Issuu on Google+

01 Radionica Trešnjevka: akcija kvart i akupunktura grada 8.–11. listopad 2010. Centar za kulturu Trešnjevka


Sadržaj Uvodni tekst ................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Sudionici .. ............................................................ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Program/raspored ................................. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Kratki sažetci predavanja ¬ Street art (Urbana umjetnost) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 ¬ Trešnjevka: poticaji, izvori, mjesta .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 ¬ Akupunktura grada . . ........................ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 ¬ Sudjelovanje stanovnika u razvoju kvarta . 5 Akupunktura grada, rezultati radionice i društvene igre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Radovi studenata ¬ Lokalizirani narativi ....................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 ¬ Crvena traka ............................................. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 ¬ Putokaz . . .......................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 ¬ Vlak ideja . . .................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 ¬ Plac+ .. . ................................................................. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 ¬ TTFC .. . . ................................................................. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 ¬ Kalupi kvarta ........................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 ¬ Stickeri ............................................................. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 ¬ Balkon ................................................................ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 ¬ Bazen .................................................................. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 ¬ Klavir . . ................................................................ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 ¬ Kipovi .. ................................................................ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 ¬ Zagrepčanka . . .......................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Zahvale .. ................................................................. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

2

Kristina Careva • Rene Lisac • Davorka Perić Trešnjevačke teme U trešnjevačkom CeKaTe–u dugi je praznični vikend bio radni. Od 8. do 10. listopada 2010. godine održana je radionica pod nazivom Akcija kvart–Akupunktura grada: Trešnjevka. Iza ovog dugog naziva skriva se interdisciplinarni projekt u organizaciji Društva arhitekata Zagreba i njegove Sekcije mladih u suradnji s Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Arhitektonskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti, Agronomskim fakultetom, Filozofskim fakultetom, Studijem dizajna i zainteresiranim udrugama. Organizacijski tim projekta čine Kata Marunica (voditeljica sekcije), Davorka Perić, Rene Lisac i Kristina Careva (autori i voditelji projekta), Luka Korlaet, Andrea Vukojić, Maja Grđan, Uršula Juvan, Tamara Marić i Martina Kapuđija te Saša Martinović–Kunović ispred CeKaTe–a. Osim organizatora, predavanja su održali i dr. sc. Feđa Vukić, dr. sc. Fedor Kritovac i dr. sc. Igor Toš. Na radionici su se okupili studenti likovnih umjetnosti, arhitekture, agronomije i antropologije. Među sudionicima došlo je do značajne interdisciplinarne suradnje; kroz komunikaciju usklađen je dojam o kvartu i njegovoj strukturi, uočeni su problemi i potencijali. Interdisciplinarno su povezani koncepti i projekti koji se u svojim ciljevima međusobno nadopunjuju te zajednički usmjereno djeluju prema poboljšanju kvartovskog života. Izrađena je interaktivna karta na koju su postavljeni osnovni elementi nastalih radova. Karta predstavlja stalnu izložbu radova na virtualnom prostoru, javna je i otvorena za kontinuiranu komunikaciju između autora radova, stanovnika i Grada. Dostupna je preko web stranica DAZ–a i CeKaTe–a. Radovi koji se na njoj nalaze su: ‘Lokalizirani narativi’ autora Bojana Mucka, Luke Smetiška i Lee Vene; ‘Vlak ideja’ autora Ivane Golub, Andreje Milovac, Ane Santini i Ivana Tolića; ‘Crvena traka’ autorica Ide Ister, Olje Ivanović i Anje Kostanjšak; ‘Plac +’ autorica Josipe Brdar i Larise Ecimović; ‘Stickeri’

autora Aleksandre Poljanec i Doriana Mandžukića; te ‘Putokaz’ autora Andreja Vuka, video instalacija ‘Balkon’ autorice Vide Guzmić i prostorna instalacija ‘Kalupi za Kvart’ autora Antonija Julardžije. Višeslojnost većine radova ukazala je na metodologiju akupunkture grada koja pokriva širok raspon od prepoznavanja globalne koncepcije (primjerice strategije za interveniranje u kvart) do konkretne lokalne akcije kao prvog koraka u konkretnoj realizaciji rada (primjerice ‘nogometna utakmica na trešnjevačkom placu’, ‘prvi pokušaj uspona na buduće penjalište tornja toplane’, ‘markiranje smjera kolosijeka obnovljene trase Samoborčeka’, ‘postavljanje početka crvene putokazne trake oko CeKaTe–a’).


Sudionici Voditelji Davorka Perić, dipl. povj. umj. i komp. knjiž. Kristina Careva, dipl. ing. arh. Rene Lisac, dipl. ing. arh. Sekcija mladih DAZ-a, organizacijski tim Maja Grđan, dipl. ing. kraj. arh. Uršula Juvan, stud. arh. Martina Kapuđija, stud. arh Tamara Marić, stud. arh. Andrea Vukojić, dipl. ing. arh. Katarina Zlatec, stud. diz. Tamara Brixy, dipl. ing. arh. Konstantina Kralj, stud. arh. Zrinka Mustać, dipl. ing. arh. Mentori Luka Korlaet, dipl. ing. arh. Mirjana Miškić Domislić, dipl. ing. kraj. arh. Gosti predavači dr. sc. Fedor Kritovac, dipl. ing. arh. dr. sc. Igor Toš, dipl. ing. arh. dr. sc. Fedor Vukić, dipl. ing. arh. Voditeljica sekcije mladih DAZ–a Kata Marunica, dipl. ing. arh.

Program/raspored Sudionici Bojan Mucko, stud. fil. i kult. antr. Lea Vene, stud. fil. i kult. antr. Luka Smetiško, stud. lik. ak. Olja Ivanović, stud. arh. Ida Ister, stud. arh. Anja Kostanjšak, stud. arh. Andrej Vuk, stud. arh. Ivana Golub, stud. kraj. arh. Ana Santini, stud. kraj. arh. Andrea Milovac, stud. kraj. arh. Ivan Tolić, stud. kraj. arh. Josipa Brdar, stud. arh. Larisa Ecimović, stud. arh. Antonio Julardžija, stud. arh. Dorian Mandžukić, stud. arh. Vida Guzmić, stud. lik. ak. Aleksandra Poljanec, stud. arh.

Predfaza radionice ¬ obilazak terena (prostorno–socijalni doživljaj kvarta) • proučavanje reader–a 1. dan (petak, 8. listopad 2010.) 10:00 – 13:00 ¬ uvodna predavanja (Feđa Vukić, Davorka Perić, Rene Lisac, Kristina Careva, Fedor Kritovac) 13:00 – 17:00 ¬ obilazak i analize terena 17:00 – 21:00 ¬ predavanje (Igor Toš) • koncipiranje i učitavanje na interaktivnu kartu • izlaganje o percepciji Trešnjevke (identitet, odnos s gradom, mogućnosti...) te potencijalnim lokacijama i konceptima • povezivanje grupa s istovjetnim lokacijama/ konceptima (alternativno) • predavanje i film (Luka Korlaet) 2. dan (subota, 9. listopad 2010.) 9:00 – 13:00 ¬ predavanje • rad na konceptima 13:00 – 17:00 ¬ obilazak lokacije 17:00 – 21:00 ¬ rad na konceptima • učitavanje na interaktivnu kartu • izlaganje uz diskusiju 3. dan (nedjelja, 10. listopad 2010.) 9:00 – 16:00 ¬ razrada koncepcija • učitavanje na interaktivnu kartu • završna diskusija s komentarima 4. dan (ponedjeljak, 11. listopad 2010.) 19:00 ¬ Javna prezentacija, Centar za kulturu Trešnjevka

3


4

Rene Lisac Akupunktura grada

Kristina Careva Street art

Predavanje je analogijom s medicinskim metodama izložilo osnovni koncept metode akupunkture grada. Temeljna pretpostavka je da se gradsko tkivo sastoji od nekoliko međuzavisnih struktura (fizičke, socijalne, memorijske…) i da se preciznim interveniranjem u točke preklapanja tih struktura malim intervencijama može postići dugoročni učinak na razvoj grada i urbani život. Metoda pronalazi svoje izvore i u projektima poput prijedloga rehabilitiranja zaboravljenih drugih gradskih vrata na ulasku u jezgru Motovuna čime bi se potaknula aktivacija južnog dijela grada. Kao uvod u samu radionicu izložena je problematika interveniranja u gradske kvartove različitih karaktera: novozagrebački kvartovi kao uređene, planski nastale homogene strukture nasuprot Trešnjevke kao heterogene mješavine neplanskih dijelova i pojedinačnih planskih intervencija.

Nova kultura urbane umjetnosti (Street art) nastala je kao reakcija na globalizaciju koja bezbrojnim mogućnostima izbora različitih identiteta i sve većom homogenizacijom ugrožava identitete iz kojih su pojedinci potekli. Moderna urbana umjetnost preispituje ograničenja javnog prostora kroz tehnike grafita, otisaka (stencil), plakatiranja (paste-up), izrezaka (cut‑outs), umjetnosti naljepnica (sticker art) i trodimenzionalne instalacije. Urbani umjetnici žele ponovno osvojiti javni prostor i reafirmirati ga za komunikaciju među građanima “oglašavajući” individuu, a ne proizvod. U urbanoj semiotici, urbana je umjetnost otvoren i konstantno nadopunjujući oblik ljudske komunikacije koji karakteriziraju supkultura, kreativnost i sloboda mišljenja. Gradovi različitih mjerila, ekonomskog statusa, strukture stanovništva kao i urbanističkih te arhitektonskih obilježja, ishodišta su stvaranja drugačijih tipova urbane umjetnosti. Kakve prostorne i socijalne oblike ti tipovi mogu poprimiti, prikazano je na primjerima New Yorka, Berlina, Orgosola i Zagreba.

dr. sc. Feđa Vukić Identitet i sustav grada


dr. sc. Fedor Kritovac Trešnjevka: poticaji, izvori, mjesta

dr. sc. Igor Toš Sudjelovanje stanovnika u razvoju kvarta

Prije rada sudionici su uz razgovor dobili i podsjetnik/ upitnik o aspektima relevantnim za ovu radionicu: •• rad kao pretežno spontana,kreativna djelatnost, rad kao igra – ili studijski i analitički rad? •• koja su zadana, a koja odabrana područja i mjesta Trešnjevke? •• što bi u Zagrebu bilo posebno, a što tipsko za Trešnjevku? •• osim terenom, je li se moguće inspirirati i raznim scenarijima? •• kakve su tragove i sjećanja ostavile slične ranije radionice? •• prezentacija, emitiranje i arhiviranje materijala te ideja s ove radionice •• produktivni kontakti s građanima, •• inicijativama, mjesnim odborima… •• ima li ovoj radionici paralelnih i komplementarnih?

Polazište: Unapređenje kvarta znači unapređenje kvalitete života u kvartu, dakle ostvarenje potreba stanovnika. Podsjetnik: struktura potreba a. Maslow – “ljestvica potreba” (1. fiziologija, 2. sigurnost, 3. pripadanje/ljubav, 4. samo/poštovanje, 5. samoostvarenje, 6. samonadilaženje) i b. ovisnost o kulturalno-povijesnim uvjetima. Problem: a. kako doznati te spoznati potrebe i probleme stanovnika (kontakt) – u projektiranju arhitekture razlikujemo poznatog i nepoznatog korisnika. Nepoznati može biti “statistički” poznat, ali ne i osobno; poznat može postati tek u kasnoj fazi projekta ili izvedbe. Na razini urbanizma naročito razlikujemo za užu intervenciju zainteresirane i pogođene; b. pomanjkanje spoznaja i općeg znanja o potrebama stanovnika često se nadomješta “umjetničkom” intervencijom (koja može biti mimo potreba ili njima suprotna). Razlikujemo: a. stavove korisnika i pogođenih te b. stavove stručnjaka (planeri, projektanti, dizajneri, umjetnici). Pet metoda za doznavanje i spoznavanje potreba stanovnika i stanja kvarta:

a. teorija – doktrina (usustavljena empirija i promišljanje), stručno provjerene smjernice b. istraživanje (interdisciplinarnost: ankete i intervjui, javne rasprave, snimanje postojećih spontanih rješenja) c. direktno uključivanje i suradnja (svi/delegati, zastupnici) d. empatija (uživljavanje, identifikacija – intuicija) e. provjera rezultata (korekcija teorije – doktrine) Preporuka: provesti provjeru na sve raspoložive načine. Dva bitna cilja radionice su: aktiviranje stanovnika ¬ samoispunjenje ¬ identifikacija te stapanje identifikacije mjesta (kvarta) i identifikacije stanovnika (osoba i/ili grupa).

5


Rene Lisac • Bojan Mucko Akupunktura grada, rezultati radionice i društvene igre ‘Akupunkturna’ radionica: interdisciplinarni tretman sjeverne Trešnjevke Radionica na Trešnjevci, osmišljena u okviru istoimenog projekta, prvi je pokušaj primjene metodologije ‘akupunkture grada’ u kvartovskom kontekstu. Osnovna postavka akupunkture grada, analogno medicinskoj koncepciji ljudskog tijela, jest da se gradski prostor sastoji od prožimajućih fizičkih i socijalnih struktura. Pretpostavka je da se, malim i preciznim intervencijama u točke preklapanja tih struktura, može učinkovito utjecati na kvalitetu gradskog života. Preduvjet učinkovitosti akupunkturne intervencije ovisi o njezinoj interdisciplinarnosti, o mogućnosti participacije korisnika prostora u koji se intervenira, kao i o senzibilitetu upravljačkih struktura. Obilaske terena, predavanja i diskusije u interdisciplinarnom kontekstu obilježila su dva centralna pitanja vezana uz heterogeni prostor Trešnjevke: „Koji su uzroci današnjeg prostornog stanja, odnosno modela korištenja prostora? Kako ih je moguće promijeniti/usmjeriti u poželjnom pravcu?“ Nakon teorijskih i metodoloških osvrta predavača, početnu fazu radionice 6

obilježila je analiza grupe Krajobrazna arhitektura (Ivana Golub, Ana Santini, Andrea Milovac, Ivan Tolić). Primjenjujući analitički okvir Kevina Lyncha na sjeverni dio Trešnjevke, odredili su puteve, odnosno glavne kvartovske prometnice (Ozaljska, Tratinska, Trakošćanska, Krapinska, Selska), barijere ili granice kvarta (željeznička pruga i Ljubljanska avenija), prostorne akcente (Toplana, Dom sportova, Cibona i naselje Prve hrvatske štedionice), zatim čvorišta (Trešnjevački trg i Park Stara Trešnjevka) te izgrađena i neizgrađena područja kvarta. Iako nije postignuta željena interdisciplinarnost u punom smislu, sudionici iz različitih struka usuglasili su se u dijagnozi stanja u prostoru i naznačili mogućnosti povezivanja individualno osmišljenih ‘akupunkturnih’ intervencija. Sva od desetak arhitektonskih i dizajnerskih idejnih rješenja osmišljenih u sklopu radionice, odnose se na pojedinačne lokacije, odnosno poteze detektirane prvotnom analizom. Dio radova predstavljenih u ovoj publikaciji fokusiran je na čvorišta sjeverne Trešnjevke – Trešnjevački trg te na Park Stara Trešnjevka. Projekt ‘Plac +’ autorica Josipe Brdar i Larise Ecimović upućuje na paradoks koji proizlazi iz dnevne periodizacije korištenja tržnice s obzirom


da je prostor u večernjim satima potpuno ispražnjen, a gotovo stadionski osvijetljen. Predlažu akupunkturno rješenje (po low ili čak no–budged principu) periodičke prenamjene prostora u večernjim satima s naglaskom na javne, fleksibilne i privremene sadržaje (od sportskog terena do galerije na otvorenom…), a jedina infrastrukturna promjena potrebna za realizaciju ovog projekta je socijalna. Prema ‘Klavijaturama’ – idejnom rješenju Doriana Mandžukića nastalom u sklopu radionice – klupice na sjevernoj strani Trešnjevačkog trga, uskoro će stvarno i poprimiti novi izgled. Vizualna intervencija ‘Kipovi’ niza autora istražuje potencijal praznine naznačene postamentom u Parku Stara Trešnjevka, a ‘Putokaz’ Andreja Vuka ucrtan u tlo Trešnjevačkog trga, locira glavno kvartovsko čvorište kao ishodište mentalnog mapiranja i kretanja sjevernom Trešnjevkom, istovremeno se lokacijski, vizualno i konceptualno vežući na projekt ‘Crvena traka’ Ide Ister, Olje Ivanović i Anje Kostanjšak. Crvena traka koju autorice prostorno i višedimenzionalno granaju od središnje točke putokaza širi se od trga u više smjerova, u više prostornih ali i funkcionalnih, odnosno semantičkih dimenzija:

ista crvena linija po potrebi je u funkciji signalizacije otisnute na ulici, na zidu postaje memorijabilnom pločom, a poprima i trodimenzionalne, čvrste oblike urbane opreme. Gledano iz šire perspektive, ‘Crvena traka’, osim što spaja frekventnija čvorišta sa zanemarenim područjima Trešnjevke, ima i višestruku identitarnu funkciju: prošaran multifunkcionalnim crvenim linijama, kvart postaje vizualno prepoznatljiv, a s obzirom na memorijabilni karakter obuhvaćenih punktova, traka je i formativno–edukacijskog karaktera za privremene korisnike prostora, kao i za stanovnike. I koncept projekta ‘Vlak ideja’ Ivane Golub, Ane Santini, Andree Milovac i Ivana Tolića, usmjeren na uže prostorno područje nekadašnje pruge Samoborčeka, također zadire u prostor kvartovske memorije iz koje crpi inspiraciju za urbanističku revalorizaciju sjeverne Trešnjevke. Preispitivanje funkcionalne prenamjene prostora započinje evokacijom kvartovskog sjećanja: buduće kvartovsko čvorište predviđeno je na ostacima nekadašnje pruge Samoborčeka kao niz punktova intenzivne socijalne interakcije. ‘Vlak ideja’ precizna je demonstracija akupunkturne metodologije, jer ukazuje na povezanost socijalne i fizičke dimenzije prostora, a urbanističkom problemu autori prilaze sa senzibilitetom za memorijske ¬ 7


¬ razine prostora. Lokacija s potencijalom da postane ‘drugo srce’ Trešnjevke, u današnjem stanju neiskorištenosti, zapravo funkcionira kao točka fragmentizacije kvarta. Memorijske poveznice i platforma socijalne interakcije uspostavljena temom vlaka, ponovo oživljavaju ‘drugo srce’ sjevera Trešnjevke, a fragmentirani se dijelovi kvarta– kao i njihova percepcija – povezuju. Interaktivni ‘Stickeri’ Doriana Mandžukića i Aleksandre Poljanec raspršeni po području kvarta zamišljeni su također s funkcijom intenziviranja socijalne interakcije u tranzicijskom kontekstu Trešnjevke u kojem logika maksimalne iskoristivosti parcela često ne ostavlja prostor za susjedsku komunikaciju. Na promišljanje isprva nevidljivih mogućnosti funkcionalne prenamjene najupečatljivijeg trešnjevačkog akcenta – dimnjaka Toplane – bio je usmjeren Rene Lisac, zamišljajući vanjsko oplošje najviše zagrebačke vertikale kao stijenu prilagođenu slobodnom penjanju. Tipsko naselje Prve hrvatske štedionice iz 30–tih godina prošlog stoljeća, također prepoznato kao jedan od kvartovskih akcenata, odnosno potencijal parka s bazenom u sklopu naselja, preispituje prostorna instalacija Aleksandre Poljanec 8

i Andreja Vuka naslovljena ‘Bazen’. Video instalacija ‘Balkon’ Vide Guzmić otkriva perspektivu autoričine bake čiji pogled na Trešnjevku sustavno sužavaju novoizgrađene stambene zgrade, a njezin balkon postaje simbolom jednosmjerne, gotovo isključivo vizualne komunikacije s vanjskim svijetom. Osobnim perspektivama kvarta bavili su se i Bojan Mucko, Luka Smetiško te Lea Vene, a njihove ‘Lokalizirane narative’ karakterizira kulturno–antropološka metoda otvorenog intervjua. Iz zvučnih zapisa razgovora s trešnjevačkim kazivačima izdvojili su i mapirali fragmentarne naracije o pojedinačnim, naoko besadržajnim kvartovskim punktovima, otkrivajući tako zaboravljene razine trešnjevačke memorije. Osim virtualno, rad je kao prostorno–zvučna instalacija, zajedno s videoinstalacijom ‘Balkon’ bio izložen u dvorištu CeKaTe–a unutar krovne izložbene instalacije ‘Kalupi kvarta’ Antonia Julardžije. Ambijentalnom prostornom instalacijom, Antonio je simbolički preslikao razne dimenzije gradskog prostora u atrij CeKaTe–a, istovremeno stvarajući i izložbeni prostor za radove nastale pod okriljem radionice.


Trešnjevačke ‘društvene igre’ Višeslojnost većine dobivenih radova na radionici ukazala je na poželjnu strukturu ‘urbane akupunkturne intervencije’: 1. Prepoznavanje problematike – koncept / “dijagnoza”, 2. Prijedlog projekta intervencije / “terapija”, 3. Lokalna akcija / “prvi tretman”. Promatrajući kvart kao strukturu sastavljenu od fizičkog i socijalnog prostora, sudionika u njegovom korištenju te pravila i zakonitosti ponašanja u njemu, neizbježno nam se nametnula analogija s igranjem “društvene igre” i njezinom pločom, igračima te zadanim pravilima. Može se reći kako su današnje stanje i socijalni procesi u prostoru direktna posljedica “igranja određenih društvenih igara” kroz određeno vrijeme. Lako je zamisliti niz radova s radionice kao ‘kvartovske društvene igre’ koje uz participaciju svih sudionika stvaraju nove vizije kvarta. Na taj bi se način na radionici prepoznate trešnjevačke teme poput heterogenosti doživljaja prostora, neiskorišteni i mrtvi prostori, formuliranje identiteta, memorije prostora i slično, iz kvartovskog nedostatka realizirale u njegov potencijal. Svrha publikacije s rezultatima prve radionice ‘akupunkture grada’ poziv je

upućen podjednako i stanovnicima i lokalnoj upravi i gradu da zajedno zaigramo ove nove, drugačije ‘društvene igre’ za dobrobit urbanog života. U tom kontekstu, inicijalne kvartovske akcije poduzete još za vrijeme radionice, poput odigrane nogometne utakmice na trešnjevačkom placu, postavljanja prvih metara crvene trake oko CeKaTe–a, simbolično iscrtavanje dijela stare trase Samoborčeka i prvi uspon na budućem penjalištu tornja toplane, na suptilan način govore: ‘Mi smo povukli prvi potez, a igra se nastavlja ukoliko zaigrate i Vi!’.

9


k

j

b

t c h

d g

a

o e s

p m

l n

f r

i

10

Kvartovske narative izdvojene iz razgovora s gospodinom Zvonkom i gospodinom Borisom – Trešnjevčanima čija sjećanja dopiru sve do Trešnjevke iz tridesetih godina dvadesetog stoljeća – lokalizirali smo na karti, naznačili prostorne fragmente osobnih priča i ozvučili zaboravljene slojeve trešnjevačke memorije: interaktivna karta omogućuje pristup izvornim audio zapisima naracija vezanih uz naznačene prostorne lokacije, a ovdje prilažemo nekoliko transkribiranih primjera.


Bojan Mucko • Luka Smetiško • Lea Vene Ą Lokalizirani narativi i čuvar (naselje Prve hrvatske štedionice) b Bomba u pekari (Zagorska) c Cajnkfabrik (Trg sportova) d Dve daske i pumpa (Livada) e Flash gordon (Naselje Prve hrvatske štedionice) f Izgubljen kod Musije (Okićka) g Klizalište na Šparti (Šparta) h Tu sam sedil, učil i pajceka imal (Hirčevo) Hirčevo, na tom djelu Trešnjevke, tu sam vam ja sedel i učil i pajceka imal. Mi kad smo tu bili za vreme rata smo imali svinjce napravljene i tu smo hranili pajceke. Taj moj Bicko vam je bil, ja idem tu učiti, a Bicko ide z menom, ko pes. On tam ruje i gleda, a ja njemu: “Bicko!” I on dojde k meni. a Bazen

i saonice (Pongračevo) huligani i nogometaši (Meršićeva) k Svakodnevica u Meršićevoj (Meršićeva) l Kino Buhara (Nova cesta) Znate mi smo morali biti malo veći dečkeci da bi mogli otići iz kuće. Dakle Trešnjevački plac je – onda je onaj mali parkić i benzinska pumpa – to je sve Nova cesta. Tam su one velike kuće – tih kuća prije nije bilo. Unutra u dvorištu vam je bila dvorana. To je bilo kino – Kino buhara. Mi smo to zvali “Buhara”, nekaj onak neuredno, svi dojdeju unutra… Recimo jedan stariji bil, on je kupio kartu, a mi smo se unutra prošvercali i ona smo svi na jednoj klupi gledali. m Ozaljska 19 (Ozaljska) n Bager (Ozaljska)

frajla i Sveti Nikola (Tratinska) meni kaj kapelica (Pongračevo) r Pogled u moju privatnost (Sokolgradska) s Tri nebodera i krava (Susedgradska) t Hulići kradu ugljen (Zagorska) Bila je željeznicka pruga i dan-danas je. Išel je iz glavne pruge odvojak za centralu voziti ugljen, trbovljanski onaj drveni ugljen. Oni su vam krali taj ugljen, sad prode taj vlak, oni se popne i hiče dolje taj ugljen. Onda su vam oni taj ugljen prodavali, za koji dinar u to doba svim susjedima, a znali su oni, a bili su hulići znate.

i Kumek

o Penić,

j Barake,

p Zgledi

11


Olja Ivanović • Ida Ister • Anja Kostanjšak Ą Crvena traka

Problem izuzetne heterogenosti Trešnjevke kao cjeline riješen je snažnim elementom boje te čitkim i jasnim elementom linije. Boja je vrlo jak simbol jer kad i najrazličitiji elementi poprime istu boju, u ljudskoj se percepciji povezuju. Razlog odabira baš crvene boje leži u njezinoj povijesti, koja je, iako možda nekima još uvijek kontroverzna, svakako neizbježna u svakom razgovoru o njezinom nastanku. Također, ona leži i u samom imenu Trešnjevke, kao boja voća koje se nekoć moglo slobodno brati i jesti u kvartu. Element linije logičan je odabir u situaciji u kojoj se određene točke žele povezati kako bi se revitalizirale i počele djelovati kao cjelina. Asocijacije su na krvožilni sustav ljudskoga tijela očite. Iz srca Trešnjevke, Trešnjevačkog trga i tržnice, sustav se širi i usmjerava ljude u djelomično ili potpuno zaboravljene predjele Trešnjevke. Napravljena je mapa s tri zamišljene faze razvoja sustava.

12


Andrej Vuk Ą Putokaz

U daljnjem promišljanju ideje, odlučeno je da se linija postavi na pločnik, kako bi se izbjegla prevelika preklapanja sa šarenilom kvarta u našem uobičajenom vidnom polju. Cijeli sustav izvire iz jednog mjesta, koji se nalazi na trešnjevačkom trgu, mjestu na kojem se okuplja najveći broj ljudi. Zamišljen je kao kružni putokaz u čijem je centru čovjek koji doslovno može stati na njega. Kada nas linija dovede do važnog mjesta ona budi interes poprimajući različite forme. U nekim slučajevima postaje urbana oprema, ili prijelazom u treću dimenziju, zid, tvori spomen-ploču nekog mjesta pa čak i oglasnu ploču kvartovskih akcija i organizacija. Na traci su dokumentirani važni povijesni aspekti mjesta na kojem se trenutno nalazi. Fizički, traka bi bila gumena podloga koja se koristi za uličnu signalizaciju na pločniku, a na mjestima gdje je potrebno, to bi bio gumom obložen metal.

13


Ivana Golub • Ana Santini • Andrea Milovac • Ivan Tolić Ą Vlak ideja Osim analiziranih prostornih i vizualnih, određeni elementi imaju i simboličku dimenziju koja sudjeluje u izgradnji kolektivne memorije prostora Trešnjevke i pridonosi osjećaju zajedništva i povezivanju stanovništva. Jedan od takvih memorijskih elemenata na Trešnjevci je pruga vlaka Samoborčeka koji je u periodu od 1901–1979. povezivala Zagreb sa Samoborom. Današnja Trešnjevka, ima relativno malo ostataka nekadašnje pruge koji su vidljivi kao ostaci tračnica usijećenih u asfaltu i koridor obrubljen vegetacijom koji omeđuje park kao podsijetnik na mjesto prolaženja. Na simboličkoj razini koncept se zasniva na ideji ponovnog oživljavanju starih simbola koji su bili karakteristični za Trešnjevku istovremeno oživljavajući i njegovu memoriju, dok bi prostorna i vizualna dimenzija bila istaknuti mjesta prolaženja pruge i postavljanja vlaka Samoborčeka unutar koridora kao podsjetnik na minulu prošlost.

14

Prva razina realizacije projekta bila bi upravo memorijska, obilježavajući crvenom bojom mjesta kojim je prolazila pruga Samoborčeka, koja bi simbolizirala nit vodilju kroz prostor i svojevrsnu poveznicu šireg, sjevernog dijela kvarta te bi se na pojedinim mjestima na pruzi klupama i stolovima omogućilo boravljenje,te u konačnici, postavljanje samog vlaka unutar koridora koji bi postao nova gravitacijska točka samog kvarta. Koncept vlak “ideja” bazira se na ideji da se prostor koridora obogati raznovrsnim urbanim elementima koji bi bili postavljeni na same tračnice stvarajući nova mjesta druženja i boravljena,dok bi se vlak Samoborčeka prenamjenio i osuvremenio dajući pojedinim vagonima različite funkcije,


tako da bi jedan vagon bio dječije igralište sa oblikovanom unutrašnjošću koja bi stimulirala njegovo kreativno korištenje i primjenom raznovrsnih materijala omogučilo maštovitiju upotrebu pojedinih sprava, te drugi vagon zalogajnice koji je zamišljena kao elemnt koji bi dodao i uslužnu funkciju samom vlaku/koridoru. S tim bi bila zadovoljena i socijalna dimenzija, stvarajući točku u prostoru koja bi utjecala na kretanje stanovništva unutar kvarta te istovremeno podsretstvom fizičkog simbola (vlaka i pruge) prisjećalo stariju populaciju na prošla vremena dok bi novijim naraštajima oblikovala sjećanje na povijest kvarta kroz izgradnju kolektivne memorije kao jedan od faktora koji utječe na povezivanje ljudi i poistovječivanje stanovništva s kvartom.

15


Josipa Brdar • Larisa Ecimović Ą Plac+ Tijekom analize uočen je paradoks u korištenju jednog od najpoznatijih simbola Trešnjevke. Trešnjevačka tržnica kao centralno mjesto okupljanja i najveći reper tog prostora trenutno se koristi u maksimalnom vremenskom periodu od 6 do 18 sati (najčešće i kraće) dok je ostatak vremena prazan, napušten i potencijalno opasan prostor ogromne površine bez sadržaja i funkcija. Uočili smo transformacije tržnice tijekom dana– od prenatrpanih štandova i žive atmosfere ujutro, praznih štandova prepunih smeća popodne, uredno postavljenih štandova predvečer, te pustog, ali odlično osvijetljenog prostora koji čeka novi dan kasno navečer. Predloženi su mogući novi sadržaji tržnice u vremenskom periodu za kojeg ona nije u funkciji. To su prvenstveno promjenjivi i fleksibilni javni sadržaji koji se mogu odvijati s već postojećom opremom tržnice. Među brojnim mogućnostima preobrazbe predloženi su sportski tereni, prostor za javna okupljanja (sportska, glazbena, projekcije…), izložbeni prostor za uličnu umjetnost i instalacije… Za ovakvu vrstu intervencije nisu potrebna velika ulaganja; za početak dovoljna je postojeća oprema koja se može prenamijeniti u klupe, ležaljke, ograde, šankove… Tijekom 16

vremena, ako projekt zaživi, vjerojatno će se dizajnirati nova urbana oprema, koja će biti prilagođena objema funkcijama (tržnici i novim ponuđenim aktivnostima).


Simulaciju korištenja postojeće urbane opreme na nov način i korištenje prostora kao sportskog terena za nogomet uspješno smo proveli, što je i zabilježeno filmom. Od dasaka i nosača štandova za prodaju napravili smo klupu i formirali jedan sportski teren.

Ω radno vrijeme: 8.00 do 16.00 ¬ radno vrijeme: 16.00 do 24.00

17


Rene Lisac Ą TTFCC – Trešnjevka Toplana Tower Free Climbing Center Rad se temelji na prepoznavanju potencijala i korištenja trešnjevačkih neiskorištenih ili poluiskorištenih prostora. Cilj mu je inspirirati pronalaženje modela za kreativno javno korištenje takvih kvartovskih potencijala u svrhu intenziviranja kvartovskog života, ostvarivanja određenih potreba stanovnika, kao i oživljavanja napuštenih dijelova kvarta. Projekt ‘Centra za slobodno penjanje’ na tornju toplane primjer je pronalaženja potencijala i kompatibilnosti u raznorodnim sadržajima; dok je unutarnja ploha dimnjaka u direktnoj funkciji toplane, vanjska može poslužiti kao prostor za sportske aktivnosti. Visine platformi za održavanje tornja odgovaraju visinama segmenata uspona, trenutak paljenja toplane (3 dana za redom temperatura je ispod 15 °C) odgovara i prestanku sezone penjanja na otvorenom, a zagrijane stjenke dimnjaka omogućuju produženu sezonu. Kružna forma omogućuje odabir strane svijeta ovisno o smjeru sunca i sezoni penjanja, također pruža niz različitih vizura na panoramu Zagreba s visina do 200 m. Time bi najviši objekt u Zagrebu postao i jedna od najviših umjetnih stijena na svijetu.

18

Kao ‘lokalna akcija’, prvi korak u realizaciji rada, simbolički je napravljen prvi uspon na ulaz u toplanu u visini od 3.5 m, autor ga je ocijenio ocjenom 4a+ i nazvao smjer ‘akupunktura’.


19


Antonio Julardžija Ą Kalupi kvarta: prostorna instalacija, atrij CeKaTe–a Različite kategorije prostora kvarta, u ovom slučaju Trešnjevke, koje ga oblikuju – javni i privatni prostori – prikazani su u modularnom obliku te su u malom mjerilu preneseni u atrij Centra za kulturu Trešnjevka. Svaki od tih prostora ne funkcionira jedan bez drugoga, a gledamo li ih pojedinačno, logično će nas jedan voditi k drugom, odnosno trećem. Nezamislivo je da kvart postoji bez ijedne od te tri točke. Kvart je oblikovan objedinjenjem tri osnovna elementa. Stanovanje (privatni prostor), park (javni prostor) te ulica i trg koji povezuju sve u cjelinu. Na svaki od navedenih prostora postavljen je po jedan modul– kalup koji je kasnije izvađen i prenesen u atrij CeKaTe-a, različit tek po teksturi i materijalu podloge. Dok je kod stanovanja to parket ili kakva druga tipična podloga, kod trga ili ulice radi se o popločenju, asfaltu, a kod modula parka, naravno, o zelenoj površini. Ti prostori ujedno služe kao svojevrsni arhitektonski okvir za upisivanje i izlaganje kvartovskih priča.

20


Dorian Mandžukić Ą Stickeri Identitet svakog mjesta čini njegovo fizičko okruženje, izgrađene strukture kvarta zajedno s vrlo kompleksnom sociodemografskom komponentom. Stanovnici su kvarta uključeni i međusobno sudjeluju u višestrukim svakodnevnim interakcijama i procesima.

na sociološki aspekt, a on će djelovati u nekom budućem stanju i na samu fizičku strukturu stvarajući ciljani identitet kvarta. Ideja intervencije se materijalizirala u obliku dijalognih stickera, dajući medij stanovnicima kvarta za međusobno komentiranje

Kvart se trenutno nalazi u tranzicijskom stanju što ima odraza na strukturu naselja u kojoj se obiteljske kućice zamjenjuju višestambenim zgradama. Time se mijenja i demografski sastav povećavanjem broja (nepoznatih) susjeda što je udar na ionako nedefiniranu i zastranjenu sociološku strukturu Trešnjevke. Uzimajući to u obzir zaključeno je kako nova arhitektonska intervencija neće imati značajan utjecaj. Ipak, ne odustajući od intervencije koja bi mogla imati podrobniji učinak zaključeno je kako treba djelovati

i pomaganje oko svih ‘vidljivih’ nedostataka u naselju. Stickeri, naljepnice, premazane su fluorescentnom bojom i svijetle u mraku. Po danu teže uočljive i bezopasne, a u noći postaju svojevrsna verbalizacija kvarta. 21


Vida Guzmić Ą Video instalacija “Balkon” Promatramo kvart kroz vizuru pojedinca, autoričine bake koja četrdesetak godina živi u stanu na Trešnjevci. Na balkonu s kojega je unazad desetak godina pogled sezao puno šire nego danas, baka priča o životu na Trešnjevci, gradnji, međuljudskim odnosima i balkonu koji u zgradi bez lifta postaje skoro pa jedini kontakt s vanjskim svijetom. Rad je bio izložen kao video instalacija, u atriju Centra za kulturu Trešnjevka i funkcionirao je kao ekstenzija prostorne instalacije „Kalupi kvarta“.

22


Aleksandra Poljanec • Andrej Vuk Ą Bazen Projekt reafirmacije bazena Prve stambene štedionice. Akcijom ispune napuštenog i zaboravljenog zaštićenog urbanog elementa (javnog bazena) plavim balonima koji asociraju na vodu, želi se postići interaktivna instalacija koja za cilj ima podizanje svijesti stanovnika i korisnika parka na povijesnu važnost te arhitektonski značaj samoga naselja. Trenutno zatrpan bazen koji se koristi kao nogometno igralište projektom ponovo asocira na svoju prvobitnu funkciju.

23


Dorian Mandžukić Ą Klavijatura Jednostavnom intervencijom bojanja sjedišnih drvenih klipova klupe imitira se klavijatura, to jest daje se nov i zanimljiv izgled pretprostoru tržnice te nešto zaigraniji ambijent starome trgu centra Trešnjevke gdje se mnogi prolaznici tijekom dana, što zbog tramvajske stanice, što zbog tržnice, sjednu i odmaraju. Projekt je u procesu realizacije u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka (CeKaTe) i gospođom Sašom Martinović.

24


Radovan Dellale • Fedor Kritovac • Davorka Perić Aleksandra Poljanec • Andrej Vuk Ą Kipovi Fotografiranjem na postamentu, sudionici radionice “Akupunktura grada” na trenutak i sami postaju skulpture. Ovom privremenom, minimalnom intervencijom afirmira se i vraća pozornost na napušteno postolje, sada već nepoznatog kipa, u parku Stara Trešnjevka. Projekt je realiziran kao mala serija fotografija živih kipova.

25


Luka Korlaet • Pero Vuković Ą Howdy! Najpoznatiji zagrebački neboder, ‘Zagrepčanka’, okrenut zapadnom stranom Trešnjevci, koristi se kao gigantski ekran za prikaz pikseliziranih slika. Paljenjem i gašenjem svjetala u uredskim prostorijama (prozori kao pikseli) oblikuju se razne slike: smiley, trešnja, space invader…

26


Zahvale Društvu arhitekata Zagreba i sekciji mladih DAZ-a, Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada, Arhitektonskom fakultetu, Centru za kulturu Trešnjevka, Udruzi Visura Aperta, te posebno svima koji su se aktivno uključili u radionicu – sudionicima, predavačima i organizatorima. Nakladnik Društvo arhitekata Zagreba Zagreb, Trg Bana J. Jelačića 3 Urednici Kristina Careva, dipl. ing. arh. Rene Lisac, dipl. ing. arh. Tehnički urednik Olja Ivanović, stud. arh. Dizajn Matej Korlaet, dipl. diz., minimum d. o. o. Tisak Ars kopija d. o. o. Naklada: 200 primjeraka ISBN: 978–953–95350–6–1 Zagreb, svibanj 2011 27


9 789539 535061


Akupunktura grada 01