Issuu on Google+

BROJ 2132 GODINA XCVII DERVENTA, ~etvrtak, 26. februar 2009. godine CIJENA 0,50 KM www.derventskilist.net ^ETVRTA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE

ISCRPQUJU]E RASPRAVE  Prihva}en Program zajedni~ke komunalne potro{we  Zasad bez mega-marketa u Omladinskoj ulici  Propao poku{aj grupe odbornika za pove}avawe vlastite naknade  U~inak derventskih policajaca iznad prosjeka  Prihva}eni izvje{taji o radu komunalne policije i op{tinskih inspektora  Zajedno s Dobojem u borbu za izlaz na auto-put U ponedjeqak su odbornici derventske Skup{tine op{tine zasjedali ~etvrti put, a obiqe`je ovi sjednice bile su iscrpquju}e rasprave o nekoliko tema koje su se na{le na dnevnom redu. Nakon "Aktuelnog ~asa", raspravu o predlo`enom Programu zajedni~ke komunalne potro{we otvorio je Nusret Dizdarevi} ukazuju}i na potrebu odre|ivawa lokacija za postavqawe kontejnera za sme}e i upozorewem o neefikasnoj uli~noj rasvjeti u Kineskoj ~etvrti koju bi trebalo urediti. O rasvjeti je govorio i Dalibor Ili}, a Milan \uki} se, u ime PDP, zalo`io za konkretizaciju nekih navoda u prijedolgu, te posebno upozorio na nedostatak saobra}ajnih znakova u mnogim ulicama. On je naglasio i potrebu ogra|ivawa nekada{weg gradili{ta kod banke, kao i ure|ewa jo{ nekih prostora u gradu, te obrazlo`io amandmane PDP. Denis Pijetlovi} je kritikovao odr`avawe javnih saobra}ajnica, upozoriv{i na lo{u sanaciju rupa na kolovozu, dok je Slavko Toma{ predlo`io da se ulica Srpske vojske ~isti u cjelosti, kao i ulica u Omeragi}ima, a inicirao je i "prekomandu" prioriteta u ~i{}ewu pojedinih ulica. Du{an Ra{i} je postavio pitawe opravdanosti ~i{}ewa pojedinih zelenih povr{ina na Sajmi{tu, te kritikovao lo{e planirawe izgradwe i odr`avawa zelenih povr{ina u gradu, a zalo`io se i za odr`avawe obiju obala Ukrine na

cijelom toku kroz podru~je grada. Nade Planin~evi} u predlo`enom dokumentu nije vidio {ansu za poboq{awe stawa, te konstatovao nedostatak prijedloga konkretnih poteza. On je postavio pitawe kvaliteta rasvjete koja "radi dawu umjesto no}u", a za zimsku slu`bu je nepoznato je li uzrokovala ve}u {tetu ili korist zbog kasnijeg djelovawa ostataka posipnog materijala.

- Plan da se putem SMS u Odjeqewe za stambeno komunalnu oblast dojavquju nedostaci je bespotrebna predstava, smatra Planin~evi} i umjesto toga predla`e da se radi "ono {to je propisano". Mihajlo Ze~evi} je upozorio na nedostatak imena ulica u Novom nasequ, a zalo`io se da glavne ulice u tom dijelu Dervente budu u drugom, umjesto u tre}em, prioritetu za ~i{}ewe. Sini{a Jefti} je govorio o potrebi rje{avawa problema odvo|ewa atmosferskih voda s parkinga u "Kineskoj ~etvrti", dok je Fadila Pelesi}a obradovala najava ve}e kontrole tro{ewa sredstava u komunalne namjene. On se zalo`io i za

naplatu parkirawa, te govorio o potrebi po{tovawa obaveze ~i{}ewa snijega ispred radwi, kao i o problemu lagerovawa ogrevnog drveta, kako u blizini objekata kolektivnog stanovawa, tako i u blizini privatnih ku}a. - Nema rje{avawa komunalnih problema bez potpunog anga`ovawa gra|ana i wihove `eqe da sami u~estvuju u rje{avawu problema, smatra Pelesi}. Nekoliko sugestija na prijedlog programa dao je i Ilija Zirdum, predsjednik SO, a Dragan Paji}, na~elnik Odjeqewa za stambeno komunalnu oblast, odgovorio je na ve}inu pitawa, primjedbi i sugestija, uz konstataciju da ve}ina ima smisla. Neke je odmah prihvatio, ali je veliki broj prijedloga uslovio pauzu, tokom koje je postignuta saglasnost. Igor @uni}, zamjenik na~elnika op{tine, u ime predlaga~a je skoro sve amandmane prihvatio i oni su postali sastavni dio prijedloga, dok su dvije ideje SNSD preto~ene u zakqu~ke, koji su, kao i program, dobili potrebnu ve}inu glasova odbornika. (nastavak na 3. strani)


2. STRANA

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

BROJ 2132

U SUSRET VASKR[WEM POSTU

POST U PRAVOSLAVNOJ CRKVI Govoriti o postu u Pravoslavnoj crkvi, zna~i govoriti o qubavi i slobodi, o spasewu i vje~nom `ivotu, a ne o prinudi, kazni i osudi. Rije~i Svetog pisma su veoma jasne: "U qubavi nema straha, nego savr{ena qubav izgoni strah napoqe, jer je u strahu mu~ewe, a ko se boji, nije se usavr{io u qubavi" (1. Jn. 4, 18). Dakle, post bi trebalo da slobodno i sa qubavqu prihvatimo kao mo}no sredstvo protiv ne~astivih sila, jer "Ovaj rod se ni~im ne mo`e istjerati do molitvom i postom", (Mk. 9, 29), a ne iz straha za wegovo neizvr{ewe. Ali, krenimo redom. Pravoslavna crkva, pre samog po~etka ^asnog, Velikog ili Vaskr{weg posta, koji ove godine po~iwe 2. marta, zavr{ava se na Vaskrs, 19, aprila, ustanovila je ~etiri pripremne nedjeqe, gdje se kroz ~itawe odjeqaka iz svetog Jevan|eqa daju vrlo zna~ajna uputstva za hri{}ane. U "Nedjeqi o Mitaru i Fariseju", kroz Hristovu jevan|elsku pri~u, dobijamo jasnu sliku kako treba da pristupimo molitvi. U molitvi ne treba da se hvalimo i gordimo kako smo dobri, pobo`ni, kako ispuwavamo zakon, kako smo boqi od drugih i sli~no, kako je to ~inio farisej. To je odnos la`ne, ropske poslu{nosti, koja zapravo u pozadini ima strah od Boga, a ne qubav. U molitvi treba da se sjetimo svega onoga {to u na{em `ivotu nije bilo dobro, {ta smo to pogrije{ili, te prema tome, da kao Mitar molimo za qubav i opro{taj. Ne treba da se pla{imo ispovijedawa svoje gre{nosti, ne treba da mislimo da }emo se time poniziti pred Gospodom, jer ono {to nas poni`ava jeste sam grijeh. Ispovijedawem grijeha mi pokazujemo da smo ih svjesni, da ih se `elimo milo{}u Bo`ijom osloboditii. Mo`da bismo to mogli ilustrovati jednim svakodnevnim primjerom. Ako bismo oti{li kod qekara i po~eli da mu se hvalimo kako smo zdravi, kako nemamo nikakvih problema i sli~no, qekar bi nas sasvim sigurno upitao: "A za{to ste onda do{li u bolnicu?" Tako je, dakle sa farisejem koji se hvali pred Gospodom, dok carinik, budu}i svjestan svojih grijeha, tra`i milost i opro{taj od Gospoda.

Slede}a pripremna nedeqa nazvana je "Nedeqa o bludnom sinu". U toj pri~i Hristos govori o ocu koji je imao dva sina, jednog koji je bio poslu{an, i drugog koji je tra`io od oca pola imawa. Dobiv{i svoj deo o~evog imawa, oti{ao je u daleki svijet i tamo sve potro{io u razvratnosti. Mnogi su postavqali, a i danas postavqaju pitawe, a {ta to mo`e da se nau~i od jednog razvratnika, koji je pola o~evog imawa potro{io? Sveti oci, svakako ne bez razloga, ovu pri~u nazivaju "pri~om nad pri~ama". Poruka i pouka ove pri~e jeste prvo u tome {to zabludjeli sin uvidjev{i svoju gre{ku, odlu~uje da se vrati svome ocu, da ga zamoli za opro{taj, i da zamoli oca da ga primi kao najamnika, a ne kao sina, jer je svjestan {ta je uradio, i drugo {to ga stari i zabrinuti otac ugleda "izdaleka", {to zna~i da se nadao i o~ekivao da }e mu se sin vratiti. Na kraju dolazi do susreta, zagrqaja, suza i pra{tawa. Naravou~enije je u tome da nas Bog, kao bri`ni otac, ~eka da se pokajemo, popravimo i tako mu se vratimo u naru~je. Nedequ koja je na sedam dana pred po~etak posta, sveta Crkva naziva "Nedeqa mesopusna", iz prostog razloga {to bi pravoslavni hri{}ani tada trebalo da zaposte od mesa, a iz najprakti~nijih razloga, da svoj organizam lagano i postepeno pripremaju za post. Te nedjeqe, na svetim Liturgijama slu{amo pri~u o "posledwem" ili "stra{nom" sudu. Prema u~ewu Crkve, to }e biti posledwi ili kona~ni, zato {to ih vi{e posle toga ne}e biti. Naravno, mi ne znamo kada }e to biti, ali se i logi~no name}e potreba jednog takvog suda. Pogledajmo oko sebe, koliko ~estitih, pobo`nih i pravednih qudi ode sa ovoga svijeta, a da za sve to nisu primili zaslu`enu nagradu? Koliko qudi, za koje ne mo`emo da ka`emo gotovo ni{ta pozitivno, ode sa ovoga svijeta, a da za to nisu iskusili zaslu`enu kaznu? Eto, ta i takva logika nala`e potrebu posledweg suda. A za{to taj sud zovemo "stra{ni"? Na{ narod ka`e da je najiskreniji odgovor dat samome sebi. Svako od nas neka pogleda u svoju pro{lost, neka iskreno zaviri u svoju savjest i bi}e nam jasno za{to je to "stra{ni"

sud. Na{a djela, ili boqe re~eno nedjela, su uzrok da se mi pla{imo tog suda, jer smo se na{im grijesima udaqili od Boga. U ovoj jevan|elskoj pri~i Hristos posebno isti~e potrebu ~iwewa dobrih djela prema bli`wima. Na same poklade, ili kao to Sveta Crkva naziva "Nedeqa siropusna", na svetoj Liturgiji slu{amo Hristove rije~i, {ta je zapravo post i u ~emu je wegova su{tina? Post ima tri osnovne dimenzije, a to su: dobrovoqnost, tjelesnu i duhovnu stranu. Kao prvo, Hristos, za razliku od zakona Starog zavjeta, nikada i nigdje, kako svojim u~enicima, tako i nama, Wegovim sledbenicima, nije ni{ta imperativno naredio, nego je kazao: "... Ko ho}e za mnom da ide, neka se odrekne sebe i uzme krst svoj, i za mnom ide" (Mk. 8, 34 i Lk. 9, 23). Dakle, Hristos nikoga ne prisiqava, ali ukazuje i na to {ta nas ~eka, ako, no svojoj slobodnoj voqi krenemo putem koji je suprotan hri{}anstvu, i to rije~ima: "A ko se odrekne mene pred qudima, odre}i}u se i ja wega pred Ocem svojim koji je na nebesima" (Mt. 10. 33). Sveti apostol Pavle u svojoj prvoj poslanici Korin}anima ka`e: "Sve mi je slobodno, ali sve ne koristi, sve mi je slobodno, ali sve ne izgra|uje..." (I.Kop. 3, 17). Tako, dakle, treba shvatiti i post, kao ne{to ~emu treba dobrovoqno i sa qubavlzu, a ne iz straha da pristupamo. Druga strana posta jeste tjelesni post, koji podrazumijeva uzdr`avawe od mrsne hrane i pi}a u odre|eno vrijeme. Uzdr`avaju}i se od odre|ene vrste hrane, mi zapravo pokazujemo da smo slobodni od zavisnosti uga|awa tijelu, i da nam je tijelo sporednije, odnosno da ga mo`emo kontrolisati. To isto tako podrazumijeva da na{e tijelo ne u~estvuje u bilo ~emu {to ima veze sa grijehom, jer nije dovoqno ne jesti odre|enu hranu, a svojim tijelom ~initi razne grijehe i nedjela, nedostojnih ~ovjeka i hri{}anina. Na`alost, u na{em narodu veoma je rasprostaweno mi{qewe da je sasvim dovoqno tjelesno postiti, i da je samim tim sve ura|eno kao priprema za primawe Svete tajne pri~e{}a. Tre}a, ali po va`nosti pr-

va strana, jeste duhovna strana posta. "Jer ako opra{tate qudima sagre{ewa wihova, oprosti}e i vama Otac va{ nebeski. Ako li ne opra{tate qudima sagre{ewa wihova, ni Otac va{ ne}e oprostiti vama sagre{ewa va{a" (Mt. 6, 14159). Vjerovatno }ete postaviti pitawe, kakve veze ima pra{tawe sa postom? Velike, nevjerovatno velike. Post nije imperativ, post nije kazna, post je qubav, a gdje je qubav tu je pra{tawe, gdje je pra{tawe tu je sloga, gdje je sloga tu je sloboda, "...a gdje je Duh Gospodwi, ondje je sloboda" (2. Kop. 3, 17), poru~uje sveti apostol Pavle Korin}anima. Dakle ni{ta nam ne vrijedi uzdr`avawe od jela i pi}a, ako nemamo qubavi, ako nemamo pra{tawa, ako nemamo milosr|a, ako nemamo ~ovjekoqubqa, a sve to proizilazi iz istinskog bogoqubqa. Sjetimo se samo rije~i molitve Gospodwe: ".....Oprosti nam dugove na{e kao {to i mi opra{tamo du`nicima svojim" (Mt. 6, 12), i bi}e nam sve kristalno jasno. Kako postiti? Postiti u tajnosti, postiti zbog sebe i svoje unutra{we potrebe, po svojoj savjesti, bez hvalisawa pred drugima, bez vidqivih znakova na na{em tijelu, bez osu|ivawa onih koji ne poste, jer to je wihovo pravo po slobodi koju je Hristos dao svima, jer ako nema slobode, onda nema ni nagrade, a ni kazne. One koji ne poste treba samo `aliti i moliti se Bogu za wih, jer oni time {to ne dr`e post, sebe

Pi{e: Protojerej-stavrofor Dragan M. Kainovi} sve{tenik derventski

udaquju od Boga i brata svoga, zanemaruju}i svoje spasewe. Kako pristupiti svetoj tajni ispovijesti? Skru{eno, smireno, bez hvalisawa kako smo dobri, ~estiti, pobo`ni, kako ni sa kim nismo u zavadi, kako nikome zla ne mislimo, kako nismo kap uqa uzeli u svoja usta za vrijeme pripreme za pri~e{}e. Pri|imo i bez stida ispovijedimo svoje grijehe, jer sve {to ne ka`emo na ispovijesti nije nam ni opro{teno, a sve{tenik ima obavezu da va{u tajnu koju ste mu na ispovijesti kazali najstro`e ~uva, i nikome i nikada da je ne ka`e. Kako pristupiti svetoj tajni pri~e{}a? Prvo sa strahom, strahom Bo`ijim, a ne strahom od Boga, sa qubavqu i saznawem da prilazimo nekome ko nas neizmjerno voli, "koji je radi nas qudi i radi na{eg spasewa si{ao sa nebesa i ovaplotio se od duha Svetoga i Marije Djeve i postao ~ovjek", koji je spreman da nam oprosti grijehe na{e i primi nas u svoje naru~je, ako se iskreno kajemo. Sre}an nam po~etak posta!

AKTUELNI ^AS

PROBLEM RASVJETE I PIJACE Davor Todori}: Problem nefunkcionisawa uli~ne rasvjete u ulicama u blizini "Kineske ~etvrti"? Fadil Pelesi}: [ta se radi na rje{avawu problema gradske pijace ~ije sada{we stawe ne zadovoqava potrebe i `eqe gra|ana?

IZDAJE: JP DERVENTSKI LIST I RADIO DERVENTA Uredni{tvo i administracija: Derventa, Ulica cara Lazara 45 Redakcija, tel: 053/312-050, 312-051 v.d. direktora i glavnog urednika: Rade Samarxi}, tel: 053/332-283 Ra~unovodstvo/administracija: Tel/faks 053/331-832 "Derventski list" E-mail:dervlist@teol.net, derventskilist@gmail.com, www.derventskilist.net @iro ra~un: 5620050000367783 je 1977. godine odlikovan List izlazi ~etvrtkom. Rukopisi se ne vra}aju. ORDENOM ZASLUGA ZA NAOglasi i li~ne vijesti primaju se svakim radnim danom, ROD SA SREBRNOM ZVIJEa za svaki slijede}i broj do utorka u 10 ~asova. ZDOM za naro~ite zasluge v.d. odgovorni urednik: Edin Dizdarevi} na poqu javne djelatnosti koTehni~ki urednik: ^edo Vuji~i} jom se doprinosi op{tem Ure|uje Redakcijski kolegijum: ^edo Vuji~i}, napretku zemqe. Edin Dizdarevi}, Miroslav Radanovi} [tampa: "Grafika" Derventa Za {tampu: Du{ko Mali} Re{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-65/95 od 06. marta 1995. godine, list je upisan u registar javnih glasila pod rednim brojem 97.

Dragan Paji}: Prema fakturama iz Elektrodistribucije, sve svetiqke uli~ne rasvjete rade prema utvr|enom re`imu, {to zna~i da nema kvarova. O~ito da to nije tako, pa smo zakazali jedan sastanak s predstavnicima ovog preduze}a na kome bi trebali da tra`imo rje{ewe problema. Tomo Nagradi}: Prije dvije godine lokalna uprava je intervenisala, odnosno uradila dio posla, na prostoru gradske pijace. Problem predstavqa ~iwenica

da je prostor vlasni{tvo Komunalca, koji je akcionarsko dru{tvo. Milorad Simi}: Pitawe pijace je izuzetno zna~ajno, ali tokom prethodnog mandata nije moglo da do|e na red. Uskoro bi trebala da bude formirana radna grupa koja }e provesti postupak pronala`ewa najpovoqnijeg idejnog rje{ewa za iskori{tavawe ovog prostora. Ja sam pristalica javnog konkursa s koga bi najboqe radove nagradili i otkupili.


BROJ 2132

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

STRANA 3.

^ETVRTA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE

ISCRPQUJU]E RASPRAVE

(nastavak sa 1. strane) Iako su se obra|iva~ i predstavnik predlaga~a prijedloga izmjene dijela regulacioniog plana "Centar istok - centar zapad" svojski trudili da objasne mogu}nost planirawa izgradwe hipermarketa na "Rampi", nisu uspjeli da ubijede odbornike. Prvo je Fadil Pelesi} upozorio da na toj lokaciji jo{ uvijek ima nerije{enih imovinsko-pravnih odnosa, pa se Du{an Ra{i}, nakon upozorewa da nije pravqena nikakava analiza ekonomske opravdanosti izgradwe poslovnog prostora, zalo`io za rezervisawe tog prostora za park. Drago Kne`evi} je iznio podatak da je na prostoru biv{e TI "Ukrina" u toku izgradwa dva mega-marketa pa bi, prema wegovom mi{qewu, tre}i na tako malom prostoru bilo previ{e. Nakon pauze koju je predlo`io Grozdan Ru`i~i} i konsultacija predstavnika partija iza zatvorenih vrata, prijedlog je dobio svega ~etiri glasa. Tako }e ovaj prostor jo{ neko vrijeme ~ekati svoju kona~nu namjenu. Odmah nakon toga propao je i poku{aj grupe odbornika da vlastitu naknadu, sa sada{wih pet stotina, pove}aju na hiqadu maraka. Kao osnov za to poslu`io im je prijedlog izmjene odluke o pravima odbornika, koji se odnosi na druga~iji na~in obra~u-

za u~e{}e u diskusiji. Prvo je Tomo Nagradi}, na~elnik Odjeqewa za inspekcijske poslove konstatovao potrebu prilago|avawa odre|enih propisa, me|u kojima su odluke o komunalnom redu i radnom vremenu. Grozdan Ru`i~i} je imao primjedbe na formu i obim izvje{taja, uz konstataciju da je nedopustivo "tro{iti ovoliko novca, a da grad ovako izgleda", te istakao da SNSD ne}e podr`ati izvje{taj. Slavko Toma{ je, kao jedan od razloga za lo{ u~inak komunalnih policajaca, naveo i {iroku lepezu obaveza, te dao nekoliko konkretnih prijedloga za poboq{avawe djelovawa. Na ovu temu diskutovali su i Du{an Ra{i} koji je podr`ao policajce uz zakqu~ak da poboq{aju rad, a Fadil Peklsi} je nezadovoqan radom, ali ima razumijevawe za te{ko}a s kojima se suo~avaju. I komunalni policajac Marinko Repija slo`io se s ve}inom ocjena o lo{em stawu, te konstatovao da na podru~ju grada ima vi{e od 1300 kvadratnih metara raznih rupa i sli~nih pojava. Izvje{taj je, na kraju, prihva}en ve}inom glasova, uz konstataciju da }e se prilikom izrade narednih izvje{taja voditi ra~una o zadatoj formi. Otvaraju}i diskusiju o izvje{taju o radu op{tinskih inspetora, wihov {ef Tomo Nagradi}

na dnevnica. Amandman kojim je predla`eno ovo pove}awe podnio je Miro Simi}, a podr`alo ga je jo{ jedanaest odbornika. Nakon pauze tokom koje je zasjedala Komisija za izbor i imenovawa, koja je formalni predlaga~ ovakvih materijala, odbornici su obavije{teni da je Komisija, ve}inom glasova, odbila prijedlog grupe odbornika. I zamjenik na~elnika op{tine se izjasnio da "amandman nikakao ne stoji", te da taj prijedlog nije u skladu s mjerama Vlade, a da bi, ako bude usvojen, buxet uvukao u dugove pa je odbornike zamolio za razumijevawe. Slavko Toma{ je, u ime SNSD, istakao da odbornici, imaju}i na umu plate u privredi, imaju sasvim solidne naknade, a Miroslav Mili~i} je, ako ve} nema novaca, konstatovao potrebu {tedwe na svim nivoima. Me|utim, ova upozorewa nisu bila dovoqna pa je Simi} i daqe insistirao na izja{wavawu o svom prijedlogu, koji je dobio 13 glasova, pa }e odbornici ipak malo sa~ekati s pove}avawem naknade. I izvje{taj o radu Komunalne policije bio je dobra inspiracija velikom broju odbornika

je konstatovao nedostatak inspektora za drumski saobra}aj, ekologiju i vodoprivredu. On je naglasio da inspektore ne prate odgovaraju}i zakonski propi-

Amandman na odluku o pravim odbornika za vrijeme vr{ewa odborni~ke du`nosti kojim je bilo predvi|eno duplo pove}awe odborni~kih naknada, Miro Simi} je podnio u pismenoj formi. Prethodno ga nije odbornicima ni pro~itao, a kamoli obrazlo`io! si po{to jo{ uvijek ima kazni propisanih u dinarima, te najavio preraspodjelu radnog vremena, kako bi inspekcijski nadzor bio omogu}en i u neradno vrijeme. Nakon zahtjeva Slavka Toma{a da se ocijeni saradwa inspektora i policije, kome je udovoqio Nagradi}, ocjewuju}i saradwu prolaznom, izvje{taj je usvojen ve}inom glasova. Nakon dodatnih informacija na temu stawa bezbjednosti na podru~ju op{tine koje je podnio Mile Tadi}, razvila se `ustra

diskusija. Tadi} je konstatovao da su rezultati koje posti`e PS Derventa iznad prosjeka CJB Doboj i cijele Republike Srpske, ali je dodao potrebu boqe saradwe sa gra|anima. U tom pravcu ide i aktuelizovawe rada Foruma za bezbjednosti gra|ana koji bi uskoro trebao da bude popuwen qudima iz svih segmenata dru{tva. - Ono na {ta bi trebalo obratiti posebnu pa`wu je vr{wa~ko nasiqe i maloqetni~ka delikvencija. Ako mlade generacije krenu stramputicom, te{ko iko mo`e da se nosi s kriminalom koji iz tog proizilazi, smatra Tadi}. Na~elnik op{tine Milorad Simi} govorio je o vlastitom iskustvu s kr{ewem javnog reda i mira u blizini wegove ku}e u vrijeme predizborne kampawe, a rad derventske policije i saradwu s wima ocijenio je visokom ocjenom. Mihajlo Ze~evi} je osudio one koji su uznemiravali na~elnika, te zatra`io sudski epilog. Milan \uki} je govorio o nedostatku i potrebi stvarawa bezbjednosne kulutre, te o problemu stvrawu ambijenta povoqnog za razne kriminalne radwe. - Za lo{ imix, kao i za ambijent u kome je dozvoqeno kr{ewe zakona, krivi smo svi. Pitawe je kakvu poruku i kakav primjer takvim pona{awem {aqemo mla|oj generaciji, ka`e \uki}. Miroslav Mili~i} se zahvalio Policijskoj stanici na brzoj i efikasnoj intervenvciji prilikom otkrivawa po~inilaca 25 krivi~nih djela i jednog slu~aja pedofilije u Bosanskim Lu`anima. Nade Planin~evi} se zalo`io za povratak starim vrijednostima, po{tovawu tu|eg mira i imovine, te pru`awu pozitivnog primjera mladim generacijama, dok je Denis Pijetlovi} upozorio na opasnost okupqawa narkomana u TPC "Milenijum". Drago Kisi} je o~ekivao da se u izvje{taju vi{e pa`we posveti bezbjednosti imovine povratnika. - To {to vlasnici imovine ne borave u svojim ku}ama na podru~ju derventske op{tine, nikako ne mo`e da bude opravdawe za veliki broj krivi~nih djela po~iwenih protiv wihove imovine, ka`e Kisi}, dok je Drago Kne`evi} istakao zadovoqstvo saradwom s policijom u nekoliko slu~ajeva obijawa radwi wegovog preduze}a. Informaciju o radu Policijske stanice za bezbjednost

saobra}aja odbornoci su primili na znawe bez diskusija, dok se rasprava o higijensko-sanitarnom stawu derventskog vodovoda pretvorila u raspravu o snabdijevawu Dervente vodom. Du{an Ra{i} je prijedlog mjera za otklawawe nedostataka ocijenio kao neprihvatqive i predlo`io novi paket, a Nade Planin~evi} je ukazao na potre-

bili neispravni. Na kraju je izvje{taj prihva}en s prijedlogom mjera koje je kreirao Du{an Ra{i}. Analiziraju}i informaciju o upisu u~enika u osnovne {kole i stru~nu zastupqenost nastavnog kadra, Vlado Kova~evi} je uo~io neke gre{ke, koje, prema wegovom mi{qewu govore o neozbiqnosti materijala. Mir-

Verbalni duel izme|u na~elnika op{tine Milorada Simi}a i predsjednika SDS, Nadeta Planin~evi}a, u jednom trenutku je oti{ao tako daleko da je morao da interveni{e i predsjednik Skup{tine Ilija Zirdum, upozoriv{i obje strane da se dr`e dnevnog reda. bu planirawa izgradwe vodovoda u svim naseqenim mjestima, kao i na opredeqewe SDS da podr`i realizaciju svakog projekta koji }e omogu}iti rje{avawe problema s vodom. Stru~nost zaposlenih u Komunalcu Fadil Pelesi} je ocijenio "s rezervom", a komotno postupawe s vodom ocijenio je kao nedopustivo. Ilija Zirdum je rekao da izvje{taj nije ni polovina onog "{to treba da znamo o ovoj temi", a Tomo Nagradi} je obavijesti odbornike da se uzorci vode uzimaju na po~etku svake sedmice. Na~elnik op{tine je govorio o pozitivnim iskustvima

sad Be}irovi}, na~elnik Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti je konstatovao da su podaci dobijeni od {kola, a Grozdan Ru`i~i} je istakao da je izvje{taj mnogo boqi nego pro{le godine. On je naglasio problem smawivawa broja u~enika u {kolama, {to dovodi u pitawe opravdanost plana izgradwe jo{ jedne osnovne {kole. Nekoliko informacija o toku izgradwe autoputa Bawaluka - Doboj, koje su ina~e ve} bile poznate, odbornicima je saop{tio Branislav Makri}, a Nade Planin~evi} je kao ciq rasprave naveo potrebu da se preduzmu aktivnosti na iznala-

izgradwe kalenderova~kog vodovoda, te o problematici azbestvnih cijevi. - Azbestne cijevi ne}e biti lako promijeniti, a one su ugra|ene vrlo davno i ako su {tetne za zdravqe djeluju od trenutka ugradwe, kazao je na~elnik, uz dodatak da voda iz derventskog vodovoda nije bakteriolo{ki neispravna i da se ne mije{a s kanalizacijom i obavje{tewe da je formirana Komisija za implementaciju projekta s KfW bankom. Grozdan Ru`i~i} je bio obradovan stavom SDS, a Sini{a Jefti} je postavio pitawe obavje{tavawa gra|ana u slu~ajevima kad su nalazi kontrole

`ewu mogu}nosti izgradwe prikqu~ak na taj put na podru~ju derventske op{tine. Ovakvo opredeqewe podr`ao je i Du{an Ra{i}, dok je Milan \uki}, ne spore}i podr{ku zahtjevu, konstatovao da se razgovara o "ve} zavr{enoj stvari." I Fadil Pelesi} je podr`ao dono{ewe zakqu~ka, te naglasio potrebu kori{tewa "bliskosti" s nadle`nim ministrom. Na kraju je usvojen zakqu~ak kojim se na~elnik op{tine, narodni poslanici i u Narodnoj skup{tini i u vije}u naroda, kao i svi ostali zadu`uju da uspostave kontakt s op{tinom Doboj i rade na omogu}avawu izgradwe prikqu~ka na autoput. ~.v.


4. STRANA

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009. KLUB ODBORNIKA SNSD

BROJ 2132

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA

KONSTRUKTIVNO I ODGOVORNO NIZ PRIMJEDBI Reakcija na posqedwu sjednicu Skup{tine op{tine, koja je odr`ana u ponedjeqak, stigla je i redova odbornika Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Po rije~ima Grozdana Ru`i~i}a, predsjednika Kluba odbornika SNSD, Skup{tina je bila na nivou zadatka, jer su se odbornici pona{ali krajwe odgovorno i konstruktivno na ve}ini pitawa dnevnog reda. Ta odgovornost bila je posebno vidqiva kod usvajawa

la. Uzrok mo`e da le`i i u ~iwenici, smatra Ru`i~i}, {to Odjeqewe za prostorno ure|ewe ve} du`e vrijeme nema na~elnika, da se nekoliko qudi promijenilo na tom u posqedwih nekoliko godina, te da bi izborom novog na~elnika stawe u toj oblasti trebalo da se bitno promijeni, te da }e mnogi problemi biti rije{eni. Komentari{u}i prijedlog za pove}awe naknada za rad odbornicima, Ru`i~i} isti~e da je,

prijedloga Programa zajedni~ke komunalne potro{we, ka`e Ru`i~i}, jer su izvr{na vlast, predlaga~ i obra|iva~, prihvatili sve primjedbe, sugestije i amandmane, tako da se nadamo da }e i realizacija ovog programa biti uspje{na i da }e umnogome poboq{ati uslove `ivota u gradu i op{tini u cjelini. Odbornici su ozbiqno pristupili i razmatrawu izmjena regulacionog plana dijela grada kod starog mosta, gdje predlaga~ nije bio dovoqno uvjerqiv, a prijedlog je pravqen zbrda-zdo-

kod jednog broja odbornika, do{lo do pove}awa apetita, vezano za visinu naknade. Klub odbornika SNSD smatra da je pove}awe od 100 odsto u odnosu na dosada{wu naknadu, koliko se tra`ilo amandmanom, neobjektivno, nerealno i u potpunoj disproporciji sa, prakti~no ju~e, usvojenim buxetom, u kojem nisu predvi|ena sredstva za pove}awe odborni~ke naknade. Mislimo da su to bile zlonamjerne `eqe pojedinih odbornika da se skup{tinska ve}ina po~ne lomiti oko li~nih interesa. Iako sa minimalnim bro-

jem glasova, skup{tinska ve}ina je, i na ovom pitawu, pokazala zrelost i odgovornost prema aktuelnom trenutku i sve prisutnijoj ekonomskoj krizi, a ~ak su minimalno smawene i odborni~ke dnevnice. Klub odbornika SNSD, ocjewuju}i aktuelno stawe u op{tini i Republici Srpskoj, a imaju}i u vidu smawen priliv u buxetu op{tine, da je neophodno donijeti odre|ene mjere, koje bi bile u skladu sa mjerama Vlade RS na ubla`avanaju negativnih efekata svjetske ekonomske krize, po{tuju}i, pri tome, zakonitost da se ne mo`emo zadu`ivati prije nego {to se to rije{i rebalansom buxeta. Nadamo se, ka`e Ru`i~i}, da }e, slijedom doga|aja izvr{na vlast prepoznati trenutak i potrebu da predlo`i smawewe u oblasti buxetske potro{we u organima lokalne vlasti, a {to se odnosi na smawewe plata, toplog obroka i drugih naknada, dnevnica, tro{kova elektri~ne energije, telefona, grijawa itd. Ru`i~i} smatra da informacije i izvje{taji, kojim je obilovala ova skup{tina, nisu imale potrebnu formu i da je svaki obra|iva~ radio po svom naho|ewu. Ve}ina ovih dokumenata nije bila na zadovoqavaju} em nivou i o~ekujemo da u narednom periodu izvr{na vlast u~ini napor da se oni podignu na vi{i nivo. To zna~i da bi ti dokumenti trebalo da budu jednoobrazni, u smislu odgovora na pitawa iz zahtjeva prema obra|iva~u materijala. E.D.

FOND ZDRAVSTVENE ZA[TITE

PLATI PA SE LIJE^I U posqedwih nekoliko godina bilo je uvrije`eno mi{qewe da sva lica starija od 65 godina u RS imaju besplatnu zdravstvenu za{titu. To se ni sada nije promijenilo, jedino su odre|eni uslovi, propisani zakonima o zdravstvenom osigurawu ili doprinosima, kao i pravilnicima zdravstvenoj za{titi i participaciji, koje moraju da ispune ova lica i ostvare ova prava. Po rije~ima Mire Bjeli}, rukovodioca derventske Poslovnice Fonda zdravstvene za{tite, Zakonom o zdravstvenom osigurawu propisano je koja

su sve lica obavezno osigurana, dok su Zakonom o doprinosima definisani obveznici doprinosa, te osnovice i stope doprinosa po pojedinim kategorijama. To zna~i da lica iznad 65 godina i djeca do 15 godina nisu obavezno osigurana jer pripadaju tim kategorijama, ve} je neophodno da imaju osnov za

osigurawe predvi|en zakonom. Prema Pravilniku o sadr`aju i obimu prava na zdravstvenu za{titu i participaciju, ove kategorije stanovni{tva ne podlije`u li~nom u~e{}u u tro{kovima zdravstvene za{tite, odnosno, da im se zdravstvena za{tita obezbje|uje u cijelosti iz sredstava obaveznog osigurawa, izuzev kod podizawa lijekova sa B i C liste. - Ukoliko nisu penzioneri ili zdravstvenu za{titu ostvaruju po nekom drugom osnovu, a s obzirom da se radi o odre|enoj proceduri i nekoliko dokumenata koje treba da dostave, ka`e

Mira Bjeli}, najboqe je da se ova lica jave u na{u poslovnicu, gdje }e im biti obja{weno koji je put da bi ostvarili pravo na lije~ewe bez pla}awa participacije. Uglavnom se radi o potvrdama da kao {to su posjedovni list, ku}na lista, rje{ewe iz Centra za socijalni rad, izjava da ne prima penziju

iz inostranstva itd. Za lica starija od 65 godina, kao i za djecu mla|u od 15 godina, koji su bili stalni korisnici nov~ane pomo}i iz Centra za socijalni rad, ova institucija je i pla}ala zdravstveno osigurawe. Ta pomo} iznosila je 41 KM, a koristilo je oko 360 korisnika. Me|utim, izmjenama zakona utvr|eno je da osnovica sada iznosi 40 odsto prosje~ne plate u Republici Srpskoj i da stopa doprinosa za zdravstveno osigurawe iznosi 11,5 odsto, ~ime se dolazi do iznosa od oko 56 KM mjese~no po osiguraniku. Centar za socijalni rad nije planirao sredstva za ovu namjenu u ovolikom iznosu, oko 20.000 KM mjese~no, tako da sada ta prava preko centra ostvaruju samo 72 lica. Lica starija od 65 godina, dr`avqani Republike Srpske, koji u cjelosti ili djelimi~no, primaju penziju i invalidninu iz inostranstva, dok ima prebivali{te na teritoriji RS, ako me|unarodnim sporazumom nije druga~ije odre|eno, obavezno je osigurano lice u skladu sa zakonom, li~no se prijavquje i li~no vr{i obra~un i uplatu doprinosa na osnovicu koju ~ini iznos penzije i to po stopi od 3,75 odsto. Isto se odnosi i na poqoprivrednike, samo {to je sada osnovica 30 odsto prosje~ne bruto plate u RS i uz stopu od 11, 5 odsto. To zna~i da je poqoprivrednik, ukoliko `eli zdravstveno osigurawe, u januaru ove godine trebalo da plati 42,40 KM. E.D.

Komentari{u}i rad odbornika na posqedwoj sjednici Skup{tine op{tine, Nade Planin~evi} izra`ava nezadovoqstvo odnosom skup{tinske ve}ine prema nekoliko pitawa. Prije svega, Planin~evi} konstatuje da je program zajedni~ke komunalne potro{we za 2008. godinu pretrpio niz kritika od odbornika i pozicije i opozicije. Prijedlog je uop{ten, bez konkretnih rje{ewa i bez ozbiqnog plana aktivnosti. Ulo`en je ve}i broj amandmana i pozicije i opozicije, a u nemogu}nosti da postigne dogovor skup{tinska ve}ina je odlu~ila da sve amandmane prihvati u paketu, {to je jo{ gore rje{ewe od prvobitnog prijedloga, ka`e Planin~evi}. U ime Kluba odbornika SDS, Mihailo Ze~evi} tra`io je da 8 ulica u novom nasequ, iz tre}e prioritetne grupe bude svrstano u drugu, pod punim nazivom, kako bi se izbjegle mogu}e manipulacije, kada je rije~ o infrastrukturnimj ulagawima, prije svega, izgradwi i odr`avawu puteva i ulica. Odbornici SDS podr`ali su izvje{taj o radu inspektora i komunalne policije za 2008. godinu, uz konstataciju da se protive namjeri odbornika SNSD i skup{tinske ve}ine da za lo{e stawe optu`e izvr{ioce, odnosno inspektore. Odgovornost za lo{e stawe u oblasti Odjeqewa inspekcijske poslove moraju da preuzmu na~elnik resora i izvr{na vlast, a ne inspektori, ka`e Planin~evi}. Odbornici SDS kritikovali su informaciju o higijenskoepidemiolo{kom stawu gradskog vodovoda, uz napomenu da je izvje{tajem obuhva}en mawi dio problema, dok je su{tina namjerno izostavqena. SDS isti~e prijedlog da se moraju obezbijediti nova sredstva za rje{avawe vodosnabdijevawa i da se mora donijeti novi program aktivnosti. Treba izgradi-

ti kapacitete koji }e vodom snabdijevati od 300 do 500 doma} instava, kao i posebne objekte za snabdijevawe vodom osiwskog, kalenderova~kog, so~ani~kog i drugih podru~ja. U pojedinim slu~ajevima mora se i}i na ulagawa za pojedina sela, kao {to je slu~aj sa Trstencima, Lu`anima i sli~nim. To jesu nova sredstva, ali mogu}e ih je obe z b i j e diti i trajno rije{iti problem snabdijevawa vodom. U ime Kluba odbornika SDS, odbornik Vlado Kova~evi} kritikovao je informaciju o upisu u~enika u osnovne {kole iz aktuelne {kolske godine. Kova~evi} ka`e da je informacija neozbiqna, jer podaci o broju u~enika u pojedinim {kolama nisu ta~ni, kao i mnoge druge pojedinosti koje su navedene. Kova~evi} je predlo`io da se na narednoj sjednici Skup{tine op{tine razgovara o prostornim, tehni~kim, sanitarnim, sportskim i drugim uslovima u svim {kolama, te da se utvrdi plan aktivnosti na poboq{avawu sada{weg stawa. Na prijedlog odbornika SDS usvojen je i zakqu~ak da na~elnik op{tine preuzme obavezu odr`avawa sastanka sa predstavnicima op{tine Doboj u ciqu izgradwe prikqu~ka na planirani autoput Bawa Luka-Doboj. Od strana~kih aktivnosti, Planin~evi} isti~e po~etak priprema za odr`avawe izborne skup{tine OOSDS, te u okviru toga i po~etak aktivnosti na reevidenciji ~lanstva, kadrovskim osvje`ewima i konsolidaciji organa i tijela op{tinske organizacije. mr

KOMISIJA ZA SOCIO-EKONOMSKA PITAWA

POMO] UGRO@ENIMA

U pro{li petak je odr`an sastanak Radne grupe za socioekonomska pitawa, gdje je glavna tema rasprave bila pomo} porodici Vujinovi} iz Mi{inaca, koja je u stawu socijalne potrebe po raznim osnovama. Prioritetni problem je rje{avawe stambenog pitawa za ovu porodicu. Inicijativu za rje{avawe ovog problema pokrenuo je Savjet mjesne zajednice Mi{inci, a na~elnik Milorad Simi} je izrazio spremnost da se ovaj problem {to prije rije{i, te obe}ao finansijsku pomo}, tako

da }e se koordinacijom svih nadle`nih institucija uskoro pristupiti adaptaciji neuslovne ku}e u kojoj `ive, rekla je Vesna [ain, predsjednik ove komisije. Na sastanku se razgovaralo o nastavku aktivnosti vezano za anketirawe socijalno ugro`enih kategorija stanovni{tva, ~ime bismo na neki na~in napravili jednu vrstu socijalne karte stanovni{tva, i na taj na~in imali bismo relnije rangirawe lica koja su u stawu socijalne potrebe.


BROJ 2132

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

STRANA 5.

IZ MJESNIH ZAJEDNICA: MI[KOVCI

OSTALI NA SVOME Selo Mi{kovci nalazi se na sjeverozapadu op{tine, a centar mjesne zajednice od administrativnog sjedi{ta op{tine udaqen je tek 8 kilometara. Na podru~ju Mi{kovaca `ivi oko 600 stanovnika u 236 doma}instava. Naseqeno je 216 ku}a, dok u dvadesetak ku}a ve} godinama ne `ive wihovi vlasnici koji su oti{li u potragu za boqim `ivotom u grad ili {irom svijeta. Kroz Mi{kovce prolazi magistralni putni pravac Derventa - Prwavor, a to je imalo veliki uticaj na opredjeqewe qudi da ostanu na svojim imawima. Preostala putna infra-

struktura u selu nije ba{ na zavidnom nivou, a u prilog tome svjedo~i i podatak da je od ukupno 13 kilometara glavnog seoskog puta asfaltirano tek 502 metra. Ostali dio puteva je makadamski, a mnogi puteqci, posebno u zimskim uslovima, gotovo su neprohodni. Elektro mre`a je na zadovoqavaju}em nivou, a gotovo sva doma}instva imaju telefon. Osnovna grana privre|ivawa stanovnika je poqoprivreda, mada na podru~ju sela postoji nekoliko privrednih, zanatskih, trgova~kih i drugih subjekata u kojima mawi broj stanovnika obezbje|uje sredstva za egzistenciju. Natalitet je u Mi{kovcima u opadawu, a to potvr|uje i podatak da je prema popisu stanovni-{tva iz 1991. godine na ovom podru~ju `ivjelo 782 stanovnika. U prilog tome svjedo~i i ~iwenica da se konstantno smawuje i broj djece (u~enika).

OD PILI]A DO LIMOVA Kada je rije~ o privrednim subjektima na podru~ju sela, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Mi{kovci Slobodan Cvijanovi} isti~e 7 farmi za tov pili}a. Samo u jednom turnusu godi{we proizvede se oko 50.000 pili}a, a najva`nija je ~iwenica da jedan broj mje{tana ima zaposlewe i da obezbje|uje egzistenciju na taj na~in. Zna~ajan privredni subjekt je i pogon preduze}a "Jaguar" koje zapo{qava desetak radnika, zatim auto-otpad "Kalibra", nekoliko trgova~kih radwi i ugostiteqskih objekata. Doma}instvo Star~evi}a bavi se proizvodwom meda, voska i drugih p~elarskih proizvoda, a privatni obrt ima i predsjednik Savjeta mjesne zajednice, koji posjeduje gra|evinske ma{ine i bavi se

prevozom. Ve}i broj stanovnika zaposlen je u gradu u raznim oblastima, a najvi{e wih posjeduju vlastitu zemqu i bavi se raznim granama poqoprivrede.

PUTEVI I VODA Ve}i dio Mi{kovaca, prema Motajici, nalazi se u brdima, pa su mnogi mje{tani oti{li sa svojih imawa, a oni koji su ostali nisu u mogu}nosti da samostalno izgrade puteve i boqe op{te uslove za `ivot. Jo{ ranije, izra`eni su prjekti za asfaltirawe puteva na lokalitetu {kola Mili}i, u du`ini od 2.800 metara, na relaciji Cvi-

ji}i - Zipinac, u du`ini od 1.150 metara, te u zaseoku Ka{i}i, u du`ini od 350 metara. U realizaciji planiranih aktivnosti mje{tani se oslawaju na vlastito u~e{}e i na pomo} op{tine, te nagla{avaju da je saradwa sa lokalnim vlasti-

ma, kada je rije~ o putevima, nije na `eqenom nivou. Za razliku od toga, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Slobodan Cvijanovi} isti~e veliku pomo} op{tine i resornog ministarstva u izgradwi seoskog vodovoda. Radovi na ovom objektu po~eli su u julu 2008. godine, a do sada teku predvi|enom dinamikom. Predra~unska vrijednost izgradwe vodovoda iznosi oko 630 hiqada KM, a okon~awe radova o~ekuje se do kraja 2009. godine. Izgradwom rezervoara i vodovodne mre`e bi}e rije{eno snabdijevawe 120 doma}instava, te snabdijevawe vodom mjesne {kole, mqekare i lova~ke ku}e.

SVE MAWE DJECE Na podru~ju Mi{kovaca radi podru~na {kola "19. april" koju poha|a 20 u~enika od prvog do petog razreda. Mi{kov~ani su, kao i u drugim selima, suo~eni sa ~iwenicom da je sve mawe

djece na selu, pa tako prvi razred u Mi{kovcima poha|a samo jedan u~enik, dok se najve}i broj u~enika (wih sedam) nalazi u tre}em razredu. Zgrada {kole renovirana je prije {est godina, a prije dvije godine izgra|en je i sanitarni ~vor, te obezbije|eni osnovni uslovi za boravak djece. Sa u~enicima radi dvoje nastavnika, Lepa Vulin, profesor razredne nastave i \or|o Radan, u~iteq. Wih dvoje ka`u da su obezbije|eni osnovni uslovi za rad sa djecom, bilo da je rije~ o materijalno-tehni~kim sredstvima i drugim potrebama. [kola ima grijawe, a kao i u drugim podru~nim {kolama kreda i tabla su glavno nastavno sredstvo. Nastavnici odr`avaju i dopunsku nastavu za u~enike, a s obzirom na mali broj djece nije mogu}e organizovati neke vannastavne (sportske, zabavne i druge) sadr`aje.

Predstavnici mjesne zajednice pokrenuli su aktivnost na izgradwi {kolskog igrali{ta. Obezbije|ena je i ure|ena parcela, a u narednom periodu u planu je i postavqawe ograde oko {kolskog dvori{ta. U dvori{tu {kole izgra|en je spomenik u pomen na borce iz odbrambeno-otaxbinskog rata, a svake godine, 2. decembra, odr`ava se molitva i pomen na poginule pripadnike VRS iz ovog sela.

jo{ vi{e sme}a dolazi iz grada i drugih naseqa. Nije rijetkost da na smetqi{tu prona|em mrtvo gove~e, sviwu i druge `ivotiwe koje budu ostavqene na povr{ini zemqi{ta. Niko ne vodi ra~una o mogu}im pojavama bolesti i one~i{}ewu vode, a li~no sam u vi{e navrata i{ao i zakopavao `ivotiwske le{eve, ka`e Cvijanovi}. On nagla{ava da je jedan od prioriteta predstavnika mjesne zajednice u narednom periodu upravo spre~avawe takvog pona{awa, pri ~emu o~ekuje maksimalnu podr{ku op{tine i komunalnog preduze}a. Cvijanovi} se ve} vi{e puta obra}ao nadle`nim strukturama da u Mi{kovcima budu postavqeni kontejneri za odlagawe otpada, ali do sada nije nai{ao na razumijevawe. Od problema o kojima se mora povesti prioritetna briga, Cvijanovi} isti~e i mjesno grobqe. Na podru~ju sela postoji samo jedno (pravoslavno) grobqe, koje je staro vijekovima i u kome vi{e nema mjesta za sahrawivawe. Ve} se doga|aju slu~ajevi prekopavawa qudskih kostiju i potrebno je {to prije da se izna|e rje{ewe. Kao mogu}nosti name}u se pro{irewe postoje}eg grobqa ili obezbje|ivawe nove parcele za osnivawe novog grobqa. U Mi{kovcima nema ambulante za zdravstvenu za{titu stanovnika, a sve potrebe u tom smislu mje{tani zadovoqavaju odlaskom u Dom zdravqa. Povremeno, dolazi qekar koji obavqa pregled starijih lica (mjerewe pristiska i sli~no),

jednice odr`ava sastanke u privatnim ku}ama, a postoji mogu}nost da se jedan dio {kole preuredi za te namjene. Cvijanovi} nagla{ava da se sjednice Savjeta mjesne zajednice odr`avaju u prosjeku jednom mjese~no, a po potrebi i ~e{}e. Uspjeli smo da izbjegnemo politi~ke sukobe i prepucavawa i mogu da ka`em da su svi ~lanovi Savjeta mjesne zajednice aktivni i usmjereni ka rje{avawu problema stanovnika, nagla{ava Cvijanovi}. On o~ekuje pomo} op{tine

mada postoji potreba da se u selu izgradi i mawa ambulanta, s obzirom da se pomenuti pregledi obavqaju u ku}ama.

bom (politi~kim prepucavawima), a premalo interesima i potrebama gra|ana. U Mi{kovcima postoji dobra voqa i spremnost da zajedni~ki izgra|ujemo boqe uslove za `ivot svih stanovnika i pozivamo na{e predstavnike da nam u tome pomognu, zakqu~uje Cvijanovi}. mr

oko sanacije i ure|ewa prostora za mjesnu kancelariju i nagla{ava da bi to bilo od velike koristi za budu}i rad. Cvijanovi} nagla{ava da stanovnici Mi{kovaca nisu adekvatno informisani o de{avawima na nivou lokalne zajednice, te konstatuje da se predstavnici lokalne vlasti i politi~kih organizacija (bez izuzetka) previ{e bave sami so-

DIVQE DEPONIJE Jedan od velikih i za sada nerje{ivih problema, na koje ukazuje predsjednik Savjeta mjesne zajednice Slobodan Cvijanovi}, jeste stvarawe divqih deponija sme}a u neposrednoj blizini rijeke Ukrine. Na vi{e mjesta napravqeno je nekoliko deponija, koje ugro`avaju okolinu, ali i zdravqe mje{tana. Cvijanovi} ka`e da sme}e odla`u i sami mje{tani, ali da

JEDINSTVEN SAVJET MZ Jedan od prioriteta u narednom periodu je i obezbje|ivawe prostorije za rad mjesne zajednice. Savjet mjesne za-


6. STRANA

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

ODJEQEWE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

***

BROJ 2132

ODJEQEWE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

VI[E OD 1200 KONTROLA Na posqedwoj sjednici Skup{tine op{tine odbornici su razmatrali i informaciju o radu inspektora za 2008. godinu. Naime, pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o organizaciji radnih mjesta u op{tinskoj administrativnoj slu`bi definisano je devet op{tinskih inspektorata za osam oblasti nadzora. Profesionalno je anga`ovano {est inspektora za pet oblasti, a jo{ uvijek nedostaju inspektori za drumski saobra}aj, za vodoprivredu i ekologiju.

U toku 2008. godine, inspektori su ukupno obavili 1.261 kontrolu, ili 38 kontrola mawe nego u 2007. godini. Doneseno je 400 rje{ewa, ili za 83 rje{ewa vi{e nego u prethodnoj godini. Izdato je 112 prekr{ajnih naloga, ili za 30 vi{e nego godinu dana ranije, te je podne{eno 39

prekr{ajnih prijava. Po osnovu izdatih prekr{ajnih naloga napla}eno je 34.090 KM, {to je za 9.000 KM vi{e nego u 2007. godini, dok je no osnovu prekr{ajnih prijava napla}eno 34.250 KM, ili za 7.000 KM vi{e nego godinu dana ranije. Tokom 2008. godine inspektori su primili 570 zahtjeva/podnesaka, ili za 118 mawe nego godinu dana ranije. Pored redovnog, inspektori su obavqali i vanredni nadzor prema nalozima glavnih republi~kih inspektora iz pojedinih oblasti. Tako|e,

inspektori su redovno mjese~no, tromjese~no i polugodi{we sa~iwavali izvje{taje o radu i podnosili ih Republi~koj upravi za inspekcijske poslove. Saradwa op{tinskih inspektora sa republi~kim bila je na zadovoqavaju}em nivou, izuzev republi~kih tr`i{nih inspektora koji nisu

tra`ili u~e{}e i podr{ku op{tinskih inspektora prilikom obavqawa kontrola. U Odsjeku za inspekcijske poslove ocjewuju da bi i saradwa sa policijom trebala biti boqa. Kada je rije~ o pojedina~nom radu op{tinskih inspektora, najve}i broj kontrola, u toku 2008. godine, obavio je zdravstveno-sanitarni inspektor, ukupno 370. On je izdao 202 rje{ewa, pokrenuo 10 naloga i podnio dvije prijave na osnovu kojih je napla}eno 11.000 KM. Tr`i{ni inspektor obavio je 329 kontrola, donio 87 rje{ewa, pokrenuo 79 naloga i podnio 14 prijava po osnovu kojih je napla}eno 28.240 KM. Inspektor za poqoprivredu obavio je 222 kontrole, izdao 38 rje{ewa i 9 naloga po osnovu kojih je napla}eno 5.050 KM. Veterinarski inspektor obavio je 175 kontrola, izdao 47 rje{ewa, jedan nalog i 16 prijava po osnovu kojih je napla}eno 7.450 KM. Urbanisti~ko-gra|evinski inspektor obavio je 165 kontora, izdao 26 rje{ewa i 9 naloga po osnovu kojih je napla}eno 16. 600 KM. Najve}i broj zahtjeva i drugih podnesaka upu}en je zdravstveno-sanitarnom inspektoru, ukupno 166, tr`i{na inspekcija zaprimila je 140 zahtjeva, veterinarska 102, urbanisti~ko-gra|evinska 90 i poqoprivredna 72. mr

KONTROLA FISKALNIH RA^UNA Na osnovu instrukcije o poja~anom nadzoru nad primjenom propisa o izdavawu ra~una br.26.020/324-238/09 od 6.02.2009. godine donesene od strane Republi~ke uprave za inspekcijske poslove iz Bawa Luke Op{tinska, tr`i{na inspekcija izvr{ila je 38 inspekcijskih kontrola kod privrednih subjekata u Derventi. Kontrolisalo se izdavawe fiskalnih ra~una kupcima ili korisnicima usluga. Izvr{enim kontrolama nisu prona|ene nepravilnosti.

OP[TINA DERVENTA NA^ELNIK OP[TINE

JAVNI POZIV za studente i u~enike sredwih {kola kojima je odobrena stipendija ya {kolsku 2008/2009. godinu Pozivaju se studenti i u~enici sredwih {kola kojima je odobrena stipendija za {kolsku 2008/2009. godinu da do|u u nedjequ 01.03.2009. godine u 10:00 ~asova u zgradu biv{eg Kluba vojske u Derventi na potpisivawe UGOVORA O STIPENDIRAWU.

Prema va`e}im zakonima privredni subjekti su du`ni da izdaju fiskalne ra~une kupcima odnosno korisnicima usluga a s druge strane isti su du`ni da uzmu i sa~uvaju ra~un u krugu od 20 metara po napu{tawu prodajnog mjesta. Trgovci, ugostiteqi i zanatlije su ozbiqnije shvatili Zakon o fiskalnim kasama te redovno izdaju ra~une dok mu{terije izbjegavaju uzimawe ra~una. Ovom prilikom apelujemo na gra|ane da prilikom svake

kupovine robe i izvr{ene usluge obavezno uzmu fiskalni blok, pa ~ak i da ga tra`e ukoliko ga ne dobiju od privrednog subjekta, jer samo sa navedenim ra~unom mo`ete ostvariti neka svoja prava, kao {to je reklamirawe kupqene robe ili izvr{ene usluge. Za sve nepravilnosti oko izdavawa fiskalni blokova u objektima mo`ete nazvati Tr`i{nu inspekciju na telefon 315-192. Op{tinska tr`i{na inspekcija

STUDENTSKI KREDITI

UGOVORI U NEDJEQU Nakon odluke na~elnika op{tine Milorada Simi}a o stipendirawu studenata i sredwo{kolaca, u nedjequ slijedi i potpisivawe ugovora u biv{em Klubu VRS sa po~etkom u 10 ~asova. Radi se o 160 novih stipendija, a sa onim iz prethodnih godina, op{tina Derventa stipendira ne{to vi{e od tri stotine studenata i u~enika. Isplata stipendija po~iwe u martu. U odnosu na prvobitni prijedlog, do{lo je do mawih izmjena, jer je pet studenata iz Dervente dobilo stipendije Ministarstva prosvjete i kulture i, s obzirom na iznos i da se stipendija mo`e primati samo po jednom osnovu, odustali su od ove op{tinske. To su Mowa \uki}, Danijela Grozdanovi}, Sandra Kuzmanovi}, Zdravka Mar~eti} i Danka \ali}. Stipendiju je dobio i Topalovi} Mario, student bogoslovije. Na prijedlog iz Gimanzije, u~eni~ke stipendije dodijeqene su Teofilovi} Maji i Bogdanovi} Jovani, umjesto Mili} Dajane i Kecman Veselke. E.D.

LUTALICE POD ZA[TITOM Na osnovu prijave gra|ana, dru{tvo za za{titu `ivotiwa "Noa" iz Bawa Luke zatra`ilo je od nadle`nih organa i slu`bi lokalne uprave da hitno zabrane progon i ubijawe napu{tenih `ivotiwa. Na~elnik Odjeqewa za inspekcijske poslove Tomo Nagradi} ka`e da je novim zakonskim rje{ewem zabraweno tamawewe pasa, ma~aka i drugih `ivotiwa lutalica i da su svi nadle`ni organi i slu`be sa time upoznati. Od usvajawa novog zakona nije bilo prekr{aja na podru~ju derventske op{tine tako da nije bilo niti progona, odnosno tamawewa `ivotiwa, ka`e Nagradi}. On isti~e da se novim zakonom pojavio i novi problem. Naime, ka`e Nagradi}, zakonodavac je stavio lokalnoj zajednici u obavezu da izgradi obje-

kat za prihvatawe `ivotiwa. To zna~i da mora biti obezbije|ena odgovaraju}a zgrada, sa ogradom i drugim elementima, da `ivotiwe moraju imati zdravstvenu za{titu i redovnu ishranu, a jasno je da to nije mogu}e uraditi u kratkom roku. Sama izgradwa objekta ko{ta oko 100 hiqada maraka, ka`e Nagradi}, uz napomenu da op{tinskim buxetom nisu planirana izdvajawa za tu namjenu. Zakonodavac nije vodio ra~una o problemima i mogu} nostima lokalnih zajednica. Imaju}i to naumu u ovom trenutnku nemogu}e je re}i, kada }e i na koji na~in problem biti rije{en, a nesporno je da }e se organi i slu`be lokalne vlasti pridr`avati zakona o zabrani tamawewa `ivotiwa, zakqu~uje Nagradi}.

POJAVA NOZEMOZE Na podru~ju op{tine Derventa utvr|en je prvi slu~aj bolesti p~ela, nozemoze. Nozemoza je parazitarna bolest sredweg crijeva p~ela uzrokovana mikrosporidijom, Nozema apis. Suzbija se po Pravilniku o mjerama za suzbijawe i iskorjewivawe zaraznih bolesti p~ela. Bolest je sezonskog karaktera i naju~estalija je u proqe}e - februar, mart, april. Mo`e biti akutnog i hroni~nog toka: Akutni tok - uginu}a p~ela su do 100%, javqa se u proqe}e. Klini~ki znaci bolesti najvi{e se zapa`aju na starijim p~elama, obi~no pred uginu}e. Abdomen je pove}an p~ele imaju proqev, ne mogu da polete pa padaju na poletnu dasku, uznemireno se kre}u, kao da skaku}u i poslije kratkog vremena ugibaju. Nalaz ve}eg broja uginulih p~ela na podu ko{nice te sa}a, ramova, i zaliha polena poprskanih tamno-sme|im mrqama izmeta kazuju na prisustvo bolesti. Hroni~ni tok - javqa se za vrijeme qetnih mjeseci. Za vrijeme qeta bolest se slabo zapa`a jer p~ele ugibaju na pa{i ili u ko{nici. Ukoliko zara`ena zajednica zazimi, p~ele ugibaju za 2 do 3 mjeseca tako da p~eliwa zajednica i ne do~eka proqe}e. Izvor infekcije je izmet zara`enih p~ela u kome spore parazita mogu opstati i dvije godine te hrana, voda, sa} e i okviri od sa}a zaprqani izmetom. Spore uni{tava temperatura od 60 stepeni za 15 minuta. P~elar prenosi invaziju umetawem nedezinfikovanog sa}a

i meda, upotrebom nedezinfikovanog pribora, spajawem slabih zajednica, prodajom zara`enih rojeva, p~elarskog inventara te selidbom zajednica. Sigurna dijagnoza bolesti zasniva se na laboratorijskom nalazu Nozeme apis u uzorcima `ivih p~ela, izmeta i uginulih p~ela.

Nozemoza se smatra znatnom manom zbog tro{kova lije~ewa, dezinfekcije, mogu}nosti preno{ewa zaraze na zdrava dru{tva, eventualnog uni{tavawa bolesnog dru{tva, kao i smawenog prinosa meda. Lije~ewe oboqelih p~eliwih zajednica je mogu}e je preparatima - Fumagilin, Nozecid kao i sanirawe dezinfekcijom sa}a ramova i ko{nica parama 80%) sir}etne kiseline ili spaqivawem sakupqenih uginulih p~ela. Predla`e se p~elarima da izvr{e pregled p~eliwaka te u slu~aju sumwe na ovo oboqewe dostave napred navedene uzorke na ispitivawe u Veterinarski institut "Dr Vaso Butozan", Bawa Luka. Op{tinski veterinarski inspektor


BROJ 2132

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009. POLICIJSKA STANICA

UDRU@EWE PENZIONERA DERVENTA

POVOQNO BEZBJEDNOSNO STAWE Odbornici Skup{tine op{tine, na sjednici od 23. februara, izme|u ostalog, razmatrali su i Informaciju o stawu bezbjednosti za period od 1. januara do 31. decembra 2008. godine, koju je sa~inila Policijska stanica Derventa. Osnovna ocjena iz ove informacije, na osnovu iznesenih podataka i odre|enih analiti~kih pokazateqa, jeste da je bezbjednosno stawe na podru~ju op{tine, u cjelini gledano, povoqno. Kada je u pitawu stawe u oblasti kriminaliteta, onda su u pro{loj godini evidentirana 273 krivi~na djela. Ukupna rasvijetqenost evidentiranih krivi~nih djela u pro{loj godini iznosi oko 86 odsto, {to je za skoro pet procenata vi{e nego godinu ranije. U najve}em broju slu~ajeva krivi~na djela su izvr{ila nepoznata lica, {to je zahtijevalo i ve}u anga`ovanost policije na wihovom rasvjetqavawu. Ukupno je izvr{eno 161 krivi~no djelo od strane nepoznatih lica, a rasvijetqena su 123 slu~aja. Nadle`nom tu`ila{tvu dostavqeno je 207 izvje{taja o po~iwenim krivi~nim djelima protiv 246 lica. U ovom periodu evidentno je pove}awe broja lica-povratnika, jer je u 2008. godini evidentirano 96 vi{estrukih izvr{ilaca krivi~nih djela, dok je u prethodnoj godini zabiqe`eno 50 takvih lica. Dok je u 2007. godini evidentirano 20 maloqetnih izvr{ilaca krivi~nih djela, taj broj je u pro{loj godini pao na 14 maloqetnika. Najve}i broj krivi~nih djela koja su izvr{ili maloqetnici odnose se na kra|e i te{ke kra|e. U ciqu spre~avawa maloqetni~ke delikvencije, Policijska stanica predla`e interdisciplinarni pristup svih odgovornih segmenata dru{tva, po~ev od porodice i {kola, pa do centra za socijalni rad, policije, pravosu|a, zdravstva, vjerskih

institucija, medija i sli~no. Najzastupqeniji oblik krivi~nih djela su ona protiv imovine. Tako su evidentirane 83 te{ke kra|e, od ~ega su 53 rasvijetqene. Od 27 slu~ajeva kra|e, policija je uspjela da rije{i 24 takva slu~aja. Interesantno je da je u pro{loj godini u op{tini zabiqe`en samo jedan slu~aj kra|e automobila, dok je u 2007. godini bilo pet takvih slu~ajeva. Evidentirana su i dva krivi~na djela razbojni{tva, 67 djela sa tjelesnim povredama, mada nije zabiqe`en ni jedan slu~aj ubistva, jedno djelo ucjene, sedam krivi~nih djela protiv polnog integriteta, tri krivi~na djela izazivawa op{te opasnosti i druga. Tako|e, evidentirano je i rasvijetqeno 12 krivi~nih djela nedozvoqene proizvodwe i prometa oru`ja i eksplozivnih sredstava, kao i tri slu~aja nedozvoqene trgovine drogama, kada je oduzeto 36 kg marihuane. Derventski policajci evidentirali su i 20 slu~ajeva nasiqa u porodici, o ~emu je upoznat i Centar za socijalni rad, kao i nevladina organizacija za za{titu `ena "Budu}nost" iz Modri~e. U pro{loj godini izvr{ena su tri napada na policajce u toku obavqawa du`nosti, bez povreda, a izvr{ioci su prijavqeni tu`ila{tvu. U ovom periodu dostavqena su i tri izvje{taja, protiv ~etiri lica, za privredni kriminal. Policijska stanica u ovom periodu, kao i prethodnih godina, nije imala slu~ajeva da su roditeqi prijavqivali da im djeca konzumiraju alkohol u ve}im koli~inama i narkoti~ka sredstva, {to bi trebalo, uz ostale subjekte, da postane dio ukupne preventivne djelatnosti na suzbijawu ovog dru{tvenog zla. U svemu ovome va`nu ulogu mora da ima i Forum za bezbjednost zajednice Derventa, a sve u ciqu poboq{awa bezbjednosti, kvalite-

STRANA 7.

OBAVJE[TEWE o subvenciji utro{ewe elektri~ne energije

ta `ivota i ekonomskog prosperiteta ovog podru~ja. U oblasti javnog reda i mira, u pro{loj godini, evidentirano je 57 prekr{aja, {to je za sedam odsto mawe od prethodne godine. Nadle`nom sudu podneseno je 47 zahtjeva za pokretawe prekr{ajnog postupka protiv 67 lica. Najve}i broj prekr{aja odnosi se na tu~u i fizi~ke napade, uglavnom u ugostiteqskim objektima i na ulici. Pripadnici Policijske stanice posebno upozoravaju na produ`eno radno vrijeme ugostiteqskih objekata, kada se i de{ava najve}i broj slu~ajeva naru{avawa javnog reda i mira, kao i na nedozvoqeno to~ewe alkohola maloqetnim licima. Policijska stanica ulo`ila je zna~ajne napore u obezbje|ivawu predizbornih skupova uo~i lokalnih izbora u septembru i oktobru pro{le godine. Svi skupovi u organizaciji politi~kih subjekata protekli su bez ikakvih naru{avawa javnog reda i mira, a policajci su obezbje|ivali i ve}i broj sportskih manifestacija, proslava povodom dr`avnih i vjerskih praznika, kulturne priredbe i sli~no. Potpisivawem protokola o postupawu u slu~ajevima vr{wa~kog nasiqa me|u djecom i mladima sa nadle`nim institucijama u Republici Srpskoj, po prvi put je uspostavqena jedinstvena dru{tvena platforma neophodna za uspje{no suprotstavqawe ovom socijalno devijantnom pona{awu {kolske i druge omladine. Tako|e, pripadnici Policijske stanice te`e uspostavqawu i odr`avawu obostranog povjerewa na relaciji policijagra|ani, {to i jeste centralni ciq kqu~ne komponente policijskog djelovawa u zajednici. Sve to podrazumijeva me|usobno komunicirawe i koordinaciju, kao i akciju svih subjekata u nastojawu da se {iri bezbjednosna kultura. E.D.

Udru`ewe penzionera obavje{tava penzionere~lanove Udru`ewa sa podru~ja na{e op{tine da je pomjeren rok do 15. marta 2009. godine za prijavqivawe-penzionera za otpis utro{ene elektri~ne energije i poslije toga roka ne}emo primati prijave. Prijave se primaju svski radni dan od 8 do 11 ~asova u kancelariji Udru`ewa. UPRAVA POQOPRIVREDNE SUBVENCIJE

VI[E OD HIQADU ZAHTJEVA Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS, u skladu sa planom kori{tewa podsticajnih sredstava za 2009. godinu, izdvojilo je finansijska sredstva za regresirawe dizel goriva i vje{ta~kog |ubriva. Ova sredstva mogu da koriste samo registrovani poqoprivredni proizvo|a~i, i to za proqetnu sjetvu poqoprivrednih kultura, te za sadwu i odr`avawe vo}waka i vinograda. U proqetnoj sjetvi mogle su se prijaviti samo slobodne povr{ine, one koje nisu zasijane u jesewoj sjetvi. Prilikom iskazivawa planiranih sjetvenih povr{ina svaki proizvo|a~ je potpisao izjavu o tome {ta namjerava da zasije i na kojim povr{inama, ~ime je preuzeo odgovornost za davawe podataka i omogu}io kasniji inspekcijski nadzor tih povr{ina. Ukoliko poqoprivredni proizvo|a~ odustane od planirane sjetve, du`an je do 1. juna ove godine da o tome obavijesti nadle`ni op{tinski organ. Odjeqewe za privredu i dru{tvene djelatnosti, nakon

informisawa poqoprivrednika o mogu}nostima regresirawa dizel goriva i vje{ta~kog |ubriva, primilo je 1045 ovjerenih izjava o planiranim sjetvenim povr{inama. Tako derventski poqoprivrednici, ne ra~unaju}i one koje se nisu prijavili, planiraju da u proqetnoj sjetvi zasiju oko 4 hiqade hektara. Po tradiciji, najvi{e se planira sjetva kukuruza, ne{to vi{e od 3.200 ha, oko 300 ha jare p{enice, 58 ha pod uqaricama, desetak hektara pod povr}em, 3 hektara pod qekovitim biqem i oko 235 ha pod krmnim biqem. Zahtjeve su uputili i vo}ari, koji planiraju odr`avawe vo}waka na povr{ini od tridesetak hektara. E.D.

ELEKTRODISTRIBUCIJA DERVENTA

OBAVJE[TEWE O~itawe elektri~ne energije za februar traje od 24.2. do 30.3. Pozivamo potro{a~e da, ukoliko nisu ku}i u vrijeme o~itawa, a brojila nisu pristupa~na, da stawa o~itaju i dostave na telefon 333-067 od 0 do 24 ~asa, kako ne bi do{lo do neo~itawa ili pogre{ne procjene.

TABELARNI PRIKAZ ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA PI]E U 2008. GODINI Ɋ Ȼ

ȼɨɞɧɢ ɫɢɫɬɟɦ

ɍɤɭɩ. ɩɨ ȼɨɞ.ɫɢɫɬɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ Ȼɚɤ ɏɟɦ ɂɫɩ ɇɟɢ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ ɂ ɇ Ȼ ɏ Ȼ ɏ

1

ȼ.ɋ Ʌɭɩʂ.Ȼɢɥɢʄɚ

6 0 6 0 5 0 7 0 7 2 6 3 4 1 5 0 8 0 8 0 6 0 6 0 7 1 8 0 9 0 8 1 8 1 9 0 5 1 5 1 9 1

2

ȼ.ɋ Ʉɨɪɚʄɟ-Ȼɢɥ.

6 0 6 0 9 0 8 0 6 2 8 2 5 0 5 0 8 0 7 1 6 0 5 1 8 0 8 0 5 1 8 0 7 0 7 0 6 0 6 0 9 1

3

ȼ.ɋ Ʉɨɪɚʄɟ

4

ɍɤɭɩɧɨ:

Ⱦɟɰɟɦɛ

1

0

0

1

LEGENDA: V.S. Lupq. Bili}a - Vodni sistem Lupqanica - Bili}a vrelo V.S. Kora}e - Bil. - Vodni sistem Kora}e - Bili}a vrelo V.S. Kora}e - Vodni sistem Kora}e Bak. - Bakteriolo{ki nalaz Hem. - Fizikalno - hemijski nalaz I. - Ispravan nalaz vode N. - Neispravan nalaz vode

0

1

1

0

3

1

1

0

1

1

2

0

11

5

17

4

25

0

23

1

14

84

2

0

14

3

0

20

5 0

19

0

20

5

16

2

20

3

19

3 0 3 0 3 1 5 0 5 0 5 0 3 0 3 0 4 0 4 0 3 0 3 0 4 0 4 0 2 2 4 0 4 0 4 0 3 0 3 0 5 0 5 0 14

4 4

15

0

19

9

20

0

13

9

12

0

19

8 7

18

2

20

7

17

1

15

8

15

0

83

ɇɨɜɟɦɛ

82

Ɉɤɬɨɛɚɪ

86

ɋɟɩɬɟɦɛ

48

Ⱥɜɝɭɫɬ

42

ȳɭɥ

217

ȳɭɧ

208

Ɇɚʁ

21

Ⱥɩɪɢɥ

20

Ɇɚɪɬ

10

Ɏɟɛɪɭɚɪ

10

ȳɚɧɭɚɪ

Napomena: Ispravnost vode za pi}e se, od strane Regionalnog zavoda za zdravstvenu za{titu Doboj, ispituje svake sedmice na 6 punktova u gradu. ZDRAVSTVENO - SANITARNI INSPEKTOR Milan Simi}


8. STRANA

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

MALI OGLASI

***

Iznajmqujem ili prodajem poslovni prostor 600 m2 na placu od 6000 m2, na putu Derventa-Prwavor. Telefon 065/522-652. *** *** *** Prodajem "Pe`o" 406, 2.0 HDI, godina proizvodwe 2003, registrovan do kraja godine. Cijena po dogovoru. Telefon 065/383-634. *** *** *** Prodajem "Lada-samaru",1.3, godina proizvodwe 1991, slovena~ke table, u dobrom stawu, braon boja, cijena 1100 KM. Telefon 066/382-037. *** *** *** Izdajem stan u ulici Milovana Bjelo{evi}a-Belog broj 26, na prvom spratu, povr{ine 57 m2, na prvom spratu, stan je potpuno renoviran i useqiv od 15. marta. Telefon 065/834-204.

MALI OGLASI

***

*** *** *** ^uvala bih djecu i starije osobe na podru~ju Dervente. Telefon 065/609-467. *** *** *** Prodajem novu stolariju, drvena, postakqena za komplet ku}u. Telefon 065/710946. *** *** *** Jednoj ozbiqnoj studentkiwi iznajmqujem jednosoban namje{ten stan, kod Ekonomskog fakulteta u Bawaluci. Telefon 065/376-551. *** *** *** Prodajem "Golf" 2, benzin, boja crvena, godina proizvodwe 1988. Cijena 3300 KM, telefon 065/696-842. *** *** *** Izdajem dvije namje{tene sobe za samce, sa zajedni~kom upotrebom kuhiwe i kupatila. Telefon 053/331157.

U zemaqskom raju-RESTORANU EDEN provedite sa svojim najdra`im

OSMOMARTOVSKI PRAZNIK Jela po va{em izboru, `iva muzika od 13 ~asova. Za provod vam ne treba rezervacija. Sve detaqnije informacije na telefon: 065-533-900

DERVENTSKI LIST DERȼȿɇɌɋɄɂ ɅɂɋɌ ɐȳȿɇɈȼɇɂɄ 1/8 1/16 1/32

ɩɪɜɚ ɫɬɪɚɧɚ (ɤɨɥɨɪ) (95x115 ɦɦ. 117x78 ɦɦ) (95x55 ɦɦ, 60x78 ɦɦ) (47,5x55 ɦɦ)

90,00 ɄɆ 50,00 ɄɆ 30,00 ɄɆ

ɡɚɞʃɚ ɫɬɪɚɧɚ (ɤɨɥɨɪ) 1/1 1/2 1/4 1/8 1/16

(240x330 ɦɦ) (240x164 ɦɦ, 118x330 ɦɦ) (143x140 ɦɦ, 117x164 ɦɦ, 95x200 ɦɦ) (95x1 15 ɦɦ, 117x78 ɦɦ) (95x55 ɦɦ, 60x78 ɦɦ)

400,00 ɄɆ 200,00 ɄɆ 120,00 ɄɆ 80,00 ɄɆ 40,00 ɄɆ

ɫɪɟɞʃɟ ɫɬɪɚɧɟ (ɤɨɥɨɪ) 1/1

(240x330 ɦɦ)

350,00 KM

ɭɧɭɬɪɚɲʃɟ ɫɬɪɚɧɟ (ɤɨɥɨɪ) 1/1 1/2 1/4 1/8 1/16 1/32

(240x330 ɦɦ) (240x164 ɦɦ, 118x330 ɦɦ) (143x140 ɦɦ, 117x164 ɦɦ, 95x200 ɦɦ) (95x115 ɦɦ. 117x78 ɦɦ) (95x55 ɦɦ. 60x78 ɦɦ) (45x55 ɦɦ)

320,00 ɄɆ 170,00 ɄɆ 95,00 ɄɆ 55,00 ɄɆ 30,00 ɄɆ 15,00 ɄɆ

ɭɧɭɬɪɚɲʃɟ ɫɬɪɚɧɟ (ɰɪɧɨ ɛɢʁɟɥɟ) 1/1 1/2 1/4 1/8 1/16 1/32

(240x330 ɦɦ) (240x164 ɦɦ, 118x330 ɦɦ) (143x140 ɦɦ. 1 17x164 ɦɦ. 95x200 ɦɦ) (95x115 ɦɦ, 117x78 ɦɦ) (95x55 ɦɦ, 60x78 ɦɦ) (45x55 ɦɦ)

280,00 ɄɆ 150,00 ɄɆ 80,00 ɄɆ 45,00 ɄɆ 25,00 ɄɆ 12,50 ɄɆ

Popust na ugovoreno objavqivawe: 1 mjesec - 10 %, 3 mjeseca -15 %, 6 mjeseci - 20 %, 12 mjeseci - 25 % PISMA ^ITALACA

ZAHVALNOST OSOBQU SHP @elim da putem stranica lista zahvalim osobqu Stanice hitne pomo}i u Domu zdravqa na brzoj i efikasnoj pomo}i koja mi je pru`ena prilikom intervencije. Za svaku je pohvalu {to je hitna pomo} stigla za nekoliko minuta i tu posebno za-

hvaqujem voza~u Xigerovi} Miroslavu i medicinskoj sestri Radak Miqi za pomo} na licu mjesta. Tako|e zahvaqujem dr Zdravku Kuburi}u na stru~noj pomo}i i qubaznom odnosu prema meni kao pacijentu. Qubica Mili}

BROJ 2132

MALI OGLASI

*** *** *** Izdajem poslovni prostor 85 m2 i apartman-namje{ten sa centralnim grijawem, u ulici Prvog maja broj 60. Telefon 065/003173. *** *** *** Prodajem "Golf" 3, TDI, godina proizvodwe 1996, cijena po dogovoru. Telefon 065/287-200. *** *** *** Povoqno prodajem nedovr{enu ku}u u ulici Stevana Sin|eli}a 182 i "Pasat", TDI, godina proizvodwe 1999, registrovan. Telefon 065/533-874. *** *** *** Auto gume M+S, zamrziva~ ladi~ar 200 l, ve{ ma{ine, su{ilice za ve{, skija{ka oprema, elektro motori, grijalice, televizori, originalno, rasprodaja. Telefon 065/945-015, Derventa. *** *** *** Izdajem namje{tene stanove sa centralnim grijawem iznad picerije "Napoli". Telefon 065/596-892. *** *** *** Prodajem digitalnu vagu, 300 KM, napu, 100 KM, plinski {poret, 200 KM, plinski ro{tiq sa bocom i prikqu~cima (1 m velik) 1.200 KM, ledomat 650 KM i vi{e vrsta zamrziva~a, telefon 065/513-259. *** *** *** Prodajem, stan 48 m2 u ulici Wego{eva S-56, ulaz 2,stan 32, tre}i sprat. Telefon 065/740-202. *** *** *** Prodajem plac u Cerskoj (izgra|en temeq, struja, voda). Cijena 16.500 evra. Telefon 310-510. *** *** *** Prodajem namje{ten stan u ulici Veqka Milankovi}a (u zgradi Derven}anke), 65 m2 cijena 41.000 evra. Telefon 310-510, poslije 16 ~asova. *** *** *** Prodajem rustikalni namje{taj i tepih, telefon 053/333-075. *** *** *** Povoqno prodajem "Jugo koral" 55, godina proizvodwe 1991, registrovan do 1. aprila 2009. godine, cijena 1.400 KM. Telefon 065/489998.

KOMPAS AGENCIJA ZA NEKRETNINE KUPOVINA I PRODAJA: ku}a, stanova, placeva, poslovnih prostora ili nekih drugih nekretnina. Priprema dokumentacije za promet nekretnina!

Kontakt: 053/333-490, 065/522-633 KOMPAS - Va{ oslonac u najva`nijim potezima!

IZ NARODNE BIBLIOTEKE

U^ENICI ZA MAME Narodna biblioteka "Branko Radi~evi}" Derventa, povodom 8. marta - Dana `ena objavila je konkurs za izbor najboqih likovnih i literarnih radova na temu "Mama, volim te". Konkurs je namijewen u~enicima osnovnih {kola, kao i djeci iz Zavoda za slijepa i slabovida lica "Budu}nost" Derventa, te djeci iz Udru`ewa "Sunce" i Kluba "Duga". Pristigli radovi bi}e izlo`eni u prostorijama Biblioteke, a najboqi }e biti nagra|eni prigodnim poklo-

nima na kwi`evnoj ve~eri koja }e biti odr`ana 06. marta u 17,00 ~asova i tom prilikom u~enici }e pro~itati svoje literarne radove. Pozivamo sve gra|ane, a posebno ~itaoce da posjete ovu zanimqivu izlo`bu na{ih najmla|ih stvaralaca kao i da nam se pridru`e na kwi`evnoj ve~eri koju organizujemo ovim povodom. Izdo`ba pristiglih radova bi}e postavqena u holu Biblioteke od 3. marta 2009. godine.

telefon: 333-289 ME\UNARODNE NAGRADE ZA KVALITET ZLATNA ZVIJEZDA PLATINASTA ZVIJEZDA Pariz 2001. @eneva 2005. Nudimo: - osig. motornih vozila - auto-kasko - osig. stanova i ku}a - osig. imovine - osig. lica od nezgode

-

osig. objekata u izgradwi osig. robe i zaliha robe osig. ma{ina 7od loma osig. stakla od loma osig. od razbojni{tva i kra|e

PISMA ^ITALACA

MNO[TVO PROBLEMA Stanujem u Derventskom Lugu i imam niz primjedbi na uslove `ivota u ovom nasequ, kao i u gradu. Jedan od problema je prodaja namirnica, gdje je na artiklima vrlo te{ko pro~itati rok va`ewa, posebno kod jogurta, kobasica i drugo. Pa i pekari isporu~uju hqeb, ~esto nepe~en, mo`da misle da je tako te`i, a ko{ta marku i trideset feninga, {to je izuzetno skupo za gra|ane. U dijelu naseqa gdje ja `ivim nema kanalizacije, tako da su gra|ani sami prinu|eni da kopaju septi~ke jame i odvode fekalije u potok, gdje se baca i drugi raznorazni otpad. Uz to, vlasnici radwi vr{e sagorijevawe sme}a bez ikakve kontrole, tako da ni u najtoplijim qetnim danima nije mogu}e otvarati prozore. O svemu su obavije{eteni i inspektori, ali malo se preduzelo po ovim pitawima. Dosta pa`we op{tinska vl-

ast poklawa selima, posebno oko povezivawa asfaltom skoro svakog zaseoka, a ja smatram da bi vi{e pa`we trebalo pokloniti i gradu i ovim prigradskim naseqima. U Derventskom Lugu ima dosta razli~itih zanatskih radwi i preduze}a, benzinskih pumpi, trgovina i drugo. Sve to tra`i hitno rje{avawe ovih problema, posebno oko izgradwe kanalizacije u ovom nasequ, jer bi se na taj na~in za{titila `ivotna okolina i svima stvorili boqi uslovi za `ivot. Sada je zima pri kraju, tako da su ve} sada gradske i prigradske ulice pune rupa, {to {teti i voza~ima i pje{acima. Nadam se da }e ovo moje pismo neko i pro~itati, a tu posebno mislim na op{tinske inspekcije, ali i qude koji imaju svoja preduze}a i radwe, kao i gra|ane sa ovog podru~ja, i da }e se ne{to preduzeti po ovim pitawima. M. Ivanovi}


BROJ 2132

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

28. februara navr{i}e se ~etrdeset dana od smrti na{eg dragog supruga, oca i djeda

POPARA MILORADA

Tu`no sje}awe na na{e drage

STRANA 9.

Krajem februara navr{ava se devet tu`nih godina od smrti na{e drage majke, bake i supruge

PIVA[

S tugom, po{tovawem i qubavqu, wegovi najmiliji: Nata{a, Sreten, Valentina, Tawa, Anssi, Anastasija, Aleksandra i Anina 14. februara prerano nas je napustio na{ voqeni

MILOVAN 15.02.2008-2009.

ZDENKE MIHI] JOVO

Uvijek }e te se rado sje}ati i od zaborava ~uvati

3.02.2006-2009.

suprug Rade, k}eri Biqana, Qiqana i Tijana, te zetovi i unu~ad

MOM^ILO NIKOLI] Dani prolaze, a tuga i bol ostaju. Na{a qubav i po{tovawe prema tebi ne}e nikad izblijediti i umrijeti. Tvoj plemeniti lik, dobrota i qubav kojom si nas darivao uvijek je sa nama. Ponosni smo {to smo te imali. U na{im srcima ~uvat } emo najqep{e uspomene na tvoju qubav, plemenitost i dobrotu. Neka te Gospod upokoji tamo gdje se pravednici upokojavaju. K}erka Mirjana, zet Dragi{a, unu~ad Branko i Sara, prijateqi Milorad, Milena i Qubica

2. marta navr{i}e se devet godina od smrti na{e drage

MILOVAN 19.02.1996-2009.

S po{tovawem,

porodica Piva{

LAZAREVI] MARA Uspomene na tebe i tvoju dobrotu od zaborava ~uvaju sin Momir, snaja Slavojka i unuka Sanela

14. februara 2009.godine napustio nas je na{ voqeni su3.marta navr{avaju se dvije 2. marta navr{i}e se devet godina od smrti drage godine od smrti drage sestre supruge prug, otac i djed

MOM^ILO NIKOLI] Tuga i bol se ne mjere vremenom, nego prazninom koju si ostavio za sobom. Rana u srcu je do`ivotna, a sje}awa i qubav prema tebi vje~na. Neka ti Gospod podari rajsko naseqe. Supruga Vida, sinovi Miladin i Mladen, snaha Sla|ana, unuk Stefan i unuka Kristina

IZVOD IZ CJENOVNIKA

POGREBNI CENTAR

^ITUQE

KR[I]

1 h ................ 7,00 2 h .............. 14,00 4 h .............. 34,00 6 h .............. 50,00 9 h .............. 70,00 12 h ...........100,00 15 h ...........130,00 1/1 .............250,00

KM KM KM KM KM KM KM KM

kod bolnice Derventa Proizvodwa i prodaja pogrebne opreme na veliko i malo. MPC Sanduk hrast 250 KM Sanduk meko drvo 140 KM PREVOZ

0-24 065/549-553

VA@NIJI TELEFONI De`urni inspektor od 8,00 do 20,00 ~asova Mobilni telefon ... 065/405-805 POLICIJSKA STANICA centrala ........................312-222 VATROGASNA JEDINICA J. J. Zmaja .............................123 .......................................337-093 ELEKTRO DOBOJ RJ Derventa, @eqezni~ka bb .... .......................................333-001 .......................................311-030 .......................................333-067 KOMUNALAC, Wego{eva 1 ... ... centrala ........................333-466 DOM ZDRAVQA, .....................

Hitna pomo}...................337-094 Porodi~na medicina .....333-329 APOTEKE B-Farm, M. Bursa} bb ...333-534 FARMA NOVA, M. Bjelo{evi}a bb ........333-149 STEFANOVI], kraqa Petra Prvog bb ...333-250 VETERINARSKE STANICE I AMBULANTE JELISI], Srpske vojske bb ...... .......................................334-478 VET.STANICA DERVENTA, Srpske vojske bb............333-202 Ambulanta Osiwa ..........325-808 JELI], cara Lazara ......530-933

LAZAREVI] MARA @IVKOVI] (ro|.Simi}) DESANKE S po{tovawem sestra Vukosava, sestri~ine Jadranka i Jasminka sa porodicama 3. marta navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage

S po{tovawem, suprug Qubo sa porodicom 3. marta navr{ava se {est godina od smrti na{e drage supruge, majke, svekrve i bake

TOMIN^I] (ro|. Vidovi}) SAJA @IVKOVI] (ro|.Simi}) DESANKE

Uvijek te se sje}aju i uspomene na tebe ~uvaju,

Drage uspomene ~uvaju sin Milenko, snaja Mira, unuke @eqana i Tawa 3. marta navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage

suprug Boro, sin Miro, snaha Slavica i unu~ad Tawa i Bojan 25. februara navr{ilo se 25 godina od kako nije sa nama na{a draga

PLANIN^EVI] MITRA @IVKOVI] (ro|.Simi}) DESANKE S po{tovawem sje}aju te se sin Mladen, snaja Mira, unu~ad Milijan i Maja

S tugom i po{tovawem, uspomenu na tebe ~uvaju, suprug Ostoja, sin Tedo i k}erke Trivuna, Bosiqka, Radojka i Jagoda sa porodicama


10. STRANA

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

7. marta navr{ava se 1. marta navr{i}e se ~etrdeset dana od smrti ~etrdeset dana od smrti na{e drage

BROJ 2132 TU@NO SJE]AWE

na{e

\UKI]

DRINI] JOVANKE

JEFTI] MARE S po{tovawem,

SAVETA

MILAN

20.02.2000-20.02.2009. 06.03.2008-06.03.2009. S po{tovawem, `ivi{ u dragim uspomenama,

sinovi Qubo i Stanoje, k}erka Dragica, snahe Slavojka i Qubica, zet Vid, unu~ad i praunu~ad

suprug Rade, sin Miroslav, snaha Marijana, k}erka Nada, zet Miroslav, i unu~ad Neboj{a, Sa{a, Tamara i Nemawa

4. marta navr{i}e se godina od smrti na{eg dragog supruga i oca

MILORAD MIHI]

S po{tovawem,

porodica \uki} 18. februara u 76-oj godini nakon kra}e bolesti umrla je na{a draga

NIKOLI] VESELA

04.03.2008 - 04.03.2009. Samo lijepe i drage uspomene na tebe ~uvaju

supruga Dragica, k}i Duwa, sinovi Aleksandar, Vladimir i Sergej 28. februara navr{i}e se 26 godina od smrti drage majke

IN MEMORIAM

S tugom i du`nim po{tovawem ~uva}emo te u uspomeni, sinovi Miomir i Sr|an, snaje Qiqa i Radojka, unuci Bratislav, Zoran i Milo{, brat Rado{ i sestra Qubinka 25. februara navr{ilo se 14 godina od prerane smrti na{eg dragog

MI]O 4.03.2008 - 4.03.2009.

Dijelimo tugu sa wegovim najmilijim. Porodica Odi}

PRODI] STAKA

TU@NO SJE]AWE

MILORAD MIHI] 4.03.2008 - 4.03.2009.

S tugom i po{tovawem, punica Marija

Draga majko, jedna tu`na no} te odnese od nas koju nikad ne mogu zaboraviti. Za tvoju dobrotu neka ti je vje~na slava i hvala. Tvoja k}erka Mira, zet Milorad, unu~ad, praunu~ad i ostala rodbina

ANI^I] (Save) STEVO U na{em `ivotu nema tu`nijeg dana od onog kad smo te izgubili. Tuga koja se tada uselila u na{a srca ne}e nas nikada napustiti.

O`alo{}ene porodice Ani~i} i \uki}


BROJ 2132

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

STRANA 11.

U utorak, 3. marta, navr{ava se tu`na godina od prerane i izneU utorak, 3. marta, navr{ava se dvanaest tu`nih mjeseci od prenadne smrti na{e jedine, voqene i nepre`aqene k}erke rane i iznenadne smrti NA[E VOQENE I NEPRE@AQENE UNUKE

SARE SMAJI]

SARE SMAJI]

Godina od tvoje prerane i iznenadne smrti bila je veoma bolna Draga Saro, svaki dan u godini bio nam je sve tu`niji, zbog tvoi tu`na za nas. Iako `ivimo daleko od na{eg rodnog grada u kome ti po~iva{, svakog trenutka sa nama je tvoj lijepi osmijeh, tople je prerane i iznenadne smrti u 18. godini, u najqep{oj mladosti. o~i i qepota kojom si dotakla mnoga srca. Zahvalni smo {to smo Nama jedino ostaje da te i daqe nastavimo da neizmjerno volimo, da i daqe redovno posje}ujemo tvoj grob i odr`avamo u cvije}u. proveli najqep{ih osamnaest godina sa tobom. Po~ivaj u miru. Rodbini i prijateqima koji i daqe posje}uju SARIN grob dugujemo jo{ jedno veliko HVALA. Neutje{ni: djed Gojko i baka Savka Neutje{ni: majka Dajana i otac Damir

3.marta 2009. godine navr{ava se tu`na godina od prerane smrti na{e drage

3. marta navr{ava se godina otkad nije sa nama draga

3.marta navr{i}e se godina od iznenadne i prerane smrti na{e drage

SARA SMAJI]

Bol nije u rije~ima i suzama ve} u na{im srcima u kojima }e{ vje~no ostati porodica Oro: Milenko, Jela, Pero, Zvjezdana i Mirjana sa porodicom 3. marta navr{i}e se godina od iznenadne i prerane smrti na{e drage

SARE SMAJI]

SMAJI] SARE SARA SMAJI] Drago Saro u na{im srcima i mislima `ivje}e{ vje~no.

Mnogo nam nedostaje tvoja mladost i qepota.

Mnogo nam nedostaje{. Uvijek }e te voqeti,

Tvoji: tetka Du{anka i tetak Boro sa sinom Brankom, snahom Gordanom i \akovi} Brankica sa porodicom. 3. marta navr{ava se godina od smrti na{e drage i voqene

tvoji: Olivera, Drago, Milo{ i Nata{a ]ebexija 3. marta navr{ava se godina od prerane smrti na{e drage

Vole te tvoji Smiqka i Branislav No`ica TU@NO SJE]AWE NA NA[E DRAGE

JEFTI]

SARE SMAJI]

Ti si uvijek u na{im srcima. Voli te baka Vasiqka i @eqko sa porodicom

SMAJI] SARE Uspomene na Tebe i tvoju plemenitost ~uva}e porodica Oro: Milovan, Du{anka, Petrislav, Zora, Neboj{a, Lana, Bojan i Violeta

LAZAR 1980-2009.

1. marta navr{i}e se ~etrdeset dana od kako nije sa nama na{a draga

BORKA RADOVANOVI] STANA Uvijek }e te se sje}ati i drage uspomene na tebe ~uvati, suprug, k}erke, zetovi, unu~ad i ostala rodbina

2008-2009. 1. marta obavi}emo pomen na grobqu u G.Kalenderovcima u devet ~asova. S tugom i po{tovawem uspomene na vas ~uvaju sin Neboj{a, snaja Radmila, unuke Jasna i Biqana


12. STRANA

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

BROJ 2132

28. februara 2009. navr{ava se godina od smrti 28. februara 2009.godine navr{ava se tu`na godina na{eg dragog supruga i oca od smrti na{eg dragog oca, punca i dede

JUNGI] JOVE 1934-2008.

S neizmjernom tugom, qubavqu i po{tovawem ~uvamo te u na{im srcima. Tvoje: supruga Stanka i k}erka Vesna 27. februara navr{ava se {est tu`nih godina od kada je preminuo na{ dragi

JUNGI] JOVE 1934-2008.

Vje~no te nosimo u na{im srcima.

k}erka Silvana, zet Goran, unuci Dorijan i Paola

2. marta navr{avaju se tri godine od smrti na{e drage

2. marta navr{i}e se tri godine od smrti na{e drage

\EKI] MIRJANE

NEDEQKO RU@I^I]

\EKI] MIRJANE

27.02.2003-27.02.2009. Uspomene na Tvoj dragi lik i dobrotu, od zaborava u srcima ~uvaju

Uspomene na tebe ~uvaju

Tuga i sje}awe na tebe nikad ne}e nestati. Vje~no }emo te ~uvati od zaborava

supruga Nada, sin @eqko, snaja Mirha i unu~ad Vedran i Jasna

suprug Boro i k}erka Gordana-Goga

tvoji: majka Angelina, brat Boro, snaja Bosiqka, brati} Sretko

2. marta navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg

4. marta navr{ava se tu`na godina od kako nas je napustila draga baka i mama

SPASOJEVI] ILINKA S po{tovawem te se sje}aju k}erka Dragica, zet Jovo, unuke Jelenka i Milenka sa porodicama 2. marta navr{avaju se dvije godine od smrti

]UDI] (\or|e) MIRKO U nedequ, 1. marta, nad wegovom vje~nom ku}om zapali}emo svije}e i polo`iti cvije}e.

]UDI] MIRKA

S po{tovawem,

Tvoji: Dragica, Dejan i Bojan svastika Milica i baxo Rade


BROJ 2132

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

SPORT

Priprema i ure|uje: ^edo Vuji~i}

SPORT

SPORT

STRANA 13.

SPORT

SPORT

IZBOR NAJBOQIH SPORTISTA

TE KVON DO

DOSTA KANDIDATA

MAJSTORSKA ZVAWA ^etvoro ~lanova derventskog Te kvon do kluba u nedjequ je u Ora{ju iza{lo pred komisiju za polagawe majstorskih zvawa. Ispit za crni pojas - 3. dan uspje{no je polo`io Goran Teofilovi}, dok su kriterijume za no{ewe crnog pojasa - 1. dan zadovoqili Maja Stojkovi} i Aleksandar Mari}. ^etvrti ~lan derventskog kluba Bojana [avrquga mora}e ponovo pred komisiju, po{to ovaj put nije

uspjela u namjeri da polo`i ispit za crni pojas. Tokom slijede}eg vikenda nekoliko ~lanova derventskog kluba oku{a}e se u me|unarodnim borbama. Naime u Sarajevu bi trebao da se odr`i trome~ reprezentacija BiH, Makedonije i Crne Gore, a u sastavima reprezentacije BiH nastupi} e Maja Stojkovi} u seniorskoj i Helena Daradan u juniorskoj konkurenciji.

UKR[TENE RIJE^I Vodoravno: 1. Nepodno{qivost, 12. Opera \uzepea Verdija, 13. Metalni sud za kuvawe jela, 14. Rod ptica iz porodice {quka, 15. Dr`ava u Evropi, 16. Predmetak u slo`enicama sa zna~ewem: veliki, 17. Inicijali makedonskog ko{arka{a Naumoskog, 18. Ostrvo u Jadranskom moru, 19. Crna kreda, 20. Grad u Rusiji, 22. Skra} enica za valutu Ujediwenih Arapskih Emirata, 24. Inicijali japansko arhitekte Anda, 25. Ko{arka{ Partizana Predrag, 27. Gradi} u Dalmaciji, 28. Poslovna jedinica (skr.), 29. Stara mera za te`inu, 31. Ameri~ki filmski glumac, Tom, 32. Prefiks za ozna~avawe duboke starosti, 33. Luka u Izraelu, 35. Inicijali ameri~kog parapsihologa i vidovwaka Kejsija, 36. Vrsta dragog kamena, 37. Fudbalski klub iz Wujorka, 39. Smrznuta rosa, 40. Drugi naziv za Eskima, 41. Francuski nadrealist, Andre, 42. Raznolikost, raznorodnost Uspravno: 1. Neizbe`no, 2. Uzgajali{te kowa, 3. Sila, mo}, 4. Stara japanska prestonica, 5. Li~na zamenica, 6. Auto oznaka za [ibenik, 7. Prva nepoznata u matematici, 8. Vuk (ruski), 9. Krpa za brisawe posu|a, 10. Saonice, 11. Ime re`isera Robinsona, 15. Grad u Austriji, 17. Napredak, 20. Ma|ija, prokletstvo, 21. Titula Milo{a Obrenovi}a, 23. Skupoceni dragi kamen, 25. Inicijali srpskog ko{arka{kog trenera Ivkovi}a, 26. Inicijali kontaverznog srpskog biznismena Dra{kovi}a, 27. ^ovek koji donosi nesre}u (tur.), 28. Preno{ewe, 30. Manastir u Srbiji, 32. Zaravweno zemqi{te, mawa visoravan, 34. Ime pisca Mulfa, 36. Ime glumca Delona, 37. Gospodin, gospodar (gr~.), 38. Mu{ko ime, Otokar, 39. @marac, trnac, 41. Simbol broma 1

2

3

4

5

6

7

8

9

16

17

19

18

20

24

21

25

22 26

27

40

28

30 33

23

31 34

32 35

36

38

39 41

42

RJE[EWE IZ PRO[LOG BROJA Vodoravno: zaprepa{}ewe, atleta, telur, slika, mali{a, tama, pu, ask, ana, mo~a, tak, nt, tr`nica, o, a, hokaido, pn, kse, orna, ort, pst, na, skor, kolari, klapa, arena, raonik, karakternost

ov) i Stefan Bates (karate). Dobitnici priznawa trebali bi da budu poznati vrlo brzo po{to komisija za izbor najboqih zasjeda ove sedmice, a na~in izbora utvr|en je na prethodnom sastanku. Komisija bi, osim

PRIPREMNE UTAKMICE

U okviru priprema za nastavak prvenstva u Prvoj rukometnoj ligi, derventski rukometa{i u petak su ugo-

grao mnogo boqe. Iako rezultat nije bio va`an, ipak treba re}i da je Derventa pobijedila, a va`nije od to-

stili starog rivala i sportskog prijateqa, ekipu bawolu~kog Kosiga. Po~etak me~a pripao je gostima, ali do kraja prvog poluvremena derventski sastav je sredio redove i zai-

ga je ~iwenica da je ekipa funkcionisala na zadovoqavaju}i na~in iako nije bila kompletna. Nedostajali su Mari}, Kuzmanovi} i Zemunovi}, ~ijim povratkom bi ekipa bila zna~ajno ja~a. Ve} ju~e ekipa Dervente je gostovala u Bawaluci i u uzvratnom me~u odmjerila snage s istim protivnikom, a danas }e ugostiti ekipu Srpca. - ^iwenica da ni na jednoj utakmici nismo nastupili kompletni, spre~ava nas da u potpunosti sagledamo mogu}nost ekipe. Me|utim, i pored toga nastojimo da igramo kako bi igra~i imali {to vi{e utakmica i stekli {to vi{e samopouzdawa i rutine, ka`e trener Kqaji}. Ina~e, nastavak prvenstva u Prvoj rukometnoj ligi zakazan je za polovinu marta.

TIJESNA POBJEDA DERVENTA - GRADI[KA 5:3 (2969:2958) Derventa: Igwati} 520, M. Koji} - Simi} 479, Jefti} 475, D. \uri} 475, P. \uri} 503, Prodi} 517

U krajwe neizvjesnoj utakmici, derventski kugla{i

TEKSTILAC

Dvije kontrolne utakmice, koje su trebale da budu odigrane tokom prethodne sedmice, odlo`ene su zbog nepovoqnih vremenskih uslova. Fudbaleri Tekstilca, tako su ju~e, umjesto u pro{lu srijedu, odmjerili snage s te{awskim TO[K-om, dok je planirani susret s slavonskobrodskom Marsonijom propao. Protivnik za predstoje}i vikend, u trenutku zakqu~ivawa lista, nije bio poznat, ali je lista poja~awa bila zakqu~ena. Nakon Lu~anovi}a iz Poleta, te Vidakovi}a i Mi{i}a, u dresu Tekstilca tokom predstoje}eg proqe}a igra}e i povratnici Drqa~a i Neven Goji}.

izbora najboqih, trebala da utvrdi i datum uru~ivawa priznawa, a o~ekuje se pokretawe inicijative za izradu akata kojim bi izbor najboqih sportista bio uobli~en i eventualno vezan za neku od institucija.

RUKOMET

PRVA KUGLA[KA LIGA

NOVA POJA^AWA

15

14

37

11

13

12

29

10

Iako su svi razumni rokovi odavno pro{li, izbor najboqih sportista na podru~ju derventske op{tine za pro{lu godinu jo{ uvijek nije okon~an. Komisija koju je imenovao na~elnik op{tine pregledala je prispjele prijave i konstatovala da svi predlo`eni kandidati ispuwavaju formalne uslove. U konkurenciji za najboqeg sportistu su kik bokser Dalibor Kr{i}, rukometa{ Zvjezdan Sibin~i}, karatista Dejan Pjeranovi}, motociklista Miroslav Milojevi} i kugla{ Jovo Jefti}. Za titulu najboqe sportistkiwe konkuri{u Helena Daradan (te kvon do), Maja Stojkovi} (te kvon do), Maja Puqizovi} i Kata Milovanovi} (ribolov). Najvi{e kandidata ima u konkurenciji za najboqi sportski kolektiv, a za ovo priznawe konkuri{u Te kvon do klub, Rukometni klub, [kola fudbala FK Tekstilac, Odbojka{ki klub Derventa, SRD Ukrina, Karate klub i Kugla{ki klub. Za najperspektivnijeg sportistu konkuri{u Nikola \uri} (te kvon do), @ana Kokanovi} ({ah), Helena Daradan (te kvon do), Aleksandra Milovanovi} i Dajana Kova~evi} (ribol-

uspjeli su da savladaju Gradi{ku, drugoplasiranu ekipu na tabeli. Kona~na razlika bila je svega 11 ~uweva u korist ekipe Derventa, a za ovakav ishod najzaslu`niji su Igwati}, P. \uri} i Prodi} koji su ostvarili najboqe rezultate. U slijede}em kolu Derventa gostuje u Kozarskoj Dubici gdje se sastaje s ekipom Dub.

PRVA KUGLA[KA LIGA TABELA 1. Hercegovac 2. Rudar 3. DERVENTA 4. Knin Revita 2 5. Gradi{ka 6. Drina 7. Mineral 8. Dub 9. Trebi{wica 10. Lijev~e 11. [amac 12. Ossa

13 16 16 15 16 15 16 16 14 15 14 16

11 9 9 8 9 8 7 7 5 5 4 2

0 2 2 3 0 2 1 0 1 1 2 0

2 5 5 4 7 5 8 9 8 9 8 14

22 20 20 19 18 18 15 14 11 11 10 4


14. STRANA

"DERVENTSKI LIST" 26. februar 2009.

BROJ 2132


2132