Page 1

ZIMA 2014

ÄŒasopis Udruge za samozastupanje

Tema broja: Iz institucije u zajednicu

Broj 13


RIJEČ UREDNICE Poštovani čitatelji, Najprije vam želim zaželiti Sretnu novu godinu! U Hrvatskoj je započeo izlazak osoba s intelektualnim teškoćama iz institucija. To znači da osobe koje su do sada živjele u institucijama idu živjeti u zajednicu i stanovati uz podršku. Zato smo vas odlučili više informirati o ovoj temi. Nadam se da će vam biti zanimljiv ovaj broj našeg časopisa.

TEMA BROJA: IZ INSTITUCIJE U ZAJEDNICU Osobe s intelektualnim teškoćama su kroz povijest smatrane manje vrijednima i nisu mogle ostvariti svoja prava. Bile su izdvojene iz društva kao nepoželjne osobe i živjele su u institucijama.

Urednica Senada Halilčević Novinari Hrvoje Forner Snježana Kanjir Fadil Špuren Gordana Huzek Asistenti Sanja Hotko Ivana Poslon Hrvoj Damjan Janjušević Mladen Katanić Glas samozastupnika tiskan je uz financijsku podršku Fondacije otvoreno društvo i Grada Zagreba. This newsletter was supported by a grant from the Open Society Fundations and City of Zagreb.

Na sreću, takvo razmišljanje se promijenilo. Kada se proširio pokret za ljudska prava države su počele donositi dokumente i zakone koji više štite osobe s invaliditetom. Iako su se promijenili neki zakoni, ti zakoni se nisu poštivali u potpunosti. I dalje se mislilo da osobe treba zaštititi na način da ih se odvoji od društva i smjesti u institucije. Zato su osobe s intelektualnim teškoćama i njihove obitelji organizirali prosvjede. Prije trideset godina u razvijenim, bogatim zemljama počelo se razgovarati o deinstitucionalizaciji. Deinstitucionalizacija znači zatvaranje institucija i pružanje podrške za život u zajednici. Deinstitucionalizacija je započela u Sjedinjenim Američkim Državama.

2

Časopis Udruge za samozastupanje


Kada su se osobe s teškoćama počele uključivati u život u zajednici, pohađati redovne škole i zapošljavati se, dobile su veću mogućnost donositi odluke o sebi i svom životu. Uključivanjem u život u zajednici i drugi ljudi dobivaju priliku upoznati osobe s intelektualnim teškoćama, prihvatiti ih i pružiti im podršku. Također se pokazalo da život u zajednici košta manje nego život u instituciji.

STANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U Hrvatskoj je započeo izlazak osoba s intelektualnim teškoćama iz institucija. Cilj izlaska iz institucija je uključiti osobe s intelektualnim teškoćama u život zajednice uz podršku. Trenutačno u zajednicu odlaze živjeti ljudi iz Centra za rehabilitaciju Stančić i Centra za rehabilitaciju Zagreb. To su dvije najveće institucije po broju korisnika s intelektualnim teškoćama. Izlazak iz institucija i uključivanje u život zajednice košta puno novaca. Zato je Hrvatska dio novaca za izlazak ljudi iz institucija u zajednicu dobila od Instituta Otvoreno društvo. S tim novcima se plaća izlazak iz institucija za 90 osoba i osigurava im se stanovanje u zajednici uz podršku. Zaposlenici ovih institucija idu na učenje za osobne asistente i zastupnike koji će pružati podršku korisnicima. Također, sami korisnici se pripremaju za organizirano stanovanje. Uključivanje osoba u zajednicu i stanovanje uz podršku započelo je sredinom prošle godine. Svi korisnici imaju podršku 24 sata na dan. Korisnici koji izlaze iz institucije imaju mogućnost ići živjeti u zajednicu iz koje dolaze. Glas samozastupnika

3


Na taj način mogu biti bliže svojoj obitelji i prijateljima. Parovi imaju mogućnost ići živjeti u istu stambenu zajednicu. Do kraja prošle godine je iz oba centra za rehabilitaciju u zajednicu i stanovanje uz podršku uključeno 95 korisnika. Osobe koje idu živjeti u zajednicu i stanovanje uz podršku odabiru gdje i s kim žele živjeti, kada i što žele jesti te kada i s kim se žele družiti. Mogu donositi još mnogo drugih samostalnih odluka. Na taj način oni imaju veću kontrolu nad svojim životom. Napisale Senada Halilčević i Sanja Hotko Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih

RAZVOJ PRAVA NA ŽIVOT I PODRŠKU U ZAJEDNICI U zadnjih 30 godina mnoge osobe s intelektualnim teškoćama iz cijeloga svijeta izašle su iz institucija i sada žive u zajednici uz podršku. Prve institucije počele su se zatvarati 1970-tih godina u Sjedinjenim Američkim Državama. Zatvaranju institucija doprinijele su same osobe s intelektualnim teškoćama i njihovi roditelji. Zajedno su se borili za pravo da osobe s intelektualnim teškoćama ravnopravno žive u zajednici kao i svi drugi ljudi. Također su tražili pravo na podršku za život u zajednici. Ova prava kasnije su zapisana u zakonu. U zatvaranju institucija bilo je važno da se poštuju 4 pravila: ljudska prava, pravo na samostalnost, pravo izbora i pravo na uključenost. Osim u Americi osobe s intelektualnim teškoćama uključene su u zajednicu u Velikoj Britaniji, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Australiji i Novom Zelandu.

4

Časopis Udruge za samozastupanje


Izlazak iz institucija i uključivanje u zajednicu u početku nije bilo lako. Mnogi roditelji bili su zabrinuti. Mislili kako je za njihovu djecu s intelektualnim teškoćama najbolje da žive u instituciji. Mislili su da je tamo najsigurnije i najugodnije. Ipak, nakon što su neke osobe izašle iz institucije i počele živjeti u zajednici mnogi roditelji promijenili su mišljenje. Primijetili su da su njihova djeca zadovoljnija. Imala su više mogućnosti za svakodnevan izbor, mogli su birati što će raditi i kamo će ići tijekom dana. Imali su više prijatelja i bili više uključeni u aktivnosti zajednice. Naučili su nove vještine u kućanstvu i naučili su više brinuti o vlastitom zdravlju. Obitelj i rođaci su ih više mogli posjećivati. Više su razgovarali sa osobljem i lakše su dobivali podršku za stvari koje su im bile potrebne. Važnost prava na život i uključenost u zajednicu prepoznala je i UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Svaka zemlja koja ratificira tu Konvenciju obvezala se da će svakoj osobi s invaliditetom omogućiti podršku za život u zajednici. Nadamo se da će i u Hrvatskoj biti sve manje osoba u institucijama, a da će ih sve više uz podršku biti u našem susjedstvu, u školama, na ulicama i na svim drugim mjestima na kojima do sada nisu imali pristupa. Napisala Ivana Poslon Hrvoj

Glas samozastupnika

5


MIŠLJENJE I ISKUSTVA SAMOZASTUPNIKA NENAD SEKUŠAK Bio sam u Sloboštini 7 godina. U instituciju sam otišao poslije rata jer mi je bio umro otac i nije se imao tko brinuti o meni. Kad sam došao u Sloboštinu poslije rata bilo mi je dobro, ali onda mi je život u instituciji bio sve teži i teži. Zasitio sam se smještajem i životom u instituciji. Počeo sam odlučivati da živim u zajednici, osvijestio sam samog sebe. Donio sam odluku „Zašto ja ne bih živio kao i svi drugi ljudi!“ Došao sam doma i rekao mami, svojoj skrbnici, da više ne želim biti u domu, da želim živjeti u zajednici. Doveo sam ju kod socijalnog radnika na razgovor. Socijalni radnik Stjepen mi je pomogao da izađem van iz institucije. Program stanovanja uz podršku mi je omogućio život u zajednici. Sada sam mogu ići u dućan, mogu kuhati sa asistentima, nitko mi ne brani slobodno kretanje, mogu ići sam u grad. Sve ovo me naučila moja podrška. Još moram naučiti čitati i pisati. Svi ljudi imaju pravo živjeti gdje žele a ne da žive u institucijama. Sve institucije treba zatvoriti i ne treba im dati novce. Država im ne smije dati novce. Svi ljudi bi trebali izaći van iz institucije i živjeti u zajednici. Sada sam jako sretan, želim ostati u zajednici stalno. Želim živjeti sa svojom ženom jednog dana. TOMISLAV IVAŠKOVIĆ Imao sam obiteljskih problema i roditelji su me dali u instituciju. Proveo sam tri godine u Prekrižju. Tamo sam morao raditi ali nisam dobivao nikakve novce. Nisam imao privatnost.

6

Časopis Udruge za samozastupanje


Nije mi se sviđalo što smo puno vremena provodili u sobi. Htio sam kuhati ali nisam mogao. Nije mi se sviđalo kako je tamo bilo. Tina iz Inkluzije me izvukla van. Sada živim u programu stanovanja uz podršku i život mi je sada dobar. Imam svoju slobodu i mogu raditi što poželim. U slobodno vrijeme se bavim sportom. Mislim da je dobro što se zatvaraju institucije, da ljudi mogu živjeti u stanovima uz podršku. Oni na to imaju pravo. ROMANA POSAVEC Živjela sam 20 godina u instituciji Jaškovo blizu Karlovca. U instituciji se nisam mogla sama kretati. Morala sam se potpisivati kad sam htjela izlaziti iz institucije. Također nisam mogla donositi samostalno odluke. Bilo nas je po 10 ljudi u sobi tako da nisam imala svoju privatnost. Moj muž Josip i ja htjeli smo ljubav voditi. Morali smo se skrivati jer nam je osoblje institucije branilo da vodimo ljubav. Ali mi smo ipak vodili ljubav. Bilo mi je teško jer sam bila odvojena od svoje mame. Radila sam u kuhinji. Osoblje bi mi oduzelo novac koji bi zaradila za plaćanje smještaja, a džeparac sam dobivala od svoje mame. Nisam voljela biti u instituciji, ali sam morala jer je mama radila u Njemačkoj. Mislim da se u institucijama ljudima krše njihova prava. Ljudi bi trebali živjeti u stanovima u zajednici. To znači da se ljudi mogu slobodno kretati. Ljudi u stanovima imaju svoju privatnost, imaju slobodu, mogu van ići kad hoće, mogu se vratiti kući kad hoće. Po mome mišljenju dobro je da se institucije u Hrvatskoj zatvaraju.

Glas samozastupnika

7


SNJEŽANA KANJIR Živim sa svojim roditeljima, ali bih više voljela živjeti sama zato da mogu raditi što hoću i doći kući kad ja želim. Bilo bi dobro da ne postoje skrbnici, da ne odlučuju umjesto mene. Isto bih voljela da ljudi u institucijama izađu van i da žive samostalno u stanovima svoj život. Treba im pružiti podršku da se priviknu na samostalni život i treba poštivati njihove želje. Nekima od njih će biti potrebna stalna podrška. Sve se institucije trebaju zatvoriti da više nitko ne ide tamo. FADIL ŠPUREN BRACO Živim u stambenoj zajednici u Mandaličinoj 13. U institucijama osobe s teškoćama ne mogu samostalno odlučivati. Umjesto njih odlučuju odgajatelji. Odlučuju kada će ljudi ići spavati, doručkovati, ručati, večerati. Ljudi također ne smijun izlaziti iz doma kada požele, nego se moraju javiti odgajateljima. Smatram da osobe koje žive u institucijama nemaju svoja prava. Trebaju se sve institucije zatvoriti zato da osobe s teškoćama žive u stanovima kao i svi ostali ljudi. Trebat će im podrška zato jer su bili u instituciji, da im pomogne da nauče gdje su trgovine, gdje su prijevozna sredstva, da ih nauče kućanskim poslovima i donošenju odluka. Hrvatska je potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja kaže da svatko ima pravo živjeti u zajednici. To znači da se sve institucije trebaju zatvoriti i da osobama koje izlaze iz institucije država treba dati stanove i podršku za život u zajednici. Želim poručiti da se trebaju poštivati prava iz Konvencije koje je potpisala Republika Hrvatska.

8

Časopis Udruge za samozastupanje


VESNA ŠOŠTAREC Živjela sam u Stančiću od 2006. do 2011. Nije mi bilo baš lijepo. Nisu mi se svidjeli ljudi i hrana. Osoblje institucije je imalo komandu, od mene se očekivalo više nego što sam mogla napraviti. Tamo mi je velika potpora bio moj prijatelj Krešimir. Što god me tištalo njemu sam kazala, od svih prijatelja i prijateljica njemu sam sve mogla reći i jadati se i suosjećao je sa mnom. Ako sam plakala uvijek me tješio. Krešimir je moj najbolji prijatelj. Donijela sam čvrstu odluku da ću izaći iz institucije. Kako bude da bude, idem! Sada živim u stanu u Dubravi sa Krešimirom i Damirom. Imamo podršku koja nam pomaže u kupovini namirnica i kućanskim poslovima. Najviše odluka donosimo samostalno. Jako mi je lijepo živjeti u stanu. Po meni je dobro da se zatvaraju institucije da bude manje troškova i da se osobe s teškoćama koje su živjele u instituciji nauče samostalno živjeti. HRVOJE FORNER Živio sam u Brezovici dok sam bio mlađi. Ne bih se volio vratiti u instituciju. To je gotovo! Nemam baš lijepe uspomene iz tog razdoblja. U Brezovici sam pomagao čistiti. U slobodno vrijeme sam crtao. Sada živim u Mandaličinoj ulici sa Markom, Tomom i Nikolom. Dobro mi je živjeti sa njima i u zajednici. Volim kuhati, gledati web stranice na kompjuteru i ići u crkvu. Mogu ići gdje želim, ali se samo moram javiti asistentici. Potrebna je podrška koja će osobama s teškoćama omogućiti samostalni život. Dobro je da se institucije zatvore jer će tako osobe s teškoćama moći živjeti u zajednici i imati slobodu kao ostali ljudi. Razgovor sa samozastupnicima vodio Mladen Katanić Glas samozastupnika

9


NOVOSTI Najava okruglog stola u Saboru Udruga za samozastupanje u suradnji sa organizacijom GONG i Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom održat će okrugli stol na kojem će se razgovarati o izmjenama obiteljskog zakona. Okrugli stol održat će se 24.2.2014. u Saboru pod pokroviteljstvom Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Udruga za samozastupanje i GONG smatraju da zakon ne poštuje u potpunosti UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Zato će predstavnici udruga pokušati dati prijedloge da se izmjene dijelovi zakona i da osobe s intelektualnim teškoćama dobiju više slobode u donošenju odluka. Na okruglom stolu će razgovarati predstavnici udruga, samozastupnici i stručnjaci. Samozastupnici će govoriti o svojim životnim iskustvima. Napisao Mladen Katanić Predavanje na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu Samozastupnici Fadil Špuren i Snježana Kanjir održali su govore studentima Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta o poslovnoj sposobnosti. Samozastupnici su rekli da se većina osoba s intelektualnim teškoćama lišava poslovne sposobnosti. Zato ne možemo ostvariti mnoga prava koja su zapisana u UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.

TRAŽILICA Glas samozastupnika U tražilici pronađite ove riječi:

10


Na primjer: ne možemo se vjenčati ne možemo se zaposliti ne možemo se kandidirati za predsjednika udruge ne možemo glasati u udruzi ne možemo odlučiti gdje ćemo i s kim ćemo živjeti. Na taj način se još uvijek krše naša prava. Kako donosimo odluke, kakva nam podrška treba, kakvu ulogu imaju skrbnici u našim životima, koliko je važno pravo glasa koje smo napokon ostvarili, o svemu tome studenti su bili jako zainteresirani i imali su puno pitanja. Ugodni razgovor sa studentima kojim je završeno predavanje dokazao nam je da se osobe s intelektualnim teškoćama sve više prihvaćaju kao jednako vrijedne i ravnopravne osobe. Referendum o braku U nedjelju 1.12.2013. godine održan je referendum o braku. Na referendumu građani izravno odlučuju o nekom važnom pitanju. ZABAVNIK

Ovo je bio državni referendum. To znači da su o pitanju braka odlučivali svi državljani Republike Hrvatske. Referendum o braku bio je treći državni referendum. Na prva dva državna referenduma građani su odlučivali o samostalnosti Hrvatske i o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Na referendumu o braku građani su odlučivali o tome da se promijeni Ustav Republike Hrvatske na način da se u Ustav upiše da je brak zajednica žene i muškarca. Udruga za samozastupanje bila je protiv toga. Mi smatramo da svaka osoba ima pravo na brak, bez obzira privlače li ju žene ili muškarci.

11

Časopis Udruge za samozastupanje


Ipak, referendum je uspio. Ustav će se promijeniti i u njemu će pisati da je brak zajednica žene i muškarca. Možemo se samo nadati da se na nekom slijedećem referendumu neće ograničiti prava osoba s intelektualnim teškoćama i drugih ljudi. Napisao Fadil Špuren Javili su nam se samozastupnici iz Grubišnog Polja! Mi smo samozastupnici iz Grubišnog Polja. Svaki tjedan se okupljamo na sastancima. Razgovaramo o svojim pravima i o problemima u zajednici. Naša asistentica je Tihana. Volimo dolaziti na sastanke i čuti korisne informacije. Naši sastanci doprinose boljem životu u zajednici. Željeli bismo da šira zajednica pomogne da ostvarimo svoja prava. Kako smo proslavili Novu godinu Udruga za samozastupanje i Udruga za promicanje inkluzije organizirale su doček Nove godine. Bilo je lijepo vidjeti poznata lica u veselom tulumskom okruženju. Oni hrabriji prvi su počeli s plesom. Ali kada su se ugasila svjetla, srama više nije bilo. Svatko od nas plesao je uz ritam glasne vesele glazbe. U ponoć smo se zaljevali promućkanim šampanjcima uz želje da nam ovako sretna i vesela bude cijela 2014. godina. Imali smo i još jedan vrhunac večeri, a to je bio vatromet. Zvjezdice šarenih boja obasjale su početak naše nove godine, kao što i mi vama želimo sjajnu 2014. godinu! Napisala Snježana Kanjir

Glas samozastupnika

12


ZABAVNIK PREPORUKA Veljača je mjesec karnevala! Povorke maškara, kostimirani plesovi, vatrometi, cvijeće i konfeti! Sve to obilježava najveseliji mjesec u godini. Najveći u Hrvatskoj je Riječki karneval. Riječki karneval se ove godine država od 17.1. do 5.3. U karnevalu sudjeluju povorke iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva. Poseban je doživljaj sudjelovanje na međunarodnoj karnevalskoj povorci koja će se održat u nedjelju 2.3.2014. u 12 sati. Karnevali se održavaju i u drugim gradovima. Provjerite održava li se karneval i u vašem gradu i maskom se preobrazite u željeni lik, barem na jedan dan u godini. KVIZ 1 Za što nam je potrebna poslovna sposobnost? a) za sklapanje braka

b) za glasanje na izborima

c) za ples

2 Koji je najbolji svjetski nogometaš 2013 godine? a) Maradona

b) Christian Ronaldo

c) Goran Ivanišević

b) u slatkišima

c) u povrću

3 U kojoj hrani ima vitamina? a) u sendviču

Osmislili Fadil Špuren i Snježana Kanjir

13

Časopis Udruge za samozastupanje


TRAŽILICA U tražilici pronađite ove riječi: Ž

U

B

P

N

O

P

A

Z

R

D

O

A

P

O

D

R

Š

K

A

K

I

N

O

U

R

I

I

U

M

R

L

S

S

Š

A

J

B

P

C

E

U

T

A

V

N

A

C

O

U

T

N

A

O

B

I

T

K

V

S

A

I

V

C

I

M

E

R

I

R

NJ

J

R

D

O

A

LJ

N

N

V

E

NJ A

H

U

K

S

T

A

N

V

Z

J

E

D

N

I

C

A

A

ZAJEDNICA PODRŠKA KUPOVINA KUHANJE PRIJATELJ

POSAO KINO KRETANJE CIMERI STAN

GOGINA PITALICA Što leti zrakom, a nema ni krila ni perja? Oblak!

Glas samozastupnika

14


KUTAK ZA SAVJETE PITANJE Imam jednu prijateljicu u koju sam se zaljubio i želio bih da mi postane djevojka. Ali uvijek su mi govorili da ljubavne veze nisu za mene i da ne bih smio imati djevojku. Koliko daleko može ići moj odnos s njom? ODGOVOR Svatko ima pravo na prijateljske, ali i ljubavne veze. Veze koje imamo s drugim ljudima važan su dio naših života. Zdrave ljubavne veze osnivaju se upravo na prijateljstvu. Tvoj odnos s prijateljicom može ići onoliko daleko koliko vas dvoje to želite. Važno je da budete iskreni, da poštujete i imate povjerenje jedan u drugoga. Tjelesna bliskost kao što je držanje za ruke, grljenje, ljubljenje, pa čak i vođenje ljubavi pokazuje da vam je ugodno biti zajedno. No tjelesno bliski možete postati bliski tek kada ste oboje na to spremni. Kada se zavoliš biti ćeš uspješnija, a i druge ljude će privući tvoja sreća. Tek kada volimo sami sebe, voljet će nas i drugi.

JAVITE NAM SE

Bleiweisova 13, 10 000 Zagreb Telefon: 01 555 66 80, Fax: 01 555 66 89 E- mail: kontakt@samozastupanje.hr Posjetite našu Internet stranicu: www.samozastupanje.hr ili nas posjetite na Facebooku!

Glas samozastupnika zima 2014  

Iz instutucije u zajednicu

Glas samozastupnika zima 2014  

Iz instutucije u zajednicu

Profile for damyan
Advertisement