Page 1

UNIZG

2020 Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu Besplatni internetski newsletter Travanj 2014. / Broj 1

NASTAJE KAMPUS BORONGAJ

Ne samo zeleni kampus, ne samo naselje s emisijom ‘nula CO2’, nego mali grad u gradu s ‘minus CO2’

FRANCUSKI PAVILJON

Jedinstvena inženjerska inovacija stara 76 godina udahnjuje novi život Studentskom centru

LJETNI KAMP ERICSSONA NIKOLE TESLE

Rasadnik mladih istraživača u potrazi za novim tehnologijama i mogućnostima


2

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.


Zašto smo pokrenuli newsletter UNIZG 2020 Igentium, si odiciasit, cum resto eum sunt la vidunt aut versped quos reptatur alibernatem cum vent alitam harciis resti inctem rem hic totatur, sum quo mo eum quideseque sunt fugiatu saeruntibus, voluptatur mil im a doluptat. Viducianime cus qui dis non conse ne voluptur sinverum idi doluptat eum fugia por magnature et labore delestem et aliquatet mos simusdae modi temquis molorunt. Os voluptium faccus venienistis quam quam voluptas pa coremqui te reria des enis as descia comnim fuga. Itatur audam earum fuga. Equis elluten iendici cumque quatem. Ro inte voles dio occus et et essernam rectur? Ibus doluptur? Ditemquunt endiorrovid magnim enis pe nem cuptame venim fugias es eostiatur ratque nihilibus ius, nonseIni cus, atus dis adionest, sincitas dionsent que sum facia sus. Uditaturibus volupta tusdae. Itae. Ut liquuntet et que idem et volorro riatur, iunt velibus. Ignissime ero et que lam haritat alitior sequi dollorem volorepere modi dolorpo rrorem a volorporisin culparum debis re non nonGulibus esilleg ilinarte cludena rentemei contres ulicepsena, que apernum quidet, consus foris; nos nostis et quod culvis consult iaectum pat iae cum re consum ia quit. Acit veme hint, tem. Simuntrae miure, eto estrae ium publiam adhum iuspiorum. Meni praridemorae tem ut vir alatiendam occhuid nonscienatus cris inc rei is. Pimodina, tem dium aciam que clegeris inatiaet conestiosti, ure publiis conlocae ium ocast? Pator liis? Riteatemqua num te fecus, cor que telabem fores in imoendi, num quem te quam pulicientem ervirmius, et, con testes ego mandi cio, P. Gra rectu que aut videnti fecistre es hortum omanter ferfec te me cae condii condet L. Opiorenic re auciam nis publicatam taressed perfecri immodio nditrendesta ves notatus piciaes egerdicaves! Epoente cussentis. Scibute rtimiliu sentiquitem ocus elabus ilibute mniris iaecrit, movirta licips, cont? Epernium ereviri publiqu iditerfex se et? Adductorae fuempl. Ra sent et clus fachuc iam es inam. Nium, Catum re nossus, nonones et? Lum optes vatuderis consupimur pri, peris; huconsum convenate iam intis enatus convessa rem nosultordi iusque intrectant, dicam or que tem fac opore tabemunium hos re pos videper orituris cae dem moerbessultu es clare, octus ad conenterio conine

IMPRESSUM glavna urednica: Tomislava Sila izvršni urednik: Dalibor Dobrić urednica hot.hr: Martina Uzelac urednica danas.hr: Tina Lakić urednica webcafe.hr: Morana Magzan urednica magazin.hr: Ivana Lokas urednik sportski.net: Tihomir Hrga foto, video & grafika: Franjo Tot Martina Maračić Igor Bazijanac

nakladnik: Adriatic Media d.o.o. Zagreb, Preradovićeva 20 OIB 36974788949 Društvo je upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod brojem MBS: 080341252 Račun društva se vodi kod: Zagrebačka banka d.d., Zagreb, broj: 2360000- 1101437160 Temeljni kapital društva iznosi 3.700.000,00 kuna i uplaćen je u cijelosti direktor prodaje: Igor Poznić član Uprave za tehniku: Dragan Marković predsjednik Uprave: Ante Magzan

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.

3


NASTAJE KAMPUS BORONGAJ

Zeleni kampus slijedit će sve principe i tehnologije iskorištavanja i primjene obnovljivih izvora energije, uštede energije, zaštite okoliša i održive gradnje

K

ako je moguće da jedno gradsko naselje na zemljopisnoj širini Zagreba, u kojem će, kad bude dovršeno, učiti, raditi i živjeti između 20 i 30 tisuća ljudi, zbrine iz okoliša i više ugljikova dioksida nego što će ga osloboditi grijanjem, hlađenjem, rasvjetom i drugim oblicima trošenja energije? Naposljetku, toplina ili električna struja ne

Kampus neće biti u prilici prodavati samo struju, nego i plin! Budući da će sječka prije spaljivanja biti pretvarana u sintetički bioplin, taj se plin metaniziran može prodavati gradskoj ili državnoj plinskoj mreži, a može se koristiti i za pogon vozila

Ne samo zeleni kampus, ne samo na

nego mali grad u

mogu nastati ni iz čega, pa ni ugljikov dioksid nastao njihovom proizvodnjom ne može iščeznuti tek tako... Ipak, moguće je. Takav će biti Kampus Borongaj Sveučilišta u Zagrebu – ne samo „zeleni“ kampus, ne samo naselje s emisijom „nula CO2“, nego mali grad u gradu s „minus CO2“!

4

Već prvoga dana kad je donijelo odluku o organizaciji i izgradnji Kampusa Borongaj, Sveučilište u Zagrebu odlučilo je i da će to biti zeleni kampus, koji će slijediti sve trenutno dostupne i u budućnosti sagledive principe i tehnologije iskorištavanja i primjene obnovljivih izvora energije, uštede

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.


aselje s emisijom ‘nula CO2’,

u gradu s ‘minus CO2’ energije, zaštite okoliša i održive gradnje. Povrh toga, kampus će poticati na eksperimentiranje sa svim poznatim nadolazećim energentima i tehnologijama njihove primjene. Kada bude dovršen, kampus neće biti samo sveučilišni grad u gradu, nego i živi la-

boratorij za istraživanje i iskorištavanje obnovljivih izvora energije, za gradnju i održavanje zgrada najveće moguće energetske učinkovitosti i održivosti: pravi tehnološki istraživački i inovativni poligon. „Kao sveučilište obvezali smo se da ćemo graditi po najvišim standardima održivosti,

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.

5


Sveučilište će ugovorima s Hrvatskim šumama osigurati pet vagona drvenih sječaka dnevno ne bi li osigurali toplinu i svježinu za ugodan boravak

6

da ćemo graditi ‘zeleni’ kampus, a to znači da ćemo morati istraživati niz tehnologija“, kaže prof. dr. Bojan Baletić, prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucionalnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, profesor na Arhitektonskom fakultetu. „Gledali smo sve što vani postoji, ali nije nas čak toliko zanimalo ono što danas postoji na tržištu, nego što se dešava u laboratorijima; zanimalo nas je koje će tehnologije biti na raspolaganju za tri-četiri godine.“ A sve je počelo već s položajem kampusa u gradu Zagrebu, točnije podno šumovitih sljemenskih obronaka... Još 40-ih godina prošlog stoljeća proslavljeni zagrebački arhitekt i urbanist Vlado Antolić (1903.-1981.), autor i studentskog doma Cvjetno, uočio je te „zelene prste“ Medvednice koji se „spuštaju“ u Zagreb pa zimi štite grad i njegove stanovnike od studenih sjevernih vjetrova, a ljeti ga hlade svježinom svojih šuma. Profesor Hrvoje Njirić, autor urbanističkog koncepta borongajskog kampusa, ostavio je u kampusu koridore kroz koje će strujati zrak sa „zelenih prstiju“ Medvednice koji se protežu prema gradu kroz Maksimirski park i istočne obronke. Drugim riječima, osigurao je kampusu prirodno provjetravanje. Ali, nije na tome stao. Koncept je dosljedno primijenjen i na mikrorazini. Uz skupine zgrada urbanist je predvidio sadnju crnogoričnog drveća sa sjeverne i sjeveroistočne strane, a bjelogoričnog s južne i jugozapadne. Kako nam je pojasnio profesor dr. Mladen Jošić, koordinator izgradnje kampusa, bjelogorica će ljeti svojim lišćem

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.


Ed quis accusto ritiur rerum rem resti qui beatur rem:

praviti sjenu i hladovinu učionicama i radionicama, a zimi će njezino lišće brzo otpasti pa će dopustiti Suncu da ono svojim zrakama grije velike staklene površine okrenute jugu. Crnogorica će, pak, i zimi sa sjeverne strane jednako kao i ljeti štititi zgrade od vjetra i hladnoće. Već to će smanjiti potrebe i za umjetnim hlađenjem i grijanjem, no to je tek početak priče o „minus CO2“. Ne bi imalo nikakva smisla graditi zgrade koje će se same pobrinuti za svoju energetiku ako bi one bile sagrađene od materijala kod čije je proizvodnje bilo potrebno ispustiti u okoliš puno ugljika, na primjer čelika i betona. Tako će zgrade kampusa biti od materijala koji će s vremenom ispustiti

rashladne energije iz okoliša. Na krovovima zgrada bit će postavljeni fotonaponski paneli koji će proizvoditi električnu struju pomoću Sunčeva svjetla: eventualni višak struje kampus će moći prodati drugim potrošačima ili proslijediti drugim kampusima Sveučilišta. Dizalice topline iz podzemlja (planirano je 10 MW grijanja i 8 MW hlađenja) „pokrivat“ će dnevne maksimume potrošnje. No, kampus neće biti u prilici prodavati samo struju, nego i plin! Budući da će sječka biti prije spaljivanja pretvarana u sintetički bioplin, taj se plin metaniziran može prodavati gradskoj ili državnoj plinskoj mreži, a može se koristiti i za pogon vozila. No, uzaludna bi bila pa-

Kampus ne treba čekati da drvo ili vuna koje je potrošio ponovo izrastu u prirodi i tako ponovo zarobe njegov ugljik: može sam pospremati svoj staklenički plin i pritom - lijepo zaraditi ugljikov dioksid, ali će ga prirodna obnova tog materijala ponovo iz zraka i „pokupiti“: od drva, izolacijskih panela od vune, konoplje ili papira. A kad ipak bude nužno dodati toplinu ili svježinu za ugodan boravak u prostorijama kampusa, osnovna planirana sirovina bit će ponovo drvena sječka i druge vrste biomase koju će Sveučilište osigurati ugovorima s Hrvatskim šumama i drugim privatnim dobavljačima, ukupno oko pet vagona dnevno. No, i prije toga kampus će „pokupiti“, najviše što će moći, toplinske i

metna proizvodnja energije, ako se ona ne bi pametno i trošila, nego bi se na jednom mjestu štedjela, a na drugom razbacivala. Da se to ne bi događalo, da bi potrošnja i proizvodnja u svakom trenutku u cijelom kampusu bili u optimalnom odnosu, pobrinut će se „pametna mreža“ i „pametno mjerenje“. Naposljetku, kampus Borongaj moći će dobiti energetsku iskaznicu da svih vrsta energije zajedno ne troši više od 98 kilovatsati po četvornom metru godišnje. No, i ta razina potrošnje generirat će stanovitu

> Ed quis accusto ritiur rerum rem resti qui beatur rem:Uciet eum remporum quatia aut quodis ad mo voluptas am, vel est voluptatur? Illorep eligent, te et officil laccull atureperum que veritiani velictempore ra quae secaborendem sandignihil et laborporro il maios et, que solor sequia dolorio officabo. Nihit plit vento excessint as endunt a et vel invenis maiosam et > Ed quis accusto ritiur rerum rem resti qui beatur rem:Uciet eum remporum quatia aut quodis ad mo voluptas am, vel est voluptatur? Illorep eligent, te et officil laccull atureperum que veritiani velictempore ra quae secaborendem sandignihil et laborporro il maios et, que solor sequia dolorio officabo. Nihit plit vento excessint as endunt a et vel invenis maiosam et > Ed quis accusto ritiur rerum rem resti qui beatur rem:Uciet eum remporum quatia aut quodis ad mo voluptas am, vel est voluptatur? Illorep eligent, te et officil laccull atureperum que veritiani velictempore ra quae secaborendem sandignihil et laborporro il maios et, que solor sequia dolorio officabo. Nihit plit vento excessint as endunt a et vel

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.

7


Kampus će moći dobiti energetsku iskaznicu da svih vrsta energije zajedno ne troši više od 98 kilovatsati po četvornom metru godišnje

Hrvoje Njirić, autor urbanističkog koncepta, osigurao je kampusu prirodno provjetravanje; koridore kroz koje će strujati zrak sa ‘zelenih prstiju’ Medvednice, a taj je koncept primijenjen i na mikrorazini količinu ugljikova dioksida, ali kampus ne treba čekati da drvo ili vuna koje je potrošio ponovo izrastu u prirodi i tako ponovo zarobe njegov ugljik: kampus se može sam pobrinuti za brže pospremanje svojega stakleničkog plina i pritom - lijepo zaraditi! Poznato je da ugljikov dioksid iz okoliša najučinkovitije vezuju alge. Tako je, uostalom, u davnoj geološkoj prošlosti i nastao najveći dio nafte i prirodnog plina, ili fosilnih goriva, koje čovječanstvo danas troši oslobađajući pritom ugljik. Alge obavljaju fotosintezu čitavim svojim bićem pa jedna tona biomase iz algi vezuje dvije tone CO2. Pritom, međutim, nastaju i tvari korisne prehrambenoj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji, proteini, ugljikohidrati i lipidi. Nije, dakako, nužno da kampus Borongaj uzgaja alge na svom teritoriju, to je moguće učiniti i negdje drugdje, ali mora biti „uvezano“ u njegov energetski sustav i energetsku bilancu.

8

Ni sintetski plin ne mora se proizvoditi na Borongaju, može i negdje u Slavoniji, i zatim utiskivati u zajednički hrvatski plinski sustav, iz kojega se Borongaj potom može „poslužiti“ prema svojim potrebama. No, da atmosferu bez ugljikova dioksida ne bi kvarili automobili i druga vozila, u kampus će smjeti samo ona na električni pogon. Sva druga morat će se parkirati na obodu naselja. Koliko će sve to skupa stajati? Jasno je da su obnovljivi izvori energije osjetno skuplji od konvencionalnih, ali, kada se uzmu u obzir uštede na potrošnji za grijanje i hlađenje zgrada, te prodaja viška energije na otvorenom tržištu, investicija će se vrlo brzo isplatiti. Izračuni pokazuju da bi se ulaganja, ovisno o cijeni kapitala, mogla povratiti za osam do najviše 13 godina. O obrazovnoj, odgojnoj i tehnološkoj vrijednosti učenja i eksperimentiranja s najsuvremenijim energetskim konceptima da ni ne govorimo.

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.


FRANCUSKI PAVILJON

Jedinstvena inženjerska inovacija stara 76 godina udahnjuje novi život Studentskom centru Svi dosadašnji pokušaji da se Francuski paviljon otrgne iz zagrljaja zaborava spoticali su se o financije, a dugogodišnja nebriga gotovo ga je dovela do uništenja.

S

ve što može ući unutra i izaći na vrata, a ima ih troja, dobrodošlo je u Francuski paviljon: izložbe, predstave, projekcije, prezentacije...“, najavljuje prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Bojan Baletić, koordinator obnove Francuskog paviljona koji danas dominira prostorom Studentskog centra preuređen i divan. Francuski paviljon ima 76 godina i uspio je preživjeti baš sve. A mnogo je toga bilo za pregrmjeti: prvotnu skepsu prema autorima projekta, arhitektu i urbanistu Robertu Camelotu i građevinskom inženjeru Bernardu Lafailleu, kratkotrajnu živost moto-utrka, predstava, izložbi, godine tavorenja kao obični, mračni skladišni prostor... Imao je nesreću da su mu se mnogi divili, ali mu svejedno nisu znali odrediti trajnu i stalnu namjenu. Zbog toga su uslijedila desetljeća nebrige, zapuštenosti i devastacije. Tim su veći razlozi za zadovoljstvo što je Francuski paviljon napokon dobio novi izgled. Otkad su radnici skinuli skele i priveli kraju poslove rekonstrukcije, ulickali interijer i dovršili platformu za invalide, Studentski centar naprosto više nije isti. Taj zaštićeni spomenik kulture, koji je postao ne samo udžbenički primjer gradnje interesantne konstrukcije 20-og stoljeća, nego ga je hrvatska dramaturginja Mani Gotovac uvela i u književnost kao mjesto ljubavnog susreta, preuređen je u istom stilu kakvom su ga i stvorili njegovi tvorci. Kad su Francuzi prije 76 godina trebali izgraditi paviljon Republike Francuske za sajamsku priredbu Zagrebački Zbor, koja se te davne 1937. godine po prvi puta održavala u Savskoj ulici, nisu baš svi bili oduševljeni idejom tog dvojca. Usto, rokovi su bili opako kratki.

Spomenik suvremene arhitekture, obnovljen je kakav je bio i kada je sagrađen 1937. godine

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.

9


LJETNI KAMP ERICSSONA NIKOLE TESLE POVEZUJE AKADEM Izvorno zamišljen kao inkubator za istraživanje i inovacije, učenje, razmjenu znanja i iskustva, te bildanje vještine timskog rada, ovogodišnji kamp bio je posvećen temi ‘Izazovi umreženog društva’

D

osta mi je bilo raditi projekte samo za fakultet. Htjela sam malo vidjeti kako je to u stvarnom svijetu”, objašnjava svoje motive Petra Kirin, studentica pete godine FER-a, za prijavu u ljetni kamp Ericssona Nikole Tesle koji je postao brend te tvrtke i može se pohvaliti s dva Grand prixa za najbolji koncept rada sa studentima. I tako je Petra Kirin poentirala smisao kampa koji je postao tradicija Ericssona Nikola Tesla; studenti kroz projekte dobiju priliku vidjeti što i koliko znaju, a tvrtka dobiva svježe tehnološke inovacije i potencijalne kadrove. Petra je jedna od 68 najboljih studenata završnih godina studija elektrotehnike i računarstva, jedna od petstotinjak studenta koliko ih je u posljednjih 13 godina pohodilo ljetni kamp. I toliko je oduševljena ona s Ericssonom i Ericsson s njezinim angažmanom da je sasvim lako zamisliti Petru u skoroj budućnosti kao njihovu zaposlenicu. I ne bi bila jedina – od dosadašnjih sudionika kampa svaki peti vratio se nakon studija i postao Ericssonovac. Društvene vrijednosti

10

Rasadnik mladih istraživača

u potrazi za novim tehnologijama i mogućnostima

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.


MSKU ZAJEDNICU S GOSPODARSTVOM

kampa podcrtala je na završnoj prezentaciji početkom listopada prorektorica prof. dr. sc. Melita Kovačević, ustvrdivši kako on povezuje akademsku zajednicu s gospodarstvom i povećava konkurentnost na globalnom tržištu. Izvorno zamišljen kao inkubator za istraživanje i inovacije, učenje, razmjenu znanja i iskustva, te bildanje vještine timskog rada, ovogodišnji kamp bio je posvećen temi ”Izazovi umreženog društva” i podijeljen u tri istraživačka područja: M2M, IPTV&Multimedija te aplikacije i alati za internu upotrebu. Kamp kao rasadnik mladih istraživača u potrazi za novim tehnologijama i mogućnostima predočio je Saša Dešić, voditelj kampa i zorno opisao atmosferu ovoljetnog petotjednog kampiranja: ”Pola projekata bilo je vezano za internetsku televiziju i komunikaciju strojeva, a pola za projekte internih alata i prototipova za internu upotrebu. Danas ljudi komuniciraju preko mobitela, ali postoji ideja da sljedećih

Kroz kamp je u 13 godina prošlo petstotinjak studenata, a svaki peti je nakon studija postao Ericssonovac

godina vaša perilica rublja priča s vašim frižiderom, nekad se i vama obrate, ali uglavnom sve rješavaju same. U našoj tvrtki razvija se čvor koji bi trebao konsolidirati svu tu komunikaciju, pohvatati sve te senzore i osmisliti aplikaciju. Ove smo godine imali pet takvih projekata kojima smo pokazali da taj čvor koji imamo možemo spojiti sa senzorima i aplikacijama. Razradili smo projekt crpki za električna vozila i njihova punjenja; u Zagrebu trenutačno postoji samo jedna crpka, a ideja je da ih bude više, da svaki korisnik na svom uređaju može pogledati gdje je raspoloživ punjač, da postoji nad-

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.

11


Istraživanja su ljetos bila podijeljenja u tri područja: M2M, IPTV&Multimedija te aplikacije i alati za internu upotrebu

Studenti su nam uvelike pomogli da mi u Ericssonu kalibriramo svoje ideje, kaže Darko Huljenić, jedan od osnivača kampa

zorni sustav za potrošnju na pojedinim punktovima.” I Petra Kirin i Sofija Čolaković radile su na drugoj vrsti projekata, onoj za razvoj internih alata koji će inženjerima Ericssona pomoći da rade efikasnije i bolje. Ili, kako je to pojasnio Dešić, omogućiti inženjerima ne samo da neke stvari ne moraju više raditi ručno i ”pješice” nego ih mogu raditi i jeftinije; nećemo ih prodavati, ali nam već danas donose velike uštede jer ne moramo kupovati uređaje, nego u domaćoj radinosti koristimo naše zamjenske proizvode.” Petra i Sofija spremno su nam pojasnile čime su se bavile. Petra, kojoj je pet tjedana kampa bilo dovoljno da progovori kao da već radi u Ericssonu, i čiji je rezultat rada donio sasvim konkretnu financijsku uštedu Ericssonu, tumači: ”Ericsson koristi opremu koja testira njegove čvorove prije no što se oni prodaju operaterima. Ta postojeća oprema za testiranja nije mogla testirati jednu novu značajku koja je bila dodana tom čvoru pa sam krenula istražiti neko drugo rješenje. I pronašli smo ga! S time da je to novo rješenje open source, što znači da je besplatno za korištenje, a to je vrlo važno jer se postojeće rješenje plaćalo gotovo pola milijuna kuna. Ovo je sasvim besplatno sve dok je za internu upotrebu.”

U ljetnom kampu prije nekoliko godina rodila se i razvila ideja o informatizaciji zdravstva: taj je projekt unutar Ericssona izazvao pravu malu revoluciju Sofija je također radila na internom proizvodu - sustavu za prikaz informacija o projektu - koji je interno nazvan informacijski radijatori. Nastavila je na njemu raditi i nakon završetka kampa jer ga Ericsson planira staviti što prije u upotrebu. ”To je ideja za informiranje ljudi koji zajedno rade u velikim, otvorenim uredima

12

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.


Petra Kirin i Sofija Čolaković radile su na projektima za razvoj internih alata koji će inženjerima Ericssona pomoći da rade efikasnije – da jednostavno i lako budu upućeni u sve faze projekta. Ideja je da ti informacijski radijatori ‘isijavaju’ informacije prema zaposlenicima, to su gole, bazične informacije od dnevnog značaja. A bitne su svima koji rade u tom prostoru na zajedničkom projektu. Informacije se mogu programirati kad će koja biti objavljena, nešto poput interne televizije.” Za razliku od njih dvije, Nikola Predovan, student pete godine, radio je na projektu unapređenja internet televizije i mijenjanja sučelja, kojemu je cilj uz TV program pridružiti ine vrste kućne zabave; recimo, od kupovanja hrane za koju bi se dobila lista nutricionističkih vrijednosti i koja bi se mogla povezati s individualnim afinitetima, ali i konkretnim zdravstvenim potrebama, preko namještaja i putovanja, do igranja igrica... Projekt je još u eksperimentalnoj fazi, ali njegovi mentori ocjenjuju da ima dobru, realnu tržišnu budućnost. U ljetnom kampu prije nekoliko godina rodila se i razvila ideja o informatizaciji zdravstva. Taj je projekt izazvao pravu malu revoluciju unutar samog Ericssona jer se tvrtka u to doba primarno bavila telekomunikacijama i za iskorak prema zdravstvu trebalo je imati hrabrosti. Informatizacija zdravstva po horizontalnom nivou – bez puno malih otoka nego cjelovito integrirano rješenje na nacionalnoj razini - postala je hr-

vatski brend, ogledni primjer u Europi. ”Tata” tog projekta dr. sc. Darko Huljenić, voditelj suradnje s akademskom zajednicom i jedan od osnivača ljetnog kampa, priča: ”Bezbroj je interesantnih ideja koje nismo u stanju testirati unutar redovnog posla. Uvijek je potrebno jako puno vremena da se neka ideja dovede do funkcionalnog modela koji će odgovoriti na elementarna pitanja – koliko će vam trebati ljudi, vremena i novaca da neku ideju razradite. Tržište nešto hoće, nešto neće. Mi bismo voljeli da nam sve ideje ‘upale’, ali upali tek svaka deseta. To je omjer kakav ima i svijet. Ali, morate razraditi njih svih deset da bi jedna od njih prošla. U inovacijskom dijelu je puno nepoznanica. Nama se ljetni kamp pokazalo idealnim upravo za to – studenti su nam uvelike pomogli da mi svoje ideje kalibriramo. Dosta smo se igrali s tehologijama koje smo procijenili korisnima za finalizaciju informatizacije zdravstva, i kad je bio raspisan natječaj mi smo imali dovoljno znanja za razvoj sustava zdravstva u Hrvatskoj.” Snježana Bahtijari, direktorica marketinga i komunikacija, zaključila je kako je kamp od neprocjenjive važnosti za razvoj samog Ericssona: ”Ti mladi ljudi rođeni su u vrijeme interneta i tehnologiju doživljavaju kao svoju produženu ruku. Oni bolje od ikoga znaju koja tehnologija može najbolje poslužiti ljudima.”

Danas ljudi komuniciraju preko mobitela, ali postoji ideja da sljedećih godina vaša perilica rublja priča s vašim frižiderom

Razvojni projekti Sveučilišta u Zagrebu >>> Besplatni internetski newsletter >>> Travanj 2014.

13

Newsletter v1  
Advertisement