Issuu on Google+

02 Radionica Lijepa bolnica [Goljak] Udruga ‘Lijepa bolnica’ & Sekcija mladih Društva arhitekata Zagreb


Sadržaj Uvodni tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Sudionici .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Tijek interdisciplinarnog procesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Mijenjamo prostor – radionica s djecom . . . . . . . . . . . . 6 O prostoru: trenutni izgled .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Obrazloženje rješenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 ¬ Hobotnica .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 ¬ Pas .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 ¬ Medo .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 ¬ Žirafa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 ¬ Čarobno brdo .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Katalog detalja .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Zahvale .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Kristina Careva • Rene Lisac O radionici Kreativna volonterska radionica Goljak zajedničko je djelo dviju udruga: Lijepe bolnice koju vodi Hana Fazilić, dr.med. i Sekcije mladih Društva arhitekata Zagreba (DAZ) čija je predsjednica Kata Marunica, dipl. ing. arh. Sekcija mladih DAZ-a provodi više projekata, a u suradnju s udrugom Lijepa bolnica uključila se kroz projekt Akupunktura grada koji su osmislili Kristina Careva, dipl. ing. arh. i Rene Lisac, dipl. ing. arh. Riječ je o radionicama koje se odvijaju u proljetnom i jesenskom ciklusu, a cilj im je kroz interdisciplinarnu suradnju malim i preciznim intervencijama osvijestiti prostorni potencijal promatranog gradskog područja. Nakon prve radionice održane u listopadu 2010. na Trešnjevci, za područje rada druge radionice, uz inicijativu udruge Lijepa bolnica, odabrana je Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama na Goljaku (Bolnica Goljak). Radionica se odvijala u prostorijama Bolnice Goljak tijekom zadnja dva vikenda u ožujku 2011. godine pod vodstvom apsolventica arhitekture Uršule Juvan i Martine Kapuđije. Radionici je prethodilo više razgovora u kojima su, osim članova obje udruge, sudjelovali i stručnjaci iz Bolnice Goljak. Na tim su se razgovorima definirala i tri osnovna

2

cilja radionice. Prvi je stvaranje podloge za realizaciju koja će uslijediti u što kraćem roku po završetku radionice. Realizaciju će koordinirati obje udruge, a potrebne su pozitivne reakcije sponzora i pokrovitelja. Na to se nadovezuje drugi cilj, a to je stvaranje podloge za p.r. Treći je cilj stvoriti događaj. Sam proces radionice, boravak kreativaca u prostoru, interdisciplinarna diskusija i kontakt s djecom stvorili su dodatni događaj unutar uobičajenog funkcioniranja koji je povećao kontakt te smanjio osjećaj izdvojenosti i različitosti. Osmišljena je i radionica s djecom koja se odvijala paralelno i djelomično vezano za kreativnu volontersku radionicu Goljak, a u sklopu projekta Arhitektura i djeca Hrvatske komore arhitekata. U nedjeljnim prijepodnevnim satima dva zadnja vikenda u ožujku Mia Roth Čerina, dipl. ing. arh. i Bojan Mucko, student filozofije i kulturne antropologije, djeci koja trajno borave u Bolnici Goljak prikazali su posebno pripremljene grafičke materijale koji bi ih trebali zainteresirati za prostor općenito kao i za prostor Bolnice Goljak. Dio materijala bile su i skice prijedloga rješenja Kreativne volonterske radionice Goljak. Voditelji su s djecom razvili zanimljiv dijalog, a dječji komentari poslužili su kao vrijedan ulazni podatak, inspiracija za rješenje i kritika istog.


Sudionici Voditelji Uršula Juvan, stud. arh. Martina Kapuđija, stud. arh. Autori projekta akupunktura grada Kristina Careva, dipl. ing. arh. Rene Lisac, dipl. ing. arh. Organizacijski tim Udruga Lijepa bolnica Hana Fazlić, dr. med. Sekcija mladih DAZ-a Kristina Careva, dipl. ing. arh. Rene Lisac, dipl. ing. arh. Uršula Juvan, stud. arh. Martina Kapuđija, stud. arh. Olja Ivanović, stud. arh.

Sudionici Kristina Careva, dipl. ing. arh. Mia Roth Čerina, dipl. ing. arh. Hana Fazlić, dr. med. Maja Grđan, dipl. ing. kraj. arh. Olja Ivanović, stud. arh. dr. sc. Nikolina Jovanović, dr. med. Uršula Juvan, stud. arh. Martina Kapuđija, stud. arh. Rene Lisac, dipl. ing. arh. Helena Miler, stud. arh. Bojan Mucko, stud. fil. i kult. antrop. Marinko Murgić, stud. diz. Ivana Rubelj, aps. graf. diz. Ivana Šajn, stud. arh. Matej Mataja Sudionici radionice ‘Mijenjamo prostor’ Djeca Bolnice Goljak

Voditeljica sekcije mladih DAZ-a Kata Marunica, dipl. ing. arh. Predavači Hana Fazlić, dr. med. Olja Ivanović, stud. arh. dr. sc. Nikolina Jovanović, dr. med. prim. mr. sc. Milivoj Kramarić

3


Dječja radionica 1

Diz

Dječja radionica 2

Bubi Marin

i

Rene Kr is tin a

Ivana

ko

Arh

Olja Mart

ina

ša Ur na Hele

Mia

Karh

Med

Maja

i

Hana Niko

lina

i Antr

Bojan

JE UPOZNAVAN

4

PREDAVANJA

DISKUSIJA

OBILAZAK

DISKUSIJA FILTRIRANJE

FAZA DIVERGENCIJE


Kristina Careva • Rene Lisac Tijek interdisciplinarnog procesa

Škola Vila Weiss

Boravak

nt ejn

er

Odjel

Ko

Prijavna

Ulaz

POVEZIVANJE

FAZA KONVERGENCIJE

Metodologija rada projekta Akupunktura grada ogleda se u interdisciplinarnom procesu u kojem razne struke, uz komentare korisnika prostora, tijekom cijelog procesa kroz razgovor traže prvo najizrazitije probleme, a zatim i njihovo najbolje rješenje. Ta je metodologija primijenjena i na kreativnu volontersku radionicu Goljak koju je moguće razdvojiti na dva dijela – fazu divergencije i fazu konvergencije. Faza divergencije počela je upoznavanjem sudionika koji su dolazili iz područja dizajna, arhitekture, krajobrazne arhitekture, medicine te filozofije i kulturne antropologije. Neki od sudionika pripremili su i izložili predavanja. Hana Fazilić, dr.med. objasnila je ispred udruge Lijepa bolnica ideju kojom, po uzoru na inozemne uspješne primjere, želi prostore hrvatskih bolnica učiniti ljepšim, a time i boljim za boravak i rad. Dizajnerica Ivana Rubelj koja je s Hanom već surađivala na uređenju dječje bolnice u Klaićevoj ulici pokazala je svoje radove. Studentica arhitekture Olja Ivanović izložila je inozemne primjere prostornog uređenja bolnica namijenjenih djeci. Dr.sc. Nikolina Jovanović, dr.med. govorila je o psihomotornom razvoju djeteta te odnosu psihičkog zdravlja i intervencija u prostoru. Osim ovih predavanja koje su održali sudionici kreativne radionice, predavanje je održao i gost prim.mr.sc.

Milivoj Kramarić koji je predstavio primjer bolnice za djecu s intelektualnim teškoćama u razvoju u Nizozemskoj. Uslijedila je diskusija i obilazak Bolnice Goljak te prva radionica s djecom nakon koje su kroz daljnju diskusiju postavljeni prostorni problemi i daljnji radni koraci čime je završen prvi radni vikend. Nakon tjedna individualnog rada sudionika, uslijedila je faza konvergencije. Prikaz pojedinih uradaka te njihovo filtriranje stvorilo je podlogu za drugu radionicu s djecom. Nakon senzibilizacije na prostornu problematiku iz prve radionice, djeca su rado komentirala segmente rješenja te dala konkretne komentare koji su uzeti u obzir pri završnom povezivanju elemenata te stvaranju jedinstvenog rješenja. Budući da nam je metodologija interdisciplinarnog rada izuzetno zanimljiva, odlučili smo se detaljnije istražiti ovu temu. Proces stvaranja tijekom radionice pratili smo na tri načina - anketiranjem sudionika u tri točke, bilježenjem komentara u neformalnom razgovoru i fotografiranjem. Pokazalo se da su ove metode bile korisne ne samo za prikupljanje podataka, već i u osvještavanju ključnih momenata kreativnog procesa među sudionicima, te u jačanju kohezije grupe. Rezultate našeg istraživanja ćemo uskoro objaviti. 5


Bojan Mucko • Mia Roth Mijenjamo prostor – radionica s djecom Radionica s grupom djece koja zbog potrebe za stalnom njegom žive u Bolnici Goljak, ili pak povremeno dolaze na terapije, unutar cjelokupnog radioničkog programa, osmišljena je kao moment posredovanja između interdisciplinarnog tima okupljenog radionicom i djece - korisnika bolničkog kompleksa. Radionicu smo održali u dvije faze, u dva termina (tijekom prve i druge nedjelje za trajanja cijele radionice) tragajući za adekvatnim modelom uključenja krajnjih korisnika prostora u projektni proces njegove transformacije.   Cilj prve faze bio je potaknuti djecu kroz razgovor na apstraktnije razmišljanje o prostoru, a potom ih navesti i na osvješćivanje konkretnog prostora koji ih okružuje (kroz ponuđene pojmove). Razgovor smo moderirali uz projekcije vizualnog materijala, prezentirajući im i kontrastirajući razne tipove prostora pomoću opreka kao što su: vanjsko / unutarnje, toplo / hladno, mekano / oštro, osobno / zajedničko, skučeno / prostrano, prostor prolaza / prostor susreta... Poticali smo ih na uživljavanje u različte prostorne tipove i odnose suprotstavljajući, primjerice, prikaz nekog trga s prikazom prolaznog koridora, prikaz male tople drvene kolibe s prikazom visokog hladnog nebodera itd. 6

Njihove impresije o prikazanim prostorima često su bile usko povezane s jasno razvijenom sviješću o prostornim potrebama uvjetovanim veličinom vlastitih invalidskih kolica. Nakon početnog dijela krenuli smo na prezentacije fotografija konkretnih prostora Bolnice Goljak i u tom trenu nije im bilo teško prethodne, apstraktne pojmove primijeniti i na prostor vlastite svakodnevnice: rampe koje međusobno povezuju razne objekte bolničkog kompleksa prepoznali su kao koridore, invazivne grafite osudili zbog narušavanja zajedničkog vanjskog prostora, a cjelokupan vanjski prostor opterećen brojnim kosinama i konstrukcijama nadstrešnica ocijenili su prije oštrim, nego li mekim. Tada smo im prikazali i nekoliko fotomontaža istog prostora (promjena boje nadstrešnice, aplikacija na zidu itd.), radi osvješćivanja mogućnosti za drugačiji izgled prostora od onog na koji su već navikli i naturalizirali, a kao odgovor na pitanje o likovima koje bi željeli vidjeti na zidovima ili nadstrašnicama, dobili samo precizne odgovore koje smo naknadno prenijeli ostatku tima: cvijet, duga, pas.   Korisnički odabir motiva (cvijet, duga, pas) shvaćen je kao smjernica za razradu intervencija u prostorima Bolnice Goljak, a podudara se s i rezultatima istraživanja

na koje se tijekom svog izlaganja referirala psihijatrica Nikolina Jovanović (o pozitivnom utjecaju prirodnih motiva na dječji razvoj). Drugu nedjelju djeci smo predstavili prijedloge motiva i arhitektonskodizajnerskih rješenja nastalih tijekom tjedna kao reakcija na njihov prošlotjedni feedback. Djeca, sadašnji i budući korisnici Bolnice Goljak, stavljeni su, dakle, u poziciju žiratora i omogućena im je participacija u projektnom procesu. Tako su, primjerice, izabrali: boje, figurativna nad apstraktnim rješenjima, likove s naglašenim konturnim rubom, predložili su i neke od lokacija za intervenciju itd.


7


O prostoru Trenutni izgled Specijalne bolnice ‘Goljak’

8


Nikolina Jovanović • Kristina Careva • Maja Grđan Obrazloženje rješenja Prostor bolnice karakterizira sedam objekata slobodno postavljenih na kosom terenu. Znatne razlike u dimenzijama tih volumena kao i strmi otoci zelenila između njih, stvaraju dvojak učinak prostorne konfuzije i razigrane topografije. Tome doprinose i natkrivene vanjske horizontalne i vertikalne komunikacije što gradira prostor od zatvorenog u zgradama preko poluotvorenih komunikacija do otvorenih prostora ulaznog dvorišta, igrališta i ozelenjenih površina. Analizom postojećeg stanja prepoznati su glavni nedostaci bolnice na Goljaku – oronuo i neveseo izgled, te teško snalaženje u prostoru. Cilj je bio pronaći adekvatno rješenje kojim će bolnica i u prostornom smislu postati prijatelj djece.

Osnovnu ideju moguće je predstaviti kroz četiri prijatelja – četiri životinje. Životinje u trodimenzionalnom obliku postavljene su u ulazno dvorište i utilitarnog su karaktera. Njihovi se tragovi po hodnoj površini šire prostorom i završavaju veselim prizorima na zidovima eksterijera ili interijera zgrade kojoj je pojedina životinja zaštitnik. Tragovi pod nadstrešnicama stvaraju dojam veselog tepiha te olakšavaju snalaženje djece i roditelja koji slijede određeni trag i boju lika. U isto vrijeme, obojane horizontalne i vertikalne plohe uljepšavaju prostore bolnice.

Vila Weiss

Boravak

nt ejn

er

Odjel

Prijavna

Ko

Predloženo rješenje predstavlja model koji izrasta iz interakcije tri tipa vrlo specifičnih prostornih intervencija. To su A) intervencije usmjerene lakšem snalaženju u prostoru, B) umirujuće intervencije koje smanjuju napetost i nemir korisnika (djece, roditelja i zaposlenika) i C) aktivacijske intervencije koje potiču na imaginaciju i učenje u djece. Konkretno, u sustav bolnice uvode se „četiri prijatelja“, tj. četiri životinje koje postaju sredstvo realizacije gore navedenih intervencija.

Škola

Ulaz

 Ruta 1: Hobotnica  Ruta 2: Medo  Ruta 3: Pas  Ruta 4: Žirafa 9


Hobotnica Boja: plava Scena: morska Smještaj i funkcija u ulaznom dvorištu: dočekuje na ulazu te ujedno kamuflira kućicu kontejnera za smeće Zaštitnik zgrade: prijamna zgrada gdje se pojavljuje na zidovima čekaonice Osobine: Hobotnica je vjerojatno najbolji strateg i iluzionist morskog dna. Simbolički gledano, spiralni pokreti njezinih krakova povezuju se s otvorenošću uma i kreativnošću, a mimikrija i mogućnost regeneracije krakova prizivaju ideju nade u izlječenje. Hobotnica dočekuje na ulazu u bolnicu, a zatim se pojavljuje na zidovima čekaonice. Na tim mjestima prvog susreta djece i roditelja s medicinskim programom Goljaka, hobotnica simbolizira inteligenciju, kreativnost, prilagodbu i nadu u oporavak. Tonovi plave boje doprinose redukciji napetosti iščekivanja, a scene u kojima se nalazi vrckava hobotnica predstavljaju pozitivne distraktore za djecu.

10


11


12


13


Pas Boja: zelena Scena: livadna Smještaj i funkcija u ulaznom dvorištu: uz prostore boravka djece, služi kao stol za igru Zaštitnik zgrade: dječji vrtić (vila Weiss) gdje se pojavljuje na sjeverozapadnoj fasadi Osobine: Pas je prva pripitomljena životinja (tj. prva domaća životinja), oduvijek najvjerniji čovjekov prijatelj. Vjeruje se da kada pas uđe u čovjekov život, čovjeka uči biti lojalnim i dobrim prema drugim ljudima. Djeci simbolizira sigurnog pratitelja i čuvara. Pozicija je psa na Goljaku u prostoru boravka i igre, snažnih socijalnih interakcija među djecom gdje će pas (evocirajući općenito odnos psa i čovjeka) poslužiti kao kohezivni element.

14


15


Medo Boja: crvena Scena: šumska Smještaj i funkcija u ulaznom dvorištu: između boravaka djece, uz drveće i igralište, opremljen kućicom za ptice – želja je privući više stvarnih životinja iz šume preko puta u okružje bolnice Zaštitnik zgrade: odjel gdje se pojavljuje na sjevernoj fasadi

16

Osobine: Odnos čovjeka i medvjeda od pamtivijeka je vrlo dubok i slojevit. Prepoznatljiv po svojoj snazi, ljubavi za slatkišima i specifičnosti kao što je zimski san, medo je djeci simbol dobroćudnog prijatelja i moćnog zaštitnika. Zimski san može se shvatiti kao meditativni moment tijekom kojega čovjek uspostavlja ravnotežu sa svemirom (postaje nužno u procesu ozdravljenja), a buđenje s dolaskom proljeća metafora je života, novog početka. Smještanjem dobroćudnog mede baš u vanjski prostor želimo dati na važnosti ulozi okoliša, zelenila i šumskog ambijenta u procesu ozdravljenja. Dječje sobe u zgradi odjela gledaju na više neatraktivnih, betonskih potpornih zidova koji se ovim prijedlogom ozelenjuju te na taj način upotpunjuju sliku žive prirode. Cijelim potpornim zidovima provučena je zimzelena penjačica vrste Hedera helix (bršljan). Mjestimično je prošarana listopadnom penjačicom vrste Parthenocissus quinquefolia koja u jesen mijenja boju iz zelene u jarko crvenu čime oživljava prostor i pogled iz dječjih soba.


17


18


19


Žirafa Boja: narančasta Scena: svemir Smještaj i funkcija u ulaznom dvorištu: uz čarobno brdo, služi kao jedna od klupa na prostoru koji i danas ima karakter trga Zaštitnik zgrade: škola, ovim rješenjem nije predviđen lik žirafe na samoj zgradi jer je ona nedavno u potpunosti obnovljena te obojana u narančastu boju Osobine: Najviša živuća životinja na Zemlji, žirafa zbog svoje visine vidi dalje od svih i u tome se može iščitati njezino simboličko značenje za čovjeka: sagledavanje puta kojim se čovjek kreće, tj. smisla života. Žirafa je simbol duhovnog rasta, vizije, napretka, sagledavanja i prošlosti i budućnosti. Smještanjem žirafe negdje u svemir, to je dodatno potencirano (svemir je velik, nepregledan, prepun vizija koje treba “uhvatiti”). Žirafu odabiremo kao model identifikacije školskog objekta jer želimo potaknuti istraživanje neistraženog, učenje i žeđ za novim spoznajama.

20


21


Čarobno brdo Ovim se rješenjem predviđa u potpunosti prekriti postojeće ogoljelo brdo zimzelenim pokrivačima tla, pogodnim za sadnju na strminama. Time je stvoren mekani zeleni plašt po kojem pužu, (iz kojeg) izviruju i (gdje) se skrivaju „bića iz svemira“. Zvjezdice na elastičnim metalnim oprugama lelujaju po cijelom čarobnom brdu čime stvaraju dojam kao da je brdo živo. I stari žilavi panjevi su oživjeli, dobili su oči, a penjačice koje po njima polako pužu, mijenjaju im „frizure“. Gornja lijeva strana čarobnog brda, svojom visinom i pristupačnošću, pogodna je za smještaj malih vrtova koje uređuju djeca. Tamo sade svoje najdraže cvijeće, bilje i jagode, čime se uče odgovornosti i radu u paru, a u isto vrijeme kroz praksu savladavaju gradivo prirode i biologije.

22


23


Katalog detalja

24


Mali vrtovi Čarobno brdo

Drvo—vješalica Čekaonica / ulazni prostori

Mali vrtovi koje uređuju djeca. Sade svoje najdraže cvijeće, bilje i jagode. Uče se odgovornosti i radu u paru, a u isto vrijeme kroz praksu savladavaju gradivo prirode i biologije.

Udaraljke Tigrić

Niz aluminijskih cjevčica učvršćenih na podlogu služe kao muzički instrument kojim se djeca služe i inspirirani trenutkom skladaju svoje pjesme. Udaranjem u cjevčice batićima one ispuštaju zvukove.

Funkcionalni element vješalice može postati igra > vješanje stvari na drvo

25


Kapica na vjetru Livada

Teksture Hodnici

Štapovi s kapicama zataknuti u zemlju reagiraju na puhanje vjetra i svojim gibanjem stvaraju dinamiku prostora. Različite boje uveseljavaju prostor. Korištenjem različitih tekstura na rukohvatima i zidovima u razini dohvata djece dobivamo eksploziju taktilnih doživljaja i dodatnu zanimaciju u prostoru.

26

Magnetna ploča Hodnici i čekaonice

Površina prebojana magnetnom bojom postaje interaktivna: djeca mogu jednostavno vješati svoje likovne radove ili komentare. Postavljanjem raznih likova na nju ploča postaje poligon za kontinuirani igrokaz, slaganje likovnih kompozicija, i drugog…


Ploča za crtanje Hodnici

Posebna boja za zid koji postaje poput školske ploče te omogućuje beskrajno šaranje 

Indirektna rasvjeta hodnici

Police za knjige Ulazni prostori

Drvene police sa edukativnim materijalima (knjige, časopisi, brošure) za roditelje, ali i djecu školske dobi. Mogu se postaviti na više mjesta u bolnici, a svakako u čekaonici.

Hodnici su prostor koji će moći uređivati djeca. Zidovi su obrađeni bijelom bojom za crtaću ploču i magnetnom bojom; rukohvati su obrađeni taktilno ugodnim i raznolikim materijalima. Direktna i hladna rasvjeta mijenja se toplom indirektnom rasvjetom koja ugodno osvjetljava interaktivne plohe zidova i oslikanu površinu stropova. 27


Realizacije Jesen 2011. U volonterskoj akciji sudjelovali: Yeop Azman Kristina Careva Damir Divković Luna Džidić Uzelac Hana Fazlić Stribor Filić Željka Frketić Topolovec Vedran Gulin Srečko Hriberski Olja Ivanović Tatjana Liktar Elez Luka Korlaet Petar Korlaet Nikolina Mahovlić Nikolina Muža Aleksandra Poljanec Marin Pocrnja Tomislav Povijač Iva Radošević Danica Selem Sonja Sić Anita Sliško Ivana Šajn Petar Šajn Tomislav Šola Ina Vlahović Zrinka Vrkić Lucija Žužak + neznani junaci i osoblje bolnice 28

Hobotnica u čekaonici Autorica: Ivana Rubelj – Bubi


Radna akcija “Puteljci” Voditeljica: Ivana Šajn

29


30


Zahvale Ravnateljici Desanki Grubić Jakupčević, dr. med. spec. fizijatar, svim djelatnicima i djeci „Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak”, voditeljima radionice, predavačima i svim sudionicima. Nakladnik Društvo arhitekata Zagreba Zagreb, Trg Bana J. Jelačića 3 Urednici Kristina Careva, dipl. ing. arh. Rene Lisac, dipl. ing. arh. Dizajn Matej Korlaet, dipl. diz., minimum d. o. o. Tisak Ars kopija d. o. o. Naklada: 250 primjeraka

ISBN: 978–953–95350–7–8 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 780833 Zagreb, rujan 2011. 31


9 789539 535078

32


Akupunktura grada: Radionica Lijepa Bolnica Goljak