__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1


UDK 02 ISSN 1331-145X (2016) OSIJEK GODINA XX. BROJ 1

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema


DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

OSIJEK 1 / 2016.

Godina / Year XX. Osijek, 2016. Broj / No. 1


Riječ urednice Poštovani čitatelji, pred vama je novi broj 20, 1(2016.) Knjižničarstva : glasnika Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. U ovome broju donosimo teme koje pokrivaju područje informacijskih znanosti svrstane u rubrikama Članci, Vijesti iz knjižnica te Ocjene i prikazi. Novi broj Knjižničarstva tematski je broj i posvećen je matičnoj djelatnosti. Iz Zakona o knjižnicama proizlazi kako je matična djelatnost knjižnicâ jedna od najsloženijih i najodgovornijih funkcija matičnih knjižnica. Usprkos navedenom, pojavljuje se velik broj problema u funkcioniranju matične djelatnosti u sustavu visokoškolskih i specijalnih knjižnica. Zakonsko određenje nije jasno definiralo financiranje cjelovite matične djelatnosti. Tako Ministarstvo kulture financira samo matičnu djelatnost za narodne knjižnice, a za sveučilišnu matičnu djelatnost nema sredstava. Osnivanjem Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, analizom knjižnica u sustavu sveučilišne matične djelatnosti, prijedlogom područja djelovanja sveučilišnih matičnih knjižnica te danoj važnosti sveučilišnim knjižnicama za knjižnični sustav u Strategiji hrvatskog knjižničarstva : 2016-2020., stekli su se uvjeti za financiranje sveučilišne matične djelatnosti. Uz sve napore u povezivanju dionika sveučilišne matične djelatnosti nije se uspjelo osigurati njezino financiranje. Jedan od najnovijih pokušaja senzibilizacije u Ministarstvu kulture u rješavanju ovoga problema jest održavanje Okrugloga stola o sveučilišnoj matičnoj djelatnosti u Lovranu na 14. danima visokoškolskih i specijalnih knjižnica, održanima u svibnju 2015. U ovome broju Knjižničarstva donosimo izlaganja predstavnika sveučilišnih matičnih knjižnica u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku te Puli, a koja su održana u sklopu Okrugloga stola. U članku Sveučilišna matična djelatnost : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu autorica Zagorka Majstorović govori o radu matične službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zadužene za visokoškolske i specijalne knjižnice na području Zagrebačke županije, Krapinskozagorske županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Koprivničko-križevačke županije, Međimurske županije i Grada Zagreba te o radu Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, osnovanog 2011. godine, a u kojem sudjeluju predstavanici osam javnih sveučilišnih knjižničnih sustava, četiri integrirana sveučilišta (Dubrovnik , Pula i Zadar te Sveučilište Sjever ) i središnje sveučilišne knjižnice neintegriranih sveučilišta (Osijek, Rijeka Split i Zagreb ). U radu se također problamatizira pitanje financiranja matične djelatnosti za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj.


U radu Ljiljane Krpeljević i Svjetlane Mokriš dan je povijesni pregled razvoja matične djelatnosti u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek koja kao knjižnica s dvojnom funkcijom od početka svog djelovanja 1975. godine obavlja matičnost za narodne i školske knjižnice na području Osječkobaranjske županije te visokoškolske i specijalne knjižnice u regiji Slavonija i Baranja. Također je naznačen i osnovni problem u djelovanju navedene službe, a koji se odnosi na nedostatno financiranje matične djelatnosti, odnosno potpuni izostanak financiranja matične djelatnosti za visokoškolske i specijalne knjižnice. Donošenjem Zakona o visokim učilištima 1993. godine, tadašnja Naučna biblioteka, danas Sveučilišna knjižnica u Rijeci, prestaje biti gradska kulturna ustanova i postaje ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Ulaskom u sustav visokog obrazovanja, prestaje

financiranje njezine matične djelatnosti za visokoškolske i specijalne knjižnice u regiji, koju je dotad, temeljem propisa na području kulture, neprekidno obavljala od 1961. godine. Pred Knjižnicu se postavlja zadatak oblikovanja Knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci (SveRiKS-a). Autorica Senka Tomljanović u članku Uloga matične službe Sveučilišne knjižnice Rijeka u izgradnji knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci 2002.-2014. govori o razvojnim projektima kojima je u navedenom periodu ovaj zadatak priveden kraju pri čemu se iskustvo matične djelatnosti osobito pokazalo pogodnim u uvjetima neintegriranog riječkog sveučilišta, budući da se matična djelatnost uvijek provodila među administrativno nepovezanim knjižnicama. U radu Dubravke Dujmović, Mirte Matošić i Sofije Bogoje dan je pregled djelatnosti matičnih službi sveučilišnih knjižnica u Splitu i Zadru te knjižnica Dubrovačkoga sveučilišta. Sveučilišna knjižnica u Splitu jest matična knjižnica visokoškolskim, veleučilišnim, specijalnim i knjižnicama koje imaju svojstvo kulturnog dobra na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Sveučilišna knjižnica u Zadru vrši funkciju matične knjižnice knjižnicama na području Zadarske županije, a knjižnice Sveučilišta u Dubrovniku koje još nisu proglašene sveučilišnom knjižnicom vrše funkciju matičnosti na području Dubrovačko-neretvanske županije. Zbog nedorečene legislative ovim sveučilišnim knjižnicama nije određen formalno-pravni položaj. Pokretanjem Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica 2011. godine jača suradnja u poslovanju te se naziru i prvi rezultati na nacionalnoj razini: koordiniranost u osiguravanju pristupu bazama podataka s nacionalnom licencom, izgradnja digitalnih akademskih arhiva i repozitorija te zajedničko strateško planiranje. Rad Damjane Frančić osvrt je na povijest matične djelatnosti nekadašnje Naučne biblioteke u Puli, sadašnje Sveučilišne knjižnice, središnje knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, naročito opisujući Bibliotečno-informacijski centar za Istru iz 1980-tih godina. U tekstu se razmatraju i


promjene u načinu rada, a vezane uz promjene u sustavu srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja i razvoja te primjenu informacijskih tehnologija. Nakon što je 2011. godine konstituirano Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica, u Sveučilišnoj knjižnici u Puli intenzivnije se obavljaju neke od aktivnosti vezane uz rad matične službe, premda se taj rad i dalje ne financira. U rubrici Vijesti iz knjižnica donosimo tri rada. Ljiljana Krpeljević govori o 2. okruglom stolu Zavičajni fondovi i zbirke panonskog prostor a: u digitalnom okruženju koji je održan 13. travnja 2016. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek i na kojemu se sagledalo što je napravljeno u periodu od 1. Okruglog stola Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora (razmjena iskustava i mogućnosti suradnje koji je održan 2014. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek., s posebnim naglaskom na projekte digitalizacije zavičajne građe te suradnju kroz zajedničke projekte knjižnica u Pečuhu, Subotici, Zagrebu, Osijeku, Vukovaru i Našicama. Svjetlana Mokriš predstavila je izložbu crteža Petra Vranjkovića, učenika 4. a razreda Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, a koja je otvorena u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek 10. veljače 2016. godine, a rezultat je višegodišnje uspješne suradnje navedenih ustanova u zajedničkom organiziranju izložbenih aktivnosti. Kristina Perić predstavila je projekt Škole za Afriku koji se provodi u Osnovnoj škol „August Cesarec“, Ivankovo. Ovaj projekt provodi se četiri godine i učenici rado sudjeluju u njemu, želeći se tako, solidarizirati s onima kojima je to potrebno, a ujedno ih se uči toleranciji i poštivanju različitosti u sklopu sati građanskoga odgoja u školskoj knjižnici. Dubravka Vaštuka iz Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac predstavila je Stručni skup pod nazivom “Dječja knjižnica – podrška socijalizaciji u lokalnoj zajednici” kojim je Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac obilježio šezdeset godina od svoga osnutka. Stručni skup održan je 1. ožujka 2016. U znak zahvalnosti i poštovanja prema svome velikom biskupu, koji je svoju biskupiju „sa granica s Turskom“ i svoje malo Đakovo uveo u središte Europe, Đakovačko-osječka nadbiskupija i Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica odlučili su prirediti i izdati Strossmayerove korizmene i druge poslanice i okružnice te neke njegove značajnije propovijedi i govore. Ovaj opsežan posao zajednički su obavili mons. dr. sc. Marin Srakić, đakovačko-osječki


nadbiskup i metropolit u miru te Ankica Landeka, dipl. teol. i dipl. knjižničar, uz uredničku potporu mons. dr. sc. Vladimira Dugalića. Prikaz navedene knjige donosimo u ovom broju Knjižničarstva. Novi broj Knjižničarstva godina 20, br. 2 (2016.) namjeravamo izdati u zimu 2016. godine. Pozivamo Vas da svojim člancima, prikazima i obavijestima pridonesete kontinuiranome izdavanju časopisa Knjižničarstvo. Molimo Vas da svoje priloge šaljete na adresu elektroničke pošte Uredništva (knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com). Molimo Vas da nam svojim primjedbama i sugestijama pomognete pri oblikovanju novoga broja.

dr. sc. Svjetlana Mokriš, knjižničarska savjetnica


ÄŒLANCI


261

broj bibliografske jedinice

SVEUČILIŠNA MATIČNA DJELATNOST : NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU Croatian central commission for university libraries: the National and university library in Zagreb

Zagorka Majstorović Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zmajstorovic@nsk.hr

UDK / UDC 027.54(497.521.2) Izlaganje na stručnom skupu / Exposure to professional meeting Primljeno / Received: 21.04.2016.

Sažetak Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva Zakonom o knjižnicama i Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj regulirana je matična djelatnost za sve knjižnice unutar hrvatskog knjižničnog sustava. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i sveučilišne knjižnice nisu financirane za obavljanje sveučilišne matične djelatnost, ali nastoje, koliko je moguće, provoditi zakonsku obvezu: stručni nadzor nad radom knjižnica; stručno osposobljavanje

i

usavršavanje

knjižničnog

osoblja,

stručno-savjetodavna

pomoć

knjižnicama; koordinacija rada knjižnica te unapređivanje rada u knjižnicama (čl. 31 Zakona). Knjižnice u sustavu sveučilišne matične djelatnosti jesu knjižnice u sastavu institucija (nemaju pravnu osobnost) i teško im je s više aspekata: njihove institucije

MAJSTOROVIĆ

11


261

broj bibliografske jedinice

financiraju različita ministarstava, knjižnična djelatnost (u većini institucija) nije registrirana u Sudskom registru RH (dakle, nema je u statutima tih institucija), zastarjeli su standardi na koje bi se moglo pozvati, otežano i/ili onemogućeno stručno napredovanje, ima sve više netradicionalnog posla, a koji se mora raditi na štetu tradicionalnih knjižničarskih poslova. Ključne riječi: sveučilišna matična djelatnost, NSK Summary The Law on Libraries and The Ordinance on Library Commissions regulate Central Library Commission with the purpose of ensuring continual and systematic development and advancement for the entire Croatian library system. National and University library in Zagreb as well as the other university libraries in Croatia receive no additional funding for their activities within the Commission but they do their best to fulfill the legal obligation, including: professional training and development of library staff, professional advice for the libraries; coordination and improvement of library services (Article 31, Law on Libraries). Libraries within the Commission's domain are parts of their parent institutions (thus have no legal personality) and for that reason they face various difficulties: their institutions are funded through different ministries, in majority of institutions libraries are not registered in the Court Register of the Republic of Croatia (they are not mentioned in their parent institutions' statutes), standards that govern these libraries are outdated, professional advancement is difficult or impossible, the amount of non-traditional library work is increasing and taking precedence over traditional library work. It is important to mention that the traditional library work for which the librarians now have less time (especially the solo librarians) is also a subject to the financial legislative and may be subjected to the National Audit, meaning that they may face repercussions if the that work is not properly done. Key words: Central Commission for University Libraries, NUL

12

MAJSTOROVIĆ


261

broj bibliografske jedinice

Uvod U članku 31. Zakona o knjižnicama1 nalazi se određenje matičnih knjižnica, što obuhvaća matična djelatnost te njezino financiranje. Iz Zakona proizlazi kako je matična djelatnost knjižnica jedna od najsloženijih i najodgovornijih funkcija matičnih knjižnica. Kako u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu nije bilo osnovano Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica (Stručno vijeće SMK) sukladno Zakonu o knjižnicama2 i Pravilniku o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj3 Matična služba NSK i ravnatelji sveučilišnih knjižnica suglasili su se o neophodnosti osnivanja Stručnoga vijeća SMK. Razlog je tome potreba rješavanja nagomilanih dugogodišnjih problema u funkcioniranju matične djelatnosti u sustavu visokoškolskih i specijalnih knjižnica te davanje zajedničkih prijedloga za nadopune i/ili promjene zakonske legislative u dijelu prijepora vezano za sveučilišnu matičnu djelatnost knjižnica u Republici Hrvatskoj. Stručno vijeće SMK osnovano je 4. srpnja 2011., a prema članku 10. Pravilnika sastavljeno je od predstavnika sveučilišnih matičnih knjižnica Sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu uz pridružene članove predstavnika Sveučilišta u Dubrovniku, Puli i Zadru. Podijeljena su područja djelovanja sveučilišnih matičnih knjižnica4, o svemu obaviješteno

Knjižnično

vijeće/Ministarstvo

kulture.

Napravljene

su

analize

nacionalnoga sveučilišnog knjižničnog sustava5 te sustava specijalnih knjižnica u RH6 i predočene u Ministarstvu kulture uz traženje financiranja sveučilišne matične djelatnosti. Prema stavu koji je trenutno u Ministarstvu kulture, nema izgleda za rješavanje ovoga problema u skoroj budućnosti. U pokušaju osvješćivanja dionika u sustavu sveučilišne matične djelatnosti (od knjižnica do financijera – Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta) o obvezama matičnih knjižnica i potrebama knjižnica u sustavu od matičnih

Zakon o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09). Isto. 3 Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (NN 43/01) 4 Područja djelovanja sveučilišnih matičnih knjižnica prema županijama Republike Hrvatske. Dostupno na: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Podrucja-djelovanja-SMK.pdf. 5 Analiza nacionalnog sveučilišnog knjižničnog sustava. Dostupno na: http://www.nsk.hr/wpcontent/uploads/2013/04/Analiza-stanja_SKS_RH.pdf. 6 Analiza specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Dostupno na: http://www.nsk.hr/wpcontent/uploads/2013/04/Analiza_stanja_specijalne-knjiz_RH.pdf. 1 2

MAJSTOROVIĆ

13


261

broj bibliografske jedinice

knjižnica održan je i Okrugli stol na temu sveučilišne matične djelatnosti na 14. danima specijalnih i visokoškolskih knjižnica u Lovranu, 2015. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Matična djelatnost na nacionalnoj razini u nadležnosti je Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) zakonski je regulirana zadnjih pedesetak godina (od uspostave matične službe u Hrvatskoj 1960-ih) zbog važnosti za hrvatski knjižnični sustav u cijelosti. Više o povijesti osnivanja i djelovanja matične službe NSK7 i matičnih službi diljem Hrvatske od 1960-tih vidjeti u članku J. Leščić i V. Čelić-Tica8 te S. Tomljanović9. S ciljem osiguranja jedinstvenog sustava matične djelatnosti pri NSK djeluje Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica10 čije odluke i usvojeni dokumenti obvezuju knjižnice u sastavu javnih institucija, a do sada je održano 16 sjednica. Nakon donošenja strategija razvoja za pojedine vrste knjižnica11 na Hrvatskom knjižničnom vijeću (HKV) Ministarstva kulture odlučeno je da će se pristupiti izradi nacionalne Strategije hrvatskog knjižničarstva : 2016.-2020. Dokument je prošao dvije javne rasprave i usvojen je na sjednici HKV-a te čeka usvajanje na Vladi Republike Hrvatske. Strategija razvoja hrvatskog knjižničarstva ima četiri strateška cilja, mjere za provođenje zacrtanih ciljeva i pokazatelje rezultata. To je prvi dokument koji na sustavan način definira što je važno za sve vrste knjižnica, utvrđuje nositelje zadataka i definira očekivane rezultate. Novi Zakon o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama u procesu donošenja, a obveza je usklađenja nakon njegova donošenja, niza akata uključujući i standarde za visokoškolske12 i specijalne knjižnice13. Za provođenje zacrtanih ciljeva u

Neobjavljeni dokumenti Matične službe pri Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo (odnosno Razvojna služba, utemeljena sredinom 1970-ih) nalaze se u arhivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. 8 Leščić, Jelica; Veronika Čelić-Tica. Matična služba knjižnica u Hrvatskoj – povijest i nova paradigma. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 4(2014), str.199-220. 9 Tomljanović, Senka. Matična djelatnost hrvatskih sveučilišnih knjižnica za visokoškolske i specijalne knjižnice – povijesni pregled i moguća načela budućeg ustroja matičnosti. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija 2007. : zbornik radova (2008), str. 197-208. 10 Poslovnik o radu Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica. Dostupno na: http://www.nsk.hr/wpcontent/uploads/2012/01/Poslovnik.pdf. 11 Majstorović, Zagorka; Veronika Čelić-Tica; Jelica Leščić. Strategijski plan razvoja knjižnica : s posebnim osvrtom na zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 1-2(2013), str. 61-66. 12 Još važeći: Standard za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 33, 14(1990), str. 201-210. 7

14

MAJSTOROVIĆ


261

broj bibliografske jedinice

Strategiji nezamjenjiva je uloga sveučilišnih matičnih knjižnica te određenje koje sveučilišne knjižnice mogu biti matične. Nacionalni sveucilisni knjiznicni sustav cine osam javnih sveucilisnih knjiznicnih sustava. Sveucilisne knjiznice sjedista su cetiri integrirana sveucilista (Dubrovnik 14, Pula i Zadar te Sveuciliste Sjever15) i sredisnje sveucilisne knjiznice neintegriranih sveucilista (Osijek, Rijeka Split i Zagreb16). Prema postojećem Zakonu o knjižnicama samo su četiri sveučilišne matične knjižnice: Osijek, Rijeka, Split i Zagreb. Za učinkovito funkcioniranje knjižnica i sveučilišnih knjižničnih sustava neophodno je i transparentno financiranje. Stručno knjižnično osoblje u visokoškolskim knjižnicama ispunjava važnu ulogu potpore nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu na fakultetu/sveučilištu. Sveučilišne knjižnice u integriranim sveučilištima u Puli i Zadru dobro funkcioniraju. Sveučilište u Dubrovniku nije ni formalno ni stvarno osnovalo sveučilišnu knjižnicu, a Sveučilište Sjever čeka njezino formalno osnivanje. U neintegriranim sveučilištima moguće su dobre koordinacije sustavima, ali uz angažiranog rektora i zainteresirane sastavnice kao što je primjer Sveučilišta u Rijeci i uloge Sveučilišne knjižnice (zadovoljavajuće je riješen skupni katalog, objedinjene nabave na sveučilištu, sveučilišni repozitorij i drugo). Gradskoj i sveucilisnoj knjiznici Osijek problem predstavlja i dvojnost njezine funkcije i nedostatak prostora za obavljanje tih funkcija, osobito onaj dio koji se odnosi na spremisni prostor. Nedostatan broj djelatnika za obavljanje sveučilišne matične djelatnosti i nedovoljna financijska sredstva iskazuju i Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku i Sveučilišna knjižnica u Splitu. Knjižnice u sustavu matičnosti Sveučilišne knjižnice u Splitu očekuju veću angažiranost matične knjižnice pri rješavanju problema s kojima se susreću u radu17. Većina specijalnih knjižnica, u sustavu sveučilišne matične djelatnosti u Republici Hrvatskoj, nalazi se u sastavu javnih ustanova i njihove usluge namijenjene su djelatnicima tih institucija. Vidljivost njihovih fondova moguća je samo ukoliko imaju elektroničke kataloge. Kako su specijalne knjižnice uglavnom u sastavu institucije u nadležnosti različitih ministarstava, problemi u njihovu radu proizlaze iz njihove Još važeći: Hrvatski standardi za specijalne knjižnice. // Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete 5(1993), str. 12-14. 14 Jedino javno sveučilište u RH koje nema sveučilišnu knjižnicu. 15 Sveučilišna knjižnica u procesu osnivanja. 16 NSK je i sveučilišna knjižnica Sveučilišta u Zagrebu. 17 Luić Vudrag, Dubravka. Matične službe u visokoškolskim knjižnicama. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., str. 221-226. 13

MAJSTOROVIĆ

15


261

broj bibliografske jedinice

raznolikosti18, statusa u matičnoj instituciji jer u njima uglavnom radi samo po jedan knjižničar, nema ujednačenosti kvalitete usluga, sve više je novih poslova koji se obavljaju na štetu tradicionalnih poslova, a jedina poveznica za sve specijalne knjižnice jest matična djelatnost, koja funkcionira ograničeno jer nije financirana. Na problem matičnosti kod specijalnih knjižnica već su upozorile M. Jokić19, G. Ramljak za bolničke knjižnice20, M. Vinaj za muzejske knjižnice21 i Ž. Radovinović za glazbene knjižnice22. Dobrom suradnjom sveučilišnih matičnih knjižnica pristupilo se rješavanju zajedničkih problema u radu, prije svega s raspravama na sjednicama Stručnog vijeća SMK, a potom provođenjem zacrtanog na terenu, u samim knjižnicama. Dobri primjeri suradnje su npr.: na uspostavi jedinstvenog sustava za praćenju kvalitete knjižničnih usluga; sudjelovanje na Projektu povezivanja knjižnica na uspostavi digitalnih repozitorija ocjenskih radova; zalaganje za priznavanje stečenih viših stručnih zvanja, stalno stručno usavršavanje, suradnja s knjižnicama u sustavu u povezivanju za mini konzorcije pri nabavi baza podataka vlastitim sredstvima institucija23 i drugo. Što se tiče sveučilišne matične djelatnosti NSK, problem je u njezinoj dvojnosti (kao i dvojnosti njezine funkcije): nacionalna razina – nacionalna i središnja knjižnica Republike Hrvatske te sveučilišna razina – središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu24. U samoj Knjižnici nisu dobro definirani poslovi i uloga Sveučilišne knjižnice u odnosu na obveze prema knjižničnom sustavu Sveučilišta u Zagrebu pa se sve obveze, u samoj Knjižnici, a i u sustavu, vezuje isključivo za matičnu djelatnost. U sustavu sveučilišne matične djelatnosti NSK jesu 32 visokoškolske knjižnice (i Hrvatski studiji) Sveučilišta u Zagrebu te specijalne knjižnice u sedam županija25 i Gradu Zagrebu. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sklopila je, sukladno članku 48 Institutske, muzejske, arhivske, bolničke itd. Jokić, Maja. „Matičnost“ i specijalne knjižnice. // 9. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji, Poreč, 2005. : zbornik radova (2006), str. 232-237. 20 Ramljak, Gordana. Matičnost za bolničke knjižnice. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., str. 213-220. 21 Vinaj, Marina. Matičnost u muzejskim knjižnicama. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., str. 227-229. 22 Radovinović, Željka. Matičnost u glazbenim knjižnicama. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. Uredile Alisa Martek i Irena Pilaš. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., 209-212. 23 NSK od 2016. koordinira nabavu baza podataka s nacionalnom licencom za akademsku i znanstvenu zajednicu u RH. 24 Sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišta u Zagrebu (potpisan 22. Veljače 2011.). 25 Županije u sustavu sveučilišne matične knjižnice - NSK: I Zagrebačka; II Krapinsko-zagorska; III Sisačkomoslovačka; IV Karlovačka; V Varaždinska; VI Koprivničko-križevačka; XX Međimurska i Grad Zagreb 18 19

16

MAJSTOROVIĆ


261

broj bibliografske jedinice

Statuta Sveučilišta u Zagrebu26, Sporazum o suradnji sa Sveučilištem kojim se pobliže određuje suradnja na organizaciji poslova sveučilišnog knjižničnog sustava kao i razvoj središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Kao matična knjižnica, NSK je implementirala knjižnični softver u Knjižnice Sveučilišta u Zagrebu (28 knjižnica sastavnica Sveučilišta), a u fazi je izrada skupnoga kataloga Sveučilišta. Kao središnja knjižnica Sveučilišta izgrađuje zbirke udžbeničke građe u slobodnom pristupu, sukladno programima koji se izvode na Sveučilištu. Osigurava pristup, kako bazama podataka s nacionalnom licencom, tako i bazama podataka kupljenim sredstvima Sveučilišta na Portalu za pristup elektroničkim izvorima za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu27. U fazi je uspostava Repozitorija ocjenskih radova Sveučilišta u Zagrebu i nacionalnog repozitorija sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 28, a za studente će se uspostaviti (u suradnji sa drugim sveučilišnim knjižnicama) centri za pomoć studentima za unos ocjenskih radova, sukladno Mjeri 1.2.7.; Uspostaviti odgovarajuću infrastrukturu i organizaciju centara za podršku studentima u izradi završnih radova i disertacija29. Specijalnih knjižnica u sustavu sveučilišne matične djelatnosti NSK ima sedamdesetak (aktivnih): muzejske, arhivske, institutske, bolničke, Knjižnica HAZU-a, knjižnice privrednih subjekata (kao npr. INA, Podravka). Matična služba NSK okuplja voditelje knjižnica na informativnim sastancima s temama vezanima za njihovo poslovanje. Pomaže im se i kroz pojedinačne savjete te kroz organiziranje edukacije u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara te dolascima u samu knjižnicu. Kvaliteta je i sustavan rad matičara s ovolikim brojem knjižnica upitan, odnosno, nije ga moguće kvalitetno obavljati. Na 3. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća Ministarstva kulture (održanoj 3. listopada 2013.) razmatralo se i prihvatilo sveobuhvatno izvješće o sustavu sveučilišne Statut Sveučilišta u Zagrebu. Dostupno na: http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Dokumenti_javnost/Propisi/statut.pdf (citirano: 2016-0215). 27 Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu. Dostupno na: http://baze.nsk.hr/ (citirano: 2016-02-15). 28 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2132.html (citirano: 2016-02-15). 26

29

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Dostupno na: http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html (citirano: 2016-02-15). MAJSTOROVIĆ

17


261

broj bibliografske jedinice

matične djelatnosti, analize knjižnica u sustavu te primilo na znanje problem nefinanciranja sveučilišne matične djelatnosti. Do danas se taj problem nije riješio, a kako sada stvari stoje, nema realnih izgleda za financiranje sveučilišne matične djelatnosti, prije svega zbog matičnog Ministarstva kulture koje donosi svu zakonsku legislativu za knjižnice, a koje nema uspostavljenu suradnju s drugim ministarstvima (koji su nadležni institucijama s knjižnicama u sastavu), kako bi se ta ista zakonska legislativa i provodila.

Zaključak Zbog svoje važnosti za nacionalni knjižnični sustav matična djelatnost regulirana je Zakonom o knjižnicama i Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH. Zakonsko određenje nije jasno definiralo financiranje cjelovite matične djelatnosti. Tako Ministarstvo kulture financira samo matičnu djelatnost za narodne knjižnice (22 županijske matične knjižnice), a za sveučilišnu matičnu djelatnost nema sredstava. Sveučilišna matična djelatnost izuzetno je važna za visokoškolske i specijalne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Osnivanjem Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, analizom knjižnica u sustavu sveučilišne matične djelatnosti, prijedlogom područja djelovanja sveučilišnih matičnih knjižnica te danoj važnosti sveučilišnim knjižnicama za knjižnični sustav u Strategiji hrvatskog knjižničarstva : 2016-2020., stekli su se uvjeti za financiranje sveučilišne matične djelatnosti. Uz sve napore u povezivanju dionika sveučilišne matične djelatnosti nije se uspjelo osigurati njezino financiranje. Jedan od najnovijih pokušaja senzibilizacije u Ministarstvu kulture u rješavanju ovoga problema jest održavanje Okrugloga stola o sveučilišnoj matičnoj djelatnosti u Lovranu na 14. danima visokoškolskog i specijalnog knjižničarstva.

18

MAJSTOROVIĆ


261

broj bibliografske jedinice

Literatura Analiza nacionalnog sveučilišnog knjižničnog sustava. Dostupno na: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2013/04/Analiza-stanja_SKS_RH.pdf (citirano: 2016-02-15). Analiza specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Dostupno na: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2013/04/Analiza_stanja_specijalneknjiz_RH.pdf (citirano: 2016-02-15). Hrvatski standardi za specijalne knjižnice. // Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete 5(1993), str. 12-14. Jokić, Maja. „Matičnost“ i specijalne knjižnice. // 9. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji, Poreč, 2005. : zbornik radova (2006), str. 232-237. Jokić, Maja. Pregled stanja specijalnih knjižnica u Hrvatskoj i trendovi razvoja. // Zbornik radova i priloga s 1. [prvih] i 2. [drugih] dana specijalnog knjižničarstva Hrvatske, [Rijeka, 19. i 20. travnja 1999. i Osijek, 17. i 18. travnja 2000.] / urednice Maja Jokić, Fila Bekavac-Lokmer : zbornik radova i priloga (2001), str. 101-114. Leščić, Jelica; Veronika Čelić-Tica. Matična služba knjižnica u Hrvatskoj – povijest i nova paradigma. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 4(2014), str.199-220. Luić Vudrag, Dubravka. Matične službe u visokoškolskim knjižnicama. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. / urednice Alisa Martek i Irena Pilaš. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., str. 221-226. Majstorović, Zagorka. Matična djelatnost za visokoškolske i specijalne knjižnice. // Glasnik Društva bibliotekara Split 9(2011), str. 11-20. Majstorović, Zagorka; Veronika Čelić-Tica; Jelica Leščić. Strategijski plan razvoja knjižnica : s posebnim osvrtom na zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 1-2(2013), str. 35-70. Portal elektronickih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu. Dostupno na: http://baze.nsk.hr/ (citirano: 2016-02-15). Poslovnik o radu Strucnog vijeca sveucilisnih maticnih knjiznica. Dostupno na: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Poslovnik.pdf (citirano: 2016-0215). Povijest Gradske i sveucilisne knjiznice Osijek. Dostupno na: http://www.gskos.unios.hr/~descape/files/Povijest%20GISKO%281%29.pdf (citirano: 2016-02-15). Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (NN 43/01).

MAJSTOROVIĆ

19


261

broj bibliografske jedinice

Radovinović, Željka. Matičnost u glazbenim knjižnicama. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. / urednice Alisa Martek i Irena Pilaš. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., 209-212. Ramljak, Gordana. Matičnost za bolničke knjižnice. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. / urednice Alisa Martek i Irena Pilaš. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., str. 213-220. Standard za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 33, 1-4(1990), str. 201-210. Statut Sveučilišta u Zagrebu. Dostupno na: http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Dokumenti_javnost/Propisi/st atut.pdf (citirano: 2016-02-15). Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Dostupno na: http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html (citirano: 2016-02-15). Tomljanović, Senka. Matična djelatnost hrvatskih sveučilišnih knjižnica za visokoškolske i specijalne knjižnice – povijesni pregled i moguća načela budućeg ustroja matičnosti. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. / urednice Alisa Martek i Irena Pilaš. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., str. 197-208. Vinaj, Marina. Matičnost u muzejskim knjižnicama. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. / urednice Alisa Martek i Irena Pilaš. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., str. 227-229. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2132.html (citirano: 201602-15). Zakon o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09).

20

MAJSTOROVIĆ


262

broj bibliografske jedinice

POVIJESNI PREGLED DJELOVANJA RAZVOJNO MATIČNE SLUŽBE U GRADSKOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI U OSIJEKU Historical review of activities of the registry office in the City and University library in Osijek

Ljiljana Krpeljević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kljilja@gskos.hr Svjetlana Mokriš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek marendic@gskos.hr

UDK / UDC 027.52(497.5 Osijek)(091) Izlaganje na stručnom skupu / Exposure to professional meeting Primljeno / Received: 05.07.2016.

Sažetak U ovom radu dan je povijesni pregled razvoja matične djelatnosti u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek koja kao knjižnica s dvojnom funkcijom od početka svog djelovanja 1975. godine obavlja matičnost za narodne i školske knjižnice na području Osječko-baranjske županije te visokoškolske i specijalne knjižnice u regiji Slavonija i Baranja. Također je naznačen i osnovni problem u djelovanju navedene službe, a koji se

KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ

21


262

broj bibliografske jedinice

odnosi na nedostatno financiranje matične djelatnosti, odnosno potpuni izostanak financiranja matične djelatnosti za visokoškolske i specijalne knjižnice. Ključne riječi: matična djelatnost, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Summary This paper gives a Historical review of the registry service activities in the City and University library Osijek witch as a library with a dual function since its foundation in 1975. has been performing registry services for peoples and school libraries for Osjecko-baranjska county as well as for higher education and specialized libraries in the region of Slavonija and Baranja. Furthermore, the paper specifies the main problem with the actions of those services, specifically the complete lack of funding for registry services for higher education and specialized libraries. Key words: Library Central Advisory Service, City and University Library Osijek

Uvod Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek osnovana je 8. veljače 1949., odlukom Gradskog narodnog odbora grada Osijeka kao gradska knjižnica nastavljajući tradicije javnih, pučkih knjižnica i čitaonica grada Osijeka od sredine 19. do prve polovine 20. st. te Knjižnice Gradskog narodnog odbora Gornji grad, koja djeluje od prosinca 1947. .godine. U sastav Knjižnice ulazi i Knjižnica Gradskog narodnog odbora Donji Grad, osnovana 1948. godine kao Područni odjel Donji Grad. Kao narodna knjižnica djeluje sve do 1975. godine kada se osniva Sveučilište u Osijeku. S obzirom na to da je Gradska knjižnica Osijek

31. svibnja 1975. godine potpisala Samoupravni sporazum o

udruživanju svoje djelatnosti u Sveučilište u Osijeku, ona proširuje svoju djelatnost i preuzima funkcije i zadatke središnje sveučilišne knjižnice, mijenjajući naziv u Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. U knjižničnom smislu ona postaje knjižnica s dvojnom

22

KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ


262

broj bibliografske jedinice

funkcijom: narodnom/gradskom i sveučilišnom/znanstvenom te se razvija kao općeznanstvena knjižnica polivalentnih sadržaja. U sastavu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, počevši od 1975. godine pa sve do danas, djeluje matična služba čija je osnovna zadaća obavljanje stručnog nadzora te organiziranje i razvoj mreže knjižnica na području grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji te u regiji Slavonija i Branja, unapređivanje stručnog rada u knjižnicama na načelima suvremene knjižnične teorije i prakse, a radi što kvalitetnijeg obavljanja knjižnične djelatnosti u znanosti, obrazovanju, kulturi i društvu općenito. Razvojno matična služba Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku – povijesni pregled djelovanja Rješenjem Savjeta za biblioteke Hrvatske iz 1975. godine, Knjižnici se povjerava regionalna matična djelatnost za ukupnu bibliotečnu djelatnost svih stručnih profila za narodne, školske, specijalne (obuhvaća fakultetske knjižnice) i organizacije udruženog rada (OUR-e) materijalne proizvodnje.1 Nakon Rješenja Savjeta za biblioteke Hrvatske i nakon izrade Pravilnika o matičnoj službi biblioteka u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj2, pristupilo se realizaciji zadatka. Stručnu

podlogu za razvoj Regionalne

matične službe u Osijeku priredila je Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, a ona je razmatrana na Stručnom kolegiju Knjižnice i u Društvu bibliotekara Slavonije i Baranje. Nakon toga slijedila je aktivnost u pravcu informiranja Zajednice općina Osijek, kako bi se Regionalna matična služba financirala iz budžeta Zajednice općina Osijek s obzirom na to da je matična služba od posebnog društvenog interesa i da se ona utemeljuje za područje Zajednice općina Osijek. Cjelokupna dokumentacija i zakonska podloga o radu Regionalne matične službe te zahtjev za njeno financiranje, upućena je Izvršenom vijeću Zajednice općina Osijek. Kada se ovaj prijedlog našao u dnevnom redu Skupštine Zajednice općina Osijek, bio je odbijen i tako se dugotrajna aktivnost u formiranju Regionalne matične službe na području Zajednice općina Osijek zaustavila. Knjižnica je iznova obnovila postupak za Rješenje o utvrđivanju mreže regionalnih matičnih biblioteka u Hrvatskoj, 1975. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 22, 1/4(1976), 105-106. 2 Pravilnik o matičnoj službi biblioteka u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 23, 1/4(1977-1978), 229-235. 1

KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ

23


262

broj bibliografske jedinice

formiranje Regionalne matične službe i tražila da se u razini Zajednice općina Osijek osiguraju sredstva za financiranje Regionalne matične službe Zajednice općina Osijek, ali je i drugi zahtjev bio odbijen s napomenom da financijska sredstva treba osigurati iz drugih izvora. Uz angažman Knjižnice, Komiteta za društvene djelatnosti i Zajednice općina Osijek te pravne službe istoga Komiteta produžena je aktivnost da se iznađu mogućnosti za formiranje i rad Regionalne matične službe. Nakon niza dogovora, sastanaka i prijedloga s tajnicima samoupravnih interesnih zajednica (SIZ-ova) kulture, osnovnog odgoja i obrazovanje i usmjerenog obrazovanje izrađen je Samoupravni sporazum o radu i djelovanju Regionalne matične službe3 te je ovaj dokument nakon rasprave i potpisan u listopadu mjesecu 1982. godine. U koordinaciji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Komitetom za društvene djelatnosti Zajednice općina Osijek, a ovisno o tome kako su pristizala sredstva, postupno se počela formirati i Regionalna matična služba za potrebe 14 općina Zajednice općina Osijek (obuhvaća prostor cijele istočne Hrvatske). Služba je tada smještena u Knjižnici. U početnoj etapi poslove Regionalne matične službe obavljao je direktor Knjižnice (dr. Pavle Blažek) i suradnici, izrađeni su prvi programi rada Regionalne matične službe, koje su verificirali Stručni kolegij Knjižnice, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te Zajednica općina Osijek. Otvoreno je i prvo radno mjesto u Regionalnoj matičnoj službi (VSS), a u Stručnom kolegiju izvršena su zaduženja za pojedine oblasti djelatnosti. U okviru Dječjeg odjela Knjižnice od 1982. godine provodi se aktivnost Informativni utorak na kojem se svakog prvog utorka u mjesecu okupljaju školski knjižničari

grada Osijeka. Na Informativnom utorku se potiče odgojno-obrazovna

funkcija školske knjižnice, razmjenjuju iskustva s ciljem unapređivanja knjižnične djelatnosti, dogovara o pedagoško-animatorskim aktivnostima, pruža stručna pomoć u radu i vrši permanentno stručno osposobljavanje školskih knjižničara za rad u školskoj knjižnici. Ovim sastancima školskih knjižničara redovito prisustvuje i sudjeluje u radu i stručni suradnik Regionalne matične službe, a povremeno i predstavnik Zavoda za školstvo. Postepeno se uspostavljao suradnički odnos s narodnim, školskim, specijalnim i knjižnicama u OUR-ima materijalne proizvodnje, priređeni su prvi izvještaji o stanju 3

24

Arhiva GISKO ur. br. 502/81 KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ


262

broj bibliografske jedinice

knjižnica (prema vrstama knjižnica) za 1983. godinu4, obavljene su potrebne edukacije stručnog radnika Regionalne matične službe uz punu koordinaciju Stručnog kolegija Knjižnice, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice Zagreb. Razmatra se „problematika unapređenja rada i transformacije narodnih biblioteka u bibliotečno-informacijske centre društveno-političkih zajednica.5“ Dana 20. i 21. prosinca 1984. u Privrednoj komori Slavonije i Baranje održan je seminar: „Izgradnja bibliotečno-informacijskih sistema na području Zajednice općina Osijek“ za sve vrste knjižnica (organizatori seminara bili su: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zajednica općina Osijek, Privredna komora Slavonije i Baranje i Regionalna matična služba Knjižnice. No, unatoč nastojanju matične službe, idejni koncept bibliotečno-informacijskih sustava knjižničari nisu usvojili. Za potrebe Regionalne matične službe Silva Pavlinić, voditeljica dječjeg odjela GISKO izradila je upute za rad s djecom pod nazivom: „Oblici rada u dječjim odjeljenjima“6 i „Dječje odjeljenje kao sastavni dio narodne knjižnice“7 – dostavljeno svim narodnim knjižnicama tijekom 1984. i 1985. godine. Razvojna matična služba zalaže se za formiranje općinske matične službe u sklopu narodnih knjižnica, za poklanjanje pažnje spomeničkim knjižnicama, radi zaštite vrijedne knjižne građe koja je u njima pohranjena, kao i njihova otvaranja što širem krugu korisnika, a razmatra se pitanje knjižnica s fondom na jeziku narodnosti s područja istočne Hrvatske. Pokrenut je proces preobrazbe školskih knjižnica u bibliotečno-informacijske centre, prikupljaju se podaci o knjižnicama i u suradnju sa Zavodom za prosvjetnopedagošku službu Zajednice općina Osijek izrađuje se adresar i planira održavanje seminara8. U tom periodu Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek počinje intenzivnije surađivati sa Sveučilištem u Osijeku. Na temelju matičnosti nad fakultetskim

Tih 80-ih godina na području ZO Osijek (koja obuhvaća 14 općina istočne Hrvatske) djeluje 14 općinskih narodnih knjižnica, od kojih su 4 samostalne, a 10 ih je u sastavu narodnih ili radničkih sveučilišta ili centara za informiranje. Također je bitno naglasiti da u pojedinim općinama (Sl. Požega, Vukovar) djeluju narodne knjižnice izvan općinskih središta (Pleternica, Ilok). Narodne knjižnice djeluju u sastavu narodnih sveučilišta 5 Arhiva RMS-a 6 Arhiva Razvojne matične službe GISKO, ur.br. 53/1984. 7 Arhiva Razvojne matične službe GISKO, ur.br.52/1984. 8 Mrežu knjižnica čini 151 škola ZO Osijek, 36 škola Općina Osijek u koje se šalju anketni upitnici da bi se utvrdilo postojanje knjižnica u njima. 1983. 4

KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ

25


262

broj bibliografske jedinice

knjižnicama uočava se njezina integrativna uloga pri oblikovanju sveučilišnog informacijskog sustava. U sklopu Projekta centralizirane nabave periodike 1984. godine Regionalna matična služba pokreće izdavanje Biltena strane stručne periodike Sveučilišta u Osijeku, koji izlazi jednom godišnje, a primaju ga fakultetske, znanstvene i specijalne knjižnice na području regije Slavonije i Baranje. Bilten je bio besplatan za sve ustanove koje su dostavile svoje podatke, a financiranje projekta trebalo je biti riješeno Samoupravnom sporazumom o bibliotečno-dokumentacijsko-informacijskoj djelatnosti Sveučilišna u Osijeku, te u dogovoru s ostalim radnim organizacijama. Prvi broj iz 1984. dostavljen je na 45 adresa knjižnica. Također se šalje anketni upitnik da bi se utvrdilo stanje fakultetskih knjižnica, zamolba za dostavom magistarskih i doktorskih radova obranjenih na osječkom sveučilištu, analiziraju se godišnji izvještaji rada fakultetskih knjižnica te organiziraju i održavaju sastanci voditelja knjižnica i znanstvenih ustanova Sveučilišta, kojima prisustvuju i predstavnici specijalnih knjižnica iz OUR-a materijalne proizvodnje. Godine 1985. svim knjižnicama centara za usmjereno obrazovanje Zajednica općine Osijek, u cilju poticanja i unapređivanja djelatnosti, dostavljeni su materijali izrađeni u Razvojnoj službi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu „Prijedlog modela plana i programa rada biblioteka u organizacijama odgoja i srednjeg usmjerenog obrazovanja“ te „Prijedlog modela dugoročnog (petogodišnjeg) plana i programa rada biblioteke u organizacijama odgoja i srednjeg usmjerenog obrazovanja“. Rješenjem Vijeća za knjižnice iz 1986. godine Knjižnici je potvrđen status općinske narodne i regionalne narodne i znanstvene matične knjižnice za sve narodne i školske knjižnice općine Osijek i regije Slavonije i Baranje te visokoškolske i specijalne knjižnice Sveučilišta u Osijeku i regije Slavonije i Baranje. Godine 1986. izrađen je „Program izgradnje i razvoja bibliotečno-informacijskog sistema Sveučilišta u Osijeku“ kojim je definiran planski pristup izgradnji i razvoju knjižnične mreže na Sveučilištu, osnovne funkcije i zadaci sveučilišne knjižnice, fakultetskih i drugih knjižnica članica Sveučilišta. Dana 3. srpnja 1989. osnovan je Stručni aktiv bibliotekara centara srednjeg usmjerenog obrazovanja s područja Zajednice općina Osijek. Aktiv čine svi knjižničari centara,

26

predstavnici

prosvjetno-pedagoške

službe,

KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ

predstavnik

Hrvatskog


262

broj bibliografske jedinice

bibliotekarskog društva, djelatnici Regionalne matične službe i delegati srednjoškolskih centara u SIZ-ovima. Jedan od glavnih ciljeva za osnivanje Stručnog aktiva jest unapređenje knjižnične djelatnosti centara srednjeg usmjerenog obrazovanja. Cilj je Aktiva unapređenje knjižnične djelatnosti putem radnih sastanaka, seminara, predavanje i slično9. 90-ih godina 20. stoljeća dolazi do promjene u djelovanju matičnih službi u odnosu na „Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj“10 . Nekadašnja Zajednica općina Osijek koju je činilo 14 općina podijeljena je na 5 županija: Osječko-baranjsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku11. Regionalna matična služba bavi se problemima obnove knjižnica, informatizacije, stručnoga usavršavanja tj. stjecanja knjižničarske naobrazbe. Tih godina centri za usmjereno obrazovanje preoblikuju se u srednje škole te Regionalna matična služba izrađuje upute o postupanju s knjižničnom građom prilikom razdvajanja. Od 1994. godine održava se i Stručni aktiv knjižničara osnovnih škola12. Godine 1995. započet je rad na izradi biltena strane stručne periodike, koji je trebao obuhvaćati strane naslove stručne periodike pojedinih fakulteta Sveučilišta u Osijeku te Knjižnice, no rad je prekinut zbog nedovoljna odaziva13 . Dana 6. ožujka 1996. godine pokrenuta i tzv. Informativna srijeda kao oblik pomoći knjižničarima srednjih škola. Informativne srijede održavaju se u Knjižnici, prema unaprijed utvrđenom dnevnom redu14. Iz programa rada Regionalne matične službe za 1998. godinu15, a koji je izrađen po segmentima važećeg Pravilnika o matičnoj službi16, a na temelju Zakona o

Održano je ukupno 25 sastanaka Stručnog aktiva, a posljednji je održan 19.12.2001. NN 90/1992 (30.12.1992.) 11 U navedenim županijama djeluje ukupno 163 osnovne škole od kojih je 37 na privremeno okupiranom području; i 55 srednjih škola od kojih se 5 nalazi na privremeno okupiranom području. Stanje prije rata: ukupno osnovnih škola 181; srednjih škola 34. 12 Zadnji je održan 18.12.2001. kao 16. po redu. 13 U Bilten su unošeni sljedeći podaci: naslov periodičke publikacije, podaci o odgovornosti, mjesto izdanja, izdavač, početna godina izdavanja, ISSN broj, stručna UDK oznaka, sigla knjižnice koja posjeduje periodičku publikaciju. 14 Na ovim sastancima govori se o problemima rada školskih knjižničara, a pojedini knjižničari Posudbenog odjela za odrasle i Studijske čitaonice uključeni su u rad informativnih srijeda putem prikaza novih knjiga. Školski knjižničari informirani su o onom knjigama koje bi svaka knjižnica trebala imati za potrebe učenika, nastavnika i stručnih suradnika škole. 15 5. rujan 1997. BR. 48/97.) 16 Pravilnik o Matičnoj službi biblioteka u SR Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 23, 1/4(1977-1978), 229-235. 9

10

KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ

27


262

broj bibliografske jedinice

bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama17 vidljivo je da postojeća mreža matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj još uvijek nije usklađena s novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske, da dio područja na kojem Regionalna matična služba djeluje još nije u potpunosti dostupan budući da nije reintegriran u sastav Republike Hrvatske, da je zakonska podloga djelovanja Regionalne matične službe zastarjela, osobito u odnosu na promjene u organizaciji državne uprave, nadležnih ministarstava (zasebno Ministarstvo kulture, Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo znanosti i tehnologije). Stoga je cilj djelovanja Regionalne matične službe djelovati na unapređenju stručnoga rada i sređenosti knjižnica te poticati razvoj knjižnica i raditi na unapređenju mreže knjižnica na ovome području, djelovati na oživljavanje knjižnične djelatnosti na reintegriranom području te usklađivati djelovanje svih vrsta knjižnica s novim Zakonom o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama. U odnosu na narodne knjižnice, prioritetni je zadatak jačanje postojećih općinskih i gradskih knjižnica, preobrazba postojećih mreža u skladu s novim modelom gradskih mreža, rješavanje problema vezanih uz statusna pitanja, osnivačka i vlasnička prava i financiranje. U suradnji s arhitektonskim biroima, Služba i nadalje posvećuje pozornost obnovi, adaptaciji i izgradnji svih vrsta knjižnica u hrvatskom Podunavlju. U odnosu

na školske knjižnice, prioritetni zadatak jest zalaganje za

zapošljavanjem stručnih knjižničnih djelatnika i ostvarivanje statusa školskog knjižničara. Posebna pozornost posvećuje se praćenju razvoja (adaptacije i opremanja) spomeničkih knjižnica, naročito Franjevačkog samostana u Osijeku i Biskupijske knjižnice u Đakovu, a u cilju zaštite njihovih fondova. U sklopu djelovanja za potrebe knjižnica Sveučilišta u Osijeku, Regionalna matična služba sudjeluje u izradi programa preobrazbe knjižničnog sustava Sveučilišta. Naročita pozornost posvećuje se stvaranju jedinstvenog računalnog sustava i njegovog uključivanja u mrežu RH, stvaranju središnje baze/kataloga knjižnica Sveučilišta (OPAC) i drugim oblicima povezivanja. U narodnim knjižnicama, gdje za to postoje preduvjeti, Služba nastoji djelovati na poticanju formiranja dječjih odjela i kutića s igračkama (buduće igraonice i igroteke), na unapređivanju svih oblika rada s najmlađim korisnicima s ciljem razvijanja stvaranja 17

28

Zakon o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 19, 1/4(1973), 156. KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ


262

broj bibliografske jedinice

navika dolaženja u knjižnicu, provođenja slobodnog vremena i korištenja svih vrsta fondova knjižnice. Služba se također angažira na stvaranju preduvjeta za formiranje AV odjela i zbirki u narodnim knjižnicama. U okviru svoje redovne djelatnosti Regionalna matična služba potiče djelatnike knjižnica na uvođenje novih oblika i sadržaja rada i korištenje novih tehnologija. Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnicâ u Republici Hrvatskoj (NN 43/01), čl. 2 dani su okviri radu Razvojne matične službe, pa tako i one u Knjižnici, a prema kojem Razvojna matična služba Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek obavlja djelatnost: županijske matične narodne knjižnice za sve narodne i školske knjižnice u Osječko baranjskoj županiji te sveučilišne matične knjižnice za visokoškolske i specijalne knjižnice u sastavu matičnog sveučilišta, za visokoškolske, samostalne općeznanstvene i specijalne knjižnice te za knjižnice i druge pravne i fizičke osobe čija je knjižnična građa registrirana kao kulturno dobro. Počevši od 2008. godine, organiziraju se i stručno-informativni sastanci za visokoškolske knjižničare pod nazivom Informativni četvrtak. Sastanci se održavaju jednom mjesečno. Razvojna matična služba surađivala je u projektiranju knjižnica Veleučilišta u Vukovaru (2008.) te Učiteljskog fakulteta u Osijeku (2009.), danas Fakultet odgojnih i obrazovnih znanosti. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek aktivno je sudjelovala u pripremi projekta Sveučilišne knjižnice i multimedijskog centra Osijek (SKIMCO). Vodeći se Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica odredilo je 2011. godine da je Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku matična knjižnica za visokoškolske i specijalne knjižnice na područjima sljedećih županija: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Uporište za djelovanje Razvojne matične službe Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek za visokoškolske knjižnice nalazimo i u dokumentima Strategija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2011.-2020. te u Statutu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U Strategiji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2011.-2020. navodi se da je središnja sveučilišna knjižnica samostalna knjižnica (pravna osoba), sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koja djeluje kao središte jedinstvenog knjižničnog sustava te kao takva obavlja matičnu djelatnost za

KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ

29


262

broj bibliografske jedinice

knjižnice u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Pri tome matična djelatnost obuhvaća: pružanje stručne pomoći i uputa za rad, stručni nadzor nad svim elementima poslovanja, brigu o stručnom usavršavanju osoblja i koordinaciju rada knjižnica . U Statutu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u čl. 25 navodi se da je sveučilišna knjižnica sastavnica Sveučilišta koja se osniva kao središte jedinstvenoga knjižničnog sustava. Sveučilišni knjižnični sustav obavlja sve knjižnično-informacijske zadaće i poslove za obrazovne i znanstvenoistraživačke potrebe Sveučilišta i čine ga sve knjižnice Sveučilišta. U Prijelaznim i završnima odredbama navodi se da Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek nastavlja s radom kao sastavnica Sveučilišta, i to ustanova s dvojnom djelatnošću: gradska i sveučilišna knjižnica. Ravnatelj i Upravno vijeće Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u suradnji s Gradskim poglavarstvom Grada Osijeka dužni su pripremiti Elaborat o izdvajanju gradske djelatnosti te pripremiti Elaborat o ustroju Sveučilišne knjižnice. Na temelju Elaborata o ustroju Sveučilišne knjižnice Senat će u skladu s ovim Statutom ustrojiti Sveučilišnu knjižnicu u sastavu Sveučilišta.

Zaključak Poslovi Razvojne matične službe Knjižnice obuhvaćaju temeljne i razvojne poslove. Temeljni poslovi uključuju: stručni nadzor nad radom knjižnica, praćenje rada knjižnica, njihova ustroja, stanja i potreba, surađivanje u projektiranju i opremanju prostora, poticanje knjižnica na sustavnu izgradnju ukupnih zbirki, poticanje i organiziranje stručnog usavršavanja knjižničnog osoblja, koordiniranje rada knjižnica na području svoje matičnosti, poticanje suradnje među knjižnicama u sklopu jedinstvenog knjižnično-informacijskog sustava radi racionalnijeg djelovanja i korištenja zajedničkih informacijskih izvora. Razvojni poslovi obuhvaćaju: izradu dugoročnih razvojnih planova, programa i elaborata za potrebe pojedinih knjižnica i knjižničnog sustava u skladu s propisanim standardima, predlaganje programa informatizacije pojedinih knjižnica i njihovo povezivanje s matičnom i ostalim knjižnicama u informacijskom sustavu RH, suradnju u stručnim projektima koje na razini države pokreće NSK te organiziranje savjetovanja, seminara i drugih oblika stručnoga usavršavanja i trajnoga obrazovanja knjižničnog osoblja.

30

KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ


262

broj bibliografske jedinice

Stručni djelatnici svih vrsta knjižnica na području matičnosti Knjižnice redovito se informiraju o događanjima u matičnoj knjižnici, kao i o stručnim skupovima, predavanjima, radionicama i sl. koji se održavaju u Knjižnici, u Županiji i Hrvatskoj. Vezano uz nadzor nad radom knjižnica osobita se pozornost posvećuje dijelu koji se odnosi na poslove otpisa i revizije. Sustavno se provodi edukacija knjižničara i održavaju radionice o raznovrsnim temama: pretraživanje baza podataka, unos podataka u fakultetski repozitorij završnih radova, otpis i reviziju, informacijske usluge, metode istraživanja. U poslove edukacije uključuju se i ostali djelatnici Knjižnice, osobito u segmentu obrade knjižnične građe te se obavlja individualna edukacija djelatnika knjižnicâ za rad u knjižničnom programu CROLIST. Knjižničare se poziva na suradnju, potiče ih se na stručno usavršavanje te prezentiranje svojih postignuća na stručnim skupovima i u stručnim glasilima iz područja knjižničarstva i drugih srodnih područja. I dok rad razvojne matične službe za narodne i školske knjižnice financira Ministarstvo kulture RH (troškovi plaće stručnoga djelatnika i materijalni troškovi), u radu razvojne matične službe za visokoškolske i specijalne knjižnice osnovni problem predstavlja nepostojanje financijskih sredstava kojim bi se financirala plaća djelatnika i materijalni rashodi te se ova djelatnost ograničava uglavnom na visokoškolske knjižnice tj. na knjižnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te knjižnice Veleučilišta Lavoslava Ružičke u Vukovaru i Veleučilišta u Požegi.

Literatura Majstorović, Zagorka. Matična djelatnost za visokoškolske i specijalne knjižnice. // Glasnik Društva bibliotekara Split 9(2011), str. 11-20. Mokriš, Svjetlana. Skupni katalog serijskih publikacija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. // Knjižničarstvo 3, ½ (1999), 33-48. Povijest Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Dostupno na: http://www.gskos.unios.hr/~descape/files/Povijest%20GISKO%281%29.pdf (citirano: 2016-02-15).

KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ

31


262

broj bibliografske jedinice

Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (NN 43/01) Statut Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. http://www.unios.hr/uploads/50Statut13.pdf (citirano: 2016-02-23)

Dostupno

na:

Strategija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2011.-2020. Dostupno na: http://www.unios.hr/uploads/50STRATEGIJA%20SVEU%C4%8CILI%C5%A0TA%20H R.pdf (citirano: 2016-02-23)

32

KRPELJEVIĆ / MOKRIŠ


263 broj bibliografske jedinice

ULOGA MATIČNE SLUŽBE SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE RIJEKA U IZGRADNJI KNJIŽNIČNOG SUSTAVA SVEUČILIŠTA U RIJECI 2002.-2014. The role of University of Rijeka Library Central Advisory Service in University of Rijeka library system building 2002-2014

Senka Tomljanović Sveučilišna knjižnica Rijeka senka.tomljanovic@svkri.hr

UDK / UDC 027.52(497.5 Rijeka)"2002/2014" Izlaganje na stručnom skupu / Exposure to professional meeting Primljeno / Received: 22.03.2016.

Sažetak Sveučilište u Rijeci 2002. je godine utvrdilo zadaće na području knjižnične djelatnosti koje treba provesti u svim knjižnicama Sveučilišta funkcionalnim integriranjem njihovih aktivnosti, pri čemu Sveučilišnoj knjižnici dodjeljuje središnju ulogu. Obnavljanje matične službe Sveučilišne knjižnice pokazalo se učinkovitim načinom za provedbu zacrtanih zadaća i uspostavu Knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci (SveRiKS). Ključne riječi: sveučilišna matična djelatnost; Sveučilišna knjižnica Rijeka; Knjižnični sustav Sveučilišta u Rijeci

TOMLJANOVIĆ

33


263 broj bibliografske jedinice

Summary In the year 2002, Universty of Rijeka designated objectives in the field of the librarianship which are to be done in all libraries of the University by functional integration of their activities, under the leadership of the University Library. Restoration of the University Library Central Advisory Service turned out as efficient way to achieve defined objectives and to establish University of Rijeka Library System (RULS). Keywords: University Library Central Advisory Service; University of Rijeka Library; University of Rijeka Library System

Uvod - utvrđivanje razvojnih zadaća knjižične djelatnosti Sveučilišta Nakon višegodišnjeg odsustva zajedničkih projekata knjižnica Sveučilišta u Rijeci, 2001. godine Rektor Sveučilišta u Rijeci osniva Povjerenstvo za knjižničnu djelatnost sastavljeno od predstavnika rukovodstva Sveučilišta, Sveučilišne knjižnice, knjižnica sastavnica i korisnika knjižničnih usluga na Sveučilištu, čija je zadaća utvrditi stanje knjižnične djelatnosti na sveučilištu i predložiti njezin daljnji razvoj. Na temelju rezultata rada Povjerenstva, 15. srpnja 2002. godine Senat donosi zaključke kojima identificira početne zadaće na području knjižnične djelatnosti Sveučilišta koje treba provesti njenim funkcionalnim integriranjem. Te zaključke dopunjuje 2003. godine prihvaćanjem Zaključaka Okruglog stola „Što znanstvenici Sveučilišta očekuju od Sveučilišne knjižnice Rijeka“ održanog 10. studenoga 2003. godine. Sintetizirane iz oba dokumenta, početne zadaće su obuhvatile: 1. implementaciju zajedničkog softvera za integrirano knjižnično poslovanje, uspostavu online kataloga svih knjižnica i skupnog kataloga Sveučilišta kojeg zajednički izgrađuju sve knjižnice; 2. edukaciju i stručnu pomoć knjižničarima na Sveučilištu; 3. opremanje knjižnica odgovarajućom računalnom opremom; 4. izradu međusobno povezanih web stranica knjižnica Sveučilišta; 4. koordiniranu nabavu časopisa i mrežnih baza podataka za Sveučilište; 5. osnivanje središnjeg depozitnog prostora za nefrekventnu građu knjižnica; 6. prikupljanje, pohranjivanje i pristup znanstvenim radovima nastalim na Sveučilištu i 7. osnivanje

34

TOMLJANOVIĆ


263 broj bibliografske jedinice

središnje sveučilišne knjižnične službe pri Sveučilišnoj knjižnici Rijeka. U veljači 2004. godine Senat donosi Statut Sveučilišta1 u kojem se Sveučilišna knjižnica definira kao „ustanova u sastavu Sveučilišta čija je svrha izgradnja integriranog knjižničnog sustava Sveučilišta“. Položaj knjižnične djelatnosti na Sveučilištu u Rijeci početkom 2000-ih godina Dobivanjem središnje uloge u ostvarivanju navedenih zadaća, Sveučilišnoj knjižnici je pružena prilika da pokaže da knjižnična djelatnost na Sveučilištu može aktivno doprinijeti razvojnim ciljevima Sveučilišta i tako izaći iz marginalnog položaja u koji je dovedena desetak godina ranije zakonskim promjenama na području visokog obrazovanja. S druge strane, postavilo se pitanje može li Knjižnica čija se djelatnost gotovo u cijelosti temelji na poslovanju s baštinskim zbirkama i koja je u prethodnih deset godina financijski i kadrovski slabila (broj zaposlenih je s 30 pao na 23) odgovoriti tako ambicioznim zahtjevima. Naime, donošenjem Zakona o visokim učilištima 1993. godine 2, tadašnja Naučna biblioteka, danas Sveučilišna knjižnica, prestaje biti gradska kulturna ustanova i postaje ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Paradoksalno, ulaskom u sustav visokog obrazovanja, prestaje financiranje njezine matične djelatnosti za visokoškolske i specijalne knjižnice u regiji, koju je dotad, temeljem propisa na području kulture, neprekidno obavljala od 1961. godine, koji joj propisuju pružanje stručne pomoći i uputa za rad knjižnicama, stručni nadzor i brigu o stručnom usavršavanju osoblja tih knjižnica, a od 1977. godine3 i izgradnju jedinstvenih knjižnično-informacijskih sustava, skupnih kataloga te organizaciju koordinirane nabave strane literature. Isti Zakon koji je regionalne „naučne biblioteke“ smjestio u sustav znanosti i visokog obrazovanja, propustio je definirati njihovu ulogu u tom sustavu. Novi Zakon o knjižnicama donesen 1997. godine4 i ostali na njemu utemeljeni podzakonski akti gotovo i da nisu poznati upravama visokoškolskih ustanova.

Statut Sveučilišta u Rijeci, Klasa:003-01/04-01/05; Ur.broj:2170-57-01-04-1) od 20. veljače 2004. godine Zakon o visokim učilištima, NN 96/93, 48/95, 29/96., 54/96 34/94, 54/96 3 Pravilnik o matičnoj službi biblioteka u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 23(1977-1978)1-4, str. 229-235. 4 Zakon o knjižnicama, NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09 1 2

TOMLJANOVIĆ

35


263 broj bibliografske jedinice

Tradicija matičnosti – polazište za izgradnju sveučilišnog knjižničnog sustava U opisanoj situaciji bilo je potrebno pronaći učinkovit organizacijski model za provedbu zadaća Sveučilišta. Prepoznato je da se razvojni ciljevi i stručni sadržaj zadaća, kao i zahtjev da se one provedu u svim knjižnicama Sveučilišta pod vodstvom Sveučilišne knjižnice, praktički u cijelosti poklapaju sa sadržajima i načinom na koji je 1980-ih godina Naučna biblioteka provodila matičnu djelatnost5. Iskustvo matične djelatnosti osobito se pokazalo pogodnim u uvjetima neintegriranog riječkog sveučilišta, budući da se matična djelatnost uvijek provodila među administrativno nepovezanim knjižnicama. Prvi potez Sveučilišne knjižnice početkom 2004. godine, bio je okupljanje voditelja knjižnica Sveučilišta u zajedničko tijelo, Kolegij voditelja knjižnica Sveučilišta u Rijeci, koje odlučuje o stručnim pitanjima integriranog knjižničnog sustava. Kolegij 2009. godine prerasta u Savjet voditelja knjižnica Sveučilišta u Rijeci, savjetodavno tijelo ravnatelja Sveučilišne knjižnice propisano njezinim Statutom6, a u srpnju 2010. godine postaje središnje tijelo Integriranog knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci (SveRiKS-a). U dokumentu kojim definira SveRiKS7, Senat Sveučilišta predviđa njegovo uključivanje „u knjižnični sustav Republike Hrvatske putem sustava matičnosti sveučilišnih knjižnica“ što jasno kazuje da je konstituiranje Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica (SVSMK) 2011. godine bilo nužan i željeni korak u izgradnji nacionalnog knjižničnog sustava. S obzirom da se 2004. godine nije moglo računati na otvaranje novih radnih mjesta niti na proračunsko financiranje matične službe, odlučeno je da će se svaka zadaća provesti kao projekt oko kojeg će se okupiti tim sastavljen od postojećeg knjižničnog osoblja, koje će dio radnog vremena posvetiti radu na projektu. Tako se, iako nije ustrojena posebna matična služba, ipak slijedilo važeći Pravilnik o matičnoj

Više o tome: Tomljanović, Senka. Matična djelatnost hrvatskih sveučilišnih knjižnica za visokoškolske i specijalne knjižnice – povijesni pregled i moguća načela budućeg ustroja matičnosti. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. Uredile Alisa Martek i Irena Pilaš. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., str. 202. 6 Statut Sveučilišne knjižnice Rijeka. Dostupno na: http://www.svkri.uniri.hr/images/dokumenti/statut_procisceni_tekst.pdf [citirano 16-02-23] 7 Integrirani knjižnični sustav Sveučilišta u Rijeci (SveRiKS) : strateški ciljevi, ustrojstvo, upravljanje i softverska potpora sustavu. Dostupno na: http://www.svkri.uniri.hr/index.php/knjiznicni-sustav-sveucilista/osustavu [citirano 16-02-23] 5

36

TOMLJANOVIĆ


263 broj bibliografske jedinice

djelatnosti8, koji u članku 19. navodi da „Za obavljanje poslova matične djelatnosti matična knjižnica ustrojava posebnu jedinicu službu, koja surađuje s ostalim odjelima knjižnice, te s pojedincima u knjižnici koji su stručnjaci na određenim poslovima matične djelatnosti.“ Provedba razvojnih zadaća na načelima matičnosti Neke od početno zacrtanih zadaća tijekom vremena su dobile drugačije oblike provedbe, a provedene su i neke koje nisu bile planirane ali su se pokazale nužnima u izgradnji sustava. Izgradnja računalne infrastrukture knjižničnog sustava, online kataloga knjižnica i skupnog kataloga Sveučilišta Za ovu je zadaću 2004. godine ocijenjeno da postoje svi uvjeti za njezinu punu provedbu do kraja 2005. godine, pa je njome započeta izgradnja sustava. No, pokazalo se da baš ovdje postoji najviše prepreka, pa je integriranje računalne infrastrukture trajalo do 2014. godine. Tijekom 2004. godine nabavljeno je nekoliko poslužitelja na koje je instaliran knjižnični softver Crolist, online katalozi svih knjižnica i dva skupna kataloga Sveučilišta koje je tada obuhvaćalo i visokoškolske ustanove u Puli i imalo dvije sveučilišne knjižnice. Povezivanje baza pojedinih knjižnica u skupne kataloge samo je djelomično provedeno, budući da je polovicom 2005. godine Kolegij voditelja knjižnica Sveučilišta u Rijeci odlučio da se pričeka migracija cijelog sustava na novi softver koji je najavila implementirati Nacionalna i sveučilišna knjižnica za sve ustanove u znanosti i visokom obrazovanju Hrvatske. Takvo je stanje potrajalo do druge polovice 2012. godine, kad je utvrđeno da se isti efekt uz prihvatljiva financijska ulaganja i smanjenje tekućih troškova održavanja, može postići ostankom na postojećem softveru. Projekt Integracija računalne infrastrukture knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci (IRIKS) je, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i uprave Sveučilišta, realiziran polovicom 2014. godine9. Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, NN 43/01 Predstavljanje projekta IRIKS. Dostupno na: http://www.svkri.uniri.hr/index.php/2-naslovnica/196predstavljanje-projekta-iriks [citirano 16-02-24] 8 9

TOMLJANOVIĆ

37


263 broj bibliografske jedinice

Koordinirana nabava časopisa i mrežnih baza podataka Za provedbu koordinirane nabave časopisa i mrežnih baza podataka po potrebama Sveučilišta u Rijeci, već se početkom 2004. godine znalo da je u pitanju postupan i dugotrajan proces, koji ponajviše ovisi o raspoloživosti vjerodostojnih informacija o sadržaju nabave putem nacionalne licence i jasnih uputa o načinu pristupa licenciranim sadržajima od strane korisničke populacije Sveučilišta u Rijeci. Već 2004. godine na mrežnim stranicama Sveučilišne knjižnice objavljen je jedinstveni portal za pristup bazama podataka pripadnicima Sveučilitša u Rijeci, koji se dopunjavao dinamikom kojom su prikupljane potrebne informacije i koji je 2014. godine dobio današnji oblik10. Potrebne informacije postale su u cjelini dostupne 2011. godine, što je omogućilo Savjetu voditelja da utvrdi potrebe svojih sastavnica koje nisu zadovoljene nacionalnom licencom. Na temelju tako utvrđenih potreba, oblikovan je sadržaj nabave iz vlastitih sredstava Sveučilišta za sve sastavnice, koju od 2013. godine provodi Sveučilišna knjižnica. Nabavljenim sadržajima osiguran je pristup putem spomenutog portala. Osiguranje jedinstvenog pristupa svim knjižničnim informacijama i izvorima Sveučilišta Još 2004. godine stvorena je mrežna stranica Sveučilišne knjižnice s poveznicama na informacije o knjižnicama Sveučilišta i njihovim katalozima. Tijekom priprema projekta IRIKS, utvrđeno je da skupni knjižnični katalog više nije dovoljno korisničko pomagalo za pristup svim informacijama koje može ponuditi suvremena knjižica. Stoga je u projekt uključeno i uvođenje discovery servisa, objedinene tražilice kojom se intuitivno pretražuju ne samo materijalni, nego i digitalni fondovi knjižnica Sveučilišta, uključujući i licencirane baze podataka, te odmah pristupa i raspoloživim punim tekstovima. Discovery servis za Sveučilište u Rijeci podešen je tako da istovremeno pretražuje Skupni katalog Sveučilišta i raspoložive baze podataka. Uveden je sredinom 2014. godine na svaku mrežnu stranicu Knjižnice, a njegova početna stranica nudi i poveznice na ostale informacije o knjižničnom sustavu Sveučilišta11. 10

Baze podataka. Dostupno na: http://www.svkri.uniri.hr/index.php/knjiznicni-sustav-sveucilista/baze-podataka [citirano 16-02-24] 11 Discovery Service za Sveučilište u Rijeci. Dostupno na: http://search.ebscohost.com/login.aspx?authtype=ip,cookie,guest&custid=s4753785&groupid=Knjiznica&profil e=eds [citirano 16-02-24]

38

TOMLJANOVIĆ


263 broj bibliografske jedinice

Osnivanje i promjene statusa knjižnica na području matičnosti U pripremama za useljenje sveučilišnih sastavnica u novoizgrađene prostore u sveučilišnom kampusu na Trsatu 2009. godine, postalo je vidljivo da šest od ukupno osam znanstveno-nastavnih sastavnica nema predviđenu knjižnicu u svom sastavu. Rješenje je pronađeno u osnivanju nove visokoškolske knjižnice u sastavu Sveučilišne knjižnice, smještene u zgradi sveučilišnih odjela, namijenjene sastavnicama u kampusu koje nemaju vlastitu knjižnicu. Nova knjižnica otvorena je 14. studenog 2012. godine12, a na trgovačkom sudu registrirana je u travnju 2013. godine kao podružnica Sveučilišne knjižnice Rijeka. Edukacija i stručna pomoć knjižničarima na Sveučilištu Svaki projekt pratila je ciljana edukacija knjižničnog osoblja Sveučilišta, bilo u organizaciji Knjižnice, bilo upućivanjem na vanjske edukacije. Od 2012. godine Knjižnica donosi godišnji plan znanstvene i stručne djelatnosti namijenjen knjižničnom osoblju Sveučilišta. Konstituiranje SVSMK-a 2011. godine pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu intenziviralo je aktivnosti na ovom planu i ojačalo suradnju s Centrom za stalno stručno usavršavanje knjžničara. Izrada Uputa za provođenje revizije i otpisa knjižničnog fonda te niz edukacija na tu temu provedenih na poticaj Predsjednice SVSMK-a, pomogla je kvalitetnijem obavljanju ovih poslova u svim knjižnicama Sveučilišta u Rijeci, osobito kad je riječ o pročišćavanju fondova kao alternative osnivanju središnjeg depozitnog prostora za nefrekventnu građu knjižnica. Prikupljanje, pohranjivanje i pristup znanstvenim radovima nastalim na Sveučilištu Od 1987. godine Knjižnica prima po jedan primjerak disertacija obranjenih na Sveučilštu u Rijeci. Godine 2008. digitalizirane su naslovnice, sadržaji i sažeci svih disertacija i oblikovana zbirka njihovih sažetaka13 na internetu koja se nadalje godišnje ažurira. Od 2012. godine priprema se projekt Izgradnja repozitorija Sveučilišta u Rijeci, Na Kampusu otvorena podružnica Sveučilišne knjižnice Rijeka. Dostupno na: http://www.mojarijeka.hr/vijesti/na-kampusu-otvorena-podruznica-sveucilisne-knjiznice-rijeka/ [citirano 16-0224] 13 Disertacije Sveučilišta u Rijeci. Dostupno na: http://www.svkri.uniri.hr/index.php/zbirke/doktorske-disertacije [citirano 16-02-24] 12

TOMLJANOVIĆ

39


263 broj bibliografske jedinice

no 2014. godine donosi se odluka da se dovršetak projekta odgodi za 2015. godinu, budući da nije pronađen partner koji bi ponudio odgovarajuće softversko rješenje. Osnivanje središnje sveučilišne knjižnične službe pri Sveučilišnoj knjižnici Rijeka. Razvojno-matična služba Knjižnice ponovno je dobila zaposlenu osobu 2007. godine. Pored obavljanja poslova matične djelatnosti, ona koordinira stručni rad unutar knjižnice i pomaže ravnatelju u razvojnim projektima. Nedostatna ekipiranost Razvojnomatične službe ujedno je i najslabija točka uspostavljenog sustava, budući da uzrokuje nedovoljnu, neredovitu i nesustavnu komunikaciju s knjižnicama na području matičnosti, što ozbiljno ugrožava održivost uspostavljenog sustava.

Zaključak Sveučilišna knjižnica Rijeka posljednjih je godina uspješno provela razvojne projekte kojima je završeno oblikovanje Knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci (SveRiKS-a). Provedba svih projekata temeljila se na sadržajima i načelima matične djelatnosti. Međutim, uspostavljenom sustavu potrebna je održivost koju može donijeti jedino redovna, temeljna i razvojna djelatnost dobro ekipirane i financirane matične službe koja djeluje sukladno Pravilniku o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Literatura Statut Sveučilišta u Rijeci, Klasa:003-01/04-01/05; Ur.broj:2170-57-01-04-1) od 20. veljače 2004. godine Zakon o visokim učilištima, NN 96/93, 48/95, 29/96., 54/96 34/94, 54/96 Pravilnik o matičnoj službi biblioteka u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 23(1977-1978)1-4, str. 229-235. Zakon o knjižnicama, NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09

40

TOMLJANOVIĆ


263 broj bibliografske jedinice

Tomljanović, Senka. Matična djelatnost hrvatskih sveučilišnih knjižnica za visokoškolske i specijalne knjižnice – povijesni pregled i moguća načela budućeg ustroja matičnosti. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. Uredile Alisa Martek i Irena Pilaš. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., str. 202. Statut Sveučilišne knjižnice Rijeka. Dostupno na: http://www.svkri.uniri.hr/images/dokumenti/statut_procisceni_tekst.pdf Integrirani knjižnični sustav Sveučilišta u Rijeci (SveRiKS) : strateški ciljevi, ustrojstvo, upravljanje i softverska potpora sustavu. Dostupno na: http://www.svkri.uniri.hr/index.php/knjiznicni-sustav-sveucilista/o-sustavu [citirano 16-02-23] Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, NN 43/01 Predstavljanje projekta IRIKS. Dostupno na: http://www.svkri.uniri.hr/index.php/2naslovnica/196-predstavljanje-projekta-iriks [citirano 16-02-24] Baze podataka. Dostupno na: http://www.svkri.uniri.hr/index.php/knjiznicni-sustavsveucilista/baze-podataka [citirano 16-02-24] Discovery Service za Sveučilište u Rijeci. Dostupno na: http://search.ebscohost.com/login.aspx?authtype=ip,cookie,guest&custid=s4753785&g roupid=Knjiznica&profile=eds [citirano 16-02-24] Na Kampusu otvorena podružnica Sveučilišne knjižnice Rijeka. Dostupno na: http://www.mojarijeka.hr/vijesti/na-kampusu-otvorena-podruznica-sveucilisneknjiznice-rijeka/ [citirano 16-02-24] Disertacije Sveučilišta u Rijeci. Dostupno na: http://www.svkri.uniri.hr/index.php/zbirke/doktorske-disertacije [citirano 16-02-24]

TOMLJANOVIĆ

41


264

broj bibliografske jedinice

MATIČNA DJELATNOST SVEUČILIŠNIH KNJIŽNICA U SPLITU I ZADRU TE KNJIŽNICA DUBROVAČKOG SVEUČILIŠTA Central Advisory Services of the university libraries in Split and Zadar and the libraries at the University of Dubrovnik

Dubravka Dujmović Sveučilišna knjižnica u Splitu dubravka@svkst.hr Mirta Matošić Sveučilišna knjižnica u Zadru mmatosic@unizd.hr Sofija Bogoje Sveučilišna knjižnica Dubrovnik sofija.bogoje@unidu.hr

UDK / UDC 027.52(497.58) Izlaganje na stručnom skupu / Exposure to professional meeting Primljeno / Received: 06.07.2016.

Sažetak U ovom radu dan je pregled djelatnosti matičnih službi sveučilišnih knjižnica u Splitu i Zadru te knjižnica Dubrovačkog sveučilišta. Sveučilišna knjižnica u Splitu matična je knjižnica visokoškolskim, veleučilišnim, specijalnim i knjižnicama koje imaju svojstvo kulturnoga dobra na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Sveučilišna knjižnica u Zadru vrši funkciju matične knjižnice knjižnicama na

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE

43


264

broj bibliografske jedinice

području Zadarske županije, a knjižnice Sveučilišta u Dubrovniku koje još nisu proglašene sveučilišnom knjižnicom vrše funkciju matičnosti na području Dubrovačkoneretvanske županije. Zbog nedorečene legislative ovim sveučilišnim knjižnicama nije određen formalno-pravni položaj. Pokretanjem Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica 2011. godine jača suradnja u poslovanju te se naziru i prvi rezultati na nacionalnoj razini: koordiniranost u osiguravanju pristupu bazama podataka s nacionalnom licencom, izgradnja digitalnih akademskih arhiva i repozitorija te zajedničko strateško planiranje. Ključne riječi: sveučilišna matična djelatnost, Sveučilišna knjižnica u Splitu, Sveučilišna knjižnica u Zadru, knjižnice Sveučilišta u Dubrovniku Summary In this paper the authors provided an overview of activities of the Central Advisory Services of the university libraries in Split and Zadar and the libraries at the University of Dubrovnik. Central Advisory Services of the Split University Library oversees the work of academic and special libraries as well as the libraries that hold national heritage collections on the Split-Dalmatia and Šibenik - Knin counties. Zadar University Library performs functions of the Central Advisory Services for such libraries in the Zadar County, while the University of Dubrovnik libraries, although not yet formed as the University Library, performs these functions for such libraries in Dubrovnik-Neretva County. Due to ambiguous legislation these libraries Central Advisory Services still have a poorly defined legal standing. After founding of the University Library Central Advisory Service Council in 2011, the collaboration between the libraries providing the Central Advisory Service and the libraries in their domains improves and the first results are observed: coordinated access to the nationally licensed scientific databases, development of the national digital repository as well as the coordination of strategic planning. Key words: University Library Central Advisory Service, Split University Library, Zadar University Library, University of Dubrovnik libraries

44

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE


264

broj bibliografske jedinice

Uvod Matična djelatnost svake matične knjižnice jest način stručnoga, koordiniranog poslovanja njezine matične službe, kojoj je cilj poboljšavanje i stalno razvijanje kvalitete knjižnica u sustavu njezine nadležnosti. U novije vrijeme tradicionalni naziv matična služba zamjenjuje se nazivom matično-razvojna ili razvojna služba, ne bi li se bolje naglasila misija unapređenja knjižnica i knjižničnih sustava. Svi temeljni i razvojni poslovi sveučilišnih matičnih službi, organizacija matične djelatnosti, zadaće i poslovi matičnih knjižnica, stručno osoblje te financiranje djelatnosti precizirano je u Pravilniku o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj1. Ovaj Pravilnik donesen je 2001. godine odlukom Ministarstva kulture. Njime je propisano da matičnu djelatnost obavljaju sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, svaka za knjižnice u području svoje nadležnosti. Kako su u međuvremenu osnovana tri nova sveučilišta, u Puli, Zadru i Dubrovniku, njihove sveučilišne knjižnice našle su se izvan formalnopravnog okvira matičnosti. Uvidom u sadašnje stanje, poteškoće u poslovanju te moguća dobra rješenja, ogledavaju se prijepori sveučilišnog knjižničarstva u Hrvatskoj. Sveučilišna knjižnica u Splitu Osnivanjem Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obnovila je 2011. godine matičnu djelatnost sveučilišnih i veleučilišnih knjižnica. Da bi i knjižnice novih sveučilišta mogle sudjelovati u radu Stručnoga vijeća i razvijati matičnu djelatnost za knjižnice na području svojih županija, već na konstituirajućoj sjednici, 4. srpnja 2011. proglašene su pridruženim članicama Vijeća, a na drugoj sjednici, 20. listopada 2011. i knjižnicama koje će obavljati matičnu djelatnost na području svojih županija. Tako je Sveučilišna knjižnica u Splitu određena kao matična knjižnica visokoškolskim, veleučilišnim, specijalnim i knjižnicama koje imaju svojstvo kulturnog dobra na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, Sveučilišna knjižnica u Zadru kao matična knjižnica knjižnicama na području Zadarske županije, a knjižnice Sveučilišta u Dubrovniku koje još čekaju da budu

Pravilniku o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj [citirano: 2016-03-12]. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232299.html . Vidi i u: Narodne novine 43(2001) 1

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE

45


264

broj bibliografske jedinice

proglašene sveučilišnom knjižnicom dobile su nadležnost na području Dubrovačkoneretvanske županije. Izvan županijskoga okvira matične nadležnosti ostale su znanstvene knjižnice u Zadru i Dubrovniku koje su od 1962. godine bile u opsegu matičnosti Naučne biblioteke, današnje Sveučilišne knjižnice u Splitu. U istom opsegu, do osnivanja sveučilišta bile su i sve visokoškolske, specijalne i knjižnice koje imaju svojstvo kulturnoga dobra na području od Zadra do Dubrovnika. Za razliku od knjižnica Sveučilišta u Dubrovniku (dviju visokoškolskih, Knjižnice za tehničke i biotehničke znanosti te Knjižnice Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju/Knjižnice za društvene znanosti kao i jedne specijalne, knjižnice Centra za turističku dokumentaciju) koje nisu prerasle ni nominalno ni organizacijski u Sveučilišnu knjižnicu Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišna knjižnica u Zadru odlukom Stručnoga vijeća sveučilišnih, matičnih knjižnica preuzima matičnost nad odjelnim knjižnicama Sveučilišta u Zadru i nad specijalnim knjižnicama na području Zadarske županije. Znanstvena knjižnica u Zadru, pozivajući se na Pravilnik o matičnoj djelatnosti i višedecenijsku tradiciju, do daljnjega Sveučilišnu knjižnicu u Splitu smatra svojom matičnom knjižnicom. Time je jedna važna zadarska knjižnica ostala izvan opsega matičnosti Sveučilišne knjižnice u Zadru. Znanstvena knjižnica u Zadru, uz Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu jest druga, depozitarna knjižnica za čuvanje obveznoga primjerka sve građe objavljene u Republici Hrvatskoj, a po veličini svoga fonda smatra se drugom po veličini knjižnicom u zemlji. Posjeduje vrijedne zbirke građe, između ostaloga i zbirku rijetkih i starih knjiga i rukopisa te knjižničare osposobljene za njihovo prepoznavanje, vrednovanje, obradu i pohranjivanje a godinama je razvijala i zbirke znanstvene literature te bila uporištem prvim zadarskim fakultetima iz kojih je nastalo današnje Sveučilište. Danas u Zadru istovremeno djeluju tri velike knjižnice: Gradska, Znanstvena i Sveučilišna. Pitanje matičnosti još se ne postavlja za Znanstvenu knjižnicu u Dubrovniku, specijalne knjižnice te knjižnice koje imaju svojstvo kulturnoga dobra na području Dubrovačko-neretvanske županije koje, bez sveučilišne knjižnice na svome teritoriju, formalno-pravno i dalje ostaju u nadležnosti matične službe Sveučilišne knjižnice u Splitu. I Znanstvena knjižnica u Dubrovniku prima obvezni primjerak, i u njoj postoje vrijedne zbirke te knjižničari koji prepoznaju takvu vrstu građe. Do kakvih će promjena doći osnivanjem Sveučilišne knjižnice u Dubrovniku te uvođenjem novih sveučilišnih

46

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE


264

broj bibliografske jedinice

knjižnica u sustav matičnosti izmjenama Pravilnika te hoće li u budućnosti opstati obje znanstvene knjižnice, i zadarska i dubrovačka, za sada se ne može sagledati. Preoblikovanje većine znanstvenih knjižnica u sveučilišne nije se pokazalo najboljim rješenjem. Pojedine zbirke u knjižničnim fondovima te dosadašnje usluge za nesveučilišne korisnike manje trebaju sveučilištima. Od sveučilišnih knjižnica i matičnih službi očekuju se pokretanje i primjena novih usluga i proizvoda koji će biti u službi sveučilišne nastave, znanstveno-istraživačkog rada i profiliranih korisnika. Suvremena sveučilišta žele „prave“ sveučilišne knjižnice, neopterećene tradicionalnim poslovima, fondovima i uslugama.2 Na 2. sjednici Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica3 vodeći se Pravilnikom o matičnoj djelatnosti dogovoreno je da Sveučilišna knjižnica u Splitu, matična knjižnica4 Sveučilišta u Splitu, također je i matična knjižnica Sveučilišnoj knjižnici u Zadru, Sveučilišnoj knjižnici u Dubrovniku, Veleučilištu u Šibeniku, Veleučilištu „Marko Marulić“ u Kninu, Znanstvenoj knjižnici u Zadru, Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku, specijalnim knjižnicama i knjižnicama koje imaju svojstvo kulturnoga dobra na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Dubrovačkoneretvanske županije. Na sjednici je urađeno i teritorijalno razgraničenje matičnih nadležnosti po županijama. U odredbama o Sveučilišnoj knjižnici Statut Sveučilišta u Splitu5 ne navodi pojam matičnosti, ali se matičnost prepoznaje u definiciji knjižnice; ona je središte jedinstvenoga knjižničnog sustava Sveučilišta koje funkcionalno integrira sve knjižnice Sveučilišta te obavlja knjižnično informacijske zadaće i poslove za obrazovne i

Katalenac, Dragutin. Uloga sveučilišnih knjižnica u ostvarivanju koncepta e-sveučilišta. // Edupoint časopis [citirano 2016-03-10]. Dostupno na: http://edupoint.carnet.hr/casopis/29/clanci/3.html 3 Majstorović, Zagorka. Matična djelatnost za visokoškolske i specijalne knjižnice. // Glasnik Društva bibliotekara Split 9(2011) 13. 4 Naziv matična služna ne nalazi se u nazivu Službe za istraživanje i razvoj Sveučilišne knjižnice u Splitu koja obavlja poslove matičnosti. Uvedena u Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu poslova i sistematizaciji radnih mjesta, ambiciozno je bila zamišljena kao institut za knjižničarstvo i potpora budućem studiju knjižničarstva na Sveučilištu u Splitu. Zato nije traženo da Služba postane Razvojna matična služba, kako se naziva u ostalim sveučilišnim knjižnicama. Zbog nastojanja voditeljice SV SMK-a dr. sc. Zagorke Majstorović da MZOS RH započne financirati i matičnu službu sveučilišnih knjižnica, traženo je da se u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu ovoj Službi dopiše i pridjev matična, kao uporište na temelju kojega će biti financirana, ali do toga još nije došlo. 2

Statut Sveučilišta u Splitu [citirano: 2016-02-10]. Dostupno na: http://www.unist.hr/Portals/0/docs/sveuciliste/Statut%20Sveučilišta%20u%20Splitu%202015.pdf 5

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE

47


264

broj bibliografske jedinice

znanstvenoistraživačke potrebe Sveučilišta i sastavnica.6 Sastavnice knjižničnog sustava Sveučilišta u Splitu su Sveučilišna knjižnica u Splitu, 11 fakultetskih knjižnica i jedna umjetnička akademija. Pet sveučilišnih odjela nemaju vlastite knjižnice pa se oslanjaju na fondove i usluge Sveučilišne knjižnice.7 Stvarno je stanje splitskoga sveučilišnog knjižničnog sustava takvo da ne funkcionira u potpunosti kao sustav. Uz Sveučilišnu knjižnicu u Splitu samo još dvije fakultetske knjižnice razvijaju svoje mrežne kataloge unutar skupnoga kataloga Crolist. Ostale fakultetske knjižnice koriste Metel, zadovoljne su njegovim performansama i ne žele ga mijenjati.8 Time važan element funkcionalne integracije fakultetskih knjižnica dolazi u pitanje. Rješavanju problema ne pomaže ni odsustvo nacionalnog knjižničnog sustava, kao i još uvijek neusvojeni standardi za visokoškolske knjižnice, kao temeljno pomagalo. Statut Sveučilišta u Splitu temeljni je sveučilišni dokument u kojem Sveučilišna knjižnica ima uporište za izgradnju integriranog knjižničnog sustava. U Znanstvenoj strategiji Sveučilišta u Splitu 2009.-2014.9 traži se dostupne i bolje opremljene knjižnice te integriranje visokoškolskih knjižnica u zajednički sveučilišni knjižnični sustav. Akcijski plan provedbe Strategije Sveučilišta u Splitu za 2016. godinu 10 predviđa analizu, odabiranje, testiranje programskog rješenja radi integracije knjižničnog sustava. Danas se knjižnični sustav Sveučilišta u Splitu po organizacijskoj strukturi njegovih knjižnica očitava kao decentralizirani, labavo koordinirani sustav11 sa središnjom, matičnom, Sveučilišnom knjižnicom koja ima zadaću razvijanja suradnje i koordiniranog, razvojnog poslovanja s fakultetskim knjižnicama. U članku 66 Statuta navodi se da Sveučilišna knjižnica u Splitu ima svojstvo pravne osobe i da sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom Sveučilišta u Splitu i svojim nazivom. 7 Projektom „Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, Prirodoslovno-matematičkog, Pomorskog i Kemijskotehnološkog fakulteta kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta“ odjelne knjižnice pridružene su postojećim knjižnicama. Kako Standardi za visokoškolske knjižnice propisuju drugačije parametre za odjelne knjižnice, pretpostavlja se da će one poprimiti osobine knjižnica kojima su pridružene i prerasti u fakultetske, a njihovi odjeli u fakultete. 8 Ove knjižnice su od svojih uprava dobile dozvolu za rad u skupnom katalogu i obećanje da će im financirati Voyager. Nakon što ga je NSK napustila i uvela Aleph, knjižnice su zajedničkim naporima 2008. izabrale besplatni Metel. 9 Sveučilište u Splitu : strategija 2015-2020 [citirano: 2016-02-10]. Dostupno na: http://www.unist.hr/Portals/0/docs/ostali%20dokumenti/UNIST_STRATEGIJA_2015_2020.pdf 10 Sveučilište u Splitu : akcijski plan provedbe Strategije Sveučilišta u Splitu za 2016. godinu. Prosinac 2015. [citirano: 2016-02-10]. Dostupno na: http://www.unist.hr/Portals/0/docs/UNIST_akcijskiplan_2016.pdf 6

Aparac-Gazivoda, Tatjana. Vesna Turčin. Osvrt na sveučilišne bibliotekara Hrvatske 31,1-4 (1988), 5. 11

48

bibliotečne sustave : II dio. // Vjesnik

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE


264

broj bibliografske jedinice

Matična Služba za istraživanje i razvoj sudjelovala je i još uvijek sudjeluje u rješavanju različitih vidova formalno-pravnoga položaja visokoškolskih i specijalnih i knjižnica.12 Zbog važnosti pristupa novim bazama podataka, elektroničkim časopisima, novim alatima i servisima, organizira njihovo predstavljanje te osigurava probne pristupe različitih izdavača. Stručno vijeće i matične službe svih sveučilišnih knjižnica bave se i pitanjem stvaranja digitalnih akademskih arhiva i repozitorija koji je danas u produkcijskoj fazi. Služba brine i o edukaciji knjižničara u sustavu visokoškolskih i specijalnih knjižničara te obavlja ostale temeljne i razvojne poslove. Istodobno, fakultetske knjižnice Sveučilišta u Splitu, Veleučilišta u Šibeniku i Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu samostalno i autonomno, razvijaju specijalizirane resurse namijenjene potrebama nastave, studenata i sveučilišnih nastavnika, a povezivanjem s istorodnim fakultetima u zemlji i inozemstvu stvaraju i vlastite, specijalizirane sustave. Neke od specijalnih knjižnica u nadležnosti matične službe Sveučilišne knjižnice u Splitu najstarije su knjižnice u Hrvatskoj. U arhivi splitske matične službe13 prate se podaci o specijalnim knjižnicama kojih više nema jer su, zajedno sa svojim ustanovama, nestale u procesu privatizacije početkom devedesetih godina 20. stoljeća. Dio je knjižničnih fondova ovih knjižnica spašen, a veliki ih je dio zauvijek izgubljen. Danas Služba za istraživanje i razvoj u svojoj nadležnosti ima knjižnice muzeja, galerija, bolnica, instituta, zavoda na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Posljednji posao Službe bio je vezan uz galerijske i muzejske knjižnice koje su reagirale na nacrt Zakona o muzejima iz 2015. prema kojemu bi se knjižničari našli u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale kolege. Služba za istraživanje i razvoj Sveučilišne knjižnice u Splitu sudjeluje od 2008. godine u nacionalnom Programu zaštite i očuvanja knjižnične građe koja ima svojstvo

Još uvijek jedna fakultetska knjižnica posluje bez voditelja knjižnice, još je knjižnica bez knjižničnog vijeća, još uvijek svi voditelji knjižnica nisu članovi fakultetskih vijeća. Percepcija je Sveučilišta da je u knjižnicama zaposleno previše knjižničara. Još je knjižnica kojima Služba ne izdaje dokumente o osnivanju, na temelju članka10 Zakona o knjižnicama jer ne ispunjavaju propisane uvjeta. 13 Tomljanović, Senka. Matična djelatnost hrvatskih sveučilišnih knjižnica za visokoškolske i specijalne knjižnice – povijesni pregled i moguća načela budućeg ustroja matičnosti. // Iskorak prema novome knjižničnom sustavu Voyager : zbornik radova : 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija 2007. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. Str. 199. Katalenac, Dragutin. Zvona za sveučilišne knjižnice. // Glasnik Društva bibliotekara Split 7(2000)127. 12

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE

49


264

broj bibliografske jedinice

kulturnog dobra14 Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo. Sa Zavodom prijavljuje projekte Ministarstvu kulture RH te surađuje s područnim Konzervatorskim odjelima radi uvođenja knjižnica u sustav preventivne zaštite. Rad se često odvija izvan Splita, na terenima triju županija. Sveučilišna knjižnica u Splitu svojim resursima i infrastrukturom podupire i doprinosi odvijanju sveučilišne nastave i znanstveno-istraživačkih procesa na Sveučilištu. Svojom

matičnom službom doprinosi djelotvornom poslovanju koje

kvalitetom odgovara temeljnim zadacima sveučilišnog knjižničarstva i u kojemu Sveučilište u Splitu prepoznaje dobit i poticaj za partnerski odnos. Jedan od važnih strateških ciljeva ove Službe jest pridonijeti oblikovanju integriranog, knjižničnog sustava Sveučilišta, kako bi Sveučilišna knjižnica postala stvarno razvojno središte u službi informacijskih, obrazovnih, znanstveno-istraživačkih, kulturnih, društvenih i gospodarskih potreba svih njegovih korisnika, sveučilišnih sastavnica i samoga Sveučilišta. Sveučilište u Dubrovniku Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 2003. godine. Središnja sveučilišna knjižnica nije nikada osnovana, iako je u Statutu i Pravilniku o ustroju radnih mjesta navedeno da postoje sveučilišna knjižnica, voditelj sveučilišne knjižnice i 8 izvršitelja. U stvarnosti postoje 3 knjižnice i 5 djelatnika. Od osnivanja Sveučilišta u Dubrovniku pa sve do posjeta Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, djelatnici knjižnica upozoravali su upravu na nepravilnosti koje se odnose na knjižnice u Statutu Sveučilišta i u Pravilniku o ustroju radnih mjesta. Pored ovih zakonskih nepravilnosti djelatnici knjižnica imali su organizacijskih, kadrovskih i prostornih problema. Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica u svome redovnom nadzoru održalo je sastanak 6. lipnja 2013. godine u rektoratu Sveučilišta u Dubrovniku s rektoricom, glavnim tajnikom i voditeljima sveučilišnih knjižnica. Nakon sastanka, Sveučilištu u Dubrovniku upućena je Promemorija sa savjetodavnog sastanka u Rektoratu Sveučilišta u Dubrovniku i Prijedlog organizacije

Katić, Tinka. Model organizacije informacija o europskoj tiskanoj baštini (1455.-1850.) u hrvatskim knjižničnim zbirkama : doktorski rad. Zagreb : Tinka Katić, 2010. Str. 103. 14

50

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE


264

broj bibliografske jedinice

Sveučilišne knjižnice – knjižničnog sustava Sveučilišta u Dubrovniku. Kako Sveučilište u Dubrovniku nije postupilo po Prijedlogu, s problematikom je 2. prosinca 2014. godine upoznato Hrvatsko knjižnično vijeće koje je poduprlo napore u uspostavi Sveučilišne knjižnice u Dubrovniku te je 24. veljače 2015. godine upozorilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Agenciju za znanosti i visoko obrazovanje, kao nadležne institucije, da u ovome slučaju nisu poštovane odredbe Zakona o knjižnicama, što je jedan od obveznih uvjeta temeljem kojeg je, između ostalih, Sveučilište u Dubrovniku dobilo dopusnicu. Unatoč zajedničkome dogovoru i svim naporima Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo – Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, Hrvatskoga knjižničnog vijeća iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sportaa te Agencije za znanost i visoko obrazovanje, do danas se nitko nije očitovao. Iz primjera knjižnica Sveučilišta u Dubrovniku može se vidjeti da unatoč tome što postoji mišljenje i prijedlog struke na svim instancama, nadležno ministarstvo i Agencija za znanost i visoko obrazovanje - agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, o ovom se slučaju uopće nisu očitovali. Sveučilišna knjižnica u Zadru Sveučilište u Zadru i sve specijalne knjižnice u Zadarskoj regiji formalno su u domeni matičnosti Sveučilišne knjižnice u Splitu, no osnivanjem Stručnoga Vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, Sveučilišna knjižnica u Zadru, kao pridruženi član Vijeća, dobila je zadatak obavljanja matične službe u Zadarskoj županiji pa tako, uz svoj redovan rad, knjižničari Sveučilišne knjižnice u Zadru obavljaju i neke od dužnosti knjižničara matičara, kao što su povremeno održavanje stručnih radionica ili prikupljanje statističkih podataka od knjižnica u Zadarskoj županiji. Zadarsko je sveučilište integrirano sveučilište te je jedina visokoškolska ustanova s knjižnicom na području Zadarske županije. Tako je i Sveučilišna knjižnica Zadarskog sveučilišta jedina visokoškolska knjižnica, a broji 9 ogranaka. Koordinacija stručnoga nadzora nad radom ovih ogranaka, pružanje stručne pomoći te planiranje i unapređivanje njihove djelatnosti temeljne su funkcije Sveučilišne knjižnice.

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE

51


264

broj bibliografske jedinice

Što se tiče aktivnosti matične službe prema specijalnim knjižnicama na Zadarskom području, uz nekoliko provedenih edukacija u suradnji s Centrom za stalno stručno usavršavanje u knjižničarskoj struci, posebno se može izdvojiti rad s novoosnovanim knjižnicama. Od osnivanja Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica u Zadru su osnovane tri nove specijalne knjižnice; dvije muzejske i jedna institutska. Sve tri institucije inicijalno su na mjesto knjižničara na godinu dana zaposlile stažiste, magistre knjižničarstva, kojima su mentori bili knjižničari Sveučilišne knjižnice. Kroz mentoriranje stažista Sveučilišna knjižnica ujedno je sudjelovala i u postavljanju i organizaciji ovih novih knjižnica te je obavljala mnoge od matičnih funkcija kao što su primjerice savjetovanje o informatičkom opremanju knjižnica, uspostavljanje računalnih sustava uz kontinuirano pružanje informatičke potpore, uspostava cjelokupnog knjižničnog poslovanja, uspostava razmjene publikacija, kontinuirana edukacija i savjetovanje knjižničara na stažu. Uspostavljena suradnja sa novoosnovanim knjižnicama se nastavlja i nakon jednogodišnjeg staža knjižničara. Zadatak obavljanja svake matične službe, pa tako i matične službe Sveučilišne knjižnice u Zadru, treba biti usklađen s legislativom RH. Budući da je i dalje na snazi Pravilnik o matičnoj djelatnosti u RH iz 2001. godine koji ne navodi Knjižnicu Sveučilišta u Zadru kao jednu od knjižnica koje obavljaju matičnu djelatnost, nužno je na razini Ministarstva kulture RH, a na prijedlog Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, donijeti novi Pravilnik. Donošenje Pravilnika o matičnoj djelatnosti omogućilo bi definiranje poslova koje će Sveučilišna matična knjižnica obavljati. Suradnja sa Stručnim vijećem sveučilišnih matičnih knjižnica i s upravom matičnog sveučilišta, pridonijela bi tako još kvalitetnijoj komunikaciji Sveučilišne knjižnice sa specijalnim knjižnicama o kojima brine kao i s ostalim matičnim knjižnicama.

Zaključak Područje djelovanja Sveučilišne knjižice u Splitu i njene Matične službe određeno je Pravilnikom o matičnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj koji je donesen 2001. godine. U međuvremenu otvorena su dva nova Sveučilišta u Zadru i Dubrovniku te veleučilišta u

52

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE


264

broj bibliografske jedinice

Šibeniku i Kninu. Unatoč velikoj teritorijalnoj raspršenosti i različitoj organizacijskoj strukturi knjižnica, Matična služba sudjeluje u rješavanju raznovrsnih problema s kojima se knjižnice susreću. Zajedno s ostalim članovima Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, pokreće aktivnosti vezane uz unaprjeđenje struke kako bi knjižnice svojim resursima i infrastrukturom pridonijele što kvalitetnijem odvijanju znanstveno-nastavnih procesa na sveučilištima i veleučilištima.

Literatura Aparac-Gazivoda, Tatjana. Vesna Turčin. Osvrt na sveučilišne bibliotečne sustave : II dio. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 31,1-4 (1988),1-20. Katalenac, Dragutin. Zvona za sveučilišne knjižnice. // Glasnik Društva bibliotekara Split 7(2000)122-138. Katić, Tinka. Model organizacije informacija o europskoj tiskanoj baštini (1455.-1850.) u hrvatskim knjižničnim zbirkama : doktorski rad. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010. Majstorović, Zagorka. Matična djelatnost za visokoškolske i specijalne knjižnice. // Glasnik Društva bibliotekara Split 9(2011), str. 11-20. Pravilniku o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj [citirano: 2016-03-12]. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232299.html Statut Sveučilište u Splitu [citirano: 2016-02-10]. Dostupno na: http://www.unist.hr/Portals/0/docs/sveuciliste/Statut%20Sveučilišta%20u%20Splitu %202015.pdf Tomljanović, Senka. Matična djelatnost hrvatskih sveučilišnih knjižnica za visokoškolske i specijalne knjižnice – povijesni pregled i moguća načela budućeg ustroja matičnosti. // 9. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 2007. : zbornik radova. Uredile Alisa Martek i Irena Pilaš. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008., str. 197-208.

DUJMOVIĆ / MATOŠIĆ / BOGOJE

53


265

broj bibliografske jedinice

MATIČNA SLUŽBE SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U PULI Pula University Library Central Advisory Service

Damjana Frančić Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Sveučilišna knjižnica dfrancic@unipu.hr

UDK / UDC 027.52(497.5 Pula) Izlaganje na stručnom skupu / Exposure to professional meeting Primljeno / Received: 19.07.2016.

Sažetak Rad je osvrt na povijest matične djelatnosti nekadašnje Naučne biblioteke u Puli, sadašnje Sveučilišne knjižnice, središnje knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, naročito opisujući Bibliotečno-informacijski centar za Istru iz 1980-tih godina. U tekstu se razmatraju i promjene u načinu rada, a vezane uz promjene u sustavu srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja i razvoj te primjenu informacijskih tehnologija. Ključne riječi: sveučilišna matična djelatnost; Sveučilišna knjižnica Pula, Bibliotečnoinformacijski centar za Istru

FRANČIĆ

55


265

broj bibliografske jedinice

Summary This paper presents an overview of the history of the main activities of the former Scientific Library in Pula / current University Library, the central library of the University of Pula, peculiarly describing Library and Information System of Istria from the 1980's. The paper discusses the alterations in methodology which are related to changes in secondary and higher education models ; as well as the development and application of information technology. Keywords: University Library Central Advisory Service; University Library in Pula, Library and Information System of Istria

Uvod Knjižnica je osnovana kao Naučna biblioteka dekretom Općine Pula 1949. godine u vrijeme otvaranja svih sličnih institucija u Hrvatskoj. Godine 1995. dobiva naziv Sveučilišna knjižnica, a 2006. godine udružena je u novo Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Na osnovi Zakona o bibliotekama iz 1960. godine Narodni odbor Kotara Pula donio je 1961. godine rješenje da Naučna biblioteka vrši poslove matičnosti, što je uključivalo nadzor nad radom manjih knjižnica, usklađivanje njihova rada, poučavanje djelatnika te savjetodavnu djelatnost. Knjižnica je imala djelatnika zaduženog za matičnu službu od 1982. do 1995. godine. Od godine 2001. Knjižnica nema status matične knjižnice. Matična služba ponovno je aktivna od srpnja 2011. godine, nakon konstituiranja Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica Republike Hrvatske. Do 1982. godine vrlo je malo pisanih tragova o radu ove službe. Godine 1977. donesen je Zakon o informatičkoj djelatnosti, a 1980. godine izrađena je koncepcija jedinstvenog Bibliotečno-informacijskog sistema (BIS) Hrvatske. Tadašnji Zavod za ekonomiku iz Pule, preteča današnje regionalne Gospodarske komore, konzultirajući djelatnike Knjižnice, sastavio je program izgradnje Bibliotečno-informacijskog centra (BIC) za Istru, sa sjedištem u Naučnoj biblioteci u Puli. Programom je predviđeno

56

FRANČIĆ


265

broj bibliografske jedinice

funkcionalno povezivanje knjižnica u Istri te osnivanje razvojne i matične službe u Naučnoj biblioteci u Puli. Pisanim putem anketirane su specijalne knjižnice i informacijsko-dokumentacijske službe u sklopu tvornica kako bi se prikupili podaci o stanju na terenu. Kako tvornice u Istri tada nisu imale „ … razvijene službe za istraživanje i razvoj, nametnula se potreba organiziranja BIC-a Pule i Istre koji bi gospodarstvenicima pružio dobre, objektivne i sveobuhvatne informacije … te zbog … reforme odgoja i obrazovanja …“.1 O stvaranju BIC-a Istre govori i članak iz lokalnih novina Glasa Istre „Povezivanje sa Sveučilištem u Rijeci korak je u ostvarivanju našeg udjela u strukturi BIS-a, radi protočnosti informacija i korištenja u znanstvenom radu.“2,

te iz arhive matične službe Naučne

biblioteke u Puli iz 1982. godine - „BIC Pule i Istre … svoju će organizaciju rada uskladiti s BIS-om, a poslove usmjeriti na nove - informacijsko-referalne. Središnja uloga u BIS-u općine i subregije doći će do izražaja kroz publiciranje i distribuiranje specijalnih popisa građe i bibliografija, izradu centralnih kataloga za gradove i općine …“. Djelatnici Knjižnice dvije su školske godine 1978/79. i 1979/80. podučavali učenike srednje škole, predmete vezane uz knjižničarstvo. Dva dana u tjednu predavanja i stručna praksa održavani su u Knjižnici (koliko nam je poznato, tako se radilo još jedino u Osijeku). Udžbenici nisu postojali. Tijekom školske godine 1988/90. djelatnici Knjižnice sudjelovali su u izvođenju nastavnog programa srednje škole s predmetom Uvod u stručni rad. Za navedeni predmet nije postojao udžbenik te je izrađena skripta „Informacije i informacijski sustavi“3 koja je proslijeđena svim gradskim knjižnicama u Istri te priručnik „Tehnike znanstvenog rada i izvori informacija“4 koja je proslijeđena svim znanstvenim i većim fakultetskim knjižnicama. Godine 1984. Naučnoj biblioteci u Puli potvrđena je funkcija matičnosti za Istru. Djelatnica matične službe obilazila je knjižnice, popisivala se građa u specijalnim, muzejskim te spomeničkim, samostanskim knjižnicama. Dogovarana je koordinirana nabava strane literature, te stvarao središnji katalog stručnih publikacija za Istru. Taj je katalog bio na karticama, a podatke su slali samo Centar za istraživanje mora u Rovinju, dio Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba te Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča, Bibliotečno-informacijski centar Istre, Zavod za ekonomiku, Pula, 1982. str. 1 Načinović, D. U suradnji sa šesnaest stručnih biblioteka u Istri - banka podataka i informacija, Glas Istre, 2626.1.1980. str. 9 3 https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=1020 4 https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=1786 1 2

FRANČIĆ

57


265

broj bibliografske jedinice

što znači da nije postignut jedan od ciljeva osnivanja BIC-a; da će „koordinaciju nabave vršiti Nabavna služba BIC-a te dostavljati zahtjeve za stranom literaturom BIC-u Hrvatske … pri čemu će ulogu imati centralni katalog Istre i Pule“.5 Pri slanju obveznog primjerka knjiga znanstvenim knjižnicama, a s ciljem ubrzavanja postupka obrade, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dostavljala je uz knjigu tri tiskana kataložna listića. Taj način centralne obrade potrajao je do 1989. godine. U Naučnoj biblioteci listići su pretipkavani. U slučaju da se željelo imati još dodatnih stručnih oznaka, dodavana je UDK oznaka te je izrađen predmetni registar stručnog kataloga6. Radilo se i na preteči današnje znanstvene bibliografije, stoga i danas postoje popisi radova tadašnjih lokalnih stručnjaka iz 1980-tih godina. Sudjelovalo se i u edukaciji studenata na kolegiju Uvod u znanstveno-istraživački rad na Fakultetu ekonomije i turizma te Pedagoškom fakultetu u Puli. Iz arhive je vidljivo da je ta aktivnost započela 1986. godine. Djelatnici informacijske službe ručno su pretraživali sadržaje knjiga i više godišta časopisa, prema specificiranim narudžbama, desideratima korisnika, iscrpno ih upućujući i na druge moguće izvore. Vršila se i predmetna obrada članaka u časopisima što je bilo iznimno korisno pri pronalaženju odgovarajuće literature za učeničke referate i seminare. Planirano je da će se obavljati i selektivna diseminacija informacija te da će se stručnjacima s pojednih stručnih područja ciljano proslijeđivati informacije o patentima i standardima. Od 1988. do 1992. godine Knjižnica je bila uključena u Sistem znanstvenih i tehnoloških informacija (SNTI) Hrvatske, sudjelovala je u izradi Centralnog kataloga, pretraživane su strane baze podataka, elektronskom poštom naručivale su se knjige za međuknjižničnu posudbu, a gradske knjižnice s područja Istre telefaksom su naručivale posudbu od Naučne knjižnice u Puli. Knjižnica je putem tog sustava bila priključena i na informacijski servis Dialog (današnji Thomson Reuters). Lokalne su novine pomagale, više puta objavljujući mogućnosti pretraživanja poslovnih podataka, jer se moglo u trenutku saznati npr. adrese tadašnja 602 proizvođača elektronskih sklopova u svijetu.

5 6

58

Bibliotečno-informacijski centar Istre, Zavod za ekonomiku, Pula, 1982. str. 4 Predmetni registar je vidljiv na URL: http://knjiga.skpu.hr/PREDMETNI-KAT.htm FRANČIĆ


265

broj bibliografske jedinice

Od 1995. godine s pomoću mreže CarNet korisnicima je omogućeno besplatno pretraživanje interneta. U Osnovnoj školi u Labinu volonterski je sastavljen računalni program za poslovanje školskih knjižnica Istre, ŽVANE. Danas je zastario, no prema izvještaju županijske matične službe o školskim knjižnicama Istre za 2013. godinu7, koristi ga devet osnovnih škola i dvije srednje, kao i Osnovna škola u Opatiji (prema izvještaju Gradske knjižnice Rijeka za 2014. godinu) 8. Nastojanja oko uspostavljanja BIC-a Pule i Istre ostala su na projektu. Uspostavljanje BIC-a regije zahtijevalo je nabavku kompatibilne računalne opreme za svaku knjižnicu te mogućnost međusobnog komuniciranja. Nositelji razvoja trebale su biti općinske knjižnice. U sedam općina Istre knjižnice su funkcionirale na principima klasičnog knjižničarstva, u financijskoj situaciji koja nije podržavala ni redovnu djelatnost. Tako je kroz cijelo vrijeme kao poveznica ostao problem prostora, opreme, financiranja, nedovoljne kadrovske ekipiranosti te nemogućnosti nabavke potrebne građe. Godine 1986. napravljen je projekt BIC-a Zajednice općina Rijeka sastavljen u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci. U programu rada rečeno je da će se „ … pratiti razvoj fondova i davati upute, u skladu sa zadacima knjižnica kao dijelova BIS-a ZOR-a te se približiti optimalnoj veličini i funkcionalnosti po planovima općina; koordinirati nabavu, predložiti prioritete i racionalno trošenje ... Jednoobraznost u obradi preduvjet je cirkuliranja informacija, pa do realizacije „obrade na izvoru“ /danas CIP-a/ treba organizirati korištenje kataloških listića iz centra, jer je edukacija za primjenu UDK i ISBD-a skuplja i dugotrajnija. Jednoobraznost obrade preduvjet je centralnog kataloga za Istru. Školske i specijalne knjižnice uvode automatizaciju, ali je ne koriste … Akutan problem je nestručnost i malo kadrova ... Ljudi su puni entuzijazma i želje da ovladaju znanjima … Malo je udžbenika i građe za samoobrazovanje u struci … U 1986. godini planirano je održati tri seminara za početnike i posebno za knjižničare koji imaju predznanje … te pojedinačna Gradska knjižnica i čitaonica Pula, Izvještaj o školskim knjižnicama Istarske županije za 2013.g. URL: http://www.gkc-pula.hr/site_media/media/cms_page_media/178/Skolske-analiza%202013.pdf (2016-02-28) 8 Gradska knjižnica Rijeka, Stanje u knjižnicama osnovnih škola Primorsko-goranske županije - analiza pokazatelja za 2014.g. URL: http://gkr.hr/content/download/6970/88794/version/1/file/Stanje%20u%20osnovno%C5%A1kolskim%20knji% C5%BEnicama%20PG%C5%BD%20-%202014..pdf (2016-02-28) 7

FRANČIĆ

59


265

broj bibliografske jedinice

praktična edukacija zainteresiranih … a onima koji studiraju bibliotekarstvo … polažu stručni ispit … davat će se konzultacije i potrebnu literaturu“ 9. Godine 1987. donesen je novi Zakon o knjižnicama te je počelo osamostaljivanje gradskih knjižnica od narodnih sveučilišta koje je završeno 1990-tih godina s iznimkom knjižnice u Buzetu koja je ostala dio Pučkog učilišta. Godine 1988. matična je služba izradila Prijedlog programa razvoja bibliotečne djelatnosti Institutu za poljoprivredu i turizam iz Poreča jer su imali namjeru organizirati knjižnicu, no ovaj projekt nije realiziran sve do danas. Knjižnice su u to vrijeme zapošljavale djelatnike s visokom stručnom spremom, bez odgovarajućeg knjižničarskog znanja10. Za nove djelatnike svih vrsta knjižnica u Istri provodio se program pripravničke prakse. U Knjižnici su odrađivali jedan tjedan kako bi upoznali poslovanje – akcesiju, inventarizaciju, katalogizaciju i klasifikaciju, sustav smještaja u spremištima, reviziju i otpis, popravke u knjigovežnici, rad s korisnicima i iznalaženje informacija referalnim putem, kulturnu djelatnost te statističke izvještaje. Specijalne knjižnice plaćale su pripravničku praksu jer matičnost nije bila financirana. Knjige s područja bibliotekarstva organizirane su u zbirku Bibliotekarstvo – Dokumentacija - Informacije (BDI). Prema Rješenju o utvrđivanju mreže matičnih knjižnica u RH11 služba je razdvojena 1995. godine na onu za specijalne i visokoškolske koja nije više bila financirana te drugu za narodne i školske knjižnice koju je financiralo Ministarstvo kulture. Matična služba za narodne i školske knjižnice od tada djeluje u sastavu Gradske knjižnice u Puli. Djelatnici matične službe obilazili su jednom godišnje školske knjižnice, održavani su sastanci aktiva i prenošene su novosti do kojih se moglo doći jedino tim putem. Školske knjižnice još nisu imale računala. Gradske su knjižnice koristile Internet. Za potrebe ovih knjižnica Sveučilišna knjižnica u Puli izradila je jedne godine popis korisnih mrežnih stranica. Knjižničarima iz specijalnih knjižnica i dalje je pružana stručnu pomoć.

Projekt Bibliotečno-informacijski sustav Zajednice općina Rijeka. Pedagoški fakultet, Rijeka. 1985. str. 8-11 Prvi studij knjižničarstva u Hrvatskoj osnovan je 1986.godine u Zagrebu. 11 Rješenje o utvrđivanju mreže regionalnih matičnih biblioteka u SR Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 22, 1/4 (1976), str. 105-106. 9

10

60

FRANČIĆ


265

broj bibliografske jedinice

Stanje danas U Istri danas osim Sveučilišne i tri fakultetske knjižnice, postoje knjižnice ili zbirke knjiga u 2 arhiva, 11 muzeja, 2 instituta i 2 udruge - Državni arhiv i Etnografski muzej u Pazinu, Arheološki te Povijesni i Pomorski muzej u Puli, zavičajni muzeji u Pazinu, Buzetu, Umagu, Novigradu, Poreču, Labinu i Rovinju, Centar za povijesna istraživanja Talijanske unije u Rovinju, Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju, Arhiv ordinarijata Porečko-pulske biskupije u Poreču, muzejska zbirka Nacionalnog parka Brijuni, Društva osoba s tjelesnim invaliditetom u Puli te Udruge slijepih Istre u Puli. Knjižnica Doma hrvatske vojske u Puli prestala je s radom, a bogati fond prenesen je u Knjižnicu Vojnog učilišta u Zagrebu. Sedam specijalnih knjižnica ima 10 zaposlenih stručnih djelatnika, a ostale koje zovemo specijalnim knjižnicama većinom su knjižnične zbirke u institucijama koje nemaju zaposlene stručne djelatnike. Ustrojstvo knjižnica unutar Sveučilišta, kako je funkcioniralo na pulskom Sveučilištu od njegove uspostave 2006. godine, u kome su paralelno egzistirale Sveučilišna i tri knjižnice Odjela /fakulteta/, pravno je bilo neutemeljeno. Integrirano sveučilište može imati jednu, sveučilišnu knjižnicu, koja u svom sastavu ima i odjelne knjižnice. Sada je to i pravno riješeno, a u stvarnosti surađujemo funkcionalno, ne hijerarhijski. Te knjižnice, osim one Ekonomskog fakulteta; djeluju samo s jednim djelatnikom, nemaju cjelodnevnu otvorenost te imaju nedostatna financijska sredstava za nabavku građe. U Istri postoji i 6 visokoškolskih institucija koje nemaju knjižnice, a trebale bi ih organizirati; to su Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču (javni), Visoka tehničkoposlovna škola /Politehnika/ u Puli, Poslovni odjel Veleučilišta iz Rijeke; u Pazinu i Poljoprivredni odjel Veleučilišta iz Rijeke u Poreču, Visoka teološka škola u Puli te Visoka poslovna škola u Višnjanu (privatna). Nakon što je 2011. godine konstituirano Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica, u Sveučilišnoj knjižnici u Puli intenzivnije se obavljaju neke od aktivnosti vezane uz rad matične službe, premda se taj rad i dalje ne financira - knjižničari prisustvuju radionicama CSSU organiziranima u Knjižnici, u Gradskoj knjižnici u Puli, Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci te u NSK u Zagrebu, a korisne obavijesti vezane uz

FRANČIĆ

61


265

broj bibliografske jedinice

djelovanje visokoškolskih i specijalnih knjižnica, npr. baze podataka, prosljeđuju se djelatnicima ovih knjižnica, a koje djeluju na području matičnosti Sveučilišne knjižnice u Puli.

Literatura Bibliotečno-informacijski centar Istre, Zavod za ekonomiku, Pula, 1982. Gradska knjižnica i čitaonica Pula, Izvještaj o školskim knjižnicama Istarske županije za 2013.g. URL: http://www.gkcpula.hr/site_media/media/cms_page_media/178/Skolske-analiza%202013.pdf (201602-28) Gradska knjižnica Rijeka, Stanje u knjižnicama osnovnih škola Primorsko-goranske županije - analiza pokazatelja za 2014. g. URL: http://gkr.hr/content/download/6970/88794/version/1/file/Stanje%20u%20osnovn o%C5%A1kolskim%20knji%C5%BEnicama%20PG%C5%BD%20-%202014.pdf (2016-02-28) Milić, G. Budućnost Naučnih biblioteka u Rijeci i Puli, nakon udruživanja sa Sveučilištem u Rijeci – Informacijske baze – prema potrebama udruženog rada. // Glas Istre, 2626.1.1980. str. 9 Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Razvojna služba. Smjernice uvođenju informatizacije i uspostavljanju BIC Naučne biblioteke u Puli, Zagreb.1988. /arhiva/ Načinović, D. Banka podataka i informacija, u suradnji sa 16 stručnih biblioteka u Istri, Naučna biblioteka u Puli. // Glas Istre, 26-27.1.1980. str. 9. Načinović, D. "On line" sa čitavim svijetom, informatička praksa Naučne biblioteke. // Glas Istre, 3.3.1990. str. 8. Određivanje matičnih biblioteka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 6, 3/4 (1960), str. 8182. Područja djelovanja sveučilišnih matičnih knjižnica prema županijama RH. URL: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Podrucja-djelovanja-SMK.pdf (2016-02-28) Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH (NN 43/01). URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232299.html (2016-02-28) Pravilnik o matičnoj službi biblioteka u SRH. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 23, 1-4 (1977-78), str. 229-235.

62

FRANČIĆ


265

broj bibliografske jedinice

Projekt Bibliotečno-informacijski sustav Zajednice općina Rijeka. Pedagoški fakultet, Rijeka, 1985. /arhiva/ Rješenje o utvrđivanju mreže regionalnih matičnih biblioteka u SR Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 22, 1/4 (1976), str. 105-106. Rješenje o utvrđivanju mreže matičnih biblioteka u SR Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 29, 1/4 (1986), str. 217-219. Statut Sveučilišta u Puli. URL: http://www.unipu.hr/uploads/media/Statut_Sveucilista_Jurja_Dobrile_u_Puli_03.pdf ( 2016-02-28) Vučinić, Z. Kompjuterom do poslovne odluke, poslovni svijet: Naučna biblioteka u Puli i njen Poslovno informacijski centar. // Glas Istre, 8.3.1992. str. 11. Zakon o bibliotekama (NN 49/1960). // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 6, 3/4 (1960), str. 75-81.

FRANČIĆ

63


VIJESTI IZ KNJIŽNICA


266 broj bibliografske jedinice

2. OKRUGLI STOL: ZAVIČAJNI FONDOVI I ZBIRKE PANONSKOG PROSTORA : U DIGITALNOM OKRUŽENJU!

Ljiljana Krpeljević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kljilja@gskos.hr

U sklopu višegodišnje suradnje s knjižničarima iz Mađarske i Srbije, 2014. godine

u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku održan je Međunarodni okrugli stol Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora (razmjena iskustava i mogućnosti suradnje). Tom prilikom sudionici su dobili uvid u sadržaj i stanje zavičajnih fondova

knjižnica panonskoga prostora Pečuha, Subotice, Zagreba, Osijeka, Vukovara i Našica),

ali i ukazali na brojne probleme pri nabavi, obradi, zaštiti i prezentaciji istih, kao i

mogućnost zajedničkog djelovanja s ciljem boljeg vrednovanja zavičajne baštine. Na

skupu je iskazana želja da se razmjena iskustava i suradnja knjižničara koji se bave zavičajnom problematikom nastavi i ubuduće. Rezultat te želje jest i organizacija 2. okruglog stola pod nazivom „Zavičajni fondovi i zbirke panonskog prostora : u digitalnom okruženju!“ koji je održan

. travnja

6. godine u Gradskoj i sveučilišnoj

knjižnici Osijek i na kojemu se sagledalo što je napravljeno u protekle dvije godine, s

posebnim naglaskom na projekte digitalizacije zavičajne građe te suradnju kroz zajedničke projekte.

Skup su ponovo organizirali Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema,

Komisija za zavičajne zbirke (rvatskog knjižničarskog društva i Gradska i sveučilišna

knjižnica Osijek. U ime organizatora skupu su se obratile Ljiljana Krpeljević, KRPELJEV)Ć

67


266 broj bibliografske jedinice

predsjednica Komisije za zavičajne zbirke, Vlatka Surma Szabo, predsjednica Društva

knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Dunja (olcer, predsjednica (rvatskoga knjižničarskog društva.

Pozvani izlagači bavili su se zavičajnim zbirkama u svojim doktorskim

disertacijama. Rezultate svojih istraživanja najprije je predstavio Dejan Vukićević iz

Narodne biblioteke Beograd u izlaganju Osnivanje i vođenje zavičajnih fondova, a stanje u hrvatskim knjižnicama prezentirala je Sonja Tošić-Grlač u predavnju nazvanom Model digitalne zavičajne zbirke za lokalnu zajednicu. U kratkoj raspravi koja je uslijedila, uspoređene su sličnosti, razlike i problemi zavičajnih fondova u dvije susjedne države.

68

KRPELJEV)Ć


266 broj bibliografske jedinice

U primjerima dobre prakse Blaženka Marković u predavanju pod nazivom

Tradicija koja obavezuje predstavila je rad i postignuća Zavičajne zbirke Gradske

biblioteke u Novom Sadu, a Marina Krpan Smiljanec iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice

u Zagrebu održala je predavanje pod nazivom: Zavičajna zbirka – primjeri modela digitalne komunikacije i prezentacije zavičajne povijesti.

Uz dvadesetu obljetnicu izlaženja, Goran Pavlović iz Općinske narodne knjižnice

Drenovci, predstavio je HRAŠĆE, časopis s korijenom, časopis koji piše zavičajnu povijest Cvelferije, a 2014. je godine digitaliziran i javno je dostupan u elektroničkom obliku.

Bernadica )vanković iz Gradske biblioteke Subotica predstavila je Dane Balinta

Vujkova – manifestaciju koja promiče i čuva kulturu i jezik (rvata u Vojvodini te je

interpretativno, na šokačkoj ikavici, pročitala narodnu pripovijetku „Divojka do smrti“

koju je zabilježio Balint Vujkov.

Ostali izlagači bili su Marina Vinaj koja je predstavila Mrežni katalog zavičajne

knjižnične zbirke Muzeja Slavonije u Osijeku, a Monika Lucić Fider prikazala je zajednički projekt digitalizacije zavičajne baštine Gradske knjižnice Pakrac i Muzeja grada Pakraca

pod nazivom www.digi-pakrac.com. Ružica Vinčak, voditeljica Središnje knjižnice

Slovaka u R( pri (rvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici Našice predstavila je zavičajnu zbirku Croslovaciká, koja dokumentira život i identitet slovačke zajednice u (rvatskoj i

KRPELJEV)Ć

69


266 broj bibliografske jedinice

osvješćuje njihovo kulturno, povijesno i javno djelovanje, a Tihomir Marojević govorio je o procesu digitalizacije Cibaliane, zavičajne zbirke Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci.

Na kraju skupa, Vlatka Surma Szabo iz Gradske knjižnice Vukovar, vratila nas je u

prošlost te slikom i riječju provela kroz 85 godina tvornice Borovo (1931.-2016.). Skupu

je prisustvovalo 50-ak knjižničara iz (rvatske iz Zagreba, Pakraca, Siska, Vukovara,

Vinkovaca, Drenovaca, Čepina, Đakova, Našica i Osijeka a svoja znanja i iskustva u radu sa zavičajnim zbirkama podijelili su i knjižničari iz susjedne Srbije, iz Beograda, Novog Sada i Subotice. Rad skupa pratili su i studenti knjižničarstva Odjela za kulturologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.

Zaključci skupa jesu da iako se većina knjižničara zavičajnim zbirkama bavi

sporadično uz druge, osnovne poslove, napravljeno je poprilično, kako na izgradnji

zbirki, tako i na međusobnom povezivanju knjižnica i baštinskih ustanova, digitalizaciji i

prezentaciji zavičajne kulturne baštine. Nekoliko je puta istaknuto da su upravo

zavičajne zbirke ono što svaku pojedinu knjižnicu čini posebnom i prepoznatljivom u

odnosu na druge knjižnice te da ih je potrebno još puno više uključiti u kulturnu ponudu

pojedinih gradova i valorizirati ih u turističke svrhe. U planu je objavljivanje zbornika radova s 1. i 2. okruglog stola i ponovni susret za dvije godine.

70

KRPELJEV)Ć


267

broj bibliografske jedinice

IZLOŽBA CRTEŽA PETRA VRANJKOVIĆA (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 10. veljače 2016. – 5. ožujka 2016.)

Svjetlana Mokriš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek marendic@gskos.hr

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek uspješno surađuju već nekoliko godina te zajednički organiziraju izložbene aktivnosti. Najčešće se radi o izložbama radova učenika ove škole. Do sada je u Knjižnici izlagao čitav niz učenika. Nerijetko su to bile njihove prve samostalne izložbe i gotovo redovno prve izložbe koje su se odvijale izvan prostora škole.

MOKRIŠ

71


267

broj bibliografske jedinice

U srijedu, 10. veljače 2016. godine s početkom u 18.00 sati u izložbenom holu u prizemlju Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek otvorena je izložba crteža Petra Vranjkovića, učenika 4. a razreda Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek. Petar Vranjković predstavio se serijom crteža olovkom.

Prema riječima Tihomira Taborskog, profesora na školi primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek: „Motivi su figurativni, a radi se o nekoliko ljudskih portreta i figura koji na prvi pogled ostavljaju skicozan dojam, međutim, ubrzo postaje jasno kako su linije svjesno kontrolirane količine i intenziteta. Petar gotovo stripovski pristupa svojim modelima, ostavljajući veliku količinu prazne površine koja omogućuje „disanje“ crteža, a sjenom ispunjava samo dijelove koje smatra „najkritičnijima“ za izbjegavanje potpune plošnosti i dočaravanje dubine i volumena.

Sjenama također pristupa skicozno obrubljujući ih

blijedom konturom pa ih time pretvara u plohe koje ispunjava grafičkim isprekidanim linijama umjesto tonskoga pristupa kojemu su mnogi skloniji. Petrov primarni fokus na portretima osnovni su elementi lica – oči, nos i usta, odnosno dijelovi koji diferenciraju osobe, njihove portretne karakteristike i osobnost. Tako, primjerice, očima pridaje mnogo više pažnje tretirajući ih gotovo kompletnom tonskom popunom dok, suprotno njima, kosa

72

MOKRIŠ


267

broj bibliografske jedinice

ostaje jednolična površina obrubljena vijugavom linijom. Vranjković se poigrava onim što bi promatračeva percepcija okarakterizirala nedovršenim i dovršenim što je na njegovim crtežima postala teško razdvojiva cjelina.“ Izložbu se moglo pogledati do 5. ožujka 2016. godine.

MOKRIŠ

73


268 broj bibliografske jedinice

MLADI KNJIŽNIČARI U PROJEKTU „ŠKOLA ZA AFRIKU“

Kristina Perić Osnovna škola „August Cesarec“, )vankovo ivankovo.knjiznica@gmail.com Projekt „Škole za Afriku“ Projekt „Škole za Afriku“ zajednička je inicijativa UNICEF-a, Zaklade Nelson

Mandela i (amburškog društva za promoviranje demokracije i međunarodnog prava. )deja za prikupljanje novca za potrebe školovanja djece u Africi zamisao je Petera

Krämera, njemačkog brodovlasnika i utemeljitelja (amburškog društva za promoviranje demokracije i međunarodnog prava. Osobno je donirao

,8 milijuna eura, čime je

potaknuo brojne pojedince da se pridruže ovoj plemenitoj inicijativi. „Škole za Afriku“ u Hrvatskoj (rvatska se

priključila zajednici od

8. godine, uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta zemlje svijeta, čiji građani pomažu djeci Afrike da se školuju i

tako izađu iz začaranoga kruga siromaštva i neznanja. Prve je godine u ovom projektu sudjelovala

škola, a donacije djece, škola i građana podržalo je i Ministarstvo vanjskih

i europskih poslova.

Sva sredstva prikupljena u (rvatskoj u okviru projekta „Škole za Afriku" prve su

godine usmjerena za pomoć djeci Ruande. )dućih godina, sve do nastavak aktivnosti, kada ovaj projekt podržava PER)Ć

., slijedio je

osnovnih i srednjih škola. UN)CEF

75


268 broj bibliografske jedinice svoju brigu za školovanje djece u okviru ovog projekta proširuje na ove zemlje: Burkinu Faso, Etiopiju, Madagaskar, Mali i Niger.

(rvatska kao članica međunarodne zajednice preuzima odgovornost pomagati

siromašnim zemljama te zemljama pogođenim ratom i prirodnim katastrofama.

Današnja djeca, učenici i učenice u hrvatskim školama, imaju priliku preuzeti takvu

ulogu u svijetu, a učitelji ih za to mogu pripremiti i podsjetiti ih da svatko od nas može razviti svoje potencijale samo uz pomoć obrazovanja.

S grupom Mladih knjižničara Osnovne škole „August Cesarec“, )vankovo nekoliko

godina za redom sudjelujemo u ovom humanitarnom projektu.

Cilj ovoga projekta: upoznati učenike i lokalnu sredinu s projektom, poticati

humanost, poštivanje različitosti i drugih kultura te osvijestiti djecu i odrasle o važnosti

pomoći vršnjacima u Africi, promicanju tolerancije i suživota, razvijanju učeničke odgovornosti i solidarnosti, cijeniti jednakost i pravdu, prihvaćati zajedničke osobine koje postoje između naroda te razviti suosjećajnost s onima kojima je pravda uskraćena.

S učenicima razgovaramo o djeci u afričkim zemljama i njihovim teškoćama vezanima za

život i obrazovanje. Čitamo istinite priče njihovih vršnjaka te im tako pokazujemo kako

žive njihovi vršnjaci i koji ih problemi muče. Istinita priča - Dovesti školu bliže djeci1

„Prije sam ostajala doma i pomagala u kućanskim poslovima. Čistila sam, kuhala i donosila vodu. Sada imam priliku ići u školu u svom selu“, govori Medanite. Medanite Otto je devetogodišnja djevojčica koja voli učiti. Uz sražemljiv osmijeh govori o svojoj školi i njezinu omiljenom predmetu – engleskom. Samo prije dvije godine, odlazak u školu nije bio dio njezina svakodnevnog života. No, zahvaljujući izgradnji alternativnog centra za osnovno obrazovanje u njenoj zajednici Medanite ima priliku svaki dan učiti i igrati se. Medanite živi sa svojom

-članom obitelji u malenom ruralnom

naselju u Etiopiji pod nazivom Gemeto Udo. Kao i u mnogim drugim ruralnim zajednicama, ni ovdje ne postoji državna škola ili centar za edukaciju. Kako bi došli do škola, djeca moraju predugo hodati po opasnim putevima, što je, zbog upitne sigurnosti, ali i važne uloge koju djeca imaju u obavljanju kućanskih poslova,

1

76

Život kao moj : kako žive djeca širom svijeta. Zagreb : Ured UNICEF-a za Hrvatsku, 2006. PER)Ć


268 broj bibliografske jedinice njihovim obiteljima neprihvatljivo. Djevojčice su zadužene za donošenje vode, kuhanje i čišćenje, a dječaci za čuvanje stada. Izgradnjom novoga alternativnog centra za osnovno obrazovanje u njihovoj zajednici, učenici mogu fleksibilnije rasporediti svoje školske obveze i kombinirati ih sa svakodnevnim poslovima. U mogućnosti su pohađati školu ujutro ili poslijepodne. Na taj način alternativni obrazovni centar pruža jednostavniji pristup obrazovanju za djecu koja žive na tom području. Bez izgradnje alternativnog centra za osnovno obrazovanje Medanite bi morala čekati najmanje deset godina kako bi krenula u prvi razred. Zahvaljujući centru Medanitino je školovanje započelo kada je napunila sedam godina. Nakon osnovne škole bit će u mogućnosti, zajedno s drugom djecom njezine dobi, nastaviti svoje obrazovanje. Program alternativnog osnovnog obrazovanja dio je vladinog programa koji se, uz potporu UNICEF-a, provodi širom regije. Uz pomoć donatora poput vas, UNICEF će pomoći u širenju programa alternativnog obrazovanja tako da i djeca ruralnih područja, poput Medanite, dobiju školu koju mogu zvati „svojom“. Način realizacije: Kako bi učenici što jasnije shvatili probleme koji muče njihove

vršnjake te prava djece na obrazovanje, ravnopravnost i život u normalnim uvjetima, s njima održavamo radionice i nastavne sate na kojima učimo kako žive milijuni djece

širom svijeta, koji nemaju osnovne uvjete za život, rast i razvoj. Učenici na početku projekta pripremaju plakate, letke i fotografije nekoliko dana ranije, kako bi obavijestili sve zainteresirane o svome projektu. Projekt provodimo u studenom i prosincu svake godine. Naši učenici, čak i oni

koji nisu članovi skupine Mladih knjižničara rado se odazivaju ovom projektu nošenju klupa, osmišljavanju plakata, dijeljenju letaka i prikupljanju sredstava. Neki su se rado odrekli i svoga džeparca kako bi barem .

, .

kune donirali

svojim vršnjacima u Africi. Time su pokazali ne samo volju za radom, nego i svoje veliko

srce kada je riječ o onima kojima je pomoć potreba više nego njima.

Unicefovi materijali koji nam stižu na adresu škole na početku provedbe projekta

izvrsni su za rad u našim školama, a učenicima učenicima vjerno prenose sliku o životu njihovim vršnjaka u Africi i njihovu želja za učenjem u normalnim uvjetima.

Mnogi učenici možda nisu bili ni svjesni koliko mnogo zapravo imaju u odnosu na

neku drugu djecu, koja nemaju mogućnost ići u školu i učiti. )pak, naši učenici, pokazali PER)Ć

77


268 broj bibliografske jedinice su veliko srce i darovali dio ili čak cijeli džeparac, a nije im bio problem ni ostajati dulje u školi kako bi sve bilo gotovo na vrijeme, kao ni smrzavati se na niskim temperaturama.

Kreativne radionice: u prosincu smo marljivo izrađivali unikatne čestitke,

unikatni nakit od tkanine i perlica, drvene ukrase za bor, vijence za vrata. Organizirali

smo prigodnu prodaju za naše mještane u centru sela, nastavnike, roditelje i druge

učenike koje smo prije prodaje informirali putem izrađenih plakata i letaka. Iskoristili smo i datum održavanja naše školske božićne priredbe prije koje smo organizirali manju prigodnu prodaju.

Ostali načini na koji smo prikupljali sredstva jesu - novac prikupljen u razrednim

kasicama, od individualnih donatora koji podržavaju školu u prikupljanju sredstava i sl. U školskoj knjižnici postoji Unicefova kasica u koju učenici svakodnevno ubacuju

kovanice, što mi na kraju pridružimo ukupnom iznosu. To, naravno nije velika svota, ali tim postupkom naši učenici gotovo svakodnevno sudjeluju.

Osim što učenike potičemo na učenje i razvijanje svijesti o tome koliko je važno

pomoći drugima, učimo ih koliko je obrazovanje važno za njihov život.

Pomažemo im da više cijene to što imaju - dobre i dostupne škole, vrtiće, kvalitetne

učitelje i odgojitelje te primjerene uvjete za učenje i igru. Razvijamo kod djece vrijednosti kao što su: uvažavanje različitosti, odgovornost, pravednosti i solidarnost.

78

PER)Ć


268 broj bibliografske jedinice Potičemo njihov osjećaj pouzdanja u vlastite mogućnosti i ponosa zbog doprinosa stvaranju boljega svijeta.

Na ovaj način učenici razvijaju svoju solidarnost i suosjećajnost za svoje vršnjake,

kojima je pomoć prijeko potrebna te su uvijek sretni zbog količine prikupljenih

sredstava. U današnje vrijeme izuzetno je važno razvijati svijest o važnosti pomaganja

drugima, osobito djeci koja nemaju mogućnosti obrazovanja kao djeca u našoj zemlji. Na taj način odgajamo mlade, koji će postati odgovorni mladi ljudi s razvijenim osjećajem

senzibiliteta za druge. )ako smo s ovim projektom započeli i prije uvođenja građanskoga

odgoja u škole, izvrsno se uklopio u ono što radimo jer konačan cilj i jest upoznati učenike s različitim kulturama i različitim zemljama te s načinom na koji žive i školuju se djeca širom svijeta te razviti svijest o toleranciji i prihvaćanju različitosti.

Rezultati provedenoga projekta: Kao što je već navedeno, rezultati su gotovo

uvijek bolji od očekivanih. Projektu se uvijek rado odazovu naši učenici, nastavnici, ali i

lokalna zajednica, a kao dokaz tome jesu prikupljena novčana sredstva uplaćena na Unicefov račun, što pokazuje da i u današnje, teško vrijeme još uvijek ima ljudi dobra i velika srca.

PER)Ć

79


268 broj bibliografske jedinice Literatura Projekt Škole za Afriku: vodič za organiziranje aktivnosti u školama. Zagreb : Unicef, 2012. Život kao moj : kako žive djeca širom svijeta. Zagreb : Ured UNICEF-a za Hrvatsku, 2006.

80

PER)Ć


269 broj bibliografske jedinice

STRUČNI SKUP POVODOM ŠEZDESETOG ROĐENDANA DJEČJEG ODJELA GRADSKE KNJIŽNICE "IVAN GORAN KOVAČIĆ "KARLOVAC

DUBRAVKA VAŠTUKA Gradska knjižnica )van Goran Kovačić Karlovac dvastuka@gkka.hr Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice ")van Goran Kovačić "Karlovac, proslavio je

svoj šezdeseti rođendan. Povijest odjela počinje pedesetih godina prošloga stoljeća, kada se u narodnim knjižnicama u (rvatskoj počinju stvarati zasebni prostori namijenjeni djeci. Kao specifičan odjel knjižnice, započinje s radom

. godine pod nazivom Pionirska knjižnica

te počinje djelovati među prvim dječjim odjelima nakon zagrebačke Gradske knjižnice koji je s radom počeo

. godine. Nakon preseljenja u namjenski izgrađenu zgradu Knjižnice,

. godine, posebno dolazi do izražaja entuzijazam i stručnost u radu knjižničara s djecom i

mladima. Dogradnjom Gradske knjižnice

. godine Dječji odjel dobiva odgovarajući

prostor te postaje mjesto pozitivnih sadržaja i dobre energije. Kreativnim i inovativnim programima Odjel postaje glavna okosnica za stjecanje čitalačkih navika te razvoj kreativnog

izražavanja. Brojni programi i usluge te ugodno okruženje privlačni su najmlađima, njihovim

roditeljima i široj obitelji, kao i odgojiteljima dječjih vrtića te učiteljima i profesorima u školama.

Pristup obrazovanju i informacijama te razvoj čitalačke kulture i ljubavi prema knjizi

osnovna je zadaća dječje knjižnice. Programi se provode i ostvaruju u suradnji s ostalim

stručnjacima koji se bave odgojem djece (profesorima, pedijatrima, pedagozima, logopedima...) Osim neposrednih čimbenika socijalizacije djece i mladeži

obitelj, vršnjaci, školske i

predškolske institucije , knjižnice kroz jasnu knjižničnu politiku, stručnu osposobljenost osoblja, odgovarajuću knjižničnu građu, podršku cjeloživotnom učenju, odgovarajućim

uključivanjem u sve društvene procese i suradnjom s drugim ustanovama, predstavljaju VAŠTUKA

81


269 broj bibliografske jedinice nezaobilaznu podršku u socijalizaciji djece i mladih. Bebe i mala djeca te njihovi roditelji, čine prvu ciljnu skupinu dječjih knjižnica.

Prepoznavši njihove potrebe, knjižničari osmišljavaju razne aktivnosti i usluge za

najmlađe i njihove roditelje. Na taj se način knjižnice uključuju u mrežu podrške obitelji u lokalnoj zajednici. Razvijanje navike posjeta knjižnici vodi razvoju druželjubivosti i

otvorenosti te lakšoj socijalizaciji djece i mladih. )nformacijsko-komunikacijske tehnologije utječu na gotovo sva životna područja. Došlo je do promjena u načinu komunikacije i načinu korištenja slobodnog vremena djece i obitelji. Sve to odražava se i na razvoj knjižničnih

usluga za djecu i mladež. Knjižničnim programima, dječji knjižničari i suradnici, organizirajući

brojne i raznovrsne aktivnosti, oplemenjuju slobodno vrijeme učenika educirajući ih na

zabavan način. Roditeljima se želi skrenuti pažnja na ustanovu koja djeci nudi sadržaje

zasnovane na kvaliteti i kreativnosti te na taj način potiče kod djece razvoj interesa i osobnih

vještina. Time se sprječava usvajanje loših navika, a otvaraju vrata onima pozitivnim i korisnim. Uzevši u obzir veliku i važnu ulogu koju Dječje knjižnice imaju u odnosu na djecu i njihove obitelji, šezdesetu obljetnicu Dječjeg odjela Karlovačke knjižnice, uz velik broj raznih

događanja obilježili smo i međunarodnim stručnim skupom pod nazivom "Dječja knjižnica – 82

VAŠTUKA


269 broj bibliografske jedinice podrška socijalizaciji u lokalnoj zajednici", održanom . ožujka

Od ukupno

sudionika,

njih bilo je u ulozi izlagača;

. godine.

pozvanih te

izlagača koji su

predstavili svoja Pecha Kucha izlaganja. Kolegica Dunja Marija Gabriel, savjetnica za narodne VAŠTUKA

83


269 broj bibliografske jedinice knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u svom izlaganju govorila je o

poslovanju narodnih knjižnica u (rvatskoj. Poslovanje knjižnica prati se prikupljanjem

statističkih podataka na razini pojedine knjižnice i prikazuje učinkovitost i isplativost knjižnica u sustavu narodnih knjižnica pojedinih županija i Grada Zagreba. Prikazala je dio podataka koji

se prikuplja u okviru knjižnične statistike u (rvatskoj, a obuhvaća podatke o poslovanju dječjih odjela narodnih knjižnica i uključuje nabavu građe za djecu te usluge namijenjene djeci. Primjerima dobre prakse dječjih odjela pokazala je kako približiti knjižnicu kao mjesto za

zadovoljenje potrebe za igrom, druženjem, knjigama i slikovnicama, obrazovanjem, stjecanjem

iskustva, kulturom i razonodom. Sve to pridonosi poboljšanju kvalitete života djece te djeluje, kako na njihovu dobrobit, tako i na dobrobit cijele zajednice. )vana Martinović sa Odsjeka za

informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku govorila je o socijalizaciji i njenim najvažnijim elementima te o ulozi dječje knjižnice u različitim aspektima socijalizacije, a koja proizlazi iz poslovanja i djelovanja dječjih knjižnica. Kroz vremeplov dug

godina koliko je

prošlo od osnutka Dječjeg odjela Gradske knjižnice ")van Goran Kovačić", provele su nas knjižničarke Dubravka Vaštuka i Tatjana Basar koje su naglasile značaj Odjela od osnutka do

današnjih dana te značajnije aktivnosti, programe i projekte koje Odjel organizira za svoje mlade korisnike.

84

VAŠTUKA


269 broj bibliografske jedinice O aktivnostima za djecu u Knjižnici Črnomelj govorila je ravnateljica knjižnice Anja

Panjan Trgovčić, dok su knjižničarke iz Dječjeg odjela Breda Kočevar i Jožica Žunić predstavile

najnoviji i vrlo zanimljiv projekt "Kamišibaj" – zgode kroz sliku i riječ. Sonja Šimić govorila je o

istraživanju koje je provedeno

. godine u Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice

Vinkovci – Dječjoj knjižnici mira, pod nazivom "Koliko poznajem i koristim svoju dječju knjižnicu". )straživanje koje je provedeno među djecom i odraslima pokazalo je da je Dječja

knjižnica mira prepoznata u lokalnoj zajednici kao poticajno mjesto. )zlaganjem se nastojalo

ukazati ne samo na ono što je dobro i uspješno, nego skrenuti pozornost i na nedostatke vezane uz same knjižnice, kompetencije knjižničarskog osoblja, potrebe djece i odraslih za dječjom knjižnicom u vremenu novih tehnologija. Kolegica Marija Bugarski govorila je o Gradskoj

knjižnici Vukovar čijoj je prepoznatljivosti u lokalnoj zajednici pridonio i rad Dječjeg odjela.

Mnogobrojni, raznovrsni i kvalitetni programi te uključivanje u kampanje i projekte za poticanje čitanja imaju za cilj pomaganje djeci u otkrivanju svijeta i usvajanju novih znanja

kroz igru i na zabavan način. Kolegice iz Dječjeg odjela Knjižnice Tina Ujevića Knjižnice Grada Zagreba provele su nas kroz period od osnutka knjižnice do danas te ukazale na

raznovrsnost knjižničnih usluga i sadržaja za djecu i mlade koji su zasnovani na kreativnosti,

mašti i temeljitosti. Stoga je nužna konstantna preobrazba prostora koji naglašava široku lepezu kulturno – animacijskih događanja na Dječjem odjelu u Knjižnici Tina Ujevića. Kolegica

Mirjana Štelcer iz Narodne knjižnice "Petar Preradović" Bjelovar i )nes Vidović iz knjižnice u OŠ Nova Rača govorile su o uspješnoj zajedničkoj suradnji dviju knjižnica. Dvije knjižnice u

seoskoj sredini jedine su ustanove koje korisnicima nude kulturne sadržaje. )ndividualnim i

zajedničkim aktivnostima knjižničari svojim korisnicima žele približiti knjigu i otkriti im

ljepotu i značaj čitanja. Kroz višegodišnji zajednički projekt "Dvije knjižnice – tri noći" obilježavanje Noći knjige – 23. travnja) ostvaruje se glavni cilj – međusobno druženje

učenika i svih stanovnika Općine Nova Rača, uz čitanje i knjigu. Studentice, volonterke, Matea

Bakmaz i )vana (alužan iz Gradske knjižnice Zadar osvrnule su se na raznovrsne radionice koje

su pripremile u 2015. godini za djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi u ogranku Bili Brig Gradske knjižnice Zadar. Aktivnosti koje su provodile s djecom značile su za njih jedno novo, pozitivno

iskustvo. O projektu izrade taktilnih slikovnica "Pročitaj me dodirom" govorile su kolegice

Branka Mikačević iz Narodne knjižnice "Petar Preradović" Bjelovar i Jasmina Vuković iz Pete osnovne škole Bjelovar. Djeca i mladi s teškoćama u razvoju posebna su korisnička skupina

koju se nastoji uključiti u razne knjižnične aktivnosti. U Narodnoj knjižnici "Petar Preradović" Bjelovar ostvarena je suradnja s Petom osnovnom školom i učenicima s posebnim potrebama. VAŠTUKA

85


269 broj bibliografske jedinice U sklopu produženog stručnog postupka Pete osnovne škole Bjelovar provodi se zajednički

projekt pod nazivom "Pročitaj me dodirom" koji se sastoji od niza radionica koje uključuju čitanje priče i izradu taktilne slikovnice. Dobrobiti radionica za djecu s teškoćama u razvoju višestruke su, od prihvaćanja sebe i drugih, do brige o knjižnoj građi, učenju o korištenju

knjižnice i knjižne građe do međusobnog druženja. )zlaganje kolegice Đurđice Kopunić iz Gradske knjižnice i čitaonice Požega donijelo je prikaz boravka djece s poteškoćama u razvoju u

dječjoj knjižnici u smislu podrške socijalizaciji u lokalnoj zajednici. Cilj radionice bio je

potaknuti socijalizaciju djece s posebnim potrebama s knjižnicom kao kulturno – informacijskom ustanovom. Program uključuje pedagoške radionice koje su najdjelotvornije

metode socijalnog učenja, a potiču zajedničku interakciju i komunikaciju, posebno djece s

poteškoćama u razvoju. Zajednički rad logopeda, knjižničara i učitelja, poticaj je za razvoj

čitalačke sposobnosti i govorne komunikacije. Kolegice, Ljiljana Križan i Dina Kraljić te kolega Davor Šopar osmislili su program poticanja čitanja za roditelje i djecu predškolskoga uzrasta, putujuću "Vrećicu pričalicu" u kojoj se nalaze slikovnice za djecu i knjige za roditelje koje govore o odgoju djece, a koja svaka dva tjedna putuje u novu obitelj na zajedničko čitanje. )vana Maršić Zečević iz Općinske narodne knjižnice Drenovci predstavila je program "Kad se male ruke slože" koji je namijenjen kvalitetnom provođenju slobodnog vremena djece i mladih

u knjižnici. Aktivnosti obuhvaćene programom provode se samostalno i u suradnji s članovima udruga, osnovnih škola, samostalnim umjetnicima te književnicima za djecu i mlade. Ciljevi predviđeni ovim programom obrazovnog su, kreativnog i zabavnog karaktera.

Program je namijenjen djeci osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, a odvija se kontinuirano, tijekom cijele godine. Kroz riječ i sliku dala nam je prikaz rada Dječjeg odjela Gradske knjižnice i čitaonice Duga Resa, ravnateljica knjižnice, Mirjana Bašić. )znijela je neke

od programa i događanja za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi. O Maloj pričaonici

Dječjeg odjela Gradske knjižnice Slavonski brod doznali smo od kolegice Ružice Bobovečki.

Pričaonica se provodi s ciljem promicanja pričanja bajki i priča za djecu od četiri do sedam

godina starosti, podizanja svijesti o važnosti priče u životu djeteta, razvoja aktivnog slušanja te

praćenja slijeda događaja, razvoja verbalno – kognitivnih sposobnosti kod djece. Kratki prikaz organizacije i rada Dječjeg odjela Kantonalne i univerzitetske biblioteke Bihać iznijela je

kolegica Mirela Midžić, izdvojivši neke od značajnih aktivnosti i događanja. )stakla je kako Dječji odjel razvija dobru suradnju s vrtićima, školama, izdavačima i kulturnim ustanovama,

organizira znanstveno – popularna predavanja, susrete s književnicima i predstavljanja novih

knjiga te kreativne dječje radionice za različite uzraste. Priprema, pozor...kazalište! – projekt je

86

VAŠTUKA


269 broj bibliografske jedinice knjižnice S. S. Kranjčevića o kojem su govorile kolegice )rena Bekić i Petra Dolanjski. Trodijelna

struktura manifestacije u čijem je središtu smotra dječjih kazališnih grupa, obuhvaća radionice

za djecu i odrasle te razradu godišnje teme u formi okruglog stola. Posebna pozornost pridaje se

uključivanju djece iz osjetljivih društvenih skupina. Projekt zagovara kulturne sadržaje

dostupne svima, kroz razvoj inkluzivno – participativnih modela i dovođenje umjetnosti u javne i otvorene prostore. Na taj način knjižnica djeluje u smjeru socijalizacije i integracije. Knjižnica

kao mala scena našeg kvarta – naziv je izlaganja kolegice Keti Krpan iz Knjižnice Selčina

Knjižnice grada Zagreba koja je istakla veliki značaj knjižnice kao informativnog, kulturnog,

edukativnog i društveno – zabavnog središta. Najveći značaj knjižnice je u njenim bogatim programima i sadržajima koji privlače djecu. Posebno je istakla Prvoškolsku radionicu koja je osmišljena paralelno s akcijom besplatnog upisa prvašića, s ciljem da ih zainteresira i zadrži

kroz za njih pripremljene zabavno – edukativne sadržaje. U knjižnici je godinama aktivna i

dramsko – lutkarska grupa koja okuplja zainteresiranu djecu željnu igre, druženja i zabave. Iz svega izloženog na stručnom skupu, možemo zaključiti da su ostvareni i njegovi glavni ciljevi a to su razmjena znanja, iskustava i ideja predavača, dječjih knjižničara i stručnih suradnika o

značaju dječjih knjižnica u zajednici sa svrhom što kvalitetnije socijalizacije djece i mladih. Prikazani su oblici i načini suradnje dječje knjižnice s ostalim stručnjacima koji se bave djecom učitelji, logopedi, pedijatri, pedagozi, psiholozi... u socijalizaciji djece, posebno u

radu s djecom s poteškoćama u razvoju. )zlaganjima je posebno naglašena važnost čitanja od najranije dobi kroz uključivanje u nacionalne manifestacije i kampanje za poticanje čitanja i

razvijanja pismenosti. )staknuta je važnost kvalitetne suradnje kulturnih i odgojnoobrazovnih ustanova u kontekstu ranoga odgoja. Na skupu je ostvarena i međunarodna suradnja s inozemnim stručnjacima kroz prikaz modela rada dječjih knjižnica u susjednim državama. )staknuta je i velika uloga knjižničara kao kompetentnih stručnjaka za rad s djecom i knjižnice kao javne ustanove te njihova prepoznatljivost u lokalnoj zajednici. Literatura

Arhiva iz Zavičajne zbirke Gradske knjižnice )van Goran Kovačić Karlovac

Dječja knjižnica za novo tisućljeće: zbornik/ priredila Ranka Javor. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 2001. VAŠTUKA

87


269 broj bibliografske jedinice IFLA – ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz ) Barbara Gubbin. Zagreb: (rvatsko knjižničarsko društvo, .

Knjižnice: kamo ) kako dalje? : knjižnice ) očuvanje kulturne baštine, knjižnice bez granica: digitalni repozitoriji, knjižnični softver: zbornik radova / uredile Tamara Krajna ) Alisa Martek. Zagreb: (rvatsko knjižničarsko društvo, . Smjernice za knjižnične usluge za bebe ) djecu rane dobi. Zagreb: (rvatsko knjižničarsko društvo, .

Smjernice za knjižnične usluge za mladež: prerađeno izd. Smjernica koje je . objavio Stalni odbor Sekcije knjižnica za djecu ) mladež / priređivači Pat Muller ) )van Chew. Zagreb: (rvatsko knjižničarsko društvo, .

Stropnik, Alka. Knjižnica za nove generacije: virtualni sadržaji ) usluge za mlade. Zagreb: (rvatsko knjižničarsko društvo, .

88

VAŠTUKA


OCJENE I PRIKAZI


270 broj bibliografske jedinice

STROSSMAYER, JOSIP JURAJ. SVE ZA VJERU I DOMOVINU / JOSIP JURAJ STROSSMAYER ; [PRIREDILI MARIN SRAKIĆ, ANKICA LANDEKA]. ĐAKOVO : ĐAKOVAČKO-OSJEČKA NADBISKUPIJA, NADBISKUPSKI ORDINARIJAT : SREDIŠNJA NADBISKUPIJSKA I FAKULTETSKA KNJIŽNICA, 5.

Ankica Landeka Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Knjižnica Katoličkog i bogoslovnog fakulteta u Đakovu knjiznica2@djkbf.hr U znak zahvalnosti i poštovanja prema svome velikom biskupu, koji je svoju

biskupiju „sa granica s Turskom“ i svoje malo Đakovo uveo u središte Europe, Đakovačko-osječka nadbiskupija i Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica

odlučili su prirediti i izdati Strossmayerove korizmene i druge poslanice i okružnice te neke njegove značajnije propovijedi i govore.

Ovo izdanje Korizmene i druge poslanice i okružnice obuhvaća četiri sveska: u ).

svesku objavljene su korizmene i druge poslanice objavljene u Glasniku od 1874. do

1885. godine, na oko 600 stranica; u II. svesku korizmene poslanice objavljene u Glasniku od . do

6. do

. godine, na oko 6

. godine, na oko 6

stranica; ))). svezak sadrži poslanice od

stranica; )V. svezak sadrži Strossmayerove poslanice,

propovijedi, govore i nastupe napisane prije početka izlaženja Glasnika, koje su ostale u rukopisu ili su objavljene u nekim drugim izdanjima. Tu su uvršteni i oni govori koji su

već objavljeni u nekim drugim izdanjima u namjeri da se u jednom izdanju dâ što više uvid u cjelokupni Strossmayerov pisani opus te vrste. Ta četiri sveska dokazuju da tvrdnja Antuna Gustava Matoša: „ Strossmayer ne ostavi, osim nekoliko poslanica i

govora“, nije točna. Zatim, neka javnost prosudi istinitost suda prema kojem:

„Strossmayer je bio čovjek akcije, a ne pera, pa je pisanje bilo tek popratna pojava

njegova djelovanja Košćak “. Tih „nekoliko poslanica i govora“ obuhvaća preko dvije LANDEKA

93


270 broj bibliografske jedinice

tisuće, a možda i tri tisuće stranica, a ostali spisi, govori, pisma, putopisi obuhvaćaju još nekoliko tisuća stranica.

Ovaj opsežan posao zajednički su obavili mons. dr. sc. Marin Srakić, đakovačko-

osječki nadbiskup i metropolit u miru te Ankica Landeka, dipl. teol. i dipl. knjižničar, uz uredničku potporu mons. dr. sc. Vladimira Dugalića.

94

LANDEKA


ČLANCI Sveučilišna matična djelatnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (str. 11-20) Majstorović, Zagorka Povijesni pregled djelovanja Razvojno-matične službe u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek (str. 21-32) Krpeljević, Ljiljana; Svjetlana Mokriš Uloga matične službe Sveučilišne knjižnice Rijeka u izgradnji knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci 2002.-2014. (str. 33-42) Tomljanović, Senka Matična djelatnost sveučilišnih knjižnica u Splitu i Zadru te knjižnica Dubrovačkog sveučilišta (str. 43-54) Dujmović, Dubravka; Matošić, Mirta ; Bogoje, Sofija Matična služba Sveučilišne knjižnice u Puli (str. 55-63) Frančić, Damjana

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 2. okrugli stol: Zavičajni fondovi i zbirke panonskog prostora: u digitalnom okruženju! (str. 67-70) Krpeljević, Ljiljana Izložba crteža Petra Vranjkovića (str. 71-74) Mokriš, Svjetlana Mladi knjižničari u projektu „Škola za Afriku“ (str. 75-80) Perić, Kristina Stručni skup povodom šezdesetog rođendana dječjeg odjel Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac (str. 81-88) Vaštuka, Dubravka

PRIKAZI Strossmayer, Josip Juraj. Sve za vjeru i domovinu / Josip Juraj Strossmayer ; [priredili Marin Srakić, Ankica Landeka]. Đakovo : Đakovačko-osječka nadbiskupija, Nadbiskupski ordinarijat : Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica, 2015. (str. 93-94) Landeka, Ankica


IZDAJE Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema Europska avenija 24 31000 Osijek ISSN 1848-5308 ZA IZDAVAČA Marina Vinaj ~ Muzej Slavonije Osijek UREDNIŠTVO Renata Bošnjaković ~ Zavičajni muzej Našice Marija Erl Šafar ~ Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Merien Hadrović ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Sanda Hasenay ~ Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Dragutin Katalenac ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Ivana Knežević ~Muzej Slavonije Osijek Svjetlana Mokriš ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Kornelija Petr Balog ~ Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Marina Vinaj ~ Muzej Slavonije Osijek

GLAVNI UREDNIK Svjetlana Mokriš ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek UREDNIK MREŽNOG IZDANJA / PRIPREMA Merien Hadrović ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek JEZIČNO UREDIO Siniša Petković ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek


Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2016./1  

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2016./1 UDK 02 ISSN 1331-145X Godina XX. (2016.) 1 OSIJEK

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2016./1  

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2016./1 UDK 02 ISSN 1331-145X Godina XX. (2016.) 1 OSIJEK

Profile for dksbs
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded