katedralne škole za teološko obrazovanje puka te škole, gimnazije, kolegiji, sjemeništa i internati za studente. Obrazovne ustanove crkvenih redova u pravilu su imale knjižnice s malim brojem knjiga vjerskog karaktera, no sve do pojave državnih škola crkvene škole odigrale su ključnu ulogu u počecima obrazovanja i postale snažan temelj pismenosti u kasnijim razdobljima.5 Na riječkom području akademska tradicija započinje s osnivanjem Isusovačkog kolegija 1626. godine, pri kojemu se vrlo brzo osniva gimnazija s knjižnicom, pa se ta godina ujedno smatra i početkom riječkog visokoškolskog knjižničarstva.6 Iz ovih se ustanova iste godine osniva Sveučilište, koje biva temeljem ranog riječkog intelektualnog i znanstvenog razvoja.7 Nove smjerove donosi devetnaesto stoljeće kada su demokratski procesi pokrenuli reforme školstva, širenje znanosti i razvoj građanskog društva, dok je knjižničarstvo nadahnuto prosvjetiteljskim zamislima i popularizirano od strane intelektualne i kulturne elite krenulo

pratiti suvremene pravce razvoja društva.8 Ovo razdoblje smatra se

3 Moodie, Gavin. Gutenberg’s

effects on universities. // History of Education, 4, 43(2014), str. 456-457. URL: http://dx.doi.org/10.1080/0046760X.2014.930186 (2018-10-08) 4 Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. / Franković, Dragutin (ur.). Zagreb : Pedagoško-književni zbor, 1958. Str. 15-19. 5 Hebrang Grgić, Ivana. Kratka povijest knjižnica i nakladnika. Zagreb : Ljevak, 2018. Str. 32. 6 Lukežić, Irvin. Književnopovijesne vedute. Pula : Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, 2010. Str. 14-15. 7 Stipanov, Josip. Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj. Zagreb : Školska knjiga, 2015. Str. 80. 8 Usp. Minter, Catherine. Academic library reform and the ideal of the librarian in England, France, and Germany in the long nineteenth century // Library & Information History 29, 1(2013), 19-37. URL: https://doi.org/10.1179/1758348912Z.00000000026, str. 24. Autorica navodi da je u prvim desetljećima

MOSLAVAC 47

312

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

vremenom začetka knjižnične znanosti i dok se s jedne strane sustavi katalogizacije i klasifikacije razvijaju i unapređuju, a knjižničarske kompetencije i odgovornosti rastu, tehnički i organizacijski aspekti visokoškolskog knjižničarstva još uvijek nisu bili dovoljno funkcionalni.9 Hrvatske visokoškolske knjižnice u devetnaestom stoljeću bilo je teško odijeliti od znanstvenih i specijalnih knjižnica, koje su osnivane prema potrebama institucija u kojima se odvijao znanstveni i stručni rad, a to su najčešće bile akademije, muzeji, arhivi i stručna društva.10 Nakon kompleksnih povijesno-političkih zbivanja u prvoj polovini dvadesetog stoljeća, pedesete godine obilježene su nastojanjima za poboljšanjem općih uvjeta u školstvu i obrazovanju. Godine 1957. objavljen je prvi republički Zakon o Sveučilištima te se temeljem toga pristupilo izradi statuta i ostalih dokumenata za sveučilišta i fakultete.11 Nakon Sveučilišta u Zagrebu, u skladu s europskim tendencijama razvoja visokog školstva, u Hrvatskoj se širi mreža suvremenih visokih učilišta te se osnivaju Sveučilište u Rijeci (1973.), Sveučilište u Splitu (1974.) i Sveučilište u Osijeku (1975.). Usporedo s osnivanjem sveučilišta, hrvatske se znanstvene knjižnice postupno preimenuju u sveučilišne. U Rijeci je 1948. godine, od Gradske biblioteke (Biblioteca Civica), nastala Znanstvena (Naučna) knjižnica,12 koja je kasnije preimenovana u današnju Sveučilišnu knjižnicu.13 Vrijeme je to značajnije ekspanzije knjižničarstva u Hrvatskoj. Uz osuvremenjivanje

knjižnične

infrastrukture u knjižnicama se zapošljava i sve veći broj djelatnika s visokom spremom, iako još ne postoji formalno obrazovanje knjižničara na toj razini.14 Pojavljuje se niz pravilnika i priručnika koji se najčešće izrađuju za potrebe pojedinih knjižnica, a kasnije ih ostale knjižnice preuzimaju i prilagođavaju za uporabu.15 U prilog tvrdnji o razvoju i napretku hrvatskog knjižničarstva ide i Zakon o bibliotekama16 iz 1960. godine. Zakonom

devetnaestog stoljeća nagli uspon obrazovne reforme utjecao na ideju otvaranja knjižnica javnosti. (201810-08) 9 Isto, str. 25. 10 Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : Matica hrvatska, 2006. Str. 705. 11 Usp. Franković, Dragutin (ur.). Nav. dj. Str. 505. 12 Pelc, Milan. Pismo - knjiga – slika. Zagreb : Golden marketing, 2002. Str. 286. 13 Stipanov, Josip. Nav. dj. Str. 81. 14 Švenda-Radeljak, Ksenija. Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva. Zagreb : Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. Str. 109. 15 Npr. Pravilnik o državnim ispitima / Nacionalna knjižnica, 1949.; Pravilnik za popisivanje građe / Gradska knjižnica Zagreb, 1957.; Nacrti Pravilnika za izradbu abecednih kataloga / E. Verona. Nacrti se počinju objavljivati već 1962., dok je prvo izdanje prvoga dijela Pravilnika objavljeno 1970. godine 16 Zakon o bibliotekama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 6, 3/4(1960), str. 75-81.

MOSLAVAC 48

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

312

su propisane vrste knjižnica, a fakultetske knjižnice svrstavaju se u odredbe zakona o specijalnim knjižnicama. Osamdesetih godina dvadesetog stoljeća hrvatski visokoškolski sustav, pod utjecajem političkih i ekonomskih prilika, usmjeren je na ciljeve razvijanja i unapređivanja obrazovnih, gospodarskih i kulturnih potreba države i stanovništva. Međutim, politika razvoja sustava visokoškolskih knjižnica i njihova društvena i edukacijska uloga još uvijek nije bila zadovoljavajuće definirana,17 a važnost visokoškolske knjižnice vrednovana je u onoj mjeri u kojoj se usklađivala sa zahtjevima nastavnog i znanstvenog rada matične institucije.18 Prema objavljenim statistikama i podacima Nacionalne i sveučilišne biblioteke zabilježeno je da su tada u Hrvatskoj djelovale 93 visokoškolske knjižnice, a Riječko je sveučilište po broju visokoškolskih knjižnica slijedilo odmah iza Zagrebačkog.19 Na riječkom Sveučilištu djeluje niz fakulteta s već formiranim knjižnicama, knjižničnim fondovima i uslugama, pa tako 1986. godine Knjižnica Ekonomskog fakulteta posjeduje fond od 31.151 svezaka knjiga i 6.866 svezaka časopisa i novina, Fakultet graditeljskih znanosti 3.081 svezak knjiga, Fakultet za pomorstvo i saobraćaj 16.494 svezaka knjiga i 2.658 svezaka časopisa, Medicinski fakultet 16.775 svezaka knjiga i 508 časopisa i Pravni fakultet 6.063 svezaka knjiga i 144 sveska časopisa. Knjižnica koja je tema ovoga prikaza, tada Knjižnica Pedagoškog fakulteta u Rijeci, posjeduje fond od 56.324 svezaka knjiga i 5.537 svezaka časopisa,20 što je po veličini fonda tada čini najvećom visokoškolskom knjižnicom na Sveučilištu u Rijeci. U posljednjem desetljeću dvadesetog stoljeća, uspostavom Republike Hrvatske pristupilo se izradi legislative koja je u potpunosti slijedila europske primjere u obrazovnim reformama. Izrada Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda i potpisivanje Bolonjske deklaracije 2001. godine,21 prekretnice su koje su otvorile puteve suradnje europskih i hrvatskih visokih učilišta. Mobilnost, akreditacije, vrednovanja kvalitete i znanstvene produktivnosti, značajke su suvremenog visokog školstva u kojemu Aparac-Gazivoda, Tatjana.; Turčin, Vesna. Osvrti na sveučilišne bibliotečne sustave : 1. dio // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30, 1-4(1987), str. 1, 5. 18 Aparac-Gazivoda, Tatjana.; Turčin, Vesna. Osvrti na sveučilišne bibliotečne sustave : 2. dio // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 31, 1-4(1988), str. 2. 19 Sečić, Dora.; Turčin, Vesna. Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu – realizacija knjižnice s dvojnom funkcijom // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 34, 1-4(1991), str. 26. 20 Vodič kroz biblioteke i INDOK centre Rijeke. Rijeka : Društvo bibliotekara Rijeka, 1986. Str. 57-61. 21 Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Bolonjski proces. URL: https://www.azvo.hr/hr/visokoobrazovanje/bolonjski-proces (2018-10-02) 17

MOSLAVAC 49

312

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

participira i hrvatsko visokoškolsko knjižničarstvo, koje je svoju prvobitnu pedagošku ulogu nadogradilo i proširilo u kompleksnu zadaću potpore znanstvenom i istraživačkom radu te zadovoljenju informacijskih potreba korisnika. Ovaj kratki pregled visokoškolskog knjižničarstva uvod je u daljnji tekst u kojem predstavljamo rad Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci od osnutka do današnjih dana. Knjižnica je u više od šest desetljeća dugoj povijesti bila svjedokom brojnih promjena zadaća i uloga visokoškolske knjižnice u akademskom okruženju. Tematske cjeline koje prikazuju rad Knjižnice podijeljene su u razdoblja prema dinamici promjena matičnih institucija u okviru kojih je Knjižnica djelovala. Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci utemeljena je s osnivanjem prve matične ustanove – Više stručne pedagoške škole (VSPŠ), 1953. godine. Tijekom povijesti Knjižnica je djelovala pri više institucija i na više lokacija, što je neuobičajeno za visokoškolske knjižnice, no unatoč dislociranosti, integritet Knjižnice nikada nije bio upitan i uvijek se poimala kao jedna knjižnica. Knjižnica kakva danas djeluje nastala je 1977. godine spajanjem dviju knjižnica, Knjižnice Fakulteta industrijske pedagogije (Knjižnica 1) i Knjižnice Pedagoške akademije Rijeka (Knjižnica 2).22 Brojne promjene organizacijskih oblika matične institucije Knjižnice ispreplitale su se vremenski i lokacijski, pa je rekonstrukciju institucija prethodnica današnjeg Filozofskog fakulteta najprimjerenije prikazati grafički (slika 1).

Knjižnice su kolokvijalno nazivane „Knjižnica 1“ i „Knjižnica 2“ upravo stoga što je Knjižnica djelovala dislocirano, no knjižnično je poslovanje bilo centralizirano i rad se koordinirao u svim segmentima 22

MOSLAVAC 50

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

312

Slika 1. Kronološki prikaz matičnih institucija Knjižnice

Od 1953. do 1960. godine Početak rada Knjižnice seže u 1953. godinu, kada je osnovana Viša stručna pedagoška škola (VSPŠ) u Rijeci. Kako je navedeno u uvodu, druga polovica dvadesetog stoljeća obilježena je napretkom knjižničarstva ali i porastom materijalnih i kulturnih nastojanja u svim segmentima društva. Osnivaju se brojne obrazovne institucije, među kojima i VSPŠ koja započinje s radom u listopadu iste godine i na kojoj se istovremeno uspostavlja rad knjižničnog odjela. Ova Knjižnica prva je od prethodnica današnje Knjižnice (kasnije nazvana Knjižnica 1), a djelovala je samostalno pri dvije institucije sve do osnivanja Pedagoške akademije u Rijeci 1960. godine.23 Novoosnovana Knjižnica u prvoj fazi djelovanja organizira infrastrukturu, nabavlja knjižničnu građu, započinje s inventarizacijom knjižnične građe i upisom prvih korisnika. Fond knjižnice oblikovan je u skladu s nastavnim sadržajima i u prvom desetljeću rada dosegao je broj od 9.585 svezaka knjiga i 360 godišta časopisa. Knjižnica je primala 64 naslova domaćih i 42 naslova stranih časopisa,24 a u razdoblju postojanja Više stručne pedagoške škole do 1962. godine, diplomiralo je 811 studenata,25 od kojih je većina koristila usluge Knjižnice.

Osnivanjem Pedagoške akademije 1960. godine započinje s radom i Knjižnica 2 Visoka industrijsko-pedagoška škola Rijeka : 1953-1963. / Gjivović, Teddy (ur.). Rijeka : VIPŠ, 1963. Str. 22. 25 Filozofski fakultet u Rijeci. / Stolac, Diana (ur.). Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2000. Str. 15. 23 24

MOSLAVAC 51

312

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Kada se 1962. godine Viša stručna pedagoška škola reorganizirala u Višu industrijsko-pedagošku školu (VIPŠ), pred Knjižnicu su postavljeni novi zahtjevi, tim više jer se već 1966. godine prelazi s dvogodišnjeg na četverogodišnji studij, što je ovu instituciju svrstalo u sustav visokoškolskih institucija, a nova konfiguracija nastavnoobrazovnog procesa zahtijevala je i prilagodbu knjižničnog poslovanja. Knjižnica je, uz Pedagoški servis i Didaktički praktikum, ustrojbeno pripadala Nastavno-tehničkim jedinicama VIPŠ-a. Što se knjižnične djelatnosti tiče, osim što je već tada postojala čitaonica za samostalni rad studenata, zabilježeno je i da je Knjižnica povremeno izdavala publikaciju Bibliografske informacije te dvomjesečno objavljivala Popis novih knjiga.26 Od 1960. do 1972. godine Dijakronijski niz predstavljanja matičnih institucija prethodnica današnje Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci vraćamo u 1960. godinu, u kojoj je osnovana prva pedagoška akademija u Hrvatskoj – Pedagoška akademija u Rijeci, na kojoj se istovremeno osniva i Knjižnica (Knjižnica 2). Napredovanjem znanstvenih i gospodarskih aktivnosti stvorila se potreba za obrazovnim stručnjacima te je na inicijativu tadašnje zakonodavne i izvršne vlasti u sljedećim godinama utemeljen niz visokoškolskih institucija pri kojima se obrazovao nastavnički kadar. Tako je, osim Pedagoške akademije u Rijeci, 1961. godine započela s radom Pedagoška akademija u Puli, a 1963. Pedagoška akademija u Gospiću. Za ovaj prikaz to je važno navesti stoga što su na Akademijama u Puli i Gospiću također oformljeni knjižnični odjeli koji su, nakon što se od navedenih Akademija 1977. osnovao Pedagoški fakultet u Rijeci (PFR), postale dijelom Knjižnice Pedagoškog fakulteta (Knjižnica 2).

Podaci o radu Knjižnice za vrijeme

djelovanja Pedagoške akademije govore o tome kako je Akademija pri osnivanju imala određenih poteškoća s prostorom, pa je tako Knjižnica dva puta izmještena iz namijenjenog prostora, dijelom zbog povećanja knjižničnog fonda, a dijelom i zbog neadekvatnosti prostora. U Izvještaju o radu Akademije za razdoblje 1960./64. nalazi se izvješće Komisije za biblioteku u kojemu se navode statistički podaci o radu Knjižnice u akademskim godinama 1962./63. i 1963./64. te se spominje da je u čitaonici radilo 2.428

Usp. Gjivović, Teddy. (ur.). Nav. dj. Str. 22.

MOSLAVAC 52

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

312

studenata, koji su se služili sa 781 knjigom i 730 časopisa, dok je izvan čitaonice 4.284 korisnika posudilo 6.878 knjiga.27 Knjižnica je 1970. smještena u prizemlje zgrade Akademije, što je predstavljalo privremeno rješenje koje se tada činilo zadovoljavajućim, međutim, veličina fonda već je za nekoliko godina ponovo predstavljala problem. Unatoč problemima s prostorom, Knjižnica je imala dvije čitaonice, jednu namijenjenu studijskom radu i drugu namijenjenu čitanju i učenju. Osim toga, zabilježeno je da se 1972. godine knjižnični fond sastojao od 18.803 svezaka knjiga i godišta časopisa te zbirki diplomskih radova, dokumentacije i izdanja institucije, a u Knjižnici su bila zaposlena tri djelatnika.28 Studij bibliotekarstva u Rijeci Ono što ovo razdoblje djelovanja Knjižnice čini važnim s aspekta knjižničarstva jest podatak da je u razdoblju od osnutka do integracije triju Akademija u Pedagoški fakultet u Rijeci među diplomantima ove institucije diplomiralo i 109 nastavnika hrvatskoga jezika s bibliotekarstvom, tri nastavnika engleskog jezika s bibliotekarstvom i jedan nastavnik njemačkog jezika s bibliotekarstvom. Tradicija obrazovanja knjižničara u Rijeci započela je raspravom na sastanku Društva bibliotekara Hrvatske u lipnju 1964., gdje je donesena odluka o uspostavi kolegija bibliotekarstva koji će se izvoditi na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, a za koji je predviđeno za današnje prilike skromnih 12 sati po semestru, što je iznosilo ukupno 48 sati predavanja godišnje.29 Pionirka hrvatskog i riječkog knjižničarstva - Tatjana Blažeković, tada zaposlena kao ravnateljica Naučne biblioteke u Rijeci (danas Sveučilišne), bila je jedna od najzaslužnijih osoba za pokretanje ovog kolegija, a kasnije i studija s programom visokoškolske razine. U osvrtu na osnivanje kolegija navodi da je prednost ovog kolegija u tome što je Pedagoška akademija na kojoj se izvodi smještena u zgradi gdje već postoje dvije „dobro stručno postavljene biblioteke“30 te je tako u svom izvješću posredno spomenula i knjižnicu Pedagoške akademije.31 Vrlo Izvještaj o radu za razdoblje 1960.-1964. Rijeka : Pedagoška akademija Rijeka, 1964. Str. 24. Pedagoški fakultet Rijeka : 1953-1988. / Rosić, Vladimir (ur.). Rijeka : Pedagoški fakultet, 1988. Str. 20. 29 Blažeković, Tatjana. Kolegij bibliotekarstva na pedagoškoj akademiji u Rijeci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 1-2(1965), str. 67. 30 Isto 31 Druga knjižnica koju spominje Tatjana Blažeković je knjižnica Osnovne škole „Nikola Tesla“ koja je bila smještena u istoj zgradi s Pedagoškom akademijom. Od 1969. godine škola je uz osnovnu djelatnost bila i vježbaonica Pedagoške akademije 27 28

MOSLAVAC 53

312

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

brzo, već od iduće akademske godine 1965./66., osniva se studijska grupa hrvatskosrpskog jezika s bibliotekarstvom te obrazovanje knjižničara postaje dio redovitog studija, s 280 sati nastave godišnje.32 U Izvještaju o radu Akademije iz 1965./66. navodi se da je uspostavljena nova studijska jedinica – hrvatskosrpski jezik s bibliotekarstvom. Prema istom Izvještaju, smatralo se da je novi studijski program kompromis između dvopredmetnog i jednopredmetnog studija i zadovoljavajuća nadopuna studiju jezika i književnosti te da će obrazovati „dobre kadrove školskim, rajonskim, gradskim i seoskim bibliotekama.“33 Prema Nastavnom programu iz 1968./69. godine na studiju hrvatskosrpskog jezika s bibliotekarstvom izvodili su se sljedeći knjižničarski kolegiji: Bibliotekarsko poslovanje, povijest knjige, povijest knjižnica; Rad s čitačima, zakoni o bibliotekarstvu, bibliografija, zaštita i čuvanje knjiga; Katalozi i katalogizacija; Školske biblioteke i rad s njima.34 Uz aktivnu ulogu u pokretanju studija bibliotekarstva Tatjana Blažeković35 je u siječnju 1966. godine imenovana za predsjednicu Komisije za biblioteku i rad Biblioteke Pedagoške akademije u Rijeci te usko surađuje i s Komisijom za organizaciju i unapređenje nastave. Aktivno radi na izradi Pravilnika o radu biblioteke te promovira načelo da se „bez dobro uređene biblioteke i funkcionalno obrađenog knjižnog fonda ne može u potpunosti odvijati ni nastava“.36 Za vrijeme boravka u Rijeci, od 1947. do umirovljenja 1976. godine, područje njezinog profesionalnog interesa velikim je dijelom bilo usmjereno na akademsku izobrazbu knjižničara, što je ostavilo neizbrisiv trag u riječkom i hrvatskom knjižničarstvu.37 Ranije spomenuti kolegij bibliotekarstva izvodio se punih 14 godina, a 2012. godine, na Filozofskom fakultetu u Rijeci, tradicija se nastavila otvaranjem Studija knjižničarstva, specifičnom po tome što je studijski program povezivao sadržaje polja informacijskih znanosti s poljem filologije, granom kroatistike. Blažeković, Tatjana. Školovanje viših knjižničara na Pedagoškoj akademiji u Rijeci od školske godine 1964./65. do školske godine 1977./78. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 24, 1-4(1979-1980), str. 96. 33 Izvještaj o radu škole u 1965./66. godini. Rijeka : Pedagoška akademija u Rijeci, 1967., str. 8. 34 Izvještaj o radu škole u 1968./69. godini. Rijeka : Pedagoška akademija u Rijeci, 1970., str. 22. 35 Isto, str. 71-72. U popisu stalnog nastavnog osoblja Akademije, kraj imena Tatjane Blažeković navedeno je da je kao profesor više škole predavala Osnove bibliotekarstva u grupi Hrvatskosrpski jezik i Hrvatskosrpski jezik s bibliotekarstvom; nadalje se navode članstva u tijelima i suradnje: član Komisije Društva bibliotekara Hrvatske za obrazovanje bibliotekara u Zagrebu; predsjednik Komisije za biblioteku PA Rijeka; član Savjeta PA Rijeka; član Komisije za bibliotekarstvo i skripta Savjeta Zajednice visokoškolskih ustanova u Rijeci; suradnik Zavoda za unapređenje osnovnog obrazovanja u Rijeci i SRH, suradnik Sjevernojadranskog instituta u Rijeci pri izradi bibliografije Istre, Rijeke i Kvarnerskih otoka. 36 Isto, str. 32. 37 Usp. Švenda-Radeljak, Ksenija. Nav. dj. Str. 182. 32

MOSLAVAC 54

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

312

Ističući potrebu i važnost obrazovanja knjižničara, Tatjana Blažeković je još daleke 1968. godine vizionarski ustvrdila: „...da u pogledu školovanja knjižničara na pedagoškim akademijama ne treba misliti samo na rutinerski posao nego i na široki kulturni, pedagoški i psihološki horizont koji taj kadar mora imati.“38 Od 1972. do 1977. godine Usporedo s aktivnostima Knjižnice na Pedagoškoj akademiji, Knjižnica koja djeluje pri Višoj industrijsko-pedagoškoj školi (Knjižnica 1) prolazi kroz promjene jer matična institucija mijenja strukturu i preustrojava se u Fakultet industrijske pedagogije (FIP). Za riječki visokoškolski sustav ovo su godine prosperiteta jer, kao što je već ranije navedeno, 1973. godine osnovano je Sveučilište u Rijeci koje je objedinilo postojeće visokoškolske ustanove nastavljajući znanstveni i obrazovni rad na višestoljetnoj akademskoj tradiciji.39 Ova je godina također bila važna i za visokoškolsko knjižničarstvo jer je na snagu stupio Zakon o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama,40 koji nije donio značajnije promjene koje se tiču visokoškolskih knjižnica, osim terminoloških, pa je tako umjesto „fakultetskih biblioteka“ propisan termin „biblioteke visokoškolskih ustanova“. Od 1977. do 1998. godine Pedagoški fakultet u Rijeci (PFR) nastaje 1977. godine, sjedinjavanjem četiriju prije spomenutih institucija: Fakulteta industrijske pedagogije i triju Pedagoških akademija u Rijeci, Puli i Gospiću. Ova je godina značajna i smatra se godinom formalnog spajanja jer Knjižnica, iako i dalje smještena na više lokacija (u Rijeci na adresama Omladinska 14 (slika 2) i Ivana Klobučarića 1 (slika 3) te odjelima u Puli i Gospiću), po prvi puta ima zajedničku matičnu instituciju. Nakon više od dva desetljeća rada, u veljači 1998. godine, Pedagoški fakultet u Rijeci konstituira se u Filozofski fakultet u Rijeci (FFR), a Knjižnica i dalje djeluje na lokacijama u Rijeci i Gospiću. Nedugo nakon toga, odjel Knjižnice u Puli pripaja se sastavu novoosnovanog Filozofskog fakulteta u Puli, dok odjel u Gospiću i dalje

Blažeković, Tatjana. Prikaz školovanja knjižničarskog kadra na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 14, 3-4(1968), str. 282. 39 Povijest UNIRI. URL: https://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=147%3Aosnivanje-i-preustrojsveucilista&catid=80%3Apovijest&lang=hr (2018-10-09) 40 Zakon o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 19, 1/4(1973), 155-163. 38

MOSLAVAC 55

312

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

djeluje pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Knjižnica kontinuirano napreduje, pa je zabilježeno da je 1988. godine imala fond od 75.000 svezaka knjiga i 7.000 svezaka domaćih i stranih časopisa. Zabilježen je i statistički podatak da je pri studijskom radu u čitaonici te godine korišteno 45.000 knjiga.41

Slika 2. Zgrada Pedagoškog fakulteta u Rijeci, Omladinska 14

Slika 3. Zgrada Pedagoškog fakulteta u Rijeci, Ivana Klobučarića 1

Od 1998. do 2011. godine Nakon izdvajanja knjižničnog odjela u Gospiću koji je pripao Visokoj učiteljskoj školi u Gospiću, Knjižnica u Rijeci i dalje djeluje na dvije lokacije. U monografiji Fakulteta iz 2000. godine, u kratkom prikazu navedeno je da Knjižnica, unatoč teškoćama, nastoji 41

Usp. Rosić, Vladimir (ur.) Nav. dj. Str. 73.

MOSLAVAC 56

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

312

biti informacijsko središte Fakulteta i potpora studijskom, nastavno-znanstvenom i istraživačkom radu. U knjižnici se provodi informatizacija u cilju poboljšanja knjižničnih djelatnosti, obrade podataka i informacija namijenjenih korisnicima. Naglašava se potreba za uključivanjem u knjižničnu mrežu, online katalogom i ostalim elektroničkim resursima, što ilustrira nastojanja da se izađe iz okvira institucije i unaprijedi knjižnično poslovanje. Knjižnični fond čini preko 61.000 svezaka monografskih izdanja i 584 naslova časopisa, a o dinamici rada svjedoči i podatak o godišnjoj frekvenciji od 23.500 korisnika i posudbi 46.100 jedinica knjižnične građe.42 Knjižnica i dalje nastavlja raditi dislocirano, sve do 2011. godine i preseljenja u novu zgradu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na riječkom Sveučilišnom kampusu. Preseljenje je zahtijevalo dugotrajnu i zahtjevnu pripremu koja je uključivala detaljno planiranje, izradu kvalitetnih organizacijskih hodograma i administrativnih akata. K tomu, trebalo je objediniti knjižnične fondove, baze podataka korisnika, ujednačiti računalnu bazu katalogiziranih knjižničnih zapisa i ostalu infrastrukturu. Rezultat svega navedenog bila je uspješna integracija u novom prostoru, a Knjižnica nastavlja s radom kao jedna od stručnih službi Fakulteta. Od 2011. godine Od preseljenja i spajanja Knjižnica (slika 4) djeluje kao suvremena informacijskokomunikacijska služba u akademskom okruženju, a misija i aktivna uloga Knjižnice očituje se prije svega u poticanju i njegovanju suradničkog odnosa s korisnicima i upravom Fakulteta te zagovaranju i popularizaciji korištenja knjižničnih usluga. Knjižnica se, osim toga, nastoji umrežiti i povezati s ostalim visokoškolskim i drugim knjižnicama s ciljem unapređenja i isticanja potencijala koji knjižnice imaju, naglašavajući potporu obrazovnim,

istraživačkim i znanstvenim procesima u visokoškolskom sustavu.

Djelatnost Knjižnice usmjerena je na kontinuirano povećanje kvalitete knjižnične usluge pa se u radu primjenjuju sve mogućnosti unapređenja usluge kako bi se valjano zadovoljile potrebe korisnika.

Usp. Stolac, Diana (ur.). Nav. dj. Str. 144-145.

MOSLAVAC 57

312

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 4. Knjižnica danas – posudbeni pult i čitaonica

Prostor Knjižnice raspoređen je na 460 m2, u suvremeno opremljenoj zgradi Filozofskog fakulteta. Ova površina obuhvaća čitaonicu, prostorije za smještaj fonda, spremište za arhivsku i ostalu građu te urede djelatnika. Uzimajući u obzir raznovrsnost studijskih programa koji se izvode na Fakultetu, knjižnični fond je multidisciplinaran, a izgrađuje se sukladno potrebama studija i znanstvenog rada, planski i u dogovoru s upravom Fakulteta. U Izvješću o radu Knjižnice iz 2017. godine zabilježeno je da fond čini 85.196 jedinica građe. Knjižnično poslovanje obavlja se u integriranom knjižničnom informacijskom sustavu Crolist, putem kojega se može pristupiti i online katalogu. Crolist se koristi i za računalnu posudbu knjižnične građe te omogućava povezivanje u mrežu hrvatskih knjižnica, sudjelovanje u kooperativnoj uzajamnoj katalogizaciji i izgradnji Skupnog kataloga Sveučilišta u Rijeci i Skupnog kataloga hrvatskih knjižnica Crolist. Sastav korisnika Knjižnice čine studenti, znanstveno-nastavni i umjetničkonastavni djelatnici te zaposlenici stručnih i administrativnih službi Fakulteta, a zanimljivo je istaknuti da zbog smještaja Fakulteta u riječkom Kampusu Knjižnici gravitiraju i njezine usluge koriste studenti i djelatnici ostalih sastavnica Sveučilišta u Rijeci, alumni i građanstvo. Knjižnica korisnicima pruža niz usluga koje su u skladu s načelima suvremene knjižnične djelatnosti: posudbu i međuknjižničnu posudbu građe, diseminaciju relevantnih informacija putem raznih informacijskih kanala, educiranje korisnika s ciljem postizanja visokog stupnja informacijske pismenosti i kompetentnosti pri korištenju knjižničnih usluga. Akademsko okruženje zahtijeva i praćenje potreba znanstvene zajednice, pa Knjižnica pomoću bibliometrijskih alata analizira znanstvenu produktivnost

MOSLAVAC 58

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

312

korisnika znanstvenika te izrađuje potrebne isprave sukladno Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja.43 Edukacijski alati koji olakšavaju pristup relevantnim informacijama izuzetno su važni u visokoškolskim knjižnicama, pa se tako već pri upisu korisnicima nude tiskani Informativni vodiči i Edukacija korisnika na CD-u. Uz to, Knjižnica početkom svake akademske godine organizira edukacijske radionice namijenjene studentima prve godine preddiplomskih studijskih grupa, ali isto tako i ostalim zainteresiranim korisnicima. Web stranica Knjižnice zamišljena je kao interaktivno sučelje putem kojega korisnici mogu izravno pristupiti online Edukaciji korisnika, online katalogu, Ebsco discovery servisu i bazama podataka, uputiti zahtjev za međuknjižničnu posudbu, ispuniti anonimnu Anketu o zadovoljstvu korisnika i pristupiti virtualnoj šetnji Knjižnicom. Poštujući načela akademskog i znanstvenog okruženja, Knjižnica promiče otvoren pristup znanosti, znanstveno-istraživačkim podacima i svim ostalim dostupnim relevantnim izvorima informacijama, uvijek kada je to moguće. U travnju 2016. godine Knjižnica je uključena u sustav Digitalnih akademskih arhiva i repozitorija – Dabar, a repozitorij Fakulteta uključen je i u kontrolirani direktorij akademskih repozitorija sa sadržajima u otvorenom pristupu - OpenDOAR (Directory of Open Access Repositories).44 Zaključno Nakon povijesnog prikaza rada Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i kratkog osvrta na povijest visokoškolskog knjižničarstva, ovaj rad privodi se kraju razmišljanjem o visokoškolskim knjižnicama danas. Visokoškolske knjižnice se od samih početaka na razne načine dotiču obrazovnih, znanstvenih, intelektualnih i kulturnih segmenata društva, no unatoč tome što pripadaju složenom sustavu visokog školstva, čini se kako danas više nego ikad postoji jaz između knjižnica i okruženja kojemu pripadaju. Ako usporedimo tradicionalnu ulogu knjižnica i suvremeno visokoškolsko knjižničarstvo, razvidno je da se visokoškolske knjižnice suočavaju s nizom problema, od egzistencijalnih do tehnoloških. Na tome tragu je i autorica N. Caidi, koja je 2004. godine izradila međunarodnu studiju o razmatranju nove uloge knjižnica i knjižničara u društvu, na

Pravilnik o uvjetima za izbor u znastvena zvanja. NN 28(2017). URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_28_652.html (2018-10-09) 44 OpenDOAR (Directory of Open Access Repositories). URL: http://v2.sherpa.ac.uk/opendoar/ (2018-10-09) 43

MOSLAVAC 59

312

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

primjeru četiri istočnoeuropske tranzicijske zemlje, u kojoj navodi proturječnosti i probleme s kojima se susreću visokoškolski knjižničari u okruženju visokoškolskog sustava, a koji su uglavnom vezani uz napore da se knjižnična djelatnost objasni profesorima i dekanima fakulteta, koji često minoriziraju ulogu koju visokoškolske knjižnice imaju.45 Trag ovih problema provlači se i u dijelu hrvatskih visokoškolskih knjižnica koje, razapete između potreba suvremenog visokog školstva, smanjivanja broja djelatnika, nedostatka prostora i financijskih resursa, traže vlastiti identitet. Knjižnicama, osobito visokoškolskim, zasigurno predstoje višestruki izazovi s kojima će se morati suočavati, poput prevladavanja tradicionalnih stavova o knjižničarstvu kao općoj uslužnoj djelatnosti, mišljenja o tome kako su visokoškolske knjižnice nepotrebne, da su sve relevantne informacije mrežno dostupne te da se izvorima informacija može pristupati bez ograničenja i posebnog znanja pretraživanja i klasificiranja. Sljedeći važan izazov je ozbiljno razmatranje uloge institucijskih visokoškolskih knjižnica u visokoškolskom sustavu te suočavanje s mišljenjima o tome da sve poslove visokoškolskih knjižnica može preuzeti neka druga „univerzalna“ knjižnica. U knjizi Knjižnice i društvo Josip Stipanov analizira utjecaj suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije te zaključuje da knjižnice sve više postaju platforme u novom informacijskom svemiru te da knjižnična usluga, iako drugačija, postaje daleko djelotvornija.46 Da knjižnice nikada neće odustati od svoje uloge, potvrđuje i IFLA-ina publikacija Pristup i mogućnost svima, koja kao jedan od doprinosa knjižnica pri ostvarivanju ciljeva održivog razvoja temeljem Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. navodi preuzimanje središnje uloge unutar istraživačke i akademske zajednice.47 Nadalje, značaj hrvatskog visokoškolskog knjižničarstva ima uporište i u legislativi te je tako prema članku 53. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju48 Sveučilište dužno razvijati jedinstveni informacijski i knjižnični sustav, a

Caidi, Nadia. Building “civilisational competence”: a new role for libraries? // Journal of Documentation 62, 2(2006), 202-203. URL: https://doi.org/10.1108/00220410610653299 (2018-10-10) 46 Stipanov, Josip. Knjižnice i društvo. Zagreb : Školska knjiga, 2010. Str. 248. 47 Pristup i mogućnost svima : kako knjižnice doprinose ostvarivanju Agende Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030. / [prijevod s engleskog Ivana Faletar Horvatić ; stručna redakcija prijevoda Sanjica Faletar Tanacković]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2018. Str. 4. (Elektronička izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, ISSN 1846-5447 ; knj. 7). URL: http://www.hkdrustvo.hr/hr/izdanja/kategorija/elektronicka (2018-09-15) 48 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. NN 123(2003). URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_123_1742.html (2018-09-15) 45

MOSLAVAC 60

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

312

prema članku 88. student ima pravo na slobodno korištenje knjižnica i ostalih izvora informacija. Naposljetku može se zaključiti kako je, unatoč mnogobrojnim izazovima i upravo radi suočavanja s njima te kao zalog za budućnost, važno dokumentirati i evaluirati rad visokoškolskih knjižnica, pratiti uspješnost poslovanja, bilježiti pokazatelje i povijesne činjenice. U tome smislu spomenimo da je Komisija za povijest knjige i knjižnica pri Hrvatskom knjižničarskom društvu pokrenula portal koji će okupiti sve entuzijaste i ostale zainteresirane za povijest knjige, knjižnica i knjižničarstva.49 Literatura Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Bolonjski proces. https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje/bolonjski-proces (2018-10-02)

URL:

Aparac-Gazivoda, Tatjana.; Turčin, Vesna. Osvrti na sveučilišne bibliotečne sustave : 1. dio // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30, 1-4(1987), str. 1-18. Aparac-Gazivoda, Tatjana.; Turčin, Vesna. Osvrti na sveučilišne bibliotečne sustave : 2. dio // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 31, 1-4(1988), str. 1-20. Blažeković, Tatjana. Kolegij bibliotekarstva na pedagoškoj akademiji u Rijeci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 1-2(1965), str. 67-68. Blažeković, Tatjana. Prikaz školovanja knjižničarskog kadra na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 14, 3-4(1968), str. 280-284. Blažeković, Tatjana. Školovanje viših knjižničara na Pedagoškoj akademiji u Rijeci od školske godine 1964./65. do školske godine 1977/78. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 24, 1-4(1979-1980), str. 95-102. Caidi, Nadia. Building “civilisational competence”: a new role for libraries? // Journal of Documentation 62, 2(2006) 194-212. URL: https://doi.org/10.1108/00220410610653299 (2018-10-10) Filozofski fakultet u Rijeci. / Stolac, Diana (ur.). Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2000. Hebrang Grgić, Ivana. Kratka povijest knjižnica i nakladnika. Zagreb : Ljevak, 2018.

49 Portal

o povijesti knjige, knjižnica, nakladništva i knjižarstva. Komisija za povijest knjige i knjižnica. URL: http://www.hkdrustvo.hr/povijest-knjige-i-knjiznica/ (2018-10-15)

MOSLAVAC 61

312

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Izvještaj o radu škole u 1965./66. godini. Rijeka : Pedagoška akademija u Rijeci, 1967. Izvještaj o radu škole u 1968./69. godini. Rijeka : Pedagoška akademija u Rijeci, 1970. Izvještaj o radu za razdoblje 1960.-1964. Rijeka : Pedagoška akademija Rijeka, 1964. Lukežić, Irvin. Književnopovijesne vedute. Pula : Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, 2010. Minter, Catherine. Academic library reform and the ideal of the librarian in England, France, and Germany in the long nineteenth century // Library & Information History 29, 1(2013), 19-37. URL: https://doi.org/10.1179/1758348912Z.00000000026 (2018-1008) Moodie, Gavin. Gutenberg’s effects on universities. // History of Education, 4, 43(2014), 450–467. URL: http://dx.doi.org/10.1080/0046760X.2014.930186 (2018-10-08) OpenDOAR (Directory of Open Access Repositories). URL: http://v2.sherpa.ac.uk/opendoar/ (2018-10-09) Pedagoški fakultet Rijeka : 1953-1988. Rosić, Vladimir (ur.). Rijeka : Pedagoški fakultet, 1988. Pelc, Milan. Pismo - knjiga – slika. Zagreb : Golden marketing, 2002. Portal o povijesti knjige, knjižnica, nakladništva i knjižarstva. Komisija za povijest knjige i knjižnica. URL: http://www.hkdrustvo.hr/povijest-knjige-i-knjiznica/ (2018-10-15) Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. / Franković, Dragutin (ur.). Zagreb : Pedagoško-književni zbor, 1958. Povijest UNIRI. URL: https://www.uniri.hr/index.php?-option=com_content&view= article&id=147%3Aosnivanje-i-preustroj-sveucilista&catid=80%3Apovijest&lang=hr (2018-10-09) Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. NN 28(2017). URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_28_652.html (2018-10-09) Pristup i mogućnost svima : kako knjižnice doprinose ostvarivanju Agende Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030. / [prijevod s engleskog Ivana Faletar Horvatić ; stručna redakcija prijevoda Sanjica Faletar Tanacković]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2018. (Elektronička izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, ISSN 1846-5447 ; knj. 7). URL: http://www.hkdrustvo.hr/hr/izdanja/kategorija/elektronicka (2018-09-15) Sečić, Dora.; Turčin, Vesna. Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu – realizacija knjižnice s dvojnom funkcijom // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 34, 1-4(1991), str. 21-44. Stipanov, Josip. Knjižnice i društvo. Zagreb : Školska knjiga, 2010.

MOSLAVAC 62

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

312

Stipanov, Josip. Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj. Zagreb : Školska knjiga, 2015. Stipčević, Aleksandar. O važnosti sustavnog proučavanja povijesti knjižnica u Hrvatskoj. Stručni skup Iz povijesti naših knjižnica, Daruvar, 16. studenoga 2007. : zbornik radova / uredili Zorka Renić i Ilija Pejić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo ; Bjelovar : Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, 2009. Str. 1-4. Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : Matica hrvatska, 2006. Švenda-Radeljak, Ksenija. Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva. Zagreb : Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. Visoka industrijsko-pedagoška škola Rijeka : 1953-1963. / Gjivović, Teddy (ur.). Rijeka : VIPŠ, 1963. Vodič kroz biblioteke i INDOK centre Rijeke. Rijeka : Društvo bibliotekara Rijeka, 1986. Zakon o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 19, 1/4(1973), str. 155-163. Zakon o bibliotekama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 6, 3/4(1960), str. 75-81. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. NN 123(2003). URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_123_1742.html (2018-09-15)

MOSLAVAC 63

SLOBODNO VRIJEME U DJEČJEM ODJELU KARLOVAČKE KNJIŽNICE – „ĐAČKI DANI“ – PRIMJER DOBRE PRAKSE Leisure time at the Children's Department of the City Library in Karlovac Pupils' Days – An Example of Good Practice Dubravka Vaštuka Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovacic” Karlovac dvastuka@gkka.hr

Broj bibliografske jedinice

313

UDK /UDC 377: 027.3(497.529) Štrucni rad / Professional paper Primljeno/Received: 22.01.2019.

Sažetak Znacajna uloga Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovacic" u odnosu na sredinu u kojoj djeluje prepožnatljiva je od njenog osnutka sve do danasnjih dana. To se odnosi na njen obražovni, kulturoloski, socioloski i drustveni utjecaj. Interese korisnika knjižnica nastoji žadovoljiti stalnim osmisljavanjem ražnovrsnih sadržaja i programa sto je cini centralnim mjestom ža kulturni ražvoj ali i prostorom kvalitetnog provođenja slobodnog vremena. Š tim u veži, posebnu požornost žaslužuje program "Đacki dani" koji se na Odjelu ža djecu i mladež kontinuirano provodi vec vise od dva desetljeca, (od 1996. godine) tijekom skolskih pražnika. Cilj programa je korisno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena a provodi se krož niž ražnovrsnih radionica koje djeca biraju prema vlastitim interesima i željama. Program režultira stjecanjem žnanja i vjestina, ražvojem citalackih navika, žadovoljstvom i ražvojem samopouždanja kod ucesnika a ostvaruje se aktivnim sudjelovanjem na radionicama. Program poticajno djeluje na povecanje sveukupnih dolažaka djece u knjižnicu i na koristenje ostalih usluga knjižnice. Švojim sadržajima sve vise privlaci i djecu iž drugih sredina koja ovdje borave tijekom pražnika pa o Đackim danima možemo sve vise promisljati i kao o prilogu turistickoj promidžbi naseg grada. Ključne riječi: Đacki dani, knjižnica, slobodno vrijeme, sudionici, žadovoljstvo Summary The significant role that Ivan Goran Kovacic City Library's work plays in the society has been recognised since its founding until this day. That work includes its educational, cultural,

VAŠTUKA 65

313

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

sociological and societal influence. The library tries to work in the best interest of its members by creating various programmes, which makes it the central place for cultural development, and also the place where people can spend their leisure time in an effective and positive way. In that regard, Pupils' Days programme, which has been conducted for more than 20 years (since 1996) at the Children's Department during holidays, deserves special attention. The aim of the programme is to spend free time in a useful way which is accomplished by means of different workshops that children choose according to their interests. The programme results in members acquiring knowledge and skills, as well as developing reading habits and selfconfidence through active participation in the workshops. The programme stimulated the rise in the total number of pupils' visits to the library and it also encouraged them to use other services in the library. The library attracts more and more children from other areas who spend their holidays here so Pupils' Days can also be seen as contribution to the tourist promotion of our city. Key words: Pupils' Days, library, leisure time, participants, satisfaction

Uvod Šlobodno je vrijeme, kao dio covjekovog svakodnevnog vremena, predmet rasprava jos od antickog vremena do danas, ali tek se u industrijskom drustvu proucava kao drustveni fenomen. Ubržani ražvoj žnanosti i tehnike te njena primjena u proižvodnji i drugim podrucjima ljudske djelatnosti utjece i na slobodno vrijeme covjeka. Iako je u prvom redu pedagoska kategorija, slobodno vrijeme ima i svoj socioloski, psiholoski, opcekulturni, pravni, politicki i ekonomski aspekt. Tu cinjenicu nije dovoljno samo konstatirati, vec organižirano podužimati sve s to je potrebno da pitanje slobodnog vremena dobije odgovarajuci tretman. Kako o nacinu njegovog provođenja ovisi požitivan ili negativan ražvoj pojedinca, potrebno je osmisliti i ponuditi sto veci broj kvalitetnih sadržaja pa organižacija rada u slobodnom vremenu, posebno djece i mladih, ne može ostati iskljucivo briga skole, vec žajednicka akcija svih radnih organižacija, skola i drugih odgojno obražovnih institucija, te ustanova. 1Ovu žadacu prepožnala je i Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic", koja je kao najstarija i najveca kulturna ustanova u gradu Karlovcu i njegovoj županiji bila i ostala srediste kulturnog, obražovnog, informacijskog i drustvenog života. Cilj je ovoga rada istaknuti žnacajnu ulogu knjižnice kao sudionika u 1

Rosic, Vladimir. Šlobodno vrijeme – slobodne aktivnosti. Rijeka: Zagar d.o.o. , 2005. Štr. 12 – 13.

VAŠTUKA 66

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

313

doprinosu kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, posebno djece i mladih, krož osmisljavanje ražnovrsnih i korisnih sadržaja te dobru suradnju s užom i sirom javnoscu. 2U karlovackoj Knjižnici, jedno od vodecih aktivnosti ža slobodno vrijeme je program “Đacki dani” koji se od 1996. godine kontinuirano provodi na Odjelu ža djecu i mladež. Rad pruža uvid u tijek ražvoja, sadržaje i nacin provedbe Đackih dana te ukažuje na važnost ražvoja požitivnih osobina, žnanja, vjestina i sposobnosti koje polažnici usvajaju, krož aktivno sudjelovanje u programu. 3 Đački dani Vodeci se IFLA – inim smjernicama ža narodne knjižnice kojima se naglasava drustvena uloga narodne knjižnice i karlovacka knjižnica nastoji kontinuirano ici ukorak s potrebama karakteristicnim ža moderno vrijeme novih tehnologija te žadovoljiti obražovne i informacijske potrebe svojih korisnika ža osobnim ražvojem, ražonodom i slobodnim vremenom pojedinaca i skupina. To se odnosi na sve korisnike a posebno na djecu i mlade. 4 Program "Đacki dani" u Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovacic" vec vise od dva desetljeca pruža usluge svojim mladim korisnicima. Iako su radionice vođene i ukljucuju angažman od strane voditelja u smislu poucavanja, pomaganja, savjeta i slicno, one ostavljaju dovoljno prostora ža ražvoj djecje maste, spontanosti i kreativnosti. Program je uvijek otvoren i ža nove ideje od strane ucenika sto ih jos dodatno potice na aktivnost, domisljatost a ujedno i ražvija osjecaj uvažavanja njihovog misljenja. Program "Đacki dani" žaslužuje posebnu požornost kao jedan od vodecih primjera dobre prakse u provođenju slobodnog vremena, sto dokažuje dugogodisnji period njegovog organižiranja i svakom godinom sve veci interes djece ža pohađanjem tog programa. Posebno je ižražen i interes roditelja ža ukljucivanjem njihove djece u taj program. Šve je žapocelo 1996. godine kada je od strane knjižnicara prepožnata potreba djece i mladih ža sadržajnim i kvalitetnim provođenjem slobodnog vremena, posebno ža vrijeme trajanja skolskih pražnika. Od tada do danasnjih dana taj se program kontinuirano provodi, nadograđuje i osvježava uvijek necim novim i traženim a obuhvaca niž edukativnih, literarnih, likovnih, kreativnih, glažbenih, filmskih i drugih radionica. Radionice u sklopu programa organižiramo vodeci se interesima i željama ucenika osnovnih skola. Cilj je poticanje citalackih navika, druženje, ucenje krož igru i 2

Eleta, Nada; Jurkovic, Ivan. Gradska knjižnica od 1945. - 1976. // Gradska knjižnica Ivan Goran Kovacic Karlovac 1838.-1998. / uredio Jurkovic I. Karlovac: Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic" Karlovac, 1998. Štr. 27 – 28. 3 Vastuka, Dubravka. Đacki dani. // Šeždeset godina Djecjeg odjela Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovacic” Karlovac / Tatjana Basar…[et al.]. Karlovac: Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic” Karlovac, 2016. Štr. 20. 4 IFLA – ine smjernice ža narodne knjižnice / uredile Christie Koontž i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko ižd. Zagreb: Hrvatsko knjižnicarsko drustvo, 2011. Štr. 20-21.

VAŠTUKA 67

313

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

stjecanje novih žnanja, vjestina i iskustava. Kratkom setnjom krož vise od dva desetljeca od kada su "Đacki dani" otvorili svoja vrata nasim mladim korisnicima oživjet cemo minulo vrijeme, sadržaje koje je program nudio, požitivne promjene i nadopune koje su bile nužne kako bi isli ukorak s novim vremenom. Ša željom da najmlađima pružimo mogucnost ucenja i žabave tijekom ljetnih skolskih pražnika, u ljeto 1996. godine organižiran je dvomjesecni program koji je obuhvacao ražlicite tecajeve. Už djelatnike knjižnice, voditelji su bili i vanjski suradnici. Tada su održani sljedeci tecajevi: tecaj ža mlade knjigoveže, tecaj likovne kulture, tecaj racunala (u dva navrata), tecaj ža mlade pjesnike i tecaj ža ljubitelje glažbe.

Slika 1. karlovački list, 21.8.1997. - tečaj za mlade pjesnike

Na svecanosti koja se održala na Djecjem odjelu nakon provedenih aktivnosti, 50 ucenika dobilo je diplome ža stecena žnanja i suradnju. Nakon ovih pocetnih aktivnosti javlja se sve veci interes kod ucenika pa se ža ubuduce planira i organižira sadržajno jos veci broj radionica. Knjižnicari su se nasli pred ižažovom daljnjeg usavrsavanja i prosirivanja svojih žnanja i kompetencija s ciljem kvalitetnog odgovora na sve vece žahtjeve sve brojnijih korisnika usluge Đackih dana. Dograđeni dio knjižnice koji je otvoren povodom manifestacije Mjesec hrvatske 15.10.2007. godine, omogucio je veci prostorni kapacitet ža održavanje radionica pa i tradicija Đackih dana dobiva novu dimenžiju. Krož ovaj program prosle su mnoge generacije djece. Neki od njih su danas roditelji i rado se prisjecaju svojih Đackih dana usput pokažujuci i prižnanje koje su tada dobili ža uspomenu na sudjelovanje. Šada svoju djecu ukljucuju u taj program. Održavala se radionica esperanta, ižrade stripa, bržog citanja, bontona, mode, filma, etno glažbe, starog veža. Održavale su se i lutkarske te ekoloske radionice, radionice sviranja gitare, igrala

VAŠTUKA 68

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

313

se igra GO i jos mnoge druge. Neke od njih tradicionalno se održavaju i danas: radionica saha, likovna, literarna i glažbena. Velik interes je i ža kreativne radionice koje se održavaju i stalno obogacuju novim sadržajima. Ižrađene predmete i ukrase ižlažemo u prostoru Djecjeg odjela, nakon cega ih djeca dobivaju kao trajnu uspomenu. Po žavrsetku svakog ciklusa Đackih dana (proljetni, ljetni, žimski) uprilici se svecana podjela prižnanja ža sudionike už ugodno druženje i žajednicku fotografiju ža uspomenu. Novo vrijeme ražvilo je i nove tehnologije pa se javila i potreba djece ža usvajanjem informaticke pismenosti i osnova robotike sto im je omoguceno na radionicama takve vrste. Iž ražloga sto se organižira vec vise od dva desetljeca i sto svojim ražnovrsnim sadržajima privlaci brojne generacije djece, program "Đacki dani" žaslužuje posebnu požornost. Tijekom proteklih godina, uocen je podjednak interes ža klasicno tradicionalno, kao i ža novo. Postoji velik interes npr. ža igru saha, kao i ža radionice "novog doba" ( radionica informatike, robotike). Iako najveci dio polažnika živi u gradu Karlovcu , pojedini dolaže i iž drugih mjesta i gradova karlovacke županije. Opažen je i sve veci broj upisanih ucenika iž drugih županija. To objasnjavamo cinjenicom da neka djeca koja žive ižvan Karlovca, u nasem gradu provode skolske pražnike. Na taj nacin imaju priliku ukljuciti se u program i uclaniti se u knjižnicu. Neki ucenici radionice pohađaju iž želje da jos nadograde svoja žnanja iž pojedinih podrucja, dok se drugi ukljucuju iž ražloga da krož odabrane radionice iž podrucja ža koja inace nemaju posebnih sklonosti i interesa, steknu i unaprijede žnanja i vjestine, kako bi si olaksali polažak u novu skolsku godinu. Vecina ucenika – sudionika prije ili nakon programa procitala je i neki tekst ili stivo prema svom ižboru iž bogate literature Djecjeg odjela. Ucenici koji su željeli kuci odnijeti knjigu a nisu bili upisani u knjižnicu, postali su clanovi kako bi to mogli uciniti. Važno je reci da su brojni polažnici ujedno i redovni, visegodisnji ucesnici programa "Đacki dani" sto dokažuje da i dalje postoji potreba i interes ža organižiranjem istog.5

Vastuka, Dubravka. Đacki dani. // Šeždeset godina Djecjeg odjela Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovacic” Karlovac / Tatjana Basar…[et al.]. Karlovac: Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic” Karlovac, 2016. Štr. 22-23.

VAŠTUKA 69

313

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

Slika 2. Đački ljetni dani 2015.

Suradnja s javnošću Kako bi na sto kvalitetniji i žanimljiviji nacin odgovorili na ražnovrsne želje i interese mladih korisnika, potrebno je održavati i stalno njegovati vec postojecu međusobnu suradnju sa unutarnjim a posebno vanjskim suradnicima (pojedincima – strucnjacima, udrugama i ustanovama) ali i otkrivati, dogovarati te ražvijati novu. Brojne su udruge, organižacije i drustva s kojima smo krož program Đacki dani ostvarili uspjesnu suradnju; (Javna ustanova Natura Viva, Drustvo nasa djeca, Turisticka žajednica grada Karlovca, Udruga slijepih Karlovacke županije UŠKA, Šavež gluhih i nagluhih osoba Karlovacke županije, Šavež ižviđaca Vladimir Nažor grada Karlovca, Zajednica ža tehnicku kulturu Karlovac, Udruga Šveta Veronika, Hrvatski Crveni križ, Udruga likovnih autora Karlovca - ULAK, Hrvatsko filatelisticko drustvo Karlovac, Drustvo numižmaticara i kolekcionara Karlovac...). Radi sto bolje promocije i pružanja informacija o radionicama u sklopu programa, od velike je važnosti i kvalitetna suradnja s lokalnim medijima koju kontinuirano ražvijamo. Program je popracen od strane brojnih medija (Hrvatski Radio Karlovac, Radio Mrežnica, TV Jabuka, Televižija TV 4 rijeke, Trend TV, Karlovacki tjednik). Obilježavanjem žnacajnih datuma kojima se promovira uloga knjižnice kao ustanove slobodnog protoka informacija, žnanja i kulture te sigurnog i uvijek dostupnog mjesta ža ucenje, ražonodu i međusobne susrete, u provođenje strategije žagovaranja ukljucila se i Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic" Karlovac. Knjižnica i javnost dijelovi su istog možaika. Šamo dobrom

VAŠTUKA 70

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

313

međusobnom suradnjom i povežanoscu postižu se najbolji režultati u pružanju kvalitetne informacije kako bi se korisnike potaknulo na kontinuirano i cjeloživotno ucenje i na aktivno i korisno provođenje slobodnog vremena. 6 Knjižnica kao dio kulturnog turizma Zbog brojnih i ražnovrsnih događanja koje knjižnice organižiraju, možemo ih sve vise promatrati i kao dio turisticke ponude sredine u kojima djeluju. Posebno se to odnosi na aktivnosti i programe kojima korisnici mogu prisustvovati ili biti sudionicima u svoje slobodno vrijeme.

Slika 3. Bajkomat

Kao multimedijalna sredista lokalne žajednice knjižnice dolaže do ižražaja i krož predstavljanje u javnosti. Putem svoje iždavacke djelatnosti, promidžbenih materijala, kulturnih programa koje organižira ža užu i siru javnost, preko knjižnicnih fondova i posebnih žbirki te 6

Vastuka, Dubravka. Šuradnjom s javnoscu do kvalitetnije usluge. // Djecji odjeli krož suradnju s javnoscu: žbornik radova / uredile Marina Šimic i Jelena Cobanov. Šibenik: Gradska knjižnica “Juraj Šižgoric”, 2011. Štr. 155-157.

VAŠTUKA 71

313

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

elektronicnih ižvora, knjižnica promice kulturnu, povijesnu i tradicijsku bastinu svog kraja. Na taj nacin postaje i dio kulturnog turižma. Od posebne važnosti u promidžbi knjižnice kao multimedijalnog sredista ima i njena suradnja s ostalim kulturnim ustanovama u svojoj lokalnoj žajednici, te suradnja s turistickim uredom. Time ona už svoju osnovnu ulogu mjesta koje prikuplja i prenosi informacije, preužima i ulogu stvaratelja novih kulturnih i žanimljivih događanja koja privlace veci broj javnosti. Knjižnica tako postaje dio turisticke ponude svima koji borave u gradu ili van njega, domacim i stranim gostima. Osiguravanjem prostora ža slobodno vrijeme te sadržajima koje nudi doprinosi cjelokupnoj turistickoj ponudi svoje žajednice. Osim kulturnih manifestacija, už pomoc novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje su sve vise prisutne i u nasim knjižnicama a ža koje postoji velik interes korisnika, posebno turista, knjižnice koje su bile i ostale informacijsko srediste mjesta u kojem djeluju, prihvatile su taj ižažov i omogucile pristup internetu, ali i drugim ražlicitim ižvorima informacija. Time se knjižnicarska struka obogacuje novim interdisciplinarnim djelatnostima poput kulturnog menadžmenta i kulturnog turižma, disciplina koje ža nasu struku predstavljaju novi ižažov i koje tek moramo uciti savladavati.7 Strategija rada i vizija budućnosti Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic" Karlovac ražvija otvoren, dinamican i inovativan pristup knjižnicarskim uslugama, s ciljem poticanja i promicanja citanja i pismenosti u lokalnoj žajednici. Nasa dugogodisnja knjižnicna praksa ujedno predstavlja i strategiju rada, žasnovanu na utvrđenoj misiji, vižiji i vrijednostima na cijim temeljima karlovacka knjižnica djeluje kao kulturno, informacijsko i multimedijalno srediste Grada i Zupanije. Knjižnica nastoji biti prepožnata kao ustanova koja promice toleranciju i multikulturalnost te koja osigurava građanima pristup svim vrstama informacija, sirokom spektru žnanja, svjetskoj i nacionalnoj kulturnoj bastini, ža potrebe obražovanja, strucnog i žnanstvenog rada, cjeloživotnog ucenja, informiranja i ražonode. Kao maticna knjižnica Karlovacke županije vodimo se željom da ostanemo ravnopravni i sastavni dio mreže hrvatskih i europskih knjižnica i da idemo u smjeru organižiranja žnanja i pružanja potpore ražvoju informacijske pismenosti krož nove knjižnicarske kompetencije poput ekspertnoga naprednog pretraživanja, upravljanja e-

Mihanovic, Vesna. Kulturni turižam i narodne knjižnice. // Hrvatske narodne knjižnice u svjetlu IFLA-inih smjernica: žbornik radova / uredile Tihana Pavicic i Jadranka Šlobođanac. Zagreb: Nacionalna i sveucilisna knjižnica, 2004. Štr. 93.

VAŠTUKA 72

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

313

ižvorima, bibliometrijskih i sadržajnih analiža, požnavanja novih tehnologija i drustvenih mreža. Ukljucivanjem knjižnicnih usluga i informacijskih ižvora u programe formalne i neformalne edukacije, u knjižnici se korisnici kontinuirano osposobljavaju ža koristenje svih vrsta ižvora. I dalje idemo u smjeru ražvoja svih vrsta pismenosti te stjecanja citateljskih vjestina. Pismenost se kao prioritet ražvoja pojedine žemlje smatra ljudskim pravom i svrstava se u nježine strateske ciljeve. Danas pismenost postaje sve vise "multimodalna" i dobiva obilježja transpismenosti (pismenosti koja "prolaži" ražlicite medije i formate). Da bi se postigao primarni cilj – poticanje i promicanje citanja i pismenosti u lokalnoj žajednici, nastavit cemo osmisljavati ražne aktivnosti radi žadovoljenja potreba korisnika svih dobnih skupina, od beba do najstarije populacije, također i osoba s posebnim potrebama. Veliku pažnju i dalje cemo posvecivati nabavi knjižne i ostale građe primjerene užrastu i sposobnostima svih korisnika ukljucujuci tiskanu građu, multimediju, tehnologiju i odgovarajucu opremu te igracke, ža najmlađe. Posebnu požornost vežano už kolicinu, kvalitetu i ražnovrsnost prilikom nabave građe, usmjerit cemo na onu koja je namijenjena djeci s poteskocama u ražvoju (simbolicke slikovnice, taktilne slikovnice, AV i druga građa.) Nastavit cemo provoditi radionice informatickog opismenjavanja ža sve skupine korisnika te poticati informacijsku i medijsku pismenost. Pogled u buducnost i dalje je usmjeren na dostupnost svim vrstama informacija, sirokom spektru žnanja iž svih podrucja žnanosti i umjetnosti, svjetskoj i nacionalnoj kulturnoj bastini. Osim centralnog mjesta ža kulturni ražvoj, knjižnicu vidimo i kao ugodan prostor ža kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Kao maticna knjižnica karlovacke županije težimo ravnopravnom i sastavnom dijelu velike obitelji hrvatskih i europskih knjižnica. Djecji odjel u buducnosti vidimo kao poželjno mjesto koje ce svojim mladim korisnicima, roditeljima i svim odraslim osobama koje su ukljucene u rad s djecom, osigurati velik ižbor kvalitetne građe, programa i aktivnosti. Ici ukorak s vremenom žnaci stalno osmisljavati i organižirati nove sadržajno žanimljive radionice sa željom da už kreativno ucenje i stjecanje novih vjestina djeca korisno i kvalitetno provedu slobodno vrijeme. Pri tome prvenstveno trebamo osluskivati interese i želje nasih mladih korisnika. Vrlo važno je nastaviti suradnju s odgojnim i obražovnim ustanovama, udrugama i pojedincima – strucnjacima te ostalom užom i sirom javnoscu, s ciljem sto kvalitetnije realižacije programa, radionica i ostalih aktivnosti ža nase korisnike. Cilj nam je biti mjesto socijaližacije marginaližiranih drustvenih skupina na nacin pružanja usluga i programa inkluživnog karaktera kao i krož partnersku suradnju s udrugama krož ražne projekte. U svom radu težimo ražvoju inovativnih knjižnicnih programa i usluga radi

VAŠTUKA 73

313

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

obražovanja ali i koristenja slobodnog vremena. U tu svrhu, nužno je i da se kontinuirano provodi strucno usavrsavanje knjižnicnog osoblja, krož organižaciju CŠŠU tecajeva, ražnih seminara te komunikacijskih radionica. Štrategija Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovacic" predvidjela je i nacine ostvarenja žacrtanih ciljeva kao i pokažatelje uspjesnosti istih. Kao i do sada, evaluacija ostvarenih ciljeva Štrateskog plana provodit ce se usporedbom navedenih pokažatelja prikupljenih i objavljenih u godisnjim ižvjescima te po isteku raždoblja predviđenog Štrateskim planom. U nastojanju da se istakne vrijednost knjižnice u promicanju kulturne i obražovne politike i njeno žnacenje ža drustvo koje želi biti drustvo žnanja, od ižužetne je važnosti provoditi strategiju javnog žagovaranja knjižnice. Švjesni svojih snaga i mogucnosti ali i postojecih problema s kojima se nosi i velik broj mnogih drugih knjižnica (problemi ekonomske prirode, tehnicka infrastruktura, žakonski propisi...) u buducnosti cemo tražiti najbolje nacine rjesavanja istih. Š druge strane, cilj nam je kretati se u pravcu ražvijanja inovativnih knjižnicnih programa i usluga ža obražovanje i slobodno vrijeme. I dalje cemo pratiti nove trendove u knjižnicarstvu kako u nasoj žemlji tako i diljem svijeta te ih uvoditi u skladu sa svojim mogucnostima i interesima svih nasih korisnika.8

Zaključak Narodna knjižnica predstavlja srediste kulturnog i drustvenog života žajednice u kojoj djeluje. Osim svog primarnog cilja koji se odnosi na pružanje knjižnicnih usluga poticanja i promicanja citanja, želi biti i knjižnica ža slobodno vrijeme, svim svojim sadasnjim i buducim korisnicima. Za grad Karlovac to je Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic" koja svojim uslugama nastoji žadržati postojece ali i privuci nove korisnike, kako u svrhu obražovanja, tako i s ciljem kvalitetnog provođenja slobodnog vremena. Posebno se to odnosi na najmlađu populaciju ža koju Odjel ža djecu i mladež priređuje i organižira njima žanimljive aktivnosti, narocito u vrijeme skolskih pražnika, kad djeca imaju i najvise slobodnog vremena. Program koji se vec tradicionalno u kontinuitetu provodi preko dva desetljeca i koji svojim brojnim, ražnovrsnim sadržajima privlaci najmlađe korisnike, svakako je program "Đacki dani". Na osnovu žapaženog interesa od strane ucenika i velikog broja sudionika, možemo žakljuciti da je ovaj program primjer dobre prakse, u smislu kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, krož 8

Štrateski plan Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovacic" Karlovac ža raždoblje 2016. - 2020.

VAŠTUKA 74

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

313

druženje, žabavu te usvajanje žnanja i vjestina. Dolasci ucenika na radionice u sklopu programa, utjecu na koristenje i ostalih usluga knjižnice te na porast ukupnog broja upisanih clanova. Program "Đacki dani" je vodeci program aktivnosti ža slobodno vrijeme djece u gradu Karlovcu, ža vrijeme skolskih pražnika. Osim toga, ižvrstan je prilog i nadopuna odgojnim i obražovnim ustanovama a kao dio žajednicke i bogate lepeže usluga koje Knjižnica nudi svojim korisnicima, svojim kulturnim i drugim vrijednim sadržajima uveliko obogacuje cjelokupni doprinos Knjižnice lokalnoj žajednici i gradu Karlovcu. Zahvaljujuci velikom broju ražnovrsnih radionica i už dobru popracenost od strane lokalnih medija, program je postao prica bež kraja koja dobiva uvijek novi nastavak, sa svakim nadolažecim skolskim pražnicima. Š obžirom da se u Đacke dane, posebno u vrijeme ljetnih pražnika, osim ucenika iž Karlovca i Karlovacke županije, ukljucuju i djeca iž drugih sredina i gradova, nastavljajuci kontinuirano ražvijati ražnovrsnost i kvalitetu usluga, o ovom programu sve vise možemo promisljati i vidjeti ga kao žnacajnu kariku u cjelokupnom lancu turisticke ponude naseg grada, u smislu provođenja slobodnog vremena.

Slika 4. Knjižnica danas

Literatura Eleta, Nada; Jurkovic, Ivan. Gradska knjižnica od 1945. - 1976. // Gradska knjižnica Ivan Goran Kovacic Karlovac 1838.-1998. / uredio Jurkovic, I. Karlovac: Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic" Karlovac, 1998. Štr. 27 – 28.

VAŠTUKA 75

313

KNJIZNICARŠTVO : glasnik Drustva knjižnicara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2(2018)

IFLA-ine smjernice ža narodne knjižnice / uredile Christie Koontž i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko ižd. Zagreb: Hrvatsko knjižnicarsko drustvo, 2011. Štr. 20-21. Mihanovic, Vesna. Kulturni turižam i narodne knjižnice. // Hrvatske narodne knjižnice u svjetlu IFLA-inih smjernica: žbornik radova / uredile Tihana Pavicic i Jadranka Šlobođanac. Zagreb: Nacionalna i sveucilisna knjižnica, 2004. Štr 93. Rosic, Vladimir. Šlobodno vrijeme – slobodne aktivnosti. Rijeka: Zagar d.o.o. 2005. Štr. 12. - 13. Vastuka, Dubravka. Đacki dani. // Šeždeset godina Djecjeg odjela Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovacic” Karlovac / Tatjana Basar…[et al.]. Karlovac: Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic” Karlovac, 2016. Štr. 20. Vastuka, Dubravka. Đacki dani. // Šeždeset godina Djecjeg odjela Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovacic” Karlovac / Tatjana Basar…[et al.]. Karlovac: Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic” Karlovac, 2016. Štr. 22 – 23. Vastuka, Dubravka. Šuradnjom s javnoscu do kvalitetnije usluge. // Djecji odjeli krož suradnju s javnoscu: žbornik radova / uredile Marina Šimic i Jelena Cobanov. Šibenik: Gradska knjižnica “Juraj Šižgoric”, 2011. Štr 155-157. Dokumenti: Štrateski plan Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovacic" Karlovac ža raždoblje 2016. - 2020.

VAŠTUKA 76

ELEKTRONIČKA KNJIGA I MARKETING ELEKTRONIČKOG NAKLADNIŠTVA U HRVATSKOJ Electronic books and marketing electronic publishing in Croatia Andrea Sudarević sudarevic.a@gmail.com UDK /UDC 655:[002:004 Stručni rad / Professional paper Primljeno/Received: 22.02.2019.

Broj bibliografske jedinice

314

Sažetak Razvojem tržišta elektroničke knjige, nakladnici se nalaze na prekretnici da odgovore velikim promjenama koje se događaju u digitalnom svijetu. Elektronička knjiga je sve popularnija, a uređaji za njihovo čitanje sve jednostavniji i dostupniji korisnicima. Nakladnici imaju zadatak zadovoljiti želje i potrebe korisnika, a njihove potrebe se mijenjaju. Također, zadatak im je ponuditi veći izbor knjiga kako bi udio elektroničke knjige na tržištu bio značajniji, a cijena elektroničke knjige i elektroničkih čitača prihvatljivija hrvatskim čitateljima. Situacije u kojima se hrvatsko nakladništvo nalazilo u prošlosti često su bile vezane za državnu politiku i ideologiju koja je nakladništvo koristila u promotivne svrhe. U današnje vrijeme globalne povezanosti nemamo izgovora da nakladničke trendove ne možemo pratiti jer smo ograničeni određenim cenzurama, danas smo ograničeni jer ne prihvaćamo rizike koje određena ulaganja nose sa sobom. Ključne riječi: elektronička knjiga (e-knjiga), elektronički čitač (e-čitač), elektroničko nakladništvo, marketing Abstract Due to the development of the electronic book market, publishers are at a critical juncture in which they must react to major changes taking place in the digital world. Popularity of electronic books is continuously growing, and devices used to read them are becoming more user-friendly and widely accessible to all users. The publisher's duty is to meet the demands and needs of the users, which are constantly changing. In addition, their goal is to offer a wider selection of books in order to make the share of e-books in

SUDAREVIĆ 77

314

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

the market more significant and to make the price of e-books and e-readers more accessible to Croatian readers. The situation in which Croatian publishing found itself in the past was usually connected to state politics and ideologies, which the publishing industry used for promotional purposes. Nowadays, due to global connectivity, we have no excuses not to follow publishing trends because of specific censorships. The only thing limiting us is that we refuse to accept risks that certain investments entail. Key words: electronic book (e-book), electronic reader (e-reader), electronic publishing, marketing

Uvod Osim knjige tradicionalna oblika tiskane na papiru, u 20. stoljeću pojavljuju se novi oblici koje odlikuje suvremena tehnologija. Takav, novi oblik knjige, naziva se elektronička knjiga, a uređaj za reprodukciju sadržaja čitač elektroničkih knjiga. Tiskana knjiga kakvu danas poznajemo nastala je između 1. i 5. stoljeća. Mnogo je različitih definicija i knjigu je, kako kaže Escarpit, kao sve što živi nemoguće definirati.1 Najprihvaćenija definicija knjige je UNESCO-ova definicija prema kojoj je knjiga ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (publikacije s manjim brojem stranica nazivaju se brošurama).2 Američki kulturni povjesničar i knjižničar Robert Darnton knjigu pak jednostavno definira kao sredstvo komunikacije. Takva je definicija dovoljno općenita da se može primijeniti na tiskane i na elektroničke knjige, no istodobno nije dovoljno uska da bi knjigu razlikovala od drugih komunikacijskih medija poput novina, časopisa, televizije, interneta i sl.3 Sve se više osjeća potreba za novom definicijom knjige jer razvoj tehnologije omogućuje objavljivanje sadržaja na mediju koji nije isključivo papir. Daniela Živković u svojoj knjizi Elektronička knjiga donosi definiciju koja kaže da je “elektronička knjiga jedna ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja, koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (na CD-ROM-u, Usp. Escarpit, Robert. Revolucija knjige. Zagreb: Prosvjeta, 1972. Str. 13. Unesco revised recommendations concerning the international standardisation of statistics on the production and distribution of books, newspapers and periodicals. Paris: Unesco, 1985. URL: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13068&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html (2019-02-21) 3 Usp. Velagić, Zoran. Uvod u nakladništvo. Osijek: Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, 2013. Str. 78. 1 2

SUDAREVIĆ 78

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

314

disketi). Uz tekst može donositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrežnim stranicama te program za izmjene i dopune.”4 S obzirom da je ova knjiga izdana 2001. godine, Daniela Živković ne spominje uređaje koji danas iz dan u dan stječu sve veću popularnost, a također služe kao platforma za čitanje e-knjiga. To su stolna i prijenosna računala, pametni telefoni, tableti te sami elektronički čitači e-knjiga. Novi nosioci sadržaja i informacija uvelike mijenjaju značenje tradicionalne knjige, kao i tradicionalne knjižnice kao mjesto čuvanja i korištenja knjiga. Elektronička knjiga (e-knjiga) Prva elektronička knjiga nastala je 1971. godine s projektom Gutenberg. Te je godine američki student Michael Hart počeo distribuirati knjige u digitalnoj formi. Ručnim unošenjem Deklaracije o neovisnosti SAD-a nastao je prvi digitalizirani tekst pomoću kojeg je ovaj student iz Illinoisa htio ostvariti svoju ideju digitalnog medija koji omogućuje da knjige i informacije postanu besplatno dostupne širokom krugu korisnika. Hart je tako postao začetnik prve digitalne knjižnice, a Projekt Gutenberg simbol digitalizacije i digitalne knjižnice. Danas Projekt Gutenberg (Free ebooks - Project Gutenberg) nudi više od 58 000 besplatnih elektroničkih knjiga koje se mogu preuzeti, čitati online ili pak na ečitaču.5 Najjednostavniji oblik elektroničke knjige je tekstualna datoteka koja se može pretraživati. Druga jednostavna e-knjiga je slikovna datoteka, zapravo skenirana slika tiskane knjige. Prvi oblici formatirane elektroničke knjige su TeX, Rich Text Format (RTF) te Portable Document Format (PDF) formati. Kod ovakvih formata, datoteka više nije jasno čitljiva korisniku kao jednostavni oblik elektroničke knjige već je potreban određen program za reprodukciju sadržaja. Postoji i nekoliko označiteljskih jezika za prikaz i opis sadržaja, od kojih je danas najpoznatiji HTML (HyperText Markup Language). On nam omogućava pregled sadržaja, odnosno čitanje elektroničke knjige na različitim uređajima i čitak prikaz teksta i ilustracija bez obzira na uređaj, te stoga postaje sve prihvaćenijom mogućnošću u nakladničkoj industriji. Navedeni formati ne pokrivaju u cijelosti zahtjeve koje pred njih stavlja elektronička knjiga, stoga se paralelno s razvojem pojedinih formata

4 5

Živković, Daniela. Elektronička knjiga. Zagreb: Multigraf, 2001. Str. 49. Usp. Free ebooks - Project Gutenberg. URL: http://www.gutenberg.org/ (2019-02-21)

SUDAREVIĆ 79

314

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

razvija i format zapisa koji bi trebao postati standard zapisa elektroničke knjige.6 International Digital Publishing Forum (IDPF)7, organizacija posvećena razvoju i promociji elektroničkog nakladništva, 2007. godine izdaje EPUB 2 specifikaciju kao standardni format za distribuciju i razmjenu elektroničkih publikacija i dokumenata temeljenih na web standardima.8 Formati elektroničkih knjiga su tijekom razvoja bili usko vezani za čitače elektroničkih knjiga te su tako pojedini uređaji omogućavali reprodukciju samo određenog formata, i to najčešće od istog proizvođača uređaja.9 Prema istraživanju, u Hrvatskoj je najzastupljeniji format elektroničke knjige EPUB (55 %), slijede Mobipocket (26 %) – aplikacija za čitanje e-knjiga na smartphone-ovima, HTML (11 %) – omogućava čitanje e-knjiga na nekom internet pregledniku i PDF format (8 %).10 Danas se sve češće raspravlja o tome utječe li pojava novih informacijskih tehnologija na popularnost i postojanost tiskane knjige i knjižnice kao ustanove koje pružaju informacijske usluge. Strahuje se da buduće generacije neće biti upoznate s vrijednošću knjige, njenim kulturnim karakterom i općim dobrom. „Zapravo valja sačuvati ideal općeg dobra koji je zastupljen u temeljnoj funkciji javnih ustanova kao što su knjižnice.“11 Davno prije pojave elektroničkog nakladništva dio prosvjetitelja osudio je knjige kao zastario i manjkav oblik kulture. Francuski filozof John Locke je knjige smatrao samo mehanizmima prijenosa, a ne i spremnicima informacija. Njegov sunarodnjak, prosvjetitelj Condorcet je vjerovao da znanje ne može biti ograničeno između korica knjiga, te je predlagao reformu nakladništva koje bi pogodovalo posve slobodnom i neograničenom protoku informacija, što zapravo nalikuje današnjem internetu.12 Elektronička knjiga sve više pripada digitalnom mediju, a prožimanjem s ostalim medijima, zvukom i filmom, postaje multimedijska. Izazov novog medija leži upravo u tome da se iskoriste sve njegove prednosti.

Usp. Jakopec, Tomislav. Organizacija i upravljanje agregatorima elektroničkih knjiga u akademskom okruženju, doktorski rad. Sveučilište u Zadru, 2014. Str. 26-41. 7 IDPF: International Digital Publishing Forum (Međunarodni forum elektroničkih nakladnika). URL: http://idpf.org/ (2019-02-21) 8 EPUB | International Digital Publishing Forum. URL: http://idpf.org/epub (2019-02-21) 9 Usp. Jakopec, Tomislav. Nav. dj., str. 41. 10 Usp. Velagić, Zoran; Pehar, Franjo. An overview of the digital publishing market in Croatia. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 6, 1-2 (2014), str. 59-60. URL: https://hrcak.srce.hr/119580 (2019-02-21) 11 Živković, Daniela. Nav. dj., str. 14. 12 Usp. Isto. 6

SUDAREVIĆ 80

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

314

Prednosti e-knjige su mnoge. Ekološki je svakako prihvatljivija, prostorno zauzima puno manje mjesta, samim time troši i manje energije za očuvanje, te je dostupna u svakom trenutku. E-knjiga je rješenje za svaku knjižnicu, arhiv ili muzej koji imaju problem s nedostatkom prostora, ona je rješenje za sigurniju i lakšu pohranu svih knjiga koje dolaze, ali i one koje treba sačuvati od uništenja. Osim navedenih „kapacitetnih“ prednosti, e-knjiga je lakše pretraživa i općenito brža za korištenje. Može sadržavati hiperlinkove, tekst se može pretraživati po ključnim riječima, imenima, svim stavkama koje su korisniku potrebne da bi lakše pronašao informaciju. Svaka natuknica u knjizi, svaki izvor literature može sadržavati poveznicu koja bi vodila na baš taj dokument/knjigu/web stranicu što uvelike olakšava znanstveno – istraživački rad.13 Elektroničkoj knjizi može u isto vrijeme pristupi više korisnika u bilo kojem trenutku (nije ovisna o radnom vremenu knjižnice), odnosno nudi se 24/7 usluga, koja podrazumijeva neprekidnu dostupnost, 24 sata, 7 dana u tjednu. E-knjiga omogućava učenje na daljinu i interaktivno učenje korištenjem multimedije, što olakšava pristup znanju i povećava distribuciju znanja.14 No, uz sve prednosti, e-knjiga ima i nedostatke. Nužna je određena oprema za čitanje i/ili pristup mreži, te osnovna informatička pismenost za korištenje takve opreme. Može se dogoditi da format e-knjige nije kompatibilan s e-čitačem zbog brzog razvoja tehnologije i promjene formata. Otežano čitanje dugih tekstova na zaslonu računala dovodi do tiskanja tekstova na pisaču, što je povezano s dodatnim troškovima oko papira i tonera. Digital rights management (DRM)15 je tehnologija koja regulira pristup s ciljem ograničenja korištenja digitalnog sadržaja i uređaja nakon prodaje, te prema tome ograničava način na koji se elektroničke knjige mogu koristiti (preuzimati na računalo ili na druge uređaje za čitanje, tiskati, kopirati, pohranjivati i distribuirati).16 Uz legislativna pitanja pojavljuje se i pitanje neovisnosti u provođenju nabavne politike, pitanje sustava autorskih prava za digitalni oblik knjige.17 Kada se pojave novi elektronički ili informatički uređaji na tržištu, najčešće drže visoku cijenu, no kada prođe određeno vrijeme i ta tehnologija počne zastarijevati, cijena se snižava. Tako se i cijena

Usp. Grbac, Nenad. Prednosti i mane digitalnih i tiskanih knjiga, 2012. URL: http://digitalneknjige.com/oxwall/blogs/829 (2019-02-21) 14 Usp. Pažur, Ivana. Zastupljenost elektroničke knjige u visokoškolskim i srodnim knjižnicama u Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 1/2 (2013), str. 180. URL: https://hrcak.srce.hr/115108 (2019-03-14) 15 De Groot, Juliana. What is Digital Rights Management?, 2018. URL: https://digitalguardian.com/blog/what-digital-rights-management (2019-03-14) 16 Usp. Pažur, Ivana. Nav. dj., str. 180-182. 17 Usp. Živković, Daniela. Nav. dj., str. 77-80. 13

SUDAREVIĆ 81

314

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

elektroničkih čitača snižava, ali još uvijek predstavlja ograničavajući čimbenik za kupovinu i mnogi će se radije odlučiti za provjerenu, jeftiniji opciju u obliku tiskane publikacije. Mnogi nakladnici funkcioniraju na način da pomno biraju naslove koje će objaviti u e-izdanju što dovodi do ograničene zastupljenosti tema i naslova na tržištu knjige.18 Prati li se zastupljenost elektroničke knjige u svijetu, statistike govore da države u kojima je e-knjiga prethodno stekla veliku popularnost, sada počinju bilježiti usporen rast, ili čak pad prodaje. Tako su na primjer Sjedinjene Američke Države 2010. godine zabilježile rast prodaje elektroničkih knjiga od čak 252 %, 2011. godine 159 %, 2012. godine 28 %, a u 2013. godini imali su rast prodaje od svega 5 %.19 Na europskom tržištu je elektronička knjiga prema podacima iz 2011. godine, koje je objavila IFLA, bila zastupljena tek s 1,1 %,20 dok je u 2015. godini taj broj porastao na 7 % od ukupne izdavačke djelatnosti u Europi sa značajnom razlikom između zemalja.21 Osim Europe, porast prodaje elektroničkih knjiga bilježe još Južna Amerika i Japan.22 Početak elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj katkad se povezuje sa dijeljenjem publikacija putem elektroničke pošte. Ubrzo nakon toga, točnije početkom 1990-ih godina, postaju dostupni novi alati, poput World Wide Web-a, koji olakšavaju pristup publikacijama i objavu istih. Osim distribucije elektroničkih publikacija putem weba razvija se njihova distribucija i na disketama, pa kasnije na CD-ROM-ovima.23 Prvom elektroničkom knjigom objavljenom na CD-ROM-u smatra se Ekonomski leksikon koji je objavio Leksikografski zavod 1996. godine.24 Novi zaokret u povijesti elektroničke knjige

Usp. Grbac, Nenad. Nav. dj. IFLA. 2014. „IFLA 2014 eLending Background Paper“, str. 4. URL: http://www.ifla.org/files/assets/hq/topics/e-lending/documents/ifla-elending-background-paper-aug2014-rev.pdf (2019-03-14) 20 IFLA 2012. „IFLA eLending Background Paper“, str. 2. URL: https://www.ifla.org/files/assets/clm/publications/ifla-background-paper-e-lending-en.pdf (2019-0314) 21 The Federation of European Publishers. The Book Sector in Europe: Facts and Figures, 2017., str. 5. URL: http://fep-fee.us11.listmanage2.com/track/click?u=f3e97360a9e613a0b533827b2&id=39a85d6b7d&e=70ce53a2fb (2019-0314) 22 IFLA. 2014. „IFLA 2014 eLending Background Paper“, str. 4. URL: http://www.ifla.org/files/assets/hq/topics/e-lending/documents/ifla-elending-background-paper-aug2014-rev.pdf (2019-03-14) 23 Usp. Blažević. Ivana. Pripremljenost hrvatskog tržišta za e-nakladništvo : diplomski rad, Osijek, 2012. str. 7. URL: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos:1789/preview (2019-03-14) 24 Usp. Živković, Daniela. Nav. dj., str. 179. 18 19

SUDAREVIĆ 82

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

314

u Hrvatskoj dogodio se kada je 2001. godine Društvo za promicanje književnosti na novim medijima, skraćeno DPKM, pokrenulo projekt „Besplatne elektroničke knjige“. Na svojim mrežnim stranicama ponudili su neke popularne naslove hrvatskih, ali i stranih autora i to potpuno besplatno.25 Knjigu „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog, čije je eizdanje objavljeno u lipnju 2003. godine, u mjesec dana čitalo je više od 3 100 posjetitelja stranice, a do 2015. godine knjigu je pročitalo više od 74 000 korisnika.26 Još jedan nekomercijalni projekt u Hrvatskoj je eLektire. Uz potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, a u realizaciji "Bulaja naklade" i Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, na svojim stranicama objavljuju cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne školske lektire i šire, koja su dostupna učenicima, studentima, nastavnicima i profesorima. Za uporabu portala potrebno je imati aktivan elektronički identitet u AAI@EduHR (autentikacijska i autorizacijska infrastruktura sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj)27. Na stranici je postavljeno oko 330 knjiga hrvatskih i stranih pisaca, 48 cjelovitih zvučnih zapisa, te brojni drugi sadržaji kao što su video isječci, bilješke o piscu i djelu, zanimljivosti itd.28 Prvi pak komercijalni projekt „TookBook“ pokrenula je tvrtka Lamaro digital 2011. godine. Njihov moto glasi „Knjižnica na dlanu“ i nude mogućnost čitanja e-knjiga na desktopu, pametnom telefonu i tabletu. Registracijom se mogu čitati besplatno prva poglavlja knjiga, a aktivacijom članarine ostvaruje se pristup cijelim knjigama.29 Osim navedenih komercijalnih i nekomercijalnih projekata u poslovanje e-knjigama ušla su i dva najveća hrvatska telekomunikacijska operatera, Hrvatski Telekom i Vip. Hrvatski Telekom je 2011. godine pokrenuo svoju online knjižaru Planet9 te istu ugasio 2015. godine zbog, kako navode, tehničkih razloga iako su bili zadovoljni korištenjem same usluge.30 Vip je svoju web knjižaru nazvao Vip eKnjižara31 (u suradnji s tvrtkom Lamaro dijelili su sadržaj iz TookBook-a) koja se ugasila iste godine kad i knjižara Planet9, a kao razlog navode previsoke cijene e-knjiga koje su izazivale nezadovoljstvo kod korisnika. Istraživanje koje su 2014. godine proveli prof. Elektroničke knjige. URL: http://www.elektronickeknjige.com/ (2019-02-21) Usp. Tomašević, Nives. Kreativna industrija i nakladništvo. Zagreb: Ljevak d.o.o., 2015. Str. 127. 27AAI@EduHr : Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. URL: https://www.aaiedu.hr/ (2019-03-14) 28 eLektire.skole.hr URL: http://lektire.skole.hr/ (2019-02-21) 29 TookBook. URL: https://library.tookbook.com/ (2019-02-21) 30 Planet9. URL: https://www.ictbusiness.info/internet/ht-gasi-svoju-online-knjizaru-planet-9 (2019-0221) 31 Vip e-Knjizara. URL: https://www.ictbusiness.info/internet/ht-gasi-svoju-online-knjizaru-planet-9 (2019-02-21) 25 26

SUDAREVIĆ 83

314

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Zoran Velagić i prof. Franjo Pehar pod nazivom „An overview of the digital publishing market in Croatia“ pokazuje da četiri glavna komercijalna distributera (Planet9, Vip eKnjižara, TookBook i e-Librika - danas jedino TookBook i dalje djeluje) nude 2.720 eknjiga na hrvatskom jeziku. Tri glavne nekomercijalne platforme (e-Lektire, Digitalne knjige i DPKM) nude 727 e-knjiga na hrvatskom jeziku. Isto istraživanje je provedeno godinu ranije i uočeno je da je broj e-knjiga porastao za 28,6 %. Prosječni godišnji rast za ispitivane distributere je 25,1 %. Ono što su autori napomenuli u svom radu je da treba obratiti pažnju na to da se veća stopa rasta može primijetiti kod komercijalnih distributera za razliku od nekomercijalnih što bi mogao biti znak

unaprjeđenja

poslovanja e-knjiga u Hrvatskoj.32 Dodatnu poteškoću za hrvatske i europske nakladnike predstavlja cijena elektroničke knjige, koja je za većinu zemalja Europske unije opterećena visokom stopom PDV-a kojom se elektroničku knjigu oporezuje kao svaku drugu robu, za razliku od tiskane knjige za koju se primjenjuje umanjena stopa poreza na dodanu vrijednost. Stopa PDV-a za tiskanu knjigu iznosi 5 % a za elektroničku maksimalnih 25 % jer se ne tretira kao knjiga već kao usluga. Hrvatsku je također zahvatio taj zakon prilikom ulaska u Europsku uniju. Za razliku od europskih zemalja, u SAD-u se primjenjuje smanjeni porez za elektroničku knjigu, te se ovisno o državi kreće od 1 % (ili ispod 1 %) do 10 % ili ga uopće nema.33 U prethodno navedenom istraživanju Velagića i Pehara ispitana je i prosječna prodajna cijena e-knjige. Ona iznosi 44,55 kuna, odnosno 5,86 eura u 2014. godini, u odnosu na 2013. godinu kada je prosječna cijena iznosila 40,58 kuna, odnosno 5,34 eura (razlika zbog promjene valutnih tečajeva). S obzirom na relativno mali broj dostupnih naslova, prosječna cijena e-knjige od 44,55 kn je još uvijek previsoka.34 U SAD-u je 2010. godina bila prekretnica za širenje elektroničke knjige jer je prodaja elektroničke knjige prvi put u Amazonu nadmašila klasičnu knjigu zahvaljujući prodoru e-čitača Kindle.35 Popularnosti elektroničke knjige svakako je pridonio razvoj interneta 1990-ih godina, koji je omogućio istodobni pristup e-knjigama većem broju korisnika putem računala s različitih lokacija. No, računalo je statično i za razliku od tiskane knjige, ne omogućava čitanje e-knjige na bilo kojem mjestu. S prijenosnim Velagić, Zoran; Pehar, Franjo. Nav. dj., str. 57-59. Usp. Lončar, Marina. Elektronička knjiga i elektronički čitač kao nova usluga: iskustva i perspektive. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 3 (2013), str. 114. URL: https://hrcak.srce.hr/115197 (2019-02-21) 34 Usp. Velagić, Zoran; Pehar, Franjo. Nav.dj., str. 61-62. 35 Usp. Lončar, Marina. Nav. dj., str. 111. 32 33

SUDAREVIĆ 84

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

314

računalom to je djelomično riješeno, no dodatni nedostatak osobnog i prijenosnog računala je otežano čitanje na zaslonu, osobito duljih sadržaja. Tek s pojavom različitih elektroničkih uređaja manjih formata raste popularnost čitanja elektroničkih knjiga. Novo poglavlje za e-knjige započinje s pojavom tzv. elektroničkih čitača. Elektronički čitač ili skraćeno e-čitač je mobilni elektronički uređaj koji je dizajniran prvenstveno za čitanje e-knjiga ili časopisa.36 Oni se najčešće izrađuju tako da svojom veličinom, težinom i svojim oblikom budu što sličniji tradicionalnoj knjizi. Danas postoje e-čitači različitih proizvođača a neki od najpopularnijih su: Amazonov Kindle, Barners & Nobles Nook, Kobo, Apple-ov iPad i mnogi drugi.37 Amazon Kindle predstavlja programsku platformu za stvaranje i prikaz elektroničkih knjiga kompanije Amazon.com. Od 2007. godine, kompanija je stalno usavršavala uređaje, te su 2017. godine predstavili novi Kindle Oasis koji ima jednu posebnu karakteristiku, a to je vodootpornost. Elektroničke knjige objavljene putem Barnes & Noblea dostupne su na čitaču elektroničkih knjiga Nook-u. Apple je 2010. godine proizveo iPad tablet koji putem različitih aplikacija može reproducirati elektroničke knjige, te ga ta mogućnost predstavlja i kao čitača elektroničkih knjiga.38 Elektronički čitači nikada neće biti zamjena za tradicionalne, papirnate knjige, ali mogu biti dobra zamjena za hrpu knjiga koju je primjerice teško ponijeti na putovanje. Istraživanja su pokazala da korisnici uglavnom imaju pozitivna mišljenja o e-čitačima, no još uvijek je prisutna i velika vezanost za tradicionalnu knjigu. Najveće ograničenje šireg prihvaćanja e-čitača dugo je bila njihova cijena, no kako ona pada, sve je veći broj korisnika e-knjiga.39 U Hrvatskoj se cijena elektroničkih čitača danas kreće oko 1.000kn.40 Elektroničko nakladništvo Općenito govoreći o nakladništvu ono se definira kao „djelatnost stvaranja, stjecanja, uređivanja, objavljivanja i diseminacije sadržaja i diskursa, koja spaja profinjene vještine baratanja tekstnim i ilustrativnim sadržajima s izazovom globalnog tržišta i zahtjevima kritičnog čitatelja.“41 Nakladništvo kao takvo se mijenja pod utjecajem novih Usp. Pažur, I. Čitači elektroničkih knjiga i knjižnice. // Iz naših knjižnica 60, 3 (2011), str. 157. URL: http://fulir.irb.hr/36/1/157.pdf (2019-02-21) 37 Usp. Jakopec, Tomislav. Nav. dj., 42-47. 38 Usp. Isto, str. 113-124. 39 Usp. Pažur, I. Nav. dj., str. 159-161. 40 Čitači e-knjiga. Svijet medija. URL: https://www.svijet-medija.hr/gg/4/citaci-e-knjiga (2019-02-21) 41 Velagić, Zoran. Nav. dj., str.22. 36

SUDAREVIĆ 85

314

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

tehnologija te se pojavio novi pojam: elektroničko nakladništvo. Puno je različitih definicija, no izdvojene su samo dvije. „Daut Mohmud elektroničko nakladništvo definira kao proizvodnju knjige ili elektroničke knjige, obuhvaćajući sve proizvodne procese (kao što su komunikacija, proizvodnja, autorstvo, predaja, recenzija, prijenos i izlaz). Tvrtka Mars Discovery District elektroničko nakladništvo definira kao digitalnu proizvodnju knjiga, novina, časopisa, udžbenika i drugih nakladničkih sadržaja.“42 Sve poslove vezane uz elektroničko nakladništvo također obavljaju fizičke osobe, a ne računalo samo. Stoga postoji i definicija za elektroničkog nakladnika, a ona glasi: „Elektronički nakladnik je fizička ili pravna osoba koja brine o izdavanju elektroničke publikacije te snosi troškove njezine proizvodnje i raspačavanja. U trenutku kad raspačavatelj stekne autorska prava na određeni naslov, on postaje nakladnik elektroničke knjige i može se uključiti u sustav ISBN.“43 Priprema elektroničke knjige u svom prvom dijelu obuhvaća postupke koji su jednaki onima pri izdavanju tiskane knjige. To su: izbor teksta, lektura, korektura i grafičko oblikovanje. U proizvodnji elektroničke knjige se prijelom knjige, posebnim računalnim programima, pretvara u datoteke spremne za objavljivanje na mreži ili u materijalnom obliku.44 „Elektroničko nakladništvo kao samostalni nakladnički model zacijelo ne postoji“.45 Možemo reći da se postojeće nakladničko poslovanje prilagođava novonastalom tehnološkom okruženju. Uobičajeno je da se izdavanjem e-knjiga bave isti nakladnici koji objavljuju knjige u papirnatom obliku, no postoje i oni koji se specijaliziraju za izdavanje knjiga samo u elektroničkom obliku. Akademsko nakladništvo je među prvima prepoznalo prednosti elektroničkog nakladništva. Izdavači znanstvenih časopisa su uz tiskana izdanja počeli nuditi pretplatu i na online izdanja kroz specijalizirane baze podataka, koja su u pravilu bila PDF verzije tiskanih izdanja. Osim modela pretplate, časopisi uvode i modele naplate pojedinog članka. Osim toga postoji i velik broj časopisa koji su dostupni u otvorenom pristupu. Jasno je da je akademska zajednica prihvatila elektroničko nakladništvo više od bilo kojeg drugog nakladničkog područja te se, govoreći o akademskom nakladništvu, može govoriti o elektroničkom nakladništvu.46 Iako iz godine u godinu raste prodaja elektroničkih knjiga ne može se Jakopec, Tomislav. Nav. dj., str. 52. Živković, Daniela. Nav. dj., str. 49. 44 Usp. Isto. 45 Elektroničko nakladništvo? / Zoran Velagić... [et al.]. Zagreb : Naklada Ljevak, 2017. str.7 46 Usp. Jakopec, Tomislav. Nav. dj., str. 62. 42 43

SUDAREVIĆ 86

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

314

govoriti o prevladavanju elektroničkog nakladništva nad tradicionalnim. Možemo reći da je elektroničko nakladništvo zapravo rezultat upliva tehnologije u procese tradicionalnog nakladništva.47 Stanje u hrvatskom knjižnom nakladništvu općenito nije najbolje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2013. godini bilo je registrirano 754 poslovna objekta koja se bave djelatnošću izdavanja knjiga, dok je u 2016. godini taj broj iznosio 586. Prema podacima NSK (Nacionalne i sveučilišne knjižnice) pad se bilježi i u broju prevedenih naslova.48 Elektroničko nakladništvo se u Hrvatskoj javlja početkom 20. stoljeća. U razdoblju od 1993. godine pa do 1998. godine, 47 nakladnika je objavljivalo na internetu, 23 na zvučnim kasetama, 20 na videokasetama, 12 na CD-ROM-u i 15 na disketama.49 U Republici Hrvatskoj udio elektroničkih knjiga u izdavačkoj djelatnosti je još uvijek izuzetno malen. Tržišne analize pokazuju da se elektroničko nakladništvo za sada nije pokazalo kao unosni poslovni model za hrvatske nakladnike. Postoje nakladnici koji se bave elektroničkim nakladništvom povremeno, uz tradicionalno nakladništvo i oni koji se bave isključivo elektroničkim nakladništvom. Velik broj nakladnika koristi e-knjigu kao izlazni proizvod, ali ne mijenjaju svoj poslovni model. 50 Upravo iz razloga što još uvijek ne postoji kvalitetan poslovni model za izdavanje e-knjiga, nakladnici u Hrvatskoj nisu previše zainteresirani za iste, iako je taj koncept dalje u svijetu sve popularniji. S toga možemo reći da je e-nakladništvo na domaćem tržištu tek u razvojnom trenutku. Marketing u nakladništvu Brzim razvojem novih medija nakladnici imaju zadatak uspostaviti novi marketinški plan i provesti niz novih marketinških aktivnost. Philip Kotler, jedan od najuglednijih teoretičara marketinške prakse i autor više od 55 marketinških knjiga, pod marketingom općenito podrazumijeva upravljanje društvenim i poslovnim procesima, pomoću kojeg pojedinci i/ili skupine dolaze do onog što im je potrebno i što žele.51 Druga

Isto, str. 75. Usp. Gašparić, Silvija. Implementacija marketinga u nakladništvo : diplomski rad, Zagreb: 2017. str. 11. https://bib.irb.hr/datoteka/894861.Gasparic_Silvija_rujan_2017.pdf (2019-03-14) 49 Usp. Živković, Danijela. Nav. dj. str. 177. 50 Usp. Elektroničko nakladništvo?. Nav. dj., str. 12. 51 Usp. Ružić, Drago; Biloš, Antun; Turkalj, Davorin. Nav.dj., str. 34. 47 48

SUDAREVIĆ 87

314

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

njegova poznata definicija marketinga glasi „marketing je ljudska aktivnost usmjerena na zadovoljavanje potreba i želja putem procesa razmjene.“52 Marketing se u Hrvatskoj kao znanost počeo razvijati sredinom prošlog stoljeća, u razdoblju između 1950. i 1960. godine, dok su se neprofitne institucije kulture i umjetnosti za marketinško poslovanje počele zanimati tek osamdesetih godina prošlog stoljeća, tj. tri puna desetljeća nakon najnaprednijih hrvatskih poduzeća.53 Autori knjige Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti navode i neke od najvažnijih razloga za nedovoljnu zastupljenost marketinških i menadžerskih aktivnosti u institucijama kulture i umjetnosti, a to su: loša atmosfera (prihvaćenost) poslovnih koncepcija u institucijama, niske plaće i nemotiviranost djelatnika koji se bave marketingom u tim institucijama, te nemogućnost ostvarivanja karijere i unaprjeđenja u poslu – osobito u manjim institucijama.54 Nakladništvo je istodobno kulturna i informacijska djelatnost, a s druge strane, kao i ostale komercijalne djelatnosti, nakladništvo ima svoj gospodarski cilj, a to je profit. Rast broja objavljenih naslova dovodi do većeg ulaganja u marketing koji se u nakladništvu temelji na potencijalnim kupcima. Marketinški program u nakladništvu čine brojne odluke o upotrebi marketinških aktivnosti koje povećavaju vrijednost proizvoda.55 U Hrvatskoj prije svega ne postoji dobar marketinški plan, za nakladništvo u tradicionalnom smislu, kao i za elektroničko nakladništvo. Hrvatski nakladnici često griješe već u prvom koraku, te prema istraživanju Leonarda Blaževića 77 % nakladnika ne provodi analizu tržišta kako bi radili u skladu s onim što potencijalni kupci preferiraju.56 Pod utjecajem tehnoloških dostignuća s vremenom dolazi do nastanka nove vrste marketinga, koji se naziva elektronički marketing.57 Elektronički marketing, ili skraćeno e-marketing možemo definirati u užem i širem smislu. Tako se u užem smislu e-marketing može promatrati kao proces izrade ponude, određivanje cijena, distribucije i promocije s

Kotler, Philip. Principles of marketing. Englewood Cliffs : Prentice-Hall, 1991. Str. 4-10. Usp. Pavičić, Jurica; Alfirević, Nikša; Aleksić, Ljiljana. Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti. Zagreb: Masmedia, 2006. Str. 65-68. 54 Usp. Isto, str. 19. 55 Usp. Blažević, Leonardo. Novi sadržajni, oblikovni i marketinški trendovi u komercijalnom nakladništvu. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 2, 2 (2011), str. 182. URL: http://hrcak.srce.hr/file/100188 (2019-02-21) 56 Usp. Blažević, Leonardo. Nav.dj. str. 67. 57 Usp. Dukić, Gordana; Blažević, Maja. Implementacija i upravljanje e-marketingom u hrvatskom nakladništvu. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 3, 1 (2010), str. 83-84. URL: http://hrcak.srce.hr/file/110197 (2019-02-21) 52 53

SUDAREVIĆ 88

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

314

ciljem profitabilnog zadovoljenja potreba kupaca isključivo na elektroničkom tržištu. A kada se radi samo o online nadopunama klasičnih offline marketinških aktivnosti tradicionalnih proizvoda ili usluga govorimo o e-marketingu u širem smislu.58 2010. godine provedeno je istraživanje o implementaciji i upravljanju e-marketingom u hrvatskom nakladništvu (Dukić, Blažević). Iz rezultata se ponajprije može vidjeti da gotovo trećina ispitivanih tvrtki u godini prije nije izdvojila posebna sredstva za emarketing. Svoje znanje o e-marketingu su ispitanici u prosjeku ocijenili ocjenom dobar, što znači da većina ispitanika ne posjeduje dovoljna znanja i vještine za kvalitetno rukovođenje novom vrstom marketinga. Zaključeno je da velik broj nakladničkih kuća ima web-stranicu, koja je jedan oblik e-marketinga. Značajan je i broj tvrtki koje omogućuju online kupovinu proizvoda.59 Prema prethodno spomenutom istraživanju koje je proveo Leonardo Blažević, 73 % hrvatskih nakladnika koristi alate e-marketinga u promociji i prodaji svojih knjiga (37 % za sve, 36 % za većinu knjiga), ali zabrinjava podatak da u promociji i prodaji svojih knjiga 27 % nakladnika nikada ne koristi e-marketing (ili rijetko).60 Prema istom istraživanju 83 % nakladnika se ne oglašava na televiziji, njih 67 % se ne oglašava na radiju, a 57 % nakladnika se ne oglašava niti u tiskovinama. S druge strane, 57 % nakladnika se oglašava na internetu, a na društvenim mrežama 70 % nakladnika.61 Iako je oglašavanje na „modernim“ medijima (internet, društvene mreže...) jeftinije, ponekad i potpuno besplatno, ne bi trebalo u potpunosti zanemariti tradicionalni oblik oglašavanja (televizija, radio, tiskovine...), kako bi informacije došle do svakog potencijalnog kupca, onog mlađeg, ali i onog malo starijeg. Unazad nekoliko godina, marketing na društvenim mrežama postao je sastavni dio svakodnevice svake tvrtke koja želi svoj proizvod plasirati na tržište. Broj korisnika na raznim društvenim mrežama se broji u milijardama. Paralelno s time, broj tvrtki koje se oglašavaju i djeluju na društvenim mrežama se također broji u ogromnim količinama. Koliko prednosti donosi takav oblik marketinga, toliko može donijeti i lošega. Stoga, profesionalna, ali i jasna, otvorena, pristupačna komunikacija ključ je egzistiranja na Facebook-u, Twitteru, Instagramu, LinkedInu, Pinterestu i drugim društvenim mrežama

Ružić, Drago; Biloš, Antun; Turkalj, Davorin. Nav.dj., str. 36-37. Usp. Dukić, Gordana; Blažević, Maja. Nav. dj., str. 97-98. 60 Usp. Blažević, Leonardo. Nav.dj., str. 154. 61 Usp. Blažević, Leonardo. Nav.dj., str. 124. 58 59

SUDAREVIĆ 89

314

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

na kojima možete gotovo potpuno besplatno reklamirati svoj proizvod.62 Prema Blaževićevom istraživanju 83 % hrvatskih nakladnika ima profil poduzeća na Facebooku, 33 % na Twitteru, 7 % na Google+ a 17 % nakladnika nema profil niti na jednoj društvenoj mreži.63 Biti inovativan u svakom pogledu, pa tako i u marketingu, odnosno prihvaćanju novih spoznaja iz svih sfera poslovnih djelatnosti konkurentska je prednost za one koji žele biti uspješni. S obzirom na globalnu krizu koja u posljednje vrijeme, htjeli ili ne htjeli mi to priznati, itekako pogađa sve sfere našega društva, sve češće se raspravlja kako i na čemu uštedjeti. Investiranje u elektroničko nakladništvo nikako se ne može definirati kao siguran ulog, no nedostatak istog rezultira potpunim nedostatkom ponude, a time i eventualne zarade. Kada bi se određeni nakladnik odlučio investirati dovoljno da bi svoju publikaciju prezentirao široj masi, a ne samo entuzijastima manjeg kruga, elektronička knjiga bi imala budućnost. Primjer koji je možda dovoljno dobar, ali opet i možda potpuno irelevantan jer prelazak izdavača dnevnih novina i na elektronsko/internet tržište. Skepticizam koji je vladao donekle se mogao opravdati znatno manjim brojem korisnika interneta nego danas, no, pravilna strategija je dovela da danas više ljudi čita vijesti na portalima nego u dnevnim novinama. Isto tako, nedovoljna zastupljenost elektroničkih čitača knjige ne znači da u elektroničku knjigu ne treba investirati, nego treba imati pravilnu strategiju i u trenutku kada bude spremno, osvojiti tržište kao što se dogodilo i sa portalima. Pokazatelj pozitivnih pomaka svakako je rast internetske prodaje koji je značajan. Tu treba istaknuti prodaju potpuno digitalnih proizvoda poput elektroničkih knjiga specifične web-trgovine tvrtke Amazon. Tržište je veliko onoliko koliko si nakladnik odredi da bude. Zadavanjem realnih ciljeva, ostvarivanjem istih, tržište se širi i razvoj dolazi kao logični slijed događaja. Primjeri dobre prakse Najveću ulogu u populariziranju e-knjige danas ima Amazon. „Recimo, Amazon.com, najveća svjetska online knjižara, u prvom je desetljeću ovog tisućljeća prodala više od milijun naslova. Prevedeno u fizičke dimenzije, to čini pet najvećih europskih knjižara. Drugim riječima, online knjižare su u razvijenim izdavaštvima mogle Usp. Stanojević, Marija. Marketing na društvenim mrežama. // Medianali 10, 5 (2011), str. 165-177. URL: http://hrcak.srce.hr/file/115717 (2019-02-21) 62

Usp. Blažević, Leonardo. Nav.dj., str. 155.

SUDAREVIĆ 90

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

314

nastati ponajprije zbog toga što je već postojala čitava izdavačko-informacijska infrastruktura potrebna za njihovo djelovanje.“64 Činjenica je da dobro poznate internetske tvrtke nisu postojale prije dvadesetak godina, kao primjerice Amazon, a stalno se osnivaju i nove koje konkuriraju tradicionalnom poslovanju. Brzi razvoj tek osnovanih tvrtki poznatih kao internetske startup-tvrtke rezultirao je situacijom u kojoj su njihovi osnivači postali milijarderi, kao što je bio slučaj s Jeffrey Preston Bezosom. Godine 1994. osnovao je tvrtku Cadabra, Inc., koja je ubrzo nakon početka rada promijenila ime u Amazon. Ekonomski analitičari ističu da nikada ranije nije toliko veliko bogatstvo bilo stvoreno tako brzo.65 Prvotno je Amazon bio online knjižara, no vrlo brzo je promijenio svoj poslovni model i postao marketinški i distribucijski kanal široke ponude dobara i usluga. Njihove glavne smjernice su usmjerenost prema klijentima, širok izbor ponude, niske cijene i jednostavnost korištenja. Uz prodaju knjiga, Amazon 2007. godine na tržište plasira Amazon Kindle, čitač e-knjiga. Uz izdanje čitača Amazon je pripremio preko 800.000 knjiga, novina i časopisa koji su bili dostupni za kupnju jednim klikom.66 Elektronički čitač Kindle nije bio prvi elektronički čitač na tržištu, ali upravo njegovo pojavljivanje na američkom tržištu 2007. godine i širenje na svjetsko tržište predstavlja prekretnicu u širenju popularnosti elektroničke knjige u širokom krugu čitatelja. Amazon.com je među najuspješnijim internetskim tvrtkama koja je osnovana 1990-ih. Od važnijih hrvatskih tvrtki koje se bave elektroničkim nakladništvom treba izdvojiti Bulaja nakladu, koja se smatra pionirom e-nakladništva u Hrvatskoj. Tvrtka je osnovana 1998. godine u Zagrebu, bave se izdavanjem e-knjiga i multimedijskih interaktivnih sadržaja, a najpoznatiji su po prethodno spomenutom projektu eLektire. Sljedeća uspješna hrvatska knjižara je svakako TookBook tvrtke Lamaro digital, osnovana 2011. godine u Zagrebu, koja omogućuje pristup sadržaju kroz knjižaru i knjižnicu. Knjižnica je dostupna samo na hrvatskom jeziku, a cijena mjesečne članarine iznosi 39kn. To je prva hrvatska online knjižara koja je objedinila ponudu e-knjiga i reprodukciju sadržaja na vlastitim uređajima, pri čemu je korisniku omogućeno da kupljenu knjigu pohrani u knjižnicu i čita u bilo koje vrijeme na bilo kojem uređaju (računalo, tablet,

Tomašević, Nives; Kovač, Miha. Knjiga, tranzicija, iluzija. Zagreb: Naklada Ljevak, 2009. Str. 261 Usp. Ružić, Drago; Biloš, Antun; Turkalj, Davorin. Nav. dj., str. 19. 66 Usp. Jakopec, Tomislav. Nav. dj., str. 113-117. 64 65

SUDAREVIĆ 91

314

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

mobitel...).67 Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je kako je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK) u prvom polugodištu 2018. godine 120 tisuća korisnika preuzelo na svoje uređaje 35 tisuća e-knjiga, dok ih je online čitano više od 53 tisuće. Ukupno je dosad čitano i/ili preuzeto više od milijun i pol e-knjiga. Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su odmah i bez novčane naknade, te s obzirom da sustav posudbe e-knjiga u knjižnicama još uvijek ne postoji, jedino ovim projektom omogućeno je građanima Republike Hrvatske besplatno čitanje suvremenih hrvatskih književnih djela.68

Zaključak Elektroničke knjige predstavljaju izazov za sve one koji se kreću svijetom knjige, od autora, izdavača, knjižnice pa sve do korisnika. Za knjižnice, prodor elektroničke knjige predstavlja ozbiljno pitanje. Elektronička knjiga u jednom dijelu proživljava isto što i Gutenbergova tiskana knjiga. Mnogo pisara nije bilo naklonjeno tom otkriću, no ono je bilo nužno ne za bogate kupce, već za trgovce, ljude željne znanja i obrazovanja i one iz niskog staleža koji si nisu mogli priuštiti jednu naručenu prepisanu knjigu. Tisak nije odmah istisnuo rukopisnu knjigu, uvijek su postojali oni koji su bili privrženiji potonjoj. Tako je i sa elektroničkom knjigom. Ona uvelike pomaže i olakšava posao znanstvenicima, učenicima i studentima, ali i običnim zaljubljenicima u knjigu, štedi vrijeme koje se troši prilikom odlaska u knjižnicu i nije ograničena prostorom. Čitateljima elektroničke knjige otvara se sasvim drukčiji pristup tekstu i čitanju, a istinski ljubitelji knjige uz tiskanu knjigu dobivaju, kroz digitalni oblik knjige i njezinu dostupnost, dodatni poticaj da čitaju više. Također, online prodaja knjiga omogućava da svaka knjiga lakše pronađe put do svoga čitatelja. Svi ti novi oblici knjige i uređaji za čitanje istih se vrlo brzo mijenjaju i usavršavaju. Preblizu smo tim promjenama da bismo mogli imati predodžbu što će od toga ostati u budućnosti i koje će mjesto tradicionalna knjiga sačuvati u sustavu sredstava za prenošenje informacija. Već sada je jasno da tradicionalna knjiga (napravljena od papira)

67 68

Usp. Elektroničko nakladništvo?. Nav. dj., str. 75-78. Elektroničke knjige. URL: http://www.elektronickeknjige.com/ (2019-02-21)

SUDAREVIĆ 92

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

314

ne može odgovoriti svim potrebama kakve danas traže mnogobrojni korisnici, potrebama za bržim i raznovrsnijim informacijama u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Iskustvo uvođenja besplatne elektroničke knjige na elektroničkom čitaču, kao nove knjižnične usluge, ujedno potiče na suočavanje s izazovom uključivanja komercijalne elektroničke knjige u ponudu građe na novim medijima i razvojem novih elektroničkih usluga. Izdavači bi, slično kao što nam distributeri mobilne telefonije subvencioniraju kupovinu telefonskih aparata, zasigurno subvencionirali kupovinu e-čitača kad bi bili uvjereni da će time radikalno smanjiti troškove povezane s izdavanjem knjige na papiru. No, za prodaju e-knjige zasad ne postoji učinkovit poslovni model, i to je mnogo važniji razlog što knjige još ne čitamo s ekrana nego pretpostavka da takvo čitanje nije udobno. Svaki proizvod, pa tako i knjiga, odnosno elektronička knjiga i uređaji za njeno čitanje, zahtijevaju određeno ulaganje i dobar marketinški plan. Mnogi nakladnici funkcioniraju na način da pomno biraju naslove koje će objaviti u e-izdanju što dovodi do ograničene zastupljenosti tema i naslova na tržištu knjige. Pokazatelj pozitivnih pomaka svakako je rast internetske prodaje koji je značajan. Tržište je veliko onoliko koliko si nakladnik odredi da bude. Zadavanjem realnih ciljeva, ostvarivanjem istih, tržište se širi i razvoj dolazi kao logični slijed događaja. Već navedena slaba kupovna moć stanovništva, nedostatak prijevoda djela hrvatskih autora i nakladnika na inozemnom tržištu i slabo istraženo tržište, vodeći su razlozi zašto se posao s e-knjigama na domaćem tržištu ne razvija. Nakladnici u Hrvatskoj ne koriste dovoljno dostupne marketinške alate, stavljajući naglasak na društvene mreže koje su danas toliko popularne. Također, zaboravlja se na mogućnost korištenja tradicionalnog marketinga putem televizije, radija, letaka i ostalih tiskovina. Razlozi su navedeni, strategije koje bi te nedostatke popravili za sada nema. S obzirom na malo jezično tržište potrebno je puno vremena, truda i ulaganja da elektronička knjiga stekne veću popularnost u Hrvatskoj. Ipak, postoje naznake da će se nakladnik prilagoditi tržištu i da će tržište reagirati pozitivno kao i u mnogim prijašnjim tehnološkim inovacijama koje su nam predstavljene, a postojao je određeni skepticizam. Postojanje e-knjige ne znači nestanak klasičnih knjiga. Ono nudi dodatnu opciju, iskustvo, način probavljanja knjiga.

SUDAREVIĆ 93

314

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Literatura AAI@EduHr : Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. URL: https://www.aaiedu.hr/ (2019-03-14) Blažević. Ivana. Pripremljenost hrvatskog tržišta za e-nakladništvo : diplomski rad, Osijek, 2012. URL: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos:1789/preview (2019-03-14) Blažević, Leonardo. Moć marketinga u knjižnom nakladništvu. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2016. Čitači e-knjiga. Svijet medija. URL: https://www.svijet-medija.hr/gg/4/citaci-e-knjiga (2019-02-21) De Groot, Juliana. What is Digital Rights Management?, 2018., URL: https://digitalguardian.com/blog/what-digital-rights-management (2019-03-14) Dukić, Gordana; Blažević, Maja. Implementacija i upravljanje e-marketingom u hrvatskom nakladništvu. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 3, 1 (2010), str. 81-101. URL: http://hrcak.srce.hr/file/110197 (2019-02-21) eLektire.skole.hr URL: http://lektire.skole.hr/ (2019-02-21) Elektroničke knjige. URL: http://www.elektronickeknjige.com/ (2019-02-21) Elektroničko nakladništvo? / Zoran Velagić... [et al.]. Zagreb : Naklada Ljevak, 2017. Escarpit, R. Revolucija knjige. Zagreb : Prosvjeta, 1972. Free ebooks - Project Gutenberg. URL: http://www.gutenberg.org/ (2019-02-21) Gašparić, Silvija. Implementacija marketinga u nakladništvo : diplomski rad, Zagreb: 2017. str. 11. URL: https://bib.irb.hr/datoteka/894861.Gasparic_Silvija_rujan_2017.pdf (2019-03-14) Grbac, Nenad. Prednosti i mane digitalnih i tiskanih knjiga, 2012. URL: http://digitalneknjige.com/oxwall/blogs/829 (2019-02-21) ICTbusiness. URL: https://www.ictbusiness.info/internet/ht-gasi-svoju-online-knjizaruplanet-9 (2019-02-21) IDPF: International Digital Publishing Forum (Međunarodni forum elektroničkih nakladnika). URL: http://idpf.org/ (2019-02-21) IFLA 2012. „IFLA eLending Background Paper“. URL: https://www.ifla.org/files/assets/clm/publications/ifla-background-paper-e-lendingen.pdf (2019-03-14) IFLA. 2014. „IFLA 2014 eLending Background Paper“. URL:

SUDAREVIĆ 94

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

314

http://www.ifla.org/files/assets/hq/topics/e-lending/documents/ifla-elendingbackground-paper-aug-2014-rev.pdf (2019-03-14) Jakopec, Tomislav. Organizacija i upravljanje agregatorima elektroničkih knjiga u akademskom okruženju, doktorski rad. Sveučilište u Zadru, 2014. Knjiga u fokusu : potpora kreativnoj industriji : stručna analiza i preporuke za uređenje tržišta knjiga i širenje kulture čitanja u RH / [Nenad Bartolčić ... et al.]. Zagreb : Knjižni blok - inicijativa za knjigu, 2013. Kotler, Philip. Principles of marketing. Englewood Cliffs : Prentice-Hall, 1991. Lončar, Marina. Elektronička knjiga i elektronički čitač kao nova usluga: iskustva i perspektive. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 3 (2013), str. 101-126. URL: https://hrcak.srce.hr/115197 (2019-02-21) Pavičić, Jurica; Alfirević, Nikša; Aleksić, Ljiljana. Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti. Zagreb: Masmedia, 2006. Pažur, I. Čitači elektroničkih knjiga i knjižnice. // Iz naših knjižnica 60, 3 (2011), str. 157161. URL: http://fulir.irb.hr/36/1/157.pdf (2019-02-21) Pažur, Ivana. Zastupljenost elektroničke knjige u visokoškolskim i srodnim knjižnicama u Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 1/2 (2013). URL: https://hrcak.srce.hr/115108 (2019-03-14) Ružić, Drago; Biloš, Antun; Turkalj, Davorin. E-marketing. 3. izmjenjeno i prošireno izd. Osijek : Ekonomski fakultet, 2014. Stanojević, Marija. Marketing na društvenim mrežama. // Medianali 10, 5 (2011), str. 165179. URL: http://hrcak.srce.hr/file/115717 (2019-02-21) The Federation of European Publishers. The Book Sector in Europe: Facts and Figures, 2017., str. 5. URL: http://fep-fee.us11.listmanage2.com/track/click?u=f3e97360a9e613a0b533827b2&id=39a85d6b7d&e=70ce5 3a2fb (2019-03-14) Tomašević, Nives. Kreativna industrija i nakladništvo. Zagreb: Ljevak d.o.o., 2015. Tomašević, Nives; Kovač, Miha. Knjiga, tranzicija, iluzija. Zagreb: Naklada Ljevak, 2009. TookBook. URL: https://library.tookbook.com/ (2019-02-21) Unesco revised recommendations concerning the international standardisation of statistics on the production and distribution of books, newspapers and periodicals. Paris: Unesco, 1985. URL:

SUDAREVIĆ 95

314

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

http://portal.unesco.org/en/ev.phpURL_ID=13068&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html (2019-02-21) Velagić, Zoran. Uvod u nakladništvo. Osijek: Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, 2013. Velagić, Zoran; Pehar, Franjo. An overview of the digital publishing market in Croatia. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 6, 1-2 (2014), str. 55-64. URL: https://hrcak.srce.hr/119580 (2019-02-21) Živković, Daniela. Elektronička knjiga. Zagreb: Multigraf, 2001

SUDAREVIĆ 96

MARKETING GRADSKE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE OSIJEK KROZ PRISUTNOST U GLASU SLAVONIJE ZA RAZDOBLJE OD 2000. DO 2018. Marketing of the City and University Library Osijek through the presence in "Glas Slavonije" during the period from 2000 to 2018 Jelena Diklić St. Clement's School, Toronto, Kanada Jelena.diklic@gmail.com Srđan Lukačević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek slukacevic@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

315

Kornelija Petr Balog Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet kpetr@ffos.hr UDK /UDC 027.3:659>(497.543) Istraživanje / Research paper Primljeno/Received: 25.02.2019.

Sažetak Rad govori o značaju neprofitnoga marketinga te marketinškim alatima kojima se narodna knjižnica može služiti kako bi se što bolje prezentirala u lokalnoj zajednici. Govori i o značaju narodne knjižnice te njezinoj prisutnosti u lokalnoj zajednici. Narodne knjižnice igraju značajnu ulogu u informiranju, obrazovanju svojih građana, no i u kreativnome razvoju svih članova društva. One su i mjesta zabave gdje bi svaki korisnik trebao, u skladu sa svojim potrebama, moći pronaći sve informacije koje su mu potrebne. Naposljetku je prikazano i istraživanje koje je provedeno u svrhu boljega shvaćanja trenutnoga stanja Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u odnosu na njezinu marketinšku aktivnost. Spomenuto je istraživanje obuhvaćalo analizu sadržaja tiskanih izdanja Glasa Slavonije u proteklih osamnaest godina. U analizi sadržaja pregledani su arhivirani članci Glasa Slavonije koji izvještavaju o temama vezanim za spomenutu knjižnicu. Ključne riječi: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Glas Slavonije, lokalna zajednica, marketing, korisnici

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 97

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Abstract The paper will considering how nonprofit marketing and other tools can be utilized to better represent the library in the community. The purposes of this paper is to demonstrate the importance of the Public library in the community. As a place where all library patrons can access needed information, public libraries play an essential role of educating, informing and continuously developing its patrons. Results of the conducted survey reveal how marketing activities of the Public and University library Osijek impact the image of the library in the media. The survey included the analysis of the historical articles from the local newspaper “Glas Slavonije” which featured Public and University library Osijek, throughout the course of the past 18 years. Keywords: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Glas Slavonije, local community, marketing, users

Uvod Knjižnice su informacijska, društvena te edukativna središta lokalne zajednice. Zadatak je ovoga rada prikazati i definirati modernu knjižnicu današnjice te utvrditi koliki je stupanj njezine prisutnosti u zajednici. Jednako tako, definirat će se korisničke skupine, utvrditi njihove potrebe te načine na koje se mogu aktivno uključiti u sudjelovanje u lokalnoj zajednici. Definirajući korisničke skupine, knjižnica će lakše i jednostavnije osmišljavati usluge, koje će tada ponuditi korisnicima. Knjižnica ima različite značajne uloge za pojedine korisničke skupine. Za djecu knjižnica može predstavljati početak njihovoga učeničkoga puta. Mladi u knjižnici mogu lakše prolaziti kroz gotovo sve teškoće razvoja i sazrijevanja. Odrasli, pak, knjižnicu mogu percipirati kao centar svih informacija koje su im potrebne. Za osobe treće životne dobi knjižnice predstavljaju središta u kojima osjećaju pripadnost te mjesta druženja i kreativnog upotpunjavanja slobodnog vremena. Doseljenici ili pripadnici manjinskih nacionalnih skupina, knjižnicu mogu doživljavati kao neutralno mjesto, kao podršku pri integraciji novoj sredini. Aktivnosti i usluge koje se formiraju moraju biti rezultat potrebe građana. Kreiranjem raznolikih aktivnosti, knjižnice privlače potencijalne korisnike, ali i zadovoljavaju potrebe trenutnih korisnika. Zbog toga je korištenje dostupnih kanala marketinga iznimno značajno te će o njima ovisiti i koliko će knjižnica biti prepoznata i prisutna u lokalnoj zajednici. Na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek prikazat će se koliki je značaj i prisutnost knjižnice

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 98

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

315

u lokalnoj zajednici kroz istraživanje kojim će se pokušati utvrditi koliko je Knjižnica zastupljena u najznačajnijem lokalnom tiskanom mediju, Glasu Slavonije. Narodna knjižnica Društvo i lokalna zajednica može se razvijati ukoliko se omogući dobra obaviještenost svakoga njezinoga člana te omogući nesmetani pristup informacijama. Narodne će knjižnice urediti svoje službe i zbirke te ponuditi usluge svojim korisnicima na način da se zadovolje njihove potrebe. Organizacija je to koja u svojoj lokalnoj zajednici služi njezinim članovima, isključujući bilo kakav oblik diskriminacije. Dostupna građa treba biti na svim raspoloživim medijima, a usluge koje nudi raznolike i zadovoljavajuće za sve grupacije korisničkih skupina. Jednako tako, u skladu s poslanjem dostupnosti informacije svakome, treba omogućiti i pristup informacijama u dislociranim zajednicama. Najbolje pomoću pokretnih knjižnica (npr. bibliobusne službe)1, jer su i one vrlo važan segment knjižničnoga djelovanja, gdje se osiguravaju osnovni uvjeti za cjeloživotno učenje i osobni razvoj svakoga pojedinca.2 Narodna knjižnica ima pet osnovnih uloga u lokalnoj zajednici. Mora zadovoljiti potrebe za educiranjem, informiranjem, kulturnim razvitkom, razonodom i ispunjenjem slobodnoga vremena.3 U sklopu osnovnih uloga, narodna knjižnica ima i značajnu ulogu u očuvanju lokalnih vrijednosti zajednice, održavajući zavičajnu zbirku te njegujući običaje i vrijednosti određene lokalne sredine. Isto tako knjižnice imaju značajnu ulogu u poticanju čitanja i učenja kod djece i mladih te uopće korištenja tiskane i elektroničke građe. Ukoliko knjižnica navedenu skupinu korisnika uspije pridobiti, velika je vjerojatnost kako će djeca i mladi stvoriti naviku korištenja knjižnice i u odrasloj dobi. Poticanje kreativnosti kroz igru i stvaranje radnih navika u toj je dobi iznimno važno. Narodne knjižnice mogu nuditi i pomoć pri učenju ili rješavanju nastavnih zadataka. Iznimno veliku ulogu narodne knjižnice imaju i u opismenjavanju korisnika. Train sugerira kako knjižnice trebaju stvoriti preduvjete gdje će osobe iskreno i s pouzdanjem moći progovoriti o svojoj

Crnjar, Ljiljana; Vugrinec, Ljiljana. Uloga i značaj pokretnih knjižnica u životu lokalne zajednice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3/4(2010), str. 125. 2 Usp. UNESCO-ov manifest za narodne knjižnice 1994. / prevela Aleksandra Horvat. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/UNESCOv_manifest_za_narodne_knjiznice.htm (2019-01-04) 3 Usp. The Public library service: IFLA/UNESCO guidelines for development. München: Saur, 2001. URL: https://www.ifla.org/files/assets/hq/publications/archive/the-public-library-service/publ97.pdf (201901-04) 1

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 99

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

nepismenosti te razlogu nekorištenja knjižnice uopće.4 Obrazovanje u smislu informacijskog opismenjavanja danas je, također, više no potrebno. Učiti korisnike kako se služiti računalom, pretraživati internet, baze podataka te ine relevantne informacijske izvore u današnjem vremenu predstavlja osnove opće kulture. Informiranje građana jedna je od osnovnih uloga knjižnice u demokratskom društvu. Ukoliko su građani informirani, donošenje odluka bit će u skladu s demokratskim načelima. Knjižnično se poslanje temelji na omogućavanju pristupa svima, isključujući bilo koji oblik diskriminacije. Potrebno je, dakle, omogućiti pristup svim oblicima informacije članovima zajednice u jednakoj mjeri. Knjižničari ne bi smjeli prihvaćati cenzuru kao mogući pojavni oblik u knjižnici.5. Kako bi se omogućio pristup svim informacijama, potrebno je omogućiti i besplatan pristup internetu. Digitalni jaz koji se stvara u siromašnim sredinama knjižnica može "omekšati", pružajući informacije svima, bez obzira na imovinsko stanje. Knjižnica će to omogućiti obučavajući ljude osnovnim računalnim vještinama te omogućavanjem programa u kojima će opismenjavati ljude.6 Jedino se informiranošću građana može postići njihovo aktivno sudjelovanje i angažiranje u lokalnoj zajednici. Jedna od osnovnih uloga knjižnice jest i omogućavanje kulturnoga razvitaka zajednice. Ona, kao neutralno središte u lokalnoj zajednici, može predstavljati idealno središte za održavanje raznolikih kulturnih manifestacija. UNESCO-ov Manifest o narodnim knjižnicama govori o knjižnici kao potencijalnome mjestu odvijanja raznolikih kulturnih izvedbi, gdje će se knjižnica na taj način u zajednici predstaviti kao kulturno središte.7 Suradnja se s institucijama sličnoga kulturnoga karaktera svakako treba poticati i podupirati. S druge strane, postoje brojni trendovi u inozemstvu kada knjižnice, uz ostale kulturne institucije, poprimaju nove uloge u društvu. Jedna od njih je stvaranje novoga kulturnoga centra, gdje će se knjižnično djelovanje kombinirati s kazalištem, arhivom, muzejima ili galerijama. Nijboer navodi i drugi trend, gdje novi kulturni centri blisko surađuju s knjižnicama te nude široki raspon kulturnih aktivnosti.8 Kulturni program knjižnice treba predstavljati različitost Usp. Train, Briony. Building up or breaking down barriers? : The role of the public library in adult basic skills education. // Library review 52, 8(2003). Emerald. Str. 394-402. URL: https://www.emeraldinsight.com/doi/full/10.1108/00242530310493806 (2019-01-05) 5 Usp. Byrne, Alex. Libraries and democracy: management implications. // Library management 25, 1/2(2004). Emerald. URL: https://www.emeraldinsight.com/doi/full/10.1108/01435120410510201 (2018-12-18) 6 Usp. The Public library service: IFLA/UNESCO guidelines for development. München: Saur, 2001. Str. 12. 7 Usp. UNESCO-ov manifest. Nav.dj. 8 Usp. Nijboer, Jelke. Cultural enterpreneurship in libraries. // New library world 107, 9/10(2006). Str. 34442. Emerald. URL: 4

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 100

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

315

kultura zastupljenih u lokalnoj zajednici u kojoj se knjižnica nalazi. Stoga je potrebno omogućiti pripadnicima manjinskih skupina materijale i informacije i na njihovim jezicima. Zavičajna zbirka također je jedan od načina očuvanja lokalnih vrijednosti. Knjižnice objedinjuju građu zavičajne zbirke, kako bi omogućile istraživanja povijesti jedne zajednice i njezinih običaja na temelju knjižnične građe.9 Zavičajna zbirka je sistematski prikupljena, obrađena i kao zasebno organizirana zbirka u sklopu cjelokupnoga fonda jedne knjižnice.10 Interesira ih što se događa u njihovoj bliskoj okolini te rado prate događanja koja se organiziraju u tome kontekstu. Naime, poznavanjem lokalne kulture, naslijeđa i običaja, ali i posjedovanjem vrijednih starih obiteljskih fotografija, narodnih nošnji i slično, postaju izvrsni izvori informacija. Njegovanje lokalnih posebnosti vrijedno je osvještavati, posebice zbog činjenice da današnje društvo sve više postaje multikulturalno. Knjižnica kao društveno središte, gdje će korisnici zadovoljavati svoju potrebu za razonodom i slobodnim vremenom, također igra značajnu ulogu. Može postati i mjesto okupljanja, susreta i upoznavanja članova određene lokalne zajednice. Uspostavom zajedničkih interesa, ljudi se mogu družiti te izmjenjivati vlastita iskustva i zanimljivosti. Posebice je to značajno kod osoba treće životne dobi, koji se, nakon višegodišnjega rada, nerijetko osjećaju isključenim iz vlastite zajednice. Knjižnica daje pristup dnevnoj tiskovini, u kojoj izlaze i natječaji za radna mjesta te im, na taj način, pomoći pri traženju novih zaposlenja. Ljudi koji su migrirali iz određenih sredina u neku zajednicu postaju novopridošli. Kako bi se ti novopridošli što lakše i jednostavnije privikli na novu kulturu, običaje i okolinu, potreban im je određeni period, ali i saznanja. Audunson sugerira kako su knjižnice prava mjesta za to. Teme koje će spajati ljude iz potpuno različitih sredina mogu biti raznolike. Audoson također govori kako knjižničari ne bi smjeli kreirati usluge posebno namijenjene manjinama, naprotiv, potrebno je stvoriti okružje u kojem će se susretati različite kulture, bez obzira na uslugu. 11 Nadalje,

https://www.researchgate.net/publication/235288181_Cultural_entrepreneurship_in_libraries (201901-02) 9 Usp. Mesić, Đurđa. Građa i informacije u zavičajnim zbirkama narodnih knjižnica i načini prikupljanja. // Informatologia Yugoslavica 20, 3/4 (1988) Str. 209-219. 10 Usp. Chowdhury, Gobinda; Poulter, Alan; McMenemy, David. Public library 2.0: towards a new mission for public libraries as a ''network of community knowledge''. // Online information review 30, 4(2006), str. 548. Emerald. URL: https://www.emeraldinsight.com/doi/full/10.1108/14684520610686328 (201901-06) 11 Usp. Audunson, Ragnar. The public library as a meeting place in a multicultural and digital context. // Journal of documentation 61, 3(2005), str. 440. Emerald. URL: https://www.emeraldinsight.com/doi/full/10.1108/00220410510598562 (2018-11-29)

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 101

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

građa koju knjižnični fond narodne knjižnice sadržava treba moći zadovoljiti potrebe svih korisničkih skupina. Od potreba za građom edukativnoga karaktera do građe koja predstavlja lagano štivo namijenjeno razonodi. Marketing, odnosi s javnošću i prepoznatljivost knjižnice u zajednici Marketing danas predstavlja jedan od najznačajnijih segmenata svakoga poslovnoga objekta. Od trenutaka kada je bio isključivo usmjeren ka gospodarskim djelatnostima, on se danas jednako učinkovito primjenjuje i u neprofitnome sektoru. Polako se preuzima društvena uloga, ne samo kao svrha zadovoljenja ciljeva u obliku prodaje. Ono što je karakteristično za neprofitni marketing jest svrha njegovoga postojanja, jačanje odgovornosti pojedinca prema cjelokupnoj zajednici. Naime, kada pojedinac radi na svome osobnome razvoju, od toga beneficira i cjelokupna zajednica u kojoj djeluje.12 Knjižnica i njoj srodne informacijske ustanove, arhivi, muzeji, dokumentacijski centri i sl., svrstavaju se u neprofitne organizacije. To su organizacije koje podupiru osobni razvoj pojedinca, kako bi u svojoj zajednici predstavljali odgovorne članove usmjerene prema napretku te zajednice. Navedene ustanove stoga nisu usmjerene prema ostvarivanju profita, nego prema interesima društvene zajednice. Neprofitni marketing teži kvalitetnom zadovoljavanju potreba pojedinaca u svrhu njihovoga razvitka, jer razvitak pojedinca pridonosi razvitku čitave zajednice. Ciljevi marketinga u kulturnome neprofitnome marketingu više su kvalitativnoga karaktera, dok su u gospodarskim djelatnostima uglavnom kvantitativnog.13 Kotler, pak, marketing definira kao "proces koji podrazumijeva analizu, planiranje, primjenu i kontrolu, podrazumijeva proizvode, usluge i ideje, a cilj mu je stvarati zadovoljstvo uključenih strana."14 Što bi, drugim riječima, značilo kako marketing započinje ljudskim potrebama i željama te omogućuje članovima neke neprofitne organizacije, u ovome slučaju knjižnice, bolje razumijevanje svojih korisnika, kako bi razvile kvalitetne usluge. To podrazumijeva osmišljavanje raznih programa i projekata, komunikaciju organizacije s okruženjem te osiguravanje kvalitetnoga ukupnoga funkcioniranja neke organizacije. Kada govorimo o konstruktivnome osmišljavanju marketinške politike neke organizacije, potrebno je imati Usp. Pavičić, Jurica. Strategija marketinga neprofitnih organizacija. Zagreb: Masmedia, 2003. Str. 15. Usp. Meler, Marcel. Neprofitni marketing: marketing u kulturi i umjetnosti. Osijek: Ekonomski fakultet, 2003. Str 311. 14 Kotler, Philip. Upravljanje marketingom: analiza, planiranje, primjena i kontrola. Zagreb: Mate, 2001. Str. 15. 12 13

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 102

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

315

na umu kako se ono može ostvariti jedino ukoliko se prikupe relevantne informacije. Informacije koje će pomoći u osmišljavanju marketinškog plana moraju obuhvaćati informacije o korisnicima, financijerima te informacije o organizaciji i zaposlenicima u kojoj se radi marketinški plan.15 Definiraju postupak segmentacije tržišta kojim se utvrđuju kriteriji pomoću kojih se mogu grupirati korisnici koje vezuju određene zajedničke karakteristike. Iz stručne literature poznati su brojni pristupi kojima se tumači važnost istraživanja potreba korisnika pa se ističe preuzimanje koncepta o marketingu kao procesu tijekom kojega se posebna pozornost usmjerava prema analiziranju marketinških mogućnosti knjižnice s obzirom na njezinu užu i širu javnost, a kako bi se prikupile važne informacije o marketinškom okruženju knjižnice. Promocija i odnosi s javnošću Kako bi korisnici upotpunili svoju potrebu, knjižnice moraju kvalitetno oblikovati strategiju promocije. Kako bi privukle korisnike te stavile naglasak na promociji svojih proizvoda i usluga, knjižnice, ali i sve druge informacijske ustanove, trude se biti inovativne i kreativne. U želji da se na zanimljiv i prihvatljiv način predstave javnosti, posežu za već opisanim planiranjem strategije koja će imati učinkovite i dugoročne rezultate, dajući najbolja rješenja. Pavičić promociju definira kao ''...cjeloviti program usmjerenih aktivnosti i potrebnih resursa oblikovanih tako da učinkovito komuniciraju sa svim sadašnjim i potencijalnim ciljnim grupama i na njih informativno i persuasivno djeluju u svrhu ostvarivanja ciljeva organizacije.''16 Promocija je jedan od elemenata marketinga koji će u skladu s glavnim poslanjem neke knjižnice pokušati informirati građane o onome što svojim korisnicima nudi. Mnogi korisnici ne znaju što im sve knjižnica može pružiti jer nisu dovoljno upoznati s njezinim uslugama i mogućnostima, a većina njih nije ni svjesna svojih informacijskih potreba. Tada promocija odigrava ulogu kao jedan od kanala putem kojih knjižnica komunicira sa svojim korisnicima te ih upoznaje sa svojom djelatnošću, programima i uslugama. Odnosi s javnošću i promocija važni su pri neprestanome nastojanju da se javnosti skrene pažnja na knjižnicu i njezine usluge i programe. Sečić pojam odnosi s javnošću definira kao konstantno razvijanje i provođenje programa kojima se nastoji izgrađivati međusobno razumijevanje i

15 16

Usp. Pavičić, Jurica. Nav. dj., str. 51. Pavičić, Jurica. Nav. dj., str. 191.

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 103

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

povjerenje između knjižnice i javnosti, odnosno programa suradnje s javnošću, rada za javnost i rada u javnosti.17 Za knjižnicu je neophodno neprestano se promovirati u javnosti, kako bi zadobila povjerenje u svoju djelatnost. U svakoj informacijskoj ustanovi trebao bi postojati tim stručnjaka koji su zaduženi za odnose s javnošću. Taj bi tim pripremao i organizirao razne programe i događanja. Također, njihova uloga je i u održavaju kontakata s medijima i sponzorima, kako bi promovirali usluge i programe koje nude te oblikovali sliku same ustanove u javnosti. Odjel za odnose s javnošću prati stavove javnosti, komunicira s njom u svrhu izgradnje njezine naklonosti te distribuira informacije, odnosno prezentira ustanovu u javnosti. Poseban dio marketinškoga plana neprofitnih organizacija, pa i knjižnice, prikupljanje je sredstava za njihovu redovnu djelatnost i posebne programe. Gotovo da nema knjižnice koja se može pohvaliti dostatnom količinom sredstava kojima mogu izvršiti svoje poslovne ciljeve i planove. Kada se javi problem smanjenih financijskih sredstava, ograničava se i marketinška aktivnost knjižnice. Knjižnice kontinuirano moraju biti u traganju za izvorima financiranja kao što su donacije, sponzorstva, prilozi, članarine ili prodaja. Kada se obraća javnosti, knjižnica se obraća ne samo stvarnim i potencijalnim korisnicima, nego i svim mogućim sponzorima i donatorima, kao i svima koji sudjeluju u stvaranju javnoga mišljenja. To postiže organiziranjem raznih događanja te održavanjem kontakata s nositeljima kulturnoga, političkoga i gospodarskoga života grada, kao i medijima, poput TV-a, radija, tiska i sl. Komunikacija s javnošću, kao i uvjeravanje donatora u važnost široke ponude knjižničnih proizvoda i usluga, od iznimne je važnosti za samo poslovanje knjižnice. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek u lokalnoj zajednici Unatoč smanjenim financijskim resursima, knjižničari GISKO-a uspijevaju svojom kreativnošću nadomjestiti eventualne nedostatke. Usluge za djecu najšarolikije su i najbogatije od svih u knjižnici. Svake godine u ljetnim mjesecima održavaju se brojni programi pod nazivom Ljeto u knjižnici. Program je to koji nudi različite aktivnosti svakoga dana u tjednu. Djeca se igraju uz pokretne igre i igre s pravilima, organizira se i druženje s kućnim ljubimcima, njihovim vlasnicima i veterinarom u gostima. Likovna radionica, putem kojih se osmišljavaju likovi i događaji iz knjiga koje su se taj dan čitale. Uz čitanje priča i radionice glume, u GISKO-u su osmislili aktivnost Izmišljaonica (za sve 17

Usp. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka: Naklada Benja, 1995. Str. 118.

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 104

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

koji vole maštati, pisati, izmišljati). Te su ljetne radionice, ujedno i najposjećenije. Obično su programi za djecu u GISKO-u organizirani u dogovoru s nekom školom ili vrtićem, odakle djeca onda, prema dogovoru, posjećuju knjižnicu. Usluga ljetne radionice, usluga je za djecu gdje oni, samoinicijativno u velikom broju svakodnevno posjećuju knjižnicu. Osim spomenute aktivnosti, organiziraju se i redovita druženja s autorima pa su, tako, organizirana druženja s Mirom Gavranom, Sanjom Pilić, Ivanom Šojat Kuči i brojnim drugima autorima. Nadalje, u foajeu Knjižnice gotovo su svakodnevno dostupne izložbe iz raznih područja. U službi prisutnosti knjižnice u lokalnoj zajednici, također se bave i informiranjem građana, primjerice o parkovima i perivojima grada Osijeka. Osigurali su djeci i druženje s gradonačelnikom te omogućili predstavljanje vlastitih radova stripova, slika, ilustracija, skulptura te predmeta umjetničkih obrta građana. Kroz brojna edukativna predavanja, djecu, ali i odrasle upoznaje s raznim područjima ljudskoga djelovanja te kulturama i državama svijeta. Organizirane su brojne izložbe, predavanja, radionice, književne večeri, projekcije filmova i sl. Odjel za djecu jedan je od najaktivnijih te su gotovo svakodnevno osigurani programi za tu korisničku skupinu. Uvidom u izvještaje GISKO-a kroz istraživano razdoblje razvidna je značajna prisutnost i aktivnost knjižnice u svim stručnim elementima rada s korisnicima. Pokrivena su sva područja djelatnosti, od informativno-referalne preko kulturno promotivne do pedagoškoanimatorske aktivnosti s djecom i mladima. U Tablici I. izražen je broj ukupno ostvarenih aktivnosti Knjižnice za svaku pojedinačnu godinu. God. Broj aktivnosti

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

936

890

915

852

390

412

348

357

371

God. Broj aktivnosti

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

378

482

368

650

606

548

612

457

770

600

Tablica I. Pregled ukupno ostvarenih aktivnosti u Knjižnici kroz istraživano razdoblje18

Dobre rezultate daje i online usluga Referati, seminari, diplomski radovi,19 gdje se zainteresirani mogu obratiti knjižničarima GISKO-a za pomoć pri prikupljanju i odabiru literature na određenu temu. Korisnici u svakome trenutku mogu sugerirati, pohvaliti ili Iskazani podatci dobiveni su analizom godišnjih izvještaja Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Referati, seminari, diplomski radovi. URL: http://knjiga.gskos.hr/referati/ (2018-01-18) 18 19

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 105

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

kritizirati bilo koji segment knjižnice. Naime, na svakom odjelu postoji kutija sa sugestijama i komentarima korisnika, a isto je moguće obaviti i na mrežnoj stranici GISKOa, ali i putem elektroničke pošte. Knjižnica redovito surađuje s osnovnim školama i vrtićima te se organiziraju razne aktivnosti za njih. Isto tako, redovita suradnja je i s Domom umirovljenika i brojnim umirovljeničkim udrugama koje djeluju na području Grada. Svake se godine objavljuju i najčitatelji za djecu i odrasle. Najčitalje se nagrađuje besplatnom članarinom i vrijednim poklon paketom sastavljenim od trenutnih hit naslova. Marketinška djelatnost Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Već je ranije bilo govora o značaju marketinškoga djelovanja neke ustanove. Ukoliko knjižnica želi zauzeti važno mjesto u zajednici, mora se pozabaviti svojom slikom u njoj. U GISKO-u se redovito odvijaju raznovrsne aktivnosti, koje su i medijski popraćene. GISKO nema odjel za marketinšku djelatnost. Naime, sve oblike marketinških akcija obavljaju osobe koje su i osmislile određenu akciju. GISKO ima i svoje stranice na društvenim mrežama. Na Facebooku od 2008., na Instagramu od 2016. dok je na Twitteru prisutan od 2014. Na se taj način želi ostvariti i direktna komunikacija s potencijalnim i postojećim korisnicima. Tamo se redovito izvještava o svim aktivnostima koje knjižnica organizira. U Glasu Slavonije redovito izlaze sve novosti vezane uz Knjižnicu. Isto tako za značajnija događanja koja Knjižnica organizira izrađuju se novi plakati s obavijestima o samom događaju koji se plasiraju u škole i druge ustanove. Knjižnica, također, od 1998. ima i svoju mrežnu stranicu, koja je redovito ažurirana te se svakodnevno nadopunjuje novim informacijama. Knjižnica svake godine izrađuje i promotivne materijale u obliku platnenih vrećica, olovki, USB stikova, blokića, kalendara i sl. Ono što se uviđa kao marketinški nedostatak zasigurno je jedan fiksni tim sa svojim planom djelovanja koji će redovito raditi na promociji GISKO-a. Kao što je spomenuto, na TV i radio postajama pojavljuju se ukoliko se događa neka aktivnost. Kako se aktivnosti odvijaju u skladu s planom i programom rada GISKO-a, tako se odvijaju i njihove promotivne aktivnosti.

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 106

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

315

Istraživanje prisutnosti knjižnice u životu lokalne zajednice na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Istraživanje Istraživanje opisano u ovom radu obuhvatilo je pregled arhiviranih članaka o GISKO-u i njezinim aktivnostima objavljenih u Glasu Slavonije. Knjižnica ažurno arhivira sve članke dnevnoga tiska koji izvještavaju o djelatnosti i aktivnostima, a za ovaj rad istraživano je razdoblje od 2000. do 2018. i to samo za spomenuti tiskani medij. Kroz pregled se pokušalo utvrditi kolika je prisutnost aktivnosti Knjižnice u mediju te značaj koje objave daju prilikom informiranju građana. Cilj i zadatci istraživanja Cilj je ovoga istraživanja utvrditi kolika je pojavnost Knjižnice u Glasu Slavonije. Zadatci istraživanja su utvrditi kolika je stvarna prisutnost GISKO-a u Glasu Slavonije te u kojim se godinama najviše izvještavalo o Knjižnici. Hipoteza GISKO je dovoljno zastupljen u medijima te svojim promotivnim aktivnostima korisničku zajednicu uspijeva u potpunosti informirati o svojim uslugama, Metodologija, instrument, uzorak Pregledavanje dnevnog tiska metodologija je koja je odabrana za ovo istraživanje. Pregled dnevnoga tiska podrazumijevao je analizu arhiviranih članaka u GISKO-u koji izvještavaju o radu i djelatnosti Knjižnice. Sustavno je pregledavan dnevnik Glas Slavonije u razdoblju od 18 godina, od 2000. godine do 2018. godine prilikom čega je pregledano ukupno 1.729 članaka. Rezultati i rasprava Kako bi se dobili podatci o pojavljivanju natpisa o GISKO-u u mediju, odabran je sustavan pregled dnevnoga tiska kao relevantan pokazatelj (Prilog 1.). Naime, građani se lokalne sredine putem dnevnoga tiska obavještavaju o promjenama, događajima i zanimljivostima iz njihove bliske okoline. Kako knjižnica, prikuplja i arhivira sve

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 107

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

informacije o knjižnici koje su objavljene u nekom dnevnom tisku, izvršen je pregled arhive. U tom su se pregledu analizirali članci nastali u posljednjih 18 godina. Bilježili su se članci koji spominju aktivnosti, usluge te druge informacije o knjižnici u dnevnim novinama - Glas Slavonije. Aktivnosti su podijeljene u osam kategorija: izložbe, promocije, radionice, predavanja, književni susreti s autorima, projekcije filmova20 i ostalo.21 Za svaku je aktivnost u tablici naveden broj koliko se puta spomenula u dnevnome tisku u jednome mjesecu. Tako je, primjerice, aktivnost izložbe u siječnju 2000. godine spomenuta dva puta, usluga promocije jednom itd. Na isti je način bilježen i tisak koji je izvještavao o radu GISKO-a. Odnosno, ako je u siječnju 2000. godine bilo pet članaka koji su govorili o GISKO-u, tako su u tablici i zabilježeni. Analizom se željelo utvrditi koliko se aktivnosti GISKO-a pojavljuju u mediju. Tablice pregleda prikazane su u Prilogu 1., a u ovom će se dijelu rada prikazati najznačajniji podaci, odnosno zbirni prikaz za 2001. godinu. Ta je godina odabrana zbog rekordno najnižega broja članaka koji govore o GISKO-u. Isto tako, odabrana je i 2018. zbog rekordno visokoga broja pojavljivanja informacija o Knjižnici u tisku Glasa Slavonije. Prvi slikovni prikaz daje zbir usluga koje su se najviše pojavljivale u Glasu Slavonije tijekom 2001. godine. Zanimljivo je kako je najveći broj zapravo u rubrici ostalo koja se odnosi na problematiku knjižnice, njezinoga prostora, financijske situacije i slično. Sveukupno je u toj godini u Glasu Slavonije objavljen samo dvadeset i jedan članak. (Slika 1.)

Projekcije filmova prvi se put pojavljuju 2008. godine. Zbog njihovoga daljega mogućeg pojavljivanja bilo ih je potrebno uključiti u ovu analizu. 21 Pod kategoriju ostalo pripadaju vijesti koje se odnose većinom na problematiku kojom se knjižnica susreće. Uglavnom, ovdje se radi o problematici knjižnice, nedostacima njezine zgrade, općenito o nabavi knjiga, problemu dostupnosti knjiga hitova, problemu smještaja građe, ali i tematike koje se ne mogu svrstati u usluge knjižnice, tipa hitovi godine, koliko se godišnje čita knjiga, donacije, bibliobusna služba i slično. 20

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 108

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

315

Slika 1. Zbirni prikaz pojavnosti usluga u Glasu Slavonije koje govore o GISKO-u tijekom 2001. godine

S druge strane, rekordna godina prema pojavljivanju u Glasu Slavonije bila je 2018. Tada se, kako istraživanje govori, pojavilo najviše aktivnosti, točnije njih 175. U grafikonu koji slijedi prikazane su aktivnosti koje su bile najzastupljenije. (Slika 2.)

2018. 47

Izložbe

Promocije

Radionice 19

Predavanja

Književni susreti 9

Ostalo Prijekcije filmova 1

Slika 2. Zbirni prikaz pojavnosti usluga u Glasu Slavonije koje govore o GISKO-u tijekom 2018. godine

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 109

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Pregledom pojavnosti Knjižnice u Glasu Slavonije kroz 2018. utvrđeno je kako je broj pojavljivanja u mediju tijekom cijele godine uravnotežen, odnosno da je Knjižnica tijekom godine provodila aktivnosti podjednakim intenzitetom. Tijekom 2018. najviše se pojavljuju informacije u kategoriji ostalo, njih 47. Kategorija ostalo podrazumijeva informacije o radnom vremenu knjižnice, akcijama, tekstovima koji govore o problematici djelovanja knjižnice, intervjui s ravnateljicom ili drugim djelatnicima knjižnice, radovima koji s se obavljali na samoj zgradi ili prostorima ogranaka Knjižnice. Sljedeća najzastupljenija kategorija su predavanja koja su se u Glasu Slavonije pojavila 44 puta. Knjižnica naime s brojnim tematskim predavanjima aktivno sudjeluje u pokrivanju aktualnih tema koja se odnose na područja od dnevno društvena događanja, preko stručnih predavanja pa sve do povijesnih zanimljivosti. Knjižnica je u 2018. ostvarila i zanimljivu suradnju s Doktorskom školom u Osijeku, s kojom kroz predavanja popularizira znanost i jača veze između znanosti, umjetnosti i društva. Istodobno tim se projektom na zanimljivim, javnosti otvorenim, predavanjima upoznaje znanstvena i društvena zajednica s postignućima mlađih znanstvenika te upozorava na važnost knjižnice kao bitnog čimbenika u procesima studiranja, nastavnog, znanstvenog, stručnog, umjetničkog i svakog drugog rada na Sveučilištu. Slijede radionice koje se pojavljuju 37 puta, a najčešće se odnose na rad Odjela za rad s djecom i mladima i American Cornera GISKO. Slijede izložbe s 19 pojavljivanja što se može smatrati lijepom brojkom s obzirom da navedena aktivnost nije primarna djelatnost Knjižnice. Nešto manje pojavljivanja gledajući po kategorijama imaju književni susreti, njih 18 te promocije knjiga, njih 9. Kategorije su to koje se odnose na istu aktivnost s razlikom da su kod književnih susreta prisutni autori, a kod promocija predstavljanje knjiga obavlja se uz pomoć posrednika. Kada spojimo ove dvije kategorije dobije se brojka od 27 aktivnosti koje se odnose na primarnu djelatnost knjižnice. Stavka koja bi u narednim godinama trebala biti već. Ipak, ako se sagledaju druge analizirane godine primjetan je porast broja promocija knjiga kao i susreta s autorima. Također pojavnost u Glasu Slavonije također je u uzlaznoj putanji. (Prilog 1.) Možda jedan od najzanimljivijih pregleda čini osamnaestogodišnji usporedni prikaz cjelokupnoga pregledanog medija. U sljedećem će se grafikonu prikazati zbirno stanje usluga i aktivnosti GISKO-a o kojima je Glas Slavonije izvještavao u razdoblju od 2000. do 2018. (Slika 3.)

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 110

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

315

60 50 40 30 20 10 0

Izložbe

Promocije

Radionice

Predavanja

Projekcije filmova

Književni susreti

Ostalo

Slika 3. Prikaz osamnaestogodišnjeg stanja informiranja o GISKO-u u Glasu Slavonije

Iz slikovnog prikaza može se zamijetiti kako je rubrika ostalo označena tamno plavom bojom najzastupljenija. Navedeno se odnosi na pojavljivanje Knjižnice u mediju o problematici knjižnice, nedostacima zgrade, općenito o nabavi knjiga, problemu dostupnosti knjiga hitova, problemu smještaja građe, informacijama koje se ne mogu svrstati u usluge knjižnice, primjerice hitovi godine, koliko se godišnje čita knjiga, informacije o donacijama i sl. Žuta linija u grafičkome prikazu predstavlja predavanja te se kroz taj prikaz vidi njezin rast tijekom osamnaest godina sa značajnijim intenzitetom rasta zadnje tri godine. Isto tako, siva linija predstavlja radionice te se, uz predavanja, njezin rast najviše zamjećuje tijekom toga osamnaestogodišnjeg razdoblja istraživanja. Također se i kod izložbi, koje se označene svijetlo plavom bojom, vidi progresivni rast koji doseže svoj vrhunac 2011. i 2017. Projekcije filmova najmanje je zastupljena kategorija, a na slikovnom se prikazu može vidjeti u razdoblju od 2008 do 2010. pa od 2016. do 2018. godine. Broj pojavljivanja ove aktivnosti kroz godine istraživanja je zanemariv, a razlog su tomu zakonske odredbe o autorskom pravu koje onemogućavaju prikazivanje bez izričite dozvole autora. Književni susreti s autorima imaju ujednačenu putanju, osim 2003. godine, kada nije bilo niti jednoga susreta s autorima odnosno tisak nije o njemu izvještavao, kao i zadnjih godina kada je primjetan porast pojavljivanja ove aktivnosti u Glasu Slavonije. Književni su susreti na slikovnom prikazu označeni zelenom bojom.

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 111

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slična je situacija i s promocijama književnih djela koje se kako je vidljivo na krivuljama slikovnog prikaza tijekom godina izmjenjuju odnosno preklapaju s književnim susretima. Analizom dnevnog tiska Glasa Slavonije, došlo se do podataka o relativno slaboj prisutnosti informacija u Mediju o Knjižnici od 2000. godine pa sve do 2009. godine, nakon čega se broj članaka povećava gotovo dvostruko. (Slika 4.) Zasigurno jedan od razloga može biti i neobjavljivanje svih tadašnjih aktivnosti Knjižnice. Ono što je zanimljivo jest kako su teme, poput problematike poslovanja, zgrade, nabave građe i slično, ponekad znale zasjeniti podatke o uslugama i aktivnostima. Knjižnica se od 2000. do 2006. godine gotovo isključivo u tisku pojavljivala s pomalo negativnom konotacijom. Od 2006. pa do 2018. zamjećuje se veća pojavnost o aktivnostima i uslugama Knjižnice u Mediju. Općenito govoreći drugi razlog većeg pojavljivanja u medijima može biti i napredak tehnologije koji omogućava brže širenje informacija i obavještavanje o istima. Također, jedan od razloga može biti i promjena u upravljačkim strukturama Knjižnice što je podložno špekulacijama i nije tema ovog istraživanja. Tablica II. prokazuje ukupni pregled pojavnosti GISKO-a u Glasu Slavonije usporediv s brojem ukupno odrađenih aktivnosti u Knjižnici. Iz priložene je tablice vidljiv nerazmjer kod ranije istaknutih "spornih" godina kada je 2001. spomenuta kao godina u kojoj se Knjižnica najmanje pojavljivala u Glasu Slavonije dok je u istoj godini održana respektabilna brojka od 890 aktivnosti. S druge strane, primjetna je povećana pojavnost GISKO-a u Mediju tijekom 2018. godine ali i lijep broj ostvarenih aktivnosti što može sugerirati na bolju povezanost Knjižnice i Glasa Slavonije. U ovom je dijelu također važno naglasiti da ukupno ostvarenim aktivnostima nije vidljiva kategorija "Ostalo" koja se u Glasu Slavonije pojavljuje kao grupa tema koje kroz članke govori o problematici knjižnice, nedostacima zgrade, općenito o nabavi knjiga, problemu dostupnosti knjiga hitova, problemu smještaja građe, ali i tematike koje se ne mogu svrstati u usluge knjižnice, tipa hitovi godine, koliko se godišnje čita knjiga, donacije, bibliobusna služba i slično.

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 112

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

315 Ukup. Ukupno

Godina

Izložbe Promocije Radionice Predavanja Projek.

Knjiž.

Ostalo u Glasu

filmova susreti

ostvarenih aktiv. u

Slavonije GISKO-u.

2000.

936

2001.

890

2002.

915

2003.

852

2004.

390

2005.

412

2006.

248

2007.

357

2008.

371

2009.

378

2010.

111

482

2011.

126

368

2012.

146

650

2013.

606

2014.

155

548

2015.

131

612

2016.

121

457

2017.

166

770

2018.

175

600

234

145

393

329

102

513

1.729

10.842

Ukupno

Tablica II. Ukupni pregled pojavnosti GISKO-a u Glasu Slavonije usporediv s brojem ukupno odrađenih aktivnosti u Knjižnici

Zaključak Narodna knjižnica u društvu može imati različite uloge. Ona može biti mjesto neobveznih druženja do mjesta gdje će se pisati znanstveno-istraživački radovi. Svaka

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 113

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

knjižnica za sebe mora pronaći svoje ciljeve i zadatke koje će ispunjavati. Ono što će svakoj od narodnih knjižnica, gdje god se nalazile, biti jednako jest uslužnost svojim građanima. Knjižničari moraju prepoznati što je to što njihova zajednica treba, te ta saznanja implementirati u svoje aktivnosti i usluge. Ukoliko je nova usluga ili aktivnost osmišljena, a o njima nitko nije obaviješten te ih nitko ne koristi, kao da ni ne postoji. Sustavan rad na marketinškom djelovanju danas je neizostavan za bilo koju vrstu djelatnosti. Raznim se marketinškim metodama građanima lokalne zajednice mogu i moraju prezentirati usluge, aktivnosti te djelovanje knjižnice. Usluge su to koje su u skladu s potrebama građana određene lokalne sredine. Činjenica jest da GISKO nema zadovoljavajuću marketinšku strategiju te ne dopire dovoljno do svih onih do kojih bi trebala. Knjižnica dovoljno ne iskorištava inovativne i kreativne načina promoviranja. Jedini načini njezinoga marketinškoga djelovanja jest kroz najavljivanje aktivnosti kroz medije i aktivnosti na društvenim mrežama. Povremena izrada promotivnih plakata i drugih sličnih materijala morala bi biti intenzivnija. Iako postoje brojni marketinški alati kako privući, postojećeg i potencijalnog korisnika, GISKO ih nedovoljno koristi. Potrebno je u skladu sa financijskim i drugim mogućnostima usustaviti službu koja će se baviti promocijom i marketingom GISKO-a. Isto tako, potrebna je nastaviti pozitivan trend posljednjih godina i nastaviti sa sustavnom prisutnošću u medijima, kako bi knjižnica osvijestila građanima što sve nudi i koje benefite korištenje usluga Knjižnice svakom pojedincu donosi.

Literatura Audunson, Ragnar. The public library as a meeting place in a multicultural and digital context. // Journal of documentation 61, 3(2005), str. 429-440. Emerald. URL: https://www.emeraldinsight.com/doi/full/10.1108/00220410510598562 (2018-1129) Byrne, Alex. Libraries and democracy: management implications. // Library management 25, 1/2(2004). str. 11-16. Emerald. URL: https://www.emeraldinsight.com/doi/full/10.1108/01435120410510201 (2018-1218) Chowdhury, Gobinda; Poulter, Alan; McMenemy, David. Public library 2.0: towards a new mission for public libraries as a ''network of community knowledge''. // Online information review 30, 4(2006), str. 454-460. Emerald. URL:

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 114

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

315

https://www.emeraldinsight.com/doi/full/10.1108/14684520610686328 (2019-0106) Crnjar, Ljiljana; Vugrinec, Ljiljana. Uloga i značaj pokretnih knjižnica u životu lokalne zajednice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3/4(2010), str. 125-139. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Referati, seminari, diplomski radovi. URL: http://knjiga.gskos.hr/referati/ (2018-01-18) Kotler, Philip. Upravljanje marketingom: analiza, planiranje, primjena i kontrola. Zagreb: Mate, 2001. Meler, Marcel. Neprofitni marketing: marketing u kulturi i umjetnosti. Osijek: Ekonomski fakultet, 2003. Mesić, Đurđa. Građa i informacije u zavičajnim zbirkama narodnih knjižnica i načini prikupljanja. // Informatologia Yugoslavica 20, 3/4 (1988). Str. 209-219. Nijboer, Jelke. Cultural enterpreneurship in libraries. // New library world 107, 9/10(2006). str. 454-460. Emerald. URL: https://www.researchgate.net/publication/235288181_Cultural_entrepreneurship_in_li braries Pavičić, Jurica. Strategija marketinga neprofitnih organizacija. Zagreb: Masmedia, 2003. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka: Naklada Benja, 1995. The Public library service: IFLA/UNESCO guidelines for development. München: Saur, 2001. URL: https://www.ifla.org/files/assets/hq/publications/archive/the-publiclibrary-service/publ97.pdf (2019-01-04) Train, Briony. Building up or breaking down barriers? : The role of the public library in adult basic skills education. // Library review 52, 8(2003). Emerald. Str. 394-402. URL: https://www.emeraldinsight.com/doi/full/10.1108/00242530310493806 (2019-0105) UNESCO-ov manifest za narodne knjižnice 1994. / prevela Aleksandra Horvat. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/UNESCOv_manifest_za_narodne_knjiznice.htm (2018-1218)

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 115

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Prilog 1. Istraživanje Mjesec

III

Usluge

VII

VIII

XII

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe

Promocije

Radionice

Predavanja

1 2

1 4

1 1

Ukupno

Mjesec

III

4 1

Ostalo

Usluge

VII

VIII

XII

2001.

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe

Sveukupno

1 1

Radionice

1 1

Ostalo

1 1

Ukupno

Mjesec

III

Usluge

VII

VIII

XII

2002.

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe

Promocije

Radionice

Predavanja

6 1

Predavanja Knjiž. susreti

2000. Sveukupno

Knjiž. susreti

Promocije

1 2

Knjiž. susreti

Sveukupno 2

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 116

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

315

Ostalo

Ukupno

Mjesec

III

VII

VIII

XII

2003.

Usluge

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe

Promocije Radionice

Sveukupno

1 1

Predavanja

2 1

Knjiž. susreti

Ostalo

Ukupno

Mjesec

III

VII

VIII

Usluge

XII

2004.

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe

Sveukupno 2

Promocije Radionice

Predavanja

Knjiž. susreti

Ostalo

Ukupno

Mjesec

1 1

5 1

III

XII

2005.

VII

VIII

Broj aktivnosti kroz mjesece 1

Promocije

1 1

Radionice

Predavanja

Knjiž. susreti

Ostalo

Usluge Izložbe

2 1

1 1

Sveukupno

1 2

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 117

4 3

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Ukupno

Mjesec

III

VII

VIII

XII

2006.

Usluge

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe Promocije

Radionice

Predavanja

Knjiž. susreti

1 2

14 16

Ostalo

Ukupno

Mjesec

III

Usluge Izložbe

Sveukupno

VII

VIII

XII

2007.

Broj aktivnosti kroz mjesece 1

Promocije

1 1

Predavanja

Sveukupno 2

Radionice

1 2

Knjiž. susreti

Ostalo

Ukupno

Mjesec

III

VII

VIII

XII

2008.

Usluge Izložbe

Broj aktivnosti kroz mjesece 2

Promocije Radionice

1 1

Dodajemo još jednu uslugu koja se po prvi put pojavljuje u siječnju 2008.

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 118

filmova22 22

Predavanja Projek.

Sveukupno

10 1

11 2

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Knjiž. susreti

Ostalo

Ukupno

Mjesec

III

Usluge 3

Promocije

Radionice Predavanja

5 11

VII

XII

2009.

VIII

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe

2 1

Projek.

315

2 2

Sveukupno

16 10

filmova Knjiž. susreti Ostalo

Ukupno

Mjesec

III

Usluge

VII

XII

2010.

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe

Promocije

Radionice

VIII

Predavanja Projek.

Sveukupno 2

2 3

4 5

18 13

filmova Knjiž. susreti

Ostalo

1 1

Ukupno

111

Mjesec

III

VII

VIII

XII

2011.

Usluge Izložbe

Broj aktivnosti kroz mjesece 1

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 119

Sveukupno 8

315

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Promocije

Predavanja

Knjiž. susreti

Radionice

126

XII

2012.

Ostalo

Ukupno

Mjesec

III

VII

Usluge

VIII

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe

Promocije

Radionice

Predavanja

1 1 2 3

Sveukupno

Projek.

filmova Knjiž. susreti Ostalo

Ukupno

146

Mjesec

III

VII

VIII

XII

2013.

Usluge

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe

Promocije Radionice

Predavanja

Knjiž. susreti Ostalo

Ukupno

Mjesec

III

Usluge

3 2

Sveukupno 1

VII

VIII

XII

2014.

Broj aktivnosti kroz mjesece

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 120

Sveukupno

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Izložbe

Promocije 5

Predavanja

III

Knjiž. susreti

Ukupno

Mjesec

Radionice

Ostalo

14 14

Usluge

1 7

Promocije

155

VII

VIII

XII

2015.

Radionice

Predavanja

2 1

Knjiž.

53 27

Broj aktivnosti kroz mjesece

Izložbe

315

Sveukupno 1

1 4

39 25 10

susreti Ostalo Ukupno

Mjesec

10 10

131

III

VII

VIII

XII

2016.

Usluge Izložbe

Broj aktivnosti kroz mjesece 1

Promocije

Sveukupno 1

Radionice

Predavanja

Projek.

45 20

filmova Knjiž. susreti Ostalo Ukupno

2 32

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 121

121

315 Mjesec

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

III

Usluge Izložbe

VII

VIII

XII

Broj aktivnosti kroz mjesece 2

Promocije

Radionice

Predavanja

2017. Sveukupno

Projek.

27 1

filmova Knjiž. susreti

Ostalo

III

VII

VIII

Ukupno

Mjesec

11 22

Usluge Izložbe

166

XII

2018.

Broj aktivnosti kroz mjesece 4

Promocije

Radionice

Predavanja

Projek.

1 5

Sveukupno 1

19 5

filmova Knjiž. susreti

Ostalo

Ukupno

175

DIKLIĆ / LUKAČEVIĆ / PETR 122

3. okrugli stol „ZAVIČAJNI FONDOVI I ZBIRKE U KNJIŽNICAMA PANONSKOG PROSTORA : MJESTA SUSRETA I SURADNJE“

ZAVIČAJNA ZBIRKA III. GIMNAZIJE OSIJEK U ŠKOLSKIM PROJEKTIMA I NASTAVI POVIJESTI The county collection of the III. gimnazija Osijek in school projects and History classes Sanja Galic III. gimnazija Osijek, Knjižnica sanja.galic1@skole.hr

Broj bibliografske jedinice

316

UDK /UDC 027.8(497.543) Izlaganje sa znanstvenog skupa / Conference paper Primljeno/Received: 06.09.2018.

Sažetak Školske knjižnice Hrvatske pripadaju školskom i knjižničnom sustavu pa se pri izgradnji knjižnične zbirke III. gimnazije Osijek vodi briga o propisima iz oba sustava. Za zavičajnu zbirku to su Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu i Standard za školske knjižnice. Zbirka je oblikovana sadržajno, ima lokalni ili mjesni karakter i, za sada, obuhvaća monografije o Osijeku. Publikacije građana i o građanima Osijeka nisu izdvojene u zbirku, nego su samo predmetno označene. U radu se prikazuje uloga zavičajne zbirke u redovnoj nastavi povijesti i školskim projektima. Njome se stvaraju uvjeti za interdisciplinarni pristup učenju, istraživanju, razvijanju svijesti o vrijednostima nacionalne kulturne i prirodne baštine, te poticanju duhovnog ozračja škole. Ključne riječi: školska knjižnica, zavičajna zbirka, nastava povijesti, školski projekt Summary Croatian school libraries are part of both school and library systems, which means that by building the book collection of the III. Gimnazija Osijek, regulations of both systems are met. For the county collection the following regulations are applied: Recommendations for arranging the county collection in public libraries and other libraries that collect library county materials and School libraries standard. The collection is formed by content, it has local character and, for now, contains monographs about Osijek. Publications of the citizens and about the citizens of Osijek are not separated in a specific

GALIĆ 127

316

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

collection but only designated. The article examines the role of the county collection in school projects and History classes. Interdisciplinary learning is promoted as well as researching, developing awareness of national cultural and natural values as well as spiritual atmosphere at school. Key words: school library, county collection, History classes, school projects

Uvod Školska je knjižnica specifična po tome što pripada školskom i knjižničnom sustavu. Pri izgradnji knjižnične zbirke uzima se u obzir, uz pravila iz područja knjižničarstva, od Ministarstva znanosti i obrazovanja RH propisani nastavni plan i program te Standard za školske knjižnice1. U njemu su, osim materijalne opremljenosti i potrebne stručne spreme školskog knjižničara, navedene zadaće koje treba ispuniti svaka školska knjižnica: •

promicanje i unaprjeđivanje svih oblika odgojno-obrazovnog rada

•

stvaranje uvjeta za učenje

•

mogućnost prilagodbe prema različitim oblicima učenja i očekivanjima sudionika u procesu učenja

•

pomoć učenicima u učenju, poticanje istraživačkog duha i osobnog prosuđivanja

•

poticanje odgoja za demokraciju

•

razvijanje svijesti o vrijednostima nacionalne kulture, posebno jezika, umjetnosti i znanosti, te vrijednosti multikulturalnosti

•

stvaranje uvjeta za interdisciplinarni pristup nastavi

•

poticanje duhovnog ozračja škole. To znači da je i zavičajna zbirka knjižnice III. gimnazije Osijek izravno uključena u

nastavne i izvannastavne aktivnosti poput školskih projekata.

STANDARD za školske knjižnice, 2000. URL: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/0698.htm (201808-28) 1

GALIĆ 128

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

316

Zavičajna zbirka knjižnice III. gimnazije Osijek Planiranje nabave knjižnične građe za knjižnicu III. gimnazije Osijek odvija se u suradnji s profesorima, poštujući pri tome potrebe njihovih nastavnih predmeta. Tako je zavičajna zbirka nastala u suradnji s profesorima povijesti budući da se u redovnoj nastavi toga predmeta uči povijest zavičaja, odnosno Osijeka, koju učenici samostalno istražuju i prezentiraju na nastavi. Primjetno je da se učenici pri traženju informacija o lokalnoj povijesti najčešće javljaju u školsku knjižnicu, a tek ako u njoj ne nađu potrebnu literaturu idu u narodnu, arhiv ili muzej. Promatrajući zbirku prema Preporukama za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu2, ona je ustrojena prema sadržaju, ima lokalni ili mjesni karakter i, zasada, obuhvaća monografije o Osijeku. Monografije se stručno obrađuje u knjižničnom računalnom programu MetelWin. Katalogizacijom se izrađuje autorski, stručni i predmetni katalog koji je pretraživ lokalno (slika 1.) i mrežno (slika 2.).

Slika 1. Lokalno pretraživanje

Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu. URL: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/Preporuke.pdf (2018-08-28) 2

GALIĆ 129

316

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 2. Mrežno pretraživanje

Mrežnom katalogu se može pristupiti s nekoliko mjesta: sa stranice škole3, sa stranice školske knjižnice s poveznicom na MetelWin Digital Library 4. Svim zavičajnim monografijama dodijeljena je predmetnica OSIJEK, UDK i stručna oznaka u signaturi 908 OSIJEK (slika 3.) te skenirana naslovnica korica kako bi se olakšalo pretraživanje, smještanje na policu i samo pronalaženje. Smještena je u posudbenom prostoru u dijelu stručne građe sa slobodnim pristupom, a polica ima natpis Osijek monografije (slika 4.). Osim iznimaka koji više nisu dostupni na tržištu, svaki naslov ima više primjeraka. Koriste se u istraživanju za izradu referata iz povijesti, obilježavanje obljetnica rođenja ili smrti važnih osoba i godišnjica važnih događaja te školske projekte. Redovno se posuđuju što znači odstupanje od pravila uporabe samo u prostoru knjižnice. Razlog tome je što je zaposlena samo jedna školska knjižničarka pa je knjižnica dostupna korisnicima samo šest sati dnevno u pet radnih dana.

Web stranica školske knjižnice III. Gimnazije Osijek. URL: http://www.gimnazija-trecaos.skole.hr/skola/knjiznica (2019-20-05) 4 MetelWin Digital Library. URL: http://library.foi.hr/m3/kupit.asp?B=198&dlib=1 (2019-20-05) 3

GALIĆ 130

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 3. Stručna oznaka u signaturi

316

Slika 4. Smještaj zavičajnih monografija

Osim monografija o Osijeku za zavičajnu zbirku knjižnica redovito nabavlja djela književnika rođenih, koji su živjeli ili djeluju u Osijeku. Zbog lakšeg pretraživanja i povezivanja sa zbirkom dodijeljena im je predmetnica OSIJEK, no smještena su među djela iz književnosti. Neka su u sastavu obavezne lektire poput Dobriše Cesarića koji je i bio učenik Realne gimnazije, danas III. gimnazije Osijek. Nalaze se na policama određenim za smještaj hrvatske književnosti pa prema tome imaju stručna oznaka u signaturi nacionalne književnosti, a UDK oznaku za stručni katalog proširenu oznakom književne vrste, roda (npr. 821.163.42-1). Djela tražena za čitanje u slobodno vrijeme (Drago Hedl, Jasna Horvat, Julijana Matanović, Ivana Šojat, Đuro Šovagović...), imaju signaturu sa samo početnom oznakom za književnosti na pojedinim jezicima (821). Time im je određen smještaj na polici beletristike. Budući da nije završena predmetna obrada cijelog stručnog fonda knjižnice, neke će monografije iz područja likovne umjetnosti (slika 5.), geografije i biografija dobiti predmetnicu zavičajne zbirke. Treba razmisliti i hoće li ostati smještene unutar stručnog područja ili će promijeniti mjesto na polici i fizički ući u sastav zavičajne zbirke. Ako ih se

GALIĆ 131

316

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

uključi u sastav zbirke, povećat će se njezin fizički obim pa će morati dobiti i novo mjesto u prostoru knjižnice.

Slika 5. Zavičajne monografije iz područja umjetnosti

Osim toga, knjižnica posjeduje izvješća o radu Realne gimnazije, čiji je III. gimnazija Osijek pravni sljednik, koja prema vremenu objavljivanja pripadaju zaštićenoj građi. Značajna su za istraživanja školske, zavičajne i nacionalne povijesti razvoja školstva. Tu bi građu trebalo digitalizirati kako bi se učinila javno dostupnom na mrežnoj stranici knjižnice ili škole. Za to bi, kako navodi Krpan Smiljanec5, trebalo osigurati ljudske kapacitete, suradnju s drugim ustanovama, možda HAZU, Muzej Slavonije ili Odsjek informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Zatim samu realizaciju skeniranja, dodavanja podataka o građi te osiguranja dostupnosti i korištenja. Školski projekti i zavičajna zbirka Obilježje rada s korisnicima školske knjižnice je poticanje samostalnog istraživanja, oblikovanja saznanja, predstavljanja postignutih rezultata i vrjednovanje Krpan Smiljanec, Marina. Lokalna povijest – temelj izgradnje zavičajne zbirke // Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017), str. 59 5

GALIĆ 132

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

316

svog rada. Školskim projektom se usporedno poučava istraživačke metode, informacijska pismenost, povezivanje sadržaja iz različitih predmeta, planiranje vremena i resursa, kritičko i kreativno mišljenje te vještine prezentacije. Osim istraživanja izvora iz zavičajne zbirke školske knjižnice, učenici koriste i druge izvore informacija: druge knjižnice, mrežne stranice, terensko istraživanje, ankete i intervjue. Tema projekta je nekada usko vezana uz Osijek poput velikih školskih interdisciplinarnih projekta provedenih u učenici III. gimnazije Osijek, a u projektima s drugom temom učenici partnerima predstavljaju svoj zavičaj, grad i njegovu okolinu. Cilj projekta Osječka kavana (2003.) bio je upoznavanje kulturnog i povijesnog miljea Osijeka iz drugoga kuta, odnosno saznati nepoznato o poznatom. Učenici su uz mentorstvo profesora istraživali povijest i život poznatih osječkih kavana i café-barova, okupljališta mladih, kako bi upoznavanje kulturološke i sociološke razlike među njima. Također su istraživali pojavu kave i kavana u Europi, što im je zajedničko s Osijekom, te umjetnički život vezan uz kavane: književnost, likovno i glazbeno stvaralaštvo. Informacije su pronalazili u školskoj knjižnici, arhivu, muzeju, pretraživanjem interneta, terenskim istraživanjem, anketiranjem građana i učenika škole, intervjuima članova svojih obitelji i osoba iz javnog i kulturnog života. Rezultate smo predstavili na javnom događanju u kavani Waldinger. Hrvatska kulturna zaklada proglašava 2006. godinom nobelovca Vladimira Preloga (1906.-1998.). Profesori i učenici III. gimnazije su se odlučili pridružiti obilježavanju te godine provedbom projekta Tragom nobelovaca Ružičke i Preloga budući da su obojica kemičari koji su dio života proveli u Osijeku. Lavoslav Ružička je bio nastavnik, a Vladimir Prelog učenik Muške realne gimnazije koje je III. gimnazija pravni sljednik. Projekt je trajao od travnja do studenoga 2006., tijekom kojih su se istraživali razni izvori informacija (slika 6. i 7.), obavili intervjui i anketiranje učenika, pripremili i izveli kemijski i biološki pokusi. Knjižnica je bila mjesto istraživanja o životu i radu nobelovaca Ružički i Prelogu, u njoj su izloženi časopisi i knjige u kojima je prikazan njihov stručni rad i neki podatci iz njihova života (npr. angažiranje V. Preloga za potporu nobelovaca Hrvatskoj tijekom domovinskog rata). Rezultati istraživanja i prikaz pokusa, odnosno predstavljanje projekta, prikazani su široj javnosti kroz Tjedan kemije.

GALIĆ 133

316

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 6. i 7. Časopis Priroda, korišten za potrebe istraživanja

Projekt 100 godina HNK u Osijeku (2007.) usko je vezan uz povijest i sadašnjost djelovanja te značajne nacionalne kulturne ustanove. Istraživan je i njezin utjecaj na politički, kulturni i socijalni život grada. Učenici su do informacija dolazili u samom kazalištu i školskoj knjižnici (slika 8.). Predstavljen je školskom projektnom danu s nizom radionica, prezentacija i izložbom učeničkih likovnih radova.

Slika 8. Monografija korištena za potrebe istraživanja

GALIĆ 134

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

316

Predlagatelj projekta međunarodne suradnje srednjih škola Secesijska baština (2009.-10.) su učenici III. gimnazije Osijek. U projekt su još uključene Theresianum Eisenstadt iz Gradišća i Hrvatska gimnazija iz Budimpešte. Tijekom projekta učenici su istraživali tiskane i e-izvore u školskoj knjižnici i izvan nje, obavili intervju s obitelji Badurina koja živi u osječkoj secesijskoj ulici, u stanu s očuvanim secesijskim obilježjima (slika 9.) i terensko istraživanje. Glavni cilj projekta bio je podizanje svijesti o bogatstvu kulturne baštine secesije i potrebi njezina očuvanja. Osim toga cilj je i upoznavanje životne sredine projektnog partnera što znači da su učenici trebali predstaviti svoj grad (kultura, socijalne, gospodarske i političke prilike). Razvijanjem suradničkih odnosa medu školama i građanima (roditelji, prijatelji, rodbina) učenici i profesori su uočili bogatstvo različitosti i sličnosti koje podižu vrijednost zajedništva u očuvanju kulturne baštine.

Slika 9. Secesijska obilježja

Predstavljanje zavičaja (slika 10.), samim tim i korištenje zavičajne zbirke, uvijek je obavezno i u ostalim međunarodnim projektima. Upoznajmo Kopački rit i Neusiedler See (2009.) je projekt suradnje s gimnazijama iz Gradišća koji za jedan od ciljeva ima njegovanje nacionalne kulturne i prirodne baštine. Projekt je ostvaren kao istraživanje na terenu, u školskoj knjižnici, muzeju (slika 11.), u okviru nastave te međusobni posjet i razmjena iskustava učenika i profesora. Učenici su u skupinama istraživali razne teme

GALIĆ 135

316

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

vezane uz projekt. Upoznati su s načinom izrade umnih mapa, istraživanja raznih izvora informacija te izrade postera i PP-prezentacije. Rezultate istraživanja su prikazali na posterima i PP-prezentacijama koje su preveli na engleski i njemački jezik. Iste su javno prikazali u svojoj i inozemnoj školi u nazočnosti sponzora i javnih medija. Sudjelovali su u prijavi i predstavljanju projekta na natječaju Savjeta mladih Osječko-baranjske županije. Projekt je proveden uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, Savjeta mladih Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka. Učenici i nastavnici su tijekom međusobnih posjeta smješteni kod učenika i kolega partnerskih škola.

Slika 10. Terensko istraživanje

Slika 11. Posjet muzeju

U međunarodnom projektu Učinimo svoj svijet nenasilnim mjestom življenja (2010.) koji za jedan od ciljeva ima razvijanje i njegovanje kulture nenasilja. Projekt obuhvaća terensko istraživanje, u školskoj knjižnici, nastavu i međusobni posjet učenika i profesora. Aktivnostima smo skrenuli pozornost na različite načine korištenja slobodnog vremena (slika 12.) kako bi se smanjilo napetost mladih ljudi koja dovodi do agresivnog ponašanja, poticali razvoj tolerancije i razumijevanja među mladima i njihovim okruženjem. Svrha partnerstva je pružiti priliku objema školama da rade na istim temama i da uoče razlike i sličnosti između načina života u različitim društvima. Na maštovit i uzbudljiv način želimo dovesti nasilno ponašanje u zajednički fokus, tako da su svi partneri budu svjesni da je

GALIĆ 136

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

316

ono što se čini kao lokalna tema zapravo podijeljeno univerzalno diljem Europe, iako u različitim oblicima. Cilj projekta suradnje sa školama iz Mađarske i Slovenije Ne želim biti kap, nego želim biti slap! (2015.-16.) je promicanje solidarnosti, suosjećanja i dijeljenja. Provedene su projektne aktivnosti projektne aktivnosti u kojima smo se družili i pomagali na razne načine osobama koje ne mogu na uobičajen način ostvariti osnovne životne potrebe, bez obzira jesu li one materijalne, društvene ili intelektualne naravi. Bila su to druženje u radionicama (slika 13.) izrade uporabnih predmeta, radionice čitanja, pomoć u učenju, sportske aktivnosti tijekom kojih učenici i profesori upoznaju životne sredine projektnih partnera (kultura, socijalne, gospodarske i političke prilike). Razvijaju se suradnički odnosi medu školama i građanima (roditelji, prijatelji, rodbina), uočava te prihvaća bogatstvo različitosti i sličnosti koje podižu vrijednost zajedničkog djelovanja u očuvanju kulturne baštine.

Slika 12. Slobodno vrijeme mladih

Slika 13. Održavanje radionica

Nastava povijesti Već je rečeno kako je školska knjižnica podrška nastavnom procesu i da knjižničarka u planiranju izgradnje fonda surađuje s predmetnim nastavnicima. Zavičajna zbirka je oblikovana u skladu s planom i programom nastave povijesti. U svakom razredu učenici u referatima i prezentacijama obrađuju zadane teme: u 1. razredu je tema Rimska Mursa. Učenici 2. razreda obrađuju Srednjovjekovni Osijek, Turski Osijek, Sulejmanov most, Izmjene strukture stanovništva Osijeka, Osječke Franjevce (slika 14.) i Plemićke obitelji.

GALIĆ 137

316

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Najveći broj tema je u 3. razredu: Masoni u Osijeku, Obitelj Pejačević, Tiskarstvo u Osijeku, Gradnja Tvrđe u 18. stoljeću, Spomenik umirućem vojniku, Hrvatski sokol, Osječka katedrala, Osječke gimnazije, Perivoji i parkovi Osijeka, Osječka groblja, HNK Osijek, Secesija u Osijeku, Družba braće Hrvatskoga zmaja, Industrija Osijeka 19. stoljeća, Bankarstvo u Osijeku 19. stoljeća, Ulice i trgovi Osijeka. U 4. razredu su teme vezane uz 20. stoljeće: Četnički pokret u Osijeku, Židovi u Osijeku, Saveznička bombardiranja Osijeka, Nestanak Folksdojčera, Osijek u Domovinskom ratu (slika 15.).

Slika 14. i 15. Literatura korištena u nastavi povijesti

Knjižnica III. gimnazije Osijek za istraživanje većine tema posjeduje monografije skupine autora ili znamenitih Osječana poput: Marije Malbaša, Ivana Mažurana, Stjepana Sršana, Zlate Živaković Kerže i drugih. O nekim temama je pisano u enciklopedijama ili zbornicima, a za neke su dostupni i mrežni izvori.

Zaključak Školske knjižnice se pri izgradnji zavičajne zbirke vode nastavnim planom i programom, Standardom za školske knjižnice i Preporukama za ustroj zavičajne zbirke. Zavičajna zbirka knjižnice III. gimnazije Osijek nastala je u suradnji s profesorima

GALIĆ 138

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

316

povijesti, a koristi se pri istraživanju različitih tema u školskim projektima i nastave povijesti. Sadrži stručno i predmetno obrađene monografije o Osijeku, dok su djela njezinih građana većinom smještena u okviru struke ili umjetnosti kojoj pripadaju. Pri predmetnoj obradi monografija iz područja likovne umjetnosti, geografije i biografija čiji se sadržaj odnosi na Osijek, znamenite Osječane ili su njihov rad trebaju dobiti predmetnicu zavičajne zbirke. Treba razmisliti i hoće li ostati smještene unutar stručnog područja ili će promijeniti mjesto na polici i fizički ući u sastav zavičajne zbirke, a time i o njezinom prostornom smještaju. Zavičajnu zbirku potrebno je i dalje razvijati, nabavljati nove naslove i primjerke uzimajući u obzir novi kurikulum nastave povijesti, potrebe učenika i nastavnika. Na žalost, neka izdanja monografija koje se bave zavičajnom poviješću 20. stoljeća su rasprodana i nedostupna pa će ih biti potrebno potražiti antikvarno ili na neki drugi način. Problem sustavne izgradnje zbirke je financiranje školskih knjižnica koje je ovisno o odlukama Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i osnivača. Planirana digitalizacija izvješća o radu Realne gimnazije ovisi o nekoliko čimbenika. Pitanje je zainteresiranosti i financijskih mogućnosti škole i mogućih partnera budući da takav projekt ne može provesti jedna osoba bez odgovarajuće tehničke i informatičke opreme.

Literatura Bujanić, Katarina. Značaj zavičajne zbirke u zajednici. Zagreb: Filozofski fakultet, 2014. URL: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4590/1/Katarina%20Bujani%C4%87_Diplomski %20rad. pdf (2019-05-24) Krpan Smiljanec, Marina. Lokalna povijest – temelj izgradnje zavičajne zbirke // Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, 2017. URL: http://www.knjiznicarstvo.com.hr/wp-content/uploads/2018/09/288_KrpanSmiljanec.pdf (2019-05-24) Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu, 2009. URL: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/Preporuke.pdf (2018-08-29)

GALIĆ 139

316

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Standard za školske knjižnice, 2000. http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/0698.htm (2018-08-28)

URL:

Vlašić, Armida. Zavičajna zbirka narodne knjižnice na primjeru Gradske knjižnice i čitaonice Mali Lošinj: diplomski rad. Rijeka: Filozofski fakultet, 2015. URL: https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:182/preview (2019-05-24)

GALIĆ 140

PROMOCIJA KULTURNE BAŠTINE GRADA OSIJEKA KROZ PROJEKT „U OSSIKU SLOVIMA IVANA MARTINA DIVALDA“ Promotion of the cultural heritage of Osijek through the project “In Ossik through words of Ivan Martin Divald“ Ksenija Kesegi-Krstin Ugostiteljsko-turistička škola, Knjižnica ksenija.kesegi.krstin@gmail.com UDK /UDC 908:027.8>(497.543) 027.8:338.48>>(497.543) Izlaganje sa znanstvenog skupa / Conference paper Primljeno/Received: 29.12.2018.

Broj bibliografske jedinice

317

Sažetak Rad će predstaviti provedene aktivnosti nastale u projektu U Ossiku slovima Ivana Martina Divalda čiji su ciljevi bili: oživjeti zavičajnu zbirku Ivana Martina Divalda i promovirati Osijek kao odredište kulturnog turizma, postaviti spomen ploču na zgradu prve svjetovne tiskare i pokrenuti inicijativu „opisnog naziva“ ulica na primjeru¨ Ivan Martin Divald, prvi svjetovni tiskar,18. stoljeće. Radi zahtjevne procedure izmjene naziva ulica, zadnji cilj nije ostvaren. Ivan Martin Divald je povijesna osoba čija ostavština privlači pažnju kako domaćih stanovnika, tako i putnika namjernika. Projekt je rezultat sudjelovanja u programu Jačanje kompetencija strukovnih zanimanja za turizam, čiji je organizator Ministarstvo turizma. Odgovarajući na zahtjeve natječaja, provedene su razne aktivnosti koje su rezultirale izradom edukativnih materijala, turističkih proizvoda i postavljanjem spomen ploče na kuću u kojoj je djelovala Divaldova tiskara. Istražujući kulturnu povijest svoga grada i njegove znamenite osobe, školski knjižničar pruža odgovore na pitanja: kako knjižnice/knjižničari mogu biti promotori kulturno-povijesne baštine i može li zavičajna zbirka biti turistički zanimljiv proizvod? Školska knjižnica sastavni je dio obrazovnog procesa stoga poslovi školskog knjižničara obuhvaćaju: odgojno-obrazovni rad, stručne knjižničarske poslove, kulturnu i javnu djelatnost i stručno usavršavanje. U ovom slučaju naglasak je na korelacijskom pristupu drugim predmetima, kulturnoj i javnoj djelatnosti, povezivanju s institucijama lokalne zajednice te promociji škole. Ključne riječi: Zavičajna zbirka, kulturno-povijesna baština, kulturni turizam, kulturna i javna djelatnost školske knjižnice

KESEGI-KRSTIN 141

317

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Abstract The paper will present the activities carried out in the project named “In Ossik through words of Ivan Martin Divald”, whose primary goal was the revival of the printing craft as well as the collection of regional items by Ivan Martin Divald, the first secular printer in Osijek, the promotion of Osijek as a destination for cultural tourism, the set up of a memorial plaque on the building of the first secular printing house and to initiate "a descriptive name" of the streets in the example of Ivan Martin Divald, the first secular printer, 18th century. Because of demanding procedure of the changes of street names, the last goal was not achieved. Ivan Martin Divald is a historical figure whose legacy draws the attention to local residents, as well as travellers. The project is a result of participation in the program „Strengthening the competencies of vocational education for tourism“, organized by the Ministry of Tourism. Responding to the demands of the competition, various activities were carried out, which resulted in creation of educational materials, tourism products and placing the memorial plaque on the house where Divald’s printing house acted. By exploring the distinguished individuals and cultural heritage of his/her town, the school librarian answers the following questions: How can libraries / librarians be the promoters of cultural and historical heritage and can tourism benefit from a product like the collection of regional items? The school library is an integral part of the educational process so school librarians’ job includes: educational work, professional library activities, cultural and public activity and professional development. In this case, the emphasis is laid on cultural and public activity, connecting with the local institutions and promoting the school. Keywords: The collection of regional items, cultural and historical heritage, cultural tourism, cultural and public activity of the school library

Uvod Kulturna je baština temelj nacionalnog identiteta svakog naroda. Hrvatska je zemlja bogate kulturne baštine koju treba očuvati i predstaviti. Tko je pozvan graditi kulturni identitet učenika i njegovati ljubav prema zavičajnicima? Osim nastavnika svakako svoju zadaću u tom poslu imaju i knjižničari. Njihove su aktivnosti propisane Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 4., st. 3., u kojem se ističe da je škola dužna:

KESEGI-KRSTIN 142

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

317

• Osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima; razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta I Nacionalni okvirni kurikulum ističe sljedeće: • Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnog identiteta pojedinca. Danas u doba globalizacije, u kojem je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, čovjek treba postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu.1 Djelatnosti i aktivnosti školskog knjižničara proizlaze iz činjenice da je školska knjižnica u sastavu odgojno-obrazovne ustanove. Njezini su ciljevi i zadaće usklađeni s vizijom i misijom škole, školskim kurikulumom i godišnjim planom i programom rada. Namijenjena je svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i stručna potpora svim nastavnim, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Uključivanje školske knjižnice u odgojno-obrazovni rad provodi se kroz: timsku nastavu, istraživačke grupe, stvaralačke radionice, izložbenu djelatnost i suradnja s profesorima, stručnim vijećima, pedagogom i ravnateljem.2 Ovaj je projekt primjer međupredmetnog povezivanja i timskog rada, jer su u njega uključeni predmeti: povijest, marketing u turizmu i engleski jezik. Kulturni turizam Kulturni turizam smatra se turizmom specijalnih interesa te se definira kao posjete osobe izvan njihova stalnog mjesta boravka, motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije. 3 Teme našeg projekta, knjižnica, tiskarstvo i zavičajna zbirka, odredile su kategoriju turističke ponude u kojoj smo prijavljivali projekt. Kulturni turizam, prema kriteriju atraktivnosti, ulazi u skupinu potencijalno vodećih proizvodnih grupa hrvatske turističke ponude. Zadaća kulturnog turizma je: da Hrvatska bude novo, sadržajno i Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. 2010. MZOS. Zagreb. Str. 14. 2 Kesegi - Krstin, Ksenija. Uloga knjižnice u školskom kurikulumu. URL: https://ksenijakesegikrstin.wixsite.com/moja-knji/djelatnost (2017-1-9) 3 O kulturnom turizmu. URL: http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/okulturnomturizmu/ (2018-12-19) 1

KESEGI-KRSTIN 143

317

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

zanimljivo kulturno odredište da veći gradovi budu uvršteni u zanimljive kulturnoturističke itinerere, da se osigura, pristup novim tržišnim segmentima, da Hrvatska bude destinacija bogate kulturno-povijesne baštine.4 Za Hrvatsku relevantni proizvodi kulturnog turizma definirani su Strategijom razvoja turizma RH do 2020. ( NN 55/ 2013 ) i uključuju: gradski turizam, turizam baštine, turizam događanja, kreativni turizam i vjerski turizam. Rast potražnje za kulturnim turizmom uvjetovan je socio-demografskim promjenama kao i promjenama životnog stila i većim stupnjem obrazovanja, porastom broja starijih stanovnika koji imaju izražen interes za kulturu. Ključni izazovi u Tvrđi odnose se upravo na slab razvoj i investiranje u ekonomske, odnosno prvenstveno turističke potencijale Tvrđe koji su nedovoljno iskorišteni. Tvrđa do sada nije bila prepoznata kao potencijalni kulturno-turistički centar, kako u okruženju grada Osijeka i Osječko-baranjske županije tako i šireg područja Slavonije. 5 Kako ističu autori, Špoljarić-Kizivat, M., Krpeljević,Lj., Petković,S., uloga knjižnica u turizmu može biti informacijska, obrazovna, atrakcijska i druga, kao mjesto interkulturalne interakcije između turista i domaćina, gdje do izražaja dolazi njihova funkcija nositelja i čuvara kulturnog identiteta.6 Rad na školskim projektima potiče informacijsku i informatičku pismenost, kritičko mišljenje i vještinu donošenje odluka. Učenici razvijaju komunikacijske i predstavljačke vještine, a nastavnici razvijaju timski rad i jačaju vezu s gospodarstvom, u ovom slučaju s gradskim i turističkim uredima. Ciljevi projekta U Ossiku slovima Ivana Martina Divalda bili su: •

Oživjeti zavičajnu zbirku I. M. Divalda i promovirati Osijek kao odredište kulturnog turizma

•

Postaviti spomen ploču na zgradu prve svjetovne tiskare u gradu Osijeku s QR codom

•

Pokrenuti inicijativu „opisnog naziva“ ulica na primjeru: Ivan Martin Divald, prvi svjetovni tiskar, 18.stoljeće

Akcijski plan razvoja kulturnog turizma. URL: http://www.mint.hr/UserDocsImages/arhiva/150629_askcijski_kulturni-turizam_s.pdf (2018-12-19) 5 Strateški i akcijski plan obnove osječke Tvrđe 2014. - 2020. godine. URL: https://www.aoot.hr/upload/AGENCIJAZAOBNOVUTVRDJE-STRATEGIJA2015.pdf (2018-12-19) 6 Špoljarić- Kizivat, Marijana; Krpeljević, Ljiljana; Petković, Siniša. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek – knjižnica s pričom.// Zbornik radova 1. Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Knjižnice i kontinentalni turizam Beli Manastir/ uredile Kretić Nađ, Marija ; Benić, Renata. Beli Manastir : Gradska knjižnica Beli Manastir, 2016. Str. 17-37. 4

KESEGI-KRSTIN 144

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

317

Tko je Ivan Martin Divald? O podrijetlu i prezimenu znamenitog osječkog tiskara nema sigurnih podataka, ali se kao moguće navodi švicarsko-francusko podrijetlo. Prezime Divald javlja se i u Mađarskoj, također u vezi s grafičkom strukom. U osječkim maticama zapisano je i prije dolaska prvog tiskara Divalda u Osijek, ali se ne zna je li osječki tiskar imao rođakâ u gradu. U spisima, dokumentima i impressumu prezime je pisano različito: Dibald, Dibaldt, Diewaldt, Diwald, Diwaldt, Ribaldt, jednom čak i Tybolt. Ustalio se oblik Divald, kako je navedeno u osmrtnici Ivana Martina (1743. –1806.).7 Poznato je da je rođen 1743. te da je tipografski zanat izučavao u Beču. U Osijek je došao 1775. godine iz tadašnjeg Budima. Iste je godine dobio carski privilegij (dozvolu) za tiskarski zanat od „velike kraljice i prosvijećene vladarice“ Marije Terezije. Tiskara je u svojim početcima služila za potrebe crkve i dušobrižništva, što se djelomično i očituje u tematici njegovih knjiga. S druge strane, Divald je već 1776. nastupio i u polju prosvjete tiskajući Lanosovićev Uvod u latinsko ričih slaganje i Reljkovićevu Ovčarnicu, gospodarski priručnik u kojemu je dao savjete o uzgoju ovaca. Nabavkom njemačkih slova (1777.) u Divaldovoj tiskari tiskana je prva knjiga na njemačkom jeziku, naslova Illirien. Osječani su prepoznali vrijednost njegovoga rada i 1789. godine izabrali ga za gradskoga vijećnika. Ženio se dva puta. Prva žena Ana Marija rodila mu je tri kćeri koje su vrlo brzo umrle. Njegova druga žena Magdalena Kihler, rodila mu je pet sinova i jednu kćer.8 Nakon smrti Ivana Martina Divalda, 1806. godine, u ime njegovih maloljetnih sinova tiskaru je vodio Divaldov pomoćnik Fridrik Zink, a u razdoblju od 1813. do 1819. bila je pod gradskim nadzorom. Potom su je preuzeli: sin Martin Alois Divald (od 1819. do 1844.), snaha Juliana Divald (od 1844. do 1846.) te najstariji sin, Ivanov unuk, Dragutin Karl Divald (od 1846. do 1857.). koji je preselio tiskaru u Šamačku ulicu i 1849. godine tiskao prve osječke novine Der Volksredner. Osječka je tiskara bila jedina na cijelom području Slavonije sve do godine 1862. kada je Miroslav Kraljević otvorio tiskaru u Požegi. Nakon 1857. tradiciju Divaldova tiskarstva u Osijeku nastavljaju mnogi privatni tiskari (Dragutitn Lehmann, Gustav Wagner i Jakob Frank….) sve do Prve hrvatske dioničke tiskare.9

Hrvatski biografski leksikon. URL: http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4849 (2019-5-21) Essekeri. URL: http://essekeri.hr/divald-ivan-martin.html (2019-5-21) 9 Krpeljević, Ljiljana ; Špoljarić, Marijana. Iz spomeničkog blaga Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 1/2(2013), str. 247-260. 7 8

KESEGI-KRSTIN 145

317

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Ivan Martin Divald prvi je svjetovni tiskar u Osijeku. Njegova je tiskara omogućila širenje prosvjetiteljstva i kulturni napredak Slavonije. U drugoj polovici 18. st. Ivan Martin Divald postavio je temelje grafičkoj industriji u Osijeku. Tiskarski obrt u obitelji Divald bio je punih osamdeset godina, a jedna od najdužih osječkih ulica nosi njegovo ime još od davne 1925. godine. Preminuo je 28. veljače 1806. godine u 63. godini. Sahranjen je na osječkom Novogradskom groblju, a današnji ostaci slomljenog spomenika, kao i čitav grob, nimalo ne služe na čast današnjim Osječanima.10 Zavičajna zbirka Divaldiana Zavičajna zbirka predstavlja pisanu baštinu zavičaja. Ona očituje kulturnu i društvenu povijest određene sredine. Zavičajne zbirke osnivaju sve vrste knjižnica, ali najčešće narodne knjižnice. Prema zemljopisnom području koje obuhvaća, zbirka može biti: lokalna, subregionalna ili regionalna. Zavičajna zbirka prikuplja građu zabilježenu na svim vrstama medija. Jednom uključena građa trajno se čuva. Upravo su ex librisi, različite bilješke na marginama i koricama, posvete, autorski potpisi i ilustracije, ukrasi, uvezi i slični elementi oni koji knjižnoj građi, a posebno zavičajnoj, daju drugu dimenziju – pridonose njezinoj muzeološkoj vrijedosti i ulozi.11 Zavičajna građa ne svjedoči samo o povijesti Osijeka, već progovara i o prethodnim vlasnicima samih knjiga, o poznatim i manje poznatim Osječanima, o njihovim navikama, područjima zanimanja, intelektualnoj znatiželji, literarnom ukusu i sl. Essekiana obuhvaća tiskarsko-izdavačku djelatnost Osijeka i njegovih zavičajnika od samog početka osječkog tiskarstva 1742. intenzivno do 1945. godine. Nastala je na temelju Osječke bibliografije Marije Malbaše. Mrežni katalog Zavičajne zbirke Essekiane dostupan je na stranicama Muzeja Slavonije.12 Divaldiana sadrži djela tiskana u Divaldovoj tiskari od 1775. do 1856. godine i to: 278 latinskih, 203 hrvatska i 72 njemačka izdanja. S Divaldovom tiskarom započinje tiskarskoizdavačka djelatnost širenja prosvjetiteljstva u Slavoniji. Najpoznatiji prosvjetitelji tiskali su svoja djela u Divaltovoj tiskari: Matija Antun Reljković, Ivan Velikanović, Matija Petar Katančić, Antun Kanižlić, Josip Antun Turković. Primjerci su

Essekeri. URL: http://essekeri.hr/divald-ivan-martin.html (2019-5-21) Knežević, Ivana. Muzejska uloga Zavičajne zbirke Essekiane u Muzeju Slavonije.// Muzeologija 48/49(2012), str. 253-262. 12 Essekiana. URL: http://www.mso.hr/essekiana/katalog.php (2018-12-19) 10 11

KESEGI-KRSTIN 146

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

317

dobro očuvani, zaštićeni u kartonskim kutijama i smješteni u trezoru. Zbirka je katalogizirana i dostupna kroz knjižnični katalog. Iz zbirke izdvajamo dva djela: Satir iliti divji čovik, Matije Antuna Reljkovića. Prvo djelo hrvatske književnosti sa svjetovnim sadržajem, nastankom vezano za Slavoniju. Didaktično i prosvjetiteljsko djelo u kome on kudi/grdi i poučava Slavonce. Djelo je tiskano 1775. godine. Uz navedenu kulturno-povijesnu jedinstvenost samoga primjerka, važna je i njegova znanstvena vrijednost, posebno sveučilišnim profesorima koji i danas, više od dva stoljeća nakon prvoga tiskanog izdanja, izučavaju to djelo u sklopu hrvatske književnosti, posebice slavonske književnosti ili povijesti hrvatskoga jezika.13 Posebni je značaj knjige Život Sv. Eustahija, Josipa Antuna Turkovića, tiskane 1795. godine, jer se sastoji od dva sveska, prva je ilustrirana knjiga tiskana u Osijeku i donosi ex libris svih svojih vlasnika. Predgovor mora biti snažan i uvjerljiv, čitatelju se mora jasno i neuvijeno dati do znanja koliku će korist imati od čitanja knjige. … Rječiti i uvjerljivi predgovori poput Turkovićeva svjedoče nam o duhovnim i intelektualnim obzorjima pojedinaca, no oni nam izdvojeni ne govore mnogo o uvjerenjima šire književne zajednice. Šesti i sedmi odlomak Turkovićeva predgovora Xivotu svetoga Eustachie zacijelo su najveći hvalospjevu pisane riječi u slavonskoj književnosti 18. st.14 Oko tiskare počeli su se okupljati književnici i jezikoslovci, u njoj se tiskaju djela Josipa Paviševića, Ivana Velikanovića, Matije Petra Katančića, Antuna Kanižlića, Ivana Stojanovića, Marijana Lanosovića, ali i elegije prigodnih latinskih pjesnika, disputacije učenih teologa, maleni molitvenici što ih se na stotine prodavalo po prošteništima u Aljmašu, Vukovaru, Judu te narodni kalendar Za korist i zabavu Slavonaca.15 Tijekom 18. st. veliki broj ilustriranih naslovnica dolazi iz tiskare Ivana Martina Divalda. Njih 13 otisnuto je u Divaldovoj tiskari u Osijeku u razdoblju od 1779. do 1800. godine. Bogato ukrašene ukazuju na baroknu ostavštinu i daju nam do znanja da su ilustracije činile važan segment u kompoziciji naslovne stranice, a neke od njih mogle su imati i funkciju da svojom vizualnošću potaknu čitatelje da koriste knjigu. S naslovne je stranice moguće iščitati namjenu ili svrhu koja je nekom djelu pridodana. Autori i tiskari Knežević Križić, Ivana. Kulturno-povijesna i znanstvena vrijednost Zavičajne zbirke Essekiana Muzeja Slavonije Osijek. // Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. – ISSN 1332-456X. – 29 2013),str. 165-179. 14 Velagić, Zoran. Važnost čitanja i slavonska knjiga 18. stoljeća. // Osječki zbornik. ISSN 0473-4882. 28 (2007), str. 303-310. 15 Sablić Tomić, Helena ; Mesić, Hrvoje. Digitalni surogati tiskarstva osječkoga Nutarnjeg grada kao primarni baštinski izvor. // Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 20, XIII (2018), str. 106-122. 13

KESEGI-KRSTIN 147

317

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

na taj su način mogli olakšati čitateljima odabir knjiga, definirajući svrhu ili namjenu koju ona ima.16 Slavonije O projektu U Ossiku slovima Ivan Martina Divalda Metode rada U vrijeme sveopće digitalizacije i otuđenosti čovjeka od njegovih socijalnih i kulturnih korijena, činilo se da je pravo vrijeme za pokretanje ovog projekta. Školska knjižničarka ovim je projektom pokazala složenost poslova koje ima autor i voditelj projekta. U pripremi korelacijskog sadržaja iz nastave povijesti rodila se ideja o istraživanju života i rada Ivana Martina Divalda, prvog svjetovnog tiskara u Osijeku. Kao i svako putovanje, projekt započinje u školskoj knjižnici gdje su učenici istraživali literaturu, u tiskanom i elektroničkom obliku, o povijesti grada i kulturnom turizmu. S obzirom na temu istraživanje je nastavljeno u Državnom arhivu, Muzeju Slavonije, Franjevačkom samostanu i Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici. Ondje su učenici imali priliku upoznati se s načinom korištenja arhivske i muzejske građe, pravom na pristup informacijama, autorskom pravu, citiranju i načinima navođenja. S obzirom na količinu informacija i opseg posla koje je bilo potrebno obaviti učenici su podijeljeni u nekoliko interesnih skupina. Prva je skupina sastavila i provela anketu o poznavanju rada Ivana Martina Divalda i mogućnostima uključivanja tiskarskog/ starih zanata u turističku ponudu grada. 17 Anketirani su slučajni prolaznici i obrtnici u Ulici Ivana Martina Divalda. Rezultati su bili poražavajući i potvrdili su početnu hipotezu o slabom poznavanju lokalne povijesti.

Kristek,A. Recepcija knjiga tiskanih hrvatskim jezikom u 18. st. : tekstualna organizacija i oblici interakcije čitatelja s knjigom. Doktorski rad. Str.94. URL: https://dr.nsk.hr/islandora/object/unizd%3A1918/datastream/PDF/view (2019-5-21) 17 S obzirom da je projekt rađen za potrebe Ministarstva turizma, osim tiskarskog u turističku ponudu grada uključeni su i ostali stari zanati (urar, šeširdžija, zlatar, medičar, voskar…) 16

KESEGI-KRSTIN 148

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

317

Slika 1. Replika tiskarske preše

Druga se skupina učenika

bavila

vizualnim identitetom projekta (nastava

marketinga). Dogovoreno je što će biti turistički proizvod - brošura i svitak otisnuti na grafičkom klišeju (izrađenom prema Divaldovom dokumentu). Učenici su pripremili tekst za spomen ploču u QR formatu.

Slika 2. Originalni dokument tiskan u Divaldovoj tiskari iz 1845.

KESEGI-KRSTIN 149

317

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 3. Svitak je otisnut na grafičkom klišeju čiji je sadržaj moguće mijenjati

Slika 4. QR kod sadrži biografske podatke o I. M. Divaldu

Treća skupina učenika je pripremljene materijale prevela na engleski jezik i snimila promocijski film o životu i djelu I. M. Divalda.18 U završnom dijelu projekta učenici su posjetili grob obitelji Divald i razočarani zatečenim stanjem (zapuštenost humka i slomljen spomenik) poslali pismo namjere Družbi hrvatskoga zmaja sa željom da se spomenik i natpis na njemu obnove. Nakon završetka projekta organizirano je predstavljanje projekta i tom je prilikom postavljena spomen ploča na zgradu u kojoj je djelovala Divaldova tiskara (ulica Franje Markovića 7). Na javnom predstavljanju projekta sudjelovali su učenici Glazbene škole Franje Kuhača, partneri projekta, predstavnici turističkih vodiča i medija.

Film je dostupan na URL: https://www.youtube.com/watch?v=hNGqn5xr1zg&t=43s (2019-5-21)

KESEGI-KRSTIN 150

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 5. Spomen ploča sa QR kodom

317

Slika 6. Kuća u kojoj je djelovala Divaldova tiskara

Ishodi S obzirom na odgojno-obrazovnu djelatnost školske knjižnice, sudjelujući u ovom projektu, učenici su ostvarili predviđene ishode. Kognitivne •

usvojiti faze istraživačkog rada po metodi BIG6

•

definirati pojmove autor, autorsko pravo, citat i parafraza

•

vježbati pravilno napisati popis korištenih izvora

Afektivne •

usvojiti vještine timskog rada

•

njegovati ljubav prema kulturno-povijesnoj baštini svoga zavičaja

•

usvojiti elemente građanskog odgoja (svjesnost kulturnog pluralizma)

Psihomototoričke •

uspješnije pronalaziti informacije u tiskanim i elektroničkim izvorima

•

unaprijediti vještine rada u skupinama

•

uvježbati vještine javnog predstavljanja • primijeniti stečena znanja u daljnjem pisanju radova

KESEGI-KRSTIN 151

317

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Rezultati projekta Turističkoj zajednici grada Osijeka predložili smo uređenje prostora Divaldove tiskare 19 u kojoj bi kostimirani animator posjetiteljima predstavio tiskarski zanat. Na replici tiskarske preše posjetitelji bi, slažući tekst koji žele, izradili svoj personalizirani svitak. Primjereni/uređeni prostor tiskare, postao bi mjesto za druga kulturna događanja ( predstavljanje knjiga, komorne koncerte ili izložbe). Tiskara bi bila

namijenjena

domaćim i stranim turistima, učenicima i studentima, kao mjesto izvanučioničke nastave u kojima bi se održavale istraživačko-edukativne radionice kaligrafije, sitotiska, izrade razglednica i sl. U projektu su, kao turistički proizvodi nastali: svitak, informativni letak s lentom vremena i turistička brošura na hrvatskom i engleskom jeziku. Postavljena je spomen ploču s opisom i QR kodom (koji je i na engleskom jeziku) na kuću u kojoj je djelovala prva svjetovna tiskara. Za nastavu povijesti izrađeni su edukacijski posteri i promocijski film o životu i djelu Ivana Martina Divalda. Kao reklamni dio projekta otisnut je rolo banner .

Slika 7. Rolo banner kao reklamni dio projekta

Nekadašnja zgrada Caritasa. Budući Edukativno i informativni turistički centra mladih, Stara pekara.

KESEGI-KRSTIN 152

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

317

Slika 8. Turistička brošura na hrvatskom i engleskom jeziku

Zaključak Projekt U Ossiku slovima Ivana Martina Divalda, ukazuje na oživljavanje tiskarskog zanata u turističke svrhe i potiče uključenost i ostalih specijaliziranih zanata (šeširdžija, ljekarnik, urar, zlatar, medičar). Školski je knjižničar, kao autor projekta, postavljanjem spomen ploče na zgradu prve svjetovne tiskare u Osijeku s QR kodom, promovirao kulturnu baštinu grada koristeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju i marketing za promociju knjige i knjižničarstva kao profesije. Ovim je projektom dokazano da Osijek ima neiskorištene turističke potencijale i da može ponuditi nove turističke proizvode.

Literatura Akcijski plan razvoja kulturnog turizma. URL: http://www.mint.hr/UserDocsImages/arhiva/150629_askcijski_kulturni-turizam_s.pdf (2018--12-19) Essekeri. URL: http://essekeri.hr/essekeri-abecedno.html (2018-12-19) Essekiana. URL: http://www.mso.hr/essekiana/katalog.php (2018-12-19) Hrvatski biografski leksikon. URL: http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4849 (2019-5-21) Kesegi - Krstin, Ksenija. URL: http://ksenijakesegikrstin.wixsite.com/mojaknji/djelatnost (2018-12-19)

KESEGI-KRSTIN 153

317

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Knežević, Ivana. 2012. Muzejska uloga Zavičajne zbirke Essekiane u Muzeju Slavonije.// Muzeologija 48/49. (2012), str.253-262. Knežević Križić, Ivana. Kulturno-povijesna i znanstvena vrijednost Zavičajne zbirke Essekiana Muzeja Slavonije Osijek. // Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. – ISSN 1332-456X. – 29 (2013) ; str. 165-179. Kristek,Andrej. 2017. Recepcija knjiga tiskanih hrvatskim jezikom u 18. st. : tekstualna organizacija i oblici interakcije čitatelja s knjigom. Doktorski rad. Poslijediplomski sveučilišni studij Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru. Zadar. Str.94. URL: https://dr.nsk.hr/islandora/object/unizd%3A1918/datastream/PDF/view (2019-5-21) Krpeljević, Ljiljana; Špoljarić, Marijana. Iz spomeničkog blaga Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 1/2. (2013), str. 247-260. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. URL: http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf (2018-12-19) Sablić Tomić, Helena ; Mesić, Hrvoje. Digitalni surogati tiskarstva osječkoga Nutarnjeg grada kao primarni baštinski izvor. // Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 20, XIII (2018).str.106-122. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. URL: http://www.mint.hr/UserDocsImages/arhiva/130426-Strategija-turizam-2020.pdf (2018-12-19) Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka 2014.-20120. URL:https://oskultura.files.wordpress.com/2014/04/strategija-kulturnog-razvitka20142020.pdf (2018-12-19) Strateški i akcijski plan obnove osječke Tvrđe 2014. - 2020. godine. URL: http://www.aoot.hr/upload/AGENCIJAZAOBNOVUTVRDJE-STRATEGIJA2015.pdf (2018-12-19) Špoljarić- Kizivat, Marijana; Krpeljević, Ljiljana; Petković, Siniša. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek – knjižnica s pričom.// Zbornik radova 1. Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Knjižnice i kontinentalni turizam Beli Manastir/ uredile Kretić Nađ, Marija ; Benić, Renata. Beli Manastir : Gradska knjižnica Beli Manastir, 2016. str. 17-37. Velagić, Zoran. Važnost čitanja i slavonska knjiga 18. stoljeća. // Osječki zbornik. ISSN 0473-4882. 28 (2007) ; str. 303-310.

KESEGI-KRSTIN 154

ZAVIČAJNO ODELJENJE – JUČE, DANAS, SUTRA Local heritage department - yesterday, today, tomorrow Dragana Petrić Narodna biblioteka „Veljko Petrović“ Bačka Palanka bibl.zavicajno@gmail.com UDK /UDC 027.022(497.113) Izlaganje sa znanstvenog skupa / Conference paper Primljeno/Received: 08.02.2019.

Broj bibliografske jedinice

318

Sažetak Istorija čitalaštva i knjižarstva u Bačkoj Palanci započinje i razvija se paralelno sa nastankom i razvojem zanata i trgovine tri Palanke. Čitaonica je osnovana 1869. godine u Staroj Palanci (tada su Bačku Palanku činile: Stara, Nova i Nemačka Palanka) u vreme nastanka građanskog sloja u ekonomski solidno razvijenoj sredini. Kao posebno odeljenje izdvojilo se iz celokupnog fonda biblioteke 1982. godine i od tada je prošlo dug put od odeljenja koje samo prikuplja, obrađuje i čuva zavičajni bibliotečki materijal do promotera kulturno-istorijskih vrednosti bačkopalanačke sredine. Prepoznajući kao prioritet zadovoljavanje potreba korisnika, uz činjenicu da usluge date jednom ne traju večno, već se modifikuju i menjaju u skladu sa potrebama zajednice, ovo odeljenje danas zauzima veoma važno mesto u radu biblioteke. Mesto pružanja usluga nije više samo fizički prostor biblioteke, a upućenost u prilike lokalne zajednice omogućeno je stalnim prisustvom u javnosti, gde se prate kulturna dešavanja, učestvuje u njima i inicira ih. Programi navedeni u radu (radionice, prezentacije, izložbe, sajmovi, časovi...) su ilustrativan primer efekata onoga što zovemo "živo" delovanje, gde je korisnik u središtu bibliotečkih usluga. S obzirom da su korisnici različitog profila (obrazovne strukture, interesovanje, kao i godine staraosti), oni su značajan izvor informacija i ideja koje koristimo da bi funkcionisali na pravi način. Uloga Zavičajnog odeljenja tako postaje višestruka: popularisanje knjige i znanja, podsticanje kreativnog dečjeg stvaralaštva, afirmacija društvenih vrednosti, prezentacija kulturnog i ostalog stvaralaštva. To je uticalo i na izmenjenu ulogu bibliotekara koji napušta

PETRIĆ 155

318

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

pasivnu ulogu od "čuvara znanja" i postaje kreativni posrednik između obilja prikupljenih informacija i budućih korisnika. Ključne reči: Zavičajno odeljenje, programi, korisnici biblioteke Summary The history of reading and book selling in Backa Palanka starts and develops at the same time with the formation and development of crafts and trade of three Palankas. The reading room was founded in 1869 in Stara Palanka (at that time Backa Palanka consisted of Stara, Nova and German Palanka) at the time of the formation of the middle class in an economically well-developed environment. As a special department, it was separated from the entire library fund in 1982, and since then it has come a long way – from the department that only collects, processes and preserves the local heritage library material to the promoter of cultural and historical values of the Backa Palanka milieu. Recognizing as a priority the satisfaction of the users’ needs, with the fact that the services rendered once do not last forever, but are modified and changed in accordance with the needs of the community, today this department has a very important role in the work of the library. Services provided are no longer confined just to the library building itself, and the familiarity with the events of the local community is enabled through the constant presence in the public, where cultural events are followed, taken part in them, as well as initiated. The programs listed in the work (workshops, presentations, exhibitions, fairs, lessons ...) are an illustrative example of the effects of what we call “live” activity, where the user is at the center of library services. Given that the users are of different profiles (educational profiles, interests, and age), they are a significant source of information and ideas that we use to function properly. The role of the Local heritage department thus becomes multifunctional: popularizing books and knowledge, encouraging child creativity, affirmation of social values, presentation of cultural and other creative work. This has also affected the changed role of the librarian who leaves the passive role of “guardians of knowledge” and becomes a creative middleman between the abundance of information gathered and future library users. Keywords: Local heritage department, programs, library users

PETRIĆ 156

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

318

Uvod Istorija knjižarstva i čitalaštva u Bačkoj Palanci, započinje i teče paralelno sa nastankom i razvojem zanatstva i trgovine tri Palanke. Ekspanzija ovih privrednih aktivnosti stvorila je potrebu za bržim protokom knjige, u to vreme jedinog obrazovnog medija. Sa razvojem zanata i stvaranjem esnafskih udruženja, ali i sa početkom drugih oblika društvenog organizovanja i udruživanja građana kroz nacionalne, verske i političke organizacije stvaraju se i prve institucionalizovane čitaonice, koje su bile središta okupljanja građana unutar esnafskih udruženja. Nastala u vreme buđenja građanskog sloja u ekonomski solidno razvijenoj sredini, vrlo brzo se izdvojila kao mesto okupljanja ne samo ljubitelja pisane reči, nego i varoškog intelektualnog sloja koji uvek vodi prosperitetu. Bibliotekarstvo u Bačkoj Palanci, ima dugu tradiciju. Čitaonica je osnovana 1869. godine u Staroj Palanci (tada naselje postoji kao tri Palanke: Nova, Stara, Nemačka). Čitalište kako se, u početku zvalo, okupilo je palanačke prenumerante, željne novih knjiga, novina i inovacija svake vrste. Srpska čitaonica, osnovana je „sa ciljem društvenog, bratskog i prijateljskog međusobnog sporazumevanja i prijatne zabave koja će se u čitanju knjiga i novina, materijalno potpomagati i odgajati“.

Knjige nam kazuju da je prvi knjižničar bi Nikola Stojaković, direktor Antonije Protić, zapisničar Kosta Janković. Do 1938. god. Srpska knjižnica ima 109 stalnih članova. Između dva rata ono se još više razvija i raste i po broju knjiga i članova i ima dobru saradnju sa mnogim udruženjima (Sokolovima, Prosvetnim društvom, Društvom učitelja). Posle II svetskog rata tri Palanke, spaja jedno ime Bačka Palanka, a sreska čitaonica opet počinje od nule. Naime rat je uništio veći deo fonda, dok je „preko 2500 štampanih publikacija (iz perioda između 1868-1939) sklonjeno u Maticu srpsku“2. Druga polovina 20. veka donosi, dobra rešenja po “kuću knjiga“. Gradska biblioteka 1968. godine dobija ime pisca ravnice Veljka Petrovića. Ta godina ostaće upisana kao vreme integracije sa Radničkim univerzitetom i lokalnim glasnikom „Nedeljnim novinama“ u jedinstvenu organizaciju „Ustanova za kulturu, informisanje i obrazovanje odraslih“. Iste godine počinje sa radom i Dečje odeljenje. 1977. doneta je odluka o osnivanju Biblioteke; ona se seli u lepu zgradu

1Petrić,

Sava. Građa za istoriju Bačke Palanke: Prva čitaonica. // Muzeološka sekcija jugozapadne Bačke 10(1976), str. [89]. 2Kralj, Đuro. Sto dvadest pet godina bibiliotekarstva u Bačkoj Palanci. // Mali bibliotekar: jubilarno izdanje (1994), str. 2.

PETRIĆ 157

318

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

podignutu početkom 20. veka, (vrši se sređivanje seoskih ogranaka, sređivanje knjižnog fonda, organizuju se seminari za sve radnike, otvaraju bibliotečki punktovi u preduzećima). Danas je Narodna Biblioteka “Veljko Petrović”, sa atributom “institucije od posebnog društvenog interesa”, veoma značajna kulturna institucija u Južnobačkom okrugu. Njen knjižni fond svake godine se uveća za 6500 knjiga i trenutno broji oko 214000 publikacija. Broj korisnika takođe je u stalnom porastu, i protekle godine je 11000 članova koristilo usluge naše Biblioteke. U centalnoj zgradi Biblioteke

smešteni su: Odeljenje za odrasle, Dečje

odeljenje, Zavičajno odeljenje, Nabavno-obradno odeljenje i Knjigoveznica, a tu je i trinaest ogranaka u naseljenim mestima opštine. Korisnicima su na raspolaganju dve čitaonice (studentska i za čitanje štampe), galerijski prostor i letnja bašta. Trenutno je na različitim poslovima

zaposleno 22 radnika, od toga: četiri diplomirana bibliotekara i dvanaest

knjižničara, koji sa posebnom voljom, entuzijazmom i znanjem sprovode njenu misiju kroz obrazovno, informacionu, naučnu, kulturnu i rekreativnu aktivnost. Svake godine se organizuje veliki broj književnih večeri, izložbi, radionica, tribina... sa ciljem očuvanja tradicije bibliotekarstva u Bačkoj Palanci i potvrde da je knjiga ovde pronašla svoje plodno tle. Organizacija i funkcionisanje Zavičajnog odeljenja Na osnovu zakona o Bibliotečkoj delatnosti (1960. god.) i drugih pravnih akata, izdvaja se pored odeljenja za Odrasle i Dečjeg, 1982. godine i Zavičajno odeljenje. Među publikacijama koje su bile evidentirane u fondu palanačke čitaonice (Stara Palanka), sigurno je bilo i publikacija prvih palanačkih štampara (Blazek , Černišek), tako da je od samog nastanka čitaonice, počela da postoji i zavičajna zbirka. Danas je njen fond u inventarnoj knjizi obeležen brojem 2178 publikacija monografske građe. Princip zavičajnosti je osnovni princip u formiranju ovog odeljenja. Tu su publikacije koje su napisali autori rođeni u Bačkoj Palanci, koji su temom vezani za ovaj kraj, dela autora koji su deo života proveli u njemu, kao i knjige koje su izdate na ovom prostoru. Drugi deo fonda su serijske publikacije. Prve novine su izašle, između dva rata to je par naslova prorežimskih novina ( Straža, Jugoslovenski list, Die Waht, Borbaš), što potvrđuje ravnopravnost u multikulturalnoj sredini). Danas Palančani dobijaju informacije iz nekih drugih novina: Nedeljne novine, Bačkopalanački nedeljnik, Akácos Út (časopis udruženja Mađara), Hlas lýdu, nedeljnik na slovačkom jeziku, mnoštvo

PETRIĆ 158

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

318

školskih listova, Sunčanik (časopis za kulturu i umetnost), Izvornik (glasilo ogranka Vukove zadužbine-ogranka u Gajdobri), Palanačke novine, Palanački privrednik. Kartografske publikacije, muzikalije, mape, sitan bibliotečki materijal i neknjižna građa takođe su sastavni deo fonda, a tu možemo navesti i izdanja opštinskih organa i ustanova, službeno dokumentacioni materija Prostorije Zavičajnog odeljenja smeštenog u prizemlju zgrade, sagrađene početkom 20. veka, dostupne su za sve korisnike. Zahvaljujući tome ono doživljava pravu renesansu, pružajući raznovrsne usluge širokom krugu korisnika i sprovodeći programe prilagođene različitim kategorijama korisnika. To je rezultiralo da ovo odeljenje, kao u ostalom i cela biblioteka, više nije muzejski tiho, nego naprotiv uvek posećeno od strane korisnika, tokom celog radnog dana. Za funkcionisanje Zavičajnog fonda potrebni su :

- precizno utvrđen kriterijum i dosledno pridržavanje propisanih standarada - adekvatan prostor i čitaonica - stručni bibliotekar Čovek današnjice ima potrebu za stalnim učenjem, ne samo u školi, već i van nje. Tačna informacija se izborila u sam vrh čovekovih potreba, i tu je pomagač biblioteka koja prati savremene tokove i pametno akumulira znanje. Biblioteke kao javni servisi pružaju potrebne informacije i svojim programima i uslugama podstiču doživotno učenje. Pogotovo u manjim sredinama kao što je naša, te su usluge osmišljene pre svega zahvaljujući kreativnosti i stvaralačkom potencijalu bibliotečkog radnika. Krajnji cilj je da se što više korisnika usluži u biblioteci, da se oni opet vrate po informaciju. Jednostavno da što više ljudi komunicira. Usluga korisniku se pruža pre svega ličnim kontaktom i zato su komunikacione tehnike neophodna znanja bibliotekara. Prijatna atmosfera, ponuđena stolica u čitaonici, jeste dobar početak, prva etapa u lociranju problema koji čitalac (korisnik) treba da reši. Uvek na usluzi korisnicima Obaveza Zavičajnog odeljenja je da spreči gubitak pamćenja. Mnogo je pisanog materijala nastalo od kako pisanje vezano za zavičaj počinje, ono se čuva ne vrednujući ga, ne selektujući ga. Revizija fonda se vrši ne da bi se nešto odstranilo, već da bi se ispravile moguće

PETRIĆ 159

318

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

greške u odlaganju materijala, podsetilo na sadržaj fonda, dopunio neki deziderat, ili sagledao celokupan fond. Zato se od Zavičajnog odeljenja očekuje :

- da istražuje, prikuplja, obrađuje, i daje na korišćenje zavičajni materijal - da čuva lokalnu, zavičajnu istoriju - da promoviše zavičajne vrednosti, pružajući korisnicima uvek nove informacije, motivišući zavičajne stvaraoce na kontinuitet u njihovim istraživanjima Povremeno biblioteka pokreće akcije među sugrađanima sa ciljem da se pridruže u zaštiti svekolike zavičajne bibliotečke građe. Ukoliko poseduju bibliotečki materijal vezan na bilo koji način za naš grad, ako im nije potreban – pozivaju se da ga poklone Zavičajnom odeljenju. Potom se zavičajni materijal stručno obrađuje i čini dostupnim svima. Zauzrat dobijaju učlanjenje u biblioteku, zahvalnicu za dan biblioteke, a sve je to osnova za stvaranje čvršće veze. Pored žive reči u komunikaciji sa posetiocem, na ovom odeljenju se nudi pre svega lisni autorski i predmetni katalog za 2178 monografskih publikacija na jezicima sredine (srpski, slovački, mađarski, nemački), što čini početni korpus usluga koji se nudi korisniku. Pored lisnog tu je i elektronski katalog u Winisis sistemu. Tu je i autorski katalog zavičajnih publikacija (izdat 2004. god.) , koji uz druga referentna izdanja mogu čitaoca usmeriti u kom pravcu valja nastaviti traganje za potrebnom literaturom, te otkriti gde se ona nalazi, iz prostog razloga što naša biblioteka još uvek ne poseduje sve zavičajne publikacije. S obzirom da se upravo periodika istražuje u cilju pronalaženja adekvatnih informacija, te kako je ona najčešće ukoričena u velikom formatu, jer se poseduje u jednom primerku, njeno korišćenje je kontrolisano zbog mogućeg habanja. Upoznavanje sa ovom građom, kao uostalom i sa svim zavičajnim fondom omogućeno je u čitaonici Biblioteke i na samom Zavičajnom odeljenju gde postoji par čitalačkih mesta. Uspostavljanjem sistema kataloga (autorski, predmetni, topografski...), sistema kartoteka (autora, istaknutih pojedinaca, urednika lokalnih novina, press-kliping...), stvorena je osnova, tj. preduslov na osnovu kojeg je odeljenje s jedne strane nenadoknadiv zamajac u oblikovanju opšteg nacionalnog fonda biblioteke, a sa druge strane zavičajni fond postaje promoter kulturnih i istorijskih vrednosti Bačke Palanke, i kao takva je lokalni centar kulturnog delovanja u gradu i okolini. PETRIĆ 160

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

318

Zavičajno odeljenje – brend Biblioteke i ostavština za budućnost Zavičajno odeljenje Narodne biblioteke „Veljko Petrović“ u mogućnosti je da pruži svoje usluge najrazličitijim subjektima, kako pojedincima tako i institucijama, firmama, kolektivima, udruženjima. U nastojanju da se izbegne tradicionalni koncept muzejske zbirke i da se ona učini otvorenom i dostupnom svim zainteresovanim korisnicima, osmišljeni su razne aktivnosti i programi. Najosetljiviji i prvi korisnici biblioteke su deca. Pored osnovnog zadatka biblioteke da pruži usluge malim čitaocima, ima i zadatak da bude učitelj – edukator, da približi deci prvo zavičaj, pa onda i samu knjigu. Saradnja sa prosvetnim radnicima u osnovnim školama ostvaruje se na inicijativu bibliotekara. Osmišljeni programi („Stara fotografija“,“Pričala mi baka“, „I mi klinci ko pesnici“, „Put oko sveta“), dovode organizovane posete dece u biblioteku. Neformalno učenje koje neguje biblioteka u radu sa decom podstiče kreativnost, komunikaciju, koji su uslov raznih otkrića i saznanja, a to decu motiviše. Radionice podstiču dečje stvaralaštvo, a gostovanju autora (zavičajnih) knjiga za decu podjenako se raduju i deca iz redovne škole i mališani koji pohađaju školu za decu sa posebnim potrebama. Deca kao učesnici i stariji kao organizatori tih programa razmenjuju informacije, ideje i saznanja…

Slika 1.

PETRIĆ 161

318

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Čas ne mora da bude samo u školi sa dnevnikom. Mnogo je informacija koje se mogu saznati iz zavičajnog fonda (o zavičajnom piscu, znamenitim pojedincima, turističke informacije o gradu i okolini, sportu, privredi...). Edukativan rad odvija se svakodnevno u smislu individualne pomoći korisnicima da sami dođu do izvora informacija ili pomoći pri korišćenju referentne zbirke. Učenici viših razreda nalaze u zavičajnom fondu, potrebne podatke za seminarske i domaće zadatke. Formiranje odeljenja turizmologa, uticao je da sa jednim brojem profesora na početku ili kraju školske godine organizujemo čas u biblioteci. Njihov dolazak zahteva veću pripremu i obično se veže u nekoliko uzastopnih poseta. Prilagođavajući se potrebama tinejdžera, učestvujemo u njihovim aktivnostima kao partner („I ja volontiram“, „Muktikukulturalno mapiranje grada“, “Interfest“, “Festival ekološkog pozorišta“), što je jedan od vidova za upoznavanje sa gradom pa naravnom i bibliotekom . Izložba stare štampe i periodike u našem gradu bio je samo jedan od načina da se upoznaju sa delom fonda i uopšte upoznaju ovaj fond bez koga u budućem školovanju neće moći.

Slika 2.

Rad akademskih građana na ovom odeljenju je na naučnoj osnovi, traje znatno duže uz korišćenje velikog broja bibliotečkog materijala, potrebu fotokopiranja, ili fotografisanja

PETRIĆ 162

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

318

izvornog materijala. Ne retko upućujemo mlade istraživače na pojedince koji mogu živom pričom ponuditi odgovor, usmeriti u dobrom pravcu istraživačku zainteresovanost. Ciljno istraživanje jeste ono koje za rezultat ima novu knjigu, najčešće monografskog tipa, čime se obogaćuje i sam fond. Zavičajni bibliotekar motiviše zavičajne stvaraoce na kontinuitet u njihovom istraživanju i na kontinuitet u izdavanju zavičajnih publikacija. Poštujući potrebu da biblioteka služi i odgovara zahtevima zajednice, Zavičajno odeljenje je promoter multikulturalnosti i nosilac programa koji biblioteka organizuje već treću godinu pod nazivom „Mi povezujemo ljude“. U okviru istog promoviše se multikulturalno stvaralaštvo (pisana reč, folklor, izložbe...) kao osobenost ljudi i sredine što je značajno za međusobno razumevanje, toleranciju regionalnu saradnju i prosperitet opštine. Fond Zavičajnog odeljenja je bogat raznovrsnim monografskim publikacijama, a njihovi autori (koji stvaraju na maternjim jezicima) sa zadovoljstvom daruju primerak svoje knjige biblioteci. Ne retko to su već afirmisani stvaraoci ponikli sa ovog prostora, koji prihvataju potrebu da se njihovo delo predstavi javnosti. Dugo su Zavičajna odeljenje smatrana balastom biblioteka, skrajnuta i od korisnika i od zajednice, dovoljna sama sebi. Prepoznajući svoju autentičnost, ne samo po fondovima koje sadrži, nego i mogućnostima za rad, ovo odeljnje se vremenom izborilo da postane kulturni identitet biblioteke. Svojim aktivnostima izašlo je i van fizičkog prostora biblioteke (vrtić, centar grada, Muzej, Turistička organizacija), postajući i ravnopravan subjekt saradnje ustanovama sličnog karaktera. Korisnici su postali i predškolci i građani uopšte (posetioci, gosti grada).

U saradnji sa turističkom organizacijom

Novog Sada, bili smo domaćini

udruženju penzionera. Priča pod krošnjom lipa oživela je uspomene na tri Palanke, nekadašnje zanate i kafane. Darivali smo i svitke sa Andrićevim mislima, lep suvenir koji su uz osmeh nosili iz biblioteke. Vid promocije biblioteke, odnosno Zavičajnog odeljenja jesu i sajmovi knjiga, na kojima u poslednjih nekoliko godina zahvaljujući našem osnivaču Opštini, imamo zapaženo učešće. Time se i političko-privredna struktura uverila u značaj Zavičajnog odeljenja kao brenda biblioteke. Prilikom kontakata sa kolegama knjižničarima iz ogranaka, upućujemo ih na potrebu sakupljanja zavičajnog materijala (koji „nastaje“ pred njihovim očima) uz potrebu čuvanja istog. To se odnosi pre svega na sitan materijal, periodiku, afiše..., podsećamo ih na obavezu da

PETRIĆ 163

318

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

isti prosleđuju odeljenju. Sve vidljiviji smo i u medijima. Zavičajni bibliotekar konstantno pruža informacije kako pisanim tako i elektronskim medijima o mnogobrojnim bibliotečkim programima ( književnim večerima, izložbama tribinama, okupljanjima...). U osnovi svih naših planova je približavanje korisnicima usluga naše biblioteke. Kao vid popularisanja fonda je informacija, i u časopisu "Palanački privrednik" u kome su obrađene uvek aktuelne teme iz ekonomije i zakonodavstva, ali je mesto našla i zavičajna građa. Isto tako na ovom odeljenju vrši se informisanje samih korisnika o predstojećim manifestacijama, usmenim putem, odnosno izloženim plakatima i pozivnicama.

Slika 3.

Zaključak „Ne za sadašnjost, nego za budućnost“ 3 – Nikolaus Heep Zavičajni bibliotekar nikada ne sme odustati od prikupljanja, čuvanja i obrade zavičajnog materijala u najširem smislu. Zavičajne publikacije su najvažnije, jer samo one mogu argumentovanom pisanom rečju svedočiti o prošlosti zarad sadašnjosti i budućnosti. 3 4

Heep, Nikolaus. 150 jahre Bačka Palanka.Vrbas : H. Bleeß, 1930.str. [7]. Vraneš, Aleksandra. Zavičaj kroz prizmu biblioteka. // Pančevačko čitalište 3(2003), str. 28.

PETRIĆ 164

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

318

Era elektronske obrade i digitalizacije u bibliotekama pa tako i na zavičajnim odeljenjima pomera granice i dovodi do neslućenog korišćenja svekolikog zavičajnog materijala svih profila. Time publikacije bivaju zaštićene od daljeg habanja, dobijajući muzejski status, a sa druge strane postaju pristupačnije i umnožene u traženom broju primeraka, bez straha od gubljenja i nestajanja. Prvobitni, neposredni i lični kontakt između bibliotekara i korisnika će i dalje opstati kao nezamenjiv, a živa reč kao neminovnost koja često može ponudi i sasvim nove i neočekivane istraživačke puteve. „Kada bi zavičajna odeljenja ostvarila sve projekte koje je moguće uz njihove fondove osmisliti, od rimejka razglednica do izrade slikovnica za decu sa pričama o nacionalnoj starini ne bi nam se na zavičajnom ni na nacionalnom planu moglo dogoditi da ne budu osmišljeni adekvatni načini preko kojih svoje kulturno nasleđe možemo predsaviti strancima i sačuvati za budućnost.“ 4

Literatura Heep, Nikolaus. 150 jahre Bačka Palanka. Vrbas : H. Bleeß, 1930. Kralj, Đuro. Sto dvadest pet godina bibiliotekarstva u Bačkoj Palanci. // Mali bibliotekar: jubilarno izdanje (1994), str. 2-3. Petrić, Sava. Građa za istoriju Bačke Palanke: Prva čitaonica // Muzeološka sekcija jugozapadne Bačke 10(1976), str.[89-90]. Vraneš, Aleksandra. Zavičaj kroz prizmu biblioteka. // Pančevačko čitalište 3(2003), str. 2628.

PETRIĆ 165

O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIÅ½NICAMA

ZAVIČAJNA ZBIRKA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI OSNOVNE ŠKOLE JOSIPA KOZARCA, VINKOVCI Jelena Cvrković OŠ Josipa Kozarca, Vinkovci jcvrkovic@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

319

Danas u vrijeme globalizacije, potrebno je istaknuti važnost i ulogu zavičajne zbirke u školskoj knjižnici i knjižnicama općenito. Zavičajne zbirke mogu se prikupljati u knjižnicama, arhivima i muzejima. Važnost zavičajne zbirke je u čuvanju identiteta lokalne zajednice, isticanju pripadnosti jednoj kulturnoj, povijesnoj i geografskoj sredini. Prema hrvatskom Zakonu o knjižnicama (NN 69/09), zavičajne zbirke osnivaju se pri narodnim (gradskim) knjižnicama ali također i u školskim knjižnicama (Standard za školske knjižnice, 2012.). Dobro uređen fond zavičajne zbirke daje nam uvid u povijesno, kulturno stvaralaštvo određenog geografskog područja. Riječju zavičaj obilježavamo mjesto rođenja, ali to može biti i širi pojam, koji obuhvaća i okolinu mjesta, čitavi kraj. Zavičaj predstavlja i mjesto onoga gdje je stalno naseljen, gdje živi i radi iako se tamo nije rodio. Prema Standardu za školske knjižnice, dio knjižničnog fonda čine i posebne zbirke građe (zavičajna zbirka) koje školska knjižnica stvara prema vlastitim potrebama. Zavičajna zbirka, predstavlja posebnu zbirku koja može biti dio muzeja, arhiva i drugih vrsta knjižnica pa tako i školskih knjižnica. Općenito, ona obuhvaća: sve što je objavljeno (izdano) o zavičaju i njegovim značajnim ljudima kod nas i u svijetu, publikacije građana zavičaja bez obzira na mjesto stanovanja i publikacije objavljene na prostoru zavičaja. Sva društvena, gospodarska, politička i duhovna zbivanja koja su zabilježena na bilo kojem mediju, a sadržajem se odnose na zavičaj, ulaze u zavičajnu zbirku. Možemo reći, zavičajna zbirka neprestano se nadopunjava novom knjižničnom građom, uz nabavljanje starih izdanja koje svojim sadržajem zadovoljavaju kriterije za stvaranje navedene zbirke. Pri određivanju granica zavičajne zbirke uzima se u obzir administrativno-teritorijalna podjela, te povijesno – kulturni razvoj. Administrativne

CVRKOVIĆ 169

319

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

granice mogu se tijekom vremena mijenjati, što se odražava i na kriterij na kojem je utemeljena zavičajna zbirka. Zavičajna zbirka i knjižnično – informacijsko medijski odgoj i obrazovanje U stvaranju zavičajne zbirke školske knjižnice Osnovne škole Josip Kozarac, Vinkovci, prije svega uključeni su pojedinci, kulturne ustanove, nakladnici s lokalnog područja (npr. „Privlačica“) koji čuvaju kulturnu baštinu našega kraja. Navedena zbirka nastala je tijekom školske godine 2015./2016., nalazi se na izdvojenim policama u školskoj knjižnici, dostupna je korisnicima te broji oko 316 jedinica. U odgojno-obrazovnom dijelu, u radu s učenicima, učenici upoznaju se s navedenom zbirkom, njezinom svrhom, ulogom. Upoznaju se sa načinima nabave knjižničnog fonda koji ulazi u zavičajnu zbirku (uglavnom kupnjom i darovima kako pojedinaca tako i ostalih kulturnih i javnih organizacija) te s ciljevima promoviranja ne samo navedene zbirke nego i kulturne baštine našeg zavičaja. Učenici uče i o zaštiti zavičajne zbirke te pravilima korištenja iste. Populariziranjem zavičajne građe jača se interes za zavičaj, njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost. Učenjem o zavičajnoj zbirci učenike se informira o vrijednostima i bogatstvu zavičajne građe u školskoj knjižnici, te daju se smjernice za daljnja istraživanja zavičajne građe te se potiče na daljnje prikupljanje i obogaćivanje zbirke. Zbog svoje iznimne važnosti i veličine knjižnični fond zavičajne zbirke može se samo čitati u čitaoničkom dijelu naše školske knjižnice uz izuzetak da se ne iznosi izvan prostorije školske knjižnice. U okviru 3. Susreta škola koje nose naziv Josipa Kozarca, u našoj školi ove školske godine otvoren je izložbeni prostor školske zavičajne zbirke pod nazivom: šokačka kuća gdje je izloženo oko pedesetak, kako ukrasnih, tako i uporabnih predmeta, te nekoliko primjeraka narodnih nošnji vinkovačkoga kraja. U stvaranju vrijedne zavičajne zbirke sudjelovali su; ravnatelj, učitelji, učenici i jedan roditelj. Idejni začetnik u stvaranju školske zavičajne zbirke je školska knjižničarka, koja je nastojala ukazati na važnost kulturne baštine vinkovačkoga kraja. Navedenom zbirkom želi se sadašnje i buduće generacije odgajati, educirati kako trebamo čuvati materijalnu i nematerijalnu tradicijsku baštinu, običaje… pisane tragove našega kraja. Upravo upoznajući zavičajnu baštinu, učenici će moći cijeniti nacionalnu, a onda i europsku baštinu. Trenutni postav nalazi se u

CVRKOVIĆ 170

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

319

potkrovlju škole i predstavlja dio zavičajne baštine koju učenici upoznaju tijekom školske godine.

Slika 1., 2., 3., 4. Šokačka kuća

Zavičajna zbirka nema samo svrhu prikupljanja, nego informiranja i popularizacije zavičajne građe. Prikupljena i sređena zavičajna zbirka, uz dobru informacijsku tehnologiju, knjižnici pruža široke mogućnosti za pružanje usmenih i pismenih informacija o različitim pitanjima i temama iz zavičaja. Školska knjižnica svojom zavičajnom zbirkom može pomoći u pripremi i objavljivanju zavičajnih bibliografija, osobnih bibliografija, objavljivanju monografija o zavičaju… Zadaća knjižnica, i svih koji grade zavičajnu zbirku, u njezinu stvaranju, treba surađivati s mjesnim znanstvenim institucijama, znanstvenicima, književnicima, umjetnicima, izdavačima i školama; te zajedničkom suradnjom organizirati različite aktivnosti posvećene zavičaju kao što su: izložbe (koje se odnose na određeni događaj, temu ili osobu), večeri posvećene zavičaju uz odgovarajući program, predavanja o zavičaju (iz povijesti, geografije, etnografije, gospodarskog razvoja, kulturnog i prosvjetnog života), književne večeri uz sudjelovanje

CVRKOVIĆ 171

319

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

književnika iz zavičaja. Održavanje navedenih aktivnosti vrlo su korisne, jer informiraju sve nas, ističu bogatstvo i vrijednost

zavičajne zbirke, te su smjernica u daljnjim

istraživanjima. Zavičajna zbirka dio je sustava informiranja i nezamjenjiv izvor informacija svim političkim, društvenim, obrazovnim, kulturno-povijesnim institucijama zaduženim za proučavanje prošlosti, izradu zavičajnih bibliografija, izložbi, itd. Zadaća zavičajne zbirke kao informacijsko središte zavičaja, omogućuje istraživački rad te proučavanje svih pogleda života, razvoja i stvaralaštva određene sredine. Oblikovanje i vođenje zavičajne zbirke odgovoran je i zahtjevan stručan posao, jer informacije koje ona nudi od velike su važnosti za proučavanje kulturnoga života zavičaja, pronalaženje informacija o prošlosti zavičaja, zavičajnika; čime se doprinosi jačanju identiteta zavičaja i svijesti građana o njezinoj vrijednosti. Puno je načina promoviranja zavičajne zbirke, a time i zavičajne baštine, jer na taj način ona se bogati ali i širi svoje granice postojanja i korištenja. Zavičajna zbirka predstavlja čuvara zavičajne baštine.

CVRKOVIĆ 172

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIÅ½NICA

KANADSKA ISKUSTVA - ST. CLEMENT'S SCHOOL LIBRARY Jelena Diklić St. Clement's School, Toronto, Kanada jelena.diklic@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

320

Nakon što sam završila studij Informatologije u Osijeku, umjesto traženja posla u knjižnici u Osijeku, željela sam testirati svoje sposobnosti, znanja i iskustva u inozemstvu. Tako sam 2011. godine otišla u Toronto gdje sam planirala ostati samo godinu dana, ali kako to često biva, stvari su se odvile malo drugačije. Moje iskustvo pronalaska posla u struci bilo je pozitivno, ali ne i jednostavno. Iznimno sam zahvalna studiju Informatologije na Filozofskom Fakultetu u Osijeku i odličnom programu koji nam je bio omogućen. Kada sam odlučila vratiti se u knjižničarstvo, shvatila sam da moram prevesti svoju diplomu. Na veliko iznenađenje i radost, moj je studij u potpunosti prepoznat i ujednačen s kanadskim studijem Informacijskih znanosti. S obzirom da dolazim iz zemlje ne-engleskog govornog područja, put do knjižničnog posla bio je malo drugačiji. Moj interes uvijek je bio rad s djecom, pa je bilo logično i krenuti od škole. Nakon brojnih pokušaja napokon sam uspjela naći volonterski posao u jednoj od osnovnih škola u Torontu. Uz posao u gimnastičkom centru jednom sam tjedno volontirala u školskoj knjižnici. Nakon samo 7 mjeseci volontiranja uspjela sam pronaći posao kao knjižnični tehničar u Katoličkim školama. Unatoč svim izazovima, radeći u tri različite škole u jednom tjednu, uspjela sam završiti jedan osobno značajan projekt. U jednoj školi sam potpuno revitalizirala knjižnicu, rekatalogizirala cijelu zbirku i na kraju osigurala donaciju od 50.000 dolara. Nakon katoličkog boarda moj sljedeći korak je bio neovisna ženska škola gdje radim još i danas. St Clements škola je privatna ženska škola za učenice od 1. do 12. razreda. Knjižnica škole se zove Lassonde Library, u kojoj radimo voditeljica knjižnice i ja. Knjižnični sustav koji koristimo je Follett Destiny, a sustav klasificiranja je Dewey Decimalni Sustav. Knjižnična zbirka se sastoji od preko 18.000 jedinica građe, a knjižnica pokriva program za sve učenice škole, njih oko 470. Lassonde knjižnica se pretplaćuje na 20-ak časopisa na engleskom i francuskom jeziku. Ja katalogiziram svu građu u knjižnici, komuniciram s dobavljačima, radim na izgradnji zbirke i vodim program osnovne škole.

DIKLIĆ 176

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

320

Kako je St Clemens privatna škola, na sreću nemamo problema s budžetom. Regularni knjižnični budžet od kojeg pola odlazi na baze podataka, a ostatak na izgradnju zbirke, je uistinu dostatan. Uz taj knjižnični budžet potporu u izgradnji zbirke omogućuje nam i Birthday Book Program. BBP omogućuje roditeljima učenica da doniraju $20, $50, $100 ili više kako bi njihove kćerke u dogovoru s knjižničarima, odabrale knjige koje će biti uvrštene u Lassonde knjižničnu zbirku. Program je vrlo uspješan i svake godine pomoću njega uspijemo skupiti dodatnih $10 000.

Slika 1. i 2. Lassonde Library

Knjižnica igra značajnu ulogu u školi gdje se prvenstveno njeguje ljubav prema čitanju i informacijska pismenost od prvog razreda. Čitanje se promovira na različite načine i kroz raznovrsne programe. Barem dva puta godišnje se organiziraju posjeti autora. Jednom u tromjesečju u petom razredu organiziramo book club pod nazivom

DIKLIĆ 177

320

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

"Hooked on books" gdje uz čaj, kavu i muffine pričamo o knjizi koju smo svi pročitali. Učenice čitaju knjigu s roditeljima i s njima dolaze na book club druženje. Uz spomenute programe u knjižnici, na razini škole se održava program koji je profesorica engleskog jezika i književnosti osmislila u suradnji s knjižničarkama pod nazivom Red Reads. Program je osmišljen kako bi se promovirala ljubav prema čitanju u cijeloj školskoj zajednici. Osnovna škola, što se ovdje smatra od prvog do šestog razreda, ima redovne posjete knjižnici. Učenice dolaze jednom tjedno na redovni knjižnični sat, što im je dio njihovog rasporeda.

Slika 2. i 3. Book club i knjižnični sat

DIKLIĆ 178

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

320

Pored redovnog sata škola vodi program koji se zove Reading Buddies gdje su učenice starijih razreda osnovne škole uparene s učenicama mlađih razreda; 1-6, 2-4, 35. Cilj je ovog programa stvoriti uvjete gdje će učenici moći čitati knjige, najčešće slikovnice, jedni drugima. Kroz program se stvara povezanost između starijih i mlađih učenica, ali i okruženje u kojem djeca čitaju bez straha od pravljenja pogreške. Ukoliko određeni razred radi na projektu, postoji mogućnost rezerviranja dodatnih sati u knjižnici. U tim se satima radi isključivo istraživački rad i upoznavanje etičnom korištenju informacija. Istraživački rad započinje već u prvom razredu gdje se učenice educira kako koristiti tiskanu i digitalnu građu te kako uspješno dekodirati tekst. Postepeno proširujući raspon sposobnosti, u šestom razredu se od učenica očekuje samostalnost u korištenju kataloga i knjižnice, tiskane i digitalne građe, ali i etičko korištenje resursa. U srednjoj školi sati su drugačije formirani, profesori često surađuju s knjižničarima kako bi osigurali učenicama potrebnu potporu u istraživačkom radu. Često, u dogovoru s profesorom, vodimo sat u kojem se učenice upoznaje s pretraživanjem baza podataka i citiranje. Očekuje se da su po završetku srednje škole učenice potpuno samostalne u istraživanju i citiranju.

Slika 4. Reading buddies

Mi, knjižničari, aktivno smo uključeni u kurikulum, ali i u svakodnevni život učenica. Voditeljica knjižnice i ja smo tim i dijelimo viziju knjižničnog programa i usluga. Često volontiramo u raznim školskim aktivnostima izvan knjižnice: priredbama, putovanjima, zamjenama učitelja i slično. St Clements je mala škola s bliskom zajednicom.

DIKLIĆ 179

320

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 5. i 6. St Clements škola

Vjerujem kako je moje iskustvo specifično, jer privatne škole imaju više sredstava, no iz ostalog knjižničnog iskustva mogu primijetiti kako ostale školske knjižnice nisu toliko sretne s budžetom. Tada knjižničari pokušavaju biti kreativni s nabavkom sredstava. Mnoge školske knjižnice gradskih škola organiziraju Knjižnične sajmove gdje prodaju knjige učenicima i roditeljima. Brojni distributeri nude pogodnosti poput davanja vaučera knjižnici što tada omogućava kupnju knjiga u iznosu od pola stvarne cijene na Knjižničnom sajmu. Iako moja priča i iskustvo zvuči dosta pozitivno, stvarnost je ponekad malo drugačija. U Torontu se često rade rezovi na knjižničnim financijskim sredstvima tako da se u gradskim knjižnicama sada zapošljavaju knjižničari samo na pola radnog vremena. Konkurencije je mnogo, tako da prije nego knjižničar započne karijeru već mora imati portfolio i iskustvo. Iznimno je važno povezivati se s ljudima iz struke, jer je tako jedino moguće rasti kao stručnjak. Nadam se da sam kroz ovaj mali osvrt uspjela približiti moje iskustvo i možda čak i inspirirati kolege novim idejama.

DIKLIĆ 180

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

320

Slika 7. Pomaganje učenicama pri pretraživanju

https://www.scs.on.ca/

DIKLIĆ 181

VIJESTI IZ KNJIÅ½NICA

SKUPŠTINA DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA 2018. GODINE U ČEPINU Marija Čačić Knjižnica Centra za kulturu Čepin knjiznica@czk-cepin.hr

Broj bibliografske jedinice

321

Izvještajna je skupština Društva održana u četvrtak, 7. lipnja 2018. godine u hotelu Zelenkrov u Čepinu, a knjižnica-domaćin bila je Knjižnica Centra za kulturu Čepin. Na Skupštinu se redovito pozivaju i gosti. Ovoga je puta skupštini prisustvovala predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, Dunja Holcer, kao i ugledni suradnici knjižnice domaćina: Saška Grgić Knežević, predstavnica Školske knjige (koja je skup sponzorirala promo materijalima), Vojna Tomin, umirovljena školska knjižničarka OŠ V. Nazor Čepin i Nikolina Pejić, školska knjižničarka OŠ M. Krleže Čepin. Nakon okupljanja, prijave i pozdravnih riječi domaćina, voditeljice Knjižnice CZK Čepin, Marije Čačić, okupljeni su posjetili župnu crkvu Presvetoga Trojstva, zaštićeni spomenik kulture, gdje ih je pozdravio župnik Pavo Vukovac, a profesor povijesti Slavko Babić prezentirao povijest Čepina, crkve i plemićke obitelji Adamović.

Slika 1. Župna crkvu Presvetoga Trojstva

ČAČIĆ 185

321

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

U službenom dijelu skupštine, nakon pozdravnih riječi predsjednice HKD-a, Dunje Holcer i predsjednice DKSBS-a, Marije Čačić, knjižnicu CZK Čepin predstavila je diplomirana knjižničarka Marina Liović.

Slika 2. Dunja Holcer, predsjednica HKD-a

Slika 3. Marija Čačić, predsjednica DKSBS

Slika 4. Marina Liović

Uslijedilo je pozvano predavanje prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić „Profesionalni izazovi knjižničara u promjenjivim društvenim uvjetima“ (putem Skype-a).

ČAČIĆ 186

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

321

Slika 5. Pozvano predavanje prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić

Radni je dio skupština protekao u iznimno konstruktivnom raspoloženju, svi su prijedlozi jednoglasno usvojeni (izmjene Statuta Društva, Izvješće o radu i financijskom poslovanju u 2017.-oj godini, Izvješća Nadzornog odbora, Komisija DKSBS-a, Plan i program rada u 2018.-oj godini, prijedlog članova u komisijama HKD-a).

Slika 6. Sudionici na Skupštini

Slika 7. Radni dio Skupštine

Merien Hadrović, glavna urednica „Knjižničarstva“, stručnog časopisa Društva, predstavila je najnoviji broj, objavljen upravo za ovu skupštinu.

ČAČIĆ 187

321

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 8. Predstavljanje novog broja časopisa Knjižničarstvo

Članovima je Društva prezentirana i mogućnost stručnog putovanja u Sloveniju koje bi trebalo biti realizirano krajem rujna. Tome se svi neizmjerno raduju. Nakon ozbiljnog i odgovornog, uspješno odrađenog posla, uslijedilo je druženje uz ručak, a okupljeno je društvo zabavljao tamburaški sastav Ravnica.

Slika 9. Druženje nakon Skupštine

ČAČIĆ 188

ODRŽAN 3. OKRUGLI STOL: ZAVIČAJNI FONDOVI I ZBIRKE U KNJIŽNICAMA PANONSKOG PROSTORA: MJESTA SUSRETA I SURADNJE Marija Čačić Knjižnica Centra za kulturu Čepin knjiznica@czk-cepin.hr

Broj bibliografske jedinice

322

Dugogodišnja je suradnja Osijeka, Pečuha i Subotice dovela do povezivanja i organiziranja okruglog stola Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora 2014. godine, kada je potpisan ugovor o suradnji između Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Gradske knjižnice Subotica, a donesena je i odluka o nastavku te je 2. okrugli stol održan 2016. godine, s naglaskom na projekte digitalizacije zavičajne građe, na suradnju s lokalnom zajednicom te turističku valorizaciju zavičajnih fondova i zbirki. Dio je radova sa oba okrugla stola objavljen u časopisu Knjižničarsvo, stručnom glasilu Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Komisija za zavičajne zbirke Hrvatskog knjižničarskog društva organizirali su 3. okrugli stol: Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora: mjesta susreta i suradnje, u Osijeku 20. rujna 2018. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, s ciljem otkrivanja i predstavljanja zavičajnih fondova u različitim vrstama knjižnica i baštinskih ustanova te iznalaženjem poveznica, osoba i događaja, koji bi bili okosnice međusobne suradnje i povezivanja kroz zajedničke projekte. Prisutne su izlagače i goste pozdravile: uime knjižnice-domaćina ravnateljica Dubravka Pađen Farkaš, Marija Čačić, predsjednica Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Ljiljana Krpeljević, predsjednica Komisije za zavičajne zbirke HKD-a.

ČAČIĆ 195

322

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 1. i 2. Sudionici 3. okruglog stola: Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora

Ciljevi su okruglog stola: * održati kontinuitet okupljanja i povezivanja knjižničara koji se bave problematikom zavičajnih zbirki * razmijeniti iskustava vezana uz digitalizaciju zavičajne građe * popularizirati zavičajne zbirke u javnosti putem dostupnih medija Kako su rijetki stručni skupovi posvećeni zavičajnim zbirkama, iskrene čestitke, pohvale i zahvale zaslužuju kolegice Ljiljana Krpeljević, voditeljica Razvojne matične službe GISKO i Marina Vinaj, voditeljica Knjižnice Muzeja Slavonije, inicijatorice i autorice programske osnove ovog okruglog stola, čiju su vrijednost prepoznali i financijski podržali Ministarstvo kulture RH i Osječko-baranjska županija. Upravo knjižnična građa okupljena u zavičajnim zbirkama knjižnica i baštinskih ustanova svaku pojedinu knjižnicu čini prepoznatljivom i drugačijom od neke druge, a istovremeno pruža velike mogućnosti za povezivanje i zajedničko djelovanje. Skupu je prisustvovalo pedesetak sudionika koji svojom prisutnošću podržavaju ovaj program te potvrđuju njegovu opravdanost. U prvom su bloku izlagali pozvani gosti: Silvestar Balić (Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh): Stvaranje popisa hrvatske pisane baštine na području današnje Mađarske od 1918. do 2015.; Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica): Digitalizacija zavičajne zbirke Biblioteca Croatica u cilju prezentacije i veće dostupnosti zavičajne građe; Dragana Petrić (Narodna biblioteka „Veljko Petrović“, Bačka Palanka): Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra; dr. sc. Marina Krpan Smiljanec (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb): Plemićka obitelj Galjuf (Galliufff): Povijest, genealogija i prezentacija kroz suradnju

ČAČIĆ 196

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

322

baštinskih ustanova i lokalnih kroničara i Marija Bartulić (KGZ, Gradska knjižnica Ante Kovačića, Zaprešić): Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića u interakciji s lokalnom zajednicom.

Slika 3. i 4. Prvi blok predavanja

Po prvi je puta skupu nazočila gošća iz Bosne i Hercegovne, Esma Bajraktarević Rožman, voditeljica zavičajnog odjela Biblioteke Sarajeva. Drugi je blok izlaganja bio namijenjen „domaćim“, slavonskim, snagama te su nam svoj rad predstavili: Sanja Galic (III. gimnazija Osijek): Zavičajna zbirka III. gimnazije Osijek u školskim projektima i nastavi povijesti; Ksenija Kesegi Krstin (Ugostiteljskoturistička škola Osijek): Zavičajna zbirka kao promotor kulturnog turizma; Ankica Landeka (Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu): Zavičajna zbirka Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice; Goran Vučković (Gradska knjižnica Slavonski Brod): Brodensia – digitalni repozitorij brodske baštine; mr. sc. Inge Majlinger Tanocki (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek): Formalna i stručna obrada sitnog tiska Zavičajne zbirke GISKO i završno, Ivana Knežević Križić (Muzej Slavonije Osijek): Zavičajna novinska građa Muzeja Slavonije.

Slika 5., 6. i 7. Drugi blok predavanja

ČAČIĆ 197

322

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 8. i 9. Drugi blok predavanja

Zaključeno je kako treba održati kontinuitet u održavaju okruglog stola, okupljanju dobrih praksi ne bi li ostvareni rezultati bili pretraživi i dostupni što širem krugu korisnika, a jedna od budućih tema trebala bi biti rješavanje pitanja autorskih prava te obnavljanje projekta suradnje „S obje strane granice“. Sretna je okolnost što je ove godine, u vrijeme održavanja okruglog stola, u Muzeju Slavonije još aktualna izložba „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“ koju smo, zahvaljujući dr. sc. Marini Vinaj, voditeljici Knjižnice Muzeja Slavonije, po završetku izlaganja i razgledali. Vjerujemo da je gostima boravak u našem lijepom gradu Osijeku bio ugodan, s nadom da su ponijeli lijepe uspomene u svoje sredine te će nam se iznova vraćati.

Slika 10. Posjet Muzeju Slavonije

ČAČIĆ 198

GISKO TJEDAN HARRYJA POTTERA #3 Merien Hadrović Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek merien@gskos.hr Katarina Jukić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek katarinam@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

323

Ivana Turk Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek turki@gskos.hr

Krajem kolovoza, točnije od 27. kolovoza do 1. rujna 2018. godine, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek je po treći puta organizirala GISKO tjedan Harryja Pottera. Nakon prethodne dvije godine pozitivnih iskustava i zadovoljnih korisnika, već po završetku 2. Tjedna, odlučili smo da će i 2018. godine dobiti svoj nastavak. Nastavak je značio da se programi moraju doraditi i nadograditi, a rekviziti i dekoracije obogatiti i nadopuniti. Tjedan je kao i obično započeo svečanim otvorenjem, koje je pratila projekcija fan filma Voldemort: Origins of the heir, i početak fotonatječaja – potrage za odbjeglim Poluduhom. Svakog su se slijedećeg dana prije radionica održavale tematske društvene igre - Harry Potter Cluedo, Bitka za Hogwarts, Harry Potter Pictonary i pantomima, slaganje Harry Potter puzzli i brojne druge, kao uvod u poslijepodnevna događanja. Drugi dan obilježila je igra 7 Harryja izrađena prema uzoru, nakon čega je uslijedio već tradicionalni metlobojski turnir. Treći dan nakon društvenih igara održani su Duelantski klub i Tromagijski turnir. Četvrti dan bio je dan velikih potraga, Potraga za horkruksima održala se na prostoru čitave Knjižnice uz pomoć Mape za haranje, posebno izrađene za Tjedan. Paralelno uz Potragu, u prostoru American Cornera Osijek osmišljen je i održan Escape room, tijekom kojega su uz pomoć znanja iz Harry Potter serijala i jednostavne snalažljivosti grupe morale pronaći izlaz iz zaključane prostorije. Peti dan održana je igra Red Feniksa tijekom koje smo pokušali rekreirati borbu između Reda feniksa i Smrtonoša,

HADROVIĆ / JUKIĆ / TURK 199

323

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

te Kviz za djecu tijekom kojeg su maloljetni polaznici vješto odgovarali na pitanja s najskrivenijim detaljima iz serijala. Večer je bila rezervirana za Harry Potter Pub kviz koji se održao u caffe baru Peppermint, a vješto složena pitanja eliminirala su i one najvjernije te „odabrala“ pobjednike. Posljednji dan održano je zatvaranje Tjedna uz podjelu nagrada sudionicima u brojnim kategorijama. Iako nazivi radionica i sadržaja ostaju nepromijenjeni, djelatnici svake godine mijenjaju tragove, pitanja, izrađuju nove rekvizite i smišljaju nove zagonetke kojima bi putem običnih, čak ponekad i zaboravljenih igara, približili svijet čitanja i svijet Harryja Pottera svojim korisnicima svih uzrasta.

Slika 1. Jedna skupina sudionika

Kao i prethodne dvije, ni 2018. godina nije bila izuzetak po velikodušnim donacijama sponzora, partnera i radu volontera pomoću kojih smo osigurali nagrade za sve sudionike, dekorirali prostor i osigurali materijale za radionice. S obzirom da smo sami veliki ljubitelji serijala, već po završetku 2. Tjedna počeli smo osmišljavati i izrađivati nove rekvizite i dekoracije. Iz ruku knjižničara – obožavatelja Hogwartsa i pomoći članova obitelji izrađeno je zrcalo Erised, peron 9 ¾ , pun hodnik letećih svijeća, leteći ključevi, metlobojski teren, dementor, leteća pisma, smjerokaz za sva čarobna mjesta te vrt čudesnih zvijeri.

HADROVIĆ / JUKIĆ / TURK 200

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

323

Slika 2. Potraga za Horkruksima uz pomoć Mape za haranje

Knjižničarke uključene u projekt svake godine uključuju brojne novosti u organizaciju. Prateći društvene mreže, trendove i smjernice u struci i istražujući zanimljivosti materijala, a uzimajući u obzir da autorica neprestance objavljuje nove sadržaje, knjižničarke tijekom cijele godine osmišljavaju kreativne i interaktivne radionice, aktivnosti i igre. Ovim projektom djelatnice GISKO žele promovirati pisanu riječ, posebice onu namijenjenu djeci i mladima, upotpuniti slobodno vrijeme (jer je odabran termin ljetnih praznika) i animirati najmlađe korisnike na dolazak, i još važnije, ostanak u knjižnici i razvoj knjižnice kao trećeg mjesta u kojem su svi dobrodošli. Ideje za projekt preuzete su, kako iz samih književnih predložaka, tako i filmova, popularne kulture, pa čak i djela obožavatelja – primjerice filmova fanova, igara i umjetnina koje izrađuju. Baš su stoga djelatnice najponosnije na Tjedan, jer je sve stvoreno isključivo namjenski, gotovo svaki ukras i izložak na projektu je ručni rad, a sve su aktivnosti osmišljene baš za projekt, a neke su od njih vješto složene zagonetke i pitanja na koje polaznici daju odgovore, i inovativne igre koje su poveznica između igara s kojima se sve rjeđe djeca susreću i svijeta malog čarobnjaka ili radionica koje potiču i poboljšavaju vještine polaznika.

HADROVIĆ / JUKIĆ / TURK 201

323

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 3. Dekoracije na 3. GISKO tjednu Harryja Pottera (Mandragore, Dementor, smjerokaz čarobnih lokacija, Peron 9 ¾ i zrcalo Erised)

Slika 4. Turnir u improviziranom Metloboju

HADROVIĆ / JUKIĆ / TURK 202

GISKO PODRŽAO DANE MEDIJSKE PISMENOSTI! IZAZOVI I OPASNOSTI DRUŠTVENIH MREŽA ZA OSOBE TREĆE ŽIVOTNE DOBI Srđan Lukačević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek slukacevic@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

Ivana Turk Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek turki@gskos.hr

324

Medijska pismenost jedna je od ključnih vještina za život u 21. stoljeću, potrebna jednako i djeci i odraslima. Medijska pismenost uključuje sposobnosti pristupa, analize, vrednovanja i stvaranja medijskih sadržaja, kao i vještine služenja medijskim i tehnološkim platformama. Stoga je, kako bi skrenuli pozornost na važnost cjeloživotnog obrazovanja i razumijevanja digitalnog okruženja te kritičkoga promišljanja u medijima i na društvenim mrežama, u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek održano predavanje pod nazivom Izazovi i opasnosti društvenih mreža namijenjeno osobama treće životne dobi. Informatička i informacijska pismenost danas je sastavni dio opće pismenosti u suvremenom svijetu.

Slika 1. Polaznici predavanja „Izazovi i opasnosti društvenih mreža“

LUKAČEVIĆ / TURK 203

324

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Nedostatkom navedenih, dolazi do teškoća u praćenju tehnoloških napredaka uslijed čega se stvara digitalni jaz koji je posebno izražen kod osoba treće životne dobi. Pristup informacijskoj tehnologiji i potrebama za istom, trećoj je životnoj dobi omogućen mnogo kasnije nego ostalima. To je razlog što osobe treće životne dobi nisu imale ni načina niti potreba za informatičkim opismenjavanjem formalnim putem tijekom radnog i inog vijeka. S informatičkom i informacijskom tehnologijom prvi puta se stoga susreću tek u kasnijoj životnoj dobi. Bez informatičke i informacijske pismenosti teško je u suvremenom okruženju zamisliti kvalitetan život kakav bismo mogli i trebali imati. Slijedom navedenog, smatraju u Knjižnici, presudno je raditi na informacijskom opismenjavanju osoba treće životne dobi i tim im putem omogućiti uživanje u blagodatima koje sa sobom nose osnove "novih" vrsta pismenosti, ali i izazova i opasnosti koje dolaze s korištenjem društvenih mreža.

Slika 2. Održavanje tečaja

Informacijski pismena osoba mora biti svjesna ilegalnih i štetnih sadržaja na društvenim mrežama, u medijima i na internetu općenito, mora biti upoznata s problematikom zaštite podataka i privatnosti te biti sposobna samostalno pronaći potrebnu informaciju. Razvijanje osjećaja o sebi kao o informacijski pismenoj osobi pogodovat će učinkovitom i prikladnom povezivanju informacija, pospješit će upravljanje informacijama u privatnom i profesionalnom životu, pogodovati sposobnosti korištenja i selekcije najprikladnijih izvora informacija u digitalnom ili nekom drugom obliku. Današnje društvo informacijsku pismenost uvjetuje kao jednu od važnih sastavnica opće

LUKAČEVIĆ / TURK 204

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

324

pismenosti. Ona uključuje razumijevanje i uporabu informacija korištenjem suvremenih tehnologija. Predavanje u Knjižnici održali su Srđan Lukačević, viši knjižničar, Ivana Turk i Dino Radmilović, magistri informatologije.

Slika 3. Polaznici predavanja „Izazovi i opasnosti društvenih mreža“

Dani medijske pismenosti, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, održavaju se ove godine od 19. do 21. travnja i uključuju brojne aktivnosti kojima je cilj informirati i educirati djecu, roditelje, nastavnike i odgojitelje o važnoj temi i vještini razumijevanja medija i digitalnih tehnologija. Odgojiteljima i nastavnicima bit će dostupni obrazovni materijali pomoću kojih mogu održati sat medijske pismenosti s djecom i mladima u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Grupe učenika moći će posjetiti medijske kuće i upoznati njihov način rada te se i sami okušati u proizvodnji medijskih sadržaja, a bit će organizirane i razne radionice i predavanja za djecu i odrasle u knjižnicama i organizacijama koje se bave

LUKAČEVIĆ / TURK 205

324

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

medijskom pismenošću. Roditeljima će također na raspolaganju biti kratki vodič za korištenje medija u obitelji.

Slika 4. Održavanje predavanja „Izazovi i opasnosti društvenih mreža“

Termin "informacijska pismenost" prvi je upotrijebio Zurkowsi 1974. godine kako bi istaknuo cilj u okviru informacijske politike te ukazao i približio transformaciju brojnih tradicionalnih usluga u inovativne privatne sektore za prikupljanje informacija, potrebnih novoj informacijskoj industriji koja je u to vrijeme nicala. Informacijsku pismenost povezuje s efektivnim korištenjem informacija u radnom okruženju, osobito kod rješavanja problema.

Drugi znanstvenik, Bawden, u svom radu o informacijskoj i

digitalnoj pismenosti pokušava razjasniti srodne koncepte i termina koji se često koriste kao sinonimi. Isti autor tvrdi da su knjižnična, medijska i računalna pismenost zasnovane na vještinama potrebnim za snalaženje u sve većem broju različitih izvora informacija, novih tehnologija i sve različitijih medija i usluga.

LUKAČEVIĆ / TURK 206

PROGRAM INFORMATIČKOG OPISMENJAVANJA OSOBA TREĆE ŽIVOTNE DOBI GRADSKE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE OSIJEK Srđan Lukačević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek slukacevic@gskos.hr Dino Radmilović Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek rdino@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

325

Informatička i informacijska pismenost danas je u suvremenom svijetu sastavni dio opće pismenosti. Nedostatkom navedene, dolazi do teškoća u praćenju tehnoloških napredaka uslijed čega se stvara digitalni jaz koji je posebno izražen kod osoba treće životne dobi. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek uočila je potrebu za dodatnim informatičkim i informacijskim opismenjavanjem među svojim korisnicima treće životne dobi te je odlučila organizirati niz radionica na tu temu pod nazivom "Ukorak s vremenom – osnove rada na računalu". Program informatičkog i informacijskog opismenjavanja u Knjižnici započeo je 04. ožujka 2016., a do sada su ga uspješno završile 24 grupe. Sveukupno je 354 osoba započelo tečaj, 317 osoba završilo je program. Tečaj nije završilo 37 osoba koji kao razlog odustajanja navode: bolest, čuvanje unuka, neodgovarajući termin održavanja tečaja i putovanje. Tečajevi su namijenjeni svim osobama treće životne dobi koji žele steći znanja iz osnova rada na računalu i pretraživanja interneta, drugim riječima koji žele steći ili unaprijediti informatičku i informacijsku pismenost. Edukacijski projekt zamišljen je kao aktivni seminar kroz koji polaznici usvajaju znanja koja mogu primijeniti u privatnom i poslovnom životu, a vezana su za internet i srodne tehnologije i usluge. Po završenom programu, polaznici znaju koristiti operacijski sustav Windows (organizacija podataka – rad s mapama i datotekama), napisati, urediti i spremiti dokument, pretraživati internet, slati elektroničku poštu, koristiti društvene mreže te jedan od softvera za komunikaciju s ljudima širom svijeta. Polaznike tečaja upoznaje se s osnovnim informatičkim i informacijskim pojmovima i osnovama rada na računalu, uz obvezan segment edukacije zaštite njih samih i njima bližnjih od opasnosti koje internet donosi. Zbog održavanja ujednačene kvalitete predavanja optimalan broj polaznika tečaja

LUKAČEVIĆ / RADMILOVIĆ 207

325

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

unutar jedne grupe je između 10 i 15 osoba. Tečaj se ne naplaćuje, uz uvjet da su polaznici članovi Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Tečaj se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela sata koji traje oko 90 minuta i održava se dva puta tjedno kroz približno dva mjeseca po tečaju. Ukupno trajanje tečaja s uvodnim predavanjem i završnom podjelom diploma je 20,5 sati. Treba napomenuti kako je to približna satnica, sat se produži ako predavači procjene da grupa nije u predviđenom roku savladala očekivano. Program provode djelatnici GISKO-a, Dino Radmilović i Srđan Lukačević, a po potrebi se u provedbu uključuju i drugi djelatnici Knjižnice.

Slika 1. Održavanje radionica „Ukorak s vremenom – osnove rada na računalu"

Razina informatičke i informacijske pismenosti kod polaznika je od nepostojeće do onih polaznika koji posjeduju tek minimalna znanja. Zbog toga je program i predavanja prilagođen svakoj grupi posebno, u većini slučajeva i gotovo svakom pojedincu unutar grupe. Interes kod budućih polaznika izrazito je velik te trenutno postoji lista čekanja za popunjavanje najmanje desetak grupa, a prijave i upiti svakim danom su intenzivniji. Korisnici se za tečaj mogu prijaviti osobno u Knjižnici, putem telefonskog poziva, ali i unutar svojih matičnih umirovljeničkih udruga. Kroz tečajeve je GISKO dodatno prepoznat unutar umirovljeničke zajednice uslijed čega je na ovom programu razvijena suradnja s brojnim udrugama. Suradnja je do sada ostvarena i nastavlja se s udrugama: Aktivni umirovljenici Osijek, Umirovljenici zajedno Osijek, Matica umirovljenika Osijek, Matica umirovljenika grada Valpova te Udrugom 60+. Provedeni tečajevi doveli su do

LUKAČEVIĆ / RADMILOVIĆ 208

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

325

povećanja broja korisnika Knjižnice, ali i pojačanog korištenja knjižnične građe. Znatniji broj polaznika tečajeva nisu bili članovi GISKO-a, te su po završetku prepoznali usluge i mogućnosti koje im Knjižnica može pružiti u daljnjem zadovoljavanju osobnih interesa.

Slika 2. Polaznici radionica

Novi članovi aktivno prate informacije na mrežnim mjestima i društvenim mrežama Knjižnice te sudjeluju u aktivnostima koje Knjižnica nudi. U tome im pomaže tečaj koji su uspješno savladali, informatički i informacijski znatno su pismeniji, a time i informiraniji. Polaznici dolaze iz cijele Slavonije i Baranje, ne samo iz Osijeka i okolice, što je još samo jedan pokazatelj uspješnosti programa. U svakodnevnom životu primjenjuju se nove tehnologije koje koristimo za poboljšanje životnog standarda, rada, kreativno učenje i igru, održavanje kontakta s prijateljima, kolegama i obitelji koji su daleko. Napredak tehnologije čini svakodnevni život lakšim, boljim i dinamičnijim. No, isto tako svakodnevno pred sva nas stavlja nove izazove i prepreke koje je potrebno savladati. Programi kao što su "Ukorak s vremenom – osnove rada na računalu" osobama treće životne dobi u tome uvelike pomažu.

LUKAČEVIĆ / RADMILOVIĆ 209

325

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 3. Polaznici radionica

LUKAČEVIĆ / RADMILOVIĆ 210

POVODOM MJESECA HRVATSKE KNJIGE 2018. U GISKO-U OTVORENA IZLOŽBA “KAZALIŠNI ŽIVOT OSIJEKA” Svjetlana Mokriš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek marendic@gskos.hr Ljiljana Krpeljević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kljilja@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

326

Već dugi niz godina Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek organizira izložbe sa zavičajnom tematikom. Godine 2016. pokrenut je ciklus izložbi “Zavičajne priče” s ciljem promoviranja zavičajne zbirke te kako bi se skrenula pažnja i potaklo zanimanje za naše sugrađane o kojima često vrlo malo znamo, a koji su svojim radom zadužili sve nas i upisali Osijek na kulturnu kartu Hrvatske. 2016. i 2017. godine izložbe su bile posvećene pojedincima – književnicima Anti Gardašu i Stjepanu Tomašu. Povodom Mjeseca hrvatske knjige, 2018. otvorena je izložba iz ciklusa “Zavičajne priče” pod nazivom “Kazališni život Osijeka”. Ova izložba nije posvećena samo jednoj ustanovi – Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku i svim onim pojedincima – intendantima, ravnateljima Opere i Drame, redateljima, glumcima i urednicima kazališnih izdanja koji su svoj rad ugradili u njegovo postojanje i djelovanje, nego i razvoju kazališnog života u Osijeku. Izložba se sastoji od dva dijela – povijesnog prikaza kontinuiteta razvoja kazališnog života u Osijeku, prikazanog na posterima i građe o Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, odnosno općenito o kazališnom životu u Osijeku, a koju posjeduje Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Priča o kazališnom životu u Osijeku počinje još davne 1735. godine, kada je u Isusovačkoj gimnaziji zabilježena izvedba prve kazališne predstave na latinskome jeziku i nastavlja se 1775. godine kada se s franjevačke školske pozornice prvi put u Osijeku čuo i hrvatski govor u cjelovečernjoj trosatnoj predstavi. U Osijeku 18. i 19. stoljeća njemački teatar egsiztirao je kao profesionalni teatar dvaju tipova. Prvo kao tip putujućih njemačkih teatarskih družina koje su nastupale u Generalatskoj vojarni u Tvrđi i od 1886. kada se

MOKRIŠ / KRPELJEVIĆ 211

326

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

kazališne predstave održavaju u raskošnoj zgradi Društva gornjogradskog kasina i kazališta u kojoj će 7. prosinca 1907., biti otvoreno Hrvatsko narodno kazalište čime počinje istinski sustavan i organiziran kazališni život, a koji su podržali brojni gradski političari i utjecajni pojedinci među kojima su bili i Pinterović, Neumann, Isaković, Kraus i Keiser. Nikola Andrić postaje prvim intendantom Hrvatskog kazališta u Osijeku te se laća mukotrpnog posla okupljanja ansambla. Nakon Prvoga svjetskog rata slijedi prilično loše razdoblje za kazališni život Osijeka, obilježeno prekidima u radu, trogodišnjim lutanjima i seobama i konačnim povratkom u matični grad u sezoni 1934./1935. Na plakatima se prati i razvoj kazališnog života od pedesetih godina 20. stoljeća do danas s posebnim naglaskom na ratno razaranje 16. studenoga 1991. i obnovu kazališta 1994. godine. Hrvatsko narodno kazalište svojim dramskim i glazbenim programom potaknulo je stvaranje Miniteatra i Annala, a neizravno i Dječjeg kazališta u Donjem gradu te se na sadržajima prikazanim na plakatima mogla pratiti i povezanost osječkih kazališnih ustanova.

Slika1. i 2. Izložba “Kazališni život Osijeka”

Velik dio građe, posebno one koja datira s početka 20. stoljeća uskoro će se moći vidjeti u digitalnom obliku na mrežnim stranicama Knjižnice. Posjetitelji i korisnici Knjižnice izložbu su mogli pogledati od 30. listopada do 3. prosinca 2018. u izložbenoj auli Knjižnice.

MOKRIŠ / KRPELJEVIĆ 212

TIMSKIM RADOM DO ZADOVOLJNIH UČENIKA Vlasta Pavlović Elez OŠ Bartola Kašića Vinkovci vlasta.pavlovic@skole.hr

Broj bibliografske jedinice

327

Timski rad Za ostvarenje timskog rada nužno je uspostaviti dobru komunikaciju među sudionicima, razvijati empatiju, poticati složnost te postaviti konkretne ciljeve. Glavni motiv timskoga rada uvijek je dobrobit učenika.1 Svaki dio tima ima svoju specifičnu ulogu (kreativac, istraživač, koordinator), ali su sve uloge povezane i potrebno je uspješno funkcioniranje svih elemenata za ostvarenje timskoga rada. Rezultati timskoga rada ovise o stručnosti suradnika, kreativnosti i motivaciji za takav oblik rada. Suradnja i timski rad cjelovit je pristup koji uključuje drukčiju filozofiju, politiku i praksu. Dobro postavljen plan suradnje, ali i proces njegova oblikovanja vodi stvaranju zajedničkih vrijednosti, rezultata i odgovornosti. Koncept i prisutnost timskoga rada uobličava najnovije spoznaje i omogućava iznalaženje novijih spoznaja i inovativnih rješenja.2 Timski rad u praksi: Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta je dan kada se prisjećamo svih žrtava nacističkog režima tijekom Drugog svjetskog rata. Ovaj se dan obilježava diljem Europe, a za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja jer je na taj dan 1945. godine Crvena armija oslobodila zatvorenike logora Auschwitz. U Osnovnoj školi Bartola Kašića u Vinkovcima se od 2015. godine obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta (27. siječnja) kao kulturno-javna priredba. Ideja je nastala povezivanjem izvannastavnih aktivnosti (Mladi knjižničari i Povjesničari), inicijativom učiteljice povijesti i stručne suradnice knjižničarke.

1Nikić,

Mijo. Temeljna načela timskoga rada, 2004., str. 115.-121., URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62960 (2018-10) 2 Kovačević, Dinka [et al.]. Školska knjižnica-korak dalje. Zagreb: Zavod za informacijske studije, Altagama, 2004., str. 121.

PAVLOVIĆ ELEZ 213

327

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Prva kulturno-javna priredba je imala povijesno-književni karakter. Teme su bile Holokaust i Dnevnik Ane Frank: bilješke iz prošlosti za bolju budućnost. Kulturnojavna priredba je održana 27. siječnja 2015. godine u prostoru škole, a nazočili su joj svi učenici od petog do osmog razreda i djelatnici škole. Tijekom svog izlaganja učenici su nas podsjetili na holokaust, antisemitizam, na strašne zločine koji su se događali za vrijeme Drugog svjetskog rata u koncentracijskim logorima. Upoznali su nas s knjigom Dnevnik Ane Frank, s najpoznatijim dnevničkim zapisom i antiratnom porukom jedne djevojčice, djevojčice koja je postala simbol milijuna ubijenih Židova, ali i univerzalni simbol potlačenog svijeta i ugnjetavanja, s njezinim mislima i zapisima iz Dnevnika te s njezinim životom tijekom dvogodišnjeg skrivanja. Cilj istraživanja i prezentiranja je bio pobuditi kod svih učenika zainteresiranost za ovaj strašan događaj u povijesti čovječanstva, poticati ljudskost, učiti o prošlosti kako bismo imali bolju budućnost, dizati svoj glas za ljudsko dostojanstvo i razvijati osjećaj za pravednost.

Slika 1. Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

S druge strane žice Krovna tema kulturno-javne priredbe koja je održana 2016. godine bila je S druge strane žice. Obilježavanje je bilo posvećeno ljudima koji su pomagali Židovima i ostalim narodima tijekom progona. Istraživačkim i timskim radom u poticajnom ozračju i s motivirajućom željom za novim spoznajama, uspješno je proveden projekt koji je prikazan 27. siječnja kao kulturno-javna priredba. Priredba je bila namijenjena svima: učenicima i

PAVLOVIĆ ELEZ 214

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

327

djelatnicima škole, roditeljima te lokalnoj zajednici. Ovoga puta pristup je bio drukčiji. Glavni motiv istraživačkoga rada učenika se temeljio na upoznavanju ljudi koji su pomagali Židovima i ostalim žrtvama holokausta, a za svoj čin dobrote i ljudskosti dobili su priznanje Pravednici među narodima. Priznanje je to koje dodjeljuje Izrael kako bi odlikovao

pripadnike

drugih

naroda

koji

spašavali Židove od

istrebljenja

tijekom holokausta riskirajući pri tome vlastite živote. Ti ljudi se nazivaju i nosiocima svjetlosti u doba tame jer tko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet. Nazočnima je prezentirano tko su bili ljudi koji su spašavali Židove ( Pravednici među narodima), upoznalo ih se s njihovim djelovanjem, s naglaskom na Hrvate koji su se našli na tom popisu. Postavljena izložba vodila je posjetitelje kroz navedenu tematiku, a na kraju je prikazan film Dječak u prugastoj pidžami te je učenicima podijeljen upitnik. Nakon analize upitnika zaključeno je da učenici imaju razvijen osjećaj za humanost, razlikuju dobro i zlo i svoje svjetonazore grade bez predrasuda. Cilj je ovih aktivnosti upoznavanje sa svijetlom točkom, s ljudima koji su spašavale potrebite od progona i smrti riskirajući vlastiti život, poticati empatiju kod učenika, podizati svijesti da i u najmračnijim trenutcima ljudske povijesti postoji svjetlost te da svatko može biti čovjek ako ima volje za to. Tjedan židovske kulture U školskoj godini 2017./2018. odlučeno je proširiti obilježavanje na cijeli tjedan. Na početku školske godine dogovorene su aktivnostima kojima će se obilježiti ovaj tjedan te su one planirane školskim kurikulom. U siječnju je cijeli tjedan bio posvećen židovskoj zajednici. Tijekom tjedna učenici su istraživali o židovskim običajima, kulturi, književnosti, uvjetima u koncentracijskim logorima, izrađivali su košer kolačiće, izrađivali su hanukiju kroz geometrijske oblike, organiziran je posjet židovskom groblju u Vinkovcima, izrađeni su edukativni panoi– židovski žalbeni običaj, židovski praznici, lik i djelo Ephraima Kishona itd. Timskim radom u školi je ostvaren ranije zacrtani cilj. Dobra je suradnja ostvarena i izvan ustanove te su učenici imali priliku poslušati predavanja o židovskoj kulturi i običajima koje je održala Nives Beissmann iz Židovske općine Osijek i predavanje o Jeruzalemu dr. Dražena Švagelja. U školskoj knjižnici održana je radionica na temu Ephraim Kishon: Kod kuće je najgore, održana su različita predavanja o židovskim blagdanima, učenici su učili svirati i pjevati židovske pjesme, učili su o židovskom muzeju u Varšavi, o židovskoj kulturi i običajima te lošim uvjetima u koncentracijskim logorima.

PAVLOVIĆ ELEZ 215

327

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Učenici su zainteresirano pratili predavanja te su imali brojna pitanja, a nakon predavanja degustirali su košer paprenjake i maces.

Slika 2., 3., 4. Tjedan židovske kulture

Potreba suvremene škole je osigurati kvalitetne uvjete rada koji su podloga za ostvarenje timskoga rada. Timski rad su aktivnosti skupine pojedinaca koji moraju djelovati kao jedno kako bi uspješno ostvarili postavljene ciljeve. U našem slučaju znanja iz različitih područja uspješno su integrirana i ostvaren je zajednički cilj, a to je uvijek dobrobit naših učenika. Zajedničkim snagama postavljeni cilj bilo je lakše ostvariti. Dobrom komunikacijom i interakcijom te pozitivnom radnom atmosferom i motiviranošću ostvarena je kvalitetna suradnja.

PAVLOVIĆ ELEZ 216

LETEĆI ČOVJEK – EDUKATIVNA RADIONICA ZA OSNOVNOŠKOLCE Suzana Biglbauer Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek suzana@gskos.hr Melita Nađ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek melita.nadj@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

328

Manuela Polak manuelapolak14@gmail.com

Festival znanosti manifestacija je kojoj je cilj približiti znanost široj javnosti kroz popularna predavanja, radionice, tribine, izložbe i putem drugih događanja. Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek rado se priključuje u ovu manifestaciju i daje svoj doprinos popularizaciji znanosti na kreativan i zanimljiv način. U sklopu XVI. Festivala znanosti 2018. s temom Otkrića, Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek se ponovno uključio u bogati program Festivala s edukativnom radionicom pod nazivom Leteći čovjek. Na ovogodišnjem Festivalu znanosti djelatnice Odjela za rad s djecom i mladima GISKO, u suradnji s volonterima Odjela su osmislile, pripremile i realizirale edukativnu radionicu za učenike 6. razreda Osnovne škole Franje Krežme Osijek. S obzirom na temu Festivala, radionica je prvenstveno bila orijentirana na izume i otkrića poznatog leksikografa, polihistora i izumitelja, Fausta Vrančića. Na početku radionice učenici su nakratko otputovali u daleku prošlost; zamišljali su svijet bez automobila, pametnih telefona, društvenih mreža, Interneta, televizije pa i knjiga... Odgovori na pitanja što misle kako je bilo tada živjeti, kakvim bi životom oni živjeli, čime bi se bavili i bi li željeli znati i imati sve ono što danas znaju i imaju, su bili raznovrsni.

BIGLBAUER / NAĐ / POLAK 217

328

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 1. Edukativna radionica pod nazivom Leteći čovjek

Nakon kratkog uvoda u temu, slijedila je najava središnjeg dijela radionice – upoznavanje sa biografijom poznatog znanstvenika i čovjeka željnog znanja, Faustom Vrančićem. Kako smo se tijekom radionice uglavnom bazirali na istraživački doprinos Fausta Vrančića, sljedeća je aktivnost učenike pobliže upoznala s najznačajnijim njegovim izumima. Pomoću kartica iz kolekcije Upoznaj izume Fausta Vrančića učenici su, podijeljeni u četiri skupine, upoznavali pojedine Vrančićeve izume, a nakon proučavanja izuma s kartice i iz raspoložive literature (prilog 1), predstavnici svake skupine su ostalima predstavili Vrančićevo otkriće s kratkim objašnjenjem zašto nam je i danas upravo to otkriće bitno.

Slika 2. i 3. Učenici na radionici

Na kraju radionice učenici su imali priliku izraditi vlastiti padobran od konca i papirnatih maramica te u praksi provjeriti radi li njihov izum.

BIGLBAUER / NAĐ / POLAK 218

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

328

Slika 4. i 5. Učenici na radionici

Prilog 1. Literatura pripremljena za edukativnu radionicu Leteći čovjek: Bilušić, Zdenka, Faust: Leteći čovjek, Šibenik: Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", 2008. Borić, Marijana, Faust Vrančić, Šibenik: Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", 2015. Chaline, Eric, 50 izuma koji su promijenili povijest, Zagreb: Školska knjiga, 2015. Fizika i kemija, Zagreb: ABC naklada, 2007. Kenda, Margaret, Velika knjiga "cool" izuma: 77 izuma, eksperimenata i misaonih igara, Zagreb: Potecon, 2000. Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica, Zagreb: Novi Liber [etc.], 1993. Mrkela, Mirjana, Upoznaj izume Fausta Vrančića: kreativni i zabavni zadaci, Zagreb: Naklada Nika, 2015. Muljević, Vladimir, Faust Vrančić: prvi hrvatski izumitelj, Zagreb: Hrvatska zajednica tehničke kulture, 1998. Nikolić, Gojko, Život i izumi Fausta Vrančića, Zagreb: Akademija tehničkih znanosti Hrvatske: Pučko otvoreno učilište, 2016. Riley, Peter, Izumi i otkrića: dnevnik i povijesni zapis popraćen nesvakidašnjim i sjajnim trodimenzionalnim rekonstrukcijama, Zagreb: Planetopija, 2011. Sentimentalni odgoj: Antun i Faust Vrančić, Šibenik: Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", 1995. Turner, Tracy, 100 izuma koji su promijenili svijet: briljantna postignuća koja su oblikovala naš život, Zagreb: Profil knjiga, 2016. Upoznaj izume Fausta Vrančića, Zagreb: Naklada Nika, 2015.

BIGLBAUER / NAĐ / POLAK 219

DRŽAVNI STRUČNI SKUP SVA LICA ŠKOLSKIH KNJIŽNICA, SUPETAR NA BRAČU, 19.-20.10.2018. Purgar Marija OŠ Nikole Andrića, Vukovar marija.purgar5@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

329

Hrvatska udruga školskih knjižničara organizirala je samostalni stručni skup pod nazivom Sva lica školskih knjižnica od 19. do 20. listopada 2018. u Supetru na Braču. Osmi put zaredom Hrvatska udruga školskih knjižničara, kao aktivna članica Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL-a), obilježava Međunarodni mjesec školskih knjižnica u listopadu organizacijom državnog skupa za školske knjižničare Republike Hrvatske, kao i sve stručnjake koji se bave aktualnim temama vezanim uz školsko knjižničarstvo. Pozadinska kulisa Skupa bile su burne profesionalne i društvene rasprave o aktualnom prijedlogu Zakona o knjižnicama. Kriza društva najzornije opisana u statistikama iseljenih, pokušajem urušavanja jednog od najstarijih sustava usmjerenog na dobrobit pojedinca i zajednice, dobiva novu dimenziju. Hrvatska udruga školskih knjižničara ovim skupom, odabirom teme i mjesta održavanja sudjeluje u preuzimanju dijela svoje profesionalne odgovornosti za iznalaženje boljih rješenja. Jedan od razloga zašto su organizatori izabrali otok Brač kao mjesto održavanja stručnog skupa njegovo je bogato kulturno povijesno nasljeđe. Otok Brač poznat je ne samo kao otok kamena, maslina, ribarstva i turizma i kao šušur dalmatinskog načina življenja, već i kao otok knjiga i knjižnica. Uz šest narodnih knjižnica i jednu u osnivanju, devet školskih knjižnica, jednu spomeničku knjižnicu u Blacama te nekoliko bogatih privatnih knjižnica, Brač ima veći broj knjiga, knjižnica i korisnika od svih drugih otoka. Na njemu, u pustinji Blaca, nalazi se i jedna od najvrjednijih, a svakako najneobičnijih spomeničkih knjižnica u Hrvatskoj i svijetu. Uzimajući u obzir kako su upravo knjižnice mjesta susreta i nositelji kvalitete života na otocima, odabrano je ovo mjesto i tema skupa kako bismo upoznali specifičnosti i neujednačene uvjete rada školskih knjižnica diljem naše domovine. Prvi dan skupa bio je predviđen za stručna izlaganja, primjere dobre prakse, okrugli stol te obilazak knjižnica u Supetru i upoznavanje s kulturnom baštinom grada Supetra. U večernjem dijelu programa održala se i prva dodjela nove nagrade Hrvatske

PURGAR 220

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

329

udruge školskih knjižničara Poezija među profesijama, koja se dodjeljuje mladim knjižničarima. Nakon svečanog otvorenja Skupa uz zvukove hrvatske himne u kongresnoj dvorani hotela Velaris u Supetru, u svojem uvodnom pozdravu Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara i predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL-a) za Europu, istaknula je da osim što smo ponosni na tisuće naših predivnih otoka, ponosni smo i na njihovu neprocjenjivu kulturnu baštinu o čemu svjedoče i brojni rani spomenici kulture. Otok Brač kao živa baština priča jedinstvenu priču svojim znamenitostima, poviješću i običajima koje imamo priliku upoznati tijekom ovoga skupa. Organiziranjem stručnog skupa na otoku, koje možemo shvatiti i kao profesionalnu razmjenu i obogaćivanje, pruža se potpora i dodatna motivacija kolegama i kolegicama koje rade na svim otocima, a posebno otoku Braču, dodala je Jurilj. Odabravši temu skupa Sva lica školskih knjižnica želimo upoznati razna lica školskih knjižnica, specifične uvjete rada školskih knjižnica kako bismo mogli unaprijediti ono čime nismo zadovoljni, preuzeti i primijeniti ono dobro, ono na što smo ponosni. Stoga tema ovogodišnjeg skupa pruža idealne uvjete za razmjenu iskustava koja doprinosi osobnom i profesionalnom bogaćenju, zaključila je Jurilj.

Slika 1.

Slika 2.

Jedno od neprocjenjivih spomenika kulturne baštine otoka Brača je pustinja Blaca i njezina knjižnica. Njome upravlja županijska ustanova Centar za kulturu Brač, čija je ravnateljica Jasna Damjanović, predstavila i najavila njegovu budućnost kao prvog

PURGAR 221

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

329

Bračkog ekomuzeja. Također je spomenula atraktivan projekt osnivanja zvjezdarnice Blace s originalnim teleskopom don Nike Miličevića, zadnjeg blatačkog župnika i astronoma. Uputila je sudionike skupa da se radi na obnovi svih građevina i muzejskih artefakata istaknuvši potrebu za digitalizacijom spomeničke knjižnice pustinje Blace u kojoj se nalazi preko 11 000 knjiga koje su izvor za istraživačke i druge postupke. Izaslanica gradonačelnice Grada Supetra i ravnateljica Narodne knjižnice Supetar, Gita Dragičević također je istaknula Brač kao otok s razvijenom knjižničnom tradicijom na kojem je u drugoj polovini 19. st. svako mjesto imalo čitaonicu u kojoj se podučavalo narodnom jeziku i proširivala nacionalna svijest. Lijep je osjećaj primiti, ali i darivati Nastavivši dugogodišnju tradiciju darivanja knjiga knjižnicama u gradu domaćina skupa, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj i Ana Saulačić, viša savjetnica za stručne suradnike knjižničare u Agenciji za odgoj i obrazovanje iz Podružnice Split, uručile su vrijednu donaciju knjiga Klubu za športski ribolov na moru i podvodne djelatnosti Arbun Supetar i Srednjoj školi Brač iz Supetra.

Slika 3.

Plenarna izlaganja Prvi dio radnog dijela skupa započeo je izlaganjem Vanje Jurilj, stručne suradnice knjižničarke u OŠ Antuna Mihanovića Zagreb, predsjednice Hrvatske udruge školskih knjižničara, predsjednice IASL-a za Europu i članice IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice. Jurilj je svoje izlaganje započela riječima Carla Sagana, koje su upravo pohvalne za našu profesiju koju nazivaju poezija među profesijama:

PURGAR 221

329

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

„Zapisi, papirusi, knjige povezuju ljudsku vrstu i omogućuju nam da čujemo tih nekoliko glasova i slabih krikova naše braće i sestara, naših predaka. I kakva je radost priznanja kad shvatimo kakvi smo bili! Milijuni niti iz prošlosti isprepleteni su kako bi nastalo uže i kablovi modernog svijeta.“ Sve knjižnice svijeta čuvaju i osiguravaju pristup upravo tim milijunima niti iz prošlosti koje čine ovaj svijet onakvim kakvim jest. Školske knjižnice dio su toga prometejskoga lanca koji povezuje i posreduje znanja 40.000 generacija ljudskih prethodnika. Stoga imamo razloga da se osjećamo važni i ponosni što smo među onima koji povezuju i prenose znanja prošlih generacija na mlade naraštaje. Školska knjižnica je srce škole koja povezuje sve predmetne kurikule, priprema mlade na život i potiče samoučenje. Svaka knjižnica ima mogućnosti, pravo i cilj prenijeti to znanje prošlih generacija na mlade što je upravo i smisao obrazovanja. Istaknula je kako Hrvatska ima najbolje školsko-knjižnične sustave u svijetu i zakonsku regulativu temeljem koje sve škole moraju imati školske knjižnice. Zahtjevi za obrazovanje školskih knjižničara vrlo su visoki te zahtijevaju dugogodišnje formalno obrazovanje te knjižničarske i pedagoške kompetencije, dok su neki od problema nejednaka razvijenost i uvjeti rada u školskim knjižnicama pa često uspjeh knjižnice ovisi o školskom knjižničaru koji u njoj radi. Iako je opremanje školske knjižnice propisano Standardom za školske knjižnice, nema zakonskih akata koji to i obvezuju pa prostor i oprema za obavljanje djelatnosti školskih knjižnica ovise o osnivaču, ravnatelju škole ili samom knjižničaru. Ukazala je na postojeće međunarodne smjernice i nacionalne dokumente koji preporučuju i propisuju djelatnosti školskih knjižnica. Naglasak izlaganja bio je na neprocjenjivoj profesionalnoj odgovornosti školskih knjižničara i djelatnosti školskih knjižnica na razvoj društva. Uzimajući u obzir neujednačenost financiranja školskih knjižnica, Jurilj je iznijela prijedlog kako bi svaki knjižničar, uz svoj Godišnji plan i program rada, trebao imati i druge razvojne dokumente poput petogodišnje strategije rada školske knjižnice u kojem će detaljno razraditi plan nabave, rokove i ciljeve te redovno izvješćivati školski odbor i osnivače o stanju knjižnice u skladu sa Standardom. Nakon što je Jurilj prikazala kratak film o 120 školskih knjižnica RH, u završnom dijelu izlaganja naglasila je kako su upravo školski knjižničari i njihovi mladi korisnici, učenici, najvažnija lica školskih knjižnica. Naglasila je da unatoč stanju fonda ili uvjeta

PURGAR 222

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

329

rada svaki knjižničar može pružiti kvalitetnu uslugu i nuditi suradnju te samo radom može zaslužiti poštovanje i postići rezultate. Da nije riječ o knjižnici u školi, nego o školovanju u knjižnici govorila je Ana Saulačić, viša savjetnica za školske knjižničare u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Podružnica Split. Čestitavši svim sudionicima Međunarodni mjesec školskih knjižnica, Saulačić je podsjetila da je upravo listopad mjesec u kojem trebamo istaknuti važnost i nezamjenjivost djelatnosti školske knjižnice u odgojno-obrazovnom sustavu. Saulačič je ukazala na riječi dr. Rossa Todda o važnosti školske knjižnice 21. stoljeća koja nije samo u njezinim zbirkama, organizaciji, tehnologiji, osoblju, prostoru, već u njezinoj djelatnosti koja doprinosi napretku u učenju te opipljivim modelima razvoja mišljenja i stvaranja znanja. Nezamjenjivost knjižnične djelatnosti temelji se na suradnji, podršci i uspjehu učenika. Suvremena školska knjižnica je knjižnica koja njeguje kulturu uključivosti u zajednici koja uči, sudjeluje u planiranju i izradi školskog kurikula, potiče čitanje s razumijevanjem (informacijsko čitanje) i informacijsku pismenost, suradničko učenje, sposobnost učinkovitog organiziranja informacija i ideja te stvaranje dokumenata, ilustracija, videozapisa uz pomoć mrežnih 2.0 alata koji omogućuju interakciju na mreži te razmjenu informacija i znanja. O školskoj knjižnici – mjestu susreta i suradnje javnih politika kulture i obrazovanja govorila je dr. sc. Nansi Ivanišević, voditeljica Odjela za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i tehničku kulturu Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Slika 4.

Drugi dio radnog dijela skupa započeo je okruglim stolom na temu Školske knjižnice u decentraliziranom okruženju. U raspravi su sudjelovali dr. sc. Nansi Ivanišević

PURGAR 223

329

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

i pet voditeljica županijskih stručnih vijeća: Hajdi Škarica iz Zadarske županije, Adriana Turić Erceg i Margareta Glavurtić iz Splitsko-dalmatinske županije, Ana Bebič iz Šibenskokninske i Nikolina Borovina iz Dubrovačko-neretvanske županije uz moderatoricu Vanju Jurilj, a kasnije su se uključili i sudionici skupa. Zaključeno je da su izlaganja predavača ukazala na neravnomjernu razvijenost školskih knjižnica. Usprkos donesenim standardima, školske knjižnice u velikom postotku ne zadovoljavaju propisani minimum. Osnivači škola i nadležno ministarstvo, koji imaju zakonsku obvezu financiranja opremanja školskih knjižnica, to ne čine sustavno i redovito, a ponekada nikako. Uspjeh školske knjižnice ovisi gotovo u potpunosti o svome školskom knjižničaru. Oprema školskih knjižnica i primjena knjižničnog softvera nije dio nacionalnog plana, ovisi o osnivaču i školi. U Splitsko-dalmatinskoj županiji radi 99 školskih knjižnica osnovnih škola i 47 knjižnica srednjih škola. Od toga 65% školskih knjižnica ima prostor ispod Standarda, a 57% opremu ispod propisima određenog minimuma. Računalo za korisnike nema čak 53% školskih knjižnica, a fond ispod Standarda ima njih 50% i još 19% ispod apsolutnog minimuma (ispod 2500 jedinica knjižne građe). S obzirom na navedene podatke, a s ciljem promjene postojećega stanja, doneseni su sljedeći Zaključci okruglog stola: • potrebno je izraditi sustavnu bazu podataka kako bi se redovito pratilo stanje • stručni suradnici knjižničari na školskoj razini trebaju sustavno izvješćivati upravna tijela o stanju u školskoj knjižnici i predlagati planove i strategije za promjene nabolje • na županijskim i državnoj razini treba upozoravati na postojeće stanje, ukazivati na posljedice postojećeg stanja na očuvanje i razvoj kulturnog identiteta, obrazovanja, znanosti, gospodarstva i ukupnog prosperiteta zajednice i društva – dogovorena je suradnja u provođenju ovih aktivnosti između Odjela za prosvjetu, kulturu, šport i informiranje pri Uredu državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatske udruge školskih knjižničara. Primjeri dobre prakse Nakon okruglog stola u programskom dijelu skupa slijedili su primjeri i iskustva dobre prakse. Goranka Braim Vlahović, školska knjižničarka iz OŠ Jurja Habdelića iz Velike

PURGAR 224

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

329

Gorice, dugogodišnja članica Hrvatske udruge školskih knjižničara i voditeljica ŽSV-a osnovnoškolskih knjižničara Zagrebačke županije govorila je o temi Virtualna slika školskih knjižnica: mrežne stranice školskih knjižnica kakve jesu i kakve bi trebale biti te predstavila smjernice za izradu mrežnih stranica školskih knjižnica koje bi trebale pomoći knjižničarima u tom važnom poslu. U izlaganju Doprinos školskih knjižnica zajednici: knjižnice osnovnih škola na otocima Splitsko-dalmatinske županije, Sanja Nejašmić, ravnateljica OŠ Vladimira Nazora iz Postira iznijela je rezultate ankete koju je provela 2017. i razgovora obavljenog neposredno prije izlaganja te podijelila iskustva i rezultate rada i djelovanja školskih knjižnica u malim mjestima. O Oblicima suradnje između školske i narodne knjižnice na primjeru školske knjižnice Gimnazije Tituša Brezovačkog i Knjižnice Marije Jurić Zagorke, govorila je Jadranka Jurić, školska knjižničarka u Gimnaziji Tituša Brezovačkog iz Zagreba. Jurić je ponosna na dugogodišnju suradnju koja traje još od 2004. i ostvaruje se kroz posjete i posudbu građe, izložbe, scenske adaptacije, predavanja, književne susrete, predstavljanje knjiga, programe, projekte, manifestacije, razmjenu ideja i stručnih informacija, ponudu otpisanih knjiga, zajedničku suradnju s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara. Obilazak knjižnica u Supetru Treći dio programa bio je planiran za obilazak školske knjižnice i čitaonice Srednje škole Brač u Supetru koja je osnovana je 1969. i svojim informacijskim sadržajima i sredstvima te neposrednim radom s korisnicima predstavlja integralni dio odgojnoobrazovnog procesa škole. Kući smo ponijeli straničnike i uspomenu na pažljivo pripremljenu izložbu zavičajne zbirke. Nakon ugodne šetnje središtem Supetra posjetili smo Narodnu knjižnicu u Supetru gdje nas je dočekala Gita Dragičević, ravnateljica knjižnice. Knjižnica ima 1635 člana, 40126 knjiga, a svaki 3. stanovnik Supetra član je knjižnice. U sklopu knjižnice djeluje Galerija Ivan Rendić čija Spomen-zbirka sadrži 20 spomenika, 50 originalnih projekata i nacrta, te brojne fotografije i dokumente Ivana Rendića (1849. – 1932.), velikog supetarskog kipara koji se smatra ocem hrvatskog modernog kiparstva. Rendić je izradio brojne portrete hrvatskih velikana poput Petra Preradovića u Zagrebu, Andrije Medulića,

PURGAR 225

329

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Julija Klovića, Krste I. Frankopana, Nikole Jurišića i Augusta Šenoe na zagrebačkom Zrinjevcu i spomenik Ivanu Gunduliću u Dubrovniku. Nagrada Poezija među profesijama za mlade školske knjižničare Večernji dio programa bio je uistinu za pamćenje. Hrvatska udruga školskih knjižničara prvi put dodijelila je godišnju državnu nagradu Poezija među profesijama mladim školskim knjižničarima i knjižničarkama kao oblik javnoga profesionalnoga priznanja za predani i inovativni rad te zapažene rezultate rada kojima unapređuju školsko knjižničarstvo.

Slika 5.

Ime nagrade inspirirano je stihovima pisca Siniše Cmrka kojima je cijeloj našoj struci izrazio zahvalnost za plemeniti i predani rad. Čast da prva dobije Nagradu pripala je Jeleni Šaban, magistrici bibliotekarstva i engleskog jezika i književnosti, školskoj knjižničarki OŠ Novo Čiče u Velikoj Gorici. Školska knjižničarka Jelena Šaban, profesionalnoj i široj javnosti postala je poznata 2015. godine kada je zbog nedostataka sredstava za opremanje knjižnice, pokrenula crowfunding akciju te uspjela police knjižnice ispuniti knjigama. Stručni izlet: Živa baština Drugi dan skupa bio je predviđen za stručni izlet u pustinju (samostan) Blacu, jedinstven spomenik na cijeloj obali koji krije otok Brač. Pustinja je nastala kao utočište od svjetovnog i uzdigla se u zajednicu koja je bila u kontaktu ne samo s Bogom, nego i s cijelim svijetom što smo pješačeći tog sunčanog subotnjeg prijepodneva u mjesecu listopadu 2018. godine mogli osjetili.

PURGAR 226

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Slika 6.

329

Slika 7.

Bogat i sadržajan program ovog stručnog skupa pokazuju zašto je vrijedilo doći na otok Brač i zašto svaki put odabiremo neko drugo, u srce zapisano, mjesto Lijepe Naše.

PURGAR 227

OCJENE I PRIKAZI

ŠVENDA-RADELJAK, KSENIJA. OBRAZOVANJE I STATUS KNJIŽNIČARA U HRVATSKOJ DO UVOĐENJA STUDIJA BIBLIOTEKARSTVA. ZAGREB, PRAVNI FAKULTET, 2018. Merien Hadrović Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek merien@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

330

Ksenija Švenda-Radeljak, knjižničarka u Knjižnici Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu 2012. godine obranila je doktorsku disertaciju „Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva“ iz koje je proizišla i ova knjiga. U prvom poglavlju autorica donosi terminološka razjašnjenja i teorijske pristupe pojmovima profesija, poluprofesija i zanimanje. Navode se neki od problema profesije od kojih je prvi problem prevladavajućeg utjecaja posredničkog tipa kontrole unutar profesije tijekom kojeg državna tijela ili osnivači imaju glavnu ulogu u utvrđivanju pružanja usluga i kvalitete poslovanja. Drugi je problem nevidljivost profesije kojim autorica naglašava neupućenost šire javnosti složenost poslova knjižnice čime se lako ocjenjuje i prosuđuje knjižničarska profesija. Drugo poglavlje donosi pregled početaka razvoja knjižničarske profesije u Hrvatskoj u razdoblju od 1875. do 1918. godine, društveno-političke prilike tog vremenskog razdoblja te ustroj i funkcioniranje knjižnica diljem Austro-Ugarske. Kao početak modernog knjižničarstva u Hrvatskoj zabilježen je osnutak i razvoj Kraljevske Sveučilišne knjižnice u Zagrebu te regulacija statusa i pitanja profesionalnog obrazovanja. Treće poglavlje prikazuje društveno-političke prilike i razvoj knjižničarske profesije u međuratnom razdoblju i tijekom II. svjetskog rata. O ovom poglavlju autorica donosi uvid u vrste knjižnica koje su u djelovale na području Hrvatske u navedenom razdoblju, također navodi nedostatak relevantnih izvora bilo pravnih ili povijesnih te se kao glavnim izvorom informacija pretežno služi knjigom J. Badalića „Javne knjižnice u Savskoj banovini“, koja se odnosi na veći dio kontinentalne Hrvatske. Kako bi izvori bili potpuni za današnje područje ukazuje na nedostatak literature koja bi bila nudila informacije za Primorsku banovinu, odnosno područje današnje Dalmacije. Drugi dio

HADROVIĆ 231

330

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

ovog poglavlja odnosi se na profesionalni razvoj i status knjižničarki i knjižničara do početka II. svjetskog rata koje je kako navodi autorica u tom razdoblju bilo unazađeno što je moguće dijelom „zahvaliti“ ekonomskoj krizi, nedostatku zakonske regulative te dioba financija na područje današnje Hrvatske i nekadašnje Kraljevine Srbije. Kao jednu od prvih mjera za poboljšanje statusa, autorica navodi da su knjižničari vidjeli u obliku donošenja „Zakona o knjižicama“ koji je za sobom trebao povlačiti i izmjene u zakonima svih osnivača (sveučilišta, škole, općine…), a za oformljivanje istog angažirali su se knjižničari okupljeni u strukovno udruženje – Društvo bibliotekara Jugoslavije (DBJ). Uslijedili su i prijedlozi financiranja pučkih, narodnih knjižnica koje su bile u nepovoljnijem položaju od sveučilišnih te se u skladu s time tražilo izjednačenje financiranja i plaćanja djelatnika knjižnica. Broja knjižnica i broj profesionalnih djelatnika porastao je s nastankom i jačanjem Kraljevine Jugoslavije. Porastom broja djelatnika raste i svijest o nužnosti udruživanja u stručna tijela, donošenja jedinstvenih akata poslovanja te se razumijevanjem zajedničkih problema 1929. u Beogradu održava „I. konferencija bibliotekara“ na kojoj je dogovoreno osnivanje udruge knjižničara iz cijele zemlje. Uslijedio je i „I. kongres Društva jugoslavenskih bibliotekara“, razvoj Sekcija Beograd, Zagreb i Ljubljana, izrada „Nacrta pravila za stručno obrazovanje bibliotekara“. U razdoblju Nezavisne Države Hrvatske autorica kao glavnu okosnicu razvoja knjižničarstva u ovom razdoblju navodi osnivanje Hrvatskog bibliotekarskog društva koje predlaže nacrt zakona pod nazivom „Nacrt uredbe o Hrvatskoj narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Autorica je istražila da se u navedenom nacrtu po prvi puta koristi naziv „knjižničar“ umjesto do tada spomenutog „bibliotekara“. Tijekom rata nisu zabilježene značajnije aktivnosti rada Društva, osim nekoliko dopisa tadašnjoj vlasti na temu poboljšanja statusa knjižničara, donošenju propisa za osnivanje pučkih knjižnica i prijedloga edukacija za nove knjižničare. Autorica kao značajan izvor navodi knjigu J. Badalića „ Za naše narodne knjižničarstvo“ u kojoj je po prvi put istaknuta potreba za uspostavljanjem formalnog školovanja i polaganjem knjižničarskih ispita. Četvrto poglavlje donosi pregled razvoja knjižničarske profesije u razdoblju od 1945 do 1976. godine. Prvo poslijeratno razdoblje do 1953. godine karakterizira nedostatak prostora, knjiga i samih knjižničara, a odlikuje ga jačanje i prihvaćanje knjižnica kao kulturnih središta i prosvjetno-edukativnih ustanova. Autorica napominje kako je najvažniji događaj za razvoj profesije bilo osnivanje novog profesionalnog

HADROVIĆ 232

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

330

udruženja Društva bibliotekara Hrvatske te donošenje „Pravilnika o pripravničkom stažu, stručnim ispitima i tečajevima za savezne službenike bibliotekarsko-arhivističke struke“. Drugo poslijeratno razdoblje, od 1953. do 1967. godine obilježila je standardizacija i klasifikacija stručnih poslova te „Pravilnik o ispitima“. Razdoblje do 1975. godine „okrunjeno“ je osnivanjem dvogodišnjeg, dodiplomskog studija na Katedri za bibliotekarstvo – Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Slika 1. Naslovnica

Autorica je u petom poglavlju knjige obradila tematiku modela edukacije knjižničara koji obuhvaćaju tečajeve za osposobljavanje djelatnika u knjižnicama, seminare, stručne ispite, osnivanje centra za postdiplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti te osnivanje kolegija bibliotekarstva na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Kao početak formalnog fakultetskog školovanja knjižničara u Hrvatskoj naveden je osnutak Katedre za bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U šestom, sadržajno najopsežnijem poglavlju, autorica ističe važnost doprinosa hrvatskih knjižničarki kroz već obrađena povijesna razdoblja te ističe problematiku percepcije knjižničarstva kao isključivo ženske profesije. Autorica u istom poglavlju donosi bio-bibliografske podatke istaknutih hrvatskih knjižničarki

HADROVIĆ 233

330

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Ova publikacija daje čitatelju, povjesničaru, studentu knjižničarstva ili već formiranom knjižničaru uvid u oblikovanje knjižničarstva kao profesije sa stajališta profesionalnog obrazovanja te sustavno istražuje povijesni razvoj profesionalnog obrazovanja i društvenog statusa knjižničarske profesije koristeći pri tome bibliografske, stručne i arhivske izvore. Ova jedinstvena knjiga može dugi niz godina služiti kao jedan od glavnih izvora za istraživanje povijesti knjižničarstva kako struke tako i profesije.

HADROVIĆ 234

HEBRANG GRGIĆ, IVANA. KRATKA POVIJEST KNJIŽNICA I NAKLADNIKA : S KODOVIMA I APLIKACIJOM. ZAGREB : LJEVAK, 2018. Marijana Špoljarić Kizivat Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek mspoljaric@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

331

Iako u hrvatskoj literaturi postoji već niz knjiga s područja povijesti knjige i knjižnica (što domaćih, što prevedenih), knjiga Ivane Hebrang Grgić je pravo osvježenje u tome području. Ona na sustavan i sažet način prikazuje tematiku povijesti knjižnica i nakladnika. Počevši od starih civilizacija istoka, Grčke i Rima, knjiga nas vodi kroz srednji vijek, upoznaje s velikim promjenama s izumom tiska, pa do najznačajnijih događaja u 16., 17. i 18. stoljeću. Posebno se razmatra vrijeme od Francuske revolucije do Prvog svjetskog rata, te od Prvog svjetskog rata do početka 21. stoljeća. Za svako je razdoblje prikazan europski i hrvatski kontekst. Što se tiče povijesti knjige, autorica se poziva na eminentne izvore, od A. Stipčevićevih kapitalnih djela i J. Stipanova, do zavičajnog Z. Kujundžića. Za povijest pisma velika je uloga D. Diringera, dok se za područje nakladništva ističe do sada samo djelomično obrađena tematika u knjigama V. Klaića, B. Franjića, P. Galića, I. Vodopije i I. Mandić Hekman. Iako nije posebno istaknuta u uvodu, u bibliografiji se navode i radovi M. Malbaše, značajne za izučavanje slavonskih tiskara. Knjiga je zasigurno više od priručnika studentima, kako se navodi u uvodu knjige. To je pomoć svakome knjižničaru kojemu treba brza informacija za korisnika ili podsjetnik pri odgovaranju na informacijske upite. Može biti dobra smjernica istraživaču odakle početi i gdje tražiti literaturu, kao i dopunjavati usvojeno znanje. Nakladnicima spremnima za 21. stoljeće ova knjiga može biti primjer kako interaktivno izgrađivati sadržaj te koje elemente unijeti u knjigu kako bi se ona približila publici. To su QR kodovi (kodovi za brzi pristup sadržajima na internetu), aplikacije za učenje i ponavljanje te društvene mreže. Na početku su upute za korištenje priručnika, što se posebice odnosi na navedeni sadržaj. QR kodovi su sveprisutni, niskobudžetni te jednostavni za implementaciju i

ŠPOLJARIĆ KIZIVAT 235

331

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

korištenje. Sadrže informacije koje treba učitati i pregledavati uz pomoć pametnih telefona ili sličnih uređaja, pri ustanovama koje jamče trajnu pohranu i zaštitu. Za korisnike bez pametnih telefona, uz QR kodove su prikazane i odabrane slike koje se inače učitavaju. Aplikacija za učenje i ponavljanje trenutno je samo mrežna aplikacija. Putem osam igara prolaze se pitanja za ponavljanje. Ukupno je deset pitanja putem kojih se može provjeriti pročitano i naučeno. Ista su pitanja i u knjizi na kraju svakoga poglavlja. Pitanja za daljnje istraživanje usmjeravaju koje se još teme mogu proučavati na odabranu temu, one su naznaka za daljnji rad. Popis literature nudi posebno i izvore za odgovore na pitanja za daljnja istraživanja. Uz navedeno, tu je osnovna i dodatna literatura, koja je dosta iscrpna.

Slika 1. Naslovnica

Još jedan vrijedan dodatak knjizi je i kazalo imena, koje pomaže u lakšem snalaženju u istaknutim osobama važnima za povijest knjižnica i nakladništva i njihovim vremenskim odrednicama. Tablice i grafikoni također na sistematiziran način iznose različite brojčane podatke, i same moguće smjernice za daljnje istraživanje. Tako se tu prikazuje broj knjiga u knjižnicama u srednjem vijeku i na početku novoga vijeka, cijene knjiga od 11. do 15. stoljeća u Hrvatskoj, broja knjižara u Hrvatskoj u 19. stoljeću, postotak

ŠPOLJARIĆ KIZIVAT 236

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

331

tiskanih knjiga vjerskog i drugog sadržaja, porast broja knjižara u Zagrebu i Zadru, promjene broja narodnih knjižnica u Hrvatskoj od 1945. do 1977. godine i drugo. U svakom se poglavlju knjige otvara cijeli niz pitanja. Knjiga je polazište za razmišljanje, temeljna udžbenička literatura, s opremom kojom se ne može podičiti svaka nova izdana knjiga. Knjiga ima i postojeće stranice na Facebook-u i Twitter-u. Doista prava knjiga stručne literature za 21. stoljeće.

ŠPOLJARIĆ KIZIVAT 237

OD JANUSA PANNONIUSA DO GJUKE GALOVIĆA Kata Petrović kata.petrovi@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

332

Cvelferica je zapravo već predviđena u dvjema knjigama Sanje Jukić i Gorana Rema o panonizmu u hrvatskome pjesništvu. Riječ je o knjigama Panonizam hrvatskoga pjesništva I, studij Slava Panonije – uvod u teoriju stila, s intermedijalnom studijom Vlastimira Kusika i Panonizam hrvatskoga pjesništva II, poetski tekstovi od Janusa Pannoniusa do Satana Panonskog, interpretacije i panorama. Tamo su Vrbanjci Mara Švel Gamiršek, Ante Kovač i Marinko Plazibat, zatim Rajevka Marija Tucaković Grgić pa Gunjanci Krešimir Mićanović i Miroslav Mićanović, Drenovčanke i Drenovčani Marija Peakić, Maca Galović i Gjuka Galović. Tamo je već označen i kulturni krug zvan Duhovno hrašće, a spominju se i časopis Hrašće te drenovačka knjižnica i Pjesnički susreti u Drenovcima. Autori Panonizama kroz dvije su knjige prikazali kako se može razumjeti i vidjeti kulturni prostor kojemu su zemlja, šume i voda motivski i životni orijentiri. Te nam knjige pokazuju i da je panonska voda s puno opasnih naleta na čovjeka. Autori su u najvišu estetsku poziciju stavili i strogo izabrane pučke autore iz Gradišta i Drenovaca te tako pokazali kada se pučke autore može vidjeti kao dio visoke i tzv. glavne struje hrvatske književnosti. Tu smo naučili važno metodološko upozorenje: pučki autori mogu biti u jako osjetljivom prijelazu u problem autorstva, zato samo takve karizmatske slučajeve poput Trojice iz Gradišta i dvoje iz Drenovaca treba pažljivo prihvatiti i uvesti do čitatelja. Dodala bih, takvi su autori važni, kako je prof. Pšihistal govorila na čika Gjukinom 90-tom rođendanu, jer čuvaju građu koja se već dugotrajno, a dogledno – kreće i opaža u tradicijskom pismu, a postoji opasnost od njena izblijeđenoga plagiranja. Knjige o panonizmu sve naše dvojbe o odnosu između kulture i umjetnosti rješavaju esencijalnim prostornim ključem. Time postavljaju vezu između čika Gjuke i Janusa Pannoniusa, ali i suvremenih, primjerice, mađarskih autora, pa zatim sve do drugih umjetnosti poput likovnosti i filma.

PETROVIĆ 238

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

332

Sanja Jukić, Ružica Pšihistal, Goran Rem, Ivan Trojan Cvelferica, panonizam, pismo književnosti i kulture projektna knjiga Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2015. Prva ili nulta knjiga Cvelferice projektna je knjiga. U njoj se preuzima i osvjetljava postupke za traganje u usmenim predajama, prepričavanjima, privatnim ostavštinama i sl. Uvodna je pjesma u knjizi Druga obala Mare Švel-Gamiršek kroz koju razumijevamo kako i poezija čuva priče što čitatelja mogu zaokupiti jednako dugo kao i kakav roman. Cijela je knjiga studija i znanstvena monografija, iako s dvije trećine zastupa književno stvaralaštvo. Zašto? Zato što je način raspoređivanja i usustavljivanja građe – slika znanstvenoga mišljenja. Ovdje se istraživačko i znanstveno bavljenje građom pojavilo u najboljem mogućem obliku i trenutku. Zato se može podsjetiti na riječi autora projekta prof. Gorana Rema koji je kazao kako bi se lako moglo obraniti da je u ovoj knjizi već Sve. Sve što je u Cvelferiji napisano (i zapisano) do sada, poetski tekstovi, tradicijsko pismo, proza, dokument ili drama, počiva u ovoj knjizi. Sve što će u Cvelferiji nastati Nakon, može si uzeti početak i temelj u ovoj knjizi. Jer, u uvodnoj se pjesmi otkrivaju cvelferski romani, u Gjukinim pjesmama o selima Cvelferije nalazi se cijeli najbolji lik pučkoga stvaranja i pamćenja te pjevanja. U sastavcima mladih autorica i autora iz Đurića budućnost je kraja, u Bukvićevim i Lunkinim podatcima upotrijebljenima za imenik autora Kraja i današnja je briga nad ovdašnjim životom i njegovom pameću. Poseban je krasan sastavak doku-drama Potop, koju je prof. Ivan Trojan sastavio od e-mailova koje su, na poziv prof. Rema, međusobno, za vrijeme katastrofe, izmjenjivali cvelferski pisci i njihovi najbliži prijatelji: Ivica Ćosić Bukvin, Sanja Šušnjara, Goran Pavlović te Božica Zoko i Zvonimir Sjepanović. Hrvatska je ovim sastavom dobila novih šest autora hrvatske suvremene drame. Svaka je replika te drame mini-drama, što je jako posebno u smislu izvedbenog potencijala teksta jer od takvoga je tekstualnoga stilskog uslojavanja na pozornici uistinu moguće napraviti semantički raznolike izvedbe…

PETROVIĆ 239

332

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Uprizorenjem ovoga dramskog teksta postiglo bi se približavanje silne dramatičnosti trenutka onima kojima je ova tema iskustveno poznata te naročito onima čije ona iskustvo nije bila. Autori prve ili nulte Cvelferice (početka i Svega) u uvodu govore da Potop zaustavlja katastrofu, dokumentira je i promišlja konzekvence, adorira ustrajnost, postojanost i mirnoću čovjeka, usprkos tragičnim, pogubnim za život situacijama, ne optužujući prirodu, već gotovo diveći joj se, kopirajući je, ima dovoljno snage i energije duha inicirati novi početak, ukazujući na taj način i na vlastito neuništivo postojanje. (Sanja Jukić, Ružica Pšihistal, Goran Rem, Ivan Trojan, Cvelferica, panonizam, pismo književnosti i kulture, projekt,

Udruga

Duhovno

hrašće/Ogranak

slavonsko-baranjsko-srijemski,

Drenovci/Osijek, 2015.) Teška trauma koja je na ovaj ili onaj način pogodila svih devet sela Cvelferije, izrodila je pregledan i temeljit osvrt i „branu“ koja, kako kaže prof. Rem umjesto zaključka Čuva njihovu Cvelfericu, to otmjeno biće ohole plodnosti! Kultiviraju se atari cvelferske pismenosti u opsežno višeknjižje. Ružica Pšihistal i Goran Rem Cvelferica, žena se opremi u bilo, stavi žar i ajd tradicijsko pismo Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Cvelferska pamet, srce i duša ono su što knjiga Tradicijsko pismo predstavlja čitatelju. Tu se nalaze stotine iskaza cvelferskih kazivača. Oni ogovaraju i prošlost i sadašnjost jednakim ekspresivnim stilom. Svaki se pojedini kazivač na svoj način osvrće na ista pitanja o poplavama, o nazivima sela, o kirbajima i drugim običajima. Rečenice o postajanju imena mjesta svojevrsno su vezivno tkivo. Svako selo i njegovi stanovnici imaju vlastitu „teoriju“ o nastanku imena svoga sela. Neke su predajne, neke su znanstveno i povijesno utemeljene, no ono što ih povezuje snažna je emocija i romantičan prizvuk. Ono što se također nalazi u svim selima bogato je poetsko stvaralaštvo. Pučko je pjesništvo sveprisutno, a poseban je naglasak na poznatom „bećarcu“ koji je specifičan za svako selo Cvelferije, po stihovima i po načinu izvođenja.

PETROVIĆ 240

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

332

Ovaj je svezak posebno blisko nastajao terenski, on bilježi i imena kazivačica i kazivača, pa se njihova imena bliže i imenima svojih mjesta, i to sve skupa postaje vezivo moguće kreativne zajednice. Terenski istraživači su ti koji su neizgovoreno pretočili u izgovoreno (a zatim i u zapisano) u materiju, u zbilju prošlosti i sadašnjosti. Knjiga pronalazi i čuva te prenosi. Zapisi su i povijesnog porijekla i nastajali su u nekim marginama rukopisnih stranica istraživačica Marijane Džalo i Sanje Prister Pejakić, a i prijepisi su tonskih zapisa Sanje Šušnjare i Kate Petrović. Neki su i dječji zapisci iz pričanja koja su zapamtili ili "uhvatili" iz kazivanja starijih. Dječji zapisi (pisma) iz 1940. godine (pronađeni na tavanu jedne stare kuće) posebno su dirljivi jer kroz oči desetogodišnje djevojčice iz Soljana Marije Bartolović (koja kasnije biva žrtvom rata) ogledaju se svakodnevica i sva zbilja seoskoga i obiteljskog života toga doba. Sanja Jukić i Goran Rem Cvelferica, ispod sto jata vrana i između sto njiva poezija i metapismo Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Desetci pjesnikinja i pjesnika (Monika Vladisavljević, Miroslav Mićanović, Josip Šokčević, Marija Tucaković Grgić, Marija Peakić Mikuljan, Mara Švel Gamiršek, Stjepan Jakševac, Marinko Plazibat, Marko Landekić, Ante Kovač, Luka Pavlović… ) pišu i konkretne slike koje nastaju od prikazivanja cvelferskoga prostora, također pišu i svoje odmaknute pozicije, kada sastavci ili prikažu neki drugi kraj koji se sjećanjem ogleda spram Cvelferije, ili prikažu da znaju da su sastavci, da su stihovi i da su pismo ili pjevanje o kraju, pa da time Kraj neće nikamo nestati. Mnogo je komunikacija skupljalo ove materijale, istraživački, jer građa je nastajala na sve pretraživačke načine (telefonski pozivi, pisma, raspitivanja kod bližnjih, ili daljnjih, kod poznanika itd.). Metapismo se odlično smjestilo na kraju knjige o poeziji koja je i sama, kako sam to primijetila – poezija ne samo sjećanja i osjećaja nego i poezija pameti, a posebno krasno je da je to poezija o svijesti da je poezija. Jedan autor metapisma piše ovu rečenicu: Ako umjetnost uključuje u sebe i humanističke ideje svoga vremena (a ona to u svakom slučaju i čini, naravno ako je stvarana

PETROVIĆ 241

332

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

na plemenitim izvorima i ako ne zastupa ili propovijeda opskurne težnje ili dogme), onda je sasvim razumljivo da se njeni nosioci moraju naći u prvim redovima akcija za dobro čovječanstva, da su dužni da u svakom trenutku opasnosti za ljudsko podignu svoj glas u obranu. Drugi autor dodaje o jeziku i o materijalu koji nešto može napraviti: Raspravljanje o jezičnoj raslojenosti često započinje s konstatacijom da je već iz predteorijskog općeg iskustva poznato da se jedan te isti jezik različito govori, djelomice različito i piše, u ovisnosti od govornika, okolnosti, vremena i mjesta, odnosno ovisno o specifičnim društvenim uvjetima u kojima se taj jezik upotrebljava. (Berruto 1987.) Povjesničar i pučki pisac Ivica Ćosić Bukvin kaže: Promatrajući sve nedaće kroz koje je prolazilo pravoužitničko – šokačko pučanstvo Cvelferije tijekom proteklih stoljeća, i ne samo ono, već i sav puk uz Savu, a posebno one izazvane čestim poplavama koje su uzrokovale glad, bolest i pomor stoke, smrt od utapanja, rušenje objekata/zgrada, i to učestalo, moramo se zapitati kako je uopće moguće da nas još ima i da smo tu. Zgodno je uvod knjige primijetio da je jedno od mladih đuričanskih autora na pragu metapisma: Doris Vrkić, srednjoškolka iz Đurića, koja u svojoj „maloj priči“ podsjeća na pitanje čovjeka i prostora, koje nas sve zaokuplja. Tako se vidi da ovaj kraj zbilja ima svoje pismo i snage za nastavljanje. Sanja Jukić i Goran Rem Cvelferica, jedan je Cvelfer tjedan-dva ranije sanjao proza Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Knjiga Proza opet podsjeća na rečenicu prof. Sanje Jukić i prof. Gorana Rema kako cvelferski korpus u književnopovijesnom i poetološko-stilskom smislu funkcionira kao sinegdoha ukupne hrvatske književnosti. Prof. Rem predavački je znao podsjećati da se proza zove i oranj pa je kultiviranje ovoga kraja prozom zbilja gradnja velikoga pamćenja. I to onoga koje nije važno kada samo opisuje kraj nego baš onda kada nam daruje neobične i njegovane rečenice pa nam jezik postaje odlučan i pažljiv. Prozni autori su sljedeći: Miroslav Mićanović, Krešimir Mićanović, Mara ŠvelGamiršek, Marinko Plazibat, Ante Kovač, Stjepan Adžić, Josip Krunić, Stjepan Bogutovac,

PETROVIĆ 242

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

332

Josip Purić Karlin, Marko Đidara, Tatjana Bertok-Zupković, Darko Golubović, Mirjana Janković, Milan Katičić, Stjepan Tomić…Tu su i romani, i pripovijetke, i novele, i kratke priče i crtice, pa zatim pisma itd. Vidimo u jednoj knjizi da je složena od jako raznolikoga i razvijenog žanrovskog sustava kojeg je očito zadao korpus, a monografija istraživački pronašla i izložila. O vrstama i žanrovima u knjizi Proza, prof. Jukić i prof. Rem kažu još i ovo: Kako su kriteriji korpusnoga ustroja ograničeni na prostor i estetsku, odnosno sociokulturalnu vrijednost predložaka, bez, dakle književnopovijesnih i rodno-žanrovskih zahtjeva, sadržaj je korpusa žanrovski i poetološko-stilski izrazito heterogen te uistinu na najobuhvatniji mogući način portretira spisateljsku aktivnost cvelferskoga kraja. Neke su rečenice iz proza uzbudljive (M. Mićanović): Gleda me ispod oka, motri mjeri, ali znam da sam sad ja kupio njega. Ne znam što će biti, ali ono što bi se moglo dogoditi daje mi istodobno osjećaj i važnosti i neizvjesnosti. Neke su rečenice iz Proze zaigrane i slobodne (Plazibat, Kovač i Mićanović): Hvatalo nam se često (meni i patuljku) inje, pa odlučismo obrijati obrve, zima je nemoćna glupača, baš kao i Snjeguljica. A i jabuke. Kakva božja jabuka! (Osim što je crvena.) Važna je lažna košara, spletena od vražijih trepavica puna božićnih darova za iznad 12 godina. Ispod 12 godina puna zloba plodina. A još malo cimeta, cijela zdjela jagoda. Tri u noći šetnja će doći. Moći. Neke su rečenice strahovito dirljive (gđa Janković): Otišli su konji i štale ostale prazne, kao i mi. Tada mi je ponovno pod ruku došla knjiga Victora Frankla Nečujan vapaj za smislom. Doslovno mi ju je dragi Bog stavio u ruke kao pomoć u nevolji. Filozofija V. Frankla pomogla nam nositi se sa strahom odlaska života iz štale cvelferskom logo terapijom: „Idemo okrečiti štalu pa neka voda dođe u čisto.“ Ivan Trojan i Goran Rem Cvelferica, ili su to trnci kakve samo neizvjesnost i iščekivanje mogu proizvesti drama Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Nakon što je Projektna knjiga objavila doku-dramu Potop, ova donosi Poplavu. Odlično je što niz Cvelferice ima te unutrašnje odnose pa se priče i autori iz različitih knjiga nadovezuju, a važni su različiti medijski autori koji se u dramatičnim okolnostima

PETROVIĆ 243

332

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

doslovno upisuju u vrste pisanja koja nisu njihova početna i čak i dugotrajno profesionalno izvođena… Stoga ovdje prof. Ivan Trojan dovodi i gosta – radijskoga pisca i novinara Ljubomira Pauzina, potom glumca Vjekoslava Jankovića… Burno je i dramatično već i samo čitanje svih tih skokova kroz knjige Cvelferice, a u samom svesku Drama to se nekako podiže u neku organsku mašnu stanja koja kao da pripada sudbini ovoga Kraja… Kaže niz likova iz Krunićevih razgovora, fragmentirajući dramu Poplava: Moja je priča o ovoj poplavi konfuzna, dramatična, disperzivna jer je tako i tekao moj život svih tih poplavnih dana. To je nešto što sam doživio zaista do kostiju. I osjećao sam i strah i bijes i zabrinutost. Proveo sam sve te dane u velikoj aktivnosti. Na trenutke sam mislio da ću se srušiti. Vidio sam da je to borba za… bit će život ili smrt. Vidio sam snagu Save koja je išla onim kanalom od Podgajaca prema Vrbanji. Tu je voda bila strašna… prosto je sve derala oko sebe i vidjeli smo i ribe koje su iskakale. Svi smo bili uznemireni. I inače se genijalni medijski Josip Krunić, baš kao i raznointeresni prevažni Bukvić te temeljni kulturnjak Tomislav Lunka, a posebice i magistra povijesnih znanosti i muzejska savjetnica Vera Erl, pojavljuju kao trajni provodni likovi i brižnici cvelferskoga kraja Sanja Jukić, Ružica Pšihistal, Goran Rem, Ivan Trojan Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture - Cvelferica sveučilišni udžbenik – studije Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, u postupku objavljivanja Zasada samo u PDF-u, udžbenik Sinegdoha… okuplja sve uvodne studije iz prethodnih knjiga Cvelferice i razviđa kako je došlo do spoznaje o tome da je u cvelferskoj građi – jak i jasno artikuliran lik ukupne hrvatske Pameti. Ovdje se nalazi i uvodni sastavak ukupnoga autora projekta Gorana Rema, koji povezuje sve niti ukupnoga niza pa nam to sintetično i analitično te fenomenski razvijeno i znanstveno strogo i interdisciplinarno, znanstvenopopularno, približava sveukupnu Priču.

PETROVIĆ 244

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

332

Ovaj udžbenik osigurava da će u osječkim studijima filozofije, književnosti, kulture, povijesti i jezika biti jako nastavljanje svijesti o svijetu koji Nestaje, a ovim se knjigama pokušava vratiti Nastajanju. Ovdje je još dodati kako je stotinjak inserata iz Krunićeva-skigovskog filma Voda postavljeno kroz cijelu Cvelfericu kao ritam neobičnoga i dinamično modernoga stripa koji nam se ubrzan vrti kao davna dječja crtalica na rubu školskih bilježnica pa nas raduje kad vidimo pokret, kretanje, od Rada prema Stvaranju.

PETROVIĆ 245

CVELFERICE - NOINA ARKA CVELFERSKE KNJIŽEVNOSTI, ZNANOSTI I KULTURE Sanja Šušnjara sanja.susnjara@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

333

Dvije knjige Sanje Jukić i Gorana Rema o panonizmu (Panonizam hrvatskoga pjesništva I,studij Slava Panonije – uvod u teoriju stila, s intermedijalnom studijom Vlastimira Kusika i Panonizam hrvatskoga pjesništva II, poetski tekstovi od Janusa Pannoniusa do Satana Panonskog, interpretacije i panorama) istraživanju su na cvelferskoj građi bile predprojektne. Te dvije knjige na oko tisuću kartica donose veliku priču o našem geografskom prostoru, posebno o njegovu stvaralaštvu uvjetovanom podnebnim značajkama. U Panonizmu… su promišljane i prikazane brojne autorske poetike, od kojih su neke međusobno bliže pa ih čitamo kroz petnaest poetičko-stilskih skupina. One slijede kronološke okolnosti u skoro pola tisućljeća, od pjesnika humanizma Janusa Pannoniusa (1434.-1472.) pa sve do punk-pjesnika Ivice Čuljka, odnosno njegova stvaralačkobendovskog imena – Satan Panonski (1960.-1992.). U toj je panonskoj Priči prikazano i nekoliko autora iz uže cvelferskoga korpusa: Mara Švel Gamiršek, Ante Kovač, Gjuka Galović, Maca Galović, Marija Peakić te Marinko Plazibat. Zanimljivo je da Panonizam… poetološki osvjetljava i autore, kao i manje kulturne nadpoetike, poput šokaštva i cvelferstva (kako znamo – smještenoga u naših devet sela), ali se i bitno otvara prema povijesnom fenomenu panonizma u današnjih devet zemalja današnje provincije Panonije. U svom sam radu, koji sam izlagala na večeri posvećenoj devedesetom rođendanu Čika Gjuke, napisanom uz suradnju magistre naših cvelferskih znanja Vere Erl, promišljala o lirskim subjektima Čika Gjukinih pjesama i panonizam je očito i uzbudljivo stanje njegovih sastavaka. Napisala sam i rečenicu koja je već tada poznavala studiju o Panonizmu…, gdje sam rekla: Cvelfer stari, iznimno je djelo u kojem je sačuvano, osim šokačkog rječnika i dijalekta, također i kolektivno pamćenje jednoga geografskog entiteta i etničkog identiteta Šokca koji je prvo zemljoradnik, a onda čuvar te zemlje – graničar, koji opstaje u stoljetnoj borbi kao čuvar granice zapadnoeuropske kulture. U stalnoj igri muškoga i ženskog subjekta, u konstanti prostora i cikličnosti vremena, u preklapanju

ŠUŠNJARA 246

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

333

usmenog kolektivnog pamćenja i autorske originalnosti ova zbirka ostaje nezaobilazni dokument svakome tko proučava šokačku kulturu i Cvelfer stari izravno je plasirano djelo u kanonu slavonske književnosti. Sanja Jukić, Ružica Pšihistal, Goran Rem, Ivan Trojan Cvelferica, panonizam, pismo književnosti i kulture projekt Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2015. Prva ili nulta knjiga Cvelferice izašla je na prvu godišnjicu od poplava iz 2014.godine. Ta je knjiga opisala istraživački rad koji se kreće seoskim pismima sela Cvelferije, također je opisala njegovu, toga Rada, kompoziciju. Opisala je sve mogućnosti i okolnosti koje su se povijesno tkale u same sastavke i u ostvarenja koja su nastajala iz cvelferskih ruku. Knjiga je opsega od 277 stranica, uredio ju je vodeći hrvatski sociolog i književnik pitanjaške generacije Ivan Rogić, koji je poplavne godine bio laureat Pjesničkih susreta u Drenovcima pa je, odmah i bez zadrške, urednički posao na Cvelferici poklonio cvelferskome prostoru – zajedno sa svojim vraćenim novčanim iznosom laureatske nagrade, što je bio napravio neposredno nakon katastrofe. Knjiga započinje pjesmom Mare Švel Gamiršek Druga obala, a zatim je otvara prvi insert iz filma Voda, medijske skupine SKIG. Na taj je način komponirana cijela knjiga; poglavlja se smjenjuju, od studijskoga teksta Uvod u čitanje Cvelferice autora knjige te kroz njihovu razdiobu građe Tradicijsko pismo; Poezija, proza, dokument i Dramsko pismo, a kao unutrašnju poveznicu-potku nose dvadesetak inserata iz tog filma. Zato se knjiga u čitateljskim rukama ponaša i kao gusta i posebna hrestomatija onoga najboljeg napisanoga u Cvelferiji (moglo bi se brzopleto reći da je to već Sve jer je toliko uzbudljivo, rekao je na promociji u Drenovcima autor ukupnoga projekta prof. Goran Rem), ali i kao nekakav neočekivan i neobičan – tvrdo uvezani strip s puno nevjerojatno zabrinutih i zabavnih, pa onda i zanesenih likova. Knjiga svoje junake posebno izdvaja na kraju gdje se Istraživački rad mojih kolegica Anite, Kate, Marijane i Sanje, naslovljen Cvelferijski niz autora, naslanja na podatke iz tridesetak knjiga našeg istraživačkog savjetnika Ivice Ćosića Bukvinog, potom

ŠUŠNJARA 247

333

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

na izvore Tomislava Lunke, na podatke iz anketa i leksikonska te enciklopedijska pretraživanja. Ti će se zapisci oblikovati bez završnih točaka jer smo znale da će u svakoj daljnjoj knjizi i svesku, biti dopuna ili prerada početnih podataka. Istraživale smo brzo i što je pozornije bilo moguće, u tom potezu od čitanja do raspitivanja, mailanja i nazivanja, spremne da sve to dotjeramo kada krenu sljedeće – očekivali smo svi – još dvije ili najviše tri knjige. Prevarili smo se, prevarile smo se, došlo je još pet knjiga. Ružica Pšihistal i Goran Rem Cvelferica, žena se opremi u bilo, stavi žar i ajd tradicijsko pismo Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Knjiga cvelferskoga tradicijskog pisma, kao i ostale knjige, baš kao i nulta, tj. prva ili projektna, pregledava cvelfersko pismo vodenim slijedom, od Zapada prema Istoku, onako kako se sela nižu u povijesno trasiranom slijedu niza zaboravljenih i upamćenih napadaja vode. Rađena je insajderski, dakle unutrašnjim istraživačkim radom koji je, uz jake nacrte Autora, provođen našim poznavanjem ljudi koji su spremni kazivati ili pjevati svoja sjećanja i svoje priče. Velik je dio, ili potpuni, toga oslonjen na komunikacije koje proizlaze iz onoga što škole znače svojim selima. I istraživačka znanja su iz njihovih znanja, čak i iz vlastitih davnijih učeničkih iskustava. U svakoj školi nalazi se trag okružja i zajednice i istraživanja te zapisi velikim su dijelom polazili od toga i na to se vraćali kao provjere, dopune, dorade, snimanja i izložbe. Vidi se razlika u opsegu i spremnosti kazivati, no to vrjednosno ne znači ništa – manje selo nije manje stvaralački spremno i nikakva prebrojavanja nisu pokazatelj ničega, iako su sela opsegom jako različita. Vidi se da svako selo, od onoga s dvije stotine stanovnika do onoga s tri tisuće, ima istu morfologiju stvaralačkog dara. Uvodne misli knjige Tradicijsko pismo pisane su dvama stilovima – stilom gotovo lirske bliskosti i posvećenosti i stilom teorijske suverenosti. Autori Ružica Pšihistal i Goran Rem poplavu koja je zadesila devet sela županjske Posavine u uvodu nazivaju Cvelferskom apokalipsom, velikim potopom, krajem svijeta jer za Cvelferiju je sve poslije

ŠUŠNJARA 248

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

333

17. svibnja 2014. godine i izgledalo kao kraj svijeta, a onda je zasjalo sunce i krenulo se u sanaciju, duhovnu sanaciju zapisivanja, istraživanja i očuvanja folklora i tradicijskoga pisma. Knjigu čini devet dijelova, svaki je dio jedno selo Cvelferije: Rajevo Selo, Posavski Podgajci, Gunja, Drenovci, Đurići, Vrbanja, Račinovci, Soljani i Strošinci, u kojima su zabilježene etnografske (puto)sitnice, narodni običaji sela za Božić, cvjetni petak, svatove, čijala, žetve… i druge važne dane, opisane su predaje o vilama i vješticama, šumskim duhovima i druge priče, mnoge pjesme i pismice te pričanja o životu. Kako su autori u uvodu knjige i sami naznačili, ova knjiga jest svojevrsna Noina arka koja je sačuvala momente folklora iz potopa zaborava cvelferskoga pamćenja te će služiti mnogim generacijama učitelja, učenika i proučavatelja kao ključ u iščitavanju folklora našega kraja. Sanja Jukić i Goran Rem Cvelferica, ispod sto jata vrana i između sto njiva poezija i metapismo Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Knjiga Poezija i metapismo donosi i cijeli čuveni i istovremeno nepoznati roman Rajevke Marije Tucaković-Grgić, naslovljen Majka, ponekad imenovan i kao spjev, pa i zbirka pjesama, a ovdje je u svesku poezije prekrasno prikazan kao odličan roman u stihovima. Materijal za ovaj svezak skupljan je Bukvićevim smjernicama i beskonačnim skeniranjima, uz puno komunikacijskih istraživanja i provjera. Radile su Istraživačice i na dopuštenju objaviti i za poslati autorski izabrane sastavke i za potražiti u ostavštinskim kutijama. Tu je i nevidljiv trag unutarcvelferskih istraživanja, kao i međunarodnih komunikacija. Ima tu i školskih arhivskih zaliha, kao i materijala s pomno planiranih školskih izložbi, a uknjiženo sve to je probrano i izgleda reprezentativno i umjetnički uvjerljivo. Svaki autor ima bilješku koju je Istraživanje pripremilo i omogućilo, a zvuče gotovo kao poetski tekstovi, i sami čitljivi i zanimljivi, što je neobično za taj žanr kojemu je najčešće zadatak biti samo nekim obavijesnim dosadnim mjestom. Ovdje nema dosadnog mjesta, nego samo trajnih vrijednosti.

ŠUŠNJARA 249

333

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Sanja Jukić i Goran Rem Cvelferica, jedan je Cvelfer tjedan-dva ranije sanjao proza Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Svezak Proza daje nam desetke odličnih kraćih proza, kao i dva romana Mare ŠvelGamiršek, jedan u cijelosti i jedan u torzu. Tu je opet dvadesetak autora i sva sela odlično pišu svoje kreacije koje ih bilježe u trajnu kulturnu i estetsku memoriju. Tek ovako posložene, rame uz rame bez tereta kronološkog odmaka, možemo uvidjeti koliko je Cvelferija plodonosna i proznim izričajem – svako selo iznjedrilo je nekolicinu autora. Usudim se reći kako je taj mali geografski prostor kulturno sažet i nabijen, zapravo jedinstven. To ne možemo tvrditi sa sigurnošću jer je ovaj istraživački Projekt do sada jedinstven te ga nemamo s čim usporediti. Važnost i ovoga sveska Proza leži i u edukativnom karakteru, gdje će buduće generacije učenika, koji prolaze kroz učionice i naše knjižnice, moći iščitavati književnike zavičajnike. Iznimno me raduje taj prozni presjek nekih i iznimno teško dostupnih djela koja su ovim Projektom ponovno oživjela i dobila priliku da lakše dođu do čitatelja. Svesrdno podupirem ideju da bi ovi svesci trebali završiti u svakome domu Cvelferije kao svojevrsni kulturni nadomjestak za sve izgubljene fotografije, pisma, knjige i bilješke koje su nepovratno izgubljene potopom, ipak ne kao individualne uspomene, već kao temelj puno jačega kolektivnog pamćenja i zajedničkoga cvelferskoga kulturnog identiteta na kojemu nam je još graditi. Ivan Trojan i Goran Rem Cvelferica, ili su to trnci kakve samo neizvjesnost i iščekivanje mogu proizvesti drama Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Drame Potop i Poplava, obje su nove i nastale iz komunikacije same katastrofe. Na pisanje prve drame pozvao je autor projekta Goran Rem, a dramaturški ga autorstvu potpisuju Sanja, Božica, Ivica, Zvonimir i Goran, no bitnu tkaninu drame slaže i također je

ŠUŠNJARA 250

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

333

autorom drame Ivan Trojan, dramatolog i teatrolog koji je poznat kao onaj koji drame prvo čita pa onda gleda. Sada ih prije gledanja i – piše. Dramu Poplava autorski potpisuju Ljubo Pauzin, Vjekoslav Janković i Ivan Trojan. Kao rezultat dokumentacijsko-arhivskoga istraživanja, svezak Drama objavljuje dramu Đuka Ivanov Mare Švel-Gamiršek, dramatizaciju Marinih Priča za Sveu i Karen, Ivana Trojana, devet priča, devet sela Cvelferije i scenarij Tena autorice Marije Peakić-Mikuljan.

Sanja Jukić, Ružica Pšihistal, Goran Rem, Ivan Trojan Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture - Cvelferica sveučilišni udžbenik-studije Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, u postupku objavljivanja Šesti svezak, Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture ili sveučilišni udžbenik u sebi je okupio sve uvodne studije iz prethodnih svezaka. Tu se nalaze i recenzije znanstvenih monografija Cvelferica koje su napisali Evelina Rudan Kapec, Lucija Ljubić i Dario Grgić, znanstvena recepcija Cvelferice i korpusni prilozi. Udžbenik je namijenjen studentima književnosti kojima će omogućiti iščitavanje cvelferske književnosti u kontekstu panonizma kao dijela hrvatske književnosti. Udžbenik na kraju svakoga poglavlja ima i pitanja koja su u ulozi promišljanja o pročitanome, povezivanja s prethodnim znanjima i poticajna za daljnje istraživanje i proučavanje korpusa cvelferske književnosti znanosti i kulture.

ŠUŠNJARA 251

CVELFERICA – PISMO KOJE BRINE O IDENTITETNOJ BUDUĆNOSTI CVELFERIJE : JEDINSTVENI PRIKAZ SVIH ZAVIČAJNIH KNJIŽEVNIKA I PJESNIKA CVELFERSKOGA KRAJA Anita Tufekčić ariana200@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

334

Petoknjižje (uskoro i šestoknjižje) Cvelferica oslonjeno je na dvoknjižnu znanstvenu monografiju Sanje Jukić i Gorana Rema o panonizmu u hrvatskome pjesništvu (Panonizam hrvatskoga pjesništva II, poetski tekstovi od Janusa Pannoniusa do Satana Panonskog, interpretacije i panorama i Panonizam hrvatskoga pjesništva I, studij Slava Panonije – uvod u teoriju stila, s intermedijalnom studijom Vlastimira Kusika), i to posebno dvama mjestima: - središnjom tezom o destruktivnosti vode kao temeljnom konotativnom učinku panonističkoga pjesništva, jer upravo je u Cvelfericama vidljiv sam proces književne simbolizacije prostornih i klimatoloških fenomena koji su do takve teze i doveli te -

zastupljenim cvelferskim autorima preko kojih se već u Panonizmima postavljaju

poetološko-stilske smjernice književnosti i kulture cvelferskoga kraja. Jukić i Rem autori su i dviju knjiga iz kompleta Cvelferica pa je njihova projektna predradnja organska i logična. Oni, u priči o panonizmu, stilistički pristupaju sigurno glavnom podnebnom fenomenu hrvatske kopnene umjetnosti. To je onaj dio hrvatske umjetnosti koji se dugo vremena opisuje pojmovima kao slavonska, istočnohrvatska, šokačka ili slavonskobaranjska te srijemska. Pojave koje su Jukić i Rem opisali u toj dvoknjižnoj studiji ključne su za razumjeti većinu stvaralačkih pojava spomenutog prostora, a tamo i sam cvelferski prostor posebno i poimence opisuju. Panonizam je pravi ključ kojim se otvara vrata i visoke, i pučke te usmene kreativnosti na našim, uglavnom ravničarskim, poljima. Panonizam je strog i vrlo složen ključ pa zato jako dobro vidi svoje predloške, kao i sebe i svoje teorijske zadaće. Skoro stotinu i pedeset autora iščitavamo pomoću ove velike studije i dobivamo višestruke okvire i kontakte. Književnost se rasprostire kroz pola milenija, od Pannoniusa do danas, a često je u pretapanju s drugim umjetnostima. Zato nas Jukić i Rem opskrbljuju

TUFEKČIĆ 252

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

334

i glazbenicima, i likovnjacima, kao i medijskim umjetnicima, uz pomoć vrlo informativnog priloga Vlastimira Kusika. Panonizam nam omogućuje praviti i izvedene skupine radova koji nam trebaju u obrazovnim ili kulturnoodgojnim projektima, izložbama, programima, dakle u neposrednom radu s djecom i mladima kojima nastojimo prenijeti informaciju o zavičajnoj književnosti, umjetnosti i, uopće, kulturi, što će je onda oni funkcionalno integrirati u znanje o svim tim područjima na nacionalnoj razini. Važno je da panonizam osmišljava i izdvaja pogled na posebnu cvelfersku kreativnost. Sve to nalazi se vrlo blizu pogleda na ne samo tih devet sela, nego i na devet zemalja koje na svoje načine njeguju svaka svoj panonski trag. Sanja Jukić, Ružica Pšihistal, Goran Rem, Ivan Trojan Cvelferica, panonizam, pismo književnosti i kulture projekt Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2015. Prva ili nulta knjiga Cvelferice složena je poštovanjem slijeda devet sela u njihovoj slijednoj sudbini u povijesnim poplavnim događajima. Ona je složena od označavanja i tih naših sela, ali i označavanja koordinatnih imena cvelferskoga korpusa. Zato svako selo ima svoga najistaknutijeg autora ili, najčešće – autoricu, a vidljivo je i da postoje autori koji su popularniji od drugih. Ova knjiga ne pati od popularnosti autora, nego daje punu priliku svim dijelovima stvaralaštva – mladeži, odseljenim i bivšim stanovnicima, onima iz dalje prošlosti, onima iz inozemstva, onima iz visoke nacionalno standardne umjetnosti, kao i pučkom stvaralaštvu te tradicijskom pismu. Nije slučajno da projektna knjiga Cvelferica počinje pjesmom Mare Švel-Gamiršek Druga obala. Pjesma je to koja obrće percepciju odnosa prostor-čovjek tako što prikazuje obrnut smjer upisa, koji je zapravo protoproces smjera korištenoga u brojnim teorijama o prostornoj književnosti. U pjesmi se, naime, figurativnim jezikom govori o upisu čovjeka u prostor, čime se posreduje vrlo jasna ideja – prostor – to smo mi, ideja koju desetljećima kasnije i posve nefigurativno, iskustvom vlastite kože artikulira jedan drugi, necvelferski čuvar prostora – Siniša Glavašević, kada kaže (a misli inkluzivno) – Grad – to ste vi! Iako

TUFEKČIĆ 253

334

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

su konteksti iz kojih su i zbog kojih su te dvije tako srodne ideje potekle, različiti, svrha im je ista – osvijestiti i čuvati prostor kao identitetni trag. Uvrštavanje Švelicine pjesme kao teznoga uvoda u projektnu Cvelfericu pojašnjava i Goran Rem u uvodniku cvelferske knjige poezije i metapisma: Projektna knjiga Cvelferica, panonizam, pismo književnosti i kulture, najavljujući ukupno cvelfersko višeknjižje, objavljena u svibnju 2015. godine otvorila je svoje stranice pjesmom Mare Švel Gamiršek Druga obala kao osjetljivim projektorom cijeloga filma cvelferskoga prostora. Ta je pjesma, međutim, ne samo snimateljska, nego je i križištem cvelferskoga svijeta, raskrižjem prebivanja, dolaska i odlaska, tema je koja osvjetljava ne samo sociologiju, nego i irologiju sela. Na tom su teznom tragu, primjerice, tekstovi Gunjanaca, braće Miroslava i Krešimira Mićanovića, koji, kako pišu i autori projektne knjige, koreliraju iskustvo prostora i neoegzistencijalizam kao temeljne poetološko-stilske strategije. Tu je i Mara Švel-Gamiršek, najavljena kao žanrovsko-stilska eksperimentatorica, napose u 40-im godinama prošloga stoljeća, kada su objavljene čak tri knjige njenih proza. O običajnim i rodnim aspektima njenih fikcijskih proza opsežno istraživački piše također reprezentativna, ali drenovačka autorica Vera Erl. Osječanin iz Cvelferije Marinko Plazibat autor je nagrađene drenovačke knjige Postelja od orahove sjene, čija poetika jezičnoga i motivskog ludizma emitira geografski prostor kao svoj temeljni prototekst. Ivo Azapović opsežno – što dokumentarnim izvorima, što usmenim predajama i zapisima, portretira Račinovce u monografiji Račinovci kroz povijest, a kazališni kritičar Luka Pavlović predstavljen je stilom precizne elaboracije i kontekstualizacije teatarske scene 50-ih, 60-ih. Tomislav Lunka u monografskom zapisu Soljani kroz prošlost i izrijekom upozorava na nedostatnost dokumentarne građe u istraživanju svih aspekata mjesnoga života te tako ovjerava i Azapovićevu strategiju slaganja podataka: Kada istražujemo prošlost nekoga mjesta ili imena naselja, moramo tražiti podatke u dalekoj prošlosti ili u vremenu njegova osnutka. Tražimo ga uz pomoć dokumenata ili usmenih predaja i legendi. Važno je to da je projektnom knjigom okupljena zaliha podataka i imena, od kojih su tekstualno predstavljena ona kojima se daje uvid u žanrovsku raznovrsnost građe pa već ova knjiga postaje odličnom cvelferskom čitankom. Istraživački je rad tu provjeravao

TUFEKČIĆ 254

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

334

velike količine osnovnih podataka. Projektna je knjiga postavila i opis kako samo slaganje priče o cvelferskom prostoru – nastaje i kako ga se može nastaviti u mlade i novodolazeće čitateljice i čitatelje, kako se sav taj materijal može ugraditi u nastavljanje i složeni međupredmetni školski zavičajni rad. Cvelferski je svijet zastupljeni sastavcima koji su burni, vedri i jako zabrinuti, a izdvajaju i prostorna mjesta koja su najosjetljivija i bolna. Svezak Tradicijsko pismo prenosi žive glasove cvelferskih pjesnika i pripovjedača preko terenskih zapisa koje smo provele kolegice Sanja Šušnjara, Kata (Lunka) Petrović i ja, uz pomoć Marijane Džalo te uz info-potporu Ivice Ćosića Bukvinog. Svakako treba spomenuti i prilog Josipa Krunića, učitelja heroja s ‘ruba svemira’, kako ga naziva novinar Jutarnjeg lista Ivan Kalogjera, tvorca i voditelja najbolje hrvatske filmske družine – SKIG. Naime, njegov je prilog svojevrsna foto replika Vivaldijevih godišnjih doba, koja nam kroz bikromatski fotociklus godišnjih klimatskih promjena predstavlja četiri različita lika istoga segmenta Posavskih Podgajaca. Ružica Pšihistal i Goran Rem Cvelferica, žena se opremi u bilo, stavi žar i ajd tradicijsko pismo Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. I pamet i srce i duša ono su što svezak Tradicijsko pismo prikazuje. Knjiga je to koja svojim zavičajnim mladim i starijm čitateljima nudi veliki broj stihova, kao i podataka za koje su možda mislili da su najobičniji način tračanja ili bezautorskog zapjevanja. Sada mogu biti jako oraspoloženi kada vide koliko kreativnih ili prepričavanih te zapjevanih riječi imaju i svojeg autora, a pritom je riječ o njihovim bližnjima, poznanicima, nekim imenima s grobova o kojima se samo blijedo prepričava… Bilo je puno komunikacija koje su prikupljale ove materijale, istraživačkoga rada koji se okupio na stranicama ovoga sveska. Tradicijski svezak prikazuje cvelferski kraj kroz sve tradicijske žanrove. Brojne su, primjerice, predaje o imenovanjima sela, koje samo potvrđuju koliko je vruće pitanje identiteta te se ono slijeva u te, na neki način, autoreferencijalne oblike. Na primjer, kako piše u Tradicijskom pismu, od prebjegle bosanske “raje”, selo je dobilo ime Rajevo Selo.

TUFEKČIĆ 255

334

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Druga predaja kaže kako je netko doveo svoju skupinu doseljenika na obalu Save, gdje je uskliknuo da će ovdje napraviti “raj od sela”. Posavski Podgajci navodno su imenovani po gajevima u dijelu iza škole, a i pod Savom pa otud Posavski Podgajci. Rečenica o nastanku imena tih mjesta mijenja se od kazivanja do kazivanja, što samo obogaćuje tradicijski identitet svakoga pojedinog sela… Mladi čitatelji sa stranica Tradicijskog pisma mogu preuzeti prizore i slike iz nekih kazivanja te ih i međupredmetno pretvoriti u brojna ostvarenja, a zreliji čitatelji mogu biti spoznajno obogaćeni i emocionalno dirnuti primanjem sveska u ruke uz svijest o tome da čitaju kazivanje čiji je sadržaj istovremeno i njihov doslovni život, i stvaranje umjetničkog teksta. Posebno bih istaknula živopisnu priču Bio sam čordaš kazivača Ivice Abramovića iz Posavskih Podgajaca, koja humorno intoniranim opisom privatnog iskustva u stočarskoj djelatnosti daje uvid u ukupno funkcioniranje stočarstva u Cvelferiji… Sanja Jukić i Goran Rem Cvelferica, ispod sto jata vrana i između sto njiva poezija i metapismo Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Cvelferska je poezija predstavljena stilski raznolikim tekstovima koji pokazuju mijene i na dijakronijskoj razini – od stihovanog romana Majka Marije Tucaković-Grgić iz 1928. do postmodernističkih autora kao što su već spomenuti Mićanovići, Marinko Plazibat, no i posve nova, intermedijalno ludistična Monika Vladisavljević. Majka je zasigurno jedan od najzanimljivijih tekstova svih cvelferskih svezaka – koliko zbog svoje strukovne nepročitanosti, toliko i zbog inventivnih stilskih rješenja – formalnih, zapravo stilizacijskih na svim tekstualnim razinama. Naročito se ne može zanemariti filmičnost u kreiranju pjesničkih slika, i to onih proksemijskoga sadržaja, gdje se odnosi u prostoru postavljaju filmski mizanscenično, na što su, uostalom, upozorili i autori. Metapismo pokazuje pamet ovoga kraja kao prirodno pripadnu postojanju samom, pokazuje koliko je znanstvenika i stručnjaka različitih profila poteklo iz Cvelferije – književnoznanstvenika, lingvista, povjesničara, kemičara i metalurga, liječnika itd., kao što su, primjerice, fra Marko Japundžić, Franjo Hanaman, braća Mićanović, Vera Erl, itd.

TUFEKČIĆ 256

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

334

Neizgovorena je misija ovoga sveska poučiti mladež cvelferskoga prostora što je Mjesto kroz svoje stanovnike sve mislilo i stvorilo. Njihov odlazak u gradove i zemlje u kojima rade u Cvelfericama je i njihov povratak pa je to jako sve važno i lijepo pričati kao životnu priču ovoga kraja. Sanja Jukić i Goran Rem Cvelferica, jedan je Cvelfer tjedan-dva ranije sanjao proza Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Svezak Proza nazvan je, kako autori pišu, citatom iz pisma Gunjanca i Podgajčanina Josipa Krunića, što ga je u vrijeme preklanjske poplave poslao prijateljima. Upoznaje nas bliže i lakše s odličnim pričama i romanima koje su nastajale ili nastaju iz potpisa Cvelferica i Cvelfera. Tu su stotine kreativnih pogleda na taj zemljani i vodoplavni svijet pa je izdvojiti onu koja kaže da je svijet kolikogod kultiviran, uglavnom stalno bio izložen silovitim promjenama. Vodeno je biće, ne samo u vidljivim i relativno strukturirarnim tijekovima, nego i u podzemnim tijekovima, izloženo destrukciji, pošto je, primjerice, tehnologizirani sustav obrade zemlje u posljednih pedesetak godina zapravo oštetio podzemne, arteške vode ovoga kraja… Većina autora iz cvelferskoga kraja, učiteljice su i učitelji, a sada ih se kroz ove tekstove može i pažljivije početi slušati, kako kaže Goran Rem. Iako poetološkim kontekstom i dijakronijski udaljene, cvelferske proze međusobno povezuje panonistička strategija kao stilska nadodrednica koja, kako pišu autori, povezuje ravničarstvo te šokastvo i širok komparativni svijet od devet zemalja koje su nasljednice davno uzmakloga mora. Istraživački je rad imao ovdje nabavljati mnogo toga – i međuknjižničnom razmjenom i kontaktima s autorima i posezanjem u školske, seoske, Bukvićeve police, potom prijepisima i skeniranjima stotina stranica. Sada je tu, spremno, blago za obrazovanje cvelferske mladeži, sada je spremno blago za odgovoriti od odustajanja cvelferske stanovnike, sada je spremno blago za pogledati hrvatsku književnost na jedan od onih načina koje je Pavao Pavličić rekao da su novi i još neizvedeni, a prikazat će, mislim, kreaciju i trajanje.

TUFEKČIĆ 257

334

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Ivan Trojan i Goran Rem Cvelferica, ili su to trnci kakve samo neizvjesnost i iščekivanje mogu proizvesti drama Udruga Duhovno hrašće/Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Drenovci/Osijek, 2016. Nakon što je Projektna knjiga objavila doku-dramu Potop, ova donosi Poplavu. Ovdje se nalazi još devet igrokaznih malih drama koje je Ivan Trojan napravio od kraćih proza Mare Švel i prilagodio obrazovnom poslanju, vedroj i toploj kolskoj i učeničkoj izvodivosti. Dobivamo i jednu nepoznatu, a veliku dramu Mare Švel, koju je projektno istraživanje otkrilo u arhivskim zalihama. Drama Potop iz Projektne knjige donosi jednu jaku i dramatičnu rečenicu (uz mnoge druge) koja kaže: Moja je priča o ovoj poplavi konfuzna, dramatična, disperzivna jer je tako tekao moj život svih tih poplavnih dana. To je nešto što sam doživio zaista do kostiju. I osjećao sam strah zaista do kostiju. I osjećao sam i strah i bijes i zabrinutost. Proveo sam sve te dane u velikoj aktivnosti. Na trenutke sam mislio da ću se srušiti. Vidio sam da je to borba za… bit će život ili smrt. Drama Poplava, sva od medijskih fragmenata, jednoga je vrbanjskoga glumca kao prvo proizvela u dramskoga autora, a kao drugo, jednoga je odličnog quorumaškoga pisca primila u goste i postavila domaćinski astal za dramatično uživanje. Riječ je o glumcu Vjekoslavu Jankoviću i quorumašu Ljubi Pauzinu. Rečenice Da ne bismo zaboravili ono što je najvažnije, najbitnije i najsvetije za sve nas. I Sada na koncu, u tišini ćemo se Bogu pomoliti. ili …ostala nam je na koncu samo tišina. Ni kerova, ni mačka…ničeg nema – svjedoče da su pamet i osjećaj pisanja ono što treba dalje prenositi, i ono što se može prenositi. Sanja Jukić, Ružica Pšihistal, Goran Rem, Ivan Trojan Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture – cvelferski tekstualni korpus sveučilišni udžbenik – studije Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek 2016., u postupku objavljivanja Zasada samo u PDF-u, udžbenik Sinegdoha… okuplja sve uvodne studije iz prethodnih knjiga Cvelferice i razviđa kako je došlo do spoznaje o tome da je u cvelferskoj građi – jak i jasno artikuliran lik ukupne hrvatske Pameti. Drugim riječima, udžbenik čini

TUFEKČIĆ 258

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

334

razvidnijom tezu o tome kako se cvelferska književnost može čitati kao književnopovijesna i stilska „maketa“ ukupne hrvatske književnosti. Naime, tek se u udžbeniku, gdje su tekstovi postavljeni u niz s jasnim kriterijskim tijekom – prostornim, žanrovskim i poetološko-stilskim, tek se ovdje vidi teza ukupnoga cvelferskog kompleta – da Cvelferija posjeduje književnost, znanost i kulturu u vremenskoj protegnutosti i modelima koji mogu funkcionirati kao paradigma ukupne hrvatske književnosti, znanosti i kulture. Upravo je zato pretvaranje znanstvene građe u udžbenik namijenjen sveučilišnoj razini obrazovanja barem dvostruko vrijedno – studentima, informacijom o segmentu hrvatske književnosti u kulturalnom i društveno-povijesnom kontekstu, daje uvid u nacionalni analogon te ostvaruje najvažniji preduvjet za kompetentni prijenos znanja mlađim obrazovnim razinama, što je posebno važno onome dijelu učeničke populacije čiji je Cvelferija primarni identitetni prostor.

TUFEKČIĆ 259

OSOBNE VIJESTI

JASNA KATIĆ Silvija Šokić Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice knjiznica.nasice.ravnateljica@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

335

Nakon trideset i jedne godine radnoga staža, 28. lipnja 2018. otišla je u mirovinu knjižničarka Jasna Katić. Jasna Katić rođena je 29. lipnja 1953. godine u Osijeku. Jasna Katić, rođena Šešić je majka dvoje djece Jelene i Vatroslava, te baka unuka Viktora. U Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici Našice počela je raditi 1. kolovoza 1987. godine na radnom mjestu knjižničara, danas pomoćnog knjižničara. Stručni ispit je položila 24. siječnja 1989. godine. Iako je po potrebi obavljala i druge knjižničarske poslove, Jasnu Katić najviše će pamtiti naši korisnici. Naime, Jasna Katić je veći dio svog radnog vijeka radila na Posudbenom odjelu.

Slika 1. Jasna Katić

Ono po čemu ćemo pamtiti Jasnu Katić je primjer kolegijalnosti, ona je osoba na koju se svatko mogao osloniti i koja je uvijek bila spremna pomoći.

ŠOKIĆ 263

335

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Djelatnice Hrvatske narodne knjižnice i čitaonice Našice ovom prilikom našoj kolegici Jasni Katić poručuju kako je odlazak u mirovinu dobitak, trenutak je to kada zastanemo na raskrižju i pogledamo na sve strane, vidimo gdje jesmo i gdje da krenemo, ako znamo pravac koji je popraćen zdravljem, odlazak u mirovinu je samo jedno skretanje u životu bogato novim iskustvima, navikama i novim prijateljstvima.

ŠOKIĆ 264

NAPREDOVANJA U STRUCI / NAGRADE Ljiljana Krpeljević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kljilja@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

336

Nekoliko članova Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema napredovali su u viša zvanja u 2018. godini.

Zvanje viši knjižničar stekli su: Ankica Landeka [Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu] ~ Iva Pezer [Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci] ~~~ Zvanje knjižničarski savjetnik stekla je: Tihonija Zovko [Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu]

KRPELJEVIĆ 265

336

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2018)

Dana 11. listopada 2018. godine u Opatiji na 43. skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva kolegici Sanji Galic [Knjižnica III. gimnazije Osijek ], dugogodišnjoj aktivnoj članici Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, za dugogodišnji rad i izuzetan doprinos knjižničarstvu dodijeljena je Kukuljevićeva povelja.

~~~

Glavni odbor HKD-a na svojoj je 12. sjednici, održanoj 20. srpnja 2018., odlučio prema prijedlogu Povjerenstva za dodjelu priznanja “Knjižnica godine” dodijeliti priznanje “Knjižnica godine” 2018. godine Gradskoj knjižnici i čitaonici Beli Manastir koja je svečano uručena u sklopu stručnog skupa “Zanimanje: knjižničar”, 09. studenog 2018. u Kneževim Vinogradima.

Iskrene čestitke kolegicama i kolegama!

KRPELJEVIĆ 266

Sadržaj

ČLANCI

Franculić, Mirjana

Analiza rezultata provedene ankete o zadovoljstvu korisnika uslugama Gradske knjižnice i čitaonice Požega

Rakonić Leskovar, Ivana Školski knjižničar u inkluzivnom obrazovanju Iz povijesti hrvatskih visokoškolskih knjižnica – Moslavac, Aleksandra 65 godina Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

9-28 29-44

45-64

Vaštuka, Dubravka

Slobodno vrijeme u Dječjem odjelu karlovačke knjižnice -"Đački dani" - primjer dobre prakse

65-76

Sudarević, Andrea

Elektronička knjiga i marketing elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj

77-96

Diklić, Jelena Marketing Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek kroz Lukačević, Srđan prisutnost u Glasu Slavonije u razdoblju od 2000. do Petr Balog, Kornelija 2018.

97-122

3. OKRUGLI STOL: ZAVIČAJNI FONDOVI I ZBIRKE U KNJIŽNICAMA PANONSKOG PROSTORA: MJESTA SUSRETA I SURADNJE

Galic, Sanja

Zavičajna zbirka III. gimnazije Osijek u školskim projektima i nastavi povijesti

Kesegi-Krstin, Ksenija Zavičajna zbirka kao promotor kulturnog turizma Petrić, Dragana Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra

127-140 141-154 155-164

O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIŽNICAMA

Cvrković, Jelena

Zavičajna zbirka u školskoj knjižnici Osnovne škole Josipa Kozarca, Vinkovci

169-172

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA

Diklić, Jelena Kanadska iskustva - St. Clement's School Library

176-181

VIJESTI IZ KNJIŽNICA

Skupština Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2018. godine u Čepinu

185-188

Održan 3. okrugli stol: Zavičajni fondovi i zbirke u Čačić, Marija knjižnicama panonskog prostora: mjesta susreta i suradnje

189-198

Čačić, Marija

Hadrović, Merien Jukić, Katarina GISKO tjedan Harryja Pottera #3 Turk, Ivana

199-202

GISKO podržao Dane medijske pismenosti! Lukačević, Srđan Izazovi i opasnosti društvenih mreža za osobe treće Turk, Ivana životne dobi

203-206

Lukačević, Srđan Program informatičkog opismenjavanja osoba treće Radmilović, Dino životne dobi Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek

207-210

Mokriš, Svjetlana Povodom Mjeseca hrvatske knjige 2018. u GISKO-u Krpeljević, Ljiljana otvorena izložba “Kazališni život Osijeka”

Pavlović Elez, Vlasta Timskim radom do zadovoljnih učenika Biglbauer, Suzana Nađ, Melita Leteći čovjek – edukativna radionica za osnovnoškolce Polak, Manuela Purgar, Marija

Državni stručni skup Sva lica školskih knjižnica Supetar na Braču, 19.-20.10.2018.

211-212

213-216

217-219

220-227

OCJENE I PRIKAZI Švenda-Radeljak, Ksenija. Obrazovanje i status Hadrović, Merien knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva. Zagreb, Pravni fakultet, 2018.

231-234

Hebrang Grgić, Ivana. Kratka povijest knjižnica i Špoljarić Kizivat, Marijana nakladnika : s kodovima i aplikacijom. Zagreb : Ljevak, 2018.

235-237

Petrović, Kata Od Janusa Pannoniusa do Gjuke Galovića

238-245

Šušnjara, Sanja

Cvelferice - noina arka cvelferske književnosti, znanosti i kulture

246-251

Tufekčić, Anita

Cvelferica – pismo koje brine o identitetnoj budućnosti cvelferije

252-259

OSOBNE VIJESTI Šokić, Silvija Jasna Katić Krpeljević, Ljiljana Napredovanja i nagrade

263-264 265-266

IZDAJE Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema Europska avenija 24 31000 Osijek ISSN 1848-5308

ZA IZDAVAČA Marija Čačić / Centar za kulturu Čepin UREDNIŠTVO Tihomir Dunđerović / Osnovna šola Bilje Ljiljana Krpeljević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Srđan Lukačević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Svjetlana Mokriš / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Iva Pezer / Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci Silvija Šokić / Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice Ivana Turk / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Marina Vinaj / Muzej Slavonije Osijek

IZRADA KAZALA / KLASIFIKACIJA RADOVA Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

JEZIČNO UREDIO Siniša Petković / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

GLAVNA UREDNICA / PRIPREMA Merien Hadrović / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek U Osijeku, 22. svibnja 2019.