Page 126

124

Književna Rijeka / ESEJ

igor žic

Ples mrtvaca

(Rijeka & D’Annunzio) Inspirirano knjigama: Claudia Salaris: Na zabavi revolucije / Umjetnici i slobodnjaci s D’Annunzijem u Rijeci (Opatija, 2011.; predstavljena početkom 2013. u Rijeci) te Lucy Hughes-Hallett: The Pike – Gabriele D’Annunzio – Poet, Seducer & Preacher of War (London, 2013.).

Z

I.

astrašujuća je brzina propadanja grada Rijeke! Današnji grad izgle da poput zombija u usporedbi s Rijekom s početka 20. stoljeća! Prije samo stotinu godina Rijeka je (sa Sušakom) imala 65 000 stanovnika i bila je veća od Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika zajedno, a imala je tek desetak tisuća stanovnika manje od Zagreba! U gradu koji je bio na svom vrhuncu 1914. godine, uoči oluje prvoga svjetskog rata luka je po prometu bila osma u Europi; rafinerija nafte bila je najveća u Europi; tvornica torpeda tehnološki je prednjačila unutar svjetske vojne industrije; u gradu je bilo dvadeset hotela – nasuprot zagrebačka tri; osam kina – nasuprot zagrebačka tri; električni tramvaj krenuo je još 1899. godine – zagrebački 1910.; kazališna zgrada Fellnera i Helmera podignuta je 1885. – deset godina prije zagrebačke; nova armirano-betonska zgrada Teatro Fenice (1 350 mjesta, otvorena 1914.), građena je istovremeno sa sličnom kazališnom zgradu u Parizu; grad je imao redovitu brodarsku putničku liniju s New Yorkom. Duh malog velegrada na Kvarneru odlično je opisao Vatroslav Cihlar, mlađi brat tada već slavnog Milutina Cihlara Nehajeva: ...Krajem prvog svjetskog rata, Nehajev se nalazio u Rijeci na prolazu iz Trsta. Jedne večeri šetajući gradom zavirih slučajno u gostionicu Leon d’oro, u ono vrijeme poznatu primorsku kuhinju, te već s vratiju ugledah Nehajeva za stolom, u dnu lokala, vedra, raspoložena i radosna. On se u Rijeci uvijek ugodno osjećao; i njega i mene povezivale su s tim gradom mnoge uspomene iz djetinjstva. Za one koji su živjeli u malim primorskim mjestima ili udaljeno od mora, Rijeka je sa svojim životom, svojim velegradskim izgledom (činila je sa svojim građevinama i svojom pomorskom-privrednom dinamikom mnogo jači dojam od činovničkog Zagreba), temperamentnošću i pokretnošću svojih ljudi, slobodnijim ozračjem u dodiru sa svijetom, bila uvijek poseban doživljaj.

"Književna Rijeka" br. 2/2013.  

časopis za književnost i književne prosudbe

"Književna Rijeka" br. 2/2013.  

časopis za književnost i književne prosudbe

Advertisement