__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

UDK 02 ISSN 1331-145X (2009/2010) OSIJEK GODINA XIII/XIV. BROJ 1/2

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije i baranje


DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije i baranje

Godina / Year XIII/XIV (2009/2010). Broj / No. 1/2

OSIJEK, 2012.


Riječ urednice

U uvodnoj riječi prvoga broja Knjižničarstva 1997. godine rečeno je: „Razvijanje i njegovanje (samo)svijesti o značaju i dignitetu vlastite struke, rad na njenom stalnom stručnom uobličavanju i neprekidnom razvitku, jedan je od temeljnih naloga svake, pa tako i knjižnične djelatnosti. U razvoju samosvijesti struke o sebi izniman značaj zauzima i način predstavljanja struke stručnoj i široj javnosti.“ Časopis Knjižničarstvo s podnaslovom Glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje, nastao je kao rezultat višegodišnjih htijenja, nastojanja i pregnuća mnogobrojnih članova Društva knjižničara Slavonije i Baranje za pokretanjem i izdavanjem stručnog časopisa kao mjesta, tribine vlastitog predstavljanja, upoznavanja knjižnične, ali i šire zajednice s vlastitim aktivnostima, ali i novim saznanjima i vještinama vezanima uz knjižničarstvo. Tijekom godina njegova izlaženja susretali smo se s mnogobrojnim problemima. Usprkos tome, od 1997. godine do danas izašlo je 10 brojeva časopisa. Velik broj problema i nadalje je ostao, kao i težnja knjižničarske zajednice da svoju struku predstavi široj društvenoj zajednici. Suočeni sa značajnim financijskim problemima i vođeni željom za osuvremenjivanjem našeg časopisa odlučili smo da nadalje časopis Knjižničarstvo izlazi u elektroničkoj inačici, nadajući se boljim vremenima i ponovnom izlaženju, kako u elektroničkom, tako i u papirnom obliku. Prvi elektronički broj Knjižničarstva (god. 1314, br. ½ (2009-2010) u potpunosti je elektronički. Arhivski brojevi pojavljivat će se u elektroničkom obliku sukladno mogućnostima. Časopis Knjižničarstvo i nadalje je zamišljen kao stručno/znanstveni časopis koji nije lokalno/regionalno ograničen; poželjni su stručni i znanstveni članci s iskustvima, istraživanjima, programima i projektima iz drugih sredina, tj. s područja cijele Hrvatske. Sadržajno, on pokriva teme informacijskih znanosti (informacijskih sustava i informatologije, komunikologije, knjižničarstva, muzeologije, arhivistike, leksikografije i enciklopedistike) te kulturološke teme – stručnih i znanstvenih područja među kojima su danas granice sve propusnije. U koncepciji časopisa došlo je do neznatnih izmjena. Časopis čine stručno-znanstveni i obavijesni dio. Stručno-znanstveni dio sastoji se od sljedećih stalnih rubrika: Članci, O slavonsko-baranjskim knjižnicama, Vijesti iz knjižnica, Ocjene i prikazi i Osobne vijesti. Namjera nam je izdavati i tematske brojeve – posvećene pojedinim sadržajima koje časopis pokriva ili pak one koji će okupljati izlaganja predstavljena na stručnim i znanstvenim skupovima. Časopis će izlaziti dva puta godišnje – u proljeće i u jesen. Časopis je opremljen bibliografijom, predmetnim kazalom i kazalom autora. Kvaliteta tekstova te stručna i znanstvena izvrsnost od sljedećeg broja (god. 15-16, br. ½ (2011-2012) bit će osigurani sustavom dvostruke anonimnosti recenzentskog postupka. Ovisno o prilikama recenzenti mogu biti i inozemni. Kategoriju rada (izvorni znanstveni članak, prethodno priopćenje ili znanstvena bilješka, pregledni članak, izlaganje sa znanstvenih skupova, pozvani rad, stručni članak, stručni prikaz, itd.) predlažu recenzenti, a konačnu odluku donosi Uredništvo.


Prvi elektronički broj Knjižničarstva (god. 13-14, br. ½ (2009-2010) donosi članak Svjetlane Mokriš i Sande Hasenay Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje od 1997. do elektroničke inačice. U nastavku slijede članci Znanstvenog kolokvija Razgovor s povodom, organiziranog povodom 50 godina rada i 70 godina života mr. sc. Vere Erl, održanog 29. listopada 2010. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, u organizaciji vinkovačke Knjižnice i Društva knjižničara Slavonije i Baranje Osijek. Uvodnu riječ dala je Emilija Pezer. O životu i radu mr. sc. Vere Erl tijekom protoka vremena, govorili su njeni suradnici, kolegice i kolege, studenti, prijatelji, poznavatelji njenog plodonosnog rada, a u ovom broju Knjižničarstva objavljeni su tekstovi Vladimira Rema, Ljube Radman, Emilije Pezer, Gorana Rema, Kornelije Petr Balog, Marine Vinaj i Klaudije Ladan. U obavijesnom dijelu Marijana Špoljarić prikazala je knjigu Veronike Čelić-Tica i Jelice Leščić Katalogizacija za školske knjižnice : priručnik, a Ksenija Kesegi-Krstin i Ivica Nikić dali su kratak prikaz XXIV. Proljetne škole školskih knjižničara. Novi elektronički broj Knjižničarstva (god. 15-16, br. ½ (2011-2012) namjeravamo izdati u rujnu 2012. godine. Pozivamo Vas da svojim člancima, prikazima i obavijestima pridonesete kontinuiranom izdavanju časopisa Knjižničarstvo. Kako bi se osiguralo pravovremeno izlaženje, molimo Vas da svoje priloge pošaljete na adresu elektroničke pošte Uredništva knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com. Svjesni da smo prilikom oblikovanja nove elektroničke inačice Knjižničarstva vjerojatno učinili i neke propuste, molimo Vas da nam svojim primjedbama i sugestijama ukažete na njih i pomognete pri oblikovanju novog broja. Dr. sc. Svjetlana Mokriš, viša knjižničarka


ÄŒLANCI


185 broj bibliografske jedinice

Svjetlana Mokriš Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

Sanda Hasenay Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

KNJIŽNIČARSTVO: GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE

Librarianship: Herald of Slavonia and Baranya Librarians Association from 1997. to electronic version

Sažetak Osnovni je motiv objavljivanja znanstvenih i stručnih radova što šira diseminacija autorovih spoznaja i dostignuća, o kojima u najvećoj mjeri ovisi njegov status, ugled i priznanje u znanstvenim i stručnim krugovima. Razvoj interneta i ostalih mehanizama izravnog izdavanja stvara novu paradigmu u znanstvenoj i stručnoj komunikaciji. Povećava se broj članaka koji se postupno pretvaraju u elektroničke inačice. U ovome radu prate se faze u osmišljavanju i oblikovanju stručno-znanstvenog časopisa Knjižničarstvo, od trenutka donošenja odluke o njegovom objavljivanju, prvo u papirnom, a potom i u elektroničkom obliku. Ključne riječi: časopis, elektronička inačica, Knjižničarstvo Abstract Scientific and research papers are published primarily to disseminate author's knowledge and achievements. His status and reputation in scientific and professional community depends highly on published papers. Development of Internet and direct publishing mechanisms created new paradigm in scientific and professional communication. Large number of journals nowadays is published electronically. The aim of this paper is to analyze phases in creating and developing professional and scientific journal Librarianship from its beginnings when it was published only on paper until today when it is published electronically. Key words: journal, electronic version, Librarianship MOKRIŠ, SVJETLANA / HASENAY, SANDA: KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE

9


185 broj bibliografske jedinice

1. Uvodno Primarna uloga znanstvenih i stručnih časopisa jest prenijeti pouzdane, recenzirane rezultate znanstvenoga istraživanja što širem krugu mogućih korisnika.1 Prema Šemberu znanstvene informacije u suvremenom poimanju znanosti nisu relevantne ako nisu odmah objavljene i tako stavljene na uvid znanstvenoj zajednici. Na taj se način one mogu provjeriti, vrjednovati, i ono najvažnije, koristiti za daljnja istraživanja.2 Znanstvena i stručna zajednica smatraju elektroničke publikacije načinom da se poveća njihova vidljivost, olakša komunikacija među znanstvenicima i stručnjacima, ubrza razvoj znanosti i pojedinih struka te šire rezultati znanstvenih i stručnih istraživanja, koji se smatraju zajedničkim nasljeđem čovječanstva. U Kriterijima o novčanoj potpori znanstveno-izdavačkoj djelatnosti Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja iz 2011. časopisom se smatra „serijska publikacija otvorenog tipa, koja izlazi barem jedanput godišnje u papirnatom ili elektroničkom obliku, u uzastopnim dijelovima, s brojčanim i kronološkim oznakama i namjerom trajnog izlaženja. Časopisi su svrstani u sljedeće skupine: znanstveni i znanstveno-stručni časopisi, časopisi namijenjeni promicanju znanosti.“3 Sukladno navedenom, vidimo da su znanstvenoj i stručnoj zajednici danas jednako relevantni, kako papirni, tako i elektronički časopisi. U različitim izvorima nailazi se na različite definicije elektroničkih časopisa te se u ovome radu navode samo neke od njih: • elektronički časopis serijska je publikacija koja je dostupna kao pojedinačan naslov putem elektroničkog medija, tipično putem www-a4; • elektronički časopis - napravljen u elektroničkom mediju i koji je dostupan jedino u tom mediju5; 1

Open Society Institute. Guide to Business Planning for Launching a New Open Access Journal. Edition 2, July2003. URL: http://www.soros.org/openaccess/oajguides/business_planning.pdf (2011-06-01) 2 Šember, Marijan. Vrjednovanje biomedicinskih časopisa u otvorenom pristupu s pomoću citatnih pokazatelja : magistarski rad. Zagreb, (2007), str. 4. Dostupno na: http://medlib.mef.hr/296/01/Sember_mag_mef.pdf (2011-06-01) 3 Kriteriji o novčanoj potpori znanstveno-izdavačkoj djelatnosti (znanstvenim i znanstveno-stručnim časopisima i časopisima za promicanje znanosti). Dostupno na: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11124&sec=2127 (2011-06-01) 4 Rich, Linda A. ; Rabine, Julie L. How libraries are providing access to electronic serials : A survey of academic library web sites. // Serials Review, 25, 2(1999), str. 35 5 Langschied, L. The Changing Shape of the Electronic Journal. // Serials Review, 17, 3(1991), str. 7. Dostupno na:http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=17c2e3ab-3941-4617-b503b7f8323ba630%40sessionmgr115&vid=1&hid=113&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=f 5h&AN=9610293391 (2011-06-15)

10

MOKRIŠ, SVJETLANA / HASENAY, SANDA: KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE


185 broj bibliografske jedinice

• časopis dostupan isključivo putem mreže, bez obzira na to postoji li samo u elektroničkom obliku ili je elektronička inačica tiskanog časopisa6; • elektroničke publikacije su programski sadržaji koje fizičke ili pravne osobe prenose putem informacijsko-komunikacijskih veza na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg.7 Razlika između elektroničkog i tiskanog časopisa je u tome što je elektronički časopis organiziran kao baza podataka, što znači da je svaki članak koji se nalazi u časopisu opisan setom podatka (autor, naziv časopisa, ISSN broj, stranica, ustanova autora itd.), što olakšava njihovo pretraživanje i listanje.8

2. Papirna inačica Knjižničarstva Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje (ISSN 1331-145X) stručni je časopis u kojem se objavljuju originalni stručni i znanstveni radovi s područja knjižničarstva s temama zanimljivim za širi krug knjižničnih djelatnika i stručnjaka. Časopis se sastoji iz dva dijela: stručni dio i obavijesni dio. Stručni dio časopisa nije lokalno/regionalno ograničen, poželjni su stručni članci s iskustvima, istraživanjima, programima i projektima iz drugih sredina, tj. s područja čitave Hrvatske. Na samom početku izlaženja časopisa obavijesni dio sastojao se od nekoliko stalnih rubrika: Iz povijesti

slavonsko-baranjskog

knjižničarstva,

Predstavljamo

slavonsko-baranjske

knjižnice, Prilozi za bibliografiju Slavonije i Baranje, Ocjene i prikazi, Vijesti iz knjižnica, Kronologija događaja, Osobne vijesti. Časopis je počeo izlaziti 1997. godine. Tijekom izlaženja izmijenili su se brojni članovi uredništva 9 i tri glavna urednika: Dragutin Katalenac (1997.-2000.), Silva Pavlinić (2003.-2004.) te Marina Vinaj (2005./2006. – 2007./2008.).

Stručni dio časopisa Knjižničarstvo

6

Konjević, S. ; Pažur, Ivana. Korištenje i prihvaćanje elektroničkih časopisa : istraživanje korisnika knjižnice Instituta „Ruđer Bošković“. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 45, 3-4(2002), str. 170. 7 Pravilnik o sadržaju prijave te sadržaju i načinu vođenja očevidnika nakladnika elektroničkih publikacija. Dostupno na: http://www.e-mediji.hr/zakoni/Ocevidnik.pdf. (2011-06-15) 8 Elektronički časopisi i knjige. Dostupno na: http://www.carnet.hr/tematski/onlinebaze/casopisi.html (2011-06-15) 9 Jasenka Bešlić, Renata Bošnjaković, Andrea Božić, Vera Bulat, Vesna Burić, Marija Erl-Šafar, Galic Sanja, Sanda Hasenay, Kata Ivić, Srećko Jelušić, Dragutin Katalenac, Ivana Knežević, Snježana Laksar, Silva Pavlinić, Kornelija Petr, Emilija Pezer, Ljuba Radman, Jelena Vukelić, Marina Vinaj MOKRIŠ, SVJETLANA / HASENAY, SANDA: KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE

11


185 broj bibliografske jedinice

U stručnom dijelu broj 1 iz 1997. godine donosi izlaganja sa stručnog skupa „Obvezni primjerak u Republici Hrvatskoj : povijest, stanje i problemi, perspektive“, koji je u organizaciji Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Društva knjižničara Slavonije i Baranje, a u povodu 35. godina obaveznog primjerka Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek održan u travnju 1996. godine u Osijeku. Na Skupu su predstavljena četiri izlaganja. U stručnom dijelu objavljena su i dva rada predstavljena na 30. skupštini HBDa u Primoštenu vezana uz srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje knjižničara u Osijeku. Prvi broj posvećen je u cijelosti uspomeni na prof. Mariju Malbašu. U skladu s utvrđenim uređivačkim opredjeljenjem časopisa i broj 2 iz 1997. godine bio je tematski određen te posvećen tada aktualnoj temi integralnom programu za knjižnično poslovanje CROLIST (Croatian Library and Information System) Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb i tvrtke „3A“ Zagreb. U pet izvornih stručnih članaka razmatrali su se različiti problemi primjene CROLIST-a u različitim knjižničnim praksama i na obradi različite građe, razvojnih mogućnosti, otvorenosti međunarodnim standardima, kao i problemi i poteškoće vezane uz ovaj vjerojatno najzastupljeniji i najsporniji hrvatski program za knjižnično poslovanje. U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 1997. u Osijeku je u studenom 1997. godine u organizaciji Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek održan stručni skup pod nazivom: „Ni jedna knjižnica nije otok : narodne knjižnice i njihove mreže“. Cilj ovoga skupa bio je ukazati na značaj povezivanja narodnih knjižnica i stvaranje njihovih mreža na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini te utvrđivanje osnovnih načela, principa i modela povezivanja. Na Skupu je podneseno šest priopćenja koja su u cijelosti objavljena u drugoj godini izlaženja Knjižničarstva, 1998. u broju 1. Drugi broj iz 1998. godine u stručnom dijelu donosi izlaganja održana na Hrvatsko-mađarskoj knjižničnoj konferenciji održanoj u okviru tradicionalnih „Dana Pečuha“ u rujnu 1998. godine. Organizatori ove manifestacije bili su Gradska knjižnica Pečuh, Županijska knjižnica Csorba Győző i Knjižnica Sveučilišta Janusa Panoniusa te udruženje knjižničara Mađarske i Udruženje knjižničara Pečuha i Baranje. Ovaj broj sadrži još dva stručna članka vezana uz izobrazbu korisnika u knjižnicama te suradnju školske knjižnice i dječjeg odjela gradske knjižnice. U trećoj godini izlaženja časopisa, 1999., u broju 1-2 izašla su dva stručna članka – jedan vezan uz ulogu interneta u sveučilišnim knjižnicama, a drugi uz skupni katalog

12

MOKRIŠ, SVJETLANA / HASENAY, SANDA: KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE


185 broj bibliografske jedinice

serijskih publikacija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te izvod iz UDK tablica – skupina 8 s osvrtom o promjenama u UDK. U četvrtoj godini izlaženja časopisa, 2000., u broju 1-2 u stručnom dijelu bilo je riječi o suvremenim sustavima sadržajne obrade te strukturi i korištenju tezaurusa, mogućnosti primjene Benchmarkinga u knjižnicama. U ovome broju pozornost je bila obraćena osobito na rad s djecom i mladima, odnosno ulogu knjižničara u usvajanju znanja kod djece i mladeži te su predstavljene i dvije radionice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek – o ekologiji i dječjem doživljaju pravde i nepravde. Brojevi za 2001. i 2002. godinu nisu izdani. Broj 1-2 iz 2003. godine (sedma godina izlaženja) donosi dva rada – dijelove magistarskih radnji o starim osječkim novinama te o primjeni autorskog prava u knjižnicama. Godina osma, broj 1 iz 2004. godine donosi devet članaka s Hrvatsko-mađarske konferencije održane u Pečuhu u listopadu 2004. godine. Tekstovi su objavljeni dvojezično, na hrvatskom i mađarskom jeziku. Dvobroj za 2005. i 2006. godinu (deveta i deseta godina izlaženja) slijedi koncepciju ranijih brojeva i ideje bivše urednice Silve Pavlinić, kojoj je i posvećen. U stručnom dijelu donio je pristigle radove s 2. Hrvatsko-mađarske konferencije knjižničara održane u Osijeku u listopadu 2006. godine te rad u kojemu se donosi iskustva u obnovi mreže narodnih knjižnica u Istočnoj Slavoniji i Baranji. Broj 1-2 iz 2007./2008. (godina jedanaesta i dvanaesta) donosi niz zanimljivih i korisnih radova. U stručnom dijelu to su radovi sa Stručnog skupa posvećenog Mariji Malbaši, održanog u studenom 2009. u organizaciji Društva knjižničara Slavonije i Baranje i Muzeja Slavonije Osijek. Stručni dio nastavljen je radom o pravnim aspektima javne posudbe u knjižnicama, novom načinu komunikacije u visokoškolskim knjižnicama preko Portala Sveučilišnog knjižničnog sustava, zaštiti knjižničnih zbirki, digitalizaciji građe, čitateljskim interesima mladih te ulozi knjižnice u promicanju čitanja kod mladih.

Obavijesni dio Knjižničarstva U obavijesnom dijelu Knjižničarstva u rubrikama Iz povijesti slavonsko-baranjskog knjižničarstva te Predstavljamo slavonsko-baranjske knjižnice dani su prikazi povijesti i rada brojnih knjižnica u Slavoniji i Baranji – narodne, fakultetske, gimnazijske,

MOKRIŠ, SVJETLANA / HASENAY, SANDA: KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE

13


185 broj bibliografske jedinice

specijalne. Ovom prilikom navode se slijedom pojavljivanja njihovih prikaza u Knjižničarstvu: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Knjižnica Požeške gimnazije, Gradska knjižnica i čitaonica Požega, Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice, Gradska knjižnica Županja, Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, Narodna knjižnica Dalj, Gradska knjižnica Orahovica, Knjižnica i čitaonica u Donjem Miholjcu, Knjižnica Pravnog fakulteta u Osijeku, Knjižnica Muzeja Slavonije – Odjel muzealnih tiskopisa, Knjižnica III. Gimnazije Osijek, Knjižnica umjetničke akademije u Osijeku, Gradska knjižnica i čitaonica Ilok, Knjižnica i čitaonica Arheološkog muzeja u Osijeku te pojedine zbirke u sastavu navedenih knjižnica, primjerice Knjižnica Julija Kempfa kao dio Zavičajne zbirke „Possegana“ Gradske knjižnice i čitaonice požega te legat Viktora D. Sonnenfelda u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. U dijelu Vijesti iz knjižnica, Iz rada društva te Ocjene i prikazi predstavljene su brojne radionice, okrugli stolovi, predavanja i stručni skupovi organizirani u slavonskobaranjskim knjižnicama te u cijeloj Hrvatskoj, a kojima su članovi Društva knjižničara Slavonije i Baranje prisustvovali. Također dani su i brojni prikazi stručne literature, iznimno značajne za knjižničarsku teoriju i praksu. U obavijesnom dijelu dio Prilozi za bibliografiju Slavonije i Baranje izlazio je od 1997. do 2000. godine. U dijelu Osobne vijesti u ime knjižničarske zajednice Slavonije i Baranje čestitali smo brojnim kolegicama i kolegama na stručnom i znanstvenom napredovanju, na zasluženim nagradama i priznanjima. U ovome dijelu opraštali smo se od onih kolegica i kolega koji su nas zauvijek napustili, a svojim su radom ostavili neizbrisiv stručni, znanstveni i ljudski trag.

3.

Elektronička inačica Knjižničarstva Godine 2005. Knjižničarstvo se prvi put pojavljuje u elektroničkom obliku.

Digitalizirani su pojedini članci objavljeni od 1997. do 2003. godine, a za koje su autori dozvolili izdavanje u elektroničkom obliku. Objavljena su 24 članka u PDF obliku. Digitalizirani članci dostupni su na mrežnoj stranici Društva knjižničara Slavonije i Baranje.10 Kasnije izašli brojevi nisu digitalizirani niti objavljivani u elektroničkome obliku. 10

Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje. Dostupno na: http://www.dksb.hr/?id=26&PHPSESSID=aa6cefaa541c3984cbebb743465269f7 (2011-05-30)

14

MOKRIŠ, SVJETLANA / HASENAY, SANDA: KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE


185 broj bibliografske jedinice

Slika br. 1: Naslovnica elektroničke inačice Knjižničarstva11 Nakon dugogodišnjih problema vezanih uz izdavanje časopisa Knjižničarstvo u papirnom obliku došlo se do spoznaje da bi redovitost izlaženja mogla biti postignuta prelaskom na elektronički inačicu. Pri donošenju ove odluke uzeli su se u obzir i određeni nedostaci12 koje elektroničke inačice časopisa još uvijek imaju u odnosu na papirne ekvivalente, no ipak su prevladale prednosti elektroničkog medija.13 Vezano uz elektroničku inačicu, pojavila su se i određena pitanja koja je prije izlaska prvoga broja samo u elektroničkom obliku potrebno razriješiti i definirati. 11

Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje, Dostupno na: http://www.dksb.hr/knjiznicarstvo (2011-05-30) 12 nedostaci arhiviranja (pohrane) digitalnih dokumenata; nedovoljno regulirano pitanje autorskih prava (copyright); upitna vjerodostojnost informacija iz časopisa koji nisu indeksirani; ovisnost o brzoj internetskoj vezi; biranje časopisa prema dostupnosti, a ne prema kvaliteti; problemi u pristupu i sporo učitavanje kao i potrebno predznanje u načinima pretraživanja; dodatna programska podrška (npr. Acrobat Reader): nemogućnost pristupa starijim godištima časopisa. 13 Elektronički časopisi imaju niz prednosti u odnosu na papirne, primjerice brzina objavljivanja i komunikacija među autorima; povezivanje bibliografskih baza podataka i cjelovitih tekstova; širenje dijaloga na daleko veći krug ljudi; autor lako dolazi do svih informacija potrebnih za pripremu rada za objavljivanje u odabranom časopisu; dostupnost povratnih informacija na temelju kojih se mogu donositi zaključci koji će podignuti kvalitetu časopisa i povećati broj čitatelja (odgovarajućim aplikacijama moguće je pratiti posjećenost časopisa); mogućnost upotpunjavanja tekstova slikom, zvukom, video zapisima itd.; manji troškovi (za čitatelje niže cijene pretplate ili besplatan pristup, a za uredništvo manji trošak tiskanja i distribucije); dijelove ili cijele tekstove moguće je preuzeti i snimiti na svoje računalo tako da im se može kasnije pristupiti bez da se bude on-line; dostupnost i mogućnost čitanja na radnom stolu. MOKRIŠ, SVJETLANA / HASENAY, SANDA: KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE

15


185 broj bibliografske jedinice

Dogovoreno je da će pristup elektroničkoj inačici Knjižničarstva biti slobodan14, u arhivskim brojevima digitalizirani će biti samo članci za koje su autori dali autorska prava, da će biti izrađena bibliografija, predmetno kazalo i kazalo autora za arhivske brojeve, da članci koji budu nadalje objavljivani u Knjižničarstvu moraju imati klasifikacijsku oznaku, ključne riječi te sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Nadalje, radovi će biti vrednovani sustavom dvostruke recenzije. Koncepcija samoga časopisa bit će neznatno promijenjena, tj. časopis će imati sljedeće rubrike: Članci, O slavonsko-baranjskim knjižnicama, Prikazi, Osobne vijesti. Predviđeno je da časopis izlazi dva puta godišnje.

4. Zaključno Časopis Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje počeo je izlaziti 1997. godine. Od godine 2005. na mrežnim stranicama Društva knjižničara Slavonije i Baranje moguće je pristupiti elektroničkoj inačici dvadeset i četiri članka objavljena u razdoblju od 1997. do 2000. godine. Usprkos nedostacima koje još uvijek imaju elektronički časopisi, a uvažavajući njihove brojne prednosti, uredništvo časopisa Knjižničarstvo odlučilo je početkom 2012. godine da će novi brojevi ovoga časopisa

14 Pristup elektroničkom časopisu može biti vrlo različit, od potpuno otvorenog pristupa kojeg zagovara sve veći broj znanstvenika kojima je stalo, do toga da njihova znanstvena djelatnost bude što brže i lakše dostupna široj zajednici pa sve do pristupa plaćanjem kojeg najviše zagovaraju nakladnici (vlasnici) različitih komercijalnih baza podataka. Ovdje svakako treba spomenut središnji portal HRČAK koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima ili minimalno bibliografskim podacima i sažecima svojih radova. Osim potpuno otvorenog pristupa časopisima, mogućnosti pristupa mogu još biti: mogućnost slobodnog pristupa sadržajima časopisa i sažecima članaka; mogućnost slobodnog pristupa sadržajima i cjelovitim tekstovima nekih godišta; mogućnost pristupa kroz individualne pretplate (pristup cjelovitim tekstovima pretplaćenih godišta); mogućnost pristupa kroz institucijske pretplate (pristup cjelovitim tekstovima pretplaćenih godišta za sve djelatnike institucije); mogućnost pristupa kroz konzorcijske pretplate (pristup cjelovitim tekstovima pretplaćenih godišta za sve djelatnike institucija-članica konzorcija); mogućnost pristupa kroz besplatne probne pristupe (free trial) pojedinačnim časopisima ili svim časopisima nekog izdavača; mogućnost pristupa kroz plaćanje za svaki članak pojedinačno(pay per view). Elektroničkim časopisima može se pristupiti na razne načine, no najčešći načini jesu: preko www-stranica samih časopisa ili izdavača (npr. Croatian Medical Journal); preko baza elektroničkih časopisa koje održavaju izdavači (npr. ScienceDirect, EBSCOhost, Springer LINK, Wiley Interscience...); preko baza koje održavaju knjižnice (npr. EJOL, EZB); preko web kataloga pojedinih knjižnica (npr. NSK, GISKO, …) (WebPAC-a); preko kataloga / popisa tekuće periodike pojedinačnih knjižnica (npr. Popis tekuće periodike Knjižnice IRB-a); preko tematskih portala (npr. HRČAK). U slučaju da je pristup elektroničkim časopisima ograničen, pristup može biti omogućen s pomoću korisničkog imena (eng. login) i zaporke (eng. password) - svakoj instituciji s pravom pristupa dodjeljuju se korisničko ime i zaporka, koje korisnici moraju upisati prije pristupanja e-časopisima ili s pomoću IP adresa - računalo-poslužitelj na kojem se nalaze e-časopisi prepoznaje IP adrese računala koja se nalaze unutar institucije koja ima pravo pristupa.

16

MOKRIŠ, SVJETLANA / HASENAY, SANDA: KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE


185 broj bibliografske jedinice

izlaziti samo u elektroničkom obliku. Ovoj odluci pridonijela je i činjenica da su troškovi izdavanja papirne inačice mnogo veći, od izdavanja elektroničke inačice. Pri tome je ostavljena mogućnost da, ukoliko bude moguće, Knjižničarstvo nastavi izlaziti i u papirnom obliku.

Literatura: 1. Elektronički časopisi i knjige. Dostupno na: http://www.carnet.hr/tematski/onlinebaze/casopisi.html (2011-06-15) 2. Langschied, Linda. The Changing Shape of the Electronic Journal. // Serials Review, 17, 3(1991), str. 7–14. Dostupno na: http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=17c2e3ab-3941-4617-b503b7f8323ba630%40sessionmgr115&vid=1&hid=113&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0 ZT1laG9zdC1saXZl#db=f5h&AN=9610293391 (2011-06-15) 3. Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje. Dostupno na: http://www.dksb.hr/?id=26&PHPSESSID=aa6cefaa541c3984cbebb743465269f7 (2011-05-30) 4. Konjević, Sofija ; Pažur, Ivana. Korištenje i prihvaćanje elektroničkih časopisa : istraživanje korisnika knjižnice Instituta „Ruđer Bošković“. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 45, 3-4(2002), str. 170 – 174. 5. Kriteriji o novčanoj potpori znanstveno-izdavačkoj djelatnosti (znanstvenim i znanstveno-stručnim časopisima i časopisima za promicanje znanosti). Dostupno na: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11124&sec=2127 (2011-06-01) 6. Open Society Institute. Guide to Business Planning for Launching a New Open Access Journal. Edition 2, July 2003. Dostupno na: http://www.soros.org/openaccess/oajguides/business_planning.pdf

(2011-06-

01) 7. Šember, Marijan. Vrjednovanje biomedicinskih časopisa u otvorenom pristupu s pomoću citatnih pokazatelja : magistarski rad. Zagreb, 2007. Dostupno na: http://medlib.mef.hr/296/01/Sember_mag_mef.pdf (2011-06-01)

MOKRIŠ, SVJETLANA / HASENAY, SANDA: KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE

17


185 broj bibliografske jedinice

8. Pravilnik o sadržaju prijave te sadržaju i načinu vođenja očevidnika nakladnika elektroničkih

publikacija.

Dostupno

na:

http://www.e-

mediji.hr/zakoni/Ocevidnik.pdf (2011-06-15) 9. Rich, Linda A. ; Rabine, Julie L. The changing access to electronic journals : a survey of academic library websites revisited // Serials review 27, 3/4(2001), str. 35 - 46

18

MOKRIŠ, SVJETLANA / HASENAY, SANDA: KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE OD 1997. DO ELEKTRONIČKE INAČICE


ZNANSTVENI KOLOKVIJ RAZGOVOR S POVODOM, O 50 GODINA RADA I 70 GODINA ŽIVOTA MR. SC. VERE ERL


186 broj bibliografske jedinice

Emilija Pezer Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci

MR. SC. VERA ERL - PEDESET GODINA RADA I SEDAMDESET GODINA ŽIVOTA

Znanstveni kolokvij RAZGOVOR S POVODOM, o 50 godina rada i 70 godina života mr. sc. VERE ERL, održan je 29. listopada 2010. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, u organizaciji vinkovačke Knjižnice i Društva knjižničara Slavonije i Baranje Osijek. O životu i radu mr. sc. Vere Erl tijekom protoka vremena, govorili su njeni suradnici, kolegice i kolege, studenti, prijatelji, poznavatelji njenog plodonosnog rada… Pozdravne su riječi

uputile domaćice ovoga skupa: Emilija Pezer, ravnateljica

vinkovačke Knjižnice u kojoj je mr. sc. Vera Erl započela svoj radni staž

i Marina Vinaj,

predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje Osijek, čija je članica mr. sc. Vera Erl od samog osnutka.

Vera Erl je rođena 1940. godine u Drenovcima. Gimnaziju je pohađala u Vinkovcima. Završila je studij i poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radni knjižničarski staž započela je u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vinkovci 1959. godine u kojoj je obavljala dužnost direktorice (ravnateljice) od 1966. do 1975, godine. Mr. sc. Erl je tada u vinkovačkoj Knjižnici osnovala Studijski odjel, organizirala otkup i obradu rukopisa slavonskih književnika Josipa Kozarca, Vladimira Kovačića i Joze Ivakića i pokrenula čitav niz aktivnosti. To je bilo razdoblje bogatog, kontinuiranog i samostalnog kulturnog rada. Knjižnica je postala okupljalište kulturne, intelektualne elite u Gradu na Bosutu. Razgovori, druženja razmjenjivanje mišljenja o literaturi, slikarstvu, kazalištu, kulturi uopće, vodili su se s brojnim suradnicima. Aktivnost Knjižnice se razvijala, širila i obogaćivala sadržajno, organizacijski i kadrovski. Mr. sc. Vera Erl je uvijek isticala kako su najveća vrijednost u njenom radu bili njeni suradnici, a u tekstu Vinkovačka knjižnica zapamćena u sjećanjima koji je napisala za knjigu sjećanja Vinkovačka knjižnica iz pera i duše, zapisala je: U ovu sam našu Knjižnicu uvijek ulazila s osmjehom na licu, nisam ju smatrala radnim mjestom nego radom koji me veseli.

Na Znanstvenom su kolokviju o stručnom i radnom doprinosu mr. sc. Vere Erl govorili:

PEZER, EMILIJA: MR. SC. VERA ERL - PEDESET GODINA RADA I SEDAMDESET GODINA ŽIVOTA

21


186 broj bibliografske jedinice

-

prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić i prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, gosti s Odsjeka informacijskih znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu,

-

književnik Vladimir Rem, prof., Slavonski Brod, dugogodišnji vinkovački suradnik,

-

mr. sc. Ljubica Radman, Osijek, također dugogodišnja stručna suradnica i kolegica,

-

mr. sc. Marina Vinaj iz Knjižnice Muzeja Slavonije u Osijeku,

-

izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog, profesorica na Studiju informatologije Filozofskoga fakulteta u Osijeku, kojoj je mentorica bila mr. sc. Erl, a u čijem su bloku sudjelovali bivši studenti, a današnji zaposlenici u knjižnicama u Vinkovcima i Osijeku. U ime devet dipl. knjižničara iz Vinkovaca govorila je Klaudija Ladan i bila je

prezentacija osječkih

studenata, -

Goran Pavlović, dipl. knjižničar iz Općinske narodne knjižnice i čitaonice Drenovci,

-

prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica Umjetničke akademije u Osijeku, ali i profesorica na Filozofskom fakultetu u Osijeku,

-

prof. dr. sc. Goran Rem, Filozofski fakultet u Osijeku,

-

Vlasta Markasović, prof., Vinkovci.

Tijekom dana u Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci pristizali su brojni brzojavi i čestitke, među kojima i od dekanice Filozofskog fakulteta u Osijeku, gospođe dr. sc. Ane Pintarić, koji su

pročitani, kao i brojni darovi koji su te večeri uručeni slavljenici.

Predsjednik udruge Vinkovački šokačkir rodovi, gospodin Zvonimir Liščić, podario je slavljenicu izvornim, autohtonim darovima, jer je zaslužna i za promicanje šokačke tradicije i predsjednica je Šokačke grane u Osijeku. Naravno, večer je i završila slavljenički u Art kavani, koja se nalazi u zgradi Gradskog muzeja Vinkovci, uz prigodan domjenak i tamburaški sastav Đeram.

22

PEZER, EMILIJA: MR. SC. VERA ERL - PEDESET GODINA RADA I SEDAMDESET GODINA ŽIVOTA


187 broj bibliografske jedinice

Vladimir Rem

VERA ERL I VINKOVAČKA KNJIŽNICA

Kada je riječ o Veri (Vuković) Erl, riječ je u prvom redu i prije svega o Vinkovcima, o kulturnom životu te Bognerove prijestolnice Šokadije. Jer, s događanjima u vinkovačkoj kulturi u rasponu od kraja 50-ih do sredine 70-ih godina prošloga stoljeća najuže je vezano djelovanje Vere (Vuković) Erl, isprva bibliotekarke, a potom (od 1966. do 1975.) čelne osobe Narodne knjižnice i čitaonice u Vinkovcima. Upoznao sam Veru upravo te 1966. godine, ujesen, dakle godinu dana prije moga doseljenja u Vinkovce, u kojima ću s protokom vremena omeđenog razdobljem 1967. – 1992. naći svoj drugi duhovni zavičaj. Vinkovcima, tome drevnom bosutskom ljepotanu, već pomalo smežuranom pod teretom prohujalih stoljeća s jedne, a nabujalom suvremenom urbanom šokačkom središtu s druge strane, počeo sam se diviti već od prvog dolaska u tu nekadašnju, kako bi rekao Joza Ivakić, graničarsku varoš u kojoj se skupilo sve ono što karakterizira Slavoniju i Slavonca. A taj moj prvi posjet Vinkovcima zbio se one već daleke 1957. kada sam nazočio promociji zbirke pjesama Utaman Miroslava S. Mađera (s kojim me vežu zajednički književni početci). Zaokupljen sam bio tim gradom ne samo zbog njegovih književnih velikana, Josipa i Ivana Kozarca, nego i zbog literarnog fenomena Vinkovaca uopće, tog još uvijek nedovoljno istraženog fenomena na relaciji Reljković – Mađer ili, bolje rečeno, na relaciji dva Reljkovića i dva Mađera. A prisjećam se i danas odbjeglih mojih studentskih godina kada sam, u mnogim prilikama do kasno u noć upravo s Mađerom, slušao kazivanja Vladimira Kovačića. Ustvari, bila su to prava predavanja, ti nostalgični monolozi Kovačićevi, o gradu koji se – kako bi on govorio – poput nasukane lađe priljubio uz Bosut. Tom, dakle, intimnom zavičajnom uporištu i ishodištu Drenovčanke Vere, tome gradu koji me nikad ne ostavlja ravnodušnim, posvetio sam mnoge svoje stranice, a i danas

REM, VLADIMIR: VERA ERL I VINKOVAČKA KNJIŽNICA

23


187 broj bibliografske jedinice

uvijek rado dolazim u to Verino okrilje vinkovačkih veduta, privijajući se, da tako kažem, uz njihove barokne korijene, uz sjetni Kopićev bosutski krajolik. Tako sam doživio Vinkovce pred više od pola stoljeća, a dobro se sjećam i tih rujanskih dana 1966. Bila je to godina kada su se održavale prve Vinkovačke jeseni, a mene je Diko Švagelj pozvao da sudjelujem na simpoziju Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti, koji je bio organiziran u povodu 100. obljetnice JAZU-a, te 200. obljetnice srednjeg školstva, odnosno Gimnazije u Vinkovcima. Govorio sam o ulozi obitelji Brlić u hrvatskoj kulturi, a skupu je tada predsjedao dr. Ljudevit Jonke, koji je meni, kao i Mađeru i Jelčiću (koji su također bili sudionici ovoga simpozija), bio profesor na fakultetu. Nas trojica smo zajedno nazočili otvorenju izložbe o životu i djelu Josipa Kozarca u vinkovačkoj knjižnici, i tom prilikom upoznao sam Veru, koja je bila organizator ove izložbe u povodu 60. obljetnice smrti velikog pisca, jednog od najprepoznatljivijih književnih simbola Vinkovaca. Poslije književnog mitinga koji je bio upriličen na improviziranoj pozornici ispred Gradskog muzeja, a na kojemu smo, uz Dobrišu Cesarića i Gustava Krkleca, svoje stihove čitali Tomičić, Mađer i ja, Vera nas je pozvala na čašicu pića i razgovora, pa smo tako proslavili i njezino imenovanje direktoricom Narodne knjižnice i čitaonice u Vinkovcima. Otada, a napose nakon mog izbora za direktora vinkovačkog kazališta, druženje s Verom postalo je gotovo svakodnevno. U početku smo se obvezno susretali na sastancima tzv. Koordinacije rada kulturnih ustanova, a potom dolazi do višeslojne suradnje. To desetljeće, koje ću ovom prigodom uvjetno nazvati Verinim razdobljem u povijesti vinkovačke knjižnice, karakteristično je po nizu novih oblika kulturnog života u gradu na Bosutu. Osim već spomenutih Vinkovačkih jeseni, koje će se od lokalne priredbe inspirirane nastojanjem da se otkriva i njeguje zavičajni folklor, s vremenom razviti u manifestaciju tradicijske kulture regionalnih, pa i nacionalnih razmjera, dva ključna događaja u tome razdoblju su: osnivanje Galerije likovnih umjetnosti (1966.) i Centra za znanstveni rad (1969.). Za Knjižnicu to je razdoblje značajno po veoma intenzivnim nastojanjima u sferi kulturnih komunikacija. Formiran je Dječji odjel Knjižnice, u okviru kojega se ustanovljuje kao stalna priredba Pionirski petak (gostuju: Gustav Krklec, Stjepan Jakševac, Ratko Zvrko, France Bevk, Mira Alečković, Mladen Kušec, Anđelka Martić, Dragutin Horkić, Zvonimir Balog). Zatim se osniva Klub čitalaca, pa Diskoteka (za

24

REM, VLADIMIR: VERA ERL I VINKOVAČKA KNJIŽNICA


187 broj bibliografske jedinice

ljubitelje ozbiljne glazbe), a uz čitaonicu klasičnog tipa s dnevnim tiskom i časopisima, otvara se Studijska čitaonica. Posebna pažnja posvećuje se književnim večerima i predavanjima, a tu bih istaknuo činjenicu da se naročito vodilo računa o predstavljanju novih knjiga domaćih autora: Švagelja, Mađera, Tomičića, Grigića, Mesingera, Šnajdera. Upriličuju se i izložbe o zavičajnim piscima (Matija Antun Reljković, Josip Kosor, Joza Ivakić, Slavko Mađer, Vladimir Kovačić), koje priređuju domaći kulturni akteri D. Švagelj, B. Mesinger i, kao gost, D. Jelčić. I pored Galerije, koja je započela s radom na početku ovoga razdoblja, Knjižnica se u to vrijeme pojavljuje i kao povremeni likovni salon. Tu bih posebno izdvojio dvije skupne izložbe: jednu s radovima trojice najistaknutijih suvremenih vinkovačkih slikara: Antuna Babića, Bože Kopića i Joze Matakovića, izložbu za koju bi se moglo reći da je bila vinkovački lokalni likovni bijenale, i drugu na kojoj su bili izloženi radovi četiriju Vinkovčanki: Zlate Krmpotić, Đurđe Zaluški-Haramija, Katarine Michieli-Zanić i Nade Pivac. Ove podatke dopunit ćemo dvjema velikim izložbama o dvadeset pet, odnosno trideset godina lokalne izdavačke djelatnosti, s katalozima u kojima je prikazano vinkovačko izdavaštvo poslije Drugoga svjetskog rata. Ovdje se ne može izostaviti ni Izložba rukopisa i rariteta (otkupljeni rukopisi Josipa Kozarca i drugih zavičajnih pisaca). Ovo razdoblje aktivnosti Narodne knjižnice i čitaonice u Vinkovcima odlikuje se, dakle, organizacijom raznovrsnih obrazovnih i inih djelotvornih oblika, što je ujedno diktiralo i nabavnu politiku, tj. obnovu i proširenje knjižnog fonda. Tako su u to vrijeme npr. glavninu korisnika fonda čitaonice činili, pored učenika, upravo građani raznih uzrasta i profila. Predavanja o piscima ili pisci uživo nerijetko su bili poticaj za čitanje knjiga. Posebno mi je ostao u pamćenju slučaj s Mirkom Jirsakom. Kada je njegova lirska novela Bežika objavljena u osječkoj Reviji, Vera je na moj prijedlog pozvala toga književnika, već poznatog Vinkovčanima po pjesmama koje je čitao u više navrata, da u okviru Mjeseca knjige (1971.) nastupi s ovom svojom prozom na priredbi u Knjižnici. Dvorana je, sjećam se, bila prepuna. Velika zasluga za organizaciju svih ovih sadržaja pripada dakako Veri, koja se zaista entuzijastički zalagala za širenje kulture pisane riječi u Vinkovcima.

REM, VLADIMIR: VERA ERL I VINKOVAČKA KNJIŽNICA

25


188 broj bibliografske jedinice

Kornelija Petr Balog Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek

OSNUTAK KATEDRE ZA KNJIŽNIČARSTVO, PEDAGOŠKI FAKULTET OSIJEK (ak. god. 1998./1999.)

Odsjek za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu u Osijeku za svoj osnutak treba zahvaliti prvenstveno mr. sc. Veri Erl, dugogodišnjoj voditeljici Knjižnice Pedagoškog fakulteta u Osijeku. Godine 1978. Vera Erl je na poziv uprave novoustrojenog Pedagoškog fakulteta u njegovu Knjižnicu iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek došla s prijašnjim iskustvom direktorice Narodne knjižnice i čitaonice Vinkovci. Te 1978. godine Knjižnica Pedagoškog fakulteta dobiva novi tristokvadratni prostor u središtu novoadaptirane zgrade današnjeg Filozofskog fakulteta, što joj kao novoj voditeljici omogućuje preustroj ove Knjižnice.Budući da je kao osoba bila sklona preuzimanju inicijative, a nije se bojala ni riskirati kada je to bilo potrebno, okruženje je te osobine prepoznalo i nudilo joj u pravilu mjesto čelne osobe knjižnica, predsjednice Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, podpredsjednice HBD-a i dr. Voditeljska perspektiva, kao i činjenica da je tijekom svog dugogodišnjeg rada u knjižnicama vrlo dobro upoznala rad i narodnih i visokoškolskih knjižnica, pomogli su joj u organizaciji rada Knjižnice Pedagoškog fakulteta, koja postaje informacijski centar stručnog, znanstvenog i istraživačkog rada. Funkcija koju ova Knjižnica obnaša, kao i zadaće svih knjižnica, potaknuli su je na razmišljanje o potrebi studija knjižničarstva na području istočne Hrvatske. Napominjem, Osijek je u svojoj povijesti i prije osnutka Katedre bilježio postojanje knjižničarske naobrazbe, bez obzira koliko skromne i koliko kratkog vijeka1. Stoga, na njezinu inicijativu, a u organizaciji Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, 15. prosinca 1989. godine održan je dogovor o školovanju knjižničara na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Kako je Društvo bilo svjesno da novi studij neće biti moguće izvoditi bez stručne pomoći 1

Naime, na Pedagoškoj je akademiji od ak. god. 1968./69. do 1976./77. (godine prerastanja u Pedagoški fakultet) na studijskoj grupi Hrvatskog jezika i književnosti postojao i jednosemestralni kolegij knjižničarstva. Taj je kolegij u vremenu u kojem se nudio odslušalo više od 500 studenata. Kasnije se još u ak. god. 1992./93. uspio uvesti jedan jednosemestralni kolegij pod nazivom Informatologija, opet na studiju Hrvatskog jezika i književnosti. Osim na akademskoj, knjižničarska su znanja nuđena i na srednjoškolskoj razini. Nakon 1977. godine srednjoškolski centar CUO Braća Ribar nudi knjižničarska znanja (od šk. god. 1977./78. do 1989./90.) te su tu 254 osobe bile osposobljene za rad u knjižnicama. (Vidi Erl, Vera; Petr, Kornelija. Studij bibliotekarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku: da ili ne? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 39, 1-2(1996), str. 164-165.)

26

PETR BALOG, KORNELIJA: OSNUTAK KATEDRE ZA KNJIŽNIČARSTVO, PEDAGOŠKI FAKULTET OSIJEK (ak. god. 1998./1999.)


188 broj bibliografske jedinice

kolega i izvan Slavonije i Baranje, na sastanak su pozvani, pored predstavnika Pedagoškog fakulteta i Društva bibliotekara Slavonije i Baranje2, i predstavnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku te Zavoda za prosvjetno-pedagošku službu ZO u Osijeku. Nažalost, dalje od ovog sastanka nije se otišlo. Međutim, mr. sc.Vera Erl nije odustajala od ove ideje. Uz podršku i odobrenje uprave Fakulteta 1996. godine, zajedno s Kornelijom Petr, provodi istraživanje među studentima treće i četvrte godine Pedagoškog fakulteta u Osijeku (na odsjecima hrvatskog jezika i književnosti, engleskog i njemačkog jezika i književnosti, razredne nastave, matematike, fizike i informatike) te među učenicima završnih razreda gimnazije iz Osijeka i okolice (Požega, Slavonski Brod, Vinkovci, Našice, Županja, Valpovo, Donji Miholjac i Osijek). Istraživanje je pokazalo da postoji interes za studij te da bi studij, kada bi se osnovao, imao studenata. Rezultati ovog istraživanja prezentirani su članovima Hrvatskog bibliotekarskog društva na njegovoj 30. godišnjoj skupštini u Primoštenu 1996. godine, na kojoj su članovi HKD-a dali svesrdnu podršku pokretanju školovanja knjižničara u Osijeku. Nakon toga uslijedile su pripremne radnje za osnutak nove katedre na Pedagoškom fakultetu. Vera Erl je od uprave Fakulteta dobila podršku te je prionula na izradu plana i programa, odnosno dokumentacije potrebne za pokretanje novog studija. Osim podrške Fakulteta i Sveučilišta J. J. Strossmayera, Vera Erl je veliku pomoć imala i kod kolega s Odsjeka za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Katedra za knjižničarstvo osnovana je ak. god. 1998./1999., a njena prva predsjednica bila je mr. sc. Vera Erl, bibliotečna savjetnica, a vrlo brzo i viši predavač. Početak nije bio jednostavan – prvi su studenti upisani, nastava je krenula, a da je prva i jedina osoba uposlena na Katedri bila upravo njena osnivačica i predsjednica. Godine 1998./1999. upisani su prvi redovni studenti; 1999./2000. prvi izvanredni studenti u Osijeku; 2001./2002. izvanredni dislocirani studij u Zadaru; 2003./2004. dislocirani redovni studij u Vinkovcima. Nastava je prve godine organizirana uz nesebičnu pomoć profesora sa zagrebačke Katedre za bibliotekarstvo (prof. dr. sc. T. Aparac Jelušić, prof. dr. sc. A. Horvat, prof. dr. sc. J. Lasić-Lazić, prof. dr. sc. A. Stipčević) te kolega iz osječkih knjižnica. Nakon prvog semestra, 2000. godine na Katedru dolazi mr. sc. Kornelija Petr, koja je u prvom semestru nastavu, odnosno vježbe, držala kao knjižničarka Pedagoškog fakulteta u Osijeku. Nakon te prve, za organizaciju najteže, godine na Katedru u stalni radni odnos dolaze 2001. godine prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, doc. dr. sc. Srećko Jelušić, te se njihovim dolaskom stvaraju uvjeti za rast i razvoj Katedre koja je danas izrasla u Odsjek za informacijske znanosti koji trenutačno upošljava 17 nastavnika raspoređenih 2

U to je vrijeme Vera Erl bila predsjednica te ujedno i predstavnica Društva bibliotekara na sastanku. PETR BALOG, KORNELIJA: OSNUTAK KATEDRE ZA KNJIŽNIČARSTVO, PEDAGOŠKI FAKULTET OSIJEK (ak. god. 1998./1999.)

27


188 broj bibliografske jedinice

na tri katedre (Katedra za upravljanje knjižnicama i organizaciju informacija, Katedra za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo te Katedra za zaštitu pisane baštine i suradnju baštinskih ustanova), a u osnivanju je i četvrta pod nazivom Katedra za teoriju informacijskih znanosti. Međutim, naš današnji rad i napredovanje ne bi bili mogući da moja prva voditeljica Knjižnice i prva predsjednica Katedre mr. sc.Vera Erl nije bila ustrajna u svojim nastojanjima da se za njena vijeka osnuje Katedra za knjižničarstvo na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.

28

PETR BALOG, KORNELIJA: OSNUTAK KATEDRE ZA KNJIŽNIČARSTVO, PEDAGOŠKI FAKULTET OSIJEK (ak. god. 1998./1999.)


189 broj bibliografske jedinice

Klaudija Ladan Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci

PROF. VERA ERL – ALFA & OMEGA NAŠIH STUDENTSKIH DANA

Priča o knjizi počinje u bogatoj ravnici u južnom dijelu Mezopotamije gdje su Sumerani, jedan od najtajanstvenijih naroda u povijesti čovječanstva, stvorili izvanredno visoku civilizaciju… Ovim je riječima započelo moje prvo predavanje na fakultetu. Kolegij se zvao Povijest knjige i knjižnica, a predavala ga je prof. Vera Erl, koja nam se tada učinila blagom i mudrom, ne znajući da će nam upravo ta blaga i mudra profesorica obilježiti naše studentske dane. Bila nam je profesorica, savjetnica, mama i prijateljica, ali krenimo ispočetka. Studij knjižničarstva, nama dvopredmetnima bio je jedna velika enigma, bar onima koji su ga upisali 2000. godine. Znali smo da ima veze s knjižnicom i knjigama, a svi koji smo bili tamo voljeli smo knjige i knjižnice. Kada smo počeli ići na predavanja prof. Erl, klupko se polako počelo odmatati, a mi smo ulazili u svijet starih naroda, civilizacija, starih pisama i knjižnica. Malo tko od nas danas ne zna tko su bili Sumerani, Feničani ili Asurpanipal i Gutenberg. Naši su se studentski dani izmjenjivali, kao i kolegiji prof. Erl. Dok smo u jednom trenutku bili u dalekoj prošlosti, u društvu Egipćana, Rimljana i Grka, već u drugom smo se morali upoznati s ozbiljnim dijelovima naše buduće profesije kroz kolegij Knjižnično poslovanje i upravljanje. Cijeli smo naš studij slušali kako smo mi budući informatori, a informacije su danas na cijeni. Mi, kao budući knjižničari, trebali bismo biti profesionalni, fleksibilni, tolerantni, inovativni, maštoviti i informacijski pismeni. Ono što nas je naučila prof. Erl kroz niz svojih anegdota tijekom predavanja jest da nikada ne smijemo zaboraviti na onaj ljudski faktor, da mi nismo programirani roboti, nego ljudi od krvi i mesa. Svatko tko od nas traži informaciju samo je čovjek s dobrim ili lošim danom. Naš osmijeh će mu puno pomoći, kao i strpljenje i dobra volja. Svaki je početak težak, ali kada znate da postoji osoba koju možete pitati za savjet, a da vas pri tome neće osuđivati, sve je nekako lakše. Soba 29 bila je naša najčešća destinacija, bila je to soba ispita, konzultacija i idejnih rješenja. Svaki problem, nesuglasice s drugim profesorima, svaki seminar, nejasnoća oko ispita, svoj bi konačni odgovor dobili upravo u toj sobi. Bili mi studenti s

LADAN, KLAUDIJA: PROF. VERA ERL – ALFA & OMEGA NAŠIH STUDENTSKIH DANA

29


189 broj bibliografske jedinice

osječkog fakulteta ili dislociranog studija u Vinkovcima, osoba od povjerenja, naša big Mama bila je prof. Erl. U Gradskoj je knjižnici i čitaonici Vinkovci zaposleno nas devetero koji se možemo pohvaliti da smo bili studenti prof. Erl: Blanka, Gorana, Iva, Kristina, Martina, Tihomir, Vedrana, Željka i ja. Kroz svoj rad, pronašli smo svoje putove i poslanja. Neki od nas istražuju, neki pišu članke, neki su više posvećeni radu s djecom, neki radu s odraslima, neki se još uvijek traže, a mi stariji im pomažemo u tome. Svatko je od nas poseban, s različitim interesima, ali svima nam je jedna stvar zajednička, svi se nadamo da smo kroz svoj rad ispunili očekivanja naše nam drage profesorice. Kada smo u naslov stavili alfa & omega, upravo smo tako i iskreno mislili. Prof. Vera Erl bila je na našem početku, ali i dalje je s nama. Prati nas kroz naš rad te nam na taj način daje podršku i ujedno nas ohrabruje da idemo naprijed, u nove izazove i pobjede. Hvala Vam što ste dio svoje mudrosti i iskustva podijelili s nama. Od srca Vam čestitamo u ime vaših vinkovačkih studenata i ovaj tekst završavamo stihovima Tina Ujevića: Leti ko lišće što vir ga vije, Za let si, dušo stvorena.

30

LADAN, KLAUDIJA: PROF. VERA ERL – ALFA & OMEGA NAŠIH STUDENTSKIH DANA


190 broj bibliografske jedinice

Marina Vinaj Muzej Slavonije Osijek

MARIJA MALBAŠA U KULTURNO-POVIJESNOM ISTRAŽIVANJU MR. SC. VERE ERL

Marija Malbaša – ishodište osječkoga knjižničarstva – otkrivena je i prepoznata te većim dijelom i prezentirana, kako to u podnaslovu projekta Knjižna baština u fondovima hrvatskih knjižnica1 stoji od 2006. godine, u znanstvenom radu mr. sc. Vere Erl. Projektni zadatak, kako ga sama naziva, postao je iznimno značajan istraživački rad koji ime prve stručne knjižničarke u Osijeku te njezinu široku i raznovrsnu stručnu i znanstvenu djelatnost veže uz kulturno-povijesnu priču Osijeka. Marija Malbaša, poznata do nedavno užem knjižničarskom krugu Osijeka i Slavonije, zaslužna je za legitimiranje i prepoznavanje Osijeka kao srednjoeuropskog grada i prevoditelja gospodarskog i kulturno-povijesnog razvoja te s pravom nazvanim Metropola Slavonije, kako to u uvodnom tekstu – Marija Malbaša – godine sjećanja2 navodi mr. sc. Erl. Rođena u Osijeku, školovana u Zagrebu, Beču i Grenoblu, stekavši diplomu iz njemačkog i francuskog jezika i književnosti, Marija Malbaša radila je kao profesorica na Ženskoj realnoj gimnaziji te do mirovine kao knjižničarka u knjižnici Muzeja Slavonije u Osijeku. Vrijedna muzejska knjižnica, posebno obogaćena poslijeratnim prilivom privatnih knjižnica, bogatim stručnim fondom te zavičajnom zbirkom, prerasla je fondom i djelatnošću funkciju priručne muzejske knjižnice te biva prepoznata kao značajna općeznanstvena riznica, u koju redovito navraćaju brojni studenti, stručnjaci i znanstvenici. Upravo je Marija Malbaša, kao prva povjerenica Društva bibliotekara Hrvatske u Osijeku, kako to po prvi puta iznosi mr. sc. Erl, bila i članica Povjerenstva koje je davne 1966.

1

Projekt Ministarstva kulture, voditeljica Jelena Lakuš, Filozofski Fakultet Osijek - Organizacija, interpretacija i očuvanje hrvatske pisane baštine (12.03.2012.) 2 Kolo Matice hrvatske 15(2005), 2. http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/verl (12.03.2012.)

VINAJ, MARINA: MARIJA MALBAŠA U KULTURNO-POVIJESNOM ISTRAŽIVANJU MR. SC. VERE ERL

31


190 broj bibliografske jedinice

godine istaknulo potrebu osnivanja naučne biblioteke u gradu duge kulturne tradicije, fakulteta i instituta. Uz aktivnosti u Društvu bibliotekara, istražena je i aktivnost prof. Malbaše u arheološkom klubu Mursa, kasnije Društvu prijatelja starina Mursa – zaslužnog za poticanje muzejske, galerijske i knjižničarske djelatnosti u Osijeku te Muzejskom društvu Slavonije i Baranje. Nastavljajući svoj rad nakon odlaska u mirovinu u Centru za znanstveni rad JAZU, prof. Malbaša objavljuje kapitalna djela: Povijest tiskarstva u Slavoniji te Osječka bibliografija u dva sveska (1981. i 1985.), zabilježivši cjelokupnu tiskarsko-izdavačku produkciju Osijeka. Tom Bibliografijom, kako navodi mr. sc. Erl, predstavila je život Osijeka od 18. do druge polovice 20. stoljeća i predočila sve manifestacije jedne uže sredine, stoga ona može poslužiti kao putokaz i pomagalo za mnoge pojedinosti i događanja iz političke, ekonomske, kulturne i društvene prošlosti, koju često izostavlja povijest. Zabilježeni su i brojni stručni, znanstveni i prevodilački radovi objavljivani u Vjesniku bibliotekara Hrvatske, Glasniku slavonskih muzeja, Muzeologiji, Glasu Slavonije. Matica hrvatska u svibnju 1990. godine dodjeljuje počasno članstvo prof. Malbaši. Ne znam zna li većina članova Matice hrvatske njezine zasluge za dobivanje počasnog članstva, pita se mr. sc. Erl.u svom radu o Mariji Malbaši3 – pišući o aktivnom djelovanju i članstvu u posljednjem Upravnom odboru prije ukinuća početkom sedamdesetih. Za svoj rad u bibliotekarstvu Marija Malbaša dobila je 1968. godine Kukuljevićevu povelju, najveće priznanje u struci, 1974. godine Diplomu Saveza bibliotekarskih društava Jugoslavije, 1969. godine Spomen-diplomu Gradske knjižnice Osijek te 1976. godine Diplomu počasnog člana Muzejskog društva Slavonije i Baranje i Muzeja Slavonije. Društvo Knjižničara 2006. godine ustanovilo je Povelju Marija Malbaša za izuzetne zasluge u struci. Prvu povelju zasluženo je primila mr. sc. Vera Erl. Znakovita je veza dviju velikih knjižničarki Osijeka. Povelja je tek poveznica predanog i strpljivog znanstvenog rada, beskrajne ljubavi prema struci, ustrajnog zalaganja za kulturni i strukovni boljitak, široke i raznovrsne interese, silnu radnu energiju i optimizam. 3

32

http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/verl (12.03.2012.)

VINAJ, MARINA: MARIJA MALBAŠA U KULTURNO-POVIJESNOM ISTRAŽIVANJU MR. SC. VERE ERL


190 broj bibliografske jedinice

Do sada objavljeni radovi mr. sc. Vere Erl o radu Marije Malbaše: Doprinos Marije Malbaše istraživanju kulturne povijesti Osijeka i Slavonije // Izazovi pisane baštine : zbornik radova u povodu 75-te obljetnice života A. Stipčevića, Osijek: Filozofski fakultet, 2005. Marija Malbaša : godine sjećanja // Kolo Matice hrvatske 15(2005), 2 Kulturno-prosvjetiteljski rad Marije Malbaše : izlaganja na Stručnom skupu posvećenom Mariji Malbaši // Knjižničarstvo 11/12(2007/2008) ukazuju temeljit i opsežan istraživački rad koji će se, zasigurno nastaviti u budućnosti, bogateći tako osječku knjižničarsko-povijesnu priču. Profesorica Malbaša svoje najznačajnije radove zgotovila je u mirovini, napominjući da je tada konačno imala vremena. Stoga, draga profesorice Erl, očekujemo još uistinu mnogo. Hvala!

VINAJ, MARINA: MARIJA MALBAŠA U KULTURNO-POVIJESNOM ISTRAŽIVANJU MR. SC. VERE ERL

33


191 broj bibliografske jedinice

Ljuba Radman

MR. SC. VERA ERL I HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO – DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE

U 50. godišnjem radnom vijeku mr. sc. Vere Erl važno mjesto zauzima njezin rad u stručnoj knjižničarskoj udruzi – Hrvatskom knjižničarskom društvu, odnosno Društvu knjižničara Slavonije i Baranje. Član Hrvatskog knjižničarskog društva postala je 14. XII. 1962. godine, a Društva knjižničara Slavonije i Baranje 21. V. 1975. godine, kada je Društvo osnovano. Tako dugim kontinuiranim članstvom od 48, odnosno 35 godina može se pohvaliti malo članova. I u Društvu knjižničara Slavonije i Baranje i u Hrvatskom knjižničarskom društvu obavljala je niz odgovornih funkcija i za svoj rad dobila najveća priznanja. U Društvu knjižničara Slavonije i Baranje bila je od 1977. do 1981. godine član Upravnog odbora i tajnica Društva, od 1981. do 1983. godine predsjednica Nadzornog odbora, a od 1985. do 1991. godine, u tri mandata, predsjednica Društva. Kao predsjednica Društva uspješno je organizirala 3 skupštine (Beli Manastir, 9. IV. 1987. ; Našice, 31. III. 1989. ; Vukovar, 23. IV. 1991.) i 7 plenuma (Vinkovci, 20. XII. 1985.; Osijek, 5. XII. 1986.; Đakovo, 10. VI. 1987.; Vinkovci, 17. X. 1987.; Osijek, 28. VI. 1988.; Osijek, 26. V. 1989.; Osijek, 24. IV. 1990.). Radi bolje informiranosti članova pokrenula je list Informacije Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, koji je izlazio od 1987. do 1991. godine (7 brojeva). U ovom razdoblju počela je sve veću pozornost posvećivati obrazovanju knjižničara s područja Slavonije i Baranje i ukazivati na mogućnost njihovog školovanja na Pedagoškom fakultetu Osijek, što je postalo njezina trajna preokupacija. O ovom problemu raspravljalo se na 9. plenumu Društva u Osijeku 5. XII. 1986. (Informacija o dodiplomskom studiju i studiju uz rad) i 14. plenumu u Osijeku 24. IV. 1990. (Obavijesti o školovanju bibliotečnih radnika i polaganju stručnih ispita), a 15. XII. 1989. održan je okrugli stol o redovitom školovanju bibliotečnih radnika na Pedagoškom fakultetu Osijek. Raspravi u organizaciji Društva nazočili su: mr. sc. Tatjana Aparac-Gazivoda, Filozofski fakultet Zagreb; predsjednik Hrvatskog bibliotekarskog društva Srećko Jelušić; dekan Pedagoškog fakulteta dr. sc. Jože Pogačnik; Zora Đurđević, Knjižnica Pedagoškog fakulteta; Drago Katalenac i Silva Pavlinić, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek; Mirjana Kolarić, Zavod za prosvjetno-pedagošku

34

RADMAN, LJUBA: MR. SC. VERA ERL I HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO – DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE


191 broj bibliografske jedinice

službu Osijek; mr. sc. Vera Erl, predsjednica, i Jasmina Lovrinčević, tajnica Društva. Zbog nedostatka stručnih kadrova i rata, koji je uskoro izbio, do pokretanja studija knjižničarstva došlo je tek desetak godina kasnije, u rujnu 1998. godine, kada je, zahvaljujući upornom dugogodišnjem zalaganju i radu mr. sc. Vere Erl, konačno ustrojena Katedra za knjižničarstvo na Pedagoškom fakultetu Osijek. Osim u Društvu knjižničara Slavonije i Baranje mr. sc. Vera Erl bila je vrlo aktivna i u Hrvatskom knjižničarskom društvu. Kao predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje bila je član Glavnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva od 1985. do 1991., a od 1987. do 1989. i potpredsjednica. Svoje izvrsne organizacijske sposobnosti iskazala je u priprema 27. redovne skupštine Društva u Dubrovniku 1989. godine umjesto preminule predsjednice mr. sc. Anisje Čečuk. Kao predstavnik Društva bila je član Savjeta za biblioteke Hrvatske i član Sveučilišnog bibliotečnog odbora u Zagrebu od 1989. do 1992. godine, član Komisije za izradu Zakona o knjižnicama i knjižničarstvu pri Ministarstvu prosvjete i kulture RH od 1992. do 1994., član Ocjenjivačkog odbora za dodjeljivanje Kukuljevićeve povelje 1998. godine, član Povjerenstva Hrvatskog knjižničnog vijeća za dodjelu zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika od 2000. do 2010. godine. Mr. sc. Vera Erl objavila je 40-ak radova s područja knjižničarstva među kojima treba posebno izdvojiti one o vinkovačkoj knjižnici, školovanju knjižničara i studiju knjižničarstva na Pedagoškom / Filozofskom fakultetu Osijek te Mariji Malbaši, istaknutoj knjižničarki i autorici Osječke bibliografije, uz čije su ime vezani počeci Društva knjižničara Slavonije i Baranje. Za svoj dugogodišnji uspješan rad u knjižnici (Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci, 1959.-1975.; Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 1975.-1978.; Knjižnica Pedagoškog fakulteta, 1978.-1998.) i Društvu knjižničara (od 1962., odnosno 1975.) mr. sc. Vera Erl promaknuta je 1991. godine u stručno zvanje višeg knjižničara, a 1993. u stručno zvanje knjižničarskog savjetnika. Godine 1996. mr. sc. Vera Erl dobila je Kukuljevićevu povelju, najviše priznanje koje Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje za zasluge na unapređivanju knjižničarske struke, a 2006. godine Povelju Marija Malbaša, koju od te godine dodjeljuje Društvo knjižničara Slavonije i Baranje svojim članovima za dugogodišnji aktivan rad u Društvu i značajne rezultate na unapređivanju i promicanju knjižničarske struke i ugleda Društva. Mr. sc. Vera Erl je zaslužno dobila obje ove nagrade, posebno Povelju Marija Malbaša jer je svojim cjelokupnim radom, a osobito pokretanjem studija knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu Osijek više nego itko drugi doprinijela razvoju i unapređenju knjižničarstva i knjižničarske struke na području Slavonije i Baranje.

RADMAN, LJUBA: MR. SC. VERA ERL I HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO – DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE

35


191 broj bibliografske jedinice

Priznanja za svoj rad na području knjižničarstva mr. sc. Vera Erl dobila je i izvan knjižničarske struke: 1975. godine povodom 100. obljetnice Narodne knjižnice i čitaonice Vinkovci dodijeljen joj je Orden rada sa srebrenom zvijezdom, a 1997. godine odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Svojim dugogodišnjim uspješnim radom na području knjižničarstva mr. sc. Vera Erl uvrstila se među najistaknutije knjižničare i članove Društva knjižničara Slavonije i Baranje i Hrvatskog knjižničarskog društva.

36

RADMAN, LJUBA: MR. SC. VERA ERL I HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO – DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE


192 broj bibliografske jedinice

Goran Rem Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Filozofski fakultet Osijek

ČUDESNI KRAJOLIK JEDNOG KNJIŽNIČARSKOG OSMIJEHA (MALO NE ZNANJE I MALO SJEĆANJE)

Prvo mi je gospođa Vera Erl bila Teta Vera, zatim drugarica Vera, direktorica Vera, pa magistra Erl te napokon nakon puno zajedničkih projekata ali zapravo i u njihovom početku – Vera, bliska suradnica stalno na otvorenim komunikacijama, projektno dragocjena podrška kada smo kolegica Helena Sablić Tomić i ja pisali Tekst slavonske književnosti, knjigu s najmanje dvodijelnom koncepcijom, naime uz povijesni dio tu je i leksikonski u kojemu bez Vere Erl ne bismo daleko odmakli... Sada mi je i, metaforično rečeno, predmet stručnog rada, naime s kolegicom Marinom Vinaj urednikom sam knjige u pripremi, njenih izabranih radova te također i zbornika radova o Verinom radnom opusu. No dakle, prvo mi je gospođa Vera Erl bila Teta Vera. Ja sam bio na rubu teenagerstva, tek sam stigao u Vinkovce a napravio sam, u Brodu, na panku svojega Dede, obruč za prvi vinkovački ulično-dvorišni privatni koš. Teta Veru sam sreo otprilike u dvokoraku tog svojeg dvorišta i dolazila je k nama u goste zajedno s nekim književnicima, sigurno je tu bio i strogo-ludični pjesnik Bogdan Mesinger, za kojega pouzdano znam da tom prilikom nije izgovorio svoju panonističko-cibaleansku hit-pjesmu1:

Začarani neki kraj

Ja znam jedan čudan kraj gdje do rujna traje – maj!

I gdje pored svakog druma uvijek raste neka šuma,

te kraj auta, posred puta, trče jelen i košuta, 1

Vladimir Rem: Zaljubljenici Cibalae, Novosti, Vinkovci 1976., str. 76. REM, GORAN: ČUDESNI KRAJOLIK JEDNOG KNJIŽNIČARSKOG OSMIJEHA (MALO NE ZNANJE I MALO SJEĆANJE)

37


192 broj bibliografske jedinice

i gdje neka čudna rijeka ne da teče – nego čeka.

I čak popu kakvog mora ona nema ni izvora,

makar da je kod utoka veća nego sto potoka.

Kažu da je nevesela, od tokova mrežu splela,

jer u žitu i u raži izgubljeni izvor traži.

Kroz gimnaziju i prve dvije godine fakulteta sam prošao s jednim ključnim neznanjem. Nisam naime, znao da knjižnica može uopće nemati neku knjigu. Sasvim u tom pitanju mlad, naprosto sam, kada god mi je kakva knjiga trebala, za lektirske, zabavne ili malo poslije i studijske razloge, otišao u vinkovačku gradsku knjižnicu, zamolio Tetu Veru, koja je tada bila sve više Drugarica Vera, za knjigu i ona mi je, ili drugarica Maca ili koja je već energična i draga knjižničarica bila na poslu, predavala knjigu, ja bih ju odnio, predugo zadržavao kod sebe, ali opet kad-tad dolazio po sljedeću ili sljedeće. Nisam znao. Uz vinkovačku gradsku knjižnicu, koju je početkom i sredinom tih sedamdesetih vodila Direktorica Vera, nisam znao za mogućnost da knjižnica nema neku knjigu koju trebam. Moj uzrast, doduše, obrazovno ili jednostavno baš samo uzrastno, gledano, za to nije niti brinuo, naime konkretno ja teenager nisam o tome uopće mislio, ali da se može knjige nemati u knjižnici doista nisam nikada tada niti pomislio. Ne znam kako bih to dovoljno jasno istaknuo. Naime, knjižnica je mjesto koje uvijek IMA knjige, samo ih Ja ne trebam sve, mislio sam, ili točnije nisam o tome niti mislio jer je notorno tako. A kada ih trebam – tamo su – u vinkovačkoj knjižnici sedamdesetih. Vidi se, pomalo diskretno, da se tu skriva i još jedan po mene kritičan podatak, da naime do treće godine fakulteta nisam niti znao još nešto jer me opet nije zanimalo, nisam znao odgovor na pitanje - gdje se nalazi fakultetska knjižnica?, jer sam sve što sam trebao nabavljao u… no nije mi još jednom ponavljati što sam već priznao. U ozračju toga osječkoga studija nastala je i jedna

38

REM, GORAN: ČUDESNI KRAJOLIK JEDNOG KNJIŽNIČARSKOG OSMIJEHA (MALO NE ZNANJE I MALO SJEĆANJE)


192 broj bibliografske jedinice

tekstna skladba, pošto su vinkovački studenti krenuli na stalno i dnevno željezničkotračno putovanje prema Osijeku, a jedan od njih, Darko Vuković, mlad, pjesnički talentiran i nesretan Verin rođak, bio i kasnije ostao, uz Zvonka Stahla, sve do trećeg tisućljeća i svojevrsni posljednji vinkovački bohem (premda je ta egzistencijalna kategorija kada su Vinkovci u pitanju uvijek ostala propulzivna pa je nazivati posljednjim bilo kakvim umjetnikom u njoj sigurno preuranjeno premda iz toga vremena nema ipak drugih nastavljača…). Lirski tekst zapisuje sljedeće:

Vinkovci- Osijek via Gaboš

Vuča naliježe u nakostriješen, zaustavljeno porabljen ferocink (pink panther bere tratičice u bajti našeg davnog ding-donga)

Oko mene stanjeno strši zasijek otajno se vrte šumske prosike, kao bol zbog dvostruko koncentrične bljuzge, rijeke istrgnute iz vlastita korita

(korica kruha moje nasušne zbirke, paradigmatika ljubavi surov željezni, sintagmatičan, zamah, pragma sna)

U mojoj je glavi (lukotvorni avion) trunčica psihodelične posthume. Povratnu molim!2

U moje je mladežno dvorište kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina prošloga tisućljeća Vera dolazila u društvu s književnicima kojima je organizirala književne programe što ih je moj otac upravo u njenim direktorskim godinama dovodio u Vinkovce gdje je i sam direktorirao jednom vinkovačkom kulturnom ustanovom 3 . Naime, Vera je Erl upravljala Gradskom

2 3

usp u: Izvor & uvir, vinkovački pjesnički krug, Privlačica 1994., str. 57. usp. u: Antonija Bogner Šaban: Vinkovačka kazališna tradicija, GK Joza Ivakić, Vinkovci 2010. REM, GORAN: ČUDESNI KRAJOLIK JEDNOG KNJIŽNIČARSKOG OSMIJEHA (MALO NE ZNANJE I MALO SJEĆANJE)

39


192 broj bibliografske jedinice

knjižnicom a moj otac Vinkovačkim amaterskim kazalištem4, pa su zajednički - on kao jedan od tadašnje jedine u Slavoniji prebivajuće četvorice slavonskih članova Društva hrvatskih književnika – uz suVinkovčanina Dionizija Švagelja i Bogdana Mesingera te Osječanina Dragana Mucića – često oblikovao brojne takve dolaske, a Vera im kroz desetke i desetke programa, brojnima dakle bila široko osmijehnutom i precizno organiziranom u uvijek prepunoj vinkovačkoj knjižnici. I moj se dakle životni dolazak u jedan grad kao i odlazak na studij u drugi moj grad podudaraju s Verinim upravljanjem tamošnjim meni najbližim izvorima i uvirima umjetnosti riječi, knjižnicama jednog grada i jednog fakulteta. Kao student na fakultetu sam točno u godinama u kojima ona upravlja fakultetskom knjižnicom, a zaposlenik fakulteta postajem baš kada u ratnim uvjetima opet Vera brine o Fakultetovoj studijskoj memoriji.

Šokačka grana - DOSTOJANSTVO I RADNA USPJEŠNOST

Vera će na samom fakultetu, prvo Pedagoškom pa zatim tom istom ali Filozofskom, osnivati studije povijesti pa knjižničarstva te napokon, izvan prostora Sveučilišta, i jedan sasvim nov izvaninstitucijski, valjalo bi reći specifičan kulturološki studij: studij šokaštva kroz udrugu Šokačka grana koju osniva 2004. i neumoljivo radosno povezuje istraživačke opsežne stručne i znanstvene studije, radove i izlaganja, kako bi se urbana sudbina toga slavonski bitno konstituitivnog povijesnog hrvatskog subetniciteta pojavila artikuliranom i suvremenom, kao poliloškom uz osnovne folklorne topose i njihovu ruralnu vitalnost. Vera će predsjednikovati tom udrugom u smjeru koji će objelodaniti šest opsežnih međunarodnih zbornika Urbani Šokci5, o šokaštvu (s izletima i u druge subetnicitete u šokačkom koegzistemu), također će se tu pojaviti i nekoliko instruktno potrebnih knjiga (Šokačka čitanka, koju Helena Sablić Tomić i ja s punom predanošću slažemo, Šokci u povijesti, kulturi i književnosti Vladimira Rema /uz moju malu pomoć/ te dirljiva i propedeutičn muzikološka knjiga Julija Njikoša Povijest tambure i tamburaške glazbe, uz niz popularnih izdanja u Glasu Slavonije npr. ), i to će sve skupa davati djelovanju gđe Vere Erl, neskriveno - i moje suradnice i prijateljice – dostojanstvo i radnu uspješnost.

Cvelferski duh

4 5

40

Vladimir Rem: Iverje s Bosuta, Privlačica 2001. Urbani Šokci 1, 2, 3, 4, 5, 6, Osijek 2006-2012. REM, GORAN: ČUDESNI KRAJOLIK JEDNOG KNJIŽNIČARSKOG OSMIJEHA (MALO NE ZNANJE I MALO SJEĆANJE)


192 broj bibliografske jedinice

Njen temeljni cvelferski6 duh svakako je Šokačkoj grani donosač energije iz njenih (Verinih i graninih) brojnih aktivnosti, gdje vrlo značajnim i paradigmatskim treba čitati zbornik 1998. posvećen šokačkoj bardovici Mari Švel Gamiršek koji je s Helenom Sablić Tomić uredila na Pjesničkim susretima u Drenovcima i dala projektni smjer kojim se ima kretati svako kolikogod pa i dapače upravo popularno kulturiranje bilo ruralnoga bilo urbanog bića. Te kulturne potpise, napokon zahvaljujući modernijim studijima pisma, imamo odčitavati, jasno označavati i time uopće biti kakav pismen Mi, jer te neotiskane ali izvođene knjige kulture, u prostoru šire kulturne artikulacije uvijek imaju svojega autora, premda najkakvosnijom nesebičnošću toga autorskog bića osjećamo da smo to taj Mi.

6

Cvelferija je legendarni naziv za niz sela u srijemsko-slavonskom istočnijem dijelu Posavlja, vidjeti o tome upravo u Verinim radovima REM, GORAN: ČUDESNI KRAJOLIK JEDNOG KNJIŽNIČARSKOG OSMIJEHA (MALO NE ZNANJE I MALO SJEĆANJE)

41


OCJENE I PRIKAZI


193 broj bibliografske jedinice

Marijana Špoljarić Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

Čelić-Tica, Veronika ; Jelica Leščić: Katalogizacija za školske knjižnice : priručnik. Zagreb : Naklada Jurčić, 2011.

Knjiga Katalogizacija za školske knjižnice autorica Veronike Čelić-Tica i Jelice Leščić rad je dviju savjetnica u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, s dugogodišnjim bogatim iskustvom. Kako i same autorice u predgovoru kažu „svrha je priručnika na sažet i jednostavan način dati pregled katalogizacije - kataložnih pravilnika, smjernica i standarda i načela izrade kataložnog opisa u okruženju strojno čitljive formalne obrade knjižne i neknjižne građe u školskim knjižnicama“. Priručnik se temelji na Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga Eve Verone (PPIAK) i ISBD standardima. Nakon nekoliko uvodnih rečenica o samoj ulozi školske knjižnice i fondu, daje se kratka povijest kooperativne katalogizacije i njezina važnost u razmjeni bibliografskih zapisa s ciljem standardiziranja i ujednačavanja obrade građe. Na početku autorice nas upoznaju i s terminologijom te definiraju katalogizaciju, abecedni katalog i njegove zadatke, kataložne jedinice i kataložni zapis. Za točnu formalnu obradu građe potrebno je poznavati vrste odrednica i pojam autorstva za različite vrste publikacija i građe koji su potkrijepljeni primjerima. Za sam postupak izrade kataložnog zapisa slijedi sažeti pregled kataložnih pravila po skupinama. Istovremeno se navode različiti primjeri za knjižnu i neknjižnu građu. Fond školske knjižnice obuhvaća raznovrsnu građu za potrebe odgojno-obrazovnoga procesa te je stoga važno na jednome mjestu sažeto obuhvatiti sve upute i smjernice. Za praktični rad u školskoj knjižnici to je najkorisniji dio. U posebnom se poglavlju objašnjavaju sadržajno samostalni radovi i djela u više svezaka jer se katalogizacija malo razlikuje i potrebna je izrada dodatnih kataložnih jedinica/zapisa. Nadalje slijedi povijesni pregled kataložnih pravilnika (od PPIAK-a, AACR2-a do RDA), međunarodnih kataložnih načela, kratka povijest standarda za bibliografski opis i smjernica. Za katalogizaciju potrebno je

OCJENE I PRIKAZI

45


193 broj bibliografske jedinice

poznavati i formate za strojno čitljivo katalogiziranje. Autorice daju detaljan osvrt na UNIMARC i prikaz kataložnog zapisa kroz UNIMARC blokove podataka (polja, indikatore i potpolja). Primjerima za knjižnu građu i periodičke publikacije pokazuju se najčešće korištena polja i potpolja podataka. Polja kodiranih podataka s kodovima za sve vrste građe nalaze se u priručniku UNIMARC : bibliografski format. Unešeni podaci važni su za pretraživanje knjižničnoga kataloga po određenim parametrima. Format MARC21 ukratko je prikazan s osnovnim poljima podataka i kataložnim zapisima prema AACR2 u formatu MARC21. Posljednje poglavlje o normativnoj kontroli objašnjava njezinu svrhu izradu normativne datoteke, s kratkim osvrtom na blokove najčešćih podataka u formatu UNIMARC. S obzirom na potrebe suvremene školske knjižnice i njezine uloge u odgojnoobrazovnom procesu, sadržaj je priručnika vrlo aktualan i koristan. Knjižnica biva prepoznata kao informacijsko i nastavno središte škole te u skladu s time treba razvijati i knjižnični katalog. Zadaće knjižničnog kataloga trebaju ispunjavati moguće zahtjeve različitih kategorija korisnika (učenika, nastavnika, stručnoga osoblja) i zadovoljenje suvremenih potreba. U današnje vrijeme informatizacije i automatizacije, ovaj je priručnik izvrsno pomagalo za školske knjižničare, sažet prikaz kataložne tradicije i prakse i lako primjenjiv u svakoj školskoj knjižnici.

46

OCJENE I PRIKAZI


194 broj bibliografske jedinice

Ivica Nikić Školi za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti Osijek

Ksenija Kesegi Krstin Ugostiteljsko-turistička škola Osijek

XXIV. PROLJETNA ŠKOLA ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA

Na otvorenju ovog stručnog skupa sudjelovalo je oko 350 knjižničara iz cijele Hrvatske, a otvorio ga je ravnatelj Agencije Vinko Filipović. Cilj ovog usavršavanja knjižničara jest podizanje kvalitete i kontinuiteta unapređivanja odgojno-obrazovnog rada školske knjižnice i uloge školskog knjižničara. Ovogodišnja tradicionalna Škola knjižničara bavila se

smjernicama za rad školskih knjižničara i

njihovim kompetencijama. U programu predavanja održali su ih

ugledni stručnjaci iz područja književnosti i

knjižničarstva, a održane su i radionice, okrugli stol te prikazani primjeri dobre prakse iz Hrvatske i inozemstva. Ove godine održala se XXIV. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske u Dubrovniku od 21. ožujka do 24. ožujka 2012. i već tradicionalno predstavila zanimljive radove, pedagoške putokaze, niz radionica za osnovne i srednje škole, potom i inozemna iskustva, kao i preduvjete za

kvalitetan rad školske knjižnice. Također se

moglo sudjelovati na interaktivnoj radionici zaštite i popravka knjiga, biti na zanimljivom književnom susretu, posjetu kazalištu HNK Dubrovnik, kao i turističkom razgledavanju, uz stručnu pratnju vodiča - znamenitosti ovoga mediteranskog bisera. Nizom zanimljivih prikaza rada u školskoj knjižnici ponuđene su mogućnosti osobnog napredovanja, kreativnih sadržaja i kompetencija poglavito putem debatnih radionica, parlaonice i drugih oblika rada. Konačan ishod stručnog usavršavanja su nova znanja, vještine, te neophodne promjene u načinu učenja i poučavanja u školskom knjižničarstvu.

OCJENE I PRIKAZI

47


194 broj bibliografske jedinice

Često se dobivao dojam modela izvrsnosti o stalnom nastojanju biti boljim te se učenjem izgrađivati i osvijestiti o važnim pitanjima struke. Jer, netko je rekao… da je za školskog knjižničara važna osobnost, ljubav prema radu, dobra komunikacija s učenicima i djelatnicima, poduzetnost, suradnički rad i … u konačnici ostvarivanje zahtjeva suvremene škole. Posebno osmišljene radionice za srednje škole kao Smijeh naš nasušni i Kravata identitet vrijedan zlata i Plovidba na dubrovački način i Razvoj kritičkog mišljenja kroz debatu, obogatile su nas i doista potakle na neke drugačije zamisli rada u knjižnici. Manji nedostatak Škole je što je obilovala (prema broju dana) sadržajima, jer ne možete usporedno biti na svim radionicama i oblicima rada koji su predviđeni za knjižničare osnovnih i srednjih škola. Posebno zanimljivo bilo je u subotu, posljednjeg dana skupa, slušati Primjere dobre prakse za osnovne i srednje škole s temama poput virtualnih intervjua, turističke kulture, integrirane nastave, slobodnih aktivnosti, recikliranja, dobrodošlice u Njarnjas grad, prava djece s disleksijom, korelacije struke i drugih područja, znanja Vrhovnog suca, iskustvo IPA projekta, integracija knjižnice i slikarstva – crteža u službi knjige… I ove je godine izdan Zbornik radova - Smjernice za rad školskih knjižničara, nakladnika Agencije za odgoj i obrazovanje, koji je uredio Miroslav Mićanović, a priredila Tamara Zadravec.

48

OCJENE I PRIKAZI


OSOBNE VIJESTI


195 broj bibliografske jedinice

Martinka Sučić

Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci

NEUMITNOST PROLAZNOSTI

Ratni požar, koji je agresijom izazvan u noći 16. na 17. rujna, 1991. godine uništio je zgradu vinkovačke knjižnice, knjige, police j svu dokumentaciju. Time je završio jedan period u životu i radu Knjižnice i knjižničara, a ovaj tragični događaj ostavio je traga na nama čuvarima knjižnoga blaga i svih materijalnih stvari koje su u ratnom plamenu nestale i koje bi sada bile uspomene. Ostala su samo sjećanja na knjižnički život, a posebice na ljude koji su na ovaj ili onaj način kao zaposlenici sudjelovali u životu i radu Knjižnice. Već 1992. godine rad Knjižnice organiziran je u zgradi bivšeg Sveučilišta, knjižni fond se polako obnavljao što donacijom, što kupovinom, Knjižnica je informatizirana, malo po malo su se zapošljavali novi mladi knjižničari, a stari su odlazili u mirovinu, tako da nas je iz te starije generacije ostalo tek nekoliko. Evocirajući uspomene ustanovili smo kako je velik broj naših umirovljenika, nakon što su završili svoj radni vijek, okončao i svoj životni put. Ovim putem želimo podsjetiti na njihovu ulogu u radu Knjižnice koju su ostvarivali kroz svoje radne zadatke i obveze. Isto tako (prema podatcima koje smo uspjeli prikupiti) želimo informirati našu knjižničnu zajednicu o svima koji su u periodu od Domovinskog rata do današnjeg dana završili svoj životni vijek, te im odati zasluženo priznanje.

Sastavljajući popis umrlih rukovodili smo se godinom smrti, navodeći podatke o poslovima i zadatcima koje su u knjižnici obavljali: Duraković, Hedviga (1937.- 1994.), manipulantica, zaposlena od 1975.-1992. Stunić, Marija Aleksandra (1945. – 2008.), knjižničarka, zaposlena od 1969.-2007. Tonković, Elizabeta (1936. – 2010.), knjižničarka, zaposlena od 1970. – 1992. Kolbas, Katarina, (1929. - 2010.), računovotkinja, zaposlena od 1978 .– 1985.

OSOBNE VIJESTI

51


195 broj bibliografske jedinice

Marica, Gurić (1926. - 2011.), spremačica, zaposlena od 1962. – 1978. Mirković, Miroslava (1933. – 2011.) , manipulantica, zaposlena od 1965. – 1978. Šrajer, Ljubica (1928. - 2011.) ,knjižničarka, ravnateljica knjižnice, zaposlena od 1957.-1966. Čulo, Marija (1937. – 2012.), spremačica, zaposlena od 1976. – 1992. Neka počivaju u miru!

52

OSOBNE VIJESTI


ČLANCI Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje od 1997. do elektroničke inačice (str. 9-18) Svjetlana Mokriš ; Sanda Hasenay ZNANSTVENI KOLOKVIJ RAZGOVOR S POVODOM, O 50 GODINA RADA I 70 GODINA ŽIVOTA MR. SC. VERE ERL Mr. sc. Vera Erl – pedeset godina rada i sedamdeset godina života (str. 21-22) Emilija Pezer Vera Erl i vinkovačka knjižnica (str. 23-25) Vladimir Rem Osnutak Katedre za knjižničarstvo, Pedagoški fakultet Osijek (ak. god. 1998./1999.) (str. 26-28) Kornelija Petr Balog Prof. Vera Erl – alfa & omega naših studentskih dana (str. 29-30) Klaudija Ladan Marija Malbaša u kulturno-povijesnom istraživanju mr. sc. Vere Erl (str. 31-33) Marina Vinaj Mr. sc. Vera Erl i Hrvatsko knjižničarsko društvo – Društvo knjižničara Slavonije i Baranje (str. 34-36) Ljuba Radman Čudesan krajolik jednog knjižničarskog osmijeha (malo ne znanje i malo sjećanje) (str. 37-41) Goran Rem OCJENE I PRIKAZI Čelić-Tica, Veronika ; Leščić, Jelica. Katalogizacija za školske knjižnice : priručnik. Zagreb : Naklada Jurčić, 2011. (str. 45-46) Marijana Špoljarić XXIV. proljetna škola školskih knjižničara (str. 47-48) Ivica Nikić ; Ksenija Kesegi Krstin OSOBNE VIJESTI Neumitnost prolaznosti (str. 51-52) Martinka Sučić


IZDAJE Društvo knjižničara Slavonije i Baranje Europska avenija 24 31000 Osijek ISSN 1848-5308 ZA IZDAVAČA Marina Vinaj - Muzej Slavonije Osijek

UREDNIŠTVO Renata Bošnjaković - Zavičajni muzej Našice Marija Erl Šafar - Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Merien Gracek - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Sanda Hasenay - Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Dragutin Katalenac - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Ivana Knežević - Muzej Slavonije Osijek Svjetlana Mokriš - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Kornelija Petr Balog - Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Marina Vinaj - Muzej Slavonije Osijek GLAVNI UREDNIK Svjetlana Mokriš - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek UREDNIK MREŽNOG IZDANJA Merien Gracek - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek JEZIČNO UREDILI Ivana Knežević - Muzej Slavonije Osijek Siniša Petković - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Marina Vinaj - Muzej Slavonije Osijek DIZAJN I PRIPREMA Merien Gracek - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek U Osijeku, 28. svibnja 2012.


Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2009. - 2010./1 - 2  

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2009. - 2010./1 - 2 UDK 02 ISSN 1331-145X (2009/2010) OSIJEK GODINA...

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2009. - 2010./1 - 2  

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2009. - 2010./1 - 2 UDK 02 ISSN 1331-145X (2009/2010) OSIJEK GODINA...

Profile for dksbs
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded