Page 1

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


55 godina Instituta za turizam / naše putovanje 55 years of the Institute for tourism / our journey

Autori (abecednim redom) / Authors (alphabetical order):

Izdavač / Publisher:

Irena Ateljević, Snježana Boranić Živoder, Hrvoje Carić, Sanda Čorak, Nikola Ćelić, Siniša Horak, Neven Ivandić, Zoran Klarić, Goran Kos, Ivan Kožić, Jasenka Kranjčević, Davor Krasić, Damir Krešić, Ivo Kunst, Izidora Marković, Zrinka Marušić, Katarina Miličević, Dubravko Milojević, Ivan Sever, Neda Telišman-Košuta, Ksenija Tokić, Renata Tomljenović Institut za turizam, Zagreb, 2015.

Urednik / Editor:

Sanda Čorak

Prijevod / Translation:

Matija Vasić

Lektor / Language editor: Dizajn i prijelom / Design and layout :

Natalija Štimac Goran Curl

Tisak / Printed by:

DENONA d.o.o., Zagreb

Naklada / Edition:

150 primjeraka / copies

CIP zapis / CIP record

Dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem: / A CIP record for this book is available from the National and University Library in Zagreb: 7531

ISBN: 978-953-6145-35-5

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Content:

Sadržaj:

4

Foreward

5

Predgovor

6

Our journey

7

Naše putovanje

8 14 26 36 48 56

1959 1970 1980 1990 2000 2010

66

Examples of best practice

-

1969 1979 1989 1999 2009 today

9 15 27 37 49 57

1959. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010.

67

Primjeri najbolje prakse

-

1969. 1979. 1989. 1999. 2009. danas

100

"Exibition in exibition"

101

"Izložba u izložbi"

110

Journal TOURISM

111

Časopis TURIZAM

118

The Institute for Tourism today

119

O Institutu za turizam danas


Foreword

Thus far, our journey has lasted only 55 years. Regardless, we have decided to mark these noteworthy years with an exhibition, which was held in late 2014 at Zagreb's Mimara Museum, as well as the publication of this monograph, featuring words and images that demonstrate the activity, development and transformations of the Institute for Tourism, whilst also depicting the history of Croatian tourism in general. The Institute was founded on October 31st 1959, when tourism in Croatia started developing more rapidly, and we have become a scientific organization in 1986, the period in which Croatian tourism was at its peak. We began as a small consultative organization, which primarily dealt with simple, microeconomic studies, yet developed into a scientific institution, which researches the complex (social) phenomenon of tourism from the standpoint of several various disciplines. Therefore, nowadays we deal with the effects of tourism, keeping the aspects of space, traffic, environment, sociology, economy, urban planning, architecture and many other disciplines in mind. Apart from its multidisciplinary approach, the Institute is renowned for its diversity of scientific-specialist activities; for many years we have been issuing the second oldest tourism journal in the world, numerous scientific editions, as well as new online publications. We have also been creating educational activities, with which we strive to present and explain the results of our work to a wide ring of interested parties, as well as shed light on the proximate trends that have a strong influence on the development of tourism. We point out examples of best practice and best implementation of tourism potential of our regions, and we believe we are successful in linking research, education and the economy. Over the last years, we have invested a lot of energy into increasing our scientific excellence in order to boost our international presence and recognisability. By transferring knowledge, our experience helps countries in the region, but also strengthens our international cooperation with the relevant educational-research institutions in Europe. As a associate member, we cooperate with the World Tourism Organisation (UNWTO) in the domains of discovering new market segments, seasonality research, and determining the indicators of destination success, while our mutual goal is the harmonization of research instruments in Mediterranean countries. The greatest advantage of the Institute's work is constant learning and development of each individual. We can say that we have become a real learning organization over time, which is a result of proactive work by all Institute employees. We hope we will remain a public, independent, scientific institution, because that is the only way we can create relevant and objective grounds for the representatives of the tourist policy, from the local to the national level, and only in such a way can we entirely realize our mission of implementing scientific work into the development of sustainable tourism in Croatia. We believe that tourism has a transformative power, which has not yet been recognized enough, and it includes not only great economic advantages and new workplaces, but also a significant increase in the overall quality of life in a particular area. We are happy that we participate and contribute in such a process. Sanda ト経rak, PhD and the staff of the Institute for Tourism, Zagreb

55 godina Instituta za turizam naナ。e putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Predgovor

Naše putovanje traje, za nas, tek 55 godina. Taj ipak zapaženi niz godina odlučili smo obilježiti izložbom koja je održana krajem 2014. godine u Muzeju Mimara u Zagrebu kao i izdavanjem ove monografije koja i riječju i slikom pokazuje djelovanje, razvoj i transformacije Instituta za turizam, istodobno prikazujući i povijest hrvatskog turizma. Institut je osnovan 31. listopada 1959. godine kada se turizam u Hrvatskoj počinje intenzivnije razvijati, a znanstvena organizacija postali smo 1986. godine, u vrijeme, često isticanih rekordnih godina hrvatskog turizma. Krenuli smo kao mala savjetodavna organizacija koja se bavila pretežito jednostavnim mikroekonomskim studijama, da bismo kao znanstvena institucija izučavali složeni (društveni) fenomen turizma sa stajališta više različitih disciplina, pa se djelovanjem i učincima turizma danas bavimo s aspekta prostora, prometa, okoliša, sociologije, ekonomije, urbanog planiranja i arhitekture te drugih disciplina. Uz multidisciplinarnost, rad Instituta odlikuje raznovrsnost znanstveno-stručnih aktivnosti - dugogodišnji smo izdavač drugog najstarijeg časopisa o turizmu na svijetu, znanstvene edicije kao i novih online-publikacija, kreiramo edukativne aktivnosti kojima nastojimo širem krugu zainteresiranih predstaviti i objasniti rezultate našeg rada te ukazati na trendove u okruženju koji snažno utječu na razvoj turizma. Ukazujemo na primjere najbolje prakse i najbolje korištenje turističkih potencijala naših regija i vjerujemo da smo uspješni u povezivanju istraživanja, obrazovanja i gospodarstva. Posljednjih godina izuzetnu energiju usmjeravamo ka povećanju znanstvene izvrsnosti kako bismo povećali svoju međunarodnu prisutnost i prepoznatljivost. Putem transfera znanja svojim iskustvima pomažemo zemljama u regiji, ali jačamo i međunarodnu suradnju s relevantnim obrazovno-istraživačkim institucijama na području Europe. Kao pridružena članica surađujemo sa Svjetskom turističkom organizacijom (UNWTO) u domeni otkrivanja novih tržišnih segmenata, istraživanja sezonalnosti, određivanju pokazatelja uspješnosti destinacija, a zajednički nam je cilj i harmonizacija istraživačkih instrumenata u mediteranskim zemljama. Ono što ponajviše krasi rad Instituta je stalno učenje i usavršavanje svakog pojedinca i to je naša najveća prednost. Možemo reći da smo tijekom vremena postali prava učeća organizacija i to je zasluga proaktivnog djelovanja svih zaposlenika Instituta. Nadamo se da ćemo i nadalje ostati javna, neovisna znanstvena institucija jer samo na taj način možemo kreirati relevantne i objektivne podloge namijenjene nositeljima turističke politike od lokalne do nacionalne razine i samo na taj način možemo u potpunosti ostvariti svoju misiju stavljanja znanstvenog rada u funkciju unaprjeđenja održivog razvoja turizma u Hrvatskoj. Mislimo da turizam ima transformativnu snagu koja još uvijek nije dovoljno prepoznata i koja uključuje ne samo stvaranje prihoda i otvaranje radnih mjesta već uključuje i znatno povećanje ukupne kvalitete života u nekoj sredini. Sretni smo kada sudjelujemo u takvom procesu i dajemo svoj doprinos.

Dr. sc. Sanda Čorak i djelatnici Instituta za turizam

4 5


lje t o

stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj


6 7

naše putovanje our journey


Tourism focused economic policy resulting in intensive construction

Following these events, in the 1960's, Croatia saw an intensive construction of accommodation facilities, including resorts for domestic guests, as well as

At that time, tourism education also began its development in Croatia. The Zagreb Faculty of Economics introduced the first post-graduate tourism study called the Economics of Tourism, while the first high school of economics studies with a tourism orientation opened in Opatija, turning in the late 1960's into the Department for Tourism – a specialized four year study at the Faculty of Economics in Rijeka, today the Faculty of Tourism and Hospitality Management in Opatija. This period was also the beginning of the so-called “golden age of Croatian tourism” (1965-1975) –a period of intense tourism development, which lasted until the early 1980's. Building of tennis courts in Zelena laguna Poreč (Istria)

Urgent construction of factories, however, depended on imports. Since the payment of extensive imports required extensive foreign exchange, the political initiative of opening Yugoslavia to foreign countries was consequently imminent. The political establishment began to realize that international tourism could become an important source of foreign currency needed for rising import. Construction of tourist facilities was ordered and, after the implementation of the economic reform, tourism was finally included into development plans of the former Yugoslavia. The interest for summer holidays at the Adriatic coast spread like wildfire, not only among citizens of the former Yugoslavia, but also in the neighbouring countries. As a result, hotel accommodation became scarce so many homeowners decided to offer private lodging.

luxurious tourist complexes intended predominantly for foreign tourists. This period also saw the development of public infrastructure, including the completion of the Adriatic Highway, as well as construction of airports in all larger coastal cities. This period was also characterized by an intensive construction of increasingly popular private holiday homes. In those circumstances, the tourist business gained momentum through existing as well as emerging tourism enterprises, such as the newly established tour operator Atlas Airtours. At that point, as a Yugoslav republic with greatest tourism potential, Croatia has become intensively focused on tourism. Therefore, the first specialized institute for tourism research – The Bureau for Tourism Development, opened in Zagreb in 1959 and, after continuous growth, more than three decades later, it transformed into the modern day Institute for Tourism.

Izgradnja teniskih terena u hotelskom naselju Zelena laguna u Poreču (Boris Vukonić (2007.) Plava laguna: 1957.-2007.)

At the end of the 1950's the Federative People's Republic of Yugoslavia, which also included Croatia, was still a very much closed country, both in the economic and political sense. Strict visa regimes were imposed on almost all countries in the world, while the economic effort consisted mainly of the implementation of planned industrialization and activation of coastal areas. In this context, the dominating tourism policy was that the coast and the sea should serve as the holiday destinations for the working class of Yugoslavia. In the early 1960's, many children's and blue-collar holiday resorts were constructed along the entire coast, mostly on the islands, but also in the continental regions of Croatia. Apart from that, many new tourism associations were founded, and numerous travel agencies opened their doors for business.


Usmjeravanje gospodarstva na turizam i razdoblje intenzivne izgradnje Krajem 50-ih godina prošlog stoljeća Federativna Narodna Republika Jugoslavija, u čijem se sastavu Hrvatska tada nalazila, još uvijek je izrazito zatvorena, i u gospodarskom i u političkom smislu. Strog vizni režim obuhvaćao je gotovo sve zemlje svijeta, dok je gospodarska orijentacija uglavnom podrazumijevala plansku provedbu industrijalizacije i litoralizaciju. U tom je kontekstu dominirala politika domaćeg turizma u sklopu koje se smatralo da obala i more moraju biti u službi odmora radnih ljudi i građana Jugoslavije. Početak 60-ih godina Hrvatska je dočekala s mnogim izgrađenim radničkim i dječjim odmaralištima, prije svega na obali i otocima, ali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te s nizom novih turističkih saveza i novoosnovanih putničkih agencija. Jadranska magistrala u blizini Makarske 1965. godine Adriatic highway near Makarska in the 1965

Međutim, užurbana izgradnja tvorničkih pogona bila je uvjetovana uvozom. Budući da je za otplatu sve šireg uvoza bilo potrebno i sve više deviza, pojavljuje se politička inicijativa za otvaranjem zemlje prema inozemstvu. Politički vrh počinje shvaćati da bi međunarodni turizam mogao postati značajan izvor prijeko potrebne strane valute za otplatu rastućeg uvoza. Planira se izgradnja većeg broja turističkougostiteljskih objekata, a nakon provođenja gospodarske reforme, turizam konačno dobiva i strateško mjesto u svim razvojnim dokumentima tadašnje države. Zbog velikog interesa za ljetovanjem na Jadranu, koji ne obuhvaća samo građane tadašnje Jugoslavije nego i niza susjednih zemalja, pa i šire od toga, i nedostatka hotelskih kapaciteta, aktivira se smještaj u kućnoj radinosti. Slijedom tih događanja, 60-ih godina prošlog stoljeća na području Hrvatske započinje intenzivna izgradnja kolektivnih smještajnih objekata – odmarališta za

domaće turiste i luksuznijih turističkih kompleksa za prihvat, prije svega, inozemnih turista. Gradi se i prometna infrastruktura, dovršena je Jadranska magistrala, otvaraju se zračne luke u većim obalnim gradovima, a započinje i intenzivnija izgradnja privatnih kuća za odmor, popularnih vikendica. U takvim okolnostima turističko poslovanje dobiva zamah te se zahvaljujući postojećim, ali i novim turističkim poduzećima, kao što je, primjerice, Atlas Airtours, intenzivno širi. Gospodarstvo Hrvatske, tadašnje jugoslavenske republike s najvećim turističkim potencijalom, počinje se intenzivno usmjeravati na turizam. Stoga se 1959. godine u Zagrebu osniva prva stručna institucija za istraživanje turizma i izradu različitih ekspertiza za potrebe turizma – Biro za turističko-ugostiteljsku izgradnju koji će se, nakon kontinuiranog razvoja, više od tri desetljeća kasnije, transformirati u današnji Institut za turizam. U ovom razdoblju počinje se i s razvojem edukacije specijalizirane za turizam. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, otvoren je prvi poslijediplomski studij turizma u Hrvatskoj pod nazivom Ekonomika turizma, a u Opatiji je osnovana Viša ekonomska škola ugostiteljskog smjera, koja je koncem 60-ih godina prerasla u Odjel za ugostiteljstvo i turizam, odnosno u specijalizirani četverogodišnji studij Ekonomskog fakulteta u Rijeci, današnji Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Konačno, u ovom razvojnom razdoblju započinje i tzv. zlatno doba hrvatskog turizma (1965. - 1975.), odnosno doba intenzivnog razvoja turizma koje je trajalo sve do početka 80-ih godina prošlog stoljeća.

8 9


– – – – – –

Bureau for Tourism and Hospitality Development, Department for Tourism Economics, Institute for Tourism Economics, Department for Tourism Research, Institute for Tourism Research, Institute for Tourism.

Changes of the formal status and names are the consequence of the continuous and ongoing process of development and are reflecting the increased volume and quality of the Institute's work. In the past 55 years, Institute has been transformed from small consulting organization into a modern, scientific institution with the multidisciplinary team of scientists who are able to study the complex phenomenon of tourism as well as its economic, social and environmental impacts and to apply the acquired knowledge in the tourism practices. This is evidenced by the extensive fundus of the scientific and professional papers produced by the Institute's scientists, covering all the major problem areas of tourism development and operations in Croatia, as well as countries in the region.

The directors of the Institute for Tourism, from its establishment until today are: Srđan Marković: 1959 - 1970; 1973 - 1979; 1983 - 1984 Oto Mojzeš: 1970 - 1973; 1984 - 1986 Krešimir Tadej: 1979 - 1983 Miroslav Dragičević: 1986 - 1990 Ante Radnić: 1990 - 2001 Sanda Čorak: 2001 - until today

Promemoria on the justification of the establishment of the Tourism Institute, 1951

1959 1964 1967 1980 1984 1986

Promemoria o opravdanosti osnivanja Turističkog instituta iz 1951. godine

-

Information of the anniversary of the Institute for Tourism Economics from the 1969

On the October the 31st 1959, the Croatian Chamber of Hospitality (present day Croatian Chamber of Economy) established the Bureau for Tourism and Hospitality Development in order to support the beginning of the intensive tourism development. The main mission of the Institute, then the Bureau, was primarily aimed at finding solutions for optimal investment policy in tourism. Besides this, the Institute has additionally been focused on tourism research and therefore, it has soon outgrown its initial purpose. Consequently, the Institute has changed its name several times in the last 55 years:

Informacija o jubileju Instituta za ekonomiku turizma iz 1969. godine

The genesis of the Institute for Tourism

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Geneza Instituta za turizam

Odlukom Ugostiteljske komore NRH (današnja Hrvatska gospodarska komora), 31. listopada 1959. godine osnovan je Biro za turističkougostiteljsku izgradnju s ciljem podrške tadašnjem intenzivnom razvoju turizma. Zadatak Instituta, tadašnjeg Biroa, bio je prije svega usmjeren na traženje puteva za optimalnu investicijsku politiku u turizmu. Osim toga, Institut se usmjerio i na istraživanja i studijski rad, tako da je brzo prerastao inicijalne okvire, status i naziv. Tijekom proteklih 55 godina stekao je status znanstvene institucije te je nekoliko puta mijenjao naziv: -

Deseta godišnjica osnutka Instituta za turizam. Na slici, slijeva na desno: dr. sc. Srđan Marković, direktor Instituta, Ivan Buković, predsjednik Privrednog vijeća Sabora, Krešimir Tadej, sekretar Savjeta za turizam Privredne komore SH Hrvatske Tenth anniversary of the establishment of the Institute for Tourism. In the picture, from left to right: Srđan Marković, PhD Director of the Institute, Ivan Buković, chairman of the Economic Council of Parliament, Krešimir Tadej, secretary of the Council of Tourism Chamber of Commerce of FR Croatia

1959. 1964. 1967. 1980. 1984. 1986.

– – – – – –

Biro za turističko-ugostiteljsku izgradnju Zavod za ekonomiku turizma Institut za ekonomiku turizma Zavod za istraživanje turizma Institut za istraživanje turizma Institut za turizam.

Promjene statusa i naziva Instituta za turizam posljedica su upornog i trajnog razvoja te stalnog obogaćivanja sadržaja rada, jačanja kadrovske strukture i u konačnici povećanja opsega i kvalitete rada. Institut se u proteklih 55 godina svog postojanja transformirao iz male savjetodavne organizacije u modernu znanstvenu instituciju čiji multidisciplinarni tim znanstvenika izučava složeni fenomen turizma i utjecaj njegova razvoja na ekonomiju, društvo i okoliš te stečenim znanjima uspješno inovira turističku praksu. Tome svjedoči i opsežan fundus koji tematikom dosad napisanih znanstvenih i stručnih radova te izrađenih projekata pokriva sva važna problemska područja turističkog razvoja i poslovanja u Hrvatskoj, ali i zemljama u regiji. Ravnatelji Instituta za turizam od osnutka do danas su: Srđan Marković: 1959. - 1970.; 1973. - 1979.; 1983. - 1984. Oto Mojzeš: 1970. - 1973.; 1984. - 1986. Krešimir Tadej: 1979. - 1983. Miroslav Dragičević: 1986. - 1990. Ante Radnić: 1990. - 2001. Sanda Čorak: 2001. - do danas

10 11


South Adriatic the first strategic Project In the 1967 the government of former Yugoslavia designated Institute for Tourism Economics in Zagreb, in cooperation with the Urban Institute of SR Croatia, Urban Institute of SR Montenegro, Planning Authority of SR Bosnia and Herzegovina, in cooperation with international consultative consortia from Milan and Warsaw in making Regional Plan of the Southern Adriatic. However, the project has already started in the 1964, at the initiative of the UN mission which then visited Yugoslavia. Regional Plan constituted the basic document for implementing policies of development and economical use of space. The Plan is still important because it anticipated reforestation of woods, prohibition of collecting tree resin, olive protection and the protection of cultural monuments and building camps for tourists. Also, the Plan served as a key strategic document and a prerequisite for obtaining building permits or any investment. With regard to tourism planning, an imperative of the Plan was to integrate the Adriatic coast and its hinterland, therefore the Plan established the so-called “Green line” coastal belt between the sea and tourist accommodations.

Regionalni prostorni plan Južnog Jadrana, koncepcija prometa (Regionalni prostorni plan Južnog Jadrana, 1963.) Regional spatial plan of Southern Adriatic, traffic concept

Regionalni prostorni plan Južnog Jadrana, sinteza (Regionalni prostorni plan Južnog Jadrana, 1963.) Regional spatial plan of Southern Adriatic sea, synthesis

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Prvi strateški projekt Južni Jadran Vlada SFR Jugoslavije povjerila je 1967. godine Institutu za ekonomiku turizma iz Zagreba da, u suradnji s Urbanističkim Institutom SR Hrvatske, Republičkim zavodom za urbanizam SR Crne Gore i Urbanističkim zavodom SR Bosne i Hercegovine, te uz suradnju međunarodnih konzultativnih konzorcija Milana i Varšave, izradi Regionalni prostorni plan Južnog Jadrana. Projekt je pokrenut 1964. godine na inicijativu misije Ujedinjenih naroda koja je tada posjetila SFRJ. Regionalni prostorni plan Južnog Jadrana bio je osnovni dokument za vođenje politike razvoja i ekonomičnog korištenja tog prostora. Plan je i danas značajan jer je predviđao pošumljavanje goleti, zabranu smolarenja, zaštitu maslinarstva i kulturnih spomenika te izgradnju kampova za turiste. Također je služio kao ključni strateški dokument i preduvjet za dobivanje dozvola za gradnju ili bilo koju investiciju u tom prostoru. Imperativ plana bio je integrirati jadransku obalu i njezino zaleđe te uspostaviti zeleni pojas između mora i smještajnih objekata. Plan je geografski obuhvaćao južnu Dalmaciju, od Makarske rivijere do Prevlake, crnogorsku jadransku obalu te konurbacije u zaleđu s centrima u Mostaru, Trebinju i Titogradu (današnja Podgorica). Regionalni prostorni plan Južnog Jadrana (Regionalni prostorni plan Južnog Jadrana, 1963.) Regional spatial plan of Southern Adriatic

12 13


The period of tourism boom Croatia welcomed the beginning of that period with a very important development document indeed: the South Adriatic Project, the biggest tourism project thus far, even in global terms. It was a turning point in the field of spatial planning in tourism development. Experts of the Zagreb-based Institute for the Economics of Tourism contributed to the South Adriatic Project, as well as to the subsequent Upper Adriatic Project, which was completed in 1972. Gradually, tourism became an ever more important link in the development of Croatian economy. The rapid development of accommodation facilities continued, particularly on the coast and on the islands. Of all the basic accommodation facilities that existed in 1990, 70% were developed by 1975; over 5 million foreign tourist arrivals were recorded in the mid 70's. Besides the already substantial tax incentives, an additional impetus to the development of accommodation facilities and Croatian tourism as a whole was provided by the very favourable rediscounted loans, which were offered to developers. Together with a high inflation rate and an unrealistic rate of exchange, a very stimulating investment environment was created. The process of amalgamation of tourism companies also continued. Thus, the year 1970 saw the inception of the HTP Dubrovnik and the Plava Laguna Company of Poreč, while Arenaturist of Pula was established in 1973, and so on. Integration and concentration in tourism resulted in the establishment of the 'General Association of the Tourism Industry of

Croatia'. At that time, tourism-related publishing activities also saw a real boom: in 1972, the Zagreb-based Školska knjiga published the “Economics of Tourism”, written by Zora and Srđan Marković, followed by the “Organisation and Technology of Operations of Travel Agencies” by Boris Vukonić and Vjekoslav Bujas. The Vjesnik – Marketing Agency Zagreb published the book “Tourism Marketing” by Srećko Petrinjak and Josip Sudar. This trend continued for the next several years. In 1974, Croatia saw the establishment of the first independent high school institution specializing in tourism: the Hotel Faculty in Opatija. In the 1970's, the Croatian tourism offer expanded furthermore; previously less popular forms of tourism, such as naturist tourism, saw an unprecedented surge at the time. The first international congress of naturists ever held in a socialist country was organized in Vrsar in 1972. In that period, Croatia became a leading naturist destination in the world. The development of nautical tourism also intensified; new marinas were built along the Adriatic Coast, and Croatia started organizing international sailing competitions. Croatian tourism started drawing the attention of the global industry. In 1974, the Association of Scientific Experts in Tourism (AIEST) organized their regular annual conference in Zagreb, and in 1979 the first three Croatian sites were included on the UNESCO List of World Heritage; the Plitvice Lakes National Park, the old city of Dubrovnik and Diocletian's Palace in Split.

Plaža u Baškoj na Krku 1976. godine A beach in Baška on the island Krk in 1976


Procvat masovnog turizma Početak ovog razdoblja Hrvatska je dočekala s važnim razvojnim dokumentom, Projektom Južni Jadran, do tada najvećim turističkim projektom i u svjetskim razmjerima, koji je predstavljao prekretnicu u području prostornog planiranja u turizmu. Na projektu Južni Jadran te kasnije na projektu Gornji Jadran, završenom 1972. godine, svoj su doprinos dali i stručnjaci Instituta za ekonomiku turizma iz Zagreba.

Regata u Crikvenici 1977. godine A sailing regatta in Crikvenica in 1977

Promidžbeni materijal naturističkog turizma u Jugoslaviji A promotional flyer for naturist tourism in Yugoslavia

Turizam postaje sve važnija karika u razvoju hrvatskog gospodarstva, pa se nastavlja s brzom izgradnjom smještajnih objekata posebno na obali i otocima. Do 1975. godine Hrvatska je izgradila 70% svih smještajnih kapaciteta u osnovnim smještajnim objektima kojima je raspolagala 1990. godine, a sredinom 70-ih ostvareno je više od 5 milijuna dolazaka inozemnih posjetitelja. Uz već postojeće pozamašne porezne olakšice, dodatni zamah za daljnju izgradnju smještajnih objekata te za pripremu turističke sezone razvoju turizma Hrvatske tih godina dali su vrlo povoljni reeskontni krediti, što je, uz visoku stopu inflacije i nerealan tečaj, turizmu donijelo izuzetno stimulativno investicijsko okruženje. Nastavlja se proces objedinjavanja turističkih poduzeća, pa tako 1970. godine nastaju HTP Dubrovnik i Plava Laguna u Poreču, godine 1973. Arenaturist u Puli itd., a Integracija i okrupnjavanje u turizmu dovodi i do osnivanja 'Općeg udruženja turističke privrede Hrvatske'. U to vrijeme izdavačka literatura o turizmu doživljava pravi procvat: 1972. Školska knjiga Zagreb izdaje Ekonomiku turizma, Zore i Srđana Markovića, zatim Organizaciju i tehniku

poslovanja putničkih agencija, Borisa Vukonića i Vjekoslava Bujasa, Vjesnik – Agencija za marketing, Zagreb tiska knjigu Srećka Petrinjaka i Josipa Sudara Propaganda turizma, a takav se trend nastavlja i u idućim godinama. Godine 1974. Hrvatska dobiva prvu specijaliziranu samostalnu instituciju visokog obrazovanja za potrebe turizma - Hotelijerski fakultet Opatija. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj dolazi do širenja turističke ponude, odnosno do procvata dotad slabo poznatih oblika turizma kao što je, primjerice, naturistički turizam. U Vrsaru je 1972. godine organiziran međunarodni kongres naturista, prvi put u jednoj socijalističkoj zemlji. Hrvatska tih godina postaje vodeća svjetska naturistička destinacija. Intenzivira se razvoj nautičkog turizma, duž jadranske obale niču nove marine te se počinju organizirati međunarodna jedriličarska sportska natjecanja. Turizam u Hrvatskoj počinje dobivati i značajniju pažnju svjetske stručne javnosti. Međunarodno udruženje turističkih stručnjaka (AIEST) 1974. godine prvi put svoju redovnu konferenciju organizira u Hrvatskoj, u Zagrebu, a 1979. godine na UNESCO-ovu listu svjetske baštine upisane su prve tri hrvatske znamenitosti: NP Plitvička jezera, stari grad Dubrovnik te Dioklecijanova palača u Splitu.

14 15


Construction and renovation of accommodation and catering facilities During the 1960s, tourism has become a strategic government objective and it was found that current policies, aim at construction and renovation of accommodation and catering facilities do not meet the needs of future development. The necessity for the construction of new and adaptations of existing accommodation and catering facilities at the height of tourism development in former Yugoslavia, define the path of development of the Institute for Tourism Economics, Zagreb. During the 1970-1979 period, a range of studies from the microeconomic area of tourism and hospitality, such as economic analysis, investment studies etc. have been developed. The central premise of the above mentioned activities was that only the search for better solutions for economical and modern construction can lead to optimal results. In this period, over a hundred studies of accommodation and restaurants across Croatia, Montenegro, Slovenia and Poland have been developed. Pristanišna zgrada Pleso Zagreb - Tehnološko-organizacioni elaborat ugostiteljskog pogona (Pavlović, B. (1968). Pristanišna zgrada aerodroma Zagreb. Arhitektura) Terminal building Zagreb Pleso - Technological and organizational study of the catering operation

Novi motel-restaurant Skrad - Investicioni program za izgradnju, 1960. godina (Vincek, Ž. (1979). Arhitektonski studio AS 1955. - 1977.) The new motel-restaurant Skrad - The investment program for the construction, 1960

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Izgradnja i obnova smještajnih i ugostiteljskih objekata Tijekom 1960-ih turizam postaje strateški republički cilj razvoja te se uviđa da dotadašnja politika izgradnje i obnove smještajnih i ugostiteljskih objekata ne zadovoljava potrebe daljnjeg razvoja. Nužnost izgradnje novih i adaptacije postojećih smještajnih i ugostiteljskih objekata u jeku intenziviranja turističkog razvoja SFR Jugoslavije diktirala je i razvojni put tadašnjeg Instituta za ekonomiku turizma u Zagrebu. U sklopu mikroekonomske problematike hotelijerstva, ugostiteljstva i turističkih organizacija Institut je izradio niz ekonomskih analiza, investicijskih i strojarskotehnoloških programa te programa unutarnje organizacije poduzeća i racionalizacije poslovanja. Od 1970. do 1979. godine izrađeno je stotinjak različitih studija za smještajne i ugostiteljske objekte diljem Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Poljske. Među danas afirmiranim hotelima s dugom tradicijom u čijoj je realizaciji i/ili organizaciji sudjelovao Institut za turizam valja izdvojiti hotel Esplanade Zagreb, Excelsior Dubrovnik, turističko naselje Baško Polje, turističko naselje Mošćenička Draga, hotel Ambasador Opatija, hotel Dubrovnik Zagreb, hotel Marijan Split, Tomislavov dom Sljeme, turističko naselje Beli Kamik u Njivicama, Sunčanu uvalu Mali Lošinj, lječilište Tuheljske toplice i brojne druge. Hotel Croatia, Cavtat - Idejni projekt organizacije, intenzifikacija poslovanja u hotelu Croatia, 1976. godina (Šegvić, N. (1986). Stanje stvari, jedno viđenje, 1945. - 1985. Arhitektura) Hotel Croatia, Cavtat - Conceptual design of organization, intensification of operations in Hotel Croatia, 1976

16 17


Developing first planning documents Due to the great complexity of planning for future tourism development and in line with the needs of modern time, the Institute for Tourism at the beginning of the 1970s began with the formation of a regional model of tourism development for many regions of former Yugoslavia. Specifics of certain areas require harmonization of tourism planning with their natural resources and landscapes. Because of the orientation of regions to development of qualitative components of economy, to encourage further development, many economically and touristically marginalized regions, among which stand out area of SR Bosnia and Herzegovina, Central Croatia, SR Montenegro, SR Macedonia and SR Serbia created plans for future development. Consequently, the professional work of the Institute has received special awards in SR Bosnia and Herzegovina, where the Institute participated in the development of a number of important documents of the prospective tourism development.

Fotografija starog dijela Sarajeva krajem 1970-ih Photo of the old part of Sarajevo in the late 1970's

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Izrada prvih planskih dokumenata Zbog izuzetne složenosti planiranja turističkog razvoja u skladu s budućim potrebama, Institut za turizam početkom 1970-ih započinje s formiranjem modela regionalnog razvoja turizma za potrebe različitih regija tadašnje Jugoslavije. Specifičnosti pojedinih područja zahtijevaju usklađivanje planiranja turizma s njihovim prirodnim vrijednostima. Zbog orijentacije regija na razvijanje kvalitativnih komponenti privređivanja, koje bi potakle daljnji ekonomski razvoj, brojne turistički marginalizirane regije, među kojima se izdvajaju područja SR Bosne i Hercegovine, kontinentalne Hrvatske, SR Crne Gore, SR Makedonije i SR Srbije, izrađuju programe budućeg razvoja.

Pravoslavna crkva na jezeru Ohrid, SR Makedonija The Orthodox Church on Lake Ohrid, Republic of Macedonia

Naslovna strana – „Projekt Programa i prostornog plana dugoročnog razvoja turizma Sarajevske turističke regije” Front page – “Programme and spatial plan of long-term development of tourism for Sarajevo tourist region”

Stručni rad Instituta doživio je posebna priznanja upravo u SR BiH, gdje je sudjelovao u izradi niza značajnih dokumenata. To su: Studija dugoročnog razvoja turizma u SR BiH, Regionalni program i elementi prostornog plana razvoja turizma u Vrbasko-plivskoj regiji, Centralni program i elementi prostornog plana razvoja turizma u Unsko-sanskoj regiji, Program i prostorni plan dugoročnog razvoja turizma u sarajevskoj regiji. Svojom kvalitetom, stručnošću i suvremenim pristupom izradi ističu se i Generalni program i prostorni plan dugoročnog razvoja turizma u Livanjsko-duvanjskoj turističkoj regiji, zatim planovi razvoja za SR Makedoniju, Ohridskoprespansku regiju, Sarajevsku regiju, Kosovo, Zagrebačku regiju i niz drugih makro i mikro regija.

18 19


Youth tourism development

Even though the beginnings of youth tourism in Croatia can be traced back to the early 20th century, it's most intensive development begun in the 1970s with the intensive development of accommodation facilities for children and young travelers. During this era, the Institute for tourism was actively involved in the youth tourism development, primarily through the investment studies for youth tourism accommodation facilities (eg. accommodation facilities in Privlaka, Pula and Kumrovec), but also through the preparation of strategic planning documents for youth tourism and providing professional and technical assistance to the businesses and organizations from the field of youth tourism. After 1970s Institute for tourism has been continuously addressing issues related to the youth tourism development and consequently, the document entitled “The concept of long-term development of youth tourism in Croatia” was produced in the 1987. The main objective of this document was to provide a strategic guidelines for the future development of youth tourism in Croatia. Institute for tourism continues to provide scientific and professional support to youth tourism development in Croatia. In this regard, the latest activity of the Institute for tourism is drafting a manual entitled “How to establish and manage a youth hostel”. This document was made in 2010 in cooperation with the Croatian Youth Hostel Association.

Ljetovanje ferijalaca, 1984. godina (Arhiva Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza) Members of HFHS on holidays, Zadar, 1984

Košarka na Ferijalnoj olimpijadi u Zadru, 1984. godina (Arhiva Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza) Basketball on Ferial olympic games in Zadar, 1984

Međunarodni studentski klub prijateljstva, početak 1980-ih (Arhiva Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza) International student club of friendship, early 1980's

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Omladinski hostel Zadar Youth hostel Zadar

Omladinski hostel Pula Youth hostel Pula

Razvoj omladinskog turizma

Iako se omladinski turizam u Hrvatskoj počeo razvijati još početkom 20. stoljeća, kada se osnivaju prva omladinska ferijalna društva, početak 70-ih karakterizira intenziviranje izgradnje smještajnih kapaciteta namijenjenih djeci i mladima. Tijekom ovog razdoblja Institut za turizam bio je aktivno uključen u razvoj omladinskog turizma u Hrvatskoj, prije svega kroz izradu investicijskih studija izgradnje smještajnih objekata za omladinski turizam (npr. investicijske studije za objekte u Privlaci, Puli i Kumrovcu), ali i kroz izradu planske dokumentacije te pružanje stručne pomoći poslovnim subjektima s područja omladinskog turizma.

Omladinski hostel Dubrovnik Youth hostel Dubrovnik

Omladinski hostel Rijeka Youth hostel Rijeka

Institut za turizam se i nakon 1970-ih nastavlja kontinuirano baviti problematikom i pitanjima povezanim s razvojem omladinskog turizma te je 1987. godine izrađena studija pod nazivom „Koncepcija dugoročnog razvoja omladinskog turizma u SR Hrvatskoj“ kojom su definirane osnovne smjernice razvoja omladinskog turizma. I do danas je to jedini planski dokument koji se bavi dugoročnim planiranjem razvoja omladinskog turizma u Hrvatskoj. Institut za turizam nastavlja pružati stručnu i znanstvenu podršku razvoju omladinskog turizma, odnosno turizma mladih u Hrvatskoj, pa je 2010. godine u suradnji s Hrvatskim ferijalnim i hostelskim savezom, kao glavnim nositeljem razvoja omladinskog turizma u Hrvatskoj, izradio priručnik „Kako osnovati i upravljati hostelom“.

Omladinski hostel Rijeka

20 21


International cooperation

As well as contributing at the former domestic market of Yugoslavia, during the 1970s the Institute also established a number of successful contacts with many foreign professional and scientific institutions and individuals. This is particularly evident through the meetings that have been developed through technical assistance services of the OECD, the UN, AIEST and other international organizations. Experts from various countries (Poland, Bulgaria, Tanzania, Indonesia etc.), who were on specialization at the Institute, had an important role in establishing the foreign scientific and professional connections. In this way Institute succeeded in achieving aspiration that, wherever possible, apply foreign experience, use acquired knowledge and new ideas. Such circumstances also affected the more intensive professional engagement of the Institute outside Yugoslavia. That engagement was particularly intense among the countries of the third block, the so-called “Non-Aligned”. By its significance special position is given to the national and regional spatial plans of tourism development in Syria and Iran, especially to the National Tourism Development Plan of the Republic of Syria, made in cooperation with the French institution OTAM in 1970. The key document of this period was the scientific study “Tourism platform of developing countries”, which encountered an excellent echo in the countries concerned, and in a UIOOT (today's UNWTO).

Međunarodni studentski klub prijateljstva (Arhiva Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza) International Student Club of Friendship

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Međunarodna suradnja

Osim djelovanja na tadašnjem domaćem tržištu Jugoslavije, Institut za turizam u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća uspostavlja i brojne uspješne kontakte s mnogim stranim stručnim i znanstvenim institucijama i pojedincima. To je osobito došlo do izražaja kroz susrete koji su se razvili posredstvom službe tehničke pomoći OECD-a, UN-a, AIEST-a i drugih. Važnu ulogu u etabliranju na stranoj znanstvenoj i stručnoj sceni imali su i stručnjaci iz raznih zemalja koje je Institut za turizam primao na specijalizaciju, primjerice iz Poljske, Bugarske, Tanzanije, Indonezije i dr. Na taj se način uspjela ostvariti težnja da se u što većoj mjeri prate inozemna iskustva te koriste i prenose stečena znanja i nove ideje. Takve okolnosti ujedno su utjecale na sve intenzivniji stručni angažman Instituta izvan bivše Jugoslavije. Ta je suradnja bila osobito intenzivna sa zemljama trećeg bloka, takozvanim „nesvrstanima“. Svojim značajem osobito se ističu Nacionalni i regionalni prostorni planovi turističkog razvitka u Siriji i Iranu, pri čemu je Nacionalni plan turističkog razvoja Republike Sirije izrađen u kooperaciji s francuskom institucijom OTAM 1970. godine. Kao ključni dokument tog razdoblja ističe se znanstvena studija „Turistička platforma zemalja u razvoju“, koja je naišla na odličan odjek zainteresiranih zemalja, ali i u tadašnjem UIOOT-u (današnjoj Svjetskoj turističkoj organizaciji).

Hotel u Dar es Salaamu, Tanzanija, 1967. godina (Turistička organizacija Dar es Salaama) Hotel in Dar es Salaam, Tanzania, 1967

Konferencija nesvrstanih u Beogradu – detalj (Arhiva UN-ovog ureda u Genevi) The Conference of Non-Aligned Movement in Belgrade – detail

22 23


Protection of Human Environment in the Adriatic Region Professional experience and recognition enabled the Institute to gain an important position in international projects, among which are the South and the Upper Adriatic and project Adriatic III or “Protection of Human Environment in the Adriatic Region of Yugoslavia”, which was created in the period from the 1973 to the 1977. It was realized on the basis of joint initiatives and decisions of the Yugoslav government and the United Nations (UNDP). Institute has played a role of leader research and processed tourism as the most important development component of the Adriatic area. The Institute for turism had long term involvement in environmental issues, from the standpoint of interrelations of environment and tourism. Already in the sixties extensive research on protected areas, were conducted particularly in areas of Plitvice Lakes, Medvednica, Šar Mountain, Prokletije and Kornati archipelago. This research represents the basis for the study Adriatic III, which encompassed particularly interesting studies relating to the maritime tourism, nautical tourism, health tourism, but also the research regarding motivation and visitors' perceptions of the Adriatic region.

Nautički turizam u sedamdesetima Nautical tourism in the seventies

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Zaštita čovjekove sredine u Jadranskoj regiji Stručna iskustva i afirmacija omogućili su Institutu da dobije važno mjesto u međunarodnim projektima, među kojima se uz Južni i Gornji Jadran, ističe projekt Jadran III ili Zaštita čovjekove sredine u Jadranskoj regiji Jugoslavije, koji je izrađen u razdoblju od 1973. do 1977. godine. Ostvaren je na osnovi zajedničke inicijative i odluke jugoslavenske vlade i Ujedinjenih naroda (UNDP). Institut je u tom projektu imao ulogu nositelja istraživanja i obrade turizma kao najvažnije razvojne komponente jadranskog područja. Iznimno se važnom pokazala i aktivnost Instituta u vezi s ekološkim problemima, i to sa stajališta međuutjecaja okoliša i turizma. Već u šezdesetim godinama provedena su opsežna istraživanja o zaštićenim područjima, posebice za područja Plitvičkih jezera, Medvednice, Šarplanine, Prokletija i Kornatskog otočja. Ova istraživanja predstavljala su podlogu za izradu studije Jadran III, u kojoj su osobito zanimljiva istraživanja koja se odnose na maritimni turizam, nautički turizam, zdravstveni turizam, ali i istraživanja motivacije i percepcije posjetitelja Jadranskog područja.

Turisti na Plitvicama, 1975. godina (Arhiva znanstveno-istraživačkog centra „Ivo Pevalek”) Tourists at Plitvice Lakes, 1975

Otok Vir prije apartmanizacije, potencijalno područje za izgradnju nuklearne centrale 1970-ih Island Vir before extensive construction, potential area for the construction of a nuclear power plant in the 1970's

24 25


Record-breaking years In the 1980's, Croatian tourism, measured by the number of overnight stays, reached its climax. The offer of quality accommodation, along with the necessary infrastructure, and complemented by very successful businesses of international tour operators, such as the INA's Bemextours, pushed Yugoslavia and Croatia to the top of European and world tourism. The organization of two important sporting events, the 1984 Winter Olympic Games in Sarajevo, and the 1987 Universiade in Zagreb, contributed tremendously to the promotion of tourism. In 1986, Croatia had more than 68 million overnight stays (both domestic and foreign). According to official statistical data, this figure has never been repeated. At the end of that period, in 1989, a shareholding company, Zagal, was founded in order to provide services in domestic and international air traffic. It was the predecessor of the first Croatian commercial airline, Croatia Airlines. One of the most important phenomena also characterising that period was a boom of tourist agencies, which was due to the liberalisation of economy and the fact that the rate of exchange of the local currency was declared convertible. During the record breaking year of 1987, tourist agencies accounted for nearly one third of the total number of overnight stays. Of all Mediterranean countries, in 1988, only Italy, Spain and France had a higher volume of tourism turnover than Croatia. Consequently, Croatia ended up ranked as a highly developed tourist country. In 1984, 30 students registered for the reinstated Tourism Economics post-graduate programme at the Zagreb School of Economics. The head of the programme was Boris Vukonić, while some of the most prominent tourism experts such as Dragutin Alfier, Srđan Marković, Ivo Antunac, Boris Pirjevac and others served as lecturers.

In 1983, Croatia had 17 marinas and 8 sports harbours as parts of larger hotel facilities. The possibility to further develop this type of tourism resulted in the establishment of the Adriatic Club Yugoslavia, better known under the acronym ACY. Already in the first year of its operations, ACY opened 16 new marinas with nearly 5000 berths, and laid the foundations for a charter fleet of 35 rental yachts. At the same time, some other forms of tourism were provided as part of Croatia's tourist offer. For example, in 1984, ten tennis courts and a tennis club were opened in Bol on the island of Brač, next to the Bretanide Hotel. Four years later, a tennis stadium for 2000 spectators and 6 additional tennis courts were constructed, thus creating the foundation for the development of sports tourism, focusing on tennis. In 1986, the Dubrovnik-based Atlas opened its sports tourism department (Atlas Adventure). Around that time, the Institute for Tourism acquired all the necessary formal conditions to be included into the system of scientific institutions. Consequently, it changed its name and became known as the Institute for Tourism Research. Finally, in 1986, it became the Institute for Tourism. During that period, apart from its heavy involvement in scientific activities, its main fields of activity were development studies, competitiveness studies and marketing and investment studies. It also launched TOMAS, a quantitative survey of tourists' attitudes and expenditures, which has been continually carried out to this very day. Although the 1980's were strongly marked by tourism, the record-breaking years of 1986 and 1987 were in fact the beginning of a downward trend in demand. This was primarily due to a decline in Croatia's competitiveness with regard to some new destinations, for example Turkey, which had just started appearing on the tourist map of Europe. Another negative factor was the political instability of the former state, which gradually lead to a steep decline in Croatia's tourism activity in the early 1990's. In the 1980's, however, Croatia fully met the tourist demand for a sea and beach holiday: it was easily accessible and highly competitive in terms of prices.

Maskota Univerzijade u Zagrebu 1987. godine

Logo Olimpijade u Sarajevu 1984. godine

The mascot of the 1987 Zagreb Universiade

The logo of the 1984 Sarajevo Winter Olympics


Rekordne godine Turizam u Hrvatskoj 1980-ih godina mjeren brojem ostvarenih noćenja doseže svoj vrhunac. Ponuda kvalitetnog smještaja, zajedno sa svom potrebnom infrastrukturom, praćena izuzetno uspješnim poslovanjem međunarodnih turoperatora, poput Inina Bemextoursa, rezultirala je i konačnim ulaskom Jugoslavije, odnosno Hrvatske, u sam vrh europskog pa i svjetskog turizma. Promociji turizma tih je godina pridonijela i organizacija dviju velikih sportskih manifestacija: Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu te Univerzijade 1987. godine u Zagrebu. U Hrvatskoj je 1986. registrirano više od 68 milijuna noćenja (domaćih i inozemnih turista). Brojka je to koja se prema službenoj statistici još nije ponovila. Na kraju ovog razdoblja, 1989. godine, u Zagrebu je osnovano dioničarsko društvo Zagal, koje se bavilo pružanjem usluga u unutarnjem i vanjskom zračnom prometu, iz kojeg je, nakon osamostaljenja Hrvatske, osnovana prva hrvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines. Jedan od značajnijih fenomena toga razdoblja je i procvat posredničkog poslovanja u turizmu. Uslijed liberalizacije gospodarstva i proglašenja konvertibilnosti tečaja službene valute, u Hrvatskoj se počinje osnivati velik broj turističkih agencija. Rekordne 1987. godine preko turističkih agencija ostvarena je gotovo trećina ukupnog broja turističkih noćenja. Godine 1988., na Mediteranu su jedino Italija, Španjolska i Francuska imale veći turistički promet od Hrvatske, pa se Hrvatska svrstala u red turistički visoko razvijenih zemalja. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na obnovljenom poslijediplomskom studiju iz 'Ekonomike turizma' godine 1984. upisano je 30 studenata. Studij je vodio Boris Vukonić, a predavači su bili tada najeminentniji turistički stručnjaci poput Dragutina Alfiera, Srđana Markovića, Ivana Antunca, Borisa Pirjevca i drugih.

Plaža u Novigradu 1980-ih godina (Vukonić, B. (2007). Plava laguna: 1957. - 2007.) A beach in Novigrad (Istria) in the 1980's

Godine 1983. Hrvatska ima 17 marina i 8 sportskih lučica u sastavu većih hotelskih objekata, a spoznaja o mogućnostima razvoja te vrste turizma rezultirala je i osnivanjem Adriatic Cluba

Jugoslavija, poznatijeg pod skraćenicom ACY. Već u prvoj godini djelovanja ACY je otvorio 16 novih marina s gotovo 5.000 vezova te je stvorio temelje čarter flote s 35 jahti za iznajmljivanje. Istovremeno se u ponudu Hrvatske uvode i neke druge vrste turizma, primjerice 1984., u Bolu na Braču je uz hotel Bretanide izgrađeno 10 teniskih terena i Tenis klub, a četiri godine kasnije i teniski stadion za 2.000 gledatelja te još 6 novih teniskih terena, čime je stvorena značajna podloga za razvoj sportskog turizma orijentiranog na tenis. Dubrovački Atlas 1986. godine osniva odjel za sportski turizam (Atlas Adventure). Institut za turizam tih godina stječe i formalne uvjete za ulazak u sustav znanosti te sukladno tome najprije mijenja naziv u Institut za istraživanje turizma, da bi 1986. godine konačno postao Institut za turizam te se u tom razdoblju, uz intenzivnu znanstvenu djelatnost, najviše bavi izradom razvojnih studija, studija konkurentnosti te marketinških i investicijskih studija, a započinje i s kvantitativnim istraživanjem stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj pod nazivom TOMAS, koje se kontinuirano provodi. Iako je osamdesetih godina u Hrvatskoj sve bilo u znaku turizma, nakon rekordne 1986. i 1987. godine počinje pad potražnje koji je prije svega bio uzrokovan slabljenjem konkurentnosti Hrvatske u odnosu na nove destinacije koje su se, poput primjerice Turske, počele pojavljivati na turističkoj karti Europe. Pored toga, započinje i politička destabilizacija tadašnje države što je postojano vodilo prema znatnom smanjenju turističke aktivnosti u Hrvatskoj koja će uslijediti početkom 1990-ih. Hrvatska je osamdesetih u potpunosti odgovarala potrebama turističke potražnje za odmorom uz sunce i more jer je bila lako dostupna i cjenovno konkurentna.

26 27


Tourism and sport - Universiade in 1987

For recent history of Zagreb, XIV International festival of student sports games means much more than just a sporting event. By its splendor and especially by long-term impacts, this was the biggest spectacle held in Zagreb in its history, and in the memory of the people of Zagreb, Universiade takes a place similar to the place that Olympic Games have for cities like Sarajevo or Barcelona. XIV Summer Universiade was held in Zagreb from 8th of July to 19th of July, 1987 under the slogan “The World Youth for World Peace”. Sport, however, was only the backbone of many cultural events and Zagreb experienced a real renaissance when it comes to the construction of new buildings and renovation of old, solving major infrastructure problems. In those projects, experts from Institute for Tourism were actively involved, particularly in ensuring transport for participants of the Universiade, as well as the organization of urban transport in general.

Universiade in numbers:

Sportsko rekreacijski centar ˝Šalata˝ 1987. godine Sports and recreation center ˝Šalata˝in 1987

- 3,195 athletes from 122 countries - 12 sports (athletics, basketball, fencing, football, gymnastics, swimming, diving, water polo, tennis, volleyball, rowing and kayaking) - 130 individual disciplines - 77 sports facilities - 1,682 officials and coaches - 749 referees - 1,570 accredited journalists - 25,700 volunteers - 12,500 performers at the opening ceremony

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Turizam i sport - Univerzijada 1987.

Četrnaesta međunarodna smotra studentskih sportskih igara za noviju povijest Zagreba znači mnogo više od sportske manifestacije. Po svojoj raskoši, a pogotovo po dugoročnim učincima, to je bio najveći spektakl održan u Zagrebu u njegovoj povijesti, pa u pamćenju Zagrepčana Univerzijada zauzima ono mjesto koje u gradovima poput Sarajeva ili Barcelone imaju Olimpijske igre. XIV. ljetna univerzijada održana je u Zagrebu od 8. do 19. srpnja 1987. godine pod geslom „Svijet mladih za svijet mira“.

Jarunsko jezero za vrijeme Univerzijade Jarun lake at the Universiade period

Brojevi o Univerzijadi:

Paljenje baklje Univerzijade ispred rektorata Sveučilišta u Zagrebu Ignition the Universiade torch in front of University of Zagreb Chancellery

Sport je, međutim, bio samo okosnica za brojne kulturne događaje i povod da Zagreb doživi pravu renesansu u izgradnji novih objekata i obnovi starih te u rješavanju infrastrukturnih problema. U tome su sudjelovali i stručnjaci Instituta za turizam, poglavito u osiguranju prijevoza za sudionike Univerzijade i organizaciji gradskog prometa. Potpuno je uređen tadašnji Trg Republike (današnji Trg bana Josipa Jelačića), obnovljeno je 65 fasada u središtu grada, sagrađena je dvorana Cibone s poslovno-trgovačkim centrom i neboderom, zatim sportski centar Mladost, dvorane Martinovka i Sutinska vrela, sportske dvorane Ekonomskog fakulteta, MIOC-a i Srednje kemijske škole. Dotad zapušteno jezero Jarun uređeno je u sportsko-rekreacijski centar, Zagreb je dobio novi Autobusni kolodvor i novi ulaz Zagrebačkog velesajma, a na Gornjem gradu galeriju Gradec. Sagrađeni su hoteli Holiday i Panorama, obnovljeni su Dom sportova, dvorana Kutija šibica, sportski tereni na Šalati, stadioni Dinama i Zagreba te studentski domovi „Stjepan Radić“ i „Cvjetno“, koji su bili privremeno pretvoreni u sportska sela.

- 3.195 sportaša iz 122 zemlje - 12 sportova (atletika, košarka, mačevanje, nogomet, gimnastika, plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo, tenis, odbojka, veslanje i kajak) - 130 pojedinačnih disciplina - 77 sportskih objekata - 1.682 službene osobe i treneri - 749 sudaca - 1.570 novinara - 25.700 volontera - 12.500 izvođača prilikom svečanog otvorenja

28 29


A new national survey – TOMAS

Acknowledging the information base (number of tourist arrivals and overnights) as insufficient for decision making on tourism development in Croatia, we launched a series of surveys on attitudes and expenditures of tourists in Croatia, known as TOMAS surveys, in the 1987. TOMAS surveys provide relevant, representative and reliable information on tourism demand to tourism stakeholders on destination and national level. TOMAS surveys provide information on: (i) visitors profile, necessary for market segmentation, (ii) strengths and weaknesses of tourism offer, as a basis for tourism product development, and (iii) visitor expenditure, as a basis for compilation of Tourism Satellite Account. As continuous (longitudinal) surveys, TOMAS surveys allow for trend analysis on different characteristics of tourist demand in Croatia. In TOMAS surveys data are collected by personal interview with visitors. TOMAS Summer survey, exploring demand characteristics of the sun and sea tourism, has been conducted for the ninth time in 2014. The population of TOMAS Summer surveys are tourists staying in hotels, camp sites or private accommodation (households) in about 80 destinations in seven coastal counties during four summer months. The survey sample size amounts to several thousand respondents. TOMAS surveys have been extended to research demand characteristics in city tourism (TOMAS Zagreb) and nautical/yachting tourism (TOMAS Nautika). Furthermore, ad-hoc TOMAS surveys have been conducted on transit tourism, cruising, tourism in protected natural areas and cultural tourism.

55 godina Instituta za turizam naĹĄe putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Provedeno prvo TOMAS istraživanje Ocjenjujući nedostatnom informacijsku osnovicu (broj dolazaka turista i broj ostvarenih noćenja) za donošenje odluka o turističkom razvoju Hrvatske, još smo davne 1987. godine pokrenuli istraživanja stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj, poznatija pod nazivom TOMAS. Istraživanja TOMAS dionicima turističkog razvoja, od destinacijske do nacionalne razine, pružaju relevantne, reprezentativne i pouzdane informacije o tržišnom profilu posjetitelja, nužnom za segmentaciju tržišta, prednostima i slabostima turističke ponude kao osnovici za unapređenje turističkog proizvoda te izdacima posjetitelja kao osnovici za izradu Satelitskog računa turizma. Kao kontinuirana (longitudinalna) istraživanja, omogućuju i praćenje trendova u obilježjima turističke potražnje. Istraživanja TOMAS primarna su istraživanja u kojima se podaci prikupljaju izravno od posjetitelja, osobnim intervjuom. TOMAS Ljeto, istražujući obilježja potražnje ljetnoga odmorišnog turizma, provedeno je do danas devet puta, uvijek na uzorcima od nekoliko tisuća ispitanika – turista u hotelima, kampovima i privatnom smještaju, u 80ak mjesta na području sedam obalnih županija, tijekom četiri ljetna mjeseca. Istraživanja TOMAS kontinuirano prate i obilježja potražnje gradskog (TOMAS Zagreb) te nautičkog turizma (TOMAS Nautika), a po jednom su do danas provedena i na segmentu potražnje u tranzitnom turizmu, međunarodnim brodskim kružnim putovanjima, turizmu u zaštićenim prirodnim područjima te kulturnom turizmu.

30 31


Tourism in the sociocultural context

In accordance with its multidisciplinary approach to tourism research, the Institute for Tourism is focused not only on economic but also on many other important aspects of tourism development, including the sociological and cultural context of tourism development. Consequently, during the 1980s the Institute for Tourism was involved in an important international research project aimed at exploring the tourism in sociocultural context. Tourism in the sociocultural context was an international, comparative project coordinated by the European Coordination Centre for Research and Documentation in Social Sciences (Vienna Center) and carried out by seven participating countries (Bulgaria, Hungary, Poland, Spain, U.K., U.S.A. and Yugoslavia). The idea for this project stems from an understanding of tourism as rapidly growing worldwide phenomenon, the economic effects of which have been widely researched, while the social and the cultural changes brought by it have been understudied. The Yugoslav national report is a summary of the results obtained in a national study of the social and cultural millieu of island Šolta and of perceived impacts and changes brought about by tourism to the host and tourist population conducted by the Institute for Tourism. Research was important at the time because it showed strive of local population to base their development around synthesis of tourism and agriculture, and its findings were generalized on broader coastal area.

Otočni pejzaž Island landscape

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Turizam u sociokulturnom kontekstu

Sukladno svom znanstvenom multidisciplinarnom pristupu istraživanju fenomena turizma, Institut za turizam bavio se ne samo ekonomskim nego i brojnim drugim aspektima turističkog razvoja, među kojima važno mjesto zauzima sociokulturni kontekst razvoja turizma. Slijedom toga, tijekom 1980-ih Institut za turizam bio je uključen u izradu važnog međunarodnog projekta „Turizam u sociokulturnom kontekstu“. Ovaj projekt vodio je Europski koordinacijski centar za istraživanje i dokumentaciju u društvenim znanostima (centar u Beču) i proveden je u sedam zemalja sudionica (Bugarska, Mađarska, Poljska, Španjolska, Velika Britanija, SAD i Jugoslavija). Ideja za ovaj projekt proizlazi iz razumijevanja turizma kao brzorastućeg svjetskog fenomena, čiji su ekonomski učinci već naširoko istraženi, dok su socijalne i kulturne promjene koje on donosi bile slabo istražene u to vrijeme. U sklopu ovog projekta Institut za turizam je proveo istraživanje na Šolti te je izrađeno nacionalno izvješće u kojem su prezentirani rezultati dobiveni u istraživanju društvenog i kulturnog okruženja otoka Šolte. Osim toga, prezentirani su rezultati istraživanja percipiranih utjecaja i promjena koje donosi turizam kod domaćina i turističke populacije. Istraživanje je bilo značajno za to vrijeme jer je pokazalo težnju lokalnog stanovništva da svoj razvoj temelji na sintezi turizma i poljoprivrede, a njegovi su rezultati generalizirani na šire priobalno područje.

Otok Šolta – šetnica uz more Šolta island promenade

Idejni projekt istraživanja na otoku Šolti Conceptual design of research on the island of Šolta

32 33


The method for carrying capacity assessment of the Mediterranean region At the end of the eighties, an issue of carrying capacity assessment of the Mediterranean region became a particularly important and the experts from the Institute for Tourism were actively involved in developing the methodology for carrying capacity assessment. Within this context, the Priority Action Programme (PAP) from Split, as a part of the United Nation Environmental Programme (UNEP), invited Institute for Tourism to manage a project entitled “Development of Mediterranean Tourism Harmonized with the Environment" whose main objective was to formulate methods for calculating the carrying capacity of tourism adapted to the situation in the Mediterranean. After developing a pilot study of calculating the carrying capacity of the Brijuni archipelago and the island of Vis in Croatia and the island of Rhodes in Greece from 1989 to 1992, a new set of guidelines for carrying capacity assessment entitled “Guidelines for Assessing the Carrying Capacity of the Mediterranean Coastal Areas for Tourism “ were created. Aforementioned guidelines were completed in 1987 and tested in two locations in Albania and Egypt in 1999. Subsequently, the formulated guidelines were improved by the document entitled “Guide to Good Practice in Tourism Carrying Capacity Assessment”. The widespread acceptance of this methodology is best illustrated by its implementation in various locations, such as Italy (Rimini), Slovenia (Slovensko Primorje), Malta and Cyprus (Larnaka region) and partly in Croatia (Crikvenica, Baška Voda and Jelsa). The aforementioned carrying capacity assessment methodology is still relevant today, which is demonstrated by the study from 2014 entitled “Tourism Carrying Capacity of the Montenegro Coastal Area” which is carried out again by the experts from the Institute for Tourism.

Procjena prihvatnog kapaciteta za turističke aktivnosti na otoku Visu Carrying capacity assessment for tourism activities in the island of Vis

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Metoda izračuna prihvatnog kapaciteta za područje Sredozemlja Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća postala je osobito aktualna problematika procjene prihvatnog kapaciteta u turizmu na području Sredozemlja, gdje su ključnu ulogu imali stručnjaci Instituta za turizam. Tako je Program prioritetnih akcija (PPA) iz Splita, kao dio Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP), angažirao Institut za turizam da vodi projekt „Razvoj sredozemnog turizma u skladu s okolišem“, čiji je osnovni cilj bio formuliranje metode izračuna turističkog prihvatnog kapaciteta u turizmu prilagođenog situaciji na Sredozemlju. Nakon izrade pilot-studija izračuna prihvatnog kapaciteta za otočnu skupinu Brijuni i otok Vis u Hrvatskoj te otok Rodos u Grčkoj od 1989. do 1992. godine, stvorena je osnova za formuliranje nove metodologije izračuna prihvatnog kapaciteta, nazvane „Smjernice za procjenu prihvatnog kapaciteta sredozemnih obalnih područja za turizam“. Ona je dovršena 1997., testirana na još dva lokaliteta u Albaniji i Egiptu 1999. godine, nakon čega je unaprijeđena 2003. dokumentom „Vodič za dobru praksu u procjenjivanju turističkog prihvatnog kapaciteta“.

Smjernice za procjenu prihvatnog kapaciteta sredozemnih obalnih područja za turizam

Vodič za primjenu dobrih praksi u određivanju prihvatnog kapaciteta u turizmu

Guidelines for carrying capacity assessment of Mediterranean coastal areas for tourism

Guide to Good Practice in Tourism Carrying Capacity Assessment

O dobroj prihvaćenosti ove metodologije u sredozemnim zemljama najbolje govori podatak o njenoj primjeni u Italiji (Rimini), Sloveniji (Slovensko primorje), Malti i Cipru (distrikt Larnaka), a djelomično i u Hrvatskoj (Crikvenica, Baška Voda i Jelsa). O vitalnosti ove metode izračuna prihvatnog kapaciteta formulirane u Institutu za turizam svjedoči njena aktualnost i danas – 2014. godine dovršena je studija „Turistički prihvatni kapacitet crnogorskog priobalnog područja“, ponovno pod vodstvom stručnjaka Instituta za turizam.

34 35


In 1991, the Croatian Parliament established the Committee on Tourism, and 1992 saw the founding meeting of the Croatian Tourism Board, a new system of tourism organizations aimed at promoting Croatian tourism in Croatia and abroad. Its main objective, furthered by promotion of Croatian tourist attractions, was to present Croatia as a safe, attractive and desirable tourist destination. Before the end of 1993, a total of 226 tourist boards were registered in Croatia. Two fundamental tourism acts: The Hospitality and Catering Industry Act and the Tourism Activity Act, were passed in 1995 and 1996, respectively. The second important process which marked this period was Croatia's transition to market economy and the privatisation of socially and state-owned assets entailed in the process. The consequences of ownership transition in tourism were twofold. On the one hand, privatisation gave an impetus to the development of entrepreneurship and competition, and on the other, there was a substantial loss of jobs and devastation of privatised assets due to the numerous and various speculations inherent to the privatisation process.

Hotel Imperial in flames, Pile

The beginning of this period was marked by a military aggression on Croatia, which equalized the year 1991 with 1961 in terms of tourist traffic. Most accommodation facilities were completely destroyed or badly damaged during the conflict. Numerous hotels housed refugees for many years that followed. An entire decade was, therefore, marked by low intensity tourism. This was particularly evident in arrivals and overnight stays of foreign guests, who mostly visited Istria in that time. The accumulated losses in unrealized tourist expenditure in that period are estimated at more than 15 billion US dollars. At the beginning of this period, Croatia severed all ties with former Yugoslavia, becoming a globally recognized independent state.

Hotel Imperial u plamenu, Pile (Foto: Miro Kerner Muzej suvremene povijesti DubrovaÄ?kih muzeja)

Back to the beginning

After the military operations came to an end in 1995, the process of rebuilding, seen as an opportunity for a new beginning in tourism, had begun. The war had a far-reaching negative effect on tourism in Croatia, so the achieved tourism traffic at the end of this decade was at only about 50% in comparison with the pre-war period. During that entire period, the Institute for Tourism contributed to the defence and rebuilding of the country. Some of its employees actively participated in the war, while others developed an array of development studies and projects, including those with a strategic character as well as projects of property conversion according to laws that were in place at the time. At the same time, experts of the Institute actively participated in numerous public debates about tourism topics crucial for the development of tourism in those specific conditions. In September 1997, together with representatives of the Faculty of economics in Zagreb, they organized an international conference in Dubrovnik, “War-Terrorism-Tourism, Times of Crisis and Recovery�, which was attended by many renowned experts.


Povratak na početak Početak ovog razdoblja obilježen je ratnom agresijom na Hrvatsku koja je 1991. godine, između ostalog, rezultirala turističkim prometom kakav je bio ostvaren u 1961. godini. Velik dio smještajnog kapaciteta u ratnim je sukobima do temelja razrušen ili znatno oštećen. Brojni hoteli godinama su zbrinjavali prognanike i izbjeglice. Stoga gotovo cijelo desetljeće obilježava turizam niskog intenziteta. Posebno se to odnosi na dolaske i noćenja inozemnih posjetitelja, od kojih se nešto značajniji broj tih godina zadržao tek u Istri. Gubitak samo od nerealizirane turističke potrošnje u tom razdoblju procijenjen je na više od 15 milijardi dolara. Hrvatska je početkom ovog razdoblja raskinula sve državnopravne veze s bivšom Jugoslavijom i postala samostalna, suverena država koju je priznao cijeli svijet.

Drugi važan proces koji obilježava ovo razdoblje u Hrvatskoj je prelazak gospodarstva na tržišnu ekonomiju te s tim u vezi privatizacija društvene i državne imovine. Posljedice pretvorbe vlasništva u turizmu bile su dvojake. S jedne strane privatizacija je potaknula razvoj poduzetništva i konkurenciju, a s druge je, zbog raznih i mnogobrojnih spekulacija u tom procesu rezultirala gubitkom mnogih radnih mjesta te devastacijom privatizirane imovine.

Godine 1991. Hrvatski Sabor osniva Odbor za turizam, a 1992. godine održana je osnivačka skupština Hrvatske turističke zajednice, novog sustava turističkih organizacija za promicanje hrvatskog turizma u zemlji i inozemstvu. Njezin glavni cilj bio je temeljem promocije hrvatskih turističkih atrakcija predstaviti Hrvatsku kao sigurnu, atraktivnu i poželjnu turističku destinaciju. Do konca 1993. registrirano je već 226 turističkih zajednica na području Hrvatske. U 1995. i 1996. godini donesena su i dva osnovna zakona u turizmu: Zakon o ugostiteljstvu te Zakon o turističkoj djelatnosti.

Po završetku ratnih događanja 1995. godine, započeo je proces obnove, koji je tada u turizmu shvaćen i kao prilika za novi početak. Rat je imao dalekosežan negativni učinak na turizam u Hrvatskoj, pa je pri kraju ovog desetljeća ostvaren turistički promet bio tek na razini od oko 50% predratnog.

Prvi logo Hrvatske turističke zajednice The first logo of the Croatian National Tourist Board

Porat u plamenu (Foto: Miro Kerner, Muzej suvremene povijesti Dubrovačkih muzeja) Porat in flames

Institut za turizam u cijelom je tom razdoblju davao svoj doprinos obrani i obnovi zemlje, pa su tako neki njegovi djelatnici sudjelovali u Domovinskom ratu, izrađen je niz razvojnih studija i projekata, od onih strateškog karaktera do projekata pretvorbe vlasništva prema tada važećim zakonima. Stručnjaci Instituta aktivno su se uključivali u mnogobrojne javne rasprave o turističkim temama važnim za razvoj turizma u tim specifičnim uvjetima da bi u rujnu 1997. godine zajedno s Ekonomskim fakultetom iz Zagreba organizirali i međunarodnu konferenciju u Dubrovniku pod nazivom War-TerorismTourism, Times of Crisis and Recovery, na kojoj su izlagali i mnogi renomirani svjetski stručnjaci.

36 37


Classification and categorization of tourist accommodation facilities After socio-political and economic changes that took place in early 1990s, and after transition from planned to market economy, Croatian tourism had to adjust to new market conditions. Important segment of this adjustment is related to the necessary changes of the legal framework regulating tourism sector. Within the changes in the legal framework, it was necessary to define new guidelines for the classification and categorization of tourist facilities that would be compatible with the requirements and standards of modern tourism market. Institute for tourism was actively involved in this process through the creation of several studies which defined the guidelines and minimal technical standards for the most important types of accommodation facilities (hotels, tourist resorts, camp sites, apartments etc.). The guidelines were defined based on an analysis of best the practices from the developed tourism countries (such as Austria, France, Greece, Italy and Spain) while, at the same time, respecting the specifics of Croatian tourism. By defining a regulatory framework for the classification and the minimum technical requirements for the most important types of accommodation facilities, the necessary prerequisites for the active involvement of the Croatian tourism on the world tourism market were created.

Turističko naselje Plava Laguna u Poreču Tourist resort Blue Laguna in Poreč

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Klasifikacija i kategorizacija objekata turističke ponude Nakon promjene društveno-političkog sustava i prelaska s planskog na tržišno gospodarstvo, hrvatski turizam se početkom 1990-ih našao pred imperativom prilagodbe novim tržišnim okolnostima. Jedan dio nužne prilagodbe odnosio se na prilagodbu zakonodavnog okvira kojim se regulira turističko poslovanje. U sklopu promjene brojnih zakona i podzakonskih akata bilo je nužno definirati i nove smjernice za klasifikaciju i kategorizaciju objekata turističke ponude koje bi bile prilagođene zahtjevima i standardima suvremenog turističkog tržišta. Institut za turizam je početkom 1990-ih bio aktivno uključen u ovaj proces izradom nekoliko studija kojima su definirani standardi za klasifikaciju i kategorizaciju objekata turističke ponude, odnosno minimalni tehnički standardi za glavne vrste smještajnih kapaciteta (hoteli, turistička naselja, kampovi, apartmani i sl.). Smjernice su definirane na temelju analize primjera najbolje prakse iz turistički razvijenih zemalja (Austrija, Francuska, Grčka, Italija i Španjolska) uz istodobno poštivanje specifičnosti hrvatskih smještajnih objekata. Definiranjem regulatornog okvira za klasifikaciju i minimalne tehničke uvjete najvažnijih vrsta smještajnih kapaciteta stvoreni su nužni preduvjeti za aktivno uključenje Republike Hrvatske na svjetsko turističko tržište.

Hotel Ambasador u Opatiji, jedan od najboljih hotela u Hrvatskoj 1990-ih Hotel Ambasador in Opatija, one of the best hotels in Croatia in 1990's

38 39


Marking and interpretation of tourism attractions

At the end of the last century, Croatian tourism was characterized by the absence of tourist traffic signs and almost any kind of interpretation of tourism attractions. Consequently, Croatian tourism potentials were underutilized, especially in the continental parts of Croatia. The first signs of changes have occurred during the cooperation between the Institute for Tourism and city of Varaždin. In the course of this cooperation several planning documents were produced, including “The system of marking and interpretation of tourism attractions in the city of Varaždin” in 1996. A very successful implementation of the aforementioned study encouraged the County of Varaždin in 1999 to commission a similar study, with the special emphasis on the implementation of so called “brown” tourism signalization. Excellent applicability and good effects of installing tourist traffic signs have been recognized by the Croatian National Tourism Board who decided, based on the newly adopted Regulations on tourism and other signs on the roads (2002), to co-finance the production of similar studies for other Croatian counties. Therefore, by the 2005 Institute for Tourism additionally prepared nine similar studies: for Međimurje County, Karlovac County, Zagreb County, Primorje-Gorski Kotar County, Zadar County, Šibenik-Knin County, Dubrovnik-Neretva County and Osijek-Baranja County. Thus, the Institute for Tourism had a pioneering role in introducing the tourist road signs in Croatia.

Lokacije postavljanja turističkih obavijesnih ploča u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Locations of tourist information signs on the roads in Herzegovina-Neretva County

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Obilježavanje i interpretacija turističkih atrakcija Potkraj prošlog stoljeća hrvatski turizam karakteriziralo je nepostojanje turističke prometne signalizacije i gotovo ikakvih oblika interpretacije turističkih atrakcija. To je značajno utjecalo na slabo korištenje hrvatskih turističkih potencijala, posebice u kontinentalnom dijelu zemlje. Prve naznake promjena nastupile su tijekom suradnje Instituta za turizam s gradom Varaždinom, kada je izrađeno više planskih dokumenata, među kojima 1996. godine i „Sustav obilježavanja i interpretacije turističkih atrakcija grada Varaždina“. Vrlo uspješna primjena ove studije kroz izradu interpretacijskih ploča i obilježavanje turističkih atrakcija u gradu Varaždinu potaknulo je i Varaždinsku županiju na izradu slične studije 1999. godine, pri čemu je posebna pozornost posvećena uvođenju turističke, odnosno tzv. smeđe signalizacije.

Prijedlog lokacija oznaka turističke („smeđe“) prometne signalizacije bitne za turizam na cestama Osječko-baranjske županije Proposed locations of tourist (“brown”) traffic signs on the roads of Osijek-Baranja County

Odlična prihvaćenost ove studije i vrlo dobri učinci postavljanja turističke prometne signalizacije prepoznati su i u Hrvatskoj turističkoj zajednici, koja je na temelju novog Pravilnika o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama (2002.) odlučila sufinancirati izradu sličnih studija i u drugim županijama. Tako je do 2005. godine Institut za turizam izradio još devet takvih studija – za Međimursku, Karlovačku, Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Primorsko-goransku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Dubrovačko-neretvansku i Osječko-baranjsku županiju. Na taj je način Institut za turizam imao pionirsku ulogu u uvođenju turističke signalizacije u Hrvatskoj.

40 41


Development and implementation of tourism data bases The beginning of the 1990s is marked by the intensive development of information and communication technologies (ICTs) and the Institute for Tourism is actively involved in researching the possibilities of ICT application in tourism. During this period, the Institute has developed and implemented several relational databases whose main objective was to provide information support to scientific and consultancy projects. The main objective of development and implementation of a databases is to enable fast and easy dissemination of knowledge generated by the Institute to the end users. Activities related to the development and implementation of the database are continuing to this day, and the Institute is currently developing new business intelligence system in tourism (BIST) that allows quick and easy analysis of statistical data on tourist traffic in the Republic of Croatia and custom report generation for the end-users. The Institute is continuously developing a range of additional databases, such as TOMAS – a database about attitudes and expenditures of tourists in Croatia and database related to the monitoring characteristics of tourism demand and supply in Croatia.

Baza podataka biblioteke Instituta za turizam Data base of the Institute for Tourism library

55 godina Instituta za turizam naĹĄe putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Razvoj i implementacija baza podataka s područja turizma Početak 1990-ih obilježava ubrzan razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT-a) te Institut za turizam aktivno radi na uvođenju i korištenju ICT tehnologije u svom svakodnevnom znanstvenom i stručnom radu. Tijekom ovoga razdoblja u Institutu je razvijeno i implementirano nekoliko relacijskih baza podataka kojima je glavna svrha bila pružanje informacijske potpore znanstvenim i stručnim projektima. Glavni cilj razvoja i implementacije baza podataka bilo je omogućavanje brže i lakše diseminacije znanja generiranog u Institutu krajnjim korisnicima. Rad na razvoju i implementaciji baza podataka traje do danas, tako da Institut trenutačno raspolaže Sustavom poslovne inteligencije u turizmu (BIST – Business Intelligence System for Tourism) koji omogućuje brzu i laku analizu statističkih podataka o turističkom prometu ostvarenom u Republici Hrvatskoj te generiranje izvještaja prilagođenih potrebama krajnjih korisnika. Institut na raspolaganju ima i baze podataka istraživanja TOMAS te Turističke aktivnosti domaćeg stanovništva, ali i niz drugih baza podataka vezanih uz praćenje obilježja turističke potražnje i ponude u Hrvatskoj.

BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu - podaci po godinama BIST - Business Intelligence System for Tourism - annual data

BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu - sezonalnost turističke potražnje u Brelima BIST - Business Intelligence System for Tourism - seasonality of tourism demand in Brela

42 43


Strategic tourism marketing plans for Croatian counties The idea for the development of strategic tourism marketing plans for Croatian counties was created by the Ministry of Tourism and the Institute for Tourism during the time of war, which expressed awareness that the emergence of a new state in the tourism market has to have a strategic focus. In fact, at that time Croatia, among others, had a problem of war-stained image and invisibility of its tourism destinations. The idea was to provide the newly established system of county tourist boards with a tool that will enable them to systematically and more easily position themselves in the international tourism market and win the trust of tourists. Within this context, during the 1994 the new project was launched aimed at creating strategic marketing plans for tourism. It was offered to all counties for co-financing, and in the period up to the 1998, nine documents were produced. These are the plans for the Krapina-Zagorje, VaraĹždin, Zagreb, PrimorjeGorski Kotar, Lika-Senj, Karlovac, Koprivnica-KriĹževci, ViroviticaPodravina and Vukovar-Srijem counties. During this period the county tourism strategic marketing plans were innovative projects. In the period to follow, the drafting of strategic marketing documents became a common practice for Croatian destinations. All documents are prepared by use of uniform methodology which, after SWOT and the analysis of environment, elaborated market target segments, the positioning of the County, its tourism products and promotional mix.

Pogled na otok Pag s Velikog Alana, NP Sjeverni Velebit View at island Pag from the Great Alan, Northern Velebit National Park

55 godina Instituta za turizam naĹĄe putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Strateški marketinški planovi turizma za hrvatske županije

Turističke atrakcije Virovitičko-podravske županije Tourist attractions of Virovitica-Podravina County

Ideja za izradu strateških marketinških planova turizma za hrvatske županije nastala je u Ministarstvu turizma RH i Institutu za turizam u vrijeme Domovinskog rata, kao izraz svijesti da se nastup nove države na turističkom tržištu mora strateški usmjeravati. Naime, u to vrijeme Hrvatska se, među ostalim, nosila i s problemom ratom obojenog imidža i neprepoznatljivošću svojih turističkih destinacija. Ideja je bila da netom ustrojeni sustav županijskih turističkih zajednica dobije u ruke alat koji će im omogućiti sustavno i lakše pozicioniranje na međunarodnom turističkom tržištu te pridobivanje povjerenja gostiju. To je kontekst u kojem je 1994. godine pokrenut projekt izrade strateških marketinških planova turizma i ponuđen na sufinanciranje svim županijama, da bi do 1998. bilo izrađeno devet dokumenata. Riječ je o planovima za Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Zagrebačku, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Karlovačku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. U vrijeme kada su nastali, županijski strateški marketinški planovi turizma bili su inovativni projekti. Njima je inicirana danas u Hrvatskoj ustaljena praksa planiranja turizma iz marketinške perspektive. Svi su dokumenti izrađeni prema jedinstvenoj metodologiji u kojoj su se, nakon analize okruženja i SWOT-a, razrađivali ciljni segmenti gostiju, pozicioniranje županije, njezini turistički proizvodi i promocijski splet.

Svetište u Mariji Bistrici, Krapinsko-zagorska županija Shrine in Marija Bistrica, Krapina-Zagorje County

44 45


Competitiveness of Croatian tourism

In terms of severe and relentless struggle to increase market share, but also with the continuing increase in the number of competitors, analysis of competitiveness imposed itself as an indispensable tool of strategic management at all levels of activities. Competitive position should be monitored but, more importantly, the results should be used to adjust certain aspects of the product to customer needs and changing environments. Particularly challenging is the perception of destination competitiveness, which can be defined as its ability to efficiently use natural, cultural, human, newly created and capital resources and to sustainably develop quality, innovative, ethical and attractive tourism products and services in order to maintain and increase market share in domestic and foreign markets, relative to competitors by optimizing their attractiveness for both visitors and the local community. For the purpose of specific research on competitiveness, but also for the needs of different strategic documents, the Institute for Tourism has developed a specific model which analyzes competitiveness and comparatively examines the price position of tourist destinations and tourism inflow that these destinations are achieving, and also the factors of competitive ability (quantitative and qualitative) that impact business efficiency and use of resources in the destination.

Ocjena kvalitete konkurentskih destinacija Rating the quality of competing destinations

Odstupanje od prosjeka ocjena atraktivnosti destinacija za kruzing turizam i obveznih troškova ticanja Deviation from the average score of attractiveness of destinations of cruise tourism and mandatory costs of call

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Konkurentnost hrvatskog turizma

U uvjetima oštre i nesmiljene borbe za povećanje tržišnog udjela, ali i stalnog povećanja broja konkurenata, analiza konkurentnosti nameće se kao nezaobilazan alat strateškog upravljanja na svim razinama obavljanja djelatnosti. Konkurentsku poziciju nužno je pratiti, ali još je važnije koristiti rezultate za prilagođavanje pojedinih aspekata proizvoda potrebama kupca i promjenama okruženja. Posebno je zahtjevno i sagledavanje konkurentnosti turističke destinacije koju je moguće definirati kao njezinu sposobnost da efikasno koristi prirodne, kulturne, ljudske, novostvorene i kapitalne resurse te da na održiv način razvija kvalitetu, inovativne, etične i atraktivne turističke proizvode i usluge kako bi održala i povećala tržišni udio na domaćim i inozemnim tržištima u odnosu na konkurente optimirajući svoju atraktivnost i za posjetitelje i za lokalnu zajednicu. Pozicija konkurentskih zemalja na emitivnom području Italije Position of competitor countries on the emissive area of Italy

Za potrebe specifičnih istraživanja konkurentnosti, ali i za potrebe izrade različitih strateških dokumenata, Institut za turizam razvio je specifični model analize konkurentnosti koji usporedno sagledava cjenovnu poziciju turističkih destinacija, fizički promet koje te destinacije ostvaruju, ali i čimbenike konkurentske sposobnosti (kvantitativne i kvalitativne) koji utječu na učinkovitost poslovanja i korištenja destinacijskih resursa.

Odstupanje od prosjeka ukupnih prosječnih dnevnih troškova u konkurentskim destinacijama Deviation from the average of the total average daily cost of competing destinations

46 47


A revitalization of tourism potentials The first decade of the new millennium was a period of renewed revival of Croatian tourism potentials. The entire period was marked by a solid growth in tourism demand, except for the last year of the decade, when the recession that spread across Europe caused a slight decline in demand. Although the demand, measured by the number of arrivals and overnight stays, was on the incline, most accommodation facilities devastated during the war had not yet been renovated, so pre-war numbers from 1989 could not yet be reached. Those numbers were only reached in 2012, however, this was much earlier than expected. That year, the number of passengers registered at the Dubrovnik airport matched the number from 1987. Tourism in Croatia finally took on a social and economic role which it deserves. This period saw rapid development of infrastructure along the most prominent tourist routes. Therefore, in 2005, two largest cities in Croatia, Zagreb and Split, were finally connected by a highway. Besides that, many airports have been upgraded, especially the one in Dubrovnik, which was badly damaged in the war. New ports and ferry-terminals were constructed, while numerous accommodation facilities also underwent extensive renovations. For the first time ever, the Institute for Tourism quantified all the elements of tourist expenditure, initially in 2007 and then in 2009, and calculated the share of tourism in Croatia's GDP. At that time, the tourism product diversification gained recognition and started being implemented. Numerous summer events, concerts and festivals were organized. The activities, which were first launched in the 1990's in order to enhance the image of Croatia in the world, continued. In 2001, the Croatian Tourist Board

Festival na Zrću (otok Pag) A festival at Zrće (Island of Pag)

launched the “I Love Croatia” campaign. Over time, the campaign developed into a project aimed at preserving and protecting the environment and enhancing the diversity of the overall tourism offer. The project has been going on successfully ever since. Moreover, regional and local tourist boards started making strategic tourism-related decisions. Many tourism development plans were drafted at regional and individual tourist destination levels with the help and substantial involvement of the experts from the Institute for Tourism. Thanks to the development of traffic infrastructure, the improvement of the accommodation offer and extensive marketing activities undertaken over the last decade, Croatian tourism has been on a continual ascending path towards the success of the record-breaking 1980's. New markets are emerging, and Croatia is once again being discovered as a safe and desirable tourist destination.


Revitalizacija turističkih potencijala Prvo desetljeće novog tisućljeća bilo je vrijeme ponovnog oživljavanja turističkih potencijala koje Hrvatska ima. Cijelo to razdoblje obilježava postojan rast turističke potražnje, da bi tek u zadnjoj godini ovog razdoblja došlo do manjeg pada u potražnji, zbog recesije u Europi. Iako je potražnja mjerena brojem noćenja i dolazaka rasla, svi u ratu devastirani objekti kao i neki od privatiziranih još uvijek nisu obnovljeni, pa u tom razdoblju nisu bile dosegnute predratne brojke iz 1989. godine. To se dogodilo tek 2012. godine, ali ipak znatno prije nego se predviđalo. Te je godine i broj putnika u dubrovačkoj zračnoj luci dosegao brojku iz 1987. godine. Turizam u Hrvatskoj konačno počinje zauzimati društvenu i gospodarsku ulogu koja mu prema značaju i pripada. Ubrzano se grade autoceste na najvažnijim turističkim pravcima, pa se 2005. godine konačno autocestom povezuju i dva najveća grada u Hrvatskoj – Zagreb i Split, unapređuju se zračne luke, posebno dubrovačka, koja je u ratu znatno stradala, grade se nove luke i trajektna

pristaništa, a unapređuju se i mnogi smještajni objekti. Institut za turizam je po prvi puta u Hrvatskoj kvantificirao sve sastavnice turističke potrošnje, za 2007. godinu, a kasnije i za 2009., te je izračunao udio turizma u BDP-u Hrvatske. U tom se razdoblju počinje shvaćati i provoditi turistička diversifikacija proizvoda. Organiziraju se brojna ljetna događanja, koncerti i festivali. Nastavljaju se aktivnosti za unapređenje imidža Hrvatske u svijetu započete u 90-ima. Hrvatska turistička zajednica 2001. godine pokreće akciju „Volim Hrvatsku“. S vremenom akcija prerasta u projekt poticanja na očuvanje i zaštitu okoliša te poboljšanje raznovrsnosti ukupne turističke ponude koji se uspješno provodi i danas. Uz to, regionalne i lokalne turističke zajednice tih godina počinju intenzivnije strateški promišljati turizam na svom području. Nastaju brojni planovi razvoja turizma na razini regija i pojedinačnih turističkih destinacija, a u njihovoj izradi uvelike sudjeluju stručnjaci Instituta za turizam. Zahvaljujući izgradnji prometne infrastrukture, unapređenju smještajne ponude te marketinškim aktivnostima, hrvatski je turizam u proteklom desetljeću postojano grabio k rezultatima iz rekordnog razdoblja 1980ih godina. Pojavljuju se nova tržišta i Hrvatsku svijet ponovno otkriva kao sigurnu i poželjnu turističku destinaciju.

Kruzeri kod Dubrovnika Cruise ships near Dubrovnik

Promotivni letak „Volim Hrvatsku“ Hrvatske turističke zajednice A promotional flyer “I love Croatia” by the Croatian National Tourist Board

48 49


Development plans for tourism destinations

In the era of globalization and increasing competition, tourism destinations are forced to continuously create new and/or innovate existing market strategies in order to sustain competitive advantages in relation to the ever-growing number of potential competitors. This is true both for Croatia as a country and its tourism destinations. Strategic planning of the destination development implies increasing marketing, content and thematic and/or product differentiation, not only in order to secure market visibility and/or preference in relation to potential competitors, but also to successfully satisfy the different preferences of numerous consumer segments. Since the strategic planning of tourism destination development represents a complex and challenging process, which assumes a multidisciplinary approach and collaboration with different profiles of professionals, a growing number of Croatian tourism destinations is deciding to hire specialized institutions, such as the Institute for Tourism, to assist them in developing competitive development strategies which are sustainable in the long term. Over the past fifteen years, the Institute for Tourism made a number of strategic documents dedicated to the development of tourism at national, regional and/or local level. Bearing in mind the integrity of the tourism destinations, strategies include all aspects of tourism development.

Turističke zone na području Slunjčice iz "Plana razvoja turizma na području značajnog krajobraza Slunjčica", 2010. godina Tourism zones in the Slunjčica area from the "Plan of tourism development in the area of significant landscape Slunjčica", 2010

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Planovi razvoja turizma turističkih destinacija

U uvjetima globalizacije i sve veće konkurentske borbe turističke su destinacije prisiljene na kontinuirano osmišljavanje novih i/ili inoviranje postojećih strategija tržišnog nastupanja kako bi naglasile vlastite konkurentne prednosti u odnosu na sve veći broj potencijalnih takmaca. To vrijedi i za Hrvatsku i njene turističke destinacije. Strateško promišljanje destinacijske razvojne putanje podrazumijeva sve veću marketinšku, sadržajnu, tematsku i/ili proizvodnu diferencijaciju, i to ne samo radi osiguranja tržišne prepoznatljivosti i/ili poželjnosti u odnosu na potencijalne konkurente nego i zbog uspješnog zadovoljavanja različitih preferencija sve brojnijih potrošačkih segmenata. Kako je strateško planiranje destinacijskog turističkog razvoja kompleksan i zahtjevan pothvat koji zahtijeva multidisciplinarni pristup i suradnju različitih profila stručnjaka, sve više hrvatskih turističkih destinacija odlučuje angažirati specijalizirane institucije poput Instituta za turizam da im pomognu u osmišljavanju tržišno konkurentnih, dugoročno održivih razvojnih strategija. U posljednjih petnaestak godina Institut za turizam izradio je velik broj strateških dokumenata posvećenih razvoju turizma na nacionalnoj, regionalnoj i/ili lokalnoj razini. Imajući u vidu cjelovitost turističke destinacije, strategije sagledavaju sve aspekte turističkog razvoja.

Brendovi otoka regija Splitsko-dalmatinske županije iz "Plana razvoja kulturnog turizma" Brands of regions of Split-Dalmatia County from the "Plan of cultural tourism development"

50 51


Survey on tourist activity of Croatian residents

The survey methodology is fully aligned with the recommendations of Eurostat, the statistical office of the European Commission. Survey population are all 15+ Croatian residents. Data are collected by telephone interview (CATI) four times a year, at the end of each quarter. The sample size in each quarter is 2,000 respondents. Trip characteristics are collected on a trip basis. For those not taking a trip in the respective period, reasons for not taking a trip are collected. The survey is, among others, the main source for estimation of total domestic tourism consumption, necessary for the compilation of Tourism Satellite Account for Croatia.

Učestalost odlaska na privatna višednevna putovanja u 2013. godini prema regiji boravka Frequency of taking private overnight trip in 2013 by region of permanent residence 100

6,0 5,3

80

5,5 5,0

4,4

70

4,1 3,6

60 50

3,8

4,0 3,5

3,0

40 30

4,5

3,0 65,8 56,8 43,0

20

45,3

42,8

47,3

2,5 2,0

10

Broj putovanja po stanovniku

90

% stanovnika

How many Croatian residents take a trip outside their usual environment? How many same-day trips and how many overnight trips they take during a year? How many overnights they realize in second homes or at friends and relatives? There had been many similar questions without answers until 2002. The Institute for Tourism set up in 2002 the research methodology in order to estimate the size and the characteristics of domestic tourism demand in Croatia. The pilot study, covering all trips of Croatian residents taken during the first nine months, was conducted in cooperation with the Croatian Chamber of Commerce. The continuous, annual monitoring of domestic tourism demand based on the created methodology started in 2007. Since 2008 the survey has been conducted for the purpose of Central Bureau of Statistics, which in 2014 has started to conduct the survey in-house.

1,5

0

1,0 Zagreb

Sjeverna Hrvatska

Slavonija

Lika, Kordun, Istra, Kvarner, Banija Gorski kotar

Dalmacija

Udio stanovnika koji su odlazili na višednevno privatno putovanje u 2013. Broj putovanja po stanovniku (za one koji su odlazili na privatna višednevna putovanja u 2013.) Učestalost odlaska na privatna višednevna putovanja u 2013. godini prema regiji boravka Frequency of taking private overnight trip in 2013 by region of permanent residence

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Istraživanje o turističkoj aktivnosti domaćeg stanovništva Broj putovanja stanovnika Hrvatske i izdaci na putovanjima u 2013. godini prema odredištu putovanja Number of trips and trip expenditures in 2013 by main destination U inozemstvo 4,602 U inozemstvo 7,92

U Hrvatsku 13,098

Putovanja u milijunima

U Hrvatsku 8,58

Izdaci u milijardama kuna

Broj putovanja stanovnika Hrvatske i izdaci na putovanjima u 2013. godini prema odredištu putovanja Number of trips and trip expenditures in 2013 by main destination

Koliko stanovnika Hrvatske odlazi na putovanja izvan svog mjesta stanovanja? Koliko jednodnevnih, a koliko višednevnih putovanja ostvare tijekom godine? Koliko noćenja ostvare u vlastitoj vikendici/stanu, kod rodbine ili prijatelja? Još je mnogo takvih pitanja na koja do 2002. godine nije bilo odgovora. Metodologiju prvog istraživanja koje je u cijelosti obuhvatilo segment domaće turističke potražnje u Hrvatskoj postavio je Institut za turizam 2002. godine. Istraživanje je, kao pilotistraživanje, provedeno u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, obuhvaćajući putovanja stanovnika Hrvatske tijekom prvih devet mjeseci. Kontinuirano, godišnje praćenje domaće turističke potražnje prema toj metodologiji počelo je 2007., a od 2008. godine istraživanje se provodi za potrebe Državnog zavoda za statistiku RH, koji u 2014. godini preuzima provedbu istraživanja. Istraživanje je danas potpuno usklađeno s preporukama Eurostata, statističkog ureda Europske komisije. Populaciju u istraživanju čine svi stanovnici Hrvatske stariji od 15 godina. Podaci se prikupljaju telefonskim intervjuom na kraju svakog tromjesečja, na uzorcima od 2.000 ispitanika. Obilježja putovanja prate se na razini svakog putovanja, a za ispitanike koji ne odlaze na putovanja prikupljaju se razlozi neodlaska. Istraživanje, uz ostalo, omogućava izračun ukupne domaće turističke potrošnje, nužne za izradu Satelitskog računa turizma za Hrvatsku.

52 53


Tourism Satellite Account for Croatia Tourism Satellite Account is recognized as an internationally accepted framework that allows the analysis of effects that tourism has on the economy and employment. In the last decade European Commission has been encouraging the development of Tourism Satellite Accounts among the EU member states in order to establish standardized methodology for their development and content because the complexity of Tourism Satellite Accounts development imposes the need for continuous improvement of availability, integrity and comprehensiveness of primary tourism statistics among the EU member states. Recognition of the fact that tourism in national accounts deserves special treatment, resulted in the establishment of a methodological framework for the development of Tourism Satellite Account. The basic methodological guidelines for TSA were established on the conference in Ottawa in 1991, but the introduction of the Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework laid the foundation for an internationally harmonized measure of the macroeconomic contribution of tourism and calculation of main macroeconomic aggregates. This document was, in fact, developed and adopted by the world's most important institutions responsible for the development of tourism statistics: United Nations, World Tourism Organization, Eurostat and the OECD. For more than a decade the Institute has been actively involved in the development and application of the methodological framework for the Tourism Satellite Account. During 2007 Institute completed a feasibility study and then made an experimental TSA for 2005 and 2007. In 2014 the Institute has completed the development of the first TSA of the Croatian tourism for 2011.

Satelitski račun turizma: Preporučeni metodološki okvir 2008. (UNSTATS) Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework 2008

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Satelitski račun turizma Republike Hrvatske Satelitski račun turizma danas je prepoznat kao međunarodno prihvaćen okvir koji omogućava sagledavanje učinaka turizma na gospodarstvo i zaposlenost. Europska komisija već desetak godina potiče izradu satelitskih računa turizma u zemljama članicama kako bi se uspostavile pretpostavke za usklađivanje njihova sadržaja i načina izrade imajući na umu da složenost izrade satelitskog računa turizma i na razini članica Europske unije nameće potrebu kontinuiranog poboljšavanja dostupnosti, cjelovitosti i sveobuhvatnosti osnovne statistike turizma.

Studija: Satelitski račun turizma RH za 2011. godinu i izračun neizravnih i ukupnih učinaka turizma u RH

Struktura satelitskog računa turizma

The structure of the tourism satellite account

The structure of the tourism satellite account

Prepoznavanje činjenice da turizam u nacionalnim računima zaslužuje poseban pristup rezultiralo je uspostavom metodološkog okvira za izradu satelitskog računa turizma. Osnovne odrednice koncepta satelitskog računa turizma uspostavljene su na međunarodnoj konferenciji u Ottawi 1991. godine, no tek je izradom Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework uspostavljen temelj za međunarodno ujednačeno mjerenje makroekonomskog doprinosa turizma te izračun glavnih makroagregata turizma. Radi se, naime, o dokumentu koji su razvile i prihvatile najvažnije svjetske institucije nadležne za razvoj statistike turizma: Svjetska turistička organizacija, Eurostat te OECD. Institut više od deset godina radi na razvoju i primjeni metodološkog okvira satelitskog računa. U 2007. godini dovršena je studija izvedivosti, a potom su izrađeni i eksperimentalni računi za 2005. i 2007. godinu. U 2014. godini Institut je dovršio izradu prvog satelitskog računa turizma Republike Hrvatske za 2011. godinu.

54 55


A look into the future After more than twenty years of healing war wounds, and after a difficult process of transition, Croatian tourism has finally reached the numbers of tourist arrivals and overnight stays, equal to pre-war times, in the beginning of this decade. Much has changed on the tourist markets in that period, so Croatia needed a new development paradigm for tourism, which would incorporate all contemporary trends in order to make up for lost time. The experts of the Institute for Tourism have, therefore, developed the first comprehensive tourist development strategy, approved in 2013 by the Croatian Parliament, which consists of an action plan as well as the mechanisms needed to implement it. According to this strategy, by 2020, Croatian tourism should become globally recognizable, competitive, attractive for investments and, above all, sustainable so its further development can be ecologically, socially and economically acceptable for tourists and local populations alike. In that period, the Institute for Tourism created the first comprehensive Tourism Satellite Account for Croatia for 2011, according to UNWTO methodology, so the results are comparable with other countries that conduct such calculations. For the first time ever, the research consisted of a calculation of a total number of tourism employees. The Institute's work on EU projects, such as MIRTO, CORE-VET, was also intensified, while the Croatian Science Foundation agreed to finance the Institute's scientific programme called “TRANS-TOURISM – an integrative approach to researching the transformative role of tourism in the 21st century”.

After almost a decade of negotiations, on July 1st 2013, Croatia finally became a full-fledged EU member state. Next to the decisive victory in the Homeland War, it was the single most important event in recent Croatian history. This provided new development possibilities for Croatian tourism, and it is expected that Croatia's accession into the Schengen zone and EU monetary system will further enhance these opportunities. Croatian tourism still has an imperative of further affirmation in regions of the world where Croatian tourist attractions are not yet recognizable enough. Since it boasts many untapped potentials, we predict Croatian tourism will continue developing in a positive way, and we hope the Institute for Tourism will have an opportunity to continue its significant contribution in that respect.

Hrvatske turističke atrakcije Croatian tourist attractions


Pogled u budućnost Nakon više od dvadeset godina vidanja ratnih i poratnih rana te teškog procesa tranzicije, hrvatski turizam je početkom ovog desetljeća konačno dosegao predratne brojke turističkih dolazaka i noćenja. U tom razdoblju mnogo se toga na turističkim tržištima promijenilo i Hrvatskoj je sada u turizmu trebala nova razvojna paradigma koja će uvažiti sve suvremene trendove kako bi pokušala nadoknaditi izgubljeno. Stoga su stručnjaci Instituta za turizam za Ministarstvo turizma izradili prvu pravu i sveobuhvatnu turističku razvojnu strategiju, koju je početkom 2013. godine usvojio Hrvatski Sabor i koja, osim akcijskog plana sadrži i mehanizme za njezinu provedbu. Prema Strategiji, hrvatski bi turizam 2020. godine trebao postati globalno prepoznatljiv, konkurentan i atraktivan za investicije te prije svega održiv tako da njegov daljnji razvoj bude ekološki, društveno i gospodarski prihvatljiv, kako turistima, tako i domicilnom stanovništvu.

Pred hrvatskim turizmom i dalje je imperativ daljnje afirmacije na emitivnim područjima na kojima hrvatske turističke atrakcije još nisu dovoljno prepoznate. Budući da obiluje mnogim neiskorištenim turističkim potencijalima, hrvatskom turizmu predviđamo uspješan daljnji razvoj i nadamo se da će Institut za turizam imati priliku, kao i do sada, u tome dati svoj znatan doprinos.

U tom je razdoblju Institut za turizam izradio prvi sveobuhvatni Satelitski račun turizma Hrvatske, za 2011. godinu, prema metodologiji UNWTO-a, pa su rezultati usporedivi s drugim zemljama koje provode takve račune. U okviru ovih istraživanja prvi je puta u Hrvatskoj izračunat i ukupan broj zaposlenih u turizmu. Također je intenziviran rad Instituta na EU projektima (primjerice, MIRTO, CORE-VET), a Hrvatska zaklada za znanost prihvatila je financiranje znanstvenog projekta Instituta pod nazivom 'TRANS-TURIZAM – integrativni pristup proučavanju transformativne uloge turizma u 21. stoljeću'. Nakon gotovo cijelog desetljeća pregovora, Hrvatska 1. srpnja 2013. konačno postaje punopravnom članicom Europske unije. Bio je to, uz pobjedu u Domovinskom ratu, najvažniji događaj u njezinoj novijoj povijesti. Za hrvatski turizam to znači otvaranje novih razvojnih mogućnosti, a očekuje se da će dodatni zamah tim mogućnostima dati ulazak Hrvatske u Schengensku zonu te u članstvo Europske monetarne unije.

Proslava ulaska Hrvatske u članstvo EU (Foto: Domagoj Kunić, Arhiva Vlade RH) Croatia celebrating EU accession

56 57


Valuation of public goods in tourism The World Bank and the Ministry of Agriculture and Forestry of the Republic of Croatia had started the Coastal Forest Reconstruction and Protection Project in Croatia in 1997. During the preparation phase of the Project in 1995, the Institute for Tourism conducted the survey on ambient value of Croatian coastal forests from tourists' point of view. The survey initiated the implementation of several research projects of the Institute for Tourism. The importance of the research conducted by the Institute stems from the establishment of the methodology for valuation of public goods in tourism, using the case of coastal forests in Croatia. Two methods were applied: (i) Contingent Valuation Method based on the individual's willingness to pay for hotel accommodation (or local tax in case of local residents) for the purpose of conservation and protection of view of the forests and (ii) Hedonic Price Method on the hotel room rates. The application of these methods has resulted in the significant market value of coastal forests - their aesthetic/ambient value - for Croatian tourism and thus further argued justification of the activities aimed to the overall protection of coastal forests.

Educational and promotional pilot program I C ARE Target population:

Direct communication methods:

·Rural population ·School children ·General public

·Household visits/interviews ·Presence at regular local community events ·Education in school ·Lectures in church ·Direct mailing of the printed material

Mass communication methods: ·TV adds ·Radio adds ·Daily newspaper adds ·Billboards ·Printed material (brochures, stickers)

Another important contribution of the research is in the application of different methods of education and raising awareness of local population on the need to prevent forest fires. The educational and promotional pilot program I CARE based on the principles of community based social marketing was designed and tested. Based on the results of the spatially limited pilot program, the three-year Action Plan with the mission to reduce the number of fires in the open caused by neglect of the local population was created for the whole coastal region.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Vrednovanje javnog dobra u turizmu Edukacijsko-promidžbeni program Ciljne skupine:

Metode izravne komunikacije:

·Ruralno stanovništvo ·Učenici osnovnih škola ·Javnost općenito

·Razgovori u domaćinstvima ·Prisutnost na javnim/društvenim događanjima ·Predavanja u okviru postojećih udruga ·Edukacija u osnovnim i srednjim školama ·Predavanje vjernicima u crkvi ·Slanje tiskanog materijala na odabrane kućne adrese

Metode masovne komunikacije: ·TV poruke/emisije ·Radio poruke ·Oglasi u dnevnom tisku ·Jumbo plakati ·Tiskani materijali (brošure, plakati, naljepnica)

Svjetska banka i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske počeli su 1997. godine „Projekt obnove i zaštite obalnih šuma u Hrvatskoj“. Tijekom pripreme projekta, 1995. godine, Institut za turizam proveo je „Istraživanje ambijentalne vrijednosti mediteranskih šuma u Hrvatskoj za turiste“, koje je bilo temelj za pokretanje i provedbu nekoliko drugih istraživanja Instituta. Važnost ovih istraživanja očituje se prije svega u postavljanju metodologije za vrednovanje javnog dobra u turizmu na primjeru priobalnih šuma u Hrvatskoj. Korištena je metoda vrednovanja scenarija (engl. contingent valuation) temeljena na spremnosti pojedinca da plati više (engl. willingness to pay) za hotelski smještaj, odnosno za lokalni porez u slučaju lokalnog stanovništva, u svrhu očuvanja i zaštite šuma u vizuri te metoda cijene zadovoljstva (engl. hedonic price) na cijenama hotelskog smještaja. Primjena tih metoda rezultirala je izračunom tržišne vrijednosti koju priobalne šume – njihova estetska, ambijentalna vrijednost – imaju za hrvatski turizam i time dodatno argumentirala opravdanost poduzimanja aktivnosti na njihovoj sveobuhvatnoj zaštiti. Drugi važan doprinos ovih istraživanja je testiranje različitih metoda edukacije i podizanja razine svijesti lokalnog stanovništva o potrebi očuvanja priobalnih šuma te odabir onih metoda koje su se u tome pokazale najučinkovitijima. Kreiran je edukacijsko-promidžbeni pilot-program pod nazivom JA PAZIM, temeljen na principima društvenog marketinga (engl. community based social marketing), koji se u praksi pokazao izuzetno učinkovitim. Na temeljima rezultata ovog prostorno ograničenog pilot-programa napravljen je trogodišnji Akcijski plan edukacijsko-promidžbenog programa za cijelo priobalno područje Hrvatske čija je misija smanjiti broj požara na otvorenom prostoru izazvanih nepažnjom lokalnog stanovništva.

58 59


CORE-VET: Promoting core VET skills and competences for unskilled and semi-skilled employees in the tourism sector The CORE-VET project is co-funded by the European Commission (Education and Culture DG, Lifelong Learning Programme of the European Union, Leonardo da Vinci Programme for Vocational Education and Training) and implemented by eight partners in five European countries (Croatia, Cyprus, Greece, Romania, and Austria) representing the education, research and consulting sectors. The Institute for Tourism, Zagreb, Croatia is the applicant organization. The European project CORE-VET had started in November 2012 with the aim to provide VET possibilities and better employment opportunities in tourism for unemployed people and underperforming employees with limited qualifications, by improving their skills and competences in three occupational areas: (i) Reception and Front office Services, (ii) House Keeping Services, and (iii) Restaurant and Bar Services. Based on the thoroughly assessed needs for basic skills and competencies in Croatia, Greece and Cyprus, CORE-VET adopted and innovated the Austrian Basic skills for work project to the specific needs in the three occupational fields. A training tool targeting the core skills and competences needed in the three occupational areas was produced including teaching and learning material and a user friendly Moodle e-learning platform. A modern and innovative approach to distance learning has made the educational materials available to a large number of micro and small businesses that dominate the tourism industry. The e-learning platform as well as all educational materials were pilot tested. A web-site, a poster and a brochure with the basic project information were created for dissemination purposes. Project sustainability will be encouraged by cooperation with main stakeholders in vocational education and training in tourism, by presenting the project at conferences and professional associations' meetings as well as publishing project results in scientific and professional journals.

Logo Projekta Project logo

The project is funded with support from the European Commission

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


CORE-VET: Mogućnosti strukovnog usavršavanja za nekvalificirane i polukvalificirane radnike u turizmu Projekt CORE-VET sufinancira Europska komisija (Program za cjeloživotno učenje, potprogram Leonardo da Vinci za strukovno obrazovanje i osposobljavanje), a pod vodstvom Instituta za turizam provodi ga osam partnera iz pet europskih zemalja (Hrvatska, Cipar, Grčka, Rumunjska i Austrija) specijaliziranih za obrazovanje, istraživanje i savjetovanje. Cilj projekta CORE-VET, koji je počeo u studenom 2012. i završio u studenom 2014., jest osigurati nezaposlenima te dijelu zaposlenih bez potrebnih kvalifikacija mogućnost strukovnog obrazovanja i bolje mogućnosti zapošljavanja unapređenjem njihovih vještina i kompetencija za obavljanje poslova u tri područja: recepcijskom poslovanju, domaćinstvu te restoranu i baru.

Promotivni letak CORE-VET Promotional flyer of CORE-VET

CORE-VET je projekt prijenosa inovacija. Na temelju istraživanja potreba ciljnih skupina za osnovnim vještinama i kompetencijama u Hrvatskoj, Grčkoj i Cipru, austrijski projekt Basic skills for work prilagođen je poslovima u navedena tri područja. Osmišljen je sadržajno inovativan obrazovni program, izrađeni su radni materijali za polaznike i nastavnike te Moodle platforma za e-učenje. Zahvaljujući modernom pristupu učenju na daljinu obrazovni materijali dostupni su velikom broju malih poduzetnika, koji prevladavaju u turizmu. Platforma za e-učenje i svi obrazovni materijali su pilot testirani, a radi diseminacije informacija kreirana je mrežna stranica projekta, plakat i brošure s osnovnim informacijama. Održivost projekta potaknut će se suradnjom s dionicima strukovnog obrazovanja u turizmu, objavljivanjem rezultata na konferencijama i stručnim skupovima te u znanstvenim i stručnim časopisima.

Projekt je financiran uz potporu Europske komisije

60 61


Master plan and strategy of tourism development of Croatia Institute for Tourism was elected by the Ministry of Tourism in 2011 for development of the Master plan and strategy of tourism development of Republic of Croatia. The document, composed of 13 individual reports, was summarized in the Tourism development strategy of the Republic of Croatia until 2020 and adopted by the Government and the Parliament in 2013. Considering tourism as a multidisciplinary phenomenon, the Institute for Tourism's methodological approach to the development of the document was based on the following principles: transparency of the research process, multidisciplinary approach, cooperation, stakeholder engagement, public involvement, bottomup and to-down planning, relevant, representative and reliable information/data. Following quantitative surveys were conducted: (1) survey on image of Croatia as a tourist destination on six foreign European markets, 2,574 respondents, web panel, (2) travel operators survey on perception of Croatia on foreign markets in 16 countries, 67 travel agencies, (3) public sector survey on tourism development (589 regional and local governments and 349 tourist boards) i (4) resident survey on tourism development (1,500 respondents). The new vision for the development of Croatian tourism contains three aspects: conceptual, operational and manufacturing: “By 2020, Croatia is a globally recognized tourist destination, competitive and attractive to investments. It creates new jobs and manages the development on its entire territory in a sustainable matter nurturing the culture of quality, and offering hospitality, safety and a unique diversity of various activities and experiences to its guests all year round.” The main goal for the development of Croatian tourism until 2020 is increasing its attractiveness and competitiveness, while the other strategic goals for tourism development until 2020 are: - Increase in tourist consumption – 14 billion Euros of total tourist expenditures - Investments – 7 billion Euros worth new investments - New employment – 30 thousand new jobs in tourism and related industries - Upgrading the accommodation structure and quality – 5 percent points increase in share of hotel accommodation in total accommodation.

KAKAV BI HRVATSKI TURIZAM TREBAO BITI? / WHAT SHOULD CROATIAN TOURISM BE LIKE?

KOJI SU KLJUČNI PREDUVJETI RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA?/ WHAT ARE KEY PREREQUISITES FOR DEVELOPMENT OF CROATIAN TOURISM?

ČIME ĆE HRVATSKI TURIZAM PRIVLAČITI POTRAŽNJU?/ WHAT WILL CROATIAN TOURISM USE TO GET ATTENTION?

prepoznatljiv/ recognisable

dugoročna zaštita prostora i održivo upravljanje ekosustavom/ long term environment protection

gostoljubivost/ hospitality

cjelogodišnji/ all-year-round

konkurentnost i atraktivnost za investicije/ competitiveness and attractiveness for investment

kvaliteta (izvrsnost)/ qaulity (excellence)

razvijen na cijelom prostoru/ developed throughout the country

aktiviranje državne imovine u svrhu turističkog razvoja/ activating state property for tourist development

autentičnost/ authenticity

raznovrstan/ diverse

povećanje znanja i vještina na svim razinama/ increasing knowledge and skills across all levels

raznovrsnost proizvoda i doživljaja/ diversity of product and experience

inovativan/ innovative

destinacijsko upravljanje/ destination management

sigurnost/ safety

Sustav vrijednosti nove vizije hrvatskog turizma Value system of the new vision of Croatian tourism

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske Institut za turizam je 2011. Ministarstvo turizma RH izabralo za nositelja izrade Glavnog plana i strategije razvoja turizma Republike Hrvatske. Dokument, sastavljen od 13 pojedinačnih izvještaja, sažet je u Strategiju razvoja turizma RH do 2020. koju su 2013. godine usvojili Vlada i Sabor. Sagledavajući turizam kao multidisciplinarnu pojavu, metodološki pristup Instituta za turizam u izradi Glavnog plana i strategije razvoja turizma RH zasnivao se na sljedećim načelima: transparentnost procesa rada, multidisciplinarni pristup, suradnja s drugima, uključivanje dionika, uključivanje javnosti, susretno planiranje i utemeljenost na relevantnim, reprezentativnim i pouzdanim informacijama/podacima. Za potrebe Strategije provedena su sljedeća kvantitativna primarna istraživanja: (1) Imidž Hrvatske kao turističke destinacije na 6 inozemnih europskih tržišta, 2.574 ispitanika, web-panel, (2) percepcija Hrvatske na tržištu inozemnih organizatora putovanja u 16 zemalja svijeta, 67 inozemnih agencija, (3) stavovi javnog sektora (589 jedinica regionalne i lokalne samouprave, 349 turističkih zajednica) o turističkom razvoju i (4) stavovi lokalne populacije (1.500 ispitanika) prema razvoju turizma.

Struktura dokumenta Document structure Kultura kvalitete/ Culture of quality

Partnerstvo/ Partnership Deregulacija/ Deregulation

Proizvodnja za turizam/ Croatian products for Croatian tourism

Zeleno/ 'Green'

Inovirani tržišni nastup/ Innovative market performance

Razvojna načela hrvatskog turizma do 2020. godine Development principles for Croatian tourism until 2020

Hotelijerstvo kao pokretač investicija/ Hotel industry as investment generator

Više od sunca i mora/ Beyond the sun and sea

Autentičnost i kreativnost/ Autenticity and creativity

Cijeli prostor/ Entire national territory

Nova vizija razvoja hrvatskog turizma sadrži konceptualni, operativni i proizvodni aspekt, a glasi: „Hrvatska je u 2020. godini globalno prepoznatljiva i konkurentna turistička destinacija koja na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru. Uz maksimalno njegovanje kulture kvalitete, Hrvatska svojim gostima tijekom cijele godine pruža raznovrsnost autentičnih sadržaja i jedinstvenih doživljaja, što je čini posebno atraktivnom i za realizaciju međunarodno prepoznatljivih investicijskih projekata.“ Glavni cilj razvoja hrvatskog turizma do 2020. je povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti, a ostali strateški ciljevi turističkog razvoja do 2020. su: - Povećanje turističke potrošnje - 14 milijardi eura ukupne turističke potrošnje - Investicije – 7 milijardi eura novih investicija - Novo zapošljavanje – 30 tisuća novih radnih mjesta u turizmu i povezanim djelatnostima - Poboljšanje strukture i kvalitete smještaja – za 5 postotnih bodova povećanje udjela hotelskog u ukupnom smještaju.

62 63


Scientific project - Transformative role of tourism in the 21st century The overall objective of scientific project “TRANS-TOURISM: An integrated approach for the study of transformative role of tourism in the 21st century”, which is supported by Croatian Science Foundation, is to critically investigate the role of tourism in attaining the vision for sustainable world of peace and harmony, and to develop tools and options in order to provide practical models to harness the transformative power of tourism. The main proposition is that tourism, as an enormous economic and social force, can be a significant contributor to the vision for sustainable world. This vision is an urgency today and already the new group of “Cultural creative” is identified in spearheading this movement. This vision is also embedded in the overall vision of Europe 2020 for creation of more just and inclusive societies and provision of greater quality of lives for all citizens. The research will be focused on four European countries; UK, Germany, Hungary and Croatia. Major aims of the project are to find a fresh ways of theorizing transformative power of tourism by drawing together the work conducted in economic, cultural, social and political contexts of tourism research and develop models to mainstream the transformative tourism practices into the general tourism products and thus maximize tourism's capacity to contribute to human wellbeing, social justice, peaceful relationships and environmental preservation. The research on the theme is in infancy, so the project builds the existing research in three ways. It's analysis will focus on those travelers values that are transformed and will seek to capture the role of travel experience in that process. Also behavioral change of travelers in the long term will be researched in contrast to the existing focus on immediate post-trip attitude change.

Prvi sastanak projektnog tima Project team first meeting

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Znanstveni projekt - Transformativna uloga turizma u 21. stoljeću Glavni cilj znanstvenog projekta „TRANS-TURIZAM: Integrirani pristup izučavanju transformativne uloge turizma u 21. stoljeću“, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, jest kritički istražiti ulogu turizma u ostvarenju vizije održivog svijeta mira i harmonije te razviti metodološke alate koji će pomoći u shvaćanju transformativne moći turizma. Glavna teza tvrdi da turizam, kao ogroman ekonomsko-socijalni fenomen, može imati značajnu ulogu u viziji održivog svijeta. Društvena skupina koja predvodi transformativne pokrete u svijetu u teoriji je poznata pod nazivom „kulturalni kreativci“. Identična vizija ugrađena je i u ukupnu viziju Europe do 2020. godine koja teži stvaranju pravednijeg i inkluzivnijeg društva i pružanju veće kvalitete života za sve svoje građane.

Putovanja u područja očuvane prirode postaju sve veći trend Traveling to areas of untouched nature are becoming an increasing trend

Putnici i turisti su sve svjesniji ekoloških problema današnjeg svijeta Travelers and tourists are becoming increasingly aware of environmental problems of the world today

Istraživanje će se provesti u četiri zemlje – Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Glavni ciljevi projekta su pronaći svježe i nove teorijske pravce koji će pomoći u kasnijem razvoju praktičnih modela turističke „mainstream“ prakse i novih turističkih proizvoda. Istraživanja o ovoj temi još su u povojima, pa tako projekt TRANS-TURIZAM dograđuje postojeća istraživanja na tri načina. Analiza će se fokusirati na one vrijednosti koje su transformirane putovanjem i na ulogu putovanja u tom procesu. Također, dugoročne promjene u vrijednosnom sustavu putnika bit će detaljno istražene, za razliku od dosadašnje prakse koja je stavljala naglasak na promjene vrijednosnog sustava netom nakon povratka s putovanja.

64 65


66 67

primjeri najbolje prakse examples of best practice


examples of best practice

SRC Jarun, Zagreb The initiative to build the SRC Jarun was launched in 1960 by the City of Zagreb Fund for Promoting the Physical Culture. The following year this body funded the first scientifically based comprehensive study on needs and possibilities for transforming the surrounding area of the Jarun Lake into modern sports and recreation center. Based on this study, the Bureau for Investments in Tourism (the Institute for Tourism) developed the Investment Program for the Realization of the SRC Jarun Project, which was initiated by the City Directorate for the Construction of Public Facilities. Although positively evaluated from the social, urban and economic aspects, this Project was never implemented. Fifteen years later, the Committee for the Development of the SRC Jarun ordered a new Investment Program for the Development of the SRC Jarun, which was developed by the Institute for Tourism Economics. The SRC Jarun was built ten years later, largely due to the 1987 Universiade, and became one of the favorite recreational spots for the citizens of Zagreb, as well as the modern rowing center. The Institute for Tourism also participated in the further development of the SRC Jarun, which had been focused on increasing its autonomy, as well as expanding the area of the Center and its offer. These efforts were compiled in the 1989 study, entitled SRC Jarun – “Needs and Opportunities for Further Development”.

Jedriličarska regata na Jarunu Sailing regatta at Lake Jarun

Provedbeni urbanistički plan SRC Jarun, 1985. godina The detailed urban plan of SRC Jarun, 1985

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

SRC Jarun, Zagreb Inicijativu za izgradnju SRC Jarun pokrenuo je tadašnji Fond za unapređenje fizičke kulture grada Zagreba, 1960. godine. Uz materijalnu podršku tog Fonda napravljena je 1961. godine prva znanstveno utemeljena i opsežna studija o potrebama i mogućnostima transformacije područja oko Jarunskog jezera u sportskorekreacijski centar većih razmjera. Na temelju te Studije, Biro za turističko-ugostiteljsku izgradnju u Zagrebu (današnji Institut za turizam), za tadašnju Direkciju za izgradnju javnih objekata grada Zagreba, izradio je Investicijski program realizacije projekta SRC Jarun, koji je s uspjehom prošao društvene, urbanističke i ekonomske valorizacije. Budući da zbog niza razloga nije došlo do realizacije ovog Projekta, od Instituta za ekonomiku turizma, petnaest godina kasnije, tadašnji Odbor za izgradnju SRC Jarun, naručio je novi Investicijski program SRC Jarun u Zagrebu. SRC Jarun izgrađen je desetak godina kasnije, velikim dijelom zahvaljujući Univerzijadi '87, i postao je jedno od omiljenih rekreativnih područja Zagrepčana, ali i centar za veslačke sportove. Institut za turizam je, međutim, sudjelovao i u daljnjoj razvojnoj fazi SRC Jarun, koja je obilježena nastojanjima Centra prema što većoj autonomiji, a to je, uz mogućnost širenja i dodavanja novih sadržaja, definirano u studiji izrađenoj 1989. godine pod nazivom SRC Jarun – „Potrebe i mogućnosti daljnjeg razvoja“.

68 69

Vizura Jarunskog jezera The view of the lake Jarun

Shematski prikaz razvoja koncepta SRC Jarun Schematic representation of the concept development of SRC Jarun


examples of best practice

Spatial plan for The Winter Olympic Games in Sarajevo After receiving a nomination for the 14th Winter Olympic Games in 1984, Sarajevo City Assembly adopted a resolution on the development of Spatial plan of special area for the purpose of hosting the Winter Olympics in Sarajevo in 1984. The fact that the areas of Jahorina, Bjelašnica and Igman were selected for Olympic competitions in Alpine and Nordic events and ski jumping, was a guarantee that this area would gain recognition in the world as a recognizable center for winter sports. That was the impetus for the creation of permanent attractions that would enable the valorization of existing resources and their touristic use. For the purposes of the Spatial Plan in 1982 the “Study of architectural, spatial and functional features and eligibility of building apartment complexes in Jahorina, Bjelašnica and Igman” was developed. It gave projections of accommodation, with particular emphasis on the apartments. In doing so, it defined spatial organization and settlement of apartments, as well as the size and space standards. The project also identified infrastructure characteristics, and the interior design of the apartments. Exceptional contribution to shaping the look of the wider region of Sarajevo was given through detailed guidelines for regional planning.

Skica mogućeg uređenja apartmana Sketch of possible design of apartments

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Prostorni plan za ZOI Sarajevo Nakon dobivanja kandidature za održavanje 14. Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, Skupština grada Sarajeva donijela je Odluku o izradi Prostornog plana posebnog područja za potrebe održavanja ZOI u Sarajevu 1984. godine. Činjenica da su područja Jahorine, Bjelašnice i Igmana odabrana za olimpijska natjecanja u alpskim i nordijskim disciplinama, te u skijaškim skokovima, bila je siguran preduvjet da će ovo područje steći afirmaciju svjetskog natjecateljskog zimskog centra. To je bio poticaj za kreaciju trajnih atrakcija koje bi omogućile valorizaciju postojećih resursa i njihovo turističko korištenje.

70 71

Za potrebe Prostornog plana 1982. godine izrađena je i „Studija arhitektonskih, prostornih i funkcionalnih mogućnosti i podobnosti izgradnje apartmanskih naselja na Jahorini, Bjelašnici i Igmanu“. Njome su dane projekcije smještajnih kapaciteta, s osobitom naglaskom na apartmane. Pri tome su definirani organizacija i smještaj naselja, kao i veličine i standardi prostora. Projektnim programom objekata također su utvrđene infrastrukturne karakteristike, ali i sam dizajn apartmana. Izniman doprinos oblikovanju izgleda šire regije Sarajeva dan je kroz detaljne smjernice za prostorno uređenje lokaliteta Košuta (Jahorina), Babin Do (Bjelašnica) te Bajrino Selo (Igman).

Logo Olimpijade u Sarajevu 1984. godine The logo of Olympic games held in Sarajevo in the 1984


examples of best practice

Survey on expenditures of foreign travelers in Croatia and domestic travelers abroad In order to more precisely estimate the travel item in balance of payments, the Croatian National Bank and the Institute for Tourism launched in 1998 a Survey on Expenditures of Foreign Travelers in Croatia and Domestic Travelers Abroad. The Institute, in accordance with the recommendations of the World Tourism Organization and the requirements of the International Monetary Fund, designed the research methodology based on data collection from travelers at border crossings. Foreign travelers were interviewed when leaving the country while domestic ones when entering the country. The methodology was tested over the six-month pilot survey on a stratified random sample of nearly 20,000 foreign and 5,000 domestic passengers at 36 road, rail, air and sea border crossings. Following the confirmation of the research methodology, the Croatian National Bank has started to continuously conduct the survey on a yearly basis. The Institute had been conducting the survey until 2001. Although the main aim of the survey is to assess debit and credit of travel item in balance of payments, it also represents one of the most valuable sources of information within the system of tourism statistics in Croatia, primarily for assessing the inbound tourism demand. The survey provides estimates of total inbound tourism consumption needed for the compilation of Tourism Satellite Account, but also information on structure of this segment of tourism demand by type of travel, travel motives, generating markets, length of stay, average expenditures and other indicators essential to create a more complete picture of the power and economic importance of different segments of inbound tourism demand.

Razdioba inozemnih putnika u cestovnom prometu s obzirom na županiju pretežitog boravka i mjesto izlaza iz Hrvatske u 2000. godini: granični prijelazi Pasjak i Rupa The distribution of foreign travelers in road traffic due to the predominant county of residence and place of exit from Croatia in 2000: border crossings Pasjak and Rupa

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu Zbog potrebe preciznijeg utvrđivanja platne bilance, stavke putovanja – turizam, Hrvatska narodna banka je s Institutom za turizam pokrenula 1998. godine istraživanje „Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu“. Institut je, u skladu s preporukama Svjetske turističke organizacije i zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda, kreirao metodologiju istraživanja temeljenu na izravnom prikupljanju podataka od putnika na graničnim prijelazima – od inozemnih putnika prilikom izlaska iz zemlje i domaćih putnika prilikom ulaska u zemlju. Metodologija je testirana tijekom šestomjesečnog pilot istraživanja na stratificiranom slučajnom uzorku od gotovo 20.000 inozemnih i 5.000 domaćih putnika na ukupno 36 graničnih prijelaza, cestovnih, željezničkih, zračnih i pomorskih.

72 73

Nakon tako definirane i istraživanjima potvrđene relevantnosti metodologije rada, Hrvatska narodna banka je uvrstila ovo istraživanje u svoje godišnje planove rada kao kontinuiranu aktivnost. Institut je istraživanje provodio do 2001. godine. Iako je istraživanje namijenjeno procjeni prihoda i rashoda stavke putovanja – turizam u platnoj bilanci, ono predstavlja i jedan od najvrjednijih izvora podataka u sustavu statistike turizma u Hrvatskoj, prije svega o dolaznoj (inbound) turističkoj potražnji. Istraživanje pruža osnovicu za procjenu ukupne dolazne turističke potrošnje za potrebe izrade Satelitskog računa turizma, ali i za sagledavanje strukturnih obilježja tog segmenta potražnje prema vrsti turističkog boravka, motivu dolaska, emitivnim područjima, dužini boravka, prosječnim izdacima i drugim obilježjima.

Razdioba inozemnih putnika u cestovnom prometu s obzirom na županiju pretežitog boravka i mjesto izlaza iz Hrvatske u 2000. godini: granični prijelaz Goričan The distribution of foreign travelers in road traffic due to the predominant county of residence and place of exit from Croatia in 2000: border crossing Goričan


examples of best practice

Economic impacts of tourism The assessment of the economic impacts of tourism is almost exclusively related to the application of quantitative methods, including both stochastic and deterministic. The former methods usually refer to the various econometric techniques based on time series analysis, and analysis of cross-sectional and panel data. On the other hand, the deterministic methods include gravitation models (which could partly be considered stochastic models as well), Input-Output (IO) Analysis, Social Accounting Matrices (SAM), Tourism Satellite Accounts (TSA) and Computable General Equilibrium (CGE) models. The experts from the Institute for Tourism have been involved in measuring the economic impacts of tourism for decades. A more intensive research in this field was stimulated by contributions of Ante Radnić, PhD, in the 80s and 90s. At the beginning of the 21st century, improved statistical monitoring of tourism-related activities has enabled the assessment of different economic impacts of tourism. Researchers of the Institute for Tourism used the methodological framework of Tourism Satellite Account to develop the model for assessing the direct economic impacts of tourism. Furthermore, the total economic impacts of tourism, including both direct and indirect impacts, were also assessed by employing the Input-Output Analysis and Computable General Equilibrium Model.

Procjena izravno i neizravno generirane turističke dodane vrijednosti (Šutalo, I., Ivandić, N., Marušić, Z. (2011). Ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske: Input-output model i satelitski račun turizma. Ekonomski pregled, 62(5-6), 267-285. Estimated direct and indirect added value generated by tourism

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Ekonomski učinci turizma U procjeni ekonomskog doprinosa turizma gospodarstvu gotovo isključivo se koriste kvantitativne metode u rasponu od stohastičkih do determinističkih. Od stohastičkih metoda najčešće se koriste ekonometrijske metode temeljene na analizi vremenskih serija, presječenih (cross sectional) i panel podataka. Determinističke metode obuhvaćaju modele gravitacije (koji dijelom mogu biti i stohastički modeli), input-output analizu (Input-output, IO) i matrice nacionalnih računa (Social Accounting Matrix, SAM), satelitski račun turizma (Tourism Satellite Accounts, TSA) te izračunljivi model opće ravnoteže (Computable General Equilibrium, CGE).

74 75

Stručnjaci Instituta za turizam problemima mjerenja ekonomskih učinaka bave se više desetljeća, a moguće je ustvrditi da su intenzivnija istraživanja započela radovima dr. sc. Ante Radnića u osamdesetim i devedesetim godinama 20-og stoljeća. Početkom novog stoljeća bitno je unapređena statistička osnovica istraživanja turizma te se pristupilo sagledavaju različitih aspekata utjecaja turizma na gospodarstvo. Djelatnici Instituta razvili su model procjene izravnih učinaka turizma na gospodarstvo u metodološkom okviru satelitskog računa turizma, a pristupili su i procjeni ukupnih učinaka turizma na gospodarstvo Hrvatske na osnovi input-output analize te izračunljivih modela opće ravnoteže.

Priručnik Eurostata o dostupnosti (ponudi), korištenju i input-output tablicama Eurostat Manual of Supply, Use and Input-Output Tables


examples of best practice

Development strategy of cultural tourism Croatian cultural resources can potentially significantly enrich the image and quality of Croatian tourism. At the same time, their inclusion in the tourism offer allows the creation of additional revenues necessary to provide a quality designed experience for visitors and to maintain and protect these resources. Creation and implementation of “Development strategy of cultural tourism: From tourism and culture to cultural tourism” has provided preconditions for systematic development of cultural tourism in Croatia. These prerequisites are development and raising the quality of interpretation and presentation of cultural resources and their effective promotion, where cultural tourism is promoted as one of the development priorities of Croatian tourism. Therefore, five development priorities have been defined: (1) creating a positive environment that will encourage the development initiatives of cultural tourism products, (2) establishing a system of organization and mechanisms of inter-sectorial cooperation, (3) raising the level of knowledge and skills necessary for the development of high-quality cultural products, (4) raising the standard of interpretation, equipment and quality, and (5) improving the system of information flow, promotion and distribution of cultural tourism products.

Lubenice na otoku Cresu Lubenice on the island of Cres

Detalj iz starog dijela grada Poreča Detail from the old city of Poreč

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, dio svjetske kulturne baštine UNESCO-a St. Jacobs's Cathedral in Šibenik, a world heritage site by UNESCO

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Strategija razvoja kulturnog turizma Kulturni resursi Hrvatske mogu, potencijalno, značajno obogatiti imidž i kvalitetu hrvatske turističke ponude. Istovremeno, njihovo uključivanje u turističku ponudu omogućuje stvaranje dodatnih prihoda neophodnih za pružanje kvalitetno osmišljenog iskustva i doživljaja posjetitelja te za održavanje i zaštitu ovih resursa. Izradom „Strategije razvoja kulturnog turizma: od turizma i kulture do kulturnog turizma“, te njegovom implementacijom stvoreni su preduvjeti sustavnog razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj. Ti preduvjeti su razvoj i podizanje kvalitete interpretacije i prezentacije kulturnih resursa te njihovo učinkovitije promoviranje, pri čemu je kulturni turizam promoviran kao jedan od razvojnih prioriteta hrvatskog turizma.

76 77

Definirano je pet razvojnih prioriteta, a to su: (1) stvaranje pozitivnog okruženja koje će poticati inicijative razvoja kulturnih turističkih proizvoda, (2) uspostavljanje sustava organizacije i mehanizama međusektorske suradnje, (3) podizanje stupnja znanja i vještina potrebnih za kvalitetni razvoj kulturnih proizvoda, (4) podizanje standarda interpretacije, opremljenosti i kvalitete, te (5) unaprjeđenje sustava protoka informacija, promocije i distribucije kulturnih turističkih proizvoda.

Kninska tvrđava Knin fortress


examples of best practice

Croatian product for Croatian tourism Debates about high level dependency of Croatian tourism on imported goods have been present for long time in the public discourse. Suboptimal use of multiplying effects on the economy, especially in conjunction of agriculture and hospitality, or failure to increase employment opportunities for the local population in producing those goods which can be reasonably substituted from domestic sources, is one of the almost ever-present themes in the media, and professional and political life of the Croatia as well. In 2005, with the objective of clarifying these dilemmas, the Institute for Tourism carried out a project focused on determining the value of imported products/goods generated by tourism, identification of products/goods that are being imported and the reasons for their import. The research covered business that were providing accommodation and catering services, including family accommodation as the most recognizable part of the tourism economy. Since the available statistical data of the state institutions and professional associations did not allow the achievement of these objectives, the completion of the project required the creation of a special methodology, and the results showed that the share of imported goods, according to the declaration of the country of origin, in the observed economic area is relatively small (21%), where the “unavailability of domestic products” and “lack of suitable substitutes for imported product”, are the main reasons for the use of imported products.

Troškovi nabave i vrijednosti uvoza proizvoda u hrvatskom turizmu Cost and value of import of goods in the Croatian tourism

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Hrvatski proizvod za hrvatski turizam Rasprave o visokoj uvoznoj ovisnosti hrvatskog turizma dugo su prisutne u hrvatskoj javnosti. Nedovoljno korištenje potencijalnih multiplikativnih učinaka na gospodarstvo, posebice u sprezi poljoprivrede i hotelijerstva, odnosno propuštanje prilike za povećanje zaposlenosti domaćeg stanovništva na proizvodnji onih roba koje se opravdano mogu supstituirati iz domaćih izvora jedna je od gotovo stalno prisutnih tema s područja ekonomike turizma u medijima, ali i stručnom i političkom životu Hrvatske. Pokušavajući razjasniti osnovne dileme vezane uz tu temu, Institut za turizam je tijekom 2005. godine proveo projekt s ciljem utvrđivanja vrijednosti uvoza proizvoda/roba koji je generiran turizmom i prepozna proizvode/robe koje se uvoze kao i razloge uvoza. Istraživanje je obuhvatilo djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane uključujući i obiteljski smještaj kao najeksponiranije dijelove turističkog gospodarstva. Budući da raspoloživi statistički podaci državnih institucija i granskih udruga nisu omogućavali ostvarivanje postavljenih ciljeva, realizacija projekta zahtijevala je kreiranje posebne metodologije, a dobiveni rezultati ukazali su da je udio uvoznih proizvoda prema deklaraciji o zemlji porijekla, u promatranom gospodarskom području relativno mali (21%), pri čemu su „nemogućnost nabave domaćih proizvoda“ i „nepostojanje odgovarajuće zamjene za uvozni proizvod“ glavni razlozi korištenja proizvoda iz uvoza.

Sezonalnost uvoza odabranih proizvoda u RH u 2004. godine Seasonality of import of selected products in the Republic of Croatia in 2004

78 79


examples of best practice

The study of tourism carrying capacity of destination Crikvenica Although the calculation methodology of tourism carrying capacity, which is mainly used in the area of the Mediterranean, is designed at the Institute for Tourism, studies that were focused on tourism carrying capacity were made relatively rarely in Croatia, as well as in other Mediterranean countries. The main reason is the lack of interest of local communities, because such estimates usually indicated the need to limit excessive and too rapid tourism development, which in despite of proclaimed orientation towards sustainable development, is not in their interest. The situation changed only when local communities begin to feel the negative effects of overdevelopment, such as saturation of space and reduction in revenues from tourism. It is therefore not unusual that the local initiatives on preparing studies of tourism carrying capacity are launched in Mediterranean destinations exposed to excessive construction, such as Rimini, Italy, Malta, the Slovenian coast, and in Croatia's town of Crikvenica. The study of tourism carrying capacity of destination Crikvenica confirmed that the reduction in tourist traffic, compared to the period before the war, is in considerable extent a result of overbuilding, especially of holiday homes, and study also proposed solutions to mitigate these effects. Solutions in the case of Crikvenica are primarily reduced to interventions related to the bathing beach area, organization of coastal area spatial planning, the redistribution of tourist demand at locations away from the coast and the establishment of permanent monitoring system of sustainable tourism development.

Plaža u Crikvenici Beach in Crikvenica

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Studija turističkog prihvatnog kapaciteta destinacije Crikvenica Iako je metodologija izračuna turističkog prihvatnog kapaciteta koja se najviše koristi u prostoru Sredozemlja osmišljena uglavnom u Institutu za turizam, studije izračuna turističkog prihvatnog kapaciteta u Hrvatskoj rađene su razmjerno rijetko, kao uostalom i u drugim sredozemnim zemljama. Glavni razlog je slaba zainteresiranost lokalnih sredina za njihovom izradom, jer takva procjena najčešće ukazuje na potrebu ograničavanja prekomjernog i prebrzog razvoja turizma, što mnogima usprkos proklamiranoj orijentaciji na održivi razvoj nije u interesu. Situacija se mijenja tek kad lokalne sredine počinju osjećati negativne posljedice pretjeranog razvoja kao što su saturacija prostora i smanjenje prihoda od turizma. Stoga nije neobično što je lokalna inicijativa za izradom studija turističkog prihvatnog kapaciteta pokrenuta upravo u sredozemnim destinacijama izloženim prekomjernoj izgradnji kao što su Rimini u Italiji, Malta, Slovensko primorje, a u Hrvatskoj područje grada Crikvenice. Studija turističkog prihvatnog kapaciteta destinacije Crikvenica je potvrdila da je smanjenje turističkog prometa u odnosu na razdoblje prije Domovinskog rata znatnim dijelom posljedica prekomjerne izgradnje, posebice kuća za odmor, te predložila i rješenja kako ublažiti te posljedice. Ona se u slučaju Crikvenice u prvom redu svode na intervencije vezane uz kupališni i plažni prostor, prostorno-plansko uređenje obalne zone, redistribuciju turističke potražnje na lokacije udaljene od obale te uspostavu stalnog praćenja održivog turističkog razvoja.

Ocjena kakvoće mora na plažama Crikvenice The quality of sea on the beaches of Crikvenica

80 81


examples of best practice

Strategy and action plan of tourism development of destination Bol The Tourist Board and municipality of Bol commissioned the “Strategy of tourism development of destination Bol” with an Action plan 2007 - 2010. The strategy is based on three pillars (quality, partnership and sustainable development) and elaborates issues of tourism products' development, destination management and promotion. The project resulted in two unique analysis presented below. - Tourism zoning and spatial organization of the destinations discusses: key zones, attractions, and infrastructure, so that possible solutions to tourist use of space can be outlined. This analysis is a sort of predecessor to the current discoursed of: marine spatial planning and integrated coastal zone management. Special attention was given to the use of sea from the perspectives of the transport and possible improvements in the quality of tourism use and experience. - Carrying capacity of the bathing area applies the “limit of use” approach in order to deliver transparent quantification methodology based on the spatial analysis and optimal tourism use. The lack of transparent methodologies often results in the opportunism in tourism planning that erodes the resource. In order to contribute to the managing aspects of the “sun and sea” destination the authors have tailored the methodology that consists from exact calculation of the bathing area surface, field assessment of the peak season use of micro localities, crosschecking of the calculations with other sources and assessing the optimal use.

Primjer turističke atrakcije: Kuća u kući Example of touristic attraction: House in a house

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Strategija i akcijski plan razvoja turizma općine Bol Na zahtjev Turističke zajednice općine Bol i Općine Bol, izrađena je „Strategija turističkog razvoja destinacije Bol“ i Akcijski plan 2007. - 2010.” Strategija se zasniva na tri temelja – kvaliteta, partnerstvo i održivi razvoj, te razrađuje pitanja destinacijskog upravljanja i promocije te razvoja turističkih proizvoda. Projekt je rezultirao s dvije jedinstvene analize:

82 83

- Turističko zoniranje i prostorna organizacija destinacije tematizira ključna područja, atrakcije i infrastrukturu te koncipira moguća rješenja turističkog korištenja prostora. Posebna je pozornost dana pitanjima morskog prometa (privatnog, javnog i organiziranog) u funkciji povećanja kvalitete doživljaja mora i kupanja. - Nosivi kapacitet kupališnog prostora primjenjuje metodologiju jasnog kvantificiranja limita turista na osnovu stručne i transparentne analize optimalnog turističkog korištenja prostora. Upravo je nedostatak transparentnosti određivanja kapaciteta turističkih zona rezultat oportunističkog pristupa planiranja pojedinih interesnih skupina. Autori studije su osmislili metodologiju temeljenu na preciznom izračunu površine kupališnog prostora, terenskoj procjeni korištenja mikro lokaliteta u sezoni, provjeri izračuna s postojećim statističkim podacima i analizama i procjeni optimalnog korištenja. Prikaz turističkog zoniranja Preview of tourism zoning


examples of best practice

Study of long-term development of the port of Poreč The city of Poreč has been one of the main pillars of Croatian tourism for many years. In 2008 the city of Poreč was visited by 406,000 tourists who generated 2.6 million of overnight stays, placing it at the top spot amongst Croatian tourist destinations. In the city with overwhelming economic focus on tourism there is inevitably close relationship between marine port functions and tourism. The functional requirements that have to be satisfied by the port of Poreč are largely influenced by the tourism, as a long-term development vision of the city of Poreč. Therefore, the Port Authority of Poreč, with the support of the City of Poreč, commissioned the study of long-term development of the port of Poreč to determine its basic spatial and transportation concepts, while taking into account the maritime, transportation, organizational and spatial aspects of future port development. Based on an interdisciplinary approach, experts from the Institute for Tourism in collaboration with the colleagues from the Faculty of Maritime Studies in Rijeka derived the following conclusions and recommendations: - based on the maritime passengers demand forecast until 2020. and on the principles of sustainability, the concept of long-term spatial development based was developed for the port of Poreč, - analysis of the maritime port characteristics resulted in a proposal for improvement of port maritime security, - expansion of the port to the Peškera bay proved to be necessary for designing the long-term solutions, as well as the changes in the spatial and functional organization of the existing port and with the implementation of this concept, ambiental characteristics of the peninsula and historic center of Poreč could be even more emphasized, leading to a new possibilities for creating high quality offer tourism.

Koncept razvoja - proširenje luke na uvalu Peškera Development concept - expansion of port in Peškera bay

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Studija dugoročnog razvoja luke Poreč Grad Poreč je dugi niz godina jedan od glavnih nositelja hrvatskog turizma. Poreč je 2008. godine (u vrijeme izrade ove studije) posjetilo 406 tisuća turista i ostvareno je 2,6 milijuna noćenja što je Poreču osiguralo prvo mjesto na ljestvici hrvatskih turističkih destinacija. U gradu s ovako izraženom gospodarskom usmjerenošću na turizam neminovna je uska povezanost pomorskih (lučkih funkcija) s turizmom u nizu međusobno isprepletenih utjecaja. Turizam kao dugoročna orijentacija grada Poreča u velikoj mjeri određuje funkcionalne zahtjeve koje luka Poreč treba zadovoljiti. Stoga je Lučka uprava Poreč, uz potporu poglavarstva grada Poreča, ocijenila potrebnim naručiti izradu razvojne studije za luku Poreč koja bi odredila osnovni prostorno-prometni koncept luke u dugoročnom razdoblju, uvažavajući pomorsko-maritimne, prometne, organizacijskofunkcionalne i prostorne aspekte budućeg razvoja. Stručnjaci Instituta za turizam su, uz sudjelovanje kolega s Pomorskog fakulteta Rijeka, na temelju interdisciplinarnog pristupa došli do sljedećih rezultata i prijedloga: - na temelju prognoze pomorsko-putničke potražnje do 2020. godine osmišljen je koncept dugoročnog prostornog razvoja luke Poreč na načelima održivosti, - analiza maritimnih obilježja luke dala je osnovu za prijedlog poboljšanja pomorske sigurnosti, u koncipiranju dugoročnog rješenja kao neophodnim se pokazalo proširenje luke u uvalu Peškera kao i promjena prostorno-funkcionalne organizacije postojeće luke i - ambijentalna obilježja poluotoka i povijesne jezgre Poreča bi realizacijom ovog koncepta još više došla do izražaja, otvarajući nove mogućnosti za ostvarenje turističke ponude najviše kvalitete.

84 85

Koncept buduće namjene površina u staroj luci Concept of future area use in old port


examples of best practice

Kvarner: Tourism strategic marketing plan 2009 – 2015 Tourist Board of Primorje-Gorski Kotar County, as the commissioner of the Tourism Strategic Marketing Plan for Kvarner, set the increased market visibility of Kvarner region as the main objective of the document. The existing market research indicated that potential visitors of the Croatian Adriatic recognize only Istria and Dalmatia, while the space “between” is not recognized per se. The data further indicated that the individual destinations in Kvarner, like Opatija and Krk, are more recognizable than the whole region. That's the reason why the creation of market identity or regional brand became the central theme of this strategic marketing plan. This was also one of the first examples of systematic, planned process of destination branding in the Croatian tourism practice. The task was additionally challenging because of the diversity of Kvarner region. The question arose how to connect the industrial city of Rijeka with a natural particularities of Cres, or snowy peaks of Gorski Kotar and Mediterranean gardens of Lošinj. In addition, something had to be found that is a true part of the identity of this region, as the brands must not or cannot be false or imposed. While analyzing the tourism resource base, it became clear that the topic of “health” connects all eight subregions of Kvarner and modern tourists. The interpretation of this topic in a somewhat broader context resulted in the creation of the brand concept of “wellbeing”. This concept could be interpreted in different ways in different subregions, e.g. in Rijeka through the concept of “Rijeka rocks” or the story of “good feelings” evoked by the Rijeka's brave and alternative cultural scene, and on Lošinj island through the story of “the island of vitality” referring to the exceptionally healthy climate. The concept of “wellbeing” was well accepted among tourism stakeholders, but unfortunately it was not implemented.

Djevojka s galebom, simbol Opatije i Kvarnera Girl with a seagull, the symbol of Opatija and Kvarner

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Kvarner: Strateški marketinški plan turizma 2009. - 2015. Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, kao naručitelj Strateškog marketinškog plana turizma Kvarnera, postavila je za glavni cilj izrade dokumenta povećanje tržišne prepoznatljivosti regije. Naime, izvještaji s tržišta ukazivali su da potencijalni posjetitelji hrvatskog Jadrana prepoznaju Istru i Dalmaciju, dok se prostor „između“ ili ne vidi ili se nema jasna slika što se tamo nalazi. Podaci su, nadalje, ukazivali da su pojedinačne destinacije na Kvarneru, poput Opatije ili Krka, prepoznatljivije od same regije. Time je stvaranje tržišnog identiteta, ili destinacijskog brenda regije, postalo središnjom temom ovog strateškog marketinškog plana. To je ujedno bio i jedan od prvih primjera sustavnog, planskog procesa destinacijskog brendiranja u hrvatskoj turističkoj praksi. Zadatak je dodatno komplicirala raznolikost Kvarnera. Postavilo se pitanje kako spojiti industrijsku Rijeku i pusti, pomalo divlji Cres ili snježne vrhove Gorskog Kotara i mediteranske vrtove Lošinja. K tome, trebalo je naći nešto što je istiniti dio identitetskog sustava ove regije, jer brendovi ne smiju, ne mogu biti lažni ili nametnuti. Radeći na analizi resursne osnove, postalo je jasno da je ono što povezuje svih osam subregija Kvarnera i moderne kupce tema „zdravlja“ te interpretirajući tu temu u nešto širem kontekstu razvio se brend koncept „wellbeinga“. Bio je to koncept koji se mogao na razne načine interpretirati u raznim subregijama, kao primjerice u Rijeci je izražen konceptom „Rijeka rocks“ odnosno pričom o „dobrim osjećajima“ što ih izaziva riječka hrabra i alternativna kulturna scena, dok ga je Lošinj prihvatio i samostalno interpretirao kroz priču o „otoku vitalnosti“ pozivajući se na izuzetnu, zdravu klimu. Koncept „wellbeinga“ bio je dobro prihvaćen među turističkim dionicima, ali nažalost, realizacija koncepta nije uslijedila.

86 87

Vila Karolina u Malom Lošinju Villa Karolina in Mali Lošinj


examples of best practice

Badija – the concept of spatial organization and the best use of the island The monastery complex on the island of Badija, for many years has been used as a center for young athletes. In 2003 it was returned to the previous owners, the Franciscan province of St. Jerome in Zadar. The Franciscans decided to use the island, as well as all the facilities on it, to promote spirituality and Christian beliefs and to promote humanity and charity. During the last fifty years, when Badija was not owned and governed by the Franciscan order, the entire monastery complex was neglected and during that period valuable parts of the rich cultural and historic heritage were damaged or destroyed. Regardless of the help of the Franciscan order, or other religious and/or cultural institutions and organizations at home and abroad, the amount of the total funds needed to complete the restauration works was very high and imposed the need to develop new and sustainable concept of island development; the one that would facilitate a steady and relatively generous source of revenues based on the provision of their commercial activities. Institute for Tourism developed the model of long-term sustainable development of the island Badija, with special emphasis on: -

definition of optimal development model of the tourism resources and attractions available on the island,

-

assessment of the economic and financial potential of the proposed development model of the island and

-

adequate measures and actions to be taken in the short, medium and long term in order to implement previously proposed development model in the most efficient manner.

Spoj religije i prirode The compound of religion and nature

55 godina Instituta za turizam naĹĄe putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Badija – koncept najbolje uporabe prostora i sadržaja otoka Samostanski kompleks na otoku Badiji, dugo godina korišten kao centar za pripremu sportaša, vraćen je tijekom 2003. godine franjevačkoj provinciji Sv. Jeronima u Zadru. Franjevci su otok Badiju i sve objekte na njemu odlučili koristiti u cilju promicanja duhovnosti i kršćanskih uvjerenja, odnosno poticanju humanosti i dobročinstva. U pedesetak godina tijekom kojih je Badija bila izvan posjeda franjevačkog reda u cijeli se samostanski kompleks nije ulagalo, uslijed čega je on oronuo, dok su vrijedni dijelovi sadržajne baštine zapušteni, oštećeni ili uništeni. Neovisno o pomoći franjevačkog reda, odnosno drugih vjerskih i/ili kulturnih institucija i organizacija u zemlji i inozemstvu, visina ukupnih sredstava koja je potrebno namaknuti, nametnula su potrebu promišljanja budućeg korištenja Badije na način koji će omogućavati stalan i relativno izdašan izvor autonomnih prihoda od obavljanja vlastite komercijalne djelatnosti.

88 89

Obnova samostana Renovation of the monastery

Institut za turizam je izradio koncept dugoročno održivog modela razvoja otoka Badije, s posebnim naglaskom na: - definiranje načina optimalne uporabe njegove raspoložive resursno-atrakcijske osnove, - valorizaciju tržišno-financijskog potencijala predloženog načina korištenja otoka i - adekvatne mjere i aktivnosti koje je potrebno poduzeti na kratki, srednji i dugi rok kako bi se predloženi razvojni koncept realizirao na najučinkovitiji način.

Dvorište samostana Uznesenja Marijina The courtyard of the monastery of the Assumption of Mary

Crkva Gospe Milosrdne Church of Our Lady of Mercy


examples of best practice

Survey methodology 'TOMAS' - knowledge transfer TOMAS survey methodology (Attitudes and Expenditures of Tourists), established by the Institute for Tourism in 1987 had for the first time been applied outside the Croatia in 2010. “Survey on attitudes and expenditures of tourists and visitors in the Federation of Bosnia and Herzegovina – TOMAS FBIH 'pilot study' 2010”, financed by the Federal Ministry of Environment and Tourism and conducted by the Institute for Tourism, was the first survey of that kind in the Federation of Bosnia and Herzegovina. The research aimed to: establish a high-quality methodological framework for continuous monitoring of characteristics of tourism demand in the Federation, identify the main strengths and weaknesses of tourism offer, assess the size and structure of tourist expenditures and provide information for market segmentation. Data was collected by personal interview on sample of tourists and same-day visitors in Sarajevo, Mostar, Medjugorje and Neum, from June to September 2010. The sample size for the four destinations varied from 800 to 1,000 respondents. “TOMAS FBiH 'pilot' 2010” survey obtained, for the first time, reliable and representative, and both mutually and internationally comparable data on tourism demand for the three tourism products present in the Federation of Bosnia and Herzegovina: city tourism, religious tourism and sun and sea tourism. The survey results, separately for each of the four destinations, are presented in the book published by the Institute for Tourism.

Istraživanje Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja u Federaciji BiH – TOMAS FBiH 'pilot' 2010. Survey on attitudes and expenditures of tourists and visitors in the Federation of Bosnia and Herzegovina – TOMAS FBIH 'pilot' 2010

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Prijenos znanja – metodologija 'TOMAS' Metodologija istraživanja „TOMAS - Stavovi i potrošnja turista“, koju je Institut za turizam postavio daleke 1987. godine, po prvi je puta 2010. godine primijenjena izvan granica Hrvatske. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine dodijelilo je Institutu za turizam provedbu istraživanja „Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja u Federaciji BiH – TOMAS FBiH 'pilot' 2010.“ Istraživanje, prvo takve vrste u Federaciji BiH, pokrenuto je s ciljem uspostavljanja kvalitetnoga metodološkog okvira za kontinuirano praćenje obilježja turističke potražnje u Federaciji BiH, utvrđivanja glavnih prednosti i slabosti turističke ponude, opsega i strukture turističke potrošnje te segmentacije tržišta.

90 91

Podaci su se, metodom osobnog intervjua, u razdoblju od lipnja do rujna 2010. godine, prikupljali od turista i jednodnevnih posjetitelja u Sarajevu, Mostaru, Međugorju i Neumu, na uzorcima od 800 do 1.000 ispitanika u pojedinoj destinaciji. Istraživanjem „TOMAS FBiH 'pilot' 2010.“ prvi su puta dobivene pouzdane, reprezentativne, sustavno prikupljane te međusobno i međunarodno usporedive informacije o obilježjima gradskoga, vjerskoga te ljetnoga odmorišnog turizma prisutnog u Federaciji BiH. Cjeloviti rezultati istraživanja, posebno za svaku od četiri obuhvaćene destinacije, prikazani su u istoimenoj knjizi u izdanju Instituta za turizam.

Analizirani segmenti u TOMAS FBIH 2010. Analyzed segments in TOMAS FBiH, 2010


examples of best practice

Long-term tourism development strategy of Nin Based on an analysis of the current situation, a review of relevant market trends and benchmark analysis, Institute for Tourism created “Tourism development strategy of Nin” in 2013. Nin is interesting tourism destination for several reasons. First, it is characterized by rich cultural and historical heritage, witnessed by numerous preserved monuments as well as intangible heritage. Secondly, surrounded by very interesting, specific and somewhat unusual natural environment with the long, sandy beaches which are rare on the Adriatic coast. Finally, a competitive advantage Nin can build on, is a widely known Nin salt factory, which testifies to the culture of life and work in this area. As a contribution to the study, research was carried out within the local community on the topic of branding. Research has shown that local population as a major asset of the city recognized the old town, Salt Museum, Museum of Nin Antiquities, St. Cross and the beaches. They think that Nin is “ideal destination for families with children”, “salt city”, “city in the sandy lagoon”, “blend of culture and unusual nature” and “the city where one learns of Croatian history”. During the last ten years a lot of efforts have been invested in numerous infrastructure projects in order to raise the quality of life of its residents and the quality of the tourists experiences. Future projects will be focused to create an innovative tourism products that will additionally highlight uniqueness of Nin.

Ninski most (Arhiva TZ Nin) Nin bridge

Šetnice na lokalitetu ljekovitog blata na Kraljičinoj plaži (M. Gospić, Arhiva TZ Nin) Pathways on the site of healing mud on the Queens beach

Crkvica sv. Križa (Arhiva TZ Nin) The church of St. Cross

Pješčana čarolija (V.Jakupović, Arhiva TZ Nin) Sandy magic

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Strategija dugoročnog turističkog razvoja grada Nina Institut za turizam je 2013. godine izradio „Strategiju dugoročnog turističkog razvoja grada Nina“. Na temelju analize postojećeg stanja, pregleda relevantnih trendova na tržištu te 'benchmark' analize kreirana je strategija razvoja turizma, marketinška strategija te odrednice upravljanja razvojem turizma. Područje grada Nina zanimljivo je iz više razloga. Prvi, krasi ga bogata kulturna povijesna baština o kojoj svjedoče brojni sačuvani spomenici kao i nematerijalna baština. Drugo, okružuje ga izuzetno zanimljivo, specifično i pomalo neobično prirodno okruženje u kojem se ističu dugačke, pješčane plaže koje su rijetke na hrvatskoj obali. Konkurentsku prednost Nin može graditi i na, nadaleko poznatoj, ninskoj solani koja svjedoči o kulturi života i rada na ovom području. Kao prilog studiji provedeno je istraživanje unutar lokalne zajednice na temu brendiranja grada Nina. Istraživanje je pokazalo da žitelji kao najveće vrijednosti grada prepoznaju njegovu staru jezgru, muzej soli, muzej ninskih starina, Crkvu sv. Križa i plaže. Smatraju da je Nin „idealna destinacija za obitelji s djecom“, „grad soli“, „grad u pješčanoj laguni“, „spoj kulture i neobične prirode“ i „grad u kojem se uči hrvatska povijest“. Zadnjih desetak godina grad Nin je znatno uložio u infrastrukturne projekte kojima se podizala kvaliteta života njegovih stanovnika i kvaliteta doživljaja gostiju. Strategija ukazuje na potrebu intenziviranja projekata kojima će se stvarati inovativni turistički proizvodi u koje će biti ugrađene sve posebitosti ovoga „kraljevskog“ grada.

92 93

Sveti Nikola i Velebit (M. Radalović, Arhiva TZ Nin) St. Nicholas and Velebit


examples of best practice

Strategic tourism development plan of the city of Varaždin until 2020

Vision of Varaždin in 2020 offers a picture of the city based on its exceptional cultural heritage and tradition, recognized as a creative city or city with an open art, city with house of butterflies, parallel city of the Varaždin yards, boldly renovated park and the walls of the medieval Old Town, innovative Museum of the Drava embedded in an authentic environment and interdisciplinary university program of Varaždin summer schools. As such, Varaždin strengthens its attractiveness and offers various forms of cultural, educational, business and recreational tourism.

Ulični zabavljači Street entertainers

The plan provides four key strategic shifts in period until 2020. It is about changing the tourist character of the City from nowadays predominantly excursion type of destination to stationary tourism, building a strong and differentiating image, a marketing concept that involves increase of the structure of target markets and customization of tourism products and, finally, a literal shift of Varaždin to his river and the tourist valorization of the Drava River as the “new” tourist attraction.

Cipelice, simbol Špancirfesta Shoes, a symbol of Špancirfest

Varaždin Tourist Board and the Institute for Tourism have collaborated on several projects, including the latest “Strategic plan for tourism development of the city of Varaždin until 2020”, which was completed in 2013. Following the usual methodology of strategic planning of tourism destinations, the Plan set principles, vision, goals, and concepts for further development of tourism in the city of Varaždin, and has proposed a set of promising development projects.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

Strateški plan razvoja turizma grada Varaždina do 2020. Turistička zajednica Grada Varaždina i Institut za turizam surađivali su na nizu projekata, uključujući i najnoviji „Strateški plan razvoja turizma Grada Varaždina do 2020.“ koji je završen 2013. godine. Rukovodeći se uobičajenom metodologijom strateškog planiranja razvoja turističke destinacije, planom su postavljena načela, vizija, ciljevi i koncepcija daljnjeg razvoja turizma Grada Varaždina te je predložen skup perspektivnih razvojnih projekata.

94 95

Plan predviđa četiri ključna strateška pomaka u razdoblju do 2020. godine. Riječ je o promjeni turističkog karaktera Grada iz danas pretežito izletničkog odredišta u destinaciju stacionarnog turizma, o izgradnji snažnog i diferencirajućeg imidža, o marketinškoj koncepciji koja uključuje proširenje strukture ciljnih tržišta i njima prilagođenih turističkih proizvoda te, konačno, o doslovnom pomaku Varaždina ka svojoj rijeci i turističkoj valorizaciji rijeke Drave kao „nove“ turističke atrakcije. Vizija Varaždina u 2020. godini nudi sliku grada koji je, temeljem svog izuzetnog kulturno-povijesnog nasljeđa i tradicije, prepoznat kao kreativan grad, odnosno grad otvorene umjetnosti, kuće leptira, paralelnog grada u varaždinskim dvorištima, hrabro renoviranog parka i bedema srednjovjekovnog Starog grada, inovativnog, u autentični okoliš uklopljenog, Muzeja Drave i interdisciplinarnog sveučilišnog programa varaždinskih ljetnih škola. Kao takav, Varaždin jača svoju privlačnu moć i nudi uživanje u različitim oblicima kulturnog, obrazovnog, poslovnog i rekreativnog turizma.

Gužva na Špancirfestu The crowd at Špancirfest

Stari grad Varaždin The old town of Varaždin


Having in mind potentially harmful effects of increased musealisation and touristification of the Dubrovnik historic center on its identity and competitiveness on the global tourism market, particularly in the context of the gradually decreasing authentic “spirit of place”, main objectives of this document were (1) to define clear guidelines for the long term and desirable topography of the Dubrovnik tourist identity, (2) to evaluate the effects of different tourism development scenarios in Dubrovnik in the context of preserving its authentic “spirit of place” and the performance of its tourism and (3) to propose a desirable tourism vision which is acceptable to the majority of tourism stakeholders.

Dubrovački crveni krovovi, simbol grada i osnovni element kulturnog krajobraza Dubrovnik red roofs, a symbol of the city and an essential element of the cultural landscape

Due to the fact that Dubrovnik, and especially its historical center, has for many years been targeted by the increasing volume of international tourism demand, both stationary and transit (especially visitors from cruise ships), it is reasonable to raise the question of sustainable development of the centuries old cultural landscape in the City as a whole, and especially in the UNESCO protected area located within the city walls. Decreasing number of local population within the historic city center and the increased orientation to the growing number of one-day visitors in the structure of tourism demand, is affecting and changing the traditional use of public space and traditional way of life which was evolving for centuries, therefore it can be said that the historic city center is going through the process of musealisation and touristification.

Gužva na Pilama, Dubrovnik Crowds at Pile, Dubrovnik Foto: Sambolec, I., Cropix

Impact of changes in authentic cultural landscape of Dubrovnik on its tourism performance

examples of best practice

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Utjecaj promjene autentičnog kulturnog krajobraza grada Dubrovnika na performanse njegova turizma

primjeri najbolje prakse

Uslijed činjenice da je Dubrovnik, a osobito njegova povijesna jezgra, već duži niz godina na udaru sve većeg interesa međunarodne turističke potražnje, kako stacionarne, tako i tranzitne (osobito posjetitelji s kruzera), opravdano je postaviti pitanje razvojne održivosti vjekovima izgrađivanog kulturnog krajobraza Grada u cjelini, a osobito UNESCO zaštićenog prostora unutar gradskih zidina. Uslijed sve većeg iseljavanja lokalnog življa i pojačane orijentacije na rastući broj jednodnevnih posjetitelja u strukturi turističke potražnje, ne mijenja se samo prevladavajući način korištenja javnih prostora u staroj povijesnoj jezgri, već i stoljećima uspostavljan način života u njoj, pri čemu se može govoriti o procesu njene muzealizacije i turistifikacije. Imajući na umu potencijalno štetne učinke pojačane muzealizacije i turistifikacije povijesne jezgre na dubrovački identitet i njegovu konkurentnost na tržištu globalno prepoznatljivih turističkih destinacija, osobito u kontekstu postupnog odumiranja autentičnog „duha mjesta“, ovim su se dokumentom izrađenim u 2014. godini (1) definirale jasne konture dugoročno poželjne topografije dubrovačkog turističkog identiteta, (2) sagledavali učinci različitih scenarija razvoja turizma u Dubrovniku na očuvanje autentičnog „duha mjesta“ i performanse njegove „turističke industrije“ te se, na toj osnovi i (3) predložila poželjna, većini razvojnih dionika prihvatljiva, vizija turističkog razvoja za vrijeme koje dolazi.

96 97

Sveti Vlaho na Dubrovačkim zidinama Saint Blaise at Dubrovnik city walls

Crkvica unutar Dubrovačkih zidina The church within the city walls of Dubrovnik


examples of best practice

EU funded tourism projects Over the last ten years, as Croatia was gradually approaching to the full membership in the European Union, the possibilities for financing the tourism related projects from various EU funds were constantly increasing. During this period, the Institute has been actively involved in several major projects that were financed from EU funds, in most cases as a project partner or as a subcontractor. Some of the most important EU funded projects were following: - Regional tourism product plan of the Hungary-Croatia IPA cross-border co-operation Programme (2010-2011) - MIRTO - Minimizing forest fire risks for tourists (2011) - Tourism potential of Danube limes (2013) - Educational programme of the 4tress CulTour programme - Strategic management of Nehaj Park (2013) - CORE-VET - The possibility of vocational training for unskilled and/or semi-skilled workers in tourism (2014) - Cyclo tourism development study in Podravina region and in cross-border region of Croatia and Hungary (2014) - Tourism carrying capacity of the Montenegro coastal area (2014) After the Croatian accession to the EU, funding opportunities for tourism related projects from the EU funds have increased significantly. Therefore, the Institute for Tourism will continue to monitor further opportunities related to EU financing in the field of tourism.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


primjeri najbolje prakse

EU financirani turistički projekti Tijekom zadnjih desetak godina, kako se Hrvatska postepeno približavala punopravnom članstvu u Europskoj uniji, povećavale su se i mogućnosti financiranja različitih projekata s područja turizma iz EU fondova. U tom razdoblju Institut je bio aktivno uključen u nekoliko većih projekata koji su se financirali iz EU fondova, u većini slučajeva kao projektni partner ili kao podugovaratelj. U tom kontekstu, kao neke od značajnijih projekata na kojima je Institut sudjelovao, a koji su financirani iz EU sredstava, moguće je izdvojiti sljedeće:

98 99

- Regionalni turistički plan za prekogranično područje Hrvatska-Mađarska (IPA Hrvatska-Mađarska, 2010. 2011.) - MIRTO - Smanjenje opasnosti od šumskih požara (2011.) - Turistički potencijal dunavskog limesa (2013.) - Edukacijski program Projekta 4tress CulTour - Strateško upravljanje Parkom Nehaj (2013.) - CORE-VET - Mogućnosti strukovnog usavršavanja za nekvalificirane i polukvalificirane radnike u turizmu (2014.) - Studija razvoja cikloturizma u Podravini i u prekograničnom području Hrvatske i Mađarske (2014.) - Turistički prihvatni kapacitet crnogorskog priobalnog područja (2014.) Nakon ulaska Hrvatske u EU, mogućnosti financiranja turističkih projekata iz EU fondova su se značajno povećale. Stoga će Institut za turizam i u budućnosti aktivno pratiti mogućnosti financiranja projekata s područja turizma iz EU fondova te o tome kontinuirano educirati sve zainteresirane dionike.

Prostorni obuhvat EU projekta „Regionalni turistički plan za IPA program prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska, 2007. - 2013.“ Spatial coverage of the EU project “Regional tourism product plan of the Hungary-Croatia IPA cross-border co-operation programme 2007-2013”


100 101

"izlo탑ba u izlo탑bi" "exibition in exibition"


Alfred Keller (1875 – 1945) Projects on the territory of Croatia

Alfred Keller (1875. – 1945.) Projekti na prostoru Hrvatske

The Austrian architect, painter and artist Alfred Keller started working on the Croatian territory before the First World War in the Kvarner area, i.e. in the cradle of tourism development in Croatia. Keller arrived in Croatia as a mature architect, 35 years old; he worked on the Croatian territory in the period from 1910 to 1936 with some interruptions. Keller's creativity was related mainly to the Croatian Adriatic territory. His work comprises about 30 projects, while exemption was arranging the façade of the "Kastner & Öhler" mall, today's NAMA in Zagreb. On the Croatian territory Keller designed projects for buildings of different purposes such as villas, hotels, inns, health resorts, hospitals and a mall. In Croatia he also participated in several urban-architectural competitions (Opatija, Vis, Split and Dubrovnik).

Austrijski arhitekt, slikar i grafičar Alfred Keller svoje je stvaralaštvo na prostoru Hrvatske započeo prije Prvoga svjetskog rata na Kvarneru, tj. na području kolijevke razvoja turizma u Hrvatskoj. Keller na područje Hrvatske dolazi kao zreli arhitekt, star 35 godina, te djeluje od 1910. do 1936. s određenim prekidima. Njegovo stvaralaštvo na prostoru Hrvatske obuhvaća oko 30 projekata i vezano je uglavnom za jadransko područje, a iznimku čini uređenje pročelja trgovačkog centra „Kastner & Öhler“, danas NAMA, u Zagrebu. Keller na prostoru Hrvatske izrađuje projekte za građevine različitih namjena i to za vile, hotele, pansione, lječilišta, bolnice te trgovački centar. Također sudjeluje na više urbanističko-arhitektonskih natječaja (Opatija, Vis, Split i Dubrovnik).

At the beginning of tourism development on the entire eastern Adriatic coast, the architect Alfred Keller was one of the many architects who contributed to the attractiveness of the area but also to the development of architectural thought for the purpose of tourism, not only with his architectural projects but also through his designs of specific urban details, landscape design and various regulatory plans.

Arhitekt Alfred Keller jedan je od brojnih arhitekata koji je na počecima razvoja turizma cijele istočne obale Jadrana, ne samo arhitektonskim projektima već i projektiranjem specifičnih urbanih detalja, projektiranjem uređenja zelenih površina te različitim regulacijskim planovima doprinosio atraktivnosti prostora, ali i razvoju arhitektonske misli za potrebe turizma.

Portret arhitekta Alfreda Kellera Portrait of architect Alfred Keller

Pročelje NAME, Zagreb ,1928. The front of the NAMA, Zagreb, 1928

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Vila Geuterbrück, Veli Lošinj, adaptacija, 1910. Villa Geuterbrück, Veli Lošinj, adaptation, 1910 Izvor: Muzej, Mali Lošinj

Hotel - pansion Alhambra, Mali Lošinj, Čikat, 1911. - 1913. Hotel - pansion Alhambra, Mali Lošinj, Čikat, 1911 - 1913 Izvor: Lošinjski hoteli, pansioni i lječilišta 1887. - 2012. i Foto: Kranjčević, J.

Vila Šeherezada, Dubrovnik, 1927. - 1928. Vila Šeherezada, Dubrovnik, 1927 - 1928

Hotel - pansion Alhambra, Mali Lošinj, Čikat, 1911. - 1913. Hotel - pansion Alhambra, Mali Lošinj, Čikat, 1911 - 1913 Izvor: Lošinjski hoteli, pansioni i lječilišta 1887. - 2012. i Foto: Kranjčević, J.

102 103


Lički Osik – Planned industrial town

Lički Osik – Planirani industrijski grad

The growing urbanization and industrialization after the Second World War, political and economic reasons, as well as the striving towards industrialization of underdeveloped rural areas were the reasons for planning a state factory and new city in the central region of Lika. Thus (Novi) Lički Osik was created, which (along with Ploče at the Adriatic coast) is rare example of a newly planned city, realized in Croatia during the second half of the 20th century.

Ubrzana urbanizacija i industrijalizacija nakon Drugoga svjetskog rata, političko-ekonomski razlozi te težnja za industrijalizacijom nerazvijenih ruralnih područja bili su razlozi za planiranje državne tvornice i novoga grada u središnjem prostoru Like. Tako nastaje (Novi) Lički Osik koji je (uz Ploče na jadranskoj obali) rijedak primjer novoplaniranog grada nastalog u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća.

Lički Osik was planned as a new industrial town, built near an existing settlement, but realized as an independent unit with all necessary facilities, of which some are even over-dimensional in order to become a desirable model for the presentation of a socialist society. The design efficiently and pragmatically applied the principles of modern planning, without a tendency to experimenting, but with pronounced consistency and without major deviations from the set course. A relatively high design standard has been achieved, while the stress was on standardization and realization of public spaces and amenities. During and after the Homeland War, the city suffered large devastations and a change of its social and demographic structure. With the discontinuation of the factory's activity, its economic foundation ceased to exist as well. The spatial identity and uniqueness of Lički Osik are relatively unknown and not yet recognized as a specific tourist attraction in the area of Lika. - All graphic materials are form catalog and exhibition Lički Osik – planned industrial town.

Lički Osik planiran je kao novi industrijski grad, izgrađen nedaleko od postojećeg naselja, ali ostvaren kao samostalna cjelina sa svim potrebnim sadržajima od kojih su neki i predimenzionirani kako bi se postigao poželjan model za predstavljanje socijalističkog društva. U planiranju su učinkovito i pragmatično primijenjeni principi modernističkog planiranja, bez težnje za eksperimentalnim iskoracima ali uz visoku razinu dosljednosti i bez znatnih odstupanja. Postignut je razmjerno visoki standard projektiranja, a naglasak je bio stavljen na standardizaciju te na realizaciju javnih prostora i sadržaja. Za vrijeme i nakon Domovinskog rata grad doživljava velika razaranja, promjenu socijalne i demografske strukture, a prestankom rada tvornice nestaje i njegova gospodarska osnova. O prostornom identitetu i jedinstvenosti Ličkog Osika relativno se malo zna i još nije prepoznat kao specifična turistička atrakcija na prostoru Like. - Svi grafički prilozi preuzeti su iz kataloga i izložbe Lički Osik – planirani industrijski grad.

Lički Osik 1960-ih Lički Osik in the 1960s

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Zima u Ličkom Osiku, 2013. Winter in Lički Osik, 2013 Foto: Božić, N.

Obnova Ličkog Osika Restoration of Lički Osik Foto: Nekić, I.

Zima u Ličkom Osiku, 2013. Winter in Lički Osik, 2013 Foto: Božić, N.

Lički Osik 1980-tih Lički Osik in the 1980s

Lički Osik 1980-tih Lički Osik in the 1980s

Posljedice domovinskog rata u Ličkom Osiku The consequences of the war in Lički Osik Foto: Božić, N.

104 105


Unrealized projects of tourist architecture - villas, hotels and bathing areas

Neizvedeni projekti turističke arhitekture - vile, hoteli i kupališta

A search for unrealized projects of bathing and hotel facilities at Croatian Adriatic from the end of 19th and the beginning of the 20th century opens a new view in considering relationships between tourism, architecture and space at that time. In that period, a Mediterranean part of Croatia was politically and economically undeveloped, in spite of its rich urban tradition. A development of economic and traffic circumstances, rich construction heritage, untouched nature and pleasant climate contributed to stronger investments into economy, particularly in tourism.

Pretraživanje neizvedenih projekta kupališnih i hotelskih građevina na hrvatskom Jadranu s kraja 19. i početka 20. stoljeća svakako otvara novu vizuru sagledavanja odnosa arhitekture, prostora i turizma tog vremena. Mediteranski prostor Hrvatske u to vrijeme, usprkos bogate urbane tradicije, bio je politički i ekonomski nerazvijen. Razvoj gospodarskih i prometnih prilika, bogato gospodarsko nasljeđe, nedirnuta priroda i povoljna klima, pogodovali su snažnijem ulaganju u gospodarstvo, a naročito turizam.

At the beginning of tourism development it was necessary to ensure the building land, traffic availability, infrastructure and other. The history of tourism, tourist architecture and visual aspects of our coastal locations would have been different and enriched with extraordinary examples if the establishments presented here have been built and preserved. For the time being, we can only admire them for the archival, valuable but only 'paper' heritage.

Na početku razvoja turizma trebalo je osigurati zemljište, prometnu dostupnost, infrastrukturu i drugo. Povijest turizma, turističke arhitekture i vizure naših priobalnih mjesta bile bi drukčije i obogaćene izuzetnim inačicama da su građevine koje su prezentirane sagrađene i sačuvane. Za sada im se možemo diviti samo u arhivskoj, vrijednoj ali 'papirnatoj' baštini.

Kongresna palača mira, Lokrum, Fenzl, A., 1910. Congress Palace of Peace, Lokrum, Fenzl, A., 1910

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


106 107

Vila na Jadranu, 1895., Hoffman, J. Villa on the Adriatic, 1895, Hoffman, J.

Hotel, Makarska, 1910., Jelinek, W. Hotel, Makarska, 1910, Jelinek, W.

Hotel, Opatija, 1914., Hoppe., E., Schรถntal, O., Kammerer, M. Hotel, Opatija, 1914, Hoppe., E., Schรถntal, O., Kammerer, M.

Hotel na Jadranu, 1912., Swertnik, E. Hotel in Adriatic, 1912, Swertnik, E.

Vila na Jadranu, 1895., Felfegg, F. Villa in Adriatic, 1895, Felfegg, F.

Vila, Lovran, 1903., Palumbo, P. Villa, Lovran, 1903, Palumbo, P.


Czech architects and the beginnings of tourism on the Croatian Adriatic

Češki arhitekti i početci turizma na hrvatskom Jadranu

The development of tourism on the Croatian part of the Adriatic Sea in the late 19th and early 20th century was the reason for the construction of various types of tourist facilities such as hotels, villas and bathing areas. Experts from all parts of what was then Austro-Hungarian Empire were involved in designing these specific buildings, including a number of individuals from present day Czech Republic.

Razvoj turizma na hrvatskom dijelu Jadrana krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio je razlog za izgradnju turističkih građevina – hotela, vila i kupališta. U projektiranje tih specifičnih građevina bili su uključeni stručnjaci s prostora cijele Austro-Ugarske Monarhije, pa tako i današnjeg prostora Češke.

This research and exhibition seek to determine the contribution of Czech architects to the design of the Croatian Adriatic region, the country's principal tourism destination, during the earliest phases of its tourism development. On the Croatian Adriatic, Czech architects have designed: bathing areas and hotel in Baška, villas in Opatija, upgrading of the hotels in Dubrovnik, hotel in Rab, hotel in Kupari, etc.

Istraživanjem i izložbom željelo se utvrditi doprinos čeških arhitekata na oblikovanje jadranskog prostora Hrvatske odnosno glavnog turističkog prostora Hrvatske na počecima razvoja turizma. Na prostoru jadranske Hrvatske, češki arhitekti projektirali su: kupalište i hotel u Baškoj, vile u Opatiji, dogradnju hotela u Dubrovniku, hotel na Rabu, hotel u Kuparima, itd. * Svi grafički prilozi preuzeti su iz kataloga i izložbe – „Češki arhitekti i početci turizma na hrvatskom Jadranu“.

- All graphic materials are form catalog and exhibition – “Czech architects and the beginnings of tourism on the Croatian Adriatic”.

Belohlavek, A.J., Opatija, Nautički centar, pročelje Naslovnica češkog turističkog vodiča Cover of the Czech tourist guide

Belohlavek, A.J., Opatija, Nautical center, front

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


108 109 Kotéra, J., Opatija, hotel Peppina, 1909. Kotéra, J., Opatija, hotel Peppina, 1909

Stribal, J., Kupari, hotelski kompleks, prijedlog Stribal, J., Kupari, hotel complex, proposal Stribal, J., Kupari, hotelski kompleks, prijedlog Stribal, J., Kupari, hotel complex, proposal

Blecha, M., Baška, hotel Blecha, M., Baška, hotel

Stribal, J., Kupari, hotelski kompleks, prijedlog Stribal, J., Kupari, hotel complex, proposal


110 111

časopis TURIZAM journal TOURISM


Časopis TURIZAM – drugi najstariji časopis o turizmu u svijetu Iznimno smo ponosni što smo prije 2 godine proslavili 60. obljetnicu časopisa TURIZAM, drugoga najstarijega znanstveno-stručnoga turističkog časopisa na svijetu (Goeldner, 2011). Časopis je počeo izlaziti u ranim 50im godinama prošlog stoljeća i tada je pretežno stručnim napisima veznim uz rad Turističkog saveza Hrvatske ("Turističke vijesti") pratio sve intenzivniji turistički razvoj u našoj zemlji. Tijekom godina, kako je Hrvatska prerastala u sve popularniju međunarodnu destinaciju, tako je i časopisu rastao međunarodni ugled, a brojni inozemni stručnjaci počeli su objavljivati svoje radove u našem glasilu. U ranim devedesetim godinama Institut za turizam se kao suizdavač pridružuje Hrvatskoj turističkoj zajednici, s kojom dijeli brigu o stalnom podizanju razine kvalitete uredničkoga i recenzentskog rada. No, pravi razvoj časopisa kao međunarodnoga znanstvenog glasila počinje 1996. godine kada se počinje objavljivati dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku, s uredničkim odborom u kojem su i mnogi svjetski poznati stručnjaci, a osobito poslije 2000. godine, otkada se izdaju dva posebna izdanja – TURIZAM na hrvatskom jeziku i TOURISM na engleskom jeziku.

Naš prvi broj – tada smo bili poznati kao TURISTIČKE VIJESTI The very first issue – Back then we were known as TOURISM NEWS

Uza sve više novih časopisa koji se pojavljuju u svijetu, pa čak i časopisa istoga ili vrlo sličnog naziva, vjerujemo da smo zadržali svoju međunarodnu reputaciju i prepoznatljivost. O tome svjedoči i sve više recentnih znanstvenih radova (npr. Hall, William i Lew, 2004) koji se bave evaluacijom i rangiranjem znanstvenih časopisa (npr. Hall, 2011) i prema kojima se naš časopis navodi kao jedan od prvih u polju turizma i koji je djelovao na sam razvoj turizma kao znanstvenog područja (Goeldner, 2011). Ovakva priznanja časopisu ne dolaze samo iz međunarodnih

izvora nego časopis danas ispunjava najveći broj kriterija koje je postavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (Agencije za znanost i visoko obrazovanje – Mjerila za ocjenjivanje znanstvenih časopisa), prema kojima smo rangirani među prvih 10% časopisa u društvenim znanostima. Citatna analiza članaka (Tokić, 2012) objavljenih u časopisu za razdoblje od 2000. do 2011. godine u najpoznatijim indeksnim bazama – Web of Science, Scopus i Google Scholar – pokazuje da časopis TURIZAM ima međunarodnu reputaciju i da se može svrstati uz bok mnogim međunarodnim časopisima (Hall, 2011). Analiza tema i podrijetla autora objavljenih radova pokazuje da je časopis stvarno postao međunarodni, da je većina autora iz akademske zajednice te da je koautorstvo sve raširenija pojava, dok izabrane teme uključuju pogled na turizam iz perspektive različitih znanstvenih disciplina potvrđujući interdisciplinarni karakter časopisa (Šalamon i Čorak, 2012). Uredništvo časopisa ulaže stalne napore kako bi svaki broj bio zanimljiv te kako bi radovi bili usuglašeni s kritičkim osvrtima recenzenata. To ne bi bilo moguće bez velikog tima koji sudjeluje u produkciji časopisa, a osim užeg tima i tehničkog osoblja Instituta za turizam tu je sve veći broj znanstvenika koji se uključuju u recenzentski postupak, članova Uredničkog odbora, kao naravno i autora koji nam šalju radove. Svoju koncepciju i budućnost i nadalje želimo graditi na znanstvenim radovima zasnovanim na provedenim istraživanjima već priznatih znanstvenika, ali i potičući na objavljivanje mlađe znanstvenike i autore koji dolaze

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


iz ne-engleskoga govornog područja, što smatramo vrlo važnim zadaćama demokratizacije naših uredničkih napora. Uključivanje časopisa u nove indeksne baze te rigorozni, ali što brži postupak recenzije radova, osnovni su uvjeti podizanja razine kvalitete i priznatosti i drugih časopisa, pa se nadamo da će se i časopis TURIZAM, i mi kao njegovi urednici, u razdoblju koje nam predstoji uspješno nositi sa svjetskom konkurencijom u izdavaštvu u turizmu.

112 113

Sanda Čorak, glavna urednica Renata Tomljenović i Irena Ateljević, pomoćnice glavne urednice

Bibliografija Goeldner, C. R. (2011). Reflecting on 50 years of the Journal of Travel Research. Journal of Travel Research, 50(6), 583586. Hall, C. M., Williams, A. M. i Lew, A. A. (2004). Tourism: Conceptualizations, Institutions and Issues. U: A. A. Lew, C. M. Hall i A. M. Williams (ur.), A Companion to Tourism (str. 323). Oxford: Blackwell Publishing. Hall, C. M. (2011). Publish and perish? Bibliometric analysis, journal ranking and the assessment of research quality in tourism. Tourism Management, 32, 16-27. Tokić, K. (2012). Citation analysis of the journal TOURISM. Tourism, 60(4), 447-455. Vrdoljak-Šalamon, B. i Čorak, S. (2012). Journal TOURISM: Content analysis in the period 2000-2011. Tourism, 60(4), 457-474.

Nakon dvije godine postajemo mjesečno izdanje, uz novo ime – TURISTIČKI PREGLED, s novim urednikom i izdavačem Two years later we became a monthly publication with new editor, new publisher and under the new name – TOURISM REVIEW

Godina u kojoj smo dobili sadašnje ime – TURIZAM The year when we got our current name – TOURISM


Journal TOURISM – second oldest scientific journal in the field

Novi urednik, nove teme i posve nov grafički dizajn ... New editor, new topics and brand-new look …

Journal TOURISM is the second oldest scientific journal in the field (Goeldner, 2011) and we are extremely proud of such a long history in tourism publishing. The journal commenced in early 1950s as a form of professional commentary and observations of emerging tourism development in the country at the time. The journal was originally initiated by the Croatian Tourism Association. In the course of years, characterised by intensification of tourism phenomenon that was turning Croatia into a major tourist destination, the journal correspondingly begun to achieve international reputation, with increasing international contributions. In early 1990s the Institute for Tourism in Zagreb joined the original publisher, who is currently in the form of a central government body as the Croatian National Tourism Board and since then they have worked together very hard not only on increasing journal´s scientific quality but also assuring the continuous financial support for its publishing. Thus, the true international recognition of the journal commenced in 1996 when it begun its concurrent publishing in both languages – Croatian and English and with an international editorial board that has included many world experts in the field. This position has been further enhanced since 2000 when it begun to be published in two separate language issues – TURIZAM in Croatian and TOURISM in English.

the consideration as a stepping stone in early developments of tourism field (Goeldner, 2011). This recognition does not come only from international sources but also from the Croatian Ministry of Science, Education and Sport which has placed the journal TOURISM amongst the top 10% of social science academic journals. The results of the citation analysis of the Journal (Tokić, 2012) based on data from today's three most relevant databases - Scopus, Web of Science, and Google Scholar for the period 2000 – 2011. The results of the analysis suggest that TOURISM has significant international reception, which places this Croatian journal side by side with renowned international tourism journals (Hall, 2011). The analysis of themes and origins of authors behind published works (Vrdoljak-Šalamon and Čorak, 2012), has confirmed that the journal has truly become international, covering the whole range of authorship from across the globe. Furthermore, the analysis shows that the contributions are predominantly scientific; also there is a growing number of co-authorship between academics affiliated with a variety of international institutions and the whole range of different disciplines, which further contributes to the interdisciplinary character of the journal.

In the context of proliferating new tourism journals in the last two decades, within which some even emerged with the same name, we believe that we have managed to maintain our reputed visibility of international recognition. This has become particularly evident with recent increasing writings on development of tourism field (e.g. Hall, Williams and Lew, 2004) and ranking of tourism journals (e.g. Hall, 2011) in which our journal is prominently cited and taken into

In our role as editors, we continuously invest our scientific efforts in order to make our published issues interesting and relevant and always in the response of reviewers' critical feedback. This of course would not be possible without a great team of the Institute who participate in the overall production of the journal (editorially and technically); increasing number of our great reviewers; members of our Editorial Board and of course the authors who send us their academic work.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


We will continue to strive in building our reputation and the future of the journal on the basis of the scientific work encouraged equally from established academics, newly emerging scholars and nonnative-English authors. We find this is very important endeavor if to democratize our scientific efforts from across the whole range of academic population and across the whole globe. The inclusion of the journal into new index bases as well as our commitment to speed up reviewers' feedback (which proves not to be always easy with increasingly busy academic lives), will further raise the quality of the journal and ensure its continued existence at the competitive marketplace of global publishing today.

114 115

Sanda Čorak, Editor-in-Chief Renata Tomljenović and Irena Ateljević, Associate Editors

References Goeldner, C. R. (2011). Reflecting on 50 years of the Journal of Travel Research. Journal of Travel Research, 50(6), 583586. Hall, C. M., Williams, A. M. & Lew, A. A. (2004). Tourism: Conceptualizations, Institutions and Issues. In A. A. Lew, C. M. Hall & A. M. Williams (eds.), A Companion to Tourism (pp. 3-23). Oxford: Blackwell Publishing. Hall, C. M. (2011). Publish and perish? Bibliometric analysis, journal ranking and the assessment of research quality in tourism. Tourism Management, 32, 16-27. Tokić, K. (2012). Citation analysis of the journal TOURISM. Tourism, 60(4), 447-455. Vrdoljak-Šalamon, B. & Čorak, S. (2012). Journal TOURISM: Content analysis in the period 2000-2011. Tourism, 60(4), 457-474.

Isti vizualni identitet, ali uz drugačiji sadržaj – objavljeni prvi znanstveni članci

Naš prvi tematski broj sa stranim autorima. Institut za turizam za ovaj je broj okupio tada vodeće teoretičare turizma, uključujući Erica Cohena i Dennisona Nasha

Same design on outside, but very different inside – with first academic contributions

Our first special theme issue with international authors. The Institute for Tourism managed to attract leading tourism scholars of the time, such as Eric Cohen and Dennison Nash


TURIZAM VOL. 44. – No 3-4/1996, 45-92 UDK 338.48 ISSN 0494-2639

KULTURNI ITINERERI – VAŽAN SEGMENT EUROPSKE TURISTIČKE PONUDE CULTURAL ITINERARIES – AN IMPORTANT SEGMENT OF EUROPEAN TOURISM Tomislav Hitrec ISTRAŽIVANJA DOMAĆEG TURISTIČKOG PROMETA U HRVATSKOJ RESEARCH INTO THE DOMESTIC TOURIST TRADE IN CROATIA Vesna Mikačić IZVJEŠTAJI / REPORTS

NOVOSTI / NEWS BIBLIOGRAFIJA / BIBLIOGRAPHY

Ponovno novi izgled TURIZMA – pomodnost ili… ali sve kvalitetniji članci i prilozi i još jedan tematski broj New look again – fashionable or questionable!? But the content keeps on improving – another special issue

Godište s velikim promjenama koje odražava i vizualna transformacija: Institut za turizam postaje suizdavač, časopis izlazi dvomjesečno s jasnom podjelom na znanstvene i stručne radove The year of big changes: a new visual design; the Institute for Tourism becomes a co-publisher; the journal is coming out bi-monthly with clear division of academic and professional paper sections

Godina u kojoj postajemo međunarodna publikacija sa stranim uredničkim odborom i znanstvenim člancima koji se objavljuju i na hrvatskom i na engleskom jeziku The year we have become international publication with an international editorial board and academic papers parallel published in English and Croatian

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


116 117

TOURISM

S 50 godina tradicije, drugi smo najstariji časopis u svijetu posvećen znanstvenom izučavanju turizma

Povećavanje kvalitete i sve veći međunarodni domet privlači i sve veći broj članaka znanstvenika iz cijelog svijeta – stopa odbijanja veća je od 50%

50 years of tradition, recognized to be the second oldest academic journal dedicated to tourism research worldwide

Improving quality and greater international impact attracts variety of scholars to publish with us – our rejection rate is higher than 50 percent

Ostajemo predani u naporima za povećanje kvalitete TURIZMA kako bismo osigurali njegov sve veći međunarodni utjecaj u konkurentnom okruženju svjetskog znanstvenog publiciranja We stay committed to raise the quality of TOURISM and ensure its increased impact in the competitive world of global publishing


118 119

o Institutu za turizam danas the Institute for Tourism today


O Institutu za turizam danas The Institute for Tourism today

Zaposlenici Instituta za turizam Employees of the Institute for Tourism

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


O Institutu za turizam danas

Institut za turizam

Upravljanje Institutom:

jedini je javni znanstveni institut u Hrvatskoj specijaliziran za istraživanja na području turizma i jedna je od najstarijih takvih institucija u Europi. Svoje znanje temelji na znanstvenom radu, kontinuiranim istraživanjima, praćenju poslovnog okruženja te stalnom usavršavanju multidisciplinarnog radnog tima. U svom radu Institut se oslanja na znanstvenu objektivnost i neovisnost djelovanja, svoje strateške ciljeve te strateške ciljeve postavljene u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014). Institut je pridružena članica Svjetske turističke organizacije (UNWTO) s kojom surađuje na području otkrivanja novih segmenata turističke potražnje i harmonizaciji instrumenata istraživanja radi postizanja veće međunarodne usporedivosti podataka.

Ravnateljica Instituta za turizam – dr. sc. Sanda Čorak Upravno vijeće Instituta: predsjednica – Vesna Rajković (Ministarstvo turizma); članovi – dr. sc. Lidija Bagarić (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija), Adriana Mastelić (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta), Višnja Mezak i dr. sc. Siniša Horak (Institut za turizam). Znanstveno vijeće Instituta broji 14 istraživača, a predsjednik je dr. sc. Davor Krasić.

Institut za turizam danas okuplja vodeće stručnjake koji svojim istraživačkim radom, znanjem i iskustvom prate i ukazuju na svjetske trendove te tako pridonose održivom razvoju hrvatskog turizma, ali i turizma u regiji. Svoj rad Institut unapređuje kroz četiri virtualna istraživačka odjela (tematske skupine istraživača) na kojima se kontinuirano raspravlja o različitim istraživačkim idejama i prijedlozima znanstvenih projekata i istraživanja. To su: Ekonomski učinci i prognoziranje, Ponašanje i iskustva posjetitelja, Održivi razvoj turizma i upravljanje i Promet, prostor i turizam.

Glavni strateški ciljevi Instituta za turizam: - liderstvo u primijenjenim i razvojnim istraživanjima u turizmu i njemu srodnim područjima, - stvaranje istraživačke jezgre međunarodne prepoznatljivosti i - znanstveno i stručno djelovanje u funkciji razvoja turističkog sektora i hrvatskog gospodarstva.

Vizija Instituta: Institut za turizam je samostalna znanstvena institucija - lider u primijenjenim znanstvenim istraživanjima u turizmu i srodnim područjima u ovome dijelu Europe. Njegujući izvrsnost, multidisciplinarni pristup, timski rad i suradnju, svojim aktivnostima povezuje znanstveno-istraživački rad i edukaciju, a svojim spoznajama uspješno inovira turističku praksu.

Sustav upravljanja kvalitetom: Norma ISO 9001:2008.

Zaposlenici: U Institutu je u 2014. bilo zaposleno ukupno 29 djelatnika; 21 istraživač te 8 djelatnika u administraciji i biblioteci. Od 21 istraživača, 13 je znanstvenika i to 7 znanstvenih suradnika, 3 viša znanstvena suradnika i 3 znanstvena savjetnika.

Znanstveni projekt: Projekt pod nazivom „TRANS-TURIZAM: Integrativni pristup proučavanju transformativne uloge turizma u 21. stoljeću“ (6164) financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost izrađuje se u Institutu (9 istraživača iz Instituta za turizam, 1 istraživač iz Instituta za regionalni razvoj i međunarodne odnose) u razdoblju 2014. 2018. godine. Voditelj projekta je dr. sc. Renata Tomljenović.

Znanstvena produktivnost - radovi: U 2014. objavljena su ukupno 32 A1 i A2 rada; od toga je 7 objavljeno u časopisima u bazi Web of Science i 11 u bazi Scopus. Ukupan broj radova povećan je za više od 30% u odnosu na prethodnu godinu.

120 121


O Institutu za turizam danas

The Institute for Tourism today

Znanstvena produktivnost – citiranost:

The Institute for Tourism

Ukupno je u 2014. godini citiran 201 rad i to 64 citata preko Web of Science i 137 citata preko baze Scopus. To je također povećanje veće od 30% u odnosu na prethodnu godinu.

Institut kontinuirano popularizira rezultate svojih istraživanja putem radionica, seminara, okruglih stolova, rasprava, predavanja, izložbi, suradnji i sl. te je u 2014. zabilježeno čak 59 takvih aktivnosti. Istodobno je objavljeno 15 napisa u dnevnom tisku i internetskim portalima, 11 stručnih članaka u stručnim časopisima, te su zabilježena 24 sudjelovanja na radiju i TV-u.

is the only public scientific institute in Croatia and one of the oldest institutions in Europe specialising in tourism research. Its expertise is based on scientific approach, permanent research, monitoring of the business environment and continuous education of its multidisciplinary team. In its work, the Institute relies on scientific objectivity and independence, its strategic objectives, as well as the strategic objectives defined by the national Strategy for Education, Science and Technology (2014). The Institute is a affiliate member of the World Tourism Organisation (UNWTO), which it cooperates with on determining new segments of the tourist demand and the harmonization of research instruments in order to achieve greater data comparability on an international level.

Izdavaštvo:

Nowadays, the Institute for Tourism

Aktivnosti popularizacije znanosti

Institut je suizdavač časopisa TURIZAM. U 2014. godini izdan je 62. volumen s 4 izdanja na hrvatskom i 4 na engleskom jeziku. Glavni urednik je dr. sc. Sanda Čorak, a pomoćne urednice su dr. sc. Renata Tomljenović i dr. sc. Irena Ateljević. Institut distribuira 4 puta godišnje online publikaciju Hrvatski turizam u brojkama (uređuje dr. sc. Blaženka Vrdoljak Šalamon).

Projekti: U 2014. godini završeno je 36 projekata ugovorenih najčešće s tijelima državne uprave i jedinicama lokalne uprave i samouprave te sustavom turističkih zajednica, a završen je i jedan međunarodni EU projekt u području obrazovanja za potrebe turizma (Erasmus). Vlastita sredstva iznosila su u 2014. godini oko 36% ukupnog prihoda Instituta.

Biblioteka: Jedinstvena bibliografska baza podataka broji više od 33.000 bibliografskih jedinica, od čega više od 20.000 članaka objavljenih u časopisima. U 2014. godini fond Biblioteke sadrži više od 6.200 omeđenih publikacija, 11.000 periodičkih publikacija, preko 1300 naslova studija, a zaprimljeno je stotinjak novih knjiga i oko 90 naslova periodike.

consists of leading experts who, through research, knowledge and experience, identify and track global trends, thus contributing to sustainable development of Croatian tourism as well tourism in the region. The Institute research is fostered by four virtual research departments (themed research groups) in which different research ideas and suggestions for research projects are continually discussed. They are: Economic effects and forecasting; Behaviour and experiences of visitors; Sustainable development of tourism and management; and Traffic, space and tourism.

The main strategic objectives of the Institute for Tourism are: - leadership in applied and developmental research in tourism - creation of an internationally recognizable research nucleus - scientific and professional activity in the function of development of the tourism sector and the Croatian economy.

The Institute's vision: The Institute for Tourism is an independent scientific institution – a leader in applied scientific research in tourism in this part of Europe. By nurturing excellence, a multidisciplinary approach, team-work and cooperation, its activities link scientific and research work with education, while its discoveries successfully innovate the tourism business.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


The Institute for Tourism today

The Institute Management:

Scientific productivity – citable:

Head of the Institute for Tourism - Sanda Čorak, PhD Management board: president - Vesna Rajković (Ministry of Tourism); members – Lidija Bagarić, PhD (Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija), Adriana Mastelić (Ministry of Science, Education and Sport), Višnja Mezak and Siniša Horak, PhD (Institute for Tourism). The Institute's science council consists of 14 researchers, and its president is Davor Krasić, PhD.

In 2014, a total of 201 papers were cited; 64 via the Web of Science and 137 via Scopus. This is also a 30% increase in comparison with the previous year.

The system of quality management: Norm ISO 9001:2008.

Employees: In 2014, the Institute employed a total of 29 people; 21 researchers and 8 administrative employess and librarian. Of the 21 researchers, 13 are scientists at various stages of their academic career – 7 are scientific collaborators, 3 are higher scientific collaborators and 3 are scientific advisors.

Scientific projects: A project “TRANS-TOURISM: An integrative approach to researching the transformative role of tourism in the 21st century” (6164), financed by the Croatian Science Foundation, is being undertaken at the Institute (carried out by 9 researchers of the Institute for Tourism, 1 researcher from the Institute for Regional Development and International Relations) in a period between 2014 and 2018. The project leader is Renata Tomljenović, PhD.

Scientific productivity – publications: In 2014, a total of 32 A1 and A2 papers have been published, 7 of which in journals cited by the Web of Science, while 11 by the Scopus data-base. A total number of papers was increased by more than 30% in comparison with the previous year.

Science popularization activities The Institute continually popularizes the results of its research through workshops, seminars, round tables, discussions, lectures, exhibitions, co-operations and similar. In 2014, 59 such activities were carried out. In the same year, 15 articles were published in daily newspapers and online, 11 articles were published in specialized magazines, while there were 24 radio and TV appearances.

Publishing: The Institute is a co-publisher of the journal TOURISM (TURIZAM). In 2014, 62nd volume was published, with four editions in Croatian and four in English. The Editor in Chief is Sanda Čorak, PhD, while assistant editors are Renata Tomljenović, PhD and Irena Ateljević, PhD. The Institute also publishes an on-line newsletter Croatian Tourism in Numbers four times per year, edited by Blaženka Vrdoljak Šalamon, PhD.

Projects: In 2014, 36 projects were completed in cooperation with the national, regional and local governments, as well as the network of tourism boards. An international EU project in the field of tourism education (Erasmus) was also completed. Own funds accounted for 36% of the Institute's total income.

Library: A unique bibliographic database numbers features more than 33.000 bibliographic units, more than 20.000 of which are journal articles. In 2014, the library holdings consisted of more than 6.200 monographs, 11.000 periodical publications, more than 1300 studies, enriched by around a hundred new books and 90 periodicals.

122 123


Istraživači i administrativni djelatnici u Institutu za turizam Research and administration teams of the Institute for Tourism Istraživači / Researchers

Područja istraživačkog interesa / Research interests

Istraživači / Researchers

Dr. sc. Irena Ateljević

Metodologija kvalitativnih istraživanja; istraživanje socioekonomske i prostorne problematike razvoja turizma; postmodernizam; obrazovanje u turizmu. / Methodology of qualitative research; socio-economic and spatial problems of tourism development; postmodernism; education in tourism.

Dr. sc. Zoran Klarić

Dr. sc. Snježana Boranić Živoder

Dr. sc. Hrvoje Carić

Dr. sc. Sanda Čorak

Dr. sc. Siniša Horak

Dr. sc. Neven Ivandić

Područja istraživačkog interesa / Research interests Međuodnos turizma i prostora; prihvatni kapacitet u turizmu; obilježavanje turističkih atrakcija; interpretacija okoliša; planiranje u zaštićenim područjima; obrazovanje u turizmu. / Interrelation of tourism and space; accommodation capacities in tourism; interpretation of the environment; planning in protected areas; education in tourism.

Destinacijski marketing i menadžment; promocija u turizmu; planiranje razvoja turizma; E-marketing. / Destination marketing and management; promotion in tourism; tourism development planning; E-marketing.

Dr. sc. Goran Kos

Istraživanja s područja zaštite okoliša i prirode, održivog razvoja; nosivi kapacitet u turizmu; analiza rizika. / Research in the field of environmentalism, sustainable development; new capacities in tourism; analysis of risk.

Istraživanja prometnih tokova i prometa; prometnog i prostornog planiranja; prometa u gradovima. / Research of traffic flows; traffic and spatial planning; traffic in cities.

Dr. sc. Ivan Kožić

Ekonomika turizma; makroekonomski aspekti turizma; prognoziranje turističke potražnje. / Economics of tourism; macroeconomic aspects of tourism; forecasting of tourism demand.

Destinacijski marketing i menadžment; istraživanje i praćenje trendova turističke potražnje u Hrvatskoj; obrazovanje u turizmu; sportski menadžment. / Destination marketing and management; research and monitoring of trends in tourism demand in Croatia; education in tourism; sport management issues. Izučavanje povezanosti turizma i prometa; planiranje turizma; tranzitni i nautički turizam; vrednovanje javnoga dobra u turizmu. / Research on the link between tourism and traffic; tourism planning; transit and nautical tourism; assessment of public goods in tourism. Ekonomika turizma; strateško upravljanje u turizmu; razvoj metodologija za procjenu ekonomskih učinaka turizma na hrvatsko gospodarstvo; praćenje konkurentnosti hrvatskog turizma. / Economics of tourism; strategic management in tourism; development of methodologies for estimating the economic effects of tourism on Croatian economy; competitiveness of Croatian tourism.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević

Prostorno planiranje turizma; međuodnos prostora i turizma; regionalni razvoj; ruralni razvoj; graditeljsko nasljeđe turizma. / Spatial planning in tourism; interrelation of space and tourism; regional development; rural development; construction heritage in tourism.

Dr. sc. Davor Krasić

Istraživanje prometa i turizma; prometno planiranje; promet u gradovima; promet u turističkim destinacijama. / Traffic and tourism research; traffic planning; traffic in cities; traffic at tourist destinations.

Dr. sc. Damir Krešić

Faktori atraktivnosti turističke destinacije; destinacijski marketing i menadžment; informacijski sustavi u turizmu; primjena BI (Business Intelliegence); E-marketing. / Attractiveness' factors of tourism destinations; destination marketing and management; information systems in tourism; application of business intelligence; e-marketing.

Dr. sc. Ivo Kunst

Istraživanje i analiza turističke potražnje; destinacijski marketing i menadžment; strateško planiranje za potrebe poduzeća; studije ekonomske isplativosti. / Research and analysis of tourism demand; destination marketing and management; strategic planning for companies; feasibility studies.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Istraživači / Researchers Izidora Marković, dipl. prof. geog., dipl. ing. geol.

Zrinka Marušić, dipl. ing. mat., univ. spec. oec.

Katarina Miličević, MBA

Mr. sc. Dubravko Milojević

Ivan Sever, univ.spec.oec.

Mr. sc. Neda Telišman-Košuta

Dr. sc. Renata Tomljenović

Područja istraživačkog interesa / Research interests Prostorno planiranje u turizmu; održivi razvoj turizma; geoturizam; resursna osnova; zaštićena prirodna područja. / Spatial planning in tourism; sustainable development in tourism; geotourism; resource base; protected natural areas. Metodologija istraživanja u turizmu (dizajn i alokacija uzorka, metode statističke analize); metodologija vrednovanja javnog dobra; mjerenje turističke potrošnje; baze podataka turističkog prometa. / Research methods in tourism (sample design, methods of statistical analysis); methods for evaluation of public goods; assessment of tourism expenditure methods; data warehouse development. Destinacijski marketing i menadžment; brendiranje turističke destinacije; trendovi u turizmu. / Destination marketing and management; branding of tourist destinations; trends in tourism. Istraživanje prometa i turizma; promet u gradovima i turističkim destinacijama. / Research of traffic and tourism; traffic in cities and in tourist destinations. Kvantitativne metode istraživanja u turizmu; statistička analiza i prognoziranje; informacijski sustavi u turizmu; primjena teorije igara na ekonomskim modelima. / Quantitative methods of research in tourism; statistical analysis and forecasting; information systems in tourism; application of the games theory on economic models. Tržišna istraživanja i trendovi; strateško marketinško planiranje; praćenje konkurentnosti turističkih destinacija i turističkih proizvoda. / Market research and trends; strategic marketing planning; monitoring of competitiveness of tourist destinations and products. Destinacijski marketing i menadžment; planiranje razvoja i strategija kulturnog turizma; istraživanja različitih oblika turizma. / Destination marketing and management; cultural tourism - planning and developing strategies; research on various forms of tourism.

Administrativni djelatnici Administration team Ksenija Tokić, prof.

Područje rada Functions Voditelj biblioteke - uloga knjižnice u turizmu; bibliometrija. / Head librarian - the role of a library in tourism; bibliometrics.

Zoran Petrović

Informatički tehničar - slaganje i dizajn. / Assistant for IT; layout and design.

Mislav Mikec, prof.

Stručni suradnik - pomoćni istraživački poslovi; službenik za informiranje. / Assistant researcher; information administrator.

Višnja Mezak, bacc. oec.

Brankica Božić, oec.

Dragica Vlašić

Božica Tošić

Amalija Brlas

Tajnik Instituta - tajnički i kadrovski poslovi, pomoćni istraživački poslovi, prijevodi - njemački jezik; predstavnik Uprave za kvalitetu; certifikat u području javne nabave. / Secretary and assistant researcher, translator for German language; representative of the Quality Board; certificate in the field of public procurement. Voditelj računovodstva - analize poslovanja, bilance, završni izvještaji. / Head accountant - business analysis, balance-sheet management, final reports. Računovodstveni referent - financijski knjigovođa likvidatura, obračun plaća, URE, IRE, baza podataka pretplatnika časopisa Turizam. / Accounting clerk bookkeeping, URE, IRE, database of subscribers of the journal TOURISM. Tajnica - ažuriranje i pomoćni tajnički poslovi; djelatnik u pismohrani (obrada arhivskog i registraturnog gradiva Instituta za turizam). / Secretary - updating and assistant secretary tasks; supervision of the Institute's archive and registry. Spremačica. / Cleaning.

124 125


Objavljeni znanstveni radovi (2005. - 2014.) Published research contributions (2005-2014) Marušić, Z., Čorak, S., Hendija, Z. i Ivandić, N. (2005). Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj. TOMAS ljeto 2004. Zagreb: Institut za turizam.

Mikačić, V., Horak, S., Marušić, Z. i Krešić, D. (2006). Nautički turizam. U: S. Čorak i V. Mikačić (ur.), Hrvatski turizam: plavo - bijelo – zeleno (str. 39-64). Zagreb: Institut za turizam.

Mikačić, V. (2005). Koncepcija turističke destinacije. U: Zbornik radova. 3. Hrvatski geografski kongres (str. 376-383). Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo.

Ateljević, I., i Čorak, S. (2006). Croatia in the New Europe: Culture versus Conformity. U: Tourism in the New Europe: The Challenges and Opportunities of EU Enlargement (str. 288301). London: CAB International.

Mikačić, V. (2005). Characteristics of Croatian Urban Tourism - Current State and Perspectives. U: Conditions of the foreign tourism development in Central and Eastern Europe. Urban tourism and development perspectives (str. 119-129). Wroclaw: Geographical Institute of Wroclaw University. Marušić, Z., Čorak, S., Hendija, Z. i Ivandić, N. (2005). Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj. TOMAS ljeto 2004. Zagreb: Institut za turizam. Čorak, S. (2005). The modification of the tourism area life cycle model for (re)inventing a destination: the case of the Opatija Riviera, Croatia. U: The Tourism Area Life Cycle: Vol. 1. Applications and Modifications (str. 269-270). Clevelend, Buffalo, Toronto: Channel View Publications. Boranić Živoder, S. (2005). Mogućnosti unapređenja promocije turističkih destinacija kroz podizanje kvalitete promocijskih sredstava. Zagreb: Ekonomski fakultet. 120 str. Gatti, P. (2005). Ekonometrijski model za prognoziranje turističke potražnje u Hrvatskoj. Zagreb: Ekonomski fakultet. 121 str. Hendija, Z. (2006). Kamping turizam. U: S. Čorak i V. Mikačić (ur.), Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno (str. 65-92). Zagreb: Institut za turizam. Hitrec, T. i Hendija, Z. (2006). Politika, organizacija i pravo u turizmu. Zagreb: Zagrebačka škola za menadžment. Klarić, Z. i Gatti, P. (2006). Ekoturizam. U: S. Čorak i V. Mikačić (ur.), Hrvatski turizam: plavo bijelo – zeleno (str. 149-166). Zagreb: Institut za turizam. Kovačević, B. i Kovačević, M. (2006). Lovni turizam. U: S. Čorak i V. Mikačić (ur.), Hrvatski turizam: plavo - bijelo – zeleno (str. 191-214). Zagreb: Institut za turizam. Kovačević, B. i Kovačević, M. (2006). Lovni turizam u Hrvatskoj. Turizam: savremene tendencije u turizmu, hotelijerstvu i gastronomiji, 10, 195-198. Kovačević, M. (2006). Kreditiranje i financijska podrška razvoju hrvatskog turizma. Zagreb: Ekonomski fakultet. 200 str.

Ivandić, N., Telišman Košuta, N., Čorak, S. i Krešić, D. (2006). Ljetni odmorišni turizam. U: S. Čorak i V. Mikačić (ur.), Hrvatski turizam: plavo - bijelo – zeleno (str. 1-38). Zagreb: Institut za turizam. Legac, I., Krasić, D. i Kelčec-Suhovec, S. (2006). Prometna i urbanistička polazišta u programiranju podzemno – nadzemnog tračničkog sustava grada Zagreba. U: J. Božičević (ur.), Zbornik radova savjetovanja Prometna problematika grada Zagreba (str. 339–347). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Boranić Živoder, S. (2006). Evaluacija kvalitete web stranica turističkih destinacija u Hrvatskoj. Turizam: savremene tendencije u turizmu, hotelijerstvu i gastronomiji, 10, 25-28. Horak, S. (2007). Turizam i promet. Zagreb: Zagrebačka škola za menadžment. Čorak, S. i Ateljević, I. (2007). Colonisation and 'Taking the Waters' in the 19th century: The Patronage of Royality in Health Resorts of Opatija, Hasburg Empire and Rotorua, New Zealand. Chapter 6. U: R. Mike i A. Phipps (ur.), Royal Tourism: Excursion around Monarchy (str. 128-141). Buffalo, Toronto, Clevedon: Chanel View Publications. Kunst, I. (2007). Croatian tourism and EU accession. Toursim and Hospitality Management, 13(2), 437-458. Ivandić, N. i Marušić, Z. (2007). Uvozna ovisnost hrvatskog ugostiteljstva. Turizam, 55(3), 309320. Krešić, D. (2007). Faktori atraktivnosti turističkih destinacija u funkciji konkurentnosti. Acta turistica, 19(1), 45-82. Tomljenović, R., Marušić, Z. i Horak, S. (2007). Cruisers: passengers dreams, destination hopes and nightmare. U: F. Dimananche (ur.), Proceedings of Travel and Tourism Research Association Europe 2007 Annual Conference, International Conference on Tourism Mobility and Technology. Nice, France, April 23-25 (str. 432-442). Mikačić, V. (2007). Utjecaj rezidencijalnog turizma na primorski prostor Hrvatske. U: A. Filipčić (ur.), 4. hrvatski geografski kongres. Poreč, 10.-13. listopada, 2007 (str. 321-336). Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo.

Tadej, P. (2006). Omladinski turizam. U: S. Čorak i V. Mikačić (ur.), Hrvatski turizam: plavo bijelo – zeleno (str. 269-286). Zagreb: Institut za turizam.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Ivandić, N. i Marušić, Z. (2007). The hotel industry's import- dependence: the case of Croatia. U: First Conference of the International Association for Tourism Economics, 25-27. X. 2007 (str.1-10). Palma de Mallorca: IATE International Association for Tourism Economics.

Krešić, D. (2008). Tourism destination. U: L. Galetić i N. Čavlek (ur.), 4th International Conference. An Enterprise Odyssey: Tourism-Governance and Entrepreneurship. Cavtat June 11-14, 2008 (str. 1812-1826). University of Zagreb, Faculty of Economics and Business.

Vrdoljak-Šalamon, B., Krešić, D. i Gatti, P. (2007). Developing of business intelligence system for tourism BIST. The experience of Croatia. U: P. Keller i T. Bieger (ur.), Productivity in Tourism. Fundaments and Concepts for Achieving Growth and Competitiveness. International Tourism Research and Concepts: Volume 2 (str. 189-202). AIEST.

Kovačević, M. (2008). Credit financing of Croatian tourism. U: L. Galetić i N. Čavlek (ur.), 4th International Conference. An Enterprise Odyssey: Tourism- Governance and Entrepreneurship. Cavtat June 11-14, 2008 (str. 556-571). University of Zagreb, Faculty of Economics and Business.

Marušić, Z.; Horak, S.; Tomljenović, R. (2007). The socio- economic impacts of cruising tourism: A case study of Croatia. U: Proceedings of the 5th International Coastal & Marine Tourism Congress Balancing Marine Tourism Development and Sustainability. Auckland, 11-14 September 2007 (str. 258-274).

Čorak, S., Marušić, Z. i Ivandić, N. (2009). Trendovi TOMAS Ljeto: od 1987. do 2007. godine. U: S. Čorak i Z. Marušić (ur.), TOMAS trendovi 1987-2008: stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj (str. 11-43). Zagreb: Institut za turizam.

Hendija, Z. (2007). Komparativna analiza hrvatskog turizma u konkurentskom okruženju europskog Sredozemlja. Zagreb: Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Doktorska disertacija. 436 str. Tokić, K. i Gaberc, D. (2007). Partnerstvo Biblioteke Instituta za turizam i Biblioteke Zagrebačke škole za menadžment. U: I. Pilaš i A. Martek (ur.), Zbornik radova 7. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica (str. 144-149). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Horak, S. i Marušić, Z. (2009). Trendovi TOMAS Nautika: od 2001. do 2007. godine. U: S. Čorak i Z. Marušić (ur.), TOMAS trendovi 1987-2008: stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj (str. 43-68). Zagreb: Institut za turizam. Marušić, Z., Čorak, S. i Hendija, Z. (2009). Trendovi TOMAS Zagreb: od 1989. do 2008. godine. U: S. Čorak i Z. Marušić (ur.), TOMAS trendovi 1987-2008: stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj (str. 69-98). Zagreb: Institut za turizam.

Hitrec, T. i Hendija, Z. (2008) Politika, organizacija i pravo u turizmu. Zagreb: Zagrebačka škola za menadžment. 192 str.

Horak, S. i Marušić, Z. (2009). TOMAS Tranzit 2005. U: S. Čorak i Z. Marušić (ur.), TOMAS trendovi 1987-2008: stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj (str. 99-112). Zagreb: Institut za turizam.

Kunst, I., Čorak, S., Boranić-Živoder, S. i Kovačević, M. (2008). Turizam. U: S. Švaljek (ur.), Pristupanje Europskoj uniji: očekivani ekonomski učinci: 8. poglavlje (str. 79-86). Zagreb: Ekonomski institut.

Horak, S. i Marušić, Z. (2009). TOMAS Međunarodna brodska kružna putovanja. U: S. Čorak i Z. Marušić (ur.), TOMAS trendovi 1987-2008: stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj (str. 113- 126). Zagreb: Institut za turizam.

Ivandić, N. i Gatti, P. (2008). Učinci promjene oporezivanja dodane vrijednosti na poslovanje hrvatskog hotelijerstva. Turizam, 56(4), 455-469.

Tomljenović, R. i Marušić, Z. (2009). TOMAS Nacionalni parkovi i parkovi prirode 2006. U: S. Čorak i Z. Marušić (ur.), TOMAS trendovi 1987-2008: stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj (str. 127-144). Zagreb: Institut za turizam.

Kunst, I. i Poljanec-Borić, S. (2008). Konkurentsko pozicioniranje srpske turističke ponude u svjetlu razvoja ekonomije doživljaja. Turizam, 56(1), 93-108. Kovačević, B. i Kovačević, M. (2008). Razvoj tržišta lovnog turizma kao suvremenog oblika turizma u Republici Hrvatskoj. Turizam: savremene tendencije u turizmu, hotelijerstvu i gastronomiji, 11, 230-233. Marušić, Z., Horak, S. i Tomljenović, R. (2008). The Socio- Economic Impacts of Cruise Tourism: A Case Study of Croatian Destinations. Tourism in Marine Environments, 5(2).

Tomljenović, R. i Marušić, Z. (2009). TOMAS Kulturni turizam 2008. U: S. Čorak i Z. Marušić (ur.), TOMAS trendovi 1987-2008: stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj (str. 145161). Zagreb: Institut za turizam. Kunst, I. (2009). Spomenička renta – teoretske odrednice i hrvatska praksa. Turizam, 57(1), 3550. Kunst, I. (2009) Ocjena konkurentnosti turističke destinacije – specifičnosti i ograničenja. Acta Turistica 21(2), 129-159. Kunst, I. (2009) Hrvatsko društvo i turistički sektor u kontekstu gospodarske recesije i procesa EU integracija - scenario analiza. Turizam 57(4).

126 127


Objavljeni znanstveni radovi (2005. - 2014.) Published research contributions (2005-2014) Opačić V. T. i Mikačić, V. (2009). Vikendaštvo i turizam u priobalnom dijelu Hrvatske – dva pretendenta na isti prostor? Turizam, 57(2),163-184. Ivandić N. i Marušić Z. (2009). Je li sustav statistike turizma u Hrvatskoj spreman za izradu satelitskog računa turizma? Turizam, 57(2), 185-205. Tomljenović, R. i Getz, D. (2009). Life-cycle stages in wine tourism development: A comparison of wine regions in Croatia and Canada. Tourism Review International, 13(1).

Gatti, P. (2009). Izračunljivi model opće ravnoteže u funkciji evaluacije ekonomskih učinaka turizma. Doktorska disertacija. Voditelj: M. Babić. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 18.12. 2009. 298 str. Marušić, Z. (2009). Primjena metode asocijativnih pravila u analizi obilježja turističke potražnje u Hrvatskoj. Specijalistički poslijediplomski rad. Voditelj: M. Pejić Bach. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 16.02.2009. 82 str.

Krasić, D. i Gatti, P. (2009). Forecasting methodology of maritime passenger demand in a tourist destination. Trafic & Transportation, 21(3), 183-190.

Marušić, M. i Miličević, K. (2009). Market research as a base for Croatian small and family hotels marketing strategy. U: 3rd International scientific marketing theory challenges in transitional societies Conference. Maribor, 24th-25th, 2009 (str. 183-188).

Kušen, E. i Tomljenović, R. (2009). Drevna Lujzijana, turistički brend 21. stoljeća. Ceste i mostovi, 55(2), 68-81.

Martinović, M., Babić, A. i Miličević, K. (2009). Behavior as the basis for tourist market segmentation. Management, izobražavanje in turizam. Znanstvena konferencija kreativno v spremembe. Portorož, 22.-23- oktober 2009, (str. 209-210).

Kranjčević, J. I Tomljenović, R. (2009). Creating added value for rural areas: The case of wine tourism in Croatia. U:32nd World Congress of Vine and Wine. 7th General Assembly of the OIV. Zagreb, 28 June – 3 July, 2009 (str. 1-18). Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Magzan, M., Miličević, K. i Babić, A. (2009). Kraš case study: reaching the position of a regional leader through strategically more consistent marketing communication. Management, izobražavanje in turizam. Znanstvena konferencija kreativno v spremembe. Portorož, 22.-23- oktober 2009, (str. 205).

Kranjčević, J. i Šaban, S. (2009). Tourism in the Cultural Landscape – an Attempt to Create New Value in the Example of the Medvednica Nature Park, Croatia. U: The IFHP International Conference Tourism - Current and Future Challenges for Urban Development: Proceedings. Mikulov (Czech Republic), May 24-27 2009 (str. 1-13).

Boranić Živoder, S. (2010). Upravljanje turističkom destinacijom u funkciji održivog razvoja turizma. Doktorska disertacija. Voditelj: Prof. dr. sc. M. Bartoluci. Zagreb: Ekonomski fakultet, 05.03.2010. 279 str.

Pejić Bach, M., Dumičić, K. i Marušić, Z. (2009). Application of Association Rules Method in Tourism Product Development. U: Proceedings of the 10th International Symposium on Operations Research – SOR'09. Nova Gorica, Slovenia, September, 23-25 (str. 565573). Kranjčević, J. (2009). Turizam – mogućnost za razvoj malih gradova. U: 2. Međunarodna konferencija Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okruženja u Primorskogoranskoj županiji: sažetci. Mošćenica, 23.-24. listopad, 2009. (str. 43). ECOVAST Hrvatska sekcija.

Tomljenović, R. (2010). Tourism and intercultural understanding or contact hypothesis revisited. U: O. Moufakkir i I. Kelly (ur.), Tourism progress and peace (str. 17-34). Wallingford: CAB International. Kranjčević, J. (2010). Obrobni prostor - možnosti razvoja? U: A. Zavodnik Lamovšek, A. Fikfak i A. Barbič, (ur.), Podeželje na preizkušnji: jubilejna monografija ob upokojitvi izrednega profesorja dr. Antona Prosena (str. 19-23). Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo. Kunst, I. (2010). Hrvatsko društvo i turistički sektor u kontekstu gospodarske recesije i procesa EU integracija – scenario analiza. Turizam, 58(1), 37-58.

Kranjčević, J. (2009). Obnova seoskih naselja 1945. godine - Divoselo, Vojnić, Vlahović. Prostor, 17(38) 314-326.

Kušen, E. (2010). A system of tourism attractions. Tourism, 58(4), 409-424.

Krešić, D. (2009). Mjerenje intenziteta destinacijske atraktivnosti u turizmu primjenom indeksa destinacijske atraktivnosti (IDA). Doktorska disertacija. Voditelj: D. Prebežac. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 12.11. 2009. 298 str.

Boranić Živoder, S. i Carić, H. (2010) Eko označavanje u funkciji održivosti razvoja turističke destinacije. U: Međunarodna konferencija o turizmu i okolišu: zbornik radova (str. 377-388). Sarajevo: Internacionalni univerzitet Philip Noel-Baker.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Boranić Živoder, S. i Bartoluci, M. (2010). Tourism destination management for sustainable tourism development. U: The 5th World Conference for Graduate research in Tourism, Hospitality and Leisure: Proceedings book. Cappadocia, Turkley 25–30 May. (str. 595608). Kušen, E. i Marković, I. (2010). Nenaseljeni otoci kao hidrogeološka turistička atrakcija. U: ICTE 2010 International Conference on Tourism and Environment. Sarajevo, March, 4-5 (str. 21-45). Carić, H. i Marković, I. (2010). Nosivi kapacitet turističke destinacije ˝sunca i mora˝. U: ICTE 2010 International Conference on Tourism and Environment. Sarajevo, March, 4- 5 (str. 421-436). Kušen, E. (2010). Terminologija ruralnog turizma. U: D. Katica (ur.), Hrvatski kongres o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem. Perspektive razvoja ruralnog turizma. Zbornik radova. Hvar, 17-21.10.2007. (str. 131-134). Zagreb: Hrvatski farmer d.d. Kušen, E. (2010). Ruralni prostor kao ruralna turistička destinacija. U: D. Katica (ur.), 2 Hrvatski kongres o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem. Zbornik radova: I. dio. Mali Lošinj, 21-25.04.2010. (str. 161–166). Zagreb: Hrvatski farmer d.d. Kušen, E. (2010). Ruralni turizam pogled unaprijed. U: D. Katica (ur.), Hrvatski kongres o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem. Zbornik radova: I. dio. Mali Lošinj, 21-25.04.2010. (str. 15-17). Mali Lošinj. Zagreb: Hrvatski farmer d.d. Kranjčević, J. (2010). Važnost prostornog planiranja za razvoj ruralnog turizma - pokušaj stvaranja novih vrijednosti. U: D. Katica (ur.), 2. Hrvatski kongres o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem. Zbornik radova. Koncepcija dugoročnog razvoja ruralnog turizma. Mali Lošinj, 21-25.04.2010. (str. 137-142). Zagreb: Hrvatski farmer d.d. Marković, I. (2010). Ruralni turizam u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji. U: D. Katica (ur.), 2. Hrvatski kongres o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem. Zbornik radova. Mali Lošinj, 21-25.04.2010. (str. 403-410). Zagreb: Hrvatski farmer d.d. Ščukanec, A., Krasić, D. i Brčić, D. (2010). Implementation of Advanced Technologies in Vertical Traffic Signage in the City of Zagreb. U: S. Lakušić (ur.), First International Conference on Road and Rail Infrastructure. Proceedings of the Conference CETRA 2010 (str. 427-434). Zagreb: Department of Transport, Faculty of Civil Engineering, University of Zagreb. Kranjčević, J. i Marković, I. (2010). Geographical aspects of spatial planning for tourism. U: A. Lukić (ur.), Applied geography in theory and practice. Zagreb: Department for geography, Faculty of Science, University of Zagreb.

Mackelworth P. C. i Carić, H. (2010). Gatekeepers of island communities: exploring the pillars of sustainable development. Envirinmental Development and Sustainability, 12(4), 436480. – OBJAVLJENO 2010 GODINE!!! Kunst, I. (2011). Upravljanje turističkom destinacijom u Hrvatskoj – ograničenja i mogućnosti. U: S. Čorak (ur.), Izazovi upravljanja turizmom: Knjiga br. 5 (str. 1-14). Zagreb: Institut za turizam. Boranić Živoder, S., Tomljenović, R. i Čorak, S. (2011). Suradnja interesnih skupina u turističkim destinacijama. U: S. Čorak (ur.), Izazovi upravljanja turizmom: Knjiga br. 5 (str. 1532). Zagreb: Institut za turizam. Vrdoljak-Šalamon, B. i Čorak, S. (2011). Benchmarking – metode i primjena u turizmu. U: S. Čorak (ur.), Izazovi upravljanja turizmom: Knjiga br. 5 (str. 33-55). Zagreb: Institut za turizam. Telišman-Košuta, N. (2011). Brendiranje turističke destinacije. U: S. Čorak (ur.), Izazovi upravljanja turizmom: Knjiga br. 5 (str. 57-68). Zagreb: Institut za turizam. Krešić, D. Miličević, K. i Boranić Živoder, S. (2011). Utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija na marketing turističkih destinacija. U: S. Čorak (ur.), Izazovi upravljanja turizmom: Knjiga br. 5 (str. 69-86). Zagreb: Institut za turizam. Kunst, I. (2011). Turizam i prostor – teorija i praksa održivog razvoja. U: S. Čorak (ur.), Izazovi upravljanja turizmom: Knjiga br. 5 (str. 87-106). Zagreb: Institut za turizam. Carić, H. i Klarić, Z. (2011). Istraživanje prihvatnog kapaciteta – međunarodna i hrvatska iskustva. U: S. Čorak (ur.), Izazovi upravljanja turizmom: Knjiga br. 5 (str. 107-121). Zagreb: Institut za turizam. Carić, H. i Marković, I. (2011). Integralno planiranje u turizmu kao temelj održivog razvoja. U: S. Čorak (ur.), Izazovi upravljanja turizmom: Knjiga br. 5 (str. 123-138). Zagreb: Institut za turizam. Krasić, D., Milojević, D. i Horak, S. (2011). Promet u turističkim destinacijama. U: S. Čorak (ur.), Izazovi upravljanja turizmom: Knjiga br. 5 (str. 139-155). Zagreb: Institut za turizam. Ivandić, N., Marušić, Z. i Horak, S. (2011). Mjerenje konkurentnosti turističkog proizvoda: primjer kruzing turizma i Dubrovnika. U: S. Čorak (ur.), Izazovi upravljanja turizmom: Knjiga br. 5 (str. 157-178). Zagreb: Institut za turizam. Schwarzin, L., Wals, A. i Ateljević, I. (2011). Collaborative curriculum innovation as a key to sprouting transformative higher education for sustainability. Higher Education in the World 4; Higher Education Committed to Sustainability: From Understanding to Action: Part IV Visions for Transformation (str. 230-236). Basingstoke: PalgraveMacmillan.

128 129


Objavljeni znanstveni radovi (2005. - 2014.) Published research contributions (2005-2014) Schwarzin, L., Wals, A. i Ateljević, I. (2011). Efforts to create an integrative transformative programme on sustainability at Wageningen University. Higher Education in the World 4; Higher Education Committed to Sustainability: From Understanding to Action: Part IV Visions for Transformation (str. 314-316). Basingstoke: Palgrave-Macmillan. Kovačević, M., Borović, S. i Marković, I. (2011). Geotermalne vode Republike Hrvatske: korištenje i turistička valorizacija. U: 5. Hrvatska konferencija o vodama s međunarodnim sudjelovanjem. Hrvatske vode pred izazovom klimatskih promjena: zbornik radova. Opatija, 18-21.05.2011. (str. 573-579). Hendija, Z. i Boranić Živoder, S. (2011). Managing wellness offer based on tourism analysis in coastal Croatia. U: 6th International scientific conference on kinesiology. Integrative power of Kinesiology: Proceedings book. Opatija, 08-09.09.2011. (str. 626-630). Kranjčević, J. i Matica, M. (2011). Prostor kao element za određivanje regionalnog identiteta – primjer projekta Regionalnog parka Mura-Drava. U: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Globalizacija i regionalni identitet 2011. Osijek, 16-17.09.2011. (str. 259274). Štambuk, M. Kranjčević, J. i Marinović Golubić, M. (2011). Utjecaj planiranih obalnih naselja sekundarnog stanovanja na socijalni i prirodni okoliš. U: Znanstveni simpozij Razvoj i okoliš - perspektive održivosti. Zagreb, 06-07.10.2011. Kranjčević, J. (2011). Turističko prostorno planiranje – razmišljanja danas za sutra. U: Naučni skup sa međunarodnim učešćem Edukacija u turizmu i zaštita životne sredine kao preduvjet turističkog regionalnog i prostornog planiranja. Konjic, 30.06.-01.07.2011. Kranjčević, J. (2011). Primjeri planiranih ruralnih naselja na prostoru Primorsko-goranske županije. U: Okrugli stol “Prostorno planiranje u Primorsko-goranskoj županiji povijest - stanje – perspective”. Rijeka, 06.05.2011. (str. 31-44). Kranjčević, J. (2011). Planinarstvo i turizam na području Biokova između dva svjetska rata. U: Znanstveno-stručni skup “Biokovo na razmeđu milenija: razvoj parka prirode u 21. Stoljeću”. Park prirode Biokovo. Makarska, 17-19.11.2011. (str. 112-113). Kunst, I. (2011). Direktna strana ulaganja u hrvatski turizam – stanje i ograničenja. Turizam, 59(2), 225-241. Šutalo, I., Ivandić, N. i Marušić, Z. (2011). Ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske: input-output model i satelitski račun turizma. Ekonomski pregled, 62(5-6), 267-285. Tomljenović, R., Hendija, Z. i Razović, M. (2011). Domaća kulturna potražnja: analiza slučaja Splitsko-dalmatinske županije. Acta Turistica, 23(1), 27-48.

Kunst, I. (2011). Viability of the public private partnership concept in tourism. Acta Turistica, 23(2). Kunst, I. (2011). The role of the government in promoting tourism investment in selected Mediterranean countries - implications for the Republic of Croatia. Tourism and Hospitality Managament, 17(1), 115-130. Krešić, D. i Prebežac, D. (2011). Index of destination attractiveness as a tool for destination attractiveness assessment. Tourism, 59(4), 497-517. Pritchard, A., Morgan, N. i Ateljević, I. (2011). Hopeful Tourism: A New Transformative Perspective. Annals of Tourism Research, 38(3), 941-963. Small, J. Harris, C., Wilson, E. i Ateljević, I. (2011). Voices of Women: A Memory Work Reflection on Work-Life Dis/Harmony in Tourism Academia. Journal of Hospitality Leisure, Sport and Tourism Education, 10(1), 23-36. Ateljević, I. (2011). Transmodern Critical Tourism Studies: A Call for Hope and Transformation. Revista Turismo em Análise, special issue: Critical Issues in Tourism, 22(3), 497-515. Carić, H. (2011). Model vrednovanja onečišćenja u funkciji upravljanja morskim okolišem – primjer crusing turizma. Disertacija. Mentor: prof. dr. sc. Maja Fredotović i prof. dr. sc. Mladen Šolić. Obrana: Split, 28. studeni 2011. Sveučilište u Splitu, Sveučilišni studijski centar za studije mora, Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za akvakulturu, Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. 186 str. Tokić, K. (2011). Uloga knjižnica kao nositelja kulturnog identiteta u hrvatskom turizmu. U: F. Bišćan (ur.), 6. međunarodni skup Knjižnica – središte znanja i zabave: Knjižnice nositelji kulturnog identiteta (str. 13-20). Karlovac: Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić. Kunst, I. (2012). Hrvatski turizam i EU integracije. Zagreb, Jesenski i Turk i Institut za turizam. 224 str. Pritchard, A., Morgan, N, i Ateljević, I. (2012). Creating an academy of hope: an enquirylearning-action nexus. U: I. Ateljević, N. Morgan I A. Pritchard (ur.), The Critical Turn in Tourism Studies - Creating an academy of hope (str. 1-10). London, New York: Routledge. Carić, H. (2012). Cruise Tourism Environmental Risks. U: A. Papathanassis, T. Lukovic I M. Vogel (ur.), Cruise Tourism and Society: A Socio-economic Perspective (str. 47-67). Heidelberg: Springer.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Ivandić, N. i Telišman Košuta, N. (2012). Criteria for planning sustainable tourism development zones in coastal regions: Case study of Croatia. U: 2nd International Conference on Island Sustainability. Bol, Brač, Croatia, 17-19.9.2012.

Kožić, I. i Mikulić, J. (2012). Using an indicator system for evaluating tourism sustainability. U: Proceedings of the 1st Belgrade International Tourism Conference (BITCO2012) “Contemporary Tourism: Wishes & Opportunities”( str. 71-85). Beograd.

Marušić, Z., Sever, I. i Ivandić, N. (2012). Mediterranean Cruise Itineraries and the Position of Dubrovnik. U: A. Papathanassis, T. Lukovic I M. Vogel (ur.), Cruise Tourism and Society: A Socio-economic Perspective (str. 3-16). Heidelberg: Springer.

Krešić, D., Mikulić, J. i Miličević, K. (2012). Identifying critical pilgrimage destination attributes with neural network- based importance-performance analysis: the case of Medjugorje, Bosnia and Herzegovina. U: Proceedings of the 2nd International Conference Advances in Hospitality and Tourism Marketing & Management. Krf, 31.05.-03.06.2012 (str. 17).

Čorak, S., Mikačić, V. i Ateljević, I. (2012). An ironic paradox The longitudinal view on impacts of the 1990s home- land war on tourism in Croatia. U: R. Butler I W. Suntikul (ur.), Tourism and War (str. 161-175). New York: Routledge. Krešić, D., Mikulić, J. i Miličević, K. (2012). The factor structure of tourist satisfaction at pilgrimage destinations: The case of Medjugorje. International Journal of Tourism Research, 1-11. DOI: 10.1002. Kos, G., Brlek, P. i Franolić, I. (2012) Rationalization of public road passenger transport by merging the bus lines on the example of Zadar County. Promet - Traffic & Transportation, 24(4), 323-334. Boranić Živoder, S., Strugar Kurečić, M. i Krešić, D. (2012). Mrežna mjesta u funkciji uspješnog destinacijskog marketinga. Turizam, 60(2), 227-238. Kožić, I. i Gatti, P. (2012). Istraživanje ciklusa turističke potražnje. Ekonomska misao i praksa, 21(2), 479-496. Milojević, D., Kos, G. i Feletar, P. (2012). Razvitak prometnog sustava grada Virovitice kao središta Podravine. Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja, 11(21), 186204.

Kranjčević, J. (2012). Turističko i prostorno planiranje - razmišljanja danas za sutra. U: M. Spahić (ur.), Edukacija iz turizma i zaštita životne sredine kao preduvjet turističkog regionalnog i prostornog planiranja (str. 35-50). Sarajevo: Prirodno-matematički fakultet. Kranjčević, J. (2012). Spatial planning of tourism – the situation and the consequences. U: Z. Karač (ur.), Rethinking Urbanism (str. 127-130). Zagreb: Croatian Architects Association, Faculty of Architecture, University of Zagreb, Croatian Chamber of Architects. Kranjčević, J. (2012). Turizam u prostornim planovima Makarskog primorja od 1945. do 1990. U: M. Mustapić i I. Hrstić (ur.), Makarsko primorje danas (str. 212-230). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Makarska: Grad Makarska. Kranjčević, J. i Božić, N. (2012). Is There a Future for Planned new Towns of the 20th Century? The Case of Lički Osik, Croatia. U: A. Hysa (ur.), First International Conference on Architecture and Urban Design (1-ICAUD) (str. 385-403). Tirana: Epoka University, Department of Architecture.

Šutalo, I., Vuglar, J. i Ivandić, N. (2012). Importance of theoretical value added tax for Croatian fiscal capacity in the contex of the European Union. Financial Theory and Practice, 36(3), 297-320.

Sremac, J., Božičević, S. i Marković, I. (2012). Plitvice Lakes National Park (Central Croatia) – More Than 50 Years of Continous Monitoring of Natural and Human Influence. European Geologist- Journal of the European Federation of Geologists, 34(2012), 1217.

Ivandić, N. (2012). Rast poduzeća iz perspektive evolucijske teorije – hotelska industrija u uvjetima tranzicije. Doktorska disertacija. Mentor: Vojimir Franičević. Split, 01.06. 2012. Ekonomski fakultet Sveučilište u Splitu. 237 str.

Tokić, K. (2012). Citation Analysis of the Journal TOURISM. Tourism: An International Interdisciplinary Journal, 60(4), 447-455.

Marušić, Z. i Ivandić, N. (2012). Methods and implications of tourism expenditure assessment in city touriwsm: Zagreb case study. U: 11th Global Forum on Tourist Statistics. Rejkjavik, Island, 14-16. 11. 2012. Čorak, S, i Boranić Živoder, S. (2012). Destinacijski marketing i menadžment: iskustva Hrvatske. U: J. Ateljević (ur.), Prva naučno-stručna konferencija “Razvoj ljudskih resursa za potrebe turizma u zemljama regije JIE”: Zbornik radova (str. 40-52). Jahorina: Univerzitet u Istočnom Sarajevu.

Kranjčević, J. (2013). Kvarnerski arhitektonski opus Alfreda Kellera. Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 21(1), 158-169. Štambuk, M., Kranjčević, J. i Marinović Golubić, M. (2013). Utjecaj planiranih obalnih naselja sekundarnog stanovanja na socijalni i prirodni okoliš – primjeri s otoka Paga. U: B. Galić i K. Žaža (ur.), Razvoj i okoliš (str. 297-307). Zagreb: Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

130 131


Objavljeni znanstveni radovi (2005. - 2014.) Published research contributions (2005-2014) Kranjčević, J.(2013). Promet i turizam u prostornim planovima na području Hrvatskog zagorja 1958. i 1963. U: M. Hercigonja-Szekeres i A. Presečki (ur.), Promet i turizam: Zbornik radova, 1. simpozija Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina. Tuheljske Toplice, 25.-27. travnja 2013 (str. 3-7). Krapina: Veleučilište Hrvatsko zagorje.

Kos, G., Brlek, P. i Nevistić, A. (2013). Značaj turističke signalizacije za razvitak ruralnih krajeva. U. B. Šutić (ur.), 1. Interdisciplinarna znanstveno-stručna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem “Održivi razvoj ruralnih krajeva”. Gospić, 17.-18. listopada 2013. (str. 381-390). Gospić: Veleučilište “Nikola Tesla”.

Marković, I. i Babić, I. (2013). Spatial planning of protected nature destinations: multidisciplinary approach. Journal of US-China administration, 12, 803-819.

Kos, G., Brlek, P. i Vidović, K. (2013). Shared space concept in local communities: case study. U: VII. Međunarodna konferencija Bezbednost saobraćaja u lokalnoj zajednicii. Valjevo (str. 173-177).

Marković, I., Pejnović, D. i Boranić Živoder, S. (2013). Influence of tourism development on sustainability of local communities in natural protected areas, case study of Plitvice lakes National park. U: International critical tourism studies conference. Marković, I. (2013). Održivost i energetska efikasnost prometa u turizmu. U: M. HercigonjaSzekeres, A. Presečki i N. Sikirica (ur.), Promet i turizam (str. 23-27). Krapina: Veleučilište “Hrvatsko zagorje. Božičević, S., Sremac, J. i Marković, I. (2013). Plitvička Jezera - desetljeća svjedočenja znanstvenika. Vijesti Hrvatskoga geološkog društva, 50(1), 1-11. Horak, S. (2013). Demand for Nautical Tourism in Europe - Case Study Croatia. U: T. Luković (ur.), Nautical Tourism (str. 159-185). London: CAB International.

Herceg, N., Krešić, D. i Miličević, K. (2013). Destination branding challenges in the multiethnic context: The case of Bosnia and Herzegovina. U: International critical tourism studies conference. Krešić, D., Mikulić, J. i Kožić. (2013). Artificial Neural Network-Based Applications in Travel and Tourism Research: A Review and Case Study. U: International critical tourism studies conference. Krešić, D., Mikulić, J. i Miličević, K. (2013). The factor structure of tourist satisfaction at pilgrimage destinations: The case of Medjugorje. International Journal of Tourism Research, 15(5), 484-494. Ateljević, I. (2013). Hippy Trails. U: I. Ness i P. Bellwood (ur.), Encyclopedia of Global Human Migration (str. 349-351). New York: John Wiley and Sons.

Horak, S. (2013). Promet u funkciji Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. U: M. Hercigonja-Szekeres, A. Presečki i N. Sikirica (ur.), Promet i turizam: Zbornik radova, 1. simpozija Veleučilišta “Hrvatsko zagorje”. Krapina, Tuheljske toplice, 25.-27. travnja 2013 (str. 35-44). Krapina: Veleučilište “Hrvatsko zagorje”.

Ateljević, I. (2013). Transmodernity: Integrating perspectives on societal evolution. Futures (London), 47(March), 38-48.

Klarić, Z. (2013). The Pressure on the Coastal Area as a Factor of Sustainability of Croatian Tourism. Academica Turistica, 6(1), 61-70.

Ateljević, I. (2013). Visions of transmodernity: 'A new renaissance' of our human history? Integral Review, 9(2), 200-219.

Krasić, D. i Lanović, Z. (2013). Planiranje Park & Ride objekata. Građevinar: časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, 65(2), 111-121.

Tomljenović, R., Boranić Živoder, S. i Marušić, Z. (2013). Podrška interesnih skupina razvoju turizma. Acta turistica, 25(1), 73-102.

Kos, G., Feletar, P. i Orešić, M. (2013). Prometna i turistička valorizacija podravske magistrale. Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja, 12(24), 150-165.

Kožić, I., Krešić, D. i Boranić Živoder, S. (2013). Analiza sezonalnosti turizma u Hrvatskoj primjenom metode Gini koeficijenta. Ekonomski pregled: mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista, 84(2), 159-181.

Kos, G., Brlek, P., Meić, K. i Vidović, K. (2013). Increase the safety of road traffic accidents by applying clustering. U: C. Racanel (ur.), The VIth International Scientific Conference “C.A.R. 2013”. Road research and Administration (str. 745-751). Bukurešt: Conspress Bucureşti.

Kožić, I. i Mikulić, J. (2013). An Assessment of the Sustainability of Tourism in Croatian Coastal Destinations. U B. Galić i K. Žažar (ur.), Razvoj i okoliš - Perspektive održivosti (str. 285-296). Zagreb: FF-press.

Kos, G., Carić, H. i Milojević, D. (2013). Primjena zelenila za smanjenje štetnog utjecaja buke u gradovima: primjer četvrti Dugave u Zagrebu. U: J. Božičević i sur. (ur.), Međunarodni znanstveni skup Zelenilo grada Zagreba (str. 392-402). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Pranić, Lj., Marušić, Z. i Sever, I. (2013). Cruise passengers' experiences in coastal destinations – Floating “B&Bs” vs. floating “resorts”: A case of Croatia. Ocean & Coastal Management, 84, 1-12.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


Pejić Bach, M., Schatten, M. i Marušić, Z. (2013). Data Mining Applications in Tourism: A Keyword Analysis. U: T. Hunjak, S. Lovrenčić i I. Tomičić (ur.), Proceedings of the 24th Central European Conference on Information and Intelligent Systems (str. 26-32). Varaždin: Faculty of Organization and Informatics. Kranjčević, J. (2013). Transformation of space for tourism - between desire and reality. U: N. Čavlek (ur.), Myths of Tourism (str. 37-38). University of Zadar, Department of Tourism and Communication Studies , University of Zagreb, Faculty of Economics & Business, Department of Tourism. Kranjčević, J. (2013). Abandoned Tourism Zones in Croatia: The Relationship Between Spatial Planning, Economic Feasibility and Legislation. U: L. Dwyer I T. Mihalic (ur.), IATE 2013, the International Association for Tourism Economics (IATE) Ljubljana (Slovenia). Proceedings of the 4th Conference of the International Association for Tourism Economics (str. 71-71). Ljubljana: University of Ljubljana, Faculty of Economics. Kranjčević, J. (2013). Treba li ruralni prostor prostorno planiranje? U: A. Svirčić Gotovac (ur.), Ruralni razvoj Hrvatske - perspektive integriranog i održivog razvoja ruralnih područja (str. 81-84). Zagreb: Institut za društvena istraživanja. Horak, S. i Marušić, Z. (2013). Planiranje turizma na državnoj razini: Primjer Strategije razvoja turizma Hrvatske do 2020. U: L. Radić i sur. (ur.), Knjiga sažetaka - Izazovi današnjice - Turizam danas - za sutra (str. 18-20). Šibenik: Veleučilište u Šibeniku. Tomljenović, R., Boranić Živoder, S. i Marušić, Z. (2013). Stakeholder support for tourism development. U: N. Čavlek (ur.), Myths of Tourism (str. 46-46). University of Zadar, Deparment of Tourism and Communication Studies and University of Zagreb, Faculty of Economics & Business, Deparment of Tourism. Ivandić, N. (2013). Gibrats's Law in Economic Transition Environment: Case Study of Croatian Hotel Industry. U: L. Dwyer i T. Mihalič (ur.), Proceedings of the 4th Conference of the International Association for Tourism Economics (str. 138-139). Ljubljana: University of Ljubljana, Faculty of Economics. Marušić, Z., Ivandić, N. i Laimer, P. (2013). Methodological Challenges of Regional Tourism Satellite Account: Case Study of Vienna and Zagreb Regions. U: L. Dwyer i T. Mihalič (ur.), Proceedings of the 4th Conference of the International Association for Tourism Economics (str. 96-98). Ljubljana: University of Ljubljana, Faculty of Economics. Ateljević, I. (2013). (De)colonizing my academic self: Manifesting a dream of transformative education in Murter, Croatia. U: G. P. Hampson i M. Rich-Tolsma (ur.), Leading Transformative Higher Education: Studies, reflections, questions (str. 197-216). Olomouc: Palacky University Press. Kožić, I. (2013). Kolika je sezonalnost turizma u Hrvatskoj? Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku, 26(2), 470-480.

Kožić, I. i Mikulić, J. (2013). Using an indicator system for evaluating tourism sustainability in Croatia. Turističko poslovanje - naučno-stručni časopis Visoke turističke škole Strukovnih studija u Beogradu, 12, 39-50. Kranjčević, J. (2014). Unused potential for the development of dark tourism in Croatia. U: M. Skakun (ur.), Thematic Tourism in a Global Environment: Advantages, Challenges and Future Developments: Proceedings books (str. 369-378). Belgrade: College of Tourism. Kranjčević, Jasenka. Bosna i Hercegovina na jadranskoj izložbi u Beču 1913. Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 3. kongres geografa Bosne i Hercegovine, str. 366-375, 2014. Kranjčević, J. (2013). Profesor Umberto Girometta 16.7.1883.-27.4.1939. Kulturna baština: časopis za pitanja prošlosti splitskoga područja, (39), 163-178.. Kranjčević, J i Božić, N. (2014). Lički Osik – posljednji planirani industrijski grad u Hrvatskoj? U: N. Palinić I sur. (ur.), Rijeka i industrijsko graditeljsko naslijeđe baština arhitekture i građevinarstva: zbornik radova (str. 417-434). Rijeka: PRO TORPEDO. Musa, S i Kranjčević, J. (2014). Povijesni razvoj ideje turizma u kanjonu Drežanka. U: Geografsko obrazovanje, nauka i praksa: razvoj stanje i perspektive: zbornik radova (str. 381-386). Beograd: Univerzitet u Beogradu; Geografski fakultet. Boranić Živoder, S., Čorak, S. i Kranjčević, J. (2014). The Transformation of the System of Tourism Organizations in the Context of Social Changes. An International Journal of Tourism and Hospitality Research, 3rd Interdisciplinary Tourism Research Conference: Proceedings Book, 485-489. Čorak, S., Boranić Živoder, S. i Marušić, Z. (2014). Strategic Management Issues of Croatian National Sport Federations. U: Fundamental and Applied Kinesiology - Steps Forward (str. 451-455). Zagreb: Kineziološki fakultet. Rendulić, D., Sindik, J. i Čorak, S. (2014). Zadržavanje žena u judu - stanje, stavovi i perspektive. Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, 5(1), 93-100. Sindik, J., Rendulić, D., Čorak, S. i Perinić Lewis, A. (2014). Analysis of the Relevant Factors of Retaining Women in Judo. Montenegrin Journal of Sports Science and Medicine, 3, 23-32. Marković, I i Babić, I. (2014). Importance of Interdisciplinary Spatial Planning of National Parks: Case Study of Croatia. Journal of US-China administration, 11(3), 221-231. Marković, I. (2014). Traditional Identity as a potential in sustainable tourism development. U: M. Skakun (ur.), Thematic Tourism in a Global Environment: Advantages, Challanges and Future Developments (str. 127-141). Belgrade: Collage of Tourism.

132 133


Objavljeni znanstveni radovi (2005. - 2014.) Published research contributions (2005-2014) Marković, I. i Pejnović, D. (2014). Problems and Possibilities for Sustainable Management of Protected Natural Areas, Case Study National Park Plitvice Lakes. An International Journal of Tourism and Hospitality Research, 788-794.

Kožić, I. i Sever, I. (2014). Measuring business cycles: Empirical Mode Decomposition of economic time series. Economics letters, 20(2), 429-439.

Novačko, L.; Šimunović, Lj. i Krasić, D. (2014). Estimation of Origin-Destination Trip Matrices for Small Cities. Promet - Traffic & Transportation, 26(5), 419-428.

Mikulić, J., Krešić, D. i Kožić, I. (2014). Uncovering Priorities of Nautical Tourism in Croatia: An Importance-Performance Analysis. U: M. Skakun (ur.), Proceedings of the 2nd Belgrade International Tourism Conference (BITCO2014) "Thematic Tourism in a Global Environment" (str. 355-367). Beograd: Visoka turistička škola.

Kos, G., Milojević, D. i Feletar; P. (2014). Cestovna infrastruktura Međimurske županije s prijedlozima razvitka. Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja, 13(25), 45-62. Kos, G., Klarić, Z. i Feletar, P. (2014). Model vođenja cikloturističkih ruta na primjeru Bjelovarsko-Bilogorske županije. Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja, 13(26), 46-90. Podnar, A., Kos, G. i Baković, I. (2014). Opasna mjesta kao uzročnik prometnih nesreća i njihovo postojanje na području Ličko-senjske županije. U: Održivi razvoj ruralnih krajeva (str. 49-50). Gospić: Sveučilišna tiskara. Carić, H., Klobučar, G. i Štambuk, A. (2014). Ecotoxicological risk assessment of antifouling emissions in a cruise ship port. Journal of cleaner production, 1-10. Carić, H. i Mackelworth, P. (2014). Cruise tourism environmental impacts–The perspective from the Adriatic Sea. Ocean & Coastal Management, 102, 350-363.

Mikulić, J., Krešić, D. i Prebežac, D. (2014). Which destination attributes matter to sun-and-sea tourists in Croatia? A relevance-determinance analysis. U: R. Nunkoo, B. Seetanah i R. Vinesh Sannassee (ur.), Conference Proceedings - 4th Advances in Hospitality & Tourism Marketing & Management Conference (str. 104-122). Mauritius: Faculty of Law and Management, University of Mauritius. Mikulić, J., Miličević, K. i Krešić, D. (2014). A comparative analysis of brand strength and tourism intensity among the EU capital cities: Does branding really matter? U: L. Dioko (ur.), Proceedings of the 5th International Conference on Destination Branding and Marketing (DBM-V) (str. 335-346). Macao SAR, China: The Institute for Tourism Studies. Michael, I., Miličević, K. i Krešić, D. (2014). Preparing for Tomorrow: Analyzing Tourism Demand from GCC countries to Croatia. U: A. Upadhya (ur.), Proceedings of the International Conference on Tourism Milestones: Preparing for Tomorrow (str. 38-39). Sharjah: Skyline Iniversity College.

Katsanevakis, S., Levin, N., Coll, M., Giakoumi, S., Shkedi, D., Mackelworth, P., Levy, R., Velegrakis, A., Koutsoubas, D., Carić, H., Brokovich, E., Öztürk, B., Kark, S. (2014). Marine conservation challenges in an era of economic crisis and geopolitical instability: The case of the Mediterranean Sea. Marine policy, 51, 31-39.

Ateljević, I. (2014). Mapping a history and development of tourism studies field. International Interdisciplinary Journal Tourism, 62(1), 75-101.

Mrđa, A., Carić, H., i Bojanić Obad Šćitaroci, B. (2014). Značaj koncepta turističke nosivosti za prostorno planiranje - Dosadašnja istraživanja, razvoj koncepta i metodološki pristupi. Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 22(2), 212-227.

Ateljević, I. i Tomljenović, R. (2014). Conscious and Transformative Travellers for and of the Future. U: 7th World Conference for Graduate Research in Tourism, Hospitality and Leisure: Proceedings Book. An International Journal of Tourism and Hospitality Research, 308-311.

Kožić, I., Mikulić, J. i Krešić, D. (2014). Propensity to Travel: What the Macro-data Are Telling Us? U: Proceedings of 5th international conference on Advances in Tourism Economics (ATE2014). Universidades Lusiada.

Tomljenović, R. i Kunst, I. (2014). From sun and sea tourism to cultural tourism – the case of Split-Dalmatia county. European Journal of Тourism Research, 8, 83-98.

Kožić, I. (2014). Detecting international tourism demand growth cycles. Current Issues in Tourism, 17(5), 397-403. Kožić, I. i Mikulić, J. (2014). Research note: Measuring tourism sustainability – an empirical comparison of different weighting procedures used in modelling composite indicators. Tourism economics, 20(2), 429-439.

Marušić, Z., Ivandić, N. i Horak, S. (2014). Nautical Tourism within TSA Framework: Case of Croatia. U: 13th Global Forum on Tourism Statistics (str. 1-15). Nara. Tokić, K. (2014). Content analysis of tourism libraries' websites. U: S. Kurbanoglu, S. Spiranec et al. (ur.), Second European Conference on Information Literacy: Lifelong Learning and Digital Citizenship in the 21st Century (ECIL2014.)Dubrovnik, 20-23. Listopada 2014 (str. 763-773). Springer.

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


134 135

55 godina Instituta za turizam naše putovanje 55 years of the Institute for tourism our journey


www.iztzg.hr


55 godina Instituta za turizam / naše putovanje

55 years of the Institute for tourism / our journey

Monografija Instituta za turizam - Naše putovanje  

Naše putovanje traje, za nas, tek 55 godina. Taj ipak zapaženi niz godina odlučili smo obilježiti izložbom koja je održana krajem 2014. godi...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you