Issuu on Google+

1


A Abazovići, potomci Omakalovića, grana Kosovčića iz grupe Novljana, koji se pominju 1252. god. Iz Pogana na Banjskoj visoravni, razgranati kao: Aleksić, Vojinović, Bašovic, Dragićević, Golović, Duković, Kočović, Žunić, Pušelja, Radulović, Sandić, Simunović, Jovanović i Jov (kod Nove Varoši). Boravišta: Pošćenski kraj, Vojinovići, Miloševići, Vrtoč Polje, Dobra Sela, Žabljak, Duži, Komarnica, Dubrovsko i jos neka naselja na području Durmitora, Pljevlja i okolina, Sarajevska varoš, Trnovo, Narevo, Mostar, Samobor (Gacko), Lozna, Mojstir, Pobretić i predio bjelopoljske Bistrice, Bijelo Polje, Užice i neka druga mjesta Srbije, Polja kolašinska i Rudine Piva) Abazovići u mjestu Zatrijebač (Kuči) su od tamošnjih Benjkaja (Benkaja); od njih su Abazovići u Podgorici; Pečurice (Ulcinj), srodnici su područnih Barjamovića; u Ulcinju 1878. god. Abazovići, porodica u Pošćenju u Drobnjacima Abario, Gornja Lastva Abat, Kotor, Herceg-Novi Abadžić, Podgorica 1436. god Abdagić, Mateševo-Kolašin-Zeta i Podgorica (iz Zete) i Sarajevo, istorodni sa Osmanagićima Abdal, - i, Ulcinj 1909. god. i područni Kravari Abdejević, Polica i Dolovi Kovačevića (Bjelopavlići) i kao: Kovačević Abdenalom, Kumbor (Boka Kotorska) Abdiesić, Budva, po nahočetu Abdios, Prcanj (Boka Kotorska) Abdić, Vukodoli (Cuce), Cetinje (po jednima su od Krivokapića), odseljeni u Krivaču Šobotinu i Planu (Bileća), pa neki i dalje; vidi: BABIĆ. Brštevac (Piva), doseljenici iz Zatarja; Berane; Podgorica (iz Gruda - Tuzi); Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); kod Pljevalja kao: ABDIĆEVIĆ i ADIĆEVIĆ Abdićević, Pljevlja (1849.god) i kod Pljevalja kao: Abdić Abdović, Podgorica u Vranju (Zeta), ogranak Ivezića iz Gruda; Tuzi; Lastva (Tivat) Abdol, Ulcinj 1910.god. Abdomerić, Podgorica, porijeklom su iz Anadolije (Turska) Abdomerović, Podgorica, Skadar i Sarajevo, porijeklom su iz Kuča. Bili u Ćeklićima (Cetinje), drugi ogranak Matanovića iz Ćeklića (Cetinje) Abdul, vidi Arap Abejević, Polica (Bjelopavlići), pa se jedni prozvali KOVAČEVIĆ, lokalno prezime Abović, Lastva (Tivat), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Nikšić Abrae, vidi AVRAM Abram (ABRAE, ABRAHAM i HABRAHAM), u 12.v. i kasnije u Baru, Kotoru i crnogorskom primorju. Jedni su se iz Kotora preselili u Dubrovnik Abramerović, Nikšić Abramovići, negdje Avram i Avramović, grana Orlovića; Bjelice (Cetinje), porijeklom s Kosova, od njih su odseljeni u: Peroj (Istra) od 1657. god. Jedno vrijeme su živjeli u Čarađu (Golija); od njih su: Radinović u Zeti i Kankaraš u Goliji i drugim mjestima, kao: Bjelica u Oputnoj Rudini (Nikšić), a odatle su se jedni preselili u okolinu Stoca i Nevesinje (Hercegovina), vidi: Bjelica; Tisa, Duga, Granice, Rastoka i Nikšića (Nikšić), ovdje su se doselili iz Markovine (Cetinje); kod Rijeke Crnojevića; Bijela (Boka Kotorska); Orahovice (Kotor); u područnoj Trebesini i kao: Avramović; potomci Avrama iz Golije (Nikšić); Stanjevići (Budva); Podgorica Abramovići (Radičevići), bratstvo u selu Vukovu Podu Abrah, Kotor 1355.god Abraham, vidi: ABRAM Avdal, -i: vidi ABDAL Avdalović, Vladimir (Ulcinj); Oputne Rudine (Nikšić) 1871.god.; Stepen i Pržine (Gatačko polje), isti su iz Nikšića

2


Avdija, Sukobin (Ulcinj) Avdijić, Crhlja i Gotuša na Bihoru (Bijelo Polje), srodnici Čelebica, doseljenici od Kolašina; kod Bistrice (Bijelo Polje) i kao: ADIĆEVIĆ Avdic, Zukva, Rudine i Božurov Do (Piva), ogranak Babića doseljenih iz Zlatnog Bora (Zatarje); Šaranci (Drobnjak), potomci Šaranaca iz grupe Vlastelinovića, porijeklom iz Plane (Bileća). Jedno vrijeme su boravili u Plani (Kolašin). Od njih su odseljeni u Never Taru (Pljevlja) i Gacko (Hercegovina); Berane; Sipanje i Bistrica (Bijelo Polje); Podgorica; Vranj (Zeta); Vladimir (Ulcinj); u Herceg-Novom i u Nikšiću od Bileće; Plana (Bileća), srodnici Parežanima u Zarečju (Trebinje), vidi Abdić Avdići (sa Babićima), bratstvo u selu Krivači Šabotinoj (Hercegovina) Avdović, u Vranju (Zeta) i u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); od njih su u Nikšiću i u područnom Busku, Podgorici; u Pljevljima dva bratstva nesrodna; Nefer Tara (Pljevlja) Avdomerović, Berislavci (Zeta); od njih su u Podgorici Avdul, -i, Braiša (Ulcinj) Avezić, Podgorica 1739. god. Averagić, Plav Aver (i kao: Averić, Aferić, Faver, Afer), ogranak Kalezića iz Slatine (Bjelopavlići), potomci Ilije, od njegova brata Boška Boškovića, od Kaleze Kalezića i Kalića. Podgorica, Skadar, Berislavci (Zeta), Žabljak na Skadarskom jezeru, u Ulcinju kao: Averić, u Ljeskovcu (Bar) kao: Afer, u Baru su se jedni prezivali: Faver; vidi Kalezić Averić, vidi: Aver Avičić, Bar 1874. god. Avram, Bjelice (Cetinje), jedni se preselili u Uzlup (Zlatni Bor - Zatarje). Od njih su u Pivi (Stara Crna Gora); vidi: Avramović; u Boki Kotorskoj 1349. god. Avramov, Donja i Gornja Orahovica (Kotor); Kruščica (Donji Banat) i kao: Šinžar (= Mihajlov), porijeklom iz Crne Gore Avramović, vidi: Abramović, u Maloj Crnoj Gori (ušće Sušice u Taru) iz Uzlupa (Bikebići) - Foča; Duga (Žabljak) iz Bučja, Kaludđe i Gođepnje (Pljevlja), doselili su se iz Krnjače (Drobnjak), porijeklom su iz Bjelica (Cetinje); Trebesina kod Risna; Aluge (Žabljak) jesu iz Bučja (Pljevlja) kao: Džakovic; Trebesina (Boka Kotorska), ranije: Abramović; Nikšić, doseljenici sa Oplenca (Sumadija); Gornja Orahovica (Kotor), doseljenici iz Golije (Niksic); Stanjevici (Budva); Podgorica; Preseljeni od Bijelog Polja u Lipovicu (Jasenice) u Srbiji; Ljupljoje (Valjevo) iz Pive; Podgorica; Cetinje; Cuce (Cetinje), srodni Andrićima; Golubovci (Zeta); Bašče (Rožaje), vidi: Garović; Migovac (Šumadija) iz Drobnjaka; od Nikšića u Tulež; u Slatini i Drlupima u šumadijskoj Kolubari jesu iz Bihora (Bijelo Polje). Od njih su u Kolu (Bar): Avramović (Dokić), Sirković i Oputić Avrić, Cuce (Cetinje); u Podgorici su iz Bjelopavlića Avruz, Brajkovac (Šumadija), porijeklom iz Rovaca; Ogranak Zimonjića, kasnije Radisavljević Avruz, bratstvo u selu Dragijevići Avruzović, Cuce (Cetinje) Aga Mitrov, predak bratstva Ćosovići Aganović, Pljevlja 1869. god. Agić, Herceg-Novi; Ulcinj 1858. god.; Podgorica; Pljevlja 1905. god.; ogranak Zejnelagića u Rožaju, doseljenici iz Kuča (Podgorica) Agnić, Lepetane (Boka Kotorska) Agović, u Herceg-Novi; Nikšić; Podgorica i Golubovci (Zeta); Vrbica, Orahovo i Tucanje (Bijelo Polje); Golubovci (Zeta), Tuzi i područna Vladnja, od njih su Agovići u Skadru. Agovići iz okoline Plava su potomci Novaka, ranije Pašović, rod: Muminovića (Perkovića), Ademovića i Domazetovića (iz Katunske nahije), odakle su navedene porodice. Rožaje, jedni su ogranak Kurtagića, porijeklom iz Kuča, a drugi porijeklom iz Klimenta (Albanija). (Po nekim mišljenjima oni su istorodni) Agostin, -i, Pistule (Ulcinj)

3


Agram, u Nikšiću i Podgorici, porijeklom su iz Kuča, vidi: Agramović Agramović, Straševina (Nikšić) i kao: Agram Agunović, ogranak Begovića u Zeti Adam, u Antibaru (Stari Bar) 1332. god.; Kotor 1349. god., kasnije kao: Adami u Boki Kotorskoj Adami, vidi: Adam Adamis, 15. v. u Kotoru Adamo, i kao: Adamović, Kotor 15. v.; Zaton, Boturici, Kostanica i kod Bistrice (Bijelo Polje), jedni kao: Adamović; iz grupe Kurepa u Drobnjacima, ogranak Veselića (Šabovića), većinom iseljeni; Podgorica, srodni Mulinovićima Adamović, Ulcinj 15.v.; u Tuležu (šumadijska Kolubara), vidi: Avramović; Zeta, srodnici Muminovića; vidi: Adamo; u Grnčarevu (Bijelo Polje) jesu od Kurepa iz Drobnjaka Adarkučević, Podgorica iz Kuča Adac, i, Herceg - Novi Ademagić, Rožaje, doseljenici iz Kuča Ademaj, Zuos i Oblik (Resulaja) Primorska Krajina Ademović, Rožaj, ranije: Bećiragić, porijeklom iz Klimenta (Albanija); Zatrijebač (Kuči). Od njih su u Podgorici, jedni i kao: Bankanj; u Golubovcima (Zeta), vidi: Agović u Golubovcima Adilović, Kričak (Pljevlja), grana Macana; predio Bistrice i Rasova (Bijelo Polje) Adićević, vidi: Abdić Adović, pominju se u Baru 1889. god.; Bes (Donja Krajina); Nikšić Adram, Podgorica 1435. god Adrović, Podgorica, i (kao: Hadrović) iz Gruda (Tuzi); drugi iz Spuža, došli iz Berne Lavice (Zeta); od njih su: na ostrvu Tinos (Grčka), u SAD i Grčkoj; Ceklin (Rijeka Crnojevića); takođe, od njih su u: Vrbici, Reževicima (Paštrovići) i Sipanji (Bijelo Polje), Sjenici i Prištini. Jedni i kao: Andrović. Srodnici su Pajkovića, Popovića, Tomaševića i Veskovića u Lužacu i Petnjici (Berane); iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) i u Bjelopavlićima; Zatrijebaču (područje Kuča), kod Berana i u Bihoru (Bijelo Polje); u Paštrovićima ogranak Mikovića Adrovići, staro bratstvo u Progonovićima Adrojević, Luge (Berane); Ćeklici (Cetinje), grana Marojevića Adrojevići (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima Adum, i kao: Milat, Herceg-Novi Aćemataović, Herceg-Novi, po nahočetu Ažić, Novo Selo (Herceg Novi) Azanac (Vukajlović), Lužani (Zeta), srodnici područnim Novalićima; u Podgoricu su došli iz Zete Azanja, -ac, iz Šekulara, grana Vasojevića, u Ozriniće (Nikšić), pa u Azanje (Bijelo Polje) Azariavić, Herceg-Novi 1701. god. Azganović, Nikšić; Lužani (Zeta), pa prešli u Bijelo Polje; u Podgoricu, pa u Sarajevo, u Carigrad došli iz Azije Azemović, kod Rožaja Azimal, Bar 1853. god. Jedni i kao : Azimali Airović, Nikšić Ajanović, Potpeće i Bučje (Pljevlja), ogranak Dragutinovića. Početkom 18.v.jedni su se preselili kod Valjeva Ajvazović, Potpeće (Pljevlja) Ajdanić, ogranak Radulovića u Šekularima i Lubnice (Vasojevići). Od njih su se preselili u Peć i Prištinu Ajdarkučević, iz Kuča preseljeni u Mahalu (Zeta); u Podgorici ogranci iz Azije: Vranić, Ruhonić; Alunovići, Begovići i Kubasičići Ajdarović, Kosići i Slatina (Bjelopavlići), ogranak Popovića; Oblik i Kosići (Primorska krajina); Ogranak Hajdarpašića u Lozni i području Bistrice (Bijelo Polje) Ajdarpašić, i kao: Hajdarpašić, Lozna, Lozice, Ivanje, Zaton, Radulići i Rasova (Bijelo Polje); Nikšić

4


Ajdinović, Donja Ržanica (Berane) Ajduković, i kao: Hajduković, Cetinje; Bar 1884. god Ajković, ogranak Mojanovića u Zeti i Podgorici. Doselili se ispod Mojana, a ondje "iskraj Kosova", jedno vrijeme živjeli u Vraki (Skadar) i kasnije: Ajković=Aljkaj=Lajko i Stano; od njih su u Zeti: Ajkovići, Đuretići. Ostali su u Vraki: Ajković - Đukić Ajkunić, u Podgorici; Bijelo Polje; Nikšić; Berane Ajrović, Višnjića Do (Golija) i Nikšić. Od njih su doseljeni u Sjenicu (Raška) Ajcić, Bijelo Polje Ajčević, Sušćepan i Morine-Boka Kotorska; Herceg-Novi Akanja, Akanja (Gusinje) Aksalić (Haskalić), Plav i područni; Skić, Brezovice i Prnjavor, došli iz Kolašina 1880. god., Luge i Murino, gornje Polimlje Akšabanović, Podgorica iz Gruda (Tuzi), ranije: Liković, kasnije: Lekić, srodnici Ivezića Alap, Nikšić Alibašić, Vranj (Zeta) Alabetović, Pljevlja 1854. god Alaga, Bar 1907. god. Alagija, Budva Alagić, doseljeni u Podgoricu iz Pipera Aladin, bratstvo u Očinićima (Cetinje) i Podgorica Aladinović, Žabljak na Skadarskom jezeru Alajbegović, Pljevlja 1854. god.; Žureni i Lahoče (Bijelo Polje) Alajić, Ulcinj Alamango, Ulcinj 1363. god. Alamani, Alamano i Alamanče, ulcinjska vlastela u 14.v. Alamano, vidi: Alamani Alamanče, vidi: Alamani Alat, i, Bar 1907. god., Luge (Gornje Polimlje) Alac, vidi: Marković = Markovac Alačević, Herceg-Novi Albanez, Cetinje; Herceg-Novi 1720.god. Alberti, Cetinje Albertin, i, Herceg-Novi Albiani, Paštrovići 1685. god. Albijanić, Budeč i Bučji Do u Oputnoj Rudini (Nikšić). Oni su iz grupe Jokanović, s područja Bileće. Vidi: Dutina, Jokanović; iz Morače su se preselili u Gajtan (južna Srbija) Albijanići, sa Vučjeg dola i Baljaka porijeklom su iz Bara Radovića - Morača i potiču od Lakićevića. Sa Vučjeg dola su se početkom 20. vijeka odselile neke porodice i nastanile kod Kuršumlije (Južna Srbija), selo Zebice (Đavolj Varoš). Od tih porodica su Albijanići u Podujevu, Prokuplju, Nišu, Kragujevcu, Beogradu i Novom Sadu.U Zebicama više nema Albijanića. Albić, Herceg-Novi, po nahočetu Alegret, a, Kotor 1565. god. Aleksandrić, Kuči Aleksin, Srpska Crnja (Banat). Jedna od 13 porodica iz Crne Gore. Vidi: Arsen i Markov Aleksijev, Berane 1882. god. Aleksići, na Pošćenje (Žabljak), došli iz istočnih Banjana 1612. god. kao: Kosorić, a kasnije: Abazović (Omakalović). Od njih su se odselili: 1) u Bosnu, 2) u Novu Varoš kao: Jovanović; Vidne (Miruša) i Podvrš (Nikšić); kao: Aleksići iz Maline, Zariječje Trebinjsko. Pripadaju grupi Mališevaca iz doline Trebišnjice i sa Volujka, Nikšić, od njih su - u područnoj Goliji (Gosliću), Kolesko (Hercegovina), Bogdašićima (Bileća), Ograđevici kod Gackog kao: Kovačević, Dulići (Gacko) i kao: Mandić iz grupe Mališevci, u Bijelom Polju kao: Pantić, Kotor i Mostar, Drakule kod Foče, Čepelica (Trebinje) i kao: Janković, Dubočani (Bileća) i kao: Krnja. Neki njihovi su u

5


Vratnici i Davidovićima (Herceg-Novi); a u nekim mjestima kao: Ćorović, Dedijer i Šupić; ima ih u Nikšićkom Prekovođu, Dragovoljicima (Nikšić). Posebni su u Zalazima, Njegušima kod Cetinja, od njih su 1621. god. jedni prešli u Brajice iza Budve i Podostrog kod Budve, a jedni odatle u Kotor. U Budvi 1413. god. i Godinju (Crmnica); Cetinje; Pršno (Budva); u Prčanj u Boki Kotorskoj, kao: Danilović, došli iz Mokroga (Šavnik); jedni Aleksići su se tu doselili iz Uskoka (Žabljak); Šekulari (Berane); oni su i kao: Šavnik iz Tušine (Šavnik); Lijeva Rijeka (Podgorica), jesu iz grupe Lopoćana; od Plava, srodnici Radenovića, preselili su se u Kačarnik kod Rožaja; Podgorica; Rovca; Lalovići kod Bijelog Polja, doseljenici iz Bjelopavlića; Guberevac (Kragujevac), porijeklom su iz Vasojevića; Potarje 1688. god.; Crmnica 1504. god., jedni odatle predju u Maine kod Budve; od njih 1783. god. odu dalje; Paštrovići, kao: Paštrović 1355. i 1610. god. Prvi i kao: Paštrić i Paštrovik, a drugi su najbliži Novakovićima; u Resnik (podnožje Avale) kao: Stanojlović, porijeklom od Podgorice; u Knić (Kragujevac) došli su iz Pive; od Alekse (Damjanovića=Blagojevića) do poslije 1890. god. prozovu se Aleksić, preci su od Grahova (Nikšić) dosli u Lokavice (Gacko), pa u Bukovo (Piva). Od Alekse Blagojevića iz Pive došli su u Raškovice (Mišići), Podrimlje. Od njegova sina Alekse: Aleksić, drugog: Reljić i trećeg: Vukota, vidi: Blagojević, iseljeni u: Uskoke (Nikšić), Šipačno, Foču, Prokuplje, Prčanj (Boka Kotorska) i Metohiju, vidi: Udovičić Aleksići, bratstvo u Brčelima Aleksići, staro bratstvo Cetinjskog plemena Aleksići, rod iz bratstva Ćetkovića iz Šekulara, starinom iz Drobnjaka Alempijević, od Pljevalja su se odselili u Dragačevo (Srbija) Alemilić, Rudo Polje (Plav) Aletić, ogranak Kovačevića u Vasojevićima Alefedić, Pljevlja Alefendić, Pljevlja 1869. god. Aliadžić, Kolašin u 18. v. Alibalić, (Alković) Podgorica iz Azije; Goričani i Golubovci (Zeta) i Žabljak na Skadarskom jezeru, u područne Muriće i u Skadar Alibašić, kod Novog Pazara su iz Kuča, jedni i kao: Suvodolac; Murići (Donja Krajina); Golubovci i Vranj (Zeta); Sipanja i Zaton (Bijelo Polje) Alibrailović, Rakuši (Ulcinj) Alibraimović, Rakusi (Ulcinj); vidi: Barjaktarović, Kacić i Ramušić Alivodić (Alivojvodić), oni su od Alivojvodića, od vojvode koji je došao iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Golubovce (Zeta),pa jedni otišli u Podgoricu (neki vojvoda došao iz Banjana), srodni Palaićima (ili Peričićima?) i Lisičićima; od njih su: Mustafagić; Berane i Novi Pazar, vidi: Senić Alivojvodić, vidi: Alivodić Alivolić, Žabljak na Skadarskom jezeru Alivragić, Miljevići (Gusinje), doseljenici iz Kuča Aligrudić, Balabani (Zeta) porijeklom su iz Grude (Hercegovina) i doselili su se u Ćepetiće (Lješanska nahija-Podgorica), a odatle su se prije 1700-te godine preselili u Zetu. Njihovi rođaci su Šikmanovići u Ponarima i Bojanići u Lješanskoj nahiji od kojih su Bojinovići u Vranjini na Skadarskom jezeru. Aligrudići su se bratili sa bratstvom Vukovića iz Balabana. Navedeno je objavljeno u knjizi BRATSTVO ALIGRUDIĆA IZ ZETE Alijagić, Ulcinj; Paučina, Rožaj, doseljeni iz Gaša (Đakovica), ovi su iz Hota (Tuzi) Alijaj, Podgorica Alijerić, bivše bratstvo u Dupilu Aliji, Rožaje Alijkić, vidi: Alijć Alijć, Ulcinj, ogranak Vučkovića iz Kunje (Bar), tu su doseljeni iz područnih Mikulića, jedni kao: Alikić; Alikić, vidi: Alijć Alikinović, Herceg-Novi, po nahočetu

6


Alilagić, Spuž (Bjelopavlići)(u 18.v.). Oni su iz Bosne; Zeta Alili, Nikšić; Herceg-Novi Alilović, ranije: Mican i kao: Bošković, iz Pive u: Prenćane i Vergaševiće (Pljevlja); Podgorica; iz Cuca (Cetinje) preselili se u Štitarice (Kolašin) i jedni odatle u Gornji Sutivan, Bijelo Polje, Daciće i Ibarac; Rožaj, ogranak Dacića, porijeklom su iz Kuča Alilujev, ogranak Lazina, srodnici: Gajin, Mijin, Martinov, Pavlov (u Kikindi), Markov i Ivin, vidi: Markov Alima, u Podgorici Alimetaj, oblik u Donjoj Krajini Alimehmetić, Ulcinj 1861. god Alimović, Crnogorsko primorje Alimodžić, Ulcinj Alimpić, Piva (18.v.) jedni su se preselili u Tuđine (Valjevo), pa odatle u Srem, drugi u Šehoviće (Zvornik) kao: Udovičić od kojih su u Bečeju (Banat): Lazić starinom iz Prizrena, vidi: Udovičić Alimujov, Ulcinj Alimuhović, Podgorica Alininčić, Sijerča (Ulcinj) Aliosman, Donji Oblik, uz Bojanu su se doselili iz Kravara (Ulcinj) Alispahić, Bukovice (Pljevlja) Alić, Kunje (Ulcinj), u Ulcinju begovska porodica; u Podgorici su iz Anadolije (Turska); iz Kuča odseljeni u Osečinu (Srbija); Cetinje; Voljanici (Pljevlja); Metanjac (Bijelo Polje) Alići, izginuli muslimani iz Bajica Aliferović, Podgorica Alihasanić, Ulcinj 1883.god. Alihodžić, područje Sipanje (Bijelo Polje) Aličković, Podgrađe (Kuči), srodnici Beganovića, preselili se u Pobretiće i područje Sipanje (Bijelo Polje) Alković, Podgorica, vidi: Alibalić Alović, Tuđemili 1863. god., odseljeni u Bar, pa Kartkolu, Rastiš i Vladimiru (Ulcinj); Bar 1863. god.; Srodnici Đurđevića u Gornjim Kučima, odakle su došli u Podgoricu Alomerović, Lipova (Kotor); Rožaje Alorić, Potkovac (Pljevlja) Aloš, Kravari (Ulcinj) Alošević, Kravari, Alošević, Rastić i Vladimir (Ulcinj) Altić, i kao : Haltić, Rudo Polje (Plav), doselili su se iz Morače (Kolašin) Altomanović, u sjevernim djelovima Crne Gore, i šire, vlastela u srednjem vijeku; u Herceg-Novom 1372. god Alunović, i kao: Ajdarkučevic, Mahala (Zeta); u Podgorici i kao: Kubasičić (Ajdarkučević) i Begović; Štoj (Ulcinj), doseljenici iz Bjelica (Cetinje) Alunovići, muslimani u Maloj Zeti Alferović, Bar i područno Sutomore oko 1855. god. Alfirević, u Podgorici i Kotoru Alfirović, Bar 1858. god.; u Podgorici i Nikšiću Aljinović, Baošići (Boka Kotorska) Aljović, Bar 1867. god.; Brezojevice (Plav) Aljuca, vidi: Aljucović Aljucović, i kao: Aljuca u Martinovićima (Trepča), Gusinje; porijeklom su iz Vukli (Albanija) Aljušević, Jablanica i Rastoke (Rožaj) Aljušković, u Boljanine (Bijelo Polje) doselili su se od Kolašina Amanović, Herceg-Novi Amarlus, Kotor 1331. god. Amatbašić, od Lješa (Albanija), doselili su se u Donju Goricu (Zeta). Jedni i kao: Ahmetbašić.

7


Najbliži su: Bolevićima, Vučkovićima i Milićima u Lješkopolju; jedni su u Podgorici Amatbašići, muslimani u Podgorici Amatović, Podgorica, Tuzi, Skadar, Sarajevo, jedni od 1906. god. u Carigradu, porijeklom iz Anadolije (Turska); u Zeti (Lužani) od 1529. god. Ambrozović, Kameno (Boka Kotorska), doselili se (1692. god.) iz Hercegovine; Đenovici, HercegNovi, porijeklom iz Škofje Loke - Slovenija Ambulija, Srbina i Igalo, Herceg-Novi Amemujović, Dolje (Plav) Amemulić, Koće (Kuči). Od njih su u Rudom Polju (Nikšić); kod Plava i Gusinja Ametaj, Sukobin (Ulcinj) i Gorica uz desnu obalu Bojane, porijeklom su iz Albanije Ametović, Kosići (Bar); Gusinje, doseljenici iz Albanije Ametčelebić, i kao: Andrović, Bihor (Bijelo Polje) Amzagić, Nikšić Amzić, Ćemovsko i Donje Gostilje (Zeta) Amidović, Zaton (Bijelo Polje) Amidžić, Podgorica i Sutomore (Bar) Amović, Mokro (Šavnik). Od istih su u Bosni; kod Plava i Gusinja u Podgorici i Skadru Anadolac, Bar 1837. god Anamal, Ulcinj 1874. god.; Donji i Gornji Oblik na desnoj obali Bojane Anamalić, Ulcinj Anas, Bakla, Vukli i Nikče (Tuzi) Angeli, Kotor 1430. god., vlastela, kasnije: Anđelić Angelić, Bijela (Boka Kotorska) Angelinović, Bijela (Boka Kotorska) Andabuka, Lever Tara (Pljevlja) Andeselić, ogranak Laketića (iz grupe Novljana), grana Miličića, nastanjeni u: Komarnici (Šavnik), Opasaonici i Krkarima (Pljevlja); Andesilić, u Drobnjacima, Virak (Zabljak), pa jedni se preselili u Ništice (Golija), Nikšić Andiselić, ogranak Milinića u Drobnjacima Andić, Danilovgrad; Donja Lastva (Tivat) Andović, vidi: Andrović Andra, Bar 1859. god. Andram, Podgorica 1435. god. Andrejić, i kao: Rašić, Korita (Bijelo Polje), odatle su se jedni odselili u Kamendol (Smederevo) Andreković, Sutomore (Bar) Andrizo, u Zetu 1252. god. došli od Skadra Andrijašević, iz Drobnjaka (potomci Drakule Mandića), preselili su se u Viluse, Grahovsko polje, Kešeljevu, Gradinu i Grahovo (Nikšić), odatle jedni u Koleško i Gornje Selo (Nevesinje), od njih i: Perić; Gornji Riječani (Nikšić), ogranak Mandića iz grupe Novljana; Nikšić i Nikšićko Prekovođe; srodnici su im: Gojković u Mokrinama, Herceg-Novi, Lero i Kurajica u Zupcima (Trebinje) i Graovac u Lukovcu (Nevesinje), Hercegovina Andrijević, Šestani uz Skadarsko jezero, kao: Obradović, pa u Virpazar, a (odatle Andrija) u Vraku (Skadar), kao:A. i u Dobri Do (Metohija) Andrijić, Pješivci Andrijić (=Andrić), vidi: Heraković Andrjć, Pješivci Andrić, Slatina (Bjelopavlići). Preselili su se u: Žanjev Do (Njeguši), Herakoviće i Bjeloše (Cetinje), a odatle u Dubrovnik kao: Andrijić; u Bajicama (Cetinje) ogranak Stijepovića; Nikšić; Limljani (Crmnica); Bukovica (Zeta); Paštrovići, ogranak Suđića; Pasji Potok (Nova Varoš), ogranak Lazovića iz Kuča; Gornja i Donja Lastva (Tivat) 15. v., Kotor i Prčanj (Boka Kotorska), došli iz Hercegovine; Mojdež (Boka Kotorska) od Nevesinja (Hercegovina); Perast (Boka Kotorska) 17. v. iz Ljubomira (Hercegovina); Baošići, Kubasi i Krtole (Boka Kotorska); Dobrota, Lepetane,

8


Prčanj i Rataševina (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine; Muo i Perast (Boka Kotorska) u 17. v. doselili se iz Ljubomira (Hercegovina); u Kotor i: Andronenos; Perast 1436. god.; jedni su se iz Crne Gore odselili u Vrpolje (Trebinje) pa odatle u: Trebešu (Nevesinje); Herceg-Novi; Visoko i Uprale (Bosna); Perkov Do iznad Velestova (Cetinje), odatle u Gruže (Primorje); Prediši (Bjelice), Cetinje, grana Orlovića (od vojvode Bjela), predak Andrija prozove se Kankaraš, srodnici: Vukovića, Crvenica i Mrvaljevića. Od njih su u Peroju (Istra), Prokuplju, Lebanima i Leskovcu (Srbija), sa tim prezimenima su i u Goliji (Nikšić), a u Hercegovini kao: Damjanac, Lalović, Manojlović i Tepavčević u Kazancima (Golija), Goranović i Stanjević. Vidi: Orlović i Martinović, Bajice (Cetinje) i kao: Stijepović; ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić), pa kod Ljubovije i Bajine Bašte (Podrinje); Mataruge (Pljevlja); Grdovići i Mala Gorana (Ulcinj), potomci Andrije, doseljenika iz Mikulića (Bar); Bukovci (Zeta) i kao: Drakić, Kovačević, Radičević = Andrić i Andrić = Bakić Andrijići (Andrići), bratstvo u Herakovićima Andrići, izumrlo bratstvo u Njegušima Andrići, bratstvo u Predišu Andrići, negdašnje bratstvo u Žanjevu Dolu Andrići, bratstvo u selu Na Vrh Melaca (iz Prediša) Andrići, bratstvo u Limljanima Andrići (Stijepovići), bratstvo u Bajicama Andričić, ispod Veljeg brda (Slavovina) Paštrovići 1557. god; Budva Andričijev, u Kotoru iz Ferme (Italija) Androv, Bar Andrović, Paštrovići 1601. god.; u Ulcinju ranije, vidi: Andronenac. Peraška naselja i HercegNovi, doseljenici iz Italije u 17. v.; Mikulići (Bar) i kao: Peročević; Bar i područni Mrkovići, Zaljevo i Turčine, jedni i kao: Marović; Buljarice (Paštrovići) i kao: Nikandrović, porijeklom iz Stare Srbije; Krtole (16. v.); Bogišići (Boka Kotorska) i Kubasi (Grbalj); Mataguži (Zeta), ogranak Raičevića, porijeklom iz Bajica (Cetinje); Paštrovići; Bihor (Bijelo Polje) i kod Plava su ogranak Đuraškovica iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), jedni i kao: Andović Androjević, Krajna (Ćeklići) Cetinje, i kao: Androjević (Džaković) 1442. god. i kasnije: Sinanović u Vojovićima (Ćeklići) - Cetinje; Bijelo Polje Andronenas, ac (= Andrenonos i kasnije: Andrić), Ulcinj 13. v. Andruškovic, bratstvo u Boljevićima (Crmnica). Od njih su odseljenici u Mačegaj Čako (Argentina) Anđel, i, (Angeli) Kotor 15.v.; Herceg-Novi; u Podgorici Anđelić, potomci Vlastelinovića sa Područja Plane (Bileća). Njihovi su srodnici Šaranci u Plani, Kolašinu i podrušju Žabljaka (Drobnjaci), a od ovih su Anđelići i od njih: Bileća, područje Kolašina, Mojkovca i područne Bistrice, pa u Šljivansku, Gotovuši i Gracu (Pljevlja), jedni su se preselili u Kestenjevac i Buševiće, kod Ličkog Lapca, drugi kod Prokuplja (Srbija), pa u Zagrađe (Hercegovina) i Dubrovnik, treći u Petroviće (Nikšić), pa odatle u Anđeliće i Dubočane (Bileća). Iz Plane (Kolašin) preseliše se jedni sa Šarcima (Šarancima) u Šarance (Drobnjak); Šekulari, Berane; Kolašin, porijeklom od Nikšića; u Mušovića Rijeci (Kolašin), ranije: Jelić u Bratonožićima (Podgorica); Rovca; Nikšić, od njih su u Rovcima i Cetinju; Morinje (Boka Kotorska); Pape (Bijelo Polje); u Kotoru i kao: Angeli; u Dubočane (Bileća) iz Petrovića (Donji Banjani) Anđelinić, Kruševice (Boka Kotorska) Anđelov, Salč (Ulcinj) i kao: Anđelova Anđelova, vidi: Anđelov Anđelovic, Budva 1650. god.; Suvodol i Gradina (Kuči) i kao: Anđelović - Milošević Anđić, Zlatica (Kucč), stari rod, preselili se u Pipere; Gornji Medun (Kuči), ogranak Drekalovića; iz Cikota (Kuči) jedni se preselili u Budimlije (Višegrad) i kasnije se prozvali: Stanić; Kaludra (Berane), srodnici: u Veskovićima, u područnim Kostićima i Božovićima u Zagradama (Bijelo Polje); Pobrisijevići (Mojkovac); u Fojnici (Hercegovina) i kao: Glušac iz Crkvica (Oputne Rudine), Nikšić

9


Anđići, bivši muslimani u Dobrskom selu Anđici sa Zlatice kod Podgorice, pleme Kuči, a jedan dio se preselio u Kaludru kod Berana Anđovic, Kotor, po nahočetu Anđus, Paštrovići, u 6. v. doselili su se od Kosovske Mitrovice; u Brajićima 1883. god. (Budva); Kotor; Tivat; preselili se iz Kuča u Pipere i Nikšić Anđusic, Golubovci (Gornja Zeta), doselili se iz Graha (Podgorica); Oćevine (Pljevlja); u Podgoricu iz Oreha (Lješkopolje) Anerbek, Herceg-Novi Anžujski, Ulcinj 13.v. Anzulović, Budva, starosjedioci Anić, Herceg-Novi, po nahočetu; Škaljari (Kotor) Anifić, u Podgorici, Tuzima i Skadru. Ogranak Ljulj Đurovića iz Gruda (Tuzi) srodnici Lambura, Popovića, Tripčića i Katanića Aničin, i, Herceg-Novi Aničić, Vučji Do (Nikšić), ogranak Janičića, ranije: Ateljević iz Korjenića. Ima ih odseljenih u Kruševac (Srbija) i Trst (Italija); Herceg-Novi; Vijenac (Pljevlja), starinci, Oćevina (Pljevlja) i kao: Grujičić; Rasova (Bijelo Polje) i kao: Krajinović Anković, Podgorica Anodelac (Anadolac), Bar Anočić, Herceg-Novi Anta, Bar Anteljević, Herceg-Novi, područni Sušćepan i Topla, doseljenici iz Ljubomira (Hercegovina) 1692. god., njihov je ogranak Anteljko kod Mostara Anteljko, vidi: Anteljević Anter, i, Kotor Antin (Miškov), ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji. Porijeklom su iz Crne Gore Antić, Piva, od njih su u Nađarima (Sarajevo); Podgorica; Rasova (Bijelo Polje); Donja Prešnjica (Podrinje), kasnije: Tadić. Doseljenici od Pljevalja Antičević, Herceg-Novi Antović, Pješivci (Nikšić); Klenak u Banjanima i kao: Klenčanin. Iseljeni i u Plav, Crkvine (Nova Varoš), Raču i Bajinu Baštu (Srbija). Od njih su: Baćević u Dabru (Hercegovina) i u Sjedinjenim Američkim Džzavama. Vidi: Antonović. Krimovica i Šišići (Grbalj). Jedni su starinci, a drugi iz Hercegovine; Krtole (Grbalj) 16. v., doseljenici iz Hercegovine; Danilovgrad; Gluhi Do (Crmnica); Darza (Ulcinjsko polje); Golija i Gacko, Ozrovi potomci iz Velestova (Cetinje); Vojno Selo (Plav) Antovići, bratstvo u Dolu Antovići, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Antokol, a, Sutomore (Bar) Antonijević, Topola (Aranđelovac), doseljenici iz Pive, istorodni su u Podgorini i nekim mjestima u Srbiji, Dupljaj (Valjevo), a jedni su 1897. god. došli iz drugog kraja Crne Gore u Trešnjevik (Lepenica); Orlja i Danići (Pljevlja) Antonio, ije, Bogovine (Bjelopavlići) Antoniol, i, Budva Antonov, Kotor iz Kremone 1416. god. Antonović, Pješivački Do (Nikšić). Ranije: Šulenda. Od njih su u Darzi - Ulcinjsko polje; Brezojevice (Plav), ogranak Rajkovića. Iz Pješivaca su se jedni preselili u Sjedinjene Američke Države. Krtole (Tivat) u 16.v. i područne Krimovice. Vidi: Antović; Radovići i Ninkovići (Tivat), doseljenici iz Dapca (Albanija) Antonjolović, Paštrovići (Budva) Antuno, Kotor Antunićevicć Zupci (Bar) 1856. god.; Budva Antunović, Nudo Grahovski i u Nikšiću, Kreček i Dabar (Hercegovina). Potiču iz Kuča (Podgorica); Golija (Nikšić). Iz Golije preseljeni u Kazance (Gacko); po predanju iz Velestova

10


(Cetinje); Dobrota (Kotor), a u područni Perast, doselili su se iz Konavala (Cavtat) 1692. god. Ančin, na, Prčanj (Boka Kotorska) Ančić, Kumbor (Boka Kotorska) Andžović, Kozice (Pljevlja) Anjić, Herceg-Novi Apalonio (Apolonio), Prčanj (Boka Kotorska), doseljenici iz Istre Apostolović, iz Pipera se preselili u Pivu. Odatle su se jedni (preci Uzun Mirka) preselili u Srbiju Aprcović, ogranak Gardaševića iz Ubala (Čevo), Cetinje, doselili su se u Orah i Miljkovac (Piva), od Aprcovića su: Čipek u Osijeku (Visoko) Arabelović, Kunje u Mrkojevićima (Bar) Arambašić, i kao: Aranbešić, Kržanja (Kuči), ogranak Lalevića - Milića, a kasnije jedni i kao: Arambašić - Mrkulić, iz grupe Mrnjavčića (Mrnjavčevića); iz Bara u Herceg-Novi kao: Jurić Arambašić; Kunje (Rožaje) Aranbešić, Bar, vidi: Arambašić Arangul (Arangulio), Lepetane (Boka Kotorska) Aranđus, Tivat Aranžul, Kostanjica (Boka Kotorska) Aranzul, o, Herceg-Novi Aranitović, Nikšić; Krće, Rajičevići, Sočice i Kneževa Rijeka Arap, Risan; Zaljevo (Bar) iz Spuža (Bjelopavlići); Ulcinj, vidi: Abdul Arap (=Adalov), kasnije i kao: Arap. Arap=Abdul, područje Ulcinja i Bara Arapaj, Zatrijebač (Kuči); vidi: Arapović Arapović, i kao: Arap, Odža, doseljenici iz Turske, živjeli u Božurovom Dolu (Piva) 1739. god.; Bratica (Bar); Žabljak na Skadarskom jezeru; Pljevlja 1884. god.; Rudine (Tuzi); vidi: Arapaj Arbah, u Kotoru Arbanas, Kotor, jedni su iz Polaga; Prčanj (Kotor) Arbanašanin, Herceg-Novi Arbanović, Kotor Arbarić, u Kotoru su iz istočne Hercegovine Arvoević (=Hrvojević), Paštrovići Arvović, Pastrovici 1798. god. Ardal, Podgorica Ardanj, vidi: Ardolaj Ardolaj (Ardanj), Oblik, Zuos i uz desnu obalu Bojane. Potomci ilirskog plemena Adrejeja Ardolić, Mali Ostros uz desnu obalu Bojane, pri Skadarskom jezeru. Doseljenici iz Gusinja Ardul, Nikšić Arđak, Kotor 1441. god. Arić, Herceg-Novi Arjović, Nikšić i Višnjića Do (Golija), Nikšić Arkačević, Ulcinj 1890. god. Arkocevic, Golubovci (Zeta) Arkulin, Risan (Boka Kotorska) Arman, do, Buljarica (Paštrovići) 1853. god. Armelin, Budva Armenac, ogranak Midžora u Paštrovićima. Od njih u Kotoru kao: Rmljenc; vidi: Armenko Armenko, Buljarica - Paštrovići, ogranak Tomića. Označavani i kao: Armenković (Hrmenko Rmenko i Hermenac - Ermenac) u više mjesta, Kneževom Selu (Paštrovići) Armodić, spila Grahovska Armuš, u Podgoricu iz Peći Arnaut, od Ulcinja su se preselili u Korču (Sarajevo); iz Vasojevića preseljeni u Ratare (Donje Dragačevo), istorodni sa Stijovićima u Beranama Arnautović, Bihor (Bijelo Polje), preselili se u Struganik (Užička Crna Gora); Pljevlja 1874. god.

11


Arović, Berovo (Kuči), ogranak Paljevića, iz grupe Mrnjavčića. Prešli u Podgoricu Arsa, Kotor 1349. god. Arseanović, Metanac i Boljevac (Bijelo Polje) Arsanljuković, Gusinje, ogranak Radonjića, iz grupe Vujoševića, sa Oraha (Kuči) Arsen, Srpska Crnja (sjeverni Banat), oko 1690. god. doselili se kao: Miljanić, iz Zombolja (pokraj puta Temišvar - Segedin), kao jedna od trinajest porodica doseljenika u te krajeve iz Crne Gore. Vidi: Arsenov, Zarić i Savin (kao: Miljanić). Od njih ima u: Vranjevu (Novi Bečej) i Bočaru (Banat). Ogranku Miljanića pripadaju: Aleksin i Arsin, vidi: Markov Arsenijević, grana Dabetića, ogranak Protića u Vasojevicćma, vidi: Arbanas. Od njih su u Beranima i Jabučini (Bijelo Polje). Gornji Miljak, kao: Jelovac, kod Nove Varoši; Bobovo (Pljevlja) i kao: Lučić, porijeklom iz Drobnjaka; Ogranak Bakića iz Zabrđa (Berane), preseljeni u Tubroviće i Azbukovicu (Lepenica) Srbija; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore Arsenov, od njih: Raborov u Srpskoj Crnji (Banat), i kao: Nešković iz Crne Gore Arsin (Perin), Srpska Crnja (sjeverni Banat), i kao: Študent, Neškovic, ogranak Ivinih. Vidi: Markov Arsić, ima ih u mjestima: Ulcinj, Bar, Budva, Tivat, Risan, Nikšić. Dosta pripadnika crnogorske dijaspore nosi ovo prezime. Potomci Arsa Abramovića (starinom iz Bjelica), selo Ranilug, opština Kosovska Kamenica. Kraj nastanjen doseljenicima mahom iz Crne Gore. U 19 vijeku ta oblast je nazivana Letnička Župa Crna Gora, Turci su je nazivali Karadag što u prijevodu znači Crna Gora, stanovništvo je bilo i pravoslavne i katoličke vjere. Katolici su bili pod jurisdikcijom Barskog Nadbiskupa koji im je slao i svještenstvo iako je u Skoplju postojala Nadbiskupija koja im je bila teritorijalno bliža. Potomci Arsa Abramovića žive širom Srbije, Bosne, Hrvatske i svi imaju svijest o crnogorskom porijeklu i svake godine se okupljaju u Crnoj Gori. Arslan (Begović), u Ulcinj doselili su se iz Trebinja Arslanagić, Nikšić Arslanović, Mide i Vladimir (Ulcinj); Pljevlja 1874. god. Arsović, Vojno Selo (Plav) i Gusinje, ogranak Drakulovića, porijeklom od Nikezića iz Bezjove (Kuči). Jedni su se preselili u Police (Berane) Aruz, Anamali i Široke, uz južnu obalu Skadarskog jezera Aruc, Široke (Primorska krajina) Aručević, Vladimir (Ulcinj) Aruči, Ckla i Zagonje (Primorska krajina) Aručović, Bobovište (Primorska krajina), porijeklo iz Peći Arhilupis, Zeta (15. v.) i Kotor 1434. god. Arčan, Podgorica Arčilupis, Kotor 15. v. Ardžić, Podgorica Asalić, Plav (1855. god.) i kao: Haskalić Asanagić (Asanović), Zatrijebač (Kuči) Asanbegović, Vranješ i Mahala (Bijelo Polje); Ogranak Papovića u Goliji (Nikšić) i Gacku; Trebinje (Hercegovina) ogranak Zindovića - Velimirovića iz Duži (Piva) Asanđekić, Martinovići (Trepča), Gusinje i Murina (Gornje Polimlje), porijeklom iz Vukli (Albanija) Asanluković, i kao: Analjuković, Komorača (Plav), a kod Gusinja su ogranak Radonjčića iz grupe Vujoševića, sa Oraha (Kuči) Asaljuković, vidi: Asanluković Asanović, Bar; Risan; Nikšić; Andrijevica; u Podgorici: 1) ogranak Popovića i kao: Vulić; 2) iz Rovaca; 3) iz Pipera, ogranak Ravnoložana i 4) iz Donjih Kokota, grana Mujkovića; Brskut (Bratonožići); Piperi, grana Ravnoložana; Lješkopolje, ranije: Popović iz Stanisaljića; Botun i Donji Kokoti (Zeta), pripadaju grupi Miranovića iz grane Mujkovića; Rovine u Cucama (Cetinje), od kojih su Spahići = Đuričići, pa su se jedni preselili u Grab (Trebinje); Stijepo (Zatrijebač);

12


Grana Novakovića u Vasojevićima; Herceg-Novi, a drugi po majci; Grab (Popova Šuma), Trebinje, porijeklom iz Rovaca Asanovići, negdašnji muslimani u Stanisaljićima Asanoj, Štoj (Ulcinj) Asić, Podgorica; Herceg-Novi i Risan Askević, Bar 1861. god. Askov, Lanište (Mojkovac) Asković, Bar 1874. god. Aslanajić, Nikšić Aslanović, Kravari (Donja Krajina) Asmanagić, Podgorica Asović, Ibarac (Rožaj), iz Jasića kod Junika (Metohija); Šekulari, pa sišli u Donju Ržanicu (Andrijevica), porijeklom iz Tušine (Žabljak), ogranak Cerovića. Od njih su u Novom Pazaru i Podgorici; Danilovgrad; Nikšić; Velje Selo i Dapčevici (Ulcinj) Aspiot, i, Baošići (Boka Kotorska) Astafović, Vladimir (Ulcinj) Astiot, i, Kotor Atanasić, Perast (Boka Kotorska), u 15. v. sišli iz Banjana (Nikšić) Atanasijević, preselili se iz Pive u Srbiju Atanasković, Podgorica Atanasović, Niksić Atanackov, iseljeni iz Crne Gore u Crepaju (donji Banat) Ateljević, Sušćepan (Boka Kotorska), od njih su u Nikšiću i Johanesburgu (Južnoafrička Republika); u Korenićima kasnije kao: Janičić (Aničić), i u Vučjem Dolu (Nikšić) Atlagić, iz Podgorice su se odselili u Tursku Atović, Boljanići (Pljevlja) Aćimić, Mrke (Piperi) i Danilovgrad Aćimov, vidi: Arsen, najbliži: Markov iz iste grupe Aćimović, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god. iz Ljubomira (Hercegovina); Ćeklići (Cetinje); u Podgoricu su došli iz Pipera; Bioska (Užička Crna Gora), ogranak Kneževića iz Pive, grana: Banjanin u Petrovićima (Nikšić). U Riječanima (Nikšić) ogranak Vujačića, ogranak Stanišića iz Dragomi Dola (Ćeklići), Cetinje Aurbauht, Budva Aufental, Kotor Aferić, vidi: Aver i Averić, ogranci Kalezića iz Bjelopavlića, ima ih u područnom Spužu, Podgorici, Ulcinju, kod Bara Afinić, ogranak Lambulića u Vukovcima (Zeta) i Podgorici Afraskata, Kotor Ahmatović, u Podgorici, vidi: Ahmetović Ahmetaj, Valos (Primorska krajina) Ametbašić (Ahmatbašić=Amatbašić), od Amat i kao: Ahmet, porijeklom od Vučitrna (Kosovo). Jedno vrijeme su boravili kod Lješa (Albanija) i odande se preselili kod Podgorice, gdje se razvijaju kao Lješnjani. Najsrodniji su im: Vukčevići, Milići i Boljevići u lješanskom području. Iz Boljevića su se preselili u Podgoricu, Skadar i dalje; Ahmetagić, Nikšić Ahmetbeg, Ulcinj, 1679. god. Ahmetljuić, Plav Ahmetmulić, Plav 1899. god. Ahmetović (=Ahmatović), 1601. god. u Podgorici; Herceg-Novi, po majci Danilovgrad; Nikšić; Podgorica 16. v., srodnici Aliagićima; Klanac (Rožaje), ogranak lokalnih Murića Acić, Draginja (Crnogorsko primorje) Acović, Tuzi

13


Ačković, Tuzi i područne Grude, odakle su prešli u Podgoricu Adžajlić, Nikšić; Krakačevo, Bistrica i Lozna (Bijelo Polje) Adžagić, Goričani (Zeta), srodni Osmanagićima, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje). Vidi i kod Martinovića i Rajičevića u Zeti Adžagli, u Goričanima, vidi: Adžagić Adžakovic, kasnije Bjelojević, na području Mojkovca Adžamanović, jedni kasnije kao: Adžimanić u Nikšiću i područnim Muževicama. I jedni i drugi su ogranak Jovovića iz Kuča. Ostros (Krajina) Adžemović, ranije: Kovač u Ulcinju 1860. god. Adžialović, u Podgorici Adžiablahović, Podgorica Adžiajvanović, Nikšić Adžiajevazović, Nikšić i Boljanine (Bijelo Polje) Adžialagić, kod Rožaja iz grupe Mulalića Adžiametović, Podgorica iz područnog Graca; u Žabljak na Skadarskom jezeru Adžiasanović, Podgorica iz Zete, odseljeni u Sarajevo i Ameriku Adžibulic, Kolašin i Boljanine (Bijelo Polje) 1907. god. Adživuković, ranije: Hadživuković i Tufenčić. Oni su od Balotića (Tomića) iz grupe Novljana u Banjanima (Nikšić). Odselili su se u: Nikšić, Foču i Sarajevo; Previši (Žabljak) Adžijaj, Podgorica, Nikšić i Vilgare (Crnogorsko primorje) Adžijatović, kod Gusinja, kasnije: Radoičić Adžijić, Ubla - Kuči, ogranak područnih Živkovića, jedni se od njihovih preselili u Podgoricu Adžijlić, Nikšić Adžijusufović, Žabljak na Skadarskom jezeru 1523. god. i Gornjim Dušićima (Rijeka Crnojevića) Adžilebić, Biševo, Gusinje iz Zatrijebača (Kuči) Adžimanat, Zuos (Ulcinj) Adžimanić, Nikšić, iz Kuča ogranak Jovovića iz grupe Boljevića, vidi: Adžimanovgić Adžimanović, Nedajno (Piva) i Nikšić iz Kuča; Ostros uz Skadarsko jezero Adžimetović, iz Gračanice (Gacko) doselili se u Podgoricu. Srodnici su im: Đurišići, Raičkovići u Momišićima i Pavnići u Zeti Adžimuseinović, Grude (Tuzi) i Podgorica Adžimuratović, Mali Ostros, uz Skadarsko jezero; u Pivi i kao: Hadžimuratović, pa kao: Barjaktarević u Debeloj Krajini Adžimusić, Nikšić 1801. god. Adžimuhović, Podgorica Adžiomerović, Tuzi, Podgorica, Berane i Budva Adžisalić, Čauševići (Pljevlja) Adžisimonović, u Podgorici iz Tuzi Adžiuseinović, u Podgorici iz Gruda Adžić, Đinovici (Cetinje), predak došao od Bara. Jedni se upute u Donje Banjane (Nikšić). Odatle prema zapadnoj Hercegovini i Dalmaciji, a drugi u Pivu: Plužine, Stabna (Marina dolina), Župa pivska, Goransko, Mratinje, Nedajno i Vojinović. Od njih su Adžići u Ostinji (Derventa), Tončić u Maloj Crnoj Gori (Pusto ostrvo) na zapadnim padinama Durmitora, sa donjim naseljima na ušću Sušice u Taru, zatim: Uščumlić (ranije: Zečević) u Gunaču, Nedajnom i Donjim Bistricama (Piva), Nikšiću i Retkoceru (Medveđa, južna Srbija), Božović kod Šavnika, Vasić u Lukavici, a u Lokvicama i Prosjenici kao: Moćević (Sarajevsko polje), Demir u Užičkoj Crnoj Gori; Kokorine (Gacko), od A. iz Lisine (Piva); postoje mišljenja da su tamo iz Petrovića (Banjani, Nikšić), od "tamošnjih" Rajkovića, srodnika Nosovića u Koritima (Bileća). A. i Rajkovići u Kosijerima (Cetinje) ne iznose (nije evidentirano) da su istorodni; u Pješivcima ranije: Breškovac; Krivača i Borje (Čajniče) - Foča, zvano Borilo i Osojni Orah (Čajniče), jesu iz Žabljaka; u Nikšiću su iz Rovaca (Podgorica); potomci Marka Adžina (Mića) Bulatovića; Duga i Miločani (Nikšić) iz Markovine (Cetinje); u Lijevoj Rijeci (Podgorica) pripadaju plemenu Vasojevići iz grane

14


Novakovića. Od njih su u Trebaljevu rovačkom, Bjeloševini (Mojkovac), Beranama, Gusinju, Dio i Kruševo (Bijelo Polje) i nekim mjestima u Srbiji; Gornje Polimlje, ogranak Ćulafića; Bar i dotično Zaljevo; Ubli i Savina, Herceg-Novi; od A. iz Pive jesu: Pivčić i Perin u Miljevcu (Nevesinje) Adžići iz Pive (Lisina, Plužine, Milšsevici, Brljevo, Sedlari, Goransko i Vojinovići) doseljenici iz Metohije preko Banjana Adžići, bratstvo u Kosijerima Adžići ("Breskovci"), bratstvo u Bogmilovićima Adžović, Tuzi (Podgorica), sišao iz Hota, a od njih su u Podgorici; Danilovgrad; Nikšić; Kozice i Boljanići (Pljevlja) Adžopulos, u Rijeku Crnojevica doselili su se iz Grčke Ašanin, imena po lokalitetu Has - As (promjenom u Vranješi, pa Tomaševo) - Bijelo Polje. U Pavinom polju zabjelježeni 1720. god.; Bare (Žabljak) iz Asa u Vasojevićima; Bijelo Polje; Vinicka (Berane) Ašik, Bar i Podgorica Ašinić, Boljevac (Bijelo Polje) iz Šalja (Albanija) Ašper, Kotor Aštd, Bar Aštić, Bar Ašujan, Sivac (Kosovo) u 17. v. doseljenici iz Boke Kotorske Ašun, Sivac kod Lipljana na Kosovu, doselili se iz Boke Kotorske B Bab (Babal=Babalević), Riježević (Paštrovići) Baba, iz Boke Kotorske preselili su se (1521.god) u dolinu Tare Babaje = Babanja, Kuči; u Podgorici, u Nikšiću, kao: Ibričević Babajić, Bijelo Polje Babalj, Podgorica Babadriz, Ulcinj 1884. god Babanja, vidi: Babaje Babarović, Budva; Dobrota i Perast (Boka Kotorska) Babačić, u bjelopoljskom području u Tucanima i Gornjem Bihoru su iz Njeguša (Cetinje). Srodni su Zekićima, kod Rožaja i Obradovićima u Gornjim Selima (Vasojevići); Nikšić Babić, Plana i Meka Gruda (Bileća), Hercegovina, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje, ranije: Krivokapić. Jedno vrijeme živjeli u Planjskom polju (Hercegovina). Njihovi srodnici Babići prešliu Selište, Meku Grudu i Trnovice (Bileća); Košute i Fatnica (Hercegovina). Busak (Banjani), Nikšić, njihovi bliži srodnici, od pretka K. iz Kobiljeg Dola (Cuce), jesu: Avdić u Plani, Pandurši, Podosoju, Šakotićima i Krivašu (Bileća), Zimonjić u Gacku, Šarenac u Bijelim Rudinama, Vlaovićima (Ljubinje), Davidovićima, a u Bijeljanima, Fatnici i Mostaru (Hercegovina) i području Drobnjaka (Žabljak sa okolinom), u Paniku (Bileća) kao: Parežanin; Zagora (Gornji Ceklin), Rijeka Crnojevića. Oko 1730. god. jedni se odselili u Srbiju. Ogranak Maraša u Donjoj Zeti; Prčanj (Boka Kotorska); iz Kuča jedni su se preselili u Pješivce; iz Nikšića (oko 1884. god.) preselili su se u Otiloviće, Prenćane, Bukovicu i Maoče (Pljevlja); Dobrilovina, Mojkovac (matronimik) po babi iz Banjana (Nikšić); Mokro (Šavnik), ogranak Nikitovića iz grane Milutinovića, potomci Novljana; Crkvičko polje i Žeička (Piva), doseljenici iz Banjana (Nikšić), iz Stabna (Piva) i kao: Babić (Filipović) pređu u Beč (Austrija); jedni su se iz Nikšića preselili u Novi Pazar; u Pješivce su se doselili od Nikšića; u Nikšić doselili iz Čeva (Kčeva); Cetinje u 13. v. kao: Toljić, razgranati; iz Vrbice (Bijelo Polje) preselili su se u Berane, gdje ima posebnih Babića; u Šekularima, sa ogrankon Tomović; i u Kaludre (Berane); Dumezići (Bar); Budva (u 17. v.) doselili iz Stare Crne Gore, a jedni su po majci; Zupci (Bar), porijeklom od Bileće; Spič (Sutomore), Bar (u 16. v.) doselili su se iz Stare Crne Gore; Vitasojevići (Pješivci), ogranak Gupkovića; Ulcinj, starinom iz Hercegovine, došli 1901. god.; na području Nikšića: Grahovo, Viluse, Gornje Polje, Dragovoljići i od njih u

15


područno Oblatno; u selu Brajovići (Bjelopavlići); Martinići (Bjelopavlići), ogranak Stojkovića. Od njih su u područnim: Gostilju, Laću, Jelenku, Bjelovoj Glavici i u planini Bukovici. U Gostilju Brajovića posebni; Golija; 1) Krstac od Nevesinja i 2) Gosliću (Nikšić) iz Bjelica (Cetinje) Babići, bratstvo u Pješivcima Babići, u Šekularu (bratstvo Ćetkovići, šekularski Drobnjaci) Babići iz Pive (D.Crkvica), starosjedioci iz Babića Babica, Bar Babiči, Podgorica Babo, Kotor, porijeklom su iz Venecije (Italija) Babović, grana Novakovića u Konjusima (Vasojevići); Šušanj (Bar); Gusinje; Radanovići (Tivat); Ogranak Bajramovića u Herceg-Novom. Od njih su u Fatnici i Zaušju (Hercegovina); Brguli, Herceg-Novi, od njih su u Trebinju i Prijevoru (Bileća) Babunčić, Babunci i Klinci (Grbalj) u 15.v. Bavadi, Kotor 1227. god. Bavčić, u Kotoru, porijeklom su iz Padove (sjeverna Italija); Bavčići (Pljevlja) ogranak Jaukovića, grana Melešević Mandića iz Drobnjaka Bagaš, Budimlja (Berane) i kao Bukumir, jedni su porijeklom iz Kosovog Luga (Bjelopavlići), a drugi su srodnici Furumdžića iz Rasove Bijelo Polje. Ovi su porijeklom iz Kuča; kod Berana i kao: Milanović ogranak Novakovića u Vasojevićima; Jablan i Brijeg (Plav), porijeklom iz Bratonožića Bagdov, Brgule (Boka Kotorska); Bar Badglava, Budva 1650. god. Badelić, Pljevlja; Bijelo Polje Badić, od Bijelog Polja preselili suse kod Novog Pazara Badnjaković (Hadžiomerović), Cetinje, odakle su u Tuzima, Podgorici, Sarajevu, Skadru i Carigradu Badnjar, grana Radulovića, iz grupe Trepčana, koji su se preselili iz Nikšićkih Trepača u Drobnjak; Podgorica Bažisko, Donja Lastva (Grbalj) Baz, i, Ulcinj Bazan, Baćan = Bačan, kasnije i kao Bacianović, barska vlastela 1417. god., tako i u Ulcinju u 13.v. Bazdan, Grbaljska naselja Bazilija, Bar Bazilio, Kotor 13 - 14.v. i u Baru Bazović, Mojstir (Bijelo Polje) Bail, Rabrovac (Drobnjak) Baile, nadimak bratstva Jovetića-Radojevića Bailović, Vranovo i Bobovo (Pljevlja); Podgorica Baipovski, Kotor, po nahočetu Baić, Nikšić Baica, Baice (Cetinje )u 16. v.; Bar Baja, Nikšić, jedni su se odselili u Pilatoviće, Donje Dragačevo i Žitni Potok (Srbija), a u Ivanjicu i kao Bajagić, grana Branilovića u Pivi. Od njih su na Glasincu (Romanija) Bajagići, bratstvo iz sela Zukve, pleme u Pivi Bajar, Podgorica; Donji Stoliv (Boka Kotorska) Bajatović, Pljevlja Bajač, Bogdašići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Bajadžić, Pljevlja Bajević, Stijena Piperska i u Rovcima, potomci Bilatovića Bajezić, Drobnjak Bajer, Herceg-Novi i područni Podi Bajilović, iz Pive su se preselili u Vranovine (Pljevlja)

16


Bajić, od Kolašina su preseljeni u Pljevaljsko polje, razgranati. Od njih su u Maoču, Židovićima, Mraovićima i Grevu (Pljevlja), pa jedni kasnije kao: Cvijović; Police (Berane), ogranak Mijomanovića; kod Gusinja; ogranak Martinovića u Komaima, porijeklom iz Bajica (Cetinje); iz Kuča u Podgoricu; Bjelice (Cetinje), ogranak Mrvaljevića, preseljenih u Gostilje brajovićko (Bjelopavlići), posebno bratstvo Bajić; Od Nikšića odseljeni u Ivanjicu (Srbija) i oko 1487. god. preselili se (Radovan Baja) i kao: Pilatović u Pilatovićima (Donje Dragačevo), vidi: Baja; odseljeni u Srbiju, nakon pohare Kuča; Škaljari (Boka Kotorska) 1557. god.; u Pljevljima 1895. god. Bajići (Martinovići), bratstvo u Komanima Bajica (Bajo), predak Martinovića Bajica, Bajice (Cetinje) 1597. god., ranije: Bajičić; vidi: Baja; Nikšić Bajica, Komnen, predak Samardzica Bajičić, Bajice (Cetinje), vidi: Bajica; Kotor Bajičići, staro bratstvo u Bajicama Bajkin, vidi Bajkov Bajko, predak bratstva Bajkovića Bajkov i kao: Bajkin, Žitište (Sentđuraš) i Iđoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Stare Crne Gore Bajković, Zalupe (Cuce), Cetinje, ranije: Orlović. Od njih su u: Građanima i Riječanima (Rijeka Crnojevića); Dujevu i Sotonićima (Crmnica) 1552. god. Od ovih su u Metohiji kao: Banov; Kavač i Glavati (Grbalj) i kao: Balković. Porijeklom od Rijeke Crnojevića i kao: Banović; Bigovo (Grbalj) 9 - 14. v.; Baošići, Srbina i još neka naselja u Boki Kotorskoj, porijeklom sa Bajkovih Kamenica; Krivošije; Kotor (1551. god.) i kasnije u područni Mide; vidi: Balković Bajković, bratstvo u Sotonićima Bajkovići (Krivokapići i Preobrežani), grupa bratstava u Cucama Bajlović, Šestani (Primorska krajina) i Bratica (Ulcinj) Bajmak, Zaljevo (Bar) Bajmaković, Bar Bajo, Prčanj (Boka Kotorska) Bajović, Židovići, Maoče, Mrzovići i Gvero (Pljevlja), pa jedni i kao: Cvijović. Porijeklom su od Kolašina; Radulići u Bihoru (Bijelo Polje); Rudinice i Bezuje (Piva), pa od njih jedni pređu u Dubrovsko i Rudinice (Žabljak), pa jedni kao: Čepur; Vilanj i Pelev Brijeg (Bratonožići), vidi: Ratković-Bukumir; Crnci (Piperi); Rastovaci Gornje Polje (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i u područnim Brajilovićima (Bjelice) i kao: Pravilović; Jugovići (Nikšićka Župa); Komani (Podgorica), grana Bezdanovića i kao: Pejović - Bajović Bajovići (Pravilovići), bratstvo u Ublicama Bajovići iz Pive (Rudinice, Bezuje), starosjedioci u Rudinicama i neposredni potomci Baja Pivljanina Bajor, Podgorica Bajra, Podgorica Bajr, i , Kravari (Ulcinj) Bajrailić, Babića Brijeg (Bijelo Polje) Bajraktarević, Plav i okolina 1875. god.; Bar; Kod Vladimira (Ulcinj) Bajramić, Ulcinj 1865. god. Bajramlić, Bijelo Polje, jedni su preselili u Novi Pazar Bajramović, Lagatori i Mojstir (Bijelo Polje); Pljevlja; Kunje (Ulcinj); Bar; Pečurice, Kosići i Velje Selo (Bar); Herceg-Novi, zvani: Stolica. Od njih su na Plani (Bileća) Bajramspahić, Bijelo Polje Bajri, Kravari (Crogorsko primorje) Bajrović, iz Kuča su se preselili u:Nikšić, Kruševo i Glibaće (Pljevlja), jedni kao: Dizdarević i dalje u područje Raške i kao: Cvijović; kod Vladimira (Ulcinj) Bujurin, Kotor Bajčeta, Banjani (područje Jelovice9, Nikšić 1597. god. i 1600. god.; vidi: Lalović; Kruševo (Kruševice), Zatarje (1660. god.), pa jedni oko 1875. god. presele se u Zminice (Žabljak); Kovren,

17


Kičevo, Grab i Lekovine (Pljevlja) i kao: Bajčetić u Ljucama, Brvenici, Kosanici, Bobovu i Kakmužima; od ovih su u Lekovini (Pavino Polje), Pljevlja, porijeklom su iz Banjana (Nikšić). Jedno vrijeme su živjeli na Tjentištu (Foča); od njih su: Džogava, Tomić i Ilić u pljevaljskom području; polovinom 19. v. iz Nove Varoši preselili se u Grab i Gobu (Pljevlja). Odatle su se jedni preselili u Bukovik (Nova Varoš), Grab i Rogaču, Donje Dragačevo, kao: Bajčeta i Bajčetić; Pavino Polje (Bijelo Polje); kod Pljevalja označeni kao Orlovići, jesu iz Miljevine (Foča) Bajčetić, vidi: Bajčeta, ogranak Martinovića iz Bajica (Bajov ugao), Cetinje, preseljeni u Miriloviće, Belače, Baljke i Ljubovo (Hercegovina); jedni u Suvadol (Suvi do) i Širokom polju (Lipljan); Ljuće, Brvenica, Kakmuži, Kosenice i Ljuće (Mataruge), Pljevlja. Porijeklom iz Banjana (Nikšić), slave Jovanjdan; vidi: Lončar i Mirković, ogranak Martinovića Bajči, kod Bijelog Polja Bakal, i, Ulcinj Bakalović, Ulcinj Bakarović, vidi: Ostojić, u Lučanima Bakačević, u Kosoru, Koćima (Kuči), od ovih su u Kastelima (Grbalj) i jedni u Srbiji, vidi: Bakoč i Bakočević Bakigano, Brskovo (Mojkovac) u srednjem vijeku Bakija, Boljanići (Pljevlja); Bioč (Berane). Oni su iz Kuča Bakić, Zabrđe (Andrijevica), Pešca i Bare (Berane), grana Novakovića, Vasojevića. Od Andrijevice su u Tubrovićima i Azbukovici u Srbiji, a od tih su: Arsenijević, Gajić, Jeremić i Marić; ogranak Ivanovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Dovoli (Pljevlja); Ravna Rijeka (Bijelo Polje), Berislavci (Zeta9, ogranak područnih Begovića, doseljenika iz Zagarača (Danilovgrad), a drugi su ogranak Maraša u Zeti, Sjenice (Kuči); u Moraču su došli izKuča kada i potomci Bogićevi Baković, Kuči, ogranak Ivanovića, od njih su u Štitarima (Mojkovac); Vranešu (Bijelo Polje), iz Kuča; Karoševina, Toci i Džurovo (Pljevlja). Potiču od Kolašina. Od njih su u Nikšiću; iz Drobnjaka, jedni su se odselili u Zetu, a drugi u Sirovce (Bijelo Polje); Prnjavor (Plav) Bakojev, Kotor Bakoli, Kotor Bakos, Dobrota (1421. god.); Kotor Bakota, kasnije Bakotić 1698. god.; Bačvice i Buljarice (Paštrovići) Bakotić, vidi Bakota Bakoč, iz Župe Aranđelovo (Trebinje) oko 1695. god. preselili su se u Oputne Rudine, pa u Bare, Nudo, Grahovo i Petroviće (Nikšić), jedni kao: Janičić, neki odatle preseliše se u Polja (Mojkovac) a 1879. god. jedan u Ljubinje (Hercegovina) iz ogranka Tešavić, a Vasko Antov, Simo Lazarev i Blagoje Krstov (1908.g.). Jedni Janičić u SAD, Janičić u Krokopu (Prokuplje) 1885. god.; Kruševice, Kuti i Lastva (Boka Kotorska) i kao: Bakočević; Banjani i Gornje Polje (Nikšić); Risan iz Bakoča (Trebinje); Kuti, Žljijeb i Morinje, Herceg-Novi, oko 1689. god. doseliše se iz Korjenica (Trebinje). Jedni su i kao: Bakočević i Bakotić. Bakočević, i kao: Bakačević, Kosor i Koće (Kuči); pojedini kao: Đelošević u Podgorici i Zeti; jedni su u Podgorici iz Bakoča (Trebinje); Nikšić; Lastva (Tivat); kod Herceg-Novog ranije: Bakoč; vidi: Bakoč Bakrač, iz grane Branilovića u Goranskom (Piva); u 14. v. iz Crmnice su se preselili u Žljijeb i Kuti, Herceg-Novi; peraška naselja (Boka Kotorska), oko 1750. god doselili su se iz Konavala; Podgorica Bakrači iz sela Goransko u Pivi (Goransko sa Sinjcem) Bakračević, Mijokusovići i Vražegrmci (Bjelopavlići) Baktešević, sa Lončarevićima, kod Gusinja su se doselili iz Zatrijebača (Kuči); porijeklom su od Milića iz Bjelica (Cetinje) Bakulić, u Kotoru 1472. god Bakša, kao: Boxa, slično Bogšić i Boša (Bar) 1347. god. Bal, vidi: Baldo, u Tuzima iz Debra (Makedonija) Balaban, Perast (Boka Kotorska), ogranak Vukosavovića; u Vasojevićima

18


Balabušić, Sankovići (Paštrovići) i kao: Senković; Kotor; Risan, Jošice i Bijela (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bijela, Herceg-Novi Balaidžić, u Pivi, ogranak Filipovića, iz grane Slijepčevića; Kamenari (Boka Kotorska) Balajić, Zmijinac (Bijelo Polje), od njih su u Urvskom Dubu i Dobrom Dubu (Novi Pazar), porijeklom su iz Šaronja sa Peštera Balandžić, Sjenice (Kuči), ranije: Bulatović; Orah (matično), Ercegova Strana (Plužine), Piva i Stari Vlah (Višegrad), ogranak Filipovića - Slijepčevića Balarić, hercegnovsko područje Balaci, Bar Balba, Budva 1660. god.; Kotor (1727.god.), iz Venecije Balbi, u Paštrovićima i Kotoru Balbin, Duklja (Podgorica), srednji vijek Bald, a, Bar Baldić, Sutorina i Kotor (Boka Kotorska) Baldo, Stoliv, Boka Kotorska, jedni kao: Bald, slično Vale (Valius) u Ulcinju i Baru 1325. god. Iz Kotora se presele kao: Valerić Balduko, Kotor Baleba, Prčanj (Boka Kotorska) Balević, Balabani i Golubovci (Zeta). Oni su iz Bratonožića, vidi: Baljević; Petrići (Bjelopavlići), potomci Lužana; odseljeni iz Bratonožića u Bezjove (Kuči), kasnije kao: Đerković i jedni kao: Milović, od kojih su Milovići u Grahovu (Nikšić) i područnim Gornjim Dubočkama. Iz Kuča su jedni kod Prokuplja (južna Srbija), a drugi kod Gusinja; u Zatonu (Bijelo Polje), pa kod Berana porijeklom su iz Bratonožića; Ulcinj; Nikšić; Šekularci, potomci su Vuka Levaka; Berane, iz Bijelog Polja; Herceg-Novi, po nahočetu; Bijela i Jošice (Boka Kotorska), porijeklom iz Sarajeva; u Kotoru 1351. god. Balevići, rod u Bratonožićima Balepčević, Podgorica Baletić, Čevo (Cetinje), od njih su u: Broćancu, Orlini i Riđanima (Nikšić), Srpskoj (Zeta) i Podgorici; Bar; Štitarice, Bistrica i Polja (Mojkovac), jedni ranije kao: Dozda, porijeklom iz Rovaca; Zlostrup (Golija), Nikšić Baliagić, Kolašin u 18.v Baligić, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) Balidenić, Martinovići (Trepča), Gusinje Balidović, Gusinje, porijeklom su iz Albanije Balija, Njegnovo (Bijelo Polje); vidi: Balić Balijagić, Bijelo Polje i područna Rasova; Kolašin Balijani, Ulcinj 1904. god. potiču iz Jermenije Balijanović, ranije: Petrušinović u Bjelopavlićima. Od njih su u Dobitaku (Srbija) Balijaš, Golubovci (Zeta), ogranak Kaluđerovića, doseljeni iz Klimenata (Albanija), porijeklom su iz Pipera Balint, Podgorica Balistić, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Balić, Trebjesa i Staro Selo (Nikšić9, potomci Nikšića (Trebješana) iz Bojovića (Župa Nikšićka), jedni odu na Sveti Stefan (Paštrovići) i potom u Carigrad; Kolašin i područno Trebaljevo. Od njih su kod Novog Pazara; Zaton (Bijelo Polje) i kao: Balija, Čelobrdo i Đenoše (Dapsovići), u Paštroviće doselili iz Stare Crne Gore. Od njih su Novaković u Paštrovićima 1590. god.; jedni su se preselili u Perast (Boka Kotorska); Bar; Jošice (Risan), doselili su se iz Sarajeva; Kotor; Budva; Ulcinj i Gusinje, porijeklom su iz Klimenata (Albanija); u Baru i Bečićima (Budva), ogranak Dabkovića (18. v.) doselili se iz Đenoša (Spič), Sutomore, a kasnije i kao: Kenter; Struga (Žabljak). Od njih su u Gajtanu (južna Srbija) i Baru; vidi: Valićević Balićević, Komani (Podgorici); Kosjelice (Bratonožići) i kao: Balić Bališ, i, vidi: Balšić, u Kučima; Tudurovići (Paštrovići), ranije: Đenaš iz Đenaša; Spič (Bar)

19


Bališić, vidi: Balšić (Stratimirović) Balković, Grbalj, kao: Bajković 1536. god., vidi: Bajković Balović, Kotor 15.v. i 1799. god.; Perast i okolina Herceg-Novog; Brskut (Bratonožići), ogranak područnih Čađenovića. Od njih su u Metehu, Vojnom Selu i Plavu. Jedni se odatle preseliše u Đurđeve Stupove (Berane) Balosav, Balosave (Nikšić), od njih su u Nikšiću i okolini Balota, Balotići i Grahovo (Rožaje), pa jedni i kao: Balotić, srodni Kujovićima, porijeklom iz Džara (Vukli), Albanija Balote, stari nadimak bratstva Batričevića Balotić, Kosor (Kuči), vidi: Bališ; Banjani (Nikšić) oko 1703. god., odatle su se preselili u Drobnjak, oko 1683, oko 1683. god. - oni su ogranak Kaluđerovića iz sela Dukata (istočni Banjani) i kasnije Tomić-Novljanin, vidi: Balota; iz Kuča su se jedni preselili u Brnjice i Jasenovik (Novi Pazar) Baločević, bratstvo Njeguši (Cetinje) 1492. god.; Komani i Cetinje Balošević, u Bostunu (između Šturovnika i Jezerskog vrha), Cetinje Baltić, iz Morače i Rovaca (Kolašin), jedni su se preselili u Biševo (Mojkovac), iz Kruške; Tomaševo (Bijelo Polje); Kotor; Kameno (Boka Kotorska), porijeklom su iz Kamenice (Trebinje); Podgorica; kod Herceg-Novog Baltov, Bar Bals=Baoš=Balša ili Balšić, oko 1331. god., kasnije vlastela u Zeti, vidi: Balšić Baluić, i, Budva Balušina, Paštrovići 1399. god. Balčak, kod Prokuplja (Vidovača, Dubrava) 1904. god. iz Vilusa (Nikšić) Balčić, Kolašinska polja i Bistrica (Mojkovac); Budva Balšin, u Budvi Balšić, Ulcinj 14.v.; zetska vlastela; Gornja Morača (19.v.). Od njih su u Bačkoj, Štitaricama (Sjenica); iz Kuča, potomci zetskih Balšića, grana od kćeri Vukanove (Nemanjina sina) neki i dalje; Beograd i drugdje; Selo Balše (Plav) 1913. god.; Poćerska, Bijelo Polje, srodni tamošnjim Popovićima, vidi Bals Balšić = Maramonte, 1420. god. i kao: Stratimirović = Balšić (od Balšinog sinovca); u Zeti, Baru i Budvi 1360. god.; Baošići, Boka Kotorska i kao: Cvjetković; vlastela u Zeti 1590. god.; Brezojevice Plav 1900. god.; Stratimirović - Balšić u Ulcinju, Đurđe (1385 - 1403. god.) gospodar Zete, pa jedni kod Sjenice Balšići nastanjeni u dolini rijeke Lima i pored rijeke Bistrica...u selima: Glavača, Mokri Lug, Vrh, pokraj grada Bijelog Polja... Baltić (Stratimirović), u Baru i Ulcinju 1360 - 1421. god.; zetska vlastela 1369. god. i kao: Balšić; u Kotoru iz Dračeva (Podgorica) 1337. god.; Plan i područno Vojno Selo i kao: Bašić; Vrh Bistrice (Bijelo Polje) Baljević, Klopot i Zmijanac (Bratonožići). Od njih su u Zeti, Kotoru i Podgorici, u Novom Sadu potomci Stojana (sina Bojana Jovanova), kao: Stefanović u Bijeloj Svobodi u Krajini; Cetinje; Lješkopolje (Podgorica), srodni su Milićima i Vučkovićima sa toga područja Baljić, Ulcinj Baljuhević, kod Plava 1820. god. Baljuš, a, Brankov Pod u Dobrijevićima (Žabljak), ogranak Miloševića, iz grupe Novljana. Od njih su se (1820. god.) jedni (oko 1840. god.) preselili na Glasinac (Romanija) Baljušić, Kržanja (Kuči) i kao: Ljakić, ogranak Bojovića, iz grupe Mrnjavčevića Bamba, Prčanj (Boka Kotorska) Bambaseli, Kotor Bamberc, Drenovštica, Pješivci iz grupe Lužana Bambur, Prenčane i Maoče (Pljevlja) Bamjaković, Bar Ban, Miruše i Kalanjevići, uz Trebišnjicu, autohtono; Herceg-Novi i Perast (Boka Kotorska). Oni su

20


iz Hercegovine. Jedni i kao: Banović; Krtole, Radovići i Glavati (Grbalj). Oni su iz Građana (Rijeka Crnojevića) u 17. v. i jedni pređoše u područne Lješeviće Ban, negdašnji stanovnik sela Vrbe Banda, Podbišće (Mojkovac); Podgorica Banašević, Zavala (Piperi). Patronomik od Banaš Bander, Plav, ranije: Smahionović (Smajljević) porijeklom su iz Anadolije (Turska) Banderalom, Brdo kod Prevlake, Herceg-Novi Bandić, srodnici Orlovića, sa Orline ispod Budoša (Nikšić) i Komanima (Podgorica), potomci Radonje Ivanova, razgranati. Porijeklom su iz Klisure (Kosovo), vidi: Sekulić, Vukadinović, Vukotić, Barović, Stanković i Kolarović. Od Bandića (Komana) odselili su se na Romaniju, u Šumadiju i u nekim mjestima se prezivaju Bandić ili Komanin, kao takvi u Ulcinju (1891. god.), a kao: Bandić u Baru i peraškim naseljima; i u Bosnu: Kamen (Rogatica), Pofalići i Osjek Blažujski, Sarajevo, Gudovac i Dubovik Alihegov (Krupa) Bandići (Vukovići, Barovići, Vukadinovići, Sekulići, Radonjići), bratstava u Komanima Bando, Pokrajci (Pljevlja) Bandović, Bandovića Most (Andrijevica) i u Beranama pripadaju grupi Novakovića, Vasojevića; područje Bistrice (Bijelo Polje) Bandoral, Kotor Banetin, Herceg-Novi Banisavljević, u Banjanima (Nikšić) Banit, vidi: Banić Banić, ranije: Vukčević, u Lješkopolju (Podgorica), vidi: Banit; u Luge (Berane) Banićević, Cuce (Cetinje), ogranak Mijajlovića, iz grupe Preobražana. Od njih u: Površi, Grahovu, Petrovićima, Tupanu, Busku, Nikšiću, sve u nikšićkom području, Petrovom Selu (Timok), Kuršumliji (Srbija), Delomaru u Nevadi (SAD), Toploj i Kumboru, Herceg-Novom; Ogranak Ivaniševića, iz Njeguša (Cetinje). Od njih su u Petrovićima (Nikšić). Porijeklom su iz Starog Vlaha (Srbija); Kotor Banićevići sa Šakićima (Preobrežani), bratstvo u Cucama Banićevići, rod u Grahovu, Nikšiću, Srbiji ( Petrovu Selu i Kuršumliji) i S.Americi Bankanj, Bankanji (Zatrijebač), Kuči, vidi: Ademović Bankalić, Graharovo (Pljevlja) 1485. god. Banković, Ivane i Lozna (Bijelo Polje); iz Bjelopavlića odseljeni polovinom 18. v. u Baljkovac i Malu Vrbicu (Lepenica) i kragujevačko područje Bano, istorodni sa Bajkovićima (Petrovićima) u Cucama (Cetinje), vidi: Bajković Banović, kod Cetinja u 14. v. vidi: (Prekornica i Donja Sela), Rijeka Crnojevića. Od njih su u Dalmaciji, porijeklom su od Sarajeva; Ledenac (Njeguši), Cetinje (po ocu Ban) u 1334. god.; Kovači i Glavati (Grbalj), Budva; Nikšićko Prekovođe; Bar; Perast i Donji Stoliv (Boka Kotorska). Ovi su iz Raške; od Rijeke Crnojevića odselili se u Darzu i Tuđemile (Bar), a u Vraku (Skadar) kao: Banjević; Počekovići i Petrovići (Nikšić), jesu potomci Maleša (Maleševaca). Najbliži su Dedijerima (Aleksićima) u Oputnoj Rudini. Od njih su u Srđevcu (Gacko); Iz Pive oni su preseljeni u Gračanicu Sokolsku (Srbija), Banović, Joković, Pejović i Kecojević i drugi, potomci Tripka koji sa Kosova dođe u Donje Banjane; grana Radetića (Petrovića) iz Lutova (Bratonožići) preselili su se u Pipere; Nikšić i odatle jedni se preselili u Oputne Rudine (Nikšić) Banož, Piva Banušat, a, Ulcinj 1859.god. Bandžović, Bandžovići, Rožaje, doselili su se iz Badžova Brda sa Bihora (Bijelo Polje), porijeklom su iz plemena Klimendi Banjanin, u Banjanima (Nikšić) 1319, 1372, 1465 i 1597. god. a označavani i kao: Banjanin = Petrović i Cvjetković = Banjanin. Kod Nevesinja (Hercegovina) i kao: Banjanin = Nikšić. Iseljavali su se (1664. god.) u Bosnu, Trnovo, Kalinovik, drugi u Zetu, treći u Palicu (Raška) i druge krajeve. Od njih se razvilo oko 20 bratstava. Ima ih kod Nevesinja (Hercegovina) i kao: Banjanin u Šivolji i

21


Dobrom Polju (Kalinovik) kao ogranak Mirkovića iz Banjana (Nikšić); u 17. v. iz Banjana raziđu se četiri brata: iz Banjana (Nikšić) u Banjane (Kačer), Šumadija, kao: Kojić = Miljanić a u Ljigu kao: Nikolić, drugi kod Trnova (Srajevo), treći kod Gradačca (Lika), a četvrti kod Plitvičkih jezera (Lika) kao: Banjanin i u Kninskom polju Banjasić, ogranak Kalezića u Kosovom Lugu i Pavkovićima Banjević, i kao: Banjović, Bipče, Brskut, Lopari, Momče (Kuči) i područni Kosor i kao: Banjević=Tržaković. Jedni su porijeklom od Banja Luke (Bosna). Od njih su u Podgorici, Vasojevićima, Metehu (Plav) i Metohiji; Pješivci i Oputne Rudine (Nikšić), oni su Bogdanovi potomci; Vraka (Fraka), Skadar, ranije: Banović iz Prekornice (Cetinje); vidi: Banović Bunjkanj, Doljani (Kuči) i kao: Gašović u Benjkanjima (Zatrijebač), Kuči i jedni kao: Ljuljan, pa preseljenjem u Nikšić kao: Banjkanj i u Kutima kao: Ivanović, a kod Gusinja kao: Bektaš. Porijeklom su od Rijeke Crnojevića, kao i oni u Dinoši, uz Cijevnu; vidi: Bećiragić Bankeć (Ban-Keći), u Zatrijebaču Banjović, Ljeskovi Dolovi i Paprat, Pješivci iz grupe Potoljića; Lopari (Kuči), porijeklom su od Banja Luke (Bosna). Na Kosoru (Kuči) i kao: Tažaković (Banjević), od njih su u Podgorici i Spužu; vidi: Banjević Banjovići (Papračani), bratstvo u Cerovu Baor, ranije: Mican u Kričku (Pljevlja) Baoš, vidi: Bals Baošić, Bašina Voda na Poviji u Pješivcima. Od njih su u Oblatno (Nikšićka Župa) i u Morači; Bijelo Polje; Baošići (Boka Kotorska) Baošići, porijeklom od Mijuškovica iz Balšine vode kod Manastira Ostrog. Danas ih najviše ima u Gornjoj Morači. Bapovski, Kotor Bar, Bar (1245. god.) od baro-bao, na arabljanskom. Od njih su u Bariju (Italija) kao: Kurk-Barda, a u Kotoru (1263. god.) kao: Bari Bar, i, Kotor Baragešević, Paštrovići 1674. god. Barad, Kotor Barada, Podgorica Barakov, Trojice (Kotor) 1599. god. Baraković, Ćeklići (Cetinje) 1566. god., od njih su u Kotoru i Boki Kotorskoj Baralić, Srbina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine Baram, i, ogranak Đurjanovića u Drobnjacima Barami, Nikšić u 15. v. Baran, vidi: Barc Baranin, i kao: Baranus, u Kotoru 1330. god., došli iz Bara; Glibaći (Pljevlja); grana Đurjanovića u Drobnjacima Baranović, Kotor; iz Beran Sela (Berane), preselili se u Bosnu Baranus, vidi: Baranin Baranjin, u Drobnjacima Barać, u Kučima ogranak Grujića. Preselili su se u Bare i Tušinu (Žabljak), pa jedni dalje u Bistricu (Mojkovac); Lipovo (Kolašin); Kaludra (Berane); Trepča (Andrijevica); iselili se u Rogoznu (Novi Pazar); Dobrota (Kotor); Budva; Podgorica Barac, iz Pipera su se preselili u Pitomine (Mojkovac); srodnici drobnjačkih Barljana i Baranin iz grupe Đurjanovića; Bukovica i Boljanići (Pljevlja); Paštrovići, ranije: Nikolić Barač, Podgorica; Varičevska kućišta i Paštrovska gora Bareš, vidi: Mašanović Baroš, Kotor, po nahočetu Barba, e, Zagrade (Grbalj) u 16. v. doselili iz Albanije Barbeli, Kotor, Boka Kotorska Barbat, a, kod Herceg-Novog u 15. v.

22


Barbin, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Barbić, Nikovići i Đuraševići (Grbalj), porijeklom iz Lastve (Dalmacija); Kotor; Budva; Spuž (Bjelopavlići); od Kneževića. Od njih su jedni otišli u Rusiju Barbolić, i kao: Barbarić, Kotor Barguljan, Prčanj (Kotor) Bard, Bar Barda, Bar (1437. god.), a u Bariju (Italija) kao: Kuri-Bard, po arabljanskom beo-baro, vidi: Bar Bardakić, Stijepo (Zatrijebač), Kuči, ogranak Šćepala, koji su se iselili u Gusinje Bardačar, i, Brakonje (Zatrijebač), Kuči isti i u Kučima Bardić, Bardići i Kostanje (Gornja Krajina), porijeklom iz Škrelja (Albanija) Bardnji, Kosor (Kuči) Bardonja, Kosor (Kuči) Barez, Perast (Boka Kotorska) Bareko, vidi: Barielo Barel, o, i, Kotor i kod Herceg-Novog (u 15. v.) i kao: Bariglo Barečić, Kotor Barzati, Budva Barzić, Bratonožići Bareti, vidi: Punošević Barižan, on, Mrkovi (Grbalj) i Babušnica i Ljuštice (Boka Kotorska) Bariglo, vidi: Barel Barielo (Bareko), Kotor; došli iz Mletaka početkom 1687. god. Barincel, i kao: Basa - Barinčel i Bivolčić, Boka Kotorska 1357. god. Barić, Kotor jedni po nahočetu, a drugi i kao: Barić = Camović, porijeklom iz Kuča; Cetinje Barić = Camović, vidi: Barić Barićanin, vidi: Beriško Baričevuć, Kapelice u Potkrajcima (Bijelo Polje) Baričić, Bar Barišanin (Beričko), u Paštrovićima Barišon, Sušice, Herceg-Novi Beriško, vidi: Barišanin Barjaktarević, Ulcinj; Meteh (Plav) 1875. god. Barjaktarović, ogranak Popovića, sa Meduna (Kuči), naseljeni na području Berana; Petnjik, porijeklom su iz Bratonožića; Izvor (Paraćin) iz Bratonožića; Sutivani i Potkrajci (Bijelo Polje); Miruše (Nikšić), kasnije Tabaković; Ulcinj i Ljubotinj (Cetinje), porijeklom iz Mrkojevića (Crnogorsko primorje), potomci su Daba, doseljenika iz Mikulića (Bar). Isti su i u Malim Selima, Mikulićima i Goranima (Primorska krajina) pa jedni i kao: Skarović Barjamović, u Boki Kotorskoj jedni ranije kao: Buća, porijeklom sa Kosova; Kunje i Pečurice (Bar) jesu ogranak Vučkovića, potomci Skora iz Mikulića (Bar); Crmnica, kao i u Podgori i Građanima, kod Rijeke Crnojevića srodnici u Mašanovićima u Orahovcu Barjamovići, bratstvo u Podgoru Barl, i, Draginje (Primorska krajina) Barlović, Kruče, Bratica i Salč (Primorska krajina) Barljan, Drobnjaci Barljičević, Kotor Barmičeli, Kotor, početkom 15. v.; vidi: Bolica Barnis, Kotor, porijeklom su iz Milana (Italija) Baro = Baron = Baroč, u Paštrovićima; zatim kao: Nikolić, Nikadrović i Baroc Barović, Đerđeza i Mokanje, Župa Bandićka u Bandićima (od Vukosava Vukova), područje Komana i Lješkopolje i od njih (iz sela Rudina) jedni su u Paštrovićima, Lješkopolju i Zeti; Cetinje, od njih su u Buljarici (Paštrovići); ogranak Vujovića u Čevu (Cetinje), od njih u Glibavcu (Nikšić) i Nikšićkom Prekovođu; Kuči, ogranak Radulovića, od njih su u Cucama (Cetinje), a jedni su se

23


odatle odselili u Zavrh, Trubjelu i Štedim (Nikšić), pa jedni u Krivošije, a drugi u Šopiće (Šumadija) Barovići (Bandići), bratstvo u Komanima Barovići iz Nikšića (vode porijeklo od Radulovića rodom iz Cuca iz Bašinog sela) Barojević, Cuce (Cetinje) Barojevići, iseljeno bratstvo sa Trešnjeva Barojevići, muslimani u Nikšiću Barok, Paštrovići, vidi: Baroč Baron, Paštrovići, vidi: Baro Baroc, vidi: Baroč Baroč, na Paštrovskoj gori: Barok, pa ponovo Baroč i Baroc i jedni u Paštrovićima i kao: Nikolić i Nikandrović Bart, a, Kotor, početkom 15. v. Barto, i, Kotor 1701. god. i u Budvi Bartović, iz Gruda (Tuzi) u Podgorici, Albaniji, Sarajevu i Americi, srodnici Ivezića Bartl, Herceg-Novi (u 15. v.) i kasnije u Budvi Bartomoz, i, Kotor Bartuluva, Kotor Baruko, Podgorica Barunce, Nalovići (Pljevlja) Barutčić, Pljevlja Baruco, Podgorica Barudžija, predio Bjelopoljske Bistrice, u Rovcima (Podgorica) potomci Tripka Radulova Bulatovića Barušić, Gornja Morača Barc, ac, kao: Baran, Boan i Tušina (Žabljak), potomci Novljana Barčević, Bobovo (Pljevlja) i Gorana (Crnogorsko Primorje) Barštipan, Kotor Basagić, Bijelo Polje Basanović, Botun i Golubovci (Zeta), porijeklom su iz Pipera Basar, Njeguši (Cetinje) Basara, Kovilj (Novi Sad), porijeklom od Gusinja; Podgorica Basarović, Kotor i područni Škaljari Base, vidi: Baranin Base, bratstvo u Građanima Basević, u Zeti iz Kuča Baseget, i, Lepetane (Boka Kotorska) Basegl, vidi: Baseglet Baseglet, i, i kao: Basegl, u Kotoru (15.v.) i kasnije u područnim Lepetanima Basegli, Kotor u početku 15.v. Baseglo, vidi: Basilio Basekić, Bijelo Polje, pa odatle u Vasojeviće Baselj, i, Kotor 1398. god. Basiljević, vidi: Basilio Basilio = Baselo, -zelo = Baseglo = Basuo, i docnije: Baseli, slično Basiljević, Kotor Baska, Kotor (1397. god.), vlastela Baskuća, kasnije: Raduničić, u Đuraševićima (Grbalj) Basor, Podgora (Pljevlja) i Topla, Herceg-Novi Basori, ogranak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima Basta, Berane Bastaić, Cetinje Bastak, Župa Nikšićka; Ogranak Popovića iz Rijeke Crnojevića, pa se jedni preselili u Rijeku

24


Crnojevića, pa jedni odavde u Crmnicu, a drugi u Kotor Bastas, i, (od riječi: Basat), od Berana su se preselili u Bosansku Krajinu Bast, i, Ulcinj 1356. god. Bastijan, i, Bar Basuoe, vidi: Basilio Basča, Baska (Kotor) u 14-15. v. Bataz, ie, Drobnjaci Batala, lo, Kotor 1282. god. Batalić, Kotor Batdl, lo, Kotor 1282. god. Batiglavić, Kotor Batizić, ja, Pavino Polje (Drobnjak), ranije: Jovčetić Batilović, Nikšić i predio Lozne (Bijelo Polje) Batinić, ogranak Ugrenovića, od Nikšića su se preselili u Vrpolje (Trebinje); Plana na Stocu, usput, ogranak Miljanića od Jelovice (Gornji Banjani) Batistić, Donji Stoliv (Kotor), doselili su se iz Korčule (Dalmacija) Batković, Orah (Nikšić) Batovo, Lukovo (Nikšić) Batrićević, i kao: Veljokrajanin, u Herakovićima (Velji Kraj), Cetinje. Od njih su u: Žanjev Dolu (Cuce), kao: Ljesar, Vulović, Gavrilović, Jovečki, a u Mircu, prema Grblju kao: Peraš, a jedni su se preselili u Srbiju; od Herceg-Novog odseljeni u Meku Grudu (Bileća) kao: Gaćina = Gaćinović a ranije kao: Sikimić; Bratićev Do u Zovinom Dolu (Cuce) i kao: Batrićević - Lukač; Carine (Nikšićka Župa), porijeklom iz Zovina Dola u Cucama Batrićevići, bratstvo na Carini Batrićevići, bratstvo u Veljem Kraju Batrićevići (Lukači), bratstvo koje je živjelo u selu Zovini Batrićevići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu Batrović, u Podgoricu došli iz Brčela (Crmnica), Nikšić Batura, Orah (Piva), ogranak Filipovića, od kojih su na Romaniji Baturani iz Pive (Crna Gora, Nedajno, Babići) doselili iz Drobnaka od Badnjara iz Tepaca Baturanin, mala Crna Gora (na ušću Sušice u Taru), Babići i Nedajno (Piva), došli iz Preraca (Bileća), kao: Radanović (Badnjar), bili na Žabljaku-drobnjačkom Batuta, Paštrovići Baćanin,Pištignjat i Krug (Cuce), Cetinje, ranije: Mandić, odseljeni u Skalu (Valjevska Tamnava), kao: Baćić, drugi su preselili u Bačije (Sjenica), a od njih su u Radmiloviće (Gruža kragujevačka) Baćević, u Dabru (Hercegovina) ogranak Antović od Banjana (Nikšić) Baćer, Podgora i Kupelnik uz Skadarsko jezero Baćić, vidi: Baćanin Baćović, u Banjanima (Nikšić), grana Mulina, vidi: Klenčanin i Mulina Baufamje, u Podgorici 1591. god. Baufača, Podgorica 1591. god. Bauk, u Nikšiću 1534. god., odatle jedni pređu u Hercegovinu (oko 1589. god.) kao: Bauc, srodnici tamošnjih Redžovića, ranije: Begović na Ravni Šulminac (Gacko) Bauk, bratstvo u Lastvi,u Boki Bauković, u Podgoricu došli iz Lješkopolja Bauc, vidi: Bauk Baucal, Gornje Crkvice (Piva), od njih su u Foči i Bijeljini (Bosna) Baucale iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), starinci iz Pivske Zupe Bacanović, u Vasojevićima ogranak Obradovića Backović, Stubica, Drenovštica i sela Pješivaca, potomci Radovana Bogdanova, od njih su u Podgorici, Straševini (Nikšić) i kod Valjeva i u Izmiru (Turska) Bacović, Pepići (Plav)

25


Baculi (Baculji), bratstvo u Ćeklićima Baculjel, kao: Boanović = Grupšić = Tolić, u Staroj Crnoj Gori Bača, Podgorica Bačak, vidi Badžak (Badžaković) Bačarević, polovinom 18. v. sinovac Baja (Ivanovića - Nikolića = Pivljanina) iz Pive preselili se u Gružu Kragujevačku Bačarić, Srbine, Herceg-Novi Baček, Podgorica Bačevac, iz Bačevca (Rožaje), preselili su se u Matrovo (Tutin) Bačević, Pljevlja 1854. god. Baček, Podgorica Bačić, Kotor 1397. god.; Lastva (Tivat) 1443. god. Bačići, rod u selu Skeli u Valjevskoj Tamnavi Bačović, ogranak Kojića, od Kolašina, preselili u Gružu Kragujevačku Badž, a, Kotor Badžak, u Mačvi i kao: Bačak, porijeklom od Nikšića Badžaković, ogranak Grupkovića potomaka Bijelog Pavla Badžić, ogranak Rabrenovića. Iz Polja (Mojkovac) jedni su se preselili u Loznu (Bijelo Polje) i Novi Pazar Badžović, Slatina (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića Baša, Kotor, početkom 15. v.; oko 1420. god. vlastela u Crmnici kasnije Balšić, a u Komanima kao: Radeč, pa preseljeni u Gađi i Građane (Rijeka Crnojevića) kao: Baša, od njih su u Tuđemilima (Bar); Podgorica Bašagić, ograqnak Suknovića u Pivi; kod Plava Bašagma, Kotor Bašanović, ranije: Vučinić u Piperima, porijeklom su iz Hercegovine, oko 1780. god. Odatle se jedni presele u Vraku (Skadar), pa od njih u Bijelo Polje i Kurilo (Zeta), u Podgoricu iz Bačuta; Od njih su i Mandić u Skadru i dalje u Albaniji; u Podgoricu iz Lješkopolja; Omara i Gril (Vraka) kao: Belaj, a u Lesku Puka, Piraru, Velipolju i Komar kao: Bašanović Bašić, kod Plava i varoši doselili sa Baše kod Lješa u Albaniji, pa ovdje jedni kao: Baša, ili Bašlić. Isto tako je i kod Gusinja, odatle jedni otiđu u Zoraniće (Bistrica bjelopoljska) kao: Baša; Sutomore (Bar), porijeklom su iz Stare Srbije; Perast (Kotor) i okolina Herceg-Novog; Cetinje; Podgorica; iz Pepića u Miruše i Dobrun, uz obalu Trebišnjice, doselili se iz Župe na Drini; Đedići (Cerovac ) Trebinje, ogranak Drekalovića iz Kuča; iz Gruda (Tuzi) sišli u Podgoricu, pa jedni odselili u Skadar i Carigrad Baširević, Nikšić Bašković, Pljevlja (1911. god.) i Skić (Plav) 1912. god. u Zetu su prešli iz Draževine Bašović, Kuči, jedni odu u Botun i Kurilo (Zeta); Kopito (Njeguši), Cetinje, ranije: Penda i kao: Rašović = Bašović. Od njih su u Vlaškoj (Rumunija); u Podgorici iz Pipera; Kotor; Pošćenje (Žabljak), ogranak Abazovića iz grupe Omakalovića (Novljana); Boljanići (Pljevlja) Bašovići (Radovići), ogranak bratstva Penda u Kopitu Bašovići (Radovići), rod u Vlaškoj Baštić, Podgorica Baštrić, Nikšić Baštrica, ogranak Jankovića iz Ceklina, preselili su se (u 15. v.) u Glavatičiće (Grbalj). Jedni u Grblju su iz Hercegovine Bašulević, kod Plava (1881. god.) vidi: Bašuljević Bašuljević, Bjelopavlići od Pešića jedni se preseliše u Kuče, pa u područni Zatrijebač i okolinu Plava i Berana Beara, Kotor; Risan; Budva Beatović, Nikšić Bević, Danilovgrad; Kotor

26


Bevenj, a, -njić, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju kao: Bevs Bevenja, Pobori (Budva) i u Ulcinju, vidi: Bevenj Bevs, vidi: Bevenj Beg, Cetinje Begazić, Nikšić Beganija, e, Nikšić Beganović, srodnici Omeragićima, kod Plava doselili iz Brovine (Đakovica), porijeklom su iz Šalja (Albanija). Od njih su u Bihoru i Bistrici (Bijelo Polje), pa u Novi Pazar; Goleš (Pljevlja); Berane, doselili od Kolašina; Župa Nikšićka, iz Kuča; iz Podgrađa (Kuči), kao: Alicković i Beganović u području Bijelog Polja Begaš, vidi: Banjkanj Begez, i, Nikšić Begenešić, Podi, Topla i Srbina, Herceg-Novi Begić, Herceg-Novi, po nahočetu; Boždarevac (Šumadija) iz Crne Gore Beg, o, Klinci (Boka Kotorska) i Podgorica Begović, ogranak Mijovića (Kolovića) u Kučima. Od njih su odseljeni (17. v.) u Donju Sabatnu i Sipić (Lepenica) i Topolicu (južna Srbija) i jedni u Italiju; ogranak Brajovića u Kosiću i Kosovom Lugu (Danilovgrad). Od njih su ubilježeni 1912. god. u Ulcinju; Mahala (Zeta), jedni kao: Ajdarkučević, od njih Begović a drugi Agunović i Vranić; Danilovgrad; Rijeka Crnojevića, Radanovići i Kubasi Grbalj; Kotor, po nahočetu; Sipić (Lepetane), Boka Kotorska; Perast (Boka Kotorska); Cetinje; Lozna (Bijelo Polje). Rod su Jaćimovićima kao i Dizdarevićima, koji su kod Tutina i u Rožaju; Rasova i Zaton (Bijelo Polje), potomci su Jovan-bega. Od njih su u Turskoj i Novoj Varoši (Raška); Ogranak Vulovića (Novljana) u Bijeloj (Šavnik) i Nikšiću; Komani, (od bega Tomaša Stankova) grana Bandića; iz grupe Radulovića "Nikodelci"; Ravni Šušlijec (Gacko) iz Nikšića, drugi kao: Bauk i treći kao: Renović; Paštrovići, jedni su iz Stare Srbije (još u 7. v.), ranije: Ćuda. Vidi: Franović-Bosnić, a drugi iz Stare Crne Gore; Bijela i Đinovići, Herceg-Novi iz Trebinja; Spuž, Donja i Gornja Granica (Bjelopavlići), ogranak Vukovića, iz Hercegovine; HercegNovi; Podgorica; vidi: Bauk Begram, Herceg-Novi Beg, u, Kotor; Bar; Podgorica Bedov, Podgorica Beđi, i kao: Beći, u Dinoši (Kuči), ogranak Purovića Bezankius, vidi: Bizanti Bezar (Bezari = Bezarević), Ćukovo brdo, Skokuće i Ljutić (Pljevlja) pa u tu varoš Bezarević, Mataruge (Pljevlja) u gradu kao: Bezari i okolini, vidi: Bezar Bezari, vidi: Bezar Bezdan, Gorovići (Grbalj) Bezdanović, bratstvo u Komanima, doseljeni iz Čeva (1878. god.), porijeklom iz Male Banjske (Kosovo). Dijele se na: Jovanović, Pejović i Radonjić, od njih su u Prokuplju i Kuršumliji; u Podgorici iz Komana Bezijević, vac, Bezjova (Kuči), od njih su u: Ulcinju; Mašte i Ulotinu (Gornji Vasojevići) Bejat, o, Budva Bejataović, Berane; Bojka (Ulcinj) Bejetić, Bijelo Polje Bejtić, Bijelo Polje; srodnici Idrizovića iz Bijelog Polja u području bjelopoljske Bistrice, a jedni ogranak Adrovića iz grupe Đuraškovića Bekai, vidi: Banjkan Bekan, Nikšić Bekac, Lastva (Tivat) Bekez, Zlostup u Goliji i jedni u Nikšiću, porijeklom iz Bjelica (Cetinje) Beko, Lepetić (Boka Kotorska) i okolina Herceg-Novog, porijeklom iz Zubaca (Trebinje) Beković, Bjelice (Cetinje)

27


Bekonja, kasnije: Junčević (1687. god.) u Žljijebu (Boka Kotorska), oni su iz Ljubomira (Hercegovina); Kaluđerovići i Penezići (Pljevlja) Bekoca, Kaluđerovići i Penezići (Pljevlja) Bektešević (Milić) = Memčević, Banjkanji u Zatrijebaču, porijeklom od Milića iz Bjelica (Cetinje). Od njih su u Dolji (kao Bektešević) i Kruševu (Gusinje), gdje su im srodnici Lončarevići, jedni se preseliše u Dobe (Kruševac); Plav 1668. i 1900. god. Bekteševići u Gusinju, su od Banjkana iz Zatrijebča u Kučima čiji je predak Miloš tu naseljen iz Crnojevića Rijeke 1495 godine. Staro krsno ime Sv. Nikola. Miloš je dobio ime Bekteš i primio je islam, dok su se njegovi potomci prozvali Bekteševićima. Od Bekteševića su ogranci Kobilići, Mulići i Lončarevići. Svi su muslimani osim Lončarevića kojih ima i muslimana i pravoslavaca. Bekteš, i, Pljevlja 1863. god.; Iz Benjkanja (Zatrijebač), Kuči preselili u Gusinje. Vidi: Beljkanj Bekulj, i, Brajići (Budva) Bekun, Lastva Grbaljska, prešli (u 15. v.) iz Njeguša (Cetinje) Bekuni, rod u Lastvi u Boki Bela, Kotor 1334. god. Belabušić, Kotor Belavista, Prčanj (Boka Kotorska) Belavita, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom iz Italije Belada, Ugni (Brela), Cetinje; Nikšić Belade, bratstvo u Ugnima Belaj, vidi: Bašanović Belaković, Podgorica; Pješivci Belan, Prčanj i Tivat Belanđelo, Kotor, porijeklom iz Venecije (Italija) Belanović, Pješivci 1616. god.; Crmnica; Berane; Prčanj (Boka Kotorska); Vraka, Skadar kao: Marković = Belanović, potomci Ozrovi iz Čeva (Cetinje) Belačić, i kao: Bela, u Kotoru Belafus, sa, ša, Budva 1650. god., porijeklom iz Skadra (Albanija); Lepetane (Boka Kotorska) Belević, Šekularci na području Polimlja; Rudo Polje i Gusinje; Ogranak Petrušića, iz Struga (Žabljak), preselili se u Gajtan (južna Srbija) Belegija, Herakovići u Njegušima (Cetinje) Belegije, rod bratstva Popovića-Herakovića u selu Herakovićima Belez i Beleć = Belec = Beliče = Beleč, slično Beljčić, vlastela u Kotoru od 1124. god. pa nadalje; vidi: Belić i Belče Belec, Kotor; vidi: Belez Beli, Kotor; iz Narde (južna Italija) Belimirović, Zagarač, iz susjednih Bjelopavlića Beliki, Bar 1311. god. Beliograta, Mrčevo Polje (Podi), Grbalj 1334. god. Belić, Ulcinj u 14. v. i Baru, vlastela, i kao: Belče, slično Belic, -e; vidi: Belica Belioc, Bukovice (Rožaje) Belica, Kladi (Boka Kotorska), Kotorska vlastela, vidi: Belez i Belče Beliče, vidi: Belez i Belica Belkić, u Herceg-Novom, po majci Belmužević, Medun (Kuči) u 15. v. Belov, Perast (Boka Kotorska) Belović, ogranak Popovića - Lalića u Pipere i Podgoricu doselili iz Zete; Zalaz (Kotor) i Radovići (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska); Kotor; Nikšić i kao: Mrvaljević Belobrković, iz Bijelog Polja preselili u Kopljare (Jasenica) Beloglav, o, i Beloglauvo, Kotorska vlastela 1331. god. Beloglauvo, vidi: Bjeloglav Belogradski, Kotor

28


Beloica, iz Kuča preselili u Novi Pazar, vidi: Belojica Beloje, Muo (Kotor) Belojević, ogranak Praščevića u Slatini (Bjelopavlići); ogranak Pavličića iz Bratonožića preselili u Podgoricu Belojek, Kotor Belojica, Kuči, ogranak Balevića iz Bratonožića. Od njih su Pavličić u Kaoni (Čačak), a kod Rožaja Pavlović (Čoček) i od kojih su: Ibrahilović Belois, i, Kotor 1330. god. Slično Bjeloš Beločanin, Trepča (Martinovići) - Gusinje 1485. god. Beloš, Perast (Boka Kotorska) 1552. god.; Kotor 1330. god. Beluči, Beline (Kotor) 1330. god. i dalje Beluš, Kotor Belce, Belić = Belus = Bielc, -e i Beloč, u (14. v.) u Baru i Ulcinju, vidi: Belez Belče = Beliče = Belica = Beleč i Beljić = Belić, slično Beljčić, vidi: Belez, kroz 12-14. v. u Crnogorskom Primorju i Boki Kotorskoj, većinom vlastela, u Ulcinju 14. v. kasnije Belic, -a = Belić Beljak = Beljan, Podgorica Beljević, Nikšić Beljinača, Mokanja (Komani) Beljkaš, Miokovci, Jugovo, Brvenica, Gotovuša (Pljevlja) iz područnih Krća Bembo, Kotor Bena, Kotor Bemati, Budva 1660. god. Benaka, Kotor 1335. god. Benac, Podgorica Bendal, el, Kotor Bender, rak, Podgorica Benderać, Nikšić Bendić, i, Perast (Boka Kotorska); Žin, Osoje i Zvijezd (Pljevlja) Ben, e, od Benediktus Kotor 1330. god. Beneš, Kotor u 15. v. Beneša, od Benediktus, slično Benešić, Kotor u 12. v. Benit, Crmnica (16. v.), kasnije Gvozdenović, vidi: Banić Benić, Berane, iz Crkvenice; Podgorica Benišić, vidi: Beneša Benković, Kotor Benović, Glavačići (Grbalj) u 16. v., iz Hercegovine; Kumbor (Boka Kotorska) Benofanoti i kao: Virđilio, Paštrovići Benrl, Kotor Benus, i, Herceg-Novi Benjkanj, Zatrijebač, Kuči, od Milića iz Bjelica (Cetinje), vidi: Bektašević Berandinov, Kotor Beranović, Beran Selo (Berane), odselili u Bosnu Beratović, Bar Beraš, Herceg-Novi Berašanin, Paštrovići 1546. god. Berber, Kotor Berberija, Podi, Herceg-Novi; i kao: Berberdžija Berberović, Kotor i Morinj, iz Hercegovine; Kostanjica, Herceg-Novi, oko 1687. god., doselili se iz Popova (Hercegovina), od njih su područni Đurići Berberdžija, vidi: Berberija Bergan, i, Bar; Donji Stoliv i Kotor (Boka Kotorska) Berger, Kotor i Herceg-Novi

29


Bergulian, Prčanj (Boka Kotorska) i kao: Bergušan Bergušan, vidi: Bergulian Berdar, Paštrovići i kao: Brdar Berdović, ogranak Ugrenovića, ranije: Riđan kod Nikšića. Od njih su u Vrpolju (Hercegovina) Bereznitki, Budva Berek = Beren, Podostrog (Budva), ranije: Đurović iz Pipera. Od njih su u Čikagu, Njujorku i drugdje Beren, vidi: Berek Beretin = Beretić, Trnjine u Cucama Beretine (Beretići), negdašnje bratstvo u Trnjinama Beri, doseljenici iz Beri (Albanija) u Draževinu (Lješkopolje). Od nih iseljeni i kao: Berić, pa su se jedni preko Primorja preselili u Bačku Beriat, Nikšić Berilaža, Dobretić i Velja Strana (Lješansko područje). Jedni se preseliše u Ponare i Donju Goricu (Zeta) Berilakov, Morinje, Herceg-Novi Berilon, Crnogorsko primorje Berisavljević (Rudović), u Žanjevici (Gatačka) površ jesu iz Riđana (Nikšić), porijeklom iz Beri (Albanija) Berislavić, Kotor 1390. god. Berić, vidi: Beri, Kotor, po nahočetu; Nikšić; vidi: Berović. Iseljeni iz Beri (Podgorica), u više krajeva, sa novim prezimenom Berić; Potomci rodonačelnika, više bratstava u Grudima (Tuzi), porijaklom iz Šalje (Malesija), jedni kasnije i kao: Prift; Dučići (Kuči), jedni kasnije i kao: Raković, pa jedni kao: Beriša odsele se u Nikšić, drugi u Batušu (Đakovica) Beriša, kod Đakovice (Batuša i dr.), Šalje i Kastrati, bratstvo pa pleme istočno od Skadarskog jezera, rod su sa Kučima, grana Mrnjačevića iz Kuča (Podgorica) Berišaj, Tuzi, vidi: Beriša Berišan = Beriško, Paštrovići i Budva Berišić, Grude i Gurac (Tuzi); Prijevor (Grbalj) 1437. god. u Gornji Milanovac potomci Tadije (pa jedni Tadić) iz Župe Nikšićke Beriško, vidi: Berišan Berk, i, Kotor; Herceg-Novi Berjaš, Đenaši, Velji Ostros (Primorska krajina) Berkanović, Herceg-Novi Berković, Neuzin (Banat), i kod Temišvara (Rumunija). Pripadaju grupi doseljenika od Siska, porijeklom iz Drobnjaka, zvani Durmitorac (Jan); u Podgorici iz Križanje (Kuči) Berkuljan, Nikšić Bernardinov, Kotor Berisalić, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Beriško, vidi: Barišanin Berničević, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Bern, o, Kotor Beonardi, Kotor Berović, Rerović (Ulcinj); vidi: Beri; Beri i Draževine pa u Podgoricu, porijeklom su iz Beri (Skadar), a tamo iz Krita (Grčka); Ogranak Ugrenovića, od Nikšića preseljeni u Vrpolje (Trebinje) Berovljanin, grana Nenada u Kučima, razgranati Bertan, potomci Kanjoša iz Paštrovića u Mišiće (Spič) Berulić, i kao: Puraš, u Plavu Berulov, Plav Berčić, Kotor Besalj, a, Bar Beselić, Hercegnovsko područje

30


Besiga, vidi: Bistić Besković, Zaton (Bijelo Polje) Beskuća, Prevlaka (Boka Kotorska) 1167. god. i u 14. v. Beslem, e, Seljani (Piva), porijeklom iz Hercegovine Beslimović, Pljevlja 1905. god. Besničan, iz Besnika (Rožaj) u 19. v. preselili se u Novi Pazar Besperator, Nikšić Bestić, ča, Kotor 1330. god. iz porodice Bista Bestuović, hercegnovsko područje, iz Vrma (Korjenići), Trebinje Betan, Golubovići (Paštrovići) došli iz Mišića (Spič), Bar Betel, o, Kotor Beto, Kotor u 14. i 15. v. Betović, Bojka (Donja Krajina) Betuzić, Ulcinj 1910. god. Beć, i, Štodra (Crnogorsko Primorje), uz Bojanu Bećaj = Bećović, iz Mataguži (Zeta) preselili u Dinoše (Tuzi). Srodni su Krasnićima i Purovićima Bećar, Nikšić Beći, vidi: Beđi Bećir, ranije: Đurović ili Bećirović i Podubličanin u Rajićevićima i Njegušima (Cetinje); u 16. v. iz Stare Crne Gore doselili u Trešnjicu i Kubase (Grbalj); Kotor Bećiri, rod u Trešnjici (Boka) Bećiri (Bećirovići), ogranak bratstva Podublicana u Rajičevićima Bećiraga, Ulcinj 1887. god. Bećiragić, Kuči, odseljeni u Plav i Rožaje prozvaše se jedni Topalović i Ademović, pa jedni u Novi Pazar, Podgora (Rožaje). Bećiragići su Klimedi, pa i kao: Banjkanj Bećirović, u Rovcima i drugim mjestima, potomci su Nikšića; Gornja Bijela (Šavnik), ranije: Kljajić iz Nikšića; Gornja Morača; Cetinje; vidi: Bećir. Pečurice (Bar), rod su Ćubićima, Abazovićima i Barjamovićima u Krajini i Ulcinju; Spuž (Podgorica), doselili su se iz lješanskog podrulja; Bistrica, Kukulje i Pokrajci (Bijelo Polje); Kuči preselili u Rožaje Bećić, Piperi, grana Vukovića - Lazarevića; Bukovica (Pljevlja); Pljevlja 1882. god. Bećković, grana Draškovića, iz Rovaca; Kržanja (Kuči). Odatle odseljeni u Novi Pazar kao: Kržanja, jesu od Drekalovića Bećović, Kolašin; Lever Tara (Pljevlja); Rožaje 1891. god.; vidi: Bećaj; Sviba (Piperi); Donji Lješ (Podgorica); Bar Bećun, Prijevor (Budva) Beharović, Bar; Ulcinj 1894. god. Behlović, Pljevlja 1867. god. Behmeki, Boka Kotorska Behrami, Boka Kotorska Behrović, Plav, srodni su im Šimković i Kijac, porijeklom su iz Anadolije (Turska) Bec, i, Ulcinj 1867. god. Becić, Tuzi; Piperi; Podgorica Becović, Piperi Bečanović, Kuti, Župa Nikšićka, ranije: Spahić (1477. god.) iz plemena Nikšići; Crnci (Piperi) i Spuž (Podgorica) Bečević, iz Kolašina preselili u Knić (Šumadija) Bečić, selo Bečići u Velestovu (Cetinje), srodni su Vukotićima u Čevu; u Podgorici iz Čeva (Cetinje); gornji dio ranije ispod Bečićkog brijega (Bečići), Budva i oko varoši. Preci se doselili oko 1413. god. iz Zete. S tim prezimenom pojavljuju se i 1653. god. Od njih su u Donjem Selu (Crmnica); Dujevo (Crmnica) i kao: Tartun i Lukšić, kao i u Bečićima, a u Paštrovićima Stijepović i Dragović. Iz Bečića su i u Orahovici i Podima (Boka Kotorska), a jedni se odatle odselili u Trst, drugi u Rusiju. Iz Bečića su i u: Balabanima, Bašćanima, jedni pređoše u Vraku (Skadar), kao:

31


Jočković, Mrgudović vidi: Ćorović u Vraki, od njih su Šunjević; Bijelo Polje (Zeta) kao: Bečić. Bliski su im Gracuni u Čelom Brdu (Rustovo), Paštrovići Bečko, Bečkov do u Prosenom dolu (Cuce), Cetinje Beš, vidi: Bešević Bešević, Piperi, ranije: Mrčarica; u Vasojevićima na Polici i kao: Beš, od nekog Beše, pa (u 18. v.) preselili se u Novi Pazar i Toplicu (južna Srbija), kao: Bešević 1882. god.; Podgorica Beširović, Ozrinići (Nikšić) Bešić, Bjelopavlići, oni su od Pešikana iz Cuca (Cetinje), vidi: Pešikan; ogranak Božovića u Piperima; Kuči, preselili su se u Donja Sela (Vasojevići) Bešići (Pešikani), bratstvo u Bjelopavlićima Bešković, Plužine, Piva; Kotor; Plav i kao: Drešković 1890. god.; Gusinje, doselili se sa Meduna (Kuči) Bešlić, Ćafe (Lužnica), Komani, Podgorici i u Lješanskom području; Žabljak na Skadarskom jezeru; u Momišićima, Karabežu i Kruševcu u Zeti i Podgorici srodnici su Osmanagića, starinom iz Bajica (Cetinje) Bešlići, negdašnji stanovnici sela Ćafe Bešović, Podgorica; Seoštica (Bratonožići) Bešpašević, Bijelo Polje Bialović, Sasovići (Boka Kotorska) Biaško, Kotor Bibalić, ogranak Perazića u Podgorici Bibezić, srodnici Perazićima u Crmnici, porijeklom ispod Sokala, obronaka Prokletija. Od njih su u Zeti, drugi u Godinju i Bukovici (Crmnica), a treći u Podgorici, pa odatle u Tuđemile (Bar). Istorodni sa njima i u Paštrovićima Biberanis, 1282. god. u Brskovu (Mojkovac) Biberčić, Nikšić Bibić, Ledine (Kuči), odatle se preseliše u Radetinu i Detnje (Rožaje); Nikšić; Mirac (Grbalj) 1431. god.; Kotor Bibidžić, Nikšić Bibuljica, Nikšić Bivoličić, kasnije Bolica i Buća u Kotoru; Grbalj Bigan, Mojdež i Ušćepan, Boka Kotorska; Tuđemili, Bar Bigia, o Bizia, cio, grana Buća (u 15. v.) u Boki Kotorskoj i kao: Bučia De Bučio 1436. god. Bigović, Cuce (Cetinje), ogranak Lazovića, porijeklom su iz Kuča. Od njih su u: Nikšiću, Nikšićkom Prekovođu, Risnu, Đenovićima i peraškim naseljima (Boka Kotorska), Herceg-Novom, Topličkim naseljima (južna Srbija) Bigovići (Lakovići), bratstvo u Trnjinama Bigovići, rod u Nikšiću Bigovići, rod na Zelenici (Boka) Bigovići, u Srbiji Biguria, grana Buća (u 15. v.) ogranak Bučia, vidi: Bigia Bielić, Škaljari, Boka Kotorska Bielović, Sasovići (Boka Kotorska) Bielođerović, Risan Biza, vidi: Bigia Bizant, i, u 14. i 15. v. u Kotoru, u Baru još 1028. god. Bizanti, vidi: Bizant Bizia, cio, grana Buća, vidi: Birča i Bigma-Bigia Bizić, Crnogorsko Primorje Bijanko, Kotor Bijačić, Bar Bijedalinović, Kotor, po nahočetu

32


Bijedić, ogranak Korjenića (Brankovića) u Korjenićima (Podgori), kao: Branković i Korjenić; Meljaku (Pljevlja); Nudo (Grahovo), Nikšić, ogranak Kovačevića, pa u Žabljak uz Taru, dalje niz Drinu, dolinu Lima, Bijedićima kod Bijelog Polja; Nikšić i Župa Nikšićka; Korjenići, Herceg-Novi, jedi su preselili u Mostar; Mataruge i Obarde (Pljevlja)starinci, zatim se prozvali Obrenić, Kartal, Šarac i Gačević Bijeli, Gradina (Bjelopavlići) Bijelić, Vinići i Glizice (Bjelopavlići). Od njih su se preselili u Boku Kotorsku; Martinići (Bjelopavlići). Odatle preseliše se u Peć (Metohija) i Adice kod Bečeja, i kao: Čiplić; Ulcinj, vlastela u 14. v.; Uskoci (Žabljak), porijeklom iz Bjelopavlića; Trnjine u Cucama (Cetinje); Rubeža (Nikšić) od Radulovića iz grane Nikšića. Od njih su u Previšu (Žabljak); Šumani i Podgora (Pljevlja), ranije: Korjenić, kasnije Gačević u Matarugama i Obardama (po babi Gača), Pljevlja; iz Trnjina (Cuce), odsele se preko Peći u Elemir i Novi Bečej (Banat), kasnije kao: Mihailović; Budva; Herceg-Novi; Kruševice i Šćepoševići, Herceg-Novi. Porijeklom iz Brivira (Dalmacija); Lepetići (Boka Kotorska) iz Sutorine, Herceg-Novi; Perast i Škaljari (Boka Kotorska) u 17. v.; u Morači (Kolašin), od Tripkovića, a od njih su u Degramenu (Kosanjica), Srbija Bijelić, ljić, Igalo, Herceg-Novi Bijelići, negdašnje bratstvo u Trnjinama Bijelica, Kotor Bijelović, Bijelovići u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Metohije, najsrodniji sa Miljanićima i Mrkajićima. Od njih su u Mačagaj (Čeko), Argentina; Herakovići u Njegušima (Cetinje); Gornja Morača; Sasovići (Boka Kotorska). Oko 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Kruševice, Herceg-Novi. Doselili se (oko 1694. god.) iz Tvrdoša. Od njih su u Mačagaj (Čepo), Argentina Bijelovići, dio bratstva Popovića- Herakovića u Njegušima Bijeljić, Bijeljići (Boka Kotorska); Gusinje; vidi: Bijelić Bijorac, iseljenici iz Biora (Bihora), Bijelo Polje, od njih su odseljeni u: Gusinje, Belu Stenu i Kamenare (Gornji Ibar), Cvetojeviće i Korićane (Lepenica) i Kosovac u Srbiji, kao i više drugih mjesta Bijorčević, odseljeni iz Bihora (Bijelo Polje) u Vrbicu (Jasenica) u Srbiji Bikić, Dobrota (Kotor); Berane; Bioča i Lozna (Bijelo Polje) Bikov, Milati (Podgorica) u 19. v. Biladinović, vidi: Bjeladinović Bilać, Kubasi (još prije 14. v.) i Bigovo (Tivat) Bilalčić, Ulcinj 1900. god. Bilanić, Žanjev Do u Njegušima (Cetinje) 1335. god.; u Kotoru Bilafer, i, Morinj i Lepetane (Boka Kotorska) Bilačar, vidi: Biljačar Bilec, e, Mala Gorana (Ulcinj) Bilil, i, Kubasi (Tivat) Bilisko, Kotor Bilić, ranije: Marić, ogranak Radovići, iz Pive odselili kod Han Pijeska (Romanija); Mikulići (Bar); Kotor; Perast i Kumbor (Boka Kotorska); Podbežje (Konjic) ranije: Crnogorac iz Mostara porijeklom iz Crne Gore Biličić, Kotor 1678. god. i Paštrovići Biliško, Perast i Kotor Bilolović, Suvodol (Raje) Bilofer, kod Risna (Boka Kotorska) Bilušić, Dobrota ( Kotor) Biljalji, Ulcinj Biljan, i, Herceg-Novi Biljanović, Crmnica; vidi: Biljanovski Biljanovski, Nikšić i Crmnica, doseljenici iz Makedonije; vidi: Biljanović Biljačar = Bilačar, sjeverna Crna Gora. Preselili se u centralnu Bosnu (od rijeći Biljač i od Tkača

33


pokrivača Biljasci), i u drugim krajevima Biljenović, Cetinje Biljurić i kao: Vukorenović, u Bratonožićima: Klopotu i Brskutu; Kupusci (Kuči). Od njih su u Boki Kotorskoj kao: Primojević i u Vasojevićima: Mašte i gornje Polimlje kao: Vukoretović Binda, Kotor Bindović = Bindolić, grana Bolica (u 15. v.) u Kotoru Bindovič, lič, grana Bolica u Boki Kotorskoj Bindolić, vidi: Bindović Bink, Perast Bioković, Kotor 1475. god. Biomužević, Luštica (Boka Kotorska) Biomužović, Medun (Kuči) 1457. god. Biorac, preselili se iz Biora (Bihora), Bijelo Polje u Koštuniće (Takovo), Šumadija. Drugi u Korićane (Lepenica), Srbija. Treći u Borač (Gruža Kragujevačka). Četvrti u Kusovac (Gruža Kragujevačka) i kao: Simićević. Peti u Kusovcu kao: Vuković, prije su živjeli u Radmilovcima; Podgorica Bioćanin, iseljeni iz Bioča, Kuči. Jedni i kao: Beočanin odatle u Sandžak, pa od njih kod Valjeva i Donji Srijem Birimac, Pljevlja 1869. god. Birićeli, Kotor Birov, (Mitrović), Bezjova (Kuči). Od njih su u Vasojevićima Birulić, Plav Birča, vidi: Bizia Birčanin, Mačva i Suvodanja, doseljenici sa Birča (Donje Dubočke), Nikšić Bis, i, Gornji Bihor (Bijelo Polje) Bisa, de = Biče, genitiv od Bisi (u 13. v.) u Kotoru Bisać, Budezi u Zatrijebaču (Kuči) Bisaka, ča i Bisiga, Kotor 1221. god.; vidi: Bisiga i Bisača Bisant = Bisanti = De Besante, tis i Besantić, Boka Kotorska 13 - 16. v. Bisantis, vidi: Bisant Bisać (Pisać), kasnije Perkočević, Burza (Zatrijebač) - Kuči Bisača, vidi: Bisant Bisekić, Bijelo Polje Biselj, i, Goce, Herceg-Novi Bisenijić, iz Bijelog Polja preselili se u Drače (Lepenica) 17. v. Biserčić, Herceg-Novi, po nahočetu; Crmnica i kao: Stojanović pa od njih u Jugovićevo, HercegNovi. Odatle jedni u Nikšić i drugi kao: Biserčić na ostrvo Pag, treći u Konjin i Piskavice (Banja Luka). Iz Crmnice u Dubicu (Kuršumlija) i drugi pod planinu Goč Bisgo, Lozna (Bijeo Polje) Bisiga, vidi: Bisaka i Bisant Bisić, Nikšić, ogranak Ibričevića, koji su doselili iz Zatrijebača (Kuči) Biskoti, Kotor 1460. god. Biskup, Bogdašići (Boka Kotorska). Oni su iz Stare Crne Gore Biskupija, Prčanj (Boka Kotorska) Biskupić, Građani (Rijeka Crnojevića) Biskupović, Kotor Bislec, Gorana (Ulcinj) Bismiljak, ci, Zaostro (Berane) iz Bratonožića Bisata, e, i, kao: Bistetić 1351. god. i kao: Bisti i Biste-Primut (14 - 15. v.) Kotor Bista, u Kotoru i Biste i Bistetić Bisoti, Kotor Biste = Primut vidi: Bista i Bisant

34


Bistetić, vidi: Bista Bistetić (Primuti), u Kotoru u 14. v. Bisti, vidi: Bista, u Kotoru 14. v. Bističić, Paštrovići 1678. god. Bistić, Herceg-Novi, po nahočetu; i kao: Bitić Bitidosi, Zatrijebač (Kuči) 1416. god. Bitić, vidi: Bistić Bitović, Bar Bitrov, Bar Bitrović, Bar Bić, Sutomore (Bar) Biturić, Herceg-Novi, po nahočetu Bius = Biusa, Kotor 1330. god. Bihor, Godinje (Bijelo Polje) 1583. god. Bihorac = Biorac = Bijorac i Bihorc, iz Bihora (Bijelo Polje) oni koji su preselili u Novi Pazar; Pačariz i Barča (Gruža Kragujevačka), doseljeni iz Bihora (Bijelo Polje) Bici, Bar 1610. god. Bicio, Bar 17. v. Bicić, Gusinje Bidžan, Pljevlja 1889. god. Biša, Kotor 1385. god. Biš, i = Bit, Kravari (Donja Krajina); Kotor 1398. god. Biševac, Kuči, ogranak Čuljkovića koji su se preselili u Biševo, pa u Novi Pazar kao: Đozović, drugi u Godovo (Rožaje) kao: Džajović Bišević, u Kučima kao: Milićević; Vladimir (Ulcinj) Bišiga, vidi: Bisić Bišot, i = Biskot, Kotor (u 15. v. a u 16. v.) kao: Besantić Bišta, Kotor 1350. god. Bišteljić, u Podgoricu iz Bratonožića Bištetić, u Kotoru 1351. god. Bišćan, Podgorica Bišćanin, vidi: Stanišić , u Balabanima (Zeta) Bjeganović, Plav Bjeković, u Garevu (Gatačko Polje), ogranak Damjančevića sa Krsca (Golija), Nikšić i Šumani (Pljevlja) Bjeladin Humac, predak bratstva Humaca Bjeladinović, Riđani (Nikšić) i kao: Biladinović 1438. god. u Kučima, Cetinju (19. v.), Risnu i Kotoru, porijeklom su ispod Huma (Uma) Hotskog (Tuzi). U Kučima i nekim mjestima i kao: Humc = Humac i Umce; u Morinju, Herceg-Novi kao: Biladinović 1438. god.; ogranak Višnjića (Golija), Nikšić. Vidi: Đaja i Višnjić, Topla, Herceg-Novi Bjeladinovići, rod u Kotoru i u Risnu (Boka) Bjelak, u Paštrovićima i kao: Belak, Blelak Bjelaković, Samobor i okolina (Gacko). Oni su ogranak Slijepčevića, (Filipović) - Balandžića, iz grupe Branilovića prešli u Pivu Bjelakovići iz Pive (Hercegove), potiču iz Gacka od Slijepčevića Bjelan, i, Njeguši (Cetinje); Budva 1683. god. Bjelan (Bjelo), predak bjelickih bratstava Dubljana i Predišana Bjelanović Donja Ržanica (Berane); Velika (Plav) i područno Murino. Doselili se iz Trepača (Berane), a porijeklom su od Vojinovića sa Čeva, a starinom iz Metohije; Čevo (Cetinje) i od njih su: Marković u Vraki (Skadar), od kojih su u Buronjama (Podgorica), jedni i kao: Vojinović, i Balabanima (Zeta); u Kotoru; Komani (Podgorica) iz grane Radulovića; kao: Bjeladinović kod Risna; Tivat, Trepča (Andrijevica), ogranak Vojinovića. Od njih su u: Velikoj (Plav), Beranima,

35


Jagoču u Bihoru (Bijelo Polje) Bjeletić, Trebjesa (Nikšić), od njih su u: Crkvici (Oputne Rudine), Preraci i Humu (Bileća) Bjelilović, ogranak Sandića, ranije: Dakić u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo), na ušću Sušice u Taru Bjelvač, Velika (Plav) 1485. god. Bjelić, Zalaz u Njegušima (Cetinje) 1431. god.; u Moraču došli iz Bratonožića Bjelica, u Prediše (Ćeklići), Cetinje, doseljenici iz Čarađa (Gacko), srodnici Orlovića. Od njih su u Mikulićima (Bar) od 1742. god. kao: Ćeklić, jedni u Metkovićima (Dalmacija); Petrovac (Lastva) na Moru, Buljarica, Glušice i Golubovići (Paštrovići) 1785. god. jesu iz Bjelica (Cetinje); Prijevor, Vranovina (Boka Kotorska) jedni i kao: Kovač, Mrkovi i Klinci (Tivat), jesu od Milića, bjeličkih; u Žabljak na Skadarskom jezeru (potomci Jovana) došli iz Goliša (Vraka), Skadar, porijeklom od Abramovića iz Bjelica (Cetinje); Borete i Poboru (Budva) i kao: Milić - Bjelica jesu iz Bjelica (Cetinje), od njih su u Carigradu (Turska); Donji Banjani i Vrbise (Oputne Rudine) jesu iz Bjelica (Cetinje). Od njih u: Bileći, Bogdašićima (Bileća), pa jedni u Krstac i Srijede (Nikšić), selima: Trebjesinu, Meči (Čantrovini), Potok prisoju, kod Dabra i Stoca (Hercegovina); kao: Bjelica, Pejanović kasnije: Dobranić (od Peja) a od njegova brata Živka su Bjelica, a u Kubatovinu, takođe u Dabarskom polju kao: Novaković, ranije: Abramović, a od 1834. god. kao: Pejović, a u područnom Potkubašu kao: Šutić i Andrić, a stolačkim Blacama (od 1878) kao: Živaljević. Svi su iz Prediša i okoline u Bjelicama (Cetinje); u Nevesinju jedni bjelički su i kao: Pešikan, a u Hadžićima (Sarajevo) kao: Krsmanović, a u Tasovčiću (Čapljina) iz Duba (Bjelice) kao: Popović-Bjelica, do 1851. god. kao: Milić. Od njih su u Beogradu; iz Prediša (Bjelice) su u Ćesimu (Konjic) i Visokom (Bosna) Andrić, pa Bjelica; Pobrežje (Nevesinje), jesu Bjelica iz Crne Gore; u Montani (Sjedinjenim Američkim Državama) od 1909. god. Bjelica iz Bjelica (Cetinje); u Nikšiću i područnom Jasikovcu, kao i Baru jesu iz Bjelica (Cetinje); od njih su u Jevcu (moravički kraj), Srbija, a Jovinim livadama (Prokuplje), jesu iz Oputne Rudine (Nikšić), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); u Lonjini (Ljubovija) i niz Drinu kao: Bjelica i Bjelica-Savić, iz Pive; a tamo iz Stare Crne Gore. Od njih su u nekim mjestima Mačve, Podrinja i po bivšoj Jugoslaviji; od njih su kao: Bjeličić na Zlatiboru, pa u Uvac, Sirogojno (jedan kao: Bjelica - Bjeličić); u Durakovićima, na obroncima Jahorine kao: Bjelica i Duraković, iz Crne Gore. Od njih su u Sarajevu i drugdje. Polovinom 19. v. iz Crne Gore u Zabrđe (Glavice) i Crnetinu (Sarajevo) i oni u Stanojevićima, podno Trebevića kao: Bjelica, a u Jakši Do (Ponor) - Pale Bjelica, iz Korita (Bileća), grana Bjelica; u Trnovu (Bosna) kao: Trgovčić, ogranak Bjelica (Cetinje) srodni Orlovićima i u Metkovićima Bjelica (Milić), bratstvo u Sotonićima Bjelice Vlasi, prvi pomen Bjelica 1430g Bjeliš, Paštrovići, polovinom 18. v. Bjelišić, ogranak Tadića u Pivi Bjelmužević, na Medunu (Kuči) 1457. god. Bjelovitić, Prevlaka (Tivat) Bjelović, Herceg-Novi; Nikšić Bjelovuk, Sutivan i Potkrajci (Bijelo Polje) Bjelobrk, ci, Herceg-Novi; Bjelobrkovići (Kotor), odatle jedni u Donji Kolašin - Bijela Gora (Raška), jedni odatle u Guču i Dragačevo (Srbija), i kao: Grujičić, a drugi kao: Stanković u Guči Bjelobrković, Lajkovići (Zeta), ogranak Raškovića. Od njih su u Botunu (Boka Kotorska) Bjeloglav, Grbalj 1392. god. Bjeloglavić, Vranovina, Glibaći i Meštrovac (Pljevlja) Bjelogrlić, Ćeklići (Cetinje), ogranak Ilića, grana Kaluđerovića iz Ćeklića (Cetinje); Od njih su u: Slivnicu i Zagradinje (Trebinje), pa kod Gacka, jedni kao: Pamučina i Ćukil; jedni su u Hercegovini ogranak Miljanića iz Banjana Bjelogrlović kasnije Mišković, u Krusima (Podgorica) Bjeloje, predak bratstva Vuksanovića Bjelojević, Doljani (Kuči); ogranci Paličića i Prašćevića; Pržišta (Mojkovac), rod Adžakovića Bjelopavlić, Rijeka Crnojevića, porijeklom su iz Bjelopavlića; Loznica (Bijelo Polje), doselili iz Bjelopavlića; Podi, Herceg-Novi 1700. god.; Kotor, oko 1500. god. doselili su iz Bjelopavlića,

36


ogranak Radosalića; kao: Mihailović u Temniću i Milutkovcu (Šumadija), porijeklom iz Bjelopavlića Bjelopoljac, Goraše i Jasence, jedni i drugi u Lisice (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom od Bijelog Polja; Nikšić Bjeloša, vidi: Bjeloš, -a Bjeloš, vić, područje Cetinja, prvi put se pominju 1489. god. pa dalje i kao prezime, ali već tada i kao: Bjelošević na tome području, iz Bijelog Polja (Zeta). Kao: Bjeloš se pominju 1614. god. i 1715. god. Navode da su doselili iz Grla (Zeta); od njih su u Kotoru, drugi su u Kovačima (Tivat), iz Bjeloša (Cetinje); kao: Bjeloš doselili su se u Berane, iz Trebinja (Hercegovina); Paštrović i kao: Bjeloša Bjeloš (Bjelošević),Vuk (Vuko)Jovanov,knez, predak Bjeloševića Bjeloši, rod u selu Kovacima u Boki Bjelošević (Bjeloševići), bratstvo u Cetinjskom Plemenu Bjelošević, vidi: Bjeloš Bjeloševići, bratstvo u Cetinj. Plemenu Bjelišić, Kotor Bjeljak, i kao: Bjeljac, Slavonine (Paštrovići), vidi: Blelak Bjeljac, vidi: Bjeljak Bjeljina, Njeguši (Cetinje) Bjeljine, dio bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima Bješka, Paštrovići 1762. god. Blagović, Podgorica; ogranak Maraša u Donjoj Zeti Blagojević, Grahovo (Nikšić), pa 1694. god. prešli u Krivošije; od Nevesinja (Hercegovina) u 16. v. preselili se u Lokavice i Izgore (Gacko), pa u Pivu, jedni odatle: Masnicu i Crnugoviće (Pljevlja), Pavino Polje (Bijelo Polje), Žabare (Jasenica), Srbija, Cerovo (17. v.), Rađevina, od kojih su: Đurović, Jakšić, Vučetić, Srdanović i Kusanović. Njihovi srodnici: Marković u Izgorima (Gacko), Aleksić (ogranak Damjanovića) u Malinskom (Uskocima), Žabljak, pa u Blagojevski šor i Velika Sukobina (Kragujevačka); Njihovi su ogranci B: Đurđević, Paunović, Panić i Dimitrijević koji su se iselili iz Pive, od njih su u: Tabanovcu Kolubarskom i dolini potoka Kanac u selu Todorov Do, jesu iz Pješivaca, Cerovu i Rađevini (Valjevo), Šipačnu, Nikšić, pa od Foče u okolinu Prokuplja, u Metohiji, Godež (Užička Crna Gora) i kao: Radnić; Iz Pješivaca preselili se u Tabanovac (Kolubara), Srbija; Barajevo i Glumčevo Brdo (Šumadija), ogranak Topalovića (Vasiljevića) porijklom od Nikšića (Crna Gora); Iz Bjelopavlića preselili se u Ratare i Begaljicu u Šumadiju; Tomaševo (Pavino Polje), Bijelo Polje (1878. god.) došli iz Pive. Jedni su odatle preselili u Žabare (Jasenica); Masnice i Crnugovići (Pljevlja); Kod Herceg-Novog Blagojevići iz Pive (Bukovac, Brezna, Rudinice), potiču iz Gacka Bladenović = Mladenović, Paštrovići, ogranak Blizikuća Blažević, Herceg-Novi u 16. v.; Kumbor (Boka Kotorska); Podgorica; Podbišće (Mojkovac), porijeklom iz Hrvatske Blažisić, vidi: Blažić Blažić, sić, Prčanj (Boka Kotorska); u Piperima, kao: Blažić - Todić Blažius, vidi: Blasius Blažović, Podgorica Blasić, vidi: Blažić Blasius, žius, Boka Kotorska u 1220. god. Blasnus, Kotor 1220. god. Blatnik, Podgorica Blašković, Herceg-Novi Blezinger, Kotor Bleković, Šobajići (Bjelopavlići) Blelak = Belak = Bjeljak, Paštrovići 1690. god. Bleloš, Paštrovići 1720. god.

37


Blesik, Budva Blečić, Piva i Nikšić iz grupe Branilovića, od njih su Vuković; Kotor Blečići iz Pive (Seljani), starosjedioci Bližikuća, u Dubrovniku iz Paštrovića Bližnjanin, Blizna (Piperi), kasnije: Lazarević, Popović i Ivančević, porijeklom iz Lutova (Bratonožići) Blizikić, Blizikuća (Paštrovići) kao: Bladenović 1423. god. Oko 1395. god. doselili se iz Blizikuća (Kotor), a ondje iz Hercegovine, pa jedni kao: Ljubiša, a jedni kasnije kao: Blizikuća Blizikuća, vidi: Blizikić Blin, Podgorica Blinist, Kolomca (Ulcinj) Blist, Kolomza (Ulcinj) Bliur, Velje Selo (Bar) Bljelogrlić (Bjelogrlić), ogranak Kaluđerovića iz Bjelica (Cetinje). Odselili se kod Foče, uz Drinu, odande u Baljke (Bileća) i na lijevu obalu Trebišnjice, pa su jedni kao: Drinjak i Drinjac Boan, Bjelice (Cetinje), vidi: Bobanić Boanović, Cuce i Ćeklići (Cetinje) 1396. god. vidi: Baculjel u Ćeklićima, kad se označavaju i kao: Drobnjak Boara, Herceg-Novi Bob = Bobial, -ević, ogranak Reževića u Paštrovićima Bobajić, Pavino Polje (Bijelo Polje) Bobalić, Pavino Polje (Bijelo Polje) Bobalović, iz Skadra (Albanija) doselili u Bar Bobaljević, Boka Kotorska 1385. god. Bobaljić, podanici Balšića, oko 1385. god. Boban, Kotor 1385. god. i 1441. god.; u Podgorici i kao: Bubanić; Ledenice uz planinu Grebenik iz Banjana (Nikšić) Bobanić, Kotor 1439. god. jedni i kao: Boan Bobaska, Herceg-Novi Bobek, Kotor Bobiević, vidi: Bob Bobić, u Podgorici ogranak Maraša u Zeti Bobičić, Golubovci (Zeta); Gradac Bobičića (Bjelopavlići), gdje su ogranak Radonjića, iz grupe Mitrovića, vidi: Vučkačić Boblasojević, u Zeti iz Turske Bobovac, Bobovo (Pljevlja); Nikšić; Risan Bobot, Primorska krajina Bobal, i, Kotor 1227. god. Bobaska, kod Herceg-Novog Bovan, Podgorica Bog, a, Amali (Ulcinj) Bogavac, Pješivci (u 15. v.) iselili se u razna područja; Zaostro i Veliđa (Berane). Doselili su se iz Bogutova Dola (Rovca). Od njih su u: Žari, Matovina, Podbišću, uz Taru; Bio (Bijelo Polje); Bor u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), od ovih su Pačariz i drugi; Kotor Bogavče = Bogavčić (Bogačević), u Boki Kotorskoj (oko 1371. god.) porijeklom iz Stare Crne Gore Bogavčić, Potkraj (Bjelopavlići); Paštrovići 1399. god.; vidi: Bogavče Bogaj, Oblik (Ulcinj); Tuzi Bogajić, Đurička Rijeka (Plav) Boganj, Zagarač (15. v.) - Danilovgrad Bogasić, u Kotoru 1357. god. Bogatel, i, a, Budva; Kotor Bogdan Punošević, predak bratstva Bogdanovica

38


Bogdan, Herceg-Novi; Kotor; Nikšić Bogdanović, Dub u Bjelicama (Cetinje), ogranak Vukčevića; u Podgorici 1420. god.; Kopito (Cetinje), ogranak Punoševića iz Njeguša (Cetinje) 1456. god. Od njih su na Mircu (Cetinje); u Bjelopavlićima; Buljarica (Paštrovići); Drobnjaci, porijeklom od planine Njegoš (Banjani) 1439. god. Od njih su u: Prenćane i Bobovo (Pljevlja), doselio se je Perun i otuda područni Peruničić; Grlje (Zeta) 1513. god. Morača, ogranak Glabara, porijeklom su iz Lješanskog područja, od kojih su u Golubovcima (Zeta), kao i kod Bijelog Polja; Piva, ogranak Maničevića, grana Branilovića i jedni se odselili u Zajaču (Jadar) i kod Valjeva (Srbija); Dupilo (Crmnica); Bogdašići (u 13. v.) - Boka Kotorska; Carine (Župa Nikšićka), od njih su u Srbiji; Loznica (Mačva), ogranak Jovanovića iz Ćeklića (Cetinje); Bar; kod Herceg-Novog, doselili se iz Gacka (Hercegovina), 1692. god.; Kotor 1400. god. porijeklom iz Podgorice; Topla, Herceg-Novi 1692. god.; Radovanići (Tivat); Budva; Nikšić, porijeklom od Mostara; Smokvice u Ljubotinju (Cetinje). Jedni su preselili (16. v.) u Bijelo Polje (Zeta); u Crmnici; Bogdanovići i Tamnik u Ljuboviću (Srbija), doselili se iz Drobnjaka; porijeklom iz Komiža (ostrvo) - Vis; Petrovo Selo (dolina Kosavice) na Miroč planini, doseljenici iz Njeguša (Cetinje). Bogdanović ogranak Mandića u Dulićima (Gacko), porijeklom iz Miruša (Nikšić) Bogdanović (Ćorović), bratstvo u Mircu Bogdanovići, bratstvo u Njegušima Bogdanovići iz Pive (Pišče), starosjedioci iz Plužina Bogdanovići (Milici), bratstvo u Rešni Bogdanovići (Njegusevići), bratstvo u Trnovu Bogdanovići (Punoševići), kneževski rod u Njegušima Bogdaš, Kotor Bogdašić, Banjani i Oputne Rudine (Nikšić); Cetinje; Vrmac (Kotor) 1428. god.; Bogdašići (Boka Kotorska) Bogetić, Pješivci (u 15. v.); od njih su u Gorovićima, Ljuštici i Mrkovima (Tivat) i kao: Liješević, porijeklom iz sela Bogetića (Pješivci); Herceg-Novi; Bučica (Bjelopavlići); Zagarač (Danilovgrad), od njih su: Vuksanović, Dragović, Mihailović, Radovanović i Srdanović u raznim mjestima Bogeč, Maine (Budva) 1585. god. Bogzić, Ulcinj 1910. god. Boginja, u Kotoru iz Malonšića (Podgorica) Bogić, Bogići u Šestanima - Primorska (jezerska) Krajina; Podgorica i Herceg-Novi. Kasnije: Stratimirović i Strašimirović - Stratinović. Iseljeni u Kulpin (Bačka); Kotor 1429. god. Bogićević, potomci Bogićevi u Morači (Kolašin), grana Mrnjačevića; Bogićevići (Bjelopavlići) i Danilovgradu. Od njih su u Novom Sadu (Vrnjačka Banja); Kralje (Andrijevica); Nikšić i područne Viluse 1487. god.; Dobrsko Selo (Cetinje); Kovricani (Kovač), Grbalj; Bogićevići i Slatina (Bjelopavlići), potomci Kalimana Petrušinova. Od njih ima u: Golubovcima (Zeta), Valjevu, Svetozarevu, Kruševcu, Prištini, Loznici i još nekim mjestima; ogranak Srbljanovića iz grupe Novljana, od njih su u: Kučima i kao: Krkić i odatle se preselili u Popučke i Kruševo (Bijelo Polje) kao: Krkić = Bogićević; Ogranak Vojvodića (u 18. v.) preselili od Cetinja u Krstac (Donje Dragačevo), Srbija jedni kao: Tijanić a drugi Milovančević; Kotor; Bar; Kotor 1487. god., Klupci i Loznica ogranak Samardžića iz Podgorice Bogisavljević, ogranak Srbljanovića iz grupe Novljana, naseljeni u Drobnjaku, pa se odande preselili u Kuče Bogišić, Riđani (Nikšić) 1431. god. odatle su se preselili u Cuce (Ržani Do), Cetinje i Kotor (1441. god.); Pješivci i Zeta (1459. god.) i u Crmnicu (u 15. v.= pa su jedni i kao; Malonšić = Boigišić (1442. god.), ima ih i u Zagaraču; Perast (Boka Kotorska), pa se jedni odseliše 1805. god. u Dubrovnik, a drugi u Gornji Stoliv (Kotor) 1459. god. i Bar; Bobovo i Kruševice (Pljevlja), ogranak Jovića; u Risan došli iz Konavala; u Momišićima (Podgorica) 1412. god. Boglić, Budva 1650. god. Bogmilović, Nikšić Bogovač, Dapsići i Zaostro (Berane) 1485. god.; vidi: Bogavac

39


Bogović, Katuni i Gornja Sela (Paštrovići); Komani; Golubovci (Zeta); Meteh (Plav) Bogoević, 1489. god. u Cetinju Bogoj, Mala Lina, na obali Bojane, oni su iz Gornje Krajine Bogojević, kod Nikšića u 16. v.; Stanisalići (Podgorica). Srodni su područnim Popovićima; Dobrsko Selo (16. v.) i Gornji Ceklin (Cetinje); Berane; Kotor; Perast 1458. god. Bogojevići, bratstvo u Stanisaljićima Bogosavić, Zaostro (Plav) 1485. god. Bogosavljev, ranije: Nikšić, u Novom Bečeju (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore Bogosalić, Zaostro (Gornje Polimlje) 1485. god.; Luštica (Tivat); Podgorica 1458. god., Kotor 1446. god. Bogosaljić, Njeguši (Cetinje) 1496. god.; Kotor Bogoslavač, Očinići (Cetinje) Bogoslavović, Očinići (Cetinje) Bogošić = Bogišić Bogun, vidi: Bugon, a Bogunović 1435 - 1940. god. u Kotoru i Sudnom Crnom Platu Bogunović, 1435 - 1940. god. u Kotoru i Sudnom Crnom Platu; vidi: Bogun Bogut, Ulcinj 1890. god., Rudine (Basani), Nikšić (1399. god.); vidi: Bogutović; Njeguši (Cetinje) oko 1340. god. Ljubotinj (Cetinje) Bogutović, u Banjanima (Nikšić) 1315. god. i kasnije kao: Đurđević = Heraković 1399. god.; u Njeguše (Cetinje) oko 1399. god. doselili se iz Banjana (Rudine), ranije: Drobnjak iz grupe Novljana. Patronimik od Rajič. Jedni 1339. god. kao: Drobnjak iz Drobnjaka. Kasnije i kao: Đuđević - Heraković u Njegušima, tako i 1445. god.; Grnčarevo (Plav) u 13. i 14. v.; kod Pljevalja 15 - 16. v.; Nikšić Bogšić, Prčanj (Boka Kotorska) 1435. god. vidi: Bakša; u Podgori i Kopilniku uz Skadarsko jezero 1416. god. Bogiša, Bar, vidi: Bokša Bodin, Obod (Zeta) i na obali Rijeke (vode) Crnojevića i kao prezime u srednjem vijeku Bodinović, Popratna u Primorskoj (jezerskoj) Krajini, zetska vlastela u 12. v. Grnčarevo (Plav) 1485. god. Bodorožić, Nikšić Bodulić, Prčanj (Boka Kotorska) Boža, Bar; Kotor 14. v., Vranj i Gornji Hoti (Tuzi), kasnije i kao: Junčević, srodnici Hotovića Božanin, u Rovcima (Podgorica) grana Nikšića Božanić, Slatina (Žabljak). Od njih su u: Smonici (Đakovica), Bosni i Kojiće (Brinja), Lika, pa odatle jedni u Bački Brestovac Božanović, Crnci (Piperi), od njih su u Paštrovićima Božarić, Piperi, ogranak Vukanovića Božetić, Zalazi u Njegušima (Cetinja) u 16. v. Božidarević, ranije kao: Brkačić, Lješevići, Rajićevići i Njeguši (Cetinje) 1435. god.; Komani (Podgorica) 1492. god. i kao: Božidarović; Župa Nikšićka u 19. v.; Zeta; Perast (Kotor); ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgorica) Božidarović, vidi: Božidarević Božiković, Kosijeri (Cetinje) u 15. v. Od njih su u Bogdašićima i Perastu (Boka Kotorska) Božilsko, Lastva (Tivat) Božina, Tivat Božinelo, Muo (Kotor); Kotor Božinković, Cetinje 1445. god. Božinović, Ćeklići i Njeguši (Cetinje) 1435. god.; u Kotor 1431. god.; Tivat; Mrčevo (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore Božić, Prčanj, i kao: Bogišić 1435. god. vidi: Bosili; Kotor iz Dubrovnika; Kod Plava 1485. god.; Iz Crne Gore se jedni presele u Pilatoviće kod Ivanjice; Podgorica, srodnici sa istima u Grmaljima, Zahumlje u Hercegovini

40


Božićanin, ranije: Dedović, u Božiće (Andrijevica) došli iz Plava Božnjak, područje Tuzi (ranije ime tog plemena), uz rijeku Mrka, pritoka Cijevne Božović, Šekulari (Gornji Vasojevići), potomci su Vuka Ljevaka. Od njih su u Donjem Polimlju; Piva, preselili u Dubrovsko (Žabljak); Zagradi (Kuči), ogranak Vujoševića, iz grupe Drekalovića, doseljenih sa Liješti; Zagrad (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča. Od njih su Vesković u Kostićima; Gusinje; Lelestva na Stijeni Piperskoj, doselili iz Lutova (Bratonožići). Iz Stijena i Radovča (Piperi), jedni su odselili u: Spuž, Podgoricu, Golubovce (Zeta), Cetinje Kolašin, u Srbiju i druge nove krajeve; Rožaje; Kurikuće, Bastasi i Glavice (Vasojević); Zagrad (Berane), od njih su u: Boturićima, Boljaljini i Bistrici (Bijelo Polje); Bjelojevići (Mojkovac); Iz Njeguša (Cetinje) prešli u Kustudiće (Cetinje), porijeklom su iz Male Banjske (Kosovo), a jedni su u Britvici (niže Ostroga) Bjelopavlići; u Podgoru ogranak Maraša iz Zete; Podostrog (Budva), doselili se iz Grblja, porijeklom od Martinovića, a drugi doselili iz Herakovića (Cetinje); Bobovo (Pljevlja), doselili iz Njeguša (Cetinje), a porijeklom iz Banjske (Kosovo); Šipačno (Kornoge) i Miločane (Nikšić); Prijevor (Grbalj); Kotor; Risan; Trebjesin (Boka Kotorska) i Herceg-Novi; Ulcinj, iz Pipera (1900. god.) kao: Matović; Ogranak Rakočevića iz Morače, odselili u Gajtan (južna Srbija) kao Božović Drpić; Velje Selo (Bar); Golubovci, Goričani i Ponari (Zeta), porijaklom iz Pipera; Ceklin (Rijeka Crnojevića) 1582. god. Bjelice (Cetinje), jedni su od područnih Pejovića, a drugi od Milića iz Bjelica. Od njih su u: Zagori (Zeta), Podgorici, Srbiji i drugim mjestima; Limljani (Crmnica); Bar i područni Zupci; Janoši (Paštrovići); Podgorica, ogranak Lazovića iz Kuča; Nikšićka Trepča, odselili u Drobnjake kao: Trepčanin i kasnije kao: Stanišić; Dubrovsko (Šavnik), ogranak (Adžića) iz Vojinovića (Piva); Rijeka Štrbačka (Trebinje), porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Bijelo Brdo (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i kao: Kustudić - Božović; Lastva (Tivat), porijeklom iz Njeguša (Cetinje). Od njih su u Brđansko, Tavrija u Rusiji; Britvice (Mojkovac) i kao: Bulat(a)ović, srodni Stanišićima; Kuči, ogranak Pavićevića, koji preselili u Gornja Sela (Vasojevići); Iz Korita (Rožaje) preselili u Zabojnicu (Gruža kragujevačka); Kuči, ogranak Vujoševića (Drekalovića), jedno vrijeme Čejović, pa se preselili u Gornja Sela (Vasojevići); ogranak Vukčevića, naseljeni u Kunje i Velje Selo (Ulcinj); u Orahu (Piva) ranije Ruđić odselili u Bosnu; pod Trebjesom (Nikšić) pa kao: Gutović u Bodežište (Gacko) Božovići, bratstvo u Limljanima Božovići, bratstvo u Podostrogu Božovići, bratstvo u Njegušima Božovići, bratstvo u Ceklinu Božovići, u Lastvi (U Grblju) i u Rusiji "u Brđansku" Božovići - Kustudije, bratstvo u selu Herakovićima u Njegušima Božovići - Savićevići, bratstvo u selu Zagori Božovići, bratstvo na Stijeni i Cerovicama (Piperi), od kojih su Božovići u Miločanima i Šipačnom kod Nikšića, zatim u Golubovcima (Goričani i Ponari), u Kolašinu, u Dubovu kod Bijelog Polja, u Spužu, Beranama, u Dugi (Bratonožići) kao Vujotići i u Ulcinju kao Matovići i mnogim drugim mjestima;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo na Dromiri (Piperi);(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Kučima (Stravče i Zagreda) kao ogranak Vujoševića iz grupe Drekalovića (doselili iz Liješti), od kojih su Božovići u Zatonu kod Bijelog Polja i Glavacama i u Zagradu kod Berana, a od njih Veskovići u Kostićima. Od ovih Božovića su i oni u Kurikućama i Bastasima, a od njih oni u Boturićima, Boljanini i Bistrici kod Bijelog Polja i u mnogim drugim mjestima;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Pavićevića, od kojih su oni u Gornjim Selima kod Berana;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Vujoševića (Drekalovića), jedno vrijeme se prezivali Čejovići, preselili u Gornja Sela kod Berana;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Lazovića:(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, uže bratstvo Vukčevića u Kunjem i Veljem Selu kod Ulcinja:(prilog pripremio: Savo Božović)

41


Božoviću, bratstvo u Jezercima kod Žabljaka;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Zagori u Lješanskoj Nahiji, od kojih su neki u Zeti;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići-Savićevići, bratstvo u Zagori;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Šekularima kod Berana, od kojih su oni u Donjem Polimlju;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Pivi, preselili u Dubrovsko kod Žabljaka čiji je ogranak Adžići u Vojinovićima; Božovići, bratstvo u Bjelojevićima kod Mojkovca;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Britvicama kod Mojkovca, od kojih se neki prezivaju Bulatovići;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Njegušima, prešli u Kustudiće, od kojih se oni u Britvici ispod Ostroga; Božovići, bratstvo u Podostrogu kod Budve, od kojih je dio doselio iz Grblja, a dio iz Erakovića u Njegušima;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Lastvi Grbaljskoj, porijeklom iz Njeguša, od kojih su oni u Brđanskom i u Tavriji u Rusiji;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Bobovu kod Pljevalja, porijeklom iz Njeguša;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Veljem Selu kod Bara;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Zupcima kod Bara;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Sušici kod Bijelog Polja, od kojih su Božovići u Zatonu kod Bijelog Polja i u Zabojnici kod Rače Kragujevačke;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Ceklinu;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Bjelicama, jedni od Pejovića, a drugi od Milića;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Limljanima u Crmnici;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Podgoru, ogranak bratstva Maraš iz Zete;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Nikšićkoj Trepči, odselili u Drobnjake kao Trepčani i Stanišići;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Rijeci Štrbačkoj kod Trebinja, porijeklom iz Riđana kod Nikšića;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Bijelom Brdu kod Višegrada, ogranak Kujundžića iz Riđana kod Nikšića;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Orahu u Pivi, ogranak Ruđića, odselili u Bosnu; (prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo pod Trebjesom, odselilo kao Gutovići u Bodežište kod Gackog (prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, ogranak Rakočevića iz Morače, preselili u Gajtan u Srbiji kao Božovići-Drpići (prilog pripremio: Savo Božović) Bozanatiko, Kotor, porijeklom su iz Španije Bozadžija, Kolomza i Kurtovići (Crnogorsko Primorje) Bozić, Donji Stoliv i Perast (Boka Kotorska), porijaklom iz Dalmacije Bozo, Herceg-Novi Boigišić, vidi: Bogišić Boičić, Šekulari (Vasojevići), potomci Boice, kasnije Bolević; Nikšić, vidi: Bojičić Boja, Dabezići (Bar) i kao: Bojić, srodni područnim Selanovićima i Meragovićima Bojaj, Tuzi Bojanić, Krivošije, od njih su kod Nikšića i Fatnice (Hercegovina); Bar i Trebesina, Herceg-Novi; Početkom 17. v. iz Drobnjaka odselili u Baljkovac (Lepenica) u Srbiji; Podgora (Crmnica); Lješansko područje i Podgorica; Bašino Selo i Dobrska Župa (Cetinje); Kotor i poručni Muo; kod Herceg-Novog; Goleši (Pljevlja) i kao: Milovanović; Zagrad (Kuči), ogranak BojanovićaBudinića iz grupe Bulatovića; iz Crne Gore doseljeni, krajem 16. v. u Kać (Novi Sad); u Pljevljima 1700. godine; Ćipetići pa u Brežine i Podgor (Crmnica) i Podgoricu, i jedni u susjedno Zabjelo, a

42


Ponorima (Zeta) i kao: Šikmanović. Starinom su iz Čarađa (Gacko) Bojanići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Bojanići (Radulovići), bratstvo u Bašinom Selu Bojanići, rod u Krivošijama Bojanići, bratstvo u Župi Gradačkoj Bojanović, vidi: Bojanić, u Zagrad (Kuči); Podgorica i područne Kruse, u Zeti su grana araša, kao i Babić i Bošković Bojanovići, bratstvo u selu Krusama Bojat, ogranak Jaukovića (Mandića); Od njih su oni na Glavici (Piva) i u Bosni, i Nedajnom (Piva) i Nikšiću Bojati iz Pive (G.Crkvice -zas.Bojati, D.Crkvice, Odžica Glavica) potiču iz Drobnjaka od Jaukovića Bojadžijić, Boljevac (Bijelo Polje), porijeklom od Tuzle (Bosna). Srodnici su Mahutovićima u Radojevoj Glavi i Zejnilovićima, Posekovićima i Bojevićima u Rasovi (Bijelo Polje) Bojadžić, Boljanići (Pljevlja), ogranak Polovina; predio Bistrice (Bijelo Polje) Bojević = Totalović, u Goleša, Krće i Stojilović (Pljevlja) Bojin, Grude (Tuzi), u srednjem vijeku Bojinović, Vranjina na Skadarskom jezeru, srodnici Bojanića u Lješanskom području Bojić, potomci Boja, Miomanovića, iz Lijeve Rijeke (Podgorica), preseljeni u Ubalac (Gornja Morača). Rodonačelnici više bratstava, od njih su u: Vranješka dolina (Bijelo Polje), pa jedni od njih preselili u Šumadiju, Uskoci pa Žabljak i druga mjesta; Konjevići (Ljubić) - Srbija, doselili se u vrijeme Prvog Srpskog ustanka, iz Crne Gore; Cerovo i Rađevina (Valjevo), porijeklom iz Pive; Drobnjaci; Lipa (Cetinje); Cuce (Cetinje); Dabezići (Bar). Jedni i kao: Boja = Bojić srodnici područnih Meragovića i Senalovića Bojići, bratstvo u Lipi Bojičić, Osoje (Pljevlja) Bojka, u Podgorici Bojković, u Zepši i Radeća (Piperi); Višnjevo (Gornji Grbalj), ogranak Mileševića (Mandića) iz Drobnjaka Bojkovići, iseljeno bratstvo iz Prosenog Dola Bojkovići, pravo prezime bratstva Lagatora Bojkovići, bratstvo u Ugnima Bojkovići, bratstvo u selu Višnjevu u Grblju Bojo, predak Bojanovića Bojović, Prvoševina (Bojovići), Andrijevica i Buče (Berane) grana Rajevića, od njih: Azanji (Bihor) i Hasu (Bijelo Polje), Sjenici (Raška) i Starom Vlahu (Višegrad); Ogranak Gagovića u Pivi; u Šarancima (Žabljak), ogranak Rajičevića = Raičevića (Šarenaca) iz grupe Vlastelinovića, vidi: Šarenac iz Plane. Od njih su u Sedobra (Priboj), Leskovcu, Lebanima, Sijerinskoj Banji (južna Srbija); kod Nikšića oko 1699. god; Grude (Tuzi) i kao: Bojinović, doseljenici iz Pipera Bojčević, u Nikšiću iz Radeća (Piperi); Žitištu, Iđošu i Srpskoj Crnji (Banat) iz Crne Gore Bokan, bratstvo u Gluhom Dolu Bokar, Katun i Potpeće (Pljevlja) Bokerin, Očinić (Cetinje) Bokerine (Bokerinći), negdašnje bratstvo u Očinićima Bokeć, i kao: Bokić i Nikmaraš, u Zatrijebaču (Nikmarašima) iz grupe Mrnjavčevića iz Kuča Bokić, Podgorica Boko, Obod i Obarda (Mojkovac) Bokovac, Limljani (Crmnica) Bokovljan, Ceklin (Rijeka Crnojevića); Nikšić Bokovljanin, kod Cetinja; Donja Dobra (Gornji Ceklin), Cetinje, iz područnog Bokova Bokovći, bratstvo u Limljanima Bokorić, Zeta 1416. god. Bokos, Herceg-Novi

43


Bokša, Boha, slično Bokšić, patronimik od Bogiša u Baru 1347. god. Bol, u Kotoru Bolani, Ulcinj (u 15. v.) i Budvi; Kotor, oni su iz Venecije Bolanić, Rovca Bolandžić, ogranak Bulatovića, na Sjenici (Kuči), porijeklom su iz Rovaca. Od njih su u Podgorici Bolević, iz grupe Ravnožala u Piperima, vidi: Boljević; Lješkopolje, od njih su u Mandićima (Bjelopavlić), Balabanima (Zeta) kao: Boljević; Balabani, Golubovci, Gornja Gorica, Momišići i Srpska (Zeta) i Podgorici, oni su iz Lješa (Albanija), vidi: Amatbašić; Radmuževići u Šekularima, ranije: Boičić, potomci Jovana Boice, vidi: Boičić; Bratonožići, ogranak Jovanovića u stablu Pavkovića; Kolomza i Gorana (Ulcinj) Bolevići, bratstvo u selu Lješkopolju Boleič, Bar 1304. god. Bol, i, Ulcinj 1864. god. Bolieč = Boljica, vidi: Bolikius Bolija, ogranak Bolevića u Donjoj Gorici (Zeta) Bolikius = Boileč = Bolica, barska vlastela 1320. god. vidi: Boleiš i Bolica Boliris vidi: Bon i Boloris u Kotoru Bolić, Stijena Piperska Bolica = Bolice, u Kotoru i okolini (1154. god.) pa dalje kao: Bolica - Kokoljić (Kokljić), od 1398 1643. god. i jedni kao: Medović 1591. god. prvobitno su Bolica, pa Bualica, Bualipa i jedni kasnije: Pribičić u Kotoru (13. v.) pa na dalje, vidi: Boliris, Bivoličić i Barmičeli Bolović = Boljević, Boljevići (Crmnica), od njih su u Kolomzi (Ulcinj) Boloris, Kotor (15. v.) vidi: Boliris Bolsić, Bar 1311. god. Boljan, i, Orahovo (Crmnica), od 1898. god. ogranak Čankulja; Herceg-Novi Boljani, bratstvo u Podgorici Boljanić, Boljanići (Pljevlja); Pljevlja od druge polovine 17. v. i 1869. god.; u Orahovcu (Crmnica) do 1898. god. kao: Pankulja Boljanović, Donići (Gatačko Polje), porijeklom iz Crne Gore Boljaković, Nikšić Boljević, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Balabani i Golubovci (Zeta), ogranak Kaluđerovića, i kao: Bolević, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Kotor i Risan, istorodni; Stoliv (Kotor); Boljevići (Crmnica), od njih su u: Sveti Đorđe (Šin Đer) i Đenoše (Ulcinj) i kao: Pjetrikolević; Velji Ostros, uz Skadarsko jezero; Njeguši (Cetinje) 1445. god.; Gorica (Zeta) i kao: Bolija i Bolević, srodni Milićima u Donjoj Gorici (Zeta) i Vukčevićima u Lješanskom području i Alatbešićima (Ahmetbašićima); Nikšić; Podličak (Paštrovići); Podgorica, ogranak Kaluđerovića iz Zete; Bar; Cetinje; Lješnjani su porijekom iz Lješa (Albanija); Boljevići i Mataruge (Pljevlja), ogranak Stevanovića; u Sremske Karlovce iz Crne Gore, i kao: Stefanović, preseljeni u Bijelu Slobodu (Ukrajina) Boljevići, pleme u Crmničkoj Nahiji Boljica, vidi: Bolikius Bom, Herceg-Novi Bombar, Pljevlja, iz područnog Maoča Bombašić, Kotor Bomberc, u Drenovštici (Pješivci) od Milojevića i susjednih Milojevića, porijeklom iz Komana (Podgorica) Bomor, Sjenice - Kuči Bon, a, i = Boliris, i Bolica, u Kotoru i kao: Bon 1557. god.; Mojkovac, pa u Dubrovnik, a odatle 1186. god. u Kotor kao: Kotoranin, pa Boliris do 1572. god. i jedni u Ulcinj Bonaldi, Prčanj (Boka Kotorska) Bonamo, Herceg-Novi u 16. v. Bonbarez, Nikšić

44


Bongvardo, Kotor i područni Muo Bonguardo, u Prčanj (Boka Kotorska) Bonda, Paštrovići 1680. god. Boneter, Podgorica Bonkeć, potomci Bon Keča (Keća) u više naselja u Zatrijebaču (Kuči). Doseljeni iz Pipera, a porijeklom iz Tuzi; vidi: Bonkeće Bono, Kotor, porijeklom iz Italije Bonsant, Herceg-Novi Bončić, Nikšić Bondžuc, Bondžuki (Rožaje), porijeklom su iz Klimenata (sjeverna Albanija). Od njih su u Novom Pazaru Bonjčić, Kotor i područje Riđana (Nikšić) Borančić, Godijelje, Zaton, Sipanja i okolina (Bijelo Polje) Borat = Boratović, Zalazi (Njeguši); vidi: Boretović Boratović = Borat, Njeguši (Cetinje); Paštrovići, zapadni dio 1600. god.; vidi: Boretović = Punšević Boratovići, izumrlo bratstvo u selu Mircu Boratovići (sa Vodalijama), grana bratstva Punoševića u Njegušima Borac, Boan (Žabljak) Boračić, Bjelojevići (Mojkovac), grana Novakovića iz Vasojevića Borberez, Nikšić Bordić, Šestani (Primorska krajina). Od njih su u Kolomzi i Karuče (Ulcinj) Borđić, Salč i Kolomza (Ulcinj) Borenek, Kruševice, Herceg-Novi Boreta, Borete u Bečićima (Budva), starinom iz Zete Boretović (Boratović - Punošević), Zalazi (Njeguši) - Cetinje Borzat, i, Budva Borikić, Gusinje, iz Kuča Borilović, Bajice (Cetinje); Salč (Ulcinj) Borilovići, bratstvo u Bajicama Borina, Podgorica Boris = Borisi, Bar, vlastela u 14. v. i 15. v.; Dobrota (Boka Kotorska) Boričić, Vasojevići: rod Rajevića, Milikića i Mijovića; ogranak Novakovića iz Nožica i Dušice, ogranak Roevića. Od njih su u Bjelojevićima (Mojkovac); Berane; Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Dragočava (Berane), od njih su u Podgrađu (Bihor); Vranjina, na Skadarskom jezeru, doselili iz Bajica (Cetinje); Drobnjaci; Ozrinići (Nikšić); Očinići (Cetinje), srodnici: Kaluđerovića, Ridova i Popović-Ćuk Boričković = Borička, Kućista u Ćeklićima (Cetinje) i Gluhi Do (Crmnica) 1560. god. Boričkovići, negdašnje bratstvo u Kućištima u Ćeklićima Borišić, Bajice (Cetinje) i Bjeloši i Očinići (Cetinje); Nikšić; Jablanovo (Bijelo Polje); Boljanići (Pljevlja) Borišić Vuk, predak Borišića na Očinićima Borišići, bratstvo u Očinićima Borković = Porobić, Herceg-Novi. Mojdež (Boka Kotorska) ogranak Ugrenović ranije iz grupe Riđana, iz Riđana (Nikšić). Istorodni su u Vrpolju (Trebinje); Viševac (Tivat) ogranak Ilića iz Ledenica, a ondje iz Drobnjaka ogranak Mileševića (Mandića) Borlović, Salč, Kolomza i Podmožur (Ulcinj), doselili iz Šestana (Primorska krajina) Borno, Kotor Borovac, Lepetane (Boka Kotorska), doselili se iz Konavala; Brljevo (Piva) Borovina, Cetinje Borovinić, Bršno (Nikšić), odatle se jedni preselili u Sandžak Borović, Gotovuša i Boljanići, pa u Kovač i Oćevine (Pljevlja), došli iz Brvenice (Pljevlja). Ima ih i u Nikšiću; ranije: Raičković u Lješkopolju, ogranak Krkotića, odseljenih u Vraku (Skadar); U

45


Paštroviće iz Crne Gore; Herceg-Novi Borozan, kod Rijeke Crnojevića, ranije: Radivojević srodni Lomparima, doselili iz Bukovika i Bokova (Crmnica); Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih jedni su preselili u Bukovik (Crmnica) Borozani, bratstvo u Farmacima Borozani, bratstvo u Bokovu Boroje, Dobrota (Boka Kotorska), porijeklom iz Kranjske (Slovenija); Kotor; Herceg-Novi Borojević, Donji kraj (Cetinje), porijeklom od Niša, vidi: Ivanišević, Dapčević, Trnjine u Cucama (Cetinje); Prijevor (Tivat) 1437. god. Borojević Ivan, predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića u cetinjskom D. Kraju Borojevići, negdašnje bratstvo u Trnjinama Boron, Herceg-Novi Boronjić, Ćeklići (Cetinje) Boros, as, Dobrota i Herceg-Novi Borotović, Njeguši (Cetinje) Bortuni, rod u Perastu u Boki Borđić, Salč i Kolomza (Ulcinj) Borušić, Pljevlja Borča, Podgorica Bosarić, Budva Bosenčić, Maine - Budva 1692. god. Bosiljević, vidi: Baselji Bosić = Bosič, slično Božić, Kotor 14. v.; Budva; iselenici iz Morače u Lisu i Aranđelov Do, donje Dragačevo u Srbiji, srodni tamošnjim Ilićima Bosič, vidi: Bosić, u Kotoru od 14 - 16. v. Boski = Baski, Meljine, Herceg-Novi Bosković = Bošković; Lepetane (Boka Kotorska) Bosna, Bjelopavlići 1558. god. Bosnić, Banjani (Nikšić) 1425. god.; Građani (Rijeka Crnojevića); Herceg-Novi, po nahočetu; Baošići, Brgule i Luštice (Boka Kotorska); ogranak Begovića u Ćudama, a drugi u Reževićima (Paštrovići), vidi: Franović; Katuni i Gornja Sela (Paštrovići); Radovanići (Tivat), porijeklom su iz Bosne; Pljevlja 1864. god. Bosović, Pljevlja 1855. god. Boteri, Kotor Botnoz, Perast (Boka Kotorska) Botovići, muslimani iz Podgorice Botrić, Prčanj i Kotor (Boka Kotorska) Boturić, Boturići (Bijelo Polje) Boha, vidi: Bakša Bohar, Berane Boci, vidi: Boc Boc, ka, Kotor, početkom 15. v.; Arbaneš (Bar); Popovići i Arbaneš u Debeloj Krajini, ranije: Martić, a i kao: Boci Bocar, Budva, porijeklom su iz Korče (Albanija) Bocarić, Budva 1876. god. Bočanić, Zagrad (Kuči) Boša, vidi: Bokša Boši, Lisna uz rijeku Bojanu Bošić, Herceg-Novi, po nahočetu Boškov, Paštrovići 1705. god.; Deliblato (Donji Banat), iz Crne Gore Bošković, u Podgorici 1431. god.; Budva 1688. god.; Kuti i Bijela, Herceg-Novi 1695. god.; Kameno i Kruševice (Boka Kotorska) su iz Mostića (Hercegovina) kao: Palikuća; Herceg-Novi, po nahočetu; Ledenice (Risan) 1399. god.; Bijela Smokva (Kanjoš) u Buljarici (Paštrovići); Podgorica

46


1435. god.; Bogumilovići u Pješivcima, ranije: Breškovan. Od njih su u Budvi i Nikšiću; Bjeloši (Cetinje); Čevo, selo Pejovići i kao: Bošković - Pejović, u Cucama, srodni su Miljanovićima iz područnog Repca. Od njih su u Nikšiću, a u područnom Grahovu i kao: Bošković - Gradinjanin; Gradina u Ćeklićima (Cetinje); Bjelice (Cetinje), od njih su u Kotoru; Rijeka Crnojevića, i kao: Bošković - Kolašinac, porijeklom iz Polja (Kolašin); Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i kao: Bošković - Ljubotinjanin, porijeklom iz Vučitrna, Kosovo; Građani (Rijeka Crnojevića), starinci, od njih u Mrkojevićima (Crnogorsko Primorje); Velje Selo (Bar), iz Donjih Mikulića uz Bojanu; Gluhi Do i Sotonići (Crmnica) i kao: Mirosalić. Oni su ogranak Vučetića; Golubovci (Zeta); Brčele i Limljani (Crmnica); u Cucama, povrh Melaca, ogranak Mijanovića, porijeklom iz Zete (Adžova Vrba), gdje ih više nema; Na Glavici (Bjelopavlići), ogranak Kaluđerovića; Slatina i Vučića - pod Zeletinom; Platoom (Bjelopavlići), jedni ranije: Ilić; Orja Luka (Danilovgrad) i Ostrog (Bjelopavlići), potomci Bijelog Pavla. Od njih su Tripunović u Matagužama (Zeta), Doboju (Bosna) i Senjak na Rudniku, jedni su odselili u Mačvu; u Pješivcima kao: Riđan, pa Kezunović i Mijajlović (Serdarević) preselili u Paštroviće; iz Pješivaca neki su preselili kod Valjeva i drugi u Peteljevac (Kruševac); Nikšić i susjedna Straševina; Paštrovići 1702. god.; Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak su Milončića iz područnih Dučica; Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Pavlovića, potomka Nikšića. Od njih su u Rovcima (Podgorica), Kolašinsko i Mojkovačko područje; kod Mojkovca, kasnije Fuštić, porijeklom iz Grblja; Mojkovac, ogranak Šćepanovića, iz Borja lijeske (Rovca); u Trebaljevu (Mojkovac), jedni i kao: Kojinović; Morača (Kolašin), doselili iz Lješkopolja, porijeklom iz Grblja; Morača, potomci Bogdana Čevljanina, iz Vojinića (Cetinje); Kričak i Kolašin (Pljevlja) i kao: Bošković = Alilović, doselili iz Kozice preko Tare, kao: Macan; Brvenica, Kovač (Pljevlja) i Lijeska (Pljevlja); Bobovo (Pljevlja) pa su prešli u područni Gradac i Jelov Panj pa u Ritošiće i Kaluđeroviće (Pljevlja); Prenćani, Maoče i Bukovica (Pljevlja); Gotovuša (Pljevlja), pa u područne Kolušiše i okolna naselja; Rovca (Podgorica); iz Crne Gore u Pieru (Albanija); Tivat; Garaši (Kragujevac) kao: Bošković (Savić) pa Garašanin porijeklom iz Bjelopavlića; Kumbor (Boka Kotorska), iz Krivošija; Podgorica 1431. god.; kod Herceg-Novog, jedni su iz Popova (Hercegovina); Ledenice i Risan 1399. god.; Kumbor, Ubli i Smirna, Herceg-Novi; Muo i Prčanj (Kotor), Donji i Gornji Stoliv (Boka Kotorska), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje); u Podgorici 1435. god.; Zagora i Radovići (Tivat) 1594. god.; iz Bogmilovića (Pješivci) ima iseljenih u: Spuž, Bjelopavliće, Prizrenu, Međulužje (Šumadija); u Bogmilovićima (Pješivci) potomci Todora iz Velestova (Cetinje); Vignjevići (Rijeka Crnojevića), porijeklom su od Vučitrna (Kosovo); Građani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Dobroj Vodi (Bar); Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih su u: Šekulare (Gornji Vasojevići), Ritošići (Sjenica); U Moraču iz Liješnja (Rovca) ovdje iz Vojinića (Čevo), Cetinje porijeklom iz Hercegovine; Kisjelice (Bratonožići) i kao: Mijajlović; Potkrš i Seoštica (Bratonožići); Šekulari (Gornji Vasojevići). Ogranak Maslovara. Ogranak Kaluđerovića u Velici i Donjoj Ržanici (Vasojevići) jesu iz Ćeklića (Cetinje); Jedni su u Vasojevićima ogranak područnih Adrovića. Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak područnih Adrovića. Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak područnih Brakočevića porijeklom iz Cuca (Cetinje). Od njih su u: Beranama i kod Bijelog Polja; Gradina (Bjelopavlići), ranije: Bogumilović. Njihovi su srodnici u Golubovcima (Zeta); u Podgorici došli su ogranak Raičevića drugi ogranak Terzića; u Kučima: 1) Iz Meduna (Kuči) preselili se u Plav; 2) Iz Ubala preselili u Bar; U Loparima, jedni kao: Kostrović; Brestovik (Bijelo Polje), Plužine (Piva), doselili iz Sjenice (Raška), od njih su Mićić; U Reljevu (Sarajevo); grana Vojinovića u Pivi i odselili u Bosnu Bošković, grana bratstva Vučetića u Gluhom Dolu Boškovići, bratstvo u Bjelopavlićima Boškovići, bratstvo u Bjelošima Boškovići, bratstvo u Brčelima Boškovići, bratstvo u Limljanima Boškovići, bratstvo u Stolivu Boškovići (Breškovci), bratstvo u Bogmilovićima Boškovići (Gradinjani), bratstvo u Cucama Boškovići (Gradinjani), u Nikšiću i u Grahovu

47


Boškovići (Mijanovići), bratstvo u Cucama Boškovići - Mirosaljići, bratstvo u Sotonićima Boškovići (Pejovići), bratstvo u Pejovićima Bošma = Bošmar, Sjenice (Kuči), stari rod Bošnjak, Herceg-Novi; Podi, Herceg-Novi, porijeklom iz Bileće 1687. god.; Lužnice (Župa Nikšićka), ogranak Čvorovića, povratnika iz Bosne kao: Lužnica - Čvorović; Piva ranije: Čvorović (Lužnica) u Župi Nikšićkoj, u Srbiji i kod Zvornika (Bosna); Ulcinj 1855. god.; Bijelo Polje i područna Bistrica, sa okolinom; Rožaje, porijeklom su iz Banja Luke, kao: Sobo; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje, poslije 1879. god. doselili su se iz Bosne; beransko područje; Bezuje (Piva), porijeklom iz Stare Crne Gore Bošnjaković, Nikšić Bošnjanin, potomci Patroševića iz Petroševe, odnosno Kešeljeve gradine u Grahovu (Nikšić) Bošnjaci iz Pive (Bezuje), doselili sa Zagrada iz Župe Nikšićke Bošnjo, Boljanići (Pljevlja) Bošmar, Sjenice (Kuči) Bravec, Herceg-Novi Bravo, vić, Dobrota (Boka Kotorska); Pljevlja i kao: Bravović 1864. god. Bragni, vidi: Brini i Brigsić Bragadin, Kotor 1588. god. Brageš = Brageić i Brageša, Buljarica, Paštrovići 1746. god. Bradasa, ca i Bradgasa, Kotor Bradić, predio Bistrice (Bijelo Polje); ogranak Đuriđića, iz grupe vasojevićkih Kovačevića Bradović, Lepetane (Boka Kotorska) Bradoć, Bar Braian = Brićo, Kotor u 15. v. Braijaj, Oblik i Vilas (Ulcinj) Brailo, Podgorica, a u Kotoru (u 15. v.), kao vlastela, pa jedni i kao: Braina Brailović, Bojka (Ulcinj) Braimović, Bojka (Ulcinj) Brainović, Komani 1492. god., Bojka (Ulcinj) i Perast (Boka Kotorska) Braisavević (Vojisavljević), u Zeti kroz 12. v. Braisković, Kolomza (Ulcinj) Braić, Brajići (Budva) 1489. god.; Budva, iz Brajića; Lohovo (Andrijevica) 1485. god.; Lukovo (Kolašin); ogranak Stojanovića iz Brajića u Poborima (Budva) Braicka, Petrovac na Moru (1886. god.), srodni su im Stojanovići iz Brajića (Budva) Brajak, Bogdašići (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Lastva (Tivat); Dobrota (Prčanj) i Lepetane (Boka Kotorska) Brajan, Škaljari (Boka Kotorska); Kovači i Šišići (Tivat) Brajanović, Bajice (Brajanov krš), Cetinje 1504. god. kasnije i: Priđenović; Drobnjak; Podgorica; Bar; Momišići (Podgorica); Brajanovići, negdašnje bratstvo u Bajicama Brajaša, Bratićani (Primorska Krajina), Ulcinj, porijaklom iz Vilgara u Amalima (Albanija) Brajević, Mojdež, Savina i Stoliv (Boka Kotorska), a u Atini (Grčka) kao: Vasos (Mavrovuniotis) vidi: Brajović; iz Kozica u Otiloviće (Pljevlja) Brajilović, Kotor Brajinović, Kotor Brajić, Knežina Brajićka (Budva) u 10. v., 1388. i 1624. god.; Budvić (Pobori Brajićki) 1489. god.; Brajići (Budva) 1488. god., vlastela, od njih su u selo Brajić (Šumadija); Budva; Podostrog (Budva) i kao: Braić; Pržno (Paštrovići); Ulcinj 1899. god., doselili se iz Brajića (Budva); Kozice (Zatarje). Od njih su u Otilovićima (Pljevlja) i Lukovu (Kolašin), pa u Novi Pazar; Kotor i područni Baošići; Risan (Boka Kotorska), porijeklom iz Brajića (Budva) Brajići, pleme u Boki

48


Brajičić, Ozrinići, Nikšić Brajković, Orahovica (Kotor) 1437. god. porijaklom iz Stare Srbije; Dobro Selo (Cetinje), Pješivci 16. v.; u Cucama (Cetinje) potomci Nenoja Orlovića, razgranati i kao: Dupončević; Njeguši (Cetinje) 1444. god., vidi: Bajković u Grblju; Donja Lastva (Grbalj), su iz Glogovca; U Lozicama (niže Žanjeva Dola) u Njegušima (Cetinje) i u Perast (Kotor), navodno su iz Hercegovine; U Solarima (Mirac), u Grblju, poznati i kao: Hrsović; Baošići (Kotor); Kotor; Bogišići (Grbalj), Topla, Herceg-Novi; U Perast (Boka Kotorska) sa Vratla iz gatačke Površi; Ogranak Tomića u Paštrovićima; Mala Gorana (Ulcinj), oni su iz Mrkovskog polja; Podgorica 1441. god.; Tomaševo (Pavino Polje) u Vraneškoj dolini, starosjedioci; Šaranci (Brajkovići), iz Drobnjaka se preselili u Prenćane (Pljevlja); pa u Pisanu Jelu i Bijelo Polje; Peroj (Pula) iz Ljubotinja (Cetinje) Brajnović, Kotor, vidi: Brajinović Brajović, potomci Braja Pavkova Pavkovića (Bućića), razgranatih u Bjelopavlićima, i kao: Filipović (Brajović) i Jovović (Brajović) i Košutović (Brajović) i Begović (Brajović) i Jugović (Brajović) i Savićević (Brajović). Jedan od njih Rade, odseli se u Vraku (Skadar) i tamo su Radičić, drugi u Albaniji: Grilu, Đino-Kastru kao: Brajović = Jakoja = Berdanaj = Stefo i u Tirani, Grilu i Skadru kao: Brajović = Ferozaj, Grima (Vraka) i kao: Brajović Omari i Starom Boriču (Vraka) i u ovim mjestima kao: Brajović = Veri = Pjetri; ima ih naseljenih u Spužu, na desnoj obali Zete; Momišićima i Golubovcima (Zeta); kod Skadra (Albanija); Danilovgradu; Rijeci Crnojevića; Cetinju; Vijencu (Pljevlja), kao: Rajević; Dubrovniku; Nikšiću; Podgorici; Šipanskoj Luci, na ostrvu Šipan, vidi: Vasos; Igalo, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska), Kotor, po nahočetu; Sutomore (Bar) 1898. god.; Mateševo (Kolašin); Kozice (Zatarje), preselili jedni u Drobnjake Brajovići, bratstvo u Bjelopavlićima (seoce Jelenak, Kosovi Lug…) Brajušković, Martinićko Gostilje, i povrh sela (Bjelopavlići), potomci su Bijelog Pavla Brajhović, Grnčarevo i Čeoče (Bijelo Polje) Brajša, Vladimir (Ulcinj) Brajšić, u Mainama (Budva) 1442. god. Brakov, Klek (Mojkovac) Braković, Vilac (Bratonožići). Potomci Raiča Baljeva, kao i: Ćelević, Vidić, Čolić i Gilić. Odatle su jedni preselili u Doljane i Sjenice (Kuči), pa su od njih u Pribrisijevićima (Mojkovac), kao: Krgović i odatle su jedni kod Vrnjačke Banje i u Metohiji; Paštrovići 1693. god. kao: Branković Brakočević, potomci Brakoča Vukova (Ljevaka) u Selo Orah (Šekulari) u Gornjim Vasojevićima, razgranati su, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Braletić, u Bjelopavlićima ogranak područnih Tomaševića Bralić, Rugova (Peć) i Koljeno (Rožaje), porijeklom iz Koplika (Skadar) Brambila, Kotor Bran, Kovači i Šišići (Grbalj) 1620. god. Brangni = Bragni, Bar 1360. god. Branetić, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Pješivci (1431. god.), Kotor 1458. god. i Grblju 1443. god., Solari pri Goraždi (Mircu), Cetinje; Podgorica 1478. god. Branilović, preci većega broja bratstava u Pivi. Vidi: Radojičić u Pivi; Kod Mojkovca; u području Drobnjaka 1376. god.; Banjani (Nikšić) Branisavljević = Vojisavljević, vlastela Zeta 1130. god. i kasnije Branić, Sinjac (Lješkopolje) 1711. god. Branković, Bratonožići, Podgorica i Zeta 1468. god., vlastelinsko-despotska porodica iz Korjenića (Trebinje); Ozrinići (Čevo), Cetinje 1518. god.; Banjani (Nikšić); Gluhi Do (Crmnica), vlasteolska porodica, jedni kasnije Čarapić, doseljeni iz Vasojevića. Od njih su u Korjeniće; Trebinje i Popovo u Hercegovini, a drugi u Boku Kotorsku; Đenovići, Herceg-Novi; Škaljari (Boka Kotorska); Kotor; Buljarica (Paštrovići) 1693. god. a jedni su ranije, 1570. god., Braković; Pašića Polje (Bijelo Polje); Piva preselili u Rađevinu i Kostarnik (Valjevo), a drugi u Dupljaj (Valjevska Kolubara), a treći u Jadar (Mačva); Buljarica (Paštrovići) 16 - 18. v. Brankovići, zagranak bratstva Brankovića-Čarapića u Gluhom Dolu Brankovići - Čarapići, bratstvo u Gluhom Dolu

49


Branović, u 10. v. vlastela i na području predmetne radnje u ovome Prezimeniku (?) Branojević, Njeguši (Cetinje) 1444. god.; i Kotor; Morinj, Herceg-Novi Branjar, a, Herceg-Novi Branjkuljan, Nikšić Bratvica (Brato,Bratica), predak bratstva Borišića Bratešić, Maine (Budva) Bratijan, Kotor Bratisaljić, Podgorica 1438. god. Bratić, Kosijeri (Cetinje), doselili iz Rogama (Piperi); kod Vladimira (Ulcinj); Njeguši (Cetinje); Nikšić, iz Hercegovine; Kosijerevo (Parije), Nikšić i u Nojnici uz rijeku Ćeretu (Hercegovina) Bratićević, Vrnjiš (Njeguši), Cetinje 1521. god.; Ulcinj 1889. god. Bratica, Peraška naselja, starinci; Bar Bratičević, Njeguši u 16. v.; Perast (Boka Kotorska); Herceg-Novi Bratković, Njeguši i Mirac (Cetinje) u 14. v.; Tivat 1335. god. Bratnović, Kotor 1485. god.; kod Plava 1485. god. Bratović, Podgorica, iz Kuča; Rovca (Šekulari), Gornje Polimlje; Kotor i područni Zalaz; Naljevići (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore Bratoneš, uz Skadarsko jezero Bratonožić, odseljeni iz Bratonožića u: Valjevo (Srbija) u 18. v.; Prilep (Makedonija) i druga mjesta kao: Bratonožić Bratoslavić, Kotor 1305. god. Bratul, Gusinje i područna Trepča 1485. god. Bratunović, Njgeuši (Cetinje); Gornji Mirac (Grbalj) Braćević, Nikšić 1431. god. Braunović, Donja Morača (Kolašin) 1251. i 1574. god.; porijeklom od Skadra (Albanija), od njih su iz Vratina (Morača) došli iz Kuča, pa Mihailo ode u Sjenicu i otuda Mihailović; iz Kuča u Spuž, Podgoricu; u Morači i Skadru istorodni su. Od njih su u Radulićima (Bihor); Lozna (Bijelo Polje); Bistrica (Mojkovac), potomci su Sasa iz Brskova (Mojkovac); Tološi i Donja Gorica (Podgorica). Ima ih i u drugim područjima. Brahaj, Zagonja, uz Skadarsko jezero, pa jedni u Ulcinj 1894. god. Brahimi, Selca (Ulcinj) Brahić, Pljevlja Bracaj, oj, čaj, Oblik (Ulcinj), doselili se iz Dinoše (Amali) - Albanija Bracanović, Mikulići u Bjelicama (Cetinje); Piperi, ogranak Stanića; Pješivci; Kuči, od njih su u Podgorici; Cetinje; Dobrota (Boka Kotorska); Bijelo Polje Bracanovići, bratstvo u Mikulićima Bracač, Bar Bracović, Bjeliši (Bar) i kao: Đerđelović; Đurjan, uz Skadarsko jezero (Debela Krajina), porijeklom iz Kuča; Vrbica (Kuči), ogranak Radetina, a jedno vrijeme i kao: Đerđelović, porijeklom su iz Selaca u Klimentima (Albanija); Kosor i Cerje (Kuči), od njih su u Podgorici i područnom Spužu Bracoj, vidi: Bracaj Bračković, Nikšić Brašnja, nji, nić, Ulcinj, porijeklom su iz Afrike; vidi: Brašnji Brašnji, Pljevaljsko područje, matično: Babine, Zvijezd, Vrbovo, Obarda, Toci, Ljeljanica i odseljeni u Bijelo Polje (Srbiju) i druge krajeve. Poneki i kao: Despot, Danilović, Ignjatović, Poljak, pa odseljeni u druge krajeve često su mijenjali prezime Brašanac, Nikšić Brašnjić, vidi: Brašnja Brašnjanić, vidi: Brašnja Brbidžić, Nikšić Brgul, Brguli i Mardali (Tivat) u 14. v. Brguljan, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska), Škaljari i Tivat porijeklom iz tare Crne Gore

50


Brguljani, bratstvo u Škaljarima Brdar, Slatina (Žabljak); Leće i Krasovine (Bjelopavlići), potomci Lužana, a u područnim Pažićima kao: Stojanović (Brdar), od njih su u Danilovgradu, Prijeradima (Tivat) 16. v., Slatina (Bjelopavlići), iz Bjeloša (Cetinje); Pažići (Danilovgrad), ogranak Martinovića; i Orja Luka (Danilovgrad). Od njih su (u 16. v.) jedni preselili u sjevernu Hrvatsku; Paštrovići 1799. god. Brdarević, Šobajići (Bjelopavlići) Brdca, Brca u Sutomoru (Bar) Brđanin, Ibarac (Rožaje), porijeklom su iz Bjelopavlića Brežanin, Spič (Sutomore) i kao: Kovač, Kavaženda i Đurović (u 16. v.) doselili se iz Brežana (Zeta). Preseljeni u Bušatovine i Dubrave (Paštrovići) i kao: Bušar i Crnojević, vidi: Bušat; Bar Breznarević, Bar Brek, a, Maine (Budva) Breljić, Budima (Berane), srodni Babovićima, grana Novakovića Vasojevića; Srbina (Boka Kotorska) Brenović, Mojkovac Brenudović, Herceg-Novi (oko 1701. god.) doselili se iz južne Hercegovine Bresan, Kotor Brestvac, Brestovik (Nikšić) Breša, u Kotoru 1459. god. Breškovac, kasnije Milunović u Pješivcima Breškovci (Boškovići, Perovići, Adzžci, Mijuškovicć), bratstvo u Bogmilovićima Brzvski, Mojkovac Brzan, Podgorica Brzać, Godočelja u Bihoru (Bijelo Polje); Bukovica (Rožaje) Brzutić = Brzut = Dokšić, Nikšić, doselili su se iz Mostara Briđanin, Briđe (Lješansko područje), Podgorica Brigantino, ro, Donji Stoliv (Boka Kotorska); Budva Brigetinjka i Brigniebragni, u Baru Brigsić, vidi: Bragni Brizić, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Brikio = Britius, Barska vlastela u 15. v. Burina, u Zeti 1396. god. Brindić, Šekulari (Gornji Vasojevići), porijeklom od Prizrena (Metohija) Brindo (Bolica), u Kotoru Brinić, Krtole (Tivat) u 16. v. doselili iz Dapca (Albanija). Od njih su u područnim: Porto Riko, Radovići (Lušac); Herceg-Novi i njegova okolina; Cetinje Brinjacak, vidi: Jacović Briska, vić, Kolomza (Ulcinj), kao: Briskavić; Bogdašićima (Boka Kotorska); Ulcinj 1899. god. Briskavić, vidi: Briska Brisković, Vasojevići, bliski Babovićima, iz grupe Novakovića. Ulcinj 1879. god.; Kolomza (Ulcinj) iz Briske (Primorska krajina) Bristović, Herceg-Novi Britvić, Zagorak i Brajković (Pješivci), do 1614. god., jedni se preselili u Tvorilo i Kujavu (Bjelopavlići). Kasnije jedni: Petrović, srodni Vitkovićima i drugi Britvica, Podostrog (Bjelopavlići), odseljeni kod Mojkovca Britius, vidi: Brikio Brkan, Zelenika i Dobrota (Boka Kotorska); Sutomore (Bar); Mrkojevići (Bar), u području Pečurica i kao: Brkani, sišli od Drijenka sa planine, svi su od Popova Polja (Hercegovina) krsna slava Sv. Nikola, jedni kao: Brkanović; Ulcinj; Selo Slavogostić; navodi bratstvenika kod Sarajeva i Podravskoj Slatini Brkanović, Mrkojevići (Bar), Krute i Vladimir (Ulcinj); Spič (Sutomore), pa odatle u: Prčanj i Grdoviće (Boka Kotorska), vidi: Brkan

51


Brkanovići, bratstvo u Škaljarima kod Kotora Brkač = Dželat, Kučima; Njeguši (Cetinje) Brkačić, Rajićevići (Cetinje) Brkačići, stari kneževski rod u selu Rajičevićima Brkić, Podostrog (Budva); u Kosijerevu (Nikšić) kao: Jovanović, a u Ostrogu (Bjelopavlići) 1610. god. i dalje kao: Ostroški Brković = Šananin, Velika (Plav), doseljenici iz Šalje (Albanija). Odatle jedni se preseliše kod Novog Pazara; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Lješkopolje (Podgorica), od njih su u Podgorici; Pljevlja 1894. god.; Kostanjice (Kotor) u 17. v. iz Popova (Hercegovina); Morinj i Perast (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine Brkojević, Sutomore (Bar) Brkuljan, Nikšić; Cetinje Brkušić, Nikšić Brljan = Brljančić, Trnovice - Popratnice (Rijeka Crnojevića), oni su iz Beri (Podgorica) kao: Brnović Brljević, Gostilje (Donja Zeta) Brljančić, vidi: Brljan Brnić Ostojić, ranije u Kotoru (oko 1440. god.) a kasnije Gugulović Brničević, rod na Prčnju Brnović, Župa Grojačka na Sinjcu u Lješkopolju. Od njih su: Popratnici i Bobiju u Ceklinu; Velje Brdo (Piperi); Goričani i Tološima (Zeta); Vranjini na Skadarskom jezeru; Podgorica; Savina, Herceg-Novi; vidi: Brljan Brnovići, bratstvo u Župi Gradačkoj Brnovići, bratstvo u Ceklinu Brnjasić, ogranak Kalezića u Pavkovićima (Bjelopavlići) Brodgasa, Kotor u 14. v. Brodecki, Perast (Boka Kotorska) Brož, Perast (Boka Kotorska) Brozović, Cetinje Bronza, Perast (Boka Kotorska); kod Herceg-Novog 1720. god.; Brdca u Sutomoru (Bar) Bronzić, Podi, Kameno, Kamenari i Savina (Boka Kotorska) Brončić, hercegnovsko područje Bronca, kod Herceg-Novog u 16. v.; Perast (Boka Kotorska), starosjedioci Bronjada, i Brnada, Sutomore 1892. god. i Bar Brosek, Prčanj (Boka Kotorska) Brohić, Pljevlja 1853. god. Broc, i, Bar Brocić, Bar Brocović, u Baru Brsać, kod Herceg-Novog su doselili (oko 1692. god.) iz Zubaca (Trebinje) Brsnehija, Prčanj (Boka Kotorska) Brstina, Podgorica Bruljan, Prčanj (Boka Kotorska) Brun, i, Budva Brunčević, Nikšić u 16. v.; drugi su se u Nikšić doselili 1842. god. iz Gruda (Tuzi), pa se preselili u Pljevlja; Pljevlja 1910. god.; Ulcinj; Medun (Kuči), od njih su kod Novog Pazara Brušini, Muo (Kotor) Brušković, Župa Grbaljska, od njih su u Kotoru Bručević, Gorana (Ulcinj), potomci su nekog Brajka iz Mrkojevskog polja; Gusinje i Bistrica (Bijelo Polje); u Nikšiću 1554. god. Bručvak, Rasova, Grubovač i Bistrica (Bijelo Polje) Bručić, Trebinje, ranije: Milojević iz grupe Ratkovića u Trešnjevu (Cuce), Cetinje

52


Brulović, Nikšić Buba, Ulcinj u 14. v. Bubagna, Ulcinj, vidi: Bubanja Bubal, o, Piva, doselili iz Volujica (Trebinje); Herceg-Novi Bubalović, ogranak Stanišića iz Vinića pa u područne Dragićeviće (Bjelopavlići); Cerovica (Bijelo Polje) Buban, vidi: Bubanić Bubanić, Cetinje 1431. god.; Kotor 1440. god. i kao: Buban; vidi: Bubanja Bubanča, vidi: Bubanja Bubanja, iz Rovaca, od Vojnovića, ogranak Bogdanovića (''Njeguš''), ranije Knežević; odatle, jedni u Dragovoljiće (Nikšić) - Bubanje, drugi u Klimende (Klimente), sjeverna Albanija, a odatle u Bihor (Bijelo Polje); Bubanje (Berane), jedni pređu u Gorice (Pljevlja); predio Bistrice i Kanje, na području Bijelog Polja.Od ovih su u Kovrenu. Drugi u Vranović (Tivat). Isti su kao: Gutići (Bistrica), Gurešići (Crnča), Bubunje (Gorice), Aleksić (Međani). Rođaci su im Šabotići u područnim Tucanjama. Porijeklom su iz Stare Crne Gore; Podgorica. Bubarić, Mala Rijeka (Kuči) Buba, e, Ulcinj u 14. v. Bubanić, Grbaljsko polje Bubić, patronimik od Bube, (u 15. v.) u Bjelopavlićima rodonačelnici više bratstava; kod Bara 1578. i 1650. god.; ogranak Lučića u Mainama (Budva), oko 1710. god.; Kotor u 15. v. Bubica, Gorice (Pljevlja), porijeklom su iz Vranješa (Bijelo Polje) Bubonja, Gorice (Pljevlja), porijeklom su od Bijelog Polja (Polimlje) Bubreško, Bubrežak (Nikšić) Bubuljica, Podgorica Buvak, Bistrica (Bijelo Polje) Buvić, kasnije Bujić, na Sozini (Bar) 1873. god. Buga, Kotor i dotični Perast Bugaz, Budva 1660. god. Bugar, kod Rijeke Crnojevića, doselili se 1852. god. iz Bitolja (Makedonija); Rujišta (Bijelo Polje) od vrijedan kao Bugar, ima odseljenih; Goleša i Voskovina (Pljevlja) Bugarin, ogranak Muratovića u Boljanini (Bijelo Polje) i područnom Zatonu i Cerovu; Goleši i Vaskovina (Pljevlja) Bugermajster, Herceg-Novi Bugon, a, no, slično Bogun, od bogdeus. Kotorska vlastela u 14. v. i Njeguši (Cetinje) 1336. god. kada i u Brskovu (Mojkovac), nesrodni Budazi, Budva u 17. v. Budalić, Riđani i Oputne Rudine (Nikšić). Jedni kasnije kao: Nikolić. Porijeklom sa Čeva (Cetinje). Od njih su u Preracima (Bileća) i Kovačima (Oputne Rudine), Nikšić Budan, Kotor oko 1400. god. Budaha, u Kotoru 1348. god. Budvanić, Herceg-Novi, po nahočetu Budvja, kasnije Buća, vidi: Buća Bud, e, Ulcinj 1853. god. Budetić, Baločane 1431. god. Budeč, Bueč Do (Budeč) u Vučjem Dolu (Nikšić) područje Oputnih Rudina. Od njih su u: Bileći, Podgorici, Mojdežu i Herceg-Novom Bud, i, Lješnjani, Ulcinj Budimir, Podgorica; Paštrovići, porijeklom iz Makedonije; Kupelnik i Podgora uz Skadarsko jezero Budimić, Bar Budinić, Zagrad, Rače, Ubalac (Kuči) i kao: Bojanović ogranak Bulatovića; Podgorica i kao: Bojanić; Bar i kao: Budnić; Rađesi i Žari (Mojkovac)

53


Budisavljević, Kotor iz područnih Prijerada; Budva Budišić, Podgorica; Smokvijenac (Paštrovići) Budišević, Lastva (Tivat) Budojević, Kotor Budnić, vidi: Budinić Budrović, Budva 1650. god.; Kotor Buđen, Mrtvica (Kalađurović = Kancalijerović = Puhalović), Grbalj i Žutkovići - Budva 1489. god. i kao: Buđenović i Bućenović 1599. god. isto i u Paštrovićima, gdje su ogranak Kalađurovića i na području Buljarice, od njih su u Danilovgradu i susjednom Zagarču Buđenović, vidi: Buđen Bužija, vidi: Bužina Bužina, ja, Ulcinj 1875. god. Bužić, Ulcinj, a u Obodu, uz Bojanu i kao: Bušat Buzaj, Celca (Selca), Tuzi Buzalić, Kotor Buzanović, Paštrovići 1423. god. kao: Buranović Buzdanović, Podgorica Buzdovan, Kovači (Grbalj); Podgorica Buzić, Velika (Plav), porijeklom iz Bjelopavlića Buzola, Zatrijebač (Kuči) 1692. god. Buzuković, Ulcinj 1887. god. Buzurović, Nikšić Buić, u Župu Dubrovačku došli oko 1721. god. iz Nikšića Buic, Mala Rijeka (Kuči) Bujaj, Celua (Tuzi) Bujadinović, Banjani (Nikšić) Bujak, ac, Vijenac, a u Kozici i kao: Bujac, Prenčanima (starosjedioci), Pljevlja Bujaković, Vijenac (Pljevlja) Bujandrić, Podgorica Bujas, Paštrovići 1643. god.; Budva, vidi: Franćisko Bujac, Paštrovići; Kozice (Pljevlja) Bujanović, Boka Kotorska u 16. v.; Bogišići (Tivat), oni su od Dapca, doseljenika iz Dabca (Albanija) Bujić, Bjelopavlići; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), starosjedioci; Gluhi Do (Crmnica); vidi: Buvić; Grnčarevo (Bijelo Polje) Bujiša, Đedovo Polje (Pljevlja), preselili se u Vrulje (Pljevlja) Bujišić, Miloševići (Žabljak), od njih su u Vrulji i Matarugama (Pljevlja) Bujković, Mataruge (Pljevlja); Nikšić, iz Hercegovine; Dub, Tivat Bujović, Perast (Kotor) 1731. god. i Dobrota (Boka Kotorska), oni su iz Hercegovine Bukajlović, Gaj (Pančevo), porijeklom su iz Crne Gore Bukalica, Bijela, Herceg-Novi; Grbalj Bukalo, Nikšić Bukarović, hercegnovsko područje Bukvić, Martinova Kula (Kolašinsko polje) potomci nekog Ljalje, srodnici tamošnjih Martinovića i Lukača, odseljenih u područje Bijelog Polja; Mažići (Goleša), Podsokolina (Sutjeska i Zabrđa), Batkovići i Crnugovići (Pljevlja); od Pljevalja jedni su preselili u Stapare; Lješnica, Kukolje, Maoče, Potkrajci i Čeoče (Bijelo Polje); Oputne Rudine (Nikšić) ogranak Maleševaca Bukilić, Rovca i Gornja Morača, od njih su u: Kličevo (Nikšić) i Požnji (Bijelo Polje) Bukilica, Sutvara (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Bijela, Herceg-Novi; Nalješići (Tivat); HercegNovi; Budva; Kotor Bukilo, Nikšić Bukimir, Bratonožići, kasnije: Lalović = Ljaljović, sa Jablana Bratonožićkog; Lušca (Berane) i kao:

54


Bagaš, od njih su u Sjenici i Srbiji Bukin, vidi: Buć, -i, -a Bukio, vidi: Buća, -i, -a Bukja = Buća = Bukfa i kao: Buća, Kotor i okolina Bukmirić, Bukmirsko jezero (Kuči), preselili se u Vasojeviće, Peć i drugdje Bukovičanin, Bukovići (Bjelopavlići), srodnici Vlajkovića i Ivkovića iz Bukovika Bukomica, vidi: Bukilica Bukorović, Savina, Herceg-Novi; Kotor Bukulić, Podgorica; Rovca pa u Župu Nikšićku i kao: Bukelić Bukulica = Bukomica, Sutvara (Dub), Boka Kotorska, ranije: Marićević, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Budva; Kotor Bukumieva, Potovo Selo (Paštrovići) i Budva 1413. god. Bukumir, Ponari (Zeta), Podibar (Raška), iz Bratonođića Bukumira iz plemena Kuča Bukumirić, vidi: Bukmirić Bukumjer, Kuči 1411. god. Bukurov, Berane Bukurović, Savina i Srbina, Herceg-Novi, porijeklom su iz Biskupine (Knin); Kotor Bukušić, Dušmanići (Pljevlja) Bukčia, Kotor Bula, Fraskanjela (Ulcinj) Bulaić, Cetinje Bulajić, iz Zagore (Nikšić), jedni su u Petrovom Selu - na izvoru rijeke Kosovice, na planini Midžor. Od njih su: Golubović i Filipović, od ovih su tamošnji Marković i Spasojević. Drugi u Hercegovini selo Najdanić (Gacko) kao: Todorović i Marković; Rogač i Dobrenja (Nevesinje); treći u Medojeviće, Jabuku i Sokolac (Romanija); grana Dragoševića (Riđana) u 15. v. vidi: Dragoš. Grahovo (Nikšić) doselio Dragoje iz Kuča. Od njih su u Brestovcu, Krnjeuše, a odatle jedni su se preselili u Nakovo (Kikinda); Risan (Boka Kotorska); Kotor; Nikšić; Selište (Nevesinje) iz Grahova (Nikšić); U Grahovo (Nikšić) jedni su (u 15. v.), od kojih su Jovičić, došli iz Hercegovine; u Jovine livade (Prokuplje) i Freso (Kalifornija) Bulajići žive uglavnom u opštini Nikšić - Crna Gora, a potiču da Drekalovića iz Kuča Bulajići, bratstvo u Hercegovini (doseljeni iz Kuča - Crna Gora) Bular, ević, Paštrovići Bulat, Rovca, od njih su kod Gusinja; Kameno i Bijela (Herceg-Novi) Bulatović, Rovca i niz naselja, oni su jedna od grana plemena Nikšić, kod Onogošta, ranije: Nikšić u 13. v. i kao prezime u više mjesta, Podgorici; od njih su u Kuče iseljeni dalje kao: Tadić i Tomašević, vidi: Budinić; kod Skadra došli iz Rovaca (Podgorica); Istok (Mahala Bajramaj) u Metohiji; Gusinje; u Porije (Nevesinje) iz Rovaca, kasnije Ćulić Bulgarodić, Brezojevice (Plav); Bar Bulić, ranije: Grgurević, grana Zlatnopojasevića u Drobnjacima, razgranati; Šekulari (Laze), potomci Paše Šekulara; Berane, porijeklom su iz Rovaca, pa jedni kao: Mišelić u Mišelićima, na područnom Crnom Vrhu; Radeće (Piperi), potomci Laza Budina, kao: Paunović i Ilić u Zeti iz Pipera; Ogranak Asovića iz grupe Popovića u Beranama, porijeklom su iz Stanisalića (Lješnjani), od kojih su i u Podgorici Bulić, posebno bratstvo iz Pipera; Kotor; Arbaneš (Primorska krajina); Grbalj Bulići, muslimani u Podgorici Buličić, Herceg-Novi Bulović, Oblik (Ulcinj) Bulota, Bijela, Herceg-Novi Bulut, Srbina, Herceg-Novi, doselili iz Konavla, a tamo iz Korjenića (Trebinje) Bulja, Nikšić Buljanov, Nikšić, doselili iz Lalića (Piperi) Buljanović, Crnci (Piperi), ranije: Lalić - Popović; u Zeti iz Kuča; Paštrovići (15 - 17. v.) naseljeni

55


u područnoj Buljarici Buljar, vidi: Buljarević Buljarević = Buljar = Buljarović, Buljarevine (Buljarica), Paštrovići, 14 - 17. v. Buljarović, vidi: Buljarević Buljević, Mrke (Piperi), porijeklom iz Gruda (Tuzi) Buljirev, u Spaču (Bar) Bumbarević = Kapidžić, kod Plava i Gusinja Bumbić, u Drobrelje (Gatačko Polje) iz Grahova (Nikšić) Buna, vidi: Bunić u Sutomoru Bunac, Kuči Bungarić, područje Herceg-Novog, u 15. v. Bungur, Gajovići (Bijelo Polje), porijeklom su od Prizrena; Bukovica (Pljevlja) Bunda, Paštrovići (Sveti Stefan) 1702. god.; Sutomore (Bar), ranije: Buna, pa Bunić Bunović = Bunojević, Morine, Herceg-Novi Bunci, Mala Rijeka - Kuči, starosjedioci Bunjo, Boljanići (Pljevlja) Bunjović, Herceg-Novi Bur, Sveti Đorđe (Ulcinj) Burazerović, Podgorica, porijeklom iz Hota (Gruda), Tuzi, pa od njih u Kujevu (1700. god.); Bjelopavlićima; Petrićima; Spuž (Bjelopavlići); Stijena Piperska, od njih su u Podgorici i Sarajevu Buran = Buranimo = Buranović = Burina = Burone = Buro, Bačvice (1403. god.) u Paštroviće, i jedni kasnije u Paštrovićima kao: Burica, Buranović, Divanović, Eturović, Grloman i Buzanović, od njih u Rabu i Krku kao: Buron Buranić, Kotor Buranović, u Paštrovićima. Vidi: Buran i Buzanović Burat, a, Paštrovići 1632. god.; Mrkovi i Ljuštice (Grbalj) Buračić, Nikšić Burg, Kosijeri (Cetinje) Burda, Pljevlja 1833. god. Burzan, Berislavci (Donja Zeta), porijeklom iz Krneta (Lješkopolje); Kotor; Nikšić Burzani, bratstvo u Draževini Burzanović, Draževina (Lješkopolje), ranije: Burzan Burenica, Zaljutnica u Goliji (Nikšić) Buril, u Mirdžu (Cetinje) 1441. god.; Mirac (Tivat) Burin, u Grblju i Budvi iz Zete Burina, Zeta 1339. god.; Paštrovići; vidi: Buran Burinović, Kotor, po nahočetu; Herceg-Novi, po nahočetu Burić, Kočane (Nikšić), potomci Novljana, iz područnih Banjana; Zagrade u Čevu (Cetinje) 1642. god.; jedni siđu u Spuž i Podgoricu, rođaci tamošnjih Radulovića; Zagarač (Danilovgrad); Pješivci; Zeta; Kotor; Podgorica iz Zagarača Burići, bratstvo u Zagredi Burica, vidi: Buran Buričić, Kotor, po matronimiku Burica, Paštrovići Burišević, Vasojevići Burlica, Nudo (Nikšić) 1692. god., od njih su u: Vitopoljinama, Živanju, Rašicama i Sasovićima, Boka Kotorska Burmazević, Podgorica Burnač, Herceg-Novi, po nahočetu Burnoč, Herceg-Novi, po nahočetu Buro, s, vidi: Buran Burović, Kotor u 12. v.; Perast 1681. god., pa u Baošiće, Perast i Herceg-Novi; Ulcinju, kasnije

56


Rusulbegović i još kasnije jedni kao: Burović Buron, na, iz Paštrovića otišli na ostrvo Krk (sjeverno primorje), vidi: Buran Burone, vidi: Buran Buronić, Ćeklići (Cetinje) 1566. god.; Luštica (Piva) Buronjić Pavle, predak Dragomiljana Buronjići, staro bratstvo u Lješanskoj Nahiji Buronović, ogranak Mitrovića u Paštrovićima Buronja, Vukčevići (Budva), iz Lješkopolja i u Podgorici Buronjić, Ćeklići (Cetinje) u 16. v. i kao: Dragomiljan = Petrović, od njih Pavićević (Buronjić), u Duboronje došao Pavle, Jovanović, Pajović, Radulović, Nakčević u Jezerima Ćeklićkim i Komanima (Podgorica); Lješkopolje Buronđ, pleme u Lješanskoj Nahiji Bursec, i, Ulcinj 16. v. Bursić, Paštrovići Burdžević, vidi: Burdžović Burdžić, iz Kuča, preselili se u Podgoricu Busanović, kao: Vuksanović, Paštrovići Busec, i, vidi: Burseci Ulcinj 1869. god. Busija, (Titoflavija) u Riječanima (Banjani), Nikšić Businelo, Kotor Busnović, Nikovići (Tivat) Busot, a, Verige (Kotor) 1327. god. Busolini, u Kotoru iz Tivta Butak, Paštrovići u 18. v. ogranak Midžora, kao: Butah Butan, u Kotoru 1496. god Butać, Kotor 1495. god. Butafoko, u Kotoru Butah, vidi: Butak Buti, Bar 1247. god. Butinar, Kotor Butkovina, Lepetane (Boka Kotorska) Butković, iz Drobnjaka odseljeni u Rovca (Šekularska) Buton, u Njegušima (Cetinje) Butor, Sutomore (Bar) 1850. god.; Perast (Boka Kotorska) Butorac, Nikšić; Kotor i Perast, porijeklom su iz Cavtata, Dubrovnik Butorović, i kao: Buturivić u Kočane (Nikšić), porijeklom iz Cuca (Cetinje) Butofako, ranije: Bartolu, u Kotoru, porijeklom iz Bratonožića Butrić, Pešca (Berane) i Šipovica, iznad Kralja (Andrijevica); Sjenokosi, Bandović (Andrijevica) Butrići iz plemena Bratonožića Butrović, Balabani (Zeta) Butulija, Markovina (Cetinje), odselili u Zarečje (Trebinje); Podgorica Buć, Crmnica, vidi: Barjamović Buća = Bokez, Kotor i okolina, 12 - 15. v. i kao: Buć, -i = Bukin = Bukio = Bućin = Bućio; porijeklom od Prizrena; Mala Luka (Paštrovići) u 18. v.; vidi: Budvja u Budvi Bućenović = Buđenović i Bučia. Vidi: Buđen Bućin, Vranovići (Tivat) u 12. v.; ranije: Buća, porijeklom su iz Prizrena (Metohija); Bigovi (Tivat), vidi: Bućio; Kotor; Kubasi (Tivat); Podgorica Bućio, vidi: Buća Bućić, iz grupe Trebješana, plemena Nikšića, preseljeni u Moraču kao: Lazarević; Paštrovići; Doljani, Kržanja i druga mjesta u Kučima, vidi: Perković; Nedokusi i Potkrajci (Bijelo Polje) Bućković, Berane i područni Dapsići, starosjedioci. Od njih su u Bućkovićima (Rožaje) i Bijelo Polje

57


Buha, Nikšić, iz Nevesinja (Hercegovina) Buhar, u Kotoru 1598. god. Buhić, Gluhi Do (Crmnica), oni su zagranak Kumpresa Buhić, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu Buhrić, Boljanići (Pljevlja) Buc, vidi: Butak Bucalo, Podgorica Bucatović, vidi: Vučetić u Bogatićima Bucifola, Novi (Skender Novi) 1283. god. Bucnum, u Ratac (Bar) Bučalina, Piva, starosjedioci Bučalina iz Pive (Miljkovac) starinac Bučan, Rasova 1885. god., Buče i područje Bistrica (Bijelo Polje), od njih su u Novom Pazaru Buče = Bučia, Kotorska vlastela u 15. v.; Kotor 13 - 15. v. i kao: Bučius, vidi: Buća Bučević, Novišići (Plav) i Gusinje, oni su iz Klimenata (Albanija) Bučia, Kotor 1622. god., vidi: Bigia Bučinić, Herceg-Novi Bučio, vidi: Bigia Bučić, Dračevice (Boka Kotorska), oni su iz Bajica (Cetinje); Dedići u Šestanima (Primorska Krajina); Doseljenici iz Podgorice; Kotor u 14. v.; Dovali (Pljevlja) Bučius, Kotor 1208. god. Bučkius, u Kotoru 1208. god. Bučica = Buče = Bučius Bučkačić, Miokusovići (Bjelopavlići), ogranak Radonjića iz grupe Petrušinovića Bučkić, Loznica (Bijelo Polje), doselili iz Stare Crne Gore (oko 1870. god.) Kod Bistrice (Bijelo Polje) Bučuk, Herceg-Novi, iz Trebinja Bušat, ogranak Crnojevića, od Rijeke Crnojevića, jedni se preselili u Novi Pazar; Ulcinj, kasnije Bušatlija i Bušatlić; Paštrovići 1691. god. i Budvi, u područnoj Dubravi i Bušatovini, doselili se iz Spiča (Sutomore), kao: Kovač, pa kasnije kao: Bušlatović i Brežanin; vidi: Bužić Bušatlija, potomci skender bega Crnojevića. Iz Bušata (Albanija) preselili se u Vranjinu uz Skadarsko jezero, pa u Ulcinj i područne Pečurice kao: Bušatlić. Vidi: Bušat u Budvi; vidi: posebni ogranak Crnojevića; u Nikšić i područnom Busku i kao: Bušlatović Bušatlić, Ulcinj 1882. god. vidi: Bušatlija Bušaher, Herceg-Novi Bušić, Kotor, po nahočetu Buškaj, Budva 15. v. Bušković, Vasiljevići (Župa Nikšićka). Odatle jedni se presele u Vranjinu (Skadarsko jezero) i Rijeci Crnojevića. Od kojih su kod Skadra (Albanija), porijeklom su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), pa jedni u Kurilo, Dubrave i Golubovce (Zeta), prešli sa Vranjine Buškorić i kao: Bušković, koji se preselili kod Rijeke Crnojevića, vidi: Bušković Bušlatović, vidi: Bušat C Cavnić, ogranak Kalezića iz Martinića (Bjelopavlići), pa u Zetu, Mataguže, Golubovce, Ponare i Skadar Cavtić, Golubovci (Zeta) Cadulun, u Kotor došli iz Zadra (Dalmacija) Caznić, Budva Cajner, Kotor Cakić, kod Gusinja iz Klimenata; u Vasojevićima ogranak Novakovića, vidi: Canić

58


Caković, bratstvo u Limljanima (Crmnica); Momišići (Podgorica), došli iz Crmnice kasnije Đurović; Gorica, pa u Ljutić, Poblaće, Prenćane i Maoč (Pljevlja); kod Mojkovca; Bistrica, Kovren i Pavino Polje (Bijelo Polje) Cakula (Cakuli), Ulcinj Calbreht, Kotor Calvi, Dobrota (Kotor) Calić, Dragovoljići (Nikšić) Camaj, pripadnici ovog, najbrojnijeg, bratstva u Malesiji su iz plemena Hota, a žive u selima Vuksanlekaj - crnogoska verzija, selo Sukuruć (oba u ravnici), a u planinskom dijelu - mjesta Arza (ali veoma mali broj) Helmica, Spija i Skorać. Cambić, Ponari (Zeta) iz Bjelopavlića; Rožaje; Boljevac i Bistrica (Bijelo Polje) Camić, Boljevac i Bistrica (Bijelo Polje); Paučine (Rožaje) iz Vukli (Sjeverna Albanija) a tamo iz Kosora (Kuči) kao: ogranak Boljevića Camnić, Balabani, Golubovci i Ponari (Zeta), srodnici Savićevića iz Martinića (Bjelopavlići), od njih su u Grlu (Vraka), Skadar Camović, grana Pavićevića - Drekalovića u Kučima Camoj, Hemlice (Hoti), Tuzi Canaj, u Skadar (Albanija) iz Crne Gore Candanori, Prčanj (Boka Kotorska) Canić (Prelić), u Vasojevićima ogranak Novakovića Cankić, Ulcinj Canmuričić, Ulcinj Canović, u Plavu i područnim Bogaćima, Višnjevu i Đuričkoj Rijeci, sišli iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kruče (Ulcinj); Nikšić Capolarto, Kotor Capun, Kotor Caput, Herceg-Novi Car, u Miljevcima (Spič=Sutomore), Bar, starinci; Budva; Mojdež (1726. god.), u Dobrotu, Škaljare, Prčanj i peraška naselja (Boka Kotorska), došli iz susjednih Konavla; Herceg-Novi Caradini, Paštrovići 1689. god.; Kotor Carević, kasnije jedni Milovanović, u Paštrovićima (1692. god.); u Bjelopavlićima su potomci Lužana; u Vasojevićima grana Kovačevića, ogranak Đuričića; Donja Lastva i Krimovice Grbaljv iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi u 17. v.; Sutomore (Bar) 1851. god.; Dobrota (Kotor); Seljani (Piva) ogranak Gašića; u Istok (Metohija) došli iz Crne Gore, od njih i u Srbiju odseljeni Carić, Kotor i područna Dobrota Caričić, Parča, Pelev Brijeg, Vioc, Zaugar i Brskut (Bratonožići) od naj ranijih stanovnika; Berane, Andrijevica, Gusinje, Peć, Podujevo, porijeklom od Prizrena (Metohija); Cetinje Cariković, Plav Carnović, u Perastu (Boka Kotorska) 1458. god.; kod Herceg-Novog Catursi, Prčanj (Boka Kotorska) Caušević, Slatina, Potkraj i Gorica (Bjelopavlići), potomci Jovana Ozrova, sa Čeva (Cetinje), starinom sa Kosova, od njih su u Ulcinju i Nikšiću Caćait, vidi: Caćević Caćaj, vidi: Cacević Caćević, u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Caćait i Caćaj, doseljenici iz Draževine (Lješnjani), rođaci Ćušara na Sjenicama (Kuči) i Oručević u Podgorici Cacaj, vidi: Cacević Cacević = Caćević, jedni od njih i kao: Caćaj i Cacaj; Tuzi Cafi, Ulcinj Cvejović, Brzan (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Crne Gore Cveković, Donji Banjani i kao: Cvjetković, srednji vijek; vidi: Banjanin Cvetanović, Gradac (Lepenica), Srbija iz Crne Gore

59


Cvetičanin, vidi: Cvetočanin Cvetočanin, Lučice, Herceg-Novi i kao: Cvetičanin Cvietković, u Baošiće, Herceg-Novi, porijeklom iz Zete Cvijević, Podgorica Cvijetić, Prigredina (Banjani), kasnije Mićović, potiču od Mandića (Mileševića), od njih su kod Pljevalja; ogranak Vujačića (Sladojevića) iz Grahova odselili u Nevesinje (Hercegovina); Gotovuša. Maoče. Prenčani, Poblaće, Miholjci (Pljevlja) Cvijetović, Baošići i Savina, Herceg-Novi, srodnici Cvjetković Cvjetković (Cveković), Banjani 1600. god.; Donji Banjani (Nikšić); Baošići i Savina, Herceg-Novi i kao: Baoš oko 1590. god. doselili iz Zete, kasnije potomci Cvjetka kao: Cvijetović; Kotor; Budva; Sveti Stefan (Paštrovići) Cvjetović, kod Herceg-Novog vidi: Cvjetković Cvijić, ogranak Spasojevića (Cvijo) odselio iz sela Vrela (kod Pirlitora) područje Durmitora, pa prešli u Šljivolje (Kalinovik), odatle pređu u Loznicu (Mačva) Cvijović i kao: Bajić = Cvijović, na području Maoča, Zaostro, Krće, Gradac, Crljenica, Bušnja, Boljanići, Dragovići, Goleša, Murovo, u Mažićima, Jabuci, Junčevićima, Mostišu, Gomačevini, Seljanima, Martin Dolu, Lopoviću i Grevo (Pljevlja), porijeklom su od Nikšića; Nedokusi (Bijelo Polje) isto kao: Cvijanović; Kruševo, Sutivan, Ravča Polje i Oluje (Bijelo Polje), doseljenici iz Drobnjaka Cvitanović, Dobrota i Perast (Kotor) Cvitić, Trojice (Pljevlja) Cebalovići, bratstvo u Cerovu Cevanhi, Herceg-Novi, po nahočetu Cedulin, Kotor 1415. god. Cezare, Lepetane, Herceg-Novi Cejić, Cetinje Cekaj, Braiša (Ulcinj) Cek (Cekić), Mide i Vladimir (Ulcinj) vidi: Cekić Cekić vidi: Cek Ceklin, pleme u Riječkoj Nahiji Ceklinjanin, vidi: Mihaljević i Pejović, kod Rijeke Crnojevića. Od njih u Vasojevićima Ceković, Piperi; Mali Ostros i Ckla uz Skadarsko jezero; u Vraki i Skadru (Albanija) ranije u Zeti, srodnici Hogovića i Pelevića; u Kučima grana Dučića (Mide) Ulcinj; Tuzi Celegin, Budva Celet, Nikšić Celovac, Podgorica Celigri, Kotor Celić, Igalo, Herceg-Novi Celja, Vladimir (Ulcinj); kod Rijeke Crnojevića došli od Skadra Cembaljević, Bogetići (Pješivci) i kao: Cebalović, srodnici Lalatovića Cemović, ogranak Rabljena u Vasojevićima Cenerić, Dobrota (Kotor) Cen (Ceni), u Ulcinju ranije Kapetanović Cenović, Tijana, pri Skadarskom jezeru; Kruče (Ulcinj); u Vasojevićima grana Mijomanovića Centivaglin, Kotor Cernac, kasnije Crnac, 1413. god. u Paštrovićima Cernut, u Kotor iz Umbrije (Italija) Cerović, Selo Cerovice (istočni Banjani), Nikšić. Prešli u Borovac pa u Tušinu (Žabljak) na Durmitor. Sa njima su doselili njihovi bliski srodnici Vulovići i Kosorići. Od njih su Cerovići na Cetinju, a u Bobovištu (Trebinje) kao: Kujundžić, Perović i Ćeranić. Milovanović u Butinji (Kragujevac); Ružić - Cerovići. Pešić (1838. god.) otišli u Srbiju (pošao Peša); Cerovići od Stevana Cerovića (1815. god.) su Stevović u Novoj Varoši, Priboju i Sjenici, jedni i kao: Cerović;

60


Zelenović u Gacku su od Cerovića. Živko Cerović odseli iz Tušine u Jeriniće (Piva), od njega su Živković, njihovi ogranci Ćetković na Crkvičkom Polju (Piva), Milutinović (iz Crkvičkog Polja) odseljeni u Bosnu; Živković, Likić, Jerenić, Gagović = Gašić svi u Crkvičkom polju, kao i odseljeni Živkovići u Kostajnik (Rađevina), Srbija. Ćetkovići su se odselili u Bosnu, kada i Milutinovići. Mitar u Toplicu kao: Ružić Cerović. Stevović u Novoj Varoši, Sjenici i Priboju. Od Jerenića jedni su prešli u Klupice (Jadar), Valjevo. Jedan Gašić iz Crkvica naseljen je u Godijevo (Žabljak); u Brohu (Čajniče) kao: Vasić i u Srbiju kao: Ružičić - Cerović Cerovići, bratstvo u Drobnjacima Cecun, u Bogajićima (Plav) Ciano, Budva Ciganin, u Podgorici Cigler, Kotor Cigonja, u Kotoru Cijak, u Pivi od Ćalasana Cijanović, Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih Omarčević na Žabljaku (Skadarsko jezero), u tome mjestu porijeklom od Prizrena Cijović, Kotor Cikić, u Zabrđe (Berane) porijeklom iz Kuča Ciklić, Cetinje, ogranak Matanovića. Odeslili u Vraku (Skadar), a potiču iz Mikulića (Ćeklići), Cetinje Ciknić (Sutovića), grana Nenada (iz Kuča) u Međugorje na Pešteru i u Skadar (Albanija) Ciko, Muo (Kotor); Prčanj i Stoliv (Boka Kotorska) Ciković, Zagrađe i Trpeza (Berane), Bratica (Ulcinj) Cikotić, ogranak Kadića iz Bjelopavlića, nastanjeni u Trpeze (Bihor) i Rožaje. Njihovi su srodnici Klajić (Kljajić) u Pešićima (Rožaje) i Zagorju (Berane) Cimbalj, i Cimbaljević, vidi: Cimbaljić Cimbaljić, Konjuhe (Andrijevica) i kao: Cimbalj i Cimbaljević u Dapsiće (Berane), porijeklom iz Pipera Cicvarić, u Pivi ogranak Gagovića, kod Užica Cicilić, Budva Cicmil, Stoci i u drugim mjestima Pive. Porijeklom iz Grblja. Od njih su u Brajkovićima (Glasinac), Romanija; Nikšiću. a kod Valjeva kao: Erić; u Podgorici Cicmili iz Pive (Stolac, Pišće, Pirni Do, G.Crkv., Sarići, Pluz), starinom iz B.Kotorske Cicmilos, Bar Cico, Cetinje; Pljevlja; Donji Stoliv (Tivat) Cicović, Cuce (Cetinje); Budva iz područnih Brajića; Nikšić; Dobrota, Jošice i Ljuta (Boka Kotorska); Kotor; Petrovac na Moru Cmiljanić, Potrk i Tomaševac (Bijelo Polje), a u područnom Mioču jedni i kao: Aranđelović; Potkraj, Mijokovići, Meljak i Glibaći, Pljevlja; Kotor; Nikšić i Nikšićke Rudine i kao: Rosa; Koritnica, Ožegovići i Košice (Pljevlja) porijeklom iz Kuča; vidi: Cmiljanović Cmiljanović, Bistrica (Bijelo Polje); Koritnica, Ožegovići i Košice (Pljevlja) oko 1600. god. došli iz Kuča Cmiljić, Nikšić Cmolović, Žabljak na Skadarskom jezeru Covnić, Bjelopavlići Coinić, Barič Mali i Gril (Vraka), Skadar Coko, Kotor Coković, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića); Mojstir (Bijelo Polje), došli iz Kolašina; Pljevlja 1877. god. Coli, u Podgorici Colić, Grilj (Vraka), Skadar, odatle jedni odu u Ameriku, porijeklom iz Martinića (Bjelopavlići), srodnici Savićevića

61


Crvenac, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) Crvenica, Bjelice (Cetinje), pa u Nikšić, ogranak Andrića = Kankaraša Crvenice (Crveničani), grana bratstva Andrića u Bjelicama Crvenko, Dobrsko Selo i Vignjevići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, ogranak Sjekloća Crvestinić, Paštrovići Crijević, u Kotor došli iz Dubrovnika Crijeps, Zelenika, Herceg-Novi Criković, Žitin (Pljevlja) i kao: Tomašević Crihović, ogranak Tomaševića kod Pljevalja Crmničanin, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) Crnac, ranije Carnac i kasnije Kažanegro (Kazanegro), u Paštrovićima, a u Podbabcu (Budva) kao: Dabković (Dabović) i Davković, doseljenici iz Crnaca (Piperi); Kuljače (Paštrovići) i kao: Kenter i Kenter - Bilić. Od njih su u Metohiji, Vojvodini i Americi; Budva u 15. v.; vidi: Cernac Crnela, Kotor Crnković, Žitin (Pljevlja), ogranak Tomaševića - Crikovića Crnović, Građani (Rijeka Crnojevića) Crnovršanin, Crni Vrh (Berane), ogranak Delića (Grbovića) iz Kuča; Zaton, Jasen i Koševare u Bihoru (Bijelo Polje), a drugi su se nastanili kod Sjenice i Novog Pazara Crnogorac, Donji Kazanci (Gacko) i Gornji Kazanci (Golija), Nikšić, doseljenici sa Čeva (Cetinje). Porijeklo od Kolašina. Dijele se na: Živković, Trivković i Simović; Dulići (Gacko) i Goslić (Golija), Nikšić ogranak Roganovića iz Cuca (Cetinje); Paštrovići; Topola (Šumadija) kasnije kao: Ivović i Vlaković; Bukovik (Jasenice), Srbija, porijeklom iz Bjelopavlića; u Sarajevskom polju, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje; Barajevo (Beograd) doseljenici iz Crne Gore; Mala Ilanča (Beograd) iz Crne Gore; u Šavnik (Drobnjak), doseljenici iz Ljubuškog (Hercegovina); Baošići i peraška naselja (Boka Kotorska); Rtiješ (Hercegovina) iz Crne Gore; Hodbina (Hercegovina) ogranak Bjelica (Cetinje) "Crnogorci", staro bratstvo u Kobiljem Dolu u Cucama "Crnogorci", staro bratstvo u Trnjinama Crnogorci, rod u Sarajevskom Polju Crnogorci ili Vidakovići u Danićima Crnogorci, rod u Dulićima Crnogorčević, u Umki (Beograd) i kao: Ivanović, porijeklom iz Crne Gore; u Zeti ogranak Karadaglića; Boljanine i Sasovine (Bijelo Polje), došli sa Crnog vrha (Berane); Baošići, HercegNovi (oko 1603. god.) došli iz Stare Crne Gore; Kotor; Cetinje Crnogorčić, Herceg-Novi, po nahočetu; Košute (Nevesinje), Hercegovina i kao: Hajrović iz Nikšića, od njih su Ajrović u Nevesinju (Hercegovina) Crnojević, u 15. v. u Žabljaku na Skadarskom jezeru i kao: Črnoević, vlastela (u 13. v.) u Zeti despotska porodica (1351. god.), po patronomiku Crnoje; u 15. v. u Građanima (Rijeka Crnojevića) i kao: Đurašević; Budva; Cetinje. Vladarska porodica Crnojević-Đurašević i kao: Đuraš (Juras, latinski); u Peć (Metohija) iz Zete 1485. god; u Đuraševićima (Tivat) i kao: Radić Crnoš, u Baru, Ulcinju i Kotoru vlastela Crnčanin, Ratina (Podibar), došli iz Crnče (Bijelo Polje) Crnčević, Dupilo (Crnčević), Crmnica; ogranak Bulatovića, iz Rovaca odselili u Zagrađe (Otilovići) i Rudnice (Pljevlja), pa jedni i kao: Rovčanin = Bulatović, a neki u Milinčićima (Kranjski), Srbija Crnjak, vidi: Kažanegra Cubović, Vranještica (Kolašin). Od njih su Cucović - Jelić, kasnije jedni kao: Račić u Slatini (Andrijevica) Cug, u Podgorici Cugljen, u Pljevljima (1876. god.) i Kričak. Oni su iz Maoča (Pljevlja) Cuka, Sukobin (Ulcinj) Cukić, Donja Ržanica i Trešnjevo (Berane)

62


Cuko, tobožnji predak Bajkovića u Cucama Cuković (Curaj), u Veljem Ostrosu uz Skadarsko jezero; Stijepo (Zatrijebač), Kuči i Pepići (Plav) Cuku (Cukaj), u Gornjoj Krajini Culin, Igalo, Herceg-Novi i kao: Jovanović Culić, Kotor Cunara, Boljanići i Milokovica (Pljevlja) Cung, Ulcinj Cungu, i kao: Cung, u Ulcinju Cupar, Miloković i Boljanić (Pljevlja) Cupara, Nikšić; Milakovica i Boljanići (Pljevlja) Cuplov, Podgora (Pljevlja) Curan (Curanov), ogranak Popovića u Ravni i Rastišu (Primorska krajina) Curanović, Rastiš (Primorska krajina) Curi, Pistula (Ulcinj) Curinović, Biševo (Plav) i Gusinje iz Bureza (Zatrijebač), Kuči Curić, Ledine (Krivodoljani), Kuči; Kotor; Crnogorsko Primorje Cuca, Gorović (Grbalj) u 17. v., došli iz Cuca (Cetinje); Budva; Oputne Rudine (Nikšić) i Baljci (Bileća), doseljenici iz Krivošija (Risan); u Kotoru 1431. god. i kasnije; Ljubomir (Trebinje), iz Cuca (Cetinje); Škaljari (Kotor) iz Cuca (Cetinje); u Kotoru; Trajin Do (Gacko) prešli iz Čarađa (Golija), Nikšić; Sukobin (Ulcinj) Cuca, rod u Ljubomiru Cuca, staro bratstvo u Budvi Cuce, pleme u Katunskoj Nahiji Cuce, bratstvo u Boki Cucević, Cetinje Cucić, ogranak Krivokapića, jedni u Kotor 1554. god. drugi u Skadar (Albanija); Vusanje (Plav) i Gusinje Cucović, Bobovište uz Skadarsko jezero iz Kuča; Berane; Podgorica; Gostilje (Zeta) Č Čabalj, kod Mojkovca Čabarkapa, Bistrica (Bijelo Polje), starosjedioci; Krupice (Pljevlja), starinci, od njih su u Jelinoj Gori (Žabljak) oko 1850. god. a odavde jedni u Prenćane (Pljevlja) iz Dobrilovine (Mojkovac); jedni ogranak Bulovića iz grupe Pejakovića u Prenćanima (Pljevlja), u Šarancima (Žabljak) i kao: Čabarkapić Čabarkapić, vidi: Čabarkapa Čabelić, Podgorica Čabelja, Mojkovac, vidi: Čaboljić Čabrilo, Grahovo (Nikšić) od njih u Nikšiću i Podkrš (Dabrsko Polje), Hercegovina Čabrina, ogranak Jankovića u drugoj polovini 16. v. od drugog su brata Žugići iz grupe VulovićaNovljana u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) u Drobnjaku, od njih su Jovanić i Gordijanić Čabović, ogranak Maraša u Zeti; Bukovica (Pljevlja) Čaboljić, ogranak Čabelja kod Mojkovca Čavilo, Morinj (Risan) Čavić, Plužine (Piva) ogranak Maničevića; Nikšić; ogranak Ivanovića - Drekalovića u Kučoma, od njih su: Stožer i Goleša (Pljevlja) a iz područnog Kolovrata u Kakmuže, Ljeljaniće i Ćeliće, u Boljevac (Šumadija) i Kamenu Goru (Užice) Čavići porijeklom iz Pive Čavlija, Herceg-Novi Čavor (Radonjić), Njeguši (Koložunj), Mali Bostur u Lovćenu i kao: Pima - Čavor, od njih u Polja (Dola - Biševo), Grbalj i kao: Čavor - Rajićević, doseljeni iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje, vidi:

63


Pima (Pimić) u Bajicama (Cetinje) a u područnim Rajićevićima gdje su potomci Radonje Rajičeva, rodonačelnika Radonjića - Rajićevića (Raičevića) otuda su svi Čavori istorodni; Potomci Đurana Nikšina (kasnije Nikšić) u Mokrom (Šavnik), Palama (Podjahorinom) i Zagrada (Župa Nikšićka) i kod Mostara Čavori, bratstvo u Njegušima Čavori na Prčanju Čavlović, Bar; u Baru iz Utrga (Crmnica) Čavrak, Nikšić Čavranović, Njeguši (Cetinje) Čavčić (Grujičić), Vijenac (Pljevlja) Čagorović, Bjelopavlići, ogranak Batrićevića, doselili se iz Cuca (Cetinje) Čagorovići, bratstvo u Bjelopavlićima Čagura, kod Mojkovca doselili od Kolašina Čagurić, Morača (Kolašin) i Bistrica (Bijelo Polje) Čađević, Medun (Kuči); kod Užica i uz Kolubaru ogranak Kaljevića iz Slatine (Šavnik), a tamo iz Pipera (Podgorica) Čađenović, Brskut (Bratonožići), bratovi potomci oni su iz Srbije, od njih su u Podgorici, Opasaonici i Vojnom Selu (Plav), gdje se dijele na sedam manjih ogranaka; u Kutima (Vasojevići) Čađenovići iz Bratonožića (svi Čađenovići su iz sela Brskut, opština Podgorica) Čajić, kod Herceg-Novog i Risna jesu iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi oni iz Zavojine (Hercegovina) 1692. god. Čajović, u Podgori pljevaljskoj Čakal, Šušanj i Sutomore (Bar) i kasnije Čakalović Čakalović, vidi: Čakal Čakarić, Podi, Herceg-Novi i kao: Petrović iz Popova (Hercegovina) Čakevdeković, Meljine, Herceg-Novi Čakić, u Podgorici, Cetinje, Novom Sadu, kod Rijeke Crnojevića potiču od Samardžića; Cetinje Čakići, bratstvo na Rijeci (Crnojevića) Čakići u Podgorici Čaktar, Gotovuša pa u susjedne Brvenice i Bučje (Pljevlja) Čaković, Cerovo (Bijelo Polje) Čalak, Budva Čalaković, od Rožaja odselili se kod Novog Pazara Čalamać, iz Vasojevića u 19. v. iselili se u Šaronje na Goliji (Srbija) Čalac, Ćeklići (Cetinje) Čalaci, staro bratstvo u selu Ublu Čaleta, Dobrsko Selo (Cetinje), starosjedioci; Kotor Čaleti, bratstvo u Dobrskom Selu Čalija, Bajice (Cetinje); ogranak Radulovića porijeklom od Danilovgrada nastanjeni u Zijemlje i Šamićima (Nevesinje) Čalije, staro bratstvo u Bajicama Čalije, rod u Hercegovini i u Bosni Čalić, Dragovoljići (Nikšić) Čalmak, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju Čalović, Podgora (Crmnica) i Sveti Stefan (Budva) Čalovići, bratstvo u Podgori Čamado, Paštrovići Čamas, u Ulcinju 1416. god. Čami, u Bileći (Hercegovina) doselili se iz Selišta, Herceg-Novi Čamić, Ćeklići (Cetinje); Nikšić, vidi: Čamo Čamići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima Čamo, i kao: Čamić, u Hercegovini

64


Čampar, iz Kuča iselili se u Baturiće, Ljeljak, Čampare, Bistrica u Korita i Sipanje (Bihor), Bijelo Polje Čamparević, iz Korita (Rožaj) odselili u Grabovac (Srbija) Čamcić, Kolašin iselili u Crljenicu (Pljevlja) Čamdžić (Čamdžija), iz Kolašina odselili u Miljeviće i Crljenicu (Pljevlja) Čanac, Podgorica Čanović, Bršno, Župa Nikšićka ogranak Kurbatovića ranije Potolić iz Pješivaca; Nikšić Čanta, Velje Selo (Bar) Čandara ili Čondara, Nikšić Čantrić, Jablan Pelev Brijeg (Bratonožići) su potomci Bukumira, iseljeni u Vasojeviće su Duraković, pa jedni u Trpeze (Sjenica) Čanjak, Nikšić Čapić, Nikšić Čapnojević, Donja Klezna (Ulcinj) Čapraj, Fraskanjela (Ulcinj) Čaprić, Vinići i Beronjine (Bjelopavlići), iselili u Spuž i drugi u Krute (Ulcinj); ogranak Dabetića iz Vasojevića odseljenici u dolinu rijeke Moravice (Srbija), srodnici tamošnjim Ruksanovića, Vulovićima (kasnije Varage), Bojovićima, Protićima i Salevićima Čapunja, Ulcinj Čapunić, Ulcinj Čapunović, Bar Čapuran Bandić, jedan od predaka bratstva Samardžića Čarapić, Ubac (Ubalac), Kuči pa odseljeni u Noćaj Mačvanski (od njih Stojan Čupić) drugi u Bijeli Potok (Beograd) od njih je Vasa Čarapić; srodnici Čupića, oni su od Miloševića - Novljana u Drobnjacima, jedni se odselili u Srbiju; Ubac (Kuči) su ogranak Savovića - Vujoševića iz grupe Drekalovića, iseljeni u Kačer (Krčevo Rake), Šumadija; Veliki Borak u Kolubari, od kojih su 1) Ostojić i od ovih Maksimović 2) Stojaković njihov ogranak jesu Stojićević, od Čarapića su Nastić i Čarapić u Belom Potoku (Beograd); Beli Potok (Beograd); Podgorica, Morača i Bar; HercegNovi, po nahočetu; u Crmnici; Gluhi Do (Crmnica) kao: Branković - Čarapić; Rajkovci (Višegrad) od Jezera (Žabljak) kasnije Stanišić nastanjeni u: Baranoviće, Zubaču, Bovan, Bjelušine i Oskorušu (Višegrad) Čarapići - Brankovići, bratstvo u Gluhom Dolu Čarbot, Budva Čardak, Boljanići (Pljevlja) Čardaklija, Bistrica (Bijelo Polje) Čarković, Pljevlja i područna Lever Tara Čarlević, Budva, po majci Čarli, kasnije Karoli, u Ulcinju Čarlija, Meka Gruda (Bileća) i Šumići (Nevesinje) ogranak Radulovića u Šumićima Čarmak, iz Pobora (Budva) jedni iselili 1889. god. u Ulcinj Čarnojević i kao: Crnojević ranije Radić, u Grblju, iz Stare Crne Gore, kao patrijarh se odselio u Vojvodinu; iseljeni iz Crne Gore naseljeni u Kuštilj, Rusko Selo, pa u Jablonku (Banat) i jedni kasnije: Rabjac (Rabjak); vidi: Crnojević Čarović, iz Stare Crne Gore odselili u Rat na poluotoku Pelješac; u Košunje u Gruži (Kragujevac) ogranak Miloševića, iz Vrankovačkog kraja (Donje Polimlje) i kao što su od njih susjedni Rakovići i Petkovići Čaruga, Mojkovac; vidi: Čagura Čaurina, Kućišta (Cuce), Cetinje u 17. v. odselili u Bijelu, Herceg-Novi kasnije i kao: Knežević Čaurine - Kneževići, bratstvo u Bijeloj Čauš, Herceg-Novi; Podgorica Čaušaj, Braša (Ulcinj) Čaušević, Srbina, Herceg-Novi; Seošnica i Bistrica (Rožaj), ranije Nurković porijeklom iz Meduna

65


(Kuči); u Plavu su iz Šalje (Malesija), Albanija; Berislavci (Zeta); Slatina (Bjelopavlići) iz Velestova (Čevo), Cetinje; Boljanići (Pljevlja); Pljevlja 1849. god; Vladimir (Ulcinj) Čačak, u Podgorici Čvorić (Čorić), Klinci (Tivat) Čvoro, u Podgorici Čvorović, Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak Raškovića a potomci Đuraša Nikšića, porijeklom iz Grblja, od njih su: u Mokrom (Šavnik); Uskoci (Žabljak), Rovcima i Mijoveku (Glasinac) na Romaniji; Kanje (Bijelo Polje); Šljivanskom pod Ljubišnjom i Gradac (Pljevlja), jedni u Srbiju i Popov Do u Zatarju Čvrljak, Maoče (Pljevlja) Čebić, Topla, Herceg-Novi Čebović, Haljevine i Lugovi (Pljevlja), od njih u Novom Pazaru Čević, Nikšić Čevjan, odseljeni iz Čeva (Cetinje) Čevljani (Ozrinići), pleme Kčevo i stanovnici plemena Kčeva Čevljanin, vidi: Vukotić, kod Rijeke Crnojevića Čegić, ogranak Đurovaca u Kučima, od njih u Šestanima (Primorska krajina), pa jedni 1891. god. se presele u Ulcinj Čedanović, Mokrine (Boka Kotorska) 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina) Čedin, 1700. god. u Budvi Čejkovski, Herceg-Novi Čejo, po predanju predak Čengića u Gacku Čejović, Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u Ćurjanu (Ćurilo), Krajina, uz Skadarsko jezero; Bar; Berane; Kotor; Krimavica (Grbalj); Bjelopavlići ogranak Šaranovića = Petrušinovića; Čevo (Cetinje) Čejovići iz Kuča Ček, a, Arbaneš (Krajina), Primorska krajina Čekaj, vidi: Čekić Čekerevac, Šavnik ogranak Tomića iz Bukovice, od njih su: Čekerevac Nova Varoš; Močioce (Arilje); Četevo (Ivanjica); Bresnica (Čačak) Čekin, Kolomza (Ulcinj) Čekić, Burza (Zatrijebač), Kuči jedni iselili u Gračanicu i Plav; Gril (Vraka), Skadar i kao: Čekaj; Gusinje Čekići porijeklom iz Hercegovine, naselili Gusinje 1625 godine. Stara vlastelinska porodica iz doba Kulina Bana i Herceg Stjepana. Islamske su vjere. Čeklić, Igalo, Herceg-Novi Čekmedžić, Igalo, Herceg-Novi Čeković, Kolašin ogranak Popovića odselili se u Novi Pazar i područne Kosuriće; ogranak (grana) Hota. Vidi: Hot i Lucđonović Čekrlija, Čekrlije (Bijelo Polje) Čekrdžin, Padej (sjeverni Banat); Bečkerek (Zrenjanin), Mol (Bačka) i Beograd, doseljenici iz Crne Gore Čela, Bar Čelanović, u Kotoru Čelanovići u Kavaču Čelebija, Žabljak na Skadarskom jezeru Čelebić, Štitari (Lješnjani), Podgorica ogranak Vujovića, a drugi i kao: Dumeljić; od Trebješana (Nikšića) od ovih su u Žabljaku i Filipovom krinu (na Skadarskom jezeru); u Goričanima (Zeta), od 1870. god.; Podgorici; Bar; Kotor; Crhalj (Bijelo Polje); u Zetu (Mahala) došli iz Lješnjana kao: ogranak Vukčevića kasnije Dumeljić; Buljarice (Paštrovići), Budva; Kosijeri (Cetinje), od njih u Ulcinju Čelebići, bratstvo u Štitarima

66


Čelenić, u Paštrovićima, vlastela oko 1335. god. Čelenović, Kotor Čelentović, Lastva (Petrovac), Budva 1335. god. Čelik, Boljanići (Pljevlja) Čelina, Meterizi (Podgorica) Čelić, Vusanje i Vojnom Selu (Gusinje), od njih su Nikča, porijeklom iz Klimenata (Albanija) i u Plavu 1870. god.; Donji Šestani (Primorska krajina) Čelingiri, Bar Čelnik, u Kotoru došli iz Dubrovnika Čelović, Kuči odselili se u Burčane Čengić, Potpeće, matično i Odžaci (Pljevlja); Pljevlja 1867. god.; Zukva i Plužine (Piva); Gacko, doseljenik Čejo iz Graba (Ržani Do-Cuce), Cetinje, a porijeklom iz Čarađa (Golija), Nikšić Čenić, Herceg-Novi; Kotor; Ograde i Oćevine (Pljevlja) Čenović, iz Grblja naselili se u Herceg-Novi Čentić, u Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Turske Čeobić, Crnogorsko Primorje Čeperac, Jasikovac u Drobnjacima, doseljenici iz preko Tare Čepernić, Mokrine i Podi, Herceg-Novi i okolina Risna oni su iz Hercegovine Čepić, ogranak Rakočevića, Moračana; Boljanići, Ograd, Glasnica, Židovići i Oćevine (Pljevlja) Čeprinić, Živinice, Topla i Savina, Herceg-Novi oni iz Stare Crne Gore Červenka, Risan (Boka Kotorska) 1857. god. Čerečina, u Podgorici Čerigrani, Ugrenovića od Nikšića odselili u Vrpolje (Trebinje) Čerkozović, Bar Černeli (Črnelović), u Kotoru Černeči, ranije Černešić, u Kotoru Černešić, vidi: Černeči Černogorski (ranije: Kankaraš), u Plovdiv (Bugarska) iz Golije (Nikšić) Čero, Ratiševina, Mojdež i Topla, Herceg-Novi i kao: Čerović i područna Sutorina su iz Stare Crne Gore Čerović, vidi: Čero Čerohi, Herceg-Novi Čerta, Herceg-Novi Četković, Nikšić Četnik, Kotor Četović, Topla, Herceg-Novi Četrnić, Sutorina i Srbina, Herceg-Novi Čefut, i, u Podgorici Čeh, u Podgorici Čečević, Njeguši (Cetinje) Čečevići, staro bratstvo u Vrbi Čečović, ranije Vukadinović, u Morači (Kolašin) iz okoline Foče i Tušinu (Žabljak). Od njih su u Omoljici (Pančevo) Čečunjani porijeklom iz plemena Vasojević, žive u Plav, islamske su vjere. Čečur, ogranak Ugrenovića od Nikšića otišli u Vrpolje (Trebinje) Češljar ranije Ulićević, ogranak Sokolovića - Vučetića u Limljanima (Crmnica), od njih su u Ulcinju 1887. god., oni su od Češljara iz Češljarskog Brijega (Trnova), Rijeka Crnojevića Češljari, bratstvo u Limljanima Čivanić, iz grupe Drekalovića iz Kuča odselili se u Preljinu (Rudnik), Gornji Milanovac; Godočelje (Gornji Bihor), Bijelo Polje Čivtin, Pljevlja Čigman, Rovca; iz Kuča iseljeni u Vasojeviće

67


Čigoman, doseljenici u Ograđen između Zagrađa i Ubalca (Zatrijebač), Kuči, pa iselili u Glavice i Gornja Sela (Vasojevići) Čigrić, Berovo (Kuči), starosjedioci, od njih su i u Podgorici i Tuzima Čiguraš, Bečej, iz Čigura (kod Čuruga), kao: Džigurski, drugi u Novom i Starom Bečeju, kao: Čigurašev, ranije Jankom od Jankovića iz Crne Gore Čigurašev, vidi: Čiguraš Čižek, i kao: Ćižek, u Bijeloj, Herceg-Novi, Kotoru i Budvi, pa jedni u Dubrovnik, doseljenici iz Moravske (Čehoslovačka) Čižović, Nikšić Čizmo, Boljanići (Pljevlja) Čizmović, Ozrinići (Nikšić) Čikaričić, Žabljak na Skadarskom jezeru Čikić, Bijelo Polje; Berane; Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje pa u Podgoricu, drugi u Kotor (1905. god.) i Herceg-Novi; u Berane (Polimlje) porijeklom iz Bitolja (Makedonije) Čiković, jesu ogranak Kaljića u Kričku (Pljevlja) Čikonja, u Kotoru 1498. god. Čilanić, Kuti, Herceg-Novi oni su iz Zubaca (Trebinje) 1692. god. Čilesa, vidi: Čičela Čilip, Kotor došli iz Dubrovnika Čilov, Tucanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje Čimić, Kuči, jedni su odselili u Vračkoviće, vidi: Čimo Čimo = Čimić i Tano, u Ulcinju pa i u Dubrovniku, vidi: Čimus Čimus, kasnije: Čimić, Ulcinj 1322. god. i kasnije Čingrović, Pljevlja 1894. god. Čindrak = Činranj = Čindrac, Dolac, Boljanine, Zmininac i Bistrica (Bijelo Polje) Čines, u Bar Činović, Ledenice (Risan) i Lastva (Tivat) iz Hercegovine Čipek, ogranak Aprcovića (Gardašević - Čevljana) iz Pive odselili se u Osijek (centralna Bosna) Čipci, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Dragomi-dolu Čira, Mojdež, Herceg-Novi Čirgić, Orahovo i Berovo (Kuči), od njih su u Podgorici i Tuzima Čirigir, kasnije Zuber, u Ulcinju 1909. god. oni su iz Grčke Čitaković, vidi: Mušić Čitlučanin, ogranak Maričića iz Nikšića odselili se u Čitluk (Ibarski Kolašin) i Vreoce (Raška) Čitun, u Antibaru (Bar) Čihorić, vidi: Drugović Čičar, iz Čičara (Podgorica), kasnije i kao: Čičarević, srodni područnim Vujovićima i Perišićima Čičari (ili Perišići), bratstvo u Štitarima Čičarević, u Cetinju Čičero, u Kotoru Čičin, Kotor Čičić, grana Šaranaca - Vlastelinovića u Brajkovači (Žabljak) porijeklom su iz Plane (Gacko) Čičela, u Kotoru, kasnije: Čilesa Čičković, Grlić (Bjelopavlići) ogranak Brajovića Čkulić, Zatrijebač (Kuči) prešli u Gusinje Čmanjak, Nikšić Čmanjčić, doseljenici iz Kuča u Čmanjak i Roginj (Novi Pazar) Čobaj, Zoganje (Bar); Pistule (Ulcinj) Čobanđer, Ulcinj Čobanov, Bar Čobanović, Mrčevac (Tivat) iz Gostilja (Zeta) ogranak Vukotić iz Čeva (Cetinje); Kotor Čobdrehović, Pinčići (Primorska krajina)

68


Čobeljić, ogranak Savićevića (Jovanovića) oni iz grupe Pavkovića u Bjelopavlićima; Štitarice (Mojkovac) Čobitović, Baošići (Boka Kotorska) Čobić, Bar i područno Zaljevo; Podgorica iz Nikšića u Kolovratu, Kamenu Goru, Golenicu i Koritnicu (Pljevlja) Čobidrehović, Bar; Pinčići (Bar) Čobović, Krute, Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); Bar Čobrenović, Bar, starosjedioci Čović, Podgorica i Kuči ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića; iz Čovića (Crna Gora) doselili se u Stožer, Kolovrat, Ljeljanicu, Koritnicu, Goleše i Kamenu Goru (Pljevlja), Bistrica, Bobići i Stožer (Bijelo Polje); i kao: Čohović u Zatonu i Kostićima (Bijelo Polje); Prošćenje (Mojkovac) Čogelja, u Podgorici Čogurić, Lipovo (Kolašin); Bistrica (Bijelo Polje) Čojić (Tomin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Ovdje došli oko 1690. iz CG; vidi: Markov Čoković, Boljanići (Pljevlja); ranije Koljić iz Kolašina doselili u Rasovu (Bijelo Polje) Čokorilo, kod Nikšića iz Hercegovine a na Velimlju (Nikšić) potomci Mataruga kasnije Šakotić i Šakota; Podgorica Čokorile, rod u Hercegovini Čokrlija (Čokralija), Čokrlije (Tomaševo), Bijelo Polje iselili u Novi Pazar i druga mjesta Čolak, Kotor Čolaković, Ponikvice i Trepča (Nikšić), porijeklom iz Kuča; u Rožaje iz Kuča Čolan, Glavatičani (Grbalj) iz Krtola (Tivat) Čolanović, Kavča, Đuranovići i Prevlaka, Herceg-Novi, Krtole (Tivat) porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Podgorica Čolančić, u Kuti, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje) 1692. god Čoldara, vidi: Čandara Čolević, u Gornjoj Morači (Kolašin) Čolić, Pilatovići (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici područnih Jankovića i Pavlovića oni su iz Virca (Bratonožići), grana Balevića; Pojezine (Osinje) kod Dervente (sjeverna Bosna) iz Bratonožića; Ljeskov Dub (Nevesinje) i Vranjevići (istočno od Bišća), Hercegovina; Banjani (Nikšić) Čolović, Kostenica i Laze (Valjevo), ogranak Sretkovića, grana Jaćimovića Bjelopoljaca; u Lazac (Čačak) potomci Čola (Petra) braće Đeka i Nika, potomaka kneza Ivana Jaćimovića iz okoline Bijelog Polja (Donje Polimlje); srodnici Begovića u područnoj Rasovi i Dizdar = Dastar u Grlje (Zeta), Rođajima i Tutinu; Ponikvice i Šipačno (Nikšić), ogranak Musića, od njih su u Cvetkama (Ljubićevo), Srbija; Bijeloj Rijeci (Zlatibor) i Dučalovićima (Donje Dragačevo); vidi: Muniguz; Zaljutnica (Golija), Nikšić; ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Nevesinjsku kasabu, Rasti, Zalužju, u Drežnju i Slatinu (Nevesinje), Hercegovina; u Lajkovićima (Zeta) iz Kuča 1880. god. kao: Čolević; Zatarje, Bučje, Jugovićevo, Brvenicu, Bušnje i Gotovušu oko 1839. god. (iz Zatarja), Ristošiće i Mrzoviće (Pljevaljski kraj) i Pljevljima posebni; Morača; Herceg-Novi i susjedna Sutorina; Kameno, Mostir i Čamare (Novi Pazar), porijeklom iz Kuča; Godočelje (Bihor) i Savin Bor (Bihorska planina), Bijelo Polje; Poprijekci (Piva) i kao: Čolović (Dželat) Čolovići, selo Šipačno Nikšić, porijeklom sa Čeva od Đukanovića Čolončić, kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine Čolpa, Pljevlja Čolija, Džinov Do (Nevesinje) i kod Visokog (srednja Bosna), porijeklom od Cetinje (Crna Gora) Čomada (Ivanišević), kod Dubrovnika porijeklom sa Njeguša (Cetinje) Čomade (Ivaniševići), rod kod Dubrovnika Čomić, Plana (Bileća) iz Herceg-Novog Čopa, Nikšić Čopić, Nikšić iz Bijelog Polja; u Guči (Šumadija) kao: Čopica doseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)

69


Čopica (Čopić) vidi: Čopić Čopičić, Morača (Kolašin) u 17. v. Čorba, u Podgorici Čorbožović, Bar Čorić, Čorići i Viš (Bjelopavlići); Klinci (Tivat) i kao: Borić; Herceg-Novi; Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čotaj; Herceg-Novi iz Cetinja Čorko, Perast iz Stare Crne Gore Čosović, Boljanići (Pljevlja) Čota, Braiša (Anamali), Ulcinj Čotić, Mrkovi i Krašići (Grbalj), porijeklom iz Dalmacije; Vladimir (Ulcinj) Čočeti, Svojčevo i Džurevo (Pljevlja) Čoči, iz Svojčeva u Džurevo (Pljevlja) Čočo, vidi: Šljuko Čraguj, u Kotoru Čramol, li, u Kotoru 1330. god. Črasta, u Kotoru 1330. god. Črnelović, vidi: Černeli Čubranović, Vrbina (Kuči); u Podgorici iz Zetske ravnice, starinom iz Klimenata. Srodnici sa Zlatičanima; ogranak Premovića, grana Bolevića u Bratonožićima Čubrk, Krlige (Donji Kolašin), Kosovska Mitrovica, iz Morače Čubrović, Dapsići i Gogići (Berane), ogranak Lutovaca Čuvljan (Čuvljanin), Durutovići (Pljevlja) Čuda, Budva Čudina, Kotor i dotična Dobrota Čudić, Paštrovići 1424. god. i kao: Ćudin i Ćuda Čuić, Nikšić Čujović, u Bijelom Polju (Polimlje), iz Gornjih Vasojevića Čukaj, Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čorić, iz Gornje Krajine prešli i u Zuos i Obod uz Skadarsko jezero Čukanović (Sukić), Rastoganče (Sjenica) iz Vasojevića Čuka, Rudinice (Piva); u Crmnici 1504. god. Čukat, Brda Paštrovska 1611. god. Čukva, Žljijeb i Presjeka (Boka Kotorska), ogranak Zotovića, porijeklom iz Hercegovine; Ljubinje (Hercegovina) i Trebinje, ogranak Malovića iz Drobnjaka Čuk (Čuku), Ulcinj Čukić, Meljine, Herceg-Novi i Berane iz Donje Ržanice (Berane) Čukići, praporijeklo na Lopatama, odakle su prešli u Lijevu Rijeku, pa u Limsku dolinu, gdje ih je danas najviše u Trešnjevu i Lukinom Viru kod Andrijevice, potom u Beranama i svakako, Podgorici. Nekoliko Čukića, oficira, bilo je i u crnogorskoj vojsci u Gaeti Čukljen, Grevo (Pljevlja) Čuknić, Miruše, na lijevoj obali Trebišnjice, ogranak Svorcana iz Korita (Bileća) Čuković, i kao: Vujović, u Donjim selima (Rijeka Crnojevića) Čukurović, u Grblju Čulik, Meljine, Herceg-Novi Čulijević, Topla, Herceg-Novi Čulić, u Kotoru Čuljević, Saš (Tutin) jedni sa nadimkom "Tiganj", porijeklom iz Bjelopavlića Čuljić, Tuzi Čuljković, Biševo (Novi Pazar) i kao: Biševac, porijeklom iz Kuča; Bistrica i Jabuka (Bijelo Polje) Čungaj (Čungović), Zatrijebač (Kuči) Čunmulić, ranije Junčević, starina sa Kosova i u okolini Tuza (Zeta) Čunmuljaj, Tuzi

70


Čuntović, selo Čuntović u Stijepo (Zatrijebač), Kuči Čupić (Čupković), Baošići, Herceg-Novi oko 1692. god. kao: Predojević doselili iz Bileće (Hercegovina); u Budvu došli iz Zagarača (Danilovgrad); Ćeklići (Cetinje); Merulje i Dobra Sela (Žabljak), od kojih su u Bijelom Potoku (Beograd), Šapcu (Mačva), porijeklom su iz Plane (Bileća) od Vlastelinovića kao: Šarac; Pišće (Piva), ogranak Dobrilovića, od njih su u Noćaju Mačvanskom. od kojih je Strahinja Čupić; Čačak i Čačanski Šanac, porijeklom iz Morače; Nikšić i obližnja Presjeka (Duga), došli iz Zagarača (Danilovgrad), pa jedni odu u Bančak (Prokuplje); Zagarač (Danilovgrad) i kao: Popović - Čupić, od kojih su u Nikšiću, potiču iz Bratonožića; Novom Sadu (Bačka); u Miloševićima, Dobrim Selima, Kosovićkoj Bukovici i Merulji (Drobnjak), grana Miloševića iz Bijele (Šavnik) Čupković, vidi: Čupić, ogranak Predojevića Čupović, Split (Dalmacija) došli iz Kotora (Boka Kotorska) Čurina, i kao: Knežević, u Bijeloj, Herceg-Novi, sišli iz Zaljuti (Stara Crna Gora) Čurkonja, Ulcinj Čurović, u Nikšiću i Drobnjacima (iz istočnih Banjan) u 16. v. u Tupinu (Žabljak) potomci su Novljana; Kričak (Pljevlja) i kao: Macan; Kičevo (Bijelo Polje); Bar Čurčija, Bar Čutković (Čupković), ogranak Predojevića od Bileće doselili se kod Herceg-Novog i Risna, vidi: Čupić Čutura, Pljevlja i područni Boljanići Čuturilo, u Nikšić došli iz Hercegovine Čuturica, Nikšić Čustović, Boljanići (Pljevlja) Čućić, u Nikšiću Čučak, Risan i Kotor Čučac, Dubočane i Zariječje (Bileća) kao: Čučković, porijeklom iz Risna (Boka Kotorska) Čučić, Kotor Čučkov, vidi: Čučković Čučković, Bajkova Kamenica (Risan) 1698. god. pa jedni u Dubočane i Orah (Trebinje), a odseljeni u Skoplje kao: Čučkov; Kotor 1446. god.; Lepetane, Herceg-Novi; ogranak Prelevića, najbliži Tomkovićima, u Ćuriocu, Laćama i Grliću (Bjelopavlići) Čučo, Kotor (Boka Kotorska) i Visoki Dečani (Metohija) 1326. god. Čučuk, i kasnije jedni kao: Čučul (od imena Čuč), ogranak Begovića u Paštrovićima i 1766. god. jedni pređu u Budvu; Dobrota (Kotor) Čučul, vidi: Čučuk, Kotor, jedni su odselili u Italiju Čučuci, Čučikovica (Bečići), Budva. Od njih su u Zadru (Dalmacija), Austriji i Sjedinjenim Američkim državama Ć Ćakar, Đenđinovići (Sutomore), Bar (u 15. v.) doselili se iz Stare Crne Gore Ćalasani iz Pive (Mratinje, G. i D. Crkv., Brljevo), starinom iz Sarajeva, matica Lužatina Ćalin, Podgorica Ćalić, Petrovo Polje (Dragovoljići), Nikšić ogranak Jakičića doseljenika iz Kuča Ćalov, iz Drobnjaka odselili se: kod Prokuplja i Zeoka (Donje Dragačevo), Srbija a drugi u područni Markovac (Tijana) i kao: Ćalović čiji su ogranci u tom mjestu Stanišić i Miletić; Beli Potok (Beograd) u Ljutićkoj Rakovi i kao: Čarapić; Mačvanski Šanac (Šabac) i kao: Čupić Ćalović, ogranak Bulatovića iz Rovaca iselili se u Moraču; Risan i područni Kamenari su doselili (u 14. v.) iz Trebinja; Kuči ogranak Petrovići u Ćalovićima i Dupljanima pa u Vlah, Kostenicu i Jablanicu (Srbija) Ćepek, Kotor Ćapić, Kuči, jedni od njih su u Štedimu (Nikšić)

71


Ćarić, Risan, Herceg-Novi i područne Mokrine iz Hercegovine Ćatić, ogranak Mirovića u Kučima Ćatović, iz Rovaca iselili se u Timar (Uskoci), Žabljak kao ogranak Bulatovića; Gornji Kuči; Gornje Štitarice (Kolašin) odselili u Novi Pazar; ogranak Murića iz Baća (Rožaje), porijeklom iz Klimenata (Albanija), odselili se u Novi Pazar; Prenčane i Maoče (Pljevlja); Risan (1640. god.) doselili se iz Trebinja i jedni poslije se presele u Uble i Morinj, Herceg-Novi; Kotor i područni Ćurići; Pivska Planina; Bar; Podgorica 1905. god.; Rožaj Ćaćanović, Gradine (Bjelopavlići) Ćaćić, Gotovuša (Pljevlja); kod Trebišnjice i u Hercegovini, srodnici: Gnjatovića (Gnjato), Ćorića, Gruhaićima i Stojanovićima Ćeaić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero Ćebo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja Ćebović, Vladimir (Ulcinj) Ćekić, Cetinje Ćekla (Tekla), Vranjina na Skadarskom jezeru Ćeklić, Gluhi Do (Crmnica) i Ceklinu porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Ćeranića Glavica (Danilovgrad) iselili se u Ćekliće (Cetinje); Sutomore (Bar); Buljarica (Paštrovići); ogranak Matanovića iz Ćeklića (Cetinje); Budva, po majci; Budva i kao: Vićković - Ćeklić; Igalo i Kruševice; Peraška Naselja (Boka Kotorska) jesu iz Ćeklića (Cetinje); Prijeradi (Tivat) Ćeklići, pleme u Katunskoj Nahiji Ćeklići, staro bratstvo u Grblju Ćeklići u selu Slivlju Ćeklići (Jovanovići) u "Nikšiću" Ćeklići u Igalu Ćel, a, Repci, Sočice, Kaluđerović (Pljevlja) Ćelka, Cetinje Ćelov, Crnogorsko primorje Ćelović, Budva, starosjedioci; Risan (Boka Kotorska) pa u područne Kamenare kao: Metković došli od Trebinja (Hercegovina); Nikšić Ćeloš, Kravaki (Ulcinj) Ćeman, Vrbica (Kuči) Ćenan, Gorovići (Tivat), starosjedioci Ćenarić, Kotor Ćenderović, u Žabljaku uz Skadarsko jezero Ćendorić, Slankovina (Žabljak), uz Skadarsko jezero Ćenić, Kotor, nahoče Ćepetić, i kao: Šćepović, u Vranjini na Skadarskom jezeru iz Ćepetića (Lješkopolje) Ćepković, Cetinje Ćeranić, Srbina 1692. god., Mokrine, Dobrota i druga mjesta, Boka Kotorska iz Popova, Hercegovina; Duži i Dubrovsko (Šavnik) ranije Popović ogranak Vukmirovića. Odsele se neđe. Ostade udovica Ćerana pa su Ćeranić, Malinsko (Drobnjak) došli iz Mioljače (Gacko), ogranak Đedovića; Čarađe (Golija), Nikšić i Mioljače (Gacko) ranije Višnjić; u Ravnom (Piva) i Dubrovskom (Šavnik); ogrank Popovića - Abazovića iz grupe Đurjanovića, porijeklom od Novljana u više mjesta na području Žabljaka kao: Ćorović; Nikšić; kod Bijelog Polja: Zminac; Zaton; Obrov od ovih su u područnom Pašinom Polju; Bijelom Polju; Gornji Bihor, Bistrica i Resnik; Berane; Vasojevići iz grupe Rabljena - Mijomanovića; Podgorica 1911. god. ; Buče i Vinicka (Berane); Cetinje Ćeranići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Ćeradž, Vasojevići Ćeremov, Nikšić Ćeriman, Vasojevići, ogranak Kovačevića odselili se u Brnjice i Erčege (Novi Pazar), srodnici su sa Zekićima kod Sjenice; u Podgoricu

72


Ćerimi (Latković - Čelebić), ranije Dizdarević, od njih su i Zinhasović; Podgorica, Skadar Ćerić, Podgorica (1896. god.) iz Podgorske; Zaton (Bijelo Polje); u Trebinju, grana Maleševaca Ćerković, u Drobnjacima su potomci Novljana; ogranak Boljevića iz Bratonožića doselili u Bezjovu (Kuči), istorodni sa područnim Milovićima Ćetković, Gluhi Do (Crmnica) ogranak Dobrilovića - Šuštera (Šusterovića); Tomići (Crmnica) istorodni sa područnim Lješevićima; Polja (Kobilji Do - Cuce), Cetinje doseljenici iz Orahovca (Risan) a onamo iz Rženog dola (pod Obedskom Gredom), Cuce, porijeklom iz Čarađa (Gacko), od onih iz Orahovca su u Gorovićima (Tivat) i kod Perasta; Orahovica (Risan) 15. v. ispod Golije; Bjelice (Cetinje) srodni Pravilovićima; Cetinje; Nikšić; Krusi i Beri (Podgorica), ranije Krusa; Strug (Šavnik) iz Gornje Morače a tamo iz Ozrinića (Nikšić); iz Gornjeg Ceklina (Cetinje) nastanjeni kod Kruševca (Srbija); Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i kao: Petranović; Vranjina na Skadarskom jezeru; Sutomore (Bar) 1872. god.; Bar i područni Šušanj; Dajbabe (Zeta) a u područnim Matagužima su iz Čeva (Cetinje); Podgora i Tepca (Jezera), Žabljak, u Ninkoviće, Tepca i Podgoru (Žabljak), oni su grana Trepčana nikšićkih (lokaliteta Kozile). Jedni se prozovu Vujičić, a drugi potomci Miloševića - Šaranaca (Vlastelinovića) porijeklom iz Plane (Bileća); u Piperima ogranak Lalića istorodnih sa područnim Jokićima i Božovićima; u Kučima su iz grupe Ljuljanovića; Ledine i Kržanja (Kuči) su iz grupe Mrnjavčevića, od njih su u Podgorici, Tuzima i Matagužima, Ponari i Dajbabe (Zeta) doseljeni iz Pipera, srodni su Vukotićima iz Čeva (Cetinje); Ponari, Botun i Mahala (Zeta), od njih su u Buronjama (Kunice), Lješansko područje, od njih su u Zaganje (Ulcinj); Podgorica 1873. god.; Tuzi; Ozrinići (Nikšić) potomci Trepčana, od njih su u Strug (Žabljak); Tušina (Žabljak) ogranak Cerovića odselili u Šekulare (Gornji Vasojevići), tamo istorodni sa Đorovićima (Ćorovićima) i Ćetkovićima, kasnije: Aleksić, od njih su kod Mojkovca; Berane; Bratonožići, od njih su u Muslićima, Obrovu i Popama (Bijelo Polje), jedno vrijeme su živjeli u Morači; Nikšić; Vladimir (Ulcinj); Ratiševine, Herceg-Novi; Crkvičko Polje (Piva) ogranak Živkovića, od njih su u Bosni Ćetkovići (Milesevići), bratstvo u Bjelicama Ćetkovići, ogranak bratstva "Krusa" u Krusama Ćetkovići, bratstvo u Brčelima Ćetkovići, zagranak bratstva Šusterovića u Gluhom Dolu Ćetkovići u Orahovcu Ćesac, kod Plava su ogranak Džudovića Ćefalić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero Ćehaja, Bjelopavlići; Kolašin Ćehajić, Žabljak uz Skadarsko jezero; Pljevlja Ćečević, i kao: Đečević, Berane doseljeni iz Podgorice Ćižek i kao: Čižek, Budva istorodni u Kotoru, porijeklom iz Češke Ćizel, u Kotoru 1598. god. Ćiktečić, u Onogoštu (Nikšić) 1355. god. Ćinara, Pljevlja 1824. god. Ćinćur (Ćićur), Grab (Pavino Polje), Bijelo Polje Ćipović, Bjelopavlići ogranak Đurovića - Grupkovića, od njih su u Danilovgradu Ćipranić, Liverovići (Župe Nikšićke ) Ćiprović, Nikšić Ćiraković, Župa Bandićka (Koani) ogranak su Pavićevića, od njih su u Ozrinićima (Nikšić); Nikšićka Župa; Kotor Ćiraković, Staro selo (Župe Nikšićke). Od njih su u Srbiji Ćirakovici, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima Ćirin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov Ćirisidović, u Pivi ranije Tripković, iz grane Branilovića Ćirić, iz Hercegovine doselili se u Gornje Polje (Nikšić) i Pivu, pa jedni odselili u Kostajnik (Rađevina), Valjevo; Igalo, Herceg-Novi Ćirković, iz Vražegrmaca (Bjelopavlići) iselili se u Zatrijebač (Kuči) pa jedni presele u Skić (Plav)

73


i varoš; u Zeti i Lješkopolju su ogranak Miranovića; Kotor i područni Škaljari su iz Bugarske; Bobovo (Pljevlja); Krupice, Selca (Ograševine) i Kolušići (Pljevlja) su ogranak Popadića, srodnici: Jelevac, Starčević i Mišićevac; iz Pive iseljeni u Kostajnik i Rađevinu (Valjevo); u Istok (Metohija), došli iz Crne Gore Ćirlija, Pljevlja 1864. god. Ćirović, Morača (13. v.) od njih su u Polja (Mojkovac); Mažići, Ljutić, Maoče i Krupice (Pljevlja); ogranak Labovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Tepca (Žabljak); Komarnica, Šavnik, ogranak Stijepovića, od njih su u Ljutiću, Grančarevu, Maoču, Krupicama i Mažićima (Pljevlja), od 1770. god.; Nikšić; Kruševice, Herceg-Novi; Kuči se iselili u Begbin Ćićić, Ćićići (Bihor), Bijelo Polje Ćišić, Herceg-Novi (1907. god.) iz područnog Kumbora, porijeklom iz Mostara Ćolović, Podgorica su ogranak Petrovića iz Kuča, jedni su odselili u Ćoloviće i Dupnjane, a drugi u Vlah, Kostenicu (Bijelo Polje), pa u Ratinu i Podibar i Jablanicu Ćopić, Bijelo Polje Ćoplikov, Podgorica Ćor, Zaton (Bijelo Polje) su iz Osijeka (Slavonija), kasnije: Ćorović Ćor, i, Ulcinj Ćorak, Dapsići (Berane) i kao: Ćunjević, a od njih Stevanović, oni su iz grupe Mijomanovića vasojevića, od njih su u Novom Pazaru Ćorac, Zaton (Bijelo Polje) kasnije Vukotić u Rakljama Ćorga, Bar Ćorić, Podbišće (Mojkovac) ogranak Zejaka - Dedejića porijeklom sa Čeva (Cetinje); Golija (Čarađe), Nikšić, iz Hercegovine a tamo iz Gornjeg Kolašina Ćorović, Mirac (Cetinje) ogranak Bogdanovića - Ugrenovića sa Njeguša (Cetinje), od njih su u Branom Dolu (Bileća) i dalje po Hercegovini; rođaci Bečića iz Bečića (Budva) iselili se u Gluhi Do (Crmnica) pa odatle u Vraku (Fraku), Skadar; Pandurica (Trubjela), Nikšić iz Kuča; područje Šaranaca (Žabljak) ranije: Ćosović ogranak Miloševića - Šaraca (Vlastelinovića) porijeklom iz Plane (Bileća); Ivanje i Štitare (Bihor), Bijelo Polje jesu Bijarić ranije Kršikape iz Uskoka (Žabljak); Zaton i Rasova (Bijelo Polje) doseljenici iz Osijeka (Slavonija), ranije Ćor, porijeklom Jermeni, razgranati kao vlastela, od njih su u Novom Pazaru i Zeti; Jošanice (Bihor), srodnici Vujadinovića naseljeni u Crnokrpe (Rožaj); Bobovo, Maoče, Gradac, Bobovo i Vrulja (Pljevlja); Podvrš (Kolašin), Jugovići i Morakovo (Nikšićka Župa) i Riđani (Nikšić) ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); u Pivi od Milojevića iz Grobeša (Trebinje), 1809. god. odselili se u Novi Pazar; Pošćenje i Vrtoč Polju (Drobnjak) ogranak Grbovića iz grupe Abazovića; u Malinama (Nikšić) i SAD iz grane Maleševaca pa i kao: Aleksić; Podi, Herceg-Novi i kod Risna iz Branog Dola (Bileća) 1694. god.; Lozna (Bijelo Polje) i kao: Ćorojević, vidi: Ćor i Ćorpaš Ćorović (Bogdanović), bratstvo u Mircu Ćorovići - Ugrenovići, bratstvo u Branom Dolu Ćorovići iz Pive (Ravno) doseljeni iz Hercegovine Ćorojević, vidi: Ćorović, u Lozni. Porijeklom iz Rovaca (Podgorica) Ćorpaš, identični su Ćorovićima u Zatonu (Bijelo Polje) Ćosa, Mirojevići (Bijelo Polje) Ćosić, Bar; ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić); Mionica (Kosjerić) iz Pipera, srodnici Perićima i Dragojevićima Ćoso, ogranak Ćosovića u Nikšiću; Kubasi (Tivat) ranije Ćosović Ćosović, Vusanje (Gusinje) iz Bukli (Klimenti - Klimendi), Albanija; Plav i područni Hoti; iz Bihora (Bijelo Polje) odselili u Baćevac (Šumadijska Kolubara); Uskoci (Drobnjak) i Nikšić iz Kuča pa u Brodarevo (Prijepolje); Boljanići (1878. god.), Mataruge i Maoče (Pljevlja); ogranak Miloševića (Šarac) - Vlastelinovića iz Šaranaca (Žabljak) odselili u Kosenicu (Pljevlja) 1859. god.; pa jedni 1875. god. u Mijakoviće i Uskoke (Žabljak); Pljevlja; a jedni u Bistricu (Mojkovac); ogranak Lakovića u Cucama (Cetinje); Herceg-Novi iz Konavala; Kotor; iz Maoča (Pljevlja) doselili se u Jezera (Žabljak); Kubasi (Tivat), od njih su područni Ćoso; Bijelo Polje (1912. god.) i

74


područna Rasova, vidi: Ćorović Ćosovići, grana bratstva Lakovića u Cucama Ćostković, Baošići (Boka Kotorska) Ćosurić, kod Herceg-Novog i Risna (1694. god.) doselili iz Popova (Hercegovina), srodni Milanovićima Ćotić, od Gusinja došli u Leskovac (južna Srbija) Ćotović (Ćota), Orah (Kuči) iz područnih Nikmaraša (Zatrijebač) Ćotlit, isti što i Ćotović, u Nikmarašu, vidi: Ćotović Ćubić (Pušica), Mioska, Dušmanići, Skokuće i Stevanovac (Pljevlja) Ćubela, u Podgorici Ćuviz, e, Jugovo (Pljevlja) Ćuda (Ćudić), doselili u Paštroviće iz Stare Srbije, vidi: Srzentić, u Franici (Podostrog), Budva i Sutvare (Tivat) Ćuz, i (Pejatović i Radulović), u Otilovićima (Pljevlja) Ćuza, Toci i Otilovići (Pljevlja) ogranak Pejatovića, srodnici područnih Radulovića Ćuk, Osojni Orah (Piva), rod Aprcovića iz Gruže Gardaševića; Nikšić i kao: Popović; Krivošije Ćuk = Popović, Nikšić Ćukara (Vujošević), Kričak i Zvijezd (Pljevlja) Ćuklin i kao: Ćuklik = Imaković, Sutomore (Bar) Ćukov, i, Kamena Gora, Košice i Gurdići (Pljevlja) Ćuković (Faočić), 1692. god. doselili se u Risan iz Dačeva (Popovo), Hercegovina; Krivošije i Ledenice (Risan); Baošići (Boka Kotorska); Bes i Tijana (Bar); Morakovo (Nikšićka Župa); u Nikšić su od Lainovića iz Zete i kao: Popović - Novaković; Piva najbliži su im Aprcovići; Bukovica (Kovačevići), Pljevlja Ćulafić, Vasojevići, ogranak Novakovića Ćulafići, Gornje Luge između Andrijevice i Murina -Vasojevići Ćulahović, Pljevlja 1854. god. Ćulević, ranije Pavličić, a zatim Lajković, u Golubovcima (Zeta) pa u Srbiju oko 1860. god. i Metohiju Ćulibrk, u Podgorici Ćulin, u Podgorici Ćulić, vidi: Džulić; Mokovac (Piva) Ćulum, odseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje) Ćuljković, Jabučno (Bijelo Polje) i kao: Čuljković Ćumić, Vičković, u Barču (Gruža) od Kolašina Ćupić, ogranak Đurića-Radmanovića u Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u: Nikšiću; Danilovgrad; kod Rijeke Crnojevića; Duga (Nikšić); Ulcinj 1887. god.; Crnobarski salaš (Mačva), porijeklom iz Crne Gore Ćuprilić, u Podgorici veziri i paše krajem 17. i 18. v. ranije u Grčkoj i kao: Keprili Ćur, e (Ćuren), Rašljevo i Bobovi (Pljevlja) Ćurdić, Kuči Ćure (Ćuren), Krašljevići i Vrbovo (Pljevlja) Ćurilica, u Kotoru 1455. god. Ćurić, Bjelopavlići, od njih su u Nikšiću i Cetinju; Crljenici (Crepulje) u Sandžaku; Rijeka Crnojevića; Pitomine (Uskoci), Žabljak su iz Zubaca (Trebinje) i od njih su od 1882. god. u Vidrovanu (Nikšić); kod Risna i Herceg-Novog su iz Hercegovine; Trebesin, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska) iselili se u Kovače (Tivat) Ćuričić, srodni Prodanima u Pivi i Nikšiću Ćurka, o, Kotor; Njeguši (Cetinje) Ćurkonjić, 1547. god. Vražegrmci (Bjelopavlići) iselili u Zatrijebač (Kuči) Ćurkonja, Ulcinj 1874. god. iz Ćuronja Ćurčija, Bar

75


Ćurčić, krajem 18. v. iz Nikšića iselili u Gradac pod Golijom u Raškoj; Žeična (Piva) ogranak Abazovića, njihov ogranak Nišić u Crkvičkom Polju (Piva) a jedni odselili u Bosnu; Mataruge i Risen (Pljevlja); Gusinje; iz Šekulara (Berane) odselili u Borču (Beograd); u Podgoricu; u Borač (Gruža), Kragujevac i kao: Tatić ogranak Lutovaca, doseljenih od Berana, porijeklo Bratonožića, rođaci Mikovića i Markovića u Gruži; u Ćurčićima (Pješivci), Nikšić Ćurčići iz Pive (Žeično), po nekima su od Prodana iz Stabna Ćurtović, bratstvo u Slivnici ogranak Ilića u Brijem Dolu (Ćeklići), Cetinje; Cetinje Ćuso, u Podgorici Ćutić, Nikšić Ćutka, Rajičevići (pod Ublima - Njeguši), Cetinje, oni su od Podubličana (Rajičevića - Rajićevića) Ćutović, Plav; u Seljanima (Pljevlja) Ćućija, Nikšić Ćućil, Miljkovac (Piva) i oni u Porije (Borač), Hercegovina su ogranak Bulatovića iz Rovaca Ćućilo, Nikšić Ćućilović, Uskoci (Drobnjak); Bukovice (Šavnik), ranije Ćućul (Ćućil); ogranak Bulatovića iz Rovaca (Piva), jedno vrijeme u Miljkovcu iz Borča (Nevesinje) Ćućić, Nikšić Ćućulović, u Zatarju jesu od Bulatovića Ćufka, Rijeka Crnojevića i Cetinje, doseljenici iz Elbasana (Albanija) Ćušar, Sjenice (Kuči), doseljeni iz Lješanskog područja, vidi: Peković D Dabanović, Ćukova jama u Selcima (Crmnica), brate se sa Popovićima u Kurilu i Goričanima, Perovićima i Ivanovićima u Selcima, doseljenici iz Pipera, porijeklom iz Selaca (Klimendi), sjeverna Albanija. Od njih su u Podgorici Pajovići i Dabanovići u Dodošima (Rijeka Crnojevića) i Livarima (Debela Krajina) uz Skadarsko jezero; Bar Dabezić, Mrkojevići (Bar) Dabeljić, Rijeka Crnojevića Dabetić, Vasojevići (označeni oko 1500. god.), i kao: Lopoćani, sa Lopata (Lijeva Rijeka), razgranati; Rasova (Bijelo Polje); Ulcinj 1912. god. Dabece, Mrkojevići, Mala Gorana i Pistula (Primorska Krajina) Dabešić, Šišići; Kovač (1630. god.), Grbalj Dabživ, Gošin u Bioru (Bihor), Bijelo Polje 1485. god.; Mačeta (Mašte); Podstrana u Gornjem Polimlju 1485. god. Dabižinović, Dobrota i Orahovica (Kotor) oko 1480. god. došli iz Hercegovine; Hercegnovsko područje; u Njegušima (Cetinje) Dabižljević, Prizren, porijeklom iz Crne Gore Dabinović, Dobrota i Kotor, te kod Herceg-Novog u 17. v. Dabistrić, Kotor (oko 1423. god.), doselili iz Paštrovića Dabić, Bezjova i Ubla (Kuči). Jedni i kao: Ranjković - Mrnjavčević; Vražegrmci (Bjelopavlići); iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; u Tamnavi (Šumadija) iz Morače (Kolašin) Dabičević, Zalaz u Njegušima (Cetinje); Paštrovići Dabičić, ogranak Đuretić iz Mijanovića (Zeta) odselili se u Vraku (Skadar) Dabišinović (Marić), u Dobroti (Kotor) 1542. god., iz Njeguši (Cetinje); u Drobnjaku 1442. god. Dabković, Dabkovića Do i Sveti Stefan (Budva) i kao: Davković, vidi: Dabović. Od njih su Balić i Kažanegra od ranije: Crnac u Paštrovićima. Od ovih su u Budvi, Čelobrdu u Paštrovićima, Carigradu (Turska) i Sjedinjenim Državama; u Podgoricu došli iz Gruda (Tuzi) Dabo, iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; Kumbor, Herceg-Novi; Paštrovići 1413. god. vidi: Dabković Dabov, u Paštrovićima, kasnije Dabković; u Budvi ogranak Kaluđerovića Dabović, Gureza, Livari i Gornji Šestani (Primorska Krajina). Od njih su u Skadru (Albanija),

76


srodni su Lukićima u Krajini, doseljenicima iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kruševice, Mokrine i Bajkove Kruševice, pa odatle (1692. god.) u Baošiće, Perast i Ubli (Herceg-Novi) i u Herceg-Novi pa (oko 1860. god.) u Sutorinu i Kuti, sve u Boki Kotorskoj; Dobra Voda, Krute i Bojka (Crnogorsko Primorje) i kao: Dabojević; u Lješevićima (Grbalj); Kotor; Meljine i Kruševice, Herceg-Novi, a iz područnih Mokrina odselili u Ljubomir (Trebinje); u Paštrovićima su se jedni ranije prezivali Davidović; U stvari su oni Dabkovići, ali je vremenom različito izgovarano. Za Kosovi Lug i Dabovićima (Bjelopavlići) od njih i u Nikšiću 1758. god. jesu potomci starinaca Milonšića (oko 1750. god.), navode se i naselja Kruševice i Crnci. Tako se u Paštrovićima navodi da su (u 8. v.) doseljeni iz Crnaca (Piperi) preci Dabkovića - Davkovića ranije: Crnac ili Cernac i Dapković, pa jedni i kasnije kao: Davidović; na Dukljan brijegu (Paštrovići) jesu ogranak Kaluđerovića; Nikšić i područno Grahovo (Nudo) doseljenici iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje); Podbabac i Dukljan Brijeg (Paštrovići), vidi: Kalođurđević; Baošići, Herceg-Novi, porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); u seocima na Ljuštici (Grbalj) 1543. god. Dabovići, bratstvo u Podgorici Dabojević, Vražegrmci (Bjelopavlići); u Mainama (Budva) 1442. god. Dabonić, vidi: Dabo Dabrača, Kotor 1124. god. Dabraš, vidi: Dobroš Dabreta, Dobrota (Kotor) vidi: Dubreta Dabretić, u Baru 13. i 14. v.; vidi: Dabo Dabro (Dabronis), slično: Dabretić Dabronis, u Kotoru, vidi: Dabro Dabroši, kotorska vlastela 1280 - 1330. god. i kao: Dobruša Dabuević, u 17. v. kod Herceg-Novog Dabulinović, Baošići, Herceg-Novi i Krtole (Grbalj) Dabutović, Budva 1650. god. Dabuško, Glavatičići i Bihovo (Grbalj) 14. v. Dabčević, Gornji Stoliv (Kotor); Stoliv i Dobrota (Boka Kotorska) u 16. v. porijeklom iz Albanije; Brajići (Budva) i kao: Dapčević Davaco, Ulcinj Davidek, Nikšić, porijeklo iz Čehoslovačke Davidov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Njihovi su: Lukin, Davidošin, Nedeljkov, Perin i Števin. Vidi: Markov iz Crne Gore Davidović, Riđane (Nikšić) u 15. v.; Kod manastira Davola (Oljevlja); u Drobnjacima porijeklom od Plane (Bileća) i Gacka, i drugi u Drobnjacima na Pošćenju pripadaju grupi Omakalovića, iz plemena Novljana. Od njih su u Bosni; Đendova luka, kraj rijeke Tare i u Nedajno (Piva), gdje su jedni iz Velenića (Gacko). Od njih su u Samoboru (Gacko) i Bobutovom groblju (Golija), oni što su potomci Kosovčića, iz plemena Novljana; Vitov Do u Paštrovićima, ranije: Crnac, doseljeni iz Pipera, od njih su u Budvi, vidi: Dabović; Kaluđerice u Buljarici (Paštrovići), iz Stare Crne Gore; Paštrovići, srodni Radanovićima, porijeklom iz Stare Srbije, od njih su u Budvi i Risnu;Stanisalići u Lješanskom području (Podgorica), doseljenici iz Cuca (Cetinje). Od njih su u Vranju i Matagužama (Zeta); ogranak Vučedabića (Donji Šestani - Primorska krajina); u Vasojevićima (Ljevaji i Krkova Lijeva Rijeka) jedni doseljenici iz Pipera, pa u Šekularima (Gornji Vasojevići) doseljenici iz Ljevaja (Lijeva Rijeka), Podgorica; iseljenici iz Cetinja u Lenjingrad (Petersburgu), Rusija i drugim mjestima; iz Crne Gore u Kamenicu (Skadar); u Podgorici iz Kuča; u Samoboru (Gacko) potomci Davida Slijepčevića iz Drobnjaka grana Abazovića, od njih su u Miloševićima (Šavnik); Vranj i Šušanje (Zeta), ranije Radičković, a u Kurili srodnici Kulića sa područnog Žabljaka; u Obiliću (Kosovo) došli iz Boke Kotorske Davidovići,bratstvo u Stanisaljićima Davidovići iz Pive (Nedajno, Čendove Luke - Brijeg), došli na miraz oko 1850. iz preko-Tare Davković, Budva, iz Paštrovića. Vidi: Dabković, jedni u Budvi, po majci Davčević, i kao: Dapčević, vidi: Dabčević, Brajići (Budva)

77


Dadić, Krašljevići (Pljevlja) Dazdarević, vidi: Begović, Rožaje, u Rožaju, a u Plavu i kao: Građanin, grana Redžepagića Daibaba, u Dajbabama (Zeta) Daiković, u Hotima (Tuzi) Daisić, Bar Daičić, Komani (Podgorica), grana Radulovića Daja, Bar Dajak, i, i kao: Kordić, Gorani (Ulcinj) i u Ulcinju Dajbabić, Tuzi; Dajbabe, Balabani i Vranj (Zeta) Dejeman, Herceg-Novi Dajić, Herceg-Novi Dajica, Petrovac na Moru Dajičić, Gorovići (Grbalj), porijeklom iz Kopita (Cuce); Klinci, Herceg-Novi Dajičići, bratstvo u Goroviću u Boki Dajkov, Paštrovići, vidi: Dajković Dajković, zvani Ujaković, Dupilo (Crmnica); Žabljak (od 1875. god.), Bobija, Drušići, Dodoši i Rvaši (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz Pipera pa su došli iz Klimedni (Klimenata) - sjeverna Albanija; Paštrovići; Lapovo (Lepenica) u Srbiju doseljeni (oko 1877. god.) iz Bjelopavlića (Crna Gora) Dajkovići, bratstvo u Dupilu Dajović, Petrovo Selo (južna Srbija), od Duje Kurepa iz Jezera (Podgora - Tušinja - Drobnjak), Crna Gora. Starina im je Korjenići (Trebinje); Boljanići, Orahovice, Glisnace (od njih su u Podgori kod Žabljaka) i Trnovice (Pljevlja); Nikšić Daka, Nikšić Dakanović, Klimenza (Ulcinj), doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija) Dakić, Mala Crna Gora (Piva), ogranak Tijanića, od njih su: Matijević (Gazdić), Sandić i Sikić; ogranak Adžića u Pivi; ogranak Petrovića iz Kuča, preselili se u Goražde (Berane); ogranak Stanišića u seocima (Crmnica) i Piperima; Podgorica; Petrovića Omar (Mojkovac), jedni su odatle preselili u Kadovinu (Pljevlja), pa u područni Zvijezd, a drugi u Jabuku i kao: Petrović; Čačak i Bukovica (Pljevlja) i kao: Dokić; ogranak Andrića u Zeti, srodnici Mojanovića i srodnici Pejanovića; Daković, iz Kuča došli u Riđane (Nikšić), pa kao: ogranak Vujačića (oko 1860. god.) u Knez Do pa u Sladojev Do, Trešnjevo (Cuce) pa na područje Vilusa, onda Broćanac Grahovski, Riječane (Bećirovo polje) i Maočiće (Grahovo), pa jedni u Velimlje i Miljaniće (Banjani). Vidi: Dragošević. Od Dakića u: Nikšiću, Dobroti, Orahovici, Kljavićima i Stepenu (Boka Kotorska), u Sjedinjenim Američkim Državama i kod Odese (Ukrajina); Kod Nikšića su jedni ogranakNilejića iz Bezihova (Bezjove), Kuči a drugi od Nikezića iz Bezjove (Kuči) od kojih su u područnom Zatrijebaču i Tuzima, u Hercegovini; Kulići (Čačak), ogranak Jakovljevića iz Kuta (Župa Nikšićka), kod Zaječara (istočna Srbija), ogranak Jovanovića iz Župe Nikšićke; Paštrovići ranije kao: Crnac; u Mojanovićima (Zeta) i kao: Dašković Dakići iz Pive (Crna Gora), starosjedioci od Tijanića iz Stabna Dakona, Herceg-Novi, po nahočetu Dalma, Kotor Dalmatinac, Kaluđerice (Paštrovići) Dalmatić, Kotor Dalmasius, vidi: Dermas Damazotović (Damazetović), vidi: Domazetović - Domazet Dambarić, Stanislavići u Lješanskom području (Podgorica) i Ponarima (Zeta), došli iz Bajica (Cetinje), i kao: Neković. Od njih su u Kamenici Hotskoj (Vraki), Skadar kao: Popović Damiakušić, Kotor Damjan, i kao: Dimin, Paštrovići Damjan Simov Radulović, jedan od predaka bratstva Radulovića u Milojevićima> Damjanović, Sveti Stevan (Paštrovići) 1731. god.; Ogranak Rasalića u Crmnici; Prčanj (Boka

78


Kotorska), starinom iz Stare Crne Gore; Volujac u hercegovačkoj Površi, ogranak Kneževića iz grupe Nikolića, doseljenika iz Trešnjeva (Cuce); nikšićko područje iz Cuca (Cetinje); Kuti u Čevu (Cetinje); u Pavinom Polju (Bijelo Polje); Podbišće (Mojkovac), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Podgorica; Bjelopavlići, jedni iz grupe Bubića, a drugi iz grupe Nosakovića i kao: Štiljanović; u Pješivcima (Nikšić), Žabarevo, Potočilo i Ostrogu (Bjelopavlići) 17. v. i kao: Damjanović Nosaković; ogranak Glomazića u Donjim Rudinicama (Pivi). Od njih su u Stevanovcu i Mojkovcu; u Kosanici (Pljevlja) ogranak Ostojića iz Tušinskog Dola; Rašće kod Gusinja i Laze (Plav), ogranak Bulatovića; Šaranci (Žabljak); u Ostrogu (Bjelopavlići); Miločane (Nikšić); Bukovica (Piva), pa Bukovice (Šavnik), kao: Blagojević od kojih su Damjanović - Aleksić, jedno vrijeme živjeli u Gornjoj Morači i prešli na Malinsko u Drobnjake, rodonačelnici Aleksića. Porijeklom iz Lokvica (oko 1795. god.) Gacko; Gusinje i susjedno Laze, doseljenici iz Kuča; Uskoci (Žabljak), doselili se iz Kosanice (Pljevlja), oko 1885. god.; Kosanice, Jugovo, Crljenica, Podborovo i Zagradine (slava Aranđelovdan), Pljevlja, istorodni su doseljenicima iz Prekotarja. Od njih su u Podbišću (Mojkovac); Prenčane, i Maoče i Kovačevići (Bukovice), Pljevlja; Glavati (Grbalj); Lepetane i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Risan, Kotor, Bar Damjanovići, ogranak bratstva Nikolića Damjanovići(Rasalići), bratstvo u Sotonićima Damjanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu Damjanovići, bratstvo na Prčanju Damjanciu Tarajinom Dolu Damjanovići na Čevu su potomci Damjana Vukašinovića, brata vojvode (serdara) Vukote Vukašinovića Damjanovići(Jovanovići), bratstvo u Bjelošima Damljanovići iz Pive (D.Rudnice), starosjedioci Damjanac, Ćarađe u Goliji (Nikšić), od njih su u Šipačnom (Gacko) Damjančević, Banjani (Nikšić) 1902. god. odselili se u Hercegovinu Damljanović, Milinčići u Krnjanima (Srbija), doselili se iz Šekulara (Vasojevići) Damljarović, Lepetane (Boka Kotorska) Damnjanović, Rapočevo (Kosmajski kraj), ogranak Jovanovića u Bjelošima (Cetinje); Bar; Šljuke (Pljevlja); ogranak Kovačevića, potomci Damnjanovi iz Crne Gore Damoj, e, Ulcinj Dandić, Nikšić Dangubić, Zaton, Žureva, Dubova i Pašića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su iz Kuča (Podgorica); kod Risna su se doselili iz Hercegovine; Bunovići i Morinj (Boka Kotorska), doselili iz Dolova (Bileća) Danević, Nikšićki dizdari 1775. god. Danie, Kotor u 14. v. Daniel, Budva Danijelić, u Banjanima (Nikšić) 1428. god. Danijelović, Budva Danilović, Bovan (Višegrad), ranije Lučić ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Baošići, Đenovići i Savina, Herceg-Novi, doseljenici iz Zubaca (Trebinje); Banjani (Nikšić) 1428. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom od Aleksića iz Mokrog (Šavnik); Kotor; Babine, Bobovo, Podgoru i Zvijezd i kao: Dnilović = Brašnja; u Vrbovo i Zavinograđe (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića, gdje su i kao: Pavlović - Spahić; Bukovica (Kovačevići) - Pljevlja; Morača, u 15. v. potomci Bogićevi, doseljenika (vojvode Hotskog); Bistrica i Podbišće, starinci; Pisana Jela i Majstorovine, sve mojkovačko područje; Berane 1882. god.; Drobnjaci ogranak Jakšića iz grupe Mandića, a u Uskocima doseljenici iz Foče; u Kragujevcu (Srbija) ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik) Daniljarovići, Lepetane (Boka Kotorska) Danisi, Antibaro (Bar) 1320. god.; kasnije i kao: Danić Danić, kod Pljevalja; vidi: Danisi i Danilović Daničić, Paštrovići

79


Danković, Paštrovići Danović, Nikšić Danulović, i kao: Gačović, Zalaz u Njegušima (Cetinje) Dančul, vidi Dančulović Dančula, vidi: Dunčulov Dančulo, Krtole (Grbalj) u 16. v.; vidi: Dančulović Dančulov, Prevlaka Đuraševića, starosjedioci u grbaljskom području i kao: Dančulović, a u Prčanju (Boka Kotorska) i kao: Dančula Dančulovina, Krtole (Grbalj) Dančulović, Velji Zalaz u Njegušima (Cetinje), ranije Gačević i Dančul i Hrsović (kasnije Gačović). Od njih su u Kotoru (Boka Kotorska) i u Bjelićima na Ljuštici (Grbalj), Lastva (Tivat); u Drobnjacima potomci Dančula Đurjanovića iz grupe Kosovčića Dančulovići(Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu Dancman, Herceg-Novi Dapali, Zadar (Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina) Dapezić, Velje Selo (Crnogorsko primorje), doseljenici iz Vranjine, na Skadarskom jezeru Dapko = Dapac, vidi: Dapčić, Rautović i Dapković Dapković, Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci Malonšića. Isto su u Zagaraču i područnom Danilovgradu, vidi: Dabković; Paštrovići doseljenici iz Pipera ranije Crnac. Od njih su u Budvi, vidi: Dapković; Kurilo (Zeta), njihovi su u Petrovcu na Moru, a drugi u Srbiji; Dobrota (Kotor) u 16. v. doselili se iz Stare Crne Gore; u Cucama (Cetinje) 1544. god. Dapča, ogranak Dapčića, vidi: Rautaović Dapčević, Gornji kraj (Cetinje), porijeklom sa Zlatibora (Stari Vlah). Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Mrkojevićima (Bar); Bjeloši (Cetinje) i u Vignjeviće (Rijeka Crnojevića). Od njih su u Vranovini (Boka Kotorska) i kao: Drakulović, porijeklom iz Bijelog Polja (Zeta); Cetinje; Brajići (Budva) 1898- god., ranije Dabčević, vidi Dabković Dapčevići, bratstvo u Dobroti u Boki Dapčevići, bratstvo u Ljubotinju Dapčevići, muslimani u Nikšićkoj Župi Dapčevići, staro bratstvo Cetinjskog plemena Dapčevići, bratstvo na Vranjini Dapčevići, bratstvo u Limljanima Dapčić, Krtolska naselja (Grbalj), potomci Dapka (Dapca), u 16. v. doselili iz sela Dapca (Albanija). Razgranati kao: Rauta, Rautović, Radović, Milović i Hiković Darer, Herceg-Novi Dares, Herceg-Novi Darić, Berane (Vasojevići), porijeklom su iz Peći; Podgorica; Danilovgrad, sišli iz Lazareva Krsta (Zagarač); u Piperima Darlić, Herceg-Novi Darman, Lješnica (Bijelo Polje) Darmasić, vidi: Dermas Darmasije, vidi: Dermas Darmanović, Brskut (Bratonožići) po popu Darmanu, srodnici Jankovića (Grujića); Bijelo Polje i područne Plae Darsa, Kotor u 11. v. i 1520. god. Darčević, Limljani (Crmnica), uskoci (doseljenici); Bar Daskal, Donja Morača u 17. v.; Luštice (Grbalj) u 18. v. Daskalović, Kovači (Grbalj); Risan Dastar, vidi: Dizdar, u Rožaju, ogranak Begovića iz grupe Jaćimovića Daustrija, Herceg-Novi Dautović, Kolašinci, srodni Mušovićima; Kod Rožaja; Matanjac (Bijelo Polje); Potočilo (Bjelopavlići) 1403. god. potomci Brankovića iz Bratonožića

80


Daćić, Budva, po majci i kao: Dadić; Mužečka u Zatrijebaču (Kuči), srodnici Bonkeća Daci, Bar Dacin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), vidi: Arsen i Miljanić Dacić, Rovca, grana Bulatovića, od njih u Uskocima (Šavnik) pa u Pivi i Gajtanu (južna Srbija) oko 1879. god.Maranci u Drobnjacima; Varoš Rožaje, Ibarac, Besnik, Crnokrpe i Šusteri (Rožaje). Tamo su došli iz Dacića (Ivovik - Berane). Potomci su Lek-Dece iz Selaca (sjeverna Albanija) Dacović, Medun (Kuči), ogranak Ivanovića i područna Vrbica i Masline Dačević, Župa Nikšićka, grana Nikšića, ranije: Pavlović; Nikšić od njih su u Novoj Topoli (Gajtan), južna Srbija Dačić, Šumadijska Kolubara, oni su grana Čarapića iz Kuča; u Bistrici (Šumadija) jesu iz Boke Kotorske Dašić, potomci Daše Pekularca u Šekularima (Gornji Vasojevići), razgranati. Od njih u: Plavu, područnoj Brezojevici, Gračanici i Vojnom Selu, Rugovi (Peć), Donjoj Ržanici (Berane) i od njih u Ulcinju Dašković, Zeta, ranije: Bulatović Dvoržak, Dvožac, Orah (Piva), porijeklom su iz Češke izbjeg iz Austrijske vojske Dvornikov, Danilovgrad Deac, vidi: Deljanin Debani, Potpeće (Piperi) Debeli, Debeli brijeg (Paštrovići) Debelja, Bar Debeljević, Bobovo, Boljanići, Vrbovo i Glisnica (Pljevlja) Debenj, Livari i Klezna (Ulcinj) Deberti, Kotor Debetić, Polja (Mojkovac); Kotor Debetina, i kao: Dujović, Gotovuša (Pljevalja) Debedžić, Ljutić (Pljevlja) Debešina, vidi: Dujević, u pljevaljskom području Debić, Kuči sišli u Zabjelu (Podgorica) Debra, Štodra uz Bojanu Debreti, Kotor Debljović, Vrbet u Gruži (Šumadija), porijeklom su od Kolašina Debrec, i kao: Junković, Livari (Primorska krajina). Porijeklom su iz Kastrata (Albanija) Devadžić, Mataruge (Pljevlja) Devedžić, Ljutići (Pljevlja) Dević, Rovca u Šekularima Devišević, Ulcinj 1872. god Devišić, i kao: Aihidžić, Pljevlja Devčić, Herceg-Novi Degan, Bijela, Herceg-Novi Ded, vidi: Deda Dedajić, Pročćenje (Ramovo ždrijelo) i Zaugline doselili su se iz Zatarja; Žabljak u Drobnjacima, od njih su u Katuničkom brdu (Mojkovac) Dedvukaj, Sukruz i Špinja (Tuzi) Dedvuković, u Hotima (Tuzi) Dedeić, Ramovo ždrijelo na Njegovođi (Žabljak) Dedejić, Žabljak (Drobnjak), od njih su na području Mojkovca porijeklo sa Čeva (Cetinje); u Pivu su doselili u 16. v. iz Čeva (Cetinje), odatle su iseljeni u Žabljak, Uskoke, Šarance u Drobnjacima, kod Kolašina. (Od njih su i: Vukadinović, Krgušić, Krvavac, Mede-i, Đogović, svi u Drobnjacima). Od njih su i u Maoč (Pljevlja), od 1913. god. U Pivi i Drobnjacima su od njih i: Blagojević, Zejak, Jelić, Kalpačina, Krejović, Mikić, Raonić i Španj; u Rožaju i Skalini porijeklom su sa Meduna (Kuči)

81


Dedivanaj, vidi: Dedivanović Dedivanović, i kao: Dedivanaj, Stijepo (Zatrijebač), Kuči Dedijer, Nikšić, područna Miruša, Vidna, Površ i Počekovići. Od njih u Malinama, Zarečju i Čepelicama (Trebinje). Potomci (Aleksića) Maleševaca Dedić, u Kučima 1) Orahovo i kao: Ivanić (u 16. v.) preselili se u Gusinje i područne Laze; 2) u Ublima su grana Mrnjavčevića; 3) Kosor i Brskut (Kuči), ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u Vasiljevcu (Kuršumlija), Zabjelo (Zeta) Podgorica, Peći, Kraljevu i Šavniku; iz Kuča u: Zabjelo (Zeta); Darza i Zagonja (Ulcinj); u Bratonožićima i Podgorici; Cetinje; Kotor; Nikšić; Bar; Srodnici Lukića u Gornjim Šestanima (Primorska krajina). Od njih su u Salč, Kuče (u Baru) i Krute (Ulcinj). Od ovih su: Vukmarković, Đurović i Martinović, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); u Podgorici su iz područnih Štitora Dedović, Vasojevići, ogranak Kovačevića; Pljevlja i područna Vukovica; Podgorica; Gradac (Lješnjaci), Podgorica; Cetinje Dedovići, selo Polica kod Berana pleme Vasojevići Dedojević, Grab (Donje Dragačevo), Srbija, doselili iz Bjelica (Cetinje), a tamo iz Kolašina Dedoslavić, u 14. v. u cetinjskom području Dedušević, Gusinje Dežulović, Savina, Herceg-Novi; Đuraševići i Prevlaka (Tivat), porijeklom sa Korčule Dejan, i kao: Vuković, Vrba u Njegušima (Cetinje) i Pješivcima (Nikšić) Dejani(Vujkovići), bratstvo u selu Vrbi Dejanović, Pošćenje (Šavnik) i Bijelo Polje, poslednji su se odselili u 8. v.; Miločani (Nikšić) Dekano, Lepetane (Boka Kotorska) Dekatarini, u Kotoru 1282. god. Deković, Podgorica, doseljenici iz Gruda (Tuzi); Kotor, po nahočetu Dekolea, Kotor Dela, Budva Delai, vidi: Deljanin Delavedov, Herceg-Novi i Kotor u Boki Kotorskoj Delalić, Podgorica iz Slatine Delević, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića. Od njih su u Mezgaljama šekularskim (Gornji Vasojevići), Mijanovići (Zeta) Deletić, ogranak Kovačevića u Gornjim Vasojevićima; Sipanje (Bijelo Polje); u Nikšić i područno Grahovo su se doselili iz Boke Kotorske; Slavovo (Lipljan) i Jablanica (južna Srbija) iz Vasojevića Delibašić, u Kučima i kao: Prenkić, iz Kuča su se jedni preselili u Cuce (Cetinje), pa od njih su u Vonjinom dolu, Srdnom dolu, Oputnoj Rudini i Nikšićkim Trepčima; srodnici Vujačića - bližnji Radovićima u Nevesinju; iz Kuča su srodnici Prenkića dosta iseljavali, pa ih navode i kao: Martinović, iz Bajica; Grahovo i jedni u Nikšićkim Rudinama i kao: Vujačić; Nikšićko Prekovođe. Od njih su u Višnjića Dolu (Golija), Nikšić, pa u Miljkovac i Plužine u Pivi starinom Kuči; Broćenac (Nikšić); Dobra Sela (Žabljak) i kao: Palija, porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Raševac (Kuršumlijska Banja), doseljeni iz Kamenska (Nikšić) Delibašići, rod u Hercegovini Delija, i kao: Delijević, Nikšić, doseljenici iz Skadra (Albanija), vidi: Prenkić Delijević, vidi: Delija Delimirović, u Podgorici iz Gornjeg Zagarača (Dahilović) Delinjeka, Đurjani (Bar), porijeklom iz Stare Crne Gore Delić, Vrbica i Durutovići (Pljevlja), doseljenici iz Markuša, preko Tare; Stevanovac, Skonja i Prošćenje (Mojkovac); Stevanovac i Sipanja (Bijelo Polje); grana Mandića iz plemena Novljana, kod Nikšića. Ranije su se prezivali: Lalović, a živjeli su u: Riđanima (Nikšić), Skoku (Drobnjak), Prošćenju, uz Taru i kao: Delić u Vukodolu i Komarnici (Šavnik). Jedni su se nastanili u Prediš na Glasincu (Romanija); Sveti Đorđe (Šin Đerđ) i Zoganja (Ulcinj), porijeklom su iz Pitišama (Škrelja), sjeverna Albanija; Prčanj (Boka Kotorska); u Pivi grana Branilovića, od kojih su na Glasincu (Romanija), Jajcu i Banjoj Luci (Bosna)

82


Delići iz Pive (Borkovići), starosjedioci, matica Kruševo ili Plužine Deloik, i kao: Delaik, Budva Delonjin, vidi: Nenadov Delso, Kotor Delluka, Bar Deltić, Cetinje Deluti, Dobrota (Kotor) Delja Stevan, predak bratstva Delja Deljan, u Plavu, vidi: Deljanin Deljanin, i kao: Deai = Bokeć = Bonkeć i Denjanin, ranije bratstvo u Zatrijebaču potomci Delje i kao: Jusufđokić (Jusupđokić) i Piralić u Zeti, Dinoši (Tuzi), Peći. Od njih su u: Plavu i Gusinju, u Dinoši kao: Jusuf = Đokić, u Peći kao: Deljanin, u Lješkopolju kao: Rajičević, Zeti kao: Piralić, porijeklom su iz Hercegovine, a jedno vrijeme živjeli su u Bajicama (Cetinje), vidi: Deljan; u Gusinju iz Kuča Delje, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Deljković, Boljanići (Pljevlja) Deljoić, ič, Kotor Dema, Ulcinj; Kotor Demalić, Podgorica Demari, Herceg-Novi i Bar Demartini, Kotor Dematei, Herceg-Novi Demet, Kotor (1520. god.) i kasnije područni Prčanj Demeter, i, vidi: Demet Demir, Užička Crna Gora, ogranak Adžića iz Pive; Bar Demirović, Bar; Kravari i Rastiš (Donja Krajina); Mahala (Zeta) Demić, Dacići (Berane), porijeklom iz Kuča; Rožaje, područni Ibarac, Novi Pazar, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Bistrica (Bijelo Polje); Ulcinj, 1900. god. Demović, Prčanj (Boka Kotorska); Bar Demons, Kotor Demun, i kao: Šeguš, potomci Španja u Bjelopavlićima i kao: Katnić u Klikovači (Spuž) Demčević, u Jablanici (Rožaje) porijeklom su Klemendi (Klimenti, vidi: Kličan) iz sjeverne Albanije Dena, Kotor i područni Zalaz; Savina, Herceg-Novi; Nikšić i područno Gornje Polje i Grahovo, porijeklom su iz Hercegovine Denda, područje Grahova (Nikšić), a srodnici Droza u Kozačinama i Klokurićima (Dubrovačka Župa), doseljenici iz Mirilovića (Trebinje); Kotor Dender, Kotor i područni Škaljari; Tivat i područna Gornja Lastva Dendić, Zagrad (Župa Nikšićka), doseljenici iz Kolašina. Potomci su Brajovića iz Bjelopavlića Deniz, Vilgari i Krute (Ulcinj) Dengilot, Bar Dengimit, Bar Dengičit, Bar Dental, i, peraška naselja (Boka Kotorska) Dentić, Donja Lastva (Tivat) Denci, i kao: Depc, Vilari i Krute (Ulcinj) Denjanin, vidi: Deljanin, u Zatrijebaču i Peći (Metohija) Depandoilis, Herceg-Novi Depafilis, Herceg-Novi Depaskvale, Kotor Depić, Krute (Ulcinj) Deplisić, Podgorica

83


Depolo, Dobrota (Kotor) Depc, vidi: Denci Dervanović, ogranak Lukačevića u Podgorici, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Dervanera, Herceg-Novi Dervić, Pljevlja Dervićkadić, Pljevlja Derviš, Ulcinj 1872. god. Dervišević, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Plavu, Lazu, Grnčaru i Gusinju. Odatle se jedni presele u Berane; Srđevac i Vrbicu (Bijelo Polje). Oni su srodnici Pešića iz Bjelopavlića; Nikšić; na Žabljak, uz Skadarsko jezero 1812. god.; u Podgoricu su prešli iz Zete Dervišić, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Lazama (Plav) Derviščaušević, Pljevlja 1859. god. Dervović, i kao: Drović, Berane; Bistrica, Lozna, Zaton, podbrežja i Sipanje (Bijelo Polje) Deretić, Brskut (Bratonožići), od njih u Bijelom Polju; Kuči, od njih su u Krivošijama, Grahovu (Nikšić); kod Nikšića; Bijela i Pisava, Herceg-Novi, a u područnoj Ratiševini i kao: Ratišević. Doselili su se iz Hercegovine gdje su evidentirani u ranom vijeku; Vraćenovići (Nikšić) Deriglav, Ljubotinj 1692. god. Derikonj, a, Kučin, Mažići, Curovo i kod Svete Trojice (Pljevlja) Derikonjić, Podgorica Derin, Topola, Herceg-Novi Deritan, i, Bar Derikonjić, Podgorica Derin, Topola, Herceg-Novi Deritan, i, Bar Derić, Orahovice i Prijevor na Sutorini (Crmnica), porijeklom su iz Tople, Herceg-Novi; Kotor Derviš, i, Nikšić Derković, Gornja Zeta Dermaj, Ulcinj Dermas, Drumas, Darmasić, Dalmasius, Barska vlasina 1500. god. Dermovet, Ulcinj 1872. god. Derović, vidi: Dervović Derosi, Kotor Dersa, vidi: Derca Derfled, Kotor 1890. god. Derca, Dersa, Kotorska vlastela 1124. god. Desanović, Bistrica (Bijelo Polje) Desantolo, Bogišići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Italije Des, i, Ulcinj u 13. v. Desi, Kotor; u Ulcinju 1363 - 1380. god. Desiderić, Kotor, po nahočetu Desimirović, u Drobnjacima Desisalić, Bečići (15. v.); Budva, od njih u Šišatovcima (Srem) kao: Štiljanović Desislavin, vidi: Desislavić Desislavić, Kotor (u 14. v.) i kao: Desislavin 1332. god. Desić, Vukovci (Zeta) Despenić, Herceg-Novi i kod Risna, doseljenici iz Hercegovine Despinić, i kao: Čukvas, Žljijeb (Boka Kotorska), doseljenici iz Ljubomira (u 17. v.) Hercegovina Despić, od Rista Slijepčevića iz Samobora (Gacko) prešli u Drobnjak Despot, i kao: Bjelogović, Gorovići (Grbalj); Paštrovići, kasnije kao: Despotović; Polimlje i Potarje i kao: Brašnja: Vrbovo, Bobovo, Zvijezd, Kričak, Mijailovica i Obarda (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića Despotović, Paštrovići, ranije Despot u 13. v.; Nikšić; Obarda kod Svete Trojice (Pljevlja); Zap;

84


Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive; Grnčare (Raška), doseljenici iz Vasojevića Destanović, Grubač i Rasova (Kuči); Đerekare (Raška), porijeklom iz Čeva (Cetinje) Detović, Sviba (Piperi), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pješivaca. Od njih su kod Kuršumlije (južna Srbija) Destoma, Kotor Defornera, Herceg-Novi Deca, Tuzi Decević, u Tuzi sišli iz Koća (Kuči) Dečević, u Tuzima i jedni odu u Skadar Dečić, Bar Dešaram, Ulcinj 1889. god. Dešić, Plavsko-gusinjesko područje Dešković, Herceg-Novi; Krpalj (Grbalj) Diani, Antibari (Bar) 1321. god. i kao: Dulji Dibižinović, Orahovice (Kotor) u 17. v. doselili se iz Hercegovine; Herceg-Novi Dibra, Dobre Vode, Mide, Oblik i Dibra (matično) - Crnogorsko primorje; Bar Dibranin, Budva i kao: Čalak; Nikšić; Dobre Vode (Bar); u Podgorici iz Dobri (Tuzi) i kao: Bal, porijeklom iz Debra (Dibra), Makedonija Dibranić, Podgorica Divaković, Pržno (Budva) Divanić, Bar Divanović, Perazića Do (Paštrovići), ogranak Mitrovića, porijeklom iz Stare Srbije 1745. god., Bar, Ulcinj Divac, iseljenici iz Riđana (Nikšić) u: Bobovo, Vrbovo pa Vinicku, Zvijezd i Mijane (Pljevlja) Divašić, nikšićko područje Divljak, kod Risna i Herceg-Novog Divljan, Bukovice (Pljevlja) Divljaković, Rađevina (Kržovi), Valjevo, jesu iz Pive Divljanin, Mokrinje (Boka Kotorska); ogranak Karadžića iz Drobnjaka, prešli u Obronak (Jahorina) Divova, Mratinje (Piva) Divošić, kod Kolašina Digdo, u Kotoru 1523. god. Diglisić, Tuzi i Podgorica Didalić, i kao: Didealić, Kotor Diđanin, Krivošije, doseljenici iz Diđa u Bjelicama (Cetinje) Dizdar i Dizdarević, grana Jećimovića bjelopoljskih i područni Zalaz, Tutinu i Rožaju i kao: Dastar Dizdarević, Boljevac, Bistrica, Oluje, Godovo, Miroevići i Rasova (Bijelo Polje); Štavica i Crnča (Rožaje). Svi su grana Jećimovića bjelopoljskih, vidi: Dizdar; Iz Nikšića 1879. god. iseljeni u Bosnu; Pračica (Pljevlja); Spuž uz rijeku Zetu, sišli iz Hota (Tuzi) i jedni na Žabljak, uz Skadarsko jezero; Kolašin 18 - 19. v.; U Gusinju su srodnici Omeragića i Tairagića, doseljenika iz Šalje (Albanija) Dizdarić, Igalo, Herceg-Novi, po majci Dijamant, Podgorica Diklić, vidi: Kočetan Dileno, Bar Dilinraka, Široke (Gornja Krajina), porijeklom iz Stare Crne Gore Dilciginum, u Ulcinju 1410. god. Dimak, Kotor, došli sa ostrva Raba Dimin, a, Bar; vidi: Damjan u Paštrovićima Dimitraš, Trepča (Martinovići) - Gusinje Dimitrijević, Risan, iz Drobnjaka, vidi: Rafailović; Dobrače (Šumadija) i kao: Dobrača,

85


porijeklom iz Drobnjaka; Donje Dragačevo (Srbija) i kao: Pripuz, porijeklom iz Bijelog Polja; Borač (Gruža Kragujevačka), ranije: Vesović iz Vasojevića; Brazilovac (Šumadijska Kolubara), porijeklom od Tare sa Levera Dimitrović, i kao: Mitrović, u Bjelopavlićima 1444. god.; Drugi su ogranak Šaranovića, iz grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima; Cetinje; u Kotoru i kao: Mirčanin Dimić, Šekulari i Berane u Vasojevićima, porijeklom iz Prizrena; Bijelo Polje; Nikšić; Cetinje Dimo, u Kotoru 1430. god.Dimnaku, vidi: Matanović Dinić, Nikšić Dinković, i kao: Donković, Šišići (Grbalj) Dipić, Nikšić, iz grupe Trebješana (ogranak Popović), drugi u Ljevišta (Gornja Morača), odatle u Strug (Šavnik). Od njih su: Đoković i Šundić u Župi Nikšićkoj. Od njih su u okolini Odese (Ukrajina) Diribeger, Srbina, Herceg-Novi Ditmera, Herceg-Novi Dičelja, Herceg-Novi Djukić i kao: Đukić, Herceg-Novi Dlakić, Bijelo Polje i područne Livadice; Podgorica Dmitrić, grana Vlahovića u Rovcima Dmitric, Paštrovići Dmitrović i kao: Mitrović, Kuči, ogranak Vučevića, ranije Nikezića (Mrnjačevića) u grupi Nikčevića. Od njih su u Donjim Vasojevićima; Andrijevica; Krstac (Stevanovići); Mojkovac; Pelev Brijeg (Bratonožići); Paštrovići, porijeklom iz Kosovske Mitrovice Dobanović, Dabanovići i Seoca (Crmnica), iz Seoca (sjeverna Albanija); u Zeti i Kučima; Klimenza (Crnogorsko Primorje), od onih su iz Selaca i kao: Dabenović Dobinović, vidi: Dabinović, u Perastu (Boka Kotorska) Dobardžić, Bijelo Polje i Podgorica Dobičanin, Morača, potomci Bogićevi Dobkavić (Dabković = Dapković), Paštrovići Dobović, Dobre Vode (Bar) i Kumbor, Herceg-Novi; Ljubomir (Hercegovina) iz Mokrine (Boka Kotorska) Dobog, Herceg-Novi Dobranin, Dibra i Gornji Oblik (Crnogorsko primorje) Dobranić, Kotor Dobranović, u Drobnjaku 1467. god. Dobrašin, i kao: Jokanović, Zatrijebač (Kuči), pa u Vrbicu (Donji Kuči), porijeklom su sa lijeve obale gornjeg toka Trebišnjice. Preci su prešli u Gornje Banjane i Pivu, srodnici su im u: Bratonožićima; Nikšiću; Zvorniku (istočna Bosna), Beogradu, Travniku i Aleksinačkoj Župi (Srbija) Dobrašinović i kao:Bismiljanac, u Vasojevićima, gdje su se doselili iz Bratonožića, kao i u Zaton i Rasovu (Bijelo Polje) Dobrašić, Paštrovići Dobrgević, RisanDobreljević, Piva Dobrenko, Lastva (Tivat) Dobrenović, Livari, Bratica, Brestovi, Dobrec, Kolomza i Salc (Primorska krajina); Bar; Ulcinj Dobretković, Lastva (Tivat) Dobrece, Livari (Primorska krajina), doseljenici iz Kastrata (sjeverna Albanija), od njih su u Zadru (Dalmacija) Dobrecović, Bratica (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina) Dobrečić, Bar Dobrijević, Njeguši (Cetinje) 1445. god. i kao: Gorevuk i Dobrijevići u Dobrskim selima (Cetinje); 1490. god. Žabljak uz Skadarsko jezero; Donja Bijela (Šavnik), ogranak Vulovića Dobrilanin, u Morači potomci Bogićevi, porijeklom ispod Huma hotskog (Tuzi)

86


Dobrilović, potomci Novljana u Drobnjacima. Od njih su mu 16. v. kod Čajniča i Janković na Glasincu (Romanija), Šarović i Gluvić; Salaš Crnobarski (Mačva) i kao: Ćupić, doseljenici ranije Dobrilović iz Pive, jedno vrijeme su živjeli u Goliji (Nikšić); Njeguši, Dobrsko Selo, Dobrskoj Župi, Pecinji (za brdima k'Bokovu), potomci njihovi u Poprate i Lipu. Od ovog Dobrilovića jesu: Vujović, Milanović, Popović, Živanović i Grujić (izumrli). Od onog u Papratima jesu: Đuranović (na Lipi), Sredanović, Vukić i Rajević, a u Oćevinama (Dropska Župa), Cetinje, kasnije kao: Đuranović, od koga pređu u Vasojeviće, pa ponovo jedni u Oćevine. Od ostalih Šćepanovih potomaka u Đuriškoj Rijeci jesu Đuričanin, a kod Berana: Popović, Pajković i Tomašević; Dobra Župa, Kosijeri i Njeguši (Cetinje) 1437. god. doseljenici od Peći (Metohija) i od njih su u Kurilu (Zeta) kao: Čanjotić = Đurašević; Gluhi Do (Crmnica) i kao: Dobilović = Šušter; Vraka (Skadar) i kao: Šušter iz Crmnice; Dobrota (Kotor) u 17. v. sišli iz Stare Crne Gore; u Njegušima (Cetinje) kao: Radmilović; Podgorica; iz okoline Peći (Metohija) Šćepan Dobrilović, krajem 15. v. dođe u Dobro Selo (Cetinje), Perast (Boka Kotorska) Dobrilović = Šuster vidi: Dobrilović u Gluhom Dolu Dobrilovići, bratstvo u Dobroti Dobrilovići, bratstvo u Kosijerima Dobrilovići - Šušteri, bratstvo u Gluhom Dolu Dobrilovići, bratstvo u Sotonićima Dobrilovići iz Pive (Pišče, Goransko), starosjedioci - matica Plužine Dobrilovići porijeklom iz Pive / porodica u Herceg Novom Dobrilovići iz Pive - u 16. vijeku odselilo nekoliko porodica u Istru (Vranje Selo), neki od njihovih potomaka se vratili u rodnu Crnu Goru krajem 19. i pocetkom 20. vijeka. Dobrinović, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Lješansko područje; Perast (Boka Kotorska); vidi: Dobrićević Dobrić, Njeguši (Cetinje); Plavsko (Gusinjesko) područje u 14. v.; Šestani (Primorska krajina), neki siđoše u Krute (Ulcinj); iz Kuča iseljeni u Ibarski Kolašin Dobrićević, Graci (lješansko područje) 1458. god.; Podgorica i kao: Dobrinović, kasnije i kao: Obrićević, Dobrićević i Dobrinović; Banjani (Nikšić); Lastva (Tivat) i Lastva (Petrovac na Moru) 1470. god.; Perast i Kotor Dobricin, Kotor oko 1400. god. Dobričanin, Morača, potomci Dobrija Bogićeva, od njih su: Sekulović, kao: i Đekić i u Srbiji Dobričević, Kotor u 15. v.; Cetinje 1803. god.; Bogdašići (Grbalj) Dobričić, Stojnik (Jasenica) u Srbiji, doseljenici od Bijelog Polja (Donje Polimlje) Dobrković, Sotonići (Crmnica); Budva u 15. v. Dobrljanin, Prijevor (Grbalj) i kao: Dobroljanin; Bar; Svinjišta i Budva Dobrnjac, u Dobrima (Požarevac), ogranak Vlahovića iz Rovaca Dobro(Dobrsko Selo), pleme u Riječkoj Nahiji Dobrović, Paštrovići; Ponari, Balšićima i Bistrici (Zeta), porijeklom iz Gruda (Tuzi); od njih su u Vraki (Skadar); Herceg-Novi; u Podgoricu sišli iz Gruda (Tuzi) Dobrovodica, Krivošije Dobrovođa, Dobre vode (Cuce), Cetinje od Tomanovića Dobrovođa Vuk, junak iz prve polovine 18. v. Dobrovođani, iseljeno bratstvo iz negdasnjeg sela Dobre Vode Dobroević, u Risnu (Boka Kotorska) Dobroljanin, vidi: Dobrljanin Dobronić, Kotor, oko 1440. god. Dobrosalić, i kao: Mrcina, Paštrovići 1457. god. Dobrosić, Paštrovići Dobroslavić, kod Petrovca na Moru 1355. god.; Paštrovići Dobrohnić, Njeguši (Cetinje) 1337. god.; Podi (Mrčevo), Grbalj Dobroš = Dabraš, u 13. i 14. v. u Kotoru Dobrošan, kasnije: Jokanović, u Zlatici (Kuči) i drugdje bližnji Đušarima, vidi: Jokanović

87


Dobrsko Selo, pleme u Riječkoj Nahiji Dobrunač, iz Budve u Luku Šiponsku (Dubrovnik) Dobruniča, 1626. god. u Previšu (Žabljak) Dobud, Kotor Dobčević, Dobrota (Kotor), vidi: Davčević Dodaj, Murićani i Štoj (Ulcinj) Doder, Malinsko (Šavnik), potomci Pilatovaca, sa lijeve obale Trebišnjice. Preseljeni u Gornje Crkvice, Ravno i Rudine (Piva) kao: Ploska i Ploščić Doderi iz Pive (Ravno), doseljeni iz Popova, a drugi iz Hloga (Hercegovina) Doderović, Piva, doseljenici iz Popova Polja (Hercegovina) Dodeškin, Bar Dodić, Dodići, šire Arbaneša, Vljadaje (Bratica), Crnogorsko primorje i kao: Dodaj u područnim Murićima i Štoju; Varda (Mojkovac) Dodmasi, Kotor Dodović, Šas (Ulcinj) Dodrnja, Donja Ržanica (Berane) Dožić, ranije: Medenica, u Rovcima Morači, i kod Mojkovca i Gornjoj Morači; Cetinju Dozda, Raovac; Biskupić (Mojkovac); Podgorica. Kasnije jedni kao: Baletić Doičević, Nikšić Dojić, Gornje Nerodimlje (Kosovo), porijeklom iz Vasojevića Dojkić, Nikšić Dojmije, Kotor (1844. god.) Dojmc, Budva Dojčević, i kao: Šumar, Paštrovići, a u Poborima (Budva) i kao: Poboranin Dojčinović, Kotor; Podgorica Dodaj, Škala (Tuzi) Dokić, Zvjezd (Pljevlja) sa okolinom, starosjedioci i jedni kao: Petrović, a u Donjim Vasojevićima i Podgorici iz Kuča; Preraci (Bileća) ogranak Vujovića, od Nikšića; u Zaostro (Berane) su iz Bratonožića; ogranak Starovića iz grupe Abazovića Dokleatić, Trebesin, Herceg-Novi Doklesa, u Duklji (Dokleja) i odseljeni Doklesić, Trebesin, Dobrota i Herceg-Novi (Boka Kotorska) oko 1692. god. doselili se iz Banjana (Nikšić). Od njih su kod Risna i u Herceg-Novom Dokmanović, Kruševice, Herceg-Novi; Nikšić Doknić, Zlostup (Golija); Nikšić; Smrduša, Busak i Vraćenovići (Nikšić), a jedni u Hercegovini; Cetinje. Od njih su kod Prokuplja (južna Srbija); u Goliju su došli iz Rioca (Bileća), a tamo kao: Žeravice sa Čeva (Cetinje) Dokonda, Herceg-Novi Dokšević, vidi: Šumar Dolanica, Herceg-Novi Dolendžuk, Bistrica (Bijelo Polje) Dolovac, Pljevlja 1882. god.Dolfin, u Baru, 1446. god. Dolči, Cetinje 1805. god. Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi Doljanica, bratstvo iz Kovača, Grbalj opština Kotor Doma, u Baru 1372. god. Domazet, Plavski vilajet 1485. god.; Njeguši (Cetinje) u 14. v. vidi: Domazetović; Kotor, sišli iz Ćeklića (Cetinje); Dobrota (Kotor) Domazeti (Domazetovići) - Kaluđerovići, bratstvo u Petrovu Dolu Domazetović, i kao: Domaz (Domazet) ranije Ozrinić, potomci Ozra (Ozriha) iz Muta u Kčevu (Čevu), Cetinje, porijeklom iz Dukađina (Metohija), razgranati; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje, ranije:

88


Radnić, zatim kao: Domazetović = Kaluđerović i kao: Kaluđerović = Domazet i Domazotović; Porijeklom iz Bjelopavlića; iz Lake (Čeva) označeni Domaz = Domazet kasnije: Domazetović, prešli su u Župu Vrn pa Pađene, Guvnine, Vrtilje, Umac (Mali i Veliki), Omeđine (Trebinje); zatim Fatničkom Polju, Vlahovićima (Ljubinje), od njih su na Glasincu (Romaniji), Prijedolje (Stolac), Kmetini (Čapljina), Ulogu i Nedovićima (Nevesinje), pa jedni tamo kao: Domazet, od kojih su u Previli (Kundaci), Foča, odatle jedni u Surčin (Donji Srijem), Beograd i područno Barajevo kao: Domazetović, a u Bijelo Polje (Mostar) kao: Domazet isto u Drenici (Kosovo) i Gabeli, Fatnici i Bileći (Hercegovina) a u Nikšićkim Trepčama kao: Velikodomazetović, Mali Gradac i Glina (Banija), kao: Jovanović a u Klepcima, Herceg-Novi kao: Krunić, Imotski (Hercegovina) od kojih su u Jelsi na Hvaru, Vuki, Đakovo, kod Gospića, Bunićima (Lika), Karauli i Konjskom Brdu kod Perušića (Lika), u Višegradu, Zemunu i Beogradu sa jednim i drugim prezimenom, kod Kiseljaka Fojničkog, Klobuku i Vašarevićima (zapadna Hercegovina, Pavkovićima i kod Lašve, Uroćevine kod Kaknja svi kao: Domazet, Mokra Njiva (Nikšić) i toj varoši i područnom Broćancu odakle su kao: Žižić prešli u Drobnjake, Kukuričje, Kutina, na Žrvnju, Vilogorcima, Fojnici i Varešu (Bosna) kao: Popara isto u Bjeloševom Dolu (Ljubinje), zatim u Domanovićima kao: Popara (kao prezime javljaju se 1730. god.). U Nikšiću, Sarajevu i Dubrovniku kao: Velikopopara, isto u Uskocima kod Imotskog, Garencu, Dobrinji, Donjoj Rijeci (Modriča) i Donja Kladonja (Bosna); kod Vareša u Bosni jedni kao: Popić, a drugi kao: Babić, Babića Brdo (Glamoč), kao: Babić, u Slavoniji (Grubišino Polje i Perativoje) sa oba prezimena, a u područne Rašenice kao: Milanović; Pađane (na Šljivinama), Bileća od 1730. god. kao: Popara od njih su u susjednim Omeđinama pa u Novi Sad, u Slavoniji: kod Đakova, Vuka (Josipovac), Široko Polje, Beketnica, Putinovci; Brda i Donje Rašetnice (Tivat) od kojih su u Americi; u Zeti potomci od Ive sa ostrva Vranjine; od Cetinja preseljeni kod Pljevalja; u Vrulju i Krupice kao: Velikopotparić; u Mojanovićima (Zeta) potomci Novaka = Debelog, razgranati: Agović, Muminović (Perković) i Plašavić Domazetovići u Zagredi kod Danilovgrada Domazijan, Bar, polovinom 15. v. Domanović, Kuljače (Budva) Domančić, Kotor Domes, Herceg-Novi Domianović, Lepetane (Boka Kotorska) Dominković, Herceg-Novi Domić, Kotor Domja, Kušići (Kotor) Domoljubić, Tivat, nahoče Dona 1774. god.; Paštrovići Donado, Kotor 1647. god. Donatević, vidi: Donato Donatini, Herceg-Novi Donato, u Kotoru 1283. god., jedni kasnije kao: Donatević Donda, Risan i Cetinje Dondalo, Kotor Dondić, Vojinovići i Rudine (Piva) i 1889. god. pošli u Srbiju Dondići iz Pive (Vojinovići), potiču iz Popova matica Plužine Donković, Šišići (Grbalj) i kao: Dinković, starosjedioci; Dankovića kula (Vrh Bapca) u Paštrovićima 1612 - 1781. god., preselili se u Grbalj; Burani i Bačvice (Paštrovići) u 15. v. Dončić, Škaljari i Muo (Kotor), pa jedni u Mul (Grbalj), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Kotor Donjak, prvobitno prezime bratstva u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomaka Leke Klimentćaka, vidi: Mašanović Donjaci, bratstvo u Ceklinu Dopčinkov, Krtole (Grbalj) Doretić, Baošići, Herceg-Novi, doseljenici sa ostrva Visa i kao: Dorotić Dorić, Nikšić

89


Dorosalvić, Petrovac na Moru Dorotić, vidi: Doretić Dos, grana Jekšana u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića) Dosković, u Bjelopavlićima i kao: Brašnja, doselili su se iz gornjeg Polimlja, pa odseljeni u Bobovo, Vrbovo, Zaseok, Ljeskovac i Seljane (Pljevlja); Tornik, Sokolski kraj u Srbiji, doseljenici iz Pive Doslorević, Ulcinj 1879. god. Dostan, Budva Dostanić, i kao: Branković, Turic (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom iz Morače (Kolašin), a jedni iz Morače u Bar; Herceg-Novi i područni Kuti ogranak Karamana iz Korjenića (Trebinje) Dostinić, Sasovići (Piva) ranije Karaman (Karimon) iz Korjenića (1710. god.); Trebinje Dostnić, Bar; kod Risna; Herceg-Novi i područni Žlijeb Dostić, Dobrota, Kuti, Sasovići, Herceg-Novi Dockol, Herceg-Novi Doč(i), Rastiš (Donja Krajina) Dočić, Budva, po majci Došljak, c, Veliđa (Berane), srodnici Bogavaca; Zaton (Bijelo Polje); kod Užica (Srbija), doseljenici iz Pješivaca, kao: Uskoković; Podgorica Došljač, Dragosava (Dapsići), Zagrađe, Komadin i Tihoda u Gornjem Polimlju Dragalinović, Grbalj 1443. god. Dragaljevac, u Piperima ogranak Ljumovića iz grupe Đurovića Dragaljević, Piperi Dragamanović, Topla, Herceg-Novi Draganić, iz Cuca, granice Grahova (oko 1687. god.). Po jednom predanju porijeklom su iz područja Raške. Nastanili su se u Viluse (Zanoge), Broćanac (Grahovski), Nudo (Aranđelovo), u Petroviće, Drijen i Draganića prodo, prije su bili u Sutorini, Herceg-Novi, kada su došli u Petroviće (Banjani) oko 1850. god., udovica sa đecom: Todor (= Todorović), Kojo (= Kojović), Rade (= Radojević) i dalje jedni prešli u Krivošije, drugi u Miloviće, Dabarsko Polje, Podgoricu, Baniju, Slavoniju, u Lici, Bijeloj Crkvi (Banat), Srbiji, kod Konjica (Bosna) i drugim mjestima Draganići,staro bratstvo na Izvorima Dragaš, u Banjanima (1422. god.); Nikšić; Boljanići, Dragaši, Jugovo, Ljuće, Milunići (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; Podgorica Dragašević, Njeguši (u 15. v.); Cetinje; Podgorica; Nikšić Dragidela, Sutomore (Bar), porijeklom od Leskovca (Srbija) Dragić, Okladi i Bistrica (Mojkovac); Gornja Morača; Podgorica; Kotor, po nahočetu Dragićević, Risan (1692. god.), doseljenici iz Popova (Hercegovina); Lutovo (Bratonožići), pa u Velje Brdo (Piperi), grana Đurkovića; Limljani (Crmnica); Gorica, Bjelopavlići, ogranak Stanišića; Kod Nikšića grana Trebješana, odselili se kod Odese (Ukrajina); Tvorila (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića; Užice (Srbija), porijeklom iz Tvorila (Bjelopavlići); Orja Luka (Danilovgrad); U Vasojevićima su ogranak Dabetića; Zaton ( Dragićevići iz Pipera, selo Đurkovići odakle su se selili u Spuž, Danilovgrad Dragićevići, bratstvo u Cerovu Dragićevići, bratstvo u Limljanima Dragičević, Podi, Herceg-Novi 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Dobrota (Kotor); Budva; Jadar (Srbija) iz Pive Dragišin, Nikšić Dragišić, Nikšić i područno Lukovo, porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Piperi (potomci Dragiše Šćepanova), iseljeni u: Ulcinj, Balabane i Mijomanoviće (Zeta) gdje su jedni zabilježeni kao Filipović od njih u Levač Plelice i Obrenovac (Šumadija) Dragišići, bratstvo u Crmnici Dragnić, Morakovo i Vasiljevići (Župa Nikšićka), ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica), od njih su u Sjedinjenim Američkim Državama

90


Drago, Kotor (11 - 19. v.) i kao: Dragonis = Dragone = Dragonibus i Dragonus, pa i Dragović iz Paštrovića; Nikšić Dragović, Morača (Kolašin), ogranak Dulovića. Od njih su u Pošćenju (Mojkovac); Rovca; Belići (Budva), ogranak Bečića; kod Gusinja, i Komoran (Plav), porijeklom iz Crmnice. Od njih su u Vasiljevcima (Srbija); Kuči, ogranak Dučića; Zaton (Bijelo Polje); iz Drobnjaka su se odselili u: Ljubić (Tamnik, Srbija) kao: Bogdanović; Rade (Valjevo) i Rogači (Donje Dragačevo) kao: Dragović i Bogdanović; Nikšićko Prekovođe; Nikšić; Velestovo (Cetinje) 1816. god., od njih su u Ulcinju; kod manastira Sv. Trojice (Pljevlja); Bljaca i Dragovići (Prečista Krajina). Od njih su u Zuosu, uz Bojanu; Slivovo (Lugovi), Lipljan, ranije Vujošević (Savović) iz Kuča, sa Momča; Mahala i Ponari (Zeta), ranije: Stanojević, porijeklom iz Velestova (Cetinje); Gluhi Do (Crmnica), ogranak Gvozdenovića; Cetinje; Podgorica; u Plavu i Gusinju iz Kuča; Vranjina u Zeti 1527. god.; Šišići (Kotor), vidi: Drago; Ćurioc (Bjelopavlići), kao: Tomašević. Od njih su u područnom Spužu; Danilovgrad; Zagarač (Danilovgrad); Krivošije; Bečići (Budva), ogranak Bečića u Budvi; Berane; Ćulići (Andrijevica), grana Novakovića, najbliži Adžićima; Gracko (Kosovo), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); u Gajtanu (južna Srbija), ranije: Kodžulović, došli iz Župe Nikšićke Dragovići- Stijepovići, bratstvo u Bajicama Dragovići, Gornja Morača, Dragovića Polje Dragoević, Kotor (1423. god.), doseljenici iz Paštrovića Dragojević, Bobija i Drušići (Rijeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića; Kotor; Njeguši (Cetinje); Nikšić; Gostilje i Gostilje Martinovićko, ogranak Vukšića; Oblo Brdo (Andrijevica), ogranak Vulinića iz grupe Dabetića; u Piperima ogranak Vukmirovića; u Drobnjacima, ogranak Žižića Dragojevići iz Gostilja (Martinići u Bjelopavlićima) Dragojevići u Bobiji - Riječka Nahija Dragojlović, Morinj (Krivošije) i Ubli, Herceg-Novi (oko 1687. god.) doselili su se iz Bjelica (Cetinje); Nikšić Dragoman, Žabljak (Rijeka Crnojevića) 1440. god. Dragomanović, područje Skadarskog jezera (u 16.). Od njih jedni u Grahovu (Nikšić), drugi u Morinjama, Ublima i Toploj, Herceg-Novi, gdje su jedni zabilježeni oko 1690. god. Dragomidoljci (Pavićevići), bratstvo u Komanima Dragomiljani(Pavićevići), bratstvo u Ćeklićima Dragomiljanin, i kao: Pavićević, potomci Buronjića, vidi: Petrović u Ćeklićima Dragone, vidi: Drago Dragonibus, vidi: Drago Dragonis, vidi: Drago Dragonus, vidi: Drago Dragosalić, u Kotoru iz Bajica (Cetinje) Dragosavljević, vidi: Šaban Dragoslavići iz Ljubotinja. Dragoslavići su iz Ljubotinja. Istorija plemena je poznata do Ivana Borojevića iz 1457. godine (ja imam porodicno drvo koje vodi do toga pretka). Borojević Ivan je u vašem registru opisan kao predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića. Medjutim Ivan Borojević je imao tri sina, i Dragoslav je bio jedan od tih sinova. Svi Dragoslavovi potomci su bili Dragoslavići. Jos u srednjem vijeku je jedan Dragoslavić ubio ozloglašenog turskog starješinu Šabana. Od tada je narod počeo toga Dragoslavića da zove Šabanom. Takođe su i svi njegovi potomci zvani Šabanima. Tako je od turskog imena Šaban nastalo crnogorsko prezime Šaban. Šabani iz Ljubotinja su takođe u vasem registru.(Moj djeda Dušan, sin Mrguda Šabana, rodom iz Ljubotinja je zajedno sa svojim bratom, mislim negdje oko pre II Svetskog Rata sudskim putem promijenio svoje prezime Šaban u staro originalno prezime Dragoslavić. (prilog Igora Dragoslavića iz Kanade). Dragoš i kao: Dragošević, Riđane (Nikšić) u 15. v., kasnije Sladojević (od njih: Daković), Vujačić, a odseljeni u Hercegovinu su: Milićević, jedno vrijeme u Vilusima (Nikšić). Razgranati u više mjesta Dragošević, vidi: Dragoš, u Žanjevom dolu (Njeguši), Cetinje 1441. god. Dragoševići, bratstvo u Riđanima Dragujin, vidi: Grujić, u Ilandži (donji Banat)

91


Dragutinović, Ubla (Ćeklići), područje Cetinja, grana Buronjića iz Bjelopavlića; Podgorica; Kotor i područna Dobrota, Velje Selo i Orahovica; u Koritima (Bihor), Bijelo Polje; Bučje i Toci (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; u Komanima (Bandićka Župa), Podgorica, (potomci Dragutina Vuka Radonjina) preci Bandića iz grupe Orlovića; Kalenić i Rodljevo (Užice), porijeklom iz Pive Dragutinovići, bratstvo u Župi Bandićskoj Dragutinovići, bratstvo u selu Ublu Dragšević, Riđane (Nikšić) 1438. god. Dražanin, Drage i Besnik (Rožaje) Draževina (Dražovina, Dražovljani), "pleme" u Lješanskoj Nahiji Draživojević, vidi: Sanković Dražinović, Kotor Dražić, Herceg-Novi Dražojević, Herceg-Novi Drainović, u Komanima 1492. god. Drainjac, u Miruše, sa Čeva (Cetinje), ogranak Kaluđerovića (Bjelogrlića). Ima ih i van teritorije Hercegovine Drakić, u Mojanovićima (Zeta) sišli ispod brda Mojan, otud i njihovi preci Mojanović, porijeklom su iz Stare Srbije, prešli oko 1480. god. Ima ih u Orahovici i Perastu (Boka Kotorska); Podgorica; Zaljevo (Bar); Gluhi Do (Crmnica) Draković, Bjelopavlići, ogranak Stanišića (oko 1759. god.), doselili su se iz Drakovića (Drakulovina), Bjelopavlići; Peroj (Pulja), Istra iz Ljubonja (Ljubotinja), Cetinje Draktić, Vrba (Njeguši); Bar Draktići, staro bratstvo u selu Vrbi Drakulović, Kuči grana Kučana i drugi ogranak Nikezića (Mrnjavčevića). Jedni su se iz Liješta odselili u Gusinje i Vojno Selo (Gusinje) i Plav, od njih: Vukotić, Memetović; Drakulovina i Vinići (Bjelopavlići), ogranak Stanišića, a u Vasojevićima ogranak Drakića iz Mojanovića (Zeta); Vranovići (Grbalj) Drakulovići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, iz bratstva Nikezića, predak Drakule (brat Nikole pretka Muratagića) se naselio u Plav 1730tih godina, đe su se njegovi potomci nazvali Drakulovićima. Od Drakulovića se granaju Turkovići, Arsovići, Vukotići i Mehmedovići. Svi su pravoslavci osim Mehmedovića koji su muslimani. Drakulovići(Jovanovići), bratstvo u bokeškom Primorju Draljević, u Lješkopinu (Podgorica) Dramljak, ranije: Milićević u Vranjanima (Požega), Srbija. Porijeklom iz Drobnjaka Drapić, područje Nikšića Drapšin i kao: Miković, Tudurovići (Paštrovići), Budva Draslavljević, vidi: Šaban Dratnić, Budva Drahler, Herceg-Novi Drača, Podgorica, vidi: Dračis Dračević, Herceg-Novi, po nahočetu; u Hotima (Tuzi) u 14. v. Dračis, i Drača, u Baru 1367. god. i 1369. god. Drašević; Berane, ranije Drago, u Kotoru Draškićević, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god.; Grahovo (Nikšić), od njih su: Vučetić; Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom su iz Banjana (Nikšić), kasnije: Parijez; Kotor, porijeklom su iz Albanije Drašković, Bjelice (Cetinje), grana Mileševića, najsrodniji su Vujićima. Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Grahovu i Rastovac (Nikšić); Pod Kovač (Pljevlja); Čevo (Cetinje). Od njih su u: Buljarici (Paštrovići) i Gajtanu (južna Srbija), gdje su kao: Savić, pa u Vir i Vranjeske šume (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; Župa Nikšićka; Nikšić i područno Lukovo; Rovca (Kolašin) 1) ogranak Vlahovića i Turjača (Nikšić), 2) ogranak Koprivica iz Banjana, 3) na Blatini. Od njih su u Bijeloj (Šavnik), Polja (Mojkovac); Šušnju (Bar); Brodarevo na rijeci Lim iz Rovaca; u

92


Drobnjacima grana Miloševića i jedni se bilježe kao: Knežević; u Rovcima jedni su iz plemena Nikšić; Donja Kržanja (Kuči), grana Ljuljanovića. Od njih su u Gusinju i Plavu i kao: Drešković; Paštrovići 1) od Čeva, 2) iz Hercegovine; Lješnica (Bijelo Polje); potomci Prenta Ozrova iz grupe Orlovića; Kotor; Lastve (Tivat); Prnjavor (Plav); Baošići i Perast (Boka Kotorska) zabilježeni i kao: Albanac; Plav; Herceg-Novi; Bjut Montana (Sjedinjene Američke Države) jesu iz Gornjeg Polja (Nikšić) Draškovići, bratstvo u Didama Draškovići, bratstvo u Kčevu (predak - vojvoda Draško Popović 1640-1725) Draškovići iz Barjamovice (Velestovo) su potomci Draška Mrvaljevića Draškovići iz Rovaca su potomci Draška Šćepanovića ; kod Nikšića ogranak Trebješana. Jedni su se naselili u Zemunu, pa prešli u Beograd; Valjevo, doseljenici iz Pive; Bogetići (Pješivci), ogranak Premovića (Magovčevića), potomci Bukosava Bogdanova; iz Lješkopolja (Podgorica) prešli u Uskoke, srednja Dalmacija Drvanić pa i kao: Drvenarović, 7 - 9. vijek vlastela: Drvanović 982. god. u Onogoštu (Nikšić) Drežančić, Herceg-Novi Dreić, ogranak Drejića Stijepo (Zatrijebač), Kuči (u 17. v.) preselili u Pepiće (Plav) Drejić, vidi: Dreić Drekaj, Škala (Tuzi) Drekalović, Kuči (1658. god.). Od njih su i s tim prezimenom u: Batuši (Đakovica), Trepčima (Andrijevica), Nikšiću, Župi Nikšićkoj, Cetinju, Kotoru, Herceg-Novom; u Kastratima, uz rijeku Cijevnu, kasnije: Turković Drekalovići (Ljakovići), bratstvo u Kučima Drekić, ogranak Januševića, grana Koprivica, iz Turjače (Nikšić) odselili su se u Donju Kleznu (Ulcinj) i jedni i kao: Jacović Dreković, Crnokrpe (Rožaj) i kao: Bećović, porijeklom iz Kuča, pa Vesnić i Ribarići (Nova Varoš); Nikšić; Gornja Klezna (Ulcinj); Pepići (Šestani), Primorska krajina Drekčević, Vinići (Bjelopavlići) Drempetić, Podgorica Dresler, Herceg-Novi Drecić, Gluhi Do (Crmnica), grana Drekalovića iz Kuča Drecun, Ljubotinj (Boguti i Donja Sela), Rijeka Crnojevića; porijeklom su iz Drenove (Trstenik). Od njih su u Nikšiću, Srbiji i Rumeliji (Turska) Drecuni, bratstvo u Ljubotinju Dreč, Cetinje Dremaj, ević, Tuzi Drešević, Tuzi, doselili su se iz Temelja (Skadar), porijeklom (iz Dukađina) Metohija Drešić, Gluhi Do (Crmnica); Sutomore (Bar) 1910. god. Drešković, u Plavu i okolini su se doselili iz Kuča, vidi: Drašković oko 1885. god.; Kodrobuda (Zeta) iz Hota (Tuzi) Drešović, Tuzi Držav, Kotor u 13. v. Drižakov, Herceg-Novi Drija, Bar Drijenjak, Zalug (Pljevlja) Drimović, Budva 1650. god. Drina, Podgorica Drini, Podgorica Drinčić, Tepca i Rudo Polje (Žabljak), ogranak Jovovića, grana Trepčana iz Rudog Polja, prezime je po njihovom očuhu. Od njih u Dužima (Žabljak) prešli neki u Srbiju drugi u Rudo Polje (Piva); Potprisoje (Piva); Nikšić Drinjajić, Piva; Drobnjak Drinjac, k, Miruše (Nikšić) i Baljci (Bileća), ogranak Kalužerovića iz Ćeklića (Cetinje). Živjeli su i

93


uz Drinu. Nastanjeni kod Gacka (Hercegovina), bjeleže se kao: Bjelogrlić Drinjaci, bratstvo u selu Mirušama u Hercegovini Drinjaković, Podgorica, sišli iz Kuča Dripanović, Bar Dritan, i, Bar Dritanović, Bar Dricković, Podgorica, iz Kuča Drišta, Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom su iz Drivasta (sjeverna Albanija) Drk, Podgorica Drljan, Bar Drljača, Nikšić, porijeklom iz Hercegovine Drljević, Moračani porijeklom iz Kuča. Od njih su u Kolašinu, kod Mojkovca, Bistrici (Bijelo Polje), Cetinju i Beranama; Bileća i kod Nevesinja ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić) Drključ, Pljevlja 1849. god. Drman, Zaljevo (Bar). Srodnici Perazića iz Crmnice Drmanović, Bar Drnda, Boljanići (Pljevlja) i u Pljevljima Drndar, Pljevlja; Čeoče (Bijelo Polje), doseljenici iz Stomera; Podgorica; Bukovica (Rožaje), iz Kolašina; Podgorica; Peovac (Andrijevica), ogranak Radulovića iz grupe Dabetića Drobac, Herceg-Novi i područni Kumbor Drobjenak, c, Slivnice (Trebinje), potomci Ilića iz Ćeklića (Cetinje). Istorodni su sa: Đurina, Polučanin, Marinović, Šilobad, Ćurtović i Šilodrbnić; Paštrovići 1414. god.; Kotor 1420. god. Drobjenci, bratstvo u selu Slivnici Drobna, u Budvi Drobnjak, u 1128. god. kod stanovnika Drobnjaka na Rudinskoj visoravni = Banjani - Onogošt (Nikšić). Preseljeni u Drobnjak, kasnije: Matijašević i drugi; Vraneši (Bijelo Polje), ogranak Mandića - Trepčana; Trpezi (Bijelo Polje), pa iseljeni na Zlatibor isto kao: Drobnjak; Krašljevići (slave Jovanjdan) i Podkovač (drugi slave Savindan), Pljevlja; Vrbica, Dubrovčići, Židovići, Kričak, Miljevići i Seljani (Pljevlja) (slave Đurđevdan); Seljani (Pljevlja) i kao: Radulović; Mednjica u Mrčkovini (Pljevlja) i kao: Dromljac; Prijelozi (Berane) i Prijelazi i Zaton (Bijelo Polje); Dobrinja (Bijelo Polje), doselili se iz Stranjana (Sjenica), ranije kao: Špojak; područje Bistrice (Bijelo Polje); Polja i Prošćenje (Mojkovac); Lukavice, Prijelozi i Štitarice (Bijelo Polje) i kao: Ivanović, oni su ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak); Ćetkovići, Šekulari i Babino (Berane) jesu ogranak Tomića iz Drobnjaka; Rovca (Šekulari); Beloševac (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Drobnjaka; Vranjani, Glumač i Otanj (Užička Požega), doseljenici iz Drobnjaka; Božurevac, Podrlužje i Rekovac, podnožje Gledićkih planina - porijeklom su iz Crne Gore. Baroševac i Ripanj (Lepenice), Šumadija, doseljenici iz Drobnjaka; u Pločniku (Borač), Gacko, ogranak Nikitovića; Drobnjačka mala (Gavela) - Risan i kao: Drobnjaković, ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik); na području Banjana (Nikšić) 1285. god. (onda Rudine) kao: Drobnjak i 1354. god. u današnjim Drobnjacima; kod Kragujevca Drobnjak jesu od Cerovića iz Drobnjaka; Glumač (Požega), Srbija iz Drobnjaka Drobnjaković, Risan (1692. god.) ogranak Mandića iz grupe Novljana; Pridvorica (Šavnik); peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bovan (Višegrad), ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Zlatibor; Belosave (Šumadija) i Toplica (južna Srbija), doseljenici iz Drobnjaka; Gabela (Risan) ogranak Tomića Novljana Drogolović, Herceg-Novi Drozd, iz Grahova (Nikšić) i kao: Denda Drojić, Kuči koji su se odselili u Makvište Dromljac, vidi: Dromnjac Drmnjak, kod Užičke Požege, doseljenici iz durmitorskog područja Dromnjac, pljevaljsko područje i kao: Dromljac Dronjić, Podgorica Dropo, Nikšić

94


Dropić, Gajtan (južna Srbija), doseljenici iz Morače (Kolašin) i kasnije kao: Božović Drpa, Drpe (Donji Banjani), Nikšić, jedni kao: Zečević doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica) Drpljanin, Lećevište (Bijelo Polje), matično iz Drpa (Kolašin), pa ih ima na području Bijelog Polja i Pljevaljskom području Drčela, Mažić (Pljevlja), oni su iz Ivanje Drug, predak bratstava Đurovića i Nikolića u Veljem Zalazu Drugić, Livari (Bar) i kao: Metović Drugovići, Njeguši (Cetinje) u 13. v., a kasnije kao: Čihorić i Bratoslavić. Od njih su u Nikšiću 1334. god., Trebinju, kasnije i kao: Sanković; od Trebinja su kod Herceg-Novog i kao: Sanković; Lastva (Tivat) Drugovići, bratstvo u Veljem Zalazu Drugojevići, Njeguši (Cetinje) 1437. god. Drugošević, u Riđanima (Nikšić) 1435. god. Družević, Medići (Kotor) Drumas, Bar Drcete (Trcete, Todorovići) bratstvo u selu Krugu Drcete (Trčete), bratstvo u Ulcinju i u Baru Drusko = Druško, u Kotoru vlastela u 15. v. Druško, Kotor 1420. god.; vidi: Drusko Drušković, Nikšić Drhilupis, Kotor Dubajić, Rusenovići (Miljanići), Nikšić Dubak, Berane i Božići (Andrijevica) Dubanek, Donja Lastva (Tivat) Dubarija, Nikšić Dubinić, i kao: Dubić, u Malezi (Danilovgrad), kasnije: Jovanović na području Zagarača (Danilovgrad). Potomci Nemanjića. Doselili su se iz Dubljeva (okolina Dečana), Metohija Dubinici, bratstvo u Podnopolju Dubić, vidi: Dubinić, Kotor, po nahočetu Dubljani, bratstvo u selu Dubu u Bjelicama Dubljević, Dubljevići (Otar), Piva, doselili su se iz Duba (Bjelice), od njih su u Gacku, Izgorima, Borču, Tepcima i Ninkovićima, a u Uskocima (Žabljak) od 1780. god. kao: Popović; Đedov Do (Gornja Morača); Čeoče (Bijelo Polje); Rastovac (Nikšić); Herceg-Novi i područna mjesta, doseljeni su iz Dubljevića (Nevesinje) Dubljevići iz Pive (Dubljevici, Pirni Do), porijeklom iz Duba-Bjelice Dubovina, u Jabuci, pri Zelengori, ogranak Mandića iz grupe Maleševaca Dubović, Vranješi (Bijelo Polje), porijeklom su iz Pive; Herceg-Novi, sišli iz Konavala, pa se jedni odseliše 1906. god. u Dubrovnik Dubovica, Bar Dubovičanin, Cetinje Dubojević, vidi: Miljanić Duboković, Očinići (Cetinje) Dubonja, Goleši (Pljevlja) Dubravljani - Radmanovići - Vujovići, bratstvo u Zagarču Dubravljani - Radmanovići - Pešići, bratstvo u Zagarču Dubravljani - Radmanovići - Ičevići, bratstvo u Zagarču Dubravljani - Radmanovići - Nikolići, bratstvo u Zagarču Dubravljanin, u Zagaraču (Danilovgrad) pripadaju grupi Radmanovića Dubravčević, u Grblju, kasnije jedni kao: Đurašević. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo) Dubreta, Dobrota (Kotor), porijeklom od Vučitrna (Kosovo), vidi: Lakičević Dubretić, Dobrota (Kotor), vidi: Dubreta Dubrija, Gornja Bijela (Šavnik), ogranak Rakovića iz Petrovića (Banjani); došli iz Starče (Morača),

95


Kolašin u Grančarevo (Bijelo Polje) Duvela, Pljevlja Dubnjević, u Mirušama (Nikšić) Dubrovljanin, Rovca (Podgorica) Dubrovčanin, u Kotoru 1596. god. Dubčić, Herceg-Novi Duga, Zalaz (Kotor) Dugić, Kotor, po nahočetu Duda, Mali Zalazi u Njegušima, dospjeli iz Pješivaca; Kotor; Nikšić; u Mostaru (Hercegovina) potomci Maleševaca iz Meruši, porijeklom sa Maline, na putu Mosko (Bileća) Dudaj, Gornja Krajina i Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom iz Albanije Dudaš, Njeguši (Cetinje) i Podgorica Dudina, Drenovštica (Pješivci) Dudić, i kao: Perić, Mali Srijem (Mali Zalazi), Njeguši, doselili se iz Stubice (Pješivci), vidi: Perić, srodnici Ivanovića, Matkovića i Pejanovića; kod Rožaja i Raške doselili se iz Petnjice (Berane), i kao: Barjaktarević iz Bratonožića, porijeklom Njeguši; Kruševo (Bijelo Polje) kao: Dudić; Jošanice (Risan) Dudići - Perići, bratstvo u Malom Zalazu Dudići - Perići u Bijeloj (Boka), Srbiji, Rusiji (Odesa), USA (Njujork i "u Navrljan") Dudo, Nikšić Dudović, Kotor Duduk, Topla, Herceg-Novi Dudulović, u Podgorici, ranije Lazević iz Dinoše (Tuzi) Dužanin, Drobnjaci, ogranak Abazovića Duičević, Brhula, Herceg-Novi Dujević, Piperi, od njih su kod Novog Pazara, Donjem Meljaku i Milakovici, Brvenici (Pljevlja) kao:Cvijanović i Debešina; vidi: Dujović Dujmić, Kotor Dujmo, Kotor u 15. v.Dujmov, Budva Dujmović, Herceg-Novi i područna Zelenika Dujni, Ulcinj (Ulčino) 12. v. Dujović, Mazgalje (Šekulari), doselili su se iz Lijeve Rijeke (Podgorica), grana Lopoćana, drugi u Tušinja (Žabljak), ogranak Cerovića; Boljanići i Crljenice (Pljevlja); Vasojević, ogranak Novakovića od Dujovića jesu: Šolević Dugaj, ović, Tuzi; vidi: Dukić Duk, grana Bonkeća u Zatrijebaču (Kuči) Duka, i kao: Duke, Budva (Zatrijebač); Donja Orahovica, Sokolski kraj (Srbija), porijeklom iz Pive Dukađin, Reč (Ulcinj); Ulcinj, porijeklom iz Skadra Dukađinac, iseljenici iz Dukađina (između Peći, Dečana i sjeverno od Đakovice) tako je u Bjelopavlićima i predak Bijelog Pavla, kasnije rodonačelnik velikog broja bratstava, vidi: Bubić Dukianović, vidi: Dukljan Dukić, Budza (Zatrijebač) i kao: Bokeć i Dukaj, pa u Tuzi. Od njih su u Nikšiću; Uskoci (Žabljak), od njih su u Brvenici i Donjem Meljaku (Pljevlja); ogranak Bajovića (grana Abazovića) iz Samobora (Gacko); Berane; Kotor; vidi: Bonkeć (Okeć) Dukinić, Herceg-Novi, po majci Dukljan, Mrtvica (Dugljan Brijeg), Budva i kao: Dukvanović 1436. god. Dukljanin, Bar 12 - 13. v. Dukljanski, u 10. v. u Duklji = Podgorici Duključ, Pljevlja 1849. god. Duković, ogranak Abazovića u Pošćenju na ušću Bukovice u Komarnicu. Od njih su u Godijevu i Podrinju (Bijelo Polje); risansko i hercegnovsko područje nastanjeni su iz okoline Trebinja; Kotor, porijeklom iz Rusije

96


Dukujević, Vražegrmci i Požar (Bjelopavlići). Od njih jedni i kao: Gurić u Maloj Crnoj Gori, uz Taru Duletić, Čevo (Ozrinići), Cetinje, pa (u 15. v.) prešli u Lastvu (Grbalj); Brajići i Pobori (Budva); Od njih su u Prijeradima (Tivat); Škaljari (Kotor); Nikšić, iz Pješivaca; Danilovgrad; Dubovi (Rijeka Crnojevića) Dul, i, i kao: Candul, i, Ulcinj Dulić, Kotor 1420. god.; Kuči, od njih su kod Plava i Rožaja; Bar; Pljevlja 1883. god. Dulović, u Moraču (Kolašin) doselili ispod Huma Hotskog, potomci Bogićevi. Od njih u: Donjoj Ržanici (Berane); kod Mojkovca; Pavinom polju (Bijelo Polje); Kotor; Drobnjaci, ogranak Selanovića (potomci Dula Obradova), doseljenika iz Trnovice (Mostar). Od njih su kod Nikšića, Baru i Kotoru (Napomena: Andrija Dulović iz Crne Gore tvrdi da od Dulovića nema u Morači potomaka Bogićeva već su svi potomci Obrada Selakovića doseljenika iz Hercegovine) Dulutović, Miličinci u Kranjanima (Srbija). Doselili se iz Šekulara (Vasojevići) Dulfin, Paštrovići Duljević, Nikšić Duljić, Kotor Dumeljić, ogranak Pejovića u Komanima (Podgorica) Dumezić, Bar i područni Zupci Dumanović, Cetinje Dumić, Nikšić, ogranak Damnjanovića; Gornje Goričane (Sandžak), doseljenici od Kolašina Dumnić, Zlostup u Goliji (Nikšić) i Korita Gatačka. Potomci Ozrovi Dumović, Lješnjani, ogranak Đujovića iz Releza (Podgorica); Podgorica; Nikšić; Cetinje; na područje hercegnovsko doselili se iz Lastve Korjenićke Dumovići (Đujovići), bratstvo u selu Relezi Dunarić, Bobovo i Vrbica (Pljevlja) Dunarović, ranije: Mican, Vlahovići (Pljevlja) Dunđer, Podgorica Dunđerski, krajem 17. v. iz Višnjice (Gacko) došli kod Subotice (Bačka) pa u Srbobran, Kulpin, Kamendin i Novi Sad (Bačka) Dunter, Kotor Duodo, u Kotoru i Herceg-Novom Dupan, Mokrinje (Risan) oko 1692. god., doselili iz Zubaca (Trebinje) Duparić, Vrbica (Pljevlja) iz preko Tare Dupilo, Paštrovići Dupić, Cetinje Dupljak, Lozna i Sipanja (Bijelo Polje) Dupončević, ranije: Brajković Njeguši (Cetinje) 1445. god. Dupčević, Brguče, Herceg-Novi Dur, Prčanj (Kotor) Dura, Lisna uz Bojanu Durak, Donja Kolomza i Krtkol (Ulcinj) Durakovići, Bratonožići, potomci Bukumira. Od njih su u: Zatonu, Ivanovu, Lahoru i Trpezi (Bijelo Polje); Berane; područje Plava i Gusinja; Boljanići (Pljevlja); Bar i područno Ravno i Tuđemili; Ulcinj i okolina Duran, grana Micana u Donjem Kolašinu Duranović, Pljevlja (1851. god.) a u područnim Vlahovićima i kao: Mican, potomci Micana, jedni i kao: Dunarović u Nikšiću i područnom Busku Durgut, Bukovica (Pljevlja) Dur, e, Lisna (Bar) Duričić, Mala Gorana (Ulcinj) Durković, ogranak Jakšića u Vrelima i Junča Dolu (Drobnjak); Brskut (Kuči), ogranak Nikezića iz područne Bezjove, od njih su u Podgorici; Rovca i kao: Minić; Nikšić; Dajbabe i Koloroge (Zeta),

97


porijeklom su iz Čeva (Cetinje); u Trepča (Nikšić) došli iz Hercegovine Durman, Podgorica Durmišević, Pljevlja 1864. god. Durmišović, Bar Durović, Njeguši (Cetinje), ogranak Raičevića, od njih su u Prčanju; Zagorak (Pješivci) i Spuž (Bjelopavlići), odatle u Skadar (Albanija); Dupilo (Crmnica), kao: Dupljanin; Donji Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića; u Vasojevićima, ogranak Babovića iz grupe Novakovića; Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Gotovuša (Bijelo Polje), potomci Dulića; Sipanja (Bijelo Polje); Nikšić; Pljevlja i kao: Kontarčić; Gostilje i Dajbabe Durumbašić, Pljevlja 1849. god. Durutović, Šipačno (Nikšić), došli: Andrija, Vukosav i Kariman (oko 1830. god.) u Brezna (Piva), početkom 18. v., potomci popa Duruta Đukanovića sa Čeva (Cetinje) Durutovići iz Pive (D.Brezna), doseljeni iz Šipacna, starinom sa Čeva Dursum (Dursun), Ljubomir (Trebinje), doseljenici iz Crne Gore Dursun, vidi: Dursum Dutin, Bar Dutina, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjice Dutine, bratstvo u Hercegovini Dučić, Cuce (Cetinje) u 16. v.; Karoševine, Koritnica i Streševac (Pljevlja), porijeklom iz Drobnjaka; Cetinje; Grana Nenada u Kučima, od njih su: Raković, iseljeni su u Plav i Rožaje; Kotor; Risan; Nikšić i područno Dučića polje (Velimsko polje); Herceg-Novi; Grbalj 1882. god.; Ledenice (Risan), ogranak Subotića, jedni se preselili u Fatnicu (Hercegovina) Dušaj, Tuzi i područni: Skoraći, Arzi i Helmici. Srodni su im: Gozdjan, Dušaj (Dušajić), pa drugostepeni srodnici: Junć (Junčević), Lajć (Laj - Lajčović) i Đonović, porijeklom su iz Pipera, odakle je predak Lazar Keća došao, tamo iz Ozrinića (Kčeva), Ozrovi potomci, vidi: Gojčević Dušajić, vidi: Dušaj Dušev, Tuzi i Podgorica Dušević, Trobojin (Tuzi), Hoti, pa u Podgoricu, vidi: Dušaj Dušek, Podgorica Dušić, Stubal (Bijelo Polje) Duška, e, Kruta i Kunje (Ulcinj), sišli iz Duškina Guvna ispod brda Možura Dušman, Prečista (Gornja) Krajina, uz Skadarsko jezero Dušmanija, Krajna uz Skadarsko jezero Dušović, Trobojina (Tuzi) DŽ Džabasanović, u Drobnjake iz Nikšićkih Trepči kao: Trepčanin Džajović, Bar; iz Crnogorske Džaje odselili polovinom 18. v. u Srdeč i Šljivovac, Lepenicu u Kragujevačkom području Džakaj (Džakoj), Štuf (Ulcinj) iz Bobota Džakalj, Štuf (Ulcinj) Džakić, u Podgorici iz Bezjova (Kuči); Pljevlja 1869. god. Džaković, Ćeklići (Cetinje), ogranak Marojevića, od njih su u Nikšiću; Tuzi; ogranak Raičevića (Moliševića-Vlastelinovića) u Šarancima (Žabljak), porijeklom iz Plane (Bileća). Njihovi ogranci Krivaćević na Podima i Kršu (Žabljak) i Pipović u Kršu i Gradini (Žabljak); u Žabljaku na Skadarskom jezeru. Od njih su kod Mojkovca; Podgorica iz područnih Komana Džakovići, grana bratstva Adrojevića - Marojevića u Vojkovićima Džakovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Vojkovićima Džakula, Mojkovac Džamanja (Džamonja), Paštrovići 1806. god. Džambasan, u Tepcima (Žabljak), ogranak Radulovića, Trepčana

98


Džambasović = Džambas, ogranak Radulovića (Trepčana) iz Drobnjaka iselili se u Bobovo (Pljevlja) Džambata, iselili se iz Banjana u Dabarsko Polje (Hercegovina) Džamonja, vidi: Džamanja, u Paštrovićima (Čupanjice u Buljarici) iz Stare Crne Gore; Ulcinj 1906. god. Džanefendić, ogranak Čađenovića u Bratonožićima; iz Meduna (Kuči) iselili se u Novi Pazar Džankić, Crnci (Piperi) ogranak Lalića Džanko, Bukovica (Pljevlja) Džanković, Bijelo Polje i Rožaj iz Zenice; Herceg-Novi su iz Gacka (Hercegovina) Džanović, Pljevlja 1889. god.; Lješnjani i područni Žabalj (Rijeka Crnojevića) iz Podgorice, Kolić, Primorje Džanovići, muslimani sa Krusa Džanjević, Botun (Zeta) kao: Depić ogranak Ivezića, ali Zećani u Mratinju i Stanjevićima (Džanjevića livade) pa u Komanima i Skadru. Rod sa Koristanovićima; iz Džanjeva Brijega (Grude), Tuzi; Crnci (Piperi); Rijeka Crnojevića doselili iz Džanjeva Brijega iz Gruda (Tuzi), od njih su na Cetinju; Igalo, Herceg-Novi doselili iz Podgorice; Kosić (Krajina), Bar; Cetinje Džanjevići, muslimani koji su živjeli u Komanima Džanjo Lužanin, muslimanin iz Komana u 18.vijeku Džarić, Bušnja, Lađani i Ljuće (Pljevlja); Donja Morača iz Hercegovine Džaferović, Bes (uz Skadarsko jezero), Krajina iz Klimenata (sjeverna Albanija), od njih su u Skadru (Albanija); Boljanići (Pljevlja) Džafić, Bijelo Polje (Polimlje) Džafović, Sutivan (Bijelo Polje) Džebhanić, Pljevlja 1889. god. Dževerdanović, Nikšićke Rudine Dževerdanovići, grana bratstva Gradinjana - Miljenovića u Cucama Džeferdanović (Džeferdarović), Cuce (Cetinje); Nikšić, od njih su odselili u Austriju Džed, i (Dedić), Ulcinj Džekaj, Braiša (Ulcinj) Džekić, Ravna Rijeka (Mojkovac) Dželalić, Bijela, Herceg-Novi 1682. god. doselili iz Trebinja; kod Herceg-Novog i Risna iz Hercegovine Dželat, iz Kuča odselili se u Brezovice (Mojkovac) i Papučke (Bijelo Polje) Džaletović, Njeguši (Cetinje); Petrovići (Banjani), Nikšić, porijeklom iz Makedonije, u 14. v. preselili u Lipov Do i Podprisoje u Čepelnici (Trebinje); u Ledenice Donje (Risan) Dželetovići, bratstvo u Rajičevićima Dželjić, Nikšić Dželović, Pljevlja 1859. god. Džeferdarović, iz Kuća u Podgorici (Šarkića mehala), rod sa Šarkićima, iseljeni u Skadar Džedžo, Podgorica Dživanović, Kotor Džiganović, Nikšić i kao: Ciganović ili Džioganović Džidić, iz Kuča prešli u Nikšić pa odande u Novi Pazar; Pljevlja 1854. god. područni Kričak; Zelenika, Herceg-Novi Džigurski, vidi: Čiguraš Džijić, Kozice, Kričak (Pljevlja) Džikerović, Klezna (Ulcinj) Džikljen, Pljevlja 1883. god. Džikovac, Nikšić Džiković, Bratica (Ulcinj) Džimbaljević, iz Vasojevića doselili se u Savardak (Piperi) Džinović, Poterje odselili se u Srbiju

99


Džioganović, vidi: Ciganović Džirdić, Kuči Džiherović, Gornja Klezna (Ulcinj) Džidžović, Bobovište (Primorska krajina) iz Kuča Džodić, Cetina (Bijelo Polje); Kričak (Pljevlja) Džogaz, Kalušić (Pljevlja), od njih su u područne Maoče i Bistricu; iz Kuča iselili u Žurene (Bijelo Polje) Džoganović, Kuta (Župa Nikšićka), starosjedioci Džogović, Mahala i Pašića Polje (Bijelo Polje); Žurene i Lahole (Bijelo Polje) pa u Vitomiricu (Peć) pa u Vitomiricu (Peć), srodnici su im Bakija u Bioču (Bijelo Polje), doseljenici iz Kuča; Zaton (Bijelo Polje) Džokaj, Vladimir (Ulcinj) Džoker, Pljevlja Džokić, kasnije Milović, u Kučima, od njih su u Bijelom Polju, a odande se jedni odsele u Sjenicu (Raška) i Metohiju; ogranak Petrović u Donjim Banjanima (Nikšić), od njih su u Beogradu kao: Džomba, kod Knina (Kninska Krajina), Ljubomiru (Hercegovina) Džomanj, c, Paštrovići u 14. v. iz Stare Crne Gore Džomba ogranak Popovića, iz Banjana (Nikšić) odselili se u Ljubomir (Trebinje), vidi: Džokić Džombić, Kričak (Pljevlja) Džongan, Začir (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića i jedni odselili u Cetinje a drugi u Bugarsku Džono, Boguta (Viranjske rupe) i Mužovići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Ovčeg Polja (Makedonija) Džonovi, bratstvo u Ljubotinju Džonović, Berane Džončić, Martinići (Bjelopavlići) Džokaj, Gorani (Ulcinj) Džoko, Nikšić Džoradže, vidi: Džoradžić Džoradžić, ogranak Bulajića; vidi: Bujalić Džodž, Dražin Do, Đedići i Krnjevići (Trebinje), oni su ogranak Mračevića iz Sutorine, HercegNovi; Podgorica Džuver (Matović), ogranak Popadića, u Bobovu i Ograđenice (Pljevlja); Crljenice i Bobovo (Pljevlja), ogranak Starčevića Džudović, Meteh, Vojno Selo, Gornja Ržanica (Plav) ranije Ćesac iz Rovaca; Bearne Džuer, Spuž (Bjelopavlići), od njih su u Pelinkovićima (Bar) Džujović, kod Plava i Berana i područnoj Gornjoj Ržanici jesu od Ćesaca iz Rovaca (Podgorica); Plav iz Bihora (Bijelo Polje) i kao: Džukela Džukela, Mojkovac, vidi: Džujović Džukelić, ili kao: Džukela kasnije Perišić, u Lazaricama, Orahovu i Bezjovi (Kuči) i Stijepo (Zatrijebač), Kuči, vidi: Džukelić i Džujović; Gusinje su iz Biora (Bihor), Bijelo Polje i kao: Džukela Džukić, Pošćenje (Džukića Do) i Duži (Šavnik), grana Mandića (Mileševića); Kutnja njiva (Drobnjak); Nikšić Džuković, Bučje (Pljevlja) Džulić (Ćulić), Ulcinj Džulović, Goleša (Pljevlja) Džulutović, Nikšić Džuović, Podi, Herceg-Novi i kod Risna iz Ljubomira (Hercegovina) Džupan, Njeguši (Cetinje) Džureta, Rastiš (Ulcinj) Džuretović, Rastiš (Ulcinj) Džurlić, Gusinje i Plav iz Koća (Kuči)

100


Džuhevović (Džuherović), Klezna (Ulcinj) Džudžević, Vrba (Rožaj) Džudžović, iz Kuča u Bobovište (Primorska krajina); Lagatore (Gornji Bihor), Bijelo Polje, iselili se u Novi Pazar; Jablanica (Rožaje) doseljeni iz Klimenata (Albanija) Džupani, staro bratstvo u Rajičevićima Đ Đadrić, Herceg-Novi Đaja, grana grupe Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Dubrovniku, drugi u Risnu, ovi Đaje jesu ogranak Višnjića iz Golije (Nikšić), pa jedni zabelježeni i kao: Bjelanović; Kotor, ogranak Popovića iz Pipera, nastanjenih i u Risnu Đajić, Piva i Uzgori (Volujak), porijeklo iz Oraha (Trebinje), srodnici Majstorovića Đajići iz Pive (Stabna), ustaš iz Hercegovine Đajko, i kao: Grljević, Bjeloši (Cetinje) Đajko (Grljevići), bratstvo u Bjelošima Đajković, Cetinje Đakit, vidi: Đokić Đakovac, Berane; Pljevlja Đaković, Kotor 1680. god.; Cetinje, doseljenici iz Karlovca (Hrvatska); Piva, grana Vojinovića, srodnici Šošovića i Boškovića, od njih su u Njegnjevu (Bijelo Polje). Od njih su u Bosni; Gornje Vasojeviće, ranije Fatić; Nikšić; Vrbovo i Kričak (Pljevlja) Đakovići iz Pive (Plužine), starosjedioci Đakon, Podgorica Đakonović, Pobori (Budva) iz Stare Crne Gore. Odatle su jedni otišli u područne Reževiće, u Paštrovićima ranije Režević, Kaluđerac (Petrovac na Moru); Ulcinj 1887. god.; Kotor Đalac, Đalci (Rijeka Crnojevića); Mikovići (Paštrovići) "Đalac" (Mikovići), bratstvo u naselju Orahovu Đaletić, i kao: Đalević, Gornje Gostinje i Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića iz grupe Bubića; Nikšić Đalović, Bistrica, Vlah, Kostenice, Mirojevići, Pobreić i Sipanja (Bijelo Polje), porijeklo iz Korita. Od njih su u Drenovi (Trstenik) Đan = Đani, Štoj (Ulcinj) Đananin, Salč (Ulcinj) Đandić, Lepetane (Boka Kotorska), doseljenici iz Konavala; Risan Đanević, Herceg-Novi Đanin, Salč i Krute (Ulcinj) Đanica, Herceg-Novi i kao: Lasić Đanević, Igalo, Herceg-Novi Đapić, Nikšićko Prekovođe; Nikšić i područni: Studenca, Rastovac, Šipačno i Trepča (Nikšić). Od njih su u Pivi; Oputne Rudine (Nikšić) Đapići iz Pive (Miloševići) doseljeni iz Nikšića Đardini, Kotor Đaćić, Gotovuša (Pljevlja) Đačanin, vidi: Pejović, u Đalcima Đačac, vidi: Đačić Đačić, i kao: Đačac, Šavnik, od njih u omaševu (Šehovići), Bijelo Polje; Oćevini i Podgori (Pljevlja); Lijeska (Bijelo Polje); Gornje Rudinice, Piva, grana Ruđića. Od njih su na Glasincu (Romanija) i u Cetinju Đačići iz Pive (Rudinice), rod s Nikolićima iz G.Rudinica Đevenica, Mojdež, Herceg-Novi Đevšević, Plav, ogranak Đuravčevića iz Budze (Budeza), Zatrijebač

101


Đegović = Đedović, u Primorskoj krajini, iz Miridita (sjeverna Albanija) Đedović, Bukovica (Šavnik), ogranak Balotića (Tomića) i kao: Mateljević, kod Valjeva porijeklom Novljani, doseljenici iz Banjana, od njih u Valjevu (Srbija); od njih su u Gornjoj Morači; Nikšić; Oputne Rudine (Crkvice), Nikšić iz Grahova (Nikšić); Nudo i Grahovo (Nikšić), porijeklom su iz Bijelog Polja, od njih su na Volujaku; Miokusovići (Bjelopavlići); Reževići (1784. god.) Paštrovići; Sutomore (Bar) 1850. god. Kotor; Orah i Mosko (Trebinje), doselili se iz Grahova (Nikšić); Šušanj (Bar) Đeđević, Spuž i Podgorica, porijeklom su iz Kuča Đek (Đeka), Bar; Štoj (Ulcinj) Đekaj, Demiri, Ckla (Skja) uz Skadarsko jezero; Štoj i Salište (Ulcinj) Đekin, i kao: Đokon, Bar Đekić, Sretnja (Bjelopavlići). Od njih su u Maloj Ivanči i Ratarima (Šumadija); u Podgorici 1900. god.; Jelići (Tutin), doselili se iz Drobnjaka; Đurići i Kralje (Andrijevica), ogranak Dabetića iz grupe Novakovića; Berovo (Kuči), ogranak Ljačevića iz grupe Mrnjavčevića Zećana; Orahovo i Momišići (Zeta); Orahova (Kuči), ogranak Vujoševića, ranije Pepić, potomci Đeke Mirkova, koji se preseliše u Bjelisavce, Mataguže i Momišiće (Zeta), a jedni u Vladanju i Jaziće (Zeta) kao: Orahovac; Stjepo (Zatrijebač); Podgorica; Komaran (Pljevlja) i kao: Rovčanin Đeklić, Herceg-Novi Đekov, Ulcinj Đeković, Lopate (Lijeva Rijeka), Podgorica, ogranak Miloševića; Vladanje i Zaton (Zeta), doselili se iz Gruda, a porijeklom su iz Perkova Dola sa Velestova (Cetinje); Tuzi; Vladimir (Ulcinj); vidi: Đekaj u Stijepu (Zatrijebač) Đelaj, vidi: Đelović Đelal (Đolala), Ulcinj Đelašević, Vladimir (Ulcinj) Đelvan, Herceg-Novi Đelević, Vioc (Pelev Brijeg) i Ratonožići (Bratonožići) i kao: Đelević = Vučević, potomci Bratovi; Ržanica (Vasojevići), ogranak Pljančara, porijeklom iz Škrelja (Albanija); Vilac i Glavice (Bjelopavlići), kasnije Kaluđerović iz grane Petrušinovića; Kolomza (Ulcinj); vidi: Đelović Đeletić, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića, grana Bubića Đelioli, Ulcinj 1885. god. Đelinović, Cetinje Đelović, i kao: Đelević, Gornja Ržanica (Vasojevići) iz Škrelja (sjeverna Albanija), ogranak Pljančara; U Vuksanlekićima (Tuzi), Hoti i kao: Đelaj Đelošaj, vidi: Đelošević Đelošević, Koće i Zatrijebač (Kuči) i kao: Bakečević (Đelošaj). Vidi: Đelošaj Đeloši, Bara uz Bojanu Đelpi, Herceg-Novi Đeljaj, vidi: Đelović Đeljašević i kao: Đelošević, ranije: Bakečević, u Koćama (Kuči); Đeljoš u Podgorici iz Kosijera (Cetinje); Martinići (Bjelopavlići), ogranak Radovića, grana Vukšića Đeljević, Trobojka (Hoti), ranije: Hotjunčević, sišli u Zetu Đeljoš, u Podgorici iz Kosijera (Cetinje) Đemđinović, Podgorica Đenaš, Velji Ostros i Bojka u Primorskoj Krajini; Paštrovići, ranije Balać iz Spiča (Sutomore), Bar Đenašević, Bojka (Ulcinj) Đenđimović, Bar Đenđinović, ranije: Đinđin, Đenđinovići (Sutomore), Bar, doseljenici sa Srednjodalmatinskih ostrva, a tamo iz Italije Đeneralović, Podgorica 1775. god. Đenisijević, kod Pljevalja su došli iz Mirjanića (Pljevlja) Đentil, i, Kotor 1458. god.

102


Đenčić, Seoca (Crmnica) i jedni prešli u Arbaneš i Velji Ostros, uz Skadarsko jezero Đepg, i, Štoj (Ulcinj) Đepčević, Srpska (Zeta) Đeranić, Vasojevići, ogranak Mijomanovića Đerasim, predak gr. bratstava Marićevica sa Pajovićima, Vodalija sa Boratovićima i Parača Đerasimović, Tamnik (Tavnik) i Ljubić (Srbija), jedni i kao: Podgorica i Jevtović, porijeklom od Podgorice (Crna Gora) Đergić, Vraka i Skadar (Albanija) i kao: Đergić - Banuši, porijeklom iz Crne Gore, vidi: Đerkaj Đerđ, Klezna (Ulcinj) Đeršelović kasnije i kao: Bracović, Zatrijebač (Kuči), doseljenici iz Selaca (sjeverna Albanija), pa su jedni prešli na Kosor (Donji Kuči), vidi: Bracović, ogranak Đerđelovića. Od njih su u Spužu (Bjelopavlići) Đerekarac, Đerekare (Novi Pazar), doselili od Rožaja, a porijeklom ogranak Kurtovića iz Kuča Đer, i, ć, Sveti Đorđe, Pistule i Štoj (Ulcinj), vidi: Đerić Đerđin, Kolomza (Ulcinj) Đerić, vidi: Đer, Bukorov Do i Pejov Do (na zlatnoj strani), Gornji Banjani (Nikšić), grana Zlatnopojasovića iz grupe Novljana. Srodnici kod Gacka i Nevesinja. Srodnici su im u Hercegovini; Đerića dolovi i Đerića Glavica na Sinjajevini a 1750. god. u područnom Zagulju, grana Zlatnopojasovića; Orovac (Pljevlja); Podgorica, iz Kuča; Trebinje (Hercegovina), potomci Maleša (Mamševića) sa Mališa (Gacko) Đerkaj, i kao: Đergić = Banuši, Vraka (Skadar) iz Crne Gore; vidi: Đerković Đerković, Bezjova (Kuči), ogranak Milovića, Križanja i Ubli, Kuči su od bratstva Boljevića iz Bratonožića, i u Grimu (Vraka), Skadar i kao: Banuši; Kovačevo (Novi Pazar), jesu iz grane Mijomanovića Vasojevića; Bukovac (Pljevlja); U Zatrijebaču kao: Nik- Đokait (Nik- Đerković), potiču od Bonkeća. Od njih su kod Plava; Skadar (Albanija) iz Crne Gore Đermamčević, Ništice u Goliji (Nikšić) Đermančić, ogranak Ilića iz Krivošija, sišli u Žlijeb, Herceg-Novi Đerović, Crkvice (Nikšić) Đerčija, Kolomza (Ulcinj) Đećević, vidi: Đečević Đečbitrič, i, Đečbitriči (Primorska krajina) Đečev, u Podgoricu se doselili izAlbanije Đečević, Starokuči, ponegdje i kao: Đećević. Od njih su i u Spužu (Bjelopavlići), u Podgorici, iz Dinoše (Tuzi), Grudama, Tuzima, Zeti, Beranama iz Podgorice i kod Plava Đečevići, bratstvo Đečevića iz Dinoše Đerčić, Kotor, po nahočetu Đečkrtoj, Đečbitriči u Primorskoj Krajini Đešević, Plav i područni Bogajići Đešnić, Orah (Nikšić) Đivanović, Kotor i područna Orahovica, doseljenici iz Grblja; Topla, Herceg-Novi; Budva Đikanović, Ulići (Rijeka Crnojevića) i u gradu, ranije Ulić, starinom Mrke (Piperi). Od njih su u: Dodošima (Cetinju), Vraki (Skadar), Mrkojevićima (Bar), Kotoru, Ulcinju, Nikšiću, Podgorici i kod Leskovca (Srbija); Markov Do u Markovini (Cetinje), potomci Đikanovi. Od njih u: Gornja Gorica (Zeta); Brezna, Rudinice (Potprisoje), Piva, matično, grana Ruđića; Pivi, Krnovu i Bijeloj (Šavnik), doselili (1790) iz Nikšića; Zlostup i Praga u Goliji (Nikšić); kod Nikšića i kao: Gašević. Od njih su u Vrbasu (Bačka); Vitasojevići (Pješivci) i kao: Štekojević, ranije Bobić, porijeklom su iz Kuča; Kotor Đikanovići (Vuksanovići), bratstvo u Ceklinu Đikanovići iz Pive (G.Rudinice, Brezna), starosjedioci u Rudnicama Điknić, Podgorica Đilas, Zagrad (Župa Nikšićka), grana Nikšića (do 18. v.), kao: Vojinović; Nikšić; Polje (Mojkovac) Đilović, kod Risna, Bijela i Kumbor, Herceg-Novi, doseljenici (oko 1690. god.) iz Hercegovine

103


Đina, Budva Đinarija, Kuti, Herceg-Novi Đinđini, vidi: Đinđinović Đinđinović, Bar i kao: Đinđini u Sutomoru i kao: Đenđinović, došli sa Srednje Dalmacije. Porijeklom iz Italije Đinđić, ogranak Bulatovića Đinovski, u Podgorici iz Galičnika (Makedonija); Mojdež i Dobra (Boka Kotorska) 1909. god. Đinović, Duboki Do u Đinovićima (Kosijeri), Cetinje. U 15. V. prešli jedni u Ćekliće (Cetinje), i potomci dalje u Ponare (Zeta), pa dalje, od njih jedni u Vraku (Skadar) zvani i: Sakar = Sakri, drugi u Kralje (Andrijevica), kao: Đinović; U Kotoru (1547. god.) i kao: Kapica iz Crne Gore; Raošići (Tivat) došli (16. v.) iz Albanije; Plav i područno jesu ogranak Kovačevića (Rajevi Do), Vasojevići i Vojno Selo (Plav);Nikšić, došli iz Đenovića, Herceg-Novi; Krtole i Bijela, HercegNovi; Borič (Vraka), Skadar i kao: Musaja, Ograja, došli iz Zete (Podgorica) Đinovski, Mojdež i Dibra (Boka Kotorska) Điokando, i kao: Đonato, Budva, po nahočetu Điraković, Kotor; U Komanima (Podgorica) potomci Ćirka Miloševa, ogranak Sekulića Đirković, Prnjavor i Skić (Plav) oko 1784. god.; u Bjelopavlićima kao: Kalezić Đovanović, Herceg-Novi Đogo, Bukovice (Pljevlja) Đogović, Borilovine (Mojkovac), doselili iz Uskoka (Žabljak), grana Dedejića, porijeklom iz Čeva (Cetinje); Lijeska (Vraneška Dolina) kod Bijelog Polja Đođić, ogranak Kordića, grana Branilovića, jedni i kao: Milošević u Nikšiću Đođići iz Pive (Miloševići, Budan) iz Jasena iz Gacka Đozgić, Maoče (Pljevlja) i u gradu 1855. god.; Obrov (Bijelo Polje) Đozit, Bar Đozović, Biševo (Rožaje) kao: Sinanović iz Kuča; Berane Đok, Bar Đoka, Ulcinj Đokait, vidi: Đokić Đokaj, Fundana (Kuči) ranije: Premić; Zatrijebač kao: Đokić; Kanović u Podgorici Đokvučić, Bartule i Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića Đokđurić, Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića Đokin, Salč (Ulcinj) Đokić, i kao: Đokait, Zatrijebač (Kuči), pripadaju rodu Bonkeća, razgranati; Morača; Podgorica; Tuzi; Bar; Repeza (Šestani), Primorska, starosjedioci; Vasojevići, i kao: Đurđevac, ogranak Đurašković; Cecuni (Andrijevica), grana Mijomanovića; Dolac (Berane); kod Mojkovca su iz Rovaca (Podgorica) i u Kari (Prokuplje) ogranak Bulatovića iz Rovaca; Zaseoke (Donje Dragačevo), Srbija, doselili se od Bijelog Polja (Polimlje); Botun (Zeta), sišli iz Gruda (Tuzi); Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković; Vladnja i Kodrobudan (Zeta), ogranak Ivezića (Pepića). Od njih su u Kolašinovićima (Bjelopavlići); Glumač (Požega), Srbija, porijeklom iz Drobnjaka; Knić (Kragujevac), od Kolašina Đokmarković, Dedići u Gornjim Šestanima (Primorska krajina) Đoković, Mala Crna Gora (Pusto ostrvo) na ušću Sušice u Taru, ogranak Sandića - Dakića; Nikšić; Timar (Žabljak), doselili iz Čeperja (Potarje); Jugovići (Župa Nikšićka) i Jasenovo Polje (Nikšić), ranije Vojvodić iz plemena Nikšić; Berane, pa odatle u Lukavicu (Bijelo Polje); Vraneši (Bijelo Polje); Gajtan (južna Srbija); doseljenici iz Rovaca (Podgorica) a drugi iz Zagrade (Župa Nikšićka); Trešnjevak (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Mataruga (Pljevlja); Vasojevići, ogranak Neradovića (Raketića), iz grupe Lopoćana; Borač (Kragujevac), ogranak Vesovića iz Bjelopavlića; Raškovići (Gruža kragujevačka), porijeklom iz Vasojevića; Borač i Brestovac (Kragujevac), ranije: Taranin, porijeklom od rijeke Tare (Crna Gora), prije 1804. god.; Praga (Nikšić) Đokovići - bratstvo iz sela Jasenovo Polje, u podnožju planine Vojnik, desetak kilometara od Nikšića

104


Đokolaj, Široke, uz Skadarsko jezero (Albanija), doselili iz Stare Crne Gore Đokhaj, Gornji Oblik (Primorska krajina) Đolaj, Tuzi i Podgorica 1876. god.; Nikšić Đolbalić, Gusinje Đolević, Vasojevići, ogranak Zonjića (Dabetića); Grude (Tuzi), ogranak Beriša, potomci Đon Sume Đolić, Mali Zaljev (Bar) Đolović, Ljuhari (Fundina), Kuči. Zajedno sa Perkovićima i Muhovićima potomci su Đure i Krste Martinovića iz Bajica (Cetinje). Od njih su u dolini Lima, jedni i kao: Đolaj u Zatrijebaču Đoljaj, vić, Zatrijebač (Kuči) i kao: Đoljević; Tuzi; Podgorica 1910. god. Đoljašaj, kao: Đoljašević i Đoljošaj, Zatrijebač (Kuči) Đoljević, u Vraki kod Skadra (Albanija), iz Crne Gore Đombalić, Berane; kod Gusinja ranije Đonbala Đon, Zupci (Trebinje) i Begojevi selo (Šume trebinjske), doselili se iz Stare Crne Gore. Srodnici: Ilića - Vukalovića i Vujačića Đonato, vidi: Điokodo Đonaj, Anamelsko polje (Ulcinj); Tuzi Đonbalić, ranije: Vusanj, Vusanja (Gusinje) i Vojno Selo (Plav), doseljenici iz Vusanja (Vukli), sjeverna Albanija Đondović, Crljenice (Pljevlja) Đone, Bar Đoneta, Zadar (Gornja Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina) Đoni, it, Ulcinj i područni Reč Đonin, Salč (Ulcinj) Đonit, Bar Đonitinik, a, Bar Đonković, ranije Vučendreković (šire Pestan), potomci Vuča Drekina u Krnjici (Markovići), Primorska Krajina, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija) Đonlekaj, i kao: Đonlekić, Zatrijebač, ranije Džukelić u Orahovu (Kuči) Đonlekić, vidi: Đonlekaj Đonljekić, vidi: Đonlekaj Đonmarković, Šestani (Primorska krajina), ogranak Dedića iz Škrelja (Albanija) Đonov, Cetinje Đonović, u Herceg-Novi doselili se (u 15. v.) iz Kroje (Albanija), srodnici su im u Crmnici, porijeklom od Štipa (Makedonija) (u 14. v.) i kao: Đonovica, došli na svoje Đenove; Cetinje, doseljenici iz Skadra (Albanija); Stjepo (Zatrijebač) i kao: Đokaj, ogranak Bonkeća, grana Hota, porijeklom iz Pipera (Podgorica), vidi: Hot; Rudine (Nikmaraši), Zatrijebač i kao: Đotović; Bistrica (Bijelo Polje); Ulcinj i područni Reč; Bljaca u Gornjim Šestanima, ogranak Lukića; Knić (Kragujevac), porijeklom od Kolašina Đonovići, bratstvo u plemenu Brčelima Đonovica, Tomići (Crmnica), došli iz Zete, preko Kroje (Albanija) došli iz Štipa (Makedonija) u 14. v. Vidi: Đonović Đonhaj, Donji Oblik (Ulcinj), došli iz Bogore Đončić (Junčić), u Kotoru 1460. god. Đonšep, Bar Đor, i, Ulcinj 1912. god. Đorga, Spič (Sutomore) u 16. v.; Bar Đorgović, Kolašin Đorđević, Nikšić i područno Duga i Gornje Polje; Donje Dragačevo (Srbija), ogranak Pantelića. Bili su i u Bijelom Polju, porijeklom iz Bjelopavlića; Kaluđerica (Beograd) iz Đurđevića Tare (Pljevlja); Barč i Zakute (Kragujevac), doselili se od Tare, pa i kao: Taranin; Cetinje; Kumbor, Herceg-Novi; Herceg-Novi, po nahočetu; Ulcinj 1890. god.; u Toplicu (južna Srbija), došli iz Rovaca (Podgorica)

105


Đorđ, i, Kotor u 16. v. Đorđijević, Šekular i Murina (Gornji Vasojevići), porijeklom iz Tušine (Žabljak) ogranak Cerovića Đorđić, ranije: Gimanović, pa prešli u Dubrovnik; Obrov (Bijelo Polje), iz Jezera (Žabljak) Đorković, Nikšić i Risan Đorlić, Zaselo (Užička Crna Gora) iz Pive, potomci uskoka Đorović, Vasiljevići (Župa Nikšićka); Ćetkovići (Šekulari); Šestani (Primorska krajina), doseljenici iz Škrelja (sjeverna Albanija); Žljijeb i Kuti, Herceg-Novi (1687. god.) doselili iz Stubica (Pješivci); Miruše uz Trebišnjicu Đorovići, rod iz bratstva Ćetkovića iz Šekulara, starinom iz Drobnjaka Đorojević, Martinići (Bjelopavlići) i kao: Stojković, Stupa, Duga, u Miločanima i Gornjem Polju (Nikšić) Đotović, vidi: Đonović, u Nikmarašima (Zatrijebač), Kuči Đoc, i, Bar Đocit, Bar Đubić, Pečurice (Ulcinj) potomci Ive, kao i područni: Bećirović Đuda, Paštrovići, doselili se iz Stare Raške. Razgranati. Od njih su u: Budvi, Ulcinju, Kairu (Egipat), i drugim krajevima, kao: Srzentić i druga prezimena Đudelić, ranije Đuda, u Paštrovićima, od njih u Budvi Đudeti, Kotor Đudrić, Herceg-Novi Đuer, Klezna i Kolomza (Ulcinj) Đuzić, Gledići (Gruža Kragujevačka), porijeklom iz Kolašina Đujić, Đurašići, Mažići (Kuči), u Zaostro (Pljevlja), kasnije: Stanić Đujović, Releza (Podgorica) Đujovići, bratstvo u Relezi Đuka, Dobrota (Kotor) Đukanović, kod Plava su od Bakočevića iz Kuča; Balabanima (Zeta); u Podgorici iz Gornje Zete; Mačuge (Crmnica); Bjelice i Đinovići (Cetinje), istorodni, od njih su u Podgorici;Kućište (Krajište) u Cucama (Cetinje), ogranak Ivanovića, potomci kneza Šćepana (ranije Zvicer), od njih su u: Risnu; Nikšiću, područno u Lukovu, Rudinama i Velimlju, prije bili u Zupcima (Trebinje) pa se jedni odselili u Srbiju, a neki u SAD; Gađi (Rijeka Crnojevića), iz Komana; Kuta (Čevsko Polje) i Podždrijelo (Zaljut) u Čevu (Cetinje), ranije: Ivanović, potomci kneza Ivana Ozrova. Od njih su u Cetinju, Grlici (Danilovgrad), Breznama i Ivanovićima (Piva), ranije: Ivanović sa Čeva, a ovdje kao: Durutović, kao i oni u Brezoviku i Ivanje (Nikšić), kao: Đukanović, Bubrežak (Nikšić), Mratinje (Piva), grana Branilovića, od kojih su: Topalović, Sočice, Gojković, vidi: Brajković i Orlović; Ledenice i Dragalj (Risan); Kostajnik (Valjevo - Srbija) iz Pive Đukanovići (Ivanovići), bratstvo u Podaždrijelu Đukanovići, bratstvo na Čevu Đukanovići, bratstvo u Križevu Dolu "Đukanović", bratstvo u Sotonićima Đuk, i, u Baru Đukđurić, Donji Karanikići u Šestanima uz Skadarsko jezero Đukin, u Srpskoj Crnji (Sjeverni Banat) ��ukelić, Podgorica Đukić, Crkvičko polje (Piva) potomci Đurka, došli iz Pošćenja (Žabljak), potomci Abazovića. Od njih su jedni u Jadar, a drugi u Cerovo (Ražanj), Srbija; vidi: Mutap; Lijeva Rijeka (Vasojevići). Od njih su u: donjem Polimlju, pa preko Bihora u Malaju i Raždagiju (Sjenica) i dalje u Reovce (Kraljevo), te u druga mjesta: Police u donjem i gornjem Polimlju i kao: Jašarević u Bihoru, a kao: Đukić u Gračanici, Cecunima i kod Plava i kao: Đukić = Grašić; pješivački Đukići (došli od Lijeve Rijeke) u područno pješivačko Selište, pa u Straševinu (Nikšić), Bliznu (Piperi) od kojih su u Parizu (Francuska) i Gusinju, Metehu (Plav); Cetinje; Štitarice (Mojkovac); Srbobran (Bačka), kasnije: Kurjački, došli iz Crne Gore; ogranak Đurkovića - Petrovića iz Pipera otišli u Gril (Vraka), Skadar,

106


kasnije i kao: Kodra; u Vraki (Skadar) i kao: Ajković iz Zete, porijeklom iz Metohije; u Podgorici ubilježeni 1903. god.; Brskut (Bratonožići). Od njih su: Šainović u Gusinju i Đurković u Piperima Đukići (Selištani), bratstvo u Selištima Đukići, bratstvo u Donjoj Morači, Prekobrđe, porijeklom iz plemena Bratonožića Đukići iz Pive (D.Crkvice), doseljeni iz Pošćenja iz Drobnjaka Đuknić, u Drobnjacima su od bratstva Nikšić Đuković, Bobovo, pa Petine i Podgora (Pljevlja) i kasnije jedni kao: Mijatović; Kuči; Bistrica (Donja Zeta) iz Gluhog Dola (Crmnica); Đurovci, Bes i Tijana (Donja Krajina), od njih u Kolašinovićima (Bjelopavlići); u Podgorici ogranak Lainovića, od kojih su u Nikšiću; u Cetinju; vidi: Đuković - Gudanović u Bistrici "Đuković", grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu Đukslić, Dobra Rijeka (Gornje Polimlje) 1485. god.; u Drobnjacima ogranak Bijelića iz grane Nikšića Đulajić, Pješivci, srodnici Sarića iz Banjana (Nikšić) Đulić, Dobra Voda (Gusinje) Đulović, Pljevlja Đulomerović, Bar Đulorić, Vasojevići, ogranak Dabetića, grana Novakovića Đul, š, Ulcinj 1885. god. Đunio, Kotor Đupanović, Kotor Đupovac, Podgorica Đura, Bar Đuran, Škaljari (Kotor), ogranak Zorana iz Duba (Grbalj), a tamo sa Mirca (Cetinje) Đurani, bratstvo u Škaljarima Đuranović, Šišići (Grbalj) 9. v., 14. v., i kasnije; Dugi Do u Njegušima (Cetinje), ogranak Punoševića. Od njih su u Kamenarima i Pobrđu (Boka Kotorska); u Berislavcima (Zeta) 1880. god. iz Meterize; Kotor; Peraška naselja, porijeklom iz centralne Crne Gore; Šišići (Grbalj), Žljijeb i Herceg-Novi (u 16. v.) doselili iz Đurđeva Brijega (Hercegovina); Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska) u 17. v., doselili iz Gluhog Dola (Crmnica); Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ivčevića; Sotonići (Crmnica); Lipa (Vratolički Ugao) i Paprati (Rijeka Crnojevića), ranije Dobrilović, porijeklom iz Peći, ogranak Đuraškovića. Od njih su u Nikšiću, Spužu (došao Jovan iz Ceklina i primio islam) i Bjelopavlićima kao i u Dobrskoj Župi (Cetinje); Građani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Kurilu i Berislavcima (Zeta) i Danilovgradu; Kurilo i Žabljak ogranak Kulića; Štitari (Podgorica); Štitari (Golija), Nikšić, ranije: Ekal-Elej-g iz Velestova (Cetinje); Berane; Cetinje; Kotor; Orahovo (Kuči) i kao: Đuraš i Đurašević; u Komanima (Podgorica) potomci Đuraša Stanka Vukotina, grana Bandića iz grupe Orlovića; Martinići (Bjelopavlići), potomci Đuraša porijeklom iz Klimenata, bližnji Đuraškovićima; vidi: Đurašković Đuranovići (Punoševići), bratstvo u Njegušima Đuranovići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Đuranovići, bratstvo u Sotonićima Đuranovići, bratstvo u Martinićima (Bjelopavlići) Đurar, Klinci, Herceg-Novi Đuratović, Mokrine i Zupci (1692. god.), Herceg-Novi Đuras, Herceg-Novi Đurasović, Herceg-Novi i područni Kumbor, doseljenici iz Zubaca (Trebinje) Đurasovići, bratstvo u Viću (Stari Bar) iz Stare Crne Gore. Iz Vića pojedini su prešli u Mrkojeviće (Bar), Uliće (Rijeka Crnojevića), Cetinje, Herceg Novi, Kotor kao i veći broj u Raštane (Hercegovina). Đurasovići na području Starog Bara su potomci Krstića, čiji su preci porijeklom iz Pipera. Oko 1692. zabilježeni su u Staroj Crnoj Gori, a 1720. u Hercegovini. Od Đurasovića su u Kotoru Đurice (Kotor, Stara Crna Gora)... Đuračević, Podgorica

107


Đuračić, Stubica i Cerovo (Pješivci). Od njih su u: Cetinju, Dobroti, Herceg-Noviom, Kotoru, Nikšiću i Ratkoceru (južna Srbija) Đuraš, Klinci (Grbalj) u 14. v., kao: Vrančić, a kasnije kao: Đurašević; Ulcinj i područna Donja Klezna; vidi: Đurašević Đurašaj, ranije Đurašović, u Zatrijebaču (Kuči) Đurašain, ranije kao: Đurašević, u Nikmarašima (Zatrijebač), potomci Bonkeća; vidi: Đurašević; Kotor Đurašević, vidi: Đuraš, u Zeti oko 1270. god. kao: Vranjčić (1331. god.) u Zeti a kasnije kao: Vrančić i Ilić = Đurašević = Gojčinović = Kaluđerović pa Crnojević, potomci Đuraša - Đurđa Ilića. Preselili se, jedni u Grbalj, kasnije kao: Đurašević, još kasnije: Đurađević, zavedeno je naselje kao: Đuraševići; Ledinac (na Njegušima), Cetinje i Podgorici i kao: Đurašević - Crnojević (1396. god.). Potomci Ilića (Đuraš). Kasnije jedni kao: Srnojević, vidi: Đurašain; Mišići (Spič), Bar; Bjelice (Cetinje) 1535. god.; Valište (iznad Ljute), Cetinje; Građani (Rijeka Crnojevića); u Grblju, ogranak Dubravčevića, starinom od Vučitrna (Kosovo); u Boguti i Donja sela (Rijeka Crnojevića) grana Sarapa, doseljenika iz Sarapova (Sarajevo) i kao: Đurašević = Sarap; u Prčanju (Boka Kotorska), u Tudurovićima, porijeklom su iz Pipera, a drugi (Žerodni) kao: Šaruljić; Paštrovići i kao: Jurašević, kasnije: Tomila (Tomilić); Kotor; Crnci i Kopilje (Piperi); Podgorica; Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), vidi: Đurašević i kao: Đurašait; u Herceg-Novom, porijeklom iz Hercegovine (srodnici Kalođurđevićima, Gorčinovićima i Crnojevićima), neki su tako zabilježeni u područnim mjestima; zapadna obala Skadarskog jezera Đuraševići, bratstvo u Građanima Đurašin, Gornja Zeta, 1450. god. Đurašin (Đuro), predak bratstva Đuričkovića Đurašinov (Đurov) Đuričko, predak bratstva Đuričkovića Đurašinović, Podbišće (Mojkovac), ogranak Bulatovića iz Rovaca Đurašić, Gluhi Do (Crmnica), grana Vuletića, u Podgorici 1905. god.; Đurašići (Pljevlja) Đurašić, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu Đurašković, oko 1700. god. zabilježeni u Crnoj Gori; Đuraškovići na području Rijeke Crnojevića su potomci Krstića, čiji su preci porijeklom iz Pipera. Srodnici u Klimentima (sjeverna Albanija); u Dobrsku okuće (Cetinje) kao: Đurašković, grana Dobrilovića, od njih u Gornje Vasojeviće, tako u Donjoj Ržanici i kao: Đurašević = Radovanić; u Podgorici iz Ceklina; isti su kod Gusinja i Plava kao: Đuričanin, Lušac, Berane i kao: Đurašković - Lušcanin, a u Beranama kao i okolini: Popović, Dajković i Tomašević; Adrović, a kao: Đurašković došli iz Vrbice u Bihoru, Alimpijević i Đurđevac u Vasojevićima su od njih Đuraškovići u Bjelopavlićima, Podgorici, Ulcinju, vidi: Đuranović; Nikšić; Herceg-Novi i područna Topla; Bar Đuraškovići iz Gornjeg Ceklina Đurbabić, Bijelo Polje, Berane i Podgorica; Skadar (Albanija) iz Crne Gore Đurbović, Podgorica Đurbizović, u Podgorici 1904. god., Carigrad (Turska) Đurvuzović, Podgorica, porijeklom iz Komana Đurgagić, Podgorica Đurguzović, Podgorica Đurđevac, Morača (Kolašin) kao: Đurđevac = Lješnjanin u Ivanje (Nikšić) iz Rovaca (Podgorica), vidi: Đurašković; Đurđevci, bratstvo u Lukovu kod Nikšića Đurđević (Balšić), Zetska vlastela 1396. god.; u području Drobnjaka 1445. god.; Paštrović; Nikšić 1546. god.; Maine (1434. god.), Budva; Budva u 15. v.; Rudine (1309. god.) na Banjskoj visoravni; Miruše na lijevoj obali Trebišnjice; u Crmnici (Dabiživ i Đurađ 1454. god.); i Drobnjaci (kasnije i naziv Banjani) kao: Đurđević = Heraković, a jedni i kao: Bob(al)ević 1655. god.; Kovačine (Pljevlja); Đurđević Tara, pa u Pljevlja; Kričak (Pljevlja) jesu iz područja Kolašina; Vrbovo (Pljevlja) iz Drobnjaka; u Paštrovićima 1516. god.; Ubli, sa katunima Stari Katun i Bljuštzra (Kuči). Od njih u Podgorici i jedni u Podgrad i Liještu (Kuči). Od njih su područni Milić, od kojih su Ganić

108


kod Gusinja, u Plavu, Rožaju, Kolašinu, kod Bijelog Polja, grana Vujoševića, od kojih su Radonjčić u Gusinju i Kosovskoj Mitrovici, zatim Micanović u Kolašinu i Raškoj oblasti, pa Klikovac u Zeti i Pajović, od kojih su u Vladanji i Balabanima (Zeta). Od Milačića i Vujoševića su (Đurđević) i istoprezimenjaci u Vasiljevcu (Šumadija) i Prelević u Kolašinu, preci Đurđevića, doselili se iz okoline Skadra (Albanija); Podgorica, iz Kuča; Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci Malonšića. Od njih su u Piperima; u Mircu (Cetinje); Pješivci; Maine (Budva); Tuzi; Berane; Kolašin; Zeoke (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Morače (Kolašin); Moštanica u Kaluđerici (Beograd) iz Đurđevića Tare (Pljevlja); Paštrovići, ogranak Ređevića; Prčanj (Boka Kotorska); na području Risna i Herceg-Novog potiču iz Popova (Hercegovina); jedno vrijeme su boravili u Zupcima (Trebinje) 17. v. Dosta ih se iselilo u druga mjesta; U Mirušama (Nikšić); U Đurđevu (Bačka), iz Crne Gore Đurđenović, Herceg-Novi i područne Brgule Đurđić, Virak, Komarnica i Motički Gaj (Drobnjak), ranije kao: Miličić u Ublima na Banjskoj visoravni, odakle su preselili u Drobnjake; Dubrovsko (Šavnik), ogranak Ćutovića; Građani (Rijeka Crnojevića), starinci; Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Peći (Metohija); u Rovcima (Kolašin) Đurđići, bratstvo u Drobnjacima Đurević, Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje Đurevići, vjerovatno prezime negdašnjeg brastva u Dragomi-dolu Đurešić, vidi: Petrović = Karađorđević Đuređaković, Budva Đuretin, vidi: Đuretić Đuretić, Bjelopavlići, ogranak Brajovića. Od njih su u Goričanima, Gostilju i Mojanovićima (Zeta), a odseljeni u Vraku (Skadar) i kao: Đuretin = Savoja; Podgorica, sišli ispod Bjelasice, vidi: Đukić u Vraki Đurilović, u Kotoru Đurilović, Cuce (Cetinje) Đurin, ranije Suđa, Paštrovići Đurina, bratstvo u selu Slivnici na površi trebinjskoj. Oko 1500. god. doselili se iz Dragomi Dola (Đureski Do - Ćeklići), Cetinje kao: Ilić Đurinić, paštrovska brda Đurinović, Krašići (Tivat), porijeklom iz Hercegovine Đurinović, Herceg-Novi i okolina, porijeklom iz Hercegovine; Kotor; Budva Đurisavić, Crmnica Đurisović, u Gluhom Dolu (Crmnica) Đurić, Cuce. Od njih su u: Ulcinju, Herceg-Novom i područnim Mokrinama, Podima, Srbini i Toploj. Jedno vrijeme su boravili kod Trebinja (Hercegovina); Rašići (Tivat) porijeklom iz Albanije; Dobrota (Kotor) i u Kotoru, vidi: Vuković; Budva i područne Maine, i u Kotoru; u Gluhi Do (Crmnica). Od njih su u Darzi (Ulcinj); Krtole (Grbalj); Osoje i Prisoje u Donjem Zagaraču (Danilovgrad), ogranak Radmanovića; u Bratonožićima; Pješivci, ogranak Premovića. Od njih su u Loznici (Mačva); Berane; Vraka kod Skadra (Albanija) i u Gusinju; Trojice (Pljevlja) 1832. god.; Kostajnik (Valjevo) i Pive u Cerovu (Ražanj), Srbija Đurići, bivša porodica u Donjem Kraju Đurići (Radmanovići), bratstvo u Donjem Zagarču Đurići, bratstvo u Boki, u selu Srbini Đurići (Jovovići), bratstvo u Gluhom Dolu Đuric, Paštrovići i Maine (Budva) Đurica, Nikšić, Kotor iz Stare Crne Gore, vidi: Đuričanin; u Podgorici 1908. god. Đuričanin, Brezojevice i Đurička Rijeka (Plav); Gusinje ogranak Đuraškovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Lijeva Rijeka (Podgorica), i kao: Đurica Đuričević, Bjelice (Cetinje) 16. v. Đuričić, Gluhi Do (Crmnica) ogranak Brankovića-Čarapića; Rovine, Kobilji Do i Prentin Do, Male Cuce (Cetinje); Golija (Čarađe), Nikšić, doselili se iz Bodežišta (Gacko); Rajkovac, Valjevska

109


Kolubara, porijeklom iz Pive; Gusinje; Motike (Čačak), porijeklom iz Bihora (Bijelo Polje); Područje Risna i Herceg-Novog, porijeklom iz Hercegovine; Kujava i Danilovgrad (Bjelopavlići), ogranak Vulića; Paštrovići; u Pješivcima i kao: Đuričić (Mijušković); Sasovići, Herceg-Novi (1692. god.) iz Bobana Đuričići, bratstvo u Rovinama, u Prentinu Dolu i u Kobiljem Dolu u Malim Cucama Đuričić, zagranak bratstva Brankovića-Čarapića u Gluhom Dolu Đuričković, Donji Kraj (Cetinjesko polje); Dobronjež do (Đuričkov do) u Cucama; odatle i iz Cetinjskog polja dolaskom pod Garač planinu i u Komane (Podgorica) potomci Đurička Ivanova razgranali se i ima ih u više mjesta Zagarača. Jedno vrijeme su živjeli u Čarađe (Gaco), kao dio grupe Orlovića; od ovih Đuričkovića su: Bogetić, pa od njih kao: Mihailović i Dragović u Umčarima (zaseok Živkovac), Srbija, kasnije oni u Umčarima kao: Rasavović, kod Soko Banje u Jablanici i Uroševcu kao: Bogetić; u Spiču kao: Rasavović; Bar i kao: Vešković i Vuksanović, kod Valjeva kao: Vuković kasnije Lazarević, Kočani (Nikšić), kao: Bogetić i odatle u Labljane (Peć), Cetinju, Trinidadu (Kolorado) Đuričkovići, bratstvo u Bajicama Đuričkovići, bratstvo u Zagarču Đurišević, Nikšić Đurišić, Banjani (Nikšić). Od njih su u Vrbici (Pljevlja) kao: Ljemez; Vraka (Skadar) iz Lješanskog područja; Zabesa u Boljevićima (Crmnica); Mijogost u Gornjem Zagaraču (Danilovgrad), srodnici drugih "Mojogoštana"; Podnožje Velje Gore u Parcanima (Podgorica). Od njih su u Zabjeli, Donjem Botunu i Ponarima (Zeta); Podgorici; Bobiji (Rijeka Crnojevića); Bar i područni Đenđinovići (Sutomore), porijeklom iz Stare Crne Gore; Ulcinj 1887. god.; Danilovgrad; Perast i okolina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Stoliv i Radovanići (Tivat) jesu starosjedioci; Budva, a jedni su po majci; Cetinje; U Gornjim Vasojevićima, ogranak Rajevića iz grupe Kovačevića; Tušići (Berane) i kao: Medović, došli iz Kralja (Andrijevica); Pljevlja i područno Maoče; Dobrilovina (Mojkovac); Bobotovo Groblje u Goliji (Nikšić), doselili se iz Bodežišta (Gacko), srodni sa istima u Vratkovićima (Gacko); U Kosovi Lug (Bjelopavlići) doselili se iz lješanskog područja; U Danilovgradu; Morinj (Risan) Đurišići (Mijogoštani), bratstvo u Mijogoštu Đurišići, bratstvo u Parcima Đurišići, bratstvo u Boljevićima Đurkalić, Golubovci (Donja Zeta) Đurkinak, u Podgorici Đurko, i kao: Dodac, Dolac (Rijeka Crnojevića) preselili se iz Paraca (Podgorica). Od njih su u Srbiji Đurkove Doline, bratstvo u selu Krugu Đurković, Riđani (Nikšić), ogranak Dragoševića = Trebješana. Od nji su u: Dubrovskom, Žabljak, Gornja Brezna (Piva), porijeklom iz Kuča, srodnici Dakovića u Grahovu (Nikšić). Istoimeni koji su bili nastanjeni u Riđanima (Nikšić); kod Mojkovca; Nikšićko Prekovođe, porijeklom iz Kuča; u Banjanima jesu iz grupe Klenčana, doseljenika iz Visokog (centralna Bosna), a tamo iz Klenka (Srijem), porijeklom su iz Kosova. Ranije kao: Tomaši i od onoga što je ostao kod Visokog su Avlijaš, a ovi u Banjanima nadimak "Klenčani" po Klenku u Srijemu. Kasnije nova prezimena: Baćović, Gligović, Antović, Lučić, Đurković i Vuković koji su se nastanili na Meku Grudu i Korita (Bileća). Jedno vrijeme jedni su se prezivali Mulina, od njih i Ćoro, bili na Romaniji. Od nji su: Antovići, Baćovići, Đurkovići, Gligovići, Orbovići, u više naselja Srbije; u Dabar (Hercegovina) kao: Antović; Kamenari (Risan), doselili iz Banjana; Budva; Njeguši (Cetinje) 15. v.; u Srbiju iz Jošice (crnogorske), mjesta nepoznata; Kosijeri (Cetinje), došli iz Bjelica (Cetinje). Od njih su u Goričanima i Botunu (Zeta); Sretnje (Bjelopavlići), grana Tomaševića, potomaka Bijelog Pavla; u Mojanovićima (Zeta) ogranak Kneževića; u Trstu (Italija) porijeklom iz Boke Kotorske; Brezna (Piva), ranije: Radosavović u Bezjovi i Krnjaži (Kuči); u Njegušima (Cetinje); Petina (Pljevlja); Od navedenih u Blizni i Zovom Dolu (Piperima): Đurović, Raslavić, Radulović, Ljumović sa Vukićima, od istih su u: Spužu, Vranićima, Veljebrdskom selu (Podgorica),

110


Limljanima (Crmnica) i kao: Vukosavović, Podgorici, Cetinju, Kolašinu, kod Peći, i Nišu kao: Piletić, Kragujevcu, Petrovom selu (Kladovo); Kotor; Limljani (Crmnica); Sotonići; Dupilo (Crmnica); iz Gluhog Dola (Crmnica) kao: Đuković u Bistricu (Zeta) i kao: Đurović (Gudanović); iz Čeva (Cetinje) Godunović pređu u Balabane (Zeta) i prozovu ih: Đurović. Brate se sa Miranovićima i Balabanima; u Podgorici su iz Pipera; u Oputnim Rudinama; Đurković u Lutovu (Bratonožići), jesu potomci Mihaila Pipova, vojvode koji je izmakao iz Kosovske bitke. Od ovih Đurkovića istorodni su u: Piperima (Dubravi, Zavali, Potpeću, Blizni i Zova Dolu), Dapsićima (Berane), Zagorju. Istorodni sa: Lutovcima u Polimlju, Đurković (Piletićima) u Piperima i Nišu, a jedni kod Kragujevca i Petrovu Selu (Cetinje), Podgorici, Spužu, Crmnici (kao: Vukosavović) svi iz Pipera Đurkovići, bratstvo u Kosijerima Đurkovići iz Pive (G.Brezna) doseljeni iz Kula od Prekića Đurkodolac, Donji Đalci u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) Đurkodoljci - Pejovići, bratstvo u selu Djalcima Đurkonja, Ulcinj 1912. god. Đurnić, Mačuge (Crmnica) Đurnići, bratstvo u Sotonićima Đurnovići (Ivanovići), bratstvo u Bijeloj, u Boki Đuro (Đurašin), predak bratstva Đuričkovića Đurov, u Baru Đurović, Otilovići, pa Jugovo, Crljenice i Potrlica (Pljevlja); Goleša i Mažići (slave Đurđevdan), Pljevlja; Trojice (1753. god.), Pljevlja; U Podgoricu iz Komana 1601. god., jedni iz Bjelica u Podostrog (Budva), vidi: Berek; Zagrad (Župa Nikšićka), ranije: Krunić, iz grupe Nikšića; Bjelopavlići: Zanugline i Požar ogranak Grupkovića, Slatina, Ožlindrijen i Spuž (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića i Ćurioc, ogranak Tomaševića; Bijela (manastir), Šavnik ogranak Gluščevića (Miloševića) u Donjoj Bijeloj; Lukovo i Ivanje (iz Pješivaca), Nikšić, jedni su iz Cerova (Pješivci) u Zagrad, Župa Nikšićka. Od njih su u Šavniku i jedni odatle u Nikšić, Trnovice (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; u Crnce (Pješivci) iz Bjelopavlića; Pješivci (Bogetići). Od njih su u Nikšićkim Trepčima, Svibi (Piperi), bližnji Radišićima - piperskim. Od njih kod Kuršumlije (Srbija); Vukosavci, Goričenima i Ponari (od njih u dotičnoj Bistrici), Donja Zeta, su od Lambuljića; u Matagužama (Zeta) 1492. god. Velji Zalazi (Cetinje) 1439. god. ranije Drugović iz Zete. Od njih su u Prčanju, Kamenarima i Dobroti (Boka Kotorska) i Odesi uz Crno more; Kućišta u Ćeklićima (Cetinje), ogranak Kaluđerovića; Zagorak (Pješivci), ranije (Zagorčani) Šćepanović; Petrov Do u Ćeklićima, starosjedioci; u Cucama (Miokova Dolina), Zaljut kao: Preobražanin iz grupe Bajkovića; Musterovići (Gornji Zagarač); u Rovcima (Podgorica), u Crmnici: Dupilo (Đurovića kuće); Sotonići (Mihaila Nikolića); u Pješivcima (Nikšić). Od njih Nikšićka Trepča, Nikšićkom Polju i Valjevu; Limljanima; u Đurovićima (Đekići), Cetinje; Začir u Ljubotinju (Cetinje); Releza i Orasi u Lješanskom području (Podgorica), ranije: Đujović; Orasi (lješansko područje); Glavati (Tivat) iz Bajica (Cetinje); ogranak Mijajlovići, grana Krivokapića; Podubla (Njeguši), kasnije kao: Bećir ili Bećirović; Cetinje; Šavnik, doseljenici iz Bjelopavlića; Gusinje; kod Rožaja; područje Bjelopoljske Bistrice; Kotor; Kuti i Savina, Herceg-Novi, oko 1692. god. doselili se iz Gacka (Hercegovina); Prčanj (Boka Kotorska) u 16. v. došli iz Stare Crne Gore; Dobrota (Kotor); Žljijeb (Boka Kotorska); Kotor i područni Zalaz; Pod Lišnjem, pa sišli u Zupce i Dobru Vodu (Bar); u Pivi ogranak Blagojevića, od njih na Glasincu (Romanija); u Podgorici su iz Građana (Crmnica); Dučići (Kuči). Ogranak Žikovića (Živkovića) grupa Mrnjavčevića. Od njih su u: Crmnici, Darzi, Zupcima i Dobroj Vodi (Bar), Ulcinju, Dulićima (Gacko), Bašči, Klancu i Kržici u Bihoru (Bijelo Polje); Bijelom Polju i okolini; Ogranak Dedića, srodni Đurovcima; Dedići u Gornjim Šestanima i Arbanešu (Krajina); ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić), naseljeni u: Bijelo Brdo i Trnovice (Višegrad). Srodni tamošnjim Bočovićima; Valjevu, Mokroj Gori (Višegrad), Obrenovcu i Kraljevu (Srbija); Suvodol (Rožaj). U Rovcima (Podgorica), Đurovi potomci. Od njih su u Toplici (Kuršumlija) kao: Miletić; Sutorina (Bar) iz Bara, porijeklom iz područja Rijeke Crnojevića; Seoca (Piperi), potomci Đuke i Boža Veškova; Kod Plava i kao: Đurković, ranije

111


Đurović (pređe Vušurović) iz Zavale (Piperi). Od njih su u Bosni oko 1880. god.; Đurković (Ćeklić), Cetinje; Crkvice (Nikšić); Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Zagrnji (Zagradi), Župe Nikšićke, pa jedni iz Zagrade u Nikšiću i Drobnjacima Đurovići (Đurašin), predak bratstva Đuričkovića Đurovići (Đurasinov) Đuričko, predak bratstva Đuričkovića Đurovići, stari muslimani u Ćeklićima Đurovići, uže prezime jednoga dijela bratstva Martinovića u Bajicama Đurovići, bratstvo u Veljem Zalazu Đurovići, ogranak bratstva Kaluđerovica u Kućištima (Ćeklići) Đurovići (Preobrežani), bratstvo u Zaljuti Đurovići, bratstvo u Cerovu (Pješivci) Đurovići, uže prezime bratstva Zagorčana ili Šćepanovića u Zagorku Đurovići, bratstvo u Musterovićima Đurovići, bratstvo u naselju Orasima Đurovići, uže prezime bratstva Đujovića u Relezi Đurovići, bratstvo u Ljubotinju Đurovići, bratstvo u Dupilu Đurovići, bratstvo u Sotonićima Đurovići, bratstvo u Limljanima Đurovići, porodica u selu Glavatima u Boki Đurovići, bratstvo u Dobroti Đurovići, ranije prezime Bećira (Bećirovića) Đuroević, u Lješevićima (Grbalj) 1544. god. Đuronjac, Bistrica (Primorska krajina), rođaci područnih Lukića Đurperović, Šestani i Releza uz Skadarsko jezero, ogranak područnih Lukića. Porijeklom su iz Škrelja (Čkrela), sjeverna Albanija; Crkvičko polje (Nikšić), jedni pređu u Bosnu, a od njih neki Karo pređe u Nikšić a od ovih u Pariževiće (Kiseljak), Bosna Đurovac, Šestani, srodni Lukićima Đurčević, u Vraki (Skadar), iz Kuča, srodnike imaju u Zeti Đurčić, Gusinje; Perast i Morinj (Boka Kotorska) Đustijan, Ulcinj 1553. god. Đutović, Plav, ogranak Cirkovića Đutrić, Kruševice, Herceg-Novi su iz Zubaca (Trebinje) 1694. god.; Herceg-Novi, Podi. Od njih su u Perastu; Jošanice (Risan) E Ebenvalder, Budva, po majci Ebner, Herceg-Novi Eborneze, Herceg-Novi, porijeklom iz Portugalije Ebuka, Paštrovići u 1600. god. Ebuc, Paštrovići Ević, Nikšić Edeleni, Dobrota (Kotor) Ejl, i, Klezna i Pistule (Ulcinj) Ekatarina, Kotor Ekatgino, Kotor Eknić, Morača, potomci Bogićevi, doseljenika ispod Huma hotskog Elaković, Uskoplje (Trebinje). Oni su iz Povije (Nikšić) Elvić, Herceg-Novi, po nahočetu Eldić, Pržište (Mojkovac); ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu Elez, vidi: Elezović, Kotor, Nikšić

112


Elezaga, Ulcinj Elezagić, Ulcinj Elezović, Grahovo, Viluse, Pod Zaljut, Petrovići i Velimlje (Nikšić). Ranije Elez u Grahovu. Ima ih u Gruži (Dubrovnik) Vučitrnu (Kosovo), odakle navode da im je porijeklo, Izgorima i na Zagorju (Hercegovina); Topla, Herceg-Novi, iz Banjana, od njih su u Dubrovniku; Bar; Štoj (Ulcinj); Kralje (Andrijevica), porijeklom iz Vrmoše (Gusinje); u Zetu iz Bajica; područje Bistrice (Bijelo Polje) Elek (Eleci), Štitari u Goliji (Nikšić), porijeklom iz Velestovo (Cetinje). Od njih su kasnije kao: Đuranović u Goliji. A drugi odselili u Borač i Nevesinje (Hercegovina); u Podgorici 1900. god. Elenić, Kumbor, Herceg-Novi Eleci, vidi: Elek Elmazović, Ivanja (Nikšić), ogranak Ćorovića odseljenih u Novi Pazar Eminović, Bar Emo, Paštrovići Enter, u Paštrovićima, potomci Novaka Crnca Epikad = Epikada = Epikadi, u Riječanima (Donji Banjani) - Nikšić u 1. v. nove ere, vidi: Busija (Flavija) Epikad, a, vidi: Epikad Erak, u 16. v., ranije Eraković, sišli iz Banjana u Radovanoviće (Tivat); Herceg-Novi Eraković, iz Brešova Dola (u Velestovu) - Cetinje, predak došao u Banjane (Nikšić), jedna grana kasnije i kao: Pejović, bližnji srodnici (istorodnih) Kilibarde, kao u Bogmilovićima (Pješivci) Bošković, Perović i Mijušković koji su Todorovi potomci; Oglađenica (Valjevo), porijeklom iz Njeguša (Cetinje). Vidi: Heraković; u Moraču (Kolašin), došli iz Njeguša (Cetinje) i Erak. Od njih u Lubnici (Berane) kao: Obradović od njih Ontović; Bjelopavlići, grana Brajovića, jedni i kao: Saveljić. Od njih su u Podgorini (Valjevo) i Samokovu (Rusija); Pošćenje (Žabljak) Ervačo, u Baru 1306 - 1309. god. Erbez, Grahovo (Nikšić) i područne Oputne Rudine i u Nikšiću, porijeklom iz Hercegovine, poslije 1878. god. Ervović, Paštrović Erdeljan, Podgorica Erdeljoć, u Gornjem Polju (Nikšić) Erić, Brajkovići kod Glasinca na Romaniji, ogranak Cicmila iz Pive; Ljubičevac u Jasenici (Srbija), porijeklom od Bijelog Polja (Polimlje) Erkočević, i kao: Rkočević, na Žabljaku uz Skadarsko jezero do 1679. god. kada su odselili u Skadar; Tuzi Ermano, Baošići, Herceg-Novi Ermenac, vidi: Armenko i Rmenko Erović i kao: Herović, Rovčani, ogranak Bulatovića, naseljeni u: Boljanice, Zaton, Korita i Poda (Bijelo Polje) i kod Novog Pazara; ogranak Islamovića, ranije Bogavac Eutici, Kotor Erc, u Prčanju (Boka Kotorska) Erceg i kao: Seljanin, Seljani (Rijeka Crnojevića); Podgorica; Donji Stoliv (Tivat); Gornja Lastva (Tivat); Herceg-Novi, grad Herceg Stevana (1425. god.) i u Hercegovini Ercegović, Vranovići (Grbalj) u 14. v. doselili iz Hercegovine, pa jedni odatle (u 1680. god.) prešli kod Perasta, u Morinj, Kostanjicu, Jošicu, Kamenare (Boka Kotorska); Lepetane (Boka Kotorska); Kotor; Budva, po majci Ercit, Kotor po nahočetu Eskulo, Kotor (1443. god.) iz Italije Eđ, i, Crniš u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), srodnici Ćorovića u područnim Štitarima Ećo, Nikšić; Kod Bijelog Polja i kao: Hećo, ogranak Ćorovića (Ćorojevića), porijeklom su iz Rovaca; u Podgorici Eutorović, u Paštrovićima, kasnije Grloman, srodnici Mitrovića Efendić, Rožaje; Bjelopavlići i Bjelostavci (Podgorica), porijeklom su iz Šame

113


Eferović, u Podgorici 1900. god Efović i kao: Efović = Selkić, Berane; iz Šalja u Podgoricu, Sarajevo i Tiranu Eftemović, Ulcinj Ecet, Nikšić F Fabianić, Herceg-Novi Fabijanić, Budva Fabris, Kotor; Budva; Peraška naselja, gdje su došli 1870. god. sa ostrva Korčule (Dalmacija) Fagaiel, Podgorica Fadalović, Njeguši (Cetinje) Fazlijukić, Kuči Ledinjani, u Nikšiću i Podgorici Fazlić, Pelinkovići (Ulcinj) Fazličić, Ulcinj i područne Kunje, ogranak područnih Vučkovića Fazlović, Kruče (Ulcinj) Faži, u Tivat su došli iz Istre Fažo, Tivat Faković, Pljevlja 1912. god. Falet, 1521. god. u Budvi Falkoni, Kotor Faltura, Prčanj (Boka Kotorska) Falcani, Kotor Fan (Fani), Ulcinj Fanović, Boljanići (Pljevlja) Fanfani, Đenovići, Herceg-Novi doseljenici iz Dalmacije Fanfini, Đenovići i Baošići, Herceg-Novi Faočić, vidi: Ćuković u Risnu Farbis, Perast (Boka Kotorska) Farčić, Dobrota (Kotor) Faska, Kotor Faslović, Ulcinj Fatahović, Podgorica; u Rožajima porijeklom Kuči, srodni: Ganić (i od njih Vidić), Bećiragić, u Soviću (Bačevcu) i Ramović u Lžicama (Rožaje) Fatimić, Ulcinj Fatić, Nikšić; Berane ogranak Zečevića; u Vasojevićima grana Miomanovića; jedni Fatić = Đaković; kod Skića, Plava i Gusinja; kod Rijeke Crnojevića, ogranak Radetića iz Pipera Fatići, bratstvo iz plemena Vasojevića, najbrojniji ogranak bratstva Guberinića, naseljeni u Konjuhu Fatkić, Tuzi Fatmila, Ulcinj Fatnik, Kotor Fačić (Račić), Morinje, Herceg-Novi Fedelini, Kotor Federici, Budva Fejzagić, Pljevlja 1864. god. Fejzić, kod Rožaja iz Keljmendi (Klimenata), Albanija Feko, Berane, Gusinje, od njih u Baru Felaković, Kričak (Pljevlja) Felahović, Kričak (Pljevlja); u Ulcinj došli 1888. god. iz Skadra Felić, Rožaj 1899. god. Femamanti, Kotor Femijić, Femića Krš i Brzava (Bijelo Polje), vidi: Femić

114


Femić, u Femića Kršu (Polimlje), Brzavi i Zatonu (Bijelo Polje) su od Balevića - Pejovića sa Peleva Brijega (Bratonožići) Femići, Femića krš - Bijelo Polje, bratstvo Vasojevići Fenokio, Dobrota (Kotor) Fencl, Nikšić Feranić, u Plavu 1909. god. Ferar, Kotor Ferari, Budva Feratović, Benkoći (Zatrijebač), Kuči, ogranak Bonkeća, prešli u Budovicu, Gusinje i Vojno Selo (Plav); u Rožajima i kao: Šabović iz Zatrijebača Fergatović, Budojevice (Plav), 1902. god. Ferdinand, Herceg-Novi Ferizović, Podgorica i Berane došli iz Nikšića; Rožaje i kao: Balota Ferjanović, Podgorica Fero, Prčanj (Boka Kotorska) Ferona (Verona), Budva Ferov, Plav Ferović, kod Plava i Bijelog Polja, jedni kao: Šabović, ogranak Ljuhara iz Fundine (Kuči); Gusinje, vidi: Feratović Ferovići su ogranak Šabovića, iz plemena su Kuč, predak Jakup Ferov Šabović, se prozvao Jakup Ferović koji je poginuo u bitci na Noksiću 1879 godine. Islamske su vjere. Ferhatović (Feratović), kod Plava; Bistrica (Bijelo Polje) i jedni pređu u Novi Pazar Fetaković, područje Bistrice (Bijelo Polje) i Podgorica Fetahaj, Anamali i Gornji Oblik (Gornja Krajina) Fetahović, Rožaje, iz Kuča; jedni kod Rožaja ogranak Murića Fetić, Resnik, Loznica i Kredenik (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča; Pljevlja 1844. god. Fefela, Kotor Fehatović, Lučice i Ribarići (Rožaje) iz Kuča Fiale, Kotor Fiari, Kotor Figanović, u Zeti, iseljeni u Skadar i Sarajevo Fideli, Kotor 1450. god., porijeklom iz Venecije Fiković, Nikšić Finalanović, Podgorica Filip (Filipi), Štoj (Ulcinj); kod Perasta i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine Filipin, Perast, doselili iz Stare Srbije Filipov (Filipović), Donji Stoliv (Tivat) Filipović (Filipov), Dobrilovina (Mojkovac) u 15. v.; Kotor; Cetinje; kod Rijeke Crnojevića, u Mijanovićima i Golubovci (Zeta); Balabanima (Zeta) i Podgorici došli iz Radeće (Piperi) 1884. god. i kao: Dragišić; Valjevu (Srbija); Albaniji i Lici, ogranak Brajovića iz Bjelopavlića, gdje ih ima u područnom Jelenku, Gostilju i Kosiću; Dobrska Sela (Dobrska Župa), Cetinje ogranak Ražnjatovića, od njih su u Cetinju; Lici; Valjevskoj Podgorini (Srbija), Ulcinju od 1900. god.; Tirani (Albanija) i Mojanovićima (Zeta); u Gruži Kragujevačkoj ranije ikolić (Ivanović) iz Pive; Strma Gora (Valjevo) iz Ćeklića (Cetinje); Užička Crna Gora, porijeklom iz Pive; Nikšić; Zagarač (Danilov Grad); Bastajei Jugovići (Župa Nikšićka), ranije Bastas, porijeklom iz Bastasa (Stara Crna Gora); Golubovci (Zeta), iz Pipera. Od njih su u Donjoj Ržanici (Vasojevići); Dobrilovina, Pošćenje i Polja (Mojkovac); Vrbica (Jasenica), Srbija doseljenici iz Vrbice (Bihora), Bijelo Polje; Gradac i Kuči (Pljevlja); u Dužinama (Drobnjak) su od Đurjanovića (Omakalovića), Novljana; kod Plava i Gusinja; Buljarica (Paštrovići); Sutomore (Bar) 1850. god. Filipovići, rod u Strmnoj Gori Filipovići, bratstvo u Đuričkovićima Filov, Bar

115


Filotić, Nikšić; Grahovo (Nikšić); Risan i Kumbor (Boka Kotorska) 1652. god. i u Drobnjacima Filotijević (Grgurević), ogranak Dančulovića, grana Đurjanovića (Omakalovića), Novljana Fimer, Cetinje Finester, Kotor Fioreli, Kotor Fiorenini, Budva; u Tivtu i kao: Fiorei; Kotor Fiori, Kotor Fiorini, Budva Firduz, u Grahovo (Nikšić) starinom iz Turske Firulija, odseljenici iz Vlaha Bijelo Polje u Bosnu Fister, Cetinje Fic (Fici), Ulcinj Ficić, Ulcinj Fišek, Sutomore (Bar) 1860. god. Fišer, u Peraškim naseljima iz Istre; Herceg-Novi; Nikšić 1873. god. Fištan, Bar Fištciur, ziu, kiur, Perast (Boka Kotorska) Fišćur, Perast (Boka Kotorska) Fišur, Perast, porijeklom iz Kranjske (Slavonija) Fjorović, Kotor Floilg, Herceg-Novi Florenito, Kotor Flor (Flori), Herceg-Novi Florio, u Kotoru 1520. god., porijeklom iz Italije Foglić, Ulcinj Fogrošer, Kotor i Herceg-Novi Fodalović (Vodalović = Vodale = Vodalija; Punošević, prvobitno), na Njegušima (Cetinje), odseljenici u Krivošije (Boka Kotorska), Nikšić, Glibavac (Nikšić), a u Lastvu (Tivat) kao: Odale (Vodale), a u Glibavcu kao: Vodalović i Odalović. Iz Krivošija jedni se nastanili u Đenoviće i Sasoviće, Herceg-Novi Fodalovići (Vodalovići, Vodale, Vodalije), bratstvo u Njegušima Folić, ogranak Raketića (Lopoćana) u Vasojevićima. Od njih su u Gusinju (Gornje Polimlje), od 1912. god., a u Plavu i kao: Radenović 1911. god., u Podgorici i Metohiji Folprek, Kotor Fontan, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka Foretić, Kotor Forta, e, Gatac (Bar) Fortat, Kotor Foskarin, u Kotoru Fočić, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja Fradel, staro bratstvo u Kućištima (Ćeklići), Cetinje Fražić, u Tivat dospjeli iz Istre Frajbeger, a, Brskovo (Mojkovac) 1282. god. Framović, Kotor Fran (Frane), Bar Franačev, Paštrovići 1636. god. i kao: Franokeljić Franeta (Vranet = Lapčić), u Lapčićima (Budva), porijeklom iz Francuske. Od njih su u Budvi; Kotoru i Podgorici Franzon, Kotor Franzuli, Kotor Franić, Paštrovići 1630. god. Franićević (Franić = Medin), u Paštrovićima

116


Franičević, vidi: Franko Franko = Franičević, u Kastel Lastvi (Petrovac na Moru) porijeklom iz Metohije. Odselili na ostrvo Hvar i SAD Frano, Sutomore (Bar) 1861. god. Franov, Kruče (Ulcinj) Franović, ogranak Ljubiša u Paštrovićima i kao: Begović = Franjović; u krtolska naselja u Grbalj došli iz Stare Crne Gore; Kotor; Dobrota, Škaljari i Stoliv (Boka Kotorska) porijeklom iz Stare Crne Gore; Bjelice (Cetinje); Sutomore (Bar) 1911. god.; Gornji Brčeli (Crmnica); Franovića ima iseljenih u Banatu i SAD Franovići u Reževićima, Paštrovići Franoljević, vidi: Franačev Franc (Francoi = Franci), u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića) grana Jakšana; Štavica (Rožaje); Boljanine, Resnik i Rasova (Bijelo Polje), porijeklom iz Francuske Frančešković, Krašići (Boka Kotorska) i Kotoru 1482. god. Francesković, Krašići (Boka Kotorska) Frandžović, Perast (Boka Kotorska) Franjović, srodnici Franićevića Frati, Kotor Fratnik, Kotor, Bištine i Gorice (Boka Kotorska) Fratović, Nikšić Fraška, Kotor Fredelj, Ćeklići (Cetinje) Fredi, Kotor Fredović, Herceg-Novi Freti, Kotor Frieli, Kotor Frka, Tivat Frljukić, Nikšić Frljučkić, ogranak Ljuljđurovića iz Grude (Tuzi) 1780. godine u Podgoricu pa u Vranje (Zeta) Frnco (Fraco), Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) Frontini, u Podgorici Fronton, Duklja (Podgorica) i Risan (Boka Kotorska) Fruska, Kotor 1763. god. Fruškinj, Kotor u 15. v. Fulurija, Vlah (Bistrica), Bijelo Polje Fumada, Kotor oko 1328. god., doseljenici iz Zadra Fundinjanin, Plav i susjedno Dosuđe, doselili iz Fundine (Kuči) Funauk, u Podgorici Furlan, Nikšić Furulija (Fulurija), Bistrica (Bijelo Polje) Furundžić, Rasova (Bijelo Polje), srodnici Bogišića iz Kuča Furtula, Polja i Dobrilovina (Mojkovac); Bliškovo i Sokolac (Bijelo Polje) ogranak Medenica iz Rovaca Fuštić, područje Mojkovca (Brskovo) potomci Sasa, rudara u Brskovu iz 13. v.; Drugi su ogranak Boškovića u okolini Mojkovca, doseljenici sa Čeva (Kčeva), Cetinje, starinom iz Grblja G Gabaner, Škaljari (Kotor) Gabelić, Banjani (Nikšić), starosjedioci, kasnije jedni i kao: Milović, vidi: Milović Gablež, Bar Gabović, Lješevići (Grbalj)

117


Gabrić, Kotor Gabričević, Budva Gabro, Ulcinj u 13.v.; u Ulcinju i kao: Gabriče pređu u Dubrovnik, i kao: Gabrus Gavazović, Plav, vidi: Pejčinović Gavran, Nikšić Gavrilenkov, Kotor Gavrilo Mijanov, jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama Gavrilov, Srpska Crnja (Gornji Banat), porijeklom iz Crne Gore, vidi: Markov Gavrilović, Nikšić 1597. god.; Banjani (Nikšić), ranije: Petrović; Njeguši (Cetinje); Morača (u 16.v.) doselili su se od Nikšića; Pješivci i kao: Stica; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), 1812. god.;Podjavorje (Pljevlja); Bjelopavlići, grana Bubića; Bogojevo Selo i Morine (Trebinje). Doselili su se iz Krivošija (Risan), srodnici Vukajlovića i njihovih rođaka; Kotor; risansko područje; Sutorina i Njivice, Herceg-Novi. Posebni su u varoši Herceg-Novi; Donje Dragačevo (Srbija), porijeklom su sa Moračnika (Zeta); iz Ponara (Zeta) odselili se u Carigrad Gavrilovići, uže bratstvo Radulovića u Milojevićima Gavrilovići, iseljeno bratstvo iz Žanjeva Dola Gavrić, Nikšić Gavrović, Herceg-Novi Gagić, Dapsići (Berane), ogranak Lutovaca iz Lutova (Kolašin). Od njih su: Gračanski u Srbiji; Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive Gagović, ranije: Rudić = Ruđić, doseljenici iz Prizrena (Metohija) u Banjane (Nikšić), odakle brat Đuro ode u Metohiju (Gacko), Hercegovina, i prozove se: Zvizdić, jedan brat ostane u Banjanima kao: Petrović, a Gavrilo ode u Kruševo (Šćepan Polje) uz ušće Pive u Taru. Razgranati: Cicvarić, Nikolović - Prokuplje; Sokolović u Tursku, Gagović u Peći (patrijarh); kod Užica, na Glasinac i Majevicu (Bosna), kod Pljevalja; vidi: Vasović u Pivi Gagovići iz Pive (Bezuje), doseljeni od Prizrena (Kruševo) Gagrica, Kotor i Perast, potiču iz Hercegovine Gađat, i, Bar Gađit, Berane 1895. god. Gažević, Gluhi Do (Crmnica) i kao: Mitrović Gaževići (Mitrovići), bratstvo u Sotonićima Gaz, Kotor Gazap, Kruščice i Skorča Gora, Vilusi (Nikšić) Gazari, Kotor Gazdinović, Kotor Gazdić, Osoje (Podblaće) i Boljanići (Pljevlja). Od njih u Šarancima (Žabljak), Bjeluša (Višegrad) i Ribaševina (Srbija); kao: Matijević, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Piva) Gazević, Bijelo Polje Gazetić, Kotor Gazivoda, Njeguši (Cetinje), jedni su iz područnog Zalaza, kao: Vujošević i Vujašević; Bobija, Dodoši i na Žabljak uz Skadarsko jezero 1870. god. Drušići, Rvaši i Žabljak (Riječko područje). Od njih su u Cetinju, Ulcinju, Vasojevićima, Veliki (Gornji Vasojevići) i Albaniji, pa ih ima u: Rječ (Ulcinj), a u Vranjanima (Rijeka Crnojevića), jesu iz Njeguša, ali ranije: Drugović i jedni kao: Krakača = Gazivoda; Podgorica; Kotor 1430. god. Gazivode, bratstvo u Ceklinu Gazit, Sveti Đorđe (Ulcinj) Gaz, u, Ulcinj 1871. god. Gaij, Kotor Gaja, u Kotoru Gajardi, Kotor 1494. god. Gajević, Mataruge i Kozice (Pljevlja). Doselili su se iz Vraneša (Bijelo Polje) Gajevići vode porijeklo iz Markovine (Cetinje) a odatle su se preselili prvo u Ozriniće (Nikšić) đe

118


ih i danas dosta ima, a dio je otišao preko Durmitora prvo u Kozicu (Pljevlja). Jedni su tamo ostali a drugi se preselili u obližnji Grab (Bijelo Polje), a dio se iz Kozice doselio na Kosanicu (Pljevlja). Inače Gajevića ima još i na Romaniji (BiH) i u okolini Raške (Srbija), koji imaju isto porijeklo. A ima Gajevića koji im nijesu rod, ti Gajevići su Srbi i zive u Šumadiji (Gornji Milanovac i okolina Srbija). Gajin, Srpska Crnja (Gornji Banat), porijeklom su iz Crne Gore, jedni (ogranak) kao: Miškov, vidi: Ivin i Lazin Gajić, Bobotovo Groblje u Čarađu (Golija), ogranak Tepavčevića; ogranak Bakića iz grupe Novakovića, Vasojevića. Iz Zabrđa (Berane), jedni odselili su se u Tubroviće (Azbukovica) u Srbiji Gajović, Krupice (starinci) i Kozice (Pljevlja). Od njih su kod Šavnika i u Ozrinićima (Nikšić); Obljaj (Borač), Gacko, ogranak Govedarica; Zabojnik i Gornje Mahale (Zekuta) u Kniću (Kragujevac). Porijeklom su od Kolašina, iz Potarja Gojčaj, Skoraći (Tuzi) i kao: Gojčaj ili Gojič, porijeklom su iz Pipera. Bližnji su im: Dušaj = Dušević, Gozdjen, Junć = Junčević, Lajć = Lajčović i Đonović u području Tuzi Gaković, Podgorica, ogranak Benkaja iz Zatrijebača (Kuči) Gajola, Kotor Gal, Meljine, Herceg-Novi; Budva Galanja, Glabaš (Pljevlja). Doselili se iz Nikšića Galaso, Prčanj i Kotor Galata, Kotor i Herceg-Novi Galeb, o, Bar 1437. god. Galetić, Podgorica Gali, Nikšić; Kotor, porijeklom sa Krfa (Grčka) Galiotović, kod Risna Galina, Kotor 1368. god. Galinić, u Perastu (Kotor) Galivozić, Golubovci (Zeta), grana Kaluđerovića Galić, Sretnja (Bjelopavlići) Galičević, Herceg-Novi Galičić, Spuž (Bjelopavlići), Podgorica i Žabljak na Skadarskom jezeru. Oni su iz Zete, srodnici: Miranovići, Mujadževići i Pašići; Cetinje; Nikšić Galkosić, vidi: Oblačić Galonja, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića Galjičić, Podgorica 1910. god. Gamba, u Ulcinju i Baru Gamaso, Kotor Gambaroza, Kotor 1475. god. Game, Kotor Gambelić, Gornji Banjani (Nikšić), vidi: Gabelić. Kasnije: Milović u Banjanima i Stepenu (Gacko) Gambor, Perast, srednji vijek, Lepetane (Boka Kotorska) Gambrkozac, Kotor Gamun, Bar Ganijagić, Nikšić Ganijić, u Rožaje doselili iz Kuča Ganić, iz Balabana (Zeta) preseljeni u Liješnje i Orahovo (Kuči), gdje su ogranak Đurđevića. Odatle jedni pređu kod Plava i Gusinja i od njih u Rožaje i Plav. Jedni se 1900. god. prozovu Vidić; Nedokusi (Bijelo Polje); Brskut (Bratonožići); u Podgorici 1590. god. Ganc, Budva Gančević, Njeguši u 15. v. i u Ugnjima i Očinićima (Cetinje) 1445. god. Ganjoli, Podgorica Gaočić, u Njegušima (Cetinje) 1397. god. Garakuća, Boka Kotorska

119


Garašanin, Drače i Garaši (Lepenica), Srbija (u 17.v.), pa u Lipovac i Topolu (Aranđelovac). Porijeklom su iz Bjelopavlića Garbin, Gornja Lastva (Tivat); Zelenika, Herceg-Novi Garbović, Krnjice (Primorska krajina) Gargić, Kuti, Herceg-Novi Gargović, Podgorica 1905.god. Gardašanić, Herceg-Novi Gardašević, Čevo (Cetinje) i kao: Turčinović. Od njih u:Danilovgradu; kod Nikšića, u Pivi, Bihoru (Bijelo Polje) 1831. god., u Herceg-Novi došli iz Orline (Nikšić), iz susjednog Broćanca u Kruševac (Srbija) Gardaševići, bratstvo u Ublima Gardović, Meljak (Pljevlja) i područni Gradac i Orlje. Porijeklom su od Nikšića Garijević, Cetinje Garikuća, risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine Garzinčić, Herceg-Novi Garzičić, Savina, Herceg-Novi, od njih su u Santa Kruzu (Argentina) Garić, Brskut (Bratonožići), ogranak Kaluđerovića, ranije Vučinić, od njih su u: Baru, Andrijevici, Podgorici, Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje). Jedni su kasnije i kao: Vučanić; ogranak Vujovića u Konjusima (Andrijevica); Oputne Rudine (Nikšić) Garković, Berane, srodni Tokovićima Garović, Medun (Kuči), ogranak Rakovića = Beriša, zatim: Prović i onda Garović. Od njih su kod Novog Pazara: Janković, u Toplici (Trešnji), Srbija, kao: Jaković; Bašča (Rožaje), odatle odseljeni 1912. god. sa Biheva (-ševa) naselja Kumesa, kod Novog Pazara kao: Avramović, "Kulešanin", ranije: Raković = Perović; Crnogorsko primorje Garčević, Mašnica, Murina i druga naselja u Vasojevićima, ogranak područnih Dapčevića, grana Dabetića. Od njih su u: Vojnom Selu (Gusinje), Beranama, Okladama (Bijelo Polje), Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje), Nikšiću, Hercegovini Garuc, Donji Oblik, uz Bojanu, prešli iz Darze sa lijeve obale Bojane; Bar Garčičić, Herceg-Novi Gras, u Kotoru 1432. god. Gasparov, Pistula (Ulcinj) Gaspić, Herceg-Novi Gasprić, Rijeka Crnojevića, porijeklom su iz Skadra (Albanija) Gataldo, Brskovo (Mojkovac) u srednjem vijeku Gatalo, Nikšić; Cetinje; Podgorica Gatalović, Cetinje Gatin, a, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi Gatolis, Podgorica Gaud, i, Primorska krajina Gaus, Kotor Gać, o, Boljanići (Pljevlja) Gaćina, vidi: Gaćinović Gaćinović, u Meku Grudu (Bileća) i kao: Gaćina, došli od Herceg-Novog, kao: Batrićević, ranije Simirić iz Boke Kotorske Gafijević, Cetinje Gač, Glezna i Sveti Đorđe (Ulcinj) Gač, predak bratstva Gačovića u Veljem Zalazu Gačaj, Skorać (Tuzi) Gačanin, Uskoci (Žabljak), uskočili od Gacka Gačević, Jabuka, Ljutić, Mostište, Mataruge (Pljevlja), starosjedioci; Vlak (Mataruge), Pljevlja, pa jedni u područnu Jabuku, oni koji slave Lazarev dan, do 1920. god. i kao: Bijelić, a od tada i kao: Kartal (od gatal=kartalo) i kao: Kartal = Gačević; u Matarugama su od babe po imenu Gača;

120


Šarac = Gačević, sa nadimkom "Šaren"; Vijenac (Pljevlja); Zaton (Bijelo Polje); Trebaljevo (Kolašin), ogranak Boškovića; kod Gusinja i Plava doseljenici su iz Kuča; u Njegušima (Cetinje) 1432. god. i u Kotoru 1444. god. Gačimić, Podgorica 1907. god. Gačović, Njeguši (Cetinje) u 15. v., patronimik Gač (Gača), srodnici Hrsovićima. Kasnije i kao: Gačević = Dančulović, Kapetanović, Lukrecije, Padalica i Proroković Gačovići, grupa bratstava u Njegušima Gadžić, Nedajno (Piva); Berane Gadžo, Boljanići (Pljevlja) Gašaj, i, kao: Gašević Zatrijebač (Kuči) Gašan, Gusinje, oni su iz Gaša (Albanija) Gašaković, Pljevlja 1873. god. Gašević, Nikšić; Gornje Polimlje; Zatrijebač, pa kao: Gašaj; Polja (Mojkovac) i kod Pljevalja; Gajtan (južna Srbija), gdje su se doselili 1879. god. iz Morače (Kolašin) Gašić, ogranak Glavetovića u Kučima, od njih su u Glavičici (Peć); Godijelji (Žabljak) porijeklom iz Crkvičkih Polja (Piva), a tamo iz Rudina (Nikšić); Gašo, iselio se iz Crne Gore u okolinu Peći i prozvao kao: Gašić; iz Cetinja su se preselili u Peć (Metohija); Sipić (Lepenica) - Srbija 1865. god. doselili se iz Crne Gore; Kotor, po majci Gašović, Polja (Mojkovac), starosjedioci; Dobrakovo (Bijelo Polje); Kolašinska Polja, od njih su (1879. god.) prešli neki u Međužvale (Drobnjak); Tušina (Žabljak); Nedajno (Polja) i Crkvine (Piva). Od njih su u Uskocima (Žabljak); Kuči u Zatrijebaču i kao: Gašić = Benjkanj; Dahna u Vraki (Skadar). Oko 1840. god. doselio se Toma iz Zete, srodnici Senića, čevskih. Ima ih i u Kučima, porijeklom iz Bjelopavlića; u Golubovcima (Zeta) ogranak Durkovića iz područnih Dajbaba Gašić i Gašovići iz Pive (D.Crkvice - Polje), doseljeni iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića Gašpar, i, Budva 1482. god.; u Crnogorskom Primorju i kao: Gašpar = Nenadić Gašparin, Lastva (Tivat), doseljenici iz Crne Gore; ima ih u Pivi Gašparac, Podgorica Gver, u Herceg-Novi su se doselili iz Venecije (Italija) Gvera, hercegnovsko područje, starosjedioci Gverin, u Prčanj (Boka Kotorska), doselili se iz Italije Gver, ović, Tivat; Kotor i područni Muo Gvozdan, en, Tepca (Drobnjaci), pa odatle u Pivu; vidi: Gvozden Gvozden, Rabitlje i Miljević (Pljevlja); Zabrađe i Tepci (Piva), jedni dođu iz Tepaca (Drobnjak) Gvozdenac, Nikšić Gvozdeni iz Pive (Zagrađe - D.Crkv.) doseljeni iz Drobnjaka Gvozdenić, Grančarevo (Bijelo Polje) Gvozdenović, Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, starosjedioci. Od njih su u: Podgorici, drugi ogranak Samardžića iz Krivošija; u Rastavici (Nikšić) od 1875. god.; Donjoj Bijeloj (Šavnik), Cetinju, Gluhom Dolu (Crmnica) i kao: Stanišić; Buljarica (Paštrovići) kao: Đurović; od Rijeke Crnojevića u: Crmnici, Cetinju, Nikšiću, pa odatle u Vijenac (Pljevlja); Jankovići (Bijelo Polje) i područno Grnčarevo; Guberevac (Lepenica) u Srbiji, došli iz Bjelopavlića; Gvozdenović u Lješkopolju potomci su Milonića Gvozdenovići, grupa bratstava u Gluhom Dolu Gvozdenovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučem Dolu Gvozdić, Kotor Gvozdović, Herceg-Novi, po nahočetu Gevoh, i, Herceg-Novi Geg, Kuči Gega (Geg't), Podgorica, iz Kuča; Burza (Zatrijebač), Kuči, doselili iz Gornje Albanije; Štoj (Ulcinj); Kotor; Cetinje Gegaj, u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Gegović

121


Gegelj, Gegeljsko Brdo kod Zagrađa (Berane) Gegi, Burza u Zatrijebaču (Kuči), doselili se iz sjeverne Albanije Gegić, u Piperima Gegović, i kao: Gegaj, u Budzi, zatrijebačkoj i odselili se u Skoč; Podgorica, Tuzi i od njih kod Đakovice (Metohija); Podgorica Gezović, Nikšić i područni Orah, ogranak Matijaševića; u Berane su se doselili iz Bijelog Polja; Kričak (Pljevlja), ogranak Kaljića Geleo, Kotor Gelpi, Nikšić i okolina; Herceg-Novi Gelso, Kotor Geltof, Kotor Geljić, Pljevlja 1888. god. Gemaljević, Kolašin, a odande u Vaš. Ogranak Pajevića, grana Cerovića, iz Drobnjaka Gemo, Kotor Gemtner, Punta Oštra, Herceg-Novi Genzem, Kotor Generalović, Vranjina na Skadarskom jezeru, doseljenici iz Zete, starinom iz Pipera Gentilomo, Herceg-Novi Gentić, Salatuše i Gola Glava (Valjevo), porijeklom su iz Kuča Genc, Podgorica Georgijević, Kotor i kao: Mihailov Georgio, kasnije Žorži i Žurgović, iz Kotora u Dubrovnik i Zadar Gerisč, Kotor Gerić, Kotor Geričić, Nikšić; Podgorica Germek, Kotor Gersinić, Tivat Gersić, Budva Gerun, i kao: Milošević = Talež, u Trebinju - područnom Taležu, pa odatle jedni u Dubrovnik i Zadar, porijeklom su iz Kuča Gerčić, i kao: Gruić, Rastov Do (Kotor) Geso, Kotor Getić, grana Ljumovića, iz grupe Đurovića, doseljenika u Pipere iz Lutova (Bratonožići) Gec, Pljevlja 1883. god. i područne Bukovice Giandrić, Lepetane (Boka Kotorska) Gianensos, Andrijevica (Vasojevići); Šavnik (Drobnjak) Gias, Lepetane (Boka Kotorska) Giga, Kotor 1247. god. Gigović, Paštrovići 1705. god.; Laze (Budva), porijeklom iz Stare Crne Gore Gizda, Kotor Gienter, Kotor Gile, Kotor 1335. god.; u Poborima (Budva) 1333. god. Gilić, Raždag (Novi Pazar). Doselili su se iz Vilca (Bratonožići); Kuči; Podgorica Gilusi, Kotor Giljaj, a, Lješovići (Grbalj) i Boka Kotorska. U 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne Krtole; Tuzi Giljan, Nikšić, vidi: Giljen Giljač, a, Lješevići (Tivat) i Boka Kotorska, u 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne Krtole; Podgorica Giljen, an, Markovina (Cetinje), od njih su u: području Nikšića; Grahova i u Strugu (Žabljak), Donjoj Bijeloj (Žavnik); porijeklo im je navodno iz Luške Župe (Crmnica), koja se spominje 1318. god. Od njih: Orman u Ozrinićima (Nikšić)

122


Gimano, Kotor u 15. v. Gimanović, Kotor 1185. god. i kasnije, od njih su: Đorđić u Dubrovniku Gimanoja, Kotor u 14. v. Gimov, u Kotoru 1351. god. Ginović, iz Podgorice prešli u Kotor 1441. god. Ginčević, u Podgorici 1430. god. Ginčić, u Podgorici 1444. god. Gionović, Prčanj (Boka Kotorska) Giričić, u Kotoru Gislemen, Kotor Giuranović, Baošići, Herceg-Novi Giurišić, Morinje (Risan) Giurović, Prčanj (Boka Kotorska) Gic, i, Ulcinj 1864. god. Glav, Budva 1650. god. Glavan (Glavoči 1575. god.) i kao: Zanetović, u Paštrovićima; u Mostar (Hercegovina) iz Riđana (Nikšić) Glavani, rod u Mostaru Glavanović, Sutomore 1850. god. i Šušanj (Bar) Glavac, vidi: Glavač Glavat, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska) iz Glavatulja (Golubovci), Zeta, isti i u Podgorici; Hoti (Tuzi); vidi: Glavatović Glavatičić, Bigovo (Tivat) 9-12 v., vidi: Ciknić Glavatović, Brijeg Ciknića, Rašovići i Fundina - Kuči, ogranak Sutovića, kasnije: Ciknić. Od njih su u: Tuzima, Podgorici od 10. v. kao: Glavat i Glavatović, Zeti, kod Peći (Metohija), u Piperima i Podgorici, Glavatušu, Matagužima i Gostilju (Zeta), po majci, ranije Glavtulj, Banoštru (Srem) uz obalu Dunava i kao: Gašić Glavač, Paštrovići (1423. god.) od kojih su u Kotoru kao: Suđić. Drugi ogranak Junkovića i treći kao: Glavas, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Glavašević, kod Pljevalja Glavina, Budva (u 15. v.) Paštrovići 1591. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Glavat, u Kotoru iz Zete Glavinić, Gluhi Do (Crmnica) 1828. god. Glavić, Crmnica; Kotor 1400. god. Herceg-Novi Glavičan, Moračani, starosjedioci; Crmnica; Depsići (Berane). Ogranak Lutovaca iz Lipova (Kolašin) Glavičanin, u Morači (Kolašin) Glavičić, Glavičići (Morača) pa u Vasojeviće; Gluhi Do (Crmnica), ogranak Jovanovića Glavičić, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Glavo, Bar Glavović, u Paštrovićima Glavoč, Paštrovići (1575. god.), ranije: Suđić; Bar Glavoči, vidi: Glavač Glamočak, Bar Glamočak u naselju Bjeliši Bar Glamuzina, Igalo, Herceg-Novi Glanos, Igalo, Herceg-Novi Glanuzic, Kotor Glanc, Kotor Glasaš, 1424. god. u Paštrovićima Gleda, Brskovo (Mojkovac), srednji vijek

123


Gledović, Kosanice (Pljevlja); Podgorica Gleđ, a, Srbina, Herceg-Novi Gleđanin, Podgorica; na području Drobnjaka 1285. god. Gleđanin, Kotorski zapisi Glenca, e, Kotor Glendža, Očinići (Cetinje) i kao: Petrović, od njih su u Budvi i Ulcinju; područje Rijeke Crnojevića Glendže (Petrovići), bratstvo u Srednjem Selu Glibać, Kosjerić (Srbija), potiču iz okoline Pljevalja Gligo, Herceg-Novi; Sutomore (Bar) Gligović, Klenak u Donjim Banjanima (Nikšić). Ranije: Mulina, doseljenici od Visokog (centralna Bosna), a tamo iz Klenka (Donji Srem). Porijeklom sa Kosova. U grupi Klenčana najbliži su Banovićima Gligorijević, Sankovići, Mionica (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Kuča Gligorović, Crnci (Piperi), ogranak Lalića Gliser, Paštrovići Glišin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore, srodnici Zakin - Flinter Glišić, Slatina (Žabljak), ranije Vuković. Jedni su se preselili u Bar; Gornje Košlje, pored Drine, ranije: Mladenović iz Pive. Kuči, od Dobrašinovića, kao: Miladinović, preseljeni u Mionicu (Srbija), i Zaostro (Pljevlja); polovinom 18. v. iz Morače su se preselili u Kolašin i odande: Županjevac u Levaču, u Lepenicu i kao: Popović i direktno iz Morače u Malu Drenovu, sve u Srbiju; Ropočevo (na Kosmaju), Šumadija, ranije: Stanković (Vulović) porijeklom iz Crne Gore Glišović, Lopužnja (Sandžak) i kao: Glišević, jesu iz Vasojevića; Nikšić Glišta, e, Herceg-Novi Globar, Dugi Do (Njeguši); Sinjac (Lješkopolje); njihovi srodnici u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) i kao: Mikilj Globarević, Draževina (Podgorica); Sinjac i Vranjina uz Skadarsko jezero; Podgorica; Nikšić Globarevići, bratstvo u selu Begova Glavica - Lješanska Nahija Globari, izumrlo bratstvo u Dugom Dolu Globari, bratstvo u Draževini Glovač, kasnije: Suđa u Paštrovićima Glogar, Trebinje, pa jedni u Kotor; Bar Glogovac, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjice. Preselili su u Brotoč (Nevesinje); Podrug, Mrežice, kod Bileće i na Panik (Trebinje), gdje su i kao: Kapičić; Herceg-Novi, a drugi su po majci; Velimlje (Banjani), doseljeni od Trebinja Glođaja, ogranak Miloševića u Drobnjacima (Polje u Donjoj Bijeloj), potomaka Novljana, od njih u Hoči (Foči), polje Radovića (Morača), u Čajniču, 1812. god. prešli u Boan (Šavnik) Glomazić, iz grupe Ruđića, jedni prešli u Dubrovsko, Rudinice i Novakoviće (Drobnjak) i Rovca, drugi u Jadar (Srbija) Glomazići, Rudinice u Pivi, starosjedioci Gličner, Kotor Gluvakov, vidi: Mijin Gluvać, ogranak Dobrilovića u Grabovici i Jezerima (Žabljak) Gluvi Do, selo u Crmnici Glumać, Kotor Glumac, Herceg-Novi; Glumač (Užička Požega), porijeklom iz Drobnjaka Gluna, Kotor Glusević, i kao: Glušević, u Budvi Gluhan, Zelenika, Herceg-Novi Glučev, Meljine, Herceg-Novi Glušac (Glušica), Kosor (Kuči), staro bratstvo; Kotor; Nikšić; Ubli i Crkvice u Oputnoj Rudini, nikšićko područje, od njih Anđić u Fojnici (Hercegovina) Glušević, vidi: Glusević

124


Gluščević, Nudo kod Grahova (Nikšić), porijeklom iz Čeva (Cetinje); Obarde, Kamena Gora i Prenćane (Pljevlja), doselili su se iz Šarenaca (durmitorsko područje); Pavino Polje (Bijelo Polje), iselili su se u Metohiju; Prijevor (Budva); Herceg-Novi Gmizović, kod Nevesinja (Hercegovina), ranije: Banović grana Klenčana u Banjanima (Nikšić) Gnezić, Đurići, Herceg-Novi Gnina, Kotor Gninio, Kotor Gnjato, kasnije: Gnjatović, Vraćenovići i Miruše (Nikšić), porijeklom iz Popova Polja (Hercegovina) Gnjatović, vidi: Gnjato Gobauer, Muo (Kotor) Gobelić, u Šušare (Novi Pazar) doselili su se iz Rovaca Gobec, Herceg-Novi Gobi, Paštrovići Gobović, Grahovo (Nikšić); Bešević (Grbalj) u 16. v. došli su iz Albanije; Herceg-Novi i područno Igalo; Zupci (Bar) Gobučević, Podgorica Govedarica, Gornje Čarađe (Golija), Nikšić, prešli su iz Jugovića i Mihaljače (Gacko); u Mihaljiče (Gacko), ranije: Bijelić iz Boke Kotorske. Od njih su u Zukvi i Smriječnu (Piva), Obljaju (Borič), Gacko kao: Gajović; Malinsko (Šavnik), ogranak Bijelića iz Trebinja; Nikšić; Podgorica Govedarice iz Pive (Smriječno; Jasen - zas.Stabna), doseljeni iz Gacka Govorka (Vukli), Podgor (Kuči), došli su iz Vukli (sjeverna Albanija) Govorković, i kao: Gorvoković, kasnije Krcić, a odseljeni u Podgoricu kao: Lječević, izvorno u Koćama (Kuči) Goga, Pistule (Ulcinj), potiču iz Albanije; Ulcinj 1908. god.; Bar; Sutomore 1866. god.; Pljevlja 1844. god. i područna: Kotlina, Židovići i Kučin, potiču iz susjednog Jugova (Pod Gosteč); Plav; Cetinje Gogalić, Boljanići (Pljevlja) Gogić, Zenica, Kolovrat, Seljani i Čedinje (Pljevlja), porijeklom od Kolašina; Bistrica, Čokrlije, Pavino Polje, Tomaševo (u Vraneškoj kotlini), Bijelo Polje; ogranak Šćepanovića iz Rovaca, predigli u susjednu Lijevu Rijeku; Lepenac i ogranak Andreselića (Iličića) Novljana iz grupe Laketića (Mojkovac); Virak i Komarnica (Šavnik), ogranak Andreselića, grana Đurđića; Gornje Rudinice (Piva), doselili se iz Brodskog polja (Foča), a porijeklom su iz Drobnjaka i jedni odatle u Nikšić se nastanili Gogići iz Pive (G.Rudnice), doseljeni iz Drobnjaka Ibarskog Kolašina Gogo, Kotor 1313. god. Goda, Podgorica Godeč, i kao: Gudeč, Bajice (Cetinje); Barice i Mojdež, Herceg-Novi Godeči, staro bratstvo u Bajicama Godijelj, Godijelji (Drobnjak), oko 1690. god. doselili se iz Godijelja (Crmnica), kasnije su: Lazarević, Pejak, Pejanović, Mijović, Marković i Popović (i u Godijeljima) i Popovom Dolu i Gornjoj Bukovici (Šavnik), u Crmnici Godunović, Balabani (Zeta) iz Čeva (Cetinje) Gozdjen, Trabojin (Tuzi), srodnici: Gojčevića i Duševića, u Hotima porijeklom iz Pipera Goić, vidi: Gojić Goja, Bar u 13. v., vidi: Goje Gojak, Gojakovići (Bijelo Polje), vidi: Gojaković Gojaković kao: Kojak = Gojčanin = Gojačanin, svi iz Gojakovića (Mojkovac), a potiču od Drekalovića iz Kuča; Nikšić (1439. god.); Grude (Tuzi); Gračanica i Gojakovići (Pljevlja) Gojanović, Nikšić (1439. god.). Kotor 1440. god.; u Solarima (Grbalj) Gojačanin, Dobrica (Bijelo Polje), vidi: Gojaković Goje = Goja, Bar

125


Gojer, Herceg-Novi Gojin, Morinje (Risan) Gojić, Gornja Lastva (Tivat) i kao: Goić; Budva; u Polijači (Loznica) iz Pive Gojič, kod Risna; vidi: Gojčević Gojko, predak bratstva Radojevića Gojkov Radoje, predak bratstva Radojevića Gojković, Velika, Gornja Ržanica, Gračanica, Gusinje, Kralje, Vojno Selo i Peovac, sve u Gornjem Polimlju. Jedni i kao: Šaljanin na području Andrijevice; Brčela (Crmnica), 1840. god. od njih su u Ulcinju; Babine, Zaostro, Gojakovići, Gračanica, Jabuka, Ljeljanica, Malošić, Strmac (Bijelo Polje); U Drobnjacima, grana Milutinovića, potomci Novljana; Ograndić iz Drobnjaka prešao predak pop Drakule kod Grahova (Nikšić). Nikšić i Nikšićko Prekovođe; ogranak Đukanovića iz grane Branilovića u Pivi, preselili se u Podgoricu iz Zatrijebača (Kuči); i u Beloševcu (Lepenica), Srbija; sa Kosova (15. v.) kao: Mrnjavčević, razgranati u Dobroti, Morinju, Mokrinama i Herceg-Novom sve u Boki Kotorskoj; Herceg-Novi i kao: Bajković; Kuželja, Kumbor i Mojdež, Herceg-Novi; Kotor; Prčanj i peraška naselja (Boka Kotorska), a u Perastu su iz Stare Srbije; Glasinac (Romanija) iz grupe Maleševac, -a, sa Maline (Gacko) Gojkovići su porijeklom iz plemena Salje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u Plavu. Gojkovići iz Pive (Plužine), starosjedioci Gojniković, u 9. v. i na obrađenom području ovoga Prezimenika Gojnić, Brčeli (Crmnica); Cetinje; Podgorica Gojnići, bratstvo u Brčelima Gojovići, u Pipere su se doselili iz Lutova (Bratonožići), grana Radetića (Petrovića). Ima ih iseljenih Gojovići, selo Petrovići - pleme Piperi Gojočanin, Gojakovići (Mojkovac), iselili se, vidi: Gojaković Gojslavo = Gajslavo, Ulcinj Gojun, Herceg-Novi Gojčaj, Tuzi, područno: Nobol, Helmica i Špilja, vidi: Gojčević Gojčanin, Dobrinje (Bijelo Polje), vidi: Gojaković Gojčević, područje Tuzi; Vuksan Lekaj (ić), Trajboin, Močnom i Skareći (u Hotima), Gojkovi potomci i kao: Gojčaj = Gojič; vidi: Dušaj. Njihov predak dolaskom iz Pipera zasjeo je na Plas (dvor-palatu) zatim u Trajbojin (Traboin), Močaj; vidi: Godjen Gojčinović, Cuce (Cetinje) u 15. v.; Srodnici Kaluđerovića i Đuraševića u Zeti Gojšić, Kotor, ogranak Pavlovića iz Zete; u Perastu Goković, Zatrijebač (Kuči), ranije Benkaj, od njih su u Podgorici Gold, Herceg-Novi Golebo = Goljević, iz Boke Kotorske u Dubrovnik Golević, i kao: Goljević, Ubli (Kuči). Od njih su kod Gusinja Goleš, Mitrovići (Paštrovići) i kao: Lehanela; Herceg-Novi Gol, i, i kao: Goljević, Poblaće, Miloševići i Strmac (Pljevlja) Golija, Poblaće (Pljevlja), starosjedioci; Kotor 1399. god.; u Njegušima (Cetinje); Podgorica 1326. god. Golijanin, grana Banovića - Klenčana u Donjim Banjanima (Nikšić), od njih su u: Nikšiću, Uskocima (Žabljak) i kod Nevesinja (Hercegovina) Golićević, ogranak Magovčevića (Bogdanovi potomci u Oješivcima), preselili se u Rusiju početkom 19. v. Goličević, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi (po majci Bojani) iz Cuca (Cetinje) Goliša, Paštrovići, ogranak Lehana (Lehaneka), iščezlih Golišanin, Predišani iz Ćeklića (Cetinje), ogranak Abramovića, koji su se odselili u Vraku (Skadar), srodnici Bjelica u Žabljaku na Skadarskom jezeru Golkosić, Paštrovići 1398. god.

126


Golo, Podgorica Golob, Herceg-Novi; Budva Golobin, Donja Zeta (uz Skadarsko jezero) 1416. god. Golović, Srpska (Zeta); Nikšić; U Pošćenju (Žabljak) pripadaju Kosovčanima (Omakalovićima) iz grupe Novljana iz Pogana (Banjani) potomci Obrena Abazovića Dragićevića, od njih su u Lazama (Nikšić) i kao: Golović = Janjušević; Podblaća (Pljevlja). Od ovih iz Laza jedni su u Nikšiću upisani 1890. godine; u Pošćenju, grana Omakalovića (jesu potomci Obrena Lazareva), polovinom 18. v. Goločevac, Zenice i Jugovo (Pljevlja); Nikšić Golub, Tivat, iz Hercegovine; Budva; Ravan (Bar) Golub, Dobrota (Kotor) Golubi, bratstvo u Tivtu u Boki Golubin, i kao: Golub, Podi i Savina, Herceg-Novi (oko 1694. god.) doselili se iz Korjenića (Trebinje); Risan; vidi: Golubović Golubinov, Spič (Sutomore), Bar Golubović, Gojkovići (Mojkovac); ogranak Rakočevića Moračana, od njih su u Gojakovićima (Mojkovac); Bjelopavlići 1565. god. i Zagarač (Danilovgrad), grana Malonšića; Cetinje; Buljarica u 16. i 17. v.; Paštrovići; Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Tivat; Grbalj, starinci; Risan; Rovca, starinci; Grančarevo (Bijelo Polje); Nikšićko Prekovođe i Miločane (Nikšić), ogranak Bulajića odselili se u Srbiju; Grana Branilovića iz Oraha i Prisojno (Piva); 1854. god. otišli u Bravsko (Šavnik); 1805. god. neki pređu kod Nevesinja (Hercegovina); Bršno (Nikšić); Dubrovsko (Žabljak); Lozice (Bijelo Polje); Kladovo i Petrovo Selo (Srbija) iz Crne Gore; u Šumanovcu i Tepcima (Žabljak) jedni su od Trepača (Nikšić), potomci Goluba Marića; Lijeva Rijeka i Trepča (Vasojevići); Grana Laketića (Lopoćana) u Beranama i Polimlju (Vasojevići); Velika (Plav), i kao: Šaljanin. Od njih su u Kolašinu; Krivi Do (Kuči); Paštrovići; u Gajtan (južna Srbija) došli iz Župe Nikšićke; u Vasojevićima grana Lopoćana. Drence na Gajtanu (južna Srbija), doselili se iz Rovaca (Podgorica); Golubović, Vrbovo, Kaluđerovići, Krupice, Prenćani i Toci (Pljevlja); Vrbica (Pljevlja) ogranak Pupovića iz područnog Bobova; Malinsko (Šavnik) došli iz Gornjeg Polja (Nikšić); Orah (Piva) i od njih su u Čarađu (Golija), Nikšić; Podromaniji; jedni iz Pive su od Branilovića, najbliži Bilandžićima; Drobnjačka jezera, ranije: Marić, iz grupe Rajičevića (Novljana) iz Nikšićkih Trepača; Nikšić; Nudo (Nikšić) Golubovići, iseljeno bratstvo iz sela Mirca Golubovići iz Pive (Prisojni Orah, Lisina), starosjedioci Golubovići su porijeklom iz plemena Šalje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u Plavu. Golš, vidi: Goliša, Golebić i Golebo Golja, vidi: Goljo Goljević, Vrulja (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; Bijelo Polje Goljo, Dobrodolje na Bihorskoj planini (Bijelo POlje); Podgorica Gombač, Herceg-Novi Gomilan, Mrzovići, Rabitlja, Kričak i Vrbovo (Pljevlja) Gomilanović, Prenčane i Maoče (Pljevlja). Od njih su u Nikšiću Gomilić, i kao: Tomila, ogranak Juraševića, ranije: Đurašević u Paštrovićima 1763. god. Gomilović, Njeguši (Cetinje) Gomilovići, dio bratstva Popovića Gon, i, u Kotoru 14. v. Gonašević, Paštrovići, porijeklom iz Albanije Gondola, u Kotoru 1370. god. Goni = Guna, Kotor Gonović, i kao: Đonović, Kotor Gonopek, Cetinje u 14. v. Gopčev, vidi: Gopčević

127


Gopčević, i kao: Gopčev, Podi, Herceg-Novi u 14. v.; Rošca (Tivat) i krtolska naselja u 12. v. Od njih su u Gornjoj (Boka Kotorska), Trstu i Rusiji; Ljuta u Orahovici (Kotor), doseljenici iz Kuča; Dobrota (Kotor) Gorakuća, Herceg-Novi u 17. v. prešli iz Hercegovine Gorana, Ulcinj 1887. god. Goranić, vidi: Goranović Goranović, Bjelice (Cetinje) od Andrića = Kankaraša iz s. Prediša, iselili se u Zaljutnicu (Goliju), Nikšić, od njih u južnoj Srbiji, i Vrbicu (Trnovice). od njih su u Čarađu i Miločanima (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Goranić; Krivošije; Aljaska (Sjedinjene Američke Države) iz Golije (Nikšić) Goranovići, starinom od Bjelica iz Katunske nahije Gorašević, Kuti (Župa Nikšićka) Gorvok, a, i, Koće, Podgrad i Orahovo (Kuči), porijeklom su iz Vukli (Klimenti - Kljemendi), sjeverna Albanija Gordeša, Kruse (Lješansko područje) 1511. god. Podgorica Gordijanić, ogranak Vulovića u Malinskom i Gornjoj Bijeloj, u Drobnjacima Gordić, Nikšić i područno Lukovo; Cetinje Gordinić, Polja (Mojkovac) Gorevuk, kasnije: Gornjevuk, u Klobuku (Trebinje), vlastelinska porodica, pa se jedni preselili u Njeguše i Dobrsko Selo i Njeguše (Cetinje), i kasnije kao: Moštrokol u Kotoru i kao: Moštroki pa Čalepi, Jablan, Sjekloći pa Crvenko, a jedni u Kašćele (Rijeka Crnojevića), od kojih su: Gazivoda Gorevuk, pravo prezime bratstva Gornjevuka Gorevuk, ac, Mali Zalaz u Njegušima (Cetinje) 1489. god. Gorevuci (Gornjevuci), bratstvo u Dobrskom Selu Gorevućanin, potomci doseljenika iz Klobuka u Dobrsko Selo, vidi: Gorevuk Gorecki, Dobrota (Kotor) Gorjelica, Kotor Gornadurovići, rod u Odesi (Rusija), u Dalmaciji i u Bosni Gornja Kuća, grana bratstva Sjekloća Gornjak, Gornji Ceklin (Rijeka Crnojevića), kasnije više bratstava, koja su potomci Leke, što se doselio iz Pipera, srodnici Klimentima (sjeverna Albanija) Gornjaci, bratstvo u Ceklinu Gornjevuk Valac, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu Gornjevuk Jovo Savov, predak bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu Gornjevuk Ratko, najstariji predak Gornjevuka u Dobrskom Selu Gornjevuk Savo, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu Gornjevuci (Gorevuci), bratstvo u Dobrskom Selu Gornjevuci, starinci Malog Zalaza (sada u Dobrskom Selu) Gornjevućanin, Ceklin (Rijeka Crnojevića), potomci Valca koji se doselio od Mostara, porijeklom iz Kroje (Albanija); kasnije bratstva: Sjekloća = Crvenkov, Jablan, Raslapčević, Monoštrokol Gornjevućani (Gornjevuci, Gorevuci) u Dobrskom Selu Gorović, doseljenici u Vraku (Skadar), potomci Raičevića iz Zete, porijeklom iz Bajica (od Raiča Martinovića i kao: Vjeta); vidi: Gorevuk; Beri (Lješansko područje), Podgorica i kao: Krkotić, porijeklom iz Kroje (Albanija). Od njih su u: Čukarici (Bjelopavlići) i Komanima (Podgorica); Ulcinj 1911. god.; Gorovići (Grbalj); Savina, Herceg-Novi Gorojević, Stoliv (Tivat) 1439. god. Gorovok, Koće (Kuči) i Podgorica, jesu iz Vukli (sjeverna Albanija). Vidi: Gorvok Goruždić, ogranak Murića u Rožajima, porijeklom iz Klimenata (sjeverna Albanija) i od njih su u Jablanici (Novi Pazar) Goruević, Nikšić Gorčilović, Ulcinj 1887. god. Gorčinović, Štitarice (Kolašin), porijeklom iz Cuca (Cetinje), preselili su se u Gornji Sutivan

128


(Bijelo Polje) Gorčić, u Tarašu (Zrenjanin) iz Crne Gore, sa Čarnojevićima Goršić, Zaton (Bijelo Polje), potomci od strica braće Đorđija Petrovića kasnije: Karađorđević u Topoli (Šumadija) Gosaljić, Vražegrmci i Slap (Bjelopavlići), potomci Lužana Goskić, Aljić, Plav, doseljeni iz Hota (Tuzi) Goslavić, iz Vrma (Bjelopavlići), preselili se u Dubrovnik Gosman, Dobrota (Kotor) Gosonik, i, Kotor Gospavić, iz Azanje (Berane) preselili se u Jasenice (Srbija) Gospić, Jugovo, pa Bučje, Crljenica, Butić i Ovćevine (Pljevlja); Meljine, Herceg-Novi Gost, Brskovo (Mojkovac) Gostić, Jugovo, vidi: Gospić; Nikšić Gostović, iz Azanje (Bijelo Polje) preselili se u Brezovac (Srbiju) Gostra, Kotor Gotovuša, Pljevlja 1865. god. Gocić, Bar Gočaj, vidi: Gočević Gočević = Gočaj, područje Tuzi Gošević, vidi: Gošović Gošić, Kotor, po nahočetu; u Donjoj Zeti Gošović, Zeta, potomci Vuksalekića, doseljenika iz Hota (Tuzi); Donja Kržanja (Kuči) grana Mrnjavčevića i kao: Gošević Grabljani (Jovanovići, Perišići, Vuletići), bratstvo u Cucama Grabovac, Rošić (Tivat), starosjedioci; Herceg-Novi; Optočić i Podgor (Crmnica) Grabovica, Gotočka Površ iz Grabovije (Drobnjak) Grabovica, bratstvo u Otočiću Grabović, Grabovica (Pljevlja) Graval, Njeguši (Cetinje) Gravale, iseljeno bratstvo iz Rajičevića Gradača, e, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Bosne Gradašević, Herceg-Novi Grad, i, Kotor Gradac, "pleme" u Lješanskoj Nahiji Gradijanin, Podi, Herceg-Novi Gradinić, Kotor, po nahočetu Gradinjani, zagranak bratstva u Cucama Gradinjani, bratstvo u Cucama Gradinjanin, i kao: Gvozdenović, ogranak Jovovića u Gluhom Dolu (Crmnica) Gradisavljević, matični Gaj (Žabljak) Gradisalić, Drobnjaci u 15. v.; U Crmnici Gradislavić, Crmnica Gradić, Kotor, doselili su se iz Dubrovnika Gradičević, Herceg-Novi, po nahočetu Gradiška, Perast (Boka Kotorska) i kao: Gradiska. Porijeklom iz Srbije Gradenik, Kotor 1645. god. Gradojević, Katanice (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Crne Gore Gradoniko, Risan Gradun, Bečići (Budva) Građani, pleme u Riječkoj Nahiji Građanin, vidi: Redžepagić, Milanović i Mihaljević u Građanima (Rijeka Crnojevića) Građanović, Herceg-Novi

129


Građević, i kao: Martilić, Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), od njih su u: Zeti, Skadru i Sarajevu; Podgorici ranije Oručević i Nikšiću iz Hota (Tuzi) Grajić, i kao: Marković, iz Bezuja (Prekotarje) uselili su se u Meljak (Pljevlja), porijeklom iz Hota (Tuzi) Grakalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Istre Grandis, Prčanj (Boka Kotorska) Grandić, Lipovo (Kolašin) Grando, Prčanj (Boka Kotorska); U Budvi 1448. god. Grandov, Kruševo, Ravče i Ravna Rijeka, Bijelo Polje Grandović, u Orahovice (Risan) Granijić, Podgor (Kuči), ogranak Milića, od njih su u: Plavu (Kolašinu) i Rožaju. Vidi: Granić Grančić, Herceg-Novi Grančor, u Grblju 1398. god. Graovac, Cetinje; Bratač, Gornje Selo, Berbekovina i Davidoviće (Nevesinje), iz Grahova (Nikšić); Piragić (Tabija), Nevesinje, ogranak Andrijaševića iz Grahova (Balosave) - Nikšić i kao: Marković - Graovac u Najdanićima (Gacko), iz Grahova (Nikšić), starinom iz Kuča Graović, Oputne Rudine (Nikšić) Graovčić, Vir i Perast (Nikšić) Grasel, Risan (Boka Kotorska) Grasi, Grahovo (Nikšić), iz doba Rimljana Graso, u Kotoru (1472. god.) jesu iz Dubrovnika Grahovac, Grahovo (Rožaje), ogranak Murića - Klimenćana Grahović, na Prikioli (Kotor) Gracun, Rustovo, Bečići i Čelobrdo (Paštrovići), doselili su se iz Stare Srbije Grač, Herceg-Novi Gračanski, vidi: Grba Grašić, u Kotoru 1493. god. Grba, Gorica, Maoče i Krčak, Lećenac i Markovac (Pljevlja) i kao: Gračanski; Podgorica Grbavčević (Grbačević), i Golubović, kao: Jovović, Mataguži (Zeta), 1455. god., ogranak Radinovića, iz Bjelica (Cetinje); U Podgorici su ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje) Grbaljčić, Kotor, po nahočetu Grbanović, u Banjanima (Nikšić) od Grba Banjanina - Petrovića Grbac, Herceg-Novi Grbin, Sutomore (Bar) 1889. god. Grbić, Sutorina, Herceg-Novi, od njih su u Đuraševićima i drugim naseljima Grblja; Žakovo (Kumbor), Sušćepan, Herceg-Novi i risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Cecuni (Andrijevica); Babino, Rutoše i Toci (Pljevlja); Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora) Grbići, rod u valjevskoj Podgorini Grbići, rod u selu Popučkama u Kolubari Grbičić, Paštrovići 1399. god. Grbišić, Paštrovići, identično: Grbičić Grbljani, stanovnici predjela Grblja Grbljanović, područje Nikšića (Onogošt) i Župa Nikšićka, u 14. v. doselili su se iz Grblja, kasnije kao: Nikšić, pa kao pleme i onda veliki broj bratstava u raznim krajevima Grbović, grana Kosovčića, potomaka Novljana u Drobnjacima. Od njih su se 1882. god. naselili u Gajtan (južna Srbija); Mijailovica, Miljevići i Maoče (Pljevlja), vidi: Perišić; Ogranak Radulovića (iz Pješivaca) u Dragovoljićima (Nikšić); ogranak Radulovića iz Nikšića (Grbo) prešao pod planinu Maljen (Srbija), od koga su ti Grbovići. Od Grbovića Novljana jesu u: Drenak (Kolašin), Glediću, Zakuta i Gruži Kragujevačkoj i kod Valjeva (Srbija); Plav i Gusinje, doseljenici iz Kuča; Andrijevica; Bistrica i Rasova (Bijelo Polje); Nikšić, od njih su u: Podgorici, Bijedićima i Pobretićima (Bijelo Polje), pa jedni u Tuzinju (Sjenica) Grboš, Bor na Bihorskoj planini (Bijelo Polje), od njih su kod Peći

130


Grgić, Podgorica Grgović, Plav i Ulcinj, porijeklom iz Kuča Grgur, Rovine (Piva), doselili se iz Barušnice (Gacko) Grgurević, Glavica (Bjelopavlići), iz Kuča; Nikšić i Herceg-Novi, potomci Zlatnopojasovića iz grupe Novljana; Vidi: Verda; Danilovgrad; Morinje, Herceg-Novi; Kotor i područna Dobrota i Škaljari; Vidi: Grgurević; Nikšić, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje) Grgurovići, bratstvo u Škaljarima u Boki Grgurevići iz Pive (Ravno), doseljeni iz Gacka Grgurin, Kotor Grgurović, Slatina i Glavica Danilovgradska (Bjelopavlići). Od njih su kod Gacka (Hercegovina). Ogranak Mališića je u Škaljarima, Kotor i kao: Grgurević od Grguda Dančulovića, potomci Novljana. Vidi: Kosovčić od Grgurovića jesu i Vilotijević i Pavićević na Dužima uz Komarnicu Grdanović, kod Cetinja, potomci Vukmirovića, doseljenika sa Kosova. Od njih su odseljeni u Bosnu; Kaluderac (Buljarica), Paštrovići, odatle u Vraku (Skadar); Lješevići (Grbalj) iz područne Župe Grbaljske; ogranak Đurovića u Piperima, kasnije: Jovanović. Porijeklom su iz Lutova (Bratonožići) Grdinić, Žari, Lepenac, Polja, Stevanovac i Štitarice (Mojkovac), potomci Trebješana iz područja Nikšića Grdinići, potomci vojvode Grdana. Žive u okolini Mojkovca, a ima ih i sirom Crne Gore, Vojvodine, Bosne i Hrvatske. Grdović, Pečurice (Ulcinj) Grdoman, Ugnji (Cetinje), starosjedioci; Šestani (Primorska krajina), jedni su se preselili u Zadar Grdomani, staro bratstvo na Ugnima Grdoč, Ostros (Primorska krajina) Grebeljanović, Šobajići (Bjelopavlići) Grebner, Oštro, Herceg-Novi Grebonjić, Bistrica i njena okolina (Bijelo Polje) Grebuljić, Šobajići (Bjelopavlići), srodnici Lazarevića Grebučanin, Grahovo (Nikšić) Grević, Cetinje Grega, Podgorica Gregović = Grigović, Paštrovići i ranije Mirković. Od njih su u SAD, porijeklom iz Grčke; Bar; Kotor; Budva u 15. v. i kao: Kreković Gregovići, selo Novoselje, bratstvo Paštrović Gregorina, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka; Kotor u 15. v. i 1881. god.; kod Herceg-Novog u 15. v. Grec, u Ulcinju 1534. god. Greda u selu Orahovu Greda iz Pive (Kulići), ustaš iz Mostara (i875) Grede u Vojkovićima Gredeljanović, Duži (Piva) Gredeljević, Duži (Piva) uz Komarnicu. Od njih su u Lađevcu (Bielća), kasnije kao: Samardžić, ima ih u Dabru i Nevesinju (Hercegovina) Gredić, Bistrica (Duži) i Rasova (Bijelo Polje), vidi: Redžepagić, u Beranama; Kulići (Piva), porijeklom su iz Mostara; Nikšić Grempšić, u Kotoru 1436. god. Grepčani, grupa bratstava u Cucama Grec, Dobrota (Kotor) Gržac, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi Gržetić, Kotor i područni Škaljari Grzac, Herceg-Novi Grivedin, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka

131


Grivina, Donja Zeta uz Skadarsko jezero Grivić, Šišići, Herceg-Novi; Kotor; Budva Grijehov, Smokvice (Rijeka Crnojevića), ogranak Srzentića iz Paštrovića Gril, u Kotoru Grima, Paštrovići Grimović, Grude (Tuzi), potomci Đon Sume Grinvald, Herceg-Novi Griner, Kotor Grinić, Kotor Gripić, Kotor Grisan, Kotor Grisigano, Budva Grisko, Kotor Grit, u Kotoru 1487. god. Gritz, s, c, u Kotor se doselili iz Dubrovnika Grišpula, Dobrota (Kotor) Grk, u Kotoru Grkavac, u Hercegnovsko i Risansko područje doselili se iz Hercegovine Grkić, Grana Zlatnopojasevića iz grupe Novljana. Od njih su u Glasincu na Romaniji Grklanović, Kaluđerac u Buljarici (Paštrovići) 1824. god. Grkovac, Strp (Risan) 1692. god. doselili su se od Trebinja, pa jedni u Risan Grković, Nikšić Grkojević, Previš (Žabljak), ogranak Lazarevića, iz grupe Novljana, raselili se Grk, u, Kotor 1327. god.; Zeta Grle, Sasović 1693. god. došli iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi i susjedna Zelenika Grlić, Paučine (Rožaje), doselili se iz Vukli (grupa Gaše), kasnije i kod Đakovice Grloman, ranije: Eutorović, u Paštrovićima srodnici Mitrovića, doselili se (8. v.) iz okoline Kosovske Mitrovice Grljan, i kao: Lajković, Lajkovići (Zeta). Iz Mrka (Pipera) prešli u Srpštansku Goru, pa u Zetu Grljević, Bjelišni (Cetinje); Bistrica (Bijelo Polje) Grljevići, grupa bratstava u Bjelošima Grman, u Kotoru Grobić, Dobrota (Kotor) Grozdanić, Podvraće, matično i Danilovgrad (Bjelopavlići); Donje Čarađe u Goliji (Nikšić), potomci Drekalovića (Kuči). Od njih su u Gacku (Hercegovina) i Lici (Hrvatska) Grozdanović, u Kučima i kao: Rušević = Banjkan u Zatrijebaču Gromanić, njić, Sutomore 1853. god. Gromanja, Sutomore (Bar) 1854. god. Gron, Zelenika, Herceg-Novi Grondan, i, Kotor Gropčić, Griharovo (Plav) 1485. god. Grohaber, Paštrovići u 17. v. Gros, Kotor i susjedna Dobrota Grosman, Dobrota (Kotor) Groc, Herceg-Novi Groci, Kotor Gruadreli, Kotor Gruba = Grubavčević, Perast (Boka Kotorska) i kao: Grubagevčević Grubavčević, Polja Kolašinska i Grubačević u 17. v., vidi: Gruba; Kotor, porijeklom iz Paštrovića Gruban, Vilusi (Nikšić) Grubač, u Donjim Brajićima (Budva) 1523. god. Grubača = Grubač = Gurbača, u Njegušima (Cetinje) i kao: Grubašević; Budimlja (Berane)

132


1485. god.; u Brskutu (Kuči); Nikšićko Prekovođe; Vrtac;; Viluse; Nikšić; Golija (Nikšić); Grahovo i Viluse, nikšićko područje; Brskovo, kasnije Mojkovac; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Uskoka (Drobnjaci); u Pivu, Glasinac (Romanija) i Peć (Metohija) iz okoline Nevesinja (Hercegovina); u Viluse (Nikšić), vidi: Babić, u Rbatovom Dolu Grubačević, u Ćeklićima (Cetinje), Paštrovići, 1434. god., vidi: Grubavčević, u Njegušima i kao: Grubašević Grubači iz Pive (D.Crkvice, Lijecevina), porijeklom iz Drobnjaka Grubačić, Nikšić; Banjani i Oputna Rudina (nikšićko područje) Grubaš, Perast (Boka Kotorska), doseljenici iz Hercegovine Grubašev, u Njegušima Grubašević, Bečići (Budva) 1440. god.; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine; Polja (Mojkovac); vidi: Grubača Grubašić, Perast (Boka Kotorska) Grubeljić, Crnci (Piperi) Gruberinić, vidi: Guberinić Grubeša, vidi: Grupša Grubin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), starinom su iz Crne Gore. Vidi: Markov i Arsen Grubinić, u Bjelopavlićima Grubičevići, bratstvo koje se pominje u novelji Đurđa Crnojevića Grubić, Kotor Grubišić, Budva; Sutomore (Bar) 1912. god.; Kotor Grubović, Rastoke (Bijelo Polje) Gruboica, u Kotoru, grana Pima Grubojević, Police (Kotor); Risan; Grbalj 1439. god. Grubona, vidi: Grubonja Grubonja, Kotor 1396. god. i kao: Grubona Grubor, Kotor Grubsić, Kotor u 14. v. Gruda, u Grudima (Tuzi) potiču od potomaka Đon Sume, od njih su kod Gusinja, kod Plava, Golubovcima (Zeta); Krnjice (Primorska krajina), porijeklom su iz Bratonožića, od njih nastanjeni u Livarima (Primorska krajina) i kao: Pavlović i Pacić, pa u Baru i kao: Vamović, a u Donjim Murićima (Primorska krajina) i kao: Palević Gružda, Kolomza (Ulcinj), porijeklom su iz Albanije Gruzina, Grade (Žabljak) Gruzinov, Podgorica Gruić, Cetinje Gruičić, Begaljac (Beograd), oko 1878. god. doselili se iz Bjelopavlića Grujić, Podbišće (Mojkovac), došli iz Klopota (Bratonožići) sa nadimkom Palibrk; Žari i Polje (Mojkovac) i Lipovo (Kolašin), porijeklom su iz Kuča; Lukovo (Nikšić); Drobnjaci, potomci Novljana; Maoče i Prenčane (Pljevlja), pa jedni u Pljevlja; Prpčići i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Požar (Bjelopavlići) i kao: Protić; Krupice (Srbija), doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Golubovci (Zeta), doselili se oko 1870. god. iz Bratonožića (Nikšić);Cetinje; Ilandža (Donji Banat) i kao: Grujić = Dragujin, porijeklom su iz Crne Gore; u Podgorici iz Bratonožića; Golubovci (Zeta). Od njih su jedni u Lebanima i Leskovcu (Srbija) Grujičić, Vijenac (Zvijezd), Maoče i Otilovići (Pljevlja), ogranak Purića, porijeklom od Kolašina. Od istih ima u Oljevljima; Nikšić; Cerovo u Rađevini (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora); Loznica (Mačva) prvom polovinom 19. v. doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Musterovići (Zagarač), Danilovgrad, ogranak Stojanovića = Lulaša; Danilovgrad; Vitasojevići (Pješivci), porijeklom sa Čeva (Cetinje); vidi: Aničić u Vijenci i Oćevini (Pljevlja) Grujičići (Stojanovići - Lulaši), bratstvo u selu Musterovićima Grujović, Piperi, starosjedioci Grujovići, dio bratstva Popovića

133


Grukal, e, Prekornica (Rijeka Crnojevića), starosjedioci. Od njih su u Vraki (Skadar) Gručašević, Perast Grum, Herceg-Novi Grune, Herceg-Novi Grunio, Kotor Grimslo, vidi: Stevanov Grunc, u Kotoru 1124. i 1330. god. Grupac, u Kotoru 1434. god. Grupić, Herceg-Novi, po nahočetu Grupković, Pješivci u 16. v. i Ozrinići (Čevo), Cetinje pa u Kotoru; u Bjelopavlićima i Danilovgradu Grupsić, Kotor 14. v. Grupčić, Bjelice (Cetinje) u 14. v.; Bjelopavlići, od njih su u Begaljici (Beograd); u Ćeklićima (Cetinje); vidi: Grupšić Grupš (Grubeša), Bar Grupšić, 1430. god. i kao: Grupčić Gruhović, Bar; vidi: Grhović Grušić, Kaluderac u Buljarici (Paštrovići) 1761. god. Grčanski, vidi: Stevanov Grčić, vidi: Redžepagić, u Medanićima (Gacko) i Rastu (Nevesinje), porijeklom su iz Crne Gore, ogranak Zelenovića, koji su ogranak Cerovića Gršanić, Donja Lastva (Tivat) Gualo, Perast (Boka Kotorska) Guberina, vidi: Guberinić Guberinić, Vasojevići; Seoca (na Balju) ranije: Guberina; Berane 1865. god. grana Lopoćana; Sutivan (Bijelo Polje) Guvelja, Zaton i Bistrica (Bijelo Polje) Guveljić, Bistrica (Bijelo Polje) Guvera, Nikšić Guvernadurović, Njeguši (Cetinje) ogranak Stanišića, grana Radonjića Guvernadurovići, ogranak bratstva Stanišića što ga je vladika Rade prognao iz Njeguša Guvo, Crkvice i Strp (Risan) Gugać, Zaton (Bijelo Polje) Gugliemet, Dobrota (Kotor) Gugolanić, 1431. god. u Cucama (Cetinje) i Riđanima (Nikšić) Gugolj, Žvine i Sutorina, Herceg-Novi Gugoljanović, Njeguši u 15. v. Gugulović, i kao: Gugulsbrnić, Kotor oko 1440. god. Gudaljević, Herceg-Novi Gudanović, Balabani (Donja Zeta) jesu iz Gluhog Dola (Crmnica) i kao: Đuković, kasnije Đurović Gudević, Nikšić Gudelj, Grahovo i Vraćenovići (Nikšić), od njih su u Dubrovniku; Perast, Ratiševine (Kotor) i Mojdež (Boka Kotorska); Herceg-Novi i područni Podi, porijeklom su iz Popova (Hercegovina), a u susjednim Sasovićima i kao: Gudeljević Gudeljević, Nikšić, doseljenici iz Popova (Hercegovina) Gudeč, Bratonožići, potomci Bukumira; Brskut (Kuči) potomci Rajkovića, grana Mrnjavčića; Donja Ržanica (Berane) i kao: Jelić; Bistrica (Bijelo Polje); Risan, porijeklom su iz Popova (Hercegovina) Gudović, Donja Ržanica, doseljenici iz Bratonožića; Brskut (Bratonožići), grana Mrnjavčića Gužda, e, Obod, uz Bojanu, prešli su iz Albanije Guzda, Kolomza (Ulcinj) i kao: Gužda Guzina, Kotor; Bar 1441. god.; Mokro (Šavnik), odatle su se jedni preselili u Perast (Boka

134


Kotorska); Nikšić, doseljenici iz Fojnice (Bosna); Gradac (Šavnik), porijeklom su iz Nikšićkih Trešača; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), od njih u Trstu (Italija) su iz Gradaca (Drobnjak); Đenovići, Herceg-Novi Guzine, bratstvo u Fojnici u Hercegovini Guzinović, Uskoci (Žabljak) Guzović, Vraka i Skadar (Albanija), potomci Martinovića iz Bajica (Cetinje). U Skadru su i kao: Martinović = Petrović, ranije: Froka (Vraka), Skadar Guzonja, Železnik (Beograd), porijeklom su iz Rovaca (Crna Gora) Guičić, Budva, po nahočetu Gujić, Bijela (Drobnjaci), došli su iz Zatarja oko 1732. god. Potomci su Novljana, iz Banjana (Nikšić); Matički Gaj (Drobnjaci), došli iz Prenćana (Pljevlja) Gulevič, ić, Grkavac, Herceg-Novi Guli, Fundina (Kuči) Gulipeste, nadimak bratstva Pejovića u Rzanom Dolu Gulić, Ranilug (Kosovska Kamenica), porijeklom iz Crne Gore Gulković, u Kotoru Gulja, i, Fundina (Rosti) i Rašovići (Kuči), starosjedioci Guljap, i kao: Milutinović, u Zalazu (Kotor) Guljermović, u Grbaljskom polju Gumberti, Kotor, porijeklom su iz Italije Guna, vidi: Goni Gunda, Maoče (Pljevlja) Gundulić, Kotor 1335. god. porijeklom su iz Drobnjaka Gunjajević, Orahovica (Risan), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Dobrota, Mali Zalazi i Ljuta (Kotor) Gunjašić, risansko područje; Mokrine, Herceg-Novi Gupšić, u Žanjev Dolu (Njeguši), Cetinje 1326. god., a u Kčevu (Čevu), Cetinje 1335. god. Guraz, Šestani (Primorska krajina), ogranak su Lukića Gurbača, vidi: Grubača Gurza, Šestani (Primorska krajina). Porijeklom su iz Škrelja (Albanija). Dijele se na Peciće i Daboviće Gurzak, Bar Gurzanović, ranije Kovač, u Ulcinju 1885. god.; Bar Gurašin, Bar Gurdić, Kotor Gureza, i kao: Gurza Gurešić, Zaton i Crnča (Bijelo Polje), srodnici Karađorđevića sa Oplenca (Šumadija); Od njih su u Dragosnici (Podibar), vidi: Karađorđević Gurić, i kao: Dukujević, Požari (Bjelopavlići) Gurović, Herceg-Novi Gurtiluamo, Meljine, Herceg-Novi Gurska, Nikšić Girćević, u Hotima (Tuzi) Guskić, Budva; Golubovci (Zeta). Od njih su u Tuzima i Skadru, vidi: Gusić i Gutić Gusinjac, Gusinje, ogranak Alijagića, od njih su u Ibarcu (Rožaje); Šalja (Bijelo Polje), porijeklom iz Hota (njihova grana) i okoline Plava; Bistrica (Bijelo Polje) Gusić, Sinjac i Lukinje Kruške (Piva), srodnici Jakšića. Od njih su u Klisu (Split) Guska, u Drobnjacima potomci Kriča Guslić, Bušnja (Pljevlja); Kotor, po nahočetu Gusnić, Kotor i Risan Gutalja, iz Pive na Glasincu (Romanija) kao: Jovović Gutić, Komorač i Prnjavor (Plav); Smriječno (Piva), srodnici Plakalovića; Bjelice (u Bistrici

135


Pećarskoj), Bijelo Polje i područne Bubonje, matično. Od njih su u Guči Dragačevskoj, Sjenici i Stupu (Šumadija); Bežđeđe i Džinova mahala (Nevesinje), ogranak Gvozdenovića iz Ćeklića (Vučji Do), Cetinje; Banatu i kao: Gutić (Gusić), srodnici Plakalovića iz Smriječna (Piva) Gutići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića ali izvan Ćeklića Gutović, Gornje Rudinice (Piva), grana Ruđića, srodnici: Đikanovića, Nikolića i Đačića; Plav, prvi su se oko 1750. god. doselili iz Pipera kao: Nović. Drugi su iz Nožica (Bratonožići); U Bodežištu (Gacko), ogranak Božovića ispod Trebjese (Nikšić) Gutovići iz sela Rudnice u Pivi, starosjedioci Gutolj, goz, Herceg-Novi Guhdia, Podgorica Gucal, Ulcinj, kasnije Očinić Gucale, stari nadimak bratstva Batrićevića Gučetić, Kotor (12. v.) doseljenici iz Dubrovnika; Paštrovići Guči, Ulcinj 1873. god. Gučić, Ulcinj 1864. god. Gučner, Kotor Gučević, u Sandžaku su iz Crne Gore Guša, Kotor i poluostrvo Luštica (Grbalj) 1350 - 1335. god. Gušić, Gornja Bijela (Šavnik). Ogranak Simovića iz Teoč Polja (Gornja Morača). Porijeklom su iz Rovaca; Bratoč (Nevesinje) iz Crne Gore Gušmir, Bijediće (Bijelo Polje) Gušmirović, Bijelo Polje Gušojević, Ribarići (Kotor) Ghega, Kotor H Habarkale, Drobnjak Habinović, Male Dubrave (Rožaje) Habica, u Ulcinju 1866. god. Habović, Nikšić Habraham, vidi: Abram Havajš, Grahovo (Nikšić) Havanović, Kotor Haverić (Haferić) i kao: Averić, ogranak Kalezića u Bjelopavlićima, odselili: kod Bara, Ulcinja, u Podgoricu, Skadar i druga mjesta, patronoimik od Haver-Zora na Kurdistanskom, vidi: Kalezić Havnik, Kotor Hagendorfer, Kotor Hagić, kod Cetinja Hadrović, Podgorica; Bijelo Polje i područna Bistrica; Beograd Hazmadag (Haznadaj), Nikšić Haznadaj, vidi: Hazmadag Haimel, i, Bar Hajvazović, Pljevlja 1907. god. Hajdajagić, Nikšić Hajdarević, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja i područje Bistrice (Bijelo Polje) Hajdarović, Bobovište (uz Skadarsko jezero), Krajina; Bar; Kosići (Ulcinj); Sipanja (Bijelo Polje); Petnica (Berane) Hajdarodžić, i kao: Hajdarhodžić, iseljenik iz Herceg-Novog u Čepelnicu (Trebinje) Hajdarpašić, Bistrica, Dubova, Vrševo, Radulići, Prpeć i Zaton (Bijelo Polje), u Plavu 1875. god. Hajdiaga, Ulcinj 1878. i 1895. god. iz Hercegovine Hajdrović, ranije Pubeković, Bobovište (uz Skadarsko jezero), Krajina, porijeklom iz Puka

136


(Miridita) Hajduković, Hajdukovići (Utrg), Crmnica, najbliži su Strahinjama i Jovetićima i kao: Hajduković - Ekančanin (Strahinjić); Hotovi potomci ispod Hota iz Hota, bliže Tuzima; Cetinje; Ulcinj 1887. god.; Zvjezd, Ljeljenica, Osoje, Junčević i Mostišt (Pljevlja); u Bjelopavlićima i kao: Zuzić, srodni sa Mihailovićima i Sekulićima i jedni su odselili u Obrež i Temce (Srbija); Cerovo (Bijelo Polje); Bobovište (uz Skadarsko jezero), Primorska krajina Hajdukovići, bratstvo u Podgoru Hajdučović, Bobovište (uz Skadarsko jezero), Krajina Hajek, Herceg-Novi, po nahočetu Hajzer, Cetinje Hajiahić (Ajdalić), Lozica (Bijelo Polje) Hajković (=Stano=), u Malom Boriču (Vraka), Skadar Hajmel, i, Ulcinj Hak, Kotor Hakaj, i kao: Šabiović, u Tuzima Hakl, Škaljari (Kotor) Hakanjin, u Plavu 1875. god. Haksalić (Aksalić), Plav, susjedni Skić i Brezojevica 1880. god. Hal, i, Ulcinj Halikavazović, Pljevlja 1871. god. Halilović, Pljevlja i područne Maoče iz Kuča od njih kod Novog Pazara; Vladimir (Ulcinj); kod Rožaja su iz Selca (Klimendi), Albanija; Kanje (Bijelo Polje) Halić, Prčanj (Boka Kotorska) Halović, Vladimir (Ulcinj) Haltić, Plav Hamzaghić, grana Mušovića u Nikšiću, doseljenici iz Kolašina, iseljenici u Tutin Hamzić, Medun i Seoštica (Kuči) iselili u Rožaje, Kolašin pa odatle u Loznu, Stubal i Boturić (Bijelo Polje), a jedni i kao: Nurković; Bistrica (Bijelo Polje); Boljanići i Bukovica (Pljevlja); Bar; Gostilje (Zeta) i kao: Amzić Hamer, Kotor Hamidović, Zaton (Bijelo Polje) Hamerla, Zelenika, Herceg-Novi Han, Zelenika, Herceg-Novi Hanza, Kotor Hanišić, Tuzi Hanković, 15. v. u Pješivcima Hanjadofer, Herceg-Novi Hanjačić, Bar Harapeš, Ulcinj Harasan, Ulcinj Harbić, Pljevlja Harvović, vidi: Hrvović Harvojević, Petrović Hardanić, Pljevlja 1865. god. Harević, Laće (Bjelopavlići), vidi: Averić (Haverić) - Kalezić Harović, Nikšić Has, Luštica, Herceg-Novi Hasaj, Zuos uz Bojanu iz Šestana (Primorska krajina) Hasanagić, Ulcinj; Rožaje ranije kao: Zejnelagić iz područnog Selca; Područje Lozne (Bijelo Polje) i kao: Asanagić, srodni Šćekićima Hasanbegović, Bihor (Bijelo Polje) Hasanđekić, Gusinje

137


Hasanđonović, Bobovište (Primorska krajina), vidi: Đonović Hasanović (Šćekić), Srđevac, Dobrokovo Konje (Bijelo Polje) Hasansmail, Ulcinj Hasančovanj, Arbaneš (Krajina) uz Skadarsko jezero Hasanjčobanj, Arbaneš (Krajina) uz Skadarsko jezero Hasilović, Bogaići (Plav) su iz Klimenata (Albanija) Hasi, vidi: Hasić Hasić, u Podgorici, Beranama, Bukovina (Bijelo Polje), rođaci Hadžibulića i Bilosalića u Suvodolu (Rožaje); Vlah (Gornji Bihor); Bijelo Polje su iz Trebaljeva (Kolašin); Ulcinj Hasković, Kuči iselili se u Jablanovo; Mojkovac; Šolja (Bijelo Polje) Hat, Ulcinj Hata, Đirokotrit i Skadru (Albanija) iz Crne Gore Hatković, područje Bistrice (Bijelo Polje) Hatović, Izbičnja (Pljevlja) Haul, Herceg-Novi Hafizagić, Pljevlja 1853. god. Hacer, Herceg-Novi Haciomerović, iz Nikšića iselili se u Vasojeviće Hadžajlić, područje Bistrice (Bijelo Polje) Hadžalić, Pljevlja 1853. god.; područje Bistrice (Bijelo Polje) Hadžefendić, Pljevlja 1864. god. Hadži, u Podgorici Hadžialović (Dizdarević), iz Hota (Tuzi) u Podgoricu i Skadar Hadžiasanović, Podgorica Hadžiablahović, Tuzi Hadžiatlagić, Pljevlja Hadžibegović, Kuči grana Konatara iselili u Buturić, Zaton i Bistricu (Bijelo Polje) Hadžibrahimić, Ulcinj Hadžibulić, Bojište i Ravna Rijeka (Bijelo Polje) iz Pljevalja; Trebaljevo (Kolašin), matično, odselili u Novi Pazar Hadživuković, Nikšić i područno Grahovo Hadžidimuhović, Bijelo Polje Hadžiduraković, Pljevlja 1884. god. Hadžijalović, u Plavu ogranak Palivrtića Hadži Jahović, Bijelo Polje Hadžijić = Balitić, iz Kuča doselili u Rožaj Hadžimahović, kod Trebinja, ogranak Bulajića Hadžimola, vidi: Hol Hadžimujović, Pljevlja Hadžimuković, Tuzi; Podgorica Hadžimuratović, Hadžimuragović, u Pivi, a u Kosijerima (Cetinje) i Malom Ostrosu (Primorska krajina) i kao: Barjaktarović Hadžimusić, Nikšić Hadžimustafa, u Podgorici 1601. god. Hadžimušović, u Plavu srodnici Ferovića, Durovića, Jadedića i Šabovića Hadžiomerović, iz Nikšića odselili u Vasojeviće Hadžinović, područje Bistrice (Bijelo Polje) Hadžić, ogranak Adžića u Kosijerima (Cetinje), od njih su (1892. god.) u Ulcinju, pa u Grčku (odselio Filip), drugi otišli u Pivu i kao: Hadžić (jedni se vrate u Kosijere), pa Adžić; Bar; iz Kuča odselili se u Ditrove i Rožaj ogranak Fejzića; Šakopara i Brvenica (Pljevlja); Gubavač i šire u Bihor (Bijelo Polje), odselili u Struganik (Kolubara);Gusinje; Golubovci (Zeta); u Nikšiću Rnjez (Hadžić); u Plavu 1879. god.

138


Hadžihamzić, Pljevlja 1864. god. Hadžićuković, u Grahovo (Nikšić) iz Hercegovine Hadžiumović (Oraovac), srodnici Pajovića, pa u Tuzima i Sarajevu Hadžicanović, Draginja (Ulcinj) Hadžišaćirović, Pljevlja 1879. god. Hadžović, iz Nikšića odselili se u Vranešku dolinu (Bijelo Polje); Pljevlja (1859. god.) i područne Boljaniće; kod Plava jedni i kao: Mujović Hadžopulos, Rijeka Crnojevića doseljenici iz Grčke Heb, Fraskanjela (Ulcinj) Hebić, iz Boke Kotorske prešli u Cernicu (Hercegovina). Porijeklom iz Turske Hebović, Balabani (Donja Zeta); Vladimir (Ulcinj) Hein, Kotor Hejmeli, Igalo, Herceg-Novi; Ulcinj Hejsek, Igalo, Herceg-Novi Hekalo, Bukovice (Pljevlja) Hekalović, Pljevlja Held, Donja Lastva (Tivat) Heldić, Bijelo Polje Helić, Pljevlja Helukako, 1076. i 1089. godine u Ulcigumin (Ulcinj) Hentsčel, Prčanj (Boka Kotorska) Henjić, područje Bistrice (Bijelo Polje) Herak, vidi: Heraković, i Eraković (doseljeni na Njeguše iz Hera); Dodoši (Rijeka Crnojevića) Herak, predak bratstva Herakovića u Njegušima Herak, porodica u selu Dodošima Heraković, naselje Herakovići (Erakovići) u Njeguškom Polju ("Varoš Njeguška"), Cetinje, krajem 15. v. Od njih su i kao: Heraković - Petrović, Petrović - Heraković, Heraković - Popović, Popović - Heraković. U 14. v. doselili u Dugi Do, na kraj Njeguškog Polja, sa Banjske visoravni (od Velimlja i iz Muževica), Nikšić, a tamo od Gacka (Hercegovina). Od njih su u: Kotoru (1441. god.), kao: Petrović, u Rusiji kao: Petrov (Heraković), Škaljarima (Boka Kotorska), Dodošima (Rijeka Crnojevića), kao: Herak, u Danilovgradu kao: Vujović (ranije Petrović), Lješevići (Grbalj) kao: Popović (Kašćelan), Petrovom Selu (istočna Srbija) i u Bugarskoj kao: Popović (Heraković), Oglađenovcu (Podgorina), Valjevo kao: Heraković; u Drobnjaku (1441. god.) i kao: Đurđević = Bogutović, prije toga (1.3.1399. god.) u Drobnjacima (Rudinska visoravan=Banjani), spominje se njihov predak Đorđe Bogutović; iz Drađevine (Podgorica) preselili se u Uskoke (Žabljak) Herakovići, bratstvo u Njegušima Herakovići, prezime Herakovići - Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima Herakovici - Popovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima Herget, Igalo, Herceg-Novi Herezig, Škaljari (Kotor) Herizović, Nikšić Herman i kao: Hamaliota, 14-15. v. u Ulcinju Hermenko, vidi: Armenko Herović, vidi: Erović Hersić, Herceg-Novi Hercegović, Grahovo (Nikšić) Hercezik, Škaljari (Kotor) Hefarne, Budva Higa, Donji Stoliv (Kotor) Hidra, Ulcinj Hidr (Hidri), Ulcinj

139


Hidrović, Štedra (Ulcinj) Hil (Hile), Bar Hila, Kotor Hiliš (Ćiliš = Kiliš), u Zeti Hiljin, Kolomza (Ulcinj) Hinković, Velimlje (Nikšić); Podgorica Hinterleitner, Herceg-Novi Hirhait, Meljine, Herceg-Novi Hirči, Donja Lastva (Tivat) Hirš, Donja Lastva (Tivat) Hitunović, Cuce (Cetinje) Hitunj, u Kotor došli iz Dubrovnika Hlapac, Banjani (Nikšić) 1390. god. Hlapčić, u Drobnjacima 1423. god. Hlas, Brajići (Budva) Hlindović, Pljevlja Hlušička, u Kotoru Hnemer, Herceg-Novi Hovorka, Kotor Hogović, vidi: Ceković Hodović, Pljevlja 1864. god. Hoketić, Podgorica, prešli iz Zete Hokušić, Ledenice (Njeguši), Cetinje 1435. god. Hol, Hartikol (Ulcinj) i kao: Hol; Prčanj (Kotor); Herceg-Novi Holenderski (Holendehki), Herceg-Novi Homen, Kotor i susjedna Dobrota Hopti, vidi: Hot = Hoti Horvatin, Miljevci (Sutomore), Bar, došli od sjeverne strane iznad Trsta, srodnici njihovi su u Vipavi i Ajdovščini (Slovenija), vidi: Hrvat Horvačević, Paštrovići 1589. god. Horovka, Kotor Hostojica, u Kotoru Hot, Štoj (Ulcinj), porijeklom (potomci Lazara iz plemena Pipera) iz Gruda (Tuzi), i poneđe kao: Hopti, Hot i Hoto; Berane; kod Plava, Gusinja, Bijelog Polja, Boljanine (Bijelo Polje), Kolašin, Polja (Mojkovac), Male Dubrave (Rožaje) i kao: Hota iz Hota (Tuzi), koji su iz užeg fisa (bratstva) iz plemena Hota u Hotima (kod varoši Tuzi); kod Rožaja; i Hoti, Lazima i Grnčaru (Plav) i Gusinje; Prvobitno Ot = Hot, došao predak Lazar Keća iz Pipera, i njegov predak je bio iz Kčeva (Ozrinići = Čevo), Cetinje Hota, vidi: Hot Hotaš Vukov Ostoić, savremenik vladike Vasilija Hoti, pleme u Albaniji Hotzl, Kotor Hoto, u Grudama (Tuzi), vidi: Hot Hotović, Gornji Bihor (Bijelo Polje), srodnici su u Borič Mali (Vraka), Skadar, ranije Hot; vidi: Hot; u Vladnji (Orahovo), Zeta i kao: Otović i Kovačević; Izbičnje (Pljevlja) Hotuči ili Hotučevići, staro bratstvo na Gradini Hoćević, Ćeklići (Cetinje) Hoćevići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima Hoforka, Kotor Hohl, Kotor Hockmanu, Kotor Hodža, Pičurice (Ulcinj)

140


Hodžaić, Ulcinj Hodžaj, Pičurice (Ulcinj) Hodžić, Brčve (Bijelo Polje), njihov je ogranak Ferzić u Rožajama; grana Kokotovića (Kokota) iz Donjih Banjana (Nikšić) prešli u Vraćenoviće, uz Trebišnjicu, pa u Fatnicu (Bileća), Bileću i Stolac (Hercegovina); Ulcinj; Livari (Primorska krajina) i Rastić (Ulcinj); Pljevlja 1896. god. god.; Nikšić, Milovac i Bistrica (Bijelo Polje); Bihor (Bijelo Polje); Bihor (Bijelo Polje), otišli u Sarajevo; Crnča (Bijelo Polje); Godijevo (Bijelo Polje), Godočelja i Trpeze (Berane), Ibarac (Rožaje) Hošo, Bukovice (Pljevlja) Hrani, Kotor 1327. god. Hranilović, Zeta 15. v.; Kotor 1400. god. Hranimir, u Kotoru i Ulcinju Hranić (Kosača), u 14. i 15. v. vladarska porodica u Bosni i dijelu Crne Gore. Jedno vrijeme bila je njihova prijestonica u Pivi (Crna Gora); Herceg-Novi 1382. god. na Mekoj Grudi (Bileća) i okolina, 1281. god. bili su Vojvode u Vojvodstvu Svetog Save, pa potomci u (kasnije razvoju) Hercegovini, vlastela i kao: Vuković Hranković, u Nikšiću, Pješivcima i Grahovu (Nikšić) 1441. god. Hranojević, Banjani (Nikšić) u 15. v.; Kotor Hranulović, u Dračevini (Podgorica) Hranušić, Grahovo (Nikšić) Hrapović (Rapović), Maoče (Pljevlja), kod Bijelog Polja, kod Novog Pazara i Sarajeva; Pljevlja i područnih Lijeskovljana i kao: Krapović Hrvat (Hrvatin = Hrvatina), Miljevci (Spič), Bar (1882. god.) i Šušanj (Sušanj), Bar, ovi su doseljenici sa područja Trsta, vidi: Horvatin Hrvatin, u Miljevcima, po njihovom: stariji živalj, a drugi došli iz Dalmacije Hrvatić (Hrvetić), Stoliv (Kotor) Hrvović, Paštrovići 1734. god. i kao: Harvović Hrvojević, Buljarica (Paštrovići) 1792. god. Hrdelička (Hrdelška), Kotor Hreljina, Kotor Hreljić, Kotor Hresović, preci Vukčevića i Bratićevića na Njegušima (Cetinje) Hrižik, Herceg-Novi 1554. god. Hristov, na Cetinju Hrlilović, Maoče (Pljevlja) Hrmenke, i kao Rmenko, vidi: Armenko Hrnjez, Herceg-Novi, po nahočetu; u Podgorici Hrobar (Hrobaš), Kotor Hromadka, Kotor Hromanka, Kotor Hrmeka (=Krmok=), u Kotoru Hromić, Zelenika, Herceg-Novi Hrs (Rs), predak bratstva Vučkovića i Bratićevića u Veljem Zalazu Hrsović, Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje i kao: Zalažanin potomci Rs (dakle Hrs), naznačeni 1437. god. kao: Hrsović i Hrsojević. Kasnije Vukčević i Bratićević. Od njih, kao: Vukčević ima u: Dobroti (Kotor), Budvi, Prčanju, Batrićevića u: Prčanju (Kotor), Konavlima, Srbiji. Od Hrsovića su Milojević, Dupončević i Drugović kasnije: Nikolić odseljeni u Nikšić, Dobroti (Kotor), Vlaškoj (Rumunija); Đurović na Prčanju i Dobroti (Kotor) i Odesi uz Crno more; Gačović, kasnije: Dančul (Dančulović), Lukrecija, Kapetanović, Proroković i Padalica (jedni prešli u Njegušku varoš) i kao: Hrsović-Vukčević u Herakovićima Cetinje; Od Drugovića su i Vujošević kasnije Gazivoda i Krkača u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Dančulovići u Prčanju (Kotor) i Dančulovinama (Krtole), Grbalj; Lukrecije u Pješivačkom Dolu i kao: Kapetanović i Miletić i u Kavaču (Kotor); Proroković (Milošević) u Dobroti, Kotoru (Milošević), Šišiću kao: Milošević; Lukrecije u Bijeloj i

141


Perastu označavaju i kao: Šerović Hrsovići, staro prezime bratstva Vukčevića i Batrićevića u Veljem Zalazu Hruš, Kotor Hrušić, Herceg-Novi, po nahočetu Hubanić, Bijelo Polje Hudeček, Prčanj (Kotor) Huler, Kotor Humac, Milošević, vidi: Humec Humec (Mumac), u Cetinju i kao: Humac - Milošević; Orahovo i Podgora Humaec, bratstvo u Podgori Humci (Umci ili Miloševići), bratstvo u Cetinjskom Plemenu Hupka, Herceg-Novi; Bar Hurka, Herceg-Novi Hurešović, Berane Husanić, Bijelo Polje Husenbegović, Ulcinj Husenaga, Ulcinj Huseinović (Husejnović), Plav; Žabljak na Skadarskom jezeru Husejinović, u Plavu 1884. god. Husenefendija, Ulcinj Husenović (Huseinović), Žabljak na Skadarskom jezeru i kao: Husejnović u Plavu; vidi: Huseinović Husković, Pljevlja 1870. god. Husov, Rasova (Bijelo Polje) Husović, Meteh (Plav), Lučica i Koljeno (Rožaje), porijeklom iz Kuča; Sipanja (Bihor), Bijelo Polje; Paučine (Rožaje), oni su iz Gaša (Đakovica) Huter, Cetinje Huća (Davidović), u Paštrovićima 1678. god. Hudžodžović, Jablanica (Bijelo Polje), porijeklom iz Klimendi (Klimenata), sjeverna Albanija, vidi: Klimen I Ibambašić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru Ibrajić, Ulcinj Ibraimaga, i kao: Ibraimagić i Ibrahimaga, Gusinje (Gornje Polimlje) Ibraimagić, Gusinje, porijeklom od Skadra (Albanija), vidi: Ibraimaga Ibraimbašić, Lješansko područje (Podgorica) Ibraimović, ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu Ibrahim, Ulcinj 1879. god. Ibrahimaga, vidi: Ibraimaga Ibrahimbašić, Gornji Dodoši (Zeta) do 1746. god. Bijelo Polje (Donje Polimlje) Ibrahimović, Bijelo Polje (Donje Polimlje) i područje Sipanje; Bukovice (Rožaje) i Varoši i kao: Kačar ogranak Balevića (Belojica), srodnici Đolevića, u Kučima porijeklom iz Bratonožića, označeni i kao: Pavlović (Kačar) kod Rožaja, Novog Pazara i Pljevljima, u Žabljaku u Skadarsko jezero Ibrić, Bukovice (Pljevlja) Ibričević, Nikšić, iz Kuča, Podgorica i Kotor, ogranak Ivezića u Carigradu i Sarajevu Ibričić, Nikšić, otišli (1879. god.) u Bosnu Ibrišimović, Bar Ivan, Podi, Herceg-Novi Ivan Borojev(ić), predak bratstava Ivanovića i Ivaniševića u Donjem Kraju cetinjskom

142


Ivana, Bar Ivaković, Nikšić Ivanaj, Tuzi Ivanin, Cetinje Ivanić, Laze i Zagrađe (Gusinje), ogranak Dedića (Perića) iz Kuča; Podgorica, Vranovine (Pljevlja) iz preko Tare Ivaniš, i kao: Ivanos (1650. god.) u Budvi, porijeklom iz Stare Crne Gore, u Kliševo (Dubrovnik) od 1498. god. Ivanišević, Poljica (Popovo Polje), kao: Ljepava; jedni (1498. god.) u Kliševo (Dubrovnik), Veličani, Dračevo, Čveljin i Mosta (Hercegovina). U Mostaru i kao: Glavan. Porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Donji kraj (Cetinje), doseljenici iz Starog Vlaha (Zlatibor), srodnici Ivanovića i Marinovića, potomci su Borojevića. Od njih su u: Budvi, Kotoru, kod Dubrovnika i kao: Čomada; na Korčulu kao: Ivančić, u Rujnici (Bihać) kao: Ivanišević, Kladovu (Zaječar) kao: Perašević; Petrovići i Miruše (Nikšić), jedni kasnije kao: Vasiljević i Kecojević = Kecoević (Kecović); Pješivci 1557. god.; i kod Stona (Dalmacija) i u južnu Hercegovinu Ivaniševići, bratstvo u Donjem Kraju cetinjskom Ivaniševići, rod u Mostaru Ivaniševići, bratstvo u Poljicu Ivaniševići (Čomade), rod kod Dubrovnika Ivanko Pavićev, predak bratstva Pavićevića u Dolu Ivanković, Vrpolje (Trebinje), ogranak Ugrenovića iz Riđana (Nikšić); Ulcinj (1894. god.) iz Hercegovine; Zabrđe, Kasteli i Lastva (Tivat), iz Zubaca (Trebinje) u 16. v.; Bar; Savina i Srbina, Herceg-Novi; Kotor; Bukovice (Rožaje), došli iz Trijebšta (Zatrijebač) Ivanov, Paštrovići; Podgorica; Novi Bečej (Banat), porijeklom su iz Crne Gore; Novi Kneževac (Banat), srodni područnim: Petrov i Pavlov, došli sa Čarnojevićima iz Crne Gore Ivanović, Donji Kraj (Cetinje), srodnici Ivaniševića i Marinovića, zabjelježeni i kao: Lajislavić i Lajislajić, ranije Borojević (porijeklom od Niša), a doseljenici sa Starog Vlaha, od Ivanovića su u: Kotoru; Bjelice (Cetinje), najbliži Vušurovićima; Zalazi i Mali Sriem (Veliki Zalazi), Cetinje ubilježeni 1542. god. doseljenici sa Stubice (Pješivci), od kojih su u: Perastu (kao: Jovanović), Bijeloj (kao: Đurnović), ovo u Boki Kotorskoj, a u Dabru i Mostaru (Hercegovina) kao: Ivanović; Dobrota (Kotor), ranije Hrsović, došli iz Zalaza (Cetinje): u Budvi (kao: Bajić) došli iz Cetinja; Kotor; Građani (Rijeka Crnojevića), starinci. Od njih su u Limljanima (Crmnica); Dub (Bjelice) ogranak Milića; u Vojkovićima (Ćeklići), Cetinje ogranak Marojevića; Bajice (Cetinje) i kao: Ivanović = Musulimović. Od njih su u: Bijelom Polju (Donje Polimlje), Herceg-Novom i Srednjoj Dalmaciji; Lastva (Čevsko polje) Vojinićima (Ivanovićima), Cetinje, od kojih su Đukanović, Leković i drugi; Lipa (Cuce), Cetinje (od prije 1684. god.) i kasnije. Od njih su u Nikšićkim Rudinama, a u Bubrešku, kod Nikšića od 1768. god., u Grahovu (Nikšić) i kao: Živković, a od odseljenih u sjevernu Ameriku kao: Krivokapić; Stubica (Pješivci) u Brijegu (Lakića do), Piva, od njih su u područnim Rudinicama kao: Nikolić, a dvije porodice u Slavoniju; u Tisu (Nikšić) iz Bjelica (Cetinje); u Kučima jedni su ogranak Ilikovića = Drekalovića a drugi ogranak Dučića = Mrnjavčevića, od Ivanovića Ilikovića su u Čajniču i Trnovu ( istočna Bosna), Podujevu (Jablanica), južna Srbija; u Kučima i. ogranak Omerbožovića i kao: Dedivanović u Grudama (Tuzi) i Ljačković kod Gusinja, dok su srodnici Ljačković i Ljucović kod Gusinja sa Jablana (Bratonožići); iz Kuča su Ivanovići kod Plava i kao: Ivanić (Ivačaj); u Nikšiću 1768. god.; Crmnici u 16. v.; Šumadijska Kolubara Ivanovići iz Crne Gore kasnije kao: Vetić; Paštrovići; u Podgorici; Štitarima (Mojkovac); Ivanovići u Šišićima (Grbalj), od njih su u Poborima (Budva); Ivanovići u Ivanovićima (Bečići), Budva, srodnici Martinovića brajićkih, ispod Ođe; Ledenice (Risan); Herceg-Novi; Brajići (Budva) iz Cetinja; Golubovci (Zeta), kao: Metiljević = Ivanović, grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča; Gornja Ržanica, Laze i Rudo Polje (Plav), porijeklom sa Jablana (Bratonožići); u Podgorici jedni su iz Pipera; Ozrinići (Turjača) i Trepča (Nikšić), kao: Nikolić, od Ivanovića (Nikolića) iz Pive; u Bjelopavlićima grana Lalevića; u Morači (Kolašin) ogranak su Medenica; u Vasojevićima: 1) grana Lopoćana u Gornjem polimlju, Lomu i Uljarima, 2) grana Dabetića i 3) ogranak Vušanovića

143


nastanjenih na Bršno (Župa Nikšićka), Nikšić; u Šekularima (Gornji Vasojevići), od kojih su u Beranama, Vojvodini i Bosni; u Lužane-Vranići (Zeta) došli iz Stanisalića, prije 1908. godine; Lozna (Bijelo Polje); Liverovići (Župa Nikšićka) ogranak Pavlovića; Šljivansko (Žabljak), od kojih su u Pivi i Ograđenici (Pljevlja); u Žabljaku na Skadarskom jezeru 1527. god.; Dovoli (Pljevlja); Omorine (Višegrad), doseljenici iz Poblaća (Pljevlja); Ozrinići (Nikšić); Dobre Vode (Bar), poslije 1878. god. došli iz Kuča; u Morači (Kolašin) iz Rovaca (Podgorica) Ivanovići ili Musulimovići, bratstvo u Bajicama Ivanovići (Lajislavici,Lajislajici), bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Ivanovići, bratstvo u Malom Zalazu Ivanovići (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima Ivanovići (Milići), bratstvo u Dubu Ivanovići, bratstvo u Tomićima Ivanovići - "Krivokapići", bratstvo u Zaljuti Ivanovići (Lipovci), bratstvo u Zaljuti Ivanovići, bratstvo u Vojinićima (u Kčevu) Ivanovići, bratstvo u predjelu Lastvi (u Kčevu) Ivanovići, bratstvo u Stubici Ivanovići, bratstvo u Limljanima Ivanovići, bratstvo u Dobroti Ivanovići, bratstvo u Bijeloj u Boki (Đurnovići), u Dabru i u Mostaru Ivanovići iz Pive (Donje Crkvice, Likića Do) iz Ograđenice iza Tare Ivanos, vidi: Ivaniš Ivancić, Perast (Boka Kotorska) Ivančević, u Piperima, potomci Mićka (Lazara ) Vojisljavljeva, ranije Bližnjanin. Od njih su u Balabanima (Zeta), Podgorici i Brajićima (Budva); Gluhi Do (Crmnica) u 16. v.; Buljarica (Paštrovići) u 16. v.; Kotor, jedni po majci; Cetinje; Gornji Stoliv (Tivat); Podgorica; Brazilovica (Šumadijska Kolubara), srodnici područnih Dimitrijevića i Vićentijevića. Doseljenici iz Lever Tare (Pljevlja) Ivanjčići, rod na Korčuli Ivačaj, vidi: Ivanović u Gusinje Ivačević, Jabuka i Koći (Kuči), srodni su im Mari i Purišić Ivačković, i kao: Robel, Međureč i Kunje (Ulcinj), gdje su doselili iz Vojvodine Ivašević, Kosijeri (Cetinje) u 15. v. Ivašković, Međurječ (Bar) Iveza, Kruševo (Tuzi) i okolina kao: Ivziku, Ivezi, kasnije i kao: Ivezaj i Ivezić. Podgorica, pa u Nikšiću odavde u Pljevlja Ivezaj, Kuči i područni Zatrijebač, Tuzi, porijeklom su iz Gruda (Tuzi), vidi: Iveza i Ivezić Ivezić, Berislavci (Dajbabe) i Omerbožovići (Zeta), vidi: Iveza, u Kučima, istorodni sa Viriša u Grudama (Tuzi); Orah (Nikšić); Kumbor, Herceg-Novi; Berane doseljeni iz Rožaja; Bijelo Polje; Azanja, Vrševo, Vešnica, Zabojnik i Gruža (Šumadija), doseljeni iz Kuča; u Podgorici iz Pepića (Grude), Tuzi; Vidi: Iveza Ivelić, Bjelopavlići u 17. v.; u područje Herceg-Novog doselili se iz Hercegovine; u Ulcinj su se doselili iz Risna Ivetić, Sutorina (Živinje), Herceg-Novi; Prijeradi (Grbalj), sišli iz Stare Crne Gore Ivečević, u Gluhom Dolu (Crmnica) kao: Đuranović Ivziku, vidi: Iveza Iviković, vidi: Iković Ivin, ranije: Miljanić, iz Crne Gore u Žumbolju (oko 1690. god.), i kao: Ivin - Patrijanov, pa u Srpsku Crnju (sjeverni Banat). Kasnije su i kao: Arsenov (Arsin i Filipov), Gajin (Miškov), Mijin (Gluvakov), Ivkin, Nikin, Trpanov, Kajkanov, Pavlov (u Kikindi), Martinov, vidi: Markov Ivkin, vidi: Ivin Ivković, Ćeklići (pod planinom Bukovicom), Cetinje; Mokrina, Herceg-Novi i Popovo Polje

144


(Hercegovina), porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Nikšić; Berane; Željeznik (Beograd) kao: Nikolić doselili su se iz Gostilja (Bjelopavlići); vidi: Tenić u Trnači (Mlava), Srbija; Rudine (Banjska površ), Nikšić i dalje u Gacko (Hercegovina), pa u Granicama (Bileća) kao: Želuda; Ivlandić, Mataguži (1326. i 1455. god.), Zeta; Ivovina, u Drobnjacima: 1) ogranak Milutinovića 2) ogranak Nikitovića Ivović, Ubli (Krivošije) 1692. god., došli su od Nevesinja (Hercegovina). Od njih su u: područjima Herceg-Novog, Risnu, Stolivu, Morinju, Prčanju i Lastvi Grbaljskoj; u području Nikšića srodnici Vukićevića i Vukovića, od njih su odseljeni na Kopaonik, pa odatle u Aleksandrovačku Župu; Rovca Šekularska (Gornji Vasojevići), porijeklom su od Žabljaka (Durmitor); Berane; kod Rijeke Crnojevića i Seoca (Crmnica) ogranak su Prlja. Potomci su Ratka doseljenika iz Selaca (sjeverna Albanija). Od njih u Baru i područnim Zupcima; Ulcinj 1888. god.; Bukovik (Aranđelovac) i kao: Crnogorac, porijeklom su iz Bjelopavlića; Podgorica i Nikšić Ivol, i, Kotor Ivošević, Đuraševići, Krtole, Milovići i Rošca (Grbalj) u 16. v. doselili iz Dapca (Albanija) Ivulić, Herceg-Novi Ivčević, bratstvo u Gluhom Dolu (Crmnica) Igalić, Herceg-Novi, po nahočetu Ignjatović, Slivlje (Fojnica) u Hercegovini, ogranak su iljanića iz Banjana; Korenica (Valjevo), porijeklom iz Pive; Nikšić; Babine (Pljevlja) kao: Brašnja Igumanović, Sotonići (Crmnica) i u Vranju kod Rijeke Crnojevića Igumnovići (Nikolići), bratstvo u Sotonićima Idra, Štoj (Ulcinj) Idrizaga, Ulcinj 1884. god. Idrizović, Bijelo Polje i područni Zaton su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Mojkovac; Banjkani (Zatrijebač), Kuči Idrizić, Berane; Ulcinj Ižogin, Andrijevica i Berane Izat, Kotor i Bar Izbegović, Ribarići (Tutin) jesu iz Vasojevića Izgarević, Podgorica Ikica, Kotor Iković, Ivkovića Bara (Motički kraj) u Jezerima drobnjačkim i kao: i Iviković = Grubavčević i Iviković, do prije 1700. god.; Ikovići (Krajni do), Ćeklići; Ikovići zaselak u Ustikolini kod Foče (istočna Bosna), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Đolaica; ogranak Brajovića u Bjelopavlićima. Od njih su u Konjarniku i Soko Banji (Srbija); Rožaje Ikovići, staro bratstvo u Krajnjem Dolu Ikonić, Crnugovići (Pljevlja) Ilek, Herceg-Novi Ilijanići, od Eleanića; danas u Boki dvije familije Ilijka, Bar Ilijašević, Dobrota (Kotor) iz Ćeklića (Cetinje) Ilijaševići, iseljeno bratstvo iz Vučeg Dola Ilijć, Kotor Iliković, grana Drekalovića u Kučima, razgranata Ilimarković, Brezojevice (Plav) i Rudo Polje; Gornja Gračanica (Gornji Vasojevići), porijeklom iz Kuča Ilinčić, Žari (Morača); Lipovo (Kolašin) kod Mojkovca ogranak su Rakočevića; Rovca (Kolašin); Cetinje; Ledenice (Risan) Ilić, Kuči: 1) iz Kržanje odselili se u Ivanjicu (Srbija) 2) iz Ubala, ogranak Živkovića (Žiković) Mrnjačevića odselili se u Gornji Milanovac i okolinu (Srbija) 3) od Krivodoljana odseljeni u Berane (Vasojevići); Lipovica (Zaljuti) u Veljim Cucama (Cetinje); Vuči Do u Ćeklićima (Cetinje). Od njih su u Slivnici, hercegovačka Povrč i kasnije kao: Drbjenac, Marinović, Đurina, Ćurtović, Šilobad

145


i u područnoj Zagradinji kao: Pamučina; zetska vlastela u 14. v.; Brda paštrovska; Zalazi u Njegušima (Cetinje) 16. v.; Predak Crnojevića u Zeti u 13. v.; Vranovine (Pljevlja), došli iz Preko Tare; Džurevo (Valjevo) iz Pive; Srednjevjekovna Zeta, i kao: Ilič, ranije Vrančić; Jasikovac, kod manastira Morače, doselili se iz Jasenova Polja (Hercegovina). Od njih u Dragačevu donjem (Srbija). U Morači su njihovi srodnici: Jošović, Radonić, Radojević, i Radulović, a u Dragačevu (Srbija) Đosić; Maoče (Bijelo Polje), srodnici Jankovića iz Morače; a iz Bihora (Bijelo Polje) preselili se u Prijeljinu (Čačak); Riđani (Nikšić) 1897. god.; Krivošije (Boka Kotorska); Risan doseljenici iz Šobajića (Bjelopavlići), jedni od Sarajeva 1693. god.; neki iz Ćeklića (Cetinje); Ledenice (Risan) u 16. v. doseljeni iz Stare Srbije; grana Mandića (Mileševića) u Ledenice (Risan) i Krivoše i kao: Lazović, u Višnjevac (Tivat) kao: Borković. Jedni se preseliše u Zagoru (Grbalj) kao: Midorović; Prislonica (Čačak), doselili se iz Krivošija (Boka Kotorska); Kuti, Herceg-Novi; Vilusi (Nikšić) ogranak Vujačića; Šobajići (Bjelopavlići), od njih su u područnom Požaru. Oni su ogranak Milanovića (Novaković), grana Bubića. Od ovih su u Krivošijama kao: Ilić, kao i pojedini u: Župi Nikšićkoj, Cetinju, Beogradu i nekim mjestima Srbije; Nikšić, iz Drobnjaka, potomci Novljana; Zelenkov Plato i Orja Luka (Danilovgrad), jedni kasnije Ilić (Bošković); Kotor i područni Muo; Prčanj (Boka Kotorska); peraška naselja, porijeklom su iz Stare Srbije; Bijela i Lepetane (Boka Kotorska), porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); Područje Risna i Herceg-Novog, jedni su iz Hercegovine; Herceg-Novi doseljenici iz Zvečera (Stara Srbija); Podgorica (1880. god.) došli iz Vojvodine; Nikšić i područne Srijede iz Gacka (Hercegovina) kao: Kurdulija; Vranovine (Pljevlja) došli sa lijeve obale Tare; Mojkovac; Cetinje; Draževina (Podgorica); Jadar (Valjevo), doseljenici iz Pive; u Rastovac i Dugu (Nikšić) došli 1862. god. iz Krivošija; ogranak Bulića, iz Pješivaca, nastanjeni u Piperima; grana Dabetića u Vasojevićima; Berane, porijeklom iz Kuča; Bratonožići Ilići, bratstvo u Krivošijama Ilići u selu Klopot, Bratonožići Ilići, bratstvo u Zaljuti Ilimarković, Meteh, Rudo Polje i Ulotina (Plavsko gusinjsko područje), porijeklom iz Kuča Ilič, Berane; Podgorica; Prčanj (Boka Kotorska) Ilinčić (Perovanović), Gajtan (južna Srbija), doselili se oko 1879. god. iz Rovaca (Podgorica); Žari (Mojkovac); Ledenice (Risan); u Novskoj, Grubišnom polju i Osijeku (Slavonija), Delnicama i Donjoj Stubici (Hrvatska) jesu od Vlahovića iz Rovaca (Podgorica) i kao: Pavlović (Ilinčić) i u Degramu (Kosanica), južna Srbija i kao: Srezojević, kao: i u Rovcima Iličić, Herceg-Novi, po nahočetu Ilosi, Kotor Iličković, Mahala Iličkovića (Gornji Brčeli), Crmnica, od njih su u Brcama (Sutomore), Bar, Cetinju, Baru, Skadru i Vraki (Skadar) u 15. v., u Crmnicu su doselili iz Dečana (Metohija), porijeklom su iz Grčke Iličkovići, bratstvo u Brčelima (došli krajem XVII v. iz Grčke; poznati vidari i liječnici) Iličkovići, u Baru (od istih Iličkovića u Brčelima) Iljuč, Oštro, Herceg-Novi Imamović, Pljevlja (1849. god.); Rožaje (krajem 17. v.) doselili se iz Turske; Podgorica Imanović, Podgorica Imerović, Bojka i Mide (Ulcinj) Imširović, Gradac i Podgora (Pljevlja) Indijanović, Budva iz Dalmacije Indrigo, Kotor 1496. god. Inđerio, Kotor (1396. god.), porijeklom su iz Venecije Inić, ogranak Tomanovića, iz Cuca prešli u Miruše, uz Trebišnjicu i učji Do (Nikšić) Inići, bratstvo u Mirušama Inković, Trešnjevo (Cuce) Inkovići, bratstvo u Trešnjevu Insiostri, Kotor Ira, e, Ljeljanice, Otilovići i Crljenica (Pljevlja)

146


Irvović, i kao: Arvović, Paštrovići 1698. god. Ire, vidi: Ira Irman, Gornja Lastva (Tivat) Isabegović, Brskovo (Mojkovac) Isaković, Pašića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su od Foče; Stari Bar; Velja Gorana (Ulcinj) Isai, Podi, Herceg-Novi Isić, Bar Islamović, Bioče (Bijelo Polje) i područna Bistrica, srodnici Bogavaca; Berane; Mide (Bar) Isljamović, Mide (Bar) Ismailaga, Ulcinj Isović, Bileća i susjedne Vlainje jesu iz Selišta, Herceg-Novi, ogranak Miljanića iz Banjana i kao: Usović; Bijelo Polje; Kolimani (Ulcinj) Istjanović, u Drobnjake su doselili iz Rovaca (Kolašin) Itantović, Kotor Iupković, i kao: Junković, Paštrovići (u područnoj Buljarici), ranije kao: Suđa i Suđić, raseljavani Iftijan, Tijana u Primorskoj krajini Ičanin, vidi: Jereb kod Tutina Ičevići (Radmanovići - Dubravljani), brastvo u Podnopolju Irević, Podnopolje (Danilovgrad), grana Radmanovića; Danilovgrad Išmić, Bar J Jablan, Dobrsko Selo i Rvaši (Rijeka Crnojevića), ranije: Gorovućanin (u 15. v.), porijeklom su od Mostara. Jedni su odatle odselili u Bugarsku. Od njih su Moštrokol; Cetinje; Podgorica Jablan Stijepov, predak bratstva Jablana Jablani - Gornjevuci, bratstvo u Dobrskom Selu Jablani, u užem smislu, dio bratstva Jablana u Dobrskom Selu Jabličić, Morača (Kolašin), oni su potomci Bogićevi Jabuka, Pljevlja 1853. god. Jabuković, Herceg-Novi Jabučan, ina, Donji Kraj (Cetinje) Jabučani, bratstvo u Donjem Kraju cetinjskom Jabučanin, Kotor; Cetinje Jabučar, Pljevlja 1853. god. Javorac (Javorc), Lisičine, Jalovak, Sutjeska i Zabrđe (Pljevlja) Javorovac, Brševo (Gornji Bihor), Bijelo Polje, doselili iz susjednog Javorova, a porijeklom su iz Škrelja (u Malesiji), sjeverna Albanija Javorc, vidi: Javorac Jaganjac, iz Herceg-Novog preselili u Baljke (Bileća); Nikšić; Podgorica Jagdić, Nikšić Jagličić, Morača (Kolašin) Jagnje, Kotor Jažo, Gornja Lastva (Tivat) Jaić, Zeta, od njih su u Žabljaku na Skadarskom jezeru; Drobnjak do 1700. god. Jaičić, Ulcinj 1890. god. Jajagin, ranije Tešić, u Srpskom Krsturu (sjeverni Banat). Doselili su se iz Reske, a ondje iz Crne Gore Jajai, Podgorica Jaji, Podgorica Jajić, Vasojevići, grana Kovačevića; a u Skadru vidi: Senić Jak, Dobrsko Selo (Cetinje), kasnije Jakić; u Budvi i kao: Jack; Bar

147


Jaketić, Kotor Jakijević i kao: Jakjević, u Cucama (Cetinje); Kuči iz grupe Krivodoljana, odselili u Srbiju Jakić, Dubrave (Dobra sela), Mletičak, Merkulje, Malinsko (Žabljak), jesu ogranak Miloševića doselili su se iz istočnih Banjana, sa Kule Lekića. Od njih su u Košicama (Pljevlja), Zabrđu kao: Lučić i Pljevljima kao: Topalović u Pljevljima. Od njih su najbliži im: Vemić, Drašković, Žugić i Knežević, u Dobrim Selima (Drobnjak); Korani (Nikšić); Dobrsko Selo (Cetinje) i kao: Jak; Šipačno (Nikšić); Podgorici 1900. god. Jakičević, Kotor Jakičić, Andrebna (kasnije Riđane) i ispod Trebjese (Nikšić) u 9. v. iz Kuča. Od njih su u Boanu (Žabljak), kao: i u susjednim Barama i Sirovcu kao: Rubežanin i Kurep a u Zagradu (Nikšić) kao: Odović i u Dragovoljićima (Nikšić) kao: Ćalić. Jedni su odselili u: Vidriće, Sokolac i Trešnjicu (Užice) Jakjević, vidi: Jakijević Jakob, Bar; Sutomore 1806. god; Kotor Jakobić, Herceg-Novi Jakobović, Stoliv i Donji Stoliv (Boka Kotorska), a u Kotoru 1482. god. Jakov, Bar; Štoj (Ulcinj) Jakov, pop, predak bratstva Popovića u čevskom Donjem Kraju Jaković, Bratica (Ulcinj); Kod Risna i Herceg-Novog su iz Korjenića (Trebinje); Herceg-Novi, po nahočetu Jakovja, ranije Brajović, u Grili (Vraka) i Đinokastru (Albanija) iz Bjelopavlića Jakovljević, Banjani (Nikšić), od njih su kod Smedereva; Kuti (Nikšićka Župa); ogranak Popovića iz Gornjeg Polja kod Nikšića. Od njih su u Kulićima (Čačak); kod Pljevalja su ogranak Popovića; Prčanj, Boka Kotorska; Progoreoci (Šumadijska Kolubara), srodnici Milića (Sakuljana) jesu od Nikšića Jakogna, vidi: Jakognja Jakognja, u 15. v. u Boki Kotorskoj i kao: Jakogna Jakonja, Kotor 1330. god.; Berane Jakojević, iseljenici iz Kuča u Srbiju Jakonović, Kotor 1482. god. Jaku, Muo (Kotor) Jakubović, Potpeće (Pljevlja); kod Plava, vidi: Jakupović Jakupović, Kuči, jedni iz Zete uselili se u Podgoricu, drugi iz Kuča u Čmanjak (Novi Pazar); Ljutić i Crljanice (Pljevlja) i područno Potpeće a u Pljevljima 1889. god.; Bijelo Polje; Plav; iseljenici iz Knež Dola (Oputne Rudine), Nikšić u Fatnici (Hercegovina), porijeklom su iz Crvenog Dola u Čevu (Cetinje) Jakša, Kotor Jakšić, Kotor (16. v.), starosjedioci; Riječani i Grahovo (Nikšić), oni su iz Klobuka (Trebinje). Kod Risna su od Gacka (Hercegovina), a porijeklom od Beograda; Kotor; u Igalu i Herceg-Novom su od Nevesinja (Hercegovina); Nikšić; u Drobnjacima su srodnici Jaukovića, grana Mandića iz grupe Novljana, ranije i kao: Danilović i Durković; Prošćenje i Stevanovac (Mojkovac), a u područnim Žarima su, kao: i u Morači i Bijelom Polju od Abdalovića iz Gacka, zato se u Uskocima (Žabljak) prezivaju i kao: Gačanin; Šavnik (Drobnjak) iz Prošćenja (Mojkovac) 1878. god.; iseljeni iz Pive u Rađevinu i Cerovo (Valjevo); Iz Bjelopavlića iseljeni u Ibarski Kolašin, a jedni iz Bjelopavlića u Sočanice (Priština), kao: Jakšić i tamo su razgranati i jedni se prozvali: Jovanović; kod HercegNovog porijeklom iz Hercegovine Jakšići, porodica u Drobnjacima Jalas, Kotor Jalović, Nikšić Jambrošić, iz Kuča su se odselili u Krivu Rijeku; Bar Jamometić = (Zamometić), Krajna uz Skadarsko jezero jesu iz Lješanskog kraja (Podgorica) Jamonetić, u Prečistoj Krajini

148


Jan, e, Sutomore (Bar) 1861. god.; Cetinje; Budva kao: Jani Jana, Bar Jani, vidi: Jan Janak (Janah), vidi: Janah Janaković, Pribiševići i Perast (Boka Kotorska) Janah (Janak), u peraška naselja (Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine. Ima ih u Boki doseljenika iz Češke (Čehoslovačka) Janašević, Pljevlja 1874. god. Jandović, Bar Jane, vidi: Jan Janekcos, Velimlje (Nikšić) i Šavnik (Drobnjak) Janetković, Trebesina, Herceg-Novi Janešević, Cetinje Janešić, Cuce (Cetinje) Janešići, staro bratstvo u Prentinu Dolu Janić, Crnci (Piperi), ranije: Crnac. Od njih su kod Valjeva i Kruševca; Kržanja (Kuči), ranije: Mijović - Drekalović, odselili se u: Ulcinj i Srbiju, a u Vasojeviće kao: Bismiljak; u Peraška naselja - Boka Kotorska sišli iz Stare Crne Gore; Kotor; Kameno, Herceg-Novi i kao: Janjić, doselili se iz Bjelica (Cetinje) 1687. god. Presjeka, Herceg-Novi Janićijević, u Lijevoj Rijeci (Vasojevići), ranije Marković iz grupe Petrovića, odselili se u Dedilovo (Novi Pazar) Janičić, ogranak Ateljevića, Korjenićima (Trebinje) i područnim Miretskim Dolovima, Trkljačima i Mirilovićima. Od njih su u Broćancu Janičića (Banjani), Nikšić, došli iz Risa i od ovih su u: Knjaževac (Srbija) kao: Aničić, Trstu (Italija), Krivošije (Boka Kotorska) i jedni odatle se preselili (1890. god) u Ulcinj. Ima ih u Milu (Tivat), doseljeni iz Stare Crne Gore; Herceg - Novi, po nahočetu Janketić, u Moraču (Kolašin) doselili se iz lješanskog područja (Podgorica). Potomci su Janka Lješnjanina; Podbišće (Mojkovac); Bojište (Bijelo Polje) Janko, pop, predak bratstva Popovića - Lipljana Janković, Jankovići (Dubočani) i Čepeljice (Trebinje), došli iz Petrovića i Miluša (Nikšić), oni su od Maleševaca sa lijeve obale Trebišnjice; Pusto ostrvo (selo Mala Crna Gora) između rijeke Sušice i Tare, došli iz Prekotarja; Ušće i Tepca (Uskoci), Žabljak, ranije: Jušičanin iz Ravnih Kotara (Dalmacija) ovdje su se doselili, pa se jedni od njih presele u Pivu, kao: Janković; Donja Grabovica (Šavnik) u Drobnjacima su potomci Novljana iz grupe Đurđića (najbliži su im Janjići), ogranak su istorodnih Dulovića grane Pejankovića i šire grane Dobrilovića, potomci Matijaša Drobnjaka, zato su: Matijašević, pa Janković i drugi; Moračani, starosjedioci; Rovca i kao: Jošanović; jedni su se iz Pive odselili u Brskut (Bratonožiće), i od njih u Nožice (Lijeva Rijeka), Podgorica i Berane, pa dalje u Bijelo Polje; Lješnica (Bijelo Polje); Bistrica (Bijelo Polje) 1854 - 1856. god.; u Sokolskoj nahiji (Srbija) iz Pive i u Užičkoj Crnoj Gori; Crnča (Bijelo Polje); Bijelo Polje; Zaton, Grančarevo i Gornji Bihor (Bijelo Polje), jesu starosjedioci; Selišta i Zagorak (Pješivci) jesu srodnici područnim: Đukićima i Stankovićima, doseljeni od Lijeve Rijeke (potomci Stevana Vasojevića), porijeklom od Sjenice (Sandžak). Jedno vrijeme su se zvali Petrović, Bratić i Vitković; Bijela Crkva i Honcići (Rožaj), jedni su predigli u Prekale (Metohija); Krečko Ždrijelo, Pećine, Borovi, Škam, Bukišta Krš, Arbanasi, Jankovići, Ljumovići, Drušići, Češljari, Rvaši, Mrcelji, Bobija, Dodoši (Rijeka Crnojevića) i Žabljak na Skadarskom jezeru i u Rijeci Crnojevića (potomci su nekoga Leke), iz Pipera doseljenici iz Klimenata (Kljemendi), sjeverna Albanija. Od njih su u: Risan; Vraka (Skadar); Ljuboviji (zapadna Srbija); Lokanj (Zvornik); Bašča (Rožaj), vidi: Garović i Glavatičić; Goričani (Zeta), a onđe iz Gornje Gorice (Lješkopolje), Podgorica gdje su se doselili iz Markovine (Cetinje); ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Cetinje; ogranak Baćovića, iz Bijelih Rudina (Nikšić), prešli u Dubočane (Bileća); Grana Maleševaca iz Miruša, sa obale Trebišnjice odselili u Anđeliće i Dubočane (Bileća); Lješnica (Bijelo Polje); Ljutić, Crljenica, Bobovo, Rasno i posebni u Čadine i Kolovrat (Pljevlja); iz Pive jedni se preselili u Ribaševinu (Užička Crna Gora); Nalježići

149


(Grbalj); Svrčuge i Baošići, Herceg-Novi; Ubli, Herceg-Novi naselili se 1687. god. iz Bjelica (Cetinje); još ih ima na periferiji Herceg-Novog, bez bližih podataka; Mrkovi i Ljuštica, HercegNovi, oni su doselili iz Hercegovine u 17. v.; Kumbor, Herceg-Novi, oni su se doselili iz Klobuka (Hercegovina); Grbavice (Komarnica), Šavnik, ogranak Dobrilovića. Od njih su na Glasincu (Romanija); Morinj (Risan); Ljutići i Crljenice (Pljevlja) i drugi u Rasno, Kolovrat i Čadinje (Pljevlja); Igalo, Herceg-Novi, oni su ogranak Davidovića iz Paštrovića; Herceg-Novi; Nalježići (Grbalj), oni su iz Crne Gore; Kruševice, Herceg-Novi; Đenovići, Herceg-Novi porijeklom su iz Klobuka (Trebinje); u Hercegnovskom i Risanskom području većinom su doseljenici iz Hercegovine; Muo (Kotor) jesu iz Stare Crne Gore; Kotor oko 1900. god.; Kotor 1601. god.; Mul (Tivat) iz Stare Crne Gore; Peraška naselja (Boka Kotorska) doseljenici iz Stare Crne Gore; Nalježići (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; Dobre Vode (Bar); Mide i Vladimir kod Ulcinja 1900. god.; jedni su se iz Pive odselili u Sokolsku nahiju (Srbija) a drugi u Kremna (Užice); iz Crne Gore iseljeni Jankovi potomci u Pilatoviće (Čačak), srodni područnim Pavlovićima i Čolićima (Čolovim potomcima); u Mojkovac doseljeni iz Kuča; Salč (Ulcinj); Podgorica 1854 - 96. god.; Danilovgrad; Odseljeni iz Mačuga (Podgorica) i naselili se u Drenicu (Kosovo) braća Todor - Tode i Nikola; od Toda su Todići, koji su preselili u Bogunovac, Petrinje, Bojna, Tulare, Međeđa, Stara Banja i Sijerinska Banja (južna Srbija); Podgorica; Ravna Rijeka (Mojkovac), pa u Ljutiće (Pljevlja). Jedni kasnije kao: Sokić; Gajtan (južna Srbija) iz Rovaca (Podgorica); Zeoke i Šumadijska Kolubara porijeklom iz Morače (Kolašin); u Podgoricu iz Zete, ogranak Terzića; Gril (Vraka), Skadar, iz Crne Gore; Bošnjik (Raška), Srbija, doseljenici iz Bijele Crkve (Rožaje) Jankovići, bratstvo u Ceklinu Jankovići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Jankovići u Selištima Jankovići iz Pive (Crna Gora) porijeklom iz Drobnjaka iz Tepača Janović, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska); Mrkovi, Babušnica i Ljuštice (Grbalj), doseljenici iz Albanije; Prijevor (Grbalj) od 9 - 15. v.; Bogdašić (Tivat) iz Stare Crne Gore; Brskut (Bratonožići), Podgorica, ogranak Proganovića, potomaka Bratovih Januz, Pljevlja naseljeni iz područnih Boljanića Januš, Vojno Selo (Plav), kasnije Janušević i Janjušević, Bar Janušević, Nikšićko Prekovođe; Ozrinići (Turjača), Nikšić, ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić), vidi: Janjušević; Vojno Selo (Plav) i u područnoj Brezojevici, ranije Januš Janč = Janči, Bar; Budva Janča, Danilovgrad Jančeglav, Mokrine, Herceg-Novi Janči, vidi: Janč Jančić, Ubla, Herceg-Novi, od njih su u područnim Đenovićima i Bijeloj; Njivice (Sutorina), Herceg-Novi, doseljenici iz Bjelica (Cetinje); Muo (Kotor); iz Banjana (Nikšić) u Banatsko Aranđelovo Janj, Kotor 1441. god. Janjalija, u Boki Kotorskoj i Cetinju Janjatović, u okolinu Sombora evidentirani oko 1721. god. doselili su iz Crne Gore "Janjević", bratstvo u Ovtočiću Janjetović, Optočić (Crmnica); U Pješivcima kao: Britvić, a u Martinićima (Bjelopavlići) kao: Đeletić; u Beranama doselili se iz Plava; Cetinje Janjitović, Kruče i Komiza (Ulcinj) 1890. god. Janjić, Nikšić, ogranak Popovića iz Donjih Banjana. Od njih su u Komarnici i Grabovici (Šavnik), Janić; Ogranak Đurđića u Drobnjacima potomci Novljana; Paštrovići (Budva) doseljenici iz Pipera (kasnije: Savović), Podgorica; vidi: Janić u Kamenom Janjotić, Kurilo (Zeta), ogranak Dobrilovića iz Dobrskog Sela (Cetinje), a porijeklom su iz Peći Janjuš, ogranak Šabovića (Veselića), u Drobnjacima; u Matarugama (Pljevlja) i kao: Janjušević, porijeklom iz Kuča; Kaluđerovići, Bare iz Kuča, Vukovo Brdo i iz Rovaca, Vrtoča i Kalušići (Pljevlja)

150


Janjušević (Janušević), Laze, Turjača i Slivlju (Ozrinići), Nikšić, negdje i kao: Janušević i Januš. Od njih su u područnom Rastovcu od 1854. god.; u Rovcima (Velje Duboko) preša iz Ozrinića Joko Janjušević, ranije: Koprivica iz Banjana (Nikšić), a jedni u Bijeloj (Šavnik) 1864. god., potiču od Koprivica iz Banjana, a od njih su: Pavić, Golović a i Drašković nastanjeni u Mrtvom i Veljem Dubokom (u Rovcima), Podgorica; Jedni odselili u Osaonicu (Novi Pazar); Vojno Selo (Plav); Mataruge (Pljevlja), ranije Janjuš porijeklom iz Kuča; vidi: Janjuš, Pavić i Koprivica, Markovi potomci Japić, Nikšić Jaramaz, Miruše i Podvrš (Oputne Rudine), Nikšić, potomci Maleševaca (patronimik Maleša), doselili se ispod planine Volujak. Od njih su kod Šibenika u Dalmaciji, a drugi u Srbiji. Jaragmizović, Džurovo (Pljevlja) Jaredić, Liverovići, Rastovac i Gornje Polje (Nikšić), ogranak Jovanovića iz grupe Nikšića. Od njih su na Glasincu (Romanija); Gornje Rudinice (Piva), starosjedioci, kasnije kao: Marić, u Srijedama (Nikšić) od kojih su u Bosni Jaredići (Mirići) iz Pive (G.Rudinice), starosjedioci Jarobek, Kotor Jarović, Gusinje, starosjedioci Jarčeglav, Mokrine (Boka Kotorska) Jasavić, Piperi, potomci Novića, preselili se u Prnjavor (Plav) Jasnići, Maoče Sela i Bistrica (Bijelo Polje) Jasović, Prnjavor i Bogojić (Malo Selo), Plav Jatara, Mokro (Grac), Šavnik Jaćilović, vidi: Jaćimović Jaćilonjić, vidi: Jaćimović Jaćimić, ogranak Medenica u Rovcima Jaćimović, područje Bistrica, Kostinici i Rasova, kao: Begović, Bijelo Polje (potomci kneza Jovana), starosjedioci Bijelo Polje (12 - 13. v.) i kao: Jaćilović i Jaćilonjić, razgranati, pa jedni iselili u Lozac (Kraljevo) kao: Čolović. Od Jaćimovića jesu: Dizdar u Rožaju i Tutinu. Ima ih iseljenih u Bosnu, Slavoniju i kod Pirota (Srbija); u Morači (Kolašić), Nikšićkoj Župi i Mojanovići (Zeta). Od ovih su u Podgorici Jaćović, u Ljeljanicu i Tenjikovo (Raška), doselili se iz Polimlja Jaukalović, Kuti (Boka Kotorska), starinci izumrli Jaukić, Martinovići (Trepča), Gusinje Jauković, ogranak Mandića (Novljana od 1600. god.) u Pridvorici i Vukodolu (Drobnjak). Od njih su Bojat u Pivi, Leovac u Raškoj, Bavčić u Bavčićima (Pljevlja); Cetinje Jauš, i, Kotor Jauši, vidi: Jauš Jahaj, Rastiš (Ulcinj); Bar Jahajt, Gornji Oblik (Primorska krajina) Jahdarić, Metez i Prnjavor (Plav) Jahdedić, u Plavu i Bogajićima Jahijagić, Grnčarevo (Bijelo Polje) Jahić, Mojanovići (Zeta). Od njih u Žabljak, uz Skadarsko jezero, u Podgorici i Skadru, ogranak Brajovića, kasnije kao: Baštić i Redžović; Tuzi; Adrin i Zaton (Bijelo Polje); Cetinje Jahović, Bojka, Klezna i Kosić (Ulcinj) 1896. god., a u područni Rastiš i Mide od 1900. god. Jahoja, Rastiš (Gornja Krajna), Ulcinj Jaca, Donja Klezna (Ulcinj); Bar; vidi: Jacović Jacević, Pljevlja 1859. god. Jacer, Nikšić Jaceta, Podgorica Jack, vidi: Jak Jacović (Jaca), Donja i Gornja Klezna (1896. god.), ranije: Brinjacak, porijeklom iz Hercegovine,

151


vidi: Drekić; vidi: Jaćimović; Bratica (Ulcinj); Bar Jačeglav, Herceg-Novi Jačić, Berane Jadžiković, Goraždevac (Peć), ogranak Vukčevića iz Goljemada (Podgorica) Jašarbašić, Pljevlja 1876. god. Jašarević, Nikšić, od njih u Vrbici (Bihor), Bijelo Polje, i u Baranima (Bijelo Polje); Tuzi i Podgorica, starinom od Peći Jašarović, ogranak Popovića u Njegušima (Cetinje); od Gusinja su se odselili u Berane, u Podgrađe uz Lim i Bioču (Bijelo Polje) Jašarovići, "uze bratstvo" Popovića-Herakovića u selu Herakovićima Jašarspahić, Pljevlja 1863. god. Jašović, Šekulari (Berane), potomci Vuka Ljevaka. Od njih su u: Brezojevicama, Plavu, Veliki, Murini, Andrijevici i Rijeci Marsenića (Polimlje). Od njih su Matović kod Istoka (Metohija) i kod Požarevca (Srbija), a u Šekularima: Božović, Živković, Labudović, Popović i Šarić Jebizima, ranije: Savčić i Savičić na Bati (u Cucama), Cetinje. Od njih su u Budvi i Perastu (Boka Kotorska) Jebizime (Savčići), iseljeno bratstvo sa Bate Jevđević, iz Kuča (Podgorica) odselili u Vlasovlje (Sevojno), Srbija; Brančiće (Pljevlja); i kao: Jevđović Jevđović, Brančići (Pljevlja) vidi: Jevđević; vidi: Ostojić u Lučanima (Čačak); vidi: Jevđević Jevremović, i kao: Nedić, iz Kuča odselili u Osječenicu (Srbija) Jevrić, Buronje (Buronjići), Lješansko područje, od njih u Podgoricu doselili iz Jezera (Ćeklići), Cetinje a tamo iz Bjelopavlića; Meteh (Plav) i Ulcinj po majci Jevri iz porodice Bašić; Ogranak Lazovića iz Kuča odselili u Konjuhe i Zagrad (Andrijevica), pa jedni kod Novog Pazara Jevtanović, grana Kosovčića iz Drobnjaka iselili u Samobor (Gacko) i tamo kao: Popović, a od njih jedni preseliše u Sarajevo kao: Jevtanović, vidi: Popović Jevtić, u Drobnjacima ogranak Vulovića iz grupe Novljana. Od njih su u Gajtanu (južna Srbija); Rađevo (Valjevo), porijeklom iz Pipera (Podgorica) Jevtović, Izbičnja i Đurašići (Pljevlja), doselili se iz Kolašina; Pavino Polje, Bistrica i Maoče (Bijelo Polje). Od njih su u Vrbici (Jasenica), južna Srbija; kod Kragujevca su od Kolašina Jevšnik, Cetinje; i iz Podgorice odselili u Tamnik (Tavnik) u Ljubiću (Srbija) Jeđup, Lijeva Rijeka (Podgorica) Jegdić, ogranak Seratlića (Balotića) u Drobnjacima (područje Šavnika) iz grupe Novljana Jedlovski, Kotor Jednaković, Nikšić 15. v. Jedosić, kod Sjenice i pod Kosmajem ogranak Adamovića, porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje) Jež, Nikšić Jezdić, Medun i Otanj (Kuči). Od njih su odseljeni u Rađevinu (Krupanj); iz Pješivaca odseljeni u Gađevo Selo (Valjevo) Jezdinovići, kao: Veselinović, odselili se iz Župskog manastira (Nikšić) u Triješnjicu (Sokolska nahija), Srbija Jezdović, Kolovrat, Straševac i Karoševine (Pljevlja), doseljeni iz Prekotarja Jezerci, staro slovensko pleme na Peloponezu Jeka, Boka Kotorska u 15. v. Jekić, iz Vasojevića iselili se u Erčedže na Goliju Jeknić, Drobnjak; Gornja Morača; Žari (Mojkovac); Oklade (Bijelo Polje) i Lužac (Berane) Jelavić, i kao: Macura, Zmijanac i Pelev Brijeg (Podgorica); Herceg-Novi Jelević, Krute (Ulcinj) Jelezić, Krute (Ulcinj) Jelezović, Ćeskote (Rijeka Crnojevića) iselili se u Pelinkoviće (Crnogorsko primorje) Jelenić, ogranak Stanišića u Piperima (Podgorica); Nikšić i Cetinje Jelinić, u Drobnjacima 1467. god.

152


Jelisavović, iz Kuča iselili u Keseroviće Jelisavčić, Bioska i Višegradski Stari Vlah iz Pive Jelić, Dobrsko Selo (Cetinje), i kao: Lješnjanin; Budva; ogranak Dedejića, kod Mojkovca, porijeklom iz Čeva (Cetinje) i od njih su Španja (Šelejić) a od ovih Jelić u Sirovačkim Barama (Žabljak); Prčanj (Boka Kotorska); Radojeva Glava (Bijelo Polje), iz Morače. Pa jedni u Crvsku i Kokić (Sjenica); Boturić, Bistrica, Kovren, Lješnica, Čeoče Pavino Polje i Stožer (Bijelo Polje), Boljanići, Rađevine, Potpeć i Ševane (Pljevlja) jesu iz Prekotarja; Bogojevo Selo (ogranak Lekovića) pa u Drobnjake i odatle u Orašje (Trebinje); jedni su u Pljevaljskom polju, Bobovu i Kraljevu (Pljevlja) doselili iz Drobnjaka; Mokro (Šavnik) i Granice (Nikšić); Orah (Piva); Šaranci (Žabljak); Ozrinići (Laze), Nikšić; Sutomore (Đurđinovići - Jelići), Bar, oni su doseljenici iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Lješkopolje (Podgorica); Herceg-Novi i područni Kuti, 1692. god. iz Zubaca (Trebinje) Jelovac, Bobovo, Zahum i Višnjica (Gradac), Pljevlja i kao: Arsenijević; Podbišće (Mojkovac); Riđani (Nikšić) u 15. v. Jelovaca, Dobrota Jeličić, Mardari i Krašići (Tivat); Podbišće (Mojkovac) Jelović, Kotor i Risan i područni Morinj Jelusić, vidi: Jelušić Jelušić, negdje i kao: Jelusić, Budva doseljenici sa Hvara (Bogomolje); Sutomore (Bar) 1900. god. Danilovgrad; Nikšić a iz Dučica (Nikšićka Župa) polovinom 19. v. odselili se u Bosnu Jelčić, Kotor Jenko, Tivat Jerak, Radovići (Grbalj) Jergović, Cetinje Jergočević, Bar Jereb, Prčanj (Boka Kotorska); kod Tutina i kao: Ičanin, ranije: Martinović doseljeni od Gusinja, porijeklom Klimenti iz sjeverne Albanije Jerebičanin, ogranak Jarebica, kod Tutina, ranije: Martinović od Gusina, porijeklom iz Klimenata (Klimendi), Albanija, početkom 18. v. vidi: Jereb Jeredić, Bijelo Polje iz Župe Nikšićke Jeremijević, Orovac (Pljevlja), doselili se od Kolašina Jeremić, u Gornjim Pješivcima (Nikšić) ogranak Nikčevića; ogranak Bakića iz grupe Novakovića, iz Zagrađa (Berane) doselili se u Tubrović (Azbukovica), Srbija; iz Velike (Vasojevići) odseljeni u područje Kosmaja; Majstorovine (Bijelo Polje); u Zeokama (Šumadija Kolubarska), jesu iz Morače (Kolašin) Jeremići (Nikčevići), bratstvo u Stubici Jerenić (Milošević), iz Kuča (Podgorica) iselili se u Lukavac (Srbija); Jadar (Mačva) iz Pive Jeretac, Podgorica Jeretin, Nikšić Jerina, Podgorica Jerinić, Mijukusovići (Bjelopavlići); Nikšićka Župa (u 13. v.) i dalje; Rakite (Bijelo Polje); iz Pive jedni odseljeni u Klupice (Valjevo) Jerkan, Podgorica Jerkinac, Bar Jerković, Budva Jermenović, Paštrovići u 17. v. Jermunić, Majstorovine (Bijelo Polje) Jerusalimac, iz Grčke na dvoru Balšića Jesenko, Podgorica Jestorović, Nikšić; Guke, Potpeći i Kolušići (Pljevlja). Jedni i kao: Jestrić Jestrić, vidi: Jestrović Jestrović, i kao: Jestrić, Potpeće i Guke, pa u susjedne Kolušiće (Pljevlja)

153


Jećimović, Goričani (Zeta) Jeftić, u Kučima grana Drekalovića, iselili u Bujačiće (Bijelo Polje); Tomaševac (sjeverni Banat), iz Crne Gore Ječmenica, u pljevaljskom području: Jugovo, Židovići, Krnjače i Milunići; Podgorica Ješanin, na području Rijeke Crnojevića, starinci sa kasnijim prezimenima: Škrapulja, Franco, Dos, Kerić, Bujić, Raičković i drugi Ješić, grana Kulića u Orahu (Piva) koji su prešli u Bosnu i Srem; Međuriječje (Pljevlja) Jira, Herceg-Novi Jova-Lekić (Jov-Lekić), bratstvo u Boljevićima Jovanac, u Paštroviće, prešli iz Maina (Budva) Jovani ranije Tomašević, u Skadru (Albanija) iz Crne Gore Jovanin, Cetinje Jovanić, u Drobnjacima ogranak Vulovića iz grupe Novljana; Gornje Polje, Vidrovan i Presjeka (Nikšić), vidi: Trošović Jovaljevići (Samardžići), u Krivošijama Jovanlekić, Crmnica (Boljevići), vidi: Lekić Jovanov, Vuk (Vuko) Bjeloš(ević), predak bratstva Bjeloševića Jovanović, u Paštrovićima, ranije Sanković (Senković) u područnim Tudurovićima, porijeklom od Zgora iz Crne Gore, potomci Laza i Gligora Tomova; Budva, po majci, drugi se doselili iz Risna; Cetinje; Bjeloši (Jekalov dub), Cetinje, ranije Bjelošević; u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), srodnici Kambana i Dapčevića; ranije Buronjić iz Buronja (Podgorica) prešli na Ćekliće (Cetinje), a u Lješkopolju su ogranak Tujkovića, porijeklom iz Metohije. Od ovih iz Ćeklića jesu u: Mulu, Igalu, Kotoru (oko 1692. god.), Perastu i Herceg-Novom (Boka Kotorska); Risan, po majci (Nena Mariji) a u Strpu (Risan) po majci Anastasiji; u Risnu, ranije Pravica, doseljenici, od Trebinja (Hercegovina), starinom iz srednje Dalmacije (to su oni od kojih je književnik Ljubo), od njih su u područnom Morinju; drugi Jovanovići u Risnu jesu srodnici onih u područnoj Orahovici porijeklom iz Veljeg Roga (Cuce) i oni u Lukovu (Nikšić) i Nikšićkim Rudinama i kao: Grabljanin. Iz Risna jedni Jovanovići u Budvi; U Trebjesinu i Bijeloj (Boka Kotorska) porijeklom su iz Dalmacije; Đurđevi Stupovi (Berane); grana Radulovića iz grupe Bezdanovića u Komanima (Podgorica); Brezojevice (Plav); Jezera ćeklićka (Cetinje), jesu ogranak Petrovića doseljenika iz Bjelopavlića. Od njih u: Bijelom Polju (Peć), Metohija, Brezoviku, Carinama i Gornjem Polju (Nikšić), a u područnim Rudinama i Trepčama kao: Ćeklić; Prediši (Bjelice), Cetinje, ogranak Pejovića; Donji Brčeli (Crmnica), zaselak Jovanovići; Studenica (Srbija) jesu iz Carine (Nikšić); Đenovići, HercegNovi; Kuti, Herceg-Novi iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) oko 1687. god.; Donja Orahovica (Rastov Do), Kotor; Kotor, po majci; Prijevorac i Zubač (Višegradski Stari Vlah), porijeklom iz Pive; Kare (Liverovići) u Župi Nikšićkoj ogranak Kulanovića, vidi: Jovanović = Jošović; Kostanice (Šumadijska Kolubara), porijeklom su iz Crne Gore; Mokrine (Boka Kotorska) oko 1692. god. doselili se iz okoline Nevesinja; u Peraška naselja u Boki Kotorskoj doselili se iz Zalaza (Cetinje); jedni u Perastu i Risnu (Boka Kotorska) su istorodni; na Carinama (Risan) ranije Pravica od Trebinja, a tamo iz srednje Dalmacije; u Škaljare (Boka Kotorska) su doseljenici iz Bjelica (Cetinje); Igalo, Herceg-Novi jedni su iz Ćeklića (Cetinje), a drugi i kao: Culin iz Ćeklića u Rastovac (Nikšić) od 1889. god.; Tudurovići (Budva) i od njih u područnom Petrovcu na Moru; u Podgoricu iz Bajica (Cetinje); Jadar (Mačva) iz Pive; Sutomore (1906. god.), Bar; Bar; Ulcinj (1895. god.) iz Pipera, a u područnoj Darzi iz Orje Luke (Danilovgrad); ogranak Miranovića u Zeti; Prediš u Bjelicama (Cetinje) ogranak Vukčevića iz grupe Milića, kasnije: Pejović = Jovanović. Od njih su u Baru, a u Sarajevu kao: Perišić; Orahovac (Kotor), a u topličkom kraju (Srbija) kao: Vuletić; Bjelopavlići, ogranak Pavkovića (od Jovana, unuka Pavkova), razgranati i raseljeni: Kolašin, a u Srbiji: Užice kao: Dragićević, Azanji, Valjevu, Čačku, Konjarniku, Obrenovcu, Begaljnici, Soko Banji, Petrovcu, Kuršumliji, Prokuplju i Toplici; i ranije Đurković (Grdanović), Piperi, došli iz Lutova (Bratonožići) a od njih su Đurković, Dragićević i Lakačević; Danilovgrad; Komani (Podgorica), jedni i kao: Radulović, oni su iz grupe Bezdanovića; u Komanima (Podgorica); Gornja Kržanja (Kuči); Odresci u Donjoj Morači oni su iz Kupusaca (Kuči) ogranak

154


Vujoševića = Drekalovića, Rovčani, starosjedioci, od njih u Toplici (južna Srbija); iz Mrka (Piperi) iselili se u Mrkojeviće (Bar), a drugi u Lutovo (Bratonožići); Kavače i Goroviće (Grbalj); Na području Grahova (Nikšić), jedni su iz Hercegovine, a drugi iz Dalmacije; Liverovići (Nikšićka Župa), Nikšić jesu iz grupe Nikšića. Od njih u: Kličevu (Nikšić) jedni (1840. god.) odselili se u Srbiju, Carine (Župa Nikšićka) 1864. god. doselili iz Ćeklića (Cetinje). Od njih su se odselili u Srbiju, kao: Jovanović = Jošović, po đedu Jošu Savićevu; Nikšićko Prekovođe; Repovine (Banjani), Nikšić, ogranak Pejovića, odselili se u Kuršumliju (južna Srbija); Kosijeri (Cetinje) 15. v.; Dragovoljići (Nikšić); Rašići (Tivat); Muo (Kotor) i Grbalj iz Stare Crne ore; Grab (Cuce), Cetinje, od njih: Jovović u Brestice (Nikšić); Vranovići (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Brčeli (Crmnica); Podgorica iz Zete ogranak Mijanovića; Nikšićko Polje i Kličevo (Nikšić) iz Liverovića (Nikšićka Župa), koji su srodni: Mandićima, Zukovićima i Rakitićima u Liverovićima; iseljeni iz Pive u: Goliju (Nikšić), Zubaču i Jelisavce (Bioska), Srbija. Istorodni su tamošnjim: Pejovićima, Totićima i Staševićima; Štitarice (Mojkovac). Istorodni sa područnim Markovićima i Popovićima; Velika (Plav), doseljenici iz Peći, porijeklom iz Asa (Bijelo Polje); ogranak Lutovaca iz Dapsića (Berane) porijeklom Bratonožić, odselili se u Jelovik (Jasenica), Srbija; Područje Bistrice (Bijelo Polje); Progoreoci (Šumadijska Kolubara), ranije: Rakočević iz Morače (Kolašin); Rovca (Kolašin) iz grupe Nikšići. Od njih su kod Kolašina i Mojkovca i u Sreteškoj Gori (Rovca) rod Srezojevića; Prijevor i Kavač u Grblju; Kosijerevo (Banjani), Nikšić iz Hercegovine (iz Popova 1465. god.), pod pritiskom iseljeni Brkić pa kod Nikšića i u Ostrog (Bjelopavlići) sveti Vasilije Ostroški, vidi: Brkić Jovanović, porodica u Perastu Jovanovići, porodica u Kotoru Jovanovići, bratstvo u Igalu Jovanovići (Bjeloši), bratstvo u Bjelošima Jovanovići (Petrovici), bratstvo u Jezeru Jovanovići, staro bratstvo u Vrljerogu Jovanovići, dio bratstva "Grbljana" u Veljim Cucama Jovanovići, rod bratstva Pejovića u Predišu Jovanovići, bratstvo u Brčelima Jovanovići, bratstvo u Mulu Jovanovići, bratstvo u Komanima Jovanovići iz sela Mosori kraj Danilovgrada, pleme Pavković Jovanovići u Rudinama, na Lukovu, u Orahovcu i u Risnu Jovanovići u Bijelom Polju, Carinama u Nikšićskoj Župi, u G. Polju i u Brezoviku Jovančević, ogranak Dobrilovića (Drobnjak); Donji Dolac (Pljevlja) 1887. god.; Nikšić; Mojkovac; Bijelo Polje Jovasrnica, Budva Jovaš, vidi: Jovašević Jovašević, Kopilje (Piperi); Bukovica (Šavnik) iz Pljevalja; Iz Drobnjaka iselili u Prijeljinu (Donje Dragačevo) i kao: Jovaš Jovelikić, Boljevci u Crmnici Joveta, predak bratstva Zubera na Ugnima Jovetić, Vojkovići (Ćeklići), Cetinje, sa nadimkom Baila, ogranak Radojevića iz grupe Marojevića; Dubova (Ljubotinj), Cetinje, porijeklom iz Vučitrna (Kosovo). Od njih su u Hrvatskoj; ogranak Maslončića u Gluhom Dolu (Crmnica), grana Hajdukovića u Utrg (Crmnica). Od njih su u područnim Limljanima i Sotonićima "Jovetić", grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu Jovetići sa Vuksanovićima (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima Jovetići, bratstvo u Ljubotinju Jovetići, bratstvo u Podgoru Jovetići, bratstvo u Sotonićima

155


Jovetići, bratstvo u Limljanima Jovetići, pleme Podgor u Crmničkoj nahiji Jovečka, o, Velji Kraj (Žanjev Do), Cetinje i odatle u Bogdašiće (Boka Kotorska) Jovečko, Kotor, vidi: Jovečka Jovecki, iseljeno bratstvo iz Žanjeva Dola Jovin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov Jović, iz Kuča iselili se u Gorjane; Ubao (Ćeklići), Cetinje. Od njih u Rastovcu (Nikšić); Kotor iz Drniša (Dalmacija); Beljoševac (Lepenica), Srbija iz Crne Gore; u Nikšić iz Banjana, pa odatle u Čekrč (Čortomić), Bosna; U Župi Nikšićkoj; Iz Drobnjaka odselili se u Krašljevo (Pljevaljsko polje), Maoče, Svrkote, Prenčane i Bobovo (Pljevlja). Njihovi su ogranci: Sandić, Svrkota, Soković, Striković i Božović Jovićević, Bajovo Polje (Piva), ogranak Pejovića, grana Ruđića, od sela Miljakovca u Višnjića Do (Golija); Gradac (Drobnjak); Bujice (Ergeč), Pljevlja i odande kod Novog Pazara; Gornji Ceklin (Rijeka Crnojevića), ranije kao: Gornjak (potomci Jovića Vuličeva, brata Lješovog), srodnici doseljenika iz Pipera (Podgorica), naseljeni u Riječkom gradu, i Selištima, Rvašima, Đukanovića glavici (Pod glavicom), Prevlaci, Dženašima, Češljarima, Mihaljevićima, Gagošima, Dujevi, Dodošima, Drušićima, Vranjini i Žabljaku (1870. god.) na Skadarskom jezeru. Dalje Vraka (Fraka), Skadar, Ulcinj, Cetinje, Podgorica, Orja Luka (Danilovgrad), Nikšić, po Makedoniji, Srbiji i drugim krajevima; odseljeni iz Crne Gore u Beleševac (Lipenica); Ulcinj 1888. god. Jovićevići, bratstvo u Riječkoj nahiji Jovićevići iz Pive (Bajovo Polje) porijeklom iz Oraha - Pivska Župa Jovići, negdašnja porodica u selu Ublu Jovićić, kod Risna, iz Hercegovine. Od njih su u Kotoru Jovičin, Kruščica (Banat), porijeklom iz Crne Gore Jovičić, Boljevci (Crmnica). Iz Maina (Budva) preselili se u Lješeviće (Grbalj); Savina, HercegNovi; iz Kuča se preselili u Grahovo (Nikšić), a jedni u Biljanoviće; Brajići (Budva); u Brajkovcu i Burovu (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore Jovičići, bratstvo u Boljevićima Jovkić, Gusinje 1910. god. Jovković, Gusinje i Plav, ogranak Šćekića. Od njih su i kod Berana; Andrijevica Jovo Roganov, predak bratstva Roganovića Jovović, grana Banjanin - Petrović, Donji Banjani (Nikšić); Kuči: jedni (1737. god.), Potkrš i Ubla i kao: Bojović. Od njih: Jovović u Podkršu (Bratonožići) i od njih u Krnjicama; iseljenih ima u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, gdje su i kao: Adžamanović; Polimlju, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim mjestima; Cetinje; Berane 1881. god.; Laće, Kosići, Jelenak i Gostilje Brajovićko i jedni od njih iseljeni i kao: Škerović. U drugoj polovini (17. v.), od njih iseljeni u Dugi Do (Njeguši), Cetinje, i jedni u Gajtan (južna Srbija), kao: Jovović = Milošević, a drugi poslije u Soko Banju, Konjarnik i u Svetozarevo (1878. god.), Srbija; Gluhi Do (Crmnica); u Podgoricu iz Čeva (Cetinje) a drugi sa Momča (Kuči); Konjuhe (Andrijevica), iz grupe Mijomanovića; Nikšićko prekovođe; Markovina (Cetinje), od njih su u području Nikšića, Višnjića Do i Štitari (Golija), Zabrđe, Nikšićka Trepča, Šipačno i Miločani; ogranak Tadića u Bajovom Polju (Piva), ogranak Vujinovića; ogranak Milijevića u Milijevićima (Ćeklićima), Cetinje. Od njih su u Gornjem Polju i Bojkovićima (Nikšić); Nikšić sa Glasinca (Romanija); ogranak Stanojevića (Jovanovića) iz Graba (Cuce) preselili u Brestice (Nikšić) i od njih u Bueno Airesu i Rohotu (Argentini i Rusiji), vidi: Jovanović (Brkić); ogranak Repovića na Usputnici (Petovići), Nikšić, porijeklom sa Kosova; Blizikuće (Budva); Markovina (Cetinje), i kasnije kao: Ramović; u Pivi grana Branilovići od njih na Glasincu (Romanija); Momče, Gornja Kržanja (Kuči), Podgorica, Danilovgrad, u Vasojevićima, Rožaju, Nikšiću (kao: Adžimanić), Sjenici i Srbiji. Svi istorodnici.; Ulcinj 1890. god.;Budva; peraška naselja (Boka Kotorska) iz Hercegovine; Kameno, Herceg-Novi od Nevesinja (Hercegovina) 1692. god.; u Ostrogu (1853. god.), Bjelopavlić i Markovine (Cetinje), vidi: Brkić; u Rastovac i na Vir (Nikšić) iz Čeva (Cetinje); Komanima (Podgorica); Crnci (Piperi); Mahala, Zeta; Trepca u Jezerima na Tepačkom polju (Žabljak) doseljeni iz Nikšićkih Trepača. Od njih su u

156


Drinčićima i Rudom Polju (Žabljak), a pripadaju grupi Zlatnopojasevića. Od njih ima iseljenih u Srbiju i Bosnu; ogranak Raičevića (Šarenaca) u Šarancima (Žabljak); jedni su u Drobnjacima i kao: Šušić; ogranak Vlahovića iz Rovaca preselili se u Timar (Uskoke); Kotor; Curovo (Pljevlja); ogranak Brajovića, Bjelopavlića; Risan "Jovović", zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Jovovići, bratstvo u Gluhom Dolu Jovovići, rod bratstva Milijevića (Marojevića) u selu Milijevićima Jovovići sa Stijepovićima, bratstvo u Dugom Dolu Jovovići iz Pive (Bajovo Polje, Zabrđe) od Tadića sa Smriješća Jovčević = Jokčević, ogranak Nikčevića iz Gornjih Pješivaca Jovčetić, kasnije Batizić, u Pošćenskom kraju (Drobnjak) Jogić, Vladnja (Zeta) iz Oraova (Kuči) ogranak Đekića iz grupe Vujoševića Jozef, Štoj (Ulcinj) Jozinović, Paštrovići Jojić, iz grupe Kovačevića (ogranak Đurišića) u Vasojevićima (Berane) 1895. god.; Ostroške Grede (Bjelopavlići), srodni Šibalijama; iz Gruda (Tuzi) Potoljić doseljeni u Pješivce i kasnije kao: Šolović, a iseljeni u Previš (Žabljak) i kao: Kokošar; Pštrica (Kuči); u Pivi od Maničevića, ogranak Branilovića Jojići iz Pive (Pišče, Zagrađe), starosjedioci, matica Plužine Jojović, Strmac (Pljevlja) Joka, Peraška naselja iz Hercegovine Jokanović, potomci Trebješana nikšićkih i kao: Jokanović (Lopušina) u Strugu, Ljovištu i Sirovcu (Šavnik); iz grupe Predojevića od Bileće preselili se u Lastvu (Nikšić), srodni: Albijanić i Gašović = Gašić, pa u Crnač (Piva) kao: Vujadinović, a u Zatrijebaču, Vrbici, Doljanima (Kučima), Podgorici i kao: Dobrošanin i odatle u Zlaticu i Masline (Kuči) kao: Jokanović, isti od njih su u Ulcinju 1887. god.; Vir i Stupovi (Nikšić) Jokanovići iz Pive (Trsa, G.Crkvice) potiču iz Banjana - zvali se Kojovići Joketić, Krnjice (Primorska krajina) Jokić, ogranak Miljanića iz Miljanića (Nikšić), odselili se kod Visokog (Bosna); kod Bijelog Polja; Dučice (Nikšićka Župa) ogranak Šćepanovića iz Rovaca. Od njih su na Glasincu (Romanija) i kao: Kezunović u Vidušića Sokacima i još nekim mjestima u Srbiji; Berane 1906. god.; Gradac (Valjevo) iz Pipera, od popa Joka; Morača; iz Pive iseljeni u Cerovo (Valjevo); Kotor; Budva; Šekulari; Velika; Brezojevica; Vojno Selo i Plav; porijeklom su iz Šalja (Albanija); Gornja Ržanica, Gornje Polimlje iz Kuča. Od njih su kod Vranja (1896. god.), Srbija; Lozna i Tuban u Bihoru (Bijelo Polje); iz Peleva Brijega (Bratonožići) odselili se u Zaton (Bijelo Polje) i kao: Balević; Gradac (Valjevo). Porijeklom su iz Pipera (Podgorica); ogranak Šćepanovića, grana Nikšića (Nikšićko Prekovođe); iz Dučice, Nikšićka Župa, odselili u Srbiju; Šipačno (Nikšić); Velestovo (Cetinje); Bogašići; Grbalj u 16. v.; iz Đuraševića (Tivat) prešli u područne Radoviće. Ovi su potomci Dapka (Dapca) doseljenika od Skadra; Kotor, a drugi od nahočeta; Kuči: 1) ogranak Gojkovića iz grupe Drekalovića, odseljeni jedni (1777. god.) u Prošćenje (Mojkovac); 2) iseljenici iz Kuča u Rastiš i kao: Kremić; Sokolska nahija (Srbija) iz Pive Jokićević, Kotor Jokmanović, Vukovci (Zeta). Od njih su u Dodošima (Rijeka Crnojevića) Joknić, ogranak Milanovića (Nosovića) iz grupe Bubića u Bjelopavlićima; Boljanići, Kukorovići, Pijevčeva Glava i Prenčani (Pljevlja) Joković, Ubla (Ćeklići), Cetinje ogranak Vujovića; ogranak Premovića u Cerovu (Pješivci); ogranak Stanišića iz Vinića (Bjelopavlići) nastanjeni u Pješivcima (Nikšić) i kod Prištine; Bjeloševine i Morakovo (Nikšićka Župa), od njih su u Vrbi pod Rudnikom, Šumadija, Praga (Nikšić); iz Čađalice (Nikšić) odselili se u Lisice (Donje Dragačevo) u Srbiji; ogranak Banovići iz grupe Petrovića (Banjanin) u Banjanima (Nikšić), odseljeni u Drobnjak; Brezna (Piva) kao: Čardak; u Čardacima (Visoko), centralna Bosna; jedni u Vraneše (Bijelo Polje); jedni su u Drobnjacima iz Zatarja; Podkrš (Bratonožići); iz Rovaca odseljeni u Mojkovac i područne Štitarice i

157


Prošćenje; Iz Vasojevića odseljeni u Peć; ogranak Rakočevića, jedno vrijeme kao: Joković (i od 1880. god.) ponovo Rakočević u Donjoj Morači (Kolašin); Đurička Rijeka (Plav) ogranak Đuričana, porijeklom od Đuraševića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Bašča (Rožaj), vidi: Garović. Joksimović, ogranak Mijomanovića (Rabljena) u Vasojevićima, porijeklom iz Metohije; doseljeni iz Vučitrna (Kosovo) oko 1660. god. u: Grab, Bobajiće, Kovren (Vraneška dolina) od njih su u Goricu i Lukavac (Pljevlja); Lozna, Rasova, Resnik (Bijelo Polje); Prenćane i Maoče (Pljevlja); iseljenici iz Martinića, Bjelopavlići, u Popadiće (Kolubara), Šumadija, srodni Šuškovićima; Rasova (Bijelo Polje) Jokovići, rod bratstva Vujovića u selu Ublu Jokovići, bratstvo u Cerovu Jokovići iz Pive (Zagrađe, Vojinovići, Pirni Do, G.Brezna), starinom iz Banjana Joksović, Lukavice, Otilovići i Vijenac (Pljevlja); Nikšić Jokčević, grana Nikčevića u Gornjim Pješivcima. Od njih su u Zalazima (Kotor) Jokčevići (Nikčevići), bratstvo u Stubici Jolić, Lijeva Rijeka, D. Ržanica (ranije: Popović) i Adželati (Vasojevići), ogranak Raketića Joličić, iz Peleva Brijega (Bratonožići) preselili se u Krnjice (Primorska Krajina) Jolović, ogranak Radulovića (Trepčana) iz Nikšićkih Trepača preselili se u Drobnjake; iz Kuča odseljeni u Prćenove (Novi Pazar) Jonov, Bar Jonović, Paštrovići (Budva), vidi: Peleš u Ćeklićima Jonuz, us, Boljanići (Pljevlja) Jončević, Žljijeb, Herceg-Novi Jorga, krajem 17. v. u Baru Jorović, Plav Josin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) ogranak Ivinih. Vidi: Markov Josip, a, Bar Josipović, Nikšić Josifović, u Srpskoj Crnji 1790. god. Josović, Kričak (Pljevlja) Jotanović, u Čičovo (Teslić) iz Crne Gore Joha, Kotorac (Pljevlja) Joca, Ulcinj Jocić, Podgorica Jocović, iz Kuča odseljeni u Vranešku dolinu, kod Bijelog Polja, neki odseliše se u Duži i Tušinu (u 17. v.) pa u Aluge (Šaranci), Žabljak, a neki produžiše u Granice (Nikšić) i Maoče (Pljevlja); Pavino Polje (Bijelo Polje); Granice (Nikšić) Jočić, Martinići, Gostilje, Bjeljuši, Bjeljag Brijeg (Bjelopavlići), potomci Bubića. Od njih su u Šarbanovcima (Soko Banja), Srbija; Trepča (Andrijevica) Jočković, ogranak Mrgudovića u Vraki (Skadar), porijeklom od Bečića iz Zete kao: Bečić, porijeklom iz Bečića (Budva), od njih su i u Baru. Pripadaju grupi Bečića, i kao: Bečić u više mjesta Jošanović, ogranak Jankovića iz Liješnja (Rovca) u Miloševiće, Timaru i Slatina (Šavnik), porijeklom su od Bileća Jošilović, iz Pive odseljeni u Dolac (Sarajevo) Jošković, Bjeloševine (Nikšićka Župa). Od njih (1740. god.) odselili se u Bosnu; Herceg-Novi Jugović, ogranak Brajovića u Kosorićima (Bjelopavlići); Herceg-Novi Jugut, Milati (Komani) Južar, potomci Lužana u Brajovićima (Bjelopavlići) Juzek, Kotor Jujović, Berane 1894. god. Jukić, u Gusinju su potomci Rača iz Vasojevića. Ogranak Obradovića iz grupe Kovačevića (Vasojevići); Andrijevica (Berane) 1886. god.; u Rovcima (Podgorica) jesu iz Bosne Juković, Rožaj 1898. god.; u Rovcima, ogranak Vlahovića, po pretku Juhu

158


Julević, Gusinje Junac, ogranak Kalabića, Novljana, preseljeni iz Nikšićkih Trepača u Drobnjak Junaković, Riđani (Nikšić) 15. v.; u Zeti 1444. god.; Cetinje (1492. god.) ranije Pribičević Jung, Kotor Junk, Bar Junković, iz Livara (Primorska Krajina) u Braticu, Salč i Dobrec (Ulcinj). Paštrovići, ogranak Suđića u Buljarici Junuz, Novi Pazar, Kosovska Mitrovica i Peć (Metohija), ogranak Dašića iz Šekulara Junć (Junčević), iz bratstva Hoti (porijeklom iz Pipera), Đabljak na području Tuzi, vidi: Hot Junčaj, Tuzi Junčević, Žljijeb, Dobrota i Risan (Boka Kotorska) su doseljenici iz Ljubomira (Hercegovina) 1693. god. vidi: Junć, kasnije: Čeković, Prekalović i Glucđonović - Luncćan, vidi: Hot Junčić (Đončić), u Kotoru 1460. god. Juraga, Nikšić Jurasić, Boka Kotorska, porijeklom iz Lješa (Albanija), srodnici Radinovića Juraci, kao: Knežević, u Ljeskovcu (Pljevlja) Jurašević, vidi: Đurašević u Paštrovićima Juretić, Podgorica Jurilj, Podgorica Jurić, u Herceg-Novom i kao: Arambašić; Zagarač (Danilovgrad); Budva; Kotor Juričević, Kotor Jurišević, iseljeni iz Drobnjaka u Seljane (Piva); područne Bistrice (Bijelo Polje); iz Kuča dopratili u Požeginje i Mojstir (Bijelo Polje), rođaci područnih Jurišića; Podgorica; Paštrovići, ranije Đurašević Jurišić, Požegine (Bijelo Polje), rođaci Juriševića, porijeklom iz Kuča; Seljani (Piva), vidi: Jurišević; Grahovo (Nikšić). Oni su iz Sandžaka; Herceg-Novi; Podgorica 1901. god. Jurjević, Orahovice (Kotor) Jurčević, u Riđane (Nikšić) Juruci, a, u Ljevcu (Pljevlja) i kao: Knežević Jusić, u Podgoricu došli iz Gruda Justiniano, Kotor 1549. god. Jusupđokić, Dinoši (Tuzi) iz Doljana (Podgorica) Jusufalović, Bar Jusufđokić, Doljani, Dinoša i Zatrijebač (Kuči) Jusufić, Ulcinj Jusufović, Dajkovića Gomila, Žabljak i Ribaško Polje (Rijeka Crnojevića); Ulcinj; Podgorica; ogranak Murića kod Rožaja (Gornja Lovica); Zvijezd (Pljevlja) Jusufranić, Podgorica 1900. god. i Nikšić Juhović, Pljevlja Jučić (Joćić), isto što i Jokić Jušković, Ljevište (Morača) pa u: Babića Polje, kod Dobrilovine i Bjelojevac (Mojkovac), Lepenac i Žari (Mojkovac), jedni u Kuti, Nikšićka Župa i Gornje Polje (Nikšić), jedni i kao: Jušković (Golović); Jabučine i Čeoče (Bijelo Polje) K Kabaš, Paštrovići; Podgorica Kabašić, Plav Kavaženda, vidi: Šoljaga Kavazović, Pljevlja (1873. god.); Bijelo Polje Kavadjan, Zelenika, Herceg-Novi Kavadjaro, Zelenika, Herceg-Novi

159


Kavaja, iz Dečana (Metohija) odselili se u Rašku (Sandžak) pa jedni kao: Radišić u Kavaju (Albanija) i odatle: Gradac (Podgorica), Dobrsko selo (Cetinje), kao: Kavaja, od njih su u Lici (Hrvatska), oko 1888. god.; u Ulcinj i područni Štoj, pa jedni u Bartule (Bar) i neki dalje u Kotor i Cetinje Kavarić, ogranak navodno Radovanovića (potomaka Leke Klimenćanina), naseljeni u Stradište (u Ceklinu), Cetinje, srodnici Lješkovića, od njih su u Trute (Žabljak) uz Skadarsko jezero, u Ponarima (Zeta), Skadru (Albanija) i Vraki (Skadar) Kavedon, Tivat Kavedžić, Komernica, Viraka i Tušinje (Šavnik), ogranak Nikitovića (Milutinovića) Kavodić, Kotor, po nahočetu Kavčić, Kotor, po nahočetu Kaganilić, Nikšić Kadija, ogranak Kadića iz Bjelopavlića, pa se jedni odselili u Zazale (Njeguši), Cetinje (16. v.), a drugi u Prijerad i Šišiće (Grbalj) i Kotor i jedni u Skadar (Albanija) Kadije, bratstvo u Herakovićima Kadije, bratstvo u Šišiću u Boki Kadić, grana Petrušinovića, potomaka Bijelog Pavla u Frutku, Boanu i Kosovom Lugu (Danilovgrad) od njih su: Vraka (Skadar) oko 1860. god.; Bijelo Polje i područni Resnik u Polimlju, kao: Cikotić u Trpezi (Bijelo Polje), Kljajić u Zagoru i Pešić; Starom Vrbasu (Bačka), Kućancima (Slavonija), u Beogradu kao: Minić; kod Novog Pazara; Beranama; kod Plava, a u Gusinju kasnije kao: Mulamekić; Grdovići (Bar); Šišovići (Tivat); Zalazi (Cetinje); Gornja Bijela (Šavnik), srodni Mujovićima u Gornjoj Morači; iz Durutovića (Piva), odselili u Pljevlja; Boljanići (Pljevlja); ogranak Grbovića (Novljana) u Drobnjacima; jedni se naselili kod Dečana (Metohija). Od Kadića iz Bjelopavlića ima nastanjenih u: Skadar (Albanija), kasnije kao: Miljenković, u područnoj Vraki (Fraki) i Valoni i kao: Kadija. Iz Bjelopavlića jedni su u Beogradu Kadići, staro bratstvo u Bjelopavlićima Kadmot, Paštrovići Kadovići, iz Šobajića (Bjelopavlići) odseljeni u Nikšić i kao: Tobajić Kadribašić, Jasen (Bihor) i Lozna (Bijelo Polje); Pljevlja (1874. god.); Zvijezd (Pljevlja) Kadribegović, Pljevlja 1872. god. Kadrić, Pljevlja Kadrišić, Pljevlja 1884. god. Kadrović, Bišćani i Balabani (Zeta) Kadun, kod Rijeke Crnojevića Kažanegra, ranije: Crnac, jedni i kao: Crnjak i Kazanero u Paštrovićima, od njih su u Budvi, Kotoru, Napulju (Italija) Kažanegri, bratstvo u Paštrovićima Kažija, Rvaši i Dodoši (Rijeka Crnojevića; Gradac (Podgorica) i Ozrinići (Cetinje); Klikovača (Bjelopavlići); Gornja Zeta Kažije, bratstvo u Očinićima Kažije, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Kažić, Zeta i Gradac (Lješansko područje), Podgorica i u Podgorici; Klikovača (Bjelopavlići); vidi: Kažija Kazavalo, Podgorica Kazavranac, Kotor 1105. god. Kazaz, Pljevlja 1859. god. Kazazović, Pljevlja (1896. god.); ogranak Kovačevića, iseljenih iz Grahova (Nikšić) u Travnik, Sarajevo i dalje Kazamanović, Podgora (Zeta) i Podgorica. Oni su iz Kuča Kazanegra, Herceg-Novi Kazanero, vidi: Crnac Kazanović, iz Podgore (Kuči) preselili se u okolinu Podgorice

160


Kazafranka, Kotor 1195. god. i kao prezime sa fasade crkve Svetoga Luke Kazijević, Cetinje Kazimir, Herceg-Novi Kaić (Kajić), kod Bijelog Polja; Kotor, doseljenici iz Sinja (Dalmacija) Kain, Herceg-Novi Kaismarović, Kotor Kaičić, Golubovci (Zeta) Kajabegović, vidi: Kajanbegović, srodni Hasanbegovićima Kajanbegović, Bijelo Polje i u područnu Gornju Konstanicu. Porijeklom su iz Turske; Žureni potoci (Bihor), Bijelo Polje i kao: Kajabegović; Mojkovac; Risan Kajganov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov Kajić, i kao: Kaić, Kajovići i Bolipolje (Bijelo Polje) Kajević, kod Rožaja ogranak područnih Murića; iz Kuča prešli u: Kolašin, Štavicu i područje Bistrice (Bijelo Polje) Kajković, Paštrovići 17. v. Kajović, Nikšić; Polja (Mojkovac); Kolašin pa odatle u Godijevo (Bijelo Polje) Kajtazi, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Turske; Podgorica Kajčić, Jovanovići (Bjelopavlići) Kakakac, Paštrovići Kakar, Spič (Sutomore) i susjedni Bar, oni su iz Stare Crne Gore Kakarić, i kao: Kakarit, u Kakarickoj gori i Kučima, od njih su u Kotoru kao: Kakarica Kakarit, vidi: Kakarić Kakarica, vidi: Kakarić Kaker, Podgorica Kakepto, i kao: Kacepto, Kotor 1330. god. Kakić, Bršno (Nikšićka Župa) Kalaba, Bukovica (Pljevlja) Kalabić, iz Nikšićkih Trepača preselili se u Mokro (Šavnik), ranije kao: Junac; u Mokrome (Šavnik) kao: Poleksić, Radonjić, Stanković, Kitalj (Kitaljević), Piletić. Jedni su se odselili u Kličevo (Nikšić) i odatle u Bjelopavliće, Bosnu, Srbiju i druge krajeve Kalabići, rod u Drobnjacima Kalabović, Vladimir (Ulcinj) Kalavrez, Ulcinj Kalavrezović, u Ulcinju su iz Italije Kalazitašević, Bokovo (Rijeka Crnojevića) Kalagan, Lješnjani (Podgorica) Kaladasius, Kotor 1430. god. Kaladrača, Bancuci, Herceg-Novi Kalađurdjević, iz Zete doselili se u Paštroviće a odatle jedni 1423. god. u Kotor kao: Kalogurević = Kalojura = Kancalijević, potomci Kalodjurdja Crnojeva starijeg. Od njih su u Budvi 1413. god. Jedni su naznačavani kao: Kalađuđević i Kalođurđe Kaladjurović, Babama i Dukljanu, Brcama i Podbapcu (Paštrovići) 1403. god., i kao: Puhalović. Vidi: Buđen Kalajzić, Žić, Herceg-Novi Kalajdžić, Podgorica Kalajdžija, Boljanići (Pljevlja); i kao: Rupar u Trusine i Hodbini (Hercegovina), iz Banjana (Nikšić) Kalimanović, Podgorica Kalamant, Pnjerovići (Bar) Kalamat, Podgorica Kalamatijević, Podgorica Kalamašić, Ulcinj

161


Kalamperović, Bar i područne Dobre Vode Kalamperovići, bratstvo u Dobroj Vodi u blizini Mrkojevića Kalan, i kao: Kalanda, Zalazi (Njeguši), Cetinje Kalančo, u Ulcinju 14. v. Kalanj, Miruše (Kalanjenovići) uz lijevu obalu Trebišnjice Kalanjan, i Kalanjević, Miruše (Nikšić) Kalastrić, Bar 1860. god. Kalacanović, Nikšić Kalača, srodnici Milačića, iseljeni iz Brskuta (Kuče) u Kalače i Rožaje (1890. god.) kao: Begović i Šabanović u Bihoru (Bijelo Polje). Iz Kalača (Rožaje) jedni su se preselili u Berane Kalači iz Lijeve Rijeke od bratstva Kuča Kalačanin, Kanje (Bijelo Polje) Kalaš, i kao: Kaladžanović, Dobrota (Kotor) Kalašić, Kotor Kalbaić, Podgorica Kaldić, Kotor i Budva Kalević, Vladanje (Zeta) i Podgorica Kalezić, Brijestovi, Kalezići, Srijetnje, Jastreb, Kosovi Lug (Bjelopavlići). Srodni su: kod Plava i kao: Pupović, Ćirković i Rajković; Žari (Mojkovac); Istanbul (Turska); Katrkol, Dabezići, Kalimani i Ulcinj (Crnogorsko primorje); Ljeskovac (Bar); Budva iz Dušice Kalezićiu selima Jastreb i Kosovi Lug, Bjelopavlići Kalel, Salč (Ulcinj) Kalem, Lišani (Hum), Hercegovina. Potomci Maleševaca sa lijeve obale Trebišnjice. Bližnji sa: Simić, Pantić i Bogdašević Kalendar, vidi: Kalina Kalender, putujući derviši pa i kao prezime; Glavica (Rožaj)doseli se sa Mojstira, porijeklom su iz Bjelopavlića Kalenica, Godočelja (Gornji Bihor), Bijelo Polje Kaletić, Vinići (Bjelopavlići), doselili se iz Rovaca; Rovca; Bukovik (Crmnica) Kaletići, bratstvo u Bukoviku Kalibi, u Kotoru početkom 15. v. Kalivrezović, Ulcinj Kalidas, u Cetinju Kaliđerović, u Kotoru, vidi: Kaluđerović Kalimano, u Baru 15. v. Kalimanović, u Baru Kalina (Kalinović = Kalendar), u Kučima, vidi: Peralović u Kučima Kalindar, plavsko područje 1860. god. Kalinović, vidi: Kalina Kalisto, Kotor 13. v. Kalitera, u Herceg-Novom Kalić, Pržno (Paštrovići) 1440. god.; Kotor i kao: Kalič u 14. v.; Bogetići (Nikšić) i kod Bijelog Polja iz grupe Lužana; Bar; a kod Kolašina ogranak Kalezića iz Bjelopavlića; u Grblju 1335. god. Kalica, Gornja Krajina i Široke (Crnogorsko primorje); Sutomore i Šušanj (1853. god.) Kalič, vidi: Kalić Kaličanin, Kalica (Berane), odatle odseljeni kod Novog Pazara, porijeklom od Pavićevića iz Bjelopavlića Kaliči, Kotor u 14. v. Kališin, Kotor, po nahočetu Kalković, Paštrovići (1708. god.), Budva Kalmenović, Krute (Ulcinj) Kalmeta, Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Skadra

162


Kalnet, i kao: Kalnešić, Bar Kalnešić, vidi: Kalnet Kalović, Podgorica; Velje Selo (Bar), vidi: Kaloević Kalogeorgi, Kotor 1436. god. Kalogurević, vidi: Kalojurga i Kalođurđević Kalogurčević, u Brčelima (Crmnica) 1420. god. Kalođerović, vidi: Kalođurević Kalođurđe, Kotor (1440. god.); iz Skadra kao: Kalođurđević; Kom Kalođurđević, iz Zete (od Kalodjurdja Crnojeva starijeg) preselili se u Paštroviće (Podbabac), Budva; U Budvi 1413. god.; oni su potomci Crnoja i jedno vrijeme i kao: Kalađurđević. Dalja starina im je Stara Srbija. U Djerdjezima i Podgorici 1448. god.; Jedni iz Paštrovića nastanjeni u Kotoru; kasnije i kao: Kalogurević i Kalojurga, vidi: Kalođurđe. Tamo su se doselili u 15. v. Kalođurević = Kalođerović, u Dukljan Brijegu (1413. god.), Paštrovići Kalođurek, Paštrovići (Budva) 1431. god. Kaloević, Brajići (Budva) 1489. god. Kalomperović, Kotor 1419. god. Kaloštro, Krstac (Paštrovići), Budva, porijeklom su iz Stare Srbije Kalpazina, ogranak Dedejića u Podbišću (Mojkovac). Porijeklom su sa Čeva (Cetinje) Kalpačina, ogranak Dedejića i kao: Raosavljević u Kršu i Medjužvalama (Šaranci), Žabljak, porijeklom su sa Čeva (Cetinje) Kaluđerović, Ugnji i Ljubotinj (Cetinje) starinom iz Zete 1489. god.; grana Nikovića (Sarapa) od Sarajeva, a starinom od Prištine. Od njih su u: Šušanju, Grbovcima, Mijomanovićima i Vranju (Zeta), a Vraki (Omara), Skadru i u Štoju (Ulcinj) kao: Mačković; ogranak Borišića u Očinićima (Cetinje); u Paštrovićima 1413. god., kasnije Kalodjurević; iz Dukata (istočni Banjani), grana Novljana, kasnije Balotić, Tomić i njihovi ogranci; u Drobnjake; u Podgorici; ogranak Mitrovića, potomci Maksima kaludjera, it grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima, od njih u Bjelopavlićima: Radulović, Vujović, Vuković, Sekulić i Bošković, od kojih: Kezunović, Mijajlović (Sudarević), Ilić, zatim odseljeni u Ćekliće (Cetinje). Od njih jedni i kao: Radnić i od ovih su: Domazetović Kaludjerović u područnom Petrovu Dolu, a od ovih su u Zagredi kod Garča (planina), a jedni i kao: Matanović u Cetinju. Od Ćeklićkih Kaluđerovića su u: Mali Brezović (Nikšić), Cetinju, područnom Čevu, pojedini u Miruše, od ovih Kaluđerovića su Drinjak u Baljcima (Bileća) i Mirušama uz Trebišnjicu i Bjelogrlić u Gacku, Kaludjerovići u Donjoj Glavici (Bjelopavlići); Gornjem Polju (Nikšić); u Boki Kotorskoj; Pod Bijelo na Rose i Gorevićima (Grbalj); u Srbiji; Odesa na obali Crnog mora, oni su od ovih iz Zagrade (Garač) i u Hercegovini; ogranak Nikolića iz Čistog Polja (Rijeka Crnojevića), odselili se u Budvu i Ulcinj; u Ulcinju su jedni iz grupe Sarapa; u Zeti su Klemen iz Klimenata (sjeverne Albanije); u Dukljan Brijegu (Paštrovići) 1413. god. kao: Kalođurević Kaluđerovići, grupa bratstava u Ćeklićima Kaluđerovići, bratstvo u Zagredi Kaluđerovići- Milaševići, bratstvo u Ljubotinju Kaluđerovići, manje bratstvo od Borišića u Očinićima Kaluđerovići, bratstvo u Donjoj Glavici u Bjelopavlićima Kalumbarić, Stupan (Risan) Kalušerović, 1597. god. u Drobnjacima Kalčić, Dobrota (Kotor) Kalfun, Paštrovići Kalja, i kao: Kaljaević i Kaljević, Tuzi Kaljaj, Štoj (Ulcinj) Kaljanović, u Vasojeviće doselili iz Bratonožića Kaljacić, Ulcinj Kaljević, Slatina u Šumanovcima (Žabljak) i kao: Katana. Doselili se iz Gorice (Piperi). Od nji su Kaljevići uz Kolubaru kao: Marković, u Užicu kao: Čađević; Nikšić; Goričanin (Zeta); Vrvica,

163


Bobovo i Đurđevića Tara (Pljevlja). Oni su iz Kruševice (Prekotarje) Kaljić, Kalezići i Kaljići u Bjelopavlićima. Iselili su se jedni u Rijeku (Kolašin), Zatarje (iz Kalezića), jedni u Novi Pazar i Izmir (Turska), Polja i Žari (Mojkovac), Bijelo Polje i područno Lijeska i Vraneš; Podgorica, od njih su 1882. god. jedni odselili se u Herceg-Novi; Podgora i Kamcić (Pljevlja), i Donji Kolašin, sa ograncima: Eldić, Lanić, Žaren, Čiković, Gezović, Račić, Kupusić, Ibraimović, Redžović, doselili se iz Kalje (Morača), Kolašin Kaljišica, vidi: Kaljković Kaljković, i kao: Kaljišica, Paštrovići Kalmand, Štoj (Ulcinj) Kamat, Duboki Do i Todorov Do (Ćeklići), Cetinje Kamate, starosjedioci u Petrovu Dolu Kamban, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i Boka Kotorska Kambani (Dapčevići), bratstvo u Ljubotinju Kambera, Pljevlja 1869. god. i područna Bukovica Kakberagić, Rožaje Kambijev, Kotor, porijeklom su iz Like Kamena, Paštrovići Kamenarović, Mul i Dobrota (Kotor), pa jedni su prešli u područne Škaljare; Muo Kamenarovići, bratstvo u Dobroti u Boki Kamenović, Herceg-Novi, po majci Kamenčević, Herceg-Novi, po nahočetu Kamenčić, Herceg-Novi, po nahočetu Kamerić, Čevo (Cetinje); Podgora (Pljevlja) Kamilo, Buljarica (Paštrovići) Kamilić, Baošići, Herceg-Novi. Porijekom su iz Stare Crne Gore, kao: Jovanović u 16. v. Kampa, Herceg-Novi Kampano, u Ulcinju 1368 - 1380. god. i kao: Kampanario Ulcinj u 13. v. Kampanela, Kotor Kampjeli, u Baru Kanayir, u Baru i Kotoru Kanažir, Kotor Kanal, u Budvi 1463. god. Kanalić, Kukulje (Potkrajci), Bijelo Polje Kanatar, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) Kanać, Mali Ostros (Gornja Krajina) Kanaus, Ulcinj 1389. god. Kandanari, u Prčanju (Boka Kotorska) Kande, vidi: Kandi Kandi = Kande, u Kotoru od 1330. god. Kandido, Herceg-Novi Kandija, Paštrovići u 17. v. Kandilo, 1740. god. u Paštrovićima Kandić, Slatina (Žabljak) došli iz Nevesinja (Hercegovina); u Pivi su od Tufegdžića; Vilusi i Nikšićki Broćanac; Kandić, Elezović i Draganić jesu od tri brata, od njih kod: Žabljaka (Drobnjak), Nevesinje (Hercegovina), Stobna (Piva), Meteh, Skić i Komorača kod Plava; Trbušica i Šumadijski Baroševac, porijeklom su iz Bihora (Bijelo Polje); Kandići u Prevešu (Šumadija) jesu iz Crne Gore Kandići (Suzici) iz Pive (Stabna), starosjedioci, rod Kojovića i Pejovića Kando, u Kotoru Kaneca, Braica (Debela Krajina), Ulcinj Kanija, Cetinje; Paštrovići Kaniok, Budva Kanić, Ulcinj

164


Kankaraš, u Drobnjacima: 1) ogranak Kosorića i 2) ogranak Karadžića: Vrbica i Vraćenovići (Oputne Rudine), Goslić i Srijede (Golija), Nikšić, preci su njihovi iz Prediša (Bjelice) u Čaradje, Javljen od njih u Plovdivu (Bugarska) kao: Černogorski, Južna i Sjeverna Amerika, Radovište (Makedonija), sela Toplice i Jablanice (južna Srbija) od 1889. god., Odžacima (Nevesinje), Potpeće (Pljevlja); vidi: Andrić u Predišu (Cetinje) Kanošević, vidi: Kanjošević Kantavali (Serti), u Kotoru 1130. god. Kantar, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) Kanturić, u Gusinju Kancalerijević, ranije Kalađurđević, u Paštrovićima (Budva), vidi: Kalađurđević Kancilijerović, Podbabac (Budva). Vidi: Kalođurđ; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje. Od njih su u Suvodolu (Srbija) Kanjoš, Paštrovići (1441. god.) vidi: Kanjošević Kanjošević, ranije: Kanjoš i jedni kasnije: Kanošević, u Paštrovićima i kao: Kavašević, pošto su se mijenjala prezimena od 1395. god. Od ovih K. jesu Pejaković u Kotoru i više prezimena u raznim mjestima Kapa, Ulcinj u 13. v.; Ugnji (Cetinje) ogranak Šorovića; Limljani (Crmnica) i kao: Kapica = Kapičić; Nikšić Kapavica, Paštrovići Kapazoda, Podgorica Kapadžić, Berovo (Kuči) od kojih su u Podgorici Kapelan, Cetinje; Prčanj (Boka Kotorska) Kapenić, vidi: Kapetanić - Milović Kapetanić (Kapetinić), Milovići (Velimlje), Nikšić. Vidi: Milović, istorodni u Grudi i Stepenu u Hercegovini, kao iseljenici u SAD kao: Kapenić Kapisozović, u Podgoricu iz Bjelopavlića; drugi sa Žabljaka (od Skadarskog jezera) ogranak Kneževića iz Dajbaba (Zeta) Kape, bratstvo na Ugnima Kape, bratstvo u Limljanima Kapetanović, Svrljige kod Pljevalja; Ulica (Morača), Kolašin; u Boki Kotorskoj, u Padalicama i Lukrecijama srodnici Ačovića, srodnici njihovi jesu u Šipačnu (Nikšić), došli iz Herzegovine Kapetanovići (Gačovići), bratstvo Kapetanovići (Galovići), bratstvo u Veljem Zalazu Kapešić, Stubica (Pješivci) pa odatle u Kotor Kapešići, bratstvo u Tomićima Kapić, u Podgorici 1911. god. iz Pipera Kapor, u Miriloviće (Bileća) prešli iz Petrovića (Nikšić), porijeklom su iz Makedonije Kapiči = Kapče, u Kotoru Kapidžić, u Zeti, Podgorici i Skadru Karabasili iz Pive (G.Crkvice), od Nikolića iz Rudinica Karadaglija, u Ritiješu (Buna), Hercegovina jesu iz Herceg-Novog Karadaglić, potomci Sarapa, 1282. god., doseljenika u Crnu Goru, od Mostara Karadjordjević (Petrović), Jasenički Mramorak (Srbija). Porijeklom su iz Gornjih Vasojevića Karamika, Podgorica Karanikaj, vidi: Mardjonović Karanikić, Šušanj (Bar) Karadžić, od Lijeve Rijeke (Podgorica) sidju u Gornju Zetu (tri brata, oko 1640. god.). Nakon 12. god. Petar podje u Staru Srbiju, Mitar i Risto preko Pješivaca i Banjana u Drobnjake (Petnjicu, Šavnik). Razmnožavanjem nasele sela: Malinskom, Paležu, pa 1840. god. u Pašinu Vodu i Gornju Bukovicu, na područje Drobnjaka. Od Karadžića iseljeni su u: u Bosni na Glasincu i kod Višegrada, a dalje u Bosni prozvani su kao: Divljan; u podnožju Jahorine, prema Sarajevu. U Raškom području, Crničkom i Topličkom kraju, u Zaovine (Užice) kao: Djurić, u Kruševici kod Trebinja

165


kao: Petijević, u Tršiću (Loznica)(oko 1739. god. pa kasnije kao: Karadžić Stefanović); u Drobnjake jedni se doselili iz Banjana (Nikšić) kao: Karadžić - Ognjenović Karadžići, bratstvo u Drobnjacima Karašević, u Podgorici 1911. god. Kariman, Živko Vukov, musliman od Tomanovića iz Cuca Kariman, u Nevesinju (Hercegovina) i Domaševu (Trebinje) ogranak Tomanovića iz Rovina (Cuce), Cetinje Karić, u Kučima Karišik, u selima Gornjeg Zijemlja (Hercegovina) došli iz Kosijereva (Banjani), Nikšić Karličić, iseljenici iz Goražda (Berane) Karković, Momišići (Podgorica), 1492. god. Karović, u Podgorici iz Mataguža (Zeta) Kartali ranije Bijelić (Komnenić); Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja) Karsić, vidi: Korsić Kartali, Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja) Kasalica, Žabljak, Virak i Komarnica u Drobnjacima, ogranak Kovačevića iz Grahova (Nikšić) Kasamović, Vrbica i Gornji Medun (Kuči), ogranak Drekalovića Kasanović, Dobrokovo (Bijelo Polje) Kasinoti, Kotor Kasić, u Vasojeviće doselili iz Kolašina; Budva Kasma, i, Ulcinj Kasnecović, kod Vladimira (Ulcinj) Kasnica, Kasnice (Ulcinj) Kasol, Nikšić Kasom, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića). Porijeklom su iz Široke (Skadar). Od njih su u Nikšiću i područnoj Dragovoj Luci; Cetinje Kosomović, Bar; Vidi: Kasamović; uz Zlatice (Zeta) u Podgoricu Kastaldi, Kotor Kastelan, Paštrovići (1708. god.) ranije Sudje i kao: Kastelanović Kastelanović, Paštrovići 1693. god. Kastartović, Vasojevići u Dobroj Reki, Konjuhu (Konjusima Djulići), Česča Glava i Andrijevica, grana Kovačevića. Jedni i kao: Vojvodić. Od njih su u Područnom Trešnjevu i drugi u Mazgaljama, Šekulari i Beranama. Jedni i kao: Kastratić; u Budimlju (Berane) ogranak Guberinića Kastrat, u Gusinju i područnom Višnjevu i Kruševu; u Žabljaku na Skadarskom jezeru Kastriot, i, i kao: Kastritić, Berane Kasum, Risan, pa Igalo, Herceg-Novi i Nikšić; Prodo, Zabrdje, Kune i Dobrsko Selo (Cetinje); Velika; Plav; Gusinje i Berane, porijeklom su iz Šalje Kasumović, u Gusinju; i kao: Kosumović u Kučima ogranak Drekalovića Kastreka, u Ulcinju 1242. god. Kashodža, Ulcinj Katali (Katalin), Lučići, Herceg-Novi Katalinić, Herceg-Novi Katazović, Risan Katana, Slatina (Drobnjak); Pljevlja; kod Plava; Ulcinj Katanić, srodnici Lambuljića u Zeti; ogranak Raičevića (Kovačevića) u Lijevoj Rijeci (Vasojevići), jedni se odseliše u Bočiće (Kragujevac) i Jasenicu, drugi u Lepenicu Katapanče = Kotopanka, u Kotoru Katarinić, Kotor Katelan, o, Prčanj i Kotor Katena = Katunčić, Kotor 1330. god. Katinskin, Nikšić Katić, Bar (1447. god.), Sveti Stefan; Paštrovići i jedni odatle u Sarajevo i dalje u Bosnu;

166


Vasojevići, ogranak Bojovića (Lopoćana); kod Risna i Herceg-Novog su iz Popova (Hercegovina); u Gusinju su iz Hota (Tuzi); Bar 1446. god. Katkić, Herceg-Novi, po nahočetu Katnić, grana Demuna (Španja) u Bjelopavlićima; Čevo (Cetinje); Klišetište (Bijelo Polje) i odatle odselili u Peć; Piperi; Cetinje; Kulizić (Mojkovac) Katnići, bratstvo u Barjamovici Katović, Kotor Katri, Nikšić Katunčić, vidi: Katena Katunjanin, vidi: Dapčević u Vranjini Katuranović, Nikšić Katurić, Jošanice i Morine (Risan), iz Hercegovine. Od njih su u Nikšiću (1692. god.) iz Banjana (Nikšić) preselili se u Kamenare (Boka Kotorska) pa u Kotor; Duljevo (Paštrovići); Budva Katušić, Piva, ogranak Branilovića Kaur, vidi: Kostić u Egiptu Kafedžija, Rijeka Crnojevića iz Turske Kafedžić, potomci Novljana u Drobnjacima, ogranak Milutinovića; kod Rijeke Crnojevića Kafon, Kotor Kahić, u Bjelopavlićima i od njih su u Podgorici Kahrimanović, ogranak Popovića (Drekalovića), od njih su u: Nikšiću, Pljevljima i Rožaju Kahrović, iz Kolašina prešli u Sandžak Kaca, uz Skadarsko jezero (Gornja Krajina) Kaceli, Bar 1860. god. Kacepto, u Kotoru 133o. god. Kacić, i kao: Alibraimović, u Ramuši (Primorska krajina) Kacović, Ulcinj Kačamakovići, Plav, ogranak (rodjaci) Ćulafića, Vasojevići Kačanić, Ulcinj Kačar, Sipanje u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje); Bukovice (Rožaje), ogranak područnih Belojica i kao: Ibrahimović; Novi Pazar iz Kuča; Pljevlja 1863. god. Kačarenda, Podgorica; Kotor u 14.v. Kačić, Crnionica i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Nikšić; Kotor u 14. v.; Budva; Herceg-Novi Kačular, Selište (Ulcinj) Kačurić, Kotor Kašetac = Kopseta, u Antibari (Bar) Kašiković, Ljubomir (Hercegovina), porijeklom iz Ridjana (Nikšić); U Oputnim Rudinama; Beždjedje (Nevesinjska sela), Hercegovina, kao: Tomincić od Kašikovića (Ridjana), Nikšić Kašić, Dobrinja (Bijelo Polje); Ulcinj; Kotor Kašica, Bokovo (Rijeka Crnojevića) Kaštelan, Lješevići i Krtola (Grbalj) od 9 - 14 v. i Kotor, vidi: Kašteljan Kaštelani (Kašćelani), dio bratstva Popovića-Herakovića "Kaštelani" u selu Lješeviću u Boki Kašćelani (Kaštelani), dio bratstva Popovića-Herakovića Kaštelanović, Gornji Stoliv (Boka Kotorska) iz Stare Crne Gore, Prevlaki (Grbalj) Kašteljan (Kaštelan), Mirac u Njegušima (Cetinje), ogranak Popovića, neki od njih odseljeni u Lješeviće (Grbalj); Kotor; Podgorica Kaštović, Pljevlja 1859. god. Kvakal, Risan Kvadeli, Kotor Kvatil, Dobrota (Kotor) Kvanginalo, Kotor iz Venecije Kvekić, Kotor, ogranak Lambulića iz Zete. Od njih su u Dalmaciji; Herceg-Novi

167


Kvelić, Podi, Herceg-Novi 1768. god. Kverin, Paštrovići; Vidišići (Sokol), ogranak Šćepanovića iz Rovaca Kevac, Kevc (Nožice), Lijeva Rijeka Kebeljić, Trebinje, vidi: Vitković u Mirušima uz Trebišnjicu Kež, Buljarica (Paštrovići) u 18. v. Keza, Židovići i Otilovići (Pljevlja) Kez, e, Židovići i Otilovići (Pljevlja) Kezo, Herceg-Novi Kezunović, ogranak Boškovića, iz Orje Luke (Danilovgrad); vidi: Kaluđerović Keker, u Drobnjacima (Zaljug i Šljivansko) grana Zlatnopojasevića; Morača Kekeraš, Nikšić Kekić, Drobnjaci, ogranak Grgurovića (Vulovića); Lopari i Fundina (Kuči), kasnije kao: Perović. Od njih su u Loparima (istočna Bosna) i u Ulcinju (1505. god.); Danilovgrad; Šekulari, potomci Komnena-Šekularca; ranije Milošević u Zaslapu (Hercegovina), iz Crne Gore i naseljeni u Ravni Šušlijec (Bileća) Keko, Stoliv (Boka Kotorska) Keković, Klopot (Bratonožići), ranije Mroganović; Bjelopavlići, odselili u Skadar (Albanija); Danilovgrad; Zagarač pa u Podgoricu; Cetinje; Štitari (Cetinje), od njih su u Grbavcima (Lješkopolje) do 1861. god.; Pješivci; Berane Kekovići (Mijogoštani), bratstvo u Mijogoštu Keleman, Salč (Ulcinj) Kelemiš, Đula i Boljanići (Pljevlja) Kelit, Bar Kelisn, i, Sustjel (Ulcinj) Kelović, Zgarete i Zalut (Pljevlja), ogranak Tomašića-Tomaševića Kelčisn, Briska Gora (Ulcinj) Kelj, Bar Keljanović, Bratonožići naseljeni u Konjuhe (Ravna Reka); Andrijevica i Gusinje (Gornje Polimlje) Keljević, Sirac (Drobnjak); Cetinje; Keljevići (Pljevlja) Keljmendi, kod Rožaja, razgranati. U 17. v. postupno doseljavali iz Vukli (sjeverna Albanija) Kentera, Paštrovići, potomci Novaka Crnca; Budva Kenjević, Cetinje Kenjić, Radmužević (Šekulari), potomci Komnena barjaktara; Goransko (Piva) iselili se u Čadjevicu (Bijeljina) Kerbler, Kotor Kerva, u Kotoru početkom 15. v. Kervani, Kotor Kervija, Ulcinj (11. v.); od njih su i u Boki Kotorskoj Keretić, Podgorica Kerić, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), grana Jekšana Kerkez, Podgorica Kerken, Pljevlja 1869. god. Kerli, Budva Kerlial (Kerkerdl), Kotor Kerović, Podgorica, iz Bjelopavlića Kerođođić, u Podgorici 1912. god. Kerstović = Mataj, Vraka (Kamenica), Skadar i Skadru iz Crne Gore Keser, Podgorica Kesler, Nikšić i Cetinje Kestkunit, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Šavnika (Drobnjak) Keć, i, Štoj (Ulcinj) Kećak, Boka Kotorska

168


Kecalilićak, Boka Kotorska, ogranak Kecojevića Kecević, Dobrota (Kotor), ogranak Kecojevića i kao: Kecojević u Pivi, iz Banjana (Nikšić); Nikšić 1701. god.; vidi: Kecojević Kecić (ranije Stokić), Štrpci i Lipljan (Kosovo), porijeklom iz Crne Gore Kecović, Podi, Herceg-Novi i kao: Kecojević, porijeklom iz Banjana, vidi: Kecojević u Pivi Kecoević, vidi: Kecojević Kecojević, ogranak Ivaniševića, porijeklom sa Starog Vlaha vidi: Ivanišević. Od njih su u: Boričju, Gornja Brezna i Pirni Do (Piva), Vraćenovićima (Nikšić), Poljica (Trebinje), Mostaru i Dubrovniku, Gajtan (južna Srbija), Dobroti (Kotor) 1701. god. kao: Kecović; kod Kosjerića (Srbija), Podima, Herceg-Novi, u Boki Kotorskoj i kao: Kecalićak; vidi: Kecović Kecojevići iz Pive (Piri Do - Boričje), starinom iz Banjana Keč, a, i, Potrljica (Pljevlja); Bežđeđe (Nevesinje) i Mostaru u Hercegovini, ranije ogranak Bjelopavlića iz Riđana (Nikšić) Kečević, vidi: Kičević, u Mojdežu (Boka Kotorska) Kečina, Podgorica Kešelj, Grahovo (Nikšić), iz Drobnjaka, ogranak Cerovića, nastanjeni u Piragićima, Trusini i Lukavici (Hercegovina) Kešeljević, grana Mileševića (Mandića) iz Drobnjaka u: Visoko (centralna Bosna), Grahovo (Nikšić): u Hercegovini i Bosni; Ledenice (Risan); Nikšić; u Nevesinju Hercegovačkom Kešić, Lastva Čevska (Cauševica), Cetinje i Morači, ranije Vukotić i Tatar Kešići ili Tatari (Vukotići), bratstvo u Cauševcu Kiasta, u Kotoru početkom 15. v. Kiac, vidi: Kijac Kivavasil, u Kotoru početkom 15. v. Kivadal, u Herceg-Novom Kiepalić, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Kijak, kod Plava i Gusinja, srodnici Vehrovića i Šimkovića vidi: Kijac = Kiac Kijac (Kijak), ogranak Nikolića iz Ozrinića (Nikšić), odselili (oko 1760. god.) kod Trebinja (Hercegovina) Kijđ (Kiorđ, i), Ulcinj Kijamet, Godijevo (Kućići) i Zmijinac u Bihoru (Bijelo Polje); u Vasojeviće; Podgorica Kijanović, Riđani i Piva (Nikšić). Jedni su iselili i u: Zabljev, Seljane, Zvijezd i Kamenu Goru (Pljevlja) Kijević (Kijelić), kod Perasta (Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine Kijevčanin, iz Vasojevića iselili se u Kijevac na Bihoru (Bijelo Polje) pa u Novi Pazar Kijerak, Kotor 15. v. Kikalj, ogranak Tatića u Pivi Kikanović, Krtole, Raošić (Grbalj), ranije Dapčić, doseljenici iz Dapca (Albanija) Kikić, ogranak Ivanovića (Drekalovića) iz Kuča iselili se od Plava i Gusinja, te u područnim Višnjevu i kao: Kikiš - šević Kiković, Gluhi Do - Crmnica, ogranak područnih Gvozdenovića. Od njih su u Australiji; u Zeti ogranak Mijuškovića, porijeklom iz gornjih Pješivaca; Vasojevići ogranak Labana - Raketića; Kod Plava (1660. god.) iz Kuča i kao: Žiga Kiković", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Kikra, i, Ulcinj Kilibarda, Kilibarde, područje Rijeke Crnojevića; Balabani (Zeta); Banjani (Nikšić). Od njih su u: Klobuku (Trebinje), Šatra (Kuršumlija), Mačagaj Čako (Argentina), vidi: Eraković Kilibarde, potiču iz sela Štrpci u Banjanima; Nikšić Kimo, Ulcinj u 15. v. Kimović, Herceg-Novi, po nahočetu Kimković, Žabljak na Skadarskom jezeru, doselili se oko 1882. god. iz Krivošija Kin, i, Štoj (Ulcinj)

169


Kindi, Kotor Kinković, Podgorica; Balabani (Zeta); Vasojevićima, porijeklom iz Podgore (Kuči); Velimlje (Nikšić) Kinudić, Kotor Kir, Podgorica Kirak, Kotor Kirzamo, Herceg-Novi Kirac, Tivat Kirijak, Kotor Kiridžić, potomci Ridjana kod Pljevalja i neki predju kod Rudog Kirović, Bar Kisalo, Podgorica Kiselica, u Nikšiću i kao: Kisjelica, Bukovica (Pljevlja) Kisin, Grahovvo (Nikšić), ogranak Vukovića iz Ridjana (Nikšić), prešli u Tuli i Trpinje (Hercegovina), pa u Grahovo (Nikšić); u Zupcima (Trebinje), iz Cuca (Cetinje) kao: Radović Kisin pa u Tor. Tuli kao: Otašević - Kuraica u Grabu, a u Turmentu (Trebinje) Šaraba Kisić, Rastovac (Nikšić), doseljenici iz Nevesinja 1860. god. Kisjelica, vidi: Kiselica Kitalić, Pljevlja Kitalj, Mokro (Šavnik) i kao Kitaljević, grana Kalabića (Novljana) Kitaljević, vidi: Kitalj Kitić, Bobovo, Višnjica, Živinice i Prenćane (Pljevlja), ogranak Vilareta Kićanović, Bar Kić, i, Ulcinj Kićović i Kijac, Vasojevići grana b Kica, i, Ljubomir (Trebinje) iz Ozrinića (Nikšić) Kicanović, Klizica i Kolašinovići (Bjelopavlići), vidi: Kijac; potomci Lužana Kicpalić, Donji Stoliv (Tivat) Kičević (Kečević), Pljevlja; Mojdež (Boka Kotorska) Kiš, Nikšić Kišić, Herceg-Novi i područni Kuti iz Hercegovine Kjajević, Cetinje Kjapek, u Kotoru Kjasta, Kotor 1431. god. Kjepalić, Stoliv (Tivat), doseljenici iz stare Crne Gore, vidi: Krspalić: Nikšić Kladaj, Bar 1873. god. Klajn, Risan Klaković, u podnožju Lovćena Klanar, Kotor Klanči, Podi, Herceg-Novi (1692. god.) došli iz Korjenića (Trebinje); Kotor; Herceg-Novi, po majci i kao: Pintar Klančić, Podi, Herceg-Novi i kod Risna, porijeklom iz Hercegovine, vidi: Klanči; Nikšić Klančuk, Podi, Herceg-Novi Klanj, Herceg-Novi Klap, Kotor Klapan, i, c, Rose (Grbaljh) Klapavica, Bečići (Budva), grana Bečića (u 15. v.). Od njih su u Čelobrdu (Paštrovići) ranije Bečić (1693. god.); Budva i Zaton (Bijelo Polje), porijeklom su iz Stare Srbije Klapović, Kotor Klapuh, Klapusi, Kalušići i Krće (Boljanići), Pljevlja Klapčić, ogranak Maleševaca, uz Trebišnjicu Klarić, Lepetane i Radovići (Tivat); Kotor; Zelenika, Herceg-Novi

170


Klarič, i, Dobrota (Kotor), preseljeni u Trst (Italija) Klastac, Bar Klaić, Djurdjevi Stupovi (Berane) Klać, Brajići (Budva), doseljenici iz Dubočaka (Banjani), Nikšić Klać, bratstvo u Brajićima kod Budve Klauda, Herceg-Novi Klačar, Dobrota (Kotor), ogranak Zimonjića; Kalušić (Pljevlja) Klačević, Dobrota (Kotor) 16.v., iz Stare Crne Gore Klačevići, bratstvo u Dobroti Kleva, Kotor Klein, Tivat i Herceg-Novi Kleiner, Budva Klemenet, Kotor Klement, Budva; vidi: Klimenti = Klimen Klemenčić, Kotor Klenčanin, Donji Banjani (Nikšić), ogranak Antovića - Klenčana doseljenika od Visokog (Srednja Bosna), a tamo iz Klenka (Srijem), po čemu i prezime. Porijeklom su iz Prištine, vidi: Tomaši Klepo, Pljevlja 1896. god. Klečka, u Risnu i Nikšiću Kleštanović, Pivska planina Kliještarac, područje bjelopoljske Bistrice Klikić, Orovac (Pljevlja) Klikovac, Podgora i Orahovo (Kuči), ogranak Vujoševića iz grupe Djurdjevića - Mrnjavčevića, preselili se u Mahalu, Bijelo Polje, Berislavce, Goričani, Gostilj, Mataguže i Lajkovići (Zeta). Od njih su područni Radovići, a jedni u Vranjini na Skadarskom jezeru, drugi kod Nikšića i Ulcinja, Gusinju (kao Raodončić i Vujošević) u Vasojevićima i Srbiji kao: Milić, Kolašinu kao: Prelević, ima ih na Kosovo i Metohiji Kliković (Tripković), ogranak Bulatovića iz Rovaca, preselili u Raće (Kuči), odande jedni iselili se u Metohiju i Srbiju Kliksa, kasnije Klisić, Crmnica; vidi: Klisić Klisići, bratstvo u Limljanima Klimen, njihov predak (oko 1330. god.) od Travnika (Bosna), pa nasljednik odande Klimen dodje u Pipere a odatle u Kuče pa predje na lijevu obalu Cijevne. Razvojem porodice razmnože se kao bratstvo (Fis-Vis) i postupno u područje kasnijeg plemena Klimendi (Klimene) u sadašnje Klimente (sjeverna Albanija). Njihova bratstva bilježena su kao: Klimen, Kljimen, Kljimendi, Kljimenda, Klimenćanin, kod Tuzi, Bara, Ulcinja, Rijeke Crnojevića, Zeti, Paštrovićima, Podgorici, u Boki Kotorskoj, Grblju, u području Bijelo Polje, u području Novog Pazara, Gusinja, Rožaja, selima Srema (Mirkovcima, Jarku i Hrtkovcima), Kovilj (Bačka), Guzi (Velipolje), Skadru, Draču i Tirani (Albanija), u Metohiji: okolina Peći kao: Rugovac, Djakovice i Prizrena. Vidi: Liješević kod Rijeke Crnojevića Klimenko, Podgorica Kliment, vidi: Klimen, Klimenćanin Klimenta, kasnije Klimendi, Gusinje, doseljenici iz Klimenata (Kljimendi), sjeverna Albanija, vidi: Klimen i Gurešić Klimenćanin, vidi: Klimen Klimetski, 1768. god. u Klimentima, vidi: Klimen Klimeš, Strp (Risan) Klimović, Krivošije (Boka Kotorska), iselili se u Rvaše (Rijeka Crnojevića) oko 1881. god. drugi u Nikšić (pa 1902. god.) u Ameriku Klinac, Krš (Šaranci), Žabljak, iselili se u Rašku; Risan Klinga, Dobrota (Kotor) Klindup (Podbišćanin), Klindupe i Podbišće (Pljevlja)

171


Klinic, Budva 15. v. Klir, Kotor Klisa (Klisi) i kao: Klisan, Limljani (Crmnica) Klisan, i, Kotor 1348. god. Klisić, Limljani (Crmnica), ranije Kliska; Paštrovići 1742. god.; Cetinje Kliska, vidi: Klisić Klisura, Košutnica i Sjeverin (Pljevlja); Herceg-Novi Klica, Boljanina i Dobrodolje (Gornji Bihor), Bijelo Polje Kliška, Šćepovići, Herceg-Novi Klovitašević, u području Rijeke Crnojevića 1435. god. Klonimirović, Trebjema (Trebjesa), Nikšić 972. god. iz Raške Klopan, Ukropci (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Budva i jedni po majci Klopoćanin, iseljenici iz Klopoćana naselja u Bratonožićima (Podgorica) Klouda, Herceg-Novi Klunger, Herceg-Novi Klišelevskin, Kotor Kljajević (Šiljak) i kao: Klajević, Kričak (Bličkova), Kovren, Maoče i Prenčane (Pljevlja); Pavino Polje (Bijelo Polje), srodnici područnih Raščana i Simovića; Cetinje Kljajić, grana Trebješana, kod Nikšića, od njih su u Drobnjacima; Seljani (Bjelopavlići) u 16. v., odselili se u sjevernu Hrvatsku; Srodnici Raščana i Simovića u Vranešu u Vranešu (Bijelo Polje), doseljenici iz Morače, a ondje iz Lješanskog područja, potomci Janka Lješnjanina; Dobrijevići (Bijela), Šavnik, preselili se preko Tare 1710. god.; Maoče, Lijeska i Muslići (Bijelo Polje) i u gradu; Zagorje i Lubnice (Berane) Kljakić, u Nikšić, doselili se iz Hercegovine Kančić, Kotor Klještanović, Zukva i Orah (Piva), grana Rudjića Kljikić, Bar, preselili se u Gusinje Ključ, Pljevlja Kljupa (Ključ), Pljevlja iz Banja Luke (Bosna); Nikšić Kljunovići, staro bratstvo na Kopitu Kmetović, Zalisanje i Prevosci (Dujeva), Rijeka Crnojevića, ogranak Ražnjatovića; Donji Stoliv (Tivat) Knez, Podgorica Knezić, Herceg-Novi; Budva Knežević, Potpeće iz Vaškova (iz Zatarja), Prenćani, Zenica, Šumani, Glasnica, Jasen, Kalušići, Miljevići, Mataruge (starinci), Pljevlja; Šumani i Zenica (Pljevlja); u Ostrogu (Bjelopavlići) 1853. god., kao: Radović iz područnih Martinića; Potomci Vlastelinovića iz Plane (Bileće), kao: Šarenac, selili se u: Muževice, Martiniće (Bjelopavlići) pod Njegušem; Planu (Kolašin); odatle: kod Mojkovca, u Rudinice (Šaranci), Drobnjak, od njih su kod: Pljevalja, u Kosovu (Drenica); Gajtanu (južna Srbija) vidi: Bojović i Šaranac, razgranati; Mletičak i Miloševići (Žabljak), prvi pomen 1614. god. ogranak Miloševića; Boan (Žabljak) iz Kalušića (Pljevlja); Kneževići (Piva), od njih su u: Bioska (Užički kraj); Bjelojevice (Mojkovac); kod Manastira Piva (34 imena); iz Nedajna (Piva) otišli na Planik i dalje u Srbiju; Jovanovići (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića. Od njih su u Balabanima (Zeta); Pavino Polje i Tomaševo (Bijelo Polje); Žabljak; Dapsići (Berane) 1) ogranak Obradovića iz Njeguša (Cetinje), srodnici Pačariza, 2) doseljenici iz Šalje (sjeverna Albanija), srodnici istih u Vedici (Plav). Od njih su u Crnom Vrhu (Peć); Maoče (Bijelo Polje) iz područne Orahovice; Šekulari (gornji Vasojevići), doseljenici iz Šaranaca (Žabljak); potomci Nikšića u Nikšićkoj Župi (u Kutima), a u Zagradi i kao: Krunić; Petrovići - Nikšić, ranije Mijović, grana Banovića iz grupe Petrovića. Od njih su otišli u Mačagaj Čapo (Argentina); Cetinje; Kotor; Gornje Trešnjevo (Cuce), ogranak Perovića (Preobražana, Bajkovih potomaka); Podgora (Crmnica); Vranjina i Gradjani (Rijeka Crnojevića) i kao: Lipovac, porijeklom iz Prizrena. Od njih su u Podgorici i u područnom Dujevu i Ulcinju, vidi: Liješević; Banjani (Nikšić); Gluhi Do (Crmnica)

172


ogranak Vuletića, a u Brčelima i Sotonićima 1759. god.; Podostrog i Pobori (Budva), od njih su u Pobrdju i Prijeradima (Grbalj) 1887. god., i Ulcinju; Budva; Kotor; Bijela, Herceg-Novi; Piva i kao: Zimonjić, ranije Djukanović iz Drobnjaka; u Pivu jedni doseliše iz Bosne i odseliše se u Gajtan (južna Srbija); u Zeti kao: Ilarije (bio Zetski episkop 1220. god.), Knežević, Popović; Balabani (Donja Zeta); u Rovcima (Velje Duboko) i Liješnje i Rovca (Podgorica), ogranak Bogdanovića (''Njeguš''), odatle jedni u Dragovoljiće (Nikšić), drugi u Klimende (Klimente), sjeverna Albanija, a odatle u Bihor (Bijelo Polje); Šaranci (uz Taru), iseljeni kao: Zimonjić u: Gareva (Gacko), Mostaru, Valjevskoj Kamenici, a u područnim Dragijevcima i kao: Avruz; Gacko, Davidovići, Vlahovići, Fatnica, Stepen, Ljubinje, Drežan i Hodbina (Hercegovina), Kneževići (Šarenac - Krasojević), srodnici Avdića kod Bileće, vidi: Avdić; Jenjina i Popova Luka (poluostrvo Rab) na Pelješcu (1630. god.) doselili iz Boke Kotorske; Stanisalići (Lješnjani) i u Zeti ranije Stanisalić ogranak Miranovića; u Zeti jedni u Dajbabama i Balabanima ogranak Boškovića iz Bjelopavlića, prvo i kao: Dajbabić i Kapisazović, (njihove grane Jovanovića); Mojanovićima (Zeta); ogranak Djurkovića Mojanovića, doseljenika ispod Mojana, porijeklom sa Kosova; u Balabanima (Zeta) iz Bjelopavlića; iz Dajbaba (Zeta) u Podgoricu, ogranak Terzića; Trešnjevo (Cuce), ogranak Nikolića, preselili u Volujac, Herceg-Novi odande u Glavsku (Trebinje) kasnije: Damjanović, Serden i Šupljeglav; Miloševići (Žabljak), doselili se iz Nikšića; Sutomore i Sozina (Bar); Balabani, Mojanovići, Golubovci (Zeta), doseljenici iz Liješnje (Piperi); u Budimlju (Berane) ogranak Guberinića; Velika (Plav), potomci Čere doseljenika; u Bunićima (Korenica), Lika, porijeklom od Skadarskog jezera "Knežević", grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu Kneževići, bratstvo u Stanisaljićima Kneževići, bratstvo u Podgoru Kneževići, bratstvo u Brcelima Kneževići - Čaurine, bratstvo u Bijeloj u Boki Kneževići, grana bratstva Perovića-Preobražana Kneževići, bratstvo u Glavskoj, u Hercegovini Kneževići iz Pive (G.Crkvice, Ćendove Luke), doselili iz Drobnjaka Kobilići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinju. Knežić, Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu Kneip, Herceg-Novi Knejp, Herceg-Novi Knetić, Bratica (Ulcinj) Knop, Kotor Knjažević, Budimlija (Stari Vlah), Višegrad, doseljenici od Kolašina, kasnije kao: Vidaković Kobavić, u Risnu 1554. god. Kobasica, Paštrovići u 17. v. Kobilarov, Zmajevo (Bačka), doseljeni od rijeke Bojane. Od njih su u Čeneju (Salaši), Novi Sad Kobilaška, Cetinje Kobilić, Gusinje i kod Plava Kobilica, u Trebjesini, Herceg-Novi Kovandzić, Jabučje (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive (Crna Gora) Kovač = Kovačević, Viganj (Velimlje), Nikšić, vidi: Kovačević Kovač, Dubrovsko (Drobnjak) u 15.v; odselili se u Risan (Boka Kotorska); Gola Glavica (Trebinje) iz Risna; Previš (Drobnjak), iselili se (oko 1760.god.); ogranak Maleševaca, sa lijeve obale Trebišnjice odselili se u Gacko (Hercegovina); Donji Banjani (Nikšić), srodni Deretićima, porijeklom iz Podgorice; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor; Mojdež (Boka Kotorska); Papani (Spič), Bar i kao: BREŽAN (u 15.V.) došli iz Zete; Ulcinj 1901. god.; Ceklin (Rijeka Crnojevića), 1489.god.; Pržnička jama (i kao: VUJANOVIĆ); Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: NIKOLIĆ, porijeklom sa Kosova. Od njih su u Cetinju, primorju i Kotoru; Buljarice (Paštrovići) u 16.v.; Gradac (Podgorica); iz Bučja (Hercegovina) doselili se kod Velimlja (Nikšić), i odatle, jedni u područno Grahovo, kasnije KOVAČEVIĆ, a jedni u Ozriniće (Nikšić); Od njih su kod Bijelog Polja, Kovac dolini u Uskocima (Žabljak), od kojih su na Glasincu (Romanija); Trnjaci (Bijelo

173


Polje), kasnije KOVAČEVIĆ; Plav, doselili se iz Nikšića; Piragići i Piralićka Tabija (Nevesinjska sela), Batkovići, Tusina (Konjić), u Hercegovini i kao: KOVAČ=ŠINDIĆ, KOVAČ=RIĐANOVIĆ, od njih su ĐURĐIĆ, a jedni došli iz Herceg-Novog iz Risna, a treći iz Grahova (Nikšić). Svi su istorodni; Potomci Riđana; Ključani (Nevesinjska sela) ogranak Baćevića iz Banjana (Nikšić); vidi: KOVAČEVIĆ u Bezđeđu; Petrovići (Nikšić) ogranak Deretića, porijeklom od Zvečana (Kosovo); ogranak Vujanovića (donjaka) kod Rijeke Crnojevića; Suma u Anamalima (Ulcinj), porijeklom od Cetinja; Šušanj (Bar); Trepča (Martinovići), Gusinje (u 14.v.); Dobroj Rijeci (Plav) u 14.v.; Konjusi (Dobra Rijeka), Andrijevica; Bar 1855. god.; Budva iz Prijevora (Grbalj); Krivošije (Risan); u Zvečevu (Krivošije) srodnici Paškovića u Risnu; Brce (Sutomore), Bar; Sustaši (Bar), kasnije RATKOVIĆ; Ulcinj; Gorane (Ulcinj); Arbaneš (Primorska krajina); Ljeskovac (Bar); Mišići i Tolići (Bar); jedni Grahovo (Nikšić), iz Boke Kotorske; peraška naselja, iz Stare Crne Gore; Prošćenje (Mojkovac); vidi: KOVAČEVIĆ=KOVAČ, Podgorica. Kovačevići, selo Dub - Grbalj, opština Kotor Kovači (Kovačevići), iseljeno bratstvo sa Zovine Kovači, bratstvo u selu Sumi u Anamalima Kovači, bratstvo u Crnogorskoj Krajini Kozjevići, staro bratstvo u Očinićima Kožar, Radmanija (u Gornji Bihor), Bijelo Polje Kojičići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Kojići - vasojevićko bratstvo iz okoline Lijeve Rijeke Kolinović, Peralovići (Kosor), Kuči, iselili se u Peć (Metohija); Podgoricu kao: Kulić; Vladanju (Zeta), Pivu, od njih su u Sremu; Gusinju Kojići porijeklom iz plemena Bjelopavlići, žive u Plavu, islamske su vjere. Kojovići (Đujovići), bratstvo u Relezi Kokanovići iz Pive (Mratinje, G.Crkv.), starosjedioci iz Mratinja Kokore (Kukorače), iseljeno bratstvo sa Kućišta Kokot (Grljevići), bratstvo u Bjelošima Kokoti (Kokotovići), iseljeno bratstvo iz Prentina Dola, sada u Boki Kokotovići, bratstvo iz Prentina Dola Koković (DZAKOVIC), Crljnice (Pljevlja); Vukovo Brdo, Vergaševina i Mataruge (Pljevlja), doseljenici iz Vranova i Vraneša (Bijelo Polje); Kod Vladimira (Ulcinj). Kolarevići, bratstvo u Spužu Koljenšići, bratstvo u selu Sretnja kod Danilovgrada, Bjelopavlići Kotlaš (Kolašević), iz Popova (Trebinje) i kao: Rabren (Milisavljevi potomci) kasnije Miloradović, doselili se u Mojdež kod Risna Kotlašević, vidi:Kotlaš, Herceg-Novi, po majci Kotlica (Popović), Timar i Uskoci (Drobnjak) grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča (Podgorica); od njih u Timaru (Šavnik); Kričak (Pljevlja); Kolašin; Komani, grupa bratstava u Komanima Komani, ime crnogorskog plemena Komanović, Herceg-Novi Komnen Bajica, predak bratstva Samardžića Komnen, predak bratstva Grabljana Komnen, sin Pavla Orlovića, predak bratstva Gradinjana Kontići, bratstvo u Gornjim Pješivcima Kopitovići, bratstvo u Brčelima Koprivice iz Pive (Nedajno), potiču iz Banjana od Koprivica Korizma, stari naziv bratstva Andrijića (Andrića) Koristovići, muslimani u Krusama Kosanovići, grana bratstva Mijanovića u Cucama Kosijeri, pleme u Riječkoj Nahiji Koskići (Osmanagići), muslimani u Podgorici

174


Kosovići, bratstvo u Limljanima Kosovići, grana bratstva Perovića - Preobrežana u Cucama Kosovići, bratstvo u Ovtočiću Kosorići, bratstvo u Drobnjacima Kostići iz Pive (Zeično), starosjedioci Kostići iz Pive (Smriječno), ne zna se odakle su došli Kostovići ili Perovići (Milići), bratstvo u Rešni Kotarci, rod u valjevskoj Podgorini Kotlica (POPOVIĆ), Timar i Uskoci (Drobnjak) grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča (Podgorica); od njih u Timaru (Šavnik); Kričak (Pljevlja); Kolašin; "Krajištani" ili Tomovići (Kraljine), iseljeno bratstvo sa cuckih Kućišta Krakače (Gazivode), bratstvo u Ceklinu Kraljačići iz Pive (Trsa), potiču od Jokanovića Kralj iz sela Gorovići, Grbalj Kraljevi, bratstvo u Sotonićima Kraljevići, bratstvo u Ceklinu Kraljevići iz Grblja Kresojevići (Šarenci), bratstvo u Rudini Krivoglavi, bratstvo u Markovini Krivokapići (Bajkovići), bratstvo u Cucama Krlagani, bratstvo u Draževini Krpuljevići, bratstvo iz Radeče Krstajići, porodica u Drobnjacima Krstović, porodica u Župi Gradačkoj Krstovići, bratstvo u Limljanima "Kruse", bratstvo u selu Krusama Krdžići, bratstvo u selu Masnici Krševići, staro muslimansko bratstvo u Krajnjem Dolu Krunići iz Pive (D. i G. Unac, Lisina), starosjedioci - rod sa Pejovićima Kuburovići iz Jabuke kraj Pljevalja Kudini (Radovići), bratstvo u Sotonićima Kuzmani, bratstvo u Lješevu Stupu Kuzići iz Pive (Brljevo), starinom od Banjana Kukavčevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Kukorače (Kokore), iseljeno bratstvo sa Kućišta Kulići iz Pive (Kulići, D.Crkv.,Prisojni Orah), starosjedioci - matica Prisojni Orah Kuljača, Kuljače (Paštrovići), doseljenici ispod Stijene Piperske, neki su od njih u Kotoru kao: Balić, iseljenih ima u Metohiji; Bačkoj; Sjedinjenim Američkim Državama; Podgorici Kumpresi, bratstvo u Gluhom Dolu Kunice, bratstvo u Buronjima Kunjerica, bratstvo u Grblju i Dobroti, opština Kotor Kurdovi, staro bratstvo u Vrbi Kurtović, bratstvo u Limljanima Kusovci, bratstvo u Ljubotinju Kustudije, bratstvo u Majstorima Kustudije - Božovići, bratstvo u Herakovićima Kustudije u Nikšiću, u varoši Vranju i u Lješeviću u Boki Kuševije iz sela Mirca u Boki Kotorskoj Kuveljići, selo Pavino Polje Bijelo Polje porijeklom Kuči Kčevo (Ozrinići), pleme u Katunskoj Nahiji L

175


Labal (Bjelica), u Gornje Selo (Nevesinje) došli iz Crne Gore. Od njih u Gacku i selo Mepohija i susjedno Zvijerina Laban, u gornjim Vasojevićima grana Raketića iz Lijeve Rijeke. Iseljevali se u razne krajeve; Meteh (Gusinje) Labaš, Ulcinj Labović, grana Dabetića u Vasojevićima, od njih su u Kraljskim Barama i susjednoj Andrijevici, drugi u Oplencu (Aranđelovac, Srbija) kao: Lazarević (Lacković) i područni Ćirović. Iz Kraljskih Bara neki su prešli kod Prokuplja, Srbija; Vojno Selo (Plav); Cetinje; Niš Labovići, bratstvo u Vasojevićima, potiču iz sela Kralje, Andrijevica. Samo u Baru ih ima preko 15 porodica Labrov, Pješivci Labudović, Trubjela (Nikšić); Nikšić; Bršno u Župi Nikšićkoj, ogranak Vušanovića, doseljenika iz Vasojevića; u Šekularima (Vasojevići) potomci Vuka Ljevaka; u Piperima (i kao: Todorović) ogranak Latkovića Labun (Labuni), Ulcinj Labović, Herceg-Novi, po nahočetu; u Vasojevićima Lavit, Bar Lavović, Herceg-Novi Lavrović, Zaljevo (Bar); Herceg-Novi, po nahočetu Lavčić, Budva i područni Lapčići i kao: Radanić Lagator, Ugni (Cetinje), pa u Limljane (Crmnica) i jedni odatle u Ulcinj kasnije kao: Lagatorac, nastalo po naimenovanom čuvaru poštanskih relejnih postaja; kod Nikšića; Budva, po majci Lagatorac, vidi: Lagator Lagatori, bratstvo na Ugnima Lagatori, staro bratstvo u Limljanima Lago (Boljić), Pljevlja Lagotić, kod Plava i jedni pređu u Metohiju kod Peći Ladenić, Godijevo u Bihoru (Bijelo Polje); Zabrđe, Herceg-Novi Ladon (Ladoni), Šestani uz Skadarsko jezero, porijeklom iz Italije Ladoni, vidi: Ladon Lađan, Mali Ostros (uz Skadarsko jezero), Krajina Lađić, Ponari (Zeta) i Stanisalići (Ćeklići), Cetinje, od njih su na Žabljaku (Skadarsko jezero) Lađići, bratstvo u Ponarima u Zeti Lažeta, Biograd (Hercegovina) kao: Zantarević iz Cetinja (Crna Gora) Lažetić, Nikšić, došli iz Hercegovine Lažete - Zlatarevići, bratstvo u Hercegovini Lazar, Pljevlja, 18. v.; Rječ (Ulcinj); Prčanj i Budva; Kovilj (Bačka) 1759. god., vidi: Lazarević u Prčanju Lazarev, Kovilj (Bačka) 1754 - 1761. god., pa jedni odu u Čurug (Bačka) i kao: Lazarević, te odatle do Dunava ima ih u više mjesta sa ova tri prezimena, sa naznakom da su "iz Crne Gore". Ovo objašnjava kako je selidbeni odnos uticao na patronimijski sufiks Lazarević, Đuraševići (Grbalj) i kao: Ljubanović, a u područnom Bigoru i Grišpuli (Gripsuli) 9 14. v.; Glavatičiće (Kotor) i jedni pređu u Gavatičiće (Grbalj), treći u Grblju su potomci Lazara došljaka iz Hercegovine a od njegove braće: Miloša su Milošević u Koritima (Bileća), od Vuka Vukalović = Ilić u Krivošićama i Zupcima, a od Vučura Vučurović u Zupcima (Trebinje); Baošići (Kotor) oko 1692. god., doselili se od Gacka (Hercegovina); Mokrine, Herceg-Novi došli su iz Necvijeća (Hercegovina); Dubočke u Banjanima su iz grupe područnih Novljana; u Drobnjacima i kao: Kujundžić, doseljenici iz Pješivaca u Drobnjake, a tamo iz Lješa (Albanija); od Lazarevića, Novljana su Ružić u Previšu a kod Užica (Srbija) i kao: Lučić; u Previšu (Žabljak); Oplenac (Aranđelovac) ogranak Lazarevića (Dabetića) iz Vasojevića; Vučevice i Vladimir (Mačva, Srbija), porijeklom od Nikšića; Donja Crnuća (Gruža Kragujevačka), porijeklom od Berana (Polimlje, Crna

176


Gora); kod Nikšića grana Trebješana; Nikšić i okolina iz Hercegovine; jedni su iz grupe plemena Nikšić; Bijelo Polje (Polimlje), Lazović zatim Lazarević (Bjelopoljac) i kasnije Simeunović (Popović) i Aleksijević; kod Valjeva došli su iz Pive; Orahovica (Prčanj) i okolina Perasta, Ljuta, Vilinići i Ubalac (Boka Kotorska), jedni su iz Bjelopavlića; Kotor, po nahočetu; jedni u Orahovici (Kotor) iz Hercegovine kao i kod Herceg - Novog u 17. v.; Baošići, Herceg-Novi; Topla, HercegNovi; Prčanj (u 15. v.) iz Bosne kao: Lazar; Cetinje; Birač (Dubočke), Nikšić kao: Nenadović (od tri brata), Lazarević u Svileuvil (Koceljevo), Šumadija od Nenadovića iz Donjih Dubočaka (Banjani), Nikšić; i Birčanin u Mačvi (Srbija); Vasojevići jedna grana Dabetića kasnije Lasković; Rogame, Blizna na Stijeni i na Svibi (Piper) kasnije kao: Rajković, porijeklom iz Lutova rovačkog; Šobajići (Lazarevići) ranije kao: Dubravčić koji su prešli u Grbalj i od njih su u Začiru (Rijeka Crnojevića) kao: Drecun i Kusovac, a otišli odatle u Skadar (Albanija) kao: Kotorčević, njihovi prezimenjaci su u Dodošima, Mihaljevcima i Žabljaku, sve uz Skadarsko jezero; Martinići u Bjelopavlićima i Spužu jesu grana Praščevića, od ovih su kod Loznice i dolini Kolubare (Srbija); u Morači (Kolašin); Godieljima (Žabljak), doseljeni iz Spodijelja (Crmnica). Oni su ogranak Godijelja Lazarevići, rod u Drobnjacima Lazari, Prčanj; Bajčetina (Gruža Kragujevačka) Lazarić, Kumbor, Herceg-Novi Lazarović, Antibara (Bar) Lazarčić, Kuči Lazevčanin, Ulcinj (1887. god.) došli iz Kuča Lazin (Alilujev), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Grana Ivinih. Vidi: Markov Lazić, Lipovica (Aranđelovac), srodnici tamošnjih: Avramovića, Zečevića, Reovaca i Skerlića, doseljenika od Nikšića, porijeklom iz Pipera, kao isti u Ostružnji i Ratkovu; na rijeci Jadar (doselili se u drugoj polovini 17. v.); Rađevo Selo (Valjevo) iz Pipera, u vrijeme prvog srpskog ustanka; Okletac (Oplenac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković; u Migovcu (Šumadija) iz Drobnjaka Lazmić, kod Sjenice (Raška) ogranak Mijomanovića (Vasojevića) Lazović, Orah u Šekularima, potomci Vuka Ljevaka, njihovi su kod Plava i u Novom Sadu; Laze = Lazine u Mainama (Budva) iz Stare Crne Gore; Brajići (Budva), potomci Stojana Hajduka; Akanj i Vojno Selo (Plav) i Gusinje, doseljenici iz Kuča, grana Drekalovića; Zeta, grana Lambuljića; Barhamala i Seošnica (Rožaje), došli iz Berana; Bijelo Polje 17. v.; Rast (Nevesinje), iz Krivošija (oko 1810. g.); Pećarska (Bjelice), Bijelo Polje doseljenici iz Bjelopavlića (Brda) i Gornji Bihor; ogranak Jaukovića (Drobnjaka) u Kutnja Njiva (Drobnjak), Gornje Polje (Nikšić); grana c, Mileševića (Drobnjaka) prešli u Ledenice i u Risnu; Grahovo (Nikšić), Nevesinje i Kosovo; Kotor; Cetinje, u Grahovo (Nikšić) tu su izašli iz Boke; Strp (Risan); Zagora (Grbalj), Baošići, Savina i Meljine, Herceg-Novi kao: Lazović = Bjelopoljac; Kruševice, Herceg-Novi; peraška naselja i jedni u Grblju su iz Stare Crne Gore; Velimlje (Nikšić); Podgorica i Bar; Obod (Mojkovac) Lazovići, porijeklom iz Vukovaca u Zeti, a ima ih i u Kučima i u Mainama Lazojević, Kotor Lazorija, Ulcinj Lazorčanin, kod Plava ogranak Perića iz Kuča Lazri, Pistula (Ulcinj); u Podgorici Lainović, Babino i Vincika (Vasojevići) i Podgorica porijeklom su iz Bratonožića; Pripeće (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča; Bjelopavlići 1614. god. Lainović, porijeklom sa Peleva Brijega. Lainovići koji žive u Vinickoj, Sjenici i Podgorici raselili su se radi bolesti "kuge" koja je tada zavladala njihovim rodnim krajem, selom Ljainovići ili Orah, i od te opake bolesti se razbježali u gore navedene krajeve. Lajisavljević (Ivanović), Donji Kraj (Cetinje); vidi: Ivanović rod Ivaniševića Lajić, Nikšić Lajislavići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Lajislajići (Ivanovići), bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Lajkić, Ulcinj

177


Lajkov, Njeguši (Cetinje) 16. v., kasnije Lajković u Lajkovićima (Zeta) i kao: Grlja = Grljan; Bratonožići Lajković (Lajkov) Grla = Grljam, Talpeđe u Njegušića, a odseljeni u Lajkoviće (Zeta) su Lajković i u područnim Balabanima i Vranjini; Zeta iz Mrka (Piperi); Bratonožići. Vidi: Lajkov Lajović, Gornji Martinići, Gostilje i Mrđen (Bjelopavlići), oni su grana Bubića. Od njih su i u Samokovu (Rusija); Nikšić; Podgorica Lajnović, u Herceg-Novi došli su iz Foče, takođe kod Risna Lajć, ogranak Hota i kao: Lojčović Lakaj, u Krani Donji Oblik i Zuos; Vignjevići (Rijeka Crnojevića) Lakalica (Lakamica), Bar Lakanić, Kruševice, Herceg-Novi Lakaria, Budva Laketa, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) Laketić, Gornja Morača, doselili iz Banjana (Nikšić), ogranak Banovića; Previš (Drobnjak) došli iz Zatarja; Podi i Kruševice, Herceg-Novi, ogranak Stratimirovića iz Jasena (Gacko); kod Risna su iz Stare Hercegovine; potomci Nikšića iz Kuta (Župa Nikšićka), prešli u Polja mojkovačka; Jugovo, Meljak, Slatina, Bobovo, Pliješevina i Kalušići (Pljevlja) Lakić, jedni su potomci Leke Batrićev (Grupkovići), a drugi Šalete Kekina u Bjelopavlićima, od njih su u: Budvi, Rijeci Mušovića (Kolašin), Karinu (Benkovac), gdje je došao Nikola; Resnik (Bijelo Polje), Konjusi (Andrijevica) i kao Vojvodić, grana Dabetića; u Morači potomci Bogićevi; Šaranci u Drobnjacima, tu su došli iz Morače; iz Uskoka i Paranaca prešli su na desnu obalu Tare: Vaškovo, Žari i Prenćane; u Resnik (Bijelo Polje) došli su iz Bjelopavlića; u Piperima su ogranak Dragišića; Jezera (Žabljak) i kao: Moračanin vidi: Lakićević Lakićević, u Piperima ogranak Dragišića, drugi su ogranak Đurkovića; u Cucama ogranak Krivokapića i drugi ogranak Mijanovića, kasnije Lakićević u Krivošijama (Boka Kotorska), pa neki pređoše u Kotor i područnu "Lušticu", te jedni odoše u Bubrežak i Riđane (Nikšić); Krivošije oko 1694. god. došli iz susjednog Grahova; kod Risna iz Stare Hercegovine; Nikšićko Prekovođe; Žari (Mojkovac), porijeklom iz Cuca; Bjelopavlići grana Petruševića; Cetinje; Gaošići (Grbalj), porijeklom od Vučitrina (Kosovo); Lekini potomci doseljeni od Leša (Albanija) žive u srednjem Grblju; Muo i Bogdašići (Kotor); Krtole (Grbalj); Jezera (Žabljak); Morača; u Morači (Kolašin) od Vučice iz grupe Gojka Mrnjačevića Lakićevići, bratstvo u Popovu Dolu u Boki Lakićevići - Krivokapići, bratstvo u Cucama Lako, predak bratstva Lakovića u Cucama Lakov, Vrba (Njeguši), Cetinje; Pješivci Lakovi, staro bratstvo u Vrbi Laković, Kosjeradići (Bjelopavlići), a u područnom Požaru su ogranak Milanovića iz Pješivaca od 1666. god.; pa jedni i kao: Radunović; Čevo (Ozrinići), Cetinje u 16. v.; Bastić kasnije Laković u Bastićima (Rijeka Crnojevića), oni su ogranak Popovića iz Rijeke piperske; Kotor i područni Muo;Krute (Ulcinj) sišli iz Šestana; Dobra Voda (Bar), porijeklom iz Kuča; iz Kuča neki su naseljenici Cuca (Cetinje), i od njih su u: Cetinju, Grahovu, Nikšiću i područnim Riđanima, kod Perasta (Kotor); Drobnjaci iseljenici oko 1600. god. u Bogojeviće, Orašje, Zupce i Bogajevo Selo (Trebinje) kasnije i Jelić od kojih kod Herceg-Novog; Vasojevići ogranak Babovića - Novakovića; Boljanići (Pljevlja); Dupilo i Praćeni (Crmnica); Perast (Pul Lekovića) ogranak Ljesara iz Žanjeva Dola (Njeguši); Dreupa (Kragujevac) porijeklom od Kolašina; u Vrbi (Njeguši), Cetinje i kao: Lajković Lakovići, porodica u Braćenima u Podgoru Lakovići (Roganovići, Markovići, Bigovići, Stevovići i Ćosovići) i Tomanovići, bratstvo u Cucama Lakovići na Puču u Boki La'ović (Vlahović), bratstvo u Sotonićima Lakonić, Nikšić, došli iz Kuča; Ubli i Baošići, Herceg-Novi, (oko 1687. god.) došli iz Bjelica

178


(Cetinje); Kruševice, Herceg-Novi; Kotor; Peraška naselja, porijeklom iz Stare Crne Gore Lakonjić, Grahovo (Nikšić) izdigli iz Bosne Lakota, Vasojevići i kao: Lakušević i ogranak Novakovića; Gornji Bihor; Sigubin (Sjenica) i Novi Pazar došli iz Berana Lakordić, Laće (Bjelopavlići) 1754. god. Lakotić, Herceg-Novi Lakočević (Đurković), ogranak Jovanovića u Piperima, vidi: Minić iz Pipera Lakočevići, od Jovanovića - selo Đurkovići iz Pipera Laktoš (Minić), Banja i Vinicka (Pljevlja) Lakušević, vidi: Lakota Lakušić, Cetinje Lakušići iz Ljevaje i Suvodola, MZ Lijeva Rijeka, opština Podgorica Lakčević, Stubica (Pješivci), ogranak Nikčevića i u područnom Zagorku i kao: Šćepanović; Straševina (Nikšić) iz Pješivaca; Ulcinj, iz Pješivaca; u Miokusovićima ranije kao: Vitković, jedno vrijeme i: Petrović, od Petra Vitkova; iz Brajkovića (Bjelopavlići) došli Lakčevići potomci Lakca iz grupe Vitkovića a njihovi srodnici u Gornjim Pješivcima od brata Bogdanova Lakčevići, uže bratstvo Nikčevića u Stubici Lakčevići, uže bratstvo "Zagorčana" (Šćepanovića) u Zagorku Lalatović, Turjača (Nikšić) iz Čeva (Cetinje); Cerovo (Pješivci) i kao: Cebalović, od njih su u Ulcinju (od 1901. god.), Straševini (Nikšić), Nikšićkom polju, Užicu (Srbija) i Metohija Lalatovići, bratstvo u Cerovu Lale, Herceg-Novi Lalević, Slatina, Lalevići i Danilovgrad (Bjelopavlići), od njih su u Mioču (Bijelo Polje), Podgorici, Nikšiću i Kolašinu, kod Podgorice 1492. god.; Donja Kržanja (Kuči); Sutomore (Bar) 1893. god.; Vasojevići ogranak Raketića; Đurđevića Tara i Potpeće (Pljevlja); Pošćenje (Mojkovac), Kruška Lalevića (Velestovo) Lalinović, Bjelopavlići 1614. god. Lalić, Bjelice (Cetinje), od njih su u: Nikšićkim Trepčama, Grahovu, Limljani (Crmnica) srodni Vujovića i Lekića u Ljubotinju; Drijenak i Krivošije 1687. god.; Ubli, Morinj i Kuti, Lepetane i Bijela (Boka Kotorska); Zeta, ogranak Maraša; Laće (Bjelopavlići); Meteh (Gusinje); Plav 1850. god.; u Drobnjake doseljeni iz Stoca (Hercegovina) raselili se u: Kutnje Njive (Nikšić) i područno Lukovo, u Bosnu, Grabovicu, Žabljak i Drobnjačko Dubrovsko i kao: Ćutović, oni imaju ogranak Đurđića; Bogaići (Plav) doseljenici od Skadra; Kotor i Donji Stoliv; Crnci (Piperi) kao i: Ankić, Popović, Gligorović i Ćetković, od njih pod Jastrepcem (Srbija) Lalići (Vujovići), bratstvo u Limljanima Lalićević, Počekovići (Nikšić) grana Maleševaca Laličić, Donja Sela i Prekornica u Ljubotinju jesu grana Sarapa; kod Gusinja i Plava i u područnim Lazama, Dolji, Dosuđu i Akanju, Crmnici došli su iz Koća (Kuči); u Podgorici Lalović, Bitine, Kruševo i Oćevina (Pljevlja) i Jezera (Žabljak), grana Miljanića iz Banjana (Nikšić), najbliži su Bajčetama i Tošićima; Jablan (Bratonožići), jedni kao: Vukmirović, odseljenih ima u Podgorici i kod Plava; Potarje (1647. god.) i Podbišće (Mojkovac); Krstac (Golija), Nikšić, srodnici Tepavčevića; Golija (Nikšić), od njih su kod Kalinovika; Kiselica pa Jablan (Bratonožići), ranije Ljaljović = Bukumir; Nikšić i područna Straševina, ogranak Ugrenovića 1578. god.; ogranak Radulovića u Rubeža, a jedni u Gornjem Polju (Nikšić); Dragovoljići (Župa Nikšićka) i u Crljenici (Pljevlja). Od njih su Pekić u Drobnjacima; Plužine (Piva), grana Branilovića, od njih su Delić; Rijeka Štrbačka (Višegrad), došli iz Morače (Kolašin); Prijevor (Tivat), došli iz sjeverne Crne Gore; kod Žabljaka 1859. god. doselili iz Oćevine (Pljevlja); Lalovića Brdo i Lalovića Polje (Žabljak); kod Žabljaka (Drobnjak) iz Oćevine (Pljevlja) srodnici Miljanića iz Banjana; Užice (Srbija) iz Tušine (Žabljak); Pošćenje (Žabljak) Lambuljić, Vraka (Skadar), srodni Vukovićima iz Vukovaca, od njih su Đurović u Zeti. Porijeklom su sa Kosova Lampadović, Zeta

179


Lampre = Lampro, Kotor u 14. v. Lampred = Lamridi, Kotor u 14. v. Lampridi vidi: Lampre Lampro vidi: Lampre Lamprov, 1398. g. u Kotoru Lamprok, 1398. god. u Kotoru Lanar, Budva Lang, Kotor i Herceg-Novi Langović (Stopić), Babino, Zaseok, Rogušje (Pljevlja) Langur, Karaševina, Ljeljanice i Rogušje (Pljevlja) Laniku, Rastiš (Ulcinj) Lanić, Herceg-Novi i Ulcinj; ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu Lanceroti, Tivat, porijeklom su iz Italije Lanciger, Kotor Laović (Vlahović), Sotonići (Crmnica); Laovića brdo (Žabljak); Ivica (Pljevlja); živjeli u Tušinji odakle su se oko 1830. god. odselili u Užice (Srbija) Lapi (Ljapi) vidi: Ljapa, u Fundini (Kuči) Lapčević, Ljubotinj (Cetinje) Lapčići, Lapčići (Budva) Lardić, Kotor Larnera, Herceg-Novi Lasić (Ćanica), Herceg-Novi i Dobrota (Kotor) Lasica, ogranak Miličića u Drobnjacima; Petinja i Plješevina (Pljevlja), od kojih su kod Čajniča; Nikšić Lasković, ogranak Dabetića u Vasojevićima, vidi: Lazarev Lasloj (Lavc Loj), Meljine, Herceg-Novi Laso, u Kotoru Lastvić, Kotor Lastovljanin, vidi: Medin Lastra, u Kotoru Lastre, Herceg-Novi; Budva Latinović, Bjelopavlići, od kojih su u Nikšiću Latis, Kotor Latić, srodnici Veljića i Vujovića iseljenika iz Peleva Brijega (Podgorica) i nastanjeni u Repovićima (Trpezi), Lagatoru (Gornji Bihor), Bijelo Polje Latković, Mrke (Piperi) srodni Buljevićima i Krčkovićima, vidi: Lačković; Kosijeri (Cetinje), potomci Bratića dobjeglog iz Rogama (Piperi); ogranak Kaluđerovića (Pejović) u Kaluđerovićima porijeklom iz Bjelopavlića; Ćeklići (Cetinje); neki u Bosni iseljenici ranije Martinović u Bajicama (Cetinje); iz Pipera su u: Glini (Krajina), Cazinu (Bosna), Vođicama i Bosanskom Petrovcu i od ovih su u Sjedinjenim Američkim Državama, Lovča (na Baniji), Karlovac, kod Kupresa (Bosna) pa jedni otišli kod Vršca (Banat), Nec (Đakovica), Bijelu (Šavnik) i od njih su u Sevojnu, Užice i Nikšiću; Grbalj i Kotor; Cetinje; u Herceg-Novom; kod Bara Latkovići, bratstvo u Kosijerima Latkovići, ogranak bratstva Kaluđerovića u Ćeklićima Latkovići, manje bratstvo Tomaševića - Martinovića u Bajicama Laubans, Bar Lauza, Kotor Lauran, Kotor Laurić, Kotor; Budva i kao: Đurić Laušević, Murino (Plav) i kao: Lutovac; Nikšić; Nikšićke Rudine, Nikšićka Trepča, grana Raičevića i prešli u Drobnjake; Piva; Podgorica; kod Budve; Herceg-Novi Laušečer, Herceg-Novi

180


Laforest, Kotor Lacević, Mašnica (Andrijevica) Lacman, u Dragašima (Pljevlja) i kao: Dragaš, Kraljeva gora, Vlaovići došli iz Boana (Žabljak), Crnobor i Potpeće (Pljevlja) ovi su iz Risna; Kotor Lacmanović (Miailović), iz Boana (Žabljak) prešli u Vlaoviće (Pljevlja) Lacković, na Oplencu (Aranđelovac) jesu grana Dabetića (Vasojevići) Lača = Leća = Lečia = Leča, u Kotoru Lačević, Bjelopavlići 1759. god.; Nikšić; Zeta ogranak Vulevića, a u Podgoricu došli iz Dinoša (Gruda), Tuzi Lačić, staro bratstvo u Dugom Dolu (Ćeklići), Cetinje i Njegušima Lačković, Koće (Kuči) srodnici Laličića kod Gusinja; Nikšić; Piperi ogranak Petrovića (Miličkovića) iz Lutova (Bratonožići); Podgorica Lašević, Murino (Plav) Lašić, kod Cetinja; ogranak Rajevića (Dabetića), Vasojevići, od njih su u Lukovu (Nikšić) i kod Mojkovca; Lovricani (Boka Kotorska) Laškić, Kosijeri (Cetinje) Lašković, Burani i Vrijesko (Paštrovići) Leva, Savč (Ulcinj) oko 1400. god. doselili iz Dračevice (Šestani) u Krajini Levari, Budva po majci rođenoj na Viru u Brčelima Crmničkim Leventić, Kotor 1595. god. Lever, Bar Leverd, Brčeli (Crmnica); Bar i Ulcinj Levkov, Herceg-Novi Levr, Bar; Herceg-Novi Legat, Kotor Legetić, Mrkovi (Tivat) Ledinić, Podgorica sišli iz Ledina (Gornjih Gruda), Tuzi Ledinjanin, Ledine (Kuči) grana Nenada, od njih su u Tuzima, Podgorici i Radetini (Rožaje) Leivoj, Gornja Lastva (Tivat) Lein, Herceg-Novi Leka, kasnije kao: Krstić, u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Bar; Rječ (Ulcinj) ogranak Lopičića Lekaj, Štuf, Ckja (Ckla), Ulcinj Lekačević, u Podgorici Lekaši, Cukovići pri Veljem Ostrosu (Gornja Krajina) Lekin, Bar; Bratica i Kruče (Ulcinj) Lekion, Bar Lekić, Šekulari, potomci Komnen barjaktara; u Vasojevićima: 1) ogranak Dabetića; 2) ogranak Dragovića; 3) ogranak Mašića od kojih su u Čivt Hanovima i Novom Pazaru; 4) Kraljske Bare; Podgorica kao: Niković iz Gornjih Gruda grana Akšabanovića; Tuzi; u Zeti: srodnici Vujovića iz Ljubotinja naselili se u Vranj, Golubovce i Berislavce, i njihovi su srodnici u Trnovu, Seocu, Komaranu i Gluhom Dolu (Crmnica), svi su porijeklom sa Kosova; Lješnjani (Podgorica); u Podgorici iz Albanije; Nikšić; Rađevci (Pljevlja); Cetinje; Seoca (Šestani), Krajina, potomci Zefa iz Škrelja (Albanija) Lekići iz Donjih Seoca, a ima ih nešto malo na Komarno i Bukovik (Gornja Crmnica). To je što se tiče Crmnice, a Lekića ima i u Vasojevićima (Bare Kraljske) i to dosta poznato bratstvo. Lekići, bratstvo u Gluhom Dolu Leko, Prošćenje (Mojkovac) Leković, ogranak Jerinića (Ugrenovića) u Nikšiću, područne Kočane i Župa, od njih su u Bijeloj (Šavnik), Uskocima (Žabljak), Šarancima uz rijeku Taru, Đurđevića Tari, Rasovi i Kričku (Pljevlja); Tršnica (Vraneši) i Pavino Polje (Bijelo Polje) potomci su Lekovića (ranije Ivanovići) iz Ourinića (Kčevo), Cetinje od njih: kod Nevesinja (Hercegovina) i Užica u Rasovoj i Trešnjici; Gornja Ržanica i Vojno Selo (Plav), kod Gusinja, doseljenici iz Vukli (sjeverna Albanija); u Šekularima

181


potomci Komnen barjaktara; Cetinje; Grdovići (Bar); i u Ulcinju iz Boljevića (Crmnica), gdje su matično; Kotor; Sutorina i Igalo, Herceg-Novi Lekovići, bratstvo u Boljevićima Lekoji, kod Ulcinja iz Albanije Lekočaj, vidi: Lekočević Lekočević (Lekočaj), u Zatrijebaču (Kuči); Skok (Žabljak) Lekper, Arbaneš (Gornja Krajina) Lelas, Herceg-Novi Lelević, Nikšić Leler, kod Pljevalja Lelković, Godinje (Crmnica) Lelović, područje Bistrice (Bijelo Polje) Lelčaj, Štoj (Ulcinj), porijeklom iz Klimenti (Albanija) Lelčanin, potomci vojvode Ljevača iz Šekulara (Gornji Vasojevići) preselili u Klimente Lemajić, Nikšić Lenac, Kotor; Budva Lenica, Ulcinj Lenković, kod Žabljaka (Drobnjak) 1551. god.; Uskoci (Žabljak) iz Draževine (Podgorica), odakle jedni odu u Ulcinj a treći u srednju Dalmaciju Lenjica, Bar Leovac (Mijatović), ogranak Jaukovića, iz grupe Mandića (Mileševića) naseljenih u Leovo Brdo pod planinom Ljubišnjom, Krće i Čelebići (Pljevlja) i dalje u Zatarju kao: Stevanović; Užice i Beograd iz Brvenice (Pljevlja) Leone, vidi: Leoni Leonis, vidi: Leone Leoni, u Kotoru (12 - 14. v.) i kao: Leonis i Serg i Leone; Kotor o područni Muo; Budva Leontijević, Okletac (Oplenac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković Leopold, Dobrota (Kotor) Lepava, Cetinje Lepetić, Mokrine, Ratiševine i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Lepetana (Mostar); Dodoši (Rijeka Crnojevića) Lepović, Mokrine, Podi i Igalo, Herceg-Novi Leposavić, Pelinovo (Grbalj) 1614. god.; Konjusi (Andrijevica), ogranak Mijomanovića, Vasojevići Ler, Drenovi Do (Zupci), Trebinje ogranak Andrijaševića iz Grahova (Nikšić) Lerner, Kotor Lero, i kao: Ler, u Boki Kotorskoj Lesanj, Kotor u 16. v. Lesković, Herceg-Novi, po nahočetu Letis, Kotor; Rose, Herceg-Novi; Budva Letić, Pljevlja 1895. god. Letica, Kotor Letiš, Meljine, Herceg-Novi Leć, u Kotoru 1495. god. Leća, vidi: Lača Lehan (Lehaneha) Lehaneka = Lehan, Mitrovići (Paštrovići), vidi: Golš = Goleš Lecalkić, u Martinovićima (Trepča), Gusinje Lec, i, (Leković), Pavino Polje (Bijelo Polje); u Šumadiji ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgorica) Leciliato, Kumbor, Herceg-Novi Leča, vidi: Lača Leči, Lastva Tivatska 9-14. v.; Štoj (Ulcinj) Lečia, vidi: Lača Lečić, Lečić Greda (Bjelopavlići) iz grupe Pavkovića; Lečića Dolovi (Smriječno) i Borkovići

182


(Piva), došli su 1882. god. iz Foče (istočna Bosna); Vrba, Bobovi, Završje (Potarje); ogranak Ratković iz Banjana donjih prešli u Trebinje (Hercegovina) kao: Milojević Leši, Braiša i Kravari (Ulcinj) Lešić, vidi: Petrović (Karađorđević) Lešević, kod Vladimira (Ulcinj); Šišovići (Cetinje) 1494. god.; Stanisalići (Podgorica); u Piperima potomci vojvode Liješa; vidi: Lješević Lešković, Brgule, Herceg-Novi Lešnjanin, Plav Lešnjak, Veliđa (Berane) Lešonjanin, vidi: Lunj Lešterović, Golubovci (Zeta), grana Kaluđerovića Liaria, Rijeka Crnojevića, doseljenici od Skadra (Albanija) Libanić (Ljubić), Herceg-Novi Librić, Kotor Livar, Dobra Voda (Bar) Liverica, Kotor Ligonja, Dobrodole (Bihorska planina), Bijelo Polje Lizdek, Podgorica Liepopipio, u Kotoru Lojanić, Kruševice, Herceg-Novi Lijari, Šestani i Široke (Primorska Krajina) Liješević, Lastva (Petrovac na Moru) polovinom 15. v. kao Lješević od kojih su u Podmainama, Podostrogu i Budvanskom Polju (Budva); Gorica (Brdo stijenjsko), Piperi, po čemu i Goričanin. Od njih su u Uskocima - Žabljak i kao: Kaljević; iz Pipera, potomci Krstića iz Zadolja (Rijeka Piperska) odselili se u Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: Donjak, pa su nastala od njih i druga prezimena; vidi: Lješević Liješevići, bratstvo u Piperima Liješnjanin, Meteh i Cecuni (Plav), doseljenici iz Rovaca (Podgorica); Nikšić Lijović, grana Kosorića (Novljana) u Drobnjacima Lika, Braiša (Ulcinj) Likaj, Ulcinj Likić, Likića Do (Piva), ogranak Živkovića (Cerovića) Drobnjaka, od njih su u Gajtanu (južna Srbija) od 1879. god. a drugi su u Pljevljima od 1890. god. Likičević, Raošići (Tivat), jedni grana Loka a drugi Dubreta, porijeklom od Vučitrna (Kosovo) Lika (Liko), Braiša (Ulcinj); Topla, Herceg-Novi Liko, vidi: Lika Likovac, Zavraci (Grana Morača), Kolašin, doseljenici iz Njeguša (Cetinje) Liković, Bobovište, Vučibabići u Šestanima, od njih su u Besu (Ulcinj) Likorović, Primorska krajina Lilivojević, Torin Do (Dučići) uz Klenovac (Srbija) u 17. v. doselili iz Pješivaca Lilić, Bijelo Polje Limljani, pleme u Crmnici Linardović, Muo, Kotor Lipljani (Popovići), bratstvo u Cucama Lipljanin, Nikšić Lipovac, Građani i Dujevo (Rijeka Crnojevića), porijeklom od Prizrena, razgranati; Grahovo (Nikšić), Orahovica (Kotor) i Risan, porijeklom iz Hercegovine; Kotor i područna Ljuta; Nikšić; Ulcinj 1892. god.; Lozna (Bijelo Polje) Lipovina, grana Grljevića, Donji Dodoši (Cetinje) Lipovine (Grljevići), bratstvo u Bjelošima Lipovica, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), porijeklom od Prizrena Lipovci, bratstvo u Građanima

183


Lipovci (Ivanovići, Ilići), bratstvo u Zaljuti Lirčić, Kotor, po nahočetu Lisa, Topla, Herceg-Novi Lisac, Podgorica Lisić, Kotor Lisica, 1442. god. kao: Vojinović Podgorica 1838. god.; U Podgorici 1442. god.; Dobra Voda (Bar); Adrovići, Gotovuša, Bučje, Glog, Židovići, Zaostro, Poblaće i Meljak (Pljevlja); kod Rijeke Crnojevića, razgranati; u Kotoru Lisicki, Strp (Risan) Lisičić (Pelčić), Podgorica, porijeklom od Skopja Lisna, Katrkol (Ulcinj) Lisc, Mrčeva (Pljevlja) Litović, Ulcinj Liha, Ulcinj Liharović (Lukđonović), Bobovište (Primorska krajina), došli iz Kuča Ličina, Korita i Radmaci u Gornjem Bihoru i u Dobrodolu i Kruščici u Bihorskoj planini (Bijelo Polje); Petnjica (Bijelo Polje); Nikšić Liška, Šćepoševići, Herceg-Novi; Podgorica Lović, u Stijeni Piperskoj Lovko, Kotor Lovović, Budva Lovran, Kotor Lovrić, Zelenika, Herceg-Novi Lovrović, Kotor Logius, vidi: Longus Logo, Boljanići (Pljevlja) Lodolić, Kotor, po nahočetu Loić, Bar Loja, Plužine (Piva), od njih su u Foči (Bosna); Bar Lojanica, Nikšić; Đurašići, Sveta Gora i Toci (Pljevlja) Lojaničić, Banjani (Nikšić) Lojanović, Radovanići (Tivat) Lojančić, u Kotoru Lojeja, Bar Lojović, Goransko (Piva), prešli iz Gacka (Hercegovina) Lojčović, vidi: Lojć Loka, vidi: Likičević Lokar, Herceg-Novi Lokač (Pajović), Njeguši (Cetinje) Lokas, Strp (Risan) i Kotor iz Šibenika (Dalmacija) Lokević, u Trpezima (Bijelo Polje) Loketa, Bar Lola (Lolai), Stubica (Pješivci), Stubica (Piva); Rastiš (Ulcinj) Lolai, vidi: Lola Lolević, Bjelopavlići ogranak Pavićevića (Pavkovića); Budva Lolin, Banjani 17. v. Lolić, u Paštroviće došli iz Pipera Lolović, Draginja i Rastiš (Ulcinj) Loma, Sutomore (Bar) 1911. god.; Dragolje (Rudnik), Šumadija iz Crne Gore Lombardić (Vitomirović), u peraška naselja doselili iz Bosne; Igalo, Herceg-Novi tu su došli iz Mostara; Rastiš (Ulcinj) Lompar, Bokovo (Ceklin), Rijeka Crnojevića, došli su iz Bukovika (Crmnica), istorodni su sa

184


Radivojevićima i Borozanima Lompari (Borozani), bratstvo u Ceklinu Lompinović, u Kotor došli iz Dubrovnika Lompirović, u Zetu došli iz Dobrskog sela (Cetinje) Lonara, Sutomore (Bar) 1887. god. Lonbranti, u Dulcinio (Ulcinj) 1365. god.; u Kotoru ogranak Drago Longa, Budva 1482. god. Longus, Kotor 1335. god. i kao: Loigus Lonka, Kotor i Muo Loncović, Bučje i Crljenica (Pljevlja) gdje su došli iz Drobnjaka Lončar, Boljanići, Žin, Krće, Đakovići iz Dabovine i Crljenice (slave Jovanj dan) i Ovrhovine (Pljevlja), ogranak Bajčetića; Krća i Đakovići ranije kao: Vojinović, Žin i Crljenica (Pljevlja); Građani (Rijeka Crnojevića); Klikovići i Čičevo (Trebinje), došli iz Borča (Gacko), porijeklom od Terzića iz Banjana (Nikšić); Kuti (Nikšićka Župa); Beran Selo (Berane) u 18. v. došli iz Bjelopavlića; Žabljak na Durmitoru, došli iz Morače, onđe iz Vasojevića; Berane; Šljivansku uz rijeku Taru; Velika (Plav) Lončarević, ranije Milić, u Bjelicama (Cetinje) tri brata pređu u Zatrijebač (Kuči) gdje su od njih Nektaš i Bektašević i jedan pređe u blizinu Gusinja pa njegovi kod Andrijevice; Berane, porijeklom su od Prizrena (Metohija); Donje Dragačevo (Srbija), došli od Rožaja (Crna Gora); Podgorica; Bar Lončarevići ogranak Bekteševića, ima ih pravoslavne vjere i islamske vjere, iz Gusinja su. Lončari, selo Beranselo, Berane (doselili iz Bjelopavlića u XVII v) Lončarić, Škaljari i Herceg-Novi Lončević, Bar Lopar, Fundina (Kuči) Loparac, Koći (Kuči) Lopatina, Lopatin rupa na jezerima (Ćeklići), Cetinje, od njih su: Drinjak u Hercegovini, od kojih su Dutina, ogranak Drinjac a u Mirušama uz Trebišnjicu Lopatine, staro bratstvo u Jezeru Lopaćan, Lopate (Lijeva Rijeka) Lopižar, Paštrovići Lopica (Lopičić), 1743. god. kod Rijeke Crnojevića Lopičić (Lopica, 1743. god.) i kao: Liješević, kod Rijeke Crnojevića, Orujišti i Dodoši i kao: Stevanović = Stefanović, doseljenici iz Pipera, vidi: Liješević; Cetinje; kao: Lopičić u Zetu iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) Lopičići, staro bratstvo u Ceklinu, Riječka nahija Lopoćanin, Lopate (Lijeva Rijeka) potomci Raja Vasova-Vasojevića, rodonačelnici više vasojevićkih bratstava Lopušina (Janković), ranije Jokanović, grana Gavrilovića (Trebješana ispod Trebjese) - Nikšićana, nastanjeni u Strugu i Sirovcu (Drobnjaci) i drugim mjestima Loreniević, Škaljari (Kotor) Lorenc, Herceg-Novi Lorenceović, u Špiaru (Zetor) iznad Kotora Loreo (Lorea), Kotor Lorko, Peraška naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore Loro, Bar Lorović, bratstvo u Limljanima Loronc, u Kotoru Lorsa, Kotor Loti, Kotor i Budva Loć, Kotor Louć, Kotor Lohaja, Bar

185


Lohja, Štoj (Ulcinj) Loši, Rečj i Salč (Ulcinj), porijeklom iz Miridita (Albanija) Lošin, Paštrovići (u 17. v.), neki su prešli u Krtolska naselja (Grbalj) kao: Ban Lubarda (Lumbardić), Donja sela, Vignjevići u Ljubotinju doselili iz Herceg-Novog, jedni pređoše u Ulcinj 1890. god.; Šušanj (Bar); Cetinje; Podgorica; Berislavci (Zeta); Jasenovo Polje i Šipačno (Nikšić); Grahovo (Nikšić) ogranak Vujačića, starinom iz Kuča, od njih su u Pivi, Goliji i susjednim Banjanima Lubarde, bratstvo u Ljubotinju Lubardić, grana Lubarda; Herceg-Novi Luberalica, Herceg-Novi Lubinić, Dubrovsko (Šavnik), jedni su preselili u Bosnu Lubić (Libanić), Herceg-Novi Lubiša, 1689. god. u Paštrovićima, vidi: Ljubiša Lubišić, Cuce (Cetinje) 16. v. Luboder, Bandžovo Brdo (Rožaje), oni su iz Dapsića (Berane); Berane, porijeklom iz Drobnjaka Luburić (Lubira = Lubina), ogranak Vujačića; Nikšić i područni Banjani (Velimlje) doseljenici iz Hercegovine; Nikšićko Prekovođe, ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić); Zlostup (Golija), Nikšić, prešli u Goransko i Plužine (Piva) Luvrenčević, naseljeni kod Perasta, došli iz Hercegovine Lugonja, Žabice (Stolac), Hercegovina, došli iz područne Ivice, ogranak Milosavića od HercegNovog Lugunov, Podgorica Ludok, Nikšić Lužina, Kasindoli (Pljevlja) Lužnica, Velimlje (Nikšić) u 14. v., prešli u Miloševiće i Pivu, pa jedni i kao: Kordić, Koljenšić i Kužić Lui, Prčanj, Škaljari (Kotor) Lujanović, Cetinje 1837. god. Lujnić, Zabrđe, Herceg-Novi Luka, Ulcinj Luka (Luha), Kotor Lukajić, Repoza u Primorskoj krajini Lukarakis, Ulcinj (1912. god.) došli iz Drača (Albanija) Lukarević, Kotor došli (oko 1350. god.) iz Dubrovnika Lukari, Ulcinj 1436. god. Lukarić, u Ulcinju i Dubrovniku 1312. god. Lukač, Riđani (1435. god.), Nikšić; Zovine u Cucama (Cetinje) i kao: Batrićević; Luke (Kolašin); Nedokusi (Šljepošnica), Čeoče i Bnaje, vidi: Bukvić; Bistrica, Boljanine, centar Bihora (Bijelo Polje); Bijelo Polje; kod Rožaja Lukačević, Podgorica, došli iz Ubalaca (Kuči), drugi iz Cuca (Cetinje); Srpska Bjelastovica, Berislavci, Vranj, Golubovci (Zeta) i u Podgorici jesu ogranak Mojanovića, doseljenika ispod Mojana, porijeklom su iz Kosova. Od njih su u tim mjestima Dervanović i Seknić; Nikšić; vidi: Lukić; Gouša u Bihoru (Bijelo Polje); Kamenica (Skadar) iz Crne Gore Lukatel, vidi: Luketeli Lukačić, Bar Luketeli (Lukatel), doselili se (u 17. v.) kod Herceg-Novog iz Mletaka Lukencija, Njeguši (Cetinje) Luketić, Vrba, Sveti Stefan (Paštrovići); Budva 1876. god.; Podgorica; Nikšić Lukin, Kotor; Budva; Srpska Crnja (sjeverni Banat), ogranak Davidovih, porijeklom iz Crne Gore Lukić, Bijelo Polje i okolini (Polimlje), jesu od Berana; Vranj i Berislavci (Zeta) ogranak Mojanovića, vidi: Lukačević; Podgorica; Miljevac (Sutomore), Bar, pa se odselili u Sjedinjene Američke Države; Paštrovići; Kunjice i Buronje (Podgorica) pa jedni odseliše u Krnjice (Primorska

186


Krajina); i Bijelo Polje (Zeta) istorodni su; Budva, porijeklom su iz Obrovca (Trebinje); Krute i Salč (Ulcinj), a u područnoj Kolomzi i Bratici, porijeklom iz Trimova Dola (Pelev Brijeg), Bratonožići, od njih su u Repezi (Ulcinj) Đurperovići, a od ovih Đonovići u Baru, pa Kodić i Vučetić (Podmožura), Bar; Kotor; kod Gusinja i Plava su ogranak Radonjčića - Vujoševića iz Kuča; Dobrota (Kotor); Lepetane (Tivat); Cetinje; Kozice (Mojkovac); Prnjavor u Lepenici (Srbija) porijeklom iz Crne Gore; u Piperima Lukovac, Lukovo (Nikšić) ogranak Prorokovića iz Lukova (Rovca), porijeklom iz Njeguša (Cetinje), od istih u Starču (Morača), Mletičku i Sirovcu (Drobnjak) i rnovice (Gacko), Hercegovina; kod Bijelog Polja i Berana; Prčanj (Boka Kotorska) Luković, Zagrađe i Miljevci (Sutomore), sišli iz Tomića (Crmnica) i kao: Rahinić = Rakinić; Krtole (Tivat) 15. v., jedni su od njih u Prčnju, Bogdašićima i Muo (Kotor) i Gornjoj Lastvi (Tivat); Slijepac (Mostar) ranije Marković iz Morače; Škaljari (Kotor); Mul (Tivat) porijeklom iz Hercegovine; Kotor; Šušanj (Bar); iz Obrovca (Trebinje); Budva; Kruče i Kruta (Ulcinj); Orahovo (Kuči) ogranak Radonjčića-Vujoševića, od njih su kod Gusinja i Rudom Polju i Metehu (Plav); Vranj (Zeta); Kaluđerice (Pljevlja); Bistrica, Lozna i Resnik (Bijelo Polje); Azanja i Godijevo (Bijelo Polje); ranije Vukajilović, od kojih su jedni u Zaklopači (Podibar) i Peći (Metohija), Sjenici (Ras), Vasiljevcu (Ivanjica), Srbija i Petropolju (Gruža), Kragujevac; Gajtan (južna Srbija); Prevlaka i Kotor 1187. god. i do 16. v.; Kosovo (Stari Dvori) iz Kuča Lukoj, Braiša (Ulcinj) Lukojević, Kotor oko 1440. god. Lukolić, Bijela, Herceg-Novi, ranije Šerović iz Zalaza (Njeguši), Cetinje; u Lastvu Tivatsku došli iz Stare Crne Gore; Gornji Murići (Baraići), Donja Krajina, odatle su neki sišli u područni Zuos i Repizu; Metoh i Prijevor (Plav) Lukonjić, Gornji Murići, Gornji Šestani i Zuos (Primorska krajina) Lukočić, Bar Lukrecija, Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje i Zalaz (Kotor); Kotor; Spič (Sutomore), Bar porijeklom iz Stare Crne Gore; Cuce (Cetinje), Pješivci i Nikšić i kao: Maruga Lukrecije (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu Luksa, Kotor (1430. god.) doseljenici iz Feltre (Italija) Luksija (Silvesterović), Kotor Lukčević, Podgorica Lukšić, Boljevići (Crmnica) i Sutomore (Bar) 15. v.; Budva ogranak Bečića; u Paštroviće došli iz Lješkopolja (Podgorica); Kotor Lukšići, bratstvo u Boljevićima Lukšići, bratstvo u Šušnju Lulaš (Stojanović), Zagarač (Danilovgrad) Lulaši - Stojanovići, bratstvo u Musterovićima Lulić, Mide, Kolomza i Donja Briska (Primorska krajina), oni su ogranak područnih Karanikića; Herceg-Novi Lulđurović, Grude (Tuzi), srodnici Beriša i Vuksagelića Lulović, Kolomza (Ulcinj) Lumanović, Podgorica, srodnici Ravništana iz Pipera Lumbardić, vidi: Lubarda Lumović (Ljumović), Piperi, porijeklom iz Lutova (Bratonožići), grana Đurovića; Podgorica i Ulcinj Lumpe, Herceg-Novi; Kotor Luna, Kotor Lunačević, u Podgorica Lunbardić, u Ceklinu (1719. god.), Cetinje Lunić, Gornji Stoliv (Boka Kotorska); Kotor, po nahočetu Lunj (Lešonjanin), Dobrsko Selo (Cetinje); Tomići (Crmnica) 1523. god., kod Bara; Vladimir (Ulcinj); Velje Selo (Ulcinj); Ulcinj

187


Lunjevica, u Lunjevici (pod Vojnom), Šumadija ogranak Milićevića, porijeklom od Nikšića Lupor, Kuti, Herceg-Novi Lupulov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) ranije Martinov, vidi: Markov Lusica, Dovoli (Pljevlja) Lutinović, Paštrovići, doseljenici iz Hercegovine Lutovac, iz Lutova (Piperi) su u Lutov (Varšavska oblast), Poljska, vidi: Lutovac (Đurović) i Lutovac (Raslavić) Lutovac (Đurović), u Piperima iz Lutova (Bratonožići); vidi: Lutovac Lutovac (Raslović), Dapsići i Zagrade (Berane); Lozna (Bijelo Polje), doseljeni iz Lutova (Bratonožići); ogranak Đurovića u Piperima, onih što dođoše iz Lutova (Bratonožići), od njih su Jakovljević i Čubrović Luhić, Lepetane, Herceg-Novi Lučev, Herceg-Novi Lučinski, Cetinje 1787. god. Lučić, srodnici Banovića grana Klenčana u Banjanima (Nikšić), u 15. v. doselili se od Visokog (centralna Bosna) a tamo iz Klenka (Srijem), gdje su njihovi preci došli od Vučitrna (Kosovo). Od njih su u Perastu, Krtolama (Tivat) 16. v., Stolivu, Podima i Sutorini (Boka Kotorska), u Pivu, pa na Glasinac (Romanija), i u Sjedinjenim Američkim Državama; Liješće (Rogatica) iz Gornje Bijele (Šavnik) od Vućića; ogranak Lazarevića iz Dubočaka (Nikšić) prešli u Previš (Drobnjak); Šavnik, doseljenici iz Risna, neki odselili u Slavoniju; Škaljari (Kotor) i kao: Lučić - Vukašinović; Cetinje; Sviništa, Pobori, Maine i Brajići (Budva) i u varoši ranije Lušić sa ogrankom Bubić i Bečić, porijeklom iz Stare Srbije. Od njih su u Bjut Montani (Argentina) i Podgorici; u Bjelopavlićima i kao: Raičević, Bobovo, Krće, Meljak i Crljenica (Pljevlja), ogranak Arsenijević, kao što su Dumljani i Dudakovići, iseljeni u Srbiju; Kanje (Bijelo Polje); Donji Stoliv (Tivat); Kotor; Savina i Lučići (Sutorina), Herceg-Novi (17. v.) iz Drobnjaka; Brani Do (Nikšić) ogranak Ćorovića, neki su prešli u Uskoplje (Trebinje) sa srodnicima Kužićima, Polićima i Soknićima; Zabrđe i Kalušići (Pljevlja) ogranak Jokića, grana Miloševića iz Bijele (Šavnik), vidi: Milošević Lučići, bratstvo u Vrbi Lučići, bratstvo u Banjanima, a ima ih i u Pivi Lucđonović (Lucđon), ogranak Čekovića (Junčevića) grana Hota kod Tuzi Lucević, Bonkeće, Zatrijebač (Kuči) i Gusinje; Plav Luš, Bar Lušić, kasnije Bečić u Paštrovićima, iz Stare Srbije, vidi: Lučić i Lukšić; Kotor; Lastva (Tivat) Luštičić, Herceg-Novi Lj Ljađović, Nikšić Ljazoja, Ulcinj Ljajević, Podbišće (Mojkovac) Ljajić, kod Rožaja doselili iz Bukelja (Stare Rugove) i kao: Ljajć, porijeklom iz Kljimendi (Klimenata), sjeverna Albanija, od njih su i iseljeni na Pešter (Raška) i u Ljubić (Metohija) Ljajć, vidi: Ljajić Ljajčaj, Tuzi Ljajkovići, bratstvo u Zeti Ljajkovići - Drekalovići, bratstvo u Kučima Ljakić (Božović = Baljušić), Krivodoljani u Kučima, od kojih su i u Zeti Ljaković (Laković), na Medunu u Kučima (ogranak Iličkovića) Drekalovića. Od njih su u: Plavu, Malim Cucama (Cetinje), drugi u Kučima ogranak Živkovića (Živkovića = Mrnjačevića) odselili u Rašku; Bratonožići Ljaljević, Tuzi; Podgorica; Mojkovac i Podbišće (uz Taru), Maoče (Bjelopoljska Bistrica), došli od Kolašina

188


Ljamović, u Ulcinju i Nikšiću Ljaniković, kod Vladimira (Ulcinj) Ljapa (Lapa), Fundina (Kuči) Ljatović, Nikšić Ljatić, Bar Ljaurić, Nikšić Ljačević, Orah (Kučo), Tuzi i Podgorici Ljalković, Gusinje Ljaši, Ulcinj Ljaškić, Vladimir (Ulcinj) Ljevak, tako se zvao i predak više bratstava u Šekularima (Gornji Vasojevići) Ljevačević, Crnci (Piperi) Ljekačević (Marković), Kuti i Benjkanji (Kuči) Ljeković, Vladimir (Ulcinj) Ljekočaj, u Zatrijebaču (Kuči) i u Tuzima Ljemajić, Nikšić Ljemarović, Nikšić Ljenic, u Baru Ljepava, u Popovu Polju i Poljicama (Hercegovina) ogranak Ivanovića iz grupe Dragovoljovića, došli iz Riđana (Nikšić); Cetinje Ljepave, bratstvo u Popovu Polju Ljepavić, Pelinovo (Grbalj) i kao: Ljepajić Ljepajić, vidi: Ljepavić Ljepčević, Martinići (Bjelopavlići) Ljepčinović, Martinići i Spuž (Bjelopavlići) Ljesar, Žanjev Do (Njeguši), Cetinje od kojih su u Krtolskim naseljima (Grbalj) i kod Prijepolja, od njih u Srbiji Ljesari, bratstvo u Žanjevu Dolu Ljeskovac, Ulcinj Ljetović, Herceg-Novi, po nahočetu; Cetinje Lješ (Lješa), Štoj (Ulcinj); Kotor Lješa, vidi: Lješ Lješak, područje Bistrice bjelopoljske Lješević (Ljiješević), Stanisalići (1492. god.), Podgorica; u Piperima potomci vojvode Liješa; Cetinje; Ljubotinj (Građani), Rijeka Crnojevića, predak doselio iz Pipera, jedni kasnije kao: Lipovac i Liješević; u Pješivcima kasnije kao: Lješković; Nikšić; Herceg-Novi; po nahočetu; u Pivu doseljenik iz Banjana (Nikšić), pa i kao: Popović (Banović), od kojih su u Užicu (Srbija); u Zeti iz Ljubotinja kao: Lješević; Petrovac na Moru Lješevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Lješevići, bratstvo u Brčelima Lješevići, bratstvo u Dupilu Lješković, u Bogetićima (Pješivci), potiču iz Pive. Od njih su kod Budve; Nikšić; Rubeža (Nikšić); Kotor; Lješevići (Grbalj); Brgule i Mrdare (Boka Kotorska); u Piperima ogranak Lumovića Lješkovići, bratstvo u Cerovu Lješević, vidi: Lešević, Brčelima i Trnovu (Crmnica); u Piperima ogranak Ljumovića Lješkopoljac, vidi: Popović u Rijeci Crnojevića Lješnjak, Berane Lješnjan (Lješonjanin), kod Gusinja kao: Lješnjanin a kod Kragujevca (Srbija) doseljeni iz Lješkopolja (Podgorica); Morača (Kolašin) Lješnjanin vidi: Lješnjan Lješović, Kotor Lješonjanin, Seljani i Smokvice (Rijeka Crnojevića), jedni su prešli u Zetu, drugi u Vraku (Fraku),

189


Skadar; Dobrsko Selo (Cetinje) Lješonjani, staro bratstvo u Ljubotinju Lješperović, Golubovci (Donja Zeta) Ljiljanić, Podi (Risan) iz Popova (Hercegovina); Kod Mojkovca; Pali (Bijelo Polje); Boljanići (Pljevlja) Ljiljanović, u 14.v. ubilježeni u Gornjem Polimlju Ljubanić, Nikšić Ljubanović, Prijeradi (Grbalj) 1427. god., vidi: Ljubatović; Podgorica; Đurašići (Tivat) i kao: Lazarević; kod Pljevalja Ljubanovići, bratstvo u Grblju Ljubatović (Ljubanović), u Risnu ranije Krasojević od Trebinja Ljubenko, Nikšić Ljubibratić, Risan i Herceg-Novi (u 17. v.), došli iz Hercegovine; Kotor Ljubinović, u Perastu (Boka Kotorska) Ljubić, Mazgalje (Šekulari), Gornji Vasojevići, grana Novakovića iz Lijeve Rijeke (Podgorica), najbliži Radovićima i Davidovićima u Šekularima; Škaljari (Kotor); Budva; Herceg-Novi, po nahočetu Ljubičić, Velimlje (Banjani), Nikšić, od njih jesu u Makarskoj; Herceg-Novi Ljubiša (Ljubišah), u Paštroviće (11. v.) došli iz Ljubinje (Ljubišnjica), Hercegovina, od njih su Blizikuća u Blizikućama (Paštrovići) u Budvi, najsrodniji sa Nikićenovićima; Boka Kotorska 1824. god. Ljubišić, Luka Ljubišića (Bjelopavlići) 1498. god.; Zeta; Lješkopolje; Cuce (Cetinje); Kotor; Nikšić; Podi, Herceg-Novi Ljubnotac, vidi: Ljubot Ljubović, Bar Ljuboević, Trojice (Pljevlja) 1763. god. Ljubojević, Babine, Vijenac, Vrbovo, Obrade i Toci (Pljevlja), a prije 1389. god. kao: Brašnja; Ljeljnice (Bijelo Polje), a od iseljenih u Srbiju: Despot, Ignjatović, Danilović i Poljak, a u Odžacima (Bačka) kao: Ljubojev Ljubomirac, došli (oko 1692. god.) u Kute (Zelenika) pa u Herceg-Novi uz Ljubomira (Hercegovina); Morinj (Risan) Ljubot, i, (Ljubotac-Ljubnotac), kod Risna iz stare Hercegovine Ljubotac, vidi: Ljubot Ljubotinj, Peroj (Pula), Istra, jesu iz Ljubotinja (Rijeka Crnojevića) Ljubotinjanin, vidi: Bošković u Vignjevićima Ljubotović, kod Risna iz Hercegovine Ljuboslaljić, Gričarevo (Plav) upisani 1485. god. Ljuvar (Bostančić), i kao: Zeković iseljenici iz Fundine (Kuči), jedni u Drobnjake, pa odatle njihovi u Nikšić Ljuvićević, Kolomza (Ulcinj) Ljuvtić, Nikšić Ljujić, Nikšić i Podgorica Ljuka, Štoj (Ulcinj); Nikšić Ljukalić, Repeza (Primorska krajina) Ljukić, Bijelo Polje (Zeta) Ljuković, Vladimir (Ulcinj) Ljulj, Ulcinj Ljulja, Ulcinj Ljuljaj, Štoj (Ulcinj) Ljuljan (Bankaj), u Zatrijebaču (Kuči) su od Bektaša. Od njih su kod Gusinja i Nikšiću Ljuljanaj (Ljuljanović), Tuzi Ljuljanik, vidi Đelješević, u Nimarašima (Zatrijebač), Kuči

190


Ljuljanović (Ljuljan=Ljuljanaj), Krik Luka (Dinoša), Tuzi, prešli u Ljuljare-Zatrijebač (Kuči), Drenjošu, Križanju, Fundinu i Krivi Do (Cvilin), Kuči Ljuljaš, Zagonja (Ulcinj) Ljuljđuraj, u Podgorici su i kao: Đulđurović; Tuzi Ljuljić, Vladimir (Ulcinj) Ljuljnić, Nikmaraši (Zatrijebač), Kuči Ljuljović, Kolomza (Ulcinj) Ljumanović, Podgorica, sišli iz Podgorske (Kuči) Ljumić, Pljevlja 1881. god. Ljumović, Piperi, ogranak Đurovića, doseljenika iz Lutova (Bratonožići) i kao: Lumović, ogranak Vulikića. Od njih su u Ulcinju i u Srbiji; Vraka (Skadar) iz Crne Gore; Gornji Ceklin (Rijeka Crnojevića) Ljumovići, bratstvo u Piperima Ljumotić, Klinci (Grbalj) 15. v. Ljupković, Podgorica 1438. god. Ljutić, grana Šćekića u Beranama, Vojnom Selu (Plav) i Gornjim Selima (Polimlje) Ljutica, Cetinje Ljutica, bratstvo u Ovtočiću Ljutičić (Martinović), Budva Ljutković, došli su kod Plava iz Ljuhara (Ljuara), Kuči. Od njih su u Nikšiću i Pljevljima Ljutovac, Sjeverin (Pljevlja) Ljutović, Kolašin i Detenom (Tutin), porijeklom iz Kuča; Nikšić Ljuhar, vidi: Martinović, iz Fundine i Ljuhara (Kuči) ima ih u Nikšiću kao: Ljuhari, odatle kod Pljevalja, Plava i Novog Pazara jedni i kao: Ljuharović Ljuharović (Ljuar=Auhar) i kao: Ljuharević, kod Plava, jesu iz Ljuhara (Kuči), vidi: Ljuhar Ljuca, Bezihovo (Kuči), ogranak Nilejića. Od njih su u Nikšiću; Boljanići i Mrčevo (Pljevlja), odatle kod Rožaja i drugi odsele se u Tursku; Berane; Boljanine (Bohanine), Lozna, Zaton i Rastoke (Bijelo Polje); u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Ljucović; Mojkovac i područni Okruglić Ljucaj, vidi: Ljucović Ljucević, Donji Zatrijebač (Kuči) i Kruševo (Gusinje) Ljucđonaj, kasnije: Čunmuljaj Ljucin, Bijelo Polje Ljucović, Doljani (srodnici Drekalovića-Ivanovića), Koći i Zatrijebač (Kuči) ogranak Purišića, jedni i kao: Ljuca i Ljucaj. Od njih su u Plavu, Nikšiću, Podgorici i Rastišu (Ulcinj), vidi: Ljuca Lješević, ogranak Živkovića (Žikovića-Mrnjačevića) u Kučima, pa u Kolašin i kod Rožaja Ljušić, u Istok (Metohija), iz Crne Gore. Njihovi srodnici su i u Drenici Ljušov, Kolomza (Ulcinj) M Magovčevići, bratstvo u Cerovu Magudi, bratstvo u Boki Majkići, bratstvo u Tivtu Makovići,staro bratstvo u Lipi Maksimovići, rod u valjevskoj Podgorini Malovići, bratstvo u Drobnjacima Malovići iz Pive (Plužine), starosjedioci Malovići u Bijeloj (Boka) doselili iz Duži (Drobnjaci) Manda (Mandalina), udovica sa Trešnjeva Mandalenići, bratstvo u Cerovu Mandić, grana plemena Novljana u Banjanima (1374.god.) i Rudinama ranije MILEŠEVIĆ i Rudinama, neki odu u Pridvorice (Drobnjak), a iz grane istorodnih Mandića iz Lukova (Nikšić)

191


razišli se u razne krajeve u Drobnjacima kao : MILEŠEVIĆ = MANDIĆ (Drobnjak) i kao: DROBNJAKOVIĆ od kojih su: JAUKOVIĆ, PARAUŠIĆ, ŠAULIĆ, DURKOVIĆ, DANILOVIĆ, DELIĆ, OSTOJIĆ i JAKŠIĆ, a dolini Trebišnjice i kao: MALEŠ (MILEŠ) i kod Goražda; Zagarač (Danilovgrad), drugi u Grblju o od njih su BOJKOVIĆ, pa jedni u Mokrine, Herceg-Novi kao: GOJKOVIĆ, LAZOV i ILIN, a odavde neki u Ledenice (Risan) kao: LAZOVIĆ i ILIĆ i u Grahovo kao: ANDRIJAŠEVIĆ, a u Risnu kao: DROBNJAKOVIĆ. Orebić-ostrvo Pelješac, došli iz Boke Kotorske; Podgorica iz Bjelopavlića; Dajbabe (Budimir), Zeta. Od njih su u Dugi i Čalinama (Nikšić); u Bati cuckoj (Cetinje) i kao: PIŠTIGNJAT, a u Markovini kao: VIDINIĆ, vidi: JOVANOVIĆ u Zagaraču; u Goliju (Javljen), Nikšić iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca; Donja Trepča (Nikšić), kao: "Diđanin"; Busak (Gornji Banjani), porijeklom su iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca, Šipšići (Piva); grana Bubuća u Bjelopavlićima, jedni ogranak Vujadinovića-Nenadića, drugi grana Simonovića i kao: MAREDIĆ i MATUNOVIĆ. Od njih su kod Rijeke Crnojevića, u Kosovskoj Mitrovici i u Zeti: Podgorica porijeklom iz Skadra (Albanija); Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića ; Kuti (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića; Kuti (Župa Nikšića), došli iz Kolašinskih Polja, a ondje iz Morače; od Trebinja došli u Pivu ranije ĐURIĆ; Golija; Nikšić, ogranak Manojlovića; u Šarancima; Mandića brdo (Gornje Zagrađe), Berane; Gradina (Drobnjaci), došli iz Plane (Bileća) ogranak Grujovića; kod Gacka (Dulićima), Hercegovina grana Maleševaca; u Nikšićkim Rudinama (1374) pa na Busak (Banjani) iz Hercegovine; ogranak Dulovića u Gornjoj Morači i neki su odselili u Zeoke (Šumadijska Kolubara); Gusinje; Gornja Morača, oko 1687.god. kao: STAVIČIĆ, pa jedni u Župu Nikšićku a drugi u Boku Kotorsku, selili se odvojeno; Kotor; Kameno, Herceg-Novi, pa jedni pređu kod Risna; u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore; Mandići - Pištignjati, staro bratstvo u Bati Mandići u Dužima - pleme Drobnjaci Mandići (Vidnići), bratstvo u Markovini Mandići u Bjelopavlićima (selo Jastreb) Mandići iz Župe Nikšićke Mandići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), starinom od Trebinja od Đurića Manojlovići, bratstvo u Cucama Marinovići, bratstvo u Očinićima Marinovići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Marinovići, bratstvo u selu Slivnici Marinovići u Grblju, u Kotoru i u Stolivu u Boki Marinovići u Trstu Marićevići sa Pajovićima, bratstvo u Njegušima Marićevići, bratstvo u Kosijerima Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Đurišića (Kovačevića) u Vasojevićima. Marići, bratstvo u Nalježiću Markov Ilija, predak bratstva Milijevića Marković, Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, jedni odatle prešli u Grahovo (Nikšić), a drugi u Pivu; kod Nikšića iz malih Cuca ranije TOMANOVIĆ i LAKOVIĆ, porijeklom iz Kuča, njihovi potomci u Grahovu (Nikšić) pa u Najdaniće (Gacko); kod Gacka iz Cuca (Cetinje); Danilovgrad; Šišići (Grbalj); Perast i Podi (Boka Kotorska); u Peraškim naseljima iz Dalmacije; Budva u 15. v.; Gornji Stoliv (Tivat); Kotor; Maine (Budva); Dovolja (Pljevlja); Krnjice iz Primorske Krajine jesu sa Peleva Brijega (Bratonožići), a u Bobovištu, Livarima, Runjanima, žive u njima od ranije; Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore. Barsko Polje (Crnogorsko Primorje), doseljenici iz Vrake (Skadar), a porijeklom iz Čeva (Cetinje), kao: BELANOVIĆ potomci Ozra; Rajićevići (Njeguši), Cetinje, potiču od Podubližana, iz Cuca; Bar (Gruža Kragujevačka), došli iz Vasojevića i u Ljuljanik (Medvednica), Šumadija; Štitarice (Mojkovac); Vodno, vidi: MARKOVIĆ u Mojkovcu; Podgorina (Valjevo) i Gruža Kragujevac porijeklom iz Njeguša (Cetinje); Miličinice (Valjevo) došli iz Vasojevića, a porijeklom su iz Crmnice; Brestovac i Borča (Srbija), ogranak su Lutovaca, porijeklom iz Bratonožića; Zaseoke (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Semegnjegevo, Kostajnik

192


i Cerovo (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Gornje selo (Bajice), Cetinje ogranak Martinovića; kod Mojkovca, vidi. JOVANOVIĆ u Štitaricama; Risan; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, grana Proročića (Proročica) i kao Vučedoljci u Nikšiću kao: RADOVIĆ; Mali Brezovik pa u susedne Miločane (Nikšić); Milijevići u Ćeklićima ogranak su Milijevića, grana Marojevića; Godijelji (Žabljak), porijeklom iz Godijelja (Crmnica) ranije PEJANOVIĆ; Trešnjevo u Cucama (Cetinje), ogranak Lakovića iz grupe Drekalovića iz Kuča i kao: LJAKOVIĆ, jedni su u Bresticama, Bubrešku, Grahovu i Šdedimu (Nikšić) i na Obiljevcu (Srbija); ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića u Kučima; Maine (Markovići), Budva iz Pipera od njih su u Umni Do (Kumanovo), Makedonija pa prešli u Lebane (Srbija); Budva, ranije MITROVIĆ i u Paštrovićima; u Kotoru 1351. god.; Herceg-Novi; Prčanj; ogranak Stojanovića u Zagaraču potomci Lučana; Nikšić; Uskoci u Drobnjacima; Kotor oni su iz Stare Crne Gore; Briska u Primorskoj Krajini, ogranak Prelukića iz Runje, srodni su Lakovićima u područnim Bobovištima i Krnjici; Prijeradi (Tivat); peraška naselja doseljenici iz Stare Crne Gore; Bubrežak (Nikšić) i Sasovići (Boka Kotorska) iz Cuca (Cetinje); Bogdašići i Lastva (Tivat), jedni iz Stare Crne Gore i drugi iz Hercegovine; Buronje (Podgorica) i kao: LJEŠNJANIN i MIHALJEVIĆ kod Rijeke Crnojevića; Lozna (Bijelo Polje), porijeklom iz Morače; Brijezi, Brčela, Boljevići i Sotonići (Crmnica); Donji Kraj, Vukmirovići, Jankovići, Dodošima i Žabljak (Rijeka Crnojevića); MARKOVIĆ "Začirani" u Začiru, ogranak Radiša u Začiru (Rijeka Crnojevića); Podgorica; Golubovci i Mojanovići u Zeti, u Podgorici i Ostrogu uz Skadarsko jezero iz Pipera; Bar; Ovčar (Ćerkovine) između Donjih Kokota i Donje Gorice, pa u Gornjoj Gorici i Balabanima, Buronjima (Zeta), Kuli (Vraka), kod Skadra i Podgorice svi su istorodni i sa Bjelanovićima, potiču sa Miški (Čevo) srodnici ovih od Radula, potomka Ozdrova (Ozra) Markovići, bratstvo u selu Brijege Markovići (Prorocice), bratstvo u Vučem Dolu Markovići, rod u Milijevićima Markovići, bratstvo u Prosenom Dolu i u Lipi Markovići, rod bratstva Lakovića u Malim Cucama Markovići, bratstvo iz sela Lipova Opština Kolašin - doseljeni iz Markovine kod Cetinja Markovići, uže prezime bratstva Stojanovića-Lulaša u Musterovićima Markovići, uže prezime bratstva "Srnadičića" - "Selištana" u Selištima Markovići, bratstvo u Buronjama Markovići, uze prezime bratstva Đurovića u Relezi Markovići, bratstvo u Brčelima Markovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Markovići, rod u Petnjici i u Klincima u Kolubari Markovići (Podubličani) u Luštici u Primorju Markovići (Prosedoljci) u Broćancu u Rudinama i "u Grad Nikšićski" Markovići u Rudinama, u Grahovu, "u Nikšiće", u Boki i u Srbiji Markovići (Mijanovići) u Krugu malocuckom Markovići iz Pive (Gornji Unac), starosjedioci - matica Plužine Markuši iz Podgorice (doseljeni iz Virpazara) Marovići, bratstvo u Gracu Marovići, bratstvo u Brčelima Marovići, bratstvo u Boljevićima Maroje, predak bratstvene grupe Marojevića Marojevići, iz Morakova (Župa Nikšićka) Marojevići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Marojevići, grupa od bratstava u Ćeklićima Marotići (Mudreše), bratstvo u Ceklinu Marotići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Maroši, manje bratstvo Radonjića-Rajičevića Martin Jovov, predak bratstva Kapa "Martin" kao predak bratstva Martinovića

193


Martinovići, grupa bratstava u Bajicama Martinovići ili Vujadinovići (Milići), bratstvo u Resni Martinovići (Bajići), bratstvo u Komanima Martić, Kričak (Pljevlja); Brezojevice i Vojno Selo (Plav). Marunovići (Palaorići), rod u Bjelopavlićima Marušići, selo Dabovići (ispod Manastira Ostroga) Opstina Danilovgrad, tu zive vjekovima u jedno selo zajedno sa familijom Milatović Masoničići, bratstvo u Gluhom Dolu Matanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu "Mataruge" (Lukrecije), bratstvo u Dolu u Pješivcima Matkovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima Mazić, selo Nedajno kod Plužina, pleme Pivljani (od Adžica iz Lisine) Mahmutovići, zagranak bratstva Ivcevica u Gluhom Dolu Mačići, bratstvo u Boljevićima Mašanovići, bratstvo u Podgoru Mašanovići, bratstvo u Papratnici Maštrape, bratstvo u Rajićevićima Madžari iz Pive (Plužine), doseljeni iz Bosne Madžarovići iz sela Berislavci (Zeta kraj Podgorice)...jedan dio ih živi u Argentini (provincija Chaco) a drugi u Sloveniji Mašnići iz Župe Nikšićke (selo Miolje Polje) Medenice...ima ih u Moračanima - Kolašin, Mojkovcu Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Medojevići (Medovići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Memedovići, porodica u Drobnjacima Memovići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Memović, Ćeklići (Crni Vrh), Cetinje. Od njih su u Crnom Vrhu (Berane); Kukoljama (Bijelo Polje); Ulcinj i područne Kruče. Mehmedovići ogranak su Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Predak im je Mehmed koji je primio islam, koji su i danas muslimani. Mešter, Uskoci (Žabljak), došli su iz Gacka; ogranak Popadića u Drobnjacima; Malinskom i Ljevištu, potomci nekog Oda odselili se u Srbiju Miždrag, predak bratstava Grabljana i Gradinjana Mijajlovići - Preobrežani, bratstvo u Cucama Mijalji, staro bratstvo u selu Grabu Mijan, predak cuckog bratstva Mijanovića Mijanović Račeta, jedan od predaka bratstva Mijanovića Mijanovići, bratstvo u Cucama Mijanovići, rod u Adzovim Vrbama u Zeti Mijanovići, rod u Ljubomiru u Hercegovini Mijanovići u Boki, "u Nikšiće", u Hercegovini i u Srbiji Mijatovići (Ivanovići), bratstvo u Cucama Mijači, bratstvo u Podgoru Mijovići, bratstvo u Brčelima "Mijogoštani", bratstvo u Donjem Zagarču Mijogoštani, bratstvo u Donjem Zagarču Mijuškovići, bratstvo u Poviji Mijuškovici, uže prezime bratstva "Breškovaca" u Bogmilovićima Mijuškovići (Radojevići), bratstvo u Ćeklićima Mijuškovići u Kamenom u Boki Mikovici, bratstvo u Podgoru

194


Milanovići iz Berana ( Budimlje). Kao doseljenici u Budimji nosili su prezime Bagas. Dio porodice je promijenio prezime po pretku Milanu Milanovići iz Dobrske Zupe i sa bratstvima iz Dobrskog sela čine pleme Dobrljani. Naš predak se prezivao Dobrilović, porijeklom iz okoline Peći i naselio se na Lipu više Dobrskoga sela, prije nekih 450 - 500 g. Od Dobrilovića postali su Milanovići, Vujovići, Radonjići, Batrićevići, Popovići (ima ih u Baru) i Živanovići. Za prezime Milanović - Bagaš iz Berana imam neka neprovjerena saznanja, da su i oni od naših. Medjutim to je, kao sto rekoh još neprovjereno, tako da se to ne uzima u obzir. (prilog: Djordjije Milanović) Milatović, Budva 1490. god. I jedni se presele u Babino Polje (Dubrovnik). Milati (Komani), Podgorica (početkom 16. v.) jedni pređu u Viniće (Danilovgrad) kasnije kao: ČAKMAK iz Komana, pa jedni u Martiniće (Bjelopavlići), pa jedni kao: MILATOVIĆ prešli (1906. god.) u Ulcinj; u Daboviće (Danilovgrad) došli sa Čeva (Cetinje); Kod Nikšića iz Bjelopavlića; Kotor (1547. god.), od njih su u Stolivu (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi; Bar; Vijenac (Pljevlja); Paštrovići. Milaševići, bratstvo u Piperima Milaševići (Kaluđerovići), bratstvo u Ljubotinju Milaši, staro bratstvo u Grabu Milaši, bratstvo u Mircu Miletići, bratstvo u Dupilu Miletići, bratstvo u selu Dolu Miletići, staro bratstvo u Bjelošima Miletići, rod u Prčanju Mileševići, rod u Drobnjacima Mileševići, bratstvo u Bjelicama Milija Markov, predak bratstva Milijevića Milijevići, bratstvo u Ćeklićima Milinzi, staro slovensko pleme na Peloponezu Milinići, bratstvo u selu Abramovićima Milići, bratstvo u Bjelicama "Milići", grana bratstva Milića u Bjelicama Milići, bratstvo u selu Lješkopolju Milići, bratstvo u Oselini Milići, bratstvo u Limljanima Milić - Bjelica, bratstvo u Sotonićima Milići iz Pive (Plužine), doselili iz Foče 1882. Miličići iz Pive (G.Unac), potiču od Krunića Milovići (Graovljani), rod u Cucama Milovići iz Banjana Milovići iz Kuča, selo Bezjova Milovići na Bezjovu: Doselili su se u Kuče iz Bratonožića negdje krajem 15 ili početkom 16 vijeka. Prvobitno su bili naseljeni na Gorenu u Ublima, odakle su ih istisli Drekalovići i naseljeni su na Bezjovo. Milovići se dijele na ogranke: Na Vušoviće po Vušu Vujovu, Premiće po Premu Vujovu, Šaljeviće po Šalju Stamatovu i Nik Savićeviće po Niku Savićevu. Od Milovića su Milovići iseljeni na Murini, Niksavićevići su bili prgavi i nesnosni, te su ih brastvenici prognali. Oni su naselili Gusinje. Od Milovića sa Bazjova su nastali Milovići u Banjanima selo Dubocko. Milovića ima iseljenih u Zmajevu, Prokuplju, Velimlju, Zagradac, Gacko, Bar, Postojna (Slovenija) ojha!!! Slave sv.Nikolu (19.decembar). Milovićima su se pripojili Džokići, staro bratstvo u Bezjovu. (prilog poslao: Predrag Sava Milovića, Postojna, Slovenija) Milojevići, staro bratstvo u Izvorima Milojevići, bratstvo u Ogradama, Drenovu Dolu i u Prčanju (u Zupcima) Milojko, bratstvo na Pobrđu

195


Milonjić Ban, iz Gornje Draževine Miloš, predak Miloševića i Pejovića u Njegušima Miloš, predak bratstva Miloševića u Humcima Miloš, predak bratstva Miloševića u Bajicama Miloševići (Martinovići) u Bajicama Miloševići ("Umci"), bratstvo u Humcima Miloševići, bratstvo u Dugom Dolu Miloševići, bratstvo u Vitasovićima Miloševići, bratstvo u Povrpolju Miloševići u Dobroti Miloševići u Kotoru Miloševići u Riocima Miloševići, ogranak Vasojevića iz Lijeve Rijeke Milunovići, bratstvo u Bogmilovićima Milutinovići (Sekulići) u Župi Bandićskoj Milutinovići su iz Stijene Piperske, zaseok Cerovice gdje se i danas nalazi stara porodična kuća (spomen kuća narodnog heroja Ivana Milutinovića). Potomci ove porodice žive danas u Podgorici, Kotoru itd. Po piperskom rodoslovu su potomci vojvode Đureze Božidara Vukotina tako da imaju zajedničke pretke sa bratstvom Božović iz Stijene Piperske. Miljen, knez, predak bratstva Miljenovića Miljenovići, grana bratstva Gradinjana u Cucama Miljevići, rod u Prčanju Miljenovići u Grahovu, na Cetinju, na Koritima, u Primorju, u Srbiji i u Grčkoj Miljić, Šljivansko i Gradac (Pljevlja); u Boljaniće (Pljevlja) iz područne Bušnje Minjići, bratstvo u Vitasovićima Miokovljani, staro bratstvo u Ržanom Dolu Mirkovići, bratstvo u Hercegovini Mirkovići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima Mirkovići, dio bratstva Ivanovića - "Krivokapića" u Cucama Mirkovići, grana bratstva Popovića u Cucama Mirovići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu Mirovići, stari rod u selu Mircu Mirotići, bratstvo iz sela Grbavci (Lješkopolje), porijeklom od Abramovića iz Bjelica zajedno sa Radinovićima koji žive u istom selu (Grbavci) Mirosaljići - Boškovici, bratstvo u Sotonićima Mitar Kneže iz Zaljuti, predak bratstva Čaurina-Kneževića Mitrovići, rod bratstva Radojevića u Vojkovićima Mitrovići, bratstvo u Sotonićima Mitrovići (Vidnići) u Markovini Mićanovići iz Pive (Pirni Do, Goransko), starosjedioci, matica Goransko Mićovići, staro bratstvo u Tospudama Mićunovići (Radičevici) sa Velestova, selo Makljen i ista su kuća sa Mrvaljevićima i Abramovićima Radičevićima Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opstina Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), ć(Manastir Morača) i Milosavljevića (Sjenica) Mihaljevići, bratstvo u Ceklinu Mihaljevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mišeljić, u Nikšiću, Mirušama uz Trebišnjicu, Paniku, Kovačićima i Čapelnici (Bileća) potiču od Herceg-Novog Miškovići (ranije Bjelogrlovići), bratstvo u Krusama Miškovići sa Konjuha (Komovi) iz plemena Vasojevića

196


Mišljeni, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mišovići iz Župe Nikšićke Mitrići iz Pive (Mratinje, G. i D.Crkvice), potiču od Ognjenovića iz Mratinja Mostići iz Pive (D.Crkvice - Polje), doselili iz Trebinja Mostarice, bratstvo u Poljicu Moštrokoli, grana bratstva Gornjevuka Mrvaljevići, grana bratstva Andrića u Predišu Mrvaljevići, bratstvo u Malošinu Dolu Mrvaljevići - Radičevići, bratstvo u Barjamovici Mrvoševići (Papračani), bratstvo u Cerovu Mrgunići, vjerovatno prezime negdašnjeg bratstva u Kobiljem Dolu Mrkovići, bratstvo u Crnogorskom Primorju Mrlješ, Pivljani od Nikolića (Bačarevića) grana Ivanovića, jedni se preselili u Popionicu (Kragujevac) i kao: MRŠLJEVIĆ. Mršulje, bratstvo u Nalježiću Mudreše, bratstvo u Ceklinu Mumini iz Pive (Crna Gora), doselili iz Drobnjaka Muhovići, selo Trpezi kod Berana Mulići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinje. Muratagići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, predak Nikola iz bratstva Nikezića došao u Gusinje 1730 tih godina i tu je primio islam i dobio ime Murat, đe se njegovi potomci prozvaše Muratagići. Aginska su porodica. Mustafići, bratstvo u Tuđemilima Mustafići, staro muslimansko bratstvo u Bajicama Musterovići, bratstvo u Podnopolju Musulimovići, bratstvo u Bajicama Muhadinovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima Muhadinovići, negdašnji muslimani u Ćeklićima Mucalovići, rod u Hercegovini Musterovići, staro bratstvo u Prentinu Dolu Mušikići, nikšićka župa s.Morakovo porijeklom iz Vasojevića od Dabetića N Navarin = Cvjetković = Baoš, Baošići u Boki Kotorskoj, a u Budvi i kao: Navarini, ogranak Cvjetkovića Navić, Lepetane, Herceg-Novi Naglar, Kotor Nadali (Nadoli), Kotor Nadoba, Podgorica Nadulović, vidi: Mrčarica Naz (Nazit), Sveti Đorđe (Ulcinj) Nazor, Kotor Najev, Ulcinj Nakić (Nakićenović), Kuti i Zelenika, Herceg-Novi (u 14. v.) došli iz Ljubomira (Hercegovina), porijeklom iz Stare Srbije (Raška); Kotor; Ibarac (Rožaje) Nakićenović, ranije Nakić, u 14. v. doselili se na područje Herceg-Novog iz Ljubomira, porijeklom iz stare Raške; Buljarice (Budva) Naković (Niković), Grude kod Tuzi, potomci Beriša Nakša, Sveti Stefan (Budva) Nal (Nale), u Baru 13. v. Nalie (Nalis), Sutomore (Bar)

197


Nalis (Nalie), Budva i Tivat, porijeklom iz Dalmacije (Korčula); Kotor Naletić, jedni kao: Radović, kasnije Nobile, drugi i kao: Rađenović svi u Paštrovićima i Budvi Nalov, Kotor Nalović, Pljevlja Namgalija, Pljevlja Nančić, Budva Naplat, u Kotoru, 14. v. Napoleonović, Herceg-Novi, po nahočetu Narandžić, u Boku Kotorsku doselili iz Hercegovine Nardeli, Kotor; Herceg-Novi i područne Rose Natić, Herceg-Novi Nasirenović (Vlašić = Lašić), Župa Nikšićka Naso, Kotor Nasradinović, Mide i Pistule (Ulcinj) Nastasić, Šumadijska Kolubara, u Kučima Čarapić a njihovi ovdje kao: Pavlović i Nastasić Nastić, Nikšić; Morača; ogranak Miljanića iz Banjana nastanjeni u području Toronta (Kanada) Nastradinović, Vladimir, Kosić i Mide (Ulcinj) Nasufović, Orahovac i Potkrajac (Bijelo Polje) Nasuh, Ulcinj Naunović, Bar; Podgorica Nauč, Podgorica Nahodović, Pljevlja 1864. god. Nac (Naczi), Sveti Đorđe (Ulcinj) Nač (Nači), Podgorica Načić, Bijelo Polje Neverović, Mrkovi (Tivat) Negović, Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak Maslovara Negojević, u Šekularima (Gornji Vasojevići) potomci Komnena Barjaktara Negosavić, u Šekularima (Gornji Vasojevići), ogranak Maslovara; Andrijevica Negri, u Budvi Nedaković, Đurašići kod Tivta 1852.god Nedbal, Kotor Nedeljković, Kostajnik (Valjevo), doseljenici iz Pive; Danilovići i Junake (Rogozna), Novi Pazar, došli iz Slatine (Andrijevica) u 19. v. Nedić, Donja Bukovica (Šavnik) i Kosorić (Žabljak); ogranak Miljanića iz Dubočaka odselili u Srbiju; ogranak Koprivica iz Banjana; Rovca; Nikšić; Borkovići (Piva) ogranak Vučkovića iz Prekotarja; u Kučima ogranak Živkovića (Živkovića - Mrnjavčevića), vidi: Mihailović; u Vasojevićima grana Mijomanovića Nedićev, i kao: Nedićev - Belanov u Iđošu (Kikinda), sjeverni Banat, porijeklo iz Crne Gore Nedići iz Pive (Brezna, Borkovići), starosjedioci; po nekima od Koprivica Nedović, u Šekulare (Berane) došli iz Šavnika (Drobnjak); Prijelog (Zaton) i Femića Krša (Berane) porijeklom iz Zagarača (Danilovgrad), od njih su prešli u Vlah i Pećarsku (Bijelo Polje) i kao: Mujanović Nedog, Herceg-Novi; Nikšić Nezdrilić, u Kotoru po nahočetu Neimarović (Neimarević), u Nikšić došli iz Like; kod Peći (Metohija) došli iz Kuča Nejković, Nikšić Nekić, Budva Neković, kod Gusinja došli iz Kuča Nekočević, u Bar i Gusinje došli iz Ćeklića (Cetinje); Cetinje Nel (Nela = Nelo), Ulcinj Nelević (Neljević), kod Gusinja došli iz Ubala (Kuči). Pripadaju Mrnjavčevićima

198


Nelić, Ulcinj Nelović, Lisna (Ulcinj); Kotor Neljević, vidi: Nelević Nemanić, Herceg-Novi, po nahočetu Nemanjić i kao: Svevladović, 1195. do 1228. godine Bijelo Polje u 13. v.; Đurđevi Stupovi (Berane) oko 1200. god. i kao: Nemanjić - Prvovenčani; Kotor; Ribnica (Podgorica); Luška Župa (Gradina) i Martinići (Bjelopavlići), od kojih kasnije jedni kao: Simović (Radulović); Komani (Podgorica) i u Metohiji, pa jedni u Hrvatskoj, svi potiču od potomka Uroša Dijaka, župana Nemanje Nena, vidi: Nenadović Nenad (Nenada), plemićka porodica u Kučima 1416. god. U Piperima vidi: Vučinić; Bijelo Polje 13. v.; u peraškim naseljima porijeklom iz Hercegovine Nenadić, u 15. v. u Drobnjacima; Barice, Pliješevići (Pljevlja), ogranak Kneževića iz Drobnjaka; u Bjelopavlićima ogranak Damjanovića, jedni kasnije kao: Mandić; u Golubovcima (Zeta) ogranak su Maskića; u Crnogorskom Primorju (Gornja Krajina) i kao: Gašpar = Nenadić Nenadov, (Deljanjin) u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov Nenadović, Brankovina (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; Nikšić; Budva; Lješkopolje (Podgorica) ogranak Kunica = Kuničić, ranije Krivokapić, njihovi su u Ponaima i Berislavcima (Zeta); Rijeka Crnojevića doseljenici od Peći (Metohija); u Herceg-Novom jedni po majci a drugi i kao: Nena; Goražde (Berane) istorodni sa Mašovićima i Todorovićima koji su u Bijelom Polju; Bijelo Polje i Lješnjani, rod Lukića, prešli u Zetu, a Berislavcima i Ponarima i kao: Nenadović, Ćetković i u Kunici kao: Kuničić Nenadovac, Osečani uz rijeku Jadar, došli iz Pipera (Podgorica) Nenezić, Orahovo (Kuči), od njih u Baru; Velestovo (Cetinje), od njih u: Cetinju, Nikšiću i susjedni u: Broćancu i Pragi, Kotoru, Pješivcima, Donjoj Bijeloj (Šavnik), u Slavoniji i Baniji Nenezići, bratstvo u Velestovu Nenezići, bratstvo u selu Donja Bijela Nener, Herceg-Novi Nenoje, predak bratstava Martinovića i Vuksanovića u Cetinjskom Plemenu Nenojević, u Riđanima (Nikšić) 1440. god.; u Bajicama (Cetinje), kasnije jedni i kao: Martinović Neradić (Negadnić), grana Rajevića u Vasojevićima Neradović (Andželaćanin), u Vasojevićima grana Raketića (Lopoćana) razgranati Nerandžić, Trošnica (Štitare), Sandžak, doseljenici iz Stare Crne Gore i kao: Narandžić; Igalo, Herceg-Novi Nervić, Kotor, po nahočetu Nerdili, Kotor Nerekaj, Klezna (Ulcinj) Nerekić, Kosići i Klezna (Ulcinj); Danilovgrad Neresna, Nikšić Neretljani, staro pleme Nerić, Trnjine (Cuce), Cetinje i kao: Perišić; Brezovik (Nikšić) doseljenici iz Kuča Nerići (Perišići), rod u Brezoviku kod Nikšića Nerići (Perišići), rod na Glasincu Nesirenović, Mateševo (Kolašin) Nesmašten (Nesmasten) i Medigović, u Paštrovićima Neslan, Češljari (Rijeka Crnojevića) Nestor, Kuči u Dimljanima, Vinickoj, Palama (Romanija), Izbičnja i Pljevaljskom polju; Vranjevo (Novi Bečej), Banat iz Crne Gore Nestorović, od Pljevalja prešli u Resnik, Stić i Lepenicu (Srbija); Kotor Netović, u Herceg-Novi došli iz Hercegovine; Dobrota, Risan i Kotor; Podi, Herceg-Novi Netzmeskaj, Muo (Kotor) Necmeckan, Sutomore (Bar)

199


Necmickal, Dobrota (Kotor); u Kotoru i kao: Nedžmeckal Nešić, Jovanovac (Lepenica), doseljenici iz Crne Gore; Gotovuša i Dovolja (Pljevlja) Nešković, Čajetina (Užice), ogranak Banovića i Banjana (Nikšić); u Opletac (Okletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, od koga: Arsenijević, Đokić, Lazić, Leontijević, Krstić, Matić, Minić, Nikolić i Simić, svi u tome području; Cetinje; Štitarice i Polja (Mojkovac); u Mahalu i Gostilje (Zeta), srodnici Lađića Nešovanović, u Kučima na Medunu (u 16. v.) jedni od njih prešli su na Goliju (Srbija) Nešović, Grivac i Bor u Srbiju došli od Kolašina; Berane (Bijelo Polje) Nešparica, Ljuštice (Tivat) Nigra, u Kotoru oko 1400. god. Nieferović, Podgorica Nik, Bar; Štoj i Rječ (Ulcinj) Nikadimović, u Grbalj sišli iz Stare Crne Gore Nikadinović, Berane Nikadrović - Nikandrović, u Paštrovićima 1565. god. Nikaj (Nikajević), Tuzi Nikaljević, Brčeli (Crmnica), ogranak Rolovića, od njih su u Grblju Nikaljevići, ogranak bratstva Rolovića u Brčelima Nikandrović (Andrović), na području Buljarice i susjednog Petrovca na moru oko 1585. god. Nikarić, u Gornjoj Ulotini (Gornje Polimlje) u 1485. god. Nikac od Rovina (Nikac Tomanović), čuveni junak iz Cuca Nikači, bratstvo u Boljevićima Nikač, Boljevići i Godinje (Crmnica); Nikšić Nikačević, u Kučima i kao: Nikači, grana Mrnjavčevića. U područnom Zatrijebaču (Budzi-Budezi) i kao: Đuravčević Nikdrehović, iz Crmnice u Donje Šestane, uz Skadarsko jezero, ranije: Pecić Nikđerović, vidi: Nikđokaj u Nik Marašima Nikđokait (Nikđerković), u Nimarašima (Zatrijebač) Nikđonović (Pecić i Lukić), u Šestane, uz Skadarsko jezero došli iz Crmnice Nikđonovići, bratstvo u selu Dračevici Nikđokait, rođaci Bonkeća, a jedni i kao: Nikđerković u Mužečki (Zatrijebač), Kuči Nikezić, grana Mrnjavčevića u Kučima. Od njih su u Donjem Polimlju, Kolašinu, Srbiji. Njihov rodonačelnik Nenada Gojkova Mrnja nastanio se u Gornje Kuče, polovinom 15. v. Kasniji iseljenici, koji su zadržali prezime Nikezić nastanili se u: Barskom Polju i Šušnju (Bar), u Velikim Mikulićima (Bar), Ostros i Goranu (Ulcinj), Bar i kao: Nikin, Sremsku Kamenicu jedni kasnije kao: Niketić, u Baru i susjednom Šušnu (Šušanju) i kao: Peročević Nikelić, Bar Nikeljović vidi: Nikićević Niketić, Krtole (16. v.) Bogišići i Prevlaka (Đuraševići), Tivat potomci Dapca, doseljenika iz Albanije; u Lepetanima, Herceg-Novi doseljenici iz Konavala Nikin, u Baru, vidi: Nikezić Nikinović, Vignjevići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, 1657. god. jedni su otišli u Peroj (Pula); Trpina, Herceg-Novi Nikitović, Bobovo, Višnjica, Prenćane, Sjeverin (Pljevlja), Potarje i Polimlje ogranak su Viloreta; ogranak Milutinovića iz grupe Novljana, u Drobnjacima, kod Nevesinja i kao: "Motika"; od njih su kod Nevesinja i u Pločniku (Borač), Hercegovina kao: Drobnjak; drugi u Komarnicu kod Šavnika došli iz Primorja, od njih su kod Čačka Nikić, Sotonići (Crmnica) od Mitrovića (Vukosavovića) iz područnog Gornjeg sela; Donja Krnjaža ogranak Vujoškovića; Gornji Kuči potomci Nika (Nikole), doseljenici iz Klimenata (Malesija), Arbanija (Albanija); Lazarci (Lazorci), Kuči, ogranak Nuculovića iz plemena Kastrata; Od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru, od 1888. god., Baru i područnom Šušnju i Sutomoru, Ulcinju i područnoj Zagonji; Podgorici; kod Gusinja iz Malesije; u peraškim naseljima iz Stare Crne Gore; u

200


Kutima, Herceg-Novi doseljenici iz Bijelog Polja; Godijevo (Bihor), Bijelo Polje; Lukovo i Dragovoljići (Župa Nikšićka); Bošnjaci (Lepenica) 1853. god. iz Crne Gore; Nikinci (Srem) doseljenici iz Gusinja; kod Valjeva (Srbija) doseljenici iz Pive u Uskocima (Žabljak) Nikić, bratstvo u Sotonićima Nikićević, Dobrota, Herceg-Novi u 16. v. iz Stare Crne Gore, drugi kasnije kod Herceg-Novog došli od Trebinja, a u Herceg-Novom su od Nikelje kasnije Nikelović; Perast Nikićevići, bratstvo u Dobroti Nikišić = Nikošić, ogranak Ćuda Nikica Raslapčević, predak bratstva Raslapčevića Nikjović, Krnjice (Bar), porijeklom sa Peleva Brijega (Trimov do), Bratonožići Niklan, Đurmani (Sutomore), Bar došli iz Stare Crne Gore Niklanović, ogranak Ljubiša u Blizikućama (Paštrovići), Budva, porijeklom iz Ljubišnje (Hercegovina) Niklić Velji Mikulići (Bar), a u Goliji (Nikšić) i kao: Sušić Niklićević, Buljarice (Paštrovići) 1689. god. kao: Nikolićević ogranak Midžara, a 1699. god. i Niklićević i jedni kao: Budak (Niklićević) u Paštrovićima; Zaljevo (Bar) Niklović, Kotor Nikmarović, u Kučima Nikmaraš, u Zatrijebaču (Kuči), Podgorica (potomci Bon Keće) rod Hota a u Kuče "dođoše od sjevera niz korito rijeke Cijevne". U Nikmaraše priđoše (i uzeše to prezime) još rodova drugoga porijekla Niko, Sutomore (Bar) 1854. god. Nikov, Bar; Paštrovići Niković, Gornji Kuči, ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u: Arbaneš (Primorska krajina); Goleša, Potrlica i Curevo (Bijelo Polje); U Perast došli iz Strpnja (Risan); Morin (Morinj), Risan; u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Kaluđerovića porijeklom iz Bjelopavlića; iz Pješivaca u: Straševinu (Nikšić), Retkocer (Dobitak) i Čačak (Srbija); Grude (Tuzi), potomci Beriša iz Kuča; Krtole (Tivat) ogranak Nikečevića iz Pješivaca; u Lastvi Tivatskoj grana Dapčića, potomci Dapca doseljenika iz Albanije u 16. v.; Risan; Mide (Bar), Donji Šestani (Bar), ogranak su Vučedabića, došlih iz Šestana (Gornja Albanija); Balabani u Zeti, vidi: Gorović; Gornja Zeta ogranak Maraša u Pivu doselili od Nikšića, grana Trebješana; u Piperima od popa sina Radonjina; Gluhi Do (Crmnica) 1516. god.; Risan, Dobrota i Kotor; Perkov Do (Velestovo), Cetinje, od njih su u Grudama (Skadar); Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), potomci Sarapa doseljenika iz Sarapovine (Sarajevo). Od njih su Popovići u Peroju (Pula), Kaluđerovići u Začiru i jedni se presele u Ulcinj, Budvu i Sankpeterburg (Rusija); grana Trebješana iz Uskoka (Žabljak) prešao predak Niko u Ninkoviće (Piva) Nikovići iz Pive (G.Crkvice, D.Crkvice) porijeklom iz Trebješana Nikodimovići, bratstvo u Boki Kotorskoj, porijeklom iz Cuca Nikoj, Rastiš (Ulcinj) Nikojović, Krnjice (Ulcinj) Nikol, Štoj (Ulcinj) Nikola, knez, predak Kneževica-Perovića Nikolaević, u Ledenicama (Risan) 1883. god. Nikolaj (Nikolić), Mužečka (Zatrijebač), Kuči Nikolajević, Babina Luka (Valjevo) i kao: Ruvim (Moler) ogranak Trebješana (Nikšić); Donji Crnić i Čestani u Gruži Kragujevačkoj ogranak su Komnenovića iz Banjana (Nikšić), istorodni i u Irigu (Srem), i u Novom Gradištu Nikoletić, Mašnica (Andrijevica), došli iz Rovaca (Podgorica); Bar, i iseljenici Nikolib, Prčanj (Boka Kotorska) Nikolini, Kolomza (Ulcinj); Bar i Budva Nikolinović, Petrovac na Moru Nikolić, u Šekularima (Vasojevići), od njih u Goraždevcu (Peć); Stijena Piperska (Nikolićima), Piperi; u Liverovićima (Župa Nikšićka), ogranak župskih Jovanovića, jedni i kao: Roščanin,

201


doseljenici iz Bjelopavlića sela Rošce, a ima njihovih i u Vražegrmcima i kao: Milanović. Od njih su u Istoku (Metohija); u Pivi ogranak Ivanovića (Nikolića) pa Pivljanin. Od njih u: Ozrinićima (Nikšić), Busku Nikolića (Trepča), Nikšiću, Goliji (Nikšić), u Alešinu (pod Gat), Gacko; kod Perasta (Boka Kotorska); Bjelice (Prediši) ogranak Pejovića; Ćeklići (Kućišta) ogranak Kaluđerovića, porijeklom iz Bjelopavlića; Donji Zagarač (Danilovgrad), ogranak Radmanovića Dubravnjana; Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje, ranije Drugović. Od njih u Nikšiću, Dobroti (Kotor), Vlaškoj (Rumunija); kod Nikšića ogranak Lazarevića (Trebješana); Veliki Zalazi (Cetinje), ogranak Hrsovića; Gluhi Do (Crmnica); Sotonići (Nikolići), Crmnica, Paštrovići; u Cucama (Cetinje) jedni ogranak Krivokapića; Na Gradini u Cucama (Cetinje) i kao: Gradinjanin - Miljenović; Volujac, Gradska i Površ (Trebinje) došli iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, kasnije kao: Knežević, Damjanović, Serden i Šupoglav; Broćanac, Bubrežak ovi Andrija odu u Srbiju, pa u Đakovicu i onda u Danilovgrad i Nikšić; Ozrinići (Nikšić) i Kotoru jedni iz Čeva; Cetinje i kao: Začiranin; Krstac (Golija), Nikšić iz Dulića (Hercegovina) starinom Drobnjaci; Nikšić potomci Nikšića; Drobnjak, grana Grbljanovića (Trebješana) iz kraj Nikšića; Tušina i Boan (Žabljak) i kod Pljevalja; Oputne Rudine (Nikšić), ranije Budalić; Bajice (Donje selo) ogranak Tomaševića = Martinovića; u Čevu (Cetinje) jedan ogranak Ivanovića (Đukanovića), odseljeni u Srbiju i kao: Pavlović; u Vraki (Skadar), Albanija jesu iz Crne Gore; Potarje (Mojkovac) 1647. god.; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković. Prijeljina (Ljubić), Srbija porijeklom iz Crne Gore; Bukovik (Brčko), grana Ruđića (Novljana) iz Pive i kao: Pantelija (rodonačelnik Pantelija), i u Perastu (Boka Kotorska) iz grane Ruđića u Rudinicama (Piva); u šumadijsku Kolubaru došli sa Bihora (Bijelo Polje); u Budvi jedni iz Lastve Tivatske; Podnepolje (Gornja Lastva), Tivat doseljenici iz Hercegovine u 15. v. (bili vlastela u Popovu), od njih su u Trstu, Podostrogu i Brajićima (Budva); u Herceg-Novom iz Hercegovine; Vrbeta uz Ibar, doseljenici iz Kolašina; Brazilovica (Šumadijska Kolubara), srodnici Pantelića, Živkovića i Milićevića, doseljenici od Kolašina;Železnik (Beograd) doseljenici iz Pipera; u području Rijeke Crnojevića; u Ceklinu iz okoline Vučitrna (Kosovo), u Donjem kraju iz Primorja, a u Rijeci iz Bjelopavlića, od njih su u: Cetinju, Kotoru i Primorju Crnogorskom; Goločelo (Lepenica), Srbija došli iz Bijelog Polja (Crna Gora); Darza (Ulcinj) doselili iz Kuča 1912. god.; u Paštrovićima 1599. god.; u Vasojevićima su ogranak Bakića, grana Novakovića; Lis (Donje Dragačevo), Srbija doseljenici iz Vasojevića; Stijena Piperska, Podgorica i Zeta u 15. v., a 1526. god. u Lješkopolju ogranak Miranovića; u Zeti jedni ogranak Lambuljića; u Podgorici 1441. god.; Gornja Krajina; Bar; Bijelo Polje Nikolići, rod bratstva Stijepovića u Bajicama Nikolići, bratstvo u Veljem Zalazu Nikolići, ogranak bratstva Kaluđerovica u Ćeklićima Nikolići, bratstvo na Čevu Nikolići iz Pive (G.Rudinice), starosjedioci Nikolići, rod bratstva Pejovića u Predišu Nikolići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Podnopolju Nikolići, bratstvo u Gluhom Dolu Nikolići, bratstvo u Sotonićima Nikolići, bratstvo u Limljanima Nikolići (Veljokrajani), bratstvo u Veljem Kraju Nikolići, stari vojvodski rod u Cucama Nikolići, uze bratstvo Krivokapića u Cucama Nikolići, bratstvo u Hercegovini Nikolićević = Niklićević, ranije Butak u Paštrovićima 1738. god. ogranak Midžora Nikoličić, u Njegušima (Cetinje) u 16. v. i 1688. god.; Tušina (Žabljak); Kotor Nikolica Šorović, predak bratstva Šorovića Nikolon, Paštrovići Nikoljev, Paštrovići Nikoljević, Šišići (Grbalj) i Paštrovići iz Stare Crne Gore Nikonjić, Nikšić

202


Nikotić, bratstvo u Dupilu (Crmnica) Nikotović, u Budvi 1493. god. Nikočev, Paštrovići Nikočević, u Kučima grana Mrnjavčića (Mrnjavčevića), od kojih su u Zagrađu (Gusinje), Zatrijebaču (Kuči) i kod Kosovske Mitrovice; Dobra Voda (Bar); Igalo, Herceg-Novi Nikošić, u Paštrovićima 1769. god. ogranak Ćuda, vidi: Nikšić Nikpavlović, u Skadru i kao: Paljaj Nikpalović, Dračevine (Donji Šestani), Primorska krajina, ogranak Pecinja, grana Lukića, porijeklom iz Škrelja (Albanija) Nikpaljević, u Skadar (Albanija) i Baru (Crna Gora) iz Šestana (Bar) Nikrevević (Nikpreljević), u Briskoj Gori (Ulcinj) Nikprelević (Nikpreljaj), Zatrijebač (Kuči) Nikprelić (Marković), Bankanji (Zatrijebač) Nikpreljaj (Nikprelević = Nikpreljević), u Zatrijebaču (Kuči) Niksavović, u Bezjovu (Kuči) od kojih su Burdžić u Podgorici Nikča, u 17. v. doselili kod Rožaja a tamo iz Vuklji (Klimenti = Kljimendi), sjeverna Albanija Nikčević, Jezer i Petrovići u Ćeklićima (Cetinje); na Njegušima u 15. v.; potomci Radovana Bogdanova u Pješivcima, Vranju, Vranjini i Gostilju (Zeta), Nikšiću, Straševini, Nikšićkom Prekovođu; Cetinje; Bar; Podgorici i Pivi, a u Kotoru i područnoj Dobroti jesu od onih iz Ćeklića; Gluhi Do (Crmnica) Nikčević, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Nikčevići (Petrovići), bratstvo u selu Jezeru Nikčevići, bratstvo u Dobroti Nikčevići, bratstvo u Stubici Nikčić, Grdovići i Primorskoj Krajini (Krajnji), nepoznato porijeklo Nikša, u Kotoru Nikšić, na područje Onogošta (Nikšić), došli iz Grblja, prema njihovom imenu preimenovan je Onogošt u Nikšić. Njihovi imenjaci - srodnici evidentirani su u Morači 1252. god. U okolini Nikšića imenovana njihova naselja dobila i naziv Župa Nikšićka. Raseljavanjem nastanili su selo Bešenovo (Srijem), kao: Nikšić = Dragićević = Stepanovič; kod Odese uz Crno more, Beograd, Novi Bečej u sjevernom Banatu, Sremčica (Beograd), Potarje (1447. god.), Bistricu (1455. god.), Dobrilovine i Cerovo (Mojkovac), Boljanići (Pljevlja), Boturić i Gornji Bihor (Bijelo Polje) i jedni od njih kod Rožaja i u Berane, kod Plava i Gusinja, Kolomza (Ulcinj) i u Paštroviće; Brda Paštrovska u 15. v.; Blizikuće (1441. god.), Kastio Nikšićki (Paštrovići); kod Novog Pazara ogranak Ljuca iz Nikšića; od Nikšića odseljeni u Klimente (Albanija) i kao: Nikča (po bratstvu - "barjaku") i jedni su prešli kod Gusinja; vidi: Trebješanin, Jušković, Lopušina i Nikča; u području Fruške Gore Nila (Nidović), Viglari i Anamali (Ulcinj) sišli iz Gornje Krajine Nilanj, Ulcinj Nilević, Bezjovo (Kuči), od njih su sišli u Podgoricu Nilejići (Nilević), kod Gusinja, Plava i u Podgoricu su iz Bezjova (Kuči) Nilić, u Mikulićima u Krajini Nilović, Bratica, Kolomza i Livari (Ulcinj), doseljenici od Nikšića Nimanbeg, Ulcinj Nimanbegović, Ulcinj Ninaj, Štoj (Ulcinj) Ninelović (Elezović), Vrbica (Kuči) Ninić, iz Kovača (Piva) odselili u Bosnu Ninković, kod Nikšića u 14. v.; u Drobnjacima 1407. god.; Iz Jezera drobnjačkih, braća Ninko i Petko Ninković sa sestrom Višnjom uteku u Banjane (Nikšić), pa na Viluse i Grahovo (Nikšić). Višnjin sin Jovan sa majkom pređe u Goliju (Nikšić), pa su od njega svi Višnjić, i, to je bilo prije 1651. god.v (od tih Višnjića su: Golijanin u Nevesinju (Hercegovina) i istim prezimenom u Bosni, Regoj na Zagorju, Savić u Nevesinju i drugi); Od Petka (brata Ninkova) jesu: Petković u Trebinju, i

203


slave Svetog Jovana Zimskog, kojega su donijeli iz Drobnjaka, kao i ostali Ninkovići; od Ninkovića iz Jezera (Ninkovića Luka), Žabljak, jesu od Ugrenovića skraj Onogošta (Nikšić), a od njih u: Vrbi (Bileća), srodni tamošnjim Miljanovićima (slava Sv. Jovan), Trebinju, Dubrovniku, Nevesinju, Glasincu (Romanija), Sarajevskom polju i područnom Jeleču, Dubočanima i Živinji, susjednom Necvijeću i Vrbnu (Bileća). U Boki Kotorskoj od oko 1630. god.; u Risnu su srodnici Kovača, porijeklom od Zvečana (Kosovo); Toci (Pljevlja); svojataju se sa Ninkovićima u Bosni: Bugojnu i Bistrici (Livno), Ašanima (Krupa), Jelenskom (Tešanj), Derventi, Donjoj Dubici, Kolu (Banja Luka), Novom Gradu (Derventa), Tešnju, Glamoču i podrčnoj Glavici, Gradiški (Liminačkoj), Gracu (Ključ), Dolcu i Zabrđu (Sarajevo), Junuzovcima (Gradiška), Koštunici (Rogatica), Kralupima (Visoko), Mašićima i Romanovcima (Gradište), Pazariću, Pofalićima i Pale (Sarajevo), Sarajevskom polju, Sarajevskom gradu, Sokolovu (Ključ), Crnom Lugu i Čelebiću (Lijevno = Livno), Bistrica (Banja Luka), Osinje (Tešanj), Galipoljcima (Prnjavor) i Rogoušcu (Bugojno) Ninonić, u Bjelopavlićima Ninoševići iz Pive (Plužine), starosjedioci Nipoš (Cucić), Vusanje (Gusinje) Ninčić (Nincić), Medun i Liješta (Kuči); Barice i Zalug (Pljevlja) Niretić, Budva Niseteo, Kotor Nićiforović, ogranak Naletića u Paštrovićima. Od njih su u Banatu Nic (Nica), Azra i Špilja (Tuzi) Nicević (Nicović), u Balote kod Rožaja doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kolašin Niculović, Orahovo (Kuči), potomci Pak Nika iz Selaca (Klimeljdi), sjeverna Albanija Ničić, u Prčanju, Boka Kotorska Nišavić, Šaranci u Drobnjaku; Ivanje i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), ogranak Pešića (Vasojevića), od njih su u Beranama Nišić, u Donjim Crkvicama (Piva) grana Đuričića iz Drobnjaka; Boljanine, Rasova, Bijelo Polje, Bistrica, Boturić i Zaton (Bijelo Polje) Nišići iz Pive (D.Crkvice), ne zna se odakle su, po nekima iz Drobnjaka Nišović, Nikšić Nobić, Budva Nobile, o, (Radović), ogranak Naletića u Paštrovićima. Od njih su u Banatu Nobrin, Kotor Novak, kod Risna su iz Dubrovnika a u Herceg-Novom i kao: Novaković; Kotor; Škaljari kod Kotora; Risan; u Sasovićima iz Vrbonke (Dalmacija) Novakov, Radovanići (Tivat); Nikšić Novaković, Vrijesno (Presjeka Paštrovska) i Pržno paštrovsko 1413. god., Mišići (u Spiču), Bar 1424. god., u Banjanima (Nikšić) 1428. god. porijeklom iz Paštrovića; na ostrvu Silba (kod Raba), Zadar i kao: Paštrović. Preci došli u Paštroviće od Niša u 8. v.; Kotor 1423. god. Iz Paštrovića odseljeni na ostrvo Krk, prešli u Kninsko polje i Liku pa od njih jedni u Srbiju; Budva iz Mišića (1876. god.) jedni su prešli u Bijelu, Herceg-Novi; Mišići (Spič), Bar i poslije 15. v.; Sutomore (Bar); Ulcinj; u Piperima; Lekići (Lješkopolje) Mataguži (Zeta); Savina, Herceg-Novi i kao: Novak; u Kurbatovini (Dabarsko polje), Hercegovina od Abramovića iz Bjelica (Cetinje), od 1834. god.; Njeguši (Cetinje); Crkvice u Oputnim Rudinama (Nikšić) porijeklom sa Čeva (Cetinje); u Ćeklićima i Cuce (Cetinje) 15. v.; Crmnica u 15. v.; Cetinje iz Zadra; u Glavici (Bjelopavlići) ogranak Vukovića - Petrušinovića, grana Mitrovića; u Piperima ogranak Janića, od njih su u Donjem Necu (Đakovica); u Vasojevićima potomci Novaka Vasova, razgranati. Od njih su u Bijelom Polju; Mali Krčmari (Lepenica), Srbija jesu iz Crne Gore; Pod Goč planinom (Novo Selo) doseljenici od Kolašina, porijeklom Moračani; Pješivci (15. v.) preselili u Srbiju; Ulcinj ogranak Zubera, sa Uganja (Očinići), Cetinje; Mrke (Gornji Kraj), Piperi, grana Mrka; Žabljak na Skadarskom jezeru (16 - 17. v.), od kojih su Popovići u Zeti; Podgorica; Bijelo Polje i područna Majstorovina potiču iz Kuča od njih su u Tomaševu, pa jedni u Štitaricu, Mojkovačkim Poljima i Žarima (Mojkovac); Goleš, Potrlice (ogranak Mateljevića) i Džurevo (Pljevlja) i Mažići iz Prekotarja, u Patrlicama

204


(Đurđev dan krsna slava) od njih su u Nikšiću od 1878. god.; Drenac (Gajtan), Južna Srbija doseljenici iz Morače; Lutovo i Trebaljevo (Kolašin) i Krnja Jela (Drobnjak); ogranak Mateljevića, grana Balotića (Novljana) u Drobnjacima, od njih su u Vaškovu, Previšu i Potrlici (Pljevlja), a jedni 1878. god. u Nikšić; u Bavaništu i Crvenoj Crkvi (Banat) iz Crne Gore; Novakovići - Mletičak (Jezera), Žabljak; na Žabljaku na Skadarskom jezeru; grana Šaranaca (Vlastelinovića) iz Krša (Šaranci), Drobnjak odselili u Srbiju Novakovići, rod u Ulcinju Novakoski (Novakovski), Herceg-Novi; Kotor Novalić, Lagatore (Bihor), Bijelo Polje; Azanja i Petnjica (Berane), ogranak Vukalovića (Bjelopavlića) iz Bjelopavlića Novarin (Novarino), Baošići, Herceg-Novi Novačić, vidi: Novačićević Novačićević (Novačić), u 1655. god. pripadaju Dmitrovićima = Mitrovićima u Paštrovićima Novelić, doseljenici iz Pipera u Podgoricu Nović (Novićević), kod Plava, Gusinja (selo Prnjavor), Kralje (Andrijevica), Podgorici, porijeklom iz Pipera; Kotor Novica, Lozna (Jagore), Bijelo Polje, porijeklom iz Grahova (Nikšić) Novicki, Herceg-Novi Novićević, vidi: Nović Novičić, ogranak Drekalovića u Kučima; Božići (Andrijevica) i kao: Vulić, grana Kovačevića Novlić, Azanja i Lagator (Bijelo Polje), jedni su prešli u Novi Pazar Novljanin, potomci Novljana sa Banjske visoravni (rudine) jedni u Mulj (Gacko) Novo, Herceg-Novi. Od njih su u Podgrađu Blagajskom (Hercegovina) Novljanović, Herceg-Novi, po majci Novović, u Šarancima (Žabljak) grana Vlastelinovića; Prenćane i Maoč (Pljevlja); Kosanica i Bistrica (Mojkovac) potomci Nova; u Porebiće (Bijelo Polje) doselili iz Bjelopavlića; u Vasojevićima: 1) ogranak Ćulafića, grana Novakovića, 2) grana Dabetića, 3) ogranak Golubovića (Raketića), 4) grana Mijomanovića; Jablan (Bratonožići), od njih su kod Gusinja Novovići, selo Gornja Ržanica kod Murina (Bratonožići - doseljeni iz Kuča) Novosel, Čevo (Cetinje) i kao: Deković - Ivanović prešli u Uskoke (Žabljak); Cetinje Novotni, Herceg-Novi Novčić, Herceg-Novi Noga (Nogi), Ulcinj; Bar; Široke u Krajini, porijeklom iz Stare Crne Gore Nogača, kod Rijeke Crnojevića, ogranak Ulića Nogić, Bar Nogja, u Široke (Primorska krajina) došli iz Šalje (Albanija) Nogulović, i kao: Ilić (Nogulović), Krivošije, Kuti i Presjeka, Herceg-Novi došli iz Hercegovine Noja, u Rijeku Crnojevića došli iz Albanije Nojaj, Ulcinj Noka, Kotor Noki, Štoj (Ulcinj); Bar Nokić, kod Rožaja, porijeklom iz Klimenata (Albanija), starinom iz Pipera Noković, u Zeti od Raičkovića iz Lješkopolja, od njih su u Vraki (Skadar) Nokoloža, u Buljarici (Paštrovići) Nolović, Livari (Bar) Nonveler, Kotor Nongulović, Herceg-Novi Nonković, Njeguši (Cetinje) Nosaković kasnije Damjanović i Milanović, grana Bubića u Bjelopavlićima Noćnica, Paštrovići 1533. god. Nofelj, Široke u Krajini, porijeklom iz Stare Crne Gore Noc (Noci), Sveti Đorđe (Ulcinj)

205


Nocit, Sveti Đorđe (Ulcinj) Nređečović, Donja Briska (Ulcinj) Nrek, Ulcinj i područna Klezna, Pistula i Sustjel; Bar Nrekić, Vladimir i Gornja Klezna (Ulcinj) Nrov, u Široke (Krajina) došli iz Zadrma (Albanija) Nukov, Laništa (Mojkovac) Nuković, Pljevlja Nuovo, Herceg-ovi Nurak, Bukovice (Pljevlja) Nuribeg, Ulcinj Nurković, u Grahovu (Nikšić) u 16. v. došli sa Meduna (Kuči), od njih su u: Petnjici, Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), Podgorici, Ibarcu (Rožaj), u Seoštici (Rožaje) rođaci Ferovića, Nurkovića i Rastodera. Jedni kod Rožaja iz Lučica i kao: Suljović Nurović (Džukelić), Lazarice (Kuči), grana Perišića odseljenih kod Plava i Gusinja Nuhanović, Pljevlja Nihadžić, Bijelo Polje i područne Grubače Nuhi, Ulcinj Nuhović, u Akovima (Bijelo Polje) i područna Grubovača, iz Turske Nuhić, Bijelo Polje i Ulcinj Nuhodžić, Bijelo Polje Nuculović, potomci Pak Nika iz Selaca (izvorišta Cijevne) došli u Orahovo i Lazarce (Kuči), pa odande u Zatrijebač i Bar, jedni su kasnije Nikić, Pajović u Kučima; vidi: Nikić Nušović, iz Krivog Dola (Kuči) prešli kod Gusinja i Plava Nj Njalo Peraška naselja, Boka Kotorska, potiču iz Njemačke Njegal, Paštrovići 17. v. Njegomir, Podgorica Njegomirov, Kotor 1285. god. Njeguš, Njeguši (Cetinje) 16. v. iselili u Žabljak (Drobnjak) kao: Varezić i Sutić; Kotor; Bar; Golubovići (Buljarice), Paštrovići 1825. god. Njeguši, ime plemena Njeguša Njeguši, pleme u Katunskoj Nahiji Njegušić, Kotor Njegušević, Trnova (Njeguši), Cetinje i kao Bogdanović Njeguševići (Bogdanovići), bratstvo u Trnovu Nježić, Podgorica Njerš, Nikšić Njirić, Prčanj (Boka Kotorska) Njunjić, Nikšić Njuharević, Nikšić O Obadović, grana Kovačevića u Vasojevićima Obarina, Nikšić Obačić, u Paštrovićima (Budva) 1398. god. Obilić, Kameno u Boki 1692. god. i Herceg-Novi, doseljenici iz Hercegovine u 17. v. Obilović, Kameno, Herceg-Novi i kod Bara Oblačić, Baošić (Boka Kotorska), po nahočetu; Paštrovići 1399. god. Oblik, Franskanjeli (Ulcinj) Obradović, Riđani (Nikšić) 15.v.; Banjani (Nikšić) 16. v.; Godijelji (Žabljak), starinci; potomci 206


Trepčana u Žabljaku, na Durmitoru i odatle su odselili u Bosnu i Srbiju; Tepca uz Taru, doselili se iz Drobnjaka; Šumanovac (Žabljak), ogranak Jakšića iz Pridvorice; Pljevlja i područna Bukovica, jedni su iz Drobnjaka; Miločani (Nikšić); iseljeni iz Pive u Kostajnik (Valjevo); Bijelo Polje i područni Zaton i Rasova; područje Bistrice (Bijelo Polje); iz Bihora, Bijelo Polje odselili se i kao: Obradović = Mavren u Gugolj (Užička Crna Gora); Njeguši (Cetinje) odseljeni u Moraču i Lubnicu (Berane) i Štavalj (Sjenica), kasniji rod Šukovića i Kujovića; Ćeklići (Cetinje); Kameno i Dobrota (Boka Kotorska) doseljenici iz Stare Crne Gore oko 1692. god.; peraška naselja u Boki Kotorskoj iz Stare Crne Gore; Miljevci (Sutomore), Bar 1850. god.; Nikšićka Trepča, ogranak Stanišića, potomci Trepčana iselili u Tepačko Polje (Žabljak), pa u Bosnu i Srbiju; Herceg-Novi i područno Kameno; iz Martinića (Bjelopavlići), srodnici Šukovića odselili se u Popadiće, uz Kolubaru (Srbija); Udovičica (Lubnica), Berane; Ogranak Kovačevića u Božićima (Andrijevica); Cetinje; u Plavu 1912. god.; iz Drobnjaka u Bosnu pa u Liku (Hrvatska); Bruvno, Divno selo, Dobašnica, Doljani, Mišljenovac, Bušević, Kestenovo, Kopuš, Donji Lapac i Gospić; u Jablanicu (južna Srbija) iz Velike (Plav), vidi: Andrijević u Vraki Obradovići, vjerovatno prezime jednog starog bratstva u Ćeklićima Obrvaš, Bar Obrez, Ulcinj Obreković, Ulcinj Obrenić, ranije Spahić u Matarugama i Ljutiću (Pljevlja), srodnici Šarcima, Kartalima i Gačevićima, Obrenović iz Bratonožića Obrenović, Bratonožići i odatle, kao potomci Bogićevi: u Ljutić (Pljevlja) i kao: Obrenić; Moraču (Kolašin) i odatle u Ravnu Rijeku (Bijelo Polje) i u Srbiju, od njih i u Herešt (uz rijeku Arđeš, Rumunija); Lipovo (Kolašin); Nikšić; Grahovo (Nikšić); Crmnica pa u Šestane (Primorska krajina) vidi: Andrijević, Andrijini potomci Obrikovac, Cuce (Cetinje) 15. v. Obrina, Donji Poplat (jugozapadno od Stoca), Hercegovina, ranije u područnom Popovu potomci Kolaka-Nikšića iz Riđana (Nikšić) Obrićević, vidi: Obričević Obričević, i kao: Obrićević, Dobronovići i Gradac, u Lješkopolju (Podgorica) 15. v. Obrusnik, Zelenika, Herceg-Novi Obručić, Paštrovići (Budva) 1399. god. Obukalović, Kotor, po nahočetu Obućina, Kozica i Zvjezd (Pljevlja), doseljenici iz Kolašina Ovnović, u Podgorici Ovčariček, Podgorica Ovčina, Nikšić, ranije Vujović, srodnici Slimovića u Hercegovini i Tuzli Ovsine, nadimak bratstva Pejovića u Ržanom Dolu Oglečevac, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja Ognić, Kotor Ognjanović, patronimik Ognjan iz Njeguša (Cetinje) odseljeni u Gružu Kragujevačku; iz Podgorice u Plav, odselili u Sočanicu (Leposavić), Srbija; iz Velike (Gornji Vanjojevići) odseljeni u Kosovo Polje Ognjematović, Herceg-Novi Ognjenović, u Risnu i područnom Strpu (Boka Kotorska), u Miljanićima i Dubočkama (Nikšić) i Pivi, a odatle jedni u Srbiju 1889. god., srodni po majci sa Radojevićima i Kosanovićima u Miljanićima i Dubočkama, od Ognjenovića su Pištalo u Željušima (Hercegovina). U Pivi (na Mratinju) se jedni prezivaju i kao: Ćurudije, a drugi kao: Mitrić (od odive) u Miljevcu (Gacko), kao: Ristić; Nikšić; Kotor; Sasovići (Boka Kotorska) iz Čeva (Cetinje); Velika (Vasojevići), porijeklom su iz Ceklinske Župe (Rijeka Crnojevića), od njih u Srbiji i Kosovu; Klasna kod Gline iz Crne Gore; u Maudžer Babuš-ušće (Sliv) u Lepencu porijeklom iz Velike (Gornje Polimlje); iz Njeguša (Cetinje) u Gornji Crnić (Kragujevac) Ognjenovići iz Pive (Mratinje, G.Crkvice), starosjedioci, po nekima iz Banjana

207


Ogorličić, Kotor oko 1400. god. Ogrizek, u Podgorici Ogrizović, Unač i Crkvice (Piva), kasnije Mušović, doselili su se iz Srđevca (Gacko), porijeklom od Travnika (Bosna) Ogrizovići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), porijeklom iz Nevesinja Ogrudović, Pljevlja 15. v. Ogurlija, vidi: Ogurlić Ogurlić, kao: Ogurlija, iz Čepelice (Trebišnjica) preselili se u Presjeku (Kuti), Herceg-Novi. Perast u Boki i okolina su iz Stare Crne Gore Odavić, iz Nevesinja doselili se u Pivu Odak, u Podgorici Odal, Lastva Grbaljska, porijeklom iz Stare Crne Gore Odale (Vodale), bratstvo u Lastvi u Grblju Odalović, grana Punoševića i imali su nazive: Vodalović, Vodale i Vodolija u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje. Od njih su: Glibavac (Nikšić), Nikšiću, Krivošijama (1850. god.), Sasovićima u Boki, kao i u Đenovićima i Peraškim naseljima; Herceg-Novi, po majci; Risan; Lastva (Tivat) Odalovići, bratstvo u Krivošijama Odalovići (Vodalovići), bratstvo u selu Glibavcu Odović, Zagrad (Nikšićka Župa), ogranak Jakičića ranije Pejović, doseljeni (1820. god.) iz Kuča; Vasojevići ogranak Rajevića iz grane Miloševića - Lopoćana; u Drobnjacima su ogranak Grbovića potomaka Novljana Odplović, iz Boke Kotorske preselili se u Grahovo (Nikšić) Ozrenić, Kotor, preselili se u Dubrovnik Ozrinić, ranije Radović, u Bajicama (Cetinje); Čevo (Cetinje) 1335. god. u područnim Perkovićima i kao: Ozrov. Iz Čeva 1687. god. odselili se u Sasoviće (Boka Kotorska), i u Azanju i Šekulare (Vasojevići), vidi: Orlović Ozrinići (Kčevo, Čevljani), pleme u Katunskoj Nahiji "Ozrinići", bratstvo u Bajicama Ozrihnih, u Čevu (Cetinje) 14. v. Ožegović, Kotor i područni Mio iz Ožegovice (Čevo), Cetinje; Peraška naselja i Herceg-Novi iz Čeva (Ozrinića), Cetinje ogranak Raičevića srodnika Rosića Ojdanić, ogranak Pešića kod Berana; Nikšić Ojdanović, Lubnica (Berane) doseljenici iz Bjelopavlića Ojsteršek, Herceg-Novi Okiljević, Krtole i Bogišići (Tivat) potomci Dapca (Dapka) doseljenika iz Dabca (Albanija); Primorska krajina; Nikšić i područno Čarađe u Goliji, jedni se odselili u Vareš (centralna Bosna) Okica, Bukovice (Pljevlja) Okičić, Kotor Oklopdžija, Igalo, Herceg-Novi Okomić, Prisoje (Andrijevica) Okučić, Kotor Okušić, Kavč u Primorskoj krajini, 1443. god. Olaga, Sinjac (Piva) Olević, ogranak Cirikovića, u Prnjavoru (Plav), porijeklom iz Anadolije (Turska); Rogami (Piperi), ranije Rajković Olivo, Kotor Olmić, Herceg-Novi, po nahočetu Oltremari, Kotor Oltremare, Kotor Omakalović, grana Kosovčića - Novljana, doseljenih iz Banjana (Nikšić) u područje Durmitora, razgranati u područnim Drobnjacima, od njih su se iseljavali u razna područja Omarović, Žabljak na Skadarskom jezeru

208


Omarćević, vidi: Omarčević Omarčević, kasnije Omarćević = Omerćević, u Žabljaku na Skadarskom jezeru. Od njih su u Nikšiću, Skadru i Draču u Albaniji. Porijeklom sa Kosova; u Podgoricu došli iz Kastrata Omarčevići (Omerčevići) u Žabljaku Omeragić, kod Plava i Gusinja, doselili (1861. god.) iz Brovine (Đakovica), porijeklom iz Šalje (Albanija); Podgorica; Žabljak na Skadarskom jezeru; Berane Omeragović, Dabezići (Mrkovići), Bar Omerčevići (Omarčevići) u Žabljaku Omerče(h)ajići, stara muslimanska porodica na Omerovoj Glavici Omerbašić, Selca (Krajina), Bar i u Baru Omerbožović, Žaj (Tuzi); Zeta Omerbožović (Ivanović), grana Drekalovića u Omerovićima (Kuči) Omeričić, Tuzi Omero, Oštro; Herceg-Novi i Kotor Omerović, Kuči, starosjedioci, ogranak Bojova ranije Maković. Drugi su u područnim Ublima ogranak Božovića i treći iz područnog Kosora odselili jedni u Biševo (Rožaj) kao: Mučović, a drugi u Grahovo (Nikšić) kao: Balotić; Nikšić; Podgorica; Pljevlja 1863. god.; Bjelopavlići ogranak Šaranovića iz grupe Petrušinovića; Žabljak na Skadarskom jezeru; Prenćani područje Bistrice i Potkrajci (Bijelo Polje) doselili iz Bajine Bašte (Srbija) Omerćaić (Omerćehajić), brate se sa Popovićima u Zeti, u Virovima Koritskim (Malesija) i Kopiliku (Zeta) pa u Sinjac (Zeta) i Žabljak uz Skadarsko jezero Omerćalić, Podgorica Omerćević, Brčeli (Crmnica) su iz Vranja (Zeta); Crnogorsko primorje Omerćehajić, Omerova Glavica i Dodoši (Podgorica) i Žabljak na Skadarskom jezeru i odatle u Podgoricu i Berane Omerčić, Podgorica Omurović, Goričani (Gornja Zeta) a u Podgoricu iz Kuča Onković, Morin (Morinj), Risan Onufruja, u Podgorici Opančina, Grab i Pavino Polje (Bijelo Polje) Oparenović, Dobrota, Muo i Donji Stoliv (Boka Kotorska) Oparnica, Pljevlja 1868. god. Opačić, Meljine, Herceg-Novi; Budva Oputić, u Tuležu (Šumadijska Kolubara) iz Bihora (Bijelo Polje) Oraovac, Oraovo (Kuči) svi su potomci vojvode Gojka Mrnjavčevića, iseljeni u: Skadar, kao: Muhović i kao takvi u Podgoricu, zatim Vladnja u Zeti i Tuzima, kao: Oraovac, a kod Plavskog jezera kao: Ganik i Radonjića i odatle u okolinu Rožaja kao: Ganić. Od ovih Oraovaca ima u više krajeva Oran, Kotor, po nahočetu Orahovac, ranije: Milić u Orahovu (Kuči). Od njih su u: Sofiji (Bugarska); Podgorici; Tuzima; Vladnjami (Zeta) istorodni sa Pajovićima i Klikovcima. Od njih su u Skadru; Nikšiću; Ulcinju; Kotoru Orahović, vidi: Rahović Orahovljanin, Ulcinj 1887. god. Orbović, oni su iz grane Tomaša kasnije Klenčana u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Klenka (Srijem). Porijeklom od Banjske (Kosovo) Orgović, Nikšić Orguljan, u Prčanju (Boka Kotorska) Orehović, Cuce (Cetinje) Oreščanin, Cuce (Cetinje); Lipovo (Kolašin) Oržižek, Bijela, Herceg-Novi Orić, Laće u Bjelopavlićima i Drenovštici u Pješivcima, kao potomci Lučana; Sirovačke Bare

209


(Žabljak) Orijentali, Boka Kotorska Orland, i kao: Orlando, Škaljari, Muo i Kotor u Boki Kotorskoj Orlandić, Orlandići kasnije Seoca u Crmnici i u Donjoj Krajini. Od njih su u Berislavcima (Zeta); porijeklom iz Klimenata (Albanija); Cetinje Orlandići, bratstvo iz Seoca u Crmničkoj Nahiji Orlić, Budva 1650. god. i Donji Stoliv (Tivat) Orlović, Moštanica (Riđani), Nikšić (Orliban u 14.v.); iseljeni u: Čevo (Ozrinići), Cetinje, Miriloviće i dalje po Hercegovini; Petrovići i Prigredina u Banjanima, kasnije kao: Rajković u Vukovom Dolu (Bileća); u Đakovicu (Metohija) i dalje u Vrbešnicu (Kosovo) i jedni kao: Žarković pod planinom Žabe (Neum); Bajice (Cetinje) i odande u Lastvu (Grbalj); Bjelopavlići; iz Čarađa i Kazanaca (Gacko) pa u Prigredinu (Banjani), Nikšić, odande u Cuce i Čevo (Cetinje). Jedan u Bjelice (Cetinjesko polje); Orlovići od porodice Pavla Orlovića i drugih potomaka Orlovića; vidi: Martinović; iz Teočaka (Dragačevo), Šumadija. Vidi: Klikaraš i dr. Orlovići, staro bratstvo u Bajicama Orlovići, rod u Lastvi Orljak, Pljevlja 1864. god. Orman, ogranak Giljana u Ozrinićima (Nikšić) Ormić, Kotor, po nahočetu Orović, grana Novakovića u Vasojevićima i u Majstorovine (Bijelo Polje); Štitarice i Polja (Mojkovac) Oroz, Žiljevo i Šurići (Hercegovina) ogranak Milovića iz Grahova (Nikšić) Orsa = Orsi, u Kotoru Orsak, Kotor Orsi (Orš), Kotor 15. v. i Antibaru (Bar) Ortolani, Kotor Oruč, Štoj (Ulcinj) porijeklom iz Bobote (Ceklin), od njih su u Sarajevu Oručević, Draževina (Podgorica) od Đuraša sa Sjenice (Kuči). Iseljeni u: Rudi (Zatrijebač), Kuči, i jedni siđu u Podgoricu; Tuzi; Velje Selo; Bar; Skadar (Albanija); Solun (Grčka). Rod sa: Đurašima, Nikmarašima kao: Cacović i Balo Oručković, Kuči Orš, vidi: Orsi Osmajlić, grana Brajilovića u Pivi; ogranak Miloševića u Vasojevićima, posebni kod Andrijevice Osmanagić, Podgorica, Skadar i u Sarajevu; Bukovice (Pljevlja); u Zeti i Žabljaku na Skadarskom jezeru do 1900. god.; kao: Koskić iz grupe Martinovića iz Bajica (Cetinje) u Nikšić Osmanagići (Koskići), muslimani u Podgorici Osmankadić, Pljevlja Osmanlijević, grana Dabetića u Vasojevićima Osmanljucić, Nikšić Osmanović, Braišna (Anamali) i Lisna (Ulcinj); kod Bara; Vojno Selo (Plav) i u varoš Plav 1909. god.; iz Rovaca, kao: Bulatović iselili u Trpeze, Kanje i Kalnicu (Bijelo Polje). Njihovi su srodnici u Veljovićima i Bijeloj Crkvi (Rožaj); Orahovica (Bijelo Polje); Berane; iz Morače odseljeni kod Rožaja su ogranak Kurpejovića i od njih u Srđevac i Dobri Dub (Novi Pazar); Nikšić; Podgorica; Orahovica (Vukotići), Bijelo Polje, ogranak Vukotića, od Vukote grana Lalevića Osmanotović, u Podgoricu iz Vladanje Osmanćević, i kao: Osmančević, u Plavu ogranak Đuričana iz grupe Đuraškovića, porijeklom iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) Osmanćelić, u Plavu 1861. god. Osmanćehajić, istorodni sa Osmanćevićima, ali jedni i kao: Đurašković u Plavu Osmanćehić, u Plavu 1860. god. Osmančekić, u Plavu 1890. god. Osmović, u Nikšiću i područnom Busku

210


Ostajbašić, Paštrovići (Podbrežje) u 17. v. "Ostović", zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Ostoja, Herceg-Novi i Kotor Ostojić, Ostojići i Jezera u Ćeklićima (Cetinje) 1489. god.; kod Cetinja i u gradu; Kotor oko 1520. god.; Sutomore (Bar) 1886. god.; kod Nikšića; Gluhi Do (Crmnica) ogranak Ivčevića i kao: Ostović; u Kotoru jedni i kao: Brnić; Grahovo (Nikšić) 16. v. Od njih su u Mačagaj, provincija Čapo u Argentini; Nikšić; Vrela i Junča Do (Drobnjaci); Palež i Budečevica (Šaranci), Žabljak, od ovih su u Đurđevića Tari bili od 1875-1919. god.; Vasiljevići (Nikšićka Župa), jedni su iz područnog Zagrađa odselili u Prizren; u sjevernim djelovima Crne Gore bili su vlastela u 15. v.; Prage (Nikšić); Tušine (Žabljak), oni su grana Nemanjića, kod Prizrena, doseljenici iz Zagrađa (Prizren) pa odselili u Lučane (Čačak), kao srodnici područnih Uroševića; Prenča i Maoče (Pljevlja); Kozice, Mojstište i Zvjezd (Pljevlja), jedni su doselili od Kolašina kao: Jakšić; Budva i kao: Otstojić; Donje Dobro u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) pa odatle u područni Začir 1485. god., a 1494. god. kao: Šesta; u Junča Dolu, Pridvorica (Šavnik) i Vrelima (Žabljak) ogranak Mandića ranije Mileševića iz Pridvorice (Šavnik) u Velikom Barku (Šumadijska Kolubara), ogranak Čarapića iz Kuča Ostojići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Ostojići, staro jezersko bratstvo Ostojići, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu Ostroški, Ostrog (Bjelopavlići); vidi: Brkić (Jovanović) Ot, vidi: Hot (Hoti) Otanasić, Perast Otar, kasnije: Dubljević, u Pivi, porijeklom iz Duba (Cetinje). Od njih su u Gacku, Izgorima, Barcu, Tepcima, Ninkovićima i Jezerima (oko 1780. god.) kao: Popović u Nikšiću Otaš, predak Otaševića Otašević, Brskut (Bratonožići) ogranak Čađenovića. Jedni su preselili kod Plava; Raće (Piperi); Kurilo (Zeta); Vasojevići ogranak Đurišića, grana Kovačevića; Momče (Kuči) ogranak Vujoševića. Od njih su kod Plava i Gusinja (Vojno Selo) kao: Vujošević i Stašević; vidi: Radović - Kisin; Cerovo (Bijelo Polje); ogranak Bulatovića iz Rovaca preselili u Raće (Kuči). Razgranati i jedni odatle odselili u Crmnicu; Bezjova (Kuči) i od njih su u Gruži Kragujevačkoj, Jablanici (Srbija) i Palama (Sarajevo); iz Nikšićkih Trepača odselili u Bačku a drugi u Boliviju; u Podgorici iz Zatrijebača (Kuči); Nikšićko Prekovođe; Piperi; Zagarač (Danilovgrad); Bjelopavlići; Gostilj i Kurilo (Zeta) su iz Bjelopavlića; Bijela Crkva (Rožaj) iselili u Barnjik (Raška); Gostilje (Zeta) došli iz Zagarača; jedna grana Mijanovića u Cucama, grana Adžovića, starina u Adžovića Vrbi, u Zeti; Njeguši (Cetinje); Sutomore (Bar) 1884. god.; Bar Otaševići, bratstvo u Dugom Dolu Otaševići - Radmanovići - Đurići, bratstvo u Podnopolju Otaševići, grana bratstva Mijanovića u Cucama Otilović, Vrulja (Pljevlja) Otović, ogranak Obradovića iz Njeguša (Cetinje) odselili u Vasojeviće; Petnjik (Berane) grana Novakovića, Levorečana; Piperi; Drobnjaci; Vranj i Vladnja (Orahovo), Zeta i kao: Hotović pa Kovačević Oturlić, Vladanja i Vranj (Zeta) kao: Hotović iz Hota (Tuzi); Herceg-Novi i područni Kuti i Srbina Oćević, Oćevići (Rijeka Crnojevića); u Ćeklićima (Cetinje) i kao Oćevski = Hoćevski Oćetek, Cetinje Oficirčić, Herceg-Novi, po nahočetu Ohić, Tivat, Kotor i područni Muo Ocer, u Podgorici Ocić, Katrkol (Ulcinj) Očević, Kotor, po nahočetu Očina (Očinja), predak Očinića Očinić, Očinići (Cetinje), vidi: Pajović; Lastva tivatska doseljenici iz Očinića (Cetinje) 14. v.;

211


Pobori (Budva); Stara Vranjina na Skadarskom jezeru i kao: Ostojić - Pajović; Ulcinj 1887. god. Oni su potomci Gucala Očinići, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu Očinići - Pajovići, bratstvo na Vranjini Očinja (Očina), predak Očinića Odža, iz Albanije (u 16. v.) doselili u Šišiće (Tivat) Odžaj, Oblik (Ulcinj) Odžić, Brijeg (Piva), oni su iz Prekotarja. Od njih su u Vrčanje (Užička Crna Gora); u Podgorici doselili iz Zete; Donji Murići u Donjoj Krajini iz Klimenata (Albanija); Gorane i Pečurice (Ulcinj) su ogranak Popovića iz Ravne; Ćurjani, Bobot i Draginja, Mrkojevići (Primorska krajina) su od Krekuna iz Limljana (Crmnica) i jedni od njih su u Kanjoše i Buljarice (Paštrovići) 1843. god. ima ih i u Boki Kotorskoj; Osmine Mišićke (Spič) i u susjednom Gradištu; Tivat, porijeklom iz Hercegovine; Savina, Herceg-Novi; Kameno, Herceg-Novi 1692. god.; Nikšić; Bjelopavlići, kasnije Vuksanović; Gusinje, porijeklom iz Anadolije (Turska); Ibarac (Rožaj), oni su od Krasnića iz Metohije Odžići iz Pive (D.Crkvice - Odžica Glavica), ispreko Tare (muslimani) Ošić, u Nikšiću 1790. god. P Pavić, predak bratstva Pavićevića - Dragomiljana Pavićevići, bratstvo u Dolu Pavićevići - Dragomidoljci, bratstvo u Bandićima Pavićevići, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima Pavišići, grana bratstva Gvozdenovića ("Vučedoljana") u Vučem Dolu Pavle Buronjić, predak Dragomiljana Pavle Orlović, po predanju predak Martinovića, Cuca, Bjelica i dr. srodnih bratstava Pavličići, selo Gorica kraj Danilovgrada u Bjelopavlićima Pavlić Radonjić, predak Vujadinovića Pavlićevići u Podgorici Pavlićevići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima Pavlićevići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Pavlićevići - Vidnići, bratstvo u Markovini Pavlovići, u Gluhom Dolu Pavlovići, rod u Lastvi Padalice (Gačovići), bratstvo u Njegušima Pajovići, bratstvo u Njegušima Pajovići, rod u Ćeklićima Pajovići, bratstvo u Ćeklićima Pajovići, bratstvo u Donjim Selcima Pajovići - Očinići na Vranjini Palamide, manje bratstvo Radonjića-Rajićevića u Njegušima Palaorići (Marunovići), rod u Bjelopavlićima Pamučine, bratstvo u selu Zagradinju Pantovići na Pobrđu Paovići, bratstvo u Očinićima Papračani, bratstvo u Gornjim Pješivcima Paprenica, žive u Risnu već vise od 300 god, doselili su se iz Banjana krajem 17 vijeka. Paprađini, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Parače, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu Parežana, bratstvo u Hercegovini Paštrovići, pleme u Boki

212


Pejakovići, bratstvo u Ljubotinju Pejanovići, bratstvo u Dupilu Pejanovići, bratstvo u Limljanima Pejanovići, bratstvo u Njegušima Pejanovići, bratstvo u Dobroti Pejovići Pejovići - Đurkodolci, brastvo u Đalcima Pejovići, bratstvo u Predišu Pejovići (Ovsine ili Gulupeste), bratstvo u Cucama Pejovići, bratstvo u Orasima Pejovići, bratstvo u Glavatima Pejovići u Kavaču Pejovići u Crvenoj Stijeni Pekići u selu Krnjica, Virpazar - Crmnica Pekići, katolici porijeklom iz sela Briske Pelević, u Veleti (Bjelopavlići) ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih u Kosovskoj Mitrovici, u Vraki (Skadar) sa Peleva Brijega (Bratonožići) i Vranje (Zeta) i Vraki (Skadar), rođaci Cekovića, u Golubovcima (Zeta) kasnije Hogović Pende, grana bratstva Rajićevića u Njegušima Pende - Radovići (Bašovići), bratstvo u Kopitu Pepići, staro bratstvo u planini Pepićima Perazići, bratstvo u plemenu Boljevićima Perazići u Reževićima, Paštrovići Perezići (Perazići), bratstvo u Mrkovićima Peraševići u Kladovu u Srbiji Peraši, bratstvo u selu Mircu Perinovići u Dobroti Perići - Dudići, bratstvo u Malom Zalazu Perići - Dudići u Boki, u Srbiji, u Rusiji, u Njujorku i "u Navrljan" u Americi Perići u Sutvari u Boki Perići iz Kuča, iz sela ORAHOVO (narodski ORAVO). Konkretno selo Lazorci Perićevići, rod u Herakovićima Perišići - Grabljani, bratstvo u Cucama Perišići - Čičari, bratstvo u Štitarima Perišići - Perići na Glasincu Perišići u Sarajevu i u Baru Perišići (Nerići) kod Nikšića i na Glasincu Perkočevici, muslimani u selu Braćenima "Perović", bratstvo u Bjelošima Perović, Kisjelica (Bratonožići) i Zagorič (Podgorica) ogranak Baljevića, potomaka Bratovihrodonačelnika bratstava BRATONOŽIĆ (Branković), porijeklom iz Korjenića; Seoca (Piperi) kao: STANIŠIĆ, istorodni; Petrovići (Piperi) ogranak Radetića (Petrovića), sa područne Sibne; u Risnu 1704.god.; iz Vranja (Zeta) odselili u Srem; Mirilovići (Bileća), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje) istorodni sa Bajčetićima i Mirkovićima; Bjeloši (Grljevići), Cetinje; Dubovik (Bajice), Cetinje ogranak Radulovića iz Miški (Čevo), Cetinje; Stubica (Pješivci) ogranak Strikovića; Bogomilovići (Pješivci) ranije BREŠKOVAC, potomci Todora iz Velestova (Cetinje), srodnici Mijuškovića Boškovića i Ađića u Bogmilovićima, Erakovićima i Kilibardama u Banjanima, svi od tri brata iz Velestova; Kruse, ranije i prezime iznad Sitničke doline u Lješanskom području; Trnovo (Crmnica); Žanjev do (Njeguši) i dotični Mirac (Cetinje), došli iz Cuca sa istim prezimenim pa jedni prešli u Boku Kotorsku; kao Preobražani, ranije Bajković (od Petra Vučete Nenojeva) u Cucama (Cetinje). Od njih su u : Bresticama, Ogorjelom Ždrijelu, Ramovu Dolu, Lješevici, Ujnjinu Dolu, Cerovu Brdu, Trepčima i Kočanima (Nikšić), Rataju (Srbija), Leskovcu kod Prokuplja (južna

213


Srbija), Petrovu Selu u sjeveroistočnoj Srbiji, Selištu na Obiljevcu, kod Banja Luke, u Montani (Sjedinjene Američke Države), Žanjevu Dolu (Njeguši) i od njih u Boki Kotorskoj; u Nikšićkom Prekovođu kao: Čagorović. U Adžine Livade (Lepenica) i Knić (Kragujevac), Srbija i kao: PAVLOVIĆ, porijeklom od Žabljaka (Drobnjak); U Rastolici i Drenu (Topolica), južna Srbija iz Rovaca (Podgorica) ogranak Bulatovića; Bobovište (Trebinje), kasnije: PEROVIĆ, KUJUNDŽIĆ i ĆERANIĆ, ogranak Cerovića iz Drobnjaka;Tušine (Žabljak), doseljenici iz Kuča, od kojih su ŠABOVIĆ u Nikšiću, Dujovići u Jezerima, VESELIĆ u Prijepolju i PERUNIČIĆ u Zatarju; Tušini (Žabljak) ogranak Dobrilovića; u Morači (Kolašin) i Poljima (Trebaljevu), Mojkovac, potomci Dobrija iz grupe Gojka Mrnjačevića; Cetinje, posebni iz Hercegovine, 1869. god; Ti 167; u Štitarima iz Dulića (Gacko) jesu iz Donjih Banjana a u Zaljutnicu (Golija), Nikšić iz Cuca (Cetinje); Đenđinovići (Sutomore), Bar; Donja Orahovica (Kotor); Banjani (Nikšić), ogranak Erakovića iz Banjana odseljeni u Donju i Gornju Šumaricu (Sjenica) a u Banjske Macavare došli iz Pješivačkog dola; Danići (Gacko) iz Banjana (Nikšić); u Nikšić došli iz Hercegovine, ranije TUNGUZ; Lopare (Fundina), Kuči, ranije KEKIĆ; Gliznica, Bobulji, Martinići, Britvićima i u Polju (Bjelopavlići) grana Bubića, ogranak Vukšića. Od njih su u : Vir Pazaru (Crmnica), a u Srbiji u : Valjevu, Azanji, Malom Orašju, Oparićima, Jagodini, Prokuplju i u Kuršumliji; Podostrog (Bjelopavlići ), srodnici Karovića ; u Rošca (Užička Crna Gora) iz Pive. Šušanj i Đinđinovići (Sutomore), Bar, početkom 20.v. doselili se Blagojevi sinovi Marko i Novak; Perovića Bare (Tušina), Žabljak i Luka, nesrodni sa P. u Tušinji; Stubica (Gornji Pješivci) ogranak Strijovića (Vučićevića); u Krusama (Draževina), Podgorica; Trnovo (Cuce), od njih su na Trubjeli, Kočanima i Rastokama (Nikšić); Žanjev Do (Njeguši), Cetinje došli iz Cuca kao: PEROVIĆ, a Perovići u Mircu (Njeguši) došli su iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje) od njih su u Boki Kotorskoj. U Crmnici doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija); Petrovac na moru 1877. god; u Risnu, po majci ; Lopare (Fundana), Kuči; Šobajići i Boronjine (Bjelopavlići), porijeklom iz Šapca (Mačva), od njih su u Nikšiću, Leskovcu, južnoj Srbiji, Barajevu (Beograd) i u Bosni; drugi Perovići u Šobajićima došli iz Pješivaca, a drugi u Boronjini ogranak Strikovića sa Stubice (Pješivci); Martinići, Gliznica, Bubulja (Bjelopavlići) ogranak Vukšića iz grupe Bubića. Od njih su u Valjevu, Prokuplju, Kuršumliji, Opariću, Azanji, Jagodini, Malom Orašju (Srbija) i Virpazaru (Crmnica); ogranak Bandića (Peroševi potomci) u Komanima (Podgorica); Kod ostroga (Bjelopavlići), starinci; Kisjelice (Bratonožići), od njih su u Morači; Ulcinj, doselili iz Donjih Uluća (Rijeka Crnojevića), srodni Kaluđerovićima i Nogačama; Ponari (Zeta), od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru ; Građani , sa područja Rijeke Crnojevića otišli u Grobalj, gdje se prezivaju BANOV i BAJKOVIĆ, od kojih su na Kosovu ; iz Bobije (Crmnica) jedni 1860. godine u Peć (Metohija); Orahovice i Dobrota (Kotor); Draživati i Joževo (Orahovice), Kotor i u Kotoru; Bezjova i Donja Kržanja (Kuči), ogranak Mikulića ; na Svibi u Piperima su ogranak Petrovića, došljaka iz Bratonožića; Blizna i Seoca (Piperi), potomci Stanka Perova; Strojtenica, Bobajići i Rasova (Bijelo Polje), doseljenici iz Pive; iz Selac (Klimenti), Albanija došli u Krajinu; Seoca, Ostrog i Ckla kao: PERAŠ (PEROVIĆ) i ĆURPEROVIĆ u Gornjim Šestanima, uz jezero; Tušine (Žabljak) ogranak Dobrilovića, Prenčane, Sjeverin i Potpeće (Pljevlja), doseljenici iz Prekotare; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1875. god; u Gornjoj Zeti ogranak Terzića; u Goliji (Nikšić) iz Cuca ; Lenovice (Zaječar) od Radovića iz Morače; Šišići (Grbalj). Perovići (Ozrinići) u Bajicama Perovići (Kostovići), bratstvo u Bjelicama Perovići, rod u Pješivćima Perovići, rod u Pjesivcima Perovići, rod u Krusama Perovići, bratstvo u Trnovu Perovići u Hercegovini Perovići, bratstvo u Žanjevu Dolu Perovići, bratstvo u Mircu Perovići u Boki Perovići iz sela Bare, Manastir Morača Perovići -Preobrežani - Bajkovići, bratstvo u Cucama

214


Perovići u Rudinama, u "Nikšiću" (predjelu), u Srbiji, u Bosni i u Americi Perućice iz Kuča…od Rašovića Perunovići, bratstvo u Drenovštici Perutići iz sela Starče u Gornjoj Morači. Porijeklom iz Krnićke Kamenice - Lješanska Nahija Pestuši, bratstvo u Njegušima "Petanović", koji se pribratio Vukanovićima Petar, predak grupe bratstava Petrovića u Ćeklićima Petar Šćepanov, potomak Herakov Petar Šćepčev, brat vladike Danila Petkovići, stari rod u Cetinjskom Plemenu "Petranović", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Petranovići, bratstvo u Boljevićima Petričevići, bratstvo u Boki (Dobrota) gdje su se doselili krajem 17 vijeka iz susjednog Grblja Petričevići, bratstvo u Meterizima kraj Podgorice Petrovići (Glendže), bratstvo u Očinićima Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima Petrovići, uža grana (dinastija) Petrovića-Herakovića Petrovići, prezime grane Herakovića Petrovići, bratstvo iz sela Kosor u Kučima Petrovići, bratstvo u Petrovu Dolu Petrovići, bratstvo u Dupilu Petrovići, bratstvo u Bandićima Petrovići, staro bratstvo u Vučem Dolu Petrovići u Budvi Petrovići, rod u Škaljarima u Boki Petrovići, grupa bratstava u Ćeklićima Petrovići, staro bratstvo u Tospudama Pecurice, bratstvo u Trnovu Pesikani, bratstvo u Cucama Pešikani (Bešići) u Bjelopavlićima Pešikani u Limljanima, u Hercegovini, u Bjelopavlićima, u Podgorici, u Boki i u Srbiji Pešikani u Sarajevskom Polju, u Džinovoj Mahali i u Gornjem Polju nikšićskom Pešići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Povrpolju Pešteri, bratstvo na Pobrđu Piva, pleme u istočnoj Hercegovini Pižići, staro bratstvo u Vukodolu Piletić, bratstvo u Boljevićima Piljević, Nikšić, pa u: Nikšićke Rudine, Mileč i Oblo brdo (Patničko polje) i Bileća; Gornje Polje Rastovac kod Nikšića Pima kotorski vlasteoski rod u 14. Vijeku Pime (Pimići), staro bratstvo u Bajicama Pime, staro bratstvo u Njegušima Pimići (Pime), staro bratstvo u Bajicama Pinjići, staro bratstvo u Tospudama Piperi, pleme Pirovići su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere. Pištignjati ili Pištignjaci - Mandići, staro bratstvo u Bati Pješivac, porijeklom su Pavićevići iz Pješivaca, a pod Durmitor je u drugoj polovini 19. vijeka doselio Risto. Od tada nosimo prezime Pješivac. Njegovo potomstvo živi na Žabljaku, u Nikšiću, Podgorici, Beogradu, Kuli i Nišu. Jedan od nas je ljekar sportske medicine u Melburnu. Slavimo Jovanjdan, šestog oktobra. Nekoliko porodica sa ovim prezimenom živi u Herceg Novom ali nijesmo u srodstvu. (Informaciju poslao Obrad Pješivac)

215


Pješivci, pleme u Katunskoj Nahiji Plamenci, bratstvo u Boljevićima Planina (Planinići), bratstvo u Trnovu Pobor, bratstvo u Dupilu Pobori, pleme u Boki Pobrežani, staro bratstvo u Herakovićima Podubličani, grana bratstva Rajićevića Podubličani (Markovići) u Luštici Podubličani (Ševaljevići) u Novom "Pop", predak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima Pop Vučeta, predak Žutkovića, Stanišića i Radovića u Njegušima Pop Jakov, predak Popovića u Donjem Kraju cuckom Pop Janko, predak Popovića-Lipljana Pop Nikola Radonjić (pop Žuti, pop Žutko), predak bratstva Žutkovica u Njegušima Popivode, bratstvo u Lješevu Stupu Popovići, bratstvo u Donjoj Zeti Popovići, bratstvo u Stanisaljićima Popovići, rod u Dubu Popovići, rod u Ćeklićima Popovići, bratstvo u Kčevu Popovići, bratstvo u Brčelima Popovići, rod u Sotonićima Popovići, bratstvo u Limljanima Popovići, dio bratstva Jabučana u cetinjskom Donjem Kraju Popovići iz Meduna, Kuči; potomci Marka Miljanova Popovići, bratstvo u Očinićima Popovići, rod u Gruži Popovići u Bogdašićima Popovići ili Lipljani, bratstvo u Cucama Popovići, bratstvo u Nerinu Popovići (Dželetovići), bratstvo u Rajićevićima Popovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima Popovići, prezime grane Popovića-Herakovića Popovići - Kašćelani u Njegušima Popovići u "Nikšiću" , na Danilovu Gradu, u Hercegovini, Bosni, Carigradu, Boki Popovići iz sela Tepca (blizu Žabljaka) đe su došli oko 1740 (pop Stevan) Potkućnice u Herakovićima Počeci, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Pravilovići, bratstvo u Bjelicama Predišani, bratstvo u Bjelicama Premovići, bratstvo u Cerovu Prentići, staro bratstvo u Prentinu Dolu Preobrežani, grana bratstvene grupe Bajkovića u Cucama Prlje, bratstvo u Ljubotinju Prorokovići (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu Proročice ili Proročići, grana bratstva Vučedoljana u Ćeklićima Prosedoljci, bratstvo u Prosenom Dolu Punoš, vlastelin, predak njeguških bratstava Punoševića i Bogdanovića Punoševići, bratstvo u Njegušima Punoševići - Bogdanovići vidi Bogdanovići-Punoševići Purlije, bratstvo u Dupilu Purovići (Đuričkovići), bratstvo u Donjem Zagaraču

216


R Rabas, vidi: Rabasović Rabasović (Rabas), iz Kuča iseljeni u Salapuru (Srbija) Rabljen, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića sa više grana Rabović, Herceg-Novi, po nahočetu Rabota, u Podgorici Rabošta, Ulcinj Rabren, u Mojdežu (Boka Kotorska), kasnije i kao: Miloradović (Kotlaš) doseljenici iz Popova (Hercegovina); u Bistrici (Mojkovac) i kao: Rabrenović iz Mekića Kule (Mojkovačkog Stolca), od njih su kod Bijelog Polja; u Goranskom (Piva) od Pljevalja; Ujnič (Potkrajci), Bijelo Polje ogranak Radmilja iz Stoca Rabrenović, Stevanovac (Polja) pa u Mekića Kulu (Mojkovac) jesu ogranak Radmilja iz Stolca, vidi: Rabren; Ujnič (Potkrajci), Bijelo Polje Rabuz, Nikšić Ravić, Lopate (Lijeva Rijeka), Podgorica iselili se kod Novog Pazara; Lopari i Koće, Kuči Ravnolažanin, Piperi kasnije kao: Vukotić, Bolević, Milutinović i Asanović Ravnjak, u Podgorici Ragus, Herceg-Novi Radaj, Podgorica Radagl, Budva 1550. god. Radak, Podgorica Radakov, u Antibariju (Bar) 1444. god. i Prevlaci (Boka Kotorska) 1742. god. Radaković, Ćurioc i Laće (Bjelopavlići) iz grupe Malonšića; Perast (Boka Kotorska) Radaljević, Krasovica i Laće (Bjelopavlići); Cetinje Radaljevići, stari rod u Cetinjskom Plemenu Radan, Nikšić doseljenici iz Ravnih Kotara; Nevesinje, Crkvice (Piva) ranije Jušičanin i kasnije Baturan pa Radan; u Maloj Crnoj Gori (Piva) ranije Baturan iz sela Bacula (Crkvice), Piva; Mišići (Sutomore), Bar, ogranak Popovića porijeklom iz Zete Radanić, vidi: Radanović Radanović, Njeguši (Cetinje) ogranak Popovića-Herakovića; Ćeklići (Cetinje) 16. v. i Radanić; od njih u Ceklinu, Karuče i Limljanima (Rijeka Crnojevića); Vranjina (Rijeka Crnojevića) ogranak Kričija iz Gađi (Građana), Crmnica, porijeklom iz Komana (Podgorica); Tušina (Žabljak) iz Orašja (14. v.); Malta (Sutorina), Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska); Pelinovo (Grbalj) pa u područno Višnjevo, porijeklom iz Hercegovine; Morinj (Risan) iz Hercegovine; Jošanica i Savina (Risan) 16. v.; iz Zubaca (Trebinje) 1694. god. a jedni 1694. god. iz Popova (Trebinje); Grbalj iz Stare Crne Gore; Kostanjica (Boka Kotorska) 1698. god. iz Popova (Trebinje); peraška naselja (Boka) iz Hercegovine; Paštrovići (Budva) starosjedioci; Brvenica (Pljevlja); Resnik (Bijelo Polje) oz Nikšićkih Rudina; u Šašvari (Mađarska) iz Grblja (Boka Kotorska) Radanovići, staro brastvo u selu Karuču Radanovići, uze brastvo Popovića-Herakovića u Njegušima Radača, u Podgorici Radašin, Sasovići (Boka Kotorska), izumrli Radašinović, Petrovac na Moru Rade, knez, predak bratstva Radnića Rade, sin Rajiča, pretka Rajićevića u Njegušima Radević, Vasojevići iz grupe Novakovića najbliži Ćekićima od njih u Žarima i Podbišću (Mojkovac); od njih su Bjelojević u Kolašinu; Velika (Plav); Bašče (Rožaje) iz Morače (Kolašin) kao: Radević - Kuruc; Berane; Šekulari (Berane) iz Lijeve Rijeke, Podgorica rod sa LjubićimaDavidovićima i njihovim srodnicima; Velika (Plav) ogranak Adrovića; Piperi ogranak Radetića (Petrovića) doseljenika iz Lutova (Bratonožići), a drugi su ogranak Ljumovića iz grupe Đurkovića;

217


Kosor (Kuči) ogranak Čejovića (Pavićevića) - Drekalovića; Ravča Polje (Bijelo Polje) Radelić, Budva 1650. god.; Bjelopavlići 16. v. Radeljić, Martinići (Bjelopavlići) 16. v. Radeljac, Martinići (Bjelopavlići) Radetinac, Radetina (Rožaje) iselili kod Novog Pazara, porijeklom su iz Kuča Radenković, Kuči ogranak Vuksanovića iselili u Vagare, na Rogozni; iz Kolašina odselili u Sabantu (Lepenica), Srbija Radenović, Paštrovići, starosjedioci; Njeguši (Cetinje) 14. v.; Vojno Selo (Plav); Podbišće (Mojkovac) iz Meteha (Plav); Lekovine (Pavino Polje), Bijelo Polje; Plav 1330. god.; Nikšić; Šusteri (Rožaj), od Plava rod Alkeksićima u Kočarišu (Štavica), Rožaj; Murino i Moštanica (Plav) starosjedioci Radetina, Mojan (Kuči) iselili u Klimente (Albanija) Radetić, Radetina (Kuči) iselili u Plav; Podgorica, u Piperima ogranak Petrovića (Lutovaca) od njih su u Rijeci Crnojevića; Momišićima, Mahala i Lakovićima (Zeta) iz Pipera Radecki, Herceg-Novi Radeč, Milati i Novo Selo (Komani), Podgorica i jedni kao: Perović; Spuž (Bjelopavlići) Radi, u Podgorici Radibratović, Mokrine i Podi, Herceg-Novi Radivković, u Podgorici i Cetinju i kao: Radifković Radivović, Ustinja (Kotor) iz Humca (Njeguši), Cetinje srodni su im Baše i Đuraševići u Đuraševićima (Grbalj); Kotor Radivović, rod u Kotoru Radivojević, ogranak Žižića u Drobnjacima; Gračanica (Plav) ogranak Raketića, jedni iselili u Donje Dragačevo kao: Andrić, porijeklom iz Huma Hotskog područje Tuzi; ogranak BabovićaNovakovića u Vasojevićima; iz Pješivaca iselili u Dračiće (Kolubara), Šumadija; iz Kuča odselili u Resnik (Beograd); u Rovcima (Podgorica) doselili između Neretve i Cetine kao: Jurijević i Vlatković i oni su od bratstva Nikšić; iz Humca (Njeguši), Cetinje odselili u Kotor; Strojtenica, Rasova i Femića Krš (Bijelo Polje); Brazilovice (Lajkovac) iz Kozera (Ljig) kao: Kojić-Miljanić Radivojević u Kotoru Radijević, Kosijeri (Cetinje) starosjedioci Radilović, Cuce 16. v. Radimir, Dobrota (Kotor) 16. v. iz Hercegovine a jedni kod Kotora iz Budve Radin, iz Vraćenovića (Nikšić) prešli u Meku Grudu (Bileća) i Šehovine (Hercegovina); u Srpsku Crnju (sjeverni Banat) i kao: Monoštorac, potomci Jova (pa Jovin, od Jova i Racka - Rackov i Rada - Radin) oni su porijeklom iz Crne Gore Radina, u Podgorici Radinović, Velika i Brzojevice (Plav) u 14. v.; Goričani (Bijelo Polje), Berislavcima, Bistrica, Kurilo, Golubovci (Zeta) i područnim Vukosavcima i Grbovcima, ogranak Abramovića iz Bjelice (Cetinje); Zaton (Bijelo Polje); Paštrovići; u Ulcinj (1910. god.) došli iz Vrake (Frake), Albanija, a tamo iz Radin Dola (Cetinje); Morinj (Risan); Kotor i susjedni Škaljari; Radovanovići i Krtole (Tivat), potomci su Dapca, doseljenika iz Albanije u 16. v.; Bijela, Herceg-Novi doseljenici iz Skadra (Albanija); Dobrota (Kotor); Kotor 1437. god. Radisavljević, Sopoćane (Nova Varoš) kao: Ilić došli iz Korita (Bijelo Polje); Grahovo (Rožaje) Radić, u Vasojevićima ogranak Neradovića (Raketića), grana Lopoćana, drugi kod Andrijevice i Berana su iz Kuča. Neki se, još 1485. god. pominju u Buče (Budima), Berane; Radlje (Sokolska nahija), Srbija iz Mratinja (Piva) porijeklom od Livna (Hercegovina); Brajkovac (Šumadijska Kolubara) porijeklom iz Rovaca (Podgorica) i kao: Avruz; Đuraševići (Tivat), vidi: Čarnojević; Bijela i Kotor (Boka Kotorska) Radifković, vidi: Radivković, u Podgorici i Cetinju Radica, Perast (Boka Kotorska) Radičević, Njeguši (Cetinje) 1489. god.; Kčevo (Čevo); u Velestovu naseljima: Bajramovici i kod crkve Velestova kao: Radičević - Mrvaljević, u Makljenu kao: Radičević - Mićunović i u Stražnici

218


kao: Radičević - Abramović; Budva u 15. v.; Orahovice (Kotor); u Berislavcima (Zeta) Radičev potomak u (14. v.) doselio iz Lješa (neko vrijeme u Draču) i Grudama (Tuzi). Od njih su u: Podgorici, Dalmaciji i Todor Aleksin ode u Slavonski Brod i sin Branko u Beč, posmrtni ostaci na Stražilovo (Sremski Karlovci); Bjelopoljska Bistrica 1470. god.; Goričani Zeta i Podgorica, sišli (1761. god.) i Cetinju iz Gruda (Tuzi). Od njihovih Fila (bratstva) Nešov je (1832. god.) prešao na Cetinje; Njeguši (Cetinje) 1452. god.; Berislavci (Zeta) ogranak Andrića (Lambuljića), od kojih je i pjesnik Branko. Od njih su u Podgorici, porijeklom sa Kosova; Gorica, Lužani, Mataguži i Golubovci (Zeta) potiču od Martinovića iz Bajica (Cetinje) i kasnije kao: Raičević. Od njih u Vraki (Skadar), vidi: Raičević u Zeti; Zaostro i Lužac (Berane) ogranak Đuraškovića (Đurđevac) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Bijelo Polje i područna Bistrica; u Đuraševićima (Tivat) iz Stare Crne Gore Radičevići - Abramovići, bratstvo u Velestovu Radičevići - Mićunovići, bratstvo u Velestovu Radičevići - Mrvaljevići, bratstvo u Velestovu Radiči, Nikolj Pazar i Sipanja (Bijelo Polje) Radičić, Berislavci (Zeta), ogranak Brajovića iz Bjelopavlića, od njih u Podgorici Radičković (Davidović), u Zeti i kao: Živković, od kojih su iz Vranja u Vraki (Skadar), Cetinju i Srbiji kao: Davidović Radiš, Začir (Rijeka Crnojevića), došli su iz Šestana (Krajina) Radišević, ogranak Đurovića u Pješivcima, od njih su u Podgorici Radišić, Riđane (Nikšić) u 15. v., Podgorici, Gracu (Lješkopolje), Podgorica; Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) porijeklom iz Kavaje (Albanija) i kasnije kao: Kavaja, od njih su u Lastvi (Tivat), Anadoliji (Turska); Kotoru; Cuce (Cetinje) Radišković, Dragovići u Krajini, porijeklom su iz Čeva (Cetinje) Radman, u Risnu, Mojdežu (Boka Kotorska); u Zagaraču (Danilovgrad), kasnije Radmanović, ranije Radmanov iz Kućišta (Pelev Brijeg), Bratonožići Radman, predak bratstva Radmanovića u Zagaraču Radmanov, vidi: Radman Radmanović, vidi: Radman Radmanovići , staro bratstvo u selu Mircu Radmanovići , grupa bratstava u Zagaraču Radmanovići - Dubravljani - Pesici, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Dubravljani - Vujovici, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Dubravljani - Ičevići, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Dubravljani - Nikolići, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Đurići u Zagaraču Radmanovići - Đurići - Velimirovići, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Đurići - Otaševići, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Đurići - Stamatovići ("Miloševici"), bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Đurići - Ćupići, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Đurići - Šćepanovići, bratstvo u Zagaraču Radmilović, Oputne Rudine (Nikšić) Radnići (Jovanovići), bratstvo na Njegušima Radnići, grana bratstva Kaluđerovića u Ćeklićima Radovanić (Đurašević), u Donjoj Ržanici, vidi: Đurašković Radovanović, od Dučića u Kučima. Od njih u Piperima; Od Srezojevića iz Rovaca (ogranak Vlahovića) kao: Radovanović (Ilančić) u Gornjoj Jablanici (južna Srbija); od Radovana, Lješevog (sina Krstića Leskina), kasnije Tatar u Ceklinu Radović, Završje, Vrba, Ostojići, Rasovača, Tupci, Žin, Krnjača, Zaostro, Meljak i Džurevo (Pljevlja); Bjelojevice i Lepenac (Mojkovac); Riđani (Nikšić); u Zupcima (Trebinje) i kao: Radović - Kisin iz Cuca (Cetinje); pa u Gornjim Tulima kao: Kisin (po Bogdanu Kisinom Radoviću),

219


Otašević, a u Grabu (Zupci) kao: Kuraica i Šaraba; Nevesinje (Hercegovina), potomci Mrnjavčevića iz Riđana (Nikšić); Meljak (Šumadijska Kolubara) i kao: Mihailović iz Morače (Crna Gora); Kamenari i Savina, Herceg-Novi; Vir na ostrvu Pag, doselili se iz Dobrote, Herceg-Novi; Cetinje; Kosijeri i Đinovići (Cetinje), srodnici Rajkovića i Latkovića, porijeklom iz Pipera. Od njih su u Podgorici i Srbiji; Prijeradi (Grbalj) u 16. v. porijeklom su iz Cuca (Cetinje); u 16. HercegNovom iz Morače (Kolašin); Zaljutnica (Golija), Nikšić od Herceg-Novog; ogranak Reževića u Paštrovićima, sišli iz Stare Crne Gore, od njih su u Podgorici, Srbiji, Vir na ostrvu Pag; kod Nikšića; Orah, Prage, Šipačno, a u malom Brezoviku od 1878. god. iz Ćeklića (Cetinje); u Podgoricu iz Kokota (Lješkopolje), drugi iz Gračanice (Hercegovina) a treći iz Stare Srbije (Raška); Bar; Bijelo Polje; Pape i Vrneška Dolina (Bijelo Polje), starosjedioci; Kruševice, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor); Ratiševina, Herceg-Novi, došli iz Popova (Hercegovina); Bare Radovića (Morača), Kolašin, potomci Bogićevi, ranije Rakočević, porijeklom sa Kosova, a tamo od Ohrida (Makedonija), od kojih su u: Crnom Vrhu (Berane), Tomaševu (Pavino Polje), Bijelo Polje, Tutiću (Leskovac); Gornji Sutivan (Tivat); u Kolašin došli iz Pljevalja i jedni pređu u Podgoricu; Ravna Rijeka i susjedna varoš Bijelo Polje, porijeklom iz Kuča, srodnici Vujačića; Momišići (Podgorica), porijeklom iz Gračanice (Gacko), srodnici tamošnjih Đurišića i Raičkovića; u Podgorici su od Adžiametovići, od kojih su u Donjem Ćurilu (Bjelopavlići); u Podgorici i Lješkopolju ogranak Tujkovića, porijeklom sa Kosova; Gornja Gorica (Zeta) grana Miranovića; Goričani i Mataguži (Zeta) grana Klikovaca, porijeklom Kuči; Radulići (Bihor), Bijelo Polje došli iz Morače (Kolašin); Zaljutnice (Golija), Nikšić, došli iz Kruševice (Hercegovina), potomci su Potolića iz Pješivaca. Od ovih iz Kruševice (kapetan Nikola) prešao je u Nikšić (naselje Mušovina) oko 1880. god.;Radovići (Tivat) došli iz Stare Crne Gore u 17. v.; Zabrđe, Klinci, Porto Rose, Prijeradi i Ljuštica (Grbalj); Kastel Lastva (Petrovac na Moru) i Medini (Budva) sišli iz centralne Crne Gore; Đuraševići (Tivat) u 15. v. sišli iz Stare Crne Gore kao: Rajičković; Savina i Kamenari, Herceg-Novi (1687. god.) došli iz Bjelopavlića; Kruševice i Ubli (Krivošije), Herceg-Novi; na desnoj obali rijeke Bijela (Polja i Malinska), Javorje, grana Miloševića u Drobnjacima, od njih su kod Bijelog Polja. Pripadaju prvim Novljanima(Miloševićima) koji su prešli iz Banjana u Drobnjake, Milinsko (prvi pomen 1685. god.), njihovih ima kod Mojkovca, i u drugim krajevima; Mahala (Zeta) porijeklom iz Orahova (Kuči); na području Pljevalja; iz Crljenice prešli u područna sela, Vrbu, Metaljku, Krnjaču, drugi su u: Žinu, Zaostrom, Krnjači i Curovu; Radulići i Jagorče (Bijelo Polje); Jasenica (Vrbica), Srbija, doseljenici iz Bijelo Polja (Polimlje); Zagonje, uz Skadarsko jezero (Krajina), sišli iz Selaca (Gornja Krajina), a tamo iz Klimenata (sjeverna Albanija); Krtole (Grbalj), ogranak Dapčevića, doseljenika (u 16. v.) iz Albanije; Bajkovići, Kamenice i Igalo, Herceg-Novi doseljenici iz Hercegovine; u Rijeku Riježevića (Paštrovići) u 13. v. došli iz Stare Crne Gore; Velje Selo (Bar) pa prešli u područno Ravno i Kunje (Ulcinj); Rovca, od kojih su u Rijeci Crojevića; u Pješivcima su ogranak Nikčevića; u Gornjoj Gorici (Podgorica) ogranak su Marinovića iz Zete; Ispod Pustog žala u Dobrom pijesku (Paštrovići), ranije kao: Drobnić; Tivat; u Radovićima (Zaton), Bijelo Polje, srodnici Lutovcima; u Paštrovićima, ogranak Naletića, kasnije jedni od njih kao: Nobil; u Željučku (Hercegovina), ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje); Morin (Morinj), Risan; Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, prešli u Hercegovinu; u Vlaškoj (Rumunija) potomci trećeg Rajičeva sina kao: Radović (Bošković), iz Kopita (Rajićevići), Cetinje, ogranak Penda-Rajićevića; Kavač (Kotor) i kao: Radonić, ogranak Radonjića sa Njeguša (Cetinje); Gradac (Lješnjani), Podgorica; ogranak Gvozdenovića u Gluhom Dolu, a u Sotonićima (Crmnica) kao: Radović "Kudin"; Limljani (Crmnica); Bajice (Dubovik), Cetinje, došli iz Donjeg Kraja (Cetinje) a tamo iz Carevskog Dola (Miške), Ozrinići (Kčevo), ogranak Radulovića, doseljenika iz Čarađa (Golija), starinom sa Kosova; u Nikšiću, ranije Proročin (Proročica) iz Vučjeg Dola (Ćeklići), Cetinje; u Nevesinju (Hercegovina) u Gornjim Breznama (Piva), starinom iz Kuča; 1) Donja Brezna, Jerenjići i Mratinje (Piva), 2) Vrijeg (Piva) došli iz Velinića (Prekotarje) od ovih su Čavić u Šarićima (Mratinje), Piva, 3) Borkovići (Piva) ogranak su Čavića, 4) u Mratinju i Crkvičkom Polju od Lalovića iz grupe Branilovića, 5) u Sojicama (Glasinac) iz Pive; Miljanići i Muževice (Banjani), Nikšić i Mojkovac ogranak Miljanića iz Miljanića (Banjani); iz Veljeg Dubokog (Rovca) otišli u Srbiju; Crni Vrh (Berane), doseljenici iz Morače (Kolašin); Kotor; u Drobnjacima, ranije Krsmanović; Rijeka

220


Crnojevića i kao: Rovčanin, porijeklom iz Rovaca (Podgorica); Bar; Bijelo Polje i područna Bistrica; kod Nevesinja (Hercegovina), srodnici Vujačića u Grahovu (Nikšić), porijeklom iz Kuča; Kruševice, Herceg-Novi; u Bjelopavlićima: ogranak Raspopovića (Popovića), potomak Šarca (Šarenaca), Vlastelinovića iz Plane (Bileća); u Ćuriocu, starinci navodno iz Lješkopolja, Martinića Gostilje, Ostroški krš, Srednja Glavica, Prentina Glavica, i na Bijelom Brijegu, od njih su u Kamenarima i Savini, Herceg-Novi, Gradac (Valjevo), Barajevo (Šumadija), Kovačevac (Mladenovac), Goričanima i Lajkovićima (Zeta), Samokovu (Rusija); Šavnik (Polje Radovića) i Bijela; ostrvo Vir (Zadar) došli iz Dobrote (Kotor); iz Martinića (Bjelopavlići) iseljeni u Gornju Tušinju (Bare Sirovačke), Šavnik, kasnije Krsmanović; Pavino Polje (Bijelo Polje) i kao: Radović Ćinpur Radovići, bratstvo u Gracu Radovići, grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Radovići, bratstvo u Kosijerima Radovići, grana bratstva Ozrinića u Bajicama Radovići, grana bratstva Radonjića u Njegušima Radovići, u Nikšiću Radovići, bratstvo u Stubici Radovići ("Kudini"), bratstvo u Sotonićima Radovići (Basovici), grana bratstva Penda u selu Kopitu Radovići, staro bratstvo u Donjem Kraju u Limljanima Radovići u Hercegovini Radovići iz Pive (Borkovići, Babići), starosjedioci - rod s Delićima Radovići iz Pive (Mratinje, D.Crkvice, Miloševići), rod s Čavićima s Pišča Radovići (Bašovići) u Vlaškoj Radovičić, Sasovići, Herceg-Novi Radovčić, Kameno, Herceg-Novi; Ulcinj 1887. god. Radogostov, Kotor Radogostić, Kotor Radoević, Kosanice (Pljevlja) Radoičić, u Nikšiću i kao: Radojičić, došli iz Hercegovine; u Podgoricu iz Morače Radoje, Mijanov sin, predak bratstva Kosanovića i Otaševića Radoje Gojkov, predak bratstva Radojevića Radojević, Timar (Žabljak), Drobnjaci, ogranak Bulatovića iz Rovaca, grana Nikšića; Mokro (Šavnik), Drobnjaci potomci Radoje Babića - Toljića, od Nikšića, starina doseljenika u Gornje Polje, Šipačno i Župa (Nikšić), potomci Tolja, doseljenika iz Kčeva (Čeva - Ozrinići), Cetinje, od njih su u Mokrome (Šavnik), Drencu (Gajtan), južna Srbija oko 1879. god.; Bare (Žabljak), Drobnjak, doselili iz Jasenova Polja (Morača), a tamo iz Popova (Hercegovina), od njih su kod Mojkovca; Brezna (Piva) srodnici Durutovića i Todorovića doselili iz Kčeva (Čeva), Cetinje, jedni siđu u Šipačno a jedni iz Brezana presele se (1809. god.) u Nedžariće (Sarajevo), Barovima (Morači), Bistrici, Bjelojevićima i Lepencu (Potarje), Pljevlja; Kotor oko 1335. god.; Cetinje 1489. god. i 1889. god.; Miljanići, Dubočke i Radojevići (Banjani), Nikšić, vidi: Kosanović, njihovi srodnici su u Kamenom, Herceg-Novi oko 1692. god.; Nikšićko Prekovođe; Veliki Šenj, Beleševac i R.S., Dobrača u Lepenici (Šumadija) došli iz Morače (Crna Gora); Ćelije (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Vasojevića; Jelovik (Jesenice), Srbija, došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Čukarevac (Gruža), Kragujevac i kao: Koturović iz Bihora (Bijelo Polje); Javor, pa Senj i Ropočevo (Mladenovac), porijeklom iz Vasojevića; Begaljice (Beograd) 1878. god. doselili iz Bjelopavlića; Podrinje (Mačva), porijeklom iz Pive; Podi, Herceg-Novi oko 1692. god. došli iz Korjenića (Trebinje); u Lutovu (Kolašin); Vojkovići (Ćeklići), Cetinje ogranak Marojevića (od Radoja Gojakova), njihovi ogranci su: Mitrović, zatim Jovetić ("Baile"), Vuksanović, Mijušković, te Stojanović kojih ima u: Crmnici, Gornjem Polju (Nikšić), Podrinju (Mačva), u Mostaru, Kruševicama, Herceg-Novi i Brajićima (Budva) od 16. v.; Markovine (Cetinje); u Piperima, porijeklom iz Lutova (Bratonožići); iz Vraneša (Bijelo Polje), odseljeni u Metohiju; Gradina

221


(Šaranci), Drobnjak, iz Čeva (Cetinje) u Lješkopolje, pa u Liješnje (Rovca), te jedni prežu u Čavanj (Zatarje) Radojevići, rod koji se pominje u poveljama Ivana Crnojevića Radojevići, grana bratstva Marojevića u Ćeklićima Radojevići iz Pive (G.Brezna), s Čeva iz Crne Gore Radojičić, u Nikšiću i kao: Radoičić; Petrušinovići (Bjelopavlići), Vitasojevići i Selima (Pješivci), od njih su u: Orjoj Luci (Danilovgrad), Peći (Metohija), Prištini (Kosovo) i Crvenki (Bačka); Stabna i Kovači (Piva) ogranak Branilovića, od njih kod Nevesinja (Hercegovina), na Glasincu (Romanija) i u Srbiji; Nikšićka Trepča i Nikšić iz Krivošića a ondje 1692. god. iz Nevesinja, jedni su iz Krivošija odselili u Mačaj (Čako), Argentina; Ulcinj (1895. god.) iz Hercegovine; Mala Crna Gora (ušće Sušice u Taru), ogranak Sandića (Dakića); Straševina i Gornje Polje (Nikšić) Radojičići, bratstvo u Vitasovicima Radojičići, bratstvo u Selistima pjesivackim Radojičići iz Pive (Stabna, Kovaci -zaseok Stabna), starosjedioci Radojčić, Sasovići, Boka Kotorska (1692. god.) iz Nevesinja Radojković, Ćeklići i Njeguši (Cetinje) 15. v. Radoman, Bironjske Rupe (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića pa područni Mužovići i Braćene (Crmnica) doseljenici od Banjske (Kosovo), porijeklom iz Makedonije (Ovče Polje), razgranati; Žabljak na Skadarskom jezeru; Njeguši (Cetinje) Radomani, bratstvo u Ljubotinju Radomani, bratstvo u Podgoru Radomanović, Njeguši 15. v. Radomir, u Građanima i Radomiru - Vojvodić i Dobrota (Boka Kotorska) Radomiri, bratstvo u Dobroti Radomirović (Milić), Tozi i Zaljut (Pljevlja) iz Vinicke (Berane); Kovači (Boka Kotorska) iz Hercegovine Radonić (Lavčić - Lapčić), ranije: Borilović, u Bajicama (Cetinje) od njih: Kotor, Škaljari, Kuči, od njih u Zabrđe (Sutomore), Bar i kao: Radonjić; Njeguši (Cetinje) ranije Guvernadurović, od njih su u: Rosići (Tivat), Kavoč i Prijeradi (Grbalj), Ubli, Herceg-Novi, Bosna, Mol (Bačka); Krtolska naseljabalj; Peraška naselja iz Stare Crne Gore; i kao: Guvernadurović (Radonić) iz Njeguša; Podi, Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina); Đenovići i Kuti, Herceg-Novi 1687. god. iz Gornje Morače; Prijeradi (Grbalj) 9. v.; Morinj (Risan) iz Crne Gore Radonići, bratstvo u Srednjim Mainama Radonići u Kavaču Radonić - Governadurović u Prijeradima Radoničić, Ubli, Herceg-Novi 1692. god. iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi; Dobrota (Kotor) 16. v. iz Hercegovine; Prčanj (Boka Kotorska) Radončić, Gusinje, ogranak Adžijatovića; Podgorica; Nikšić; Bijelo Polje i područni Resnik; ogranak Baskića u Đuraševićima (Grbalj); Herceg-Novi Radončići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Orahova, predak Radonja je primio islam i njegovi potomci se nazvaše Radončićima, koji su muslimani u Gusinju. Od Radončića su ogranci Rašići, Malagići, Zukovići i Avdići. Radonja, predak bratstva Bandića u Komanima Radonja Rajičev ("serdar Radonja"), predak Radonjića - Rajićevića u Njegušima Radonjić, Nikšić; u Piperima ranije Komnenović; od 1857. god. potomci Radonje iz Kuča; Njeguši (Cetinje), potomci Raičevi jedni kasnije Raićević doseljenici iz Gacka jedni i kao: Rajić, a drugi i kao: Radonjić - Stanišić i drugi, kao ogranci Rajićevića (Rajića); u Komanima su grana Bezdanovića - Radulovića od njih u Smriječu (Piva); Proganovići (Podgorica); Crmnica 16. v.; Nikšićka Župa i kao: Babić - Toljić iselili se oko 1855. god. u Mokro (Šavnik) vidi: Radonić, i kao: Radojević; Mokro (Šavnik) ogranak Kalabića; Bijela (Šavnik) ogranak Vulovića; Riđane (Nikšić) 15. v.; Pali (Bijelo Polje); Vasojevići ogranak Šoškića; Berane; Kuči iz grupe Drekalovića nastanjeni u Balabane i Golubovcima i Mahali (Zeta); Sutomoru (Bar); Podgorica; Bar; Bjelopavlići

222


grana Petruševića grupa Mitrovića a drugi iz Bjelopavlića kao: Mrđen iselili se u Zetu; Mahala (Donja Zeta); iz Njeguša doselili u Perast 1438. god.; Ugnji (Cetinje) 1601. god.; pa Gošić (Boka Kotorska) i Mol (Bačka); drugi u Odesi (Ukrajina), Bosnu i Dalmaciju; Maine (Budva) od Borilovića iz Bajica (Cetinje) Radonjići, bratstvo u Boki Radonjići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Radonjići, rod bratstva "Bandića" u Komanima Radonjići u Molu u Bačkoj Radonjići, grana bratstva Rajičevića u Njegušima Radonjići - selo Jasenova, Donja Morača (doselili iz Popova Polja, Hercegovina). Danas ih ima u Podgorici, Beogradu, Novom Sadu, i jedan mali broj koji je ostao da živi u Jasenovi Radonjičić, ogranak Oraovaca - Nenada iz Kuča odselili u Gusinje Radonjčić (Radonjica), ogranak Vujoševića iz grupe Đurđevića - Mrnjavčevića odselili kod Gusinja a kao: Đurđević iselili u 16. v. u Banjane (Nikšić), kod Kosovske Mitrovice; Gusinje Radosavljević, Vasojevići grana Novakovića iz Pješivaca iselili se u Srbiju; grana Trebješana, kod Nikšića Radosavović, Bezjova i Kržanja (Kuči); Vasojevići ogranak Miloševića - Lopoćana Radosalić, Riđane (Nikšić) 15. v.; Banjani (Nikšić) 15. v.; Njeguši (Cetinje) 15. v. i područno Dobro Selo Radohnić, 1589. god. u Brajićima (Budva) Radoč, Nikšić Radoš, Piperi; Začir, Rijeka Crnojevića Radošević, Riđani i Gornje Polje (Nikšić) 15. v. i kao: Brđanin - Raičević; iz Pive u drugoj polovini 18. v. odselili se u Gružu (Kragujevac); Seoštica (Bratonožići); Požari (Bjelopavlići) potomci Bijelog Pavla, od njih su kod Rijeke Crnojevića; Rovca porijeklom iz Drobnjaka odselili se u Šekulare (Berane), ranije Ćetković potomci Ćetka Cerovića iz Tušine (Žabljak); Prijevor (Tivat) iz Stare Crne Gore; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje ogranak Vukajlovića Radtović, Kotor Radula, Bar Radulović, u selima Komana (Podgorica) i jedni u Podgorici; u Banovom kopitu, Gostilju i Lužnici (Bjelopavlići) po zetskom knezu Radulu i kao: Hirsović; na Slatini Simonović (po Simeonu Mirotočivom) razgranati kao: Radulović i u: Kosovu Lugu i Grliću (Bjelopavlići); Parage (Nikšić); Markovići (Budva); Ponari, Goričani, Mahala i Mataguži (Zeta); u Bjelopavlićima jedni grana Matijaševića a drugi u Slatini i Višu ranije kao: Kusalović; a u područnim Pažićima od Pejovića ranije Simonović, drugi Radulovići su grana Kaluđerovića;ogranak Kaluđerovića iselili sa Glavice u Bjelopavlićima u Ćekliće i Miške (Čevo), Cetinje odselili se u Bajice kao: Radović i Perović; Bašino Selo (Čevo), Cetinje iselili u Milojeviće, Drnovštici i Veliki Orani Do (Pješivci) i kao: Radulović - Gavrilović "Spica"; Rubeža (Nikšić) grana Trebješana iselili se u Tepca (Žabljak); u Šavniku ogranak Abazovića; u Rovcima (Podgorica) ogranak Vlahovića; Zavrh (Nikšić) i Nikšićko Polje iz Čeva; Žiljevo, Šurić i Šumići (Nevesinje), Hercegovina i kao: Drljan, došli iz Krivošija (Boka Kotorska) a tamo iz Trešnjevice (između Danilovgrada i Grahova) ima ih i dalje u Krivošijama; Goslić (Golija), Nikšić iz Nikšićkih Trepača; Stijena Piperska, starosjedioci; Bušnje, Gotovuša, Crljenica a u Židovićima i Brvenici (Pljevlja) istorodni; Podbišće (Mojkovac); Tepca i Uskoci (Žabljak), od njih su: Džabasan, Badnjar, Jolović, Poturak i Paređina, i kod Mojkovca potomci Radula Trepčanina; vidi: Trepčanin; Budimlja (Berane); grana Laketića - Lopoćana u Vasojevićima; Velika i Plav iz Šaljana (Šalje), Albanija; u Zeti (Ponari i Mahala) iz Komana; Šćepovića kuće, Zabjelo, Momišići i Grabovci (Zeta) iz Lješanskog područja;Pošćenje i Virak (Žabljak) ogranak Vojinovića, grana Abazovića; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje ogranak Vickovića (opšte Vučedoljana) doseljenih ispod Orline (Gacko) "pod Ikoviće i Krajnjem Dolu" pa u Vuči Do; Bašina Selo Cuce (Čevo sada), Cetinje iselili u Krivošije Jezera (Ćeklići), Cetinje ogranak Jovanovića iz grupe Petrovića, potomci Petra doseljenika iz Bjelopavlića, od njih su u: Gornje Polje (Nikšić) kao: Puranović i u Nikšićkom Polju; kod Nikšića; Vir, Rastovac i Šipačno iz Ćeklića

223


(Cetinje) a u Šume došli iz Cuca (Cetinje); Nikšićka Župa pa u Staru Varoš (Loznica); Stoliv (Kotor) kao: Bošković, Perast, Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Podgorica; Bar; Borete (Budva) i Muo (Kotor); Mojdež i Tvrdoš (Boka Kotorska) iz Popova (Hercegovina); Peraška naselja (Boka Kotorska) iz Stare Crne Gore; Podi, Herceg-Novi; Mul (Tivat) iz Hercegovine; Stoliv (Boka Kotorska) iz Spile (Trebinje); Savina i Meljine, Herceg-Novi; Morinj (Risan) Radulovići, staro prezime Perovića i Radovića u Bajicama Radulovići, bratstvo u Komanima Radulovići, grana bratstva Vickovica u Ćeklićima Radulovići, bratstvo u Pješivcima " Radulovići " - Gavrilovići, bratstvo u Pješivcima Radulovići, bratstvo u Bjelopavlićima Radulovići, bratstvo u Krivošijama Radulovići (sa Bojanićima), staro bratstvo u Bašinu Selu Radulovići (Petrovići), bratstvo u Ćeklićima Raduljević, Njeguši (Cetinje) Radunović, Progonovići i Farmaci (Varmaci - Lješnjani), Podgorica i u toj varoši, od njih su u Kosijerima kod Rijeke Crnojevića, doseljeni od Lješa (Albanija); Lutovo (Bratonožići) iselili u Pipere; iz Kuča iselili u Bar i kao: Tomašević u Vasojevićima: Slatina i Peovac (Andrijevica); Beranima 1890. god.; ogranak Labovića iz grane Novakovića, zvani Drndar; grana Raketića Lopoćana; grana Novakovića kasnije Limljanci i Radonjić; Nikšić; vidi: Laković (Radunović) u Požaru; Podgorica; iz Biševa (Bijelo Polje) odselili i u Takovo (Aranđelovac) Radunovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Radunčić, Herceg-Novi i područni Mojdež Radusin, a, Buronje (Podgorica) iselili u Dušiće (Rijeka Crnojevića) a u Šilovićima izumrli; Krtole (Grbalj) Radusini, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Radusinović, Granice (Nikšić); Podgorica; Lješnjani iselili u Drušiše (Rijeka Crnojevića) i Grbavci (Zeta) Ragam, i, Donji Oblik (Ulcinj) doselili iz Ragama sa lijeve obale Bojane Rađenković, Paštrovići, starosjedioci Rađenović, Vranjina (Rijeka Crnojevića) iz Bukovika (Crmnica), od njih su u Grblju; Paštrovići; Budva; Bar; Kotor; Kosovska Mitrovica (u 8. v.) od njih su u Prijevor (Grbalj) a dalje u Škaljare (Kotor) Raević od Rao (Rajo), najstariji sin Vasa rodonačelnika Vasojevića, vidi: Rajević Raž, Bar Ražač, Škaljari (Kotor) Ražnatović (i kao: Vuličević u 17. v.), Dobrska Sela (Rijeka Crnojevića), ranije Gornjak, porijeklom ispod Klimova - Klimenti (Klimendi), Albanija, od njih su u Podgorici, Ulcinju, Zeti i kao: Ražnjatović Ražnatovići iz Ceklinske nahije (sela: Rijeka Crnojevića, Dujeva, Šin đon, Prevlaka, Drušići, Dodoši...) Razdrokić, Nikšić Razić, ogranak Radonjića u Vučice (Bjelopavlići) Razići, porijeklo od Raze Kalimanovog, koji je u svoje vrijeme posjedovao čitav predio današnjeg Danilovgrada i veliki dio bjelopavlićke ravnice. Bratstvo se nalazi u selu Vučica, pored Danilovgrada, Bjelopavlići Railić, Ostrog i Rožac (Bjelopavlići) iz Dabojevića; Meštrevac (Pljevlja) Raivan, Kotor Raičević, ogranak Spaića (Spahić) ranije Đuričić u Cucama (Cetinje), odselili u Police (Trebinje); Rošca (Bjelopavlići), starinci od njih su kod Berana i u Vražegrmcima označeni i kao: Vražegrmac i Lučić ogranak Stanišića iz Bjelopavlića odselili se kod Prokuplja (Srbija); grana Raketića Lopoćana; Selišta (Pješivci); Vir (Nikšić) i kao: Brđanin, vidi: Radošević; Nikšić i susjedni

224


Ozrinić, jedni (Radojevi sinovi) u Aljasku, Čikago i Rusiju; Lepetane (Boka Kotorska); Vasojevići ogranak Katanića iz grupe Kovačevića; i Bajice (Raičeva dola), Cetinje ranije Martinović, u Zeti potomci Raiča Jova Martinova iselili u Bandiće (Komani) pop Ivan pa sin Raič Ivanov. Njegovi potomci i u Zetu kao: Čigalj; u Trnovu (podnožje Jahorine), Spuž, Lješkopolje, Gornju Goricu, Lužane, Berislavce, Golubovce i Mataguže (Zeta) i u Podgorici i Zatrijebaču, Doljani, od njih oko 1750. god. u Vraku (Stari Borič - Vezirov Borič - Vezirov Carski Has), Skadar i kao: Raičević, Martinović - Petrović (potomci Batrića Martinova) njihovi ogranci: Maslarica (Maslovarica), od njih u: Srbiju a Ratković, Andrović, Bošković, Stojović, Maslovarić (Maslarica) i Todorović u Zeti; srodnici Piraljića i Piranića; Raičević Golubovci i Berislavcima (Zeta), od njih su u Katalipe (Argentina), Slavonskom Brodu; Trnovu (Sarajevo), Kruševac (Srbija) pa u Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, Bihoru (Bijelo Polje) od Gusinja (Gornje Polimlje); ogranak Prebiračevića iz Pećarske (Bijelo Polje) odselili u Jasenicu, Jezero i Trešnjevcu (Sjenica); Orahovac (Bijelo Polje) doselili iz Sretine (Prošćenje), Mojkovac; Bajkovina (Mojkovac) ogranak Miloševića najsrodniji Zunkovićima; Ozrinići (Nikšić) iselili u Pivu oko 1900. god.; Zagarač (Danilovgrad); Bar; Deljani (Gusinje) iz Zatrijebača (Kuči), tu iz Lješkopolja kao: Deljanin (ogranci: Perkovića, Ljuljaševića i Mujovića); u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) 1582. god. pripadaju Raičevićima (Martinovićima) iz Bajica (Cetinje), vidi: Martinović u Komanima Raičevići, rod u Policama kod Trebinja Raičevići, rod u Lješkopolju (Donja i Gornja Gorica, Tološi, Vranjići i Podgorica i u Zeti Raičić, u Rošcima i Ostrogu (Bjelopavlići) Raičković, Lužani (Lješkopolje) od njih u Podgorici i Botun (Zeta), iz Graca (Lješkopolje), od njih su u Sekulićima (Bjelopavlići); u Podgorici sa Zlatice (Kuči) Raičkovići iz Lješanske nahije (sela Gradac i Parci ) Rajavan, Kotor Rajević, Topla i Lučići (Lušci), Herceg-Novi; Nikšić i područni Ozrinići; Gornji Bihor (Bijelo Polje); Vasojevići, potomci Vasova sina Raja, razgranati na 44 prezimena Rajić, iz Pipera odselili se u Srbiju, preci Tanaska Rajića; Morača 1648. god.; Rajićević - Njeguš u Njegušima (Cetinje), doseljenici iz Banjana (Nikšić) kasnije i kao: Rajićević, srodni Herakovićima, od njih su u: Cetinje i Nikšić i kao: Žutković (Rajićević); Drmljani (Grbalj) i kao: Stanišić (Rajićević) a jedni kasnije kao: Stanišić - Radonjić i kao: Guvernadurović; i kao: Radonjić Gornadurović (Guvernardurović) u Dalmaciji, Bosni i Odesi (Ukrajina); Mol (Bačka) kao: Radonjić - Mali; u Prčanju (Boka Kotorska) kao: Čavor (Rajićević); u Rumuniji (Vlaška) kao: Radović - Bašović jesu od Penda (Rajićevića) Rajićević, Njeguši (Rajićevići - Boževica), Cetinje, došli iz Muževica, pod Zlatnom stranom (podnožje planine Njegoš), gdje je rodonačelnik Rajić (Raič) došao (oko 1466. god.) sa područja Gacka (Hercegovina), zajedno sa bratom Herakom. U Njegušima i dalje su od Rajićevića: Radonjić, od kojih su Žitković, Stanišić jedan njihov ogranak Guvernadurović, Podubličanin od kojih su Đurović - Bećir (Bećirović), Radović (Radović - Radonjić) i Radović - Bašović, Maraš (Maraš - Radonjić), Radović (Penada), Čavor, Palamida. Od Podubličana su: Ševaljević, Marković, Maštrap i Ćutka. Od Rajićevića su i Milaš - Rajićević. Od svih ogranaka Rajićevića ima ih u raznim krajevima, što je navedeno uz njihovo prezime. Rajićevići, bratstvo u Krusama Rajićevići, grupa bratstava u Njegušima Rajićevići (Čavori) na Prčanju Rajićević - Radonjić u Gošiću Rajič, predak bratstva Rajičevića u Njegušima Rajič Radulović, pop, koji se iz cuckog Donjeg Kraja preselio u Pješivce Rajičević (Raičević), Tepca i okolina Drobnjaka i ako "Trepčanin" iz Nikšićkih Trepača; Šaranci, Žabljak, ranije Šaranac Rajićević (Vlastelinović) porijeklom iz Plane (Bileća) kao: Vlastelinović Milošević najbliži su im Zukovići u područnoj Aluzi; Njeguši (Cetinje) i kao: Rajićević; u Miogoštanima (Zagarač), Danilovgrad; ogranak Vuletića u Gluhom Dolu (Crmnica); Morača 1655. god.

225


Rajičević, grana brastva Vuletića u Gluhom Dolu Rajičevići, rjedji naziv za selo i bratstvo Rajičeviće Rajičevići ("Mijogoštani"), bratstvo u Zagaraču Rajičkovići, grana bratstva Gvozdenovića u Ćeklićima Rajičkovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji "Rajković", bratstvo u Gluhom Dolu Rajković, Bukovik (Crmnica); Njeguši (Cetinje) 15. v.; Kotor iz Debra (Makedonija); u Sokuljama (Šumadijska Kolubara) ogranak Stanojevića (Milića) porijeklom od Nikšića; Ćeklići (15. v.) od njih su u Donjoj Bijeloj (Šavnik); Štedim i Grahovo, Nikšić, Plav oko 1870. god. i područno Vojno Selo iz Bjelopavlića i kao: Vražegrmac; Herceg-Novi po majci; Zabrđe (Luštica), Herceg-Novi; Petrovići (Nikšić) iz Pješivaca; Podgorica; Bar; Konjuhe (Andrijevica); Brezojevice (Plav); u Plavu; Rogami (Piperi) starosjedioci; u Piperima od kojih iseljeni u Orašje pa u Kosijere (Cetinje), jedni odatle: Ulcinj 1894. god.; Škare, Otočac i dalje po Lici: Zrinj, Srpsko i Gospić; u Srbiju: Jasenice u Šumadiji kao: Ilić, a u Belosavcima kao: Ivanović, Lavčić kod Čačka Rajkovići, bratstvo u Kosijerima Rajkovići, bratstvo čiji su istinski rodonačelnici iz Kosijera (Riječka nahija), gdje je bratstvo, kako i sam autor navodi u rubrici „Plemena u CG“ bilo prilično stiješnjeno i okruženo drugim plemenima, bez mogućnosti da se širi i ishranjuje, te tim prinuđeno da se iseljava u druge djelove današnje Crne Gore. Osim ovog, čest razlog je bila i krvna osveta, kao u slučaju tri bratstvenika (s porodicama?) koji su napuštili Kosijere negdje u drugoj polovini XVIII vijeka, a od kojih se jedan, kako priča kazuje, nastanio u Piperima (Rogami i Smokovac - danas brojno bratstvo), drugi otišao u Kuče (smjestio se u Ublima kučkim i poljima oko Ubal - danas brojno bratstvo), a treći otišao još dalje i smjestio u tadašnjem turskom Hasu (ili Asu) što je zapravo naziv za plavsko-gusinjsku kotlinu, na način što je posjeo sa svojih čak 9 sinova, veliku površinu na uglavnom istočnoj strani planine Visitor (koja gleda na varoš Plav), i tu zasnovao i danas veliko bratstvo Rajkovića. Vremenom je ipak dobar dio posjeda na Visitoru, kupovinom ili pod pritiskom drugih bratstava koja su imala potrebu da se šire, ustupljen ili prepušten, čime su Rajkovići potisnuti na prostor velikog sela Brezojevice i prostor koji gravitira selu. U svim knjigama koje obrađuju Vasojeviće kao pleme, a zaista ih ima dosta, među kojima i one od Jovana Cvijića i Marka Cemovića, svuda je ili naglašeno da su Rajkovići došljaci, ili nijesu uopšte spomenuti u starosjedilačka bratstva plemena Vasojevića. Što se tiče podatka da je Rajkovića bilo u Bjelopavlićima, meni je nepoznato, ali ostavljam mogućnost da je neki od bratstvenika na putu iz Kosijera odlučio da se tu privremeno nastani, ili trajno, ali se taj dom ugasio, tek u Bjelopavlićima nema Rajkovića s korijenom dužim od par decenija, ako i takvih ima. Radi kompletiranja slike o Rajkovićima, valja i dodati da i veliki broj bratstvenika Rajkovića koji je polovinom XIX vijeka pošao u Šumadiju i osnovao s drugim crnogorskim bratstvima Kosjerić (po Kosijerima) čini danas ugledno bratstvo u istom mjestu i šire, a od istih Rajkovića iz Kosjerića danas je (2005. godina) i gradonačelnik Kragujevca. Rajkovići su porijeklom iz plemena Bjelopavlići, naselili su Plav i Gusinje, ima ih pravoslavne vjere a ima ih i islamske vjere. Rajne, u Baru Rajović, Papratni Do (Pješivci) od njih u Danilovgradu i Spužu; ogranak Erakovića iz Banjana iselili u Beograd; Nikšić; Herceg-Novi i područna Bijela; potomci Dobrilovića u Dobrskom Selu (Cetinje) od njih su u Podgorici i Donjoj Zeti; Goričani (Zeta) kasnije Ljujković u Vranju i Rajević (Lampirović) u Skadru. Od Rajovića u Lopatama (Podgorica) i Srbiji; ogranak Dragiševića u Piperima; Bašča (Rožaj) kao: Rajović - Pejčinović doselili iz Goražda (Berane); Vasojevići, jedni ogranak Ivanovića - Sjenonežana iz grupe Dabetića, a drugi ogranak Novakovića; Veliđa (Berane) Rajovići, bratstvo u Dolu Rajh, Podgorica Rajčević, Cetinjsko područje 1516. god.; Tivat; Kuti, Herceg-Novi iz Čeva (Cetinje); Škaljari (Kotor); Cuce (Cetinje), od njih u naselja kod Perasta Rajčevići u Perastu Rajčetić, Donja Kržanja (Kuči) ogranak Lalevića iz grupe Krivodoljana - Milića; Perast (Boka

226


Kotorska) Rajčković (Radović), Đuraševići (Tivat) iz Stare Crne Gore doselili u 15. v. Rak, Bar Rakel, Perast (Boka Kotorska) Raketić, Brskut (Kuči) i u Bratonožićima; Nikšić; iz grupe Lopoćana u Vasojevićima iselili u Štitarice (Mojkovac); ogranak Vladojevića iz Banjana (Nikšić) iselili u Dobra Sela (Drobnjak), ranije Vladojević od kojih su i u Nikšiću Rakić, ogranak Lutovaca iz Rovaca odselili u okolinu Berana; ogranak Đurišića u Vasojevićima; Rakića Kuće (Zeta), od njih su u Podgorici; Tuzi; Bratonožići, od njih su u Podgorici Raklin, Kaluđerac (Paštrovići) Rakljović, Plav Raknić, Brčeli (Crmnica) Raknići, bratstvo u Brčelima Raković, u Kučima ranije Dučić, od njih su u Lubnici, Lužnice i Kurikuće (Berane); Bašče (Rožaje), vidi: Garović; Nikšić; Ulcinj (1890. god.) doselili iz Zete; u Gošićima (Zeta) ogranak Kaluđerovića; Bistrica (Mojkovac) ranije Bošković doseljenici iz Grblja, od njih su u Rudinice (Piva) kao: Nedić; Počivala (Miruše), Nikšić; Boljanine, Rasova i Resnik (Bijelo Polje) iz Vasojevića; Golubovci (Zeta) iz Klimenata (Albanija); Prijeradi (Grbalj) su iz Stare Crne Gore; u Kolašinskoj bistrici ogranak Kurepa Rakovići iz okoline Berana. Naseljeni u selima Buče, Lužac, Lubnice, Kurikuće i Desin Do...Bijelo Polje i Podgorica Rakojević, Lukovo (Nikšić) Rakonja, ec, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) i područni Rakonja; od njih su u Stup (Sjenica) 1645. god.; Nikšić Rakonjac, Sipanja (Gornji Bihor), Ravna Rijeka i Nedokusi; u Podgorici; vidi: Rakonja Rakocija, Nikšić Rakočević, Moračani potomci Bogićevi doselili ispod Huma Hotskog, od njih su kod Mojkovca; Zaton, Bojište i Sapljača (Bijelo Polje); Golubovci i Vranje (Zeta); u Progoreoce (Šumadijska Kolubara) kasnije Jovanović iz Morače (Kolašin) Rakuljica, Nikšić Rakuš, Plav i područno Vojno Selo Rakušić, iz Herceg-Novog iselili u Liku Rakčević, Zlatica (Kuči) starosjedioci; Lajsovići i Kurilo (Zeta) iz Pipera i u područnim Goričanima i Berislavcima iz Bajica (Cetinje); Smokovica (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića od njih u Vranju i Gorici (Zeta) Ralević, Vasojevići ogranak Đuraškovića (od Rijeke Crnojevića) označeni i kao: Alimpijević u Dapsiću, Kaludri i Ržanici (Berane) Ralevići iz Kaludre i Luge kod Berana Raliko, Kotor Ralislova, Kotor 15. v. Ralović, Nedokusi (Bijelo Polje) Rama, u Podgorici Ramadanović, ogranak Marojevića u Ćeklićima (Cetinje) od njih su u: Kotor i područni Muo, Mulo (Tivat); u Skadar (Albanija) 1905. god. došli iz Crne Gore; Bjelopavlići od njih su u Nikšić; Bar Ramadanovići, staro muslimansko bratstvo u Čeklićima Ramadanovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima Ramadini, Kotor Ramaj, Zuos (Ulcinj) Ramdedović, Lagatori (Bijelo Polje) doselili iz Brskuta (Bratonožići), pa jedni odselili u Novi Pazar, Smirnu i Carigrad (Turska) Ramdedovići iz Lagatora kod Berana Ramđović, Brčve (Bijelo Polje)

227


Ramević, Kaludra (Berane) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) Ramenkovići, bratstvo u Dupilu Ramilj, ić, Tuđemile (Bar) Ramić, kod Plava 1860. god. Ramović, Lučice (Rožaj) iz Kuča; Honcići i Donja Lovnica (Rožaje) srodnici Đejnelagića; ogranak Pešića iz Zagarača (Danilovgrad); u Podgorici i Zeti iz Kuča, od njih su u Bihoru (Bijelo Polje), ranije Bihorac; Klezna Krute, Mide i Bratica (Ulcinj) iz Mrkojevića (Bar); Bijelo Polje; Tuzi; Nikšić; u Zetu iz Meduna (Kuči) Ramos, Tivat Ramujkić, Tuzi Ramusović, Donja Ržanica (Berane) iz Grude (Tuzi); Herceg-Novi (1889. god.) iz Ivatreje Ramušević, Ramuši i Donji Murići (Primorska krajina), od njih u Zuosu kraj Bojane Ramušić, Ramuši i Zuos (Donja Krajina) Ramčilović, Savin Bor i Lagatori (Bijelo Polje) iz Plava, porijeklom iz Kuča Ramčić, Sipanje (Bijelo Polje) Rana, Bar Ranetović, Podgorica Ranžulo, Donja Lastva (Tivat) Ranitović, Boljanići (Pljevlja) od njih su u područnoj Gotovuši, Brvenici i Bušnji Ranić, srodnici Blagojevića u Pivi iselili se u Godeču (Užička Crna Gora) Rankov, ranije: Savin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore; vidi: Markov Ranković, Bezuja i Ubli (Kuči), ranije Dabić; Pješivci iselili u Nikšić i Srbiju; Sakulja Kolubar od Milića skraj Nikšića; Kumbor (Boka Kotorska) Rančevići iz Pive (D.Crkvice - Babici), iz Ozrinića - župa Nikšićka Rančevoć, Spič (Sutomore), Bar Ranjevac, Sustjepan (Boka Kotorska) Ranjković, Ubli (Kuči) ranije Dabić Raović, Potkrajci (Bijelo Polje) doselili se iz Kičeva - doline (Ljuboviđe), porijeklom Kuči; iz Bistrice (Bijelo Polje) odselili u Vrela i Dučaloviće (Donje Dragačevo), Srbija; Sakulja (Šumadijska Kolubara) ogranak Milića porijeklom od Nikšića Raonić, ogranak Vukadinovića - Srbljanovića od Novljana iz Slatine (Drobnjak) iselili u Srbiju; jedni od Dedejića iz Drobnjaka (Šaranaca) naselili se u Dobrilovinu (Mojkovac) porijeklom iz Čeva (Cetinje); Jabučno (Bijelo Polje); Tara (Pljevlja) iz područnih Ljuća; Morača 1655. god.; Nikšić; Raonića Luka uz Taru; Prenčane (Maoče), Pljevlja Raonići, selo Vrela kod Zabljaka, pleme Šaranci (doseljeni iz Stare Crne Gore) Raosavljević, Njeguši; Crmnica; Ćeklići; Lipovo (Kolašin); Raosavljević Glavica (Spuž) srodni Vukovićima iz Čeva (Cetinje) (rodonačelnici su stričevići), od njih su u Dobrilovini (Mojkovac) Rapovac, Herceg-Novi i područna Bijela, Savina, Meljine, Kuti i Sasovići iz Dalmacije Rapović, Hrapović (Mican), Kričak i Maoče (Pljevlja) iz Kuča, od njih su u Polimlju Rapčić, Pečurice (Ulcinj) Rargora, Bar Ras, Strojtenica (Bijelo Polje) Rasalići, bratstvo u Sotonićima Rasalović, Lješnjani ogranak Vukčevića ranije Raslavović grana Đuričkovića iz Zagarača, Danilovgrad Rasaovići, bratstvo u Zagaraču Rasilović, Piperi Rasko, predak Vučinića i Vukanovića u Piperima Raslav "Krivokapa", predak brastva Krivokapića u Cucama Raslavčević (Raslapčević), Njeguši (Cetinje) 16. v.; Laće (Bjelopavlići); Nikšić Raslapčević, Cuce (Cetinje) pa jedni u Skadar (Albanija); ogranak Sjekloća (Dobrska Župa), Cetinje. Vidi: Raslavčević

228


Raslapčevići, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu Raslačević, Laće (Bjelopavlići); Konjsko (Šavnik) pa u Rapše, Zasad, Pridvorice i Prekornica (Cetinje) iz Paštrovića; Njeguši i Ćeklići 16. v.; Drobnjak 15. v.; Zeta; iz Kuča iselili kao: Nestor u Kuline, Kučane, Mažiće i Stojiloviće (Pljevlja), jedno vrijeme su živjeli u Vranešu (Bijelo Polje) Raslović, ogranak Đurkovića u Piperima, doseljenici iz Lutova (Bratonožići) Rasovac, Rasova (Bijelo Polje) ranije Begović odselili u Savi Mak Rasović, Kotor, po nahočetu Rasojević, Nikšić; Stabna (Piva) ranije Adžić u područnom Tupuzu Raspop, Trebjesa (Nikšić) grana Trebješana Raspopović (od Popović), matično Podglavica (Martinići), Bjelopavlići, ogranak Miloševića Vlastelinovića, ranije Šaranac (Šarenac) u Planoj (Bileća) prelazni put je bio u Banjanima, pod Njegošem njihovi srodnici su odselili u Planu (Kolašin), pa u Šarance uz Taru; jedan njihov ogranak su Radović u Martinićima; Bar; u Kotoru iz Stare Crne Gore; u Zeti iz Kuča; u Podgorici 1900. god. Rasomi, Dobrska Župa (Cetinje) Rasti, vidi: Rastić Rastić = Rasti, u Ulcinju 1253 - 1324. god. Rastović, Igalo, Herceg-Novi su od Nevesinja Rastegić, vidi: Stegić Rastovina, Pljevlja Rasulbegović, jedni kao: Rasulović, grana Crnojevića iz Crne Gore u Trebinju i Počitelj (Hercegovina) Rastoder, Radmanci i Mrdari (Bijelo Polje) iz Kuča; u Nikšiću, srodni Nurkovićima u Seoštici i Krišiji (Plav) i Ferovićima u Plavu Rastor, Tivat Rastočanin, vidi: Rćanin Rat (Ratćanin), predio Tovića (Nikšić) u srednjem vijeku Ratakoć, starosjedioci u Rastovcu (Nikšić) Ratel, Grahovo (Nikšić), 1695. god. Ratianji, Dolina (Ulcinj) 1326. god. Ratislave, u Kotoru Ratić, Ledenice (Risan) Ratko, predak bratstva Sjekloća Ratko Gorevuk, najstariji predak bratstva Gornjevuka Ratković, vlastelin Brajić Ratko 1489. god. područje Brajića (Budva); Njeguši i Zeta 1496. god.; uži ogranak Raičevića (Martinovića); Brezojevice u Matagužima (Zeta); Bukovica i Bašča (Rožaj) i Vojno Selo (Plav); Drenov Do (Prčanj); u Bratonožićima Ratkova pećina; Trnjine (Cuce), Cetinje, od njih su u: Gacku i Brataču (Hercegovina); Zupci, pa Konjsko (Hercegovina) i odatle u Rapte, Zasad, Pridvoce, Ljubomir, Arslanagića Most, Nevesinje, Loznica (Mačva), Bosnu i drugim mjestima srodni su Milojevićima u Prkosima i Zupcima (Trebinje); Orahovica (Risan) iz Lom Palanke (Makedonija); Herceg-Novi i područno Kamenovo iz Zubaca (Trebinje); Perast (Boka Kotorska) Ratkovići, staro bratstvo u Trnjinama Ratćanin, vidi: Rat Raćeh, Kuči Raul, Kotor Raunig, Dobrota (Kotor) Raut, vidi: Rautović i Rauta Rauta (Podubličanin), Njeguši (Cetinje) ogranak Rajićevića Rauti, bratstvo u Njegušima Rautović, i kao: Raut, u Krtolskim naseljima, Grbalj su iz grupe Dapča (Dapca) doseljenika (u 16. v.) iz Albanije, srodni područnim: Radovićima, Milovićima i Nikovićima Rafaeli, Prčanj (Boka Kotorska)

229


Rafailović (Benedeti), Rafailovići (Budva) Rafailović, Rafailovići (Budva) oko 1560. god. doselili iz Grčke, pa u Lušticu (Grbalj) 18. v. potomci Lica Rafailo čiji su srodnici pošli u Srbiju i Rusiju; Risan Rafajlović, Donja Orahovica (Kotor) Rahović, ranije: Orahović, iz Orahova (Kuči), nastanjeni: Bijelo Polje i područna naselja, Potkrajci, Sutivan i Nezakusi Racanović, Podostrog (Budva) iz Stare Crne Gore Racij, Kotor 1660. god. Racković, Krunje (Lješnjani), Podgorica od njih su u Mojanovićima (Zeta) i Dobroj Vodi (Bar); u Vraki (Skadar) iz Lješkopolja, živjeli i u Zeti Rackovići, bratstvo u Krusama Račanić, Mokrine, Herceg-Novi iz Mokrina (Hercegovina) 1692. god. Račević, vidi: Rakčević, Zlatica (Kuči), od njih su u Momišićima i Krusama, Lješkopolje i Kurilu, Grbavcima i Berislavcima (Zeta); Donje Vode (Ulcinj); Ljubotinj (Cetinje) Račevići, bratstvo u Ljubotinju Račeta (Mijanović), jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama Račeta, predak i rodonačelnik Mijanovića (Mijanov brat Račeta) u Cucama (Cetinje) pa i kao prezime odselio se u Kavač (za brdom Trojicom), Tivat, od njih su u Mainama i dotičnoj Budvi, a od ovih u Kotor i područnu Dobrotu Račete, bratstvo u Boki Račić, ogranak Novakovića-Vasojevića, od Lijeve Rijeke odselili u Gornje Polimlje, najbliži Dujovićima; ogranak Špadijera u Njegušima (Cetinje) od njih su u Gostilju (Bjelopavlići); u Podgorici 1912. god.; Mokrine, Herceg-Novi i kao: Fačić; Igalo, Herceg-Novi Račići u Bjelopavlicima Račković (Rečković), Zlatica (Kuči), od njih su u Mahali i Vranj (Zeta) Račuš, Kumbor, Herceg-Novi Radžepović, Bihor (Bijelo Polje) Radžić, u Plavu oko 1865. god. Rašaj, Zagonje (Donja Krajina), Ulcinj Rašajac, Pljevlja iz susjednog Razvana Rašeta, u Budvi Rašin, Herceg-Novi Rašić, Martinići (Bjelopavlići) iselili u Ulcinj i Bar; Podgorica; Ljuštice i Babunice (Tivat) starosjedioci, od njih su u Kotoru Rašica, Đenič (Sutorina), Herceg-Novi Rašketa, Anamali, Dobre Vode i Gornji Oblik (Ulcinj), od njih su u Ulcinju i Baru; Babunica, Herceg-Novi Raško, Mrkovi i Luštice (Tivat); Mardare, Herceg-Novi Rašo, Živinice, Herceg-Novi Rašković, Tunkovići (Grbalj) 1614. god.; Babunica, Tivat iz Hercegovine; u Skadar (Albanija) 1851. god. iz Crne Gore; Ceklin (Cetinje) vlastela 16. v.; Komani i Spuž; Kotor iz Paštrovića 1425. god.; Luštica i Baošići (Boka Kotorska); Podgorica; Kuti (Župa Nikšićka); Grac i Raškovića lijeska (Gornja Bijela), Šavnik; iseljeni iz Kolašina u Donjoj Sabanti (Lepenica) Rašović, Raste (Fundina), Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u: Dvorovima Rakića i Goričanima (Zeta), Podgorici, Ulcinju i područnoj Darzi; Sasovići i Kumbor (Boka Kotorska); Risan; Nedokusi (Bijelo Polje); kod Gacka vidi: Slijepčević, od njih u Argirokastro (Albanija); jedni u Južnoj i Sjevernoj Americi; Tuzi; Lajkovići, Zeta iz Pipera Raščanin, Lipovo (Kolašin) pa u Poljima (Mojkovac) i Vraneškoj Dolini ()Bijelo Polje, srodni susjednim Kljajićima i Simovićima Raščić, Bukovica (Pljevlja) Rvalac, Donji Kraj i Ugnje (Cetinje) Rvalci, seoce ili bratstvo u Cetinjskom Polju

230


Rvalci, staro bratstvo u Cetinjskom Polju Rvat, Rvađevo, Rubeža i Zaselak (Nikšić) Rvaćanin, kao: Rćanin Rvović, Mataruge (Pljevlja) i Kruševo (Bijelo Polje); u Koritnici i Kozici (Pljevlja) kao: Puzović Reavac, u Migovcu (Šumadija) iz Drobnjaka Rebić, Miloševići i Krivodol (Piva) iz Jasenika (Gacko) oko 1840. god.; u Drobnjacima ispod Kratnice; Bijelo Polje; Gotuša i Sipanje (Bijelo Polje), srodnici Babčića u područnim Tucanjima (Bihor) i kao: Rebronja Rebronja, Nikšić, vidi: Rebić u Bihoru Regent, Kotor Regec, Kotor Redić, Kotor Ređina, Kotor Režević, Paštrovići doseljeni iz Stare Crne Gore, porijeklom iz Banjske (Kosovo), razgranati i dosta ih je iseljenih Režina, Nikšić Režić, Mojdež i Zelenika, Herceg-Novi iz Banjana (Nikšić) Rezabegović, Prenćani (Žabljak) Rezulić, Herceg-Novi, po nahočetu Rezučić, Herceg-Novi Reinvar, Herceg-Novi Rekać, Poljica (Bjelopavlići) ogranak Đurovića-Grupkovića Reko, u Podgorici Reković i kao: Peruničić, u Džurovićima (Pljevlja) iz Rečkovog Brda (Kolašin), a u Bogaićima (Plav) doseljenici (oko 1858. god.) iz Klimenata (Albanija) 1875. god. Relić, Relići (Crmnica) i kao: Reljić; u Budvi i Nikšiću od Knina (Dalmacija); Herceg-Novi, po nahočetu; Rilšić (Kotor), po nahočetu Relja, ranije: Krilatica (od njih su Popadić), Babine, Zvjezd, Juričević, Potkovač i Boljanići (Pljevlja) Reljan, Kotor Reljić, i kao: Relić, vidi: Relić Remeković, Dupilo (Crmnica); Tološi (Podgorica) Remenković, Dupilo (Crmnica) Remetić, Kameno (1692. god.), Dobrota i Mokrinje (Boka Kotorska) iz Hercegovine Remiković, Grah (Velestovo), Cetinje; Podgorica pa u Orah, Tološi i Kurilo (Zeta) Rendulić, Bijelo Polje odselili kod Sjenice pa u Ulučane (Donje Dragačevo) Rener, Herceg-Novi Renković, porijeklom od Skadra, doselili u Cernicu (Gacko) pa u Zabrđe (Piva), a odatle jedni u Dubrovsko (Drobnjak), i kao: Piđurić, srodnici Pandžićima Renovica, ogranak Delića iz Pive iselili u Smrtiće (Glasinac) na Romaniji Reoc, iz Nikšića odselili u Topolu (Šumadija) Repanić, Herceg-Novi Repanović, u Podgorici Repeša, u Podgorici Repović, u Pješivcima pa Repoljina (Banjani), Nikšić, kasnije Mirković i Pejović Resulaja, Donji Oblik uz Bojanu Resulbegović, Ulcinj iz Hercegovine; Herceg-Novi po majci, a drugi su od nahočeta Resojević, Rejovići (Pješivci) Resutar, Kotor Rehovac, Kumbor, Herceg-Novi Recić, Plav Reč, Štoj (Ulcinj)

231


Rečević, Žiljak (Bijelo Polje) iz Dujaka sa Peštera Rečković, Bezjova i Zlatica (Kuči) starosjedioci; Tuzi; Vranj (Zeta); Plav Redžematović, Koće (Kuči), od njih su u Prnjavoru (Plav) 1860. god. Redžepagić, iz Koća (Kuči) prešli kod Gusinja, pa se jedni prozovu Šabanagić, a kod Plava kao: Redžepagić - Gredić a drugi kao Dizdarević i kasnije preseljeni kod Rožaja kao: Redžepagić. Od jednih u Plavu i kao: Građanin. Ima ih u području Bistrice (Bijelo Polje), kao: Redžepagić; u Viševo i Prnjavoru (Plav) Redžepović, kod Rožaja, doselili iz Klimenti (sjeverna Albanija), porijeklom iz Pipera (Podgorica); Berane Redžić, u Plavu ogranak Sujkovića i Rudom Polju (Plav) i Brezojevici (Gusinje); kod Rožaja ogranak Nikča; u Kolašinu, Podgorici i Nikšiću iz Kuča; Cetinje; iseljeni iz Rovaca (Podgorica); Štrpci (Siriniška župa), Kosovo, ranije u Vrbašnici i Pologu (Tetovo), i kao: Stokić, porijeklom iz Bjelopavlića; u Kučima od Sujkovića - Nuculovića Redžov (Mican), Kričak (Pljevlja) Redžović (Mican), Mataruge, Prenčane (Maoče) i Podborova (Pljevlja); Nikšić; Bijelo Polje; Bjelopavlići, od kojih su u Podgorici; u Berane iz Podgorice; Bar; u Arbaneš i Mali Ostros (Primorska krajina) došli iz Malesije (sjeverna Albanija); Mide, Kalimani, Pelinkovići, Donja i Gornja Klezna (Ulcinj); Bresnica (Čačak) porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje), pa jedni i kao: Redžović - Milosavljević Reš, Podgorica Rešadagić, Ulcinj Rešak, Donja Lastva (Tivat) Rešetar, Herceg-Novi; u Podgorici; ogranak Bracanovića iz okoline Cetinja prešli u Bjelopavliće i odande jedni u Vraku (Skadar) Rešetarović, Nikšić Reškov, Kotor i susjedna Dobrota Rešović, Gusinje i Nadumce (Novi Pazar) ogranak Radoniči��a iz Kuča Rešpar, Kotor Riavić, Herceg-Novi Ribarić, vidi: Gušojević Ribarović, Nikšić Ribić, Podgorica Ribica, Podgorica; Kotor iz Prčanja a tamo iz Donje Lastve, Gornja Lastva (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; u Baru i kao: Ribičić 1437. god. Rivt, Bar Rigi, Kotor Rigibit, vidi: Ričibat Riglin, Muo (Kotor) Riđani, staro pleme u Hercegovini Riđanin, potomci Riđana kod Nikšića i Herceg-Novog Riđanović, Muo (Kotor) i Risan Riđer, Nikšić Riđešić, Nikšić Riđešić, Tuli (Trebinje) doseljenici iz Riđana (Nikšić) Riza, Cetinje Rizamulić, Pljevlja Rizvabegović, Banjani (Nikšić), vlastela Rizvanagić, Risan 1654. god. Rizvanović, Kričak (Pljevlja) iz Rovaca (Podgorica); Bukovica (Kovačevići) i Crljenica (Pljevlja) u područnim Otalovićima su posebni; Pljevlja 1897. god.; u Lučicama kod Rožaja iz Kuča; Vlah i Lozna (Bijelo Polje) potiču od Kolašina; Berane Rizi, Perast (Boka Kotorska)

232


Riznić, u Kumbor, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) oko 1692. god.; Herceg-Novi, po nahočetu; Kotor; Gledići (Gruža), Kragujevac, doselili od Kolašina Ril, Kotor 1332. god. Rilović, Kotor Riljin, Muo (Kotor) Rimić, Kotor po nahočetu Rimanić, Martinićko polje (Bjelopavlići) Rino, Bar Riosa, u Budvu doselili iz Paštrovića 1650. god. Rip, Kolašin Risavić, Budva 1424. god. Risimović (Vasilić), u Bijelo Polje (Polimlje) doselili iz Kravarice (Dragačevo), Srbija Rismančić, Mojdež i Ratičevina, Herceg-Novi Risnić, Herceg-Novi, po nahočetu; Kotor Riso, u Podgorici Risović, Paštrovići Ristanović, u Bukovici i Golešu (Pljevlja) ogranak Stevanovića; kod Užica porijeklom iz Drobnjaka Ristar, Budva Ristelić, Bojkove Kamenice, Bijela, Krivošijama i Baošići (Boka Kotorska) Ristić, u Miljkovcu (Piva) ogranak Batkovića od Nikšića; Novi Pazar ogranak Kneževića doseljenih iz Plava 1875. god.; Sirovac (Drobnjak) došli iz Kuča; Manastir Dovoli (Pljevlja); Kolašin i Polja (Mojkovac); u Klanice (Valjevska Kamenica) u 18. v. doselili iz Pive; u Vasojeviće doselili iz Prizrena (Metohija); Bajkove Kamenice i Baošići, Herceg-Novi; Cetinje Ristići iz Pive (Miljkovac), iz župe Nikšićke Ristović, u Bjelopavlićima ogranak Šaranovića (Petrušinovića), a u Kučima ranije Nilović odseljeni u Podgoricu; Cetinje; Bekovo (Novi Pazar) ogranak Komatina iz Vasojevića; Jelići (Tutin) ogranak Đekića iz Drobnjaka; kod Ivanjice (Šumadija), doseljenici od Pljevalja Ristovići, bratstvo iz Donjih Crnaca (Piperi), jedan je od 4 ogranka nekad velikog bratstva Plačkovića (ostali su Jovovići, Savovići i Novakovići). Kao dio Crnaca, juznog dijela Pipera, računaju se u najstarija piperska bratstva (predpostavlja se, mada je inače istorija plemenske CG i dalje neistrazena) da su Crnci naseljeni u onom prvom talasu, tj. da su ostala bratstva (koja naseljavaju Stijenu i Djurkoviće) dosla kasnije iz Lutova. (dopunio Boris Ristović, Zabjelo) Ristoder, Nikšić Ritanić, Pljevlja, iz područne Krnjače Riuš, Šekulari (Berane) Riđešić, Mratinje (Piva) Rići, Kotor Ričebit, vidi: Ričibat Ričibat = Rigibat = Ričebit, u Baru 1360 - 1420. god. Ričinić, u Kotoru oko 1400. god. Rkač, vidi: Koprivice u Mekoj Grudi (Bileća) Rkešić, Mratinje (Piva) Rkočević, u Golubovcima kao: Stanović, pa u Vranju i Kurilu (Zeta) jedni kao: Macanović, porijeklom iz Kuča; Vraka (Skadar) ogranak Senića, srodni Alivodićima, vidi: Senić; u Podgorici iz Kuča Rmandić, Polja (Mojkovac), porijeklom od Šavnika (Drobnjak); Ravča Polje (Bijelo Polje) Rmljenac, vidi: Rmenko Rmenko, ranije Armenko, ogranak Hremenko = Ermenac i Armenović = Armenjac (Armenac), potomci Tomića u Paštrovićima, osnivača plemena, od njih su i Žitnica i Rmljenac (Armenac), porijeklom iz Rasa (7. v.), ima ih u više krajeva Rmljenac, u Buljatici i kao: Armenac, vidi: Rmenko Rmuš, u Šekularima od Rmuš - Ruša, brata Daše Šekulara, najbliži Dašićima i Bulićima, pa u

233


Beranama i kao: Rmušević; Plav; u Podgorici Rnković, u Gornjoj Morači (Kolašin), potomci su Banovića iz Banjana (Nikšić); u Podgorici Rno, u Podgorici Rnjez (Hadžić), Nikšić Roba (Robae), Draginje (Ulcinj) Robak, u Podgorici Robeli (Ivačković), Kunje (Ulcinj), porijeklom su iz Rumunije Robić, Grevo i Rabitelji (Pljevlja) su iz Pišča (Piva) Robović, Robitlje i Grevo (Pljevlja), od kojih su u Selini (u Šarancima), Žabljak, oko 1861. god. Rovinski, vidi: Apolonović Rović, Crkvičko Polje (Piva), ogranak Kneževića Rovići iz Pive (D.Crkvice - Polje), od Kneževica iz G.Crkvica Rovčanin, Rovca u Šekularima (Vasojevići), doseljenici iz Rovaca (Podgorica); i kao: Zekić i Parandil (Verus) i Rovčanin u Crljenici, Otilovićima, Rovcima, Zavinograđu, Kruševu, Rudnice (Pljevlja) i Ivanje (Bihor), Bijelo Polje, doseljenici iz Rovaca, porijeklom iz Drobnjaka; ogranak Petrušića (Bulatovića) iz Rovaca prešao Miloš (oko 1850. god.) u Sirovac (Žabljak); Zaton (Bijelo Polje); Grab (Bijelo Polje); Bjeloševine (Belovine) u Dobrilovini (Mojkovac), 15. v.; kod Mojkovca ogranak Tomanovića, doselili iz Banjana (Nikšić), porijeklom iz Cuca; Mioče (Bijelo Polje); Mojstice (Bijelo Polje), ogranak Bulatovića iz Rovaca (Podgorica); Zavinograđe i Kruševo (Pljevlja) došli iz Prekotarja; Rijeka Crnojevića, vidi: Radović (Rovčanin) Rogavčević (Mihailović), Mijokusovići (Bjelopavlići). Od njih su kod Novog Pazara Rogamić, u Podgorici iz Zatrijebača (Kuči) Rogan (Rogama), u području Vrake (Skadar), Albanija, prešli u Pipere selo Rogame (ispod brda Vežešnika, prema Morači); Trebinje, došli sa Tupana (Banjani), pa u Podgoru kao: Bojović, a u Planu (Bileća) kao: Tešanović Rogan (Staniša), knez malocucki, predak bratstva Roganovića u Cucama Roganović, sa Meduna (Kuči) jedan Ljaković (Drekalović), Meduljanin ode u Riđane (Nikšić). Odatle u Cuce (Cetinje) kod Ražanog Dola te jedni kasnije u Prokov Do na Trnjinama, Prentin Do, zatim u Rovine (kasnije Tomanović), od njih su u: Bresticama, Trepčima, Bubrešku (Štedim), Nikšić, Dabru (Hercegovina), Krivošijama i Orahovici (Boka Kotorska), Dvrsnici (Dvrsno), Trebinje, Berilje (Prokuplje), Lješnjanima (Progonovićima), Podgorica. Odavde jedni u Vraku (Skadar). Označavani su i kao: Roganović = Laković ili Laković = Roganović. Njihovih iseljenika ima u Grand Mako (Mačagaj), Argentina, sa prezimenom Crnogorac u Duliće (Gacko) jedni početkom 20. v. a drugi 1840. god., pa Spasoje Mijajlov pređe u Bajov kamen (Golija), Nikšić. Od tih Roganovića (Crnogoraca) u Goliji su i Vidaković koji su odselili u Daniće (Gacko) i odatle sin Vidakov kod Sarajeva; Perast (Boka Kotorska); Cerovo (Pješivci), njihov Radovan odseli u Bjeloševinu (Župa Nikšićka); Cetinje; Od onih iz Cuca u: Podgorici, Balabanima, Mahali (Zeta), Vraki Elbasanu (Albanija) Roganovići, rod bratstva Lakovića u Trnjinama Roganovići, bratstvo u Pješivcima Roganovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Roganovići u Nikšiću, u "Štedinu", u Rudinama, Hercegovini, Boki, u Dvrsnu i u Srbiji Ž Rogač, Crkvine (Oputne Rudine), Nikšić; u Podgorici Rogačević, Mijokusovići (Bjelopavlići) i u Nikšiću Rogić, Kumbor, Herceg-Novi Rogja, Gornja Lastva (Tivat) Roglić (Kolašinac), Stradovo (Novi Pazar), porijeklom iz Rovaca (Podgorica) Rogo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja Rogović, Nikšić Rogoznica, Kotor Rogostov, Budva, oko 1450. god. Rogoš, Đinovići i Orašje (Kosijeri), Cetinje, ogranak Tomića iz Bjelica (Cetinje)

234


Rogošić, srodnici Đukanovića, Rogoša i Radusinovića, koji su sa Čeva (Cetinje) prešli u Ceklin (Rijeka Crnojevića), u Dajbabama i Buronjama (Podgorica) te su od njih Radusinović, Koloroge i Kojičić, preseljeni u Golubovce (Zeta) i Podgoricu Rogulić, Kotor Rogulja, u Podgorici Rodgostić, Paštrovići Rodić, Bistrica (Mojkovac) Rodusinović, Buronje (Podgorica) i Radusinović Rođen, Rasova (Žabljak), od njih su u Aluzi (Šaranci), Drobnjak Rođenović, od Sarajeva na Vranjinu (Skadarsko jezero), pa u Vraku (Skadar) Rožajac, u Podgorici iz Rožaja Rožić, Gornji Zagrad (Berane) 1485. god. Roza, peraška naselja Rozbovski (Rosbovski), Budva Rozgar, u Branovićima (Grbalj) Rojević, Ozrinići (Nikšić) Rojedinac, Kotor 15. v. Rok = Roki = Rokit, Klezna i Sveti Đorđe (Ulcinj) Rokić, u Kotor prešli iz Perasta Rokoandić, Nikšić Rokos, Kotor Rokoč, Rokoče (Cuce), Cetinje Roksandić, u Pješivcima, po Rosni kćerki Vuka bana Rćanina-Rastočanina Rolovići, bratstvo u Brčelima Rolović (i kao: Lorović), sa Dedinja (Beograd) doselili u Brčele (Crmnica); Cetinje Romaj, Zuos uz Bojanu, sišli iz Gornje Krajine Romano, Bar u 13. v. Romac, Sutomore (Bar) 1898. god. Romičić, Orah (Nikšić) Ron, Budva Rondović, Jablan Bara (Žabljak), potomci Radiča Miloševića, doseljenika iz Plane (Kolašin), porijeklom iz Plane (Bileća) gran. Vlastelinovića, najbliži Vukovićima. Njihovi su srodnici u Prenćanima (Pljevlja); Ljubična (Prekotarje), porijeklom iz Banjana (Nikšić); Nikšić; Zaton, Kičevo i Vraneška dolina (Bijelo Polje) Ronkolin, Kotor Ronović, Herceg-Novi Roncino, i kao: Rončino, u Boki Kotorskoj i Ulcinju, vidi: Rončino Rončević, u Nikšićkom Prekovođu spominju ih u srednjem vijeku; Jugovići (Župa Nikšićka) došli iz Nikšićkog polja, stariji stanovnici, od njih su u Mačagaj (Argentina), Glibavac i Studenca (Nikšić) došli od Gacka, a tamo iz Dabra (Hercegovina); Nomgame, Kalušići i Ograđenice (Pljevlja) slave Nikoljdan, porijeklom iz Banjana (Nikšić); Gusinje 1911. god. Rončino, u Ulcinju 14. v.; vidi: Roncino u Dolčinu (Ulcinj) Ropotin, Kruščica (Donji Banat), ranije kao: Šinžar (Mihajlov), porijeklom iz Crne Gore Ros, Kotor 1397. god.; Škaljari (Kotor) i Tivat (Grbalj) Ros (Roza), Ulcinj u 13. v.; Kotor i Perast Rosa, u Dulčino (Ulcinj) 1389. god.; Kotor; Budva Rosandić, Milojevići (Pješivci), došli iz Milata (Komani), Podgorica, od njih su u Reskoceru (Kragujevac) i kod Valjeva; Nikšić; Kotor. Doselili iz Čeva (Cetinje), starina Rovca Rosandići, bratstvo u selu Milojevićima Rosi, Kotor i susjedni Škaljari Rosini, Podgorica 1505. god. iz provincije Dikolo (sjeverna Španija) Rosić, Raška i područno Vračevo, Crljenice (Pljevlja) i Kuti, Herceg-Novi grana Đukića iz Lijeve

235


Rijeke (Vasojevići); Herceg-Novi, po nahočetu; Žari (Mojkovac), ogranak Dulovića iz Morače (Kolašin), porijeklom iz Trnovice (Mostar); Budva; Nikšić; Tivat; Novi Adžbogovac (Lepenica) iz Crne Gore; u Risnu (Boka Kotorska) Rosbovski, vidi: Rozbovski Rosler, Budva Rosmani, Kotor Roso, u Podgorici Rosović, Orahovice (Kotor) Rojević i kao: Rsojević, Rsojevići (Bjelopavlići) i kao: Rsoja u Brijestovima Rosnić, grana Dabetića u Vasojevićima; Podi, Herceg-Novi, porijeklom iz Popova (Hercegovina) Rostović, Herceg-Novi Rostošil, Zelenika, Herceg-Novi Rotković, Podgorica; Mojdež, Herceg-Novi Roć, Sutomore (Bar) 1854. god. Roćen (Roćeni), Rasova uz Taru, pa u Bršno (Nikšić) i odatle u Bijelu, Orašcu i Rasova (Drobnjak), porijeklom su sa Čeva (Cetinje). Od njih su i u Glibaćima (Pljevlja) Roćenović, u Bršnu (Župa Nikšićka) ogranak Roćena, porijeklo sa Čeva (Cetinje), vidi: Roćen Rohović, Rasova (Bijelo Polje) Rocić (Rocović), Bobovište uz Skadarsko jezero, došli iz Kuča Rocović, Bobovište uz Skadarsko jezero, porijeklom iz Kuča, vidi: Rocić, odselili u Skadar (Albanija) Ročelt (Rošelt), Herceg-Novi Ročhberger, Herceg-Novi Roši, Kotor Rpčić, Pelinkovići (Bar) Rs (Hrs), predak Vukčevića i Batrićevića u Veljem Zalazu Rsoja, vidi: Rsojević Rsojević, kao: Rsoja, u Rsojevićima (Bjelopavlići) 1484. god. Rćanin (Rastočanin), potomci Vuka Lužanina u Pješivcima i kao: Ranc; vidi: Rvaćanin Rubignol, Budva Rubežanin, Bae, Sirovac i Boan (Žabljak) iz Rubeža (Nikšić), ranije: Jakičić, pod Trebjesom je njihova crkva Svetog Petra i Pavla, najstarija u tom kraju. Porijeklom iz Kuča. Jedni njihovi su živjeli pod Zlatnom stranom (Muževice) pod Njegoš planinom, prešli u Čevo, pa u Brda (Bjelopavlići), pa u Vidriće (Sokolac) na Romaniji, i odatle jedni u Trešnjicu (Užice), od njih su Ćalić u Dragovoljićima i Odović u Zagrad (Župa Nikšićka) i kao: Rubežić kod Mojkovca Rubežić, kod Mojkovca i Planoj (Kolašin), ogranak Jakića iz Rubeža (Nikšić) Ruberev, Ratac (Bar) Ruvak, Kotor Ruvin, Budva Rug (Rugi), Bar u 13. v. i Ulcinju, vidi: Ruči i Ruce Rugios, Bar Ruglinović, Prčanj (Kotor) Rugovac, grana Klimenata u Rugovu (Peć) od kojih su u Akanji i Viševu (Gusinje) i kao: Suknović u Beranama; Vojno Selo (Plav) i Babino Polje (Plav) 1880. god. Rugovšek, Perast (Boka Kotorska) Rudaj, Štoj (Ulcinj), porijeklom su iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija Rudanović, Berane Rudašević, u Piperima ogranak Ljumovića Rudelj, Igalo, Herceg-Novi Rudić, Ravna Rijeka, Rakonja i Pripčići (Bijelo Polje), od njih su u Mojkovcu, Nikšiću i Bijelom Polju Rudnjak, Budva

236


Rudov, Očinići (Cetinje) Rudovi, manje bratstvo Borišića u Očinićima Rudović, Rječ (Ulcinj) i kao: Paraturk; Sustjel (Bar) Rudoj, Štoj (Ulcinj), potiču iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija Ruđan (Bošković), Paštrovići Ruđieri, Kotor Ruđić, Orah, Jabuke i Rudinice (Piva) i kao: Rudić, vidi: Gagović i Branilović i u Drobnjacima došli iz Banjana Ruža, u Podgorici Ružić, Previš (Drobnjak), ogranak Kujundžića (Lazarevića), od njih Steva Andrin u Užice (Srbija) i kao: Crnogorac, porijeklom iz Jasenika (Gacko); Bečići (Budva); ogranak Đurića, grana Kovačevića u Vasojevićima; Džurevo (Pljevlja) i kao: Jaragmizović; Bijelo Polje i područni Obrov; u Lozicama (Bijelo Polje) došli iz Pipera; Bjelopavlići 1444.g.; Pješivci, ogranak Britvića, pa jedni pređu u Previš (Žabljak); Ninkovići (Žabljak), došli iz Njeguša (Cetinje), porijeklom iz Mele Banjske (Kosovo), od njih su kod Mojkovca; Kotor; Miloševići (Piva) iz Jasenika (Gacko) Ružići iz Pive (Miloševići), doselili iz Gacka oko 1800. Ružičić (Mican), Kričak (Pljevlja), porijeklom iz Kuča, od njih su u Nikšiću; Kuti, Herceg-Novi, po nahočetu Rujević, Pripčići (Bijelo Polje), vidi: Rujović Rujović, Lagatori (Gornji Bihor), Bijelo Polje, a u područnim Radmanovićima i kao: Ličanin; Dubočica (Sjenica) i Novi Pazar, doseljenici od Kolašina Rukavina, Podgorica Ruljić, Lukovo i Praga (Nikšić), porijeklom sa Čeva Rumenjić, Podgorica Rumpes, u Baru Rundo, Herceg-Novi Rundović, Cetinje Runković, Kotor oko 1335. god. Runo, Topla, Herceg-Novi sišli iz Hercegovine Runjević, Bare (Nikšićko Prekovođe) Runjić, Runje (Gornja Krajina) Rupavac, Sušćepan, Herceg-Novi Rupalo, Donji Stoliv (Kotor) Rupar, u Pivi ogranak Đalasan, od njih su u Bosni Rupčić, peraška naselja, porijeklom iz Hercegovine Rusanić, Paštrovići, pa u Boku Kotorsku oko 1423. god. Rusen (Rušević, Rusenović), lokalitet Rusenović u Miljanićima (Banjani), Nikšić u 13. i 14. v., vidi: Rušević Ruskov, Kotor Rusković, Babunci (Grbalj); Donji Stoliv (Kotor) Rusović, Kuti, pa u Dobrotu, Poda, Srbinu i Kotor (Boka Kotorska); Mrkovi (Prevlaka), Đuraševići, Radovići (Grablja); Babunci (Grablj) potomci Dapka (Dapca) u 16. v. doseljenog iz Albanije, od Skadarskog jezera; Podostrog (Budva) iz Buljarice; Morinj (Risan) Rustanić, Herceg-Novi, po majci Rustemagić, Pljevlja Rusto, Ulcinj Rusulbegović, Ulcinj iz Hercegovine Rustević, Podgorica Rustemović, ogranak Čmančanja u Nikšiću i Novom Pazaru, porijeklom iz Kuča; u Plavu Rutešević, Grahovo (Nikšić) Rutešić (Rutešević), Nikšić i područno Grahovo Rutić, Podgorica

237


Rutković, Raošići (Tivat) u 12. v. Rutović, Nikšić, doselili (oko 1690. god.), pa jedni pređu u Vranešku Dolinu, Majstorovinu (Bijelo Polje), Žari i Podtrk (Mojkovac) Ruce = Ruci, u Dulčino (Ulcinj) 1385. god. Rucović, kod Petrovca na moru (Lastva) oko 1355. god. i jedni 1764. god. pređu kod Budve; Podostrog (Budva) i Kotor. Starinom su iz Raške, od njih ima u Dalmaciji i Rusiji Ručevići, stari begovski rod u Cetinjskom Plemenu Ruči = Rugi, u Dulčino (Ulcinj) 1385. god. Rušević, vidi: Rusen, u Cucama (Cetinje) srodnici Roganovića; u Banjanima (RusenovićiMiljanići), Bjelojevići i Petrovići kao: Rusen = Rusenović (Rušenović); Pilatovcima, pod Oblajem (Nikšić), kao: Rušević preci Pilata i Sinđelića; u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Rušt i Gvozdenović Rušt, vidi: Rušević, u Zatrijebaču (Kuči) S Sabaći, u Ulcinju Sabe = Sabo, u Kotoru Sabini, Kotor 1330. god. Sabinić, Škaljari (Kotor) Sabitović, Pljevlja 1897. god. Sabić, Meljine, Herceg-Novi; Kotor po nahočetu Sablić i kao: Sabljičić, Dobrota (Kotor); Muo (Kotor) iz Stare Crne Gore Sabličić, Ratiševine i Igalo, Herceg-Novi Sablja, od Vignjevića u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), jedni se odselili u Srbiju Sabljenović, Drobnjak iselili Sabljić, Mul (Tivat) i Ratiševina, Herceg-Novi Sabljičić i kao: Sablić, Dobrota, Igalo (Boka Kotorska) su iz Korjenića (Trebinje) Sabo = Sabe, u Kotoru Sava (Gornjevuk), predak bratstva Gornjevuka Savaljić, Nikšić, vidi: Savović Savević, Nikšić, vidi: Savović Saveti, u Kotoru 15. v. Saveljić, Gradina i Martinićko Gostilje (Bratonožići), vidi: Savović Savin, Nikšić, vidi: Eraković; Kotor Savinić, Herceg-Novi, po nahočetu Savijević, kod Herceg-Novog iz Hercegovine Savinović, Herceg-Novi, po majci Savinčić, Herceg-Novi, po majci Savić, Rubeža (Nikšić), od njih u Rudom (istočna Bosna) i drugi; Podgorica 1894. god.; Lukovo, Dragovoljići i Nikšić, starosjedioci, jedni kasnije i kao: Šućur; Drobnjak iz grupe Srbljenovića Novljana; Bare, Ritošići i Strmac (Pljevlja) a u područnom Maoču su Vasojevići i kao: Obradović Rajević iz grupe Kovačevića; ogranak Lazovića iz Kuča u Pasji Pastor i Lopužje (Novi Pazar); Dračevice (Šestani), Krajina su od Pecića doseljenika iz Škrelja; ogranak Guberinića iz Vasojevića u Novi Pazar; ogranak Božovića prešli u Albaniju; Ulcinj 1907. god.; Zagaraču; Gluhi Do (Crmnica) iz grupe Maslončića; Bar; ogranak Boškovića iz Bjelopavlića odseljeni u Srbiju kao: Garašanin; ogranak Bulatovića iz Rovaca preseljenih u Orašac (Šumadija) kuća u kojoj je 1804. god. dogovoren Karađorđev ustanak 19. v.; jedni su iseljenici iz Bjelopavlića u Gradac (Valjevo); iz Borkovića (Piva) jedni odselili u Šumadiju kao: Savić Garašanin; iz Kuča iselili u Drobnjak kao Kudeza - Marković; iz grupe Ćesac Roca iselili u Plav, Vojno Selo (Plav); ogranak Draškovića iz Čeva (Cetinje) odselili se u Gajtan (južna Srbija); Njegovođe (Piva); iz Pive iseljeni u Crnču (Sokolska nahija); Pusto ostrvo (Mala Crna Gora), Piva ogranak Mulina (Čalmonja) ranije Čurović doseljenih iz Tušine (Žabljak); Brezojevice (Plav); Kotor (Boka Kotorska) su iz područnih

238


Bogdašića; Ubli i Krivošije, Herceg-Novi su 1687. god. doselili iz Korjenića (Trebinje); Kosijeri (Cetinje); od Herceg-Novog odselili se u Novi Sad; ogranak Vujačića iz Pipera u Valjevo; Dajkovića Lomila (Ceklin) Savićević, Pješivci, ranije Šteković - Babić, od njih su u Straševini (Nikšić); Nikšić ogranak Markovića iz Pješivaca, starinom su iz Hercegovine; drugi u Nikšiću ogranak Markovića, došli iz Dobre Vode (Bar); Sotonići (Crmnica) iz Paštrovića; Kosijeri (Cetinje) i kao: Kosijer iz Radomira (Rijeka Crnojevića); kod Spuža (Bjelopavlići); Vitasovići (Pješivci) doseljenici iz Kuča; ogranak Božovića u Zagaraču (Danilovgrad); Zalaz (Kotor); ogranak Vojvodića u Građanima kod Rijeke Crnojevića; u Bjelopavlićima; u Zeleniku ogranak Brajovića, ogranak Košutića, ogranak Pavkovića, ogranak Jovanovića, ogranak Balevića u Bratonožićima Savićevići - Božovići, bratstvo u Zagori Savićevići, bratstvo u Pješivcima Savićevići, bratstvo u Sotonićima Savicki, Klinci i Zelenika, Herceg-Novi Saviček, Bar Savičić, Bata (Cuce), Cetinje i kao: "Jebizima"; Budva Savičići (Jebizime), staro bratstvo na Bati Savković, Piperi potomci Lužana, od njih su u Lužanima (Zeta) i Lužanima (Užice), Srbija, a jedni u Lipovac (Aranđelovac); u Čečavi (Teslić) porijeklom su iz Danilovgrada (Crna Gora) Savkovići, starosjedioci u Podgorici (Tološi), porijeklom iz Bratonožića Savo Raslapčević, predak bratstva Sjekloća Savo Markov, brat vladike Petra I Savović, ogranak Papića u Komarnici (Šavnik), a u Crkvičkom polju kao: Vranić, vidi: Papić u Petrovićima; u Nikšiću i kao: Savević, Savaljić i Saveljić; Herceg-Novi po vanbračnom djetetu; Dugi Do (Njeguši), Cetinje; Crnci (Piper), a u nekim područnim selima su ogranak Janića iz grupe Stanjevića od njih su u Budvi kao: Savović; Kuči ogranak Vujoševića iz grupe Drekalovića, od njih su u Ulcinju 1911. god. i područnoj Darzi i Mikulićima; Goražde (Berane) porijeklom iz Kuča od Savovića - Popovića; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Krnjice (Krajina); ogranak Brakočevića u Šekularima odakle su se jedni preselili u Peć; Paštrović; Ubalac (Kuči) ogranak Vujoševića Mrnjavčevića, vidi: Čarapić; Bar; Jablanica (južna Srbija), grana Vujoševića sa Momča (Kuči), pa kao: Dragović prešli u Slivovo (Lugovi), Uroševac Savovići, staro bratstvo u Dugom Dolu Savčić, Herceg-Novi, po nahočetu Sager, Herceg-Novi Sagur, i, (Sagurović), 13. v. u Baru i kao: Sagurija = Zaguri = Čaguri, u Kotoru kao: Zagurović Sagurija, vidi: Sagur Sadagić, Pljevlja doselili iz područnog Tvrdoša Sadik, Nikšić Sadiković, Potrlica i Pljevaljsko Polje (Pljevlja); Rasova (Bijelo Polje); Podgorica 1880. god. Sadić, kod Plava i Gusinja Sadović, u Pljevlja su se doselili iz područnog Tvrdoša 1864. god. Sadopić, Pljevlja 1862. god. Saijnović (Šainović), Budva 1650. god. Saiti, Nikšić Saičić, grana Mijomanovića u Vasojevićima; Bjelopavlići; Cetinje Saje, u Kotoru 1330. god. Sajić, iseljenici iz Pive u Grčiće (Srbija) Sajčić, Vasojevići, starosjedioci; Vinicka (Berane) Sakar, i, Ponari (Zeta) doseljenici iz Đinovića (Kosijeri), Cetinje gdje su starosjedioci, od njih su i u selima Vrake (Skadar), a odseljeni u Vasojeviće prezivaju se Đinović Sakarević, Bar Sakić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru

239


Saković, ogranak Rajevića - Raketića u Vasojevićima Sakrapos, u Podgoricu doselili se iz Grčke Sal, Peraška naselja, doseljenici iz Italije Salagić, u Lješkopolju, Podgorici, Tuzima i Skadru, iz Anadolije (Turska) Salaj, Šas (Ulcinj) i u područnom Katrkolu i kao: Solaj Salaković, Dobre Vode (Bar) Salambros, u Rijeci Crnojevića iz Grčke Salapura, Nikšić Salaić, u Podgorici jesu iz Azije; Mrčevo (Grbalj) Salatić, Zelenika i Kuti, Herceg-Novi su iz susjednih Konavala Salahanović, Nikšić Salac, Ljubotinj, Srednja Sorotima; Zaljev, Bar Salva, i kao: Salve i Salvi, u Kotoru i područnim Škaljarima Salve, vidi: Salva Salvi, vidi: Salva Saldo, Nikšić Sal, e, Cukovići i Velji Ostros (Primorska krajina) Salević, iz grane Novakovića u Vasojevićima Saliagić, Podgorica Salimon, i, (Solimon), Budva iz Smedereva 1650. god. Salić, kod Ulcinja, Komorača i Gusinja (Skić) su iz Klimenata (Albanija) Saliu, Podgorica Salihović, Boljanići (Pljevlja) Salović, Rožaj doseljeni iz Nikšića Salhanović, Nikšić Saljić, Plav Saljuk, Zagonja (Ulcinj) Samardžić, Cetinje; Krivošije (Boka Kotorska) potomci Sava Ivanova, grana Orlovića (Strahinjića), jedni u Blagaj (Hercegovina) pa u Karlovce (Srem); Čarađu (Gacko) porijeklom su iz grada Sokola (Bosna), jedno vrijeme u Cucama i Bajicama (Cetinje), od njih su u Podgorici, od Komnena Bajice, pretka bratstva Samardžića, u Krivošijama (jedni i kao: Samardžić - Komnenović) i Rijeci Crnojevića kao: Osmanagić i Čakić; Samardžić u Kusidima i u Nikšiću; i kao: Samardžić u Komanima (Podgorica). Kobilji Do (Cuce), Cetinje doselili od Nevesinja (1878. god.), porijeklom iz Pive; Gusinje; Pljevlja i okolina; kod Perasta (Boka Kotorska), iz Krivošija Samardžići, bratstvo u Krivošijama Samardžici u Podgorici Samardžići, porodica u Kobiljem Dolu u Cucama Samatović, Nikšić Samac, Podgorica Sambolec, Podgorica Sambrailo, Nikšić odselili 1721. god. u Buiće (Dubrovačku Župu), Martinoviće i Mokoš (Dubrovnik) Samović, iz Raške u područje Duklje, 492 - 540. god., kasnije od Sama (vlastito ime) i dalje do 843. god. kao: Samovladović i Svevladović Samoili, 13. v. u Baru Samovladović i Svevladović, vidi: Samović Samotvor, Kotor Samohod, Herceg-Novi Samuel, u Kotoru Samuelis, u Kotoru Samuk, Zagonja (Ulcinj) porijeklom iz Albanije Sangič = Sankta, u Kotoru

240


Sandaljević, u Antibari (Bar) 1444. god. Sandić, Malinsko (Žabljak) ogranak Abazovića; ogranak Jovića iz Drobnjaka preselili se u: Krašljevo, Ograđenicu i Bobovo (Pljevlja) pa jedni u područni Meštrovac; Popov Do, Zasad (Bobovo), Pljevlja; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru ogranak Dakića Sanković, vlastela 1382. god. i u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, ranije kao: Draživojević; Bajice (Cetinje); Paštrovići 1712. god. Sankovići, staro bratstvo u Bajicama Sankovići, bratstvo u Pažtrovićima Sanli, Rose, Herceg-Novi Santini, Kotor Santo, Ulcinj Santović, Bar Santrač, Nikšić Sapurić, Oputne Rudine (Nikšić) Sarabić, Tušine (Žabljak) Saravelja, Tušine (Žabljak) odselili se preko rijeke Tare Sarajlija, Bijelo Polje Sarajlić, Vranjina na Skadarskom jezeru; Nikšić; Bijelo Polje Sarani = Saranin = Saranus, u Kotoru Saraović, Njeguši (Cetinje) Saraor, Mirac (Njeguši), Cetinje Saraori, stari rod u selu Mircu Saraorić, Nikšić Sarap, Bogute (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića i kao: Sorapa, doseljeni iz Sarapovića (Sarajevo), razgranati na: Vukićević, Vujanović, Markišić, Laličić, Banović, Kaluđerović, Vučković, Karadaglić, Popović i u Peroj (Istra) Sarapa, Bogute (Cetinje) 1465. god. doseljenici iz Sarapovića (Sarajevo) razgranati u 8. bratstava, vidi: Sarap Sarapi, bratstvo u Ljubotinju Saratlić, potomci Novljana u Drobnjacima Sarac, Šušanj (Bar) Saracenis, Kotor, 9. v. Saračević, Nikšić i jedni odselili u Rašku Sarvan, Pljevlja 1864. god. Sardelić, Kotor Sarić, ogranak Milića iz grupe Srbljanovića u Zukvi, Borovcu i Markovcu (Drobnjak); u Banjane su doselili iz Velestova (Cetinje); iz Pive odselili u drugoj polovini 18. v. u Gružu Kragujevačku; kod Kotora i kao: Šućević ranije Pašarović od njih jedni odselili u Goševo pod Golijom (Raška) Saričić, Bjelopavlići Sasović, Herceg-Novi, po majci Sasojević, 1692. god. doselili se iz Sasojevića (Pješivci) i Kameno (Boka Kotorska) Sauček, Herceg-Novi Safavić, Pljevlja Safija, Kravari (Ulcinj) Saftić i kao: Softić, u Pljevljima Sačar, Kotor Sačer, Kotor Sašar, Kotor Sašić, i kao: Sošić, Rakita (Bijela Polje) Sbutega, Baošići i Prčanj (Boka Kotorska) Svacio, u Bar a u Ulcinju Svačio iz Svača (Ulcinj) Svačio, vidi: Svacio

241


Svevladović (Smovladović) vidi: Samović Svekler, Kotor Svenda, Kotor Svetiko, 1398. god. u Paštrovićima Svetloća, Limljani, Crmnica i kao: Svjetloća; Nikšić Svilanović, Kruševice, Herceg-Novi starosjedioci Svin, u Ulcinju Svinčić, Bar Svirala, Polja (Mojkovac) Svironja, Velestovo (Cetinje) iz Zete Svirčić, Kotor, po nahočetu Svičević, u Podgorici Svniligaj, Kumbor, Herceg-Novi Svobod, a, Kotor; Herceg-Novi i područne Crkvice Svorcan, Nikšić iz Hercegovine; u Oputnim Rudinama (Nikšić) i kao: Sforcan Svrzić, Podgorica Svrkić, Rasova (Bijelo Polje) Svrkota, Boljanići, Bobovo, Svrkote (od njih Svrkota u Hadđićima - Goražde), Bukovica i Moranca (Pljevlja) i u Podgorici Sdrul = Sdrulis, u Kotoru Sead, Nikšić Searani, Kotor Sevasto, u Ulcinju Seganović, Crmnica Segarić, Budva, doselili iz Bara Sedović, Nikšić; Kameno i Dobrota (Boka Kotorska) Seifer, Prčanj (Boka Kotorska) Sejda, Nikšić Sejdanović, Plav Sejdić, Nikšić pa u Zmijanac i Rasovu (Bijelo Polje) Sejnveber, Herceg - Novi Sejfović, Pljevlja Sekić, Orahovo (Kuči) i jedni su prešli u Podgoricu, ogranak Lukačevića, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Sekla, Kotor Seklar, Kotor Seklac, Fraskanjeli (Ulcinj) Sekler, Kotor Sekloća, u Podgorici 1882. god. Seknić, Orahovo (Kuči) i jedni preselili u Tuzi i Podgoricu; ogranak Lukačevića u Zeti Sekulić, grana Bezdanovića u Bandićima (Komani) potomci Sekule Radonje Ivanova, grane Orlovića (Strahinić), a jedni su (1888. god.) preselili u Zagonje i Donje Mikuliće (Ulcinj) i Zaljev (Bar); u Borič Stari (Skadar) i kao: Panbuki iz Komana; Zabrđe (Berane) i kao: Sekulić - Šćepović; Nikšić; Bar; Gornja Morača, jedni od njih odseliše u Kruševac; Bjeloši (Cetinje); u Bjelopavlićima srodni Mihailovićima; Cetinje; Danilovgrad; Podgorica; Kuči, od njih su u Zagrađu (Berane) i Zaton (Bijelo Polje), od njih su kod Vršca (Banat) i kao: Crnjanski; Pavino Polje (Bijelo Polje); od oko 1800. god. iz Bjelopavlića kao: Sekulić; Glibaći i Gorica (Pljevlja) iz područnog Maoča; ogranak Miranovića u Zeti i Lješkopolju; vidi: Ulić Sekulići, bratstvo u Bjelopavlićima Sekulići, bratstvo u Bjelošima Sekulići ("Bandići"), bratstvo u Bandićima Sekulović, Josice, Dobrota i Kameno (Boka Kotorska) 1693. god. iz Nevesinja; Bijela (Boka

242


Kotorska) iz Hercegovine; grana Branilovića u Pivi; Nikšić 16. v., od njih su u Vranjskoj dolini i kod Mojkovca; Brskut (Bratonožići), od njih su u Podgorici; Gusinje; Kruševice, Herceg - Novi; Kotor; kod Ivanjice (Srbija) i kod Novog Pazara jedni kao: Burija iz Kuča (Podgorica) Sekulovići iz Pive (Seljani), starosjedioci Sela, Kotor Selaj, Braiša i Široke (Krajina) Selaković, Momišići (Podgorica); Kuči; Morača, od njih su u Drobnjacima Selalović, Dabezići (Bar) Selanović, u Dobroti (Kotor), kao: Dulović (potomci Dula Obrenova) iz Trnovice (Sarajevo) Selac, Fraskanjeli (Ulcinj) Selezanik, Kotor Selenati, Kotor Selenatić, Kotor Selenić, Kotor, po nahočetu Selimanać, Ulcinj Selimanović, Berane Selimanjin, Plav Selimadžović, Goričani (Zeta) iz Graha Selimbegović, Ulcinj Selimović, Klanac (Rožaj) ogranak istoselskih Murića; Plav; kod Rijeke Crnojevića do 1760. god. Selinderović, u Zetu iz Zambeze (Crmnica) Selit, Ulcinj Selmanović, ogranak Dupljaka iz Derače (Lozna), Bijelo Polje iselili u Paralovo (Novi Pazar); ogranak Tomaševića kod Pljevalja; Pljevlja 1813. god.; Kosanica (Pljevlja) prešli u područne Židoviće i Kričak, a jedni u Mileševo (Zlatar) Selmanović, iz Zete prešli u Podgoricu, Lješkopolje, matično pa u Podgoricu, Berane i Zagonja (Ulcinj) Selmović, Pljevlja 1872. god. Selović, Vladimir Selhanović, Nikšić; Momišićima i Podgorica 1881. god. rod Kobasičića Selčan, Štoj (Ulcinj) Selčanin, Briska Gora, Sustjel i Reč (Ulcinj) Semenderi, bratstvo u Boljevićima (Crmnica) Semerad, Kotor Sen (ken), Ulcino = Ulcinj Sendović, Bar Senić, Donja Ržanica (Berane) iz područnih Šekulara; Trešnjevo (Cuce), Cetinje, od njih su kod Avtovca i Fojnice (Hercegovina) (potomci Živkovi) najbliži su im u Trubjeli (Nikšić); Crvenka (Bačka), Igalo, Topla i Peraška naselja (Boka Kotorska); Čevo (Cetinje), od njih su u Rovcima; ogranak Pešića doselili kod Berana iz Bjelopavlića a porijeklom su iz Bjelica (Cetinje), od njih su u Praćevcu i Bastasima; Vukove Zgrade (Ceklin), Rijeka Crnojevića; u Vraki (Skadar) iz Bjelica (Cetinje) Senići u Hercegovini i u Boki Sentenčić, Herceg-Novi, Mrkovi, Brgula i Ljuštica (Boka Kotorska) Senčević, Boka Kotorska Senčić, Đenovići, Herceg-Novi, drugi po majci; doseljenici iz Konavala Senfert, Herceg-Novi Seortić, Herceg-Novi po nahočetu Sepalina, u Baru Serakić, Podgorica, potomci Milinjića iz Bjelopavlića Seranigović, Paštrovići 1398. god. Seratlić, ogranak Tomića-Balotića u Gornjoj Bukovici, Previšu i Provalijama, Drobnjaku potomci

243


Novljana; u Podgoricu došli iz Trebinja i drugi iz Drobnjaka Sergi, u Kotoru Sergius, Boka 1328. god. Sergota, Prčanj (Boka Kotorska) Serdarević, Dobrota (Boka Kotorska); Herceg-Novi (17. v.) ranije Vojinović, pa u područne Srbine Serdarović, ranije: Bošković, u Orjoj Luci (Bjelopavlići) vidi: Mijajlović, jedni se iselili; u Plavu 1889. god. Serden, ogranak Kneževića u Cucama (Cetinje) Serdeni, rod u Hercegovini Serdilo, u Baru (Antibari) 1306 - 1311. god. Serišević, Kotor Sermanin, Riječ (Ulcinj) Serta, Herceg-Novi Serhatlić, od Kolašina odselili u Kosurić (Novi Pazar) Sesnović, Kotor; Podgorica 1886. god. Sesta, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), preci Koslina i Radiša, rodonačelnika više prezimena Sestan, Paštrovići 1398. god. Sestan = Šestan, u Baru i Kotoru iz Šestana (uz Skadarsko jezero) Setenčić, Mrdari (Tivat) iz Hercegovine, vidi: Sentenčić Sefer, Herceg-Novi Seferagić, Koće (Kuči) iseljenici kod Gusinja i Plava Seferović, Kuti, Bijela, Morinj i Sasovići (Boka Kotorska) doseljenici iz Kuča; Herceg-Novi; u Piperima ranije Memetović - Petrović, odselili u Podgoricu (1687. god.), u Kuti, Herceg-Novi, a drugi kasnije u Nikšić, Skadar i Carigrad; Podgorica, Šame i Zetu gdje su i kao: Husić; Peraška naselja su iz Stare Crne Gore; Kotor; Bijela, Herceg-Novi su iz Pipera; Grdovići, Dobra Voda i Krute (Crnogorsko primorje), srodni Nikičićima; Paučine (Rožaj) su iz Graša (Đakovica) Sefić, Arbaneš (Primorska krajina); Sozina (Sutomore), Bar Sefović, Ćurke (Ulcinj) doselili iz Zadrima Sec = Zec, u Kotoru Sešeković, Kotor Sivnupović, kod Nikšića, 1695. god. Sierković, Baošić - Herceg-Novi Sijamić, Boljanići (Pljevlja) Sijarić, Godijevo (Gornji Bihor), Bijelo Polje starinci; Rasova (Bijelo Polje) Sijerkov, Strpa (Risan), a u područnim Bijeloj, Jošići, Baošiću, Kostanjici, Đenovićima, Morinju i Kumboru i kao: Sijerković, razgranati od onih iz Strpa, a porijeklom iz Nikšića, ogranak Pilatovaca iz Oputnih Rudina Sijerković, vidi: Sijerkov Sikimić, ogranak Pilatovaca iselili iz Oputnih Rudina (Nikšić) u Drobnjake, od njih su u Žljijebu, Herceg-Novi Sikić, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo) na ušću Sušice u Taru Siković, Bar 1431. god. Silbo, u Kotoru 15.v. Siloć, Peraška naselja, starosjedioci Silvić, Jošica, Baošići i Herceg-Novi (Boka Kotorska) su iz Konavala Sima, Štoj (Ulcinj) Simaković, Lješkopolje (Podgorica) Siman, i, Bar Simanić, Gornje Polje (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Zimonjić Simanov, Salč (Ulcinj); Bar Simanović, Bratica i Krute (Ulcinj); Cetinje; Beran Selo (Berane); Zaton (Bijelo Polje); iz Pive u Cerovo (Valjevo)

244


Simaček, Tivat; Mojdež, Boka 1726. god. iz Hercegovine Sim, en, on, Štoj (Ulcinj) Simental, Dobrota (Kotor) Simeone = Simeonis = Simonis = Simesu, u Kotoru Simeunović, Bihor (Bijelo Polje), od njih su u Brajkovcu (Lajkovac) Simić, Nikšić; u Velikom Crljenu, Kalenićima i Tomanima kao: Simić (Radomirović) Šumadijska Kolubara jesu iz Crne Gore; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković Simićević, Aluga (Šaranci), Žabljak ogranak su Simića = Raičevića (Miloševića), doselili iz Plane (Kolašin), a porijeklom iz Plane (Bileća), "starinom iz Kuča", od njih su u Vraneškoj Dolini (Bijelo Polje) Simović, Cuce (Cetinje) ogranak Miljenovića (Gradinjana) doseljenih iz Čarađa (Gacko); HercegNovi doselili su se iz Miljevca, Nevesinje; Saš, Morača ogranak Rakočevića, od njih su u Beloševcu, Lepenica; u Lipovu (Kolašin), posebni; Cetinje; Podjahorina, Miljevina i Brusna (istočna Bosna), ogranak Vuičića od Grahova (Nikšić). Istorodni u Lipiku (Gacko) i Montani (Amerika); ogranak Đurišića - Kovačevića, Vasojevića a drugi su ogranak Pantovića - Kovačevića, Vasojevića, od njih su u Sebečevu (Novi Pazar); Vraneška Dolina (Bijelo Polje), srodni Kljajićima i Raščanima; Pobor i Svojčevo (Pljevlja), a u područnim Židovićima i Lučici njima su nesrodni; Cerovo (Bijelo Polje); Crnci (Piperi); iz Pive iseljeni u Radljevo (Valjevska Tamnava); Škaljari (Kotor) su iz Stare Crne Gore, a od njih su u područni Muo i u Milu (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) prešli u Dragovoljiće (Nikšić) oko 1811. god. Zatim jedni pređu u Glibaće (Pljevlja), a drugi u Rumuniju Simovići, grana bratstva Miljenovića u Cucama Simoj, u Grilu (Vraka), Skadar iz Crne Gore, ranije kao: Rajčević Simon, Pistula (Ulcinj) doselili se iz Miridita (Albanija) Simonov, Kotor 1330. god. Simonovac, Donja Bitina (Uroševac), od Gusinja Simonović, Jasenovo (Donja Morača) iz grupe Jasenovčana, doseljenih iz Popova Polja (Hercegovina), jedni od 5. barat doseljena; Kuči iselili u Darzu (Ulcinj) 1878. god., a odatle jedni u Ulcinj 1900. god.; Bratica, Ulcinj; Bar; Kotor 1552. god.; Nikšić; Nikšićka Župa potomci Trebješana; Andrijevica 1880. god.; Šekulari (Berane) jesu potomci Lužana iz Bjelopavlića; Velika (Plav) iz Šalja (Albanija); Gostilje (Zeta) su ogranak Vujadinovića iz Bjelopavlića; ogranak Kusarovića - Radulovića u Bjelopavlićima Sim Parma, Krče, Ulcinj Simu, Bigovo i Kubasi (Tivat) su iz Stare Crne Gore Simunović, Darza (Ulcinj) su iz Bjelopavlića, vidi: Simonović. Stubica (Piva) od Branilovića, od njih su u Vrh Prače (Rogatica); Pošćenje (Šavnik) Simunovići iz Pive (Stubica), starosjedioci Simućević, potomci Novljana, vidi: Simićević Sinan, ov, Ulcinj; Štodra (Bar) Sinanović, od Kurpejovića, ranije Pejović u Biševu (Rožaje), jedni kasnije i kao: Đozović, od istih su i u Srđevac i Dobri Dub (Novi Pazar), porijeklom iz Morače; Rožaj 1893. god.; u Ćeklićima (Bojkovići), Cetinje, ranije Androjević (Marojević); Kuči, 16. v. ranije Kutević, porijeklom iz Klimenata (Albanija), od njih su u Podgorici; Ulcinju; Plavu; Nikšić; Ćeklići (Cetinje) ogranak Marojevića, od njih su u Kotoru; Rastić i Ljeskovac (Ulcinj); Pašića Polja (Bijelo Polje); Kričak (Pljevlja); Pljevlja 1854. god.; kod Plava i kao: Sibanović, grana Hota Sinanovići, rod u Ćeklićima Sinanovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Sindik, Gornja Lastva (Tivat); Tivat iz Istre Sinović, vidi: Adžisinović u Podgorici Sinđelić, Kolašin; Bihor (Bijelo Polje) od njih su: Ropčevac podnožje Kosmaja; Trbušnica (Šumadijska Kolubara)

245


Sinđić, Piva jedni iselili u drugoj polovini (18. v.) u Toponicu (Gruža Kragujevačka); Kuči iselili u Stapare; Rovca; Sokolac (Bijelo Polje) Sinimotović, iz Zete preselili se u Podgoricu Siništaj, Dušice (Podgorica); Tuzi, i kao: Sinseštaj Siništović, Gornja Zeta iz Gruda Sinobad, Herceg-Novi Sinobrad, u Budvu došli iz Knina Sinoj, u Grilu (Vraka), Skadar i kao: Rašković, iz Crne Gore Sinković, Herceg-Novi Sinimonović, Zeta; Podgorica Sinjanović, Plav Siraković, u Baru Siritković, Nikšić Sirković, iz Bihora (Bijelo Polje) odselili se u Ropčevo (Šumadijska Kolubara) Sirobanović, Podgorica Sirovina, Boljanići (Pljevlja) Sirović, Perast (Boka Kotorska) Sirota, Herceg-Novi Siropa, Bar Sirčić, Nikšić i Kolašin Sisa, Herceg-Novi Sisoe = Sisoje, u Kotoru Sisol, u Kotoru 15. v. Siti, Kotor 1432. god. Sitić, Herceg-Novi Sihar, Podgorica Sičo, u Kotoru 15. v. Sišić, Herceg-Novi Sjever, Herceg-Novi Sjeverić, Boronjino, Bjelopavlići Sjeverović, Donji Kraj (Čevo), Cetinje Sjeverović, Kuti, Herceg-Novi, po majci Sjeverovići, staro bratstvo u čevskom Donjem Kraju Sjekar, Nikšić Sjekloća, Dobrsko Selo, Cetinje; Vranjina na Skadarskom jezeru; Limljani (Crmnica); Nikšić porijeklom iz Hercegovine Sjekloće, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu Sjekloće na Cetinju, na Vranjini, u Limljanima, Podgorici, Nikšiću, Beogradu i Vojvodini Skadranin, Nikšić; Danilovgrad; Grbalj Skanata, Gornja Lastva, Tivat Skaljić, Kotor Skvarica, iz Grahova (Nikšić) kao: ogranak Kovačevića odselili se u Stražište i Šume (Trebinje) Skejan, Murići uz Bojanu iz Krajine u Štuf (Ulcinj) Skejović, u Bar iz Ćeklića (Cetinje); Gostilje (Zeta) i kao: Skobaljević Skejovići, muslimani u Baru Skender, vidi: Sklender Skener, Paštrovići iz Albanije Sklavi = Slavi = Slavine, kasnije Mankini u Kotoru Sklender, Režović (Paštrovići) došli od Skadra Skoval, Zelenika, Herceg-Novi Skenderović, Trpeze i Boljevac (Berane); Brskut, Bratonožići preselili se u Bihor, rođaci su im: Ramdedović i Dervović

246


Skerlić, od Bijelog Polja odselili se u Lipovicu (Jasenica); Skerlić u Migovcu (Šumadija) i okolini Nikšića jesu iz Drobnjaka Skersović, Kotor Skefić, Kotor Skit, Kotor 1419. god. Skifić, Kotor Sklender, Reževići (Paštrovići) došli od Skadra, i kao: Skender Skobal, Zelenika, Herceg-Novi Skobaljević, Gostilje (Zeta), srodni: Prenkićima i Markitovićima, doseljenih iz Albanije, porijeklom iz Stare Crne Gore Skok, u Podgorici Skoka, Sipanja (Bijelo Polje) Skonc, Kotor Skordul, a, u Baru Skorza, Podgorica Skorimir, uKotoru Skorjanin, Međurečje (Ulcinj) Skorović, u Budvi Skorupan, Pljevlja; Podgorica Skoci, Gornji Bihor (Bijelo Polje) Skočajić, Nikšić Skočić, Nikšić i Kolašin Skočković, Mokro (Šavnik) Skrobanović, Mojanovići (Zeta) došli iz Bera (Lješkopolje); Ubli (Kuči) i Podgorica ogranak Vujoševića = Drekalovića Skrobalj (Skrobaljević), Gostilje (Zeta) Skrobljaljević, vidi: Skrobar Skromput, vidi: Skromut Skromut, Put, (Skrobut), Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) Skronjan, Međurečje (Primorje Crnogorsko) Skulić, Savina, Herceg-Novi Skuletić, Duba (Piva) došli iz Drobnjaka Skura, Gorani (Primorje) Slav, u Ulcinju 1242. god. Slavić, Nikšić; Perast (Boka Kotorska) Slavoni = Slavoli, u Kotoru Slavković, ranije: Đurašković u Velici i Skiću (Plav) i Gornjem Polimlju i jedni i kao: Lušcanin, od njih su u Ljevašima (Peć); vidi: Đurašković; Prijelozi i Vrbica (Bijelo Polje); Vojno Selo (Plav); u Plavu 1912. god.; Podi, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.; Ropočevo (Obrišna - Sopot), Šumadija došli iz Bihora (Bijelo Polje) Slavonina, Paštrovići 1712. god.; Sušćepan, Herceg-Novi Slavujević, preci: Matović i Kruščić, u Banjanima (Nikšić) 1687. god., od njih su u Šidu i Sremskoj Mitrovici; u Drobnjacima ogranak Dančulovića Sladović, Grbalj; Sušćepan, Trebjesina i Kameno (Boka Kotorska) Sladojević, Nikšićka Župa iz Hercegovine; Nikšić; Grahovo (Nikšić); Sušćepan (Boka Kotorska) su iz Popova (Trebinje) Slakovci, Međurečje (Primorska Krajina); Ćeklići (Cetinje) Slaović, Krašići (Tivat) Sklender, Paštrovići Slatković (Dragutinović), Ubas (Ćeklići), Cetinje; Sasovići, Boka iz Popova (Hercegovina) Slatkovići, staro bratstvo na Ublu Slijepčević, Orah (Piva), jedni se preselili u Samobor (Gacko); od njih u Rioce (Bileća); Sasovići,

247


Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina) 1692. god.; Nikšić; ogranak Raškovića u Fundini (Kuči), od njih su susjedi Perović Slović (Petrović), ogranak Tomića u Drobnjacima, jedni su odselili u: Bijelo Polje, Zaoke (Donje Dragačevo), Srbija; Nikšić Slomović, ogranak Madenica kod Mojkovca Smailagić, Zeta; Podgorica; Bojka (Ulcinj); Kolašin (1879. god.) odselili se u Sandžak; Berane Smailović, Bijka i Vladimir (Ulcinj); Plav; Kričak (Pljevlja); Kradenik (Gornji Bihor), Bijelo Polje; Novšići (Gusinje) Smajić, Miloševići (Piva); Novšići kod Plava; Gusinje i Plav su od Klimenata Smajići (Osmajić) iz Pive (Miloševići), starosjedioci Smajlević, u Plavu 1897. god., vidi: Bander Smajlj, i, Štoj (Ulcinj) Smajović, u Podgoricu iz Carigrada (Turska); Goričani, Grbovci (Zeta), Podgorici, Skadru i Carigradu, grana Martinovića iz Bajica (Cetinje) Smak, a, Nikšić Smakić (Osmanbegović), Gornji Bihor (Bijelo Polje) pa jedni u Novi Pazar Smaklik, Podgorica Smaković, u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); Tuzi i Skadru ogranak Đedovića, od njih: Methadžović i Džaković Smakočević, kod Plava i Gusinja Smalovi, Perast (Boka Kotorska) Smalota, u Kotoru i kao: Smolota Smaljanović, Kotor Smekija, kod Risna u 16. v.; Perast i peraška naselja su iz Konavala Smečija, u Kotoru Smilović, Kotor Smiloević, kod Perasta (Boka Kotorska), starosjedioci Smiljanić, Blatina (Kolašin) i Vraneška dolina Smiljanović, ranije Čović, u Jablanovo (Vraneška dolina) i Bijelom Polju; Kuči Smiljić, Nikšić Smjepović, u Zeti Smovladović, srpska vlastela, vidi: Samović Smodlaka, Špiljari (Kotor) Smol, Polja - Mojkovac i kao: Smolović Smolac, Ravna Rijeka (Mojkovac), prešli u Pošćenje (Pljevlja) Smolović, vidi: Smol, Polja (Mojkovac) 1760. god.; Nikšićani, ranije Ivanović, od njih su u Timaru (Drobnjak) pa Gajtan (Južna Srbija) i oni u Poljima, Prenčane i Maoče (Pljevlja), Okladi (Bijelo Polje) Smoličić, Kotor Smolota, vidi: Smalota Smoljan, u Podgorici Smoljević, Nikšić Smorinić, Kotor Snegal, Kotor Sover, Bar Sović, Podgorica; Meteh (Plav) Sovo, u Rožajima, kasnije Bosanac, doselili iz Banja Luke (Bosna) Soderina, u Kotoru iz Firence (Italija) Sozin, a, u srednjem vijeku iselili iz Zete (pod pritiskom Ilira i Tatara) i kasnije pleme Suta, i nastanili na Sutorine na Sozini (Sutorman) iznad Spiča (Sutomore), Bar, a kasnije odatle se preselili u južnu Italiju Sokić, Mataruge (Pljevlja)

248


Soković, Pljevaljsko Polje pa u Peštrovac i Marande (Pljevlja); u Svetozarevu (Srbija), Pljevljima i područno Potpeće, Bobovi i Ograđevini srodnici, koji su iz Uskoka (Žabljak) kao: Kršikapa, tamo iz Pive kao: Koprivica, potomci žene vojvode Miloša; ogranak Jankovića u Ljutićima (Pljevlja); ogranak Jovića u Drobnjacima Sokolić, kasnije: Sokolović u Pivi Sokolović, i kao: Sokolić, Očinići i Dubovik (Cetinje); Dujevo i u Zeti kao: Češljar - Crmnica a kod Rijeke Crnojevića kasnije i kao: Vučetić; iz Bajica (Cetinje) u Vraku (Skadar) kao: Martinović; odselili i u Skadar, Sarajevo, Ulcinj, Podgoricu, svojataju se sa Martinovićima iz Bajica (Cetinje) Grahovo (Nikšić); iz Kuča se odselili u Mojkovac; kod Andrijevice; Pljevlja 1865. god.; Kotor iz Stare Crne Gore Sokolovići, stara begovska porodica na Očinićima Solar, Nikšić Soldatović, Podgorica Solić, ranije: Jahdedić, u Plavu 1904. god. Solomonija, Kotor 1569. god. Sombolac, Podgorica Sorat, n, i, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i Mrkojevići (Bar) su kasnije Salac iz Čaira (Salač) u Ljubotinju, porijeklom od Sarajeva; Cetinje 1871. god.; vidi: Sarapović Sorea, Kotor Sotirović, Podgorica Sotonići, pleme u Crmnici Sofijanić, Drobnjaci, od njih su kod Ivanjice (Srbija) Sofović, Pljevlja (1864. god.) doselili se iz Podgore (Plav) Sofran, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) iselili u Grbalj Softić, iz Bosne doselili u Gusinje; Berane; Vrba (Bihor), Bijelo Polje; Potpeć (Pljevlja) Sočica, od Đukanovića, ogranak Branilovića u Pivi Sočice iz Pive (Plužine, Goransko), starosjedioci, matica Plužine Sošić, Nikšić; Rakota i Pripčić (Bijelo Polje) Spada, Budva Spaić, vidi: Spahić Spajić, Brskut (Kuči) matično; ogranak Nikšića u Nikšiću i okolini; Poblaće pa područno Poblovo i Potkovač (Pljevlja); Gojevići (Bijelo Polje) i kao: Bungur, doselili iz Prizrena (Metohija); Igalo, Herceg-Novi Spajkić, u Podgorici Spalević, i kao: Spalić, potomci Komnena barjaktara - Radmuža u Šekularima (Gornji Vasojevići); Vojno Selo (Plav) Spalek, Bar Spalić, vidi: Spalević Spalović, iseljenici iz Kuča u Sevojno (Užice), Srbija Span, u Kotoru iz Lješa (Albanija) Spanović, Sotonići i Građani (Rijeka Crnojevića), starosjedioci Sparavalo, iseljenici iz Kuča u Šume (Trebinje) Spasović, sa Durmitora odselili u Erčege, na Goliji Spasić, Martinići (Bjelopavlići), jedni su se preselili u Vračevac (Ljig), Šumadija; od Bijelog Polja preselili se u Topolu i Jasenovac (Šumadija) Spasojević, ogranak Babića ranije Šćeković, iz Pješivaca prešli u Banjane (Nikšić) pa u Gacko kao: Tasovac, a oni u Straševini (Nikšić) su od srodnika Peše; Velestovo, Markovina (Cetinje); Nikšić; u Tupan (Banjani), Nikšić; Cetinje; Jablanica (južna Srbija) pa u Veliku Dobrinu (kod Uroševca), Kosovo, porijeklom iz Crne Gore; Ubli (Kuči) ogranak Živkovića; ogranak Neradovića iz grupe Raketića u Vasojevićima; Morača, od njih su u Zabojnici i Arapovićima u Gruži Šumadijskoj; Berane; Boka Kotorska; Petrovo Selo, u planini Midžor (istočna Srbija), grana Bulajića iz Zagore (Grahovo), Nikšić

249


Spasojevići, bratstvo u Pješivcima Spahija, Velje Selo (Bar) Spahijić, Pobrežje (Bihor), Bijelo Polje, od njih su u Novom Pazaru Spahić, Gornje Rovine, Trešnjevo i Grab (ovdje matično) u Cucama (Cetinje) i kao: Spaić; Nikšić iz centralne Hercegovine; ogranak Đuričića u Komanima, porijeklom iz Hercegovine, u Zupcima (Trebinje) u oba oblika, a jedni kasnije i kao: Asanović; kod Bijelog Polja; Rožaj 1883. god.; iz Rovaca odselili se u Gajtan, južna Srbija; Grbalj; Pelinkovići (Ulcinj); u Žabljaku na Skadarskom jezeru Spahići, staro bratstvo u Malim Cucama Spahići, bratstvo u Zupcima Spahići, staro bratstvo na Grabu Spahović, ogranak Ćulafića ranije Novaković, vasojevići Spetzer, Kotor Spier, Škaljari (Kotor) Spižić, Rošići i Bijelo Polje (Bjelopavlići) 1666. god. potomci Lužana; Leskovac (Ulcinj) Spinola, Kotor 16. v. Spitzer, Škaljari (Kotor) Spica, ogranak Radulovića u Milojevićima (Pješivci) "Spica", bratstvo u Milojevićima Spič, Sutomore; Široke, Krajina primorska Spiča, u Kotoru iz Spiča (Sutomore), Bar Spičanović, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u Balabanima (Zeta) a porijeklom su iz Spiča (Sutomore), Bar; Bar Spičanović, pribraćeni Vuletićima u Gluhom Dolu Spošek, Bar Spremo, Nikšić od Bileće Spuža, Vladimir (Ulcinj) Spužanin, Spuž (Podgorica) Spužanić, Ulcinj Srbica, Kotor Srbljaković, rod u Drobnjacima Srbljanović, Milić, a drugi: Carić, u Drobnjacima jesu od Novljana, od Srbljanovića su: Sarić, Raonić, Drobnjak (u Bučju - Priboj) Srdan, Šćepoševići, Herceg-Novi Srgotić, Bijela, Herceg-Novi Srdanović, Gornje Polimlje (u 14. v.) jedni preselili u Peđane kod Bileće i kasnije kao: Srdanović Milošević; Velika i Komorani kod Plava i Gusinja; Meteh i Jari (Plav) 1855. god.; srodnici su im u Istiniću (Peć); Kosorići u Kosorićkoj Bistrici (Šavnik); potomci Novljana ogranak Kosorića; Nikšić; Dobrsko Selo i Dobrska Župa (Rijeka Crnojevića), porijeklom su iz Peći; Zagarač (Danilovgrad) ogranak Bogetića iz Pješivaca (Nikšić) Sredan, predak bratstva Tomanovića u Rovinama Sredanović, potomci Dobrilovića u Dobrskom selu (Rijeka Crnojevića), od njih su u Ulcinju 1890. god.; Cetinju; Cuce (Cetinje) ogranak Krivokapića, od njih u Nikšiću i Kotoru Sredić, Herceg-Novi Srednjak, ac, Očinići (Cetinje) Srednjaci, bratstvo u Očinićima Sredojević, od Sjenice doselili se u Resnik i Rasovu (Bijelo Polje) Srezić, Herceg-Novi Srezojev, kasnije Srezojević, potomci Gojaka Nikšića iz Nikšićke Župe pa u Rovca, srodni Šćepanovićima, Bulatovićima i Vlahovićima Srezojević, vidi: Srezojev, od njih su Ilić u Rovcima i srodni Radovanovići u južnoj Srbiji Sremić, u Podgoricu iz Kuča

250


Sretenović, ogranak Pantovića iz Vasojevića preselili se u Sebečevo (Novi Pazar); Nikšić Sretković, vidi: Jaćimović; iz Drobnjaka preselili se u Novi Pazar u prvoj polovini 19. v.; iz Kuča doselili u Ostrovicu (Tutin) Srećković, Ropočevo (Sopot), Šumadija iz Crne Gore; odseljeni iz Kuča u Stanišiće (Slavonija) Srećuša, Pljevlja 1854. god. Srešić, Igalo, Herceg-Novi; vidi: Strešić Srzentić, ranije Ćude (Ćudić), u Paštroviće doselili se iz "Stare Srbije", od njih su: Ulcinj 1892. god.; Sotonićima (Crmnica); Budvi Srzentići, bratstvo u Sotonićima Srna, Pljevlja Srnadičić, Pješivci "Srnadičići" ("Selištani"), bratstvo u Pješivcima Srošinski, Herceg-Novi Stravičević, Herceg-Novi, kasnije Mandić Stavran, Džalić, (Boljanović), Pljevlja 1859. god. Stagnević, Budva 1650. god. Stailović, Ulcinj Stajić, Kolašin Stajka, Široke (Krajina) Stajkić, u Podgorici, u Starom Bariču i kao: Foljeta, a u Barič Mali i kao: Lazoja iz Crne Gore; u Skadar, porijeklom iz Crne Gore Stajković, Piperi, ogranak Petrovića - Lutovaca Stajović, Piperi ogranak Milikića (Petrovića - Lutovaca); ogranak Majovića u Bistrici i Ponarima (Zeta), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Gornja Gorica (Lješnjani), porijeklom iz Primorja Stajčić, Nikšić Stajšić, Komorani (Plav) u 14. v. Stakeljić, Bjelopavlići Stakić, i kao: Ljačević, u Berovu (Kuči) i u Podgorici; iz Pipera odselili se u Savkoviće (Srbija); iz Pipera u Vraku i Skadar (Albanija), vidi: Stokić; u Dubravskom (Šavnik) Staljević, Petrušinović (Bjelopavlići); u Golubovcima, Zeta; Močioc (Klikova), Ivanjica Stamatović, Piperi, starosjedioci, od njih su u Osoje (Zagarač), Danilovgrad, u Pipere iz Bratonožića; Berane; Brezojevice (Plav); Andrijevica; Herceg-Novi; Nikšić; Bar; Cetinje; Danilovgrad Stamatovići ("Miloševići") - Radmanovići - Đurići, bratstvo u Zagarču Stamenković, Baošići (Boka Kotorska) Stanarevići, rod u Užičkoj Crnoj Gori Stanače = Stanica, u Kotoru Stanić, u Podgorici i Zeti; Goveđi brod, Botun, Cijevna (Sliv), Mataguži, od njih u Nikšić, Fraki i Kragujevcu, Užicu, Lici, Skadru (Albanija); u Stijeni (Piperi); Pošćenje i Sirovac (Šavnik); u Budimliji (Višegrad), od Anđića iz Cikota (Kuči) Stanica, vidi: Stanača Staniša (Rogan), predak bratstva Roganovića Stanišić, Paštrovići, doselili se od Niša; Mišići u Spiču (Sutomore), Bar. Oni su iz Stare Srbije. Jedni kasnije i kao: Zec. U Podgorici, potomci Staniše, od čijih sinova: Asana Milutinović, od Nika i njegovih potomaka: Jelenić, Brković, Dakić i Milačić u Podgorici; Obala Stanišića (Budva), grana Herakovića (potomci popa Staniše Aleksina Radonjića) sa Njeguša (Cetinje). Od Stanišića žive na Prekornici (Cetinje), Bjut Montani (Argentina), u Solunu (Grčka) i Australiji; Jedni od njih i kao: Miš; Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje, jedan njihov ogranak se prezivao Aćimović; Oko 1860. god. preselili se u Kotor; Nikšićka Trepča, a odseljeni u Konjarnik (Prokuplje) kao: Raičević, odseljeni u područje Durmitora zadržali su svoje prezime; Roca (Podgorica); Berane; Njeguši (Cetinje) od 1682. god. ogranak Radonjića-Herakovića iz grupe Guvernadurovića. Od njih su u područnoj Prekornici, Lastvi (Tivat); Ogranak Gvozdenovića u Crmnici; Komani (Podgorica), njihovi srodnici

251


u Cucama (Cetinje); Područje Bjelopavlića (Maleša), potomci Malonšića, pa jedni kao: Budalović i Drakulović. Ima ih iseljenih i u: Spužu, Podgorici, Nikšiću, pordučje Romanije. Jedni su ogranak Bubića. Od jednih i drugih ima u: Međulužje (Mladenovac) 1863. god. i kao: Mitrović; kod Svetozareva poslije 1878. god. kao: Đurić; Petrovac (Srbija)oko 1820. god.; Barajevo i Guncati (Beograd) oko 1863. god.; Vrapce (Dobitak) i Rakovica (Beograd) oko 1878. god.; Beograd; Grocka; Štimlje i Rašanci (Kosovo); Bukovica (Pljevlja); Bjelušina, Zubač, Bovan, Oskoruša i Boranović (Višegrad). Oni su od Čarapića doseljenika iz Jezera (Žabljak); Azanja (Gornji Bihor) i Mojstir (Bijelo Polje). Oni su iz područnog Ivanja; Rošca (Bijelo Polje). Oni su ogranak Raičevića iz Vasojevića; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Dobrilovina (Mojkovac), po majci Staniši, porijeklom iz Rovaca; Berane; Gračanica (Berane) iz Bratonožića, kao što su u: Bišćanima (Zeta) 1879. god. i Zagaraču (Danilovgrad); Sa područja Crne Gore u: Lazarev Park (Čačak); Ivan Kula i Kosaonici (Srbija), Srebrenica (Bijeljina) i Tuzla (Bosna); Srbovran (Đurakovac), Đakovica; Odseljeni iz Drobnjaka (oko 1700. god.) u Tijanje (Donje Dragačevo), Srbija. Oni su ogranak (Ćalova) - Ćalovića; Piperi grana bratstva Miš, srodni Peunovićima; Mišići (Grbalj) 1614. god. od njih su u Tivtu; Kotor (natpis na crkvi Sv. Aranđela); Donji Stoliv (Kotor); Topla i Igalo, HercegNovi, a u Herceg-Novom jedni su iz Glavske (Trebinje); Cetinje; u Zeti kao: Bišćanin ili Balabanac; Mišići (Spič), Bar; Danilovgrad iz Bandića (Komani); Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje naznačeni kao: Petrović i jedno vrijeme i kao: Aćimović "Stanišić", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Stanišići, staro bratstvo u Dragomi-dolu Stanišići, bratstvo u Njegušima Stanišići u Kotoru Stanišići, bratstvo u Bandićima Stanišići iz sela Vinici - Bjelopavlići Stanko Stijepov, otac kneza Danila Stankov, Lješansko područje u 14. v.; Cetinje Stanković, Selišta, Britvići i Zagorčani (Pješivci), ranije Britvić, u 17. v. Od njih su: Vitković 1614. god., patronimik Vitko. Doseljenici od Sjenice (Raška). Valjda zato jedno vrijeme i kao: Vasojević. Srodni Đukićima i Jankovićima u Pješivcima, a prešli u Kotor kao: Vukadinović a drugi u Dragomi Dolu kao: Đurević; Omari (Skadar) i kao: Ograja, iz Crne Gore; Rošca (Vražegrmci), Bjelopavlići. Srodnici tamošnjih Popovića i Stankovića. Rije Rošca živjeli su u područnim Barama Šumanovića. Od njih su u Zagaraču (Danilovgrad), Kolašinovići i Brajovići - Bjelopavlići. Jedni su iselili u Gračanicu (Andrijevica) i kod Berana, drugi u Begaljice (Beograd) i Gradac (Valjevo); u Komanima ogranak Bandića; Iz Bratonožića iseljeni u Moraču; Iz Pive u 18. v. iseljeni u Podgorinu (Valjevska Kolubara); Mokro (Šavnik) su iz grupe Kalabića (Novljana); Nikšić; odseljeni iz Drobnjaka, ranije Ćalov (Ćalović), srodni Miletićima u: Tijanje, Donje Dragačevo kod Ivanjice; Šiljci i Penezići (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Marojevića; Grana Ljumovića - Đurovića u Piperima. Od njih su u: Lajkovićima, Šćepovića kućama i Kurilu (Zeta); Sotonići (Crmnica). Od njih su u Šušanj (Bar); Goričanima (Zeta) i Vraka (Fraka), Skadar; Donji Šestani (Krajina Gornja); Mokro (Šavnik) grana Trepčana; Radovanovići (Tivat); Kotor, po nahočetu; Baošići i Prčanj (Boka Kotorska); Karanikići (Bar); Lopari (Kuči) i Matagužima (Zeta) ogranak Purovića Stankovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Stankovići, rod u Ćeklićima Stano, Sutomore (Bar) 1852. god. Stanov, Kotor 1335. god. Stanović, Srbina i Baošići (Boka Kotorska); Grana Radulovića u Komanima. Od njih su u Bratici i Salču (Ulcinj) koji su iz Livara (Primorska Krajina); Doseljeni u Boku Kotorsku iz Korjenića (Trebinje) i kao: Stanojević; U Grudama (Tuzi), srodnici Vulovića iz Kreševa; Mahala (Bijelo Polje) i Gostilje (Zeta) doselili iz Ubala (Kuči), a jedni se presele u Vraku (Skadar). Jedni i kao: Rkočević, a ranije Macanović iz Kuča; Komanima (Podgorica) iz grupe Orlovića Stanovčić, iz Zubaca (Trebinje) doseljeni u Kameno i Ubla, Herceg-Novi Stanoević, Baošići i Kotor (Boka Kotorska)

252


Stanojev, Kotor 1440. god. Stanojević, Bratonožići; Crnuće (Pljevlja). Oni su iz Pive, kao i odseljeni Stanović u Bojovu Dolinu (Srbija); Crnouzi i Trebov Do (Pljevlja). Oni su od Niša; Velestovo (Čevo), Cetinje i kao: Stanojević - Vučinić; u Kučima grana Drekalovića u Šumadijsku Kolubaru; Baošići (Boka Kotorska); Nikšićka Župa ogranak Milića odselili se u Sakulj (Šumadijska Kolubara), od njih su Ranković i Stanojević. Od ovih su Jakovljević i Rajković u Orajši (Topola) Stanojevići, bratstvo u Velestovu Stanojevići - Vučinići, bratstvo u Velestovu Stanojlović, Resnik (podnožje Avale) od Podgorice Stanoš, Prčanj (Boka Kotorska) Stancel, Đuraševići (Tivat) Stančić, Podborova i Krupice (Pljevlja) Stanšić, u Podgorici Stanjević, Kazanci (Golija), Nikšić, iz Bjelica (Cetinje), ogranak Andrića = Kankaraša; Piperi (Podgorica). Od njih su u Lješkopolju (Podgorica). Jedni su i kao: Todorović - Petrović. Od njih su i u drugim mjestima; Paštrovići (Budva) jesu ogranak Andrića iz Bjelica (Cetinje), isti su u Budvi; Donja Lastva i Krtolska naselja, u Grblju su iz Konavala; Pobori (Budva), vidi: Kapisoda; Odseljeni iz Vasojevića u Sandžak; Cerovica (Gradac), Pljevlja; Stanjevići (Paštrovići) i Budva, potomci Stanka Andrije Crnca, jedni pređoše u Grbalj, a drugi u Lješkopolje (Podgorica) Staparan, iseljeni iz Kuča u druga mjesta, uzeli su po njemu i novo prezime Starović, Kotor; Ogranak Abazovića u Pošćenju (Drobnjak) i iseljenici iz Pive u Samobor gatački Starovlas, i, Kričak (Pljevlja) Starovlah, Vrbica i Prenčane (Pljevlja); U Vasojevićima su ogranak Đurišića ć Kovačevića Starosta, Herceg-Novi Starc, Risan Starčević, Krtole i Radovići (Grbalj), potomci Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Starčeva uz Skadarsko jezero; Bobovo, Svrkote, Kalušići (Pljevaljsko polje), starinci. Od njih su u Ratarima (Mladenovac), Ograđenici, Novom Selu, Miljevcima sve u Pljevaljskom području, kasnije i kao: Jelovac, Ćirković, Popadić, Džuver i Milićević, navodno da su potomci Strahinjića, sa Kosova Stacija, Risan u ranom vijeku Stašević, kod Rožaja i dalje, došli iz Kuča; Brezojevice i Boru (Plav); Prijevorac, Zubača na Višegradskom Starom Vlehu, porijeklom iz Pive Steberg, Budva Stevan Kaluđer, predak bratstva Kaluđerovica u Ćeklićima Stevan Delja, predak bratstva Delja Stevano (Grnčarski), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore. Vidi: Markov Stevanović, kod Rijeke Crnojevića (17. v.) kao: Stefanović ogranak Lopičića, grana Liješevića iz Pipera; Goločelo (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Bjelopavlića; u Uskocima (Žabljak), došli iz Pipera, ogranak Božovića; Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Komarnice (Piva); Latkovići (Ljig), Šumadija, doselili se iz Martinića (Bjelopavlići); doseljenici iz Velike (Gornje Polimlje); Čestinje (Gradac), Pljevlja, došli iz Bosne; Batkovići (Pljevlja) i kao: Mimović kasnije Ćosović, a odseljeni u područni Majdan kao: Kolašinac oni su doseljenici iz Kolašina, od njih su jedni u Prnjavoru (na Rudniku), Šumadija, kao: Kolašinac; Čelebići (istočna Bosna), ogranak Leovaca iz Leovog Brda sa Ljubišnje, a tamo su grana Mandića iz Drobnjaka; Boljevići i Goleša (Pljevlja), od kojih su Ristanović i Bojević; Zamčanj (Podibar) doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje); Cetinje; Drenac (Gajtan), južna Srbija, potiču iz Župe Nikšićke; kod Valjeva porijeklom iz Banjana (Nikšić); Grahovo (Nikšić) srodnici (od brata) rodonačelnika Perišića iz Cuca (Cetinje); ranije Obrenović, iz Medina (Srbija), došao u Riđane (Nikšić) pa u Donje Polje (Lukavaca) i Zovi Do (Nevesinje), Hercegovina; ogranak Dakovića iz Grahova (Nikšić) pa u Kazance (Gacko) kao: Perović Stevančević, u Komarnici (Šavnik), do 1812. god. odselili se u Srbiju Stevendić, kod Nevesinja (Hercegovina), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić) Stević, Nikšić

253


Stevo Mitrov, predak bratstva Stevovića u Cucama Stevović, Trešnjevo (Cuce), došli iz Riđana, skraj Nikšića, a tamo kao: Ljaković sa Meduna (Kuči). Ima ih još u Malim Cucama (Cetinje), Donjem Trešnjevu, Brveniku i Kobiljem Dolu, od kojih su i kao: Laković - Stevović, njihovih Stevovića ima i u: Riđane, Brestice i Trepča (Nikšić), Zeleniki, Herceg-Novi i u Toplici (južna Srbija); Podgora i Ninkovići (Drobnjak), došli sa Stijene Piperske, kasnije Tunguz. Od njih su u Bosni, od 1790. god.: od Stevovića, iz Cuca ima naseljenih u Mačagaj (Čepo), Argentina; Srni Do (Broćanac), Nikšić; Risnu i Cetinju Stevovići, bratstvo u Cucama Steger, Budva Stegić (Rastegić), Krtole, Radovići i Rošić (Grbalj) u 16. v. potomci Dapca, doseljenika iz Starčeva (Skadarsko jezero) Steziona, Podgorica Stekić, Sremčica (Beograd) doselili iz Vasojevića Stela, Kotor i Risan Stelja, Vrbica i Babine (Pljevlja) Stenišković, Podgorica u 15.v. Stendl, Kotor Stepani, vidi: Stefani Stepanović, Kotor (14.v.) i Perast; Kostajnik (Valjevo), Srbija, potiču iz Pive, Crna Gora Stepković, Paštrovići 1625.god. Stepović, Perast (Kotor) Ster, u, Kotor Steriša, Čela, Herceg-Novi Sterla, Zelenika, Herceg-Novi Stern, vidi: Ster Steručević, Đenovići, Herceg-Novi Stefan, Bar Stefani = Stepani, u Kotoru Stefanić, Kotor Stefanović, Kotor i Škaljari 1458. god.; Morinj (Risan); Budva potiču iz okoline Skadra (Albanija); Tršić (Mačva) ranije Karadžić grana Rajević iz Crne Gore; Bastići i Orahovo (Crmnica), ogranak Bastića, od njih su u Kotoru; Luge (Berane), ranije Šunjević; Podkrš (Bratonožići) ogranak Balevića Lješnica (Bijelo Polje); Područje Rijeke Crnojevića (17.v.) kasnije: Stevanović, grana Liješević doseljeni iz Pipera Stešević, Gornji Vasojevići, potiču sa područja Rijeke Crnojevića; kod Plava: Velika i Veliko Selo (Gornje Polimlje); Zagrad i Vemića Krš, grana Ćoraca Stiepanović (Stijepanović), Ceklin 1582. godine (Rijeka Crnojevića) Stijević, Risan; u Zeti; Salč (Ulcinj) Stijepić (Stijepčić), Kameno i Trebjesin, Herceg-Novi; Rijeka Reževića (Paštrovići), vidi: Stjepčević Stijepo, u Kotor došli iz Dubrovnika Stijepović, Rujeva glava i susjedna Rijeka Crnojevića u 15.v. i kasnije jedni kao: Riječanin, po predanju porijeklom u Ceklin iz Drobnjaka; U Paštrovićima 1600. god. kao: Stjepčev, grana Belića još kasnije Lukšić; Bajice (Cetinje) ogranak Tomaševića, ranije Martinović; Dujevo (Paštrovići) ogranak Tomića, od njih su u Morači; Dugi Do (Njeguši), Cetinje u Donjoj Morači, ranije Tomić (1252. god.), pa pređu jedni u Gornju Moraču (Starče) i kao: Stijepović, odatle jedni pređu u Komarnicu, pa brat Mićo ode u Srbiju, a ostali u Komarnicu (Šavnik), Javorje i Motički Gaj (Žabljak). Od njih su Ćirović u Tušini (Žabljak); Bjelopavlići, ogranak Škerovića, od njih u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje; u Risan (1692. god.) došli iz Banjana (Nikšić); Kotor Stijepovići, bratstvo u Bajicama Stijepovići, bratstvo u Dugom Dolu Stijepčić, vidi: Stijepić

254


Stijepčević, Avtovac (Gacko), iz susjednog Samobora, pa jedni u Čelo Brdo (Crmnica) porijeklom iz Gacka (Hercegovina) i kao njihovi ''saplemenici'' Vujačić i Janjević; Berislavci i Lajkovići u Zetu došli iz Mrka (Piperi) Stijetić, Rijeka Reževića (Paštrovići) Stijović, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića; u Podgorici, ranije Novaković doseljenici iz Drobnjaka Stiković, Izbičine, Toci i Đuraševići (Pljevlja); Baošići, Herceg-Novi Stiović, što i Stijov, u Vasojevićima. Pripadaju grupi Mijomanovića (Miomanovića), naselili se u Ratare (Donje Dragačevo), Srbija, kao i njihovi srodnici u Ivanjici (Srbija) jedni kasnije i kao: Arnaut i Tomović Stipanić, Podgorica Stipanović, vidi: Stjepanović Stipić, Herceg-Novi Stipković, Paštrovići (1398. god.), porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića) Stipćević, Kotor Stirić, Kotor, po nahočetu Stitar, u Paštrovićima porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića) Stiti = Štiti, u Kotoru Stitić, Herceg-Novi Stjelović (Vujičić), u Koćima (Kuči), doselili se iz Rovaca (Podgorica) Stjepanov, Banjani (Nikšić) u 16. v. Stjepanović, Njeguši (Cetinje), Buljarice (Paštrovići), Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: Stipanović; kod Nikšića, 1695. god. Stjepančević, i kao: Šćepančević, Brajići (Budva) Stjepin, Salč i Krute (Ulcinj) Stjepović, u Paštrovićima Stijepović, Banjani (Nikšić) Stjepović, u Bečićima (Budva) ogranak Bečića Stjepčev, vidi: Stjepčević Stjepčević, Optočići (Crmnica), pa jedni pređu u Lastvu Grbaljsku, drugi u Rustovo i Čelobrdo (Paštrovići) 1890. god. i kao: Stjepčev; u Gornju i Donju Lastvu (Tivat) doseljenici iz Hercegovine Stovrag, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja Stogrivić, Ograde (Dražojević), Lješkopolje, a ranije Draževac Stožinić, ogranak Radulovića iz Kolašina prešli 1830. god. u Sirovac (Uskoci), Drobnjak, porijeklom iz Komana (Podgorica); u Morači su potomci Bogićevi; Mojkovac Stoinić, u Zetu iz Spuža (Bjelopavlići) Stoišić, u Peraškim naseljima (Boka Kotorska) Stojadinović, Župsko Polje (Vilicka), Prijepolje, ogranak Vukovića iz Morače (Kolašin). Ima ih u Podgorici Stojaković, Brajkovac (Šumadijska Kolubara), ogranak Čarapića iz Kuča, od njih su Stojanović, područno Stojanac, Herceg-Novi Stojanović, uz rijeku Bresticu (Piperi); Baći (Piperi), istorodni sa Vukotićima i Mećikukića, označavani kao: Baći; Nikšić; Cetinje; u Gornjoj Morači srodnici Dragovića; Danilovgrad i Orja Luka, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); Pažići (Bjelopavlići) i kao: Stojanović - Brdar; a u područnom Zagaraču i kao: Stojanović - Lulaš; Utrg (Crmnica); Gornjacima (Boljevići), srodnici Lukšića i Jova (Lekića); Orasi (Lješkopolje), Podgorica, srodnici Pejovića i Đurovića; Limljani (Crmnica), došli iz Cuca, pošli u Ulcinj; u Podgorici, vidi: Kukavčević; Gornje Selo (Sotonići), Crmnica, grana Mitrovića; ogranak Radojevića (Marojevića), grana Vojkovića u Ćeklićima, doseljenika iz Zete. Od Stojanovića ima u Mostaru, Kruševicama (Herceg-Novi), Gornjem Polju (Nikšić), Donjem Podrinju, ''u Gluhom Dolu (Crmnica), kao: Ćeklić''; Bistrica (Zeta); Brajići (Budva) ''iz Stare Crne Gore'', od njih su u Budvi, Ulcinju, Herceg-Novom (od 1892. god.), jedni su

255


odselili kao: Brajić; Čeoča glava (Trešnjevo), Andrijevica, grana Lopoćana; Danilovgrad; Donja Bukovica i Kosorići (Šavnik), ogranak Lijovića, grana Kosorića; Ulcinj 1887. god.; vidi: Stojaković, na Ponarima i Bistrici (Zeta), ogranak su Stanišića sa Njeguša (Cetinje); Šipačno (Nikšić); Staro Selo (Župa Nikšićka); Srbina, Herceg-Novi; u Vasojevićima ogranak Laketića, grana Lopoćana; Ropa (Sopot), Šumadija ranije Nedić iz Crne Gore Stojanovići u Brajićima Stojanovići - Lulaši, bratstvo u Zagarču "Stojanovići", rod u Zagarču Stojanovići, bratstvo u Orasima Stojanovići, bratstvo u Crmnici Stojanovići, bratstvo u Sotonićima Stojanovići, staro bratstvo u Limljanima Stojanovići, bratstvo Pričelje - Stijena piperska Stojić, Lipovac (Aranđelovac), porijeklom iz Pješivaca; Podkupić (Pješivci). Od njih su u Danilovgradu, Podgorici, Nikšiću, Glasincu, Srbiji i Orahovinama (Pljevlja); Godljevo (Kosjerić), ogranak Gagovića iz Pive Stojićević, Mačkovo (Pocerina), Šabac, doseljenici iz Miloševića (Šavnik), jedni kao: Osmajić Stojka, Široke (Krajina), doseljeni iz Zadrmlja (Albanija) Stojkić, Čevo (Cetinje), vidi: Šabanović u Vraki i tu jedni iz Lješanskog područja; u Podgoricu došli iz Zete Stojkov, starinci u Boki, od njih su u Ljuštici i Mrkovima (Grbalj); Radojevo (sjeverni Banat), iz Crne Gore Stojković, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Ćorojevića pa u Skadar (Albanija); Herceg-Novi, pa (u 16. v.) u Baošiće, Đenoviće, Zabrđe i Ljušticu (Tivat); Risan, područni Morinj; Kotor; Kod Gusinja i toj varoši i Plava došli od Bijelog Polja (Polimlje); grana Lopoćana u Vasojevićima Stojnić, Batkovići (Pljevlja) Stojović, u Bjelopavlićima, ogranak Vukšića; Pelev Brijeg (Bratonožići), od kojih su u Krnjicama (Krajina); u Zetu iz Ceklina (Rijeka Crnojević) drugi u Zetu ogranak Raičevića Stojovići, bratstvo iz Gostilja, Bjelopavlići Stojčić, Nikšić Stojšin, Komoran (Plav) u 14. v.; Ćeklići i Njeguši (Cetinje) u 16. v. u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore, ranije Arsen (Srsin). Vidi: Markov Stokić, Vagani i Krajčenović (Pljevlja) i kao: Stakić Stokuća, u Podgorici Stolica, Kotor; u Nikšićkim Trepčama i kao: Manojlović, Tupan (Banjani), Granice (Bileća), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić) Stolić, Kotor, Bar Storf, Kotor Stočević, Cetinje (1858. god.) došli iz Stoca (Hercegovina) Stočić, Bobovište uz Skadarsko jezero (Krajina), prešli u Albaniju Stočković, Sjenica, porijeklom iz Kuča, ogranak Ivanovića Stošković, Trojice (Pljevlja) 1761. god. Stošović, Prijevor (Višegrad), ogranak Bajagića iz Pive Stradić, Kotor, po nahočetu Strainić, Rogami (Piperi), od kojih su u Mačagaj (Čapo), Argentina Straisalić, u Podgorici Straković, Budva Stratiko, Topla, Herceg-Novi Strahinja, Zagoram (Grbalj), starosjedioci; Kotor; Utrg (Podgora), Crmnica; Budva Strahinjić, Malena Banjska (Kosovo) oko 1389. god. potomci Nazrin bana 1389. god.; srodnici Kosovčića u Drobnjacima; Kubasi i Bigovo (Grbalj) u 17. v.; u Bjelopavlićima potomci Bana Strahinjića. Od njih su u Dljinu (Donje Dragačevo), Srbija i kao: Ćebić, Radisavljević, Pantelić

256


(Bujanić), Jovanović i rođaci Rogošić, Gavrilović, Petrović sa ogrankom u Ratarima: Teofilović, Simonović, Nikolić (sa Đovalaković), Jašović (Marinković), Vučećević, Alkeić, Sretenović i Ristivojević Stratimirović (vidi: Bogić), u Ulcinju 1391. god.; Kulpin i Zmajevo (Ker), Bačka i kao: Bogić, ranije i kao: Strašimirović - Balšić, Stratimirović a u Herceg-Novom i kao: Stratinović, odakle su prešli u Kulpin (Bačka); Srbina i Podi, Herceg-Novi Strašimirović, vidi: Stratimirović Strvinić, Poblaće (Pljevlja) Strevhaska, u Crnogorskom primorju Streit, Herceg-Novi Strelica (Tomović), iz Golije (Nikšić) pošli u Moraču (Kolašin), pa jedni odu u Srbiju Strehović, u Anamalskom polju (Selišta), Ulcinj Strešić, Igalo, Herceg-Novi Strikić, u Podgoricu došli iz Zete Striković, ranije: Vukićević, u Stubici (Pješivci). Od njih su u Svetozarevu (Srbija); Bijela, Ograde Jovića, Pljevaljsko polje (Meštrovac); Dobrikovo (Bijelo Polje); Kraljevo (Srbija); Bijeloj (Šavnik); Nikšiću; Riđanima (Nikšić) 1901. god. Strikovići, bratstvo u Gornjim Pješivcima "Strikovići", rod u Gornjim Pješivcima Strilić, Podgorica Strinić, Šama, Bjelostavica (Zeta) i Goričanima, ranije Jusić, kasnije Efović i Mandić u Podgorici; Nikšić Stricel, Herceg-Novi Stričević, Đenovići, Herceg-Novi i kao: Strnčević; Peraška naselja došli iz Konavala Strmenović, Prošćenje (Mojkovac) Stroganov, Praskvica (Paštrovići), došao iz Rusije (monah), ostao do kraja života Strosalić, potomci Malonšića i kao: Strisalić u Kosiću (Bjelopavlići) i u Zagaraču (Danilovgrad) Strugalo, u Podgorici Strugar, Strugari, Ulići, Dodoši, Meteruzi, Mraceljima, Dušićima, Rvaši (Rijeka Crnojevića) i Zabjelo (Zeta). Porijeklom iz Pipera, ranije Liješević. Od njih su u Cetinju, Podgorici, Ulcinju i kod Mojkovca Strugonja, Bar i Kotor Strujić, Pljevlja 1881. god.; Maoče i Prenćani (Pljevlja) Strukanović, Đuraševići (Grablj) i Perast Strukar, prispjeli u Šumadiju iz Pipera, koji je nosio struku Strum, Bar Strunjaš, ranije Savić, grana Srbljanović, u Bijeloj (Šavnik), Vranješkoj dolini (Bijelo Polje), kod Mojkovca, Maoče i Potpeće (Pljevlja); Kriva Reka (Čajetina); Starom Vlahu, najranije su se prezivali Tomić Stubličević, Podgorica Stubo, vidi: Sijerić Stubović, Herceg-Novi, po nahočetu Studen, Peraška naselja Studenović, Kotor 1440. god. Stumberger, Baošići, Herceg-Novi porijeklom iz Šmarja, pri Jelašah (Slovenija) Stupa, Orašani od Rijeke Crnojevića prešli u Đinoviće (Kosijeri), Cetinje Stupar, Cerovo uz Obošticu (Pješivci); Pljevlja (1912. god.) i područna Lever Tara Stupnikar, Bar Sturin, Cetinje Sturić, Kotor, po nahočetu Stuhec, Kotor Sćepančević, Bjelaševina (Cetinje) u 16. v.; u Brajićima (Budva) i kao: Šćepančević, doseljenici iz

257


Stare Crne Gore Sćringer, Budva Sćuit, Budva Suanis, Budva Suarbat, Budva Subašić, Bobovište (Krajina), iz Kastrata (sjeverna Albanija); Kumbor (Kotor) Subašinović, Bobovište (Krajina) Subotić, Brčeli (Crmnica), od kojih su u Grblju; Ledenice (Risan) i Grahovu (došli 1650. god.) iz Čeva (Cetinje). Od njih su u: Risnu, Kotoru, Glavatima (Tivat), Banjanima (Nikšić), HercegNovom, Cetinju, u Obiliću (Kosovo polje) iz Boke Kotorske; Gornje Ledenice (Risan) Subotići, bratstvo u Brčelima Subotići, bratstvo s Ledenica u Boki - porijeklom iz Vrbe kod Gacka Subraimović, Mali Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina) Subrašnović, Bobovište i Mali Ostros (Krajina) Sudar, Pljevlja 1870. god.; Nikšić; Podgorica Sudarević, Nikšić Sudigija, Kosići (Bar) Suduta, u Kotoru 1396. god. Suća, vidi: Suđa, Kotor Suđa, Paštrovići Suđić, ranije: Junković, grana Lovača = Glavača u Paštrovićima Suergucović, Paštrovići 1398. god. Suiković, Herceg-Novi Sujić, Pljevlja Sujković, Koće (Kuči) i kao: Nuculović, zatim: Redžić, Mekulić (Mekulović), Ulić (u Gusinju), Šerkinović, od kojih su kasnije u Plavu Sujović, Lješkopolje i Balabani (Zeta); Tuzi Sujovići, muslimani sa Krusa Suka, Ulcinj; Kotor Sukal, Krute (Ulcinj) Sukalić, Vladimir (Ulcinj) Sukanović, Jasen i Stabna (Piva); Đuraševići (Tivat), vidi: Stukanović Sukar, Kotor Sukić, Pljevlja 1877. god.; Nikšić 1877. god. Suknović, Orah (Piva), srodnici Ruđića, Božovića i Gagovića. Od njih su u Bosni; u Vasojevićima, ranije Rugovac, kod Gusinja, grana Klimenata Suknovići iz Pive (Stabna - zasel. Jasen), starosjedioci Suković, Bukovice, Vladanja, Vranj, Tuzi (Zeta), potomci Kajoša iz Dinoša (Grude), Tuzi Suktar (Suktari), Herceg-Novi Sukulić, Vladimir (Ulcinj) Sula (Sulić), Gorani (Ulcinj) iz Kuča Sulagija, u Kosićima (Primorska krajina) doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija) Sulatić, Herceg Novi Sulever, Žabice (Hercegovina) ogranak Gaćina, vidi: Gaćinović. Porijeklom od Herceg-Novog Sulejmanaga, Ulcinj Sulejmanović, Bar Suletić, Budva Sulić, vidi: Sula Suličić, Bar Sulmujović, Tijana (Primorska krajina) Suloalo (Suljoalo), Ulcinj Sulović, Bušince (Kosovska Kamenica), porijeklom iz Kuča; Mide (Ulcinj)

258


Sulja, Ulcinj; u Skadru i Tirani (Albanija), iz Crne Gore Suljević, Nikšić; Gostinja, Kanje i Lozna (Bijelo Polje) Suljevići, selo Kanje kod Bijelog Polja Suljić, Nikšić; kod Novog Pazara, porijeklom iz Kuča Suljković, Berane Suljović, kasnije: Nurković, u Seoštici (Rožaje), ranije u područnoj Lučici Suma, Paštrovići (u 13. v.) porijeklom iz Sume (Albanija) Sumović, Mide i Kosići (Primorska krajina) Sunara, Herceg-Novi Sundetić, Kotor Sundečić, Risan i Kotor; Golinjevo (Livno), Bosna, doselili se ispod Trebjese (Nikšić), ogranak Šundića Sunder, Meljine, Herceg-Novi Supić, Smriječno (Piva), ogranak Varezića iz Žabljaka (Drobnjak), ranije Njeguš iz Njeguša, Vrbe i Bjelica (Cetinje) Surjan, Podgorica Surović, Podgorica; Plav (1870. god.) i okolina (1890. god.) ogranak Osmanćevića (Đuričana) porijeklom od Đuraševića, iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) Suruliz, Pljevlja 1851. god. Surutka, Dabovići (Crmnica), ogranak Vulića odseljenih u Mrkojeviće (Crnogorsko primorje); u Podgorici Susić, Joševice (Risan) Suta, u Zeti, Sutorini i Spiču (Primorje) pa u južnu Italiju Sutvarić, Kotor, po nahočetu Suterinić, Herceg-Novi, po nahočetu Sutović, iz Ciknića (Fundine), Kuči u Cikniće (Glavatoviće), Grbalj, ogranak Glavatovića; kod Rožaja, ranije Zejnelagić iz Selaca (sjeverna Albanija) Suton, u Podgorici Sutonić (Sutović) ranije: Ciknić, iz Kuča, kasnije Glavatović; u Zeti, Podgorici, Kučima i drugdje Sutorčić, Herceg-Novi, po nahočetu Suhić, Podgorica Suhor, Kotor Suč, Kotor Sučić, Nikšić Suša, u Nikšić došli iz Mostara Sušić, Gornji i Donji Kazanci (Golija), Nikšić, jedno vrijeme u Čarađu. Od njih su u Garevu (Gacko). Od njih su Nikolić (Sušić) u Goliji i Nikšiću; Herceg-Novoi, po nahočetu; Jošanice i Kuti, Herceg-Novi, došli iz Petrovog Dola (Stara Crna Gora) kao: Uljarević, oko 1687. god.; Cetinje Sćringer, Budva Sćuit, Budva Sforcan (Svorcan), u Oputnim Rudinama, Nikšić Š Šabake, staro bratstvo u Bajicama (Cetinje) Šaban, ranije Dragoslavljević, grana Borojevića, čiji je rodonačelnik iz Donjeg kraja (Cetinje) prešao u Mužoviće (Ceklin), Rijeka Crnojevića. Starinom od Niša. Jedno vrijeme živjeli na Starom Vlahu (Srbija). Iz Ceklina jedan se odseli 1902. god. u Ulcinj od koga su u susjednom Rječu, drugi u Nikšić, a neki u Resnik (Bijelo Polje); Buljarice (Paštrovići), 1845. god. Vidi: Ivanišević i Ivanović u Donjem Kraju (Cetinje) Šabani, bratstvo u plemenu Ljubotinju Šabanagić (Redžepagić - Pašić), iz Grijema (Skadar) naseljenici, kod Gusinja, Plava i Novog

259


Pazara Šabanagović, i kao: Šabanadžović, a u Hercegnovom (1687. god.) kao: Šabanadžović, srodnici Gojkovića; Podgorica, Tuzi, Skadru, Sarajevu gdje su prešli iz Zete (Bistrice) 1879. god. Šabanadžović, vidi: Šabanagović (Ećimović) Šabanin (Šavanin), Briska i Gorana (Ulcinj) Šabanović, Seštica (Rožaje) u Škalji ogranak Nukovića iz Meduna (Kuči); Bijelo Polje i područna Bistrica, Vilusi, Nikšić ogranak Nenadovića kod Nevesinja, u drugim mjestima na području Nikšića, jesu od Nenadovića iz Gacka; Božurov Do (Piva) gdje su došli iz Prekotarja; Grahovo (Nikšić); Cetinje; Bijela, Herceg-Novi; Bar i susjedni Mide; Lješkopolje (Podgorica) i susjedne Buronje, od kojih su u Vraki (Skadar), porijeklom sa Čeva (Cetinje), srodnici Stojkića; Herceg-Novi; Stabal (Bijelo Polje), srodnici Hodžića u Godijevu i Mušovićima u Bijelom Polju, doseljenici iz Goduše (Pljevlja) Šabanovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do) porijeklom iz preko Tare (muslimani) Šabanji, Rječ (Ulcinj) Šabac (Šabaci), Reč (Ulcinj) Šabeljić, Nikšić Šabić, u Herceg-Novom Šabo, Mojdež, Herceg-Novi Šabović, u Mojdež kod Herceg-Novog (u 16. v.) doselili od Gacka (Hercegovina). Od njih su u Toploj i Igalu, Herceg-Novi; Jablanica (Bijelo Polje); iz Kuča prešli u Nikšić, potomci Pervića, pa jedni kasnije kao: Veselić i od njih odseljeni u Drobnjake kao: Kurep, od kojih u Tušini (Žabljak) kao: Veselići Veselinović, a od Janjuš i Adamović u Selcu (kod manastira Dovolja), Zatarje. Odatle Janjuši presele u Srbiju, a Adamovići u Grnčare (Prijepolje), gdje se dosele i neki od Veselića, od njih su Šabović u Potpeću (Pljevlja) potomci Mijajla Šaba Božova Veselića; od tih su u Nikšiću, gdje je došao Panto Đorđijev Šabović; 1878. god. iz Kuča, jedni od Đurđevića pređu kod Plava i Gusinja (1856. god.) gdje su kao: Šabović, te od njih su u Kostićima, Bogaćima i Brestoviku (Bijelo Polje), od kojih su Kalač kod Rožaja i Beganović u Podgrađu (Rožaje); Ibarac (Rožaje) gdje su dobili sadašnje prezime; ogranak Murića u Gornjim Glavicama i Dapcima (Rožaje), doseljenici iz Klimenata (sela Selci), sjeverna Albanija; kod Rožaja potomci Daca Klimenta od Plava; Boljanine, Zaton i Stabna (Bijelo Polje); Plav; u Plavu, ogranak Pljančara iz Škrelja (sjeverna Albanija); u Plavu i Gusinju, grana Ljuhara iz Zatrijebača (Kuči); Bogajići i Meteh (lijevi i desni), Gusinje; u Vasojevićima ogranak Bakića-Novakovića; Lješkopolje (Podgorica); kod Vladimira (Ulcinj); Kunje (Ulcinj); Kolomza (Ulcinj); Gorane i Gornji Mikulići (Bar); Bar; Mojdež, HercegNovi Šabovići porijeklom iz plemena Kuč, predak Šabo im se naselio u Plavu i od njega su potomci muslimani. Od Šabovica su ogranci Ferovići, Metovići i Hadžimusovići. Šaboj, Rastiš (Ulcinj) Šabo (Šabor), Topla, Herceg-Novi; Braiša (Ulcinj) Šabotić, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubane (Prilog: Ranko Bubanja) Šabotić, Bijelo Polje (Polimlje), od njih su u Makedoniji; Dobrodole, Goduše i Ograđeni (Bijelo Polje), prešli iz područnih Bubanja; Nikšić Šabotići iz sela Vrševa (okolina Berana), potiču od Bubanja Šaboti'i, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubanje; Šabatofović, Kravari (Ulcinj) Šavanin, vidi: Šabanin Šagin, Oblik (Ulcinj) Šagovnović, Baljuše (Bileća) i kao: Šagunović, prešli iz Crne Gore Šagovnovići (Šagunovići), rod u selu Baljcima Šagovnovići, rod u selu Zeljusi Šadović, kod Herceg-Novog i Risna, oko 1693. god. doselili iz Popova (Hercegovina) Šain, u Samoboru (Gacko) iz Crne Gore; Brijeg i Crkvičko polje (Piva) oni su od Božovića

260


Šainagić, Župa Nikšićka Šainaj, Ckla (Ulcinj) Šainović, kod Gusinja i toj varoši došli iz Bratonožića; Srpska i Vranjina (Zeta); Vir Pazar i Gluhi Do (Crmnica) i kao: Šajinović ranije Jovović; Budva u 15. v.; Sutomore (Bar); Mide (Ulcinj); Brijeg (Božurov Do), Piva, došli iz Žitina 1882. god.; Vraka (Skadar) došli sa oboda Sozine (Bar); u Piperima ogranak Vulikića Šainovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do), porijeklom od Nevesinja Šaja, vidi: Šobajić Šajinović, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Šakabend (Šakabenda), Pljevlja Šakić, potomci Šaka Banićevića (Mijajlovića, od Mijajla Vučićeva) i kao opšte, Preobražani iz grupe Bajkovića u Cucama: područje Trešnjeva, Postude (grahovski kraj), Bojov Do i Dolovi. Od njih su u: Kutima, Herceg-Novi i Mostarskom Blatu; kod Risna i Podima, Herceg-Novi u 8. v.; Nikšiću. Od njih su u Dvoru na Uni (Bosna) i na Baniji (Hrvatska), kod Sarajeva i u Anadoliji (Turska) Šakići, ogranak bratstva Banićevića u Cucama Šakota, Velimlje (Banjani) i kao: Šakotić, Nikšiću, došli iz Hercegovine, porijeklom od Čokorila (Mataruga) iz Cuca (Cetinje) u Zijemlju (Mostar), Dubravama i Kozici a u Crnićima i Trijebnji (Hercegovina) ranije Zlatanić iz Golije (Nikšić); u Gornjim Breznama (Piva) došli od Nikšića Šakote, rod u Rudini Šaković, Bratonožići Šakorunjić, bratstvo u Stubici (Nikšić) Šakotić, vidi: Šakota Šalapura, Goleša, Mažići i Toci (Pljevlja) i kod Novog Pazara, pa jedni otišli u Srbiju, porijeklom iz Pive, jedno vrijeme kod Kolašina Šaletić, Počioke (Bjelopavlići) ogranak Grupkovića Šaliprdić, Zvjezd (Pljevlja) Šalipura, vidi: Šalapura, Goleša (Pribojska), Mažići i Toci (Pljevlja), doseljenici iz Pive, te jedni se presele 1875/6 kod Novog Pazara i u Srbiju; Drobnjaci, preselili u Goleš (Priboj) Šaloun, Budva Šalta, Bar Šaltić, Bar Šalukić, u Krivošijama Šalja, Štitarice (Rožaje) i Rožajima iz Šalje (sjeverna Albanija), 1902. god.; u Podgorici Šaljanin, Brezojevice (Gusinje) i toj varoši sišli iz Šalja (sjeverna Albanija); u Plavu 1879. god. Šaljević, ogranak Milovića u Kučima Šaljić, Velika i Gračanica (Plav) Šaljukić, Bršno (Župa Nikšićka) Šaljunović, Plav (Gornje Polimlje) i područni Meteh (1869. god.), doseljenici iz Šalje (sjeverna Albanija) Šaman, Grnčari (Plav) Šamanin, Prnjavor (Gusinje) Šamanović, Plav, ogranak Šćepala iz Zatrijebča (Kuči) Šambak, Herceg-Novi, po nahočetu šamić, Pljevlja 1855. GOD.; Mašnice (Andrijevica) Šamprdić, Zvjezd (Pljevlja) Šamšal, u 15. v. iz Pješivačkog dola kao: Pejović u Tušinu pa u Pitomine (Žabljak), u Drobnjacima prije preseljenja u Nikšić, gdje su se prozvali Šamšal Šaner, Herceg-Novi Šan (Šani), Bar Šaninović, Zasmreče (Kolači) iz Kuča, vidi: Šahovac Šanit (Šaniti), Bar

261


Šanić, Kričak (Pljevlja) Šanović, Mrke i Gostilje (Piperi), Gostilje, Berislavce, Lajkoviće i Srpsku (Zeta), te jedni u Vranjinu uz Skadarsko jezero i Vir Pazar, ranije su se prezivali Prlja Šantić, Pješivci (Povija-Krst); Nikšić Šanjević, Podgorica Šaović, u Podgoricu sišli iz Meduna (Kuča); kod Bijelog Polja Šapaljak, u Ulcinj 1875. god. Šapić, Kričak (Pljevlja) Šapurić, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić Šapstanić, Gusinje došli iz Bratonožića Šaptina, Paštrovići, 17. v. Šaraba, vidi: Radović - Kisin Šarabaća, u Boku Kotorsku doselili se iz Popova (Hercegovina) Šarabić, Baošići, Herceg-Novi Šaran, Kotor Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i Rožaju iz Kuča Šaranac (Vlastelinović) i kao: Šarenac, u Planoj (Gacko), Hercegovina. Potomci Mijaila Vlastelinovića. Odatle pređu u Muževice (podnožje Njegoša), Nikšić. Odatle se vrati Mihailov sin Aleksa (Avdija) u zavičajnu Planu. Od njega su: Avdić u Planoj, Zimonjić u Gacku i Mostaru, Babić u Planoj i Trnovica, Žerajić u Miljevcu i Čitluku, Parežanin u Paniku, Šarenac u Davidovićima, Vlahovićima, Fotnici, Stepenu, Ljubinju, Drežnju i Hudbini. Sva mjesta u Hercegovini. Zatim u Martiniće (Bjelopavlići), Podgorica.Glavnina Šaranaca odseli se na teren između Bistrice i Plašnice (pritoka Tare) i imenuju ga u Plana Kolašinska i tu se sasvim oformi bratstvo Šaranci. Od ovih što su ostali u Martiniće, po ocu Savu Popoviću, od njih Raspopović i kasnije jedna grana Radović u Martinićima. Od jednog Anđelića (Miloševića - Šaranca), povratnika su Anđelići u Hercegovini. Na području Plane Kolašinske razgranaju se (Vlastelinovići) u: Anđelić, Raičević od kojih nastanu: Džaković, Popović, Krivaćević, Simićević, Bećković, Zuković, Bojović, Raićević (Raičević) i drugi. Od potomaka Šaranaca razvije se i pleme Šaranci, na području: Bogomolji, Jelinom Dubu, Rudance, Brajkovači, Gradini, Odrage, Ramovo Ždrijelo, Podima, Paležu, Njegovođi, Šljivanskom, Alugama, Dobri Njugo, Jezerima, Suvodolu i Kršu. Sve kod rijeke Tare i Žabljaka.Srodnici ostalih Šaranaca Babići između Bileće i Gacka. U Plani Kolašinskoj i području Šaranaca u istoimenom plemenu nastanu i prezimena (bratstva): Čičić, od njih Pašić; Vuković (Šaranski), od njih Rondović i Novović (Šaranski) na Đedovom Polju (Žabljak); Bećkovići pređu u Rovca (Podgorica); od Raičevića su i Zakić, Džajivuć, jedni iz Šaranaca pređu kod Mojkovca; od Rajićevića jedni kao: Raičević; od bratstva Ćosović jedni pređu u Kosanicu (Pljevlja) i od njih su Ćorović u Međužvalje (Pirlitor), Žabljak; Nedajno (Piva) od Tufegdžića, od njih su 1889. god. otišli u Srbiju; u Otilovićima (Pljevlja) su Šarančić, koji su prešli iz Šaranaca (Žabljak); od Simićevića jedni kod Šavnika; od Šaranaca ima nastanjenih: u Brvenici, Židovićima i Matarugama (Pljevlja) kao: Šarac; neki kod Grahova (Nikšić); Zukovići su iz Šaranaca prešli u Glibaće (Pljevlja); Knežević, grana Šaranaca i njihov ogranak Radošević nastanjeni su i u srednjem toku Tare, na desnoj obali i dalje; potomaka Šaranaca ima: kod Foče (Hoče), istočna Bosna, pa u Turskoj i Bugarskoj; od Raičevića, od kojih su i Bojović ima naseljenih kod Leskovca, od polovine 18. v. i Bojovića kod Lebana; Leskovac, Kosovska Mitrovica, kao i jednih i drugih u Sijerinskoj Banji, i na desnoj obali Tare u Vaškovu i Prenćanima; u Prenćanima (Pljevlja) su i Zmajević iz plemena Šaranaca; u Goliji (Nikšić) Šarac ogranak Kresojevića od Bileće Šaranci, pleme u Hercegovini Šaranović, Liješta (Kuči), potomci Šarana Kojina; Nikšić; Mikulići (Bjelice), Cetinje; Bjelopavlići, ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih su u Cetinju i Međulužju (Mladenovac) Šaranovici, bratstvo u Mikulićima Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i Rožaju iz Kuča Šarančić, Otilovići (Pljevlja), doseljenici iz Šaranaca (Drobnjaka)

262


Šarac, vidi: Šaranac (Šarac) - Vlastelinović, u Kruševice, Herceg-Novi, oko 1692. god. došli iz Korjenića (Trebinje), vidi: Šarić; grana Vlastelinović: u Pivi su i kao: Nedić, srodnici Radojičića u Risnu (Boka Kotorska); Mataruge, Židovići i Brvenice (Pljevlja); Previš (Šavnik) 1909. god. iz Zatarja kao: Šarac Šarapi, bratstvo u Riječkoj nahiji - Ljubotinj (Obzovica, Drenovi, Gluvi Do, Boguti) Šarbajić, u Policama (Berane) srodnici Bojića - Mijomanovića Šarbejić, Bar Šarenac, u Nikšić su se doselili (oko 1692. god.) i u Kotor, Kumbor i kod Risna (Boka Kotorska); Vraćenovići (Nikšić); Gacko (Hercegovina), grana Kneževića iz Lukovice (Gacko), koji su jedno vrijeme živjeli u Cucama (Cetinje), vidi: Šaranac Šarenci, rod u Bilećkim Rudinama Šarenci, rod u Drobnjacima Šarinović, u Trnovu (Sarajevo) iz Plava (Gornje Polimlje) Šarić, u Šekularima (Berane) potomci Vuka Ljevaka, matronomik po babi Šara; Krstac (Golija), Nikšić, pa nekad i kao: Šarac, potomci Kresojevića, od Bijeće, Berane; Bijela, Herceg-Novi; u Zeti Šarič, vidi: Šarkić Šarkić, Podgorica i Tuzi, ogranak Ivanovića sa Bezjove (Kuči), jedni i kao: Šarič, vidi: Sujković Šarkinović, u Plavu i područnim Brezojevicama 1820. god. iz Kuča Šarković, Njeguši (Cetinje), u 14. v. Šarov, Bor (Bihorska plana), Bijelo Polje, od kojih su u Peći (Metohija) Šarović, Đurička Rijeka (Plav), ogranak Đuričana, potomaka Đuričkovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), jedno vrijeme u Koćima (Kuči); u Plavu su iz Bratonožića; u Vasojevićima, ogranak Vulića - Kovačevića; Nikšić; Golija (Čarađe), Nikšić; Pragi i Orah (Nikšić); Kotor, po majci; Bar; Dubrovsko, Matični Gaj i Komarnici (Drobnjak), ogranak Dobrilovića iz Banjana (Hercegovine) prije Kosovske bitke, drugi u Drobnjacima ogranak su Abazovića (Novljana); Pržnje i Cerice (Gacko), od njih su u Osojnom Orahu (Piva) od 1882. god. ranije Vujačić iz Grahova (Nikšić), porijeklom od plemena Riđana; kod Nikšića ogranak Matijaševića; Nikšić i Podgorica (u 19. v.), a kasnije Petrović; Osatno (Boreč), Hercegovina iz Pive Šarovović, Plav, Đurička rijeka, Bogajići (Gornje Polimlje); Lagator (Gornji Bihor), Bijelo Polje i toj varoši kao: Ramčilović, od kojih su u Ćitiću (Novi Pazar), porijeklom iz podnožja Kučkih Komova Šaronjić, Bijedići (Bijelo Polje), došli iz Šaronja sa Peštera, srodnici su Pićurice u Zmijancima, Radijelju i Ćosovićima u Sjenici Šarci iz Pive (Nedajno, Stabna - zas.Orah Osojni), porijeklom od Radojičina iz Stabana Šarčević, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u području Bistrice (Bijelo Polje) i Batočine (Srbija); Bistrica (Mojkovac); Ivanje, Pavino Polje, Zaton i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Orlja i Kostenica (Pljevlja); Batočina (Lepenica), Srbija; Bar Šarčević, grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu Šarhomović, Plav Šata, Kotor; Ulcinj Šatić, Ulcinj Šatković, Krtole (Gorji Grbalj) u 16. v. Šatorogo, Zlostup (Golija), Nikšić, doselili iz Koleša (Nevesinje) Šaćević, Podgorica Šaćirović, Derače (Lozna), Bijelo Polje, ogranak Dupljaka, odseljenih u Kominu (Novi Pazar) Šaub, Herceg - Novi Šaula, Bar Šaulić, Žabljak i Junča Do, ranije Pešćenski kraj (Drobnjaci), ogranak Jakšića, grana Mileševića Mandića; Nikšić Šaunig, Meljine, Herceg-Novi Šafranović, Kotor Šahin, Donji Oblik uz Bojanu, došli iz Gornje Krajine

263


Šahinović, Bar; Gusinje i Pljevlja Šahman, u Beranama i kao: Šahmar; u Nikšiću i Gusinju, ranije Gruda, od njih su u Lozni i Jagoču (Bijelo Polje) Šahmanović, Zaton (Bijelo Polje); Završje i Đurička Rijeka (Plav); Bukovice (Kovačevići), Pljevlja Šahmar, Kotor, vidi: Šahman Šahmatović, u Skiću (Plav) 1861. god.; u Plavu 1895. god Šahovac (Šaninović), Zasmreče (Kalače), Rožaje porijeklom iz Kuča Šahović, Bijelo Polje, područne Lješnice i Bistrica, a u susjednom Tomaševu i kao: Ljubović; Mrđenovići (Gacko) i Šahović (Rudo Polje) porijeklom iz Herceg-Novog Šačević, muslimanin iz Podgorice Šačnagiš, Nikšić Šašalj, iz Pješivaca prešli u Drobnjake, ogranak Perunovića Šašikić (Šaškić), u Metehu (Jara), Plav 1903. god. Šaškić, vidi: Šašikić Šašović, u Pivi srodnici Vojinovića, od njih su u Srbiji Šašovići iz Pive (Vojinovići), od Vojinovića Šašoroga, Zlostup (Golija), Nikšić, ranije Perović, došli od Nevesinja i Zubaca (Trebinje), porijeklom od Vukalovića Švamadli, Herceg-Novi Švarc, Meljine, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor) Švarcer, Budva, po majci Švarcapel, Herceg-Novi Švalaj (Švalej), Nikšić Švec, Kotor Šglović, Orahovice (Risan) u 15. v. došli iz Golije (Nikšić), kasnije Vuksanović Šebek, područje Bistrice i Zaton (Bijelo Polje); u Podgorici Šebeković, Boljanine (Bijelo Polje), došli iz Berana Šebec, Bistrica, Jablanovo, Zaton, Rasovo i Mostir (Bijelo Polje), ogranak su Cerovića iz Tušine (Žabljak) Šebović, Bijelo Polje Šeboj, Kuči Ševalja, Donji Stoliv (Tivat) Ševaljević, Cetinje; Kotor Ševaljević (Podubličanin), Njeguši (Cetinje) Ševaljevići, bratstvo u Rajićevićima Ševaljevići, rod u Novom Šević (Kiković), Kuči Šegahić, Pljevlja 1867. god. Šegon, Kotor Šegotić, Kotor Šeinagić, Nikšić Šekarić, Vraćenovići i Pilatovci, ranije u Vranjoj Dubravi (Bilećke Rudine) pa u Ulog (Kalinovnik) kao: Pekara Šekić, Pljevlja 1898. god. Šekujez, i, Ulcinj Šekularac, potomci Petra Šekularca, iz Šekulara (Berane) i ogranak Rajkovića iz Šekulara prešli u Sandžak; u Gusinju; Gusinje kod Plava, Gusinje (Gornje Polimlje) i Peći (Metohija), Goraždevcu, Crnom Vrhu i Sili (Bijelo Polje), jedni negdje u Metohiji, u Kosovu, Glogovcu (Gnjilane), Hajna, Reka, Mešine, Tirenca, Ojanovica, Rojanovci i Bušnice (Kosovo) i nekim mjestima Srbije, porijeklom iz Šekulara (Vasojevići) Šekularci, iz Šekulara kod Andrijevice Šelović, u Plavu

264


Šemović, kod Novog Pazara su iz Budimlja (Berane) Šenebek, Herceg-Novi Šenk, u Podgorici Šenker, Kotor Šenkol, Ulcinj Šenković, Zaljutnica (Golija), Nikšić Šenkotić, Nikšić Šenović, Donji Banjani (Nikšić), vlastela; Plav, Budimlja (Berane) i kod Plava Šeović, Rudo Polje (Plav); Brezojevice (Gusinje) i toj varoši Šepac, Renovac (Užice), doselili od Pljevalja Šepić, Kričak (Pljevlja) Šeremet, Herceg-Novi Šerović, u peraškim naseljima i Đenoviću došli iz Zalaza (Njeguši), Cetinje, ranije Lukrecija; Kotor Šesta, Začir (Ljubotinj) 1494. god.; Rijeka Crnojevića, kasnije: Kolina, Džongaz i Radišić, srodnici Ostojića u Crmnici Šestavić, u Gusinje došli iz Bihora (Bijelo Polje) Šestan, Šestani (Primorska krajina), preci Čukurela iz Škrelja (Albanija); Bar; Salč (Ulcinj); Kotor u 14. v.; Rijeka Crnojevića došli iz Šestana (Primorska krajina); Nikšić Šestić, Duklija (Dukla = Podgorica), Biriziminio (Medun), u Podgorici jedni su i kao: Popović = Stijović iz Lješkopolja Šestović, Podgora (Pljevlja); Kičeva (Bijelo Polje) od kojih su kod Gusinja i toj varoši; Stožer (Bijelo Polje) Šestokril, u Perast, starinci; Njeguši (Cetinje) Šestokrili, staro bratstvo u Rajičevićima Šestokrili, staro bratstvo u Perastu Šestorkilić, uPerastu (Boka Kotorska) 11. v. Šećerkadić, Pljevlja Šećerković, u Drobnjacima ogranak Lazarevića a ranije Kujundžić, grana Novljana; Cetinje Šećerović, Pljevlja ogranak Kujundžića iz Drobnjaka Šećković, u Drobnjacima, grana Đedovića - Novljana Šehović, Nikšić, pa prešli u Sutivan (Bihor), Bijelo Polje, porijeklom iz Korjenića (Trebinje); Bijelo Polje; Plav i Gusinje; Bar; Baljci (Bileća); Korjenići i Panjevića Omeđine (Trebinje) došli iz Risna (Boka Kotorska); Podgorica Šehovci, vode porijeklo od Vujičića iz Grahova (prešli prije 300 god u okolini Sarajeva) Šećković, Šekulari (Berane) i u toj varoši Šešević, Tuzi Šešelj, vidi: Šešlija Šešlija, Bratoč, Podosoje, Kukolju, Sudžumu i Bilećima (Nevesinje), Miruše (Nikšić), ranije Milobratović pod Trebjesom (Nikšić), kao: Papić = Šešelj Šešoval, Podgorica ogranak Matovića iz Ćeklića (Cetinje) Šian (Šiani), Bar Šibalija (Brašković = Potolić), u Poviji i Britvić = Brajković u Pješivcima i jedni 1715. god. prešli u Pitomine (Drobnjak) i kao: Šibalić, najranije kao: Potolić u Grudama (Tuzi), potomci vojvode Bogdana Potoljića. U Brajkovićima (Drobnjak) i kao: Britvić, kao što su u susjedstvu Jojići = Kokošar grana Potoljića, od njih u Čačak, Valjevo i Kragujevac; Pljevlja 1879. god. Šibalije, bratstvo u Jezerima drobnjačkim Šibalić, vidi: Šibalija Šibek, u Perast (Boka Kotorska) Šibenčanin, Kotor Šivljančanin, Šljivansko (Drobnjak), ranije Grgurević u Zaljuti (Žabljak), ogranak Zlatnopojasevića, potomci Novljana, od njih su u Bukovici (Šavnik), vidi: Šljivančanin

265


Šigarević, Morinj (Boka Kotorska) Šijak, Gusinje porijeklom iz Srbija Šijaković, Gusinje 1910. god.; Andrijevica; Ovrhovine (Pljevlja) Šikmanović, Šikmanovići (Podgorica), ogranak Bojanovića u Ponarima (Zeta), od njih su u Balabanima (Zeta) i Ulcinju 1890. god. Šiković (Odović), ogranak Miloševića (Lopoćana) u Vasojevićima Šilić, Herceg-Novi Šilković, ranije Šiljković, u Plavu Šilobad, Slivnica Površ hercegovačka, ogranak Ilića, porijeklom iz Vučjeg Dola (Ćeklići), Cetinje Šilobadi, bratstvo u Slivnici Šilović, Orahovo i Berovo (Kuči); Perast (Boka Kotorska) i kao: Širović Šilojević, Nikšić Šilop, Perast (Boka Kotorska) Šiljak, ogranak Klajevića (Šiljaca) u Pljevaljskom polju, Bušnji i Lađanima, a u Pušini, Ritošići i Pablaću iz Bličkova, pa jedni kao: Ristanović, drugi kao: Šiljci, -ak, a od Kljajevića i kao: Kljejević, sve to na području Pljevalja; Bistrica (Bijelo Polje) kao: Cmiljanić, a u područnom Sokolcu i Tomaševu (Pavinom Polju) i kao: Šiljaković; u Podgorici, a u Skadru iz Crne Gore Šiljaković, u Tomaševu i Sokolcu (Bijelo Polje), vidi: Šiljak Šiljanović, i kao: Štiljanović, u Paštrovićima od kojih su u Sremu i Ukrajini Šiljević, Nikšić Šiljegović, Kuti (i kao: Nikolić), Presjeka, Srbina i kod Perasta (Boka Kotorska), porijeklom iz Makovine (Čevo), Cetinje, oko 1687. god.; Rilja (Nevesinje), Hercegovina, doseljenici iz podnožja Trebjese (Nikšić) od njih su u Maloj Hercegovini (Rusiji) Šiljković (Behrović), Plav 1883. god., vidi: Šilković Šimakić, Ulcinj Šimac, Kotor Šimin, Trstenik (Rat), poluostrvo Pelješac, došli iz Stare Crne Gore Šimić, Bar Šimković, u Plav došli iz Anadolije (Turska) Šimović, Orahovo (Kuči), identično Šilović u Kučima Šimrak, Sasovići u Boku došli (1698. god.) od Nevesinja (Hercegovina); kod Perasta su iz Bosne Šimun, Mratinje, Brljevo i Mala Crna Gora (Piva), od njih su u Maoču (Pljevlja); Kubasi (Grbalj) Šimuni iz Pive (Mratinje, Brljevo) porijeklom od Vukovića iz Mratinja Šimunović, Bogdašići (Grbalj) u 13. v. Šindić, u Pašinu vodu (Drobnjak), došli iz Pljevalja 1873. god. Šinid, Herceg-Novi Šindiš, Žljijeb (Boka Kotorska); Risan od njih Riđanović u Riđanima (Nikšić) pa u Lukavac, Vrenoj Dubravi i Piragiće (Hercegovina) Šindler, Herceg-Novi Šindolić, Podgorica, od njih su kod Harkova (Rusija) i kao: Vukotić-Ivanović iz Ponara (Zeta) Šinkola, Pistula i Štoj (Ulcinj) Šinožar (Mihajlov), Kruščice (Donji Banat), sa ograncima: Avramov, Ropotin, Svrkin, potomci Mihajla doseljenika iz Crne Gore Šinolić, Kosijeri (Cetinje) Šipek, Nikšić Šipilović, Pljevlja Šipić, Kotor Šipka, u Pivi, vidi: Šipčić Šipkar (Šipkari), Šalja (Bijelo Polje) Šipovac, Rast (Hercegovina), porijeklom iz Drobnjaka Šiptar, u području Bistrice (Bijelo Polje) Šipura, Podgora (Pljevlja)

266


Šipčić, i kao: Šipka, Knez Do (Piva) ranije kao: Mandić došli iz Mrežice podnožja Volujaka grana Maleševaca i neki pređu kao: Šipka = Šipčić u Boričje (Pivska planina), Straševinu, Mrošnicu i Dragovu Luku (Nikšić); Malu Crnu Goru na ušću Sušice u Taru, te su i kao: Tomčić, od njih su u Nikšiću i nejgovoj okolini, odseljeni kao: Dubovina u Jabuci - Jahorina; Cetinje Šipčići iz Pive (Crna Gora, Pirni Do), starinom od Kneževa Dola u Rudinama Širibek, Herceg-Novi Širković, u Cucama (Cetinje) 1566. god. Širnbek, Herceg-Novi Širović, u Perast su još (14. v.) došli iz Hercegovine; Podgorica; Cuce (Cetinje); Cetinje Širovići, staro bratstvo u Cucama Širon (Široni), Meljine (Trešnjevo), Herceg-Novi Širočanin, iz Široke (Primorska krajina) došli u Rijeku (Rijeka Crnojevića), vidi: tamošnji Vukotić Širć, Sveti Đorđe (Ulcinj) Šit (Šiti), Štoj (Ulcinj) Šitić, Meljine, Herceg-Novi Šifrić, Baričje (Piva) Šiša, Herceg-Novi Šišević, ogranak Popovića - Lipovaca, doselili iz Građana 1796. god. Od njih su: Kopilović u Skadru, odseljeni Š. Blagaj (Hercegovina) i Zlatarevo (Foča), Srbija; Ponori i Bistrica (Zeta) Šišelović, Lješkopolje (Podgorica) Šišić, Herceg-Novi Šišković, Pljevlja Šišlović, Lješnjani (Podgorica) Šišmanov, Kotor oko 1371. god., a 1540. god. kao: Šišmanović Šišović, grana Šišojević - Šišovića, potomci su Lješa koji je došao od Prizrena u Ponare (Donja Zeta), pa jedni pređu kod Rijeke Crnojevića; u Drobnjacima ogranak Čepića (Lipovaca) iz Morače; u Morači grana Rakočevića Šišojević, Vranjina na Skadarskom jezeru; u Šišojevićima 1493. god. Šišojevići, staro ime plemena Građana Škaban, u Kotoru Škaljarin, u Prčnju kao: Veron, a u Škaljarima (Boka Kotorska) kao: Škaljarin Škamičić, Herceg-Novi, po nahočetu Škampra, ogranak Bulajića Škanata, Donja Lastva (Tivat) i kao: Škanatić, porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Lastva (Tivat) porijeklom iz Grčke Škanatić vidi: Kanata Škanatović, u Tivat došli iz Stare Crne Gore Škanović, u Bar prešli iz Budve Škanjara, Prijevori (Budva) Škarić, Podgorica Škaro, Herceg-Novi Škacat, u Kotoru i Budvi ogranak Kapisoda Škaperin, u Zeti Škatarić, Mikulići (Bjelice), Cetinje, od kojih u Matagužima (Zeta) i Vraki (Skadar) Škerlet, Žljijeb, Herceg-Novi Škerletić, Žljijeb i Presjeka, Herceg-Novi Škero, u Kamno i Žljijeb, Herceg-Novi došli iz Klobuka (Trebinje) Škerović, Njeguši (Cetinje); ogranak Đurovića (Grupkovića) u Bjelopavlićima; Kameno, HercegNovi Škerovići, bratstvo u Dugom Dolu Škerovići, bratstvo u Petrusinovićima Škiljev, iz Pive u Kulu (Glasinac)

267


Škiljević, Piva, od kojih su u Kuli (Glasinac) na Romaniji; Banjani (Nikšić) Škiljevići iz Pive (Pirni Do), porijeklom iz Banjana od Pejovića Škejz, Ulcinj Škobalj, Podgorica; Podi, Herceg-Novi; Konjevići, Prijevor i Škaljari, Herceg-Novi, od njih su u Muslim Rijeci; Kotor i kod Risna Šković, u Rožaju Škoda, Pljevlja 1879. god. Škodra, Ulcinj Škopelj (Škoplja), Đurmani, Bjelila, Đenđinovići i Sutorina (Bar); u Baru (16. v.) porijeklom iz Stare Crne Gore Škordio, Kotor Škoro, Nikšić Škof, u Podgorici Škrapulj, Ljubotinj (Cetinje) Škrapulja, Prekornica (Cetinje) Škrel (Škrelj), Štoj (Ulcinj) Škrelj, vidi: Šrel, u Biserska sela (Bijelo Polje) i kao: Šrijelj došli iz Šrijelja (Rugovska klisura), porijeklom iz Škrelja (Malesija), sjeverna Albanija; Sveti Đorđe i Štoj (Ulcinj) iz Škrelja (sjeverna Albanija) Škrelja, Rudo Polje (Gornje Polimlje) Škrema (Pkremi), Sveti Đorđe (Ulcinj) Škretić, Vladimir (Ulcinj) Škretović, Krute (Ulcinj) Škrivanić, Radovanići (Grbalj) Škrijev, vidi: Tutić Škrijel, Kosovica (Rožaje) i Javorje (Berane), vidi: Škrelj Škrijelj, Dašča Rijeka, Javorje, Murovac i Ćosovice u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), doselili se iz Rugova, a u 18. v. tamo iz Škrijelja (Albanija), od njih su kod Novog Pazara; vidi: Škrelj Škrnjić, Uskoci (Drobnja) Škroboca, Kotor Škudra, u Kotoru 1585. god. Škukja, Široke (Donja Krajina), došli iz Brdica Škuletić, Škuletići, Cerovo (Pješivci), od njih su u Jagodini (Šumadija), Žabljaku (Drobnjak); u Pivi; Bukovici (Pljevlja); Vranjanima (Užička Požega); Cetinje Škuletići, bratstvo u Gornjim Pješivcima Škulj, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) Škuljić, Savina i Žljijeb, Herceg-Novi Škundić, Miločane (Nikšić) Škuntić, Gusinje i Plav, ogranak Novića iz Pipera Škuper, Ostros uz Skadarsko jezero, od kojih su kod Zadra (Dalmacija) Škupor, Nikšić Škurić, Bar i Kotor Škurta, Sutomore (Bar) 1876. god. Škutar, Budva Škutić, u 16. v. u Spič (Sutomore) doselili iz Zete, od njih su u Baru Šlak (Šlaku), Bar i Ulcinj Šlaković, Bar Šlang (Šlangu), Bar i Ulcinj Šljakić, Police (Berane); Zagrađe (Andrijevica) Šljaković, Dobre Vode (Bar) Šljivančanin (Šivljačanin), Zagulj, Šljivansko (Šaranci), Žabljak, ogranak Grgurevića, Grana Zlatopojasovića (Novljana) i odseljeni u Bosnu, vidi: Šivljačanin sa ograncima Vukićević i Bulić

268


Šljivić, Vrbova (Crljenica) i Crni Vrh (Pljevlja) i Bistrica (Bijelo Polje)Šljivo, Mrčevice, Bukovice i Gradac (Pljevlja) Šljuka, Babine, Bijela brda, Gradac, Zvijezd, Jabuka, Mataruge, Mostišta, Podgora, Obarda, Otilovina, odavde u Omorine kao: Šljuka = Čočo, porijeklo iz Riđana (Nikšić) Šljuka = Čočo, vidi: Šljuka Šljukar, Nikšić Šljukić, Nikšić; Bršno (Župa Nikšićka); Gradac (Pljevlja) Šmaković, Dobre Vode (Bar) Šmigović, Pljevlja Šmirak, Sasovići, Herceg-Novi Šnicar, Herceg-Novi Šnuro, Kotor i susjedni Muo Šnjajder, Podgorica Šobajić, Šobajići (Bjelopavlići), ogranak Kadovića. Porijeklom iz Šapca (Srbija), pa u Nikšić, jedni pređu 1885. god. od njih su Šaja u Osijeku (Visoko), Bosna, neki presele u Pješivce; u Pivi su ogranak Bajagića Šobić, u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) ogranak Vulovića - Novljana Šobotić, Tucani (Bijelo Polje), srodnici Bubanja Šobfanac i kao: Šofranac, u Nikšiću Šovran, Pobori (Budva), iz Stare Crne Gore Šojić, u Klancu (Rožaje) i kao: Košuta Šolaga (Šoljaga), u Paštrovićima 1742. god., vidi: Šoljaga Šolević, Šole, iz Lijeve Rijeke (Podgorica) u Sekirače (Kuršumlija). Od njih Šolević, Jovanović i Vuksanović, vidi: Dujović Šolović, ogranak Jojića, iz Pješivaca i Spiča (Bar) prešli u Drobnjake Šoljaga, u Buljarici (Đurovići), Paštrovići došli do 1600. god. kao: Šolaga, pa jedni kasnije i kao: Đurović i Brežanin (Kovaženda); u Sutvaru (Grbalj) došli su iz Paštrovića Šoljanin, Bistrica (Bijelo Polje) Šoljunović, u Plavu i Metehu (Gusinje) 1910. god. Šomlać, kod Bara Šonja, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja Šor, Ulcinj (u 13. v.), vlastela Šorai (Šoraji), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim Šoraja, Ćeklići (Cetinje) Šoraji (Šorai), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim Šoran, Zalazi (Kotor) Šorbonji, rumunski rod u selu Ždrelu Šorović, Ugnji (Cetinje), od kojih su u Tuđemilima (Bar); Crmnica Šorovići, bratstvo u Limljanima Šorovići, staro bratstvo na Ugnama Šorovići, bratstvo u Tuđemilima Šortan, u Morinju (Boka Kotorska) Šot, Kotor Šoć, Šoćeva glavica - Kusovača (Dobrska sela), Cetinje, potomci su Vukca iz Šoš gore (Šoši), Skadar. Od njih su u Berislavcima (Zeta), u Orahu (Vir Pazar), Grilu i Malom Boriču (Vraka), Skadar i kao: Šoćaj; vidi: Šoćević Šoćević od Šoć, u Vraki (Skadar); u Ljubotinju, od njih su Miković, spominju se u Povelji kralja Stefana Dečanskog i Dečanskoj Hrisovulji 1330. god.; u Kotoru kasnije i Izat 1435. god. Šoći, bratstvo u plemenu Ljubotinju Šofran, Šišići (Tivat) u 14. v.; Pobori (Budva), vidi: Šofranac Šofranac (od Šofran - Šako Ražnjanov), Rijeka, Rvaši, Bobija i Žabljak (Rijeka Crnojevića), ranije Gornjak potomci Krstića, sina Leke iz Pipera, najsrodniji Jovićevićima, Pejakovićima,

269


Ražnjatovićima; Podgorica; Bar; Ulcinj 1895. god. Šošanić, u Šekularima (Vasojevići) ogranak Dašića Šošić, Bar; u Podgorici Šoškić, u Bratonožićima (1628. god.), srodnici Gilića. Od njih u Gračanici, Kraljima, Ulotini (Gornji Vasojevići); Gusinju i Plavu (1912. god.) i područnom Vojnom Selu, Meteh i Viševu Šošković, Vojno Selo (Plav) Šoštarko, Kotor Špadijr (Šapadijer), Donji Kraj (Cetinje) od naziva: kovač mačeva. Od njih u: Cetinju, Crmnici, Grliću (Bjelopavlići); Kotoru; Budvi; Nikšiću Špadijeri, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Špadijeri, bratstvo u Brčelima Špadijeri, bratstvo u Limljanima Špadić, Herceg-Novi i okolina Špajak kasnije Drobnja, u Dobrinji (Bijelo Polje), došli iz Strane (Sjenica) Špalek, Cetinje i Herceg-Novi Špan (Španjola), Borkovići (Piva) Špancig, Herceg-Novi Španja od Španja, Lužani starosrbi, na području rijeke Zete i Morače Španjo, ogranak Dedejića u Đedovom Polju (Žabljak); Prošćenje i Palež (Žabljak); porijeklom iz Čeva (Cetinje); Cuce (Cetinje); Pješivci Španjan, Bobota (Crnogorsko Primorje) Španjević, Dobrilovina i Gojkovići (Mojkovac), od njih u Nikšiću i Podgorici Španjola, vidi: Špan Šparović, u Peraška naselja, Morinj i Kostanice (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Risan, Kumbor i Herceg-Novi ogranak Mršića iz Čičeva (Hercegovina); u Morinj, Herceg-Novi jesu iz Nikšića Špeković, Gornji Ulići (Rijeka Crnojevića) Špikulj, Nikšić Špilar, u Sasoviće i okolini Perasta (Boka Kotorska) došli su iz Trsta Špirkić, Cetinje Špirović, Cetinje; i kao: Špirto Malta, Igalo i Sutorina, Herceg-Novi u 16. v. došli iz Grčke Špićanović, Vraka (Skadar), Albanija porijeklom iz Zete Špica, Miljevići (Pljevlja); u Pješivcima 1326. god. Špičanin, u Baru prešli iz susjednog Špiča (Spiča), Sutomore Špojak vidi: Drobnjak, u Dobrinji (Bijelo Polje) Šprem, Dobrota (Kotor) Špuzić, Ulcinj Špužanin, porijeklom iz Spuža, iseljenici Špur, u Podgorici Šramadci, Herceg-Novi Šrović, u Peraška naselja prešli iz Stare Crne Gore Štagaj, u Ckla (Skja), Gornja Krajina, a u dotičnim Kovačima kao: Kovač Štampić, Kotor Štancing, Herceg-Novi Štanjan, Bobice i Mala Lina (Ulcinj), sišli iz Gornje Krajine Štedović, Zvjezd (Pljevlja) Šteković, prezime pretku glavnih bratstava u Vitasovićima Štern, Kotor Štefanović, Podgorica; u Cetinju iz Sombora Štetibradić, u Podgoricu sišli iz Zlatice (Kuči) Štibić, Podgorica Štikula, Nikšić u 17. v.

270


Štileta, Lješević (Grbalj) 16. v., doselili iz Albanije, a drugi u Grblju iz Stare Crne Gore Štiljanović, Vitov Do (Bečići), Budva u 15. v. Oko 1498. god. jedni odoše u Šišatovce (Srem), drugi u Požar (Bjelopavlići) i Ukrajinu, mijenjano prezime u Paštrovićima kao: Stilanović, Bilanović i Desnica; Boljevići (Crmnica) Štiljanović, bratstvo u Boljevićima Štipar, u Vasojevićima ogranak Rabrena iz grupe Mijomanovića Štirkić, Podgorica; u Vraki i Skadru (Albanija) jesu iz Crne Gore Štirović, Podgorica Štitalj, u Vasojevićima Štitar, Kotor Štjefen (Štjefit), Rječ (Ulcinj), od njih u Skadar Šthefni, Štoj (Ulcinj) Štogić, Bar Štrbac (Štrpac), Banjani (Nikšić) 1428. god. Štratiko, Meljine, Herceg-Novi Štrikić, srodni Mrčaricama iz Pipera, pa Žabljak uz Skadarsko jezero, Spuž, Podgorica i Skadar Štrihaljenović, Boljevići (Crmnica) 1694. god. Štroka ranije Mican, u Kričku (Pljevlja) Štripac (Štibpi), u Štrpcima (Banjani), odselili Štrul (Štrol), Herceg-Novi Štukanović, Perast (Boka Kotorska) Štukelja, Štukeljina glavica (Golija) i Pecirepovo Polje u Goliji (Nikšić) Šturanović, Ozrinići (Nikšić) Šutovici iz Prošćenja, opstina Mojkovac Šćekić, kod Plava, Gornja Sela, kod Berana, Vasojevići, Vemića Krš, Štitari, a u Zatonu (Bijelo Polje) kao: Asanagić, srodnici Ojdanića pa odseljeni kod Donjeg Milanovca i kao: Ojdanić i Petronijević. Neki su prešli kod Valjeva, a jedni u Vlah i Rastoke (Bijelo Polje) kao: Šćekić Šćekići iz Kurikuća kod Bijelog Polja Šćepal (Šćepala), Zatrijebač (Kuči), jedni i kao: Šamanović, i kod Plava Šćepan Mitrov, predak bratstva Bigovića Šćepanica, Milovići (Grbalj) Šćepanov, Bar Šćepanović, Rovca (Podgorica) pa u Donju Moraču (Kolašin), Buovac (Mojkovac), Mojkovac, Polja (Mojkovac), Kičevo, Bojište i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), jedni su prešli u Šćepanovića Rupe (Bjelopavlići), u Bogmiloviće (Pješivci); potomci Nikšića iz Župe Nikšićke (Gojakovi potomci); Mokro (Šavnik) sredinom 19. v. kao: Vulić i jedan (od Krsta) u Nikšiću Vulić i Šćepanović; iz Popova (Hercegovina), ogranak Vulovića Novljana u Banjane pa Lukovo (Nikšić); Drobnjacima (Gornja Bijela - Šavnik) po braći Šćepanu i Đuru; Zagarač (Danilovgrad) i Podgorica, porijeklom iz Bratonožića; Kosijeri (Cetinje); Lješnjani, grana Vukčevića, od njih su u Darzi (Bar); Tudurovići (Budva); u Nikšiću grana Vulovića Šćepanovići - Zagorčani, bratstvo u Zagorku Šćepanovići iz Rovaca, selo Višnje Šćepanovići - Đurići - Radmanovići, bratstvo u Povrpolju Šćepančević, u Brajićima (Budva) i kao: Stjepančević Šćepić, Bar; Sutomore (Bar) 1909. god. Šćepičević (Sćepičević), Paštrovići 1741. god. Šćepković, u Cuce (Cetinje) 1566. god. Šćepović, Rasno i Zalug (Pljevlja); Kržanja (Kuči); pa u Podgorici, Rijeci Crnojevića, Plavnice (prvobitno) u Zeti, Cetinju, Nikšiću, Baru; u Darza (Ulcinj); Podgorica, od kojih su u Rijeci Crnojevića i Šavniku (1903. god.); Zalug (Pljevlja) iz Rasnog Šćepčević, Lješansko područje (Podgorica) 1757. god.; u Gluhom Dolu i Podgori (Crmnica); Cetinje; Boka Kotorska; Njeguši (Cetinje) pa kao: Petrović

271


Šćepčević, bratstvo u selu Ovtočiću Šćepčevići u Herakovićima Šćetbradić, Podgorica Šćetović, Kržanja (Kuči), od njih su u Podgorici i Nikšiću; Rijeka Crnojevića; Berane; Ilovik, Čitluk Šćut, Selca (Plav) Šubara, Kričak (Pljevlja); Kruševice, Herceg-Novi Šubarica, vidi: Šubarić Šubarić, Prenčane i Maoče (Pljevlja); Nikšić Šuberić, Morine i Meterizi, Herceg-Novi Šubert, Kotor i Muo Šubić, Đurđevića Tara (Pljevlja); Bratonožići Šujak, i kao: Šujac, Piperi, od njih su u Kolašinu, Plavu i područnom Grančaru i Budimlju (Vasojevići) Šujac, i kao: Šujica od Šujak, u Piperima a u Gusinju kao: Šujaci Šujaci su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere. Šujić, u Kotoru oko 1400. god. Šukačević, Zeta Šukić, Nikšić Šukić (Milenković), u Nemini kućama (Kosaj), Sopot Šuković, Morača ogranak Erakovića, od kojih su u: Kolašinu, Kosovu, Sandžaku i Americi; Zaton (Bijelo Polje); Čevo (Cetinje), došli iz Šehovića (Niš); Blatica i Štitarice (Mojkovac); Bakovići (Kolašin) i Manastir Donja Morača; Kuči, Grahovo (Nikšić), ogranak Vujačića, od njih su u: Crkvicama (Oputne Rudine), Nikšić i u Kazancima (Golija), Nikšić; Stepen (Gacko) kao: Proroc iz Boke Kotorske Šukurica, Kostići, Zaton, Raklje i Brestovik (Bijelo Polje) Šulenda, Pješivački Mali Do, Bogdašićima, starinci, kasnije Antonović i Milunović, od njih su u Ulcinju Šulović, Pljevlja 1863. god. Šulmenster (Šulmenšter), Meljine, Herceg-Novi Šulc, Cetinje 1871. god. Šuljak, Rose, Herceg-Novi; Budva Šuljan, Herceg-Novi Šuma, vidi: Dojčević Šumanović, Bare Šumanovića (Bjelopavlići), potomci Bijelog Pavla, od njih su i Marković Mlatišuma, kod Kragujevca Šumar (Dojčević - Dakčević) kasnije Dapčević, u Brajićima i Poborima (Budva); Budva Šumar, Kulin i Raška (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane) Šumarac, Okulin, Raška i Šumarice (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane) Šumić, ogranak Riđića u Pivi; Podi, Herceg-Novi iz Pipera; Budva Šumići iz Pive (Stabna - zaselak Jasen), starosjedioci Šumpe, Herceg-Novi Šumtić, Berane Šundek, Dušanići i Komoran (Pljevlja); Stevanovac (Mojkovac), ogranak Šundića iz Župe Nikšićke Šundić, Manastir Morača; Vasiljevići (Župa Nikšićka) i Nikšić, od njih su u Zavali Piperskoj, Sandžaku, Vranjini na Skadarskom jezeru i Vranićima (Zeta), poslije 1879. god. oni su od Dipića, grana Trebješana i kao: Bušković Šundra (Šuncuk), kod Risna i Herceg-Novog došli iz Hercegovine Šundrak, Herceg-Novi Šuntić, Vrbica i Petnjik (Gornji Bihor), Bijelo Polje, pa jedni sišli u Berane (Vasojevići) Šunjević, ranije: Ćorac, u Vasojevićima, grana Mijomanovića; Vraka (Skadar), Albanija, ogranak Bečića, porijeklom sa Čeva (Cetinje), pa jedni kao: Ćorović i Mrgudović. Od svih ima u Peći i okolini (Metohija), Gornjem Milanovcu, Podgorici i Toplici (južna Srbija); Vraka (Skadar) neki

272


kao: Ćorović = Pranvera = i Mrgudović kod Peći i Podgorice, porijeklom sa Čeva (Cetinje) Šupeković (Hajarović), Bobovište uz Skadarsko jezero Šupić, potomci Maleševaca na lijevoj obali Trebišnjice (Vraćenovići i Počekovići), Nikšić, u Goliji kasnije Perišić; ogranak Nikolića iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, prešli kao: Knežević i Damjanović u lavsku, Uvjeće i Krelinu (Trebinje), Hercegovina; u Podgorici Šupkić, Pelino (Bar) Šupljoglav, Cetinje; Herceg-Novi, doselili iz Cuca (Cetinje) Šupljoglavi, rod u Hercegovini Šurbatović, Župa Nikšićka, došli iz Gornjih Pješivaca potomci Bogdanovi; Cetinje Šurbatovići iz sela Brsna kod Nikšića Šurić, Nikšić i dotični Dragovoljići, a preseljeni u Drobnjake kao: Šućur Šurla, Ulcinj, porijeklom iz Afrike, jedni kasnije kao: Brašnja Šurović, u Pivi ogranak Stanojevića iz grupe Branilovića Šuster i Šusterović, u Gluhom Dolu (Crmnica), došli iz Oblika (Primorska Krajina); Herceg-Novi Šusterović vidi Šuster Šusteri - Dobrilovići, bratstvo u Gluhom Dolu Šusteri, zagranak bratstva Šustera-Dobrilovića Šutaj, u Oblik (Ulcinj) došli iz Škrelja (sjeverna Albanija) Šutal (Šutalo), Donje Hrasno, Svitovi, Dašnica i Kozarice (Hercegovina), porijeklom iz Riđana (Nikšić); Podgorica Šutalo, u Podgorici, vidi: Putal Šutanović, u Bjelopavlićima jesu ogranak Pavićevića Šutilović, Kuči Šutinović, u Komanima (Podgorica) Šutić, u Boljanine (Bijelo Polje) doselili se iz Polja (Mojkovac); u Potkubašu (Dabarsko Polje), Hercegovina od Abramovića iz Bjelica (Cetinje) Šutković, Sjenica i Doljani (Kuči), ogranak Ivanovića. Od njih su u Radetini (Rožaj) i kod Novog Pazara Šutović, Prošćenje (Mojkovac); Radetina (Rožaje) iz Podgorice; Nikšić; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor Šutonja, u Mirušama (Nikšić), ogranak Komnenića Šutulović, Podgorica rod Jovovića iz Kuča Šućur, Lukovo (Nikšić) ranije Savić i u Dragovoljićima i kao: Šućurović, ranije Šurić. Od njih u: Žabljaku, Pasji Nugao (Rudinicama), Piva i Crkvine (Glasinac), Romanija; Kotor Šućuri iz Pive (G.Rudinice), doseljenici; Dragovoljaci (Lukovo) kod Nikšića Šućurović vidi: Šućur Šuša, Donje Dragačevo (Srbija) iz Bijelog Polja (Polimlje) Šuše, isto što i Šuša Šušić, u Drobnjacima od Kosovića a drugi od Jovović, su grana Zlatnopojasovića (od Jova Zlatnopojasovića); Prenčane (Pljevlja) i kao: Jovović, prešli iz Šaranaca (Drobnjak); Donje Dragačevo (Srbija), doseljenici iz Drobnjaka pa jedni i kao: Bjelobrda (Bjelobrković); drugi u Ljesku (na Glasinac) iz Zaljuga; Guča (Kragujevac); Guče (Kotor) i kod Perasta iz Stare Crne Gore; Mokra Gora (Bijelo Polje) i Donji Kolašić, iz Drobnjaka; Podi, Herceg-Novi iz Ćeklića (Cetinje); Kleuti i Gradina (Gacko), Reljino Polje (Glasinac) na Romaniji 1820. god. doselio Joksim Jovović, Kreči Kruščice, Trnovice i Veličkoviće (Posavina), iz Petrovijeh Dola (Crna Gora), ranije Uljarević Šuškavčević, ogranak Musterovića (Dragovića) u Zagaraču; u Zetu: Bukovce, Mataguži, Goričani, Vranj (i kao: Šuškovčević) isto u Šušunji i Popadići (Srbija) Šušković, Popadići (Šumadija) jesu iz Bjelopavlića (Crna Gora) Šušnja, Goleša i Rutošići (Pljevlja) Šušnjar, Risan Šušnjara, u Podgorici

273


Šušović, Goduša (Gornji Bihor), Bijelo Polje došli iz Crnaca (Piperi), ogranak Janjića iz grupe Stanjevića u Piperima T Taba, Vrbovo i Potpeće (Pljevlja) Tabajić, u Pljevljima 1863. god. i područnim Mačićima Tabajica, Mažići (Pljevlja) Tabaković, Maoče (Pljevlja); Berane; Njivice, Herceg-Novi; u Mrežicama i Mirušama (Nikšić), ranije prezime je bilo Barjaktarović porijeklom sa Čeva (Cetinje) Tabaš, Potpeće i Bobovo (Pljevlja); Podgorica Tabor, Bar Taborski, Zelenika, Herceg-Novi Tavanat, Kotor Taga, Bar Tagaj, Rastiš (Bar) Tagan (Taganam), Krute (Ulcinj) Taganam, vidi: Tagan Taganović, Krute (Ulcinj) Tagić, Bar i područni Livari Tadić, u Pivi: Smriječno, matično, potomci Tadije Branilovića (od polovine 16. v.), Magudi, Plužine, Seljani. Od njih su u: Ustikolina (uz Drinu), Vrhu Prače (Podromanija), Vrbnom (Anđelići), Zazvođu, Đedićima i Dobočanima (Trebinje). Odande jedni u: Nikšić i susjedno Gornje Polje (oko 1840. god.). U Đedićima, od Tadića jesu Đedić i Sparavalo, Kotoru, Budvi, u Srbiji: od Tadića u Valjevu, Beogradu, Soko Banji, Užicu, Dragocvetu, Beloj Palanci, Kučevu. Oko 1700. god. neki Tadija (od Tadića iz Pive) kasnije kao: Tadić u Azbukovici i Drljačama, uz Drinu, od kojih su u Kelnu (Njemačka), Ljuboviji, Malom Zvorniku, Kostajniku (Krupanj), Šapcu, Skoplju (Makedonija); u Koljanini kod Vrljike u Cetinjskoj krajini, u gornjem slivu Cetine, porijeklom su iz Hercegovine ili Crne Gore; U Starom gradu Hvar, porijeklom su iz Hercegovine, granično Crnoj Gori, došli kao pravoslavci; Krtova kod Lukavice (Bosna), porijeklom od nekuda iz Crne Gore; Amajlije i Janja kod Bijeljine, odnekuda iz Crne Gore; Podrilje (Vinkovci), kao: Antić doseljenici od Pljevalja Tadići iz Pive (Smriječna, Stabna), starosjedioci Taipović (i kao: Taitović), Katrkol (Ulcinj) Tairagić, Gusinje, doseljenici iz Šalje (Albanija), srodnici su sa Dizdarevićima i Osmanagićima Taitović, vidi: Taipović Taić, ogranak Mijovića - Vasojevića u Vasojevićima Tajić, grana Kovačevića - Vasojevića u Vasojevićima Tajkić, Grude (Tuzi), jedni njihovi preselili u Podgoricu Tajković, Grude (Tuzi) i neki su prešli u Podgoricu Tajlović, Podgorica Tajsić, Aleksinac (Srbija), porijeklom su iz Morače (Kolašin) Talabučić, Gornja Brezna u Pivi Talić, Pljevlja, doselili se iz područnih Bermaša (Talića) 1867. god.; Sutomore (Bar) Talamiš, Nikšić Talau, Kotor Talaš, Potpeće (Pljevlja) Talević, Trpezi (Bijelo Polje), srodnici Taranaša u područnoj Vrbici Taliafer, Ulcinj u 13. v. Talić, Brce i Šušanj (Bar). Od njih su u Dubrovniku Talović, Borkovići i Plužine u Pivi, ogranak Radovića iz Borkovića Boričja i Rudinica (Piva) Talovići iz Pive (Borkovići), od Radovića s Borkovića

274


Taljanović, Tuzi i Podgorica, iz sela Đon Marija (Grude), Tuzi, srodnici Radičevića Tamarić, Zeta i Bar Tanasijević, ogranak Andrića, Vasojevića. Od njih su u Bijelom Polju (Donje Polimlje); Vitanovcima (Gruža Kragujevačka); Donjem Dragačevu (Srbija); Boljanići i Orahovice (Pljevlja) Tanasković, ogranak Andrića, vasojevićkih. Od njih su u: Bijelom Polju (Donje Polimlje), Vitanovcima (Gruža Kragujevačka) i Donjem Dragačevu (Srbija); Boljanići i Orahovine (Pljevlja) Tangaj, Fraskanjeli (Ulcinj) Tani, Ulcinj 1436. god., od njih u Prištini (Kosovo); vidi: Tano Tankosić, Bihor (Bijelo Polje) Tano, Ulcinj (u 13. v.) i Kotoru; u Ulcinju (1436. god.) Tani Tanović, Njeguši (Cetinje); Podostrog (Budva) 1766. god. i Budva. Doseljenici iz Podgorice, od njih su u Stepenu (Gacko), a u Certice (Gacko) i Ključu (Hercegovina) potomci žene Tanje iz Maina (Podostrog), Budva; Cetinje; Nikšić. Srodnici su njihovi u Muhalju (Gacko); Ulcinj 1895. god.; Kotor; Piva; Lepeten (Srbija). Doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje) Tanovići, muslimani u Gacku Tanta, Perast (Risan) i Morinj (Boka Kotorska) Tanfani i kao: Tanta, Baošići, Herceg-Novi; Kod Perasta doselili iz Dalmacije Tanhini, Herceg-Novi Tanci, i kao: Tarančević, u Ulcinju Tančer, Kotor Tanjević, Bobovo (Kolijevka), Ograđenica i Slatina, svi kod Pljevalja; Donja Sabanta (Lepenica Kragujevačka). Porijeklom su od Kolašina Tapalaj, Štuf i Murići, uz Bojanu. Porijeklom su iz Miridita u Albaniji Taparčić, Herceg-Novi, po nahočetu Taponi, Kotor Tapušković, ogranak Bulatovića u Rovcima, od njih su u: Kolašinu, Štitaricama (Mojkovac) i Muslićima (Bijelo Polje). Jedni se, od njih, (1892. god.) odseliše u Toplicu (južna Srbija) i tamo su kao: Puranović, ranije u Bjelopavlićima kao: Bulatović - Šaranović Tarabat, Ulcinj Tarana (Tahrana), Slano (Trebinje), ogranak Milojevića, doseljenici iz Slanog (Nikšić) Taranin, Donja Sabatna i Knić (Kragujevac). Došli od rijeke Tare, kao: Tomić, a u Borač Brestovački kasnije Marić Taraniš, Bihor (Bijelo Polje). Jedni se preselili u Ibarac (Rožaje) Taranović, Čumići i Lepenica (Srbija), doseljenici od rijeke Tare Tarandži = Tarančev, Jasenovac (sjeveri Banat), porijeklom iz Crne Gore Tarančević, vidi: Tanci Taraholić, Pričalice (Bihor), Bijelo Polje, srodni tamošnjim Rebronjama Tarac, Herceg-Novi Tare, Kotor Tarićević, Dobrotići (Lješnjani), Podgorica Tartun, iznad Duljeva i Kuljača u Paštrovićima (oko 1435. god.) doseljenici iz Albanije Tarus, Tukovići i Godijevo (Bijelo Polje) Tarhanić, u Bihoru (Bijelo Polje) Tasić, Bijela na Starom Vlahu (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Grahova (Nikšić) Tasovac, ogranak Štekojevića - Štekovića - Bobića (potomci Teša) iz Pješivaca neki se naselili u Trebijevo (Trebinje). Od njih su u: Gacku (Hercegovina) jedan odatle se preseli u Pljevlja, Pivu, kod Nikšića, Mojkovca (u Lepenici evidentirani 1445. god.), u Korjenićima (Trebinje), od kojih su u Repajama (Trebinje), od kojih su u Kutima i Kruševicama, Herceg-Novi, ima ih odseljenih kod Doboja (Bosna) Tatalović, Podgorica Tatar, Lastva Čevska i kao: Tatar (Kešić), ogranak Vukotića; Donji Ceklin, Bobija, ranije Radovanović (od Radovana Lješova sina Krstića Lekina) i Žabljak (Rijeka Crnojevića), od 1880.

275


god., jedni od njih i kao: Lješević, Vodičanin, u Ulcinju i Cetinju Tatari, ili Kesići, rod u Kčevu Tatarinović, Bijelo Polje Tati, Završ i Podgora (Pljevlja) Tatić, Banjani (Nikšić), doseljenici iz Srednje Hercegovine; Tulare (Prokuplje) i Kruševac (Srbija), ogranak Radovića iz Morače (Kolašin); Kolašin; Borač (Gruža Kragujevačka) kao: Ćurčić, porijeklom iz Vasojevića; Gornja Ljubovođa (Srbija), doseljenici iz Pive (Crna Gora) Tatica, Podgorica 1416. god. Tatković, Kotor Tauzović, Kotor; Kod Herceg-Novog doselili se 1692. god. iz Hercegovine Taunhini, Herceg-Novi Taušan, ogranak Vračara u Pivi, od njih su u Žabljaku i područnim Jezerima u Kokorišu (Gacko) Taušani iz Pive (Bezuje), od Vračara Taušanović, Žabljak na Durmitoru Taušević, Kotor; Nikšić Taf, a, Kravari (Ulcinj); Podgorica Tafili, Tuzi Tafilović, Plav Tafiljević, kod Plava, vidi Tafić Tafić, Bar; Ulcinj i Plav, porijeklom iz Bratonožića od Čađenovića Tafica, Ulcinj i područni Vladimir; Bar Tafović, Bobovište (Primorska krajina), Bar i u Ulcinju Tahirbegović, Pljevlja Tahirović, Đerđek (Kuči), od njih su neki u Crnokrpama i Ćosovićima (Rožaje); Klanac (Rožaje) od područnih Murića; Vladimir (Ulcinj) Tahmaz, Bukovice (Pljevlja) Tahmazović, Pljevlja Tahrana, vidi: Tarana Tacovac, Tupan (Banjani), pa prešli u Gacko (Hercegovina) su iz Velestova (Cetinje); Jedno vrijeme u Pješivcima kao: Spasojević Tacović, Kolašin Tacanović, Pljevlja 1911. god. Taševski, Nikšić Tašaković, ogranak Banjevića u Kosoru (Kuči) Tašović (Džukelić - Vuljević), Kuči (1889. god.), odatle su jedni odselili u Kuršumliju (Srbija) Tašutović, Gornji Stoliv (Kotor) Tvica, Bukovice i Boljanići (Pljevlja) Tvrdić, Riđani (Nikšić) u 16. v.; Herceg-Novi, po nahočetu Tvjedarčević, Nikšić u 15. v. Tvrdišić, Žiljak, Rasova i Bistrica (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča; Pljevlja, porijeklom iz Kuča Tvrdović, kod Nikšića u 15. v. Tvrdonić, Riđane (Nikšić) Tvrtko, Herceg-Novi Tegaj, Rastiš i Donji Oblik (Ulcinj) Težak, Kotor Tekla, u Baru 1247. god. a u Kotoru 1330. god. Teklić (Ivanović), Ledenice (Risan) Teklić ili Ćeklić, prezime Tekličovci, rod u selu Radičevcima u Zaglavku Tekol, i, Bar Tekušić, Balabani (Zeta) Tel, Bar

276


Tela, Animalsko polje (Sukobin), Ulcinj Telaj, Rastiš i Oblik (Ulcinj) Telać, Pljevlja Telaćević, Pljevlja Telačević, u Pljevljima Telešević, Zatrijebač (Kuči) Telić, Rastiš (Ulcinj) Telč, Kotor Tema, Kravari (Ulcinj) Temak, Kotor Temal, Sutomore (Bar), porijeklom iz Skadra (Albanija) Temalit (Temal), Bar Temač, i, Bar Teminović, Zvjezd (Pljevlja) Temović, Berane Temporić, Kotor Tenal, i, Bar Tenić, Trnače (Mlava), Srbija, ranije: Ivković, iz Crne Gore Teodorides, Cetinje Teodoro, Bar; vidi: Tuero Teodorović, Podgorica i područni Piperi Teodosić, Mrčajevci (Čačak), ogranak Mrčajića iz Bjelopavlića Teofilović, Herceg-Novi Tepavac, Orahovo (Kuči), od njih su u Šumadiji; u Podgorici 1561. god.; u Kotoru 1561. god. Tepavčević, Oborište (Meka Gruda), Bileća, ogranak Baćevića, iz Donjih Banjana (Nikšić). Od ovih su Zečević u Nevesinju (Hercegovina); Viš, Mijokusovići i Martinići (Bjelopavlići). Od njih su jedni u Vratkovićima (Gacko), pa odatle, neki u Bobutovo Groblje (Golija), Nikšić; u Trajni do (Gacko) prešli iz Čerađa (Golija), Nikšić; Velimlje (Nikšić), grana Orlovića Tepavčevići u Čarađu Tepavčić, u Kotoru Tepić, Ulcinj, po nahočetu Tepla, Kuči Tepo, predak Tepavčevića u Čarađu Tereta, Prčanj (Boka Kotorska) Terzija, Paštrovići; kod Herceg-Novog Terzić, Trnovica (Bileća), matično. Odatle u Bodežište (Gacko), od tih jedni u Zetu: Berislavcima, Golubovcima, Srpska i Matagužima, od njih su u Vranjini na Skadarskom jezeru, Goliji (Krstac), Nikšić; potiču iz Srbije. Njihovi su Vitorovići i Mivić (Mikić) u Dupljama (Kolubara); ogranak Miljanića iz iljanića prešli kod Bileće, u Koleško (Nevesinje); pa u Bodežište (Gacko) i jedan u Podravsku Slatinu; Podkom (Dabarsko Polje), došli iz Golije (Nikšić); Nikšić; Podgorica, iz područne Zete; područje Bistrice (Bijelo Polje); Miljevići; Zabrđe iz Bušnje i Krća (Pljevaljsko područje), posebni u Boljenićima; Rječ (Ulcinj); u Boki Kotorskoj; ogranak Danilovića (u 16. v.) iz Zubaca (Trebinje) preselili se u Mokrine, Dobrotu i Herceg-Novi (Boka Kotorska); Mokrine, Herceg-Novi doselili se (oko 1892. god.) iz Dabra (Hercegovina); Pridvorice, Terzića prodo (zaseok Javorja) u Jezerima (Žabljak), oni su ogranak tamošnjih Mandića, spominju se 1405. god.; Donji Dobrić (Loznica), porijeklom su iz Drobnjaka; Požegina Kičava (Bijelo Polje); Boturići (Bijelo Polje), doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica); Radovići (Tivat), potomci Dapca, doseljenika (u 16. v.) iz Starčeva uz Skadarsko jezero; u Podgoricu iz Zete Terzović, Mateševo (Kolašin) Terić, Muževine (Banjani), ogranak Komnenovića iz Donjih Banjana (Nikšić), od njih su u: Presjeci (Nikšić), Breznima (Piva), Drobnjacima odatle u Moraču (Kolašin), Potarju i Polja (Mojkovac). Najprije su se preselili na Brezna (Piva), pa prebjegnu u Drobnjake i navedena mjesta.

277


Jedni su iz Drobnjaka odselili u Nove Zamke (Ugar), Mađarska, drugi u Polja (Kolašin) pa u Prijepolje, Strumicu i Beograd Tercet, a, Zita (Ulcinj) Tesla, ogranak Draganića iz Banjana (Nikšić) Tesolato, Kumbor (Boka Kotorska) Testa, Kotor Tetovac, Dubrave u Bihoru (Bijelo Polje), doseljenici iz Tetova (Makedonija) Tefil, u Ulcinju Tešanović, Tupan (Banjani), Nikšić. Grana Banovića. Oko 1840. god. odsele u Meku Grudu (Bileća) i jedni kasnije kod Trebinja, srodni su Tomovićima (Bojovićima) iz okoline Bileće Tešić, Zatrijebač (područje Kuča), Podgorica, ogranak Pešića iz Bjelopavlića; Reska (Šumadija) i preseljeni u Srpski Kostur (sjeverni Banat), kasnije naznačeni kao: Jajagin, porijeklom iz Crne Gore Tešović, Godijelji (Žabljak). Ogranak Jovanovića. Najbliži Pedovićima - Novljanima. Od njih su u Nikšiću; Ogranak Vilarega u Pivi, od njih su u Ograđenici, Bobovo, Višnjica, Premćani i Slatina (Pljevlja) Tešukić, Balabani (Zeta) Tivar, Ulcinj Tiganj, Godijevo i Vrbica (Rožaje) Tidler, Herceg-Novi Tijana, uz obalu Skadarskog jezera i sišli u područno Zaganje (Bar) Tijanić, Stabna (Piva), od njih su na Kovrenu (Višegrad), Maloj Crnoj Gori (Piva) kao: Dakić kod Nevesinja kao: Tunguz. Od odseljenih u Kolašin jedni su prešli u: Zakute, Gledić (Čestin) i Grbavac (Kragujevac); Beran Selo (Berane); Rastoder i Skakavac (Bijelo Polje); Kosanička Rača i Podujevo (južna Srbija), porijeklom iz Vinića (Bjelopavlići) Tijanići iz Pive (Stabna, Kovači -zas. Stabna, Stubica), starosjedioci Tikvica, Perast (Boka Kotorska) Tilović, Orahovo (Kuči) Tinauer, Herceg-Novi Tin, e, Tičevine (Dobrilovina) uz rijeku Taru Tine, vidi: Tin Tintar, Podgorica Tiovi, Herceg-Novi Tiodorović, Piperi i Fiba u Mahali (Zeta) 1888. god. njihov ogranak jesu Vušković u Zeti, ogranak Radetića - Petrovića iz grupe Lutovaca, Bratonožića, od njih su u Mahali (Zeta); Nikšić Tipa, Cetinje Tiptikov, Bar 1431. god. Tirlić, Herceg-Novi Tironi, Kotor Tisinović, Risan (Boka Kotorska) Tisulić, Herceg-Novi Titze, Meljine, Herceg-Novi Titić, Podgorica Titović, Palež (Uskoci), Žabljak 1882. god., oni su iz Završi (Foča) Titotić, Radovanići (Grbalj) i područnom Tiću (Mrkovi), starosjedioci Tihobratić, Kotor oko 1440. god. Tihodar, Mašnica (Berane) 1485. god. Tihoja, Kotor Tihomir, Dinoša (Tuzi), od njih su u Orahovu (Kuči) Tica, Prekornica i Ljubotinj (Cetinje); Tičevina (Dobrilovići), Pljevlja; Konjsko (Župci), Trebinje, ogranak Raičevića (i kao: Trećac) doseljenici iz Grahova (Kuči); Podgorica, vidi: Tičić Ticak, Crljenice (Pljevlja)

278


Tičević = Tičoje, Bar Tičić, ranije Tica, iz Nikšića preseljeni u Tivat, Glavatina i Bigovu (Grispuli), Grbalj u 14. v. Tičoj, e, Kotor, vidi: Tičević Tidžević, Bijelo Polje Tišica, Lješansko područje u 14. v. Tišioe, Bar u 13. v. Tjur, Igalo, Herceg-Novi Tjuta, Odesa (Ukrajina), potomci Trebješana iz Nikšića a pošli iz Morače (Kolašin), gdje su jedni 1802. god. Tlav (Tlavi), Herceg-Novi Tlozenino, Herceg-Novi Tmušić, Bare Sirovačke, Prošćenje i Sirovac (Šavnik), pa jedni pređu u Paljež (Pljevlja), drugi u Nikšić, porijeklom su od Popovića - Drekalovića, Kuča; Podgorica; Nikšić; Raspori i Skakavac (Berane) i Gornja Sela (Vasojevići) i u Lazama (Gusinje) i u Gusinju; Prenčane na Maoču (Pljevlja) Tmušići, bratstvo u Skakavcima, Berane Tovetić, Kuti, Herceg-Novi Tovijanić, Podgorica Tović, Pljevlja Toga, Bar Togić (Toganj), Livati (Bar) Togner, Kotor Todić, Raće (Kuči) i Bar, ogranak Bulatovića, iz Rovaca; Piperi, ogranak Vukanovića; Podgorica Todorić, Tuli (Trebinje), ogranak Vukovića iz Riđana (Nikšić), od njih su u Grahovu. Jedni kasnije kao: Kuraica; Cetinje u 16. v. i Ulići (Rijeka Crnojevića) Todorica, Buljarica (Paštrovići), ogranak Midžora Todorov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) od Tominih, porijeklom iz Crne Gore Todorović, Bjelice (Cetinje), ogranak Milića; Žari (Mojkovac); Nikšićko Prekovođe, ogranak Banovića iz Banjana, od njih su u Gornjoj Morači; Zaljuge (Grahovo), Nikšić, odatle su jedni prešli u Bijelu (Boka Kotorska) oko 1694. god., i odatle jedni u Igalo i Sasoviće, Herceg-Novi; peraška naselja, porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornji Zagarač (Danilovgrad); Nikšić; jedni u Jasenovo Polje i Šipačno (Nikšić), srodnici Durutovića. Porijekom su iz Markovine (Cetinje); Od njih su u Uskocima (Žabljak); Vir, Orah, Preseka i Tisa (Nikšić) iz Mačve; posebni jesu u Rastovcu (Nikšić); kod Nevesinja, Konjica (Hercegovina), Dobrelja (Gacko) i Rogača (Nevesinje), potomci popa Todora Bulajića iz Grahova (Nikšić); Podgorina (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive; Rženi Do i Grepca (Cuce), Cetinje i kao: Drceta = Trčeta; Morinj (Risan), sišli iz Cuca (Cetinje); Paštrovići, kasnije kao: Režević; Gledići i Stragari (Gruža Kragujevačka); ranije Rajić iz Pipera (Crna Gora); Bioče (Kuči); Sotonići (Crmnica); Lipovo, Orah i Liverovići (Nikšić), porijeklom iz Pješivaca; Boljesestra (Bratonožići); ogranak Vlahovića iz Rovaca, jedni pređoše u Dobrinje (Požarevac); Bujačići (Valjevo), porijeklom iz Bjelopavlića; Kod Svete Trojice (Pljevlja) 1765. god. i u područnom Tomaševu Dolu; Brezojevice (Plav); Mojstorovići (Bijelo Polje), od njih su u Dragušnici i Ratarcu (Kragujevac); Lipovska Bistrica (Kolašin); Trnovica (Pljevlja) kao: Todorović (Zečević), potiču od Zečevića iz Vasojevića, gdje se jedni iskazuju i kao: Nenadović; Perast i Lepetane (Boka Kotorska); Cuce (Krug), Cetinje Todorovići, rod u Bjelicama Todorovići, bratstvo u Zagarču Todorovići, bratstvo u Sotonićima Todorovići (Trcete ili Drčete), bratstvo u Krugu veljecuckom Todorovići iz Pive (D.Brezna) , potiču iz Šipačna kod Nikšića Tozluk, iz Sutorine, Herceg-Novi, kasnije Draganić, po predanju porijeklom iz Raške Tojerdačević, Riđani (Nikšić) 1435. god. Tojožić, na Baljcima (Bileća) srodnici Komnenića iz Oputnih Rudina (Nikšić) Tojici, staro bratstvo u Kobiljem Dolu

279


Tokin, Herceg-Novi i područna Bijela Tojić, Cuce (Tojička greda i Kobilji Do), Cetinje Tokić, Ubalac (Kuči), od njih su u Baru Tokmanović, Pljevlja 1864. god. Toković, i kao: Tocković, u Budvi (1650. god.), porijeklom su od Smedereva; Srđevac (Bijelo Polje), od njih su u Zajčićima (Sjenica), oni od Kolašina, srodnici su Grgovićima u Beranama; Pljevlja Tol, Podgora, Zores i Ograde (Pljevlja) i kao: Toli u Podgaru (Pljevlja), vidi: Toljić Toli, vidi: Tol Tolarin, Cetinje Tolija (Talija), Sutomore (Bar) Tolinger, Cetinje Tolić (Toljić), Gornje Polje (Nikšić), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Kčevo (Ozrinići), Boan pri Pješivcima 1335. god., vidi: Toljić, Baculjel, Tol i Turuntaš Tolović, Bar Tologa, Mrčevo (Pljevlja) Tolj, Podgorica, vidi: Toljić Tolja, vidi: Turuntaš Toljanović, Podgorica Toljević, Drobnjak (iznad Polja Radovića pri planini Kravici); iz Somine (Nikšić) u Korita (Bilećke Rudine), vidi: Tolj Toljić, Čevo (Kčevo 1335. god.), kasnije kao: Tolić (Toljić) u Rastovcu i Gornjem Polju (Nikšić); Mokrome (Šavnik) kasnije Radojević (Babić); Stubica (Gornji Pješivci); Podi, Đenovići i Lepetane (od Cetinja), a u Peraškim naseljima iz Zubaca (Trebinje), vidi: Tol, Tolj Toma, Štoj (Ulcinj) Toma Markov, otac vladike Petra II Tomaj, kod Bara Toman, predak bratstva Tomanovića u Cucama Tomanović, iz Kuča, prešli u Cuce (Cetinje). Od njih su u Rastovcu (Nikšić), od 1837. god.; Jedno vrijeme živjeli u Riđanima (Nikšić); Trnjine (Rovine) kao: Tomanović - Perišić, od njih su u: Krivošijama; Domaševo (Trebinje), od njih su kod Nevesinja; Konjsko (Zupci), Trebinje, od njih su područni Mihović; u Bilećkim Rudinama kao: Cuca; u Mirušama, lijeva obala Trebišnjice kao: Inić; Riđane, Lukovo i Štedim (Nikšić); Cuce (Cetinje); Cetinju i područnim Ćeklićima; Na Žabljaku (od 1860. god.). Oni su Jabučani sa Cetinja; Duboka (Užička Crna Gora); Dobričevo (Berilja), Srbija; Morinj (Risan); Kostanjica, Podi i Lepetane (Boka Kotorska); Njeguši (Cetinje); Donja Lastva (Tivat); Kotor; Krnjače iz Ograde (Pljevlja); Baru, od njih u Mačagaj (Čako), Argentina i Njujorku (SAD); u Bogdašiće i Domaševo (Hercegovina), došli iz Rovina (Cuce), Crna Gora; u Dodoš Tomanovići, bratstvo u Cucama Tomanovići u Boki Tomanovići U Domaševu Tomanovići u Kostanjici u Boki Tomanovići u Dubokom u Užičkoj Crnoj Gori Tomanovići u Rudinama, "u Nikšiće", na Lukovu, Boki, Cetinju, Hercegovini, Baru, Srbiji i Americi Tomanovići, rod u Bajicama Tomanovići (Crnogorci) u Sarajevskom Polju Tomanovići (Prosedoljci), bratstvo u Prosenom Dolu Tomanovići, grana bratstva Kaluđerovica u Kućištima ćeklićskim Tomanovići, bratstvo u Brčelima Tomanovići, bratstvo u Gluhom Dolu Tomanovići (Prosedoljci) u Baru, u Rudinama, u Srbiji i u Boki

280


Tomas, Kotor Tomasin, Herceg-Novi; Risan Tomaš, Kotor Tomašević, iz Kosovske klisure, kao: Tomaš, pa u Čarađe (Golija), Nikšić, a odatle kao: Tomaševići u Donji Kraj (Čevo), Cetinje i jedni u područni Proseni Do i Lipu (Cuce) te područnom Ržanom Dolu. Od njih su u: Pod Lješnicom u Nikšićkim Rudinama, Baru, Risnu, Perastu, Loznici (Mačva); u Vrutcima i Lužanima u Sarajevskom Polju i kao: Crnogorac, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje; u Ćeklićima (Cetinje) 1443. god.; Gluhi Do (Radače) i Gornje Brčele (Srednja Mahala), Crmnica; Bajice (Cetinje) ogranak Martinovića; u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Kaluđerovića (od Tomaša Đorđina); kod Herceg-Novog iz Cuca; Raćesi (Kuči) ogranak Bulatovića; Herceg-Novi 1715. god. Cetinje, iz Kuča u Baru i kao: Radulović, potomci Bulatovića; u Bjelopavlićima; u Banjanima (Nikšić) su potomci Tomaša, vidi: Klenčanin, porijeklom sa Kosova; Nikšić; Komani, ogranak Radulovića; u Kotoru; Štitarice i Žari (Mojkovac); Lužac (Berane), iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), vidi: Popović u Lušcu; Gornji Brčeli i Bukovik (Crmnica); Luto (Bratonožići), ogranak Mirkovića; Buljarica (Paštrovići) 1834. god.; Zaluge (i kao: Crnković i Kolović), Mataruge, Babino, Žitnik, Strmećica i Kamena Gora (Pljevaljsko područje); Ljubovo, Podi (Sretnje), Ćurioc i Kosovi Lug (Bjelopavlići), 17. v.; Ljubomir (Trebinje); Ubli (Orahovac), Sasovići, Savina i Herceg-Novi (Boka Kotorska), porijeklom su iz Zubaca (Trebinje), jedni kao: Kokić ili Kokoča; Dobrinja (Bijelo Polje) iz Tomaševa (Pavino Polje), Bijelo Polje, vidi: Tomaši Tomaševići iz sela Banjane opština Nikšić Tomaši, u Srem (Klenak) došli sa Kosova, pa kod Visokog (centralna Bosna) i kao: Avlijaš, a odatle u Banjane (Nikšić) i naselje nazovu Klenak pa jedno vrijeme kao: Klenčanin (Tomaši) i Avlijaš. Jedni pređu u Podbožur, Sominu, Miljaniće (Nikšić). Razgranati kao: Mulina pa Antović (od njih u Srbiji), Baćović, Lučić, Gligović, Đurković (od njih u Srbiji), Orbović, Tomašević (od njih u Srbiji) i drugi; vidi: Tomašević Tombar, Kunje (Ulcinj) Tombarević, Kunje (Ulcinj) Tomboj, Kunje (Ulcinj) Tomilović, Njeguši (Cetinje) Tomin, Kotor 1326. god.; Budva 1650. god.; Paštrovići 1685. god.; Začir u Ljubotinju; Srpska Crnja (sjeverni Banat), porijeklom iz Crne Gore, prvo u Žombolj, pa u susjednu Crnu Gredu, kasnije Srpsku Crnju. Prezivali su se Čojić ili Tomin; vidi: Čojić; u Kotoru u 14. v. Tominić, Budva Tomić, Paštrovići (7-8. v.), od njih su u Kotoru (oko 1423. god.) vidi: Armenko (Rmenko); Kotor, po nahočetu; Dobrota (Kotor); Crmnica, 16. v.; Podgorica; Podbišće, Lepenac i Štitarice (Mojkovac); pa u Velike Krčmare (Lepenica), Srbija; Bovan (Višegrad), ranije Mrvić, kasnije Tomić, iz Korita (Crna Gora); Nikšićka Župa, potomci došljaka Toma; u Kotoru 1397. god.; Čevo (Cetinje) u 14. v.; Gornja Morača (Donja Morača) 12. v., od njih su Marić u Jezerima (Žabljak) i Đedović u Sirovcu (Žabljak), iz Jezera (Žabljak), jedni su odselili u Novi Pazar (Raška), pripadaju plemenu Trebješana Nikšićkih, od njih su u Kragujevcu (Srbija) Davidović; iz Bjelica (Cetinje) u Dajbabe i Lješkopolje pa u Podgoricu; Herceg-Novi; Gornja Lastva (Tivat) i Perast (Boka Kotorska) iz Glogovca (Stara Crna Gora); kod Valjeva (Srbija) došli iz Pive (Crna Gora); Previš, Gornja Bukovica i Šavnik u Drobnjacima, potomci Balotića iz grupe Novljana, od njih su u Risnu, kod Valjeva, Nove Varoši, kod Šibenika (Dalmacija); Podbišće i Lepenac (Mojkovac); Timar (Žabljak), ogranak Srbljanovića tamošnjih od prije 1389. god.; Kuči, ogranak Bulatovića iz Rovaca, od njih su u Baru; Bobovo, Bobani i Mataruge (Pljevlja) iz Drobnjaka; Kričak (Pljevlja); Laće i Grlić (Bjelopavlići); Kotor; kod Plava, ogranak Pupovića, ranije: Pešić iz Bjelopavlića; Cetinje; u Petrovićima (Banjani), potomci Tome Vukašinova, sina Ilina; Vojno Selo (Plav) i kao: KučTomović; Kuči, ogranak Drekalovića; Polja (Mojkovac), ogranak Popovića-Drekalovića iz Kuča; Štitarice (Mojkovac), ogranak područnih Bakovića. Zaton (Bijelo Polje) doseljenici od Mojkovca; Đurđevića Tara, ogranak područnih Đurđevića. Od nih su u Gornjem Milanovcu (Srbija); Bijelo Polje i područno Pavino Polje (Tomaševo) i Grnčarevo; Kostanje (Primorska Krajina); Višnjića Do

281


u Goliji (Nikšić). Od njih su u Bosni kao: Tomović - Krdža; Malinskoj (Srbija) kao: Strelica; Ubao, Kućište, Krajištani u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Kraljina; Grahovo i Krivošije; Jedni u Boki Kotorskoj su iz Hercegovine; Kotor; Donja Komarnica (Šavnik). Pripadaju grupi Novljana. Od njih su u Rovcima (Šekulari); Sutomore (Bar) iz Lijeve Rijeke (Vasojevići); Nikšić Tomići, bratstvo u Drobnjacima Tominčić, Cetinje Tomicić, u Nikšiću i Lužacu (Berane) jesu iz Drobnjaka Tomičić, Gornja i Donja Lastva i Radovanići (Tivat); Žiljevo i Šurić (Hercegovina) porijeklom iz Bjelica (Cetinje); Kakmuža (Pljevlja) i Mala Crna Gora na ušću Sušice u Taru, ogranak Mandića Šipčića iz Šipačna (Nikšić) Tomković, Jastreb, Osojnik i Spuž (Bjelopavlići); Kotor Tomljenović, Kotor Tomnić, Brezojevice (Plav) Tomov, Bar Tomović, Velika (Plav), grana Đuraškovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Vojno Selo (Plav); Lijeva Rijeka (Podgorica) , ogranak Miloševića vasojevićkih. Od njih su u Zagradu (Bijelo Polje), a kod Plava i kao: Ćeković; Murino (Plav); Spalevići, Radmuževići i Laze (Šekulari), oni su potomci Vuka Ljevaka (ogranak Babića), od njih su u Murini (Plav), Beranama, Rovcima (Podgorica), Beogradu i Kragujevcu; Komarnica (Šavnik); Veluđe (Berane), ogranak Milikića iz grupe Novakovića, od njih su u: Lijevoj Rijeci (Podgorica) i Donjem Necu (Đakovica), Kragujevcu, Beogradu; Dobri Do (Ivanjica), pa u Ratare (Donje Dragačevo) i kao: Tomović - Arnaut, oni su od Stiovića iz Vasojevića; ogranak Miličića - Novljana; Granice (Bileća) iz Banjana i kao: Bojović, Višnjića Do (Golija), Nikšić istorodni sa Višnjićima; Vojno Selo (Plav) i kao: Kuč - Tomović; Kuči, ogranak Drekalovića; Polja (Mojkovac), ogranak Popovića-Drekalovića iz Kuča; Štitarice (Mojkovac) ogranak područnih Bakovića; Zaton (Bijelo Polje) doseljenici od Mojkovca; Polja (Mojkovac) potomci Toma iz Kuča od Drekalovića, kao isti u Lipovu (Kolašin); Mojkovac i područni Lepenac i Podbišće; Đurđevića Tara, ogranak područnih Đurđevića, od njih su u Gornjem Milanovcu (Srbija); Bijelo Polje i područno: Pavino Polje (Tomaševo) i Grnčarevo; Kostanje (Primorska krajina); Višnjića Do (Golija), Nikšić, od njih su u Bosni kao: Tomović - Krdža i Malinskoj (Srbija) kao: Strelica; Ubao, Kućište, Krajištani u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Kraljina; Grahovo i Krivošije; Jedni u Boki Kotorskoj su iz Hercegovine; Kotor; Donja Komarnica (Šavnik), pripadaju grupi Novljana, od njih su u Rovcima (Šekulari); Sutomore (Bar) iz Lijeve Rijeke; Vasojevići; Nikšić "Tomović", bratstvo u selu Ovtočićima Tomovići, rod u Ćeklićima Tomovići ili Kraljine ("Krajištani"), staro bratstvo u Kućištima cuckim Tompsa, Kotor Tomuk, Kotor Tomušić, Kumbor, Herceg-Novi Tomčić, Kakmuža (Pljevlja); Nikšić Tomčići iz Pive (Crna Gora), od Adžića iz Lisine Tomštić, Kumbor, Herceg-Novi Ton, i kao: Tonagić, u Briskoj Gori, Svetom Đorđu i Štoju (Ulcinj); Bar Ton agi, Briska Gora, Sveti Đorđe i Štoj - Ulcinj, vidi: Ton Tonagić, vidi: Ton Tone, Herceg-Novi Tonkić, Vojno Selo (Plav) Tonković, Ros, Herceg-Novi, od njih su u Kninu (Kninska Krajina); Podgorica Tonsain, Kotor Tončić, Mala Crna Gora, na ušću Sušice u Taru, ogranak Adžića; Nikšić; Grnčarevo (Bijelo Polje) Topa, Bar Topal, Ćeklići (Kućišta), Cetinje

282


Topali, Herceg-Novi Topali (Topalji), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim Topalović, Piva, grana Branilovića (Đukanovića), od njih su u: Bukovici, Krće, Strajilovićima, Bušnju i Zvjezd (Pljevlja); u Rožaje porijeklom iz Kuča, ranije kao: Bećiragić; Nikšić iz Pive; Kolašin iz Pive, pa u Donjem Dragačevu i nekim mjestima Srbije; iz Pive u Barajevo (Šumadija) kao: Topalović i Vasiljević (Blagojević) i u Glumačkom brdu i Draženovcu, a kao: Davidović i Markovac u Nenadovcu; Borač Kragujevački i kao: Vesović. Oko 1804. god. doselili se od rijeke Tare; Nešigor (Donje Dragačevo), Srbija i dalje, doseljenici od Kolašina; Velje Selo (Bar); Turment (Trebinje), doseljenici iz Crne Gore; Kunje (Ulcinj); Strajilovići (Pljevlja); u Ljeroši (Pljevlja), ogranak Jakića grana Miloševića iz Bijele (Šavnik). Vidi: Milošević; Bušnje i Zvjezd (Pljevlja) Topalovići iz Pive (Plužine), starosjedioci Topisir, Čadinje i Straševac (Pljevlja) Topović, kod Mojkovca, ogranak Medojevića Topoli, Herceg-Novi Topalić, Herceg-Novi Topuz, Murina (Plav), pa u Rožaje i područne Baće, i kao: Topuzović, predak Murića, porijeklom od Murinja (Skadar); u Pivi ogranak Jovovića, iz grupe Branilovića Topuzović, Plav, vidi: Topuz; Kanje (Bijelo Polje) Topčić, Herceg-Novi, po nahočetu Topdžijić, Gubovac (Bijelo Polje) Torina, Nikšić 1787. god. Torić, Krušić i Gornja Polja (Mojkovac) Torjelica, Kotor Torlak, Pljevlja i područna Bukovica Toroba, Pljevlja, iz Livna (Bosna) oko 1884. god. Torobić, Lepetane (Boka Kotorska) Toroman, Njeguši (Cetinje); Srednje Polimlje; Poblaće i Borak (Pljevlja), od njih u Bjelušinama (Rudo) Toromani, grana bratstva Popovića u Njegušima Toromani u Srednjem Polimlju Tortić, Kotor Tosan, Kotor Toska, Podgorica u 16. v.; Ulcinj Toskano, Kotor Toskić, Grnčari (Gusinje) i Bar Toso, Lepetane (Boka Kotorska) Tosković, vidi: Toković Totić, kod Plava i kod Peći (Metohija), od Pešića Bjelopavlićkih. Od njih su u Bačinama (Varvarin), Sićevac; Prijedor (Višegrad), ogranak Bajčetića Tofalo, Kotor Tofohodžić, Pljevlja Tofula, Velji Zaljev (Bar) Toholjev, 1477. god. u Bijeloj (Šavnik) Tohslov, Čevo (Cetinje) u 14. v. Tocilj, Herceg-Novi i Budva Toš, a, Kravari (Ulcinj) Tošević, Nikšić Tošić, Uskoci i okolina (Žabljak), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Ninkovići (Žabljak), doselili se od Čajniča, početkom 20. v.; Prnjavor (Plav) ogranak Pešića iz Bjelopavlića; Rastiš (Bijelo Polje) i kao: Kremić, porijeklom su iz Kuča; Herceg-Novi i područni Podi, porijeklom iz Banjana, navodno; Kolašin; Babino brdo, Boljanići, Bukova šuma, Strajilovići i Ritošić, Gotovuša i drugi u Židovićima; Bušnja i Kakmuža (Pljevlja); Mrčajevci (Čačak), porijeklom su iz Vinića

283


(Bjelopavlići) Toškić, Brskut (Bratonožići), ogranak Čađenovića, od njih su kod Plava Toško, Sveti Đorđe (Ulcinj) Tošković, Stijena Piperska, prešli na Pelev Brijeg i Brskut (Bratonožići); Podgorica 1889. god.; Morača, ogranak Janketića Tošović, Đurašići, Ljeskovac i Retoševine (Pljevlja) Tošojević, Grahovo (Nikšić) 1459. god. Tošutović, Stoliv i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine u 16. v. Travagini, Budva Travaja, Bar Travilo, Ulcinj Travinja, Podgorica Travirka, Prčanj (Boka Kotorska) Traživuk, Bakoš (Đenovići) i Igalo (Herceg-Novi); Kotor, porijeklom iz Knina (Kninska Krajina); Risan; Budva Trajanović, Zabrđe i Đenovići (Herceg-Novi) Trajković, Kosijeri (Cetinje); Kod Plava i Bijelo Polje Trajkovski, Podgorica Trak, Nikšić Traković, Pljevlja 1856. god. Tramantani, Kotor Tramožić, Ulcinj Tramontana, Budva Trampuš, Podgorica Tranjan, Zaton (Bijelo Polje) Traparić, Nikšić, porijeklo iz Hercegovine Trapović, Presjeka, Herceg-Novi Trbović, Podgorica i Nikšić Trvković, Paštrovići; Nikšić; Presjeka (Herceg-Novi) Trgovčić, kod Trnova (Bosna) ogranak Bjelica iz Bjelica (Cetinje) Trebješanin, ogranak Gavrilovića iz plemena Nikšić i kao: Dipić u Ljevištima (Trebješan = Popović) a u Strugu (Šavnik) kao: Jokanović (Lopušina) i Vujačić, u Župi Nikšićkoj Šundić i Đoković. Od grane Trebješanin jesu Lazarević, Balić, Kljajić, Raspop, Simonović, Vojvodić, Ninković, Dipić, Đoković i Šundić. Porijeklom su iz Grblja; od njih su u: Ljevišta (Gornja Morača), Strug (Žabljak), i u Nova Serbaja (Ukrajina). Odseljeni kao: Stepanovič Dragićević Trevisani, Kotor Treie, Kotor Treka, Risan Treke, Herceg-Novi Treković, Podgorica Tren, Podgorica Trepoli, Kotor Trepčanin, iseljenici (u 16. v.) srodnici Novljana iz Nikšićkih Trepača u Tepca (Žabljak), Međužvale, Kozile i Mokro (Šavnik), pa u 17. v. (u prvoj polovini) razgranati na više od 40 novih bratstava Treti, Kotor Trećac, Grahovo (Nikšić), ranije Raičević Treck, Kotor Treče, Budva Trehelji u Komanima Trib, Sutorina, Herceg-Novi Trigori, Herceg-Novi

284


Tries, Budva Trimpežić, Kotor 1482. god. Trimuntić, Donje Crkvičko Polje (Piva) i odatle u Bosnu Trindel, Herceg-Novi, po nahočetu Trinić, Kotor; Peraška naselja i Grbalj, doseljenici iz Konavala Tripense = Tripence, Kotor Tripinović, Rošići (Tivat) u 14. v. Tripkov, Trebesene, Herceg-Novi, porijeklom iz Hercegovine Tripković, Risan u 16. v.; Baošići, Kuti, Orahovice, Podi, Dobrota (Kotor), i Budva, doseljenici iz Konavla; Srbina, Perast, Prevlaka u 14. v. i Kameno (Boka Kotorska) u 15. v.; Piva, grana Ćirilovića; Iz Donje Morače, kasnije kao: Bijelić i Laketić u Dermenu (Kosanica), Pljevlja; Turjača (Nikšić) kao: Janjušević; Cetinje; Paštrovići; Glušice, Buljarica (Paštrovići) i Budva Tripkovići iz Pive (Pišče, Orah Prisojni), starosjedioci, matica Plužine Tripović, Baošići, Herceg-Novi i Tivat iz Dalmacije; Tivat, jedni iz Hercegovine; Kavač u Grblju su iz Stare Crne Gore; Nikšić; Morača, došli iz Čeva (Cetinje), jedni odselili u Sjenicu; Pišće (Piva), ogranak Branilovića; Dobrota (Kotor); Golubovići (Buljarica), Paštrovići; Pope (Bijelo Polje) Tripunović, Mataguži i Golubovci (Zeta) i Doboj (sjeverna Bosna), ogranak Boškovića, sa Orje Luke (Danilovgrad), oko 1800. god. Tripčević, Boka i Grbalj u 15. v. Trisko, Budva 1650. god. Tristin, Štoj (Ulcinj) Tritoć, Brce (Spič), Bar Trifunović, Zagrade i Tmušići (Berane), potomci Srbljaka; Vojno Selo (Plav), ranije Turković; Zabrđe (Andrijevica) i Tvrdiševo (Novi Pazar), ranije Trivunović i Komatina; Lozna, Bijelo Polje; Sveti Stefan (Paštrovići), kao: Vasojević, Voloić i Volojević Tricinović, 15. v. i kao Tripinović, kod Tivta Trklja, kod Bileće, ogranak Vučkovića, porijeklom iz Banjana (Nikšić) Trkonjić, Nikšić u 15. v. Trle, u Pljevljima Trnović, Spuž (Bjelopavlići) Trnović, muslimanin iz Spuža Trnopoljac, Drlupe (Gruža Kragujevačka) Trnut, Cetinje Trnčić, Kuči, ogranak Prelevića Trnjar, Bijelo Polje i područno Ivanje, ogranak Zajimovića, skraj Rožaja Trović, Herceg-Novi, po nahočetu Troglić, Podgorica Trojan, Perast (Boka Kotorska) Trojanović, Zabrđe, Herceg-Novi, po majci; Zabrđe i Porto Rose (Herceg-Novi), iz Grčke (5. v.), od njih su u područnim Đenovićima Tron, u Kotoru 1520. god. Tropović, Kuti (Risan), Vrtoglav (Boka Kotorska) i Tivtu iz Čičeva (Hercegovina) Trohober, Mitrovići (Paštrovići) Trošević, Bršno (Nikšićka Župa) 1557. god. Trošić, Kotor Trošović, Bršno i Rastovac (Nikšićka Župa), ogranak Jovanića iz Gornjeg Polja (Nikšić) Trošojević, Banjani (Nikšić) u 15. v. Trpanov, ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov Trubačević, Paštrovići Trublja, Nikšić Trubljan, Lozna i Trubin u Bihoru (Bijelo Polje), ogranak Guberinića, vidi: Trubljanin Trudić, Glasinac na Romaniji, porijeklom su iz Pive

285


Trukulo, Kotor u 14. v. Truljić, Završ i Podgora (Pljevlja) Truma, Ulcinj Trumić, Kotor u 14. v. Trupica, Zaljevo (Bar) i Ostros uz Skadarsko jezero Trusma, Ulcinj Trusta, Ulcinj Truta, Bobine, Pljevlja Trutanić, Kotor Trutić, Otilovići (Pljevlja) Tručalo, Kotor Trhalj, Građani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Boki Kotorskoj Trhulj, Pljevlja, porijeklom iz Foče, sa Drine Trceta (Trcetić), Bar i Ulcinj, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Trčić, u Kotoru Trčete ili Drčete (Todorovići), bratstvo u Krugu veljecuckom Tugešić, Podgorica; u Kotoru 1437. god. Tudorović, Paštrovići, prešli (oko 1423. god.) u Kotor, Ljuštica (Tivat) Tuđemila, Tuđemili i Dobra Voda (Bar) Tužaljka, Štitarice i Polja (Kolašin) Tuz, i, (kao Tuzi), u 13. v. Zeta Tuzi, Gusinje, došli od Tuzi Tuzić, Gusinje iz Kuča Tuzlančić, Bar Tuzlić, Herceg-Novi, po nahočetu Tuzović, ranije Skorać, Tuzović u Podgorici, Nikšiću i Tuzima, porijeklom iz područnih Gruda; porijeklo iz Konje (Izmira), Turska Tujković, Sutvara i Nalježići (Tivat); Kotor; Njeguši (Cetinje) u 16. v., od njih su Miranović u Donjim Kokotima (Zeta). Porijeklom su sa Kosova; Đurašići (Grbalj); Cetinje Tujović, Samobor (Gacko), porijeklom iz Pive Tuk, a, Bar Tukić, Batrovići (Trebinje); Stolac (Hercegovina); Lika; Podgorica; Skadar (Albanija) i Inđija (Srijem), porijeklom su iz Kuča Tuković, 1599. god. u Paštrovićima Tula, Rastiš (Ulcinj) Tularević, Pljevlja u 15 - 16 v. Tuleo = Tedoro, Bar Tulić, Kričak (Pljevlja), Ulcinj iz Afrike. Od njih jesu Babaidriz u Ulcinju Tulišim, Ulcinj Tulišimi, Ulcinj Tulović, Vladimir (Ulcinj); Herceg-Novi Tulja, Ulcinj Tunguz, Stabna (Piva); Kovren (Višegrad); Površi i Slivlje Nevesinjsko, ogranak Rasojevića, pivljana; Nikšić; u Drobnjaku su ogranak Stevovića; Rudinice i Crljenice (Pljevlja) Tunja, Nikšić Tuović, Plužine i Goransko (Piva); Orahovac (Ubalac), Kotor; Lozna (Bijelo Polje) i kao: Tuhović Tupanac, Vraćenovići (Nikšić) Tupanja, Podgorica i Cetinje Tupanjanin, iseljenici iz Tupana (Banjani) u Nikšić, Pivu i desnoj obali Trebišnjice Tupanjac, Nikšić; u Trebinju iz Tupana (Banjani), Nikšić Tupačić, Crmnica; u Crmnici 1434. god. Tupčević, Paštrovići, porijeklom iz Niša

286


Tupša, Kotor Turjaga, zapadni dio Paštrovića u 17. v. Turanović, Biševo (Gusinje) iz Podgorice u 18. v. Turin, Kotor Turić, Budva 1650. god. Turihešić (Šoljaga), Paštrovići Turk, Donja Lastva (Tivat) Turkalo, Podgorica Turković, Podgorica, iz Gruda (Tuzi); Orašnica (Brodarevo); potomci Vujaša (Vuka) sina Lala Drekalovića iz Bezjove (Kuči); Gusinje i Andrijevica i Vojno Selo (Plav), potomci Drekalovića iz Kuča; Tuzi; Kotor Turkovići ogranak Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Turlan, Paštrovići (oko 1599. god.), od njih su u: Herceg-Novom; Puli (Istra); Napulju (Italija) Turnić, u Kotoru 1397. god. Turović, Struga (Žabljak); 1) ogranak Gavrilovića - Nikšića; 2) ogranak Vujačića, od kojih su u Gajtanu (1879. god.), južna Srbija; Ogranak Erakovića iz Banjana (Nikšić) i Nikšiću; Ogranak Štiljanovića (Stiljanovića) u Frutku (Bjelopavlići); Bar; u Vasojevićima ogranak Mijomanovića Turudija, Mratinje (Piva), ogranak Ognjenovića Turukalo, Podgorica Turusković, Tuzi Turucković, ranije: Dinarić, iz Dukaćana i Tuzi i Carigrad, od 1879. god. Turuntaš (Tolja), Trnovice (Vrbica), Nikšić Turuš, Bar Turusumović, Pljevlja Turčinov, Kuljače (Paštrovići) 1867. god. Turčinović, u Kčevu (Ozrinići), Cetinje grana Orlovića; Brajići (Uglješići), Budva; jedni kao: Gardašević na Čevu (Cetinje); Ogranak Perovića (Preobražana) u Cucama (Cetinje) Turčinovići, grana bratstva Perovića - Preobrežana u Cucama Tuskić, Plav, doseljenici iz Kuča Tusnić, Kotor Tutarak, Podgorica Tutić (Škrijev), iz Tutića u: Pod Lepenac, Bjelojeviće i Pržišta (Mojkovac); Donji Kolašin i Buljanine (Bijelo Polje) Tutomić, Ljuštica (Grbalj) Tutormić, Rošići i Krtolska naselja i Polja (Grbalj) Tutundžić, Pljevlja (1869. god.) područni Boljanići i Bukovica Tufanjor, Ulcinj i područno Zagonje Tufegdžić, Stabna (Piva) i Nikšić, ogranak njihov jesu Mutap u Srbiji Tufegčići iz Pive (Stabna), starosjedioci Tuhović, vidi: Tuović Tucović, Pljevlja 1854. god.; Crljenice (Pljevlja) Tučević, vidi: Tupčević, Kotor Tuček, Budva Tudž, i, Ulcinj Tušejp, Meterizi, Herceg-Novi Tušan, Kotor Tušilac, Piva; Velje Selo (Plav) Tušiljan, Bar Tušup, Svrče, Herceg-Novi. Od njih su u Svrčugama (Kruševac) i Morinjama i Podima, HercegNovi; Nikšić pa u Loznu (Bijeljina) U

287


Ubiparip, u Podgorici Ugarak, Podgorica Ugljanin, Bar Uglješić, Uglješići (Brajići), Budva vlastela 1489. god.; Grbalj 1434. god. Ugnjanin, Budva Ugodoniko, u Kotoru (1398. god.) iz Bolonje (Italija) Ugolin (Golini), Dobrota (Kotor) i Risan (u 16. v.) porijeklom iz Mletaka Ugrenović, starinci (Lužani) na području Onogošta (Nikšić) još iz srednjeg vijeka i kao: Riđan; kao: Ugrenović - Ćorović, prešli od Nikšića u Brani Do (Bilećke Rudine). Pored nikšićkog vojvodstva, posjedovali su naselja u Banjanima i Zagradskoj Župi (Župi Nikšićkoj); Njeguši (Cetinje), vidi: Ugrin; kod Risna i kao: Ugrinović; Gračanica (Gornje Polimlje), ranije Raketić, Vasojevići Ugrenovići - Ćorovići, bratstvo u Branom Dolu Ugrin, kod Nikšića (1411. god.), a kod Risna identično Ugrinovićima; Podgorica Ugrinović, u Risnu (1692. god.) doselili iz Nikšića, vidi: Ugrin Ugrilić, kod Herceg-Novog Ugursuz, Mokro (Gradac), Šavnik do 1719. god. Udovčić, Očinići (Cetinje) Udovičić, Šehovići (Zvornik), došla udovica Lazić (Blagojević) iz Pive i od njihovih sinova: Aleksić, Alimpić i Udovičić Udovičići, staro bratstvo u Očinićima Uzdanović, Donja Lastva (Tivat) iz Stare Crne Gore Uzelac, Bijela, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor); Tivat; Budva Uzonović, Pljevlja 1857. god. Ujanović, Vignjević (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića Ujašević, Bar Ujašković (Vujašković), Šišići (Grbalj) u 16. v. došli iz Stare Crne Gore Ujez, Nikšić Ujkga, Bar Ujkaj, Cijevna (Zatrijebač), Kuči, gdje su i kao: Ujkić; Tuzi Ujka (Ujk), Donji Oblik uz rijeku Bojanu, prešli iz Postrobe (Skadar); Zagonja i Riječ (Ulcinj) Ujkaš, Sukobin (Bar) Ujkašević, Mikulići (Bar); u Podgorici, Tuzima, Sarajevu i Skadru, oni su Ledinjani - Kuči; i kao: Ivanoj po Ivanu Crnojeviću Ujkić (Marković), Benkanje i Gornja Cijevna (Zatrijebač), Kuči (vidi: Ujkaj), došli iz Stare Crne Gore Ujković, Rožaje; Gostilj (Zeta) Ukaš (Ukašo = Ukašagić), Ulcinj Ukašević, Gađi i Dujeva (Rijeka Crnojevića), od njih su u Podgorici, Vranjini na Skadarskom jezeru i Crmnici Ukaševići, bratstvo u Građanima Ukmanović, bratstvo u Gluhi Do (Crmnica) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića. Od njih su u Đurmanima (Spič), Bar i u Lici; Bar; Kotor; Herceg-Novi Ukmirović vidi: Vukmirović, označeni kao: Donjaci u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića) Uković, Rožaje Ukomuza, Ulcinj Ukropina, Kumbor 1692. god. Kuti i Igalo, Herceg-Novi, iz Ukropaca (Hercegovina); u Podgorici Uksanić, Budva, po nahočetu Uksanović (Vuksanović), u Sutomoru (Brce), Bar, iz Crmnice; Budva Ukršanović, Boljevci (Crmnica); Podgorica Uksanović, u Ulićima (Rijeka Crnojevića) u 16. v.; Kotor iz Gornjih Ulića (Rijeka Crnojevića);

288


Nikšić; Boljevići (Crmnica), od njih su u: Glatunji (Skadar); Podgorici; Spužu (Bjelopavlići) i Ulcinju Uksanovići, bratstvo u Boljevićima Ukčević, Kotor i Cetinje u Crmnice kasnije Vukčević Ulam, Crmnica, doselili iz Bora Ulame, bratstvo u Sotonićima Ulanj, u Crmnicu doselili iz Stare Srbije Ulianović, Prčanj (Kotor) Ulić, Ulići (Rijeka Crnojevića); iz Mrkojevića (Bar), a tamo iz Pipera, od njih u Zeti, Podgorici, od tri brata: Ulić, Sekulić i Batrićević; Kotor; Budva; Plav, ogranak Nuculovića iz Kuča, vidi: Sujković; Ulić iz Ulića u Derignjate (Skadar), pa Trabojan (Tuzi) i Vranjini i Gostilju (Zeta). Kao: Kaluđerović i Očinić - Kaluđerović (1694. god.) od njihovih potomaka: Skobaljević, Markinović i Prenkić Ulićević, Brijege (Crmnica) pa u Zetu i kao: Vulićević doseljeni u Gluhi Do (Crmnica) iz Azanje kod Smedereva; Dupilo (Crmnica) i kao: Vulićević (Ulićević); Dabovići i Sotonići (Crmnica), od kojih su jedni odselili u Goričane (Zeta) i Vranjinu uz Skadarsko jezero; Bar Ulićevići, bratstvo u Brčelima Ulišević, Potkupić i Cerovo (Pješivci) Ulniković, Dobrota (Kotor) Urlih, Herceg-Novi Ulcigradi, Kotor Ulcinjanin, u Italiju prešao iz Ulcinja Uljaj, Tuzi Uljanović, Kotor Uljarević, Petrov Do (Ćeklići), Cetinje (i 1687. god.) prešli u Šušiće (Grbalj), pa Pode (a 1672. god.) u Morinj, Risan od Cetinja; njihovi srodnici su u Peraškim naseljima i Oputnoj Rudini (Nikšić); u Podima, Herceg-Novi jedni se označavaju i kao: Uljarević - Šušić; Bogdašići (Bileća), Broćancu (Banjani), Nikšić, jedno vrijeme u Trnjinama (Cuce); Cetinje potomci su Riđana, skraj Nikšića Uljarevići, bratstvo u Boki Uljević, Gusinje Umci, bratstvo (vidi: Humci i Milosevici) Unanjević, Kotor Unić, u Kotor došli iz Šibenika (Dalmacija) Uničić, Ugnji (Cetinje) 1334. god. Unkašević, Dračevica (Donji Šestani), Krajina. Ogranak Pecića - Lukića, doseljenika iz Škrelja (sjeverna Albanija) Unković, Crljenice i Crni Vrh (Pljevlja); Mojdež, Herceg-Novi Upala, Nikšić Upornica (Opornica = Uporničić), 1399. god. i kasnije u Staroj Zeti Upravić, Kotor, po nahočetu Uraković, Topočelo (Lepenica) Urban, Podgorica; Kotor (1459. god.); Budva Uremović, u Podgorici su rod Latića; Trpezi i Lagatori (Bijelo Polje), doseljenici sa Peleva Brijega (Bratonožići); Herceg-Novi Urdešić, ranije: Burdešić, u Mrkovima, Zabrđu i Radovanovićima (Grbalj) i područna Ljuštica Urman, Herceg-Novi i područni Blagojevići; Sutomore (Bar) Urošević, grana Ugrenovića, u srednjem vijeku kod Nikšića; Grede (Nikšićko Prekovođe); Kočani i Vraćenovići (Nikšić); Radulovići (Bihor), Bijelo Polje; Lučani (Donje Dragačevo), Srbija, ogranak Ostojića, doseljenika iz Crne Gore, vidi: Ostojić Uručić, Ulcinj Uršić, Kotor

289


Usanović, Lastva (Tivat) iz Hercegovine; Tivat (Grbalj) iz Stare Crne Gore, vidi: Vuksanović u Sutomoru Usančević, Goričani (Zeta) i Dabovići (Crmnica) Usančić, u Crmnici ogranak Vuksanovića. Od njih su u Goričanima (Zeta) Useagić, Podgorica Usezić, Ravni i Dobre Vode (Bar) Useinović, Berislavci (Zeta); Podgorica; Spuž (Bjelopavlići); Ulcinj i u područnim Krvarima Usenagić, u Zetu došli iz Podgorice, a onđe iz Bajica (Cetinje), srodni Adžagićima u Goričanima (Zeta) Usenović, Berislavci (Zeta); od njih su u Podgorici a u Kunje (Ulcinj) ogranak Vučkovića Usić, Sijerača uz Skadarsko jezero Usković, Korneta i Baošići, Herceg-Novi, porijeklom iz Podgorice Uskok, Herceg-Novi Uskoković, Pješivački Do (selo Ćurčić), Pješivci; iz Pješivačkog Dola, Bogeta se doseli u Riđane (Nikšić), pa su se njegovi sinovi preselili (oko 1874. god.) u Šavnik (Drobnjak); Pješivački Uskokovići sebe smatraju srodnicima Vukčevića iz Draževine (Lješkopolje), Podgorica pa jedni u Donje Kokote (Zeta) od 1879. god.. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo), a jedno vrijeme su živjeli između Medove i Lješa u Albaniji. Od njih su u: Rijeci Crnojevića; Baru; Ćurčićima (Pješivci) i Šavniku; Cetinju; Podgorici; Vraki (Skadar) i jedni preko Hasa prešli u Metohiju; Pljevlja; Visokoj (Užice); Ulcinju i Plandišu (Valjevo) Uskokovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Uskokovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima Usmiani, Kotor Usović, Slatina (Drobnjak), ogranak Strunjaša iz grane Srbljanovića-Novljana; Gačevac i Koljenica (Rožaje), iz Kuča; Bojka, Kosići i Mide (Ulcinj); Podgorica; Berane; Herceg-Novi; Bukovice (Kovačevići), Pljevlja; Kolašin Usojev, Kotor Ustaberić, Ulcinj Ustahalil, Ulcinj Ustić, Ulcinj; Tomaševo (Bijelo Polje) Utešenović, u Kotoru Utešinović, Nikšić, u 15. v., kasnije kao: Utješinović Utić, Utići (Ckla), Donja Krajina Utica, Široke (Primorska krajina), došli iz Koplika (Donja Krajina) Utješinović (Utešinović), Rusina (Turija), Tivat i Kotor, vidi: Utepinović Utnić, Prošćenje (Mojkovac) Ućelin, u Kotor doselili se iz Šipana (Dubrovnik) Ucović, Lastva (Tivat) u 16. v., došli iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi, porijeklom iz Vitonjine (Konavli); Herceg-Novi; Gornji Stoliv (Kotor) Učićević (Vukićević), Šišići (Tivat) došli iz Hercegovine Ušić (Ušič), Ulcinj Ušanović, Crmnica, vidi: Ukšanović; Ušanovići (Pećarska) i Sipanja (Bihor), Bijelo Polje, vidi: Sijarić Ušianović, Bar Uštović, Meljak i Podgradac (Pljevlja) Uštreković, u Ljubotinju, ogranak Mašanovića Ušćumlić, ogranak Adžića u Pivu, od kojih su kod Šavnika; Nikšića; Stepojevcu (Prokuplje), odakle su prešli u Pančevo, Beograd i Bačko Dobro Polje i Bijeli Potok (Beograd) Uščumlići iz Pive (G.Unac, Nedajno, D.Crkvice - Brijeg); porijeklom od Adžića V

290


Vabić, Baošići, Herceg-Novi; u Nikšiću Vavis, Podgorica Vavić, u Kruševicama, Herceg-Novi; u Nikšiću Vaga, Herceg-Novi Vagas, i, Kotor 1350. god. Vagner, Herceg-Novi Vadić, Herceg-Novi, po nahočetu Vadotić, Podgorica Vajat, Nikšić Vajdić, Herceg-Novi Vajzović, Pljevlja 1854. god. Vajmeš, u Šekularima (Vasojevići) Vajner, Kotor Vakleš, u Kotoru Vaknituki, Kotor Vala, Herceg-Novi Valac Gornjevuk, predak bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu Valengino, Herceg-Novi Valentin, Ulcinj Valentinović, Kotor 1534. god. Valentinčić, Kotor Valenčić, Kotor Valeri, Budva Valetić, Herceg-Novi Vales, Kotor Valijero, Kotor Valosenjori, u Šasu (Ulcinj) Valčić, Kotor; Budva Valšić, Kotor Valjato, u Baošićima, Herceg-Novi Valjari, rod u selu Bioskoj u Užičkoj Crnoj Gori Vamović, Bes, uz Skadarsko jezero, porijeklom su iz Bratonožića Vanacek, Kotor Vandup, kod Mojkovca Vanđević, u Kotoru iz Crne Gore Vanid, Herceg-Novi Vanis, vidi: Vano Vano = Vanis, Bar Vancek, Kotor Vaporić, Kotor Varaga, u Potarju (Mojkovac), potomci su saskih rudara iz 13. v. Varagić = Verović, iz limske doline preselili se oko 1700. god. u Krivak (Dragačevo) u Srbiji; Podgorica; Nikšić; iz Pitomine (Žabljak), u: Lekovine (Bijelo Polje), Arilje (Užice), Kragujevac i Beograd, svi u Srbiji Varajić, Nikšić Varajići, nekada su živjeli u Čevo kod Cetinja a poslije oslobođenja Nikšića od Turaka prešli su u Ozriniće (Turjača). Žive u gradu Nikšiću, tri porodice u Beogradu i jedna u Novom Sadu. Varvarić, Herceg-Novi, po nahočetu Varezi iz Pive (Smriječno), doselili se na miraz izgleda iz Drobnjaka Varezić, na Njeguše (Cetinje), i kao: Njeguš, preselili se u Drobnjak, odatle jedni u Smriječno (Piva), drugi u Žabljak (Drobnjak), u Vrbi i Čemernom (Gacko), kao: Supić; u Beogradu i drugim

291


mjestima Varošković, Herceg-Novi, po majci Vasa, u Pistulama (Ulcinj); u Sutomoru kod Bara porijeklom su iz Albanije Vasga, i kao: Voka, Bar Vasekić, Mojkovac Vasel, Kotor Vaser, Kotor Vasiljević, Koleško i Crgovo (Nevesinjsko polje), iz Banjana (Nikšić), Njeguši (Cetinje) u 14. v., ogranak Ivaniševića iz Njeguša (Cetinje), preselili su se u Petroviće (Nikšić), oko 1600. god. u Viluse, od njih: Nikšić, Srbiju, Beograd; Kotor (1399. god.) i odatle jedni su se preselili u Dubrovnik, rodonačelnik im je Vasili iz Kotora; Brskovo (Mojkovac); Bjelopavlići u 16. v.; Kotor (1299. god.) prvo kao: Basila, pa 1399. god. kao: Blašlević i kasnije: Vasiljević; Morinj i Ubla (Risan); Danilovgrad; Podi, Srbina i Jošica, Herceg-Novi; Risan; iz Pive su se preselili jedni u valjevski kraj (južna Srbija), drugi u Stepen (Gacko); Berane 1871. god.; Jošice (Kamenari), Risan posebno lokalno prezime, drugi su se doselili iz Ubala i Đenovića, Herceg-Novi (u 17. v.) pa jedni pređu u Kotor; Stepen (Gacko), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Oko 1879. god. iz Rovaca su se jedni preselili u Gajtan (južna Srbija); Markovina (Cetinje) i Zagarač (Danilovgrad); ogranak Čalambaba, iseljenih iz Vasojevića u Šaronje, pod Golijom; Bjelopavlići 1549. god.; Riječani (Nikšić); Jablanovo Polje, Jablanica u južnoj Srbiji, porijeklom iz Kuča; Barajevo (Lipovica i Glumčevo brdo), Šumadija i kao: Topalović, porijeklom od Nikšića (Crna Gora); Baroševac (Šumadija) iz Crne Gore, bliži Petrovićima (Karađorđevićima) u Topoli i Mihailovićima u Zeokama (Lazarevac) Vasiljevići (Zagorčani), bratstvo u Markovini Vasiljevići, bratstvo u Musterovićima Vasiljevići - Samardžići, bratstvo u Krivošijama Vasiljić, Kotor Vasić, Gorana (Ulcinj); Bar; ogranak Adžića iz Pive preseljeni u Lukavicu i Moćevine (Sarajevo); Bistrica (Mojkovac), porijeklom su iz Bajica (Cetinje). Odatle su se jedni preselili u Užičku Požegu; Ropočevo (Šumadija), ranije: Živković, porijeklom od Kolašina (Crna Gora) Vasići, rod u Užičkoj Požezi Vasković, Kostić i Lončanik (Valjevo), oni su ogranak Inđića iz Kuča; Bjelice (Oputna Rudina) Vaslikov, Cetinje Vaslić, ih, Ulcinj 1869. god. Vasović, Prijevor (Grbalj), 9-14.v starosjedioci; Iseljenici iz Velike i Gornjih Sela (Vasojevići), u Ropočevo i Popoviće (kosmajski kraj), kasnije kao: Arsenijević, Marković, Stevanović, Jeremić i Ranković; grana Laketića u Vasojevićima; Budva; grana Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Štirnom (Piva), pa jedni dalje u Zarožju, Sokolac (Srbija), a u Gacku i kao: Zvizdić, u Nedžarićima (Sarajevo), vidi: Gagović; Paštrovići; Medun (Kuči); iz Ostroga (Bjelopavlići) odselili su se u Vučjak (Novi Pazar); Podgorica; Polja i Žari (Mojkovac); potomci Novljana, iz Banjana, odselili su se: jedni oko 1800. god. iz Petrovića (Banjani) u Polja (Mojkovac), a drugi u Drobnjake, najbliži su im područni Đurići i Vukojevići; Vijenac, Ranče i Rudinice (Pljevlja), porijeklom su iz Vasojevića; iz Vasojevića odseljeni u Grab (Donje Dragačevo), Srbija; u Lijevoj Rijeci (Podgorica) Vasovići iz Pive (Budanj, Brljevo), potiču iz Banjana iz s. Petrović Vasojević, Kotor 1475. god.; ogranak iz Lopata (Podgorica), odseljeni u Boljevac (Beograd) i Novi Sad; Gornje Polimlje, kasnije plemenski naziv. Od njih su u Sandžaku; Gornji Bihor (Bijelo Polje). Odatle su se jedni naselili u okolinu Peći (Metohija); Ulcinj 1892. god.; Baošići, Herceg-Novi Vasos, ogranak Brajovića, iz Bjelopavlića preseljni u Grčku i kao: Brajović - Mavrovynitos Vasta, i kao Voka, kod Ulcinja Vata, Štoj (Ulcinj) Vatić, Tuzi; Kotor, po nahočetu Vaton, Kotor; Zatrijebač (Kuči) rod Ljušđurovića iz Gruda Vatrić, Herceg-Novi, po nahočetu

292


Vatrićević, Bjelopavlići Vaćelik, Kotor Vaca, Kotor Vaška, Herceg-Novi, po nahočetu Veber, Herceg-Novi; Kotor Vegerer, Tivat Vegović, Kotor, po nahočetu Vezirović, Nikšićka i Busak (Nikšić) Veiner, Paštrovići Veinkof, Kotor Veja, Mratinje (Piva) Vejan, Njeguši (Cetinje) Vejnilagić, Herceg-Novi, doselili se iz Berana 1896. god. Vejsilović, Bijelo Polje Vejsović, Andrijevica 1900. god. Veković, Frutak (Danilovgrad), srodnici Staljenovića; Lužac (Berane), ogranak Đuraševića, označeni i kao: Đurđevac. Porijeklom su iz Rovaca (Podgorica); Seoca (Andrijevica), ogranak Folića Vela, Budva Velagić, Podi, Herceg-Novi Velaj, Štoj (Ulcinj) Velaš, Herceg-Novi Velašević, grana Mitrovića na Granici (Bjelopavlići); Podgorica Velević, Cetinje Veliagić, Ulcinj 1884. god. Velija, Podgorica 1523. god. Velijević, u Medaniće (Gacko) došli iz Nikšića (Crna Gora) Veliman, iz Krajine sišli u Muriće, uz Skadarsko jezero; Dragačevo (Srbija) i kao: Arnaut i Arnautović, porijeklom su iz Velike (gornji Vasojevići) Velimirović, Seošice (Bratonožići), pa odatle u Zagarač (Danilovgrad). Oni su potomci Radmana iz Bratonožića; Danilovgrad; Vir (Bjelopavlići), ogranak Đurovića, grana Matiješevića iz grupe Pavkovića (Bubića); Podgorica; Cetinje; Pritot (Srbija) i kao: Popović - Velimirović, u Sibiru i Medisonu (Sjedinjene Američke Države) Velimirovići (Đurići, Radmanovići), bratstvo u Podnopolju Velić, Orahovica (Risan), najstariji naseljenici; Kotor; Mide (Ulcinj), vidi: Veljić Veličanin, ogranak Petrovića u Velici (Plav) u 19. v., odatle su se preselili u Suvi Do (Novi Pazar) Veličković, Nikšić; Njegnjevo, Oluje, Jablanovo i Prenćane (Bjelice i ''Vrh iz Brda'') - bjelopoljsko područje; Rasova (Bijelo Polje) Velidžiknić, ogranak Raketića (Lopoćana) u Vasojevićima Velišević, Onogošt (Nikšić) 1458. god.; Iz Čeva (Cetinje), jedni su u Petrovom Selu, na Miroč planini Velikan, Kotor 1200. god. Velović, Crmnica u selima Boljevići i Godinje i kao: Veljović; ogranak Vujovića u Ćeklićima (Cetinje); Kotor; Bes i Gorana (Ulcinj); Tuđemili (Bar), doselili su se iz Limljana (Crmnica); Bar Velovići, muslimani u selu Karuču Velovići (Vujovići), bratstvo u selu Ublu Velovići, bratstvo u Boljevićima Velojević, Pješivci u 15. v. Velčić, Kotor; Dobra Reka (Plav) Veljević, Piva, iz Bosne, drugi na Mojci Veljekrajci (Veljokrajani, Veljekrajani), bratstvo u selu Veljem Kraju Veljić, Babino i Dolac (Berane), porijeklom su od Bukmira (Bratonožići), srodni susjednim

293


Vujovićima, Latićima i Uremovićima Veljić, lić, područje Bistrice (Bijelo Polje); Vladimir (Ulcinj) Veljković, ogranak Bulatovića, iz Rovaca odseljeni u Kišicu, Bihor, i Biševo, Grižicu i Bijelu Crkvu (Rožaj), kao: Bulatović; Bar; vidi: Veljović Veljović, Ćeklići (Cetinje); ogranak Bulatovića, vidi: Veljković. Od njih su i u Crnokrpama i Bašči (Rožaje), a jedni i u Rastovnici (južna Srbija); Pelev Brijeg i Boljesestra (Bratonožići). Od njih su u Podgorici; ogranak Makojevića. Od Nikšića su se preselili u Guberevo (Nova Varoš); Boljevići (Crmnica) i kao: Veljović; Bes (Ulcinj), porijeklom iz Gruda (Tuzi); Podbišće i Polja (Mojkovac), porijeklom sa Kosora (Kuči); Polja (Kolašin); Velika (Plav), porijeklom sa Kosora (Kuči); Plužine (Piva), porijeklom su iz Bosne Veljovići, iz Grizića kod Rožaja Veljokrajac, vidi: Vemić Veljčaj, pa i Memčaj i Memčević, Zatrijebač (Kuči) Vemić, Bukovica, Zaljug i drugdje u Drobnjacima, pojedini su se odselili na Glasinac (Romanija), ogranak Žugića, iz grupe Milanovića (Novljana), doseljenih iz Banjana (Nikšić); Velji kraj u Njegušima (Cetinje), označeni i kao: Veljokrajci Venedeti, Budva Vendramio, Paštrovići Veni, Kotor Venier, Paštrovići Venerio, u Kotoru 1488. god. Vencel, Kotor Venturina, Kotor Veragić, Bliškovo (Bijelo Polje) Verban, Kotor Vergović, Borkovići (Piva) ogranak Delića, od njih su bili na Cetinju Veresija, Ćebalije (Pljevlja) Vergo, da, xta, Kotor Vergovići iz Pive (Liječevina-Brijeg), od Delića iz Borkovića Verizović, Nikšić i Župa Nikšićka. Jedni su se preselili u Skadar Vernac, a, i, Budva; Herceg-Novi Vernoza, Kotor Veron, Škaljari (Boka Kotorska), ogranak Škaljorina iz grupe Grgurovića, vidi: Veroni Verona, Prevlaka i Prčanj (Kotor) 1167. god.; Budva i kao: Ferona; Meljine, Herceg-Novi; Mratinje - Piva; vidi: Veroni Veronez, i, Bar; Cetinje 1871. god. Verones, i, Bar Veroni, Gornja Lastva (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) i kao: Verona, porijeklom su iz Italije; Kotor; Herceg-Novi Verstavčević, Lješevići (Grbalj) 9 - 14. v. Vertović, Piva, grana Delića Verun, Mratinje (Piva) Verusi i kao: Veruh, u Izbučnje, Zalut, Dušmanići i Čadinje (Pljevlja) Verusi iz Pive (Mratinje) doselili od Prijepolja Veruh, vidi: Verusi Vesel, Kotor Veseliković, Mažići (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; kod Mojkovca Veselinović, Piperi, jedni su se doselili iz Kuča, odakle su se drugi preselili u Novi Pazar; Mojkovac, ogranak Tmušića i odatle su se jedni odselili u Brodarevo i Tmušiće, kod Prijepolja; Kotor Veselić, Herceg-Novi, starinci, vidi: Šabović; Tušina (Šavnik), pa u Soleš kod manastira Dovolje uz rijeku Taru i otišli u Potpeće (Pljevlja) i u Nikšić, kao: Šabović i kod Prijepolja kao: Veselić

294


Veseličić, Mažići (Pljevlja) doseljenici iz Drobnjaka Veselković, u Podgorici 1399. god. Veselović, Kotor, po nahočetu Vesković i kao: Đurđevac i Božović, u Vasojevićima. Ogranak Đuraškovića iz Rovaca; Zabrđe i Slatina (Andrijevica), oni su Srbljaci iz Gusinja; Berane, doseljenici iz Kostića, sa Bihora; Zagrade (Bijelo Polje), ogranak Božovića iz Kuča, od njihovih rođaka u Srđevicu (Bihor), Bijelo Polje, jesu i oni u Lušcu (Berane); Berane 1888. god.; Podgorica; Cetinje; Vrbica (Oputne Rudine), Nikšić Vesentini, u Kotoru Vesencini, u Kotoru Vesović, Seoca (Budva); Kusovac (Gruža Kragujevačka), doselili su se iz Boara, sa Bihora (Bijelo Polje); Borač, Gruža Kragujevačka, doseljeni iz Bjelopavlića, kasnije kao: Dimitrijević, Đoković, Lukić, Milosavljević, Milošević i Topalović Vesnić, Buljarice (Paštrovići); Batkovići, Odžak i Potpeće (Pljevlja), porijeklom iz Nikšića, od njih su kod Novog Pazara; Lješnjani, ranije: Vukčević u Vraku (Skadar) i Ponare (Zeta) Vetica, Pljevlja 1868. god. Vetula, ranije: Vuković i Podgoričanin, u Podgorici, a zatim prešli u Paštroviće i odande u Italiju kao: Podgoričanin i njihovi potomci: Vechia Vehnić, Njeguši 1595. i 1601. god. Vechia, i kao: Vetula, vidi: Vetula i Vuković (Podgoričanin) Veckovići, bratstvo u Bjelopavlićima Večeković, Slatina (Bjelopavlići) i područni Danilovgrad; ogranak Krivokapića iz Cuca, odseljeni u Skadar kao: Cucić Večerić, Herceg-Novi; Luštica (Boka Kotorska); Mrkovi (Grbalj) u 15. v. doselili su se iz Hercegovine Večerović, Previši (Kamenjača Kujundžića) na Ivici (Večerović njive), Drobnjak Večković, ogranak Krivokapića, iz Cuca. Od njih su i oni u Kosovom Lugu, Madežu i Danilovgradu (Bjelopavlići), pa odatle jedni preseljeni na Konjarnik (Beograd) i u Soko Banju Vešković, Kisjelica (Bratonožići); Zagarač (Danilovgrad) Vešović, ogranak Raketića iz grupe Lopoćana u Vasojevićima, pa i kao: Vuković, na Crnom Vrhu (Berane), na Cetinju i u Zagonji (Ulcinj), ovi su jedno vrijeme živjeli u Kučima Vivad, Kotor; Risan i kao: Vivat Vivaneli, Herceg-Novi Vivat, vidi: Vivad Vial, i, Kaljaj (kod Štoja), Ulcinj Vivian, Herceg-Novi Vid, Kotor Vida, Kotor i područni Trebjesin Vidaković, Ćeklići (Cetinje), iselili se u Momišiće i Tološe (Podgorica); Trnjine (Cuce), starosjedioci, jedni su se 1687. god. odselili u Podi, Meljine, Toplu, Srbinu i Trebjesinu, HercegNovi. Neki se spominju 1285. god. u Rudinama (Banjska visoravan), kasnije kao: Banjanin iz Drobnjaka; Štitarice, Dobrilovina, Lepenac i Prošćenje (Mojkovac), grana su Spajića iz plemena Nikšići, doselili su se iz Prekotarja; Drobnjaci, u Uskocima polovinom 19. v., nepoznato porijeklo; Budimlije (Višegrad), ogranak Knjaževića od Kolašina; kod Donjeg Kolašina (u Sandžak) doselili su se iz Ržanice (Vasojevići); Zagonje (Ulcinj), porijeklom iz Kuča; Kotor i kotorska naselja 1687. god.; Strip (Risan) Vidakovići (Crnogorci), bratstvo u selu Danićima Vidakovići, bratstvo iseljeno iz Trnjina u Boku i u Hercegovinu Vidakovići, bratstvo u bokeškim selima: Trebesinu, Savini, Podima i Srbini Vidanović, Herceg-Novi Vidijaš, Kotor Vidinić, Markovina (Cetinje) i Zagarač (Danilovgrad), srodni su im: Mandići, Mitrovići i Pavlićevići

295


Vidić, Vilac (Bratonožići). Od njih su u Andrijevici, Podgorici i Nikšiću; Herceg-Novi, doselili su se iz južne Hercegovine u 17. v.; Budva, po nahočetu; Curovo (Pljevlja) Vidmar, Kotor; Nikšić Vidnići (Mandići, Mitrovići, Pavličevići), bratstvo u selu Markovini Vidović, Banjani (Nikšić) 15. v.; Grahovo (Nikšić); Ledenice (Risan); Ubla, Ljuta i Kuti (Krivošije); okolina Nikšića; područje Herceg-Novog; Perast i Risan (Boka Kotorska); Tivat, područna Lastva i Stoliv; Đenovići, Herceg-Novi; Kotor, 14. v.; Kotor 1195. god., naziv na zadnjim vratima crkve Svetog Luke; iz Banjana su se preselili u zapadnu Bosnu i područje između Pečuja i Arkanja (Mađarska), pa jedni i kao: Bošnjak Vidojević, Banjani, 15. v., jedni su se preselili u Gacko i okolinu, kasnije kao: Manjak i u Risnu; drugi u Prošćenje i Bjelojevicu (Mojkovac) i Tijanu (Pljevlja); iz Vasojevića odseljeni u Drenovu (Prijepolje) Vidosalić, Banjani 1469. god. Vizatili, Kotor Vizeale, i, Kotor Vizemano, i kao: Mikieli, Paštrovići Vizentini, Kotor Vizin, Prčanj (Boka Kotorska) i Lastva (Tivat), porijaklom su iz Istre, u 15. v. Vizomino, Paštrovići Vićarević, Limski Gradac 1402. god. Vijedra, Risan Vik, Kotor Viksaović, Herceg-Novi Viktorović, Bistrica (Mojkovac); kolašinsko područje, porijaklom su iz Bosne Vikur, Kotor 1435. god. Viktura, Kotor Vilaret, i, Bobovo, Višnjica i Prenćane (Pljevlja). Srodnici su im Kitići, Nikitovići i Tešovići u područnom Zabrdju i Batkovićima Vilać, Dobrota (Kotor) Viliman, Ulcinj Vilić, iz okoline Pljevalja preselili se u Kablar (Užice); Brajićevi (Gacko), odeseljeni u Malinsko i Strug (Žabljak); Bezuje (Piva) Vilov, i, iz Korjenića (Trebinje) sišli u hercegnovsko područje Vilović (Virović), Budva i Kotor; Herceg-Novi; Murići (Donja Krajina) Vilotijević, ogranak Abazovića, Bezuje (Piva); Drobnjaci i Nikšić Vilotić, Nikšić. Kod Pljevalja: Bobovo, Višnjica, Zabrdje i Vitkovići i Prenćani, kao: Kruškonja i Stanković Viljri, Staro Selo (Župa Nikšićka) Vimer, Cetinje Vinarić, Boljanići (Pljevlja) Vinela, Kotor Vinzetić, Sutomore (Bar) 1903. god. Vinis, vidi: Vino Vinić, Bjelopavlići Vinkašević, Nikšić Vinkler, Kotor Vino = Vinis, u Baru Vinom, Mojdež, Herceg-Novi Vinković, Nikšić Vincek, Podgorica Vinčenica, Herceg-Novi, po nahočetu Viole, a, Lepetane i Kotor (Boka Kotorska)

296


Virdakov, Nikšić Virđilio, Paštrovići Virijević, iz plemena Kuča, koji danas žive u Srbiji, a koji su porijeklom iz Vir Pazara. Prema nekim podacima, neprovjerenim, vode porijeklo od Mrnjavčevića preko Drekalovića i ono što je sigurno, nastanjeni su bili u Zečevićima u blizini Ibarskog Kolašina. Trenutno su nastanjeni na prostorima Kosova i Metohije i krajevima oko Aleksinca. Virt, Herceg-Novi Visenti, ni, cini, Kotor Visin, Prčanj (Boka Kotorska); Perast i Kotor, starosjedioci Visković, Pošćenje (Viskovina i Viskovića Gaj), davno su se odselili (Žabljak); Boka Kotorska 1799. god. Visoković, Cetinje Viscini, vidi: Visenti Vita, Kotor 1335. god. Vitaić, Kotor Vitali, Kotor Vitan, i, Piperi Vitani, vidi: Vitan Vitanović, Police (Risan) Vitarel, i, Bar Vite, vidi: Viti Vitez, Njivice, Herceg-Novi u 15. v. Vitezović, Piva, porijeklom sa Kosova. Iz Pive su se jedni naselili u Vitezoviće, Kosjeri Vitek, Kotor i Herceg-Novi Viti = Vito = Vite, Kotor Vitić, i kao: Vatuša, Perast (Boka Kotorska) oko 1440. god.; Kufin (Bijela Smokva) - Paštrovići, vlastela oko 1500. god. Šušanj (Bar); Sutomore (Bar) 1850. god. Vitko, vojvoda, predak Selištana i Zagorčana Vitković, kod Herceg-Novog (u 17. v.) doselili su se iz Hercegovine; Trebinjsko polje, starosjedioci, od njih su u Andjelićima (Bileća) i Mirušama (Nikšić). Srodnici su Mucovića i Kebeljića Vito, vidi: Viti = Vite, Kotor Vitojević, Cuce (15. v.) i kao: Vlatković Vitomir = Jović, Ridjane (Nikšić) i Budva (u 17. v.) a u susjednim Mainama; Herceg-Novi kao: Lombardić iz Bosne Vitomirov, kasnije: Vitomir, iselili su se iz Budve u Lopud (Dubrovnik) 1614 - 1667. god. Vitomirović, Nikšić Vitorović, Ridjane (Nikšić); Podgorica; Kotor i područna Ratiševina Vićentijević, Lever Tara (Pljevlja). Od njih su u Barzilovici (Šumadijska Kolubara), rodjaci Tomaša, Ivančevića i Dimitrijevića Vićković, Budva Vićović, vidi: Muzuguz Vic = Vici = Vicio, u Nikšiću Vicin, Budva Vicić, Budva Vick, Kotor Vicković, Zupci (Bar), starosjedioci; Budva; Zuganjci (Ulcinj); Cetinje; Herceg-Novi; Dobrota, Zabrdje, Lepetane, Kotor i Perast (Boka Kotorska), i Klinci (Grbalj); Vučji Do (Nikšić), a u Ćeklićima (Cetinje), i kao: Vučedoljanin ogranak Subotića, kasnije u Ledenicama (Risan) i na Cetinju; Bar Vickovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučjem Dolu Vickovići, dio bratstva Vickovića u Vučjem Dolu

297


Vicović, Cetinje Vicanović, Herceg-Novi Vičević, Kotor i Risan Višeslavić, Zeta (Zahumski knez do 931. god.) i dalje jedni njegovi u krajini (Prečista) i u primorju Višković, Viškovići u Mainama (Budva); Muo (Kotor) Višni, Prčanj (Boka Kotorska) Višnić, Herceg-Novi, po nahočetu Višnja, Pobrisijević (Mojkovac) Višnjevac, Krstac (Golija) porijeklom su iz Višnjeva Višnjići, bratstvo u Hercegovinip Višević (Zahumski), vlastela i na području Risanovića (Banjana) u Crnoj Gori Višnjić, grana Ninkovića, iz Drobnjačkih jezera (tamo iz Donjih Banjana); Ninko i Petko Ninković sa sestrom Višnjom uteknu u Banjane (Nikšić), pa predju u susjedne Viluse i Grahovo. Višnjin sin Jovan sa majkom predje u Goliju (Nikšić). Od Jovana su svi Višnjići (od prije 1651. god.). Od Višnjića jesu: Golijanin u Nevesinju i Bosni; Regoj na Zagorju, Savić u Nevesinju i Mrdak = Mrdaković; vidi: Mrdak. U Rasovo (oko 1875. god.) doselili se iz Trešnjice (Zatarje). Od njih su u Nikšiću; Kuči, matronimik od Višnje. Ima ih u Kotoru kao: Bjeladinović; Crnuša u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), starinci i u Potkrajcima i Lozni (Bijelo Polje), iseljeni iz Rovaca u Brajkovac i Avruze (Kragujevac) kao: Višnjić, Petrović i Maksimović; grana Banovića iz Banjana (Nikšić) Vjekonić (Vitković), u Kotoru Vjeladinović, vidi: Višnjić Vjerda, Kotor Vjerla, Ulcinj Vjetrnak, vidi: Ivanac Vjetrović, Trešnjevo (Cuce) Vjetrošići, negdašnje bratstvo u selu Tospudama Vladav, Nikšić Vlade, i kao: Vulčinjo, u Ulcinju Vladečić, u Kotor su se doselili iz Venecije Vla