Page 1

b pr esp im lat jer ni ak

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

PREUZMITE ČASOPIS www.dijabetes.hr

Dijabetes slatki

Časopis za zdrav život

Broj 1 - veljača 2019.

Tema broja:

Intervju Prof. dr. sc. Mladen Knotek

BUBREZI I DIJABETES

RECEPTI

život

KURKUMIN

IZ UDRUGA


S onyx

Poveži se bežično putem Bluetooth 4.0 tehnologije WeCheck by ARKRAY, Inc. Aplikacija je besplatna i dostupna za Android i iOS uređaje.

Vrhunska japanska tehnologija! BAUERFEIND d.o.o. UPRAVA Goleška 20, 10020 Zagreb T 01 654 28 55 F 01 654 28 60 info@bauerfeind.hr Zagreb Božidarevićeva 13 T 01 244 41 60 F 01 244 42 19 Zagreb Draškovićeva 56 T 01 481 49 19

Zagreb Ilica 167a T 01 35 35 171

Dubrovnik Antuna Šercera 1b T 020 77 02 21

Osijek Vukovarska 12 T 031 372 474

Slavonski Brod dr. Andrije Štampara 54 T 035 407 350

Vinkovci Trg Josipa Runjanina 6 T 032 308 411

Bjelovar Franjevačka ulica 3 T 043 241 770

Karlovac Trg ban Petra Zrinskog 7 T 047 432 344

Pula Ulica Marsovo polje 10 T 052 544 393

Split Spinčićeva 2b T 021 770 463

Virovitica Stjepana Radića 28 T 043 331 123

Čakovec Aleja Zrinsko-Frankopanska 2a T 040 823 026

Koprivnica Željka Selingera 2a T 048 210 140

Rijeka Verdieva 5b T 051 312 213

Varaždin Julija Merlića 26 T 042 313 989

Zadar Kolovare 9 T 023 254 500


SADRŽAJ

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Dijabetes/Slatki život Dijabetes/Slatki ISSN 1333-8404 (Tisak) život ISSN 1333-8404 ISSN 2459-7945 (Online) (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) udruga, Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. godina Zagreb, broj Ilica 1/2019., 48/II, tel./fax: 01izlaženja 4847 807,XXVI. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u udruga u Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih kojem pišemo zdravom načinu života, i kojem opišemo o zdravom načinutjelovježbi života, tjelovježbi i pravilnojpravilnoj prehrani,prehrani, a za osobe sa osobe šećernom bolešću, a za sa šećernombolešću, one one kojikoji o njima brinu ili s njima žive donosimo i o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne popularne članke poznatih stručnjaka preporuke članke poznatih stručnjaka te te preporuke za dobru za dobruregulaciju regulacijušećerne šećernebolesti bolestikako kako bi bi se se izbjegle kronične izbjegle komplikacije. kronične komplikacije. Časopis Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za je, a za izlazi 6 puta godišnje i besplatan one kojione želekoji dostavu kućnuna adresu žele na dostavu kućnunaplaćujemo adresu naplaćujemo troškovetroškove poštarinepoštarine u iznosuuod 30 knod koju iznosu 30 treba kn koju treba platiti na uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 IBAN: HR6223600001101494782 PotvrduPotvrdu o uplati os adresom OBAVEZNO poslati poslati uplati s adresom OBAVEZNO na fax: na fax: 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

Izdavač:Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA UDRUGA

Glavni urednik: Glavni urednik: Zrinka Mach, mag. soc. geront. Davor Bučević, prof., mr.oec. Grafičko oblikovanje i priprema: Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lucija Kolarić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Lektor: prof. PrinteraSilvija GrupaBrkić d.o.o.,Midžić, Sveta Nedjelja Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Tisak: Urednički savjet: Zelina d.d. Tiskara Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Tiskano: veljača 2019., u 30 000Irena primjeraka Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. Urednički / Božena Dakić, savjet:dijetetičar / prof.dr.sc. MiroslavPrim. Dumić, dr.med. / Branka vmsIrena Želimir Beer, dr.med.Duvnjak, / prof.dr.sc. / prim. Vesna dr.med. /Tomislav prof.dr.sc.Čabrijan, Željko Colić Goldoni, Barić / prof.dr.sc. Metelko,dr.med. dr.med./ Božena / mr.sc. Manja dr.med. / Dakić,Prašek, dijetetičar / prof.dr.sc. prim. Ana Švast-Singer, Miroslav Dumić,dr.med. dr.med. / Branka Duvnjak, vms

/ prim. Vesna Željko Uredništvo zadržava pravoGoldoni, redakture, dr.med. korekture/i prof.dr.sc. kraćenja Metelko, Manja slike Prašek, dr.med. / tekstova uz poštivanjedr.med. autorskih/ mr.sc. prava. Rukopisi, i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U prim. Ana Švast-Singer, dr.med. skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i život boduju se s 2 boda po članku. crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima Dijabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. liječnika HLK-a, udruga članci objavljeni u časopisu Hrvatski savez dijabetičkih je nakladnik i jedini Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život. Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Dijabetes www.dijabetes.hr

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE

BUBREZI I DIJABETES

55

UVODNIK

66

TEMA BROJA INTERVJU

UVODNIK

sa šećernom 8 13. kongres Bubreziosoba u šećernoj bolestibolesti Hrvatske

10Strukturirana Dijabetička nefropatija djece edukacija osoba kod sa šećernom 15bolestiŠećerna bolest i starija životna dob

Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1

18iz pedijatrijske Planirani uprojekti Hrvatskog internističku skrb saveza Utjecaj dijabetičkih udruga una2019. tjelesne aktivnosti regulaciju šećerne bolesti

21 23

14. kongres osoba sa šećernom

DOGAĐANJA bolešćuI AKCIJE Hrvatske

kamp za djecu i mlade 26LjetniTrenirajte mozak za bolje navike 29 Recepti 24 RECEPTI I PREHRANA 34 Uloga kurkumina kod dijabetesa tipa 2 Mikrobiota, probiotici i dijabetes

39Vegetarijansko-veganska IZ UDRUGA dijeta u djece Recepti

3


NE DOPUSTITE DA VAM DIJABETES SLOMI SRCE

Ako imate dijabetes tipa 2 izloženi ste većem riziku od srčanog i moždanog udara. Pitajte svog liječnika kako odabir zdravog životnog stila i pravilno liječenje mogu imati koristan učinak na dijabetes tipa 2, a usto i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.

1. Low Wang C, Hess CN, Hiatt WR, et al. Clinical Update: Cardiovascular Disease in Diabetes Mellitus. Circulation. 2016; 133:2459-2502.

Izdanje: 1-17.9.2018.

Kardiovaskularna bolest je #1 uzrok invaliditeta i smrti u osoba s dijabetesom tipa 21


UVODNIK Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Dragi čitatelji, pred vama je novi broj našeg časopisa Dijabetes/slatki život čija je središnja tema dijabetes i bubrezi. Zašto baš ova tema? Šećerna bolest vodeći je uzrok kronične bolesti bubrega i najčešći je uzrok terminalnog zatajenja bubrega. Kako bismo izbjegli ili odgodili nastanak dijabetičke nefropatije važna je dobra kontrola glikemije, krvnog tlaka i dislipidemije, ali isto tako je važna promjena životnih navika koja uključuje pravilnu prehranu, održavanje optimalne tjelesne težine, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i ograničen unos alkoholnih pića. O svemu ovome, ali i o drugim temama možete pročitati u člancima koje su i za ovaj broj časopisa napisali naši eminentni stručnjaci. Uskoro nam se približava 14. kongres osoba sa šećernom bolešću RH koji će se ove godine odžrati u Tučepima. Vjerujemo kako će i ove, kao i prijašnjih godina, osobe s dijabetesom pokazati velik interes za sudjelovanjem na Kongresu, jer smo vam pripremili mnoga predavanja na kojima možete obnoviti svoja znanja o šećernoj bolesti, ali i naučiti puno toga novog. To je ujedno prilika da sa svim prisutnim stručnjacima u manje formalnoj atmosferi razgovarate i postavite pitanja koja inače na kontrolama i pregledima u ambulantama niste u mogućnosti postaviti. S obzirom na važnost tjelesne aktivnosti u liječenju šećerne bolesti, jedan dio Kongresa posvetili smo i sportskim susretima kako bismo sve sudionike motivirali i zainteresirali za bavljenje nekima od aktivnosti primjerenih njihovom zdravstvenom stanju i dobi. Nadamo se da ćete boravak na Kongresu iskoristiti kao priliku za međusobno druženje, razmjenu iskustava te steći nova

Dijabetes www.dijabetes.hr

poznanstva. U časopisu kao i na web portalu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga možete saznati kako se prijaviti na Kongres. Veselimo se novom susretu sa svima vama koji dođete u Tučepe i nadamo se da ćete u pozitivnom ozračju steći nova znanja i vještine. I dalje svima nama osobama s dijabetesom predstoji „borba“ za zadržavanje postojećih prava iz zdravstvenog osiguranja, posebice jer nam HZZO s novim prijedlogom Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao i načinu utvrđivanja cijena lijekova koje će plaćati Zavod te načinu izvještavanja o njima, pokušava umanjiti troškove u nabavci lijekova potrebnih za liječenje građana Republike Hrvatske. Ovim prijedlogom Pravilnika HZZO je usmjeren prvenstveno na uštede koje imaju kratkoročno rješenje, a dugoročno će dovesti do povećanja troškova HZZO-a, čime će dovesti u opasnost cijelo hrvatsko zdravstvo i društvo u cjelini. Ne smijemo se dovesti u situaciju da nam se ograniči dostupnost lijekova koji nam omogućavaju bolji ishod liječenja, kao i prebacivanje lijekova na dopunsku listu, čime bi se trošak liječenja prebacio na pacijente. Smatramo da svi dionici uključeni u izradu Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao i načinu utvrđivanja cijena lijekova koje će plaćati Zavod te načinu izvještavanja o njima, trebaju uvažiti i „glas“ udruga pacijenata te osigurati transparentnu proceduru i dostupnost lijekova i liječenja svim građanima Republike Hrvatske.

5


INTERVJU:

PROF. DR. SC. MLADEN KNOTEK 1. Možete li nam nešto reći o sebi? Rođen sam 1967. godine u Zagrebu, gdje i živim. U Zagrebu sam završio Medicinski fakultet 1993. godine. Specijalizirao sam internu medicinu i subspecijalizirao nefrologiju u KB Merkur. Pročelnik sam Zavoda za nefrologiju KB Merkur i voditelj programa transplantacije bubrega u KB Merkur.

2.Šećerna bolest vodeći je uzrok kronične bubrežne bolesti i najčešći je uzrok završnog zatajenja rada bubrega u svijetu. Zbog čega se to događa? Na koji način oboljeli od dijabetesa mogu saznati imaju li dijabetičku nefropatiju? Šećerna bolest je vrlo često stanje. Zbog toga je često i bubrežno oštećenje koje je uzrokovano dijabetičkom nefropatijom. Općenito su bubrežna bolest povezana s dijabetesom i bubrežna bolest povezana s arterijskom hipertenzijom dva najčešća uzroka kronične bubrežne bolesti. Prva manifestacija dijabetičke nefropatije je pojava prekomjerne količine proteina u urinu (proteinurija). Proteinuriju je vrlo lako otkriti pomoću

6

testa trakicom koja mjeri proteine u mokraći. Tijekom razvoja bolesti dolazi do sporog, postupnog gubitka bubrežne funkcije. Pri uznapredovaloj bolesti može doći do potrebe za dijalizom, odnosno presađivanjem bubrega.

3. Možete li nam reći što dijabetičari mogu učiniti da spriječe ili odgode nastanak kronične bubrežne bolesti odnosno dijabetičke nefropatije? Ključna je dobra regulacija glukoze u krvi i dobra regulacija tlaka. Također treba izbjegavati prekomjernu tjelesnu težinu i lijekove koji su štetni za bubreg (npr. neki lijekovi protiv bolova).

4. Predsjednik ste Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i jedan od vodećih hrvatskih liječnika na polju transplantacijske medicine. Znate li koliko se dijabetičara u RH liječi dijalizom? Premda nemamo točnih podataka, pretpostavljam da je trenutno na dijalizi u Hrvatskoj oko 600 bolesnika s dijabetesom, možda i više.


5. Što kao nefrolog preporučujete oboljelima od dijabetesa kod kojih je došlo do završnog zatajenja rada bubrega, koji je najbolji način liječenja? Bolesnici s dijabetesom trebaju slijediti sličan put liječenja u završnoj fazi kronične bubrežne bolesti, kao i drugi bolesnici. Bolesnici koji nemaju kontraindikacija za transplantaciju bubrega trebali bi se već prije početka liječenja dijalizom obraditi za listu čekanja za transplantaciju bubrega. Pacijenti s tipom 1 šećerne bolesti trebali bi razmotriti istodobnu transplantaciju bubrega i gušterače. Transplantaciju je moguće učiniti i prije dijalize, tako da će se manji broj bolesnika sa završnom kroničnom bubrežnom bolešću transplantirati, a da i ne iskusi dijalizu.

6. Je li za dijabetičare bolja peritonejska dijaliza, hemodijaliza ili transplantacija? Transplantacija je, za sve koji nemaju zapreku za ovu metodu liječenja, najbolji oblik nadomještanja bubrežne funkcije, jer rezultira najboljim nadomještanjem bubrežne funkcije, najboljom kvalitetom života i najdužim trajanjem života. Naravno, pri liječenju transplantacijom moguće su nažalost i komplikacije, koje mogu biti i teške pa čak i po život opasne. Ipak je očekivano preživljenje bolesnika u prvoj godini nakon transplantacije više od 90%. Kada se razmatra dijaliza, peritonejska dijaliza trebala bi biti prva opcija dijalize za sve bolesnike koji nemaju zapreke za ovu metodu. Peritonejska dijaliza prikladna je i za bolesnike s dijabetesom.

7. Možete li nam reći nešto o multiorganskoj transplantaciji bubrega i gušterače? Kombinirana transplantacija bubrega i gušterače je istodobna transplantacija, s istog donora, bubrega i gušterače. Time se u slučaju uspješnog postupka osigurava zadovoljavajuća bubrežna funkcija i izlječenje šećerne bolesti. Nažalost, komplikacije dijabetesa prisutne u trenutku transplantacije u velikoj mjeri ostaju, no nakon uspješne transplantacije one se zaustave ili napreduju sporije nego u fazi aktivnog dijabetesa i bubrežne bolesti. Za transplantaciju bubrega i gušterače uzimaju se organi mlađih donora, tako da je broj simultanih transplantacija bubrega i gušterače svega nekoliko godišnje u Hrvatskoj.

8. Kada je izvedena prva transplantacija u Hrvatskoj? I koje vrste transplantacija? Prva transplantacija bubrega u Hrvatskoj izvedena je u Rijeci 1971. godine. Prva transplantacija jetre u Hrvatskoj bila je 1990. godine u KBC Zagreb. Prva uspješna transplantacija gušterače u Hrvatskoj bila je 2003. godine.

9. Kod kojih bolesnika se radi presađivanje bubrega, a kod kojih bolesnika se provodi simultano presađivanje bubrega i gušterače? Presađivanje bubrega obavlja se u svih bolesnika s kroničnim završnim zatajenjem bubrega. Istodobna transplantacija gušterače provodi se u osoba s tipom 1 šećerne bolesti i završnom kroničnom bubrežnom bolešću. Dijabetes www.dijabetes.hr

10. Tko može biti darovatelj bubrega i gušterače i kako se vrši odabir primatelja? Darivatelji gušterače mogu biti umrle osobe, u dobi najčešće do oko 50 godina. Za darivatelje bubrega nema dobnih ograničenja, a mogu biti ili umrle osobe ili živi darivatelji.

11. Možete li nam nešto reći o postoperativnoj zdravstvenoj njezi bolesnika nakon transplantacije bubrega i gušterače? Jesu li nam u RH dostupni svi lijekovi kao i u najrazvijenijim zemljama u svijetu? U Hrvatskoj imamo dostupne sve lijekove za poslijetransplantacijsko imunosupresivno liječenje. U Hrvatskoj je problem dostupnost nekih lijekova u predijalitičkoj fazi, kao što je eritropoetin, odnosno njegovi analozi, koji još uvijek imaju prema listi HZZO-a ograničenu primjenu, samo u bolesnika na dijalizi. U Hrvatskoj je problem i nedostatna sestrinska skrb, koja proizlazi iz nedovoljnog broja medicinskih sestara u nekim bolnicama, tako da je standard sestrinske njege potencijalno niži nego u razvijenijim zapadnim zemljama.

12. Koje su dobrobiti presađivanja bubrega i gušterače za pacijenta? Kao što sam već spomenuo, dobit je lišavanje potrebe za dijalizom i izlječenje dijabetesa. To rezultira duljim i kvalitetnijim životom u odnosu na dijalizu i medikamentozno liječenje dijabetesa.

13. Što je bitno za pacijente nakon transplantacije? Na što moraju paziti? Bolesnici moraju voditi računa o redovitom uzimanju lijekova, redovitim kontrolama u transplantacijskim centrima. Trebaju se štititi od infekcija izbjegavanjem mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi u ranijim razdobljima nakon transplantacije. Potrebna je visoka higijena. U slučaju bilo kakvih komplikacija moraju se hitno javiti u transplantacijski centar, odnosno u najbližu bolnicu.

14. Koje su moguće komplikacije nakon transplantacije? U ranom razdoblju moguće su kirurške komplikacije – krvarenje, nakupine tekućine uz transplantirani organ, problemi s funkcioniranjem krvnih žila kojima je organ spojen na krvotok primatelja... Opasne komplikacije su infekcije, do kojih može doći već u ranom poslijeoperativnom razdoblju. Prvih mjeseci je povećan rizik i od epizode odbacivanja organa. Dugoročno, najznačajnije komplikacije su sa strane krvožilnog sustava (npr. moždani i srčani udar, suženje perifernih arterija) i tumori.

15. Koliko je do sada izvršeno transplantacija u RH? U Hrvatskoj više od 2000 ljudi živi s transplantiranim organom. Transplantacija gušterače je znatno manje – do sada više od stotinu.

16. Kakvi su rezultati transplantacija kod nas i razlikujemo li se u odnosu na druge zemlje? Rezultati transplantacije bubrega u Hrvatskoj su zaista dobri, mi smo po preživljenju bolesnika i presađenog bubrega u gornjem dijelu zemalja Eurotransplanta.

7


BUBREZI U ŠEĆERNOJ BOLESTI Doc. dr. sc. Spomenka Ljubić Sveučilišna klinika “Vuk Vrhovac”, KB Merkur Zagreb Dijabetička nefropatija učestala je forma kronične renalne bolesti. Najučestalija je mikrovaskularna komplikacija u osoba oboljelih od šećerne bolesti. Smatra se vodećim uzrokom kronične renalne insuficijencije u razvijenim zemljama. Smrtnost kao posljedica renalne bolesti 17 puta je učestalija u osoba oboljelih od šećerne bolesti nego u drugih bolesnika s renalnom bolešću. Kliničke manifestacije nefropatije slične su u tipu 1 i tipu 2 šećerne bolesti. Ipak su evidentne neke razlike u kliničkom tijeku. Povišena ekskrecija albumina rijetko se zapaža u vrijeme dijagnoze tipa 1 šećerne bolesti. Za razliku od toga, znatan dio bolesnika već ima mikroalbuminuriju ili proteinuriju u vrijeme dijagnoze tipa 2 šećerne bolesti. To se objašnjava dužim periodom nezamijećene hiperglikemije ili prisutnošću drugih bubrežnih bolesti. Zamijećeno je da je mikroalbuminurija prisutna u 8% bolesnika oboljelih od tipa 1 šećerne bolesti trajanja od 1 do 3 godine, dok prevalencija doseže 50–60% nakon 20–30 godina.

8

Danas se mikroalbuminurija smatra najjednostavnijim i najosjetljivijim čimbenikom rane detekcije razvoja dijabetičke nefropatije. Kada se u bolesnika javi mikroalbuminurija (ekskrecija albumina 30–300 μg/min) smatra se da se u bolesnika radi o incipijentnoj nefropatiji. Ne dođe li do terapijskih intervencija, razvije se makroalbuminurija (ekskrecija albumina > 300 μg/min). Kada se razvije makroalbuminurija, a ne primjenjuju li se terapijske mjere, glomerularna filtracija počinje padati dovodeći do završnog stadija renalne bolesti: u 50% bolesnika s tipom 1 šećerne bolesti nakon 10 godina; u 75% bolesnika nakon 20 godina. Mikroalbuminurija nije samo znak bubrežne bolesti, već i predskazatelj povećanog morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti. Pojavi mikroalbuminurije doprinosi loša regulacija glikemije, hipertenzija, pušenje, dislipidemija te utjecaj genetskih čimbenika.


Histopatološke promjene primarno se nalaze u vaskularnom odjeljku. Osim šećerne bolesti, njihovom nastanku i progresiji doprinosi i porast krvnog tlaka. Najranijom promjenom u bubrežnoj funkciji smatra se pojava hiperfiltracije. Svi bolesnici s hiperfiltracijom ne razviju mikroalbuminuriju. U prvom stadiju mikroalbuminurija ne mora biti prisutna, a može biti reverzibilna, da bi s progresijom renalne bolesti došlo do razvoja mikroalbuminurije te makroalbuminurije (Tablica 1). Smanjenje glomerularne filtracije javlja se u vrijeme pojave makroalbuminurije. Promjene lipidnih frakcija predskazatelji su razvoja aterosklerotskih promjena u dijabetičara i razvoja mikrovaskularnih komplikacija. Aterosklerotske promjene javljaju se rano tijekom šećerne bolesti i mogu doprinijeti porastu krvnog tlaka.

funkcije u terapiju se uvode hipoglikemici s nižim postotkom renalne eliminacije da se spriječi nastanak hipoglikemija. Dođe li do značajnog pada glomerularne filtracije, inzulin je terapija izbora.

Mogućnosti terapijskog djelovanja

U bolesnika s mikroalbuminurijom preporučuje se uzimanje proteina u količini 0.8 g x kg-1 x dan-1. Kada dolazi do pada glomerularne filtracije preporučuje se redukcija proteina na 0.6 g x kg-1 x dan-1. U bolesnika s blagom i umjerenom hipertenzijom preporučuje se ≤ 2.4 g soli na dan; u onih s hipertenzijom i albuminurijom < 2 g na dan.

Budući da se proteinurija razvije u 30% bolesnika s inzulin ovisnom šećernom bolešću, važnost se pridaje prevenciji mikroalbuminurije koja trajanjem bolesti vodi ka proteinuriji. To podrazumijeva nastojanja da se ostvare sljedeći ciljevi: • što bolja regulacija glikemije Rizik nastanka i progresije komplikacija smanjuje se uz dobru regulaciju glikemije za 50–75%. S pogoršanjem bubrežne

• normalizacija krvnog tlaka Uz redukciju težine i unosa soli, primjena inhibitora reninangiotenzinskog sustava (RAS) smatra se dijelom inicijalne terapije hipertenzije i prevencije albuminurije. RAS inhibitori značajnije smanjuju albuminuriju uz istu redukciju tlaka nego drugi antihipertenzivi, a učinkoviti su i u normotenzivnih bolesnika sa šećernom bolesti. • ograničenje unosa proteina i soli hranom

• regulacija lipida Zbog povezanosti albuminurija s poremećajem lipida potrebno je primijeniti lijekove s utjecajem na regulaciju kolesterola i triglicerida.


DIJABETES I BUBREZI DIJABETIČKA NEFROPATIJA KOD DJECE Dejan Balažin dr.med., spec.pedijatrije, subspec.pedijatrijske nefrologije Županijska bolnica Čakovec

Glavna uloga bubrega u našem tijelu jest filtriranje krvi i odstranjivanje štetnih tvari iz organizma. Štetni produkti su nusprodukti metabolizma, a nastaju u svim našim stanicama. Metabolizam u našim stanicama osigurava energiju za razne biokemijske procese i životne funkcije. Osim pročišćavanja krvi i izlučivanja mokraće, bubrezi reguliraju i održavaju našu unutarnju ravnotežu, sastav i volumen tjelesnih tekućina, reguliraju arterijski krvni tlak. Osim toga, bubreg djeluje i kao važan endokrini organ. Šećerna bolest u znatnoj mjeri oštećuje bubrege i u težim slučajevima dovodi do bubrežnog zatajenja. Iako se kod djece ne javlja dijabetička nefropatija, i u toj dobi moramo misliti na ovu bolest. Stoga je važna rana dijagnostika, praćenje i mjere koje sprječavaju progresiju bolesti.

10

Anatomija i fiziologija burega Bubreg je parni organ, smješten na leđnoj strani trbušne šupljine, u retroperitonealnom prostoru. Težina bubrega u odraslih iznosi oko 120–200 g. Njegova duljina je oko 11–12 cm, debljina oko 2–3 cm, širina oko 5 cm. Površina bubrega je glatka. Obavijena je vezivnom kapsulom, oko koje se nalazi sloj masnog tkiva koje ima funkciju održavanja bubrega u određenom položaju. Na gornjem polu bubrega nalazi se nadbubrežna žlijezda. Na poprečnom presjeku bubrega vidljivo je vanjsko područje nazvano kora i unutarnje područje koje se zove srž. Srž bubrega čini osam do dvanaest piramida. Piramide se vršnim bradavicama (papile) otvaraju u bubrežnu šupljinu. Vršne papile piramida okružuju bubrežni vrčevi (calices renales) koji se slijevaju u bubrežnu zdjelicu (pelvis renalis). Ona se nastavlja u mokraćovod (ureter).


Slika 1: Građa bubrega Osnovne građevne i funkcionalne jedinice bubrega su nefroni. U svakom bubregu ima oko 2,4 milijuna nefrona, od toga ih je oko milijun funkcionalnih. Nefroni su sposobni samostalno stvarati mokraću. Početni dio nefrona zove se glomerul. Zajedno s čahurom glomerul čini bubrežno (Malphigijevo) tjelešce. Ovo tjelešce zajedno s bubrežnim kanalićima (tubulima) čini sastavni dio nefrona. U glomerulu se nalazi klupko kapilara zajedno s čahurom koja se zove Bowmanova čahura. U glomerul ulazi dovodna, a izlazi odvodna arteriola. U Bowmanovu se čahuru zbog visokog hidrostatskog tlaka u kapilarama filtrira tekućina. Ta tekućina se još naziva i primarni urin. Glomerul funkcionira kao mali filter. U njemu se vrši filtracija krvne plazme. Filtrirana tekućina iz Bowmanove čahure odlazi u sustav kanalića koji se zovu tubuli, gdje se ponovno apsorbiraju određene tvari, tekućina i elektroliti. Tubuli imaju i sposobnost sekrecije određenih elektrolita. Sabirnim kanalićima mokraća putuje do bubrežne čašice i nakon toga u mokraćovode. Urin mokraćovodima putuje do mokraćnog mjehura. Mokrenjem odstranjujemo urin sa štetnim produktima iz našeg tijela.

U bubregu se odvijaju dva važna, oprečna procesa koji mu omogućuju ekskrecijsku funkciju. To su filtracija kroz kapilare u glomerulima i reapsorpcija u tubulima. Tubuli imaju i sposobnost sekrecije određenih molekula koje odlaze u mokraću. Bubrezi uz stvaranje urina imaju važnu ulogu održavanja sastava i volumena izvanstaničnog prostora. To je dinamični prostor gdje se stalno vrši izmjena vode i elektrolita pa na taj način ima utjecaja i na sastav i volumen unutarstaničnog prostora. Stalni sastav i volumen tjelesnih tekućina jedan je od glavnih preduvjeta za život. S obzirom na veliku raznolikost u sastavu i količini hrane i tekućine koju unosimo u organizam, vrlo je važno da postoji stalno izlučivanje tih tvari i njihovih razgradnih produkata. U sastavu tjelesnih tekućima su brojni elektroliti. Od njih je najvažniji natrij u izvanstaničnoj tekućini, zajedno s pripadajućim anionima. Koncentracija natrija i volumen izvanstanične tekućine usko su povezani. Svaki gubitak nefrona je nepovratan. Broj im se može se smanjiti radi ozljede, upale ili drugih akutnih ili kroničnih bolesti koje nepovoljno utječu na bubreg. Gubitak nefrona se događa i sklopu procesa starenja, što je fiziološka pojava. Iako se uništeni nefroni ne mogu ponovno regenerirati, zbivaju se adaptacijske promjene koje omogućuju da preostali nefroni preuzmu funkciju nestalih te se na taj način bubrežna funkcija održava normalnom. Mokraćom izlučujemo mnoge razgradne produkte našeg metabolizma kao što su urea, kreatinin, razni elektroliti, a povremeno se nađu i male količine proteina (uz napor ili u stanju povišene tjelesne temperature). Bubreg ima sposobnost mijenjati koncentraciju urina ovisno o stanju hidracije organizma. Ukoliko unosimo manje količine vode ili tekućinu gubimo znojenjem ili drugim načinima, bubrezi štede vodu, mokraća je tada jače koncentrirana i količinski je ima manje. Ukoliko unosimo veće količine vode u organizam, tada će mokraća biti razrijeđena, odnosno u njoj će biti manje otopljenih tvari i biti će je količinski više. Za optimalno funkcioniranje našeg organizma i za metaboličke procese neophodno je da unosimo dovoljne količine tekućine. U bubrezima funkcioniraju brojni mehanizmi za regulaciju krvnog tlaka, jedan od njih je renin-angiotenzin-aldosteron sustav. U tkivu bubrega postoje i receptori za brojne hormone koji na taj način reguliraju protok kroz bubreg i filtraciju u glomerulima. Neke od tih hormona sintetizira i sam bubreg. To su renin, angiotenzin II, prostaglandini, kalikrein-kininski sustav, histamin i drugi. Pored unutarnjih, na protok krvi kroz bubreg djeluju i mnogi vanjski hormoni, kao što su adrenalin, noradrenalin, antidiuretski hormon, dopamin, atrijski natriuretski peptid, parathormon. Povećan protok kroz bubreg uzrokuju i povećan unos soli i proteina.

Procjena bubrežne funkcije

Slika 2: Građa nefrona Dijabetes www.dijabetes.hr

Svakoga dana bubrezi zdravoga čovjeka filtriraju oko 180 L (125 ml/min) krvi. Kroz bubrege dnevno prođe 1700 L krvi, a stvori se oko 1,4 L urina. Gubitak funkcionirajućih nefrona uslijed bubrežne bolesti nema odmah za posljedicu smanjenje glomerularne filtracije. Preostali nefroni prilagođavaju se novonastalom stanju i kompenziraju gubitak pojačanom filtracijom u glomerulima. Metode za određivanje bubrežne funkcije mogu se podijeliti u dvije skupine, a to su metode mjerenja glomerularne filtracije

11


pomoću egzogenih biljega i metode za procjenu glomerularne filtracije pomoću endogenih, serumskih biljega. U dijagnostici bubrežnih bolesti i određivanju funkcije bubrega posebno mjesto ima utvrđivanje proteinurije / albuminurije, što predstavlja pojavu bjelančevina u urinu. Najčešće korištene metode za procjenu bubrežne funkcije temelje se na vrijednosti serumskog kreatinina kao endogenog biljega bubrežne funkcije. U kliničkoj praksi koriste se određivanje klirensa kreatinina i formule za izračunavanje glomerularne filtracije. Kreatinin nastaje kao konačan proizvod metabolizma kreatina, a gotovo sav (98%) nastaje u skeletnim mišićima. Kreatinin se u bubrezima slobodno filtrira u glomerulima, a ne apsorbira se ponovno u tubulima. Zbog svojih karakteristika serumski kreatinin je najčešće korišteni endogeni biljeg bubrežne funkcije.

Proteinurija / albuminurija Proteinurija je znak oštećenja bubrežne funkcije. Može nastati kao posljedica primarnih bolesti glomerula ili je odraz oštećenja endotela glomerularnih kapilara u sklopu nekih bolesti i stanja kao što su šećerna bolest, hipertenzija, hiperkolesterolemija, pušenje, pretilost i neki drugi poremećaji. Za određivanje proteinurije najčešće se koristi jednokratni, prvi jutarnji uzorak urina (tzv. spot urin), a kao dijagnostički test koriste se trakice koje mogu otkrivati ukupne proteine i albumine. Nalaz albuminurije je osjetljiviji pokazatelj oštećenja bubrežne funkcije od nalaza ukupne proteinurije. Zbog toga se određivanje ukupne proteinurije preporučuje samo u uvjetima kada je gubitak proteina mokraćom izrazito velik. Umjesto određivanja albuminurije u 24-satnom uzorku urina preporučuje se određivanje omjera albumin / kreatinin. Međutim, albuminurija se osim u gore navedenim bolestima koje oštećuju glomerule može naći i u nekim drugim stanjima. To su uroinfekcije, nefrolitijaza, intenzivna tjelesna aktivnost. Albuminurija, u kasnijem tijeku proteinurija, važan je prognostički pokazatelj lošeg ishoda kronične bubrežne bolesti.

Fiziologija oštećenja bubrega Svako oštećenje bubrega za posljedicu ima smanjenje broja nefrona. Kako nefroni nemaju sposobnost regeneracije, njihov je gubitak nepovratan. U preostalim nefronima pokreću se kompenzatorni mehanizmi kojima je cilj nadoknaditi funkciju izgubljenih nefrona. Osnovne promjene koje se događaju na razini preostalih nefrona su pojačana filtracija i hipertrofija za čiju je regulaciju odgovoran sustav renin-angiotenzin-aldosteron. Slabljenje funkcije ili zatajenje bubrega znači nemogućnost održavanja sastava i volumena tjelesnih tekućina, kao i nemogućnost izbacivanja štetnih produkata našeg metabolizma iz organizma. Uz to se javljaju i drugi problemi kao što su edemi, slabljenje kostiju i anemija. Jedan od mnogobrojnih uzroka slabljenja funkcije i zatajenja bubrega jest i dijabetes.

Utjecaj dijabetesa na organizam i bubrege U dijabetesu dolazi do razvoja više metaboličkih poremećaja. Glavni je poremećaj u metabolizmu glukoze. U dijabetesu tipa 1 zbog nedostatka inzulina postoji nemogućnost iskorištavanja glukoze u stanicama. Stoga dolazi do pojave hiperglikemije u krvi. S obzirom na to da stanice ne mogu iskoristiti glukozu, dolazi do aktivacije drugih metaboličkih procesa kojima se pokušava osigurati energija stanicama. Dolazi do razgradnje

12

masti, čiji su nusprodukti takozvana ketonska tijela. Njihovim nakupljanjem uslijed prekomjerne razgradnje masnih zaliha dolazi po zakiseljavanja organizma. S druge strane, zbog visoke koncentracije glukoze u krvi dolazi do pojave tzv. osmotske diureze. Visoke vrijednosti glukoze u krvi prelaze tzv. bubrežni prag. Na taj se način glukoza izlučuje bubrezima. Da bi se to dogodilo potrebne su velike količine tekućine. Istodobno se izlučuju neka ketonska tijela, a za njihovo izlučivanje mokraćom potrebni su elektroliti. Sve to dovodi do gubitka mokraćom većih količina tekućine i elektrolita. Ovi poremećaji dovode do jače dehidracije, elektrolitskog i acidobaznog disbalansa u organizmu. Ova pojava javlja se često kod djece s novootkrivenim dijabetesom tipa 1. To stanje zove se dijabetička ketoacidoza i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Tijekom duljeg razdoblja trajanja dijabetesa povišene vrijednosti glukoze postupno oštećuju krvne žile u bubrezima, kao i tjelešca (glomerule) gdje se vrši filtracija krvi. To postupno vodi u zatajenje bubrega. Takvo stanje zove se dijabetička nefropatija.

Učestalost dijabetesa Šećerna bolest i arterijska hipertenzija su globalni javnozdravstveni problemi svjetskih razmjera koji su u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju poprimili razmjere epidemije. One su ujedno i najčešći uzrok i čine 2/3 svih uzroka kronične bubrežne bolesti u zadnjim desetljećima. Na dijabetes tipa 1 otpada 2–5% od ukupnog broja svih dijabetičara (djece i odraslih). U Hrvatskoj je godišnji broj novooboljelih oko 17,4 na 100.000 djece u dobi od 0–14 godina. Godišnje se otprilike otkrije 120 novih bolesnika u dobi od 0–14 godina. Broj novootkrivenih u stalnom je porastu. U Hrvatskoj je registrirano oko 800 djece koja boluju od dijabetesa tipa 1. Oko 20–30% osoba s dijabetesom razvit će kroničnu bolest bubrega – dijabetičku nefropatiju, iako neće kod svih doći do zatajenja bubrega. Rizik za razvoj bubrežne bolesti raste s duljinom trajanja dijabetesa. Ne postoji specifičan lijek za ovu bolest, a terapijske mjere moraju se primjenjivati doživotno.

Simptomi i znakovi bolesti bubrega kod dijabetesa Prvi znakovi bubrežnog oštećenja kod osoba s dijabetesom obično nisu vidljivi. Najčešće se registriraju na redovitim kontrolama. Prvi znak je povišena koncentracija proteina u urinu. U prijašnjim vremenima dijabetička nefropatija se otkrivala relativno kasno i rezultati liječenja bili su nezadovoljavajući. Tada su jedine terapijske opcije bile nadomjesna bubrežna funkcija (dijaliza) i transplantacija bubrega. U današnje vrijeme, s napretkom medicine i raznim dijagnostičkim metodama koje su dio algoritama za praćenje osoba s dijabetesom, možemo znatno ranije prepoznati bolest i započeti s terapijskim mjerama. Cilj nam je što dulje očuvati bubrežnu funkciju. Poznato je da je razvoj promjena u bubrezima proporcionalan trajanju dijabetesa i preporuke su da se testiranje na proteinuriju radi 5 godina nakon početka bolesti. Pojava proteinurije rani je znak dijabetičke nefropatije i daje nam priliku za ranu detekciju i intervenciju, a samim time i za poboljšanje ishoda bolesti i sprječavanje komplikacija.

Bubrežna bolest u dijabetesu Bubrezi u dijabetičkoj nefropatiji ne funkcioniraju optimalno; počinju propuštati proteine, koji se izlučuju mokraćom. Takvo stanje nazivamo mikroalbuminurija. S vremenom se količina


proteina u urinu povećava, što znači da se bubrežna bolest pogoršava. Takvo stanje zove se proteinurija. Isto tako u organizmu se nakupljaju retinirana tekućina i sol. To vodi pojavi edema i povišenog krvnog tlaka. U dječjoj dobi je učestaliji dijabetes tipa 1 od tipa 2. Dijabetička nefropatija rijetko se javlja u djetinjstvu. Nalazi biopsije bubrega pokazuju strukturne promjene obično 1,5–5 godina nakon početka dijabetesa. Dijabetička nefropatija je vodeći uzrok zatajenja bubrežne funkcije u odraslih. U većini slučajeva može se spriječiti ili odgoditi. Zahvaća oko 20–30% pacijenata s DM tipa 1 i oko 15–20% pacijenata s DM tipa 2 u razdoblju od 20 godina nakon početka bolesti. Rizik pojave nefropatije raste s duljinom trajanja bolesti, stupnjem kontrole metabolizma glukoze i genetskom predispozicijom za esencijalnu hipertenziju. Glikozilacija proteina tkiva bubrega rezultira stanjenjem glomerularne bazalne membrane. Razvoj dijabetičke nefropatije je spor. Pojačana sekrecija serumskih proteina – albumina u urinu zove se mikroalbuminurija (30–300 mg/24h) Pojava mikroalbuminurije označava rani stadij dijabetičke nefropatije. Dijabetes www.dijabetes.hr

Ona može biti povremena ili trajna. Do mikroalbuminurije dolazi radi pojačane glomerularne filtracije i povišenja arterijskog krvnog tlaka. S progresijom bolesti dolazi do povećanog izlučivanja proteina urinom (> 300 mg/24h) i takvo stanje nazivamo proteinurijom. Udružena je s hipertenzijom. Uznapredovali stadij dijabetičke nefropatije definiramo kao progresivno smanjenje bubrežne funkcije, što se očituje smanjenjem glomerularne filtracije, porastom serumskih vrijednosti uree i kreatinina, progresivnom proteinurijom i hipertenzijom. Uz masivnu proteinuriju razvija se nefrotski sindrom koji se manifestira hipoalbuminemijom i hiperkolesterolemijom u krvi i edemima mekih tkiva. Dolazi do pojave anemije i slabosti kostiju. Od ostalih simptoma i znakova javljaju se umor, glavobolja, slabost i povraćanje. Progresiju u završni stadij bubrežne bolesti prepoznajemo po pojavi uremije, nefrotskog i nefritičkog sindroma. Nefritički sindrom označava zatajenje bubrežne funkcije (porast serumskih vrijednosti uree i kreatinina), uz pojavu hipertenzije i hematurije (pojava krvi u urinu). Jednom kad je dijagnosticirana mikroalbuminurija postoji

13


više metoda i faktora koji mogu ublažiti progresiju bolesti, a samim time i odgoditi završni stadij bubrežnog zatajenja. To su adekvatna kontrola glikemije, kontrola krvnog tlaka, upotreba ACE inhibitora konvertaze (smanjuju tlak u transglomerularnoj kapilari) i restrikcija unosa proteina.

Otkrivanje i praćenje bolesti Skrining pacijenata s dijabetesom na dijabetičku nefropatiju predstavlja rutinske postupke u skrbi pacijenata. Američko društvo za dijabetes (ADA) preporučuje skrining jednom godišnje u pacijenata s DM tipa 1 nakon 5 godina od pojave bolesti. Skrining se sastoji u određivanju albumina i kreatinina u 24-h urinu. Određuje se odnos albumina i kreatinina. Jedan pozitivan nalaz ne znači odmah da je potvrđena bolest bubrega. Brojna stanja i bolesti mogu uzrokovati prolaznu pojavu proteina u mokraći, npr. tjelesna aktivnost, urinarne infekcije, hipertenzija, akutno febrilno stanje, srčano zatajenje. Isto tako postoji varijabilnost u sekreciji albumina u urinu. Da bi se pacijentima potvrdila mikroalbuminurija i početni stadij dijabetičke nefropatije moraju biti pozitivna barem 2 od 3 nalaza tijekom 6 mjeseci.

Dijagnostičke metode Rana dijagnoza dijabetičke nefropatije jedna je od važnijih zadaća tijekom praćenja pacijenata s dijabetesom. U dijagnostici se služimo analizama krvi i urina, kao i ultrazvukom, ostalim slikovnim pretragama i biopsijom bubrega. Radi se kompletna analiza krvne slike, biokemijske analize krvi, utvrđivanje elektrolitskog i acidobaznog statusa, laboratorijski krvni testovi za određivanje globalne bubrežne funkcije, kao i procjena funkcije ostalih organa i organskih sustava. Kontrolira se arterijski krvni tlak. Glavni pokazatelj ranog stadija dijabetičke nefropatije jest mikroalbuminurija. Analizira se i omjer albumina i kreatinina u urinu.

Liječenje dijabetičke nefropatije S obzirom na to da se radi o teškoj komplikaciji dijabetesa gdje su isprepleteni brojni faktori kao što su genetska predispozicija, loša kontrola glikemije i hipertenzije, strategija liječenja temelji se na prevenciji i sprječavanju progresije bolesti. Specifičnog lijeka nema. Liječenje je toliko agresivnije koliko je bubrežna insuficijencija teža. Tako možemo reći da se liječenje sastoji u dobroj kontroli glikemije, kontroli arterijskog krvnog tlaka i proteinurije, kontroli i korekciji anemije i korekciji dislipidemije. U završnom stadiju bubrežnog zatajenja primjenjuje se dijaliza i transplantacija bubrega. Kontrola glikemije, a time i normalizacija metabolizma glukoze postiže se intenziviranom inzulinskom terapijom. Normalizirane vrijednosti glukoze smanjuju ili odgađaju pojavu albuminurije i usporavaju progresiju bubrežne bolesti. Stroga kontrola krvnog tlaka jednako je važna za prevenciju

14

i sprječavanje progresije bubrežne bolesti. Lijekovi koje primjenjujemo su inhibitori angiotenzin konvertaze i blokatori angiotenzinskih receptora. Ti lijekovi djeluju protektivno na bubreg jer smanjuju tlak u glomerulskim kapilarama i proteinuriju. Korekcija anemije ne ispravlja komplikacije šećerne bolesti, ali poboljšava kvalitetu života u smislu da smanjuje simptome, poboljšava podnošenje napora i kognitivne funkcije. Daju se lijekovi koji stimuliraju eritropoezu, uz preparat željeza i vitamine. Korekcija dislipidemije sastoji se u snižavanju koncentracije lipoproteina zbog usporavanja srčanožilnih komplikacija, što daje pozitivni doprinos sprečavanju dijabetičke nefropatije. U liječenju se koriste statini. Od ostalih mjera tu su ograničenje unosa proteina i soli. Ograničenjem unosa proteina postiže se smanjenje proteinurije i poboljšanje glomerularne filtracije. Za djecu je kod ograničenja unosa proteina važno osigurati dovoljno proteina za potrebe rasta i razvoja. U završnom stadiju bubrežnog zatajenja primjenjuje se dijaliza. Radi se hemodijaliza gdje se iz krvi pomoću aparata odstranjuju otpadni produkti iz organizma, a natrag se u cirkulaciju vraćaju voda, elektroliti i druge tvari. Iako u dječjoj dobi najčešće ne dolazi do završnog stadija bubrežnog zatajenja u sklopu dijabetesa, ukoliko je potrebna, radi se peritonealna dijaliza. Ako se nađe podoban donor, kod osoba sa završnim stadijem bubrežnog zatajenja moguća je transplantacija bubrega.

Preporuke za praćenje i kontrolu djece s dijabetesom Redovito praćenje i kontrole bolesnika s dijabetesom uključuju brojne laboratorijske i druge pretrage gdje se procjenjuje utjecaj dijabetesa na razne organske sustave. Prije svega, to su kardiovaskularni sustav, jetrena, bubrežna i funkcija gušterače, pregled očne pozadine, traganje za mogućim drugim autoimunim bolestima. Godišnji skrining za mikroalbuminuriju radi se kod djece ≥ 10 godina starosti i pet godina trajanja dijabetesa.

Zaključak Zaključno možemo reći da je dijabetes kronična bolest koja zahvaća brojne organske sustave. Dijabetička nefropatija jedna je od značajnijih i težih komplikacija dijabetesa. Kako bi se zadržala kvaliteta života i odgodile promjene na bubrezima nužna je dobra regulacija glikemije i kontrola krvnog tlaka, uz opće mjere koje uključuju zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost. Kod djece je češći dijabetes tipa 1 i često se manifestira dijabetičkom ketoacidozom. Iako je kod djece pojava oštećenja bubrega rijetka, nužno je praćenje započeti već u dječjoj dobi, odnosno prije pojave simptoma bolesti. Najjednostavniji test za dokaz bubrežnog oštećenja jest određivanje proteina u urinu. U slučaju pojave znakova oštećenja bubrežne funkcije primjenjuju se lijekovi i mjere u svrhu očuvanja bubrežne funkcije i sprječavanja progresije bolesti.


ŠEĆERNA BOLEST I STARIJA ŽIVOTNA DOB

Krešimir Martinac, dr. med. Sveučilišna klinika “Vuk Vrhovac”, KB Merkur, Zagreb Na početku bijaše pitanje: „Tko je star?“. U ne tako davnoj prošlosti, čovjek u dobi od 60 godina već je bio proglašen starcem. Današnji uvjeti života, dostupnost hrane, moderna medicina učinili su život lagodnijim i duljim. Svatko od nas sigurno poznaje vitalnog osamdesetogodišnjaka koji „puca“ od zdravlja, a također i nekoga desetak godina mlađeg koji pije puno tableta i hoda polako uz pomoć štapa. Dakle, odgovora na pitanje kako liječiti šećernu bolest u starijoj životnoj dobi ima isto koliko i osoba sa šećernom bolesti u starijoj životnoj dobi, a svakim ih je danom sve više. Naime, prevalencija šećerne bolesti raste s dobi, a podatci pokazuju da više od 20% ljudi starijih od 65 godina ima šećernu bolest. Većinom se radi o osobama sa šećernom bolesti tipa 2, no pojava autoimune (inzulin ovisne) šećerne bolesti moguća je i u starijoj životnoj dobi. Pristup je dakle individualan, i to je najvažnije pravilo. Liječnik dijabetolog će, uzevši u obzir opće zdravstveno stanje, pridružene bolesti, način života, očekivano trajanje života, a također i želje osobe sa šećernom bolesti donijeti odluku kakvim će se vrijednostima glikemije težiti i u skladu s navedenim propisati terapiju. Što se tiče kvalitete glukoregulacije procijenjene prema nalazu HbA1c, ne postoje službene smjernice, no neki predlažu da se u osoba starije životne dobi zadovoljavajućima smatraju vrijednosti HbA1c do 7,5%, uz pridružene komorbiditete i oštećene kognitivne funkcije do 8%, a uz teške pridružene bolesti i kratko očekivano trajanje života do 8,5%. Postoje ipak neke stvari u osoba starije životne dobi na koje uvijek prilikom propisivanja terapije obraćamo pažnju. Gotovo svi lijekovi za šećernu bolest mogu se propisivati i u starijoj životnoj dobi (iznimka su tzv. SGLT2 inhibitori koji se ne uvode u terapiju osobama starijim od 75 godina radi sklonosti dehidraciji, a i nedostatku kliničkih studija u ovoj dobnoj skupini), no valja voditi računa o bubrežnoj fukciji jer ista utječe na doze lijekova koje u liječenju šećerne bolesti propisujemo. Naime, vrijednost glomerularne filtracije pada s dobi te će npr. osoba od 40 godina Dijabetes www.dijabetes.hr

koja ima vrijednost kreatinina u serumu od 90 imati vrijednost glomerularne filtracije 92 ml/min, dok će osoba u dobi od 80 godina uz istu vrijednost serumskog kreatinina imati vrijednost 69 ml/min. Na navedeno moramo obraćati pažnju jer će doze lijekova u starijoj životnoj dobi biti potrebno reducirati. Nadalje, lijekove kod kojih postoji sklonost razvoja hipoglikemije (niske razine šećera u krvi), poput tableta iz skupine sulfonilureje i samog inzulina, u starijoj dobi propisujemo s dodatnom dozom opreza jer je odgovor organizma na hipoglikemiju (simptome koji se javljaju i upozoravaju na nisku razinu šećera u krvi) u starijoj dobi oslabljen. Navedeno može rezultirati gubitkom svijesti, padovima i lomovima kostiju koji u starijoj životnoj dobi teže cijele, što značajno remeti kvalitetu života, a može ga i ugroziti. Također, niske vrijednosti šećera u krvi čimbenik su kardiovaskularnog rizika. No ipak, trajno povišene vrijednosti šećera u krvi vode ka osjećaju slabosti, dehidraciji, ošamućenosti te sklonosti infekcijama. Dakle, pri propisivanju terapije potrebno je voditi računa i o navedenom, reducirati mogućnost pojave hipoglikemija inzistiranjem na „optimalnim“ vrijednostima glikemije, ali i voditi računa o tome da glikemija nije u značajnoj mjeri stalno povišena. Temeljne mjere liječenja uvijek su nam osobito važne. Tjelesna aktivnost, bilo kakva, bilo kada i u svakoj dobi povoljno utječe na regulaciju šećerne bolesti, ali i kardiovaskularni sustav, kognitivne funkcije i kvalitetu života općenito. Što se tiče dijabetičke dijete, ciljeve treba planirati realno u dogovoru s bolesnikom i njegovom obitelji, poštujući naravno i njegove želje (zamislite da imate 90 godina, a neko vam ne želi priuštiti omiljeno jelo – kako biste Vi reagirali). Na kraju, liječenje šećerne bolesti u starijoj životnoj dobi zahtijeva individualan pristup i postavljanje razumnih terapijskih ciljeva, svakako uzimajući u obzir opće zdravstveno stanje, očekivano trajanje života, želje bolesnika te svakako kvalitetu života. Jer bitno je dodati životu kvalitetu, a ne kvantitetu, zar ne?

15


Važnost magnezija u bolesnika nakon transplantacije solidnih organa prof. dr. sc. Ingrid Prkačin, prim. dr. med. pročelnica Poliklinike Klinike za unutarnje bolesti KB Merkur, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu specijalist interne medicine, uže specijalnosti nefrologije, specijalist hitne medicine

Ciljevi transplantacijske medicine danas primarno su usmjereni na smanjenje pojavnosti odbacivanja i očuvanje dobre funkcije presatka, a sekundarno prema smanjenju nuspojava imunosupresivnog liječenja i smanjenju kardiovaskularnog pobolijevanja i smrtnosti. Zahvaljujući napretku kiruške tehnike, kao i modernim imunosupresivnim lijekovima, 5-godišnje preživljenje bolesnika primjerice s transplantiranom jetrom danas je više od 80% i sve je veći rizik od kroničnih komplikacija nakon transplantacije jetre poput arterijske hipertenzije, hiperlipidemije, šećerne bolesti, metaboličkog sindroma, kronične bolesti bubrega i malignih bolesti. Novonastala šećerna bolest (engl. New-onset diabetes after-transplantation; NODAT) česta je komplikacija nakon transplantacije jetre i nastaje u 10–30% bolesnika, a hipomagnezemija prije transplantacije i u ranom postransplantacijskom razdoblju predstavlja neovisni čimbenik rizika za razvoj NODAT-a. Magnezij igra kompleksnu i dinamičnu ulogu u nastanku šećerne bolesti i inzulinske rezistencije. Premda postoje klinički dokazi o povezanosti hipomagnezemije i šećerne bolesti, molekularni mehanizmi djelovanja magnezija na lučenje inzulina i inzulinsku rezistenciju nisu sasvim jasni. Inzulin omogućava prijenos magnezija iz izvanstaničnog u unutarstanični prostor te se na taj način povećava reapsorpcija

16

magnezija u bubrezima. Inzulinska rezistencija, koja je prisutna kod šećerne bolesti tipa 2, uzrokuje smanjenu količinu magnezija u stanicama. Magnezij je bitan za normalno lučenje inzulina, a nužan je i za normalno djelovanje inzulina, pa u hipomagnezemiji dolazi do porasta inzulinske rezistencije. Stoga dolazi do začaranog kruga: šećerna bolest dovodi do povećanog gubitka magnezija mokraćom, a nastala hipomagnezemija pogoršava metabolizam glukoze i inzulinsku rezistenciju. Stoga dolazi do lošije kontrole glikemije i raste rizik od komplikacija poput retinopatije, nefropatije ili dijabetičkog stopala. Dokazano je da nadoknada magnezija u bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 poboljšava metabolizam glukoze i smanjuje inzulinsku rezistenciju. Osim toga, rizik od hipomagnezemije kod bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 veći je kod starijih osoba, stoga oni predstavljaju vulnerabilnu skupinu. Problem je u tome što se ne određuje rutinski razina magnezija u krvi bolesnika. Arterijska hipertenzija je česta kardiovaskularna komplikacija nakon transplantacije i to posebno transplantacije jetre, a magnezij ima važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka. Magnezij može utjecati na krvni tlak modulacijom vaskularnog tonusa i struktura kroz njegov utjecaj na niz biokemijskih reakcija u kontroli vaskularne kontrakcije i dilatacije, rasta i apoptoze (smrti stanice), stanične diferencijacije i upale. Nedostatak magnezija povezuje se s oksidativnim stresom, proinflamatornim stanjem, endotelnom disfunkcijom, čime je uključen u patofiziologiju


hipertenzije. Kronična bubrežna bolest (KBB) česta je nakon transplantacije jetre. Prevalencija bubrežnog oštećenja u pacijenata s transplantiranom jetrom kreće se od 20% do 80% i povezana je s povećanom smrtnošću. Različiti čimbenici mogu pridonositi oštećenju bubrega, a najvažniji su perioperativno akutno oštećenje bubrega, toksični učinci kalcineurinskih inhibitora i šećerna bolest. Bubrezi imaju važnu ulogu u homeostazi magnezija. U bolesnika s bubrežnim oštećenjem regulatorni mehanizmi su nedostatni u reguliranju intestinalne apsorpcije magnezija, stoga su u uznapredovaloj kroničnoj bubrežnoj bolesti koncentracije magnezija povišene. Brojna istraživanja su ukazala na protektivnu ulogu magnezija u vaskularnoj kalcifikaciji, aritmijama i aterosklerozi kod bolesnika u završnoj fazi kronične bubrežne bolesti, a hipomagnezemija se povezuje s kardiovaskularnim bolestima i svim uzorcima smrtnosti u bolesnika s KBB. Bubrezi su regulator koncentracije magnezija u serumu kao i ukupnog sadržaja magnezija u tijelu. U kroničnoj bubrežnoj bolesti najčešće dolazi do smanjenog izlučivanja magnezija odnosno do hipermagnezemije te klinička slika ovisi o tome postoji li manjak ili višak magnezija.

Hipomagnezemija Najčešći uzrok snižene razine Mg je kronična primjena diuretika (fursemid i etakrinska kiselina). Do manjka Mg dolazi u slučaju hemodijalize, kroničnog alkoholizma, kao i korištenjem rafinirane hrane (“soft” – slatka bezalkoholna pića, rafinirani šećeri). Nedostatak Mg prati i promjena metabolizma kalcija i kalija. Klinička slika manjka Mg može uzrokovati preuranjenje kontakcije srčanog mišića i uzrokovati fibrilaciju ventrikula kao i pojačano zgrušavanje krvi. Smanjena razina Mg česta je u hospitaliziranih bolesnika i iznosi 10–20% svih hospitaliziranih i do 65% bolesnika u Jedinicama intenzivnog liječenja. U bolesnika sa šećernom bolesti uslijed glikozurije dolazi do gubitka Mg. Do 50% bolesnika s ketoacidozom ima hipomagnezemiju. Uz hipomagnezemiju često postoji i manjak drugih elektrolita odnosno hipokalijemija, hiponatrijemija, hipokalcemija i hipofosfatemija. Najčešći simptomi hipomagnezemije prikazani su u tablici 1. Tablica 1. Najčešći simptomi snižene razine magnezija Mišićni tremor Sindrom kronične slabosti Poremećaj gutanja Mučnina Povraćanje Tetanija Bolovi u kostima/osteoporoza Porast krvnog tlaka/hipertenzija

Hipermagnezemija Posebno je izražena hipermagnezemija u stanjima metaboličke acidoze. Znakovi hipermagnezemije javljaju se kada je koncentracija Mg u krvi> 2 mmol/L. Porast razine Mg se bilježi kod sniženja bubrežne funkcije (eGFR) <30ml/min/1.73m².

Tablica 2. Najčešći simptomi povišene razine magnezija Mišićna slabost Kljenut srčanog mišića Hipotenzija Bradikardija Depresija respiracije Koma

Magnezij i interakcije lijekova Sljedeće skupine lijekova mogu dovesti do interakcija s posljedičnim smanjenim djelovanjem lijekova uz istodobno uzimanje Mg: tetraciklinski antibiotici (30% bolesnika liječenih aminoglikozidima), digitalis. Hipermagnezemiju mogu uzrokovati istovremena primjena Mg i antacida ili laksativi koji sadrže Mg, primjena diuretika koji “štede” kalij (uslijed povišene tubularne reapsorpcije Mg). Hipomagnezemiju mogu uzrokovati istovremeni povišeni unos alkohola i glukoze, upotreba cinka u višim dozama od 25 mg, dugotrajna upotreba tijazidskih diuretika. Cisplatin i ciklosporin povećavaju bubrežnu ekskreciju Mg.

Zapamtiti XX: - dnevni unos Mg za zdravu žensku osobu iznosi 320 mg - dnevni unos Mg za zdravu mušku osobu iznosi 420 mg - nedostatak Mg je čest zbog prehrambenih navika - toksičnost Mg se očituje hipermagnezemijom koja je česta u bolesnika s bubrežnim bolestima - paziti na interakcije Mg s lijekovima poput tetraciklinskih antibiotika, antacida, digitalisom, diureticima, unosom cinka i vitamina B6

Sažetak Koncentracija Mg u serumu ne pokazuje pravo stanje u organizmu zbog velikih razlika između koncentracija unutarstaničnog i izvanstaničnog prostora kao i visokog sadržaja u kostima (53%, rezerva Mg). Fiziološki je važan samo ionizirani oblik magnezija (55%). Magnezij je važan za više od 300 enzimatskih sustava poput procesa glikolize, sinteze proteina i Krebsovog ciklusa, a važan je za mineralizaciju kostiju, sekreciju i djelovanje paratireoidnog hormona te neuromuskularni prijenos podražaja. Magnezij sudjeluje u stvaranju energije u ljudskom organizmu kao i transportu glukoze u stanici i sudjeluje u koagulaciji smanjujući agregaciju. Magnezij se 50% apsorbira u tankom crijevu, a apsorpcija je aktivna i pasivna potaknuta vitaminom D. Premda je blaga do umjerena hipomagnezemija obično asimptomatska, dugoročni nedostatak magnezija može biti povezan sa spektrom neželjenih mikro- i makrovaskularnih ishoda kao što supovećani rizik za razvoj i komplikacije šećerne bolesti, aritmije, osobito one povezane s kongestivnim srčanim zatajenjem, hipertenzijom i bubrežnom bolesti. Pravovremenim prepoznavanjem hipomagnezemije moguće je spriječiti ili na vrijeme liječiti nastale metaboličke poremećaje nakon transplantacije organa, čime je moguće utjecati na više preživljavanje pacijenata i presatka, kao i postizanje bolje kvalitete života.

17


PLANIRANI PROJEKTI HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA U 2019. 1.

ČASOPIS DIJABETES/SLATKI ŽIVOT

SIJEČANJ-PROSINAC 2019. Dvomjesečnik, izdajemo ga 6 puta godišnje u pojedinačnoj nakladi od 30.000 primjeraka, koji su za krajnjeg korisnika besplatni. Časopis je prvenstveno edukativnog, ali i informativnog karaktera i njegovo čitateljstvo je dobra baza za širenje svijesti o šećernoj bolesti i sprečavanju nastanka njezinih komplikacija.

2.

HALO-HALO INFO-TELEFON HSDU-a

SIJEČANJ-PROSINAC 2019. Posebna telefonska linija koja je aktivna jedan dan u tjednu (srijeda) i pozivom na koju zainteresirane osobe s dijabetesom, članovi njihovih obitelji, njihovi prijatelji i znanci ili ljudi koje zanima mogu nazvati i dobiti odgovore na svoja pitanja. Iz tjedna u tjedan na liniji po nekoliko sati je moguće razgovarati sa stručnjacima iz raznih područja: medicine – liječnicima dijabetolozima, pedijatrima, neurolozima, psiholozima, pravnicima, socijalnim radnicima, nutricionistima. Raspored i imena objavljuje se na www.dijabetes.hr

3.

TJEDAN SVJESNOSTI O ŠEĆERNOJ BOLESTI

VELJAČA-OŽUJAK 2019. Tijekom cijelog tjedna u prostorijama Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga zainteresirani građani moći će izmjeriti šećer u krvi, krvni tlak i BMI. Svaki dan će medicinski stručnjaci davati savjete zainteresiranim građanima o šećernoj bolesti i komplikacijama te prehrani i modernim tehnologijama u liječenju šećerne bolesti. U Tjednu svjesnosti o šećernoj bolesti prezentirati ćemo projekte i programe HSDU-a kao i svih izdanja koje imamo. Biti će izloženi i plakati koje su djeca s dijabetesom izradili tijekom boravka u Edukativno rekreativnom kampu.

4.

IZDAVANJE JELOVNIKA PRAVILNE PREHRANE

OŽUJAK-TRAVANJ 2019. Bogato ilustrirana knjižica s izračunatim vrijednostima obroka. Sami birate i određujete dnevne jelovnike, sami određujete kalorijske i nutritivne vrijednosti kroz dan, a uz to vam nudimo i recepte za svaki obrok. Knjižica će sadržavati i izračun pravila 100 (izračun koliko osobi jedna jedinica snižava šećer) i pravila 500 (izračun koliko osobi jedna jedinica inzulina pokriva ugljikohidrata) te skupine namirnica s mjernim jedinicama.

5.

14. KONGRES OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE, TUČEPI, HOTEL ALGA

4.-7. TRAVNJA 2019. Organizacija nacionalnog kongresa za osobe sa šećernom bolešću (prvi kongres 1997. godine). Kongresi su edukativnog karaktera. Najveći je naglasak na predavanjima i radionicama eminentnih hrvatskih zdravstvenih djelatnika, jer sudionicima znanja i pitanja nikad dovoljno. Kongres se održava svake druge godine. Redovito okupljaju preko 500 sudionika. Ovakav vid okupljanja dobra je prilika za interakciju oboljelih i članova njihovih obitelji sa zdravstvenim djelatnicima, liječnicima, medicinskim sestrama koje inače susreću samo u formalnom okruženju zdravstvene ustanove. Okupljanja i edukacija te praktična primjena tjelesne aktivnosti na našim kongresima znatno doprinose motivaciji i remotivaciji u aktivnom odnosu prema kontroli vlastitog zdravlja. Važan dio je i druženje i razmjena iskustava s kolegama i prijateljima iz međunarodnog okruženja koji nas uvijek rado posjećuju na kongresima.

18


6.

AKTIVNOSTI POVODOM OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ZDRAVLJA

7. TRAVNJA 2019. U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Ministarstvom zdravstva, Referentnim centrom za dijabetes u RH Klinikom Vuk Vrhovac, Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma i ostalim institucijama organiziramo javna mjerenja i medijsku kampanju o osvješćivanju javnosti o šećernoj bolesti, kao i plakate/postere po zdravstvenim ustanovama.

7.

RADIONICA ZA RODITELJE I DJECU OBOLJELU OD ŠEĆERNE BOLESTI

SVIBANJ 2019. Svrha radionice je okupiti sve zainteresirane roditelje čija su djeca oboljela od šećerne bolesti i njihovu djecu na jednom mjestu gdje će im se kroz dva dana pružiti mogućnost odgovora na sva pitanja koja ih muče bilo da se po prvi puta u životu susretnu s kroničnom bolešću unutar svoje obitelji, ili žive s dijabetesom u obitelji već neko vrijeme. Kroz predavanja stručnjaka i psihološke radionice, kroz dragocjena iskustva osoba s dugim dijabetičkim stažem i pozitivnim primjerima života s dijabetesom prilika je to svima za druženje, razmjenu iskustava i međusobno povezivanje.

8.

EDUKACIJA UDRUGA O PREDSTAVLJANJU SVOJIH PROJEKATA DONATORIMA I SPONZORIMA, PISANJU PROJEKATA I USPJEŠNOM VOĐENJU UDRUGA

SVIBANJ-LIPANJ 2019. Kroz radionice želimo upoznati voditelje udruga s kodeksom dodjela donacija i sponzorstva te ih naučiti kako uspješno predstaviti pravnim subjektima (sponzorima i donatorima) svoje projekte i programe. Na trodnevnim radionicama voditelji udruga članica HSDU-a educirat će se o načinima unaprjeđenja kapaciteta udruga, osnaživanju, te njihovoj većoj vidljivosti i prepoznatljivosti. Trodnevne vikend radionice za vodstva udruga organizirat će se u 4 regije RH, za 15 do 20 sudionika po svakoj. Trošak svake radionice je 25.000,00 kn.

9.

RADIONICE ZA TRUDNICE S GESTACIJSKIM DIJABETESOM

LIPANJ 2019. Organizirat ćemo radionice za trudnice kojima je otkriven gestacijski dijabetes. S obzirom na podatak da je svakoj sedmoj trudnici dijagnosticiran gestacijski dijabetes želimo uz pomoć stručnjaka pružiti dodatnu podršku svojim znanjem, iskustvom i edukativnim materijalima. Radionice će se simultano održavati u najvećim gradovima Hrvatske.

10.

KAMP ZA DJECU I MLADE OSOBE SA ŠEĆERNOM BOLESTI

LIPANJ 2019. Kampovi za djecu i mlade podrazumijevaju sedmodnevni boravak djece dobi 10-16 godina u odmaralištu uz 24-satnu medicinsku skrb. Prilika je to djeci i mladim osobama da se odvoje od roditelja, a pratećem osoblju pripada dužnost i odgovornost djeci pružiti punu pažnju i sigurnost boravka te potrebnu edukaciju, kako bi u budućnosti sami mogli birati i u vlastitom društvu odlaziti gdje god požele.

11. DIAEURO 2019. SRPANJ 2019. Međunarodno malonogometno prvenstvo za osobe sa šećernom bolešću. Ove godine održat će se po sedmi puta, sa sudjelovanjem 16 europskih zemalja. Prilika je to za prikaz bavljenja sportom bez prepreka, kao i razmjenu međunarodnih iskustava na području skrbi o osobama s dijabetesom iz EU i susjednih nam zemalja. Po drugi puta prvaci Europe (a uvijek s medaljom!), ponovno okupljamo HR tim te se nadamo da ćemo i ove godine moći dati svoj doprinos sudjelovanjem na ovakvom turniru. Dijabetes www.dijabetes.hr

19


12.

EDUKACIJSKA RADIONICA ZA OSOBE SA ŠEĆERNOM BOLESTi TIPA 2

RUJAN 2019. Svrha edukacijske radionice je okupiti osobe sa šećernom bolesti tipa 2, članove udruga Saveza diljem RH, da im se, zbog učestalih interesa, omogući dodatna edukacija o vlastitim brigama koja se javljaju kod regulacije šećerne bolesti, uz stručnu medicinsku pomoć i predavanja te boravak i vikend program u edukacijskom centru.

13.

RADIONICA ZA OSOBE S NOVIM TEHNOLOGIJAMA (INZULINSKE PUMPE I CGMS), ZAGREB

LISTOPAD 2019. Svrha radionice je okupiti osobe koje koriste inzulinske pumpe i kontinuirane mjerače, kao i one koje bi se željeli upoznati s ovakvim vidom kontrole svoje bolesti. Kroz stručna predavanja objašnjava se postupak dobivanja pumpe i/ili CGMS-a, kao i postupanje i život s novim tehnologijama.

14.

OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA ŠEĆERNE BOLESTI

14. STUDENOG 2019. Nizom javnih aktivnosti, kampanjom o podizanju svijesti građana o šećernoj bolesti, organizacijom tribina, predavanja, sudjelovanjem u medijskim istupima (tiskani i elektronski mediji) obilježavamo Svjetski dan šećerne bolesti u cijeloj Hrvatskoj. Kroz cijeli mjesec studeni organiziramo razna događanja: javna mjerenja šećera u krvi, kolesterola, tlaka, BMI – a zainteresiranim građanima uz savjetovalište o zdravlju koje vodi stručno medicinsko osoblje, izložbu proizvoda namijenjenih dijabetičarima, edukativna predavanja i radionice o prevenciji, liječenju i svakodnevnom životu sa šećernom bolešću za osobe s dijabetesom tip 1 i 2 i još puno toga. Tema Svjetskog dana šećerne bolesti i u 2019 g. je Obitelj i dijabetes.

Tijekom cijele godine Savez izrađuje edukativne i informativne materijale u vidu brošura, letaka, plakata za osobe sa šećernom bolešću kao i članove njihovih obitelji i zajednicu u cjelini. Za izradu i tisak ovih materijala potrebno je također osigurati značajna financijska sredstva. Hrvatski savez dijabetičkih udruga tijekom cijele godine aktivno sudjeluje u kreiranju javnih politika kako bi poboljšali kvalitetu života oboljelih od šećerne bolesti. To podrazumijeva kontinuiranu komunikaciju s mjerodavnim ministarstvima, zavodima za javno zdravstvo, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, stručnim dijabetološkim društvima i dr. Svrha je osobama sa šećernom bolesti omogućiti optimalno liječenje bolesti što uključuje dostupnost najnovijih lijekova i novih tehnologija na hrvatskom tržištu.

20


Poštovani sudionici i prijatelji, iznimna mi je čast i zadovoljstvo u ime Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga zaželjeti vam dobrodošlicu na 14. kongres osoba sa šećernom bolešću koji se održava u Tučepima, u Hotelu Alga, od 4. do 7. travnja 2019. godine. Tema ovogodišnjeg kongresa je Obitelj i dijabetes, čime želimo istaknuti važnost uloge obitelji u skrbi i liječenju osoba sa šećernom bolešću. Tradicionalno nastavljamo s Kongresom koji se održava svake dvije godine i vjerujem da će biti jednako uspješan kao i dosadašnji kongresi te da će biti od velike koristi za sve koji će sudjelovati na njemu. I ove godine želimo svim sudionicima omogućiti stjecanje novih znanja i vještina u liječenju dijabetesa i komplikacija vezanih uz dijabetes, ali i o važnosti zdravih životnih navika koje nam pomažu u dobroj regulaciji bolesti. Vjerujem da će vam eminentni stručnjaci kroz bogat program Kongresa ponuditi uvid u aktualne teme o dijabetesu i najnovije spoznaje te vas zainteresirati za sva predavanja i radionice. Kako ne bi sve ostalo na teoriji, potrudili smo se da Kongres protekne u promoviranju zdravih životnih navika te smo za sudionike organizirali različite oblike tjelesne aktivnosti. Kongres je jedinstvena prilika za sve sudionike da razmijene svoja iskustva s kolegama iz svih krajeva Hrvatske te se vrate kući s novim znanjima i idejama i motiviraniji za brigu i skrb za svoje zdravlje. U ime Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i 50 udruga članica Saveza zahvaljujem svim sponzorima i donatorima koji su prepoznali značaj 14. kongresa osoba sa šećernom bolešću i pomogli nam u njegovoj realizaciji. Pozivamo vas da nam se pridružite te svojom nazočnošću pridonesete uspjehu ovogodišnjeg kongresa Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Unaprijed se veselim zajedničkom susretu i srdačno vas očekujem u Tučepima! Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach, mag. soc. geront. Cijena sudjelovanja na kongresu koja uključuje troškove smještaja i punog pansiona 4. – 7. travnja te organizaciju Kongresa: Smještaj u jednokrevetnoj sobi iznosi 1.576,00 kn po osobi, kongresni paket 4. – 7. travnja Smještaj u dvokrevetnoj sobi iznosi 1.176,00 kn po osobi, kongresni paket 4. – 7. Travnja

PRIJAVE ZA KONGRES VRŠE SE PUTEM MREŽNE POVEZNICE:

http://www.dubrovniksun.hr/prijave/dijabetes/

Četvrtak, 4. 4. 2019. Dolazak, registracija Otvaranje kongresa Okrugli stol s udrugama: Kako motivirati osobe oboljele od šećerne bolesti da se učlane u udruge

Petak, 5. 4. 2019. BLOK 1

KRONIČNE KOMPLIKACIJE KOD ŠEĆERNE BOLESTI – 1. DIO

BLOK 2

VAŽNOST TJELESNE AKTIVNOSTI I PREHRANE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Tjelesna aktivnost u grupama

Subota, 6. 4. 2019. BLOK 3

VAŽNOST OBITELJI U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI

BLOK 4

NOVE SMJERNICE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI

BLOK 5

OKRUGLI STOL – SINERGIJA SVIH DIONIKA KOJI SUDJELUJU U ODLUKAMA I LIJEČENJU OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU

BLOK 6

KRONIČNE KOMPLIKACIJE KOD ŠEĆERNE BOLESTI – 2. DIO

Nedjelja, 7. 4. 2019. BLOK 7

DJECA I MLADI


z

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a

01/55 30 503

Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) nastavlja s provedbom projekta Halo, halo – Info telefon HSDU-a. Zvati možete u našem uobičajenom terminu - srijeda, od 16:30 do 18:30h - te se veselimo vašim pozivima i novim upitima!

Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr

Podsjećamo da je HSDU ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe sa šećernom bolesti, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje te sve ostale koji se bore sa šećernom bolesti ili žive s njom. Iz tjedna u tjedan na našoj liniji gostujući stručnjaci odgovaraju na Vaša pitanja i pomažu Vam u rješavanju problema. Na Info telefonu gostuju stručnjaci raznih profila: liječnici specijalisti (dijabetolog, neurolog), specijalist pedijatar, pravnici (specijalizirani za prava pacijenta), nutricionist (specijalist za prehranu) i odgovaraju na sve Vaše upite.

Svake srijede pozivom na broj 01 55 30 503 od 16:30 do 18:30 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/ stručnjakinjom

HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od šećerne bolesti kao i svim osobama povezanima s njima, te Vas potičemo da zovete i porazgovarate s našim stručnjacima o svemu što Vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam. Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima.

Veselimo se Vašim novim pitanjima!

Raspored ožujak – travanj – 2019. 06.03.2019.

22

DIJABETES OPĆENITO, INZULINSKE PUMPE Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinskim pumpama i sl.

Mladen Grgurević, dr. med., spec. Internist, endokrinolog-dijabetolog SK Vuk Vrhovac, KB Merkur


zzz

13.03.2019.

DIJABETIČKO STOPALO Ako imate bilo kakvih problema sa svojim stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje živaca, kako spriječiti ozljede, kada se obratiti liječniku) savjeti i informacije naše doktorice će Vam biti od velike koristi

Anica Badanjak, dr.med., internist, endokrinolog i dijabetolog SK Vuk Vrhovac, KB Merkur

20.03.2019.

NEUROLOG Ako želite porazgovarati ili se savjetovati s našom dežurnom liječnicom, možete joj postaviti različita pitanja vezana za neurološke komplikacije kod šećerne bolesti

prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, dr.med., neurolog SK Vuk Vrhovac, KB Merkur

27.03.2019.

DIJABETES KOD DJECE Ukoliko ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od šećerne bolesti, ili je oboljelo i ima probleme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, ili imate pitanja o vrstama terapija koje dolaze u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestre Milosrdnice, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

03.04.2019.

PRAVNA POMOĆ Ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezan za prava pacijenata, ili samo pospješiti poznavanje svojih prava obratite se s punim povjerenjem stručnjacima, koji će odgovoriti na svaki vaš upit

Sofija Stanišić, PRAVNA KLINIKA Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Grupa za zaštitu prava pacijenata

10.04.2019.

NUTRICIONIST Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našom dežurnom nutricionisticom možete joj postaviti različita pitanja vezana za prehranu, namirnice ili planiranje obroka

Eva Pavić, mag.spec.,sigurnosti i kvalitete hrane KBC Zagreb, Rukovoditelj sektora za prehranu i dijetetiku

17.04.2019.

DIJABETES OPĆENITO, INZULINSKE PUMPE Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinskim pumpama i sl.

Mladen Grgurević, dr. med., spec. Internist, endokrinolog-dijabetolog SK Vuk Vrhovac, KB Merkur

24.04.2019.

DIJABETIČKO STOPALO Ako imate bilo kakvih problema sa svojim stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje živaca, kako spriječiti ozljede, kada se obratiti liječniku) savjeti i informacije naše doktorice će Vam biti od velike koristi

Anica Badanjak, dr.med., internist, endokrinolog i dijabetolog SK Vuk Vrhovac, KB Merkur

Dijabetes www.dijabetes.hr

23


U BORBU PROTIV DIJABETESA POD PLAVIM KAPICAMA

HSDU sudjelovao u organizaciji kostimirane utrke Zagreb Advent Run Hrvatski savez dijabetičkih udruga sudjelovao je na ovogodišnjem izdanju kostimirane adventske utrke Zagreb Advent Run, održane 16. prosinca 2018. Mnoštvo volontera Saveza pomoglo je u organizaciji događanja te edukaciji građana o važnosti tjelovježbe kao jednog od najboljih načina prevencije dijabetesa. Osim toga, Savez je na sam dan događanja imao svoj brendirani štand u hotelu Westin gdje su svi zainteresirani sudionici utrke mogli dobiti stručne savjete od dijabetologa. Čak 2.500 sudionika iz 29 zemalja svijeta trčalo je i hodalo na 5 i 10 kilometara čarobno ukrašenim centrom Zagreba u sklopu utrke Zagreb Advent Run. Budući da je ova kostimirana i humanitarna utrka bila posvećena borbi protiv dijabetesa, svi sudionici su nosili simbolične plave kapice Djeda Božićnjaka. Utrci se odazvao i velik broj osoba oboljelih od dijabetesa dokazavši time da je tjelesna aktivnost najbolji način za podizanje kvalitete života, ali i prevencije bolesti. Naime, dijabetes je četvrta bolest po uzroku smrtnosti u Hrvatskoj, a broj umrlih od ove bolesti u 2017. godini porastao je za zabrinjavajućih 23% u odnosu na godinu prije. Organizatori ove utrke su tvrtka Run Croatia i agencija

za integrirano tržišno komuniciranje Millenium promocija, dok se kao suorganizator u cijelu priču uključio i Grad Zagreb. Veliku podršku cjelokupnom projektu pružila je i predsjednica HSDU-a Zrinka Mach koja je svojim stručnim znanjem pomogla organizatorima u izvještavanju te medijskim gostovanjima koja su za cilj imala osvještavanje šire javnosti o ovoj bolesti. Dio sredstava od kotizacije od utrke u iznosu od 100.000 kuna doniran je upravo Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga kao potpora i podrška provedbi njihovih projekta u budućnosti. „Iznimno smo zadovoljni brojem sudionika koji su se odazvali sudjelovanju na utrci te pridonijeli čarobnoj i veseloj atmosferi. Posebno nam je drago da su se i dijabetičari uključili u ovaj projekt te se nadamo da smo uistinu pridonijeli povećanju razine svjesnosti kod šire javnosti o dijabetesu. Osim pozitivne atmosfere koja je prevladavala na dan utrke, podizanja razine svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti za sveukupno zdravlje čovjeka, odlučili smo i dio financijskih sredstava donirati Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga kako bi i dalje bili u mogućnosti raditi na prevenciji ove opasne bolesti“, izjavio je Berislav Sokač, jedan od organizatora utrke, koji je utrku na 5 kilometara pretrčao zajedno sa članovima svoje obitelji.


TRENIRAJTE MOZAK ZA BOLJE NAVIKE Trik za napuštanje loših i razvijanje zdravih navika Barbara Brody, Diabetes Forecast, siječanj 2019.

Svako jutro, čim se oglasi budilica, zgrabite mobitel i započnete pregledavanje. Ponekad to radite i prije nego su Vam oči posve otvorene – skoro bez razmišljanja. Na sličan automatizirani način uzimate ručnik s desne strane držača za ručnike umjesto s lijeve i vozite na posao točno onim putem koji uvijek slijedite. Sve su te navike toliko usađene u vaš mozak da niti ne morate uložiti neku značajniju energiju kako biste ih proveli. One se jednostavno dogode. Navika je, po definiciji, nešto što radite redovito i bez puno razmišljanja. Postoje „dobre“ navike (kao što je kontrola šećera u krvi tijekom dana) i one „loše“ (poput pušenja). Neke se formiraju brzo i slučajno, dok za usvajanje drugih treba dosta napora, no jedno je jasno: jednom kada se navika stekne, teško se od nje odviknuti.

26

Dijabetičari često imaju priliku slušati o zdravim životnim navikama poput češćeg vježbanja, smanjenog unosa zasićenih masnoća i izbjegavanja zaslađenih napitaka. Iako se zasigurno možete natjerati da sve to prihvatite, to ne mora biti lako. To je zato što – barem u početku – to i nisu zapravo navike, nego postupci. Zdravo ponašanje može se, naravno, pretvoriti u naviku, ali se to ne događa preko noći. Uzmimo za primjer vježbanje. Neki ljudi se probude i razmišljaju bi li ostali u krevetu ili bi išli džogirati. Hoće li završiti prevrćući se po krevetu ili vežući tenisice, ovisi o tome koji će oblik ponašanja izabrati. Neki drugi čuju budilicu i počnu se pripremati za tjelovježbu i prije negoli su potpuno budni. „To čak nije ni odluka,“ kaže dr. sc. Theresa Desrochers, docentica neuroznanosti, psihijatrije i ljudskog ponašanja na Sveučilištu Brown.


Pa kako se može usvojiti željeno ponašanje i pretvoriti ga u istinsku naviku? Prema neuroznanstvenicima, psiholozima i ostalim stručnjacima za promjene ponašanja, postoje specifični, dokazano učinkoviti koraci koje možete poduzeti kako biste novi oblik ponašanja transformirali u nimalo napornu naviku.

Kako se formiraju navike Iako je znanost o tome tek u nastajanju, postoji dovoljno istraživanja (većinom na životinjama) o formiranju navika u mozgu da znanstvenici mogu postaviti uvjerljive teorije. Možda ne provodite mnogo vremena razmišljajući o svom mozgu, ali ako vas zanima formiranje navika, isplati se ponešto naučiti o tome. Duboko unutar mozga leži grupa struktura pod skupnim nazivom bazalne ganglije. Bazalne ganglije su poput komandnog centra koji konstantno prima podatke, procesuira ih i odašilje nazad. „On prima informacije iz svih dijelova mozga, uključujući vizualni i motorički korteks koji se nalaze na površini mozga“, kaže Desrochers. Informacije koje ulaze i izlaze iz bazalnih ganglija idu po stazama ili putanjama. Neuroznanstvenici vjeruju da kada se misli ili radnje događaju opetovano i u isto vrijeme, bazalne ganglije pokušavaju ih držati zajedno zbog učinkovitosti, tako da one počinju putovati duž istih ili povezanih putanja. S vremenom to stvara situaciju u kojoj okidač (ili signal) potiče uobičajenu radnju – drugim riječima, naviku. Recimo da vam je vaš liječnik savjetovao da redovito provjerite stopala kako biste bili sigurni da nemate žuljeve, ranice ili znakove upale. Ako to pokušate učiniti s vremena na vrijeme, vjerojatno ćete zaboraviti. Ali ako počnete kontrolirati stopala baš svaki put kada skinete čarape, nakon nekog vremena poruka u vašem mozgu koja kaže: „vrijeme je za skidanje čarapa“ počet će se povezivati s porukom: „vrijeme je za pregled stopala“. Kako se sve više privikavate na spajanje tih dviju stvari, karike u mozgu koje povezuju sve srodne misli i radnje (uključujući motoričke vještine, poput onih koje su potrebne za skidanje čarapa; vizualne, koje omogućuju očima da jasno vide stopala te kognitivne procese koji daju smisao onome što vidite i činite) postaju sve jače i jače. U isto vrijeme, nešto se počinje mijenjati unutar bazalnih ganglija – izričito, u jednom dijelu zvanom striatum. Ova se prugasta struktura dijeli na dva dijela: ventralni i dorzalni. Ventralni dio je najaktivniji kada se navikavate na obavljanje nečega novoga, kaže dr. sc. Scott Russo, direktor Centra za afektivnu neuroznanost na Medicinskom fakultetu Icahn na gori Sinaj. Ventralni dio je krcat receptorima dopamina, kemikalije u mozgu zaslužne za osjećaj ugode; kada činite nešto što izaziva zadovoljstvo, raste razina dopamina, što vas tjera da to činite ponovo. Nakon nekog vremena, dorzalna polovina striatuma preuzima kontrolu, kako sugerira studija objavljena 2015. u časopisu Neurologija učenja i pamćenja (Neurobiology of Learning and Memory). U tom trenutku više ne trebate nagradu jer se navika već učvrstila u mozgu. U jednoj od studija autorice Desrochers, objavljenoj u časopisu Neuron, ona i njeni suradnici uzeli su grupu majmuna i čekali da zavire iza rešetke kako bi pronašli nagradu (mlaz soka). U početku, majmuni su to činili nasumično, ali postupno se to promijenilo. „Majmuni su stvorili vlastite navike i počeli se osvrtati svaki put na isti način“, kaže Desrochers. Dok su majmuni to radili, Dijabetes www.dijabetes.hr

znanstvenici su promatrali njihovu aktivnost mozga kako bi vidjeli koliko napora moraju uložiti da bi pronašli nagradu. „Kako je metoda potrage sve više postajala navikom, neurološka aktivnost postala je efikasnija“, objašnjava Desrochers.

Ustrajati u zdravim promjenama Naravno da svaki oblik zdravog ponašanja ne počinje osjećajem zadovoljstva. Kontrola šećera u krvi nije zabavna, ali se ipak mora provoditi. Može li se ona pretvoriti u pravu naviku, nasuprot nečemu na što se morate stalno prisiljavati? Možda, ali najbolje bi bilo pronaći neku vrstu nagrade za to. Jedna jednostavna opcija: uzmite papir, nacrtajte tabelu i dajte si kvačicu svaki put kada mjerite šećer. I samo davanje kvačice može djelovati kao nagrađivanje, a još više promatranje kako se kvačice nižu, osobito ako se nakon 20 kvačica zaredom počastite knjigom ili nekom drugom poslasticom. Ili na (malo) višoj tehničkoj razini: preuzmite aplikaciju poput HabitBull-a i gledajte kako se nižu zelene točkice. Dugoročno nagrađivanje – kada npr. vidite poboljšanje u HbA1c – također može biti motivirajuće, ali teže je svakim danom biti sretan zbog toga. Problem je u tome, tvrdi dr. sc. Leonard Epstein, profesor na Sveučilištu u Buffalu, što smo mi skloni podcijeniti buduće nagrade. Mi znamo da je buduća nagrada vrijedna, ali svejedno ju manje cijenimo nego nagradu koju možemo dobiti odmah. Uzmite za primjer tjelovježbu. Ako počnete vježbati svaki dan, „možda ćete izgubiti 2,5–5 kg za 6 mjeseci“, kaže Russo. „Teško je mozgu spojiti taj oblik ponašanja s tim rezultatom.“ Možda očekivano, istraživanje pokazuje da ljudi koji uživaju u samom vježbanju dulje ustraju u tome. U studiji objavljenoj 2017. u biltenu Personality and Social Psychology istraživači su zamolili polaznike teretane da ocijene koliko su uživali u vježbanju kao i koliko je njima važno vježbati da bi sačuvali zdravlje. Oni koji su rekli da doista uživaju u vježbanju zabilježili su dulje seanse znojenja, dok im vježbanje zbog zdravlja nije bilo osobito važno. Jedan od načina kako se može podići faktor užitka: dogovorite redovite odlaske na vježbanje s prijateljima. Ako vam se i ne sviđa vježbati, sviđat će vam se čavrljanje s prijateljima. Dođite lakše do cilja tako da velike promjene ponašanja razlomite na sitne korake. Postizanje malih, lakih pobjeda može ojačati vaše samopouzdanje, bilježi mr. sc. dr. Monica Peek. Ako je vaš cilj jesti hranu baziranu na biljkama, ali ste trenutno ljubitelj mesa, nemojte pokušavati postati vegetarijanac preko noći; umjesto toga počnite eksperimentirati s novim vrstama povrća ili s onima koje dugo niste kušali. Kada pronađete nešto što vam se sviđa, bit ćete sretni i zadovoljni sobom (nagrada), što vas može potaknuti da dodate povrće u svoje obroke ili da nastavite isprobavati nove vrste. Još jedan oblik ponašanja koji je dugoročno koristan čini se isplativim odmah: Jasnije si približite udaljeni cilj. Epstein, koji trenutno proučava kako pomoći ljudima s predijabetesom da ne postanu tip 2, vjeruje da je pronašao pravi način za to. U (još neobjavljenoj) studiji on i njegovi suradnici zamolili su sudionike da svoju motivaciju za ostvarivanje promjena u životnim navikama usmjere prema sprječavanju dobivanja dijabetesa u punom obimu. Što je cilj specifičniji i povezaniji s emocijama, to bolje. „Želim živjeti dulje“ neće biti dovoljno motivirajuće, ali „Želim živjeti dovoljno dugo da doživim rođenje svog unuka

27


i mogu si predočiti osmijeh na svom i njegovom licu dok ga držim“, hoće. Kako bi taj udaljeni cilj uvijek imali na umu, Epsteinov tim je detaljno bilježio podatke o sudionicima i o tome što ih je motiviralo da naprave promjenu. Zatim su im puštali snimljene poruke što češće moguće, posebice kada im je zatrebala dodatna motivacija kako bi ustrajali u željenom ponašanju. I vi možete isprobati ovu taktiku koristeći aplikaciju za snimanje glasa na svom pametnom telefonu.

Pronađite okidač Čak i kada mislite da se isplatilo uvođenje željenog načina ponašanja, još uvijek ste nekoliko koraka udaljeni od stvaranja navike. To je zbog toga što stvaranje navike uključuje okidač, ponavljanje i vrijeme. „Navika je zapravo sjećanje na nešto što ste navikli raditi u određenoj situaciji“, kaže dr. sc. Art Markman, profesor psihologije na Sveučilištu Texas u Austinu i autor knjige Pametna promjena. „Dođete u određenu situaciju, sjećanje se aktivira i tjera vas na specifičan oblik ponašanja.“ Ono što pokreće taj proces je okidač. „Za mnoge pušače ispijanje šalice kave služi kao okidač za posezanje za cigaretom“, kaže Desrochers. Ali okidači vrijede i za dobre navike. Tenisice ostavljene pokraj kreveta mogu postati okidač za jutarnje vježbanje, a pranje zubi može postati okidač za korištenje zubnog konca. Ako vam je teško sjetiti se da morate vaditi krv iz prsta svako jutro, pokušajte ostaviti svoj pribor za to na radnoj plohi u kuhinji pokraj kuhala za kavu. Ako već imate naviku zgrabiti šalicu kave čim ustanete, kada vidite svoj pribor odmah pokraj kuhala, možda to postane okidač za mjerenja šećera u krvi. Nakon nekog vremena, možda će samo miris kave biti dovoljan da vas podsjeti da trebate kontrolu šećera.

Ponavljanje – i strpljenje Mnogi se pitaju koliko dugo moraju prisiljavati sami sebe na nešto što ne žele, prije nego im to uđe u krv. Možda ste čuli da je potrebno 66 dana za stjecanje navike, ali to nije tako jednostavno. Taj broj je dobiven istraživanjem iz 2009. s Londonskog sveučilišta i predstavlja prosjek. Neki sudionici istraživanja

28

razvili su naviku unutar samo 18 dana, dok je drugima trebao veći dio godine (254 dana). Zašto tolike razlike? To ima veze s mnoštvom čimbenika, od toga koliko ste popustljivi, koliko je ugodna željena navika, što se sve inače događa u vašem životu, jeste li ili niste odredili dovoljno jak okidač, itd. „Postoje mnogi mitovi i istraživanja, ali ja u radu s ljudima još nisam otkrila čarobni broj“, kaže Michelle Segar, dr. sc. i mr. sc., direktorica Centra za sport, zdravlje i rekreaciju na Sveučilištu Michigan. Ukratko: možda ćete morati biti strpljivi, ali što više ponavljate postupak, vjerojatnije je da ćete ga pretvoriti u naviku. „I ponavljanje i dosljednost u istovjetnom činjenju iste stvari jednako su važni“, kaže Desroches.

Izbacite ono što je loše Možda vaš problem trenutno nije kako steći neku novu zdravu naviku, već kako se riješiti neke stare nezdrave. I to je ostvarivo, iako ne na lak način: jednom kada je navika upisana u mozak, izbrisati ju je jednako teško kao da želite ukloniti mrlju od tinte s bijele majice. Istraživanja pokazuju da navike postaju tako ukorijenjene da ih je teško iskorijeniti čak i kada se ukloni nagrada. „Šišmiša možete naučiti da pritisne polugu i tako dobije kuglicu hrane i zatim ga natjerati da to stalno ponovo radi“, kaže Desroches. „Nakon nekog vremena, čak i ako obezvrijedite nagradu – promijenite hranu tako da ima loš okus – životinja će ustrajno raditi isto.“ Ako želite ukloniti lošu naviku, zaboravite na snagu volje. Iako je mozak opremljen tako da može zaustaviti radnju za koju znate da ju ne biste trebali vršiti, vaše usađene navike će biti jače i u konačnici pobijediti, smatra Markman. Umjesto toga, razmislite o tome što zadržava naviku na istom mjestu i radite na tome da ju savladate korak po korak. Za početak, sjetite se što je bio okidač koji je u početku pomogao da se stekne određena navika ili ju još uvijek omogućava. Ako, na primjer, ponovo koristite istu lancetu, to znači da ju nakon uporabe ostavljate tamo gdje joj nije mjesto, umjesto u kutiju za odbačene igle. Počnite nakon vađenja krvi iz prsta stavljati lancetu odmah u tu kutiju i više neće biti dostupna za ponovno korištenje. Ako to budete ustrajno činili, vaša loša navika će na kraju biti uklonjena.


RECEPTI Mamin pileći paprikaš (6 porcija)

1 pile | 5 dag slanine | pola luka | mljevena paprika žlica octa | voda ili juha | 3 žlice kiselog vrhnja žlica brašna

Priprema:

Slaninu narežemo na kocke, na njoj prepržimo sjeckani luk i na kraju komade piletine, kojima smo skinuli kožu. Posipamo paprikom, posolimo, zakiselimo i zalijemo juhom ili vodom da prekrije meso. Pirjamo pola sata, na kraju dodamo brašno i kiselo vrhnje koje smo razmutili u čaši hladne vode. Promiješamo i na kratko prokuhamo. Jedna porcija sadrži: kalorija ugljikohidrata bjelančevina masti zasićenih masnih kiselina

396 3g 26 g 30 g 10 ,9 g

Hladetina od banana (5 porcija)

4 banane | 3 žlice soka od limuna | 3 žlice voćnoga šećera 6 listova želatine | 2 dl slatkoga vrhnja

Priprema:

Banane narežemo na kolutove, dodamo voćni šećer i sok od limuna. Kuhamo 10 minuta i za to vrijeme miješamo. Trebamo dobiti zgusnutu masu, koju ohladimo. Želatinu koju smo prethodno stavili da nabubri u hladnoj vodi otopimo u 3 žlice vruće vode i pomiješamo u smjesu od banane. Dodamo tučeno vrhnje i napunimo kalupe koje smo prethodno isplahnuli hladnom vodom. Stavimo hladiti. Kalupe prije posluživanja na trenutak potopimo u vruću vodu kako bi desert lakše izvadili i stavili na tanjuriće. Jedna porcija sadrži: kalorija ugljikohidrata bjelančevina masti zasićenih masnih kiselina Dijabetes www.dijabetes.hr

258 40 g 2g 10 g 7,9 g

29


BUBREZI I ŠEĆERNA BOLEST Valentina Uroić, mag. nutricionizma Zrinka Šmuljić, mag. nutricionizma Eva Pavić, mag. spec., dipl.ing. preh. tehnologije Služba za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb

„Zdravlje bubrega svugdje i za svakoga“ slogan je ovogodišnjeg Svjetskog dana bubrega koji se obilježava 14. ožujka. Cilj ovogodišnjeg Svjetskog dana bubrega jest podizanje svjesnosti o sve većem broju oboljelih od bolesti bubrega širom svijeta te razvoj strategija za prevenciju i liječenje bubrežnih bolesti. Procjenjuje se da 850 milijuna ljudi širom svijeta ima neku od bolesti bubrega. Kronična bubrežna bolest (CKD, Chronic kidney disease) uzrokuje najmanje 2,4 milijuna smrti godišnje te je trenutno šesti najbrže rastući uzrok smrti. Akutna ozljeda bubrega (AKI, Acute kidney injury) rizičan je faktor za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, arterijske hipertenzije i šećerne bolesti danas je u porastu, a sva ta stanja pogoduju razvoju bubrežnih bolesti. Dijabetička nefropatija, kao jedna od kroničnih komplikacija šećerne bolesti, nerijetko se javlja u prvih 10 godina nakon nastanka šećerne bolesti, a obično prođe 15–25 godina do pojave oštećenja bubrežne funkcije. Može uzrokovati kronično zatajenje bubrega, a posljedica je kontinuiranog povećanja prevalencije šećerne bolesti, posebno šećerne bolesti tipa 2 u općoj populaciji. Da bi se usporilo i odgodilo napredovanje oštećenja bubrega i nastanka potpunog zatajenja bubrega potrebna je i odgovarajuća prehrana kao dio terapije bubrežnih bolesnika, pogotovo ako se radi o pacijentu sa šećernom bolesti.

30

Ograničenje ugljikohidrata, ali i proteina S obzirom na vrstu bolesti i stanje organizma, propisane su različite prehrambene preporuke. Prehrana se temelji na unosu hrane i nutrijenata koji pomažu smanjenju simptoma bubrežne bolesti, održavanju poželjnog krvnog tlaka i kontroli glikemije, a zbog brojnih ograničenja u prehrani s kojima se oboljeli susreću preporučeni način prehrane ubraja se među najrestriktivnije koje suvremena medicina poznaje. U svrhu smanjenja simptoma bubrežnih bolesti potrebno je paziti na odgovarajući unos energije, proteina, natrija, kalija, kalcija i fosfora. Iako su ugljikohidrati ti koji utječu na porast razine šećera u krvi i najviše zaokupljaju pažnju oboljelih od šećerne bolesti, s razvijenom bolesti bubrega iznimno je važan i odgovarajući unos proteina. Sukladno tjelesnoj masi oboljeloga i ostalim biokemijskim pokazateljima može se približno odrediti količina proteina koju je potrebno konzumirati. Hrana životinjskog podrijetla (meso, riba, mlijeko, mliječni proizvodi i jaja) glavni je izvor proteina u prehrani, dok hrana biljnog podrijetla, poput škrobnog povrća (krumpir), mahunarki i žitarica sadrži manje količine. Osnovni cilj prehrane s niskim unosom proteina jest očuvanje bubrežne funkcije te što je moguće dulje odgoditi stalnu bubrežnu zamjensku terapiju. Zbog značajnog ograničenja na makronutrijentima unos mikronutrijenata (vitamina i minerala) je smanjen, tako da se najčešće dodatno preporučuju enteralni dodaci prehrani s nižim udjelom proteina.


Prehrana kod završnog stadija zatajenja bubrega ili početka dijalize Pothranjenost predstavlja problem bolesnika sa završnim stadijem kronične bubrežne bolesti. Upravo zato prije uvođenja bubrežne zamjenske terapije važna je procjena nutritivnog statusa bolesnika kao važnog čimbenika za procjenu budućih ishoda te sprječavanje pothranjenosti. Ona podrazumijeva kvalitativnu i kvantitativnu procjenu energijske ravnoteže, udjela proteina te statusa vitamina i minerala kako bi se spriječila proteinsko-energijska pothranjenost. Gubitak apetita, promjena u percepciji okusa, ograničeni odabir hrane, mučnina, povraćanje, gastrointestinalne smetnje, sistemska upala, farmakološka terapija, sam postupak dijalize, preskakanje obroka za vrijeme dijalize i česta hospitalizacija jesu stanja koja pridonose gubitku mišićne mase i nastanku proteinsko-energijskog gubitka. Nenamjerni gubitak tjelesne mase > 5% tijekom 3 mjeseca ili > 10% tijekom 6 mjeseci te ITM (indeks tjelesne mase) < 23 kg/m2 nedvojbeni su pokazatelji proteinsko-energijske pothranjenosti. Međutim, potrebno je naglasiti da ITM ne razlučuje nemasnu od masne komponente, te na bolesnike koji su već na dijalizi značajno utječe stupanj hiperhidracije. Kada se kod osobe sa šećernom bolesti razvije završni stadij zatajenja bubrega, pristupa se liječenju hemodijalizom. Kako bi se postiglo odgovarajuće liječenje bolesnika na hemodijalizi važno je stalno praćenje unosa nutrijenata s ciljem prevencije gubitka proteina i energije te uzimanje u obzir ograničenja u unosu pojedinih nutrijenata kao što su fosfor i kalij. Edukacija bolesnika o unosu kalija važna je kako bi se spriječila hiperkalijemija u razdobljima između dijaliza. Do hiperkalijemije

Dijabetes www.dijabetes.hr

može dovesti upotreba zamjena za sol koje sadrže kalij, upotreba biljnih ili multivitaminskih dodataka prehrani bez savjetovanja s kliničarem, previsok unos hrane bogate kalijem, previsok unos tekućih nutritivnih suplemenata. Glavni izvor kalija su voće i povrće, orašasti plodovi, sjemenke, cjelovite žitarice te čokolada. Važno je naglasiti da se u slučaju hipoglikemije ne podiže razinu šećera voćnim sokom koji je bogat kalijem, kao što je sok od naranče (1 šalica = 480 mg) jer može dovesti do hiperkalijemije. Hrana koja ima visok udio kalija prikazana je u tablici 1. mg K/100 g

Porcija serviranja/g

mg K prema porciji serviranja

Grah, šareni

1700

60

1020

Soja

1680

40

672

Suhe smokve

1010

25

253

Namirnica

Suhe šljive

860

30

258

Bademi

860

16

138

Špinat

700

200

1400

Celer

700

50

350

Kikiriki, neslani

680

20

136

Krumpir

570

200

1140

Rajčica

570

200

1140

Blitva

550

200

1100

Šampinjoni

470

200

940

Kupus glavati, zeleni

390

200

780

Banana

350

130

455

31


Kontrola krvnog tlaka i količina unosa tekućine iznimno je važna odrednica kod bolesnika na hemodijalizi. Sama prilagodba unosa tekućine trebala bi biti individualna s obzirom na edeme i dehidraciju bolesnika i ne bi trebala biti veća od 1,0 L + volumen urina u 24 sata. Brojna medicinska društva tijekom godina dala su preporuke da zdrave osobe ne bi trebale unositi više od 2,3 g natrija/dan ili 6 g NaCl (soli), a osobe starije životne dobi ili osobe s bubrežnim bolestima do 1,5 g natrija/dan. No, kolika je količina natrija koja nije rizična za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti i dalje ostaje otvoreno pitanje. U bolesnika na hemodijalizii preporuka za unos natrija je 2 g/dan (oko 5 g = 1 ravna žličica soli), ali trebala bi se dodatno individualno procijeniti, ovisno o količini urina. Preporuka je da se između dijaliza ne dobije više od 2–3 kg ili 3–5% suhe tjelesne mase, te iz tog razloga postoje i predlaganja da se unos natrija dodatno još smanji.

Hrana koja se ubraja u izvor tekućina:

sva hrana koja je pri sobnoj temperaturi u tekućem stanju: juhe, gulaš, mliječni proizvodi, variva, sladoled, led, lubenica, bilo koja tekućina koja se pije uključujući i tekuće dodatke prehrani

Metode kontrole žeđi:

izbjegavati slanu hranu, pokušati ovlaživati usnu šupljinu slinom, često pranje zubi, žvakanje žvakaće gume, ovlaživanje usne šupljine tvrdim bombonom, smrznutim kriškama limuna, smrznutim borovnicama ili grožđem, korištenje ovlaživača prostorija Kod peritonejske dijalize, kada je riječ o ukupnom dnevnom energijskom unosu, u obzir se osim kalorija iz hrane treba uzeti i dijalizat. Sama prisutnost dijalizata u tijelu, odnosno opterećenje glukozom dovodi i do osjećaja sitosti, što rezultira smanjenjem osjećaja gladi. Određena količina glukoze, oko 300–400 kcal apsorbira se iz dijalizata. Stozga, preporuka za dnevnim unosom ugljikohidrata je oko 150 g – 175 g (oko 55 g po glavnom obroku), ali to se mora individualno procijeniti prema preporučenom dnevnom unosu energije. Preporučen dnevni unos proteina je 1,2–1,5 g/kg/dan za klinički stabilne bolesnike. Unos proteina utječe na funkciju bubrega jer bubrezi imaju važnu ulogu u resorpciji aminokiselina, izlučivanju amonijaka, ureje i sulfata te doprinosi dnevnom energijskom unosu. Nužno je osigurati unos esencijalnih aminokiselina (esencijalne aminokiseline jesu one koje naš organizam ne može sam sintetizirati) i razgranatih aminokiselina koje dokazano povećavaju želju za hranom u bolesnika na dijalizi, a najbolji izvori iz hrane jesu meso peradi, govedina, sir, grah, bučine koštice, kikiriki. S druge pak strane konzumacijom hrane koja je izvor proteina unese se najviše fosfora. Unos fosfora putem hrane potrebno je ograničiti na 800–1000 mg/dan te uvesti vezače fosfata uz obroke ukoliko je potrebno. Fosfor se kao prirodan sastojak nalazi u većini hrane biljnog i životinjskog podrijetla. Uz organske izvore fosfora potrebno je napomenuti da postoje i anorganski izvori u obliku aditiva. Općenito se oko 30–60% organskog fosfora apsorbira, što ovisi o samoj probavljivosti nutrijenata i bioraspoloživosti fosfora u hrani, stupnju aktivacije receptora vitamina D i prisutnosti spojeva koji se vežu na sam fosfor. Općenito iskoristivost iz hrane životinjskog podrijetla iznosi oko 40–60%, a biljnog podrijetla 10–30%. Glavni izvori anorganskog fosfora su određena pića, pojačivači okusa u mesnim

32

proizvodima, smrznuta jela, žitarice, procesirani proizvodi od sira, instant proizvodi i smrznuti pekarski proizvodi. S obzirom na to da je ovaj oblik fosfora već u obliku soli, može se odmah apsorbirati u gastrointestinalnom traktu te stupanj apsorpcije iznosi oko 80–100%, stoga takvu vrstu hrane treba maksimalno izbjegavati. Tablica 3. Hrana koja ima nizak udio kalija i fosfora

Žitarice i proizvodi od žita

Heljda, dvopek, bijela riža, bijeli kruh, kukuruzni kruh, mliječno pecivo, toast bijeli, tjestenina, integralna tjestenina, ječmena kaša (ričet), cornflakes, zobene pahuljice, kokice, proso, griz, graham kruh, bijelo i integralno pšenično brašno, špageti

Meso i mesni proizvodi

Jaje

Povrće

Grašak, krastavci, paprika, crveni luk

Voće Slastice Masnoće

Brusnice, borovnice, kompot od ananasa / krušaka / šljiva Mliječni sladoled Sjemenke suncokreta, sjemenke sezama, lanene sjemenke, chia sjemenke

Unos vlakana i prevencija dislipidemije Značajnu ulogu u regulaciji glikemije imaju vlakna. Kod svih bolesnika na dijalizi preporuka za unos vlakana iznosi 20–30 g/ dan kako bi se smanjio rizik od razvoja dislipidemije, kontrolirala razina šećera u krvi te održala normalna peristaltika crijeva. Zbog visoke prevalencije dislipidemije u bolesnika na dijalizi važno je voditi računa i o unosu masti. Preporučeni unos masti je 25–30% od ukupnog dnevnog energijskog unosa, od čega bi unos jednostruko nezasićenih masnih kiselina trebao biti do 20%, a višestruko nezasićenih do 10% od ukupnog unosa. Unos zasićenih masti trebao bi biti manji od 10%, transmasne kiseline treba izbjegavati, a ukupan unos kolesterola do 300 mg/dan.

Prehrana kod transplatacije U razdoblju prije transplantacije bubrega nužno je postići i održati odgovarajući nutritivni status. Tijekom ovog razdoblja često je zabilježeno pogoršanje nutritivnog statusa, ali i smanjenje tjelesne aktivnosti, stoga je važno osigurati odgovarajuću nutritivnu potporu. U slučaju kada je bolesnik pretio potrebna je redukcija tjelesne mase prije transplatacijskog zahvata. Pretilost je povezana s lošijim ishodom nakon transplantacije zbog povećane incidencije kirurških, metaboličkih i kardiovaskularnih komplikacija. Isto tako, bolesnici s indeksom tjelesne mase ≥30 kg/m² pripadaju rizičnoj skupini za razvoj šećerne bolesti kao posljedice uzimanja steroidne farmakološke terapije i/ili inhibitora kalcijneurina (osobito takrolimusa). Novootkrivena šećerna bolest (NODAT, engl. New-onset diabetes after transplantation) česta je unutar prve 3 godine od transplantacije. Bolesnici s transplantiranim bubregom koji razviju šećernu bolest imaju veći rizik za razvoj komplikacija transplantiranog organa, vaskularnih komplikacija te za razvijanje komplikacija vezanih uz samu šećernu bolest. Kako bi se postigla što bolja kontrola bolesti potrebno je strogo se pridržavati posebno prilagođene prehrane i tjelesne aktivnosti. Potrebno je u svakodnevnu prehranu uvesti


složene ugljikohidrate koji su bogati prehrambenim vlaknima i imaju nizak glikemijski indeks, što uključuje konzumiranje žitarica, mahunarki, voća i povrća. U slučaju razvijanja bolesti cilj je prilagođenom prehranom spriječiti razvoj makrovaskularnih komplikacija kontrolom krvnog tlaka i praćenjem dislipidemije. U slučaju prekomjerne tjelesne mase ili pretilosti potrebno je izgubiti na tjelesnoj masi i zbog toga što sam gubitak na tjelesnoj masi popravlja profil lipida kod bolesnika sa šećernom bolesti. U razdoblju nakon transplantacije važno je osigurati odgovarajući unos nutrijenata kako bi se spriječio katabolizam i osiguralo zacjeljivanje rane, pratiti i korigirati eventualni poremećaj elektrolita i postići kontrolu glukoze u krvi. Nutritivni plan trebao bi uključivati prilagođeni unos masti i proteina te održavanje odgovarajuće tjelesne mase, budući da je dobivanje na tjelesnoj masi nakon transplantacije jedna od čestih posljedica koja se javlja kod ovih bolesnika. Bolesnici koji su i prije transplantacije bolovali od šećerne bolesti i dalje će posebnu pozornost morati posvetiti odgovarajućem unosu ugljikohidrata. Od minerala važno je svim bolesnicima osigurati odgovarajući unos kalcija, fosfora, magnezija, a od vitamina, vitamin D. U ranom posttransplatacijskom razdoblju bolesnici zahtjevaju visoke doze glukokortikosteroida koje su povezane s povećanom razgradnjom proteina, zbog čega je preporuka za njihov unos 1,4

g/kg TM. Unos ugljikohidrata trebao bi biti oko 50% od ukupnog dnevnog energijskog unosa s naglaskom na unos vlakana, uz modifikaciju ukoliko bolesnik boluje od šećerne bolesti, dok bi unos masti trebao biti do 35% od ukupnog dnevnog energijskog unosa. Zbog oslabljenog imunološkog sustava bolesnici u ranom posttransplantacijskom razdoblju trebaju obratiti pažnju na mikrobiološku sigurnost hrane. Kako bi se smanjio rizik od infekcije salmonelom ili listerijom savjetuje se izbjegavati nepasterizirano mlijeko i jogurte, plave i mekane sireve (Brie, Camembert, Feta, Roquefort..), mekane kozje i ovčje sireve, sirova jaja i jela od sirovih jaja, neoprano voće i povrće, gotove kupovne salate, svježu ribu, sirove morske plodove, sirovo meso. Kasnije posttransplatacijsko razdoblje je obilježeno različitim nutritivnim problemima. Usprkos usklađenim dozama, dugotrajan unos imunosuspresiva je povezan s hiperkatabolizmom, hiperkalcijemijom, dislipidemijom, intolerancijom glukoze, hipertenzijom, promjenom metabolizma vitamina D, a cilj nutritivne terapije jest smanjiti ili prevenirati razvoj navedenih komorbiditeta. S obzirom na to da se nutritivne potrebe mijenjaju tijekom svakog od stadija kronične bubrežne bolesti, važno je oboljelima ponavljati terapijske ciljeve te svakome individualno prilagoditi prehranu.


Uloga kurkumina kod dijabetesa tipa 2 Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender i Mirja Zupčić, dipl. ing. / Vitaminoteka Žuti pigment kurkumin temeljni je aktivni sastojak biljke kurkuma, a danas se ističe kao jedan od najsvestranijih prirodnih sastojaka s raznolikim blagotvornim učincima. Pripisuju mu se brojna farmakološka svojstva, uključujući imunomodulatorno, antioksidativno, protuupalno, antimikrobno i kemopreventivno djelovanje. Ipak, zbog ograničene raspoloživosti nativnog kurkumina, preporučuju se oblici koji imaju znanstveno dokazanu superiornu bioraspoloživost poput solubilizata kurkumina u micelama. Kurkumin i vitamin D dijele iste receptore u tijelu te je njihova zajednička primjena preporučljiva zbog sinergijskog djelovanja. Općenito, oba nutrijenta preporučuju se raznim populacijskim skupinama kojima je potrebna nutritivna podrška imunosnom sustavu, a dijabetičari mogu imati posebne koristi od primjene tih biološki aktivnih spojeva. Kurkuma (Curcuma longa) je začin koji se dobiva iz podzemnog stabla (rizoma) istoimene biljke karakteristične za područje Indije i jugoistočne Azije. Vjeruje se da potječe iz Indije gdje nosi naziv „indijski šafran“. Gorko-slatkog, aromatičnog okusa i blagog mirisa koji podsjeća na đumbir (s kojim je u rodu), kurkuma se koristi kao samostalan začin u pripremi jela, ali i kao jedan od sastojaka začinske mješavine curry. Kurkuma se može pohvaliti dugom tradicijom primjene u Ayurvedskoj medicini gdje se koristi oralno u liječenju reumatskih bolesti kao i općenito kod upalnih stanja, zatim u liječenju

34

dispepsije, probavnih tegoba, prehlade, bolesti urinarnog trakta, kožnih bolesti i kao pomoć pri snižavanju povišene temperature te topikalno kao sredstvo za ubrzavanje cijeljena rana. Kurkumin je glavni polifenolni spoj biljke Curcuma longa. Upotreba kurkume vrlo je raširena – od začinske biljke u kulinarstvu do primjene u modernoj medicini kod brojnih bolesti. Istraživanja su pokazala kako kurkumin posjeduje brojna biološka i farmakološka svojstva zahvaljujući antioksidativnim i protuupalnim svojstvima koja se očituju i kod dijabetesa kao i komplikacija povezanih s dijabetesom.

Kurkumin i dijabetes – klinička istraživanja Opsežna istraživanja objavljena posljednjih godina pokazala su kako u patogenezi dijabetesa tipa 2 leže proupalni citokini i oksidativni stres. Upravo zbog dokazanih protuupalnih svojstava, kurkumin predstavlja zanimljivu i potencijalno uspješnu terapiju dijabetesa tipa 2. Hipoglikemijski učinak kurkumina prvi put je primijećen 1972. godine. Jedini ispitanik prvog kliničkog istraživanja utjecaja kurkume na dijabetes bio je muškarac koji je 16 godina bolovao od dijabetesa. U navedenom je istraživanju ispitanik unosio kurkumu u prahu u količini od 5 g dnevno tijekom 3 mjeseca. Rezultati su pokazali kako je kod ispitanika došlo do smanjenja glukoze natašte sa 7,8 na 4 mmol/L. Po prvi put je


pokazano kako unos kurkume ili kurkumina zajedno s inzulinom sinergijski smanjuje razinu glukoze u krvi. Također, primijećeno je kako unatoč smanjenju doze inzulina na minimum utjecaj kurkume na razinu glukoze u krvi ne opada. Dodatno, kod prekida primjene kurkume na tjedan dana, nasumično testiranje razine glukoze u krvi je pokazalo kako je glukoza porasla na 7,8 mmol/L. Ponovnom primjenom kurkume, glukoza natašte vrlo brzo se smanjuje na 6,1 mmol/L. Štetni učinci nisu primijećeni, a kurkuma se u navedenoj dozi pokazala kao dobar stimulans apetita i laksativno sredstvo. U istraživanju objavljenom 2008. godine sudjelovala su 72 ispitanika, a ispitivana je doza od 600 mg kurkumina (standardiziranog pripravka NCB-02) tijekom 8 tjedana. Rezultati su pokazali da je kod ispitanika koji su primali kurkumin došlo do poboljšanja funkcije endotela i smanjenja razine biomarkera oksidativnog stresa i upale. Utjecaj kurkume na razinu postprandijalnog inzulina u serumu istražen je 2010. godine. U istraživanju je sudjelovalo 14 zdravih ispitanika, a rezultati su pokazali kako kod primjene 6 g kurkume već nakon 15 do 120 minuta dolazi do povećanja postprandijalnog inzulina u serumu. U dvostruko slijepom placebo kontroliranom istraživanju objavljenom 2012. godine, koje je trajalo 9 mjeseci, sudjelovalo je 240 ispitanika predisponiranih za razvoj dijabetesa tipa 2. Rezultati su pokazali kako su ispitanici koji su uzimali 1,5 g kurkumina dnevno imali bolju funkciju beta stanica, viši indeks HOMA – B i adiponektina te nižu razinu C-peptida i indeksa HOMA-IR u usporedbi sa skupinom koja je unosila placebo. Zanimljivo je da je na kraju istraživanja ukupno 16,4% ispitanika u skupini koja je unosila placebo dobilo dijagnozu dijabetesa tipa 2, dok u skupini koja je primala kurkumin dijagnoza dijabetesa nije postavljena niti jednom ispitaniku. Da kurkumin djeluje povoljno na lipidni profil pokazalo je istraživanje iz 2013. godine u kojem je sudjelovalo 50 pretilih ispitanika s dijabetesom. Rezultati navedenog istraživanja pokazali su kako primjena 300 mg kurkumina dnevno tijekom 3 mjeseca značajno smanjuje glukozu natašte, % HBA1c i indeks HOMA-IR. Kurkumin je također značajno smanjio ukupne lipide u krvi i trigliceride kroz mehanizam stimulacije rada lipoprotein lipaze. Iako pojačana aktivnost ovog enzima dovodi do povećanja ukupnih masnih kiselina u krvi, kurkumin olakšava apsorpciju i iskorištavanje lipida od strane tkiva smanjujući u konačnici ukupne lipide i trigliceride u krvi.

Komplikacije povezane s dijabetesom Nedavno se potencijalni terapijski učinak kurkumina počeo eksperimentalno istraživati kod dijabetesa u svrhu liječenja komplikacija u dijabetesu. Kod ispitanika s dijabetičkom nefropatijom primjena 1,5 g kurkume tijekom 2 mjeseca dovela je do smanjenja proteinurije, smanjene razine TGF-kB i IL-8 kod nefropatije uzrokovane dijabetesom tipa 2. Kod dijabetičke mikroangiopatije ispitivana je doza od 1 g kurkumina dnevno tijekom 4 tjedna, a kod ispitanika je došlo do poboljšanja simptoma bolesti.

Mehanizam djelovanja Mehanizam djelovanja kurkumina kod dijabetesa nije sasvim razjašnjen. Kronična pretilost koja leži u pozadini dijabetesa dovodi do inzulinske rezistencije, masne jetre i bolesti krvnih žila. Pretilost potiče aktivaciju stanica imunološkog sustava u tkivima, Dijabetes www.dijabetes.hr

što dovodi do sistemske upale. Nakupljanje masnog tkiva tijekom razvoja pretilosti karakterizirano je hipertrofijom adipocita i hepatocita i infiltracijom makrofaga preko aktivacije faktora NF-κB, kinaze p38 i protein kinaze aktivirane stresom (JNK) koji uzrokuju proizvodnju citokina TNF i IL-6 koji narušavaju funkciju inzulina i dovode do rezistencije na inzulin. Smatra se kako kurkumin sprječava progresiju dijabetesa tipa 2 inhibirajući produkciju i otpuštanje medijatora upale. Također, jedan od predloženih mehanizama djelovanja jest i utjecaj kurkumina na crijevnu mikrobiotu kojom je moguće regulrati nutritivnu apsorpciju u crijevima, regulirati sistemsku upalu i tako utjecati na progresiju bolesti. Kliničko istraživanje objavljeno 2016. godine pokazalo je kako primjena kurkumina u dozi od 1000 mg na dan tijekom 3 mjeseca značajno smanjuje serumske vrijednosti malondialdehida (MDA), a povećava vrijednosti ukupnog antioksidativnog kapaciteta i enzima superoksid dismutaze kod 118 ispitanika s dijabetesom tipa 2. Poremećeni metabolizam lipida i ugljikohidrata kod dijabetesa tipa 2 dovodi do oksidativnog stresa koji je sam po sebi čimbenik rizika za razvoj vaskularnih komplikacija kod dijabetesa. Hiperglikemija povećava produkciju reaktivnih kisikovih spojeva. Oksidativni stres može pogoršati funkciju beta stanica i doprinijeti razvoju dijabetesa tipa 2. Dodatno, postoje brojni dokazi koji ukazuju kako su antioksidativne obrambene sposobnosti dijabetičara oslabljene. Stoga se terapija antioksidansima poput kurkumina predlaže kao primjerena metoda za prevenciju komplikacija i komorbiditeta kod dijabetesa.

Povećanje bioraspoloživosti Klinička su istraživanja potvrdila sigurnost kurkumina čak i kod visokih doza poput 8 g na dan. Iako postoje uvjerljivi dokazi o učinkovitosti kurkumina u obrani protiv mnogih bolesti, njegovu terapeutsku moć smanjuje loša apsorpcija. Međutim, primjenom novih tehnologija stvoreni su novi visokoiskoristivi oblici kurkumina, a jedan od najučinkovitijih je solubilizat kurkumina u micelama. Superiorna bioraspoloživost kurkumina u micelama dokazana je kliničkim istraživanjem koje je pokazalo kako upravo ovaj oblik kurkumina posjeduje 185 puta veću biološku raspoloživost u usporedbi s nativnim kurkuminom. Kurkumin u micelama sadrži standardiziranu količinu kurkuminoida (82% kurkumina, 16% demetoksikurkumina (DMC) i 2% bisdemetoksikurkumina (BDMC)), a upravo su ti kurkuminoidi i izmjereni u plazmi, što dodatno potkrjepljuje poboljšanu apsorpciju.

Zaključak Unatoč silnom uloženom trudu, posljednjih godina nije zabilježeno smanjenje prevalencije mnogih složenih bolesti poput kardiovaskularnih, metaboličkih, neuroloških bolesti te karcinoma. Iako su otkriveni mnogi pametni odnosno ciljani lijekovi, oni nažalost nemaju zadovoljavajuće djelovanje kod bolesti koje su uzrokovane poremećajem u funkcioniranju brojnih signalnih puteva kao što je dijabetes. Uz to što lijek napadajući samo jedan od brojnih signalnih puteva neće biti učinkovit, jednako tako je proizvodnja takvih lijekova skupa, a moguće su i nuspojave. Javlja se potreba za pronalaskom jeftinijih nutraceutika sa širokim spektrom djelovanja, a kurkumin se sa svojim širokim spektrom djelovanja nameće kao vrijedan terapijski saveznik u borbi protiv bolesti.

35


K L I C E – hrana puna života Hrana koja raste na vašem tanjuru Dragica Korolija

KLICE su pravi izbor kad tragate za hranom ukusnom i zdravom, punom životne energije, enzima, obilja vitamina i minerala, a raste još uvijek na vašem tanjuru, do trenutka konzumacije ili pripreme. Nije ni čudo da postaju iz dana u dan sve popularnije diljem svijeta. To su bombe obilja, uravnoteženih nutritivnih vrijednosti, s vrlo malo kalorija. Tijelo ih bolje apsorbira od klasičnih vitaminsko-mineralnih pripravaka. KLICE su izuzetna hrana i izuzetan lijek. Lako su probavljive te je iskoristivost hranljivih sastojaka daleko veća, a enzimi i nukleinska kiselina koji pokreću izmjenu tvari regeneriraju stanice i jačaju imuni sustav te potiču tijelo da se samo dovede u balans. Djelotvorne su u borbi protiv tumora, dijabetesa, srčanih bolesti, poremećaja krvožilnih i kožnih bolesti, poremećaja metabolizma, crijeva, jetre, gušterače, pluća, mozga. Jačaju vitalnost cijelog organizma i pomlađuju. Procesom isklijavanja sadržaj škroba pretvara se u jednostavni šećer, ali s obiljem B-kompleks prirodnih vitamina, pa se ovaj šećer pretvara izravno u energiju. Zbog toga se klice mogu konzumirati sirove. Klice koje zahtijevaju termičku obradu potječu od soje i graha i spremaju se za jelo nakon kuhanja na pari ili pirjanja 15–20 min. Svako sjeme može isklijati. Za klijanje treba birati sjemenke iz ekološkog uzgoja netretirane kemikalijama. Svatko u svom domu može isklijati jednostavno i brzo bilo koje sjeme, u staklenki ili plitkoj posudi ili u klijalištima – specijalnim posudama od plastike ili keramike, poslaganim jedna na drugu. Tako možete isklijati više vrsta sjemena u isto vrijeme. Najjednostavniji način isklijavanja sjemenki jest u staklenki koju

36

treba oprati i sterilizirati u pećnici na 100°C. Sjemenke treba oprati i namočiti preko noći u vodi. Sutradan sjemenke isprati kroz cjedilo i staviti u staklenku, ne prepuniti sjemenjem i staviti gazu pričvršćenu gumicom. Sada staklenku nakositi pod kutom od 30 stupnjeva da bi se iscijedila suvišna voda. Sjemenke dva puta dnevno isprati vodom i ponovno ocijediti. Klice klijaju 2–3 dana, neke 3–4 dana, ovisno o sjemenu i veličini klice koja je potrebna za konzumaciju. Konzumacijom tako isklijalih sjemenki obogaćujemo svoje obroke višestruko vrijednim količinama nutrijenata koji se oslobađaju klijanjem. Tako na primjer cijelo zrno zobi (100 g) sadrži 11 mg vitamina C. Nakon klijanja od 96 sati, količina vitamina C naraste na 20 mg, a nakon 120 sati na 42 mg. Suho zrno graška sadrži 8 mg vitamina C, a nakon klijanja 48 sati sadrži 69 mg, dok se nakon klijanja od 96 sati ta količina povećava na 86 mg. Tako je i s drugim vitaminima, mineralima, elementima u tragovima, veoma važnim i potrebnima jer su često deficitarni u svakodnevnoj suvremenoj prehrani i enzimima koji se gube dugim kuhanjem i procesuiranjem namirnica na drugi način. Klice su žive, one rastu, zato je važno kod njihove pripreme za konzumaciju što manje prerade, smrzavanja, sušenja, konzerviranja, kiseljenja, kuhanja, jer time gube svoje prehrambene vrijednosti. Jedina iznimka su klice grahorica, koje su klijanjem već djelomično probavljene, tako da ih tijelo lako asimilira, bjelančevine se razlažu na aminokiseline, što se inače događa u probavnom traktu ili dugotrajnim kuhanjem tako da ne nadimaju. Ipak se malo moraju termički obraditi prije


konzumacije – oko 15-ak minuta kuhanjem ili parenjem. Klice su namirnice koje se mogu jesti u svako godišnje doba. Kad je svježe povrće nedostupno (npr. krajem zime ili kad postoji potreba za pojačanim unosom vitamina i minerala), klice su nam na dohvat ruke, lako i brzo se mogu i kod kuće uzgojiti, ali i kupiti na Dolcu. Evo nekih primjera klica i njihove primjene:

ALFA ALFA KLICE su visokoenergetske klice, bogate

proteinima, vitaminima B1, B2, E, K, D, folnom kiselinom, posebno vitaminom A, a od minerala fosforom, magnezijem, željezom i kalcijem. Koriste se za prevenciju i ozdravljenje kod anemije i osteoporoze, karcinoma, srčanih tegoba i tegoba u menopauzi. Zbog svoga nježnog i delikatnog okusa jedu se svježe u salatama, umacima, sokovima, kao dodatak i ukras na gotovim jelima i sendvičima.

AZUKI GRAH sadrži aminokiseline, kalcij, željezo, natrij, magnezij, fosfor, vitamine B1, B2. B3, B12, E, A i C. Pomaže detoksicirati i pročistiti jetra, krv te regulirati kolesterol i rad bubrega. Dobra je zamjena za meso i u salatama i sendvičima. Koristiti ih u stresnim situacijama i kad je pojačana potreba za imunizacijom.

BADEMI sadrže kvalitetne nezasićene masne kiseline, vitamin E. Povećavaju vitalnost organizma. Koriste se u frapeima, voćnim, slatkim i slanim jelima. BROKULA pojačava obranu organizma i ima digestivne, tonične i mineralizirajuće učinke, zahvaljujući visokom sadržaju sulfurafana i vitamina A, B, C, E, natrija, kalcija, cinka, sumpora. Brokula ima jak, ljut okus, ukusna je u salatama, s mesom i ribom, ali i u sendvičima. BUNDEVA sadrži visok postotak nezasićenih masnih kiselina, bjelančevina, cinka, kalcija, fosfora, skupinu vitamina B i C vitamin. Pojačava imunološki sustav te pomaže kod bolesti prostate. Jedu se svježe, posušene ili pržene i ukusan su dodatak namazima, juhama ili kao grickalice. CRVENO ZELJE pojačava obranu našeg organizma i djeluje

digestivno i tonizirajuće, zahvaljujući visokom sadržaju kalcija, željeza, fosfora, joda, magnezija, natrija, cinka, sumpora. Klice crvenog zelja su odličnog okusa, dekorativne su na gotovim jelima i u salatama.

ČEŠNJAK

je snažan imunostimulator. Bogat je aminokiselinama, enzimima, vitamninima A, B, C, kalcijem, fosforom, natrijem i sumporom. Koristi se za začinjavanje salata, mesa, ribe, juha, omleta, palente. Dodati ga neposredno, prije serviranja jela.

GRAŠAK sadrži aminokiseline, balastne tvari, podržava

stabilnu razinu šećera u krvi. Ukusan je dodatak salatama, juhama i pirjanim jelima.

LEĆA sadrži vitamine A, B, C, E, minerale, cink, mangan, natrij, željezo i aminokiseline. Djeluje kao diuretik, jača srce i imunitet.

KRES je bogata vitaminima A, B1, B2, B3, C i D te mineralima

kalcijem i fosforom. Pomaže kod slabokrvnosti, bronhitisa, djeluje kao protuotrov kod nikotina. Preporučen je za začinjavanje

Dijabetes www.dijabetes.hr

salata i kuhane ribe, za umake i sendviče te za gotova jela kao dekoracija umjesto peršina (klorofil).

MUNGO GRAH je bogat proteinima, željezom, kalcijem, natrijem, magnezijem, kalijem, fosforom te vitaminima B1, B2, B3, B12, E, A i C. Pomaže detoksicirati jetra, reducirati kolesterol. Klice se trebaju termički obraditi nekoliko minuta. Dobra su zamjena za meso. PŠENICA je bogata proteinima, ugljikohidratima, vitaminima C, E, B-kompleks, B17 te kalcijem, kalijem, magnezijem, natrijem, fosforom. Pomaže elasticitetu tkiva, kože, noktiju. Ima poseban okus. Može se koristiti u slatkim i slanim jelima, miksevima, pireima od povrća. Pomaže kod mršavljenja jer potiče metabolizam, otklanja stres. PORILUK je bogat vitaminima A, B, C, E, mineralima kalcijem, fosforom, sumporom, magnezijem. Ima mnogo ljekovitih svojstava; pomaže kod snižavanja kolesterola, jača imunitet, djeluje kao antiseptik, tonik za živce, blagi laksativ. Koristi se za salatu, meso, ribu, juhe, omlet, palentu. Dodaje se pri serviranju.

RIKULA je bogata A, C vitaminom, kalcijem, željezom, fosforom, magnezijem, kalijem. Ima diuretička svojstva. Pomaže regeneraciju organizma. Koristi se za salate i hladna predjela s tjesteninom i sirom. ROTKVICA ima vrlo visoku koncentraciju vitamina A, B1, B2, C te niacina. Pomaže očuvanju mišićnog tkiva, ima antiseptičku moć, stimulira sekreciju organskih sokova te poboljšava proces probave, kao i obranu našeg organizma. KVINOA sadrži bjelančevine, željezo, kalij, magnezij, cink,

bakar, mangan, folnu kiselinu, vitamine B i E, jača organizam. Koristi se uz pirjano povrće u juhama i salatama.

RAŽ sadrži kalij, fosfor, željezo, fluor, skupinu B vitamina. Jača

organizam, štiti zube. Ukusna je u juhama, pirjanom povrću, za doručak s pahuljicama i desertima.

SEZAM sadrži nezasićene masne kiseline, lecitin, kalcij, fosfor, magnezij, elemente u tragovima, vitamine A, B, E. Djeluje kod stresa i pomanjkanja hranljivih tvari. Koristi se u juhama, sokovima od povrća, slasticama, a može se dodavati i u peciva. SOJA sadrži bjelančevine, lecitin, željezo, kalij, kalcij te vrijedne masne kiseline. Ublažava srčane tegobe, probavne smetnje, održava stabilnu razinu šećera u krvi te pomaže u menopauzi. Klice soje jedu se kuhane. SLANUTAK sadrži bjelančevine, ugljikohidrate, željezo, elemente u tragovima te vitamine A, B balanstne i tvari. Jača funkciju gušterače, želudca i srca. Dodaje se u juhe i salate, termički obrađen. SUNCOKRETOVE SJEMENKE proklijale sadrže kalcij, magnezij, minerale u tragovima, vitamine B1, B2, E i visok postotak nezasićenih masnih kiselina. Ukusan su dodatak salatama, namazima i slasticama te kao grickalice.

ZOB sadrži bjelančevine, masnoće, vitamine B1, B3, B6, kalcij, kalij, magnezij, fosfor. Jača organizam, koristi se u liječenju neplodnosti kod životinja. Klice su ukusne sirove u jelima, pahuljicama, pirjanom povrću i kruhu.

37


RECEPTI Salata od alfa alfa klica i klica rotkvice 2 šalice klica alfa alfa, 1 šalica nasjeckanog celera stablaša, 1/4 šalice klica rotkvice, luk, rajčica, paprika, sok od limuna Sve sastojke osim klica izmiksati u gustu smjesu, začiniti limunovim sokom i lanenim uljem, dodati klice i poslužiti.

Šampinjoni s klicama 25 dkg šampinjona narezanih, 2 žlice maslinovog ulja, 4 žlice vrhnja od zobi, 20 dkg klica zelene soje, sojin umak, limunov sok Na ulju propržiti šampinjone, dodati ostale sastojke, pržiti još 3 minute. Poslužiti s peršinom narezanim.

Doručak s klicama 1 šalica klica pšenice, 1 šalica klica alfa alfa, 1 jogurt, 1 žlica ječmenog ili rižinog slada ili meda, malo cimeta, 1 žlica bobičastog voća Sve pomiješati i preliti jogurtom.

Voćna salata s klicama 2 šalice klica pšenice, 1 šalica klica suncokretovih sjemenki, 1 naribana jabuka, 4 datulje, 1 šalica bademovog mlijeka, 1 banana Sve izmiksati i konzumirati.

Kuglice 1 šalica pšeničnih klica, 1 šalica bademovih klica, 1/2 šalice kokosovog brašna, sladilo od datulja, malo kokosovog ulja, 1 ribana jabuka, malo cimeta Sve sastojke izmiksati, oblikovati kuglice, uvaljati u kokosovo brašno i sušiti na temperaturi od 60°C.

38


Vincekov pohod po međimurskim bregima Sandra Mesarić

Čakovec

Udruga “Međimurski slatkiši” sudjelovala je 20. siječnja 2019. na 21. Vincekovom pohodu. Na svojem punktu udruga je nudila sudionicima pohoda palačinke, kuhano vino i čaj. Donacije koje smo prikupili namijenjene su za rad udruge i slanje djece u edukativne kampove. Imali smo i veliku čast upoznati najpoznatijeg slovenskog alpinista i himalajca svjetskoga glasa Vikija Grošelja koji je okrjepu potražio na našem punktu. Ovim putem udruga se zahvaljuje PD “Bundek”, svim dragim donatorima, a posebno našim članovima koji su se i ove godine odazvali u velikom broju i podržali još jednu od naših akcija. Hvala vam!

Udruga Slatki život se vratila iz Zadra nakon uspješno organiziranog 13. zimskog kampa za djecu oboljelu od dijabetesa i njihove roditelje Željko Jaković Ove zimske praznike djeca i roditelji proveli su četiri dana u Zadru, u hotelu Club Funimation Borik, u uspješno organiziranom 13. zimskom kampu za djecu oboljelu od dijabetesa. Kamp smo nazvali Zajedno protiv dijabetesa u Boriku. Krenuli smo rano ujutro 3. siječnja 2019. godine, autobusom, i okupili članove s područja Konavala, Župe Dubrovačke, Grada Dubrovnika, otoka Mljeta, Metkovića i otoka Korčule, a s nama su bili i prijatelji iz Zagreba, Splita i Ogulina. Tijekom putovanja i boravka pratilo nas je lijepo vrijeme. Animacijski tim Hotela kroz zabavne programe u Falky Landu brinuo se za sportske aktivnosti, zabavu, akciju i razonodu, a u wellness i fitness centru djeca i roditelji su koristili vodene aktivnosti za opuštanje od svakodnevnih životnih izazova. Ovom prigodom pridružili su nam se članovi Udruge Cukrići iz Zadra i Šibenskog dijabetičkog društva na zajedničkom ručku, druženju i dijeljenju životnih iskustava s dijabetesom. U prostorima Hotela organizirali smo radionicu na temu uskraćivanja prava dijabetičara na liječenje i prava roditelja na

Dijabetes www.dijabetes.hr

Dubrovnik skrb djece, a nakon koje ćemo se otvorenim pismom obratiti nadležnim Ministarstvima i Zavodu. U povratku, u nedjelju 6. siječnja 2019. godine, nazočili smo Svetoj misi u Samostanu svetog Frane i zahvalili Svevišnjem Bogu na svim milostima koje smo dobili u Zadru. Ovim kampom smo ponovno oživjeli naš trokut Dbk–St–Zg u borbi protiv dijabetesa. Roditelji i djeca su bili sretni i zadovoljni, jer poslije aktivnosti šećeri u krvi su bili u normali. Vrijeme provedeno u Zadru ostat će nam u nezaboravnom sjećanju. Bilo je to jedno novo iskustvo, a koje odiše optimizmom toliko potrebitim obiteljima čije se dijete razboljelo od ove kronične bolesti. Boravak je financiran sredstvima Proračuna Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Konavle, Općine Župa dubrovačka, Zračne luke Dubrovnik, studenata RIT-a i roditelja, a prijevoz od Dubrovačke udruge stranaca. Djeca i roditelji udruge svima od srca zahvaljuju.

39


U novu poslovnu godinu s novim akcijama Krunoslav Ban

Udruga VG Dijabetičar iz Velike Gorice u novu poslovnu godinu ušla je s prvom akcijom mjerenja šećera u krvi i tlaka i to s mladim štićenicima Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica. Naša predsjednica Marica Varjačić organizirala je navedenu akciju u suradnji s Dubravkom Nemanjić, voditeljicom Centra, Jedinica Kolodvorska 10, s kojom suradnja traje već nekoliko godina. Akcija mjerenja šećera u krvi i mjerenja tlaka provedena je dana 29. siječnja 2019. godine. Mjerenje je izvršeno na 39 štićenika Centra uz svesrdnu pomoć sestara Centra Maje i Valerije. Potrebno je napomenuti da je mjerenje na ovim štićenicima obavljeno uz odobrenje njihovih roditelja, a čime se nameće potreba da se pokuša proširiti broj štićenika, time da se zatraže odobrenja i ostalih roditelja. Na taj način prevencija i rano otkrivanje dijabetesa dobili bi na svojem značenju, tim više što se radi o mladim ljudima, građanima našega grada. Udruga VG Dijabetičar prema svom Planu rada za ovu godinu organizira svake prve srijede u mjesecu održavanje edukativnih predavanja ili radionica od strane stručnih suradnika. Tako nam je za mjesec veljaču stručni predavač bila Zrinka Mach, mag. soc. geront., koja je našim članovima održala predavanje pod nazivom Dijabetes i obitelj. U svom predavanju gospođa Zrinka

Velika Gorica Mach vrlo je lijepo i na prihvatljiv način opisala kako se svaki oboljeli treba postaviti prema samome sebi te objasnila kako zatražiti pomoć od svojih ukućana ili obitelji. Tema je bila vrlo zanimljiva, što je i pokazala zainteresiranost naših članova s dodatnim pitanjima, kao i njihovo iznošenje svojih dosadašnjih događanja i iskustava. Na kraju možemo samo zaključiti kako su ovakva predavanja neophodna, jer pomoću njih možemo podići svijest o utjecaju dijabetesa na cijelu obitelj.

Spremni za nove aktivnosti Branko Lulić

Sudjelovali smo 5. prosinca 2018. godine u obilježavanju Međunarodnog dana volontera u hotelu „Park“ u Splitu, gdje smo za doprinos našoj udruzi nagradili tvrtku Roche kao podupiratelja te Vesnu Zec kao volonterku. Izuzetno smo se angažirali u javnoj raspravi zbog namjere HZZO-a za povećanjem cijena lijekova i inzulina. Uspjeli smo koordiniranom aktivnošću svih u Hrvatskoj. Dokle? Koristili smo medije oko problema s HZZO-om i zahvalni smo

40

Split im na podršci. Aktivno smo sudjelovali na redovnoj Skupštini HSDU-a 8. prosinca 2018. godine. Na zadovoljstvo najmlađih, realizirali smo 16. prosinca 2018. tradicionalni Božićni program za djecu uz kulturno-zabavni program i darivanje djece do 14. godine. Zahvaljujemo svima koji su pomogli u realizaciji ovoga zahtjevnog projekta. Svečanu podjelu „potvrdnica“ uspješnim polaznicima 32. ciklusa edukacije –radionica u grupama imali smo 17. prosinca 2018., kada je uručivanje obavila gospođa Magda Vrvilo, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalu i demografiju Grada Splita. Realizirali smo 19. prosinca 2018. zanimljivo predavanje doc. dr. sc. Mladena Krnića, dijabetologa iz KBC-a Split, na temu Specifičnost liječenja dijabetesa u starijoj dobi s osvrtom na hipoglikemiju. Dana 21. prosinca 2018. imali smo tradicionalnu Večer slatkih gdje je 130 sudionika plesalo i pjevalo uz lijepu i dobru glazbu kao i hranu. Pripremamo se za sljedeće aktivnosti: odlazak na ski-odredište Blidinje, Splitski polumaraton, 14. kongres osoba sa šećernom bolešću…, a prema usvojenom Planu aktivnosti za 2019. godinu.


Predavanje o šećernoj bolesti i kardiovaskularnim bolestima Pavao Mach

Županja

Na posljednjem predavanju u 2018. godini tema je bila Šećerna bolest i kardiovaskularne bolesti. Za izbor ove teme opredijelili smo se iz razloga što se šećerna bolest sve više povezuje s veoma teškim komplikacija na krvožilnom sustavu. Predavač na ovu temu bila je Ivana Nebrigić, dr. med., specijalistica interne medicine iz županjskog Doma zdravlja. Uz ovo predavanje predstavnica farmaceutske tvrtke Salvus Tijana Pinkle predstavila je Salvusove aparatiće za mjerenje šećera u krvi. Prisutni članovi udruge pokazali su iznimo zanimanje za ove teme s obzirom na to da šećerna bolest donosi vrlo ozbiljne posljedice na zdravlje osoba oboljelih od dijabetesa, pogotovo ako šećer u krvi nije dobro reguliran. Ovo prilikom zahvaljujemo dr. Ivani Nebrigić na predavanju o važnosti snižavanja kardiovaskularnog rizika kod dijabetičkih bolesnika i na savjetima i preporuci za što bolje vrijednosti šećera u krvi. Po završetku predavanja, svim članovima udruge podijeljeni su prigodni darovi: sportske majice s natpisom STOP DIJABETESU. Nastojat ćemo i ove godine nastaviti s redovitim predavanjima kako bismo članovima udruge, ali i svim zainteresiranima omogućili što više saznanja o šećernoj bolesti i posljedicama koje ona može donijeti.

Održana redovna godišnja skupina Branka Gregurović

Krapina Redovna godišnja skupština Udruge oboljelih od dijabetesa Krapina održana je dana 21. siječnja 2019. godine. Od 43 člana Udruge skupštini su prisustvovala 33 člana. Na skupštini je jednoglasno usvojeno izvješće o radu i financijsko izvješće za 2018. godinu kao i program rada i financijski plan za 2019. godinu. Prije početka rada skupštine održano je predavanje Srećka Tušeka, dr. med., internista-endokrinologa iz Specijalne bolnice Krapinske Toplice na temu Život sa šećernom bolešću, zdrava prehrana, fizičke aktivnosti. Nakon završetka radnog dijela skupštine, patronažna sestra Doma zdravlja Krapina izmjerila je prisutnim članovima šećer u krvi. Na poziv Udruge redovnoj skupštini odazvali su se: dipl. soc. rad. Miljenka Mužar Sertić, viša stručna suradnica za socijalnu skrb u Upravnom odjelu za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Županije krapinsko-zagorske, zamjenik gradonačelnika Grada Krapine Dragutin Kozina i patronažna sestra Doma zdravlja Krapina Romina Polanščak.

Dijabetes www.dijabetes.hr

41


Značaj obiteljske potpore za dijabetičara i primjer vlastitog iskustva Lujo Kišić

Znamo da bolestan čovjek treba više pažnje, njege i razumijevanja okoline. Dijabetičari nisu izuzetak u tome, iako se može pročitati da dijabetes nije bolest, nego poremećaj. Svakako je dijabetes tipa 1 bolest od samoga svog početka. Dijabetes tipa 2 počinje kao „poremećaj“ metabolizma ugljikohidrata i također masti, jer se u najvećem postotku radi o debelim ljudima. Kroničan tijek kasnije dovodi do razvoja komplikacija. Dijabetičari ne trebaju cjelovitu i neprekidnu skrb obitelji. Oni uglavnom ne osjećaju bolest ako je šećer reguliran i osoba pravilno živi. Trebaju pažnju i sudjelovanje nekog od obitelji, kao potporu da ustraju u svim komponentama liječenja... da bi tako i ostalo! Zato je ogromna korist od edukacije članova obitelji koji u pojedinim situacijama mogu najviše pomoći:

1. Korist od edukacije obitelji kod evidentiranja nastanka akutnih komplikacija – hiperglikemije ili hipoglikemije

Ako dijabetičar naglo promijeni raspoloženje, članovima obitelji treba odmah pasti na pamet izmjeriti šećer u krvi, jer je moguće da je došlo do naglog pada šećera te osoba postaje razdražljiva i svadljiva ili se ponaša kao da je pijana ili nesuvislo govori ili ima teškoće s koncentracijom i slično.

2. Korist od edukacije obitelji kod evidentiranja početka same bolesti i ranog otkrivanja

Odrasli članovi obitelji u kojoj već postoji dijabetičar sigurno će brižno pratiti mlađe članove. Članovi domaćinstva su povezani i svakodnevno gledaju jedni druge za stolom, rade zajedno u kući, oko kuće, najprije će se primijetiti početni znak da nešto nije u redu: primjerice, da je netko stalno gladan, ili je smršavio… ili nema kondiciju... ili je stalno žedan pa ide piti vodu… ili često ide mokriti… 3. Kada je riječ o prehrani, član obitelji s dijabetesom može pozitivno djelovati na ostale ukućane u smislu napuštanja starinskih uvriježenih načela u kuhanju te u smislu napuštanja loših prehrambenih navika Članove obitelji potrebno je zvati na radionice nutricionista i volontera – članova koji znaju puno o zdravim načelima prehrane. Obitelj ne bi smjela dopustiti da dijabetičar sam sebi kuha, po načelu: „Mi ćemo po starom, a ako tebi to ne odgovara, brini se i kupuj sam namirnice te kuhaj sebi sam“, jer kuhanje za potrebe šećeraša i nije tako zahtjevno, već je potrebno malo truda i tako svi ukućani mogu vrlo lako usvojiti zdrave prehrambene navike. Da samo navedem neke primjere: Kada kuhate jela u koja stavljate zapršku („zafrig“), za dijabetičara odvojite hranu bez zaprške. Kod stavljanja masnoće u hranu smanjite masnoće na najmanju moguću mjeru. Kad pečete kolače smanjite količinu šećera, bolje je koristiti umjetna sladila i integralno brašno. Moja obitelj je radi mog dijabetesa odmah na početku moje bolesti prije 12 godina prvo smanjila količinu soli u svemu, izbjegavajući sol na stolu te namirnice i meso koje sadrži puno soli. Tijekom godina usvojile su se i ostale korisne preporuke za prehranu dijabetičara, koje ujedno svima koriste kao prevencija mnogih

42

Ludbreg

bolesti.

4. Potrebna je edukacija obitelji oko potpore dijabetičaru u liječenju lijekovima, inzulinom te zbrinjavanju kroničnih

komplikacija. Kronične komplikacije mogu dijabetičara pretvoriti u izuzetno teškog bolesnika, totalno ovisnog o pomoći i njezi obitelji i medicinskog osoblja. Primjerice, ako se radi o dijabetičkom stopalu ili o amputacijama, angažman članova obitelji postaje intenzivno potreban. Te rane uglavnom ne zacjeljuju i otvorena su vrata za ulazak raznih bakterija. Rana je obično na teško dostupnom mjestu za samog bolesnika. Takve se rane moraju tretirati pažljivo, temeljito i često, 1–2 puta na dan, slijedeći preporuke medicinskog osoblja. Kontrola kod liječnika je neophodna, ali nije dovoljna. Važno je da netko blizak bolesniku preuzme brigu oko toalete i previjanja rane. Tako se dijabetičaru i pomogne i pruži podrška. Dijabetičar mora osjetiti potporu obitelji, ne smije se osjećati prepušten sam sebi. Moja obitelj sudjeluje u liječenju moje bolesti: u kontrolama mojeg šećera, u liječenju dijabetičkog stopala (dva puta na dan supruga mi previje ranu) koje imam 6 godina, u stacioniranom obliku. Moja supruga i ja zajedno pohađamo edukativne radionice naše udruge, jer se uvijek nauči nešto novo ili se podsjetimo na nešto važno i odavno poznato, a što smo pomalo smetnuli s uma. Aktivno sudjelujem u radu naše Udruge. Volonter sam za članove s kroničnim komplikacijama. Kao prvo: od 70 naših članova na edukacije samo desetak članova dođe u pratnji člana obitelji. Kao drugo: dijabetičko stopalo imaju 4 člana. Komplikacije, srećom u podnošljivom obliku, ima 60% članova. Sretan sam i podržavam misiju moje Udruge koja je već u svoj širi naziv stavila: “DIA.MELL“ Ludbreg – Udruga oboljelih od dijabetesa, podržavajućih osoba u životu i liječenju dijabetičara, svih subjekata koji aktivno žele pridonijeti prevenciji dijabetesa. Dakle, vidimo da uz potporu obitelji bolesnik može napredovati u liječenju, imati uredan – normalan život. U Udruzi svi se slažemo da obitelj može biti… i mora biti... velika pomoć bolesniku. Kad bolesnik osjeti da je obitelj uz njega, lakše će savladati teškoće. Znate i sami da smo ponekad mi dijabetičari pomalo zaboravni i ponekad neke stvari propustimo. Obitelj nam pomaže da se to ne dogodi. Eto, u nekoliko riječi htio sam ukratko objasniti postupke oko dijabetičara i koliko je važno da obitelj bude uz bolesnika i da mu pomaže da lakše prebrodi teškoće na koje nailazi.


BOJANKA PROTIV STRESA


Profile for HSDU

Časopis Dijabetes-Slatki zivot 1/2019  

Časopis Dijabetes-Slatki zivot 1/2019  

Profile for dijabetes
Advertisement