__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

Imovinska prava i ekonomsko nasilje


Udruga za samozastupanje Zagreb, Međimurska 19, 3. kat telefon: +385 1 55 30 556 kontakt@samozastupanje.hr www.samozastupanje.hr Autor: Udruga za samozastupanje Izdavač: Udruga za samozastupanje Za izradu brošure korištene su slike i simboli © Widgit Software tel: +44 1223 425558, web: www.widgit.com Slike i simboli korišteni u ovoj brošuri vlasništvo su Widgit Softwarea i ne mogu se koristiti bez odobrenja vlasnika.

obitelj, mlade i socijalnu politiku. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Udruge za samozastupanje. ISBN: 978-953-8288-02-9 (tisak) ISBN: 978-953-8288-03-6 (mreža)


UVOD Tvoju imovinu čine stvari koje pripadaju samo tebi. Na primjer, tvoja imovina mogu biti: • novac • odjeća • kuća ili stan • mobitel • grobno mjesto • polje ili šuma • bicikl. Sve što zaradiš, kupiš, dobiješ ili naslijediš čini tvoju imovinu. Tvoja imovina su sav novac, nekretnine i stvari nad kojima imaš vlasništvo. Imovina nam je potrebna da bi bili ravnopravni i uključeni članovi svoje zajednice. Na primjer, kada imaš imovinu, možeš: • živjeti u svom stanu • zarađivati od iznajmljivanja svoje nekretnine • koristiti svoj novac za kupovinu stvari koje su ti potrebne 1


• ići na mjesta za druženje s drugim osobama iz zajednice • planirati i osigurati svoju budućnost. Imaš pravo: • znati što je tvoja imovina • donositi vlastite odluke o upravljanju imovinom • dobiti potrebnu podršku za donošenje odluka o imovini. Jako je važno imati poslovnu sposobnost za upravljanje vlastitom imovinom. Osobe koje imaju poslovnu sposobnosti imaju pravo samostalno upravljati svojom imovinom. Odluke o imovini mnogih osoba koje su lišene poslovne sposobnosti donose njihov skrbnici. Neke od najvažnijih odluka o imovini su odluke o upravljanju: • plaćom koju zarađuješ • mirovinom koju dobivaš ili nasljeđuješ • socijalnim naknadama na koje imaš pravo • nekretninama koje posjeduješ.

2


PLAĆA Većina ljudi do novca dolazi tako da zarađuje plaću. Plaća je važna jer omogućava osobi da bude samostalna i upravlja svojim životom. Osoba bez posla i plaće jako malo može odlučivati o tome kako će živjeti i ovisna je o novčanoj pomoći države ili drugih ljudi. Plaća je osobna imovina. Plaća je novac koji radnik svaki mjesec dobiva za obavljeni rad. Isplaćuje je poslodavac koji zapošljava radnika. Na primjer, poslodavac može biti: • firma • udruga • ili druga osoba. Da bi osoba bila zaposlena potrebno je da poslodavac s radnikom potpiše ugovor o radu.

3


U svakom ugovoru o radu mora pisati: • ime i prezime i adresa poslodavca i radnika • mjesto gdje će se obavljati rad • kratak popis ili opis radova koji će radnik obavljati • dan početka rada • trajanje ugovora o radu • iznos plaće • trajanje godišnjeg odmora • otkazni rokovi • trajanje radnog dana ili tjedna. Plaća se uplaćuje na bankovni račun radnika. Radnik sa svog bankovnog računa podiže plaću i raspolaže svojim novcem kako želi. Iako mnoge osobe s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj mogu i žele raditi jako malo njih ima posao i plaću. Zbog toga žive siromašnije i ovisni su o drugim ljudima. Postoje više razloga za ovakvu situaciju. Jedan od glavnih razloga je što su mnoge osobe s intelektualnim teškoćama lišene poslovne sposobnosti.

4


To znači da nemaju pravo potpisati ugovor o radu. Umjesto osobe lišene poslovne sposobnosti ugovor potpisuje skrbnik. Nažalost skrbnici često odluče da je najbolje da osoba ne radi i ne žele potpisati ugovor o radu za osobu. Mnogi skrbnici se boje da će osoba izgubiti pravo na socijalnu naknadu ako se zaposli. Skrbnici ponekad smatraju da osoba nije sposobna za nikakav rad. Ako i dobiju priliku za neki posao osobe s intelektualnim teškoćama često rade bez plaće iako osobe bez invaliditeta za isti posao dobivaju plaću. To je diskriminacija i zabranjena je zakonom. Zakon o radu govori da svi koji rade jednak posao imaju pravo na jednaku plaću.

5


Jednaku plaću za jednaki rad trebaju imati svi bez obzira na: • rasu • boju kože • spol • vjeru • socijalno podrijetlo • imovinu • ili invaliditet. Ako i imaju posao i plaću osobe s intelektualnim teškoćama također nailaze na brojne probleme. Mnoge osobe s intelektualnim teškoćama trebaju podršku druge osobe za upravljanje novcem. Nažalost od samozastupnika smo čuli da imaju jako malo podrške ili nemaju nikakvu podršku za upravljanje novcem. Na primjer, osobama treba pomoć za podizanje plaće s njihovog bankovnog računa. Mnogi samozastupnici kažu da osobe koje im pružaju podršku ili skrbnici podignu plaću bez njih.

6


Samozastupnike se često onemogućava da troše svoju plaću kako žele. O trošenju plaće samozastupnika često odlučuju skrbnici, članovi obitelji ili osoblje podrške. ISKUSTVA SAMOZASTUPNIKA Jedna samozastupnica ispričala nam je da joj osoba podrške zabranila da kupi tablet s novcem kojeg je zaradila od plaće. Osoba podrške rekla je da joj tablet ne treba. Nakon toga osoba koja joj pruža podršku naredila joj je da novac štedi za ljetovanje iako je znala da samozastupnica želi tablet, a ne ljetovanje. To se zove ekonomsko nasilje. Ekonomsko nasilje je kada ti netko na primjer: • zabranjuje da koristiš ili upravljaš osobnom • ili zajedničkom imovinom • zabranjuje da upravljaš svojom plaćom ili mirovinom • zabranjuje da se zaposliš • uskraćuje novac za osnovne potrebe života • upravlja tvojom imovinom bez tvog znanja. 7


Mnoge osobe s intelektualnim teškoćama doživljavaju ekonomsko nasilje ali ga ne prepoznaju i ne prijavljuju. Često ekonomsko nasilje čine članovi obitelji ili osobe podrške koje bi osobi trebale pomagati. Osobe s intelektualnim teškoćama ovise o pomoći tih članova obitelji ili osoba podrške i zato ih je strah prijaviti nasilnike. Ekonomsko nasilje kažnjava se novčanom kaznom ili kaznom zatvora. Također, mnoge zaposlene osobe s intelektualnim teškoćama koje koriste usluge smještaja u sustavu socijalne skrbi nailaze na velike poteškoće. Prema Zakonu o socijalnog skrbi osoba koja koristi socijalnu uslugu kao što je usluga organiziranog stanovanja mora sa svom svojom imovinom sudjelovati u plaćanju socijalne usluge koju koristi.

8


Zbog toga zakona osobe koje koriste socijalne usluge nemaju prilike zaraditi nešto novaca i krenuti ka samostalnom životu. ISKUSTVA SAMOZASTUPNIKA Jedna samozastupnica ispričala nam je da je bila zaposlena i dobivala plaću. Živjela je u programu stanovanja uz podršku. Prema zakonu cijelu plaću morala je davati za smještaj u programu stanovanja. Razumjela je da treba plaćati svoj smještaj ali voljela bi da je mogla raspolagati barem dijelom svoje plaće. Pitala se kako se osobe u organiziranom stanovanju mogu osamostaliti ako nemaju novaca? Pitala se ako radi a ne može raspolagati plaćom zašto bi uopće radila? Smatra da su osobe s intelektualnim teškoćama dobri radnici koji se trude. Ljutilo ju je što nemaju mogućnost raspolaganja novcem kojeg su zaslužili vlastitim radom.

9


MIROVINA Mirovina je novčana naknada koju osoba dobiva nakon završetka svog radnog vijeka. U Zakonu o mirovinskom osiguranju piše tko i kada ima pravo na mirovinu. Mirovina može biti: • starosna • invalidska • obiteljska. U starosnu mirovinu idu osobe s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Osobe s invaliditetom imaju pravo predati zahtjev za raniji odlazak u starosnu mirovinu. Pravo na invalidsku mirovinu imaju neke osobe koje zbog bolesti ili ozljede nisu sposobne raditi isto kao i prije. Pokazalo se da je osobama s intelektualnim teškoćamateško pronaći posao i raditi dovoljno dugo da bi stekli pravo na odlazak u svoju mirovinu. 10


Često je slučaj da samozastupnici nasljeđuju obiteljsku mirovinu. To znači da imaju pravo dobivati i koristiti mirovinu koju su zaradili njihovi roditelji. Obiteljska mirovina je tvoja imovina. Imaš pravo biti informiran o statusu obiteljske mirovinekoju nasljeđuješ i upravljati njome. Ipak, neki samozastupnici su nam ispričali kako im se krše ta prava. ISKUSTVA SAMOZASTUPNIKA Čuli smo priču samozastupnika koji nasljeđuje obiteljsku mirovinu od svoga oca. Mirovinom može potpuno sudjelovati u troškovima stanovanja i još mu ostane ostatak novca. Taj ostatak novca uplaćuje se na poseban samozastupnikov račun. No on ne može upravljati tim računom jer mu je oduzeta poslovna sposobnost. 11


Skrbnik mu ne želi reći koliko novaca ima na računu. Uvijek kada samozastupnik želi nešto kupiti, mora pitati skrbnika. Skrbnik ga onda pošalje pravniku u centru za socijalnu skrb,a pravnik mu kaže da pita skrbnika.

12


SOCIJALNE NAKNADE Socijalna naknada je novac koji neke osobe imaju pravo dobiti od države. Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je tko ima pravo na dobivanje socijalnih naknada i usluga. Na primjer, neke od socijalnih naknada na koje osobe s invaliditetom imaju pravo su: • osobna invalidnina • doplatak za pomoć i njegu • naknada za osobne potrebe korisnika usluge smještaja ili organiziranog stanovanja. Pravo na osobnu invalidninu imaju osobe s teškim invaliditetom ili drugim teškim i trajnim promjenama u zdravlju. Za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu potrebno je proći vještačenje na kojem komisija određuje vrstu i težinu invaliditeta.

13


Zahtjev za ostvarivanje ovog prava predaje se u Podružnici Centra za socijalnu skrbi u tvom mjestu prebivališta. Nemaju sve osobe s invaliditetom pravo na osobnu invalidninu. Na primjer, ne možeš ostvariti pravo na osobnu invalidninu ako: • u vlasništvu imaš stan ili kuću u kojoj ne živiš i možeš ju prodati ili iznajmiti i tako si osigurati novac • u vlasništvu imaš poslovni prostor koji se koristi za obavljanje neke registrirane djelatnosti • koristiš socijalnu uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja • dobivaš socijalnu naknadu doplatka za pomoć i njegu. Ali čak i kada neka osoba ostvari pravo na osobnu invalidninu, dogodi se da netko drugi upravlja tim novcem. ISKUSTVA SAMOZASTUPNIKA Jedan samozastupnik nam je ispričao kako se njegova osobna invalidnina koristila za otplaćivanje obiteljskog auta i plaćanje režija. 14


Otac je vršio psihičko i fizičko nasilje nad njim i izbacio ga iz obiteljskog stana. Samozastupnik sada živi u organiziranom stanovanju. Otac mu govori da nije sposoban koristiti novac i ne vjeruje da samozastupnik sam ide u trgovinu, izabire stvari i plaća. Čuli smo i priču samozastupnika kojemu je zabranjeno raspolagati svojom osobnom invalidninom. Njegova majka nije bila zadovoljna kako je jednom potrošio svoju invalidninu Od tada majka odlučuje na što će samozastupnik trošiti novac. Kada želi ići na kavu, mora prvo pitati majku i onda ona odluči hoće li mu dati novce ili ne. Samozastupnik se zbog toga osjeća poniženo. I drugi ljudi pogriješe i potroše novac na krive stvari, ali im nitko ne oduzima pravo da i dalje raspolažu svojim novcem.

15


Pravo na doplatak za pomoć i njegu imaju osobe koje ne mogu same brinuti o svojim osnovnim životnim potrebama. Tada imaju pravo na pomoć za aktivnosti: • organiziranja prehrane • pripreme i preuzimanja obroka • nabave namirnica • čišćenja i pospremanja stana • oblačenja i svlačenja • održavanja osobne higijene • i obavljanje drugih osnovnih životnih potreba. Osobe koje ne mogu same brinuti o svojim osnovnim životnim potrebama imaju pravo i na novčanu naknadu. Sada ta naknada može iznositi 420 kuna ili 600 kuna. Ne možeš ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu ako: • imaš sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju • u vlasništvu imaš stan ili kuću u kojoj ne živiš i možeš ju prodati ili iznajmiti i tako si osigurati novac • u vlasništvu imaš poslovni prostor koji se koristi za obavljanje neke registrirane djelatnosti • ostvaruješ pravo na osobnu invalidninu 16


• koristiš socijalnu uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja • imaš osiguran smještaj u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi. Korisnici socijalne usluge smještaja ili organiziranog stanovanja imaju pravo na novčanu naknadu za osobne potrebe. Sada ta naknada iznosi 100 kuna i često ju pružatelji usluga i korisnici nazivaju „džeparac“. Od jedne samozastupnice smo čuli kako se boji štedjeti novac od džeparca i nagrade koje dobiva jer ne želi da joj centar za socijalnu skrb oduzme sav taj novac za uslugu smještaja kojom se koristi. OBAVLJANJE RADNIH AKTIVNOSTI Mnoge osobe s invaliditetom nisu zapravo zaposlene nego obavljaju radne aktivnosti. Neke od tih osoba dobivaju i određeni novac za obavljanje radnih aktivnosti. Novac koji dobiju naziva se naknada za obavljanje radnih aktivnosti. 17


Mnoge osobe s invaliditetom naknadu za radne aktivnosti nazivaju plaća. Osoblje službi podrške ili njihovi skrbnici često im i ne objasne da naknada za obavljanje radnih aktivnosti nije isto što i plaća. Zato ovdje želimo naglasiti kako je važno znati da naknada za obavljanje radnih aktivnosti nije isto što i plaća. Plaću dobivaju samo osobe koje su zaposlene i imaju ugovor o radu. Radne aktivnosti se mogu obavljati u zaštitnim radionicama i na otvorenom tržištu rada. To znači da samozastupnik koji obavlja radne aktivnosti radi kod poslodavca, ali nema ugovor o radu. Zbog toga samozastupnici koji obavljaju radne aktivnosti ne ostvaruju pravo na zdravstveno ili mirovinsko osiguranje.

18


Osobe koje obavljaju radne aktivnosti na otvorenom tržištu rada su u znatno lošijem položaju od osoba koje imaju ugovor o radu. Poslodavac nema nikakvih obveza prema njima i može ih pozvati na posao ili otpustiti s posla kada god to poželi. Također, poslodavac može sam odlučiti hoće li im dati ikakvu naknadu i kolika će ta naknada biti.

ISKUSTVO SAMOZASTUPNIKA Jedan samozastupnik nam je ispričao da je mnogo godina živio u programu organiziranog stanovanja u Zagrebu. Osoblje koje mu je pružalo podršku mu je ponudilo mogućnost da obavlja radne aktivnosti. Rekli su mu da tako može zaraditi novac za svoje potrebe. Rekli su mu da će obavljati radne aktivnosti na otvorenom tržištu rada. Samozastupnik se s tim složio.

19


Samozastupnik je godinama radio kod mnogih poslodavaca. Obično je radio 4 sata dnevno. Bilo razdoblja kada nije radio jer je bio bolestan ili nije bilo posla. Služba organiziranog stanovanja u kojoj je živio od poslodavaca je primala naknadu za rad samozastupnika. To je bila naknada za radne aktivnosti samozastupnika iako su mu govorili da je to njegova plaća. Služba mu gotovo nikad nije isplaćivala sve što je samozastupnik zaradio. Isplatili bi mu iznos od najviše 500 kuna, iako je često zaradio i mnogo više novca od toga. U službi organiziranog stanovanja su mu govorili da s novcem koji zaradi treba plaćati: • dio plaće za osobu koja mu pruža podršku u obavljanju radnih aktivnosti • dio troškova u stambenoj zajednici u kojoj živi. Njegov skrbnik je cijelo vrijeme bio zaposlen u službi podrške. 20


Služba podrške i skrbnik su mu govorili da najveći dio novca koji zaradi ide na njegovu štednju. Govorili su mu da će tu štednju moći dobiti kada mu bude trebao novac. Samozastupnik se s tim složio. Vjerovao je svom skrbniku i službi podrške. Kada je nakon mnogo godina rada samozastupnik odlučio prijeći u drugu službu organiziranog stanovanjazamolio ih je da mu isplate njegovu ušteđevinu. Tada su mu njegov skrbnik i služba podrške rekli kako on nema nikakvu ušteđevinu. Samozastupnik je zbog toga bio jako razočaran. Vjerovao je ljudima koji su mu pružali usluge i vjerovao je svom skrbniku,a ispalo je da mu oni cijelo vrijeme nisu govorili istinu. Nažalost i danas mnogi samozastupnici u Zagrebu obavljajuradne aktivnosti na otvorenom tržištu rada, a novac koji tako zarade koriste službe podrške. Iako smo na ovo upozorili mnoge nadležne institucije nitko još uvijek nije zabranio da se na ovaj način iskorištavaju osobe s invaliditetom. 21


Stoga vam ovim putem želimo poručiti da dobro pazite kad prihvaćate obavljanje radnih aktivnosti. Svakako pitajte koliko će vam biti plaća. Svakako tražite da vam se vaša plaća u cijelosti isplati i da sami s njom upravljate. Za sve nepravilnosti koje smatrate da su vam se dogodile prilikom obavljanja radnih aktivnosti uvijek se možete obratiti i Udruzi za samozastupanje.

22


NEKRETNINE Važan dio imovine čine nekretnine. Nekretnine su imovina koja ima veću novčanu vrijednost. Nekretnine su zemljišta i građevine. Zemljište na primjer može biti: • livada • šuma • poljoprivredno polje • zemljište na kojoj se može izgraditi kuća. Građevina na primjer može biti: • stan • obiteljska kuća • poslovni prostor • grobno mjesto. Većina ljudi do nekretnina dolazi tako da ih kupi, naslijedi ili ih dobiju na dar. Osobe s intelektualnim teškoćama mogu biti vlasnici nekretnina. Najčešće nekretninu naslijede nakon smrti roditelja ili bližih članova obitelji. 23


Prije nekoliko godina pitali smo samozastupnike iz Hrvatske znaju li što je njihova imovina. Mali broj samozastupnika je znao nabrojati svoju imovinu. Uglavnom su to bile stvari koje svakodnevno koriste kao što je odjeća, obuća ili mobitel. Pitali smo ih jesu li vlasnici kuća, stanova ili zemljišta. Većina samozastupnika nije znala odgovor na ovo pitanje. Uz pomoć njihovih asistenata otkrili smo da puno samozastupnika ima neku nekretninu o kojoj ne zna ništa ili ne može njom upravljati. Pitali smo se zašto je to tako? Otkrili smo da većina osoba s intelektualnim teškoćama nije informirana što to znači biti vlasnik kuće ili zemljišta. Od samozastupnika smo čuli da s osobama s intelektualnim teškoćama u većini slučajeva nitko ne razgovara o novcu, o nekretninama ili drugoj imovini.

24


Osobe s intelektualnim teškoćama često se želi zaštiti od ove teške teme ili ih se smatra nesposobnim da bi je razumjeli. Zbog toga su neinformirani i često su žrtve zloporabe ili krađe svojih nekretnina. Drugi razlog zašto osobe s intelektualnim teškoćama ne upravljaju svojim nekretninama je zato je su mnogi od njih lišeni poslovne sposobnosti. Mnoge osobe lišene poslovne sposobnosti ne mogu upravljati svojom imovinom veće vrijednosti. Upravljati imovinom na primjer znači: • kupiti • prodati • ili iznajmiti svoju kuću ili zemljište. Umjesto osobe lišene poslovne sposobnosti njenom imovinom često upravlja skrbnik. Skrbnik je dužan razgovarati s osobom i prihvatiti njeno mišljenje i želje vezano za upravljanje imovinom.

25


Na žalost iz priča samozastupnika saznali smo da u većini slučajeva skrbnici ne razgovaraju s osobom o ovoj temi. Saznali smo da samozastupnici često na prijevaru ili bez svog znanja ostanu bez svojih kuća ili zemljišta. Najčešće ih oštećuju njihovi članovi obitelji ili stručnjaci koji bi im trebali pomagati. Nikada nismo čuli da je netko zbog toga bio kažnjen ili otišao u zatvor.

ISKUSTVA SAMOZASTUPNIKA Čuli smo priče samozastupnika i samozastupnica koji su naslijedili kuću ili stan, ali u njima nisu mogli živjeti.

Priča 1. Jedna samozastupnica se morala boriti da ostane u svojoj obiteljskoj kući nakon što joj je umrla majka. 26


Ujak samozastupnice je preuzeo upravljanje kućom zbog čega ona nije imala pristup svojoj kući. Prema ostavinskoj raspravi kuća je pripala samozastupnici i njenoj skrbnici. Ujak je imao ključeve kuće i izbjegavao je kontakt sa samozastupnicom. Nije mogla slobodno otići ni po svoje osobne stvari. Samozastupnica je uspjela dobiti ključeve jednog stana u obiteljskoj kući. Ključeve drugog stana i dalje je imao njen ujak. Priča 2. Jedan samozastupnik nam je ispričao kako njegova rodna kuća na otoku Pagu propada. Kućom upravljaju centar za socijalnu skrb i skrbnica. Kada dolazi na Pag ne može koristiti svoju kuću već spava u unajmljenoj apartmanu.

27


Priča 3. Čuli smo i priču samozastupnika koji je zajedno s bratom naslijedio obiteljsku kuću, okućnicu i nešto šume od svojih roditelja. Samozastupnik je vjerovao bratu i dobrovoljno na sudu potpisao da svoj dio imovine ostavlja bratu. Brat je obećao da će se brinuti za njega i dati mu novac od imovine, ali to se nije dogodilo. Samozastupnik danas nema niti imovinu koju je naslijedio niti novac od djela imovine koji je dao bratu. Zbog toga se osjeća prevareno i ljuto.

Priča 4. Jedna samozastupnica ispričala je da joj je mama uvijek govorila da je bolesna Umjesto nje kuću je ostavila svojoj unuci. Zbog toga se osjećala ružno i nesretno. 28


Preporučila je roditeljima da svoju imovinu ostave svojoj djeci.

Priča 5. Jedna samozastupnica ispričala nam je da je sa roditeljima i sestrom živjela u državnom stanu. Nakon smrti roditelja ona se razboljela i lišena je poslovne sposobnosti. Sestra se odselila u drugi grad a samozastupnica je smještena u instituciju. U njihov stan su uselili neki drugi ljudi iako su samozastupnica i njena sestra imale stanarsko pravo. Sestra joj je rekla da je pokrenula postupak za povrat stana ali to nije bila istina. Samozastupnica se u instituciji poboljšalo zdravstveno stanje i naučila je brinuti o sebi. Tada uz podršku skrbnice iz Centra za socijalnu skrb odlučila pokrenuti postupak za vraćanje njenog stana.

29


Priča 6. Jedan samozastupnik živio je sam u roditeljskoj kući. On i njegova sestra vlasnici su te kuće i zemljišta. Susjeda je prijavila samozastupnika centru za socijalnu skrb. Nakon toga se preselio u program stanovanja Na njegovu kuću odmah je upisana zabilježba. Uzeli su mu ključ i više nije mogao ući u svoju kuću bez odobrenja susjeda. Samozastupnik ima želju boraviti u svojoj kući i Imati svoj ključ i obnoviti vrt. Kada svoje želje izrazi susjedu, susjed burno i ružno reagira. Htio bi otići do kuće svojeg djetinjstva, svojih roditelja. Pita se zašto mu to susjed ne dozvoljava.

30


ZAKLJUČAK Osobe s intelektualnim teškoćama često su žrtve ekonomskog nasilja. Krše se njihova imovinska prava i iskorištava ih se. Ekonomsko nasilje najčešće vrše bliske osobe koje bi samozastupnicima trebale pružati podršku. Na primjer: • članovi obitelji • skrbnici • socijalni radnici. Osobama s intelektualnim teškoćama puno je teže zaštititi se od nasilja jer često: • nemaju poslovnu sposobnost • nemaju potrebna znanja i informacije • nemaju dovoljno podrške.

U našem radu saznali smo neke priče samozastupnika kojima su prekršena njihova imovinska prava. Ali znamo da puno više osoba doživljava ekonomsko nasilje i da njihove priče nikada nećemo čuti. 31


Zato treba poduzeti akcije koje će spriječiti ekonomsko nasilje nad osoba s intelektualnim teškoćama. Potrebno je razviti programe za informiranje i osnaživanje samozastupnika o temama upravljanja imovine. Potrebno je ojačati pravni položaj osoba s intelektualnim teškoćama. To znači da zakonima treba osigurati pravo na: • poslovnu sposobnost • podršku u donošenju odluka. Važno je i uvesti strože praćenje i neovisnu kontrolu rada osoba, ustanova i organizacija koje pružaju podršku osobama s intelektualnim teškoćama. Potrebno je osnažiti osobe s intelektualnim teškoćama da govore o ekonomskom nasilju koje su doživjele. Na taj način bi sve više ljudi u društvu znalo za taj problem.

32


Ako želiš više informacija Ako se želiš uključiti u rad Udruge za samozastupanje Ako imaš bilo kakvih dodatnih pitanja Molimo te da nam se obratiš na sljedeće adrese ili brojeve telefona:

Udruga za samozastupanje Zagreb, Međimurska 19, 3. kat Tel: +385 1 553 05 82 Tel: +385 1 553 05 56 e-mail: kontakt@samozastupanje.hr web adresa: www.samozastupanje.hr

ISBN: 978-953-8288-02-9 (tisak) ISBN: 978-953-8288-03-6 (mreža)

Imovinska prava i ekonomsko nasilje  

Dragi samozastupnici i drage samozastupnice, izdali smo novu brošuru o imovinskim pravima i ekonomskom nasilju. U našem dosadašnjem radu sa...

Imovinska prava i ekonomsko nasilje  

Dragi samozastupnici i drage samozastupnice, izdali smo novu brošuru o imovinskim pravima i ekonomskom nasilju. U našem dosadašnjem radu sa...

Profile for damyan
Advertisement