Page 1

OSLOBO\ENJE BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN

SRIJEDA, 2. 2. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.028

Prof. dr. Mirko Pejanovi}, dekan FPN-a u Sarajevu

Odgovornost je na

SDP-u i SNSD-u 5. strana

ZAGREB

Najave iz RS-a

Hljeb skuplji

10 do 20 feninga

21. strana

Kosor uvjerena da }e BiH pustiti Purdu 3. str.

SARAJEVO Tihomir Purda pred Sudom BiH

Potpisao sam sve

{to su tra`ili 2. strana

DANAS PRILOG


OSLOBO\ENJE

2

U @I@I

srijeda, 2. februar 2011. godine

Ro~i{te o zahtjevu za izru~enje Tihomira Purde

Potpisao sam sve

Valentin Inzko u Tuzli

{to su tra`ili Devet sam mjeseci, svjedo~i Vukovarac, proveo u zarobljeni{tvu. Po 12 sati sam provodio stoje}i u hodniku, okrenut glavom ka zidu i bez vode, a svako ko bi pro{ao bi me udarao Tihomir Purda, kojeg pravosudne vlasti Srbije tra`e zbog na vo dnog ra tnog zlo~ina, ju~er je pred Sudom Bosne i Hercegovine kazao kako je bio zarobljenik srpskih logora, u kojima je okrutno zlostavljan, te da je potpisao sve {to je od njega tra`eno samo da bi ga prestali mu~iti.

Inzko: Do{ao sam da ~estitam

I oko mrtvih se vodi kampanja To je nehumano, nemoralno i neeti~ki i jedino {to mogu da radim jeste da ja~am taj institut i da se odbacuju optu`be koje su neosnovane, kazao je visoki predstavnik - Institut je jedna od najuspje{nijih dr`avnih institucija i do{ao sam da ~estitam na radu. Duboko sam impresioniran profesionalno{}u Instituta, koji djeluje na jednom jako tu`nom podru~ju. I kad sam oti{ao u Institut, do{la mi je misao da bi bilo dobro da i druge institucije rade na takvom profesionalnom nivou.

Pritisci na Institut Ovo je ju~er u Tuzli izjavio visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nakon {to je obi{ao objekte Me|unarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i Identifikacijski projekat Podrinje. Inzko je objekte obi{ao u pratnji Adama Boysa, ICMP-ovog {efa operacija i Amora Ma{ovi}a, ~lana Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH.

Crkva na grobnici Visoki predstavnik Valentin Inzko se, zajedno sa ameri~kim ambasadorom u na{oj zemlji Patrickom Moonom, obratio Me|ureligijskom vije}u BiH kako bi se rije{ilo pitanje crkve koja se gradi u blizini grobnice, na lokalitetu Budak, iznad Memorijalnog centra u Poto~arima. “Ameri~ki ambasador i ja preduzeli smo mjere po{to mislimo da svaki vjernik mora imati mogu}nost da se moli Bogu. Ali tamo nema vjernika. To je provokacija. Mi znamo da bi Op{tina Srebrenica bila spremna da se crkva sagradi tamo gdje ima vjernika, a ne tamo gdje nema, a pogotovo u blizini Poto~ar“, kazao je Inzko ju~er u Tuzli.

“Duboko sam potresen ovim {to sam ovdje vidio. Vidio sam ostatke va{ih dragih sugra|ana ljudi koji su nestali, koji su bili ubijeni i ~ije porodice jo{ tragaju za njima. Htio bih da zahvalim Institutu na profesionalnom radu, na ljudskom radu. To je humanitarna misija. Ona je u nekom smislu i politi~ka, po{to doprinosi pomirenju u ovoj zemlji“, kazao je Inzko. Novinari su od visokog predstavnika zatra`ili da komentari{e i pritiske koji se posljednjih mjeseci vr{e na Institut, ali i ostavku jednog od ~lanova Milana Bogdani}a. “To su jako neukusne stvari koje se de{avaju i pitam se kako je mogu}e da se oko mrtvih vodi takva kampanja i takva diskusija. To je nehumano, nemoralno i neeti~ki i jedino {to mogu da radim jeste da ja~am taj institut i da se odbacuju optu`be koje su neosnovane“, kazao je Inzko.

Manipulacija S druge strane, Ma{ovi} se osvrnuo na izvje{taj Evropske komisije o napretku u BiH u 2010. godini, a u kojem je navedeno da je zabilje`en zabrinjavaju}e mali broj ekshumiranih i identifikovanih osoba srpske nacionalnosti. “Radna grupa UN-a za prisilne nestanke u jednoj re~enici rekla da je impresionirana onim {to je BiH, a posebno Institut i Me|unarodna komisija za nestale uradila na pronalasku nestalih. Kasnije je izvje{taj PIC-a dao podr{ku Institutu. I na kraju, do{ao je ovaj potpu no ne ute me lje ni iz vje {taj Evropske komisije, koji je izgleda zasnovan na podacima Me|unarodnog komiteta Crvenog kri`a. Oni uop}e nisu kontaktirali Institut za nestale osobe da ~uju koji su stvarni podaci“, kazao je Ma{ovi}. S. K.

Nema prepreka - Nisam kriv za kazneno djelo koje mi se stavlja na teret. Devet mjeseci sam proveo u zarobljeni{tvu, gdje su me stalno mu~ili. Po 12 sati sam provodio stoje}i u hodniku, okrenut glavom ka zidu i bez vode, a svako ko bi pro{ao bi me udarao. Izbili su mi sve zube, imam o{te}enja jednjaka i ki~me, te PTST, ispri~ao je Purda u Sudu BiH, gdje je ju~er odr`ano prvo ro~i{te o zahtjevu Ministarstva pravde Srbije da se izru~i njezinim pravosudnim vlastima. Purda je hrvatski dr`avljanin iz Vukovara, a uhap{en je nedavno u BiH, na grani~nom prelazu Ora{je, po osnovu potjernice srbijanskog Interpola. Srbijansko Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine sumnji~i Purdu da je u~estvovao u ubistvu srpskih ranjenika u Vukovaru 1991. godine. Dr`avno odvjetni{tvo Hrvatske nije zatra`ilo njegovo izru~enje, jer je na osnovudokumentacije iz Srbije ocijenilo da nema osnova da se protiv Purde pokrene krivi~no gonjenje. Tu`iteljica Tu`ila{tva BiH Ja-

V I J E S T I

Tihomir Purda: Nisam kriv

dranka Lokvi} - Misira~a ju~er je sudiji za prethodni postupak Halilu Lagumd`iji kazala da nema prepreka da Purda bude izru~en srbijanskim vlastima. Prema njezinim rije~ima, Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine dobilo je molbu Srbije za izru~enjem i ostalu propratnu dokumentaciju. - Po ocjeni Tu`ila{tva BiH, molba je sa~injena u skladu sa me|unarodnom Konvencijom o ekstradiciji, koju su potpisale i BiH i Srbija. Smatramo da je ispunjen op{ti uslov za izru~enje, rekla je Lokvi} Misira~a.

Nevi|ena povr{nost Purdin branilac, odvjetnik Josip Muselimovi}, zatra`io je od Suda BiH da njegov branjenik bude pu{ten iz pritvo-

ra, a zahtjev srbijanskih vlasti odbijen. Muselimovi} je u sudnici pro~itao dio rje{enja Vojnog suda u Beogradu o doga|aju iz Vukovara iz 1991. godine, u kojem se navodi da je izvjesni Petar Janji} najprije dobio dojavu o najmanje {est ranjenih i ubijenih Srba, nakon ~ega je oti{ao tamo i pucao u njih, zajedno sa Tihomirom Purdom i Dankom Maslovim, pri ~emu su ubijena “najmanje dva vojnika ~iji identitet nije poznat“. Prema istom rje{enju, naknadno je u vukovarskoj bolnici preminuo jo{ jedan vojnik Boban Ga~i}. - Nije valjda taj ranjenik sam oti{ao u bolnicu, prokomentirao je Muselimovi}, dodav{i da za ~etrdeset godina nikad nije do`ivio takvu povr{nost u neJ. F. kom predmetu.

Federacija BiH

Sutra penzije, invalidnine iste Federalno Ministarstvo finansija ju~er je odobrilo transfer Zavodu PIO/MIO BiH za isplatu beneficiranih penzija. Odobreni transfer za povla{tene penzije je prvi iz odluke o privremenom finansiranju FBiH koju je nametnuo visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko i iznosi oko 14 miliona KM. - Sredstva za beneficirane penzije su preba~ena na ra~une Zavoda. To zna~i da }e i beneficirane i redovne penzije za januar biti ispla}ene kako je i planirano, 3. februara. Penzije }e biti u istom iznosu kao i prethodnog mjeseca, kazao je za Oslobo|enje direktor federalnog Zavoda Zijad Krnji}. A na ju~era{njoj vanrednoj telefonskoj sjednici federalna Vlada je donijela odlu ke o ut vr|iva nju osno vi ce za odre|ivanje mjese~nih nov~anih primanja korisnika bora~ko-invalidske za{tite i ~lanova njihovih porodica i o utvr|ivanju koeficijenta za isplatu nov~anih pri-

manja korisnika za period januar - mart mjesec 2011. - Ko efi ci jent za obra~un i is pla tu nov~anih naknada korisnika bora~ko-invalidske za{tite u FBiH i ~lanova njihovih porodica za prvo tromjese~je ove godine iznosi jedan, saop}eno je iz Vlade. To prakti~no zna~i da }e invalidnine iz oblasti BIZ-a u prva tri mjeseca ove godine biti ispla}ene u istom iznosu kao i u decembru pro{le godine. S. [e.


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

3

U @I@I

^lanovi Predsjedni{tva BiH sa hrvatskom premijerkom

Kosor uvjerena da }e BiH pustiti Purdu Dr`avno odvjetni{tvo RH utvrdilo je da je vukovarski branitelj Tihomir Purda nevin i izrazila sam uvjerenje da }e pravosudne institucije u susjednoj, prijateljskoj dr`avi uzeti u obzir ove ~injenice, kazala Jadranka Kosor (Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Bosna i Hercegovina ima ~vrstu i prijateljskupotporuVlade,ali i svih institucija RH na eruoatlantskom putu, izjavila je predsjednicahrvatske Vlade Jadranka Kosor nakon sastanka s ~lanovima Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovi}em, @eljkomKom{i}em i Neboj{omRadmanovi}em u Banskim dvorima ju~er u Zagrebu. U ime Vlade RH, premijerka Kosor istaknula je da }e Hrvatska kao 28. ~lanicaEuropskeunije na poseban na~in, kao prva susjeda, mo}i podupirati BiH na njezinomeuropskom putu.

Potpora Konferencija za novinare u Vladi RH po~ela je s vi{e od 45 minuta zaka{njenja. „Nismouop}eimalidojam da kasnimo, zaista smo puno i konstruktivno razgovarali, otvorili smo mnoge teme“, pojasnila je kasnije hrvatska premijerka, i dodala kako je iznimnozadovoljnarazgovorima. Napominju}ikako je punotema dotaknuto, premijerkaKosorposebno je izdvojila gospodarsku suradnju izme|u Hrvatske i BiH. Izrazila je zadovoljstvo zbog porasta trgovinske razmjene za 6 posto i u kriznoj 2010. i konstatirala da su u sklopu razgovora tematizirani i mnogiprojektikoji bi u budu}nosti mogli zna~iti mo`da i zajedni~ki

Za daljnju suradnju izme|u Hrvatske i BiH neophodno formiranje Vije}a ministara

Zagreba~ki prijem u ~ast BiH Gotovo „cijeli Zagreb“ okupio se sino} u reprezentativnom prostoru Gliptoteke na sve~anom prijemu koji je priredio hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} u ~ast ~lanova Predsjedni{tva BiH. To je bio finale dvodnevnog slu`benog posjeta Bakira Izetbegovi}a, @eljka Kom{i}a i Neboj{e Radmanovi}a Hrvatskoj, koji su prvi put u ovom sastavu do{li u posjet slu`benom Zagrebu. - Ovo je bila jedna od izvrsnih me|udr`avnih posjeta, potvrdili smo zajedni~ko prijateljstvo i dobre odnose BiH i Hrvatske i ovdje smo zajedno da obilje`imo taj uspje{an posjet, kazao je predsjednik Josipovi}. Da je posjet bio vrlo uspje{an, rekao je u ime Predsjedni{tva BiH predsjedavaju}i Neboj{a Radmanovi}. - Osjetili smo u Zagrebu prijateljstvo i `elju da dva susjeda dobro sura|uju, a kad su susjedi dobri, onda je dobro i jednima i drugima, sumirao je svoje dojmove Radmanovi}. izlazak na tre}a tr`i{ta. U razgovorima je, me|uostalim, iskazana i potpora Hrvatske jedinstvenoj BiH s tri konstitutivnanaroda, vode}i ra~una o jednakopravnosti, a istaknuto je i da Vlada RH mora voditi posebno ra~una o

Alkalaj u Novom Zelandu

Hrvatima van domovine, uklju~uju}i i Hrvate u BiH, {to je i njezina ustavna obveza. „Razmijenili smo mi{ljenja i o trenuta~nojsituaciji, ali i o tome na kojina~inHrvatska jo{ dodatnomo`e pomo}i, dakako, vode}i ra~una o

MVPBiH

suverenitetu BiH, na{e prijateljske, susjednedr`ave“, kazala je hrvatska premijerka. Potvrdila je da se razgovaralo i o slu~ajuhrvatskogbraniteljaTihomiraPurde, uhap{enog u BiH po zahtjevu Srbije, koja tra`i njegovo izru~enje. „Dr`avno odvjetni{tvo RH utvrdilo je da je Purda nevin. Izrazila sam uvjerenje da }e pravosudneinstitucije u susjednoj, prijateljskoj dr`avi uzeti u obzir ove ~injenice“, rekla je, podsje}aju}i da po svojim nadle`nostima niti Vlada RH, a nitiPredsjedni{tvo BiH ne moguutjecati ili vr{iti pritisak na pravosudne institucije te da ni Vlada RH nema takvu namjeru. Mme|u temama bila je i situacija oko one~i{}enja zraka u Slavonskom Brodu zbog procesa proizvodnje nafte u rafineriji Bosanski Brod. Premarije~imapremijerkeKosor, vrlo je zadovoljnaonim{to su joj ~lanoviPredsjedni{tva BiH rekli u vezi rje{avanja ovog pitanja. „Razgovorima u Zagrebu vrlo smo zadovoljni“, rekao je predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi}, nagla{avaju}i da je to ocjena sva tri ~lana Predsjedni{tva BiH. Cjelokupan posjet ocijenio je rije~ima: „Imali smo prijateljski posjetkoji je bio radni, vrlokorisan i koji }e biti dobar start za budu}u, izvr{nu vlast u BiH“. Na temuformiranjaVije}aministara BiH precizirao je:

OSBiH

Razmjena na {tetu BiH Za gospodarsku suradnju Radmanovi} je potvrdio da je dobra, ali je odnos razmjene na {tetu BiH, {to bi u budu}nosti trebalo korigirati. Prema Radmanovi}evim rije~ima, BiH `eli da Hrvatska {to prijepostanestalna~lanica EU jer }e to bitiprimjer,ali i {ansa BiH za br`i progres. Kako je rekao, u razgovorima su pokrenuta i pitanja jo{ nerealiziranihsporazuma, poput sporazuma o dvojnomdr`avljanstvu za koji je konstatirao da je zastao u BiH. „Ali, stoji i sporazum o granici, o imovinsko-pravnim odnosima, u kojima ima podjednake odgovornosti obje dr`ave“, zaklju~io je, izraziv{i nadu da BiH ne}e imati problema s granicomkadahrvatska postane stalna ~lanica EU, kao {to je Hrvatska imalas nekim~lanicama EU, aludiraju}i na grani~ni spor Hrvatske sa Slovenijom. „O~ekujemo da }e u narednihnekoliko dana ovo pitanje biti dogovoreno me|u politi~kim liderima, a onda }e Predsjedni{tvo BiH svoj posao vrlo brzo uraditi“.

@elja „Ono zbog ~ega Predsjedni{tvo BiH mora biti zadovoljno jeste osje}aj da Hrvatska `eli u~initi sve da stanje u BiH bude stabilno i obrnuto, da ne u~inini{ta{to bi poremetiloina~emaloslo`enusituaciju oko formiranja vlasti u BiH“, rekao je Radmanovi}. Naglasio je kako za daljnju suradnju izme|u Hrvatske i BiH postoji `elja i dobra namjera, ali da je formiranje Vije}a ministara BiH nu`no kako bi ova suradnja bila i realizirana. Jadranka DIZDAR

HSPBiH

Socijalno osiguranje Bh. studenti Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj zapo~eo je zvani~nu posjetu No- napustili Egipat

Vuk{i} vojni biskup Podmetanja U Mostaru je ju~er, po nalogu Vatikana, koautora zlo~ina osnovan Vojni ordinarijat za BiH za vjer-

vom Zelandu. Odr`ao je radni sastanak sa zamjenikom ministra za Australiju i Evropu Chrisom Seedom, direktorom Odsjeka za Evropu Martinom Harveyem i direktorom Odsjeka za me|unarodnu sigurnost i razoru`anje Hamishom Cooperom. Razgovori su se ticali pomo}i koju BiH mo`e pru`iti Novom Zelandu u vezi s kandidaturom za nestalnu ~lanicu Vije}a sigurnosti UN-a 2014. godine. Alkalaj je posebno potencirao pitanje sporazuma o socijalnom osiguranju. O potpisivanju ovog sporazuma }e razgovarati danas s ministrom McCullyem.

sku brigu ~lanova OSBiH katoli~ke vjeroispovijesti, saop{teno je iz KTA. Za prvog biskupa Vojnog ordinarijata imenovan je Tomo Vuk{i}, generalni vikar Mostarskoduvanjske biskupije i profesor na Katoli~kom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Imenovanje je u Biskupskom ordinarijatu u Mostaru objavio apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alesandro D’Eriko, koji je istakao da je ovaj ~in zna~ajan za Katoli~ku crkvu, kao i BiH. Podsjetio je na ugovor izme|u BiH i Vatikana, koji se odnosi na osnivanje Vojnog ordinarijata.

Grupa od 24studentaFilozofskogfakulteta u Sarajevu koji su se nalazili u Luksoru u Egiptu, u no}i izme|u 31. januara i 1. februara turskim avionom preba~ena su iz Kaira uIstanbul. ^etverostudenata je jutarnjimletom iz Istanbula doputovalo u Sarajevo, dok ih je u Istanbulu ostalo 20. Ministarstvo vanjskihposlova je uputiloinstrukcijuGeneralnom konzulatu BiH u Istanbulu da bi se osigurala sva potrebna podr{ka i za{tita na{imstudentima. Generalnikonzulat je u stalnomkontaktu sa studentima~iji se povratak u BiH, s obzirom na raspored letova prema Sarajevu, o~ekuje tokom dana{njeg dana.

HSPBiH s indignacijom odbacuje “zlonamjerne i neistiniteoptu`beneobi~nogHrvata, dopredsjednika RS-a Emila Vlajkija, kojima poku{ava okaljati ~ast prava{tva i ugled HSP-a BiH”, navodi se u saop}enju ove stranke. “Vlajki nam mo`e podmetati razna ozlogla{enaimena i gesla, ali nas gospodinkoji je koautor najstra{nijih zlo~ina Milo{evi}evog re`ima(Srebrenica, Vukovar, Keraterm…)ne mo`e niti rije~ju niti djelom zaustaviti u vo|enjujedneracionalne i realnepolitike, koja}e pobolj{atipoliti~kipolo`ajhrvatskognaroda u BiH te polo`aj svih njezinih naroda i gra|ana“, navodi se u saop}enju.


4

OSLOBO\ENJE

DOGA\AJI

srijeda, 2. februar 2011. godine

IZJAVA DANA PIO RS-a nalazi se u deficitu od 200 miliona KM i sigurno je da u narednom periodu ne}e mo}i isplatiti penzije. O~ekujem da ve} u martu do|e do takve situacije koja }e biti pogubna za penzionere

Damir Miljevi}, ekonomski analiti~ar

DOBAR

LO[

ZAO

HRVATSKA - BiH Hrvatska }e dati sna`nu podr{ku BiH na putu u EU, rekao je predsjednik RH Ivo Josipovi} tokom susreta u Zagrebu s ~lanovima Predsjedni{tva Neboj{om Radmanovi}em, Bakirom Izetbegovi}em i @eljkom Kom{i}em. Novo svjetlo na odnose dvije zemlje baca i Josipovi}eva izjava da je formiranje vlasti unutarnja stvar BiH, dok Radmanovi} poziva da se kona~nu po~nu rje{avati otvorena pitanja.

BORI[A ARNAUT Ambasador BiH u Srbiji u intervjuu za Oslobo|enje ponudio je stru~nu analizu odnosa dvije zemlje u svjetlu slu~ajeva Juri{i}, Gani}, Rendi} i Purda. Arnaut ka`e da je, unato~ razli~itim pogledima, puno vi{e zajedni~kih interesa nego razmimoila`enja i da }e takvu politiku Ambasada BiH u Beogradu nastaviti promicati.

AGENCIJA ZA RAD I ZAPO[LJAVANJE Broj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini je u porastu. Prema podacima Agencije za rad i zapo{ljavanje BiH, evidentirane su 522.052 nezaposlene osobe, a me|u njima je 21.814 visokoobrazovanih. Ovi podaci izgleda nikoga ne zanimaju, osim ljudi koji su ostali bez posla, jer se ni{ta ne ~ini da se trend otpu{tanja zaustavi.

KENAN HAND@I] Za novog kapitena Fudbalskog kluba Sarajevo izabran je 20-godi{nji veznjak, koji je u ekipi s Ko{eva pro{ao sve selekcije. Jesenji dio prvenstva bordo tim je zavr{io na tre}em mjestu. Hand`i} ka`e da mu je ~ast nositi kapitensku traku i najavljuje jo{ bolje igre, a cilj je plasman u Evropu.

VIJEST U

BROJU

3.080

brakova sklopljeno je pro{le godine u devet op}ina Kantona Sarajevo.

Formiranje vlasti u HN@-u

HDZ-u nitko

nije odgovorio Poku{at }emo ne{to uraditi u okviru platforme HDZ-a u kojoj su sadr`ana na~ela za formiranje vlasti na svim razinama, najavljuje Lasi} Pregovori oko formiranja vlasti u Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji }e se intenzivirati tijekom ovoga tjedna, potvr|eno je iz najja~ih stranaka u ovoj `upaniji. Denis Lasi} iz HDZ-a BiH je kazao kako jo{ nitko nije odgovorio na dokument HDZ-a BiH u kojem su sadr`ana na~ela uspostave vlasti u HN@-u. - Jo{ nitko nije iznio stajali{te o na{em dokumentu. No, pokrenut }emo jo{ jednu inicijativu za formiranje vlasti. Sada }emo poku{ati ne{to uraditi u okviru platforme HDZ-a u kojoj su sadr`ana na~ela za formiranje vlasti na svim razinama. Osje}amo se kao stranka koja treba poduzeti po~etni korak. To }emo i u~initi, rekao je Lasi}.

Stabilna Vlada Po no vio je ka ko su za HDZBiH u HN@-u SDA, SDP i HDZ 1990 po`eljni koalicijski partneri. - Smatramo kako bi to bila najstabilnija vlada. Tako|er, postoje odre|ene kombinacije da SBB u|e vlast, sve je otvoreno, izjavio je Lasi}. Aner @uljevi} iz HN @upanijskog odbora SDP-a je rekao kako u ovoj stranci pripremaju odgovor na dokument HDZ-a BiH o formiranju vlasti u HN@-u. - Mi pripremamo odgovore na dostavljena nam na~ela HDZ-a BiH. Njihov dokument smo ja ko ozbi ljno shvatili i odlu~ili smo sastaviti ja ko ozbiljan dogovor koji }emo im poslati u srijedu. Mi smatramo kako HDZov dokument ne smije ostati na na~elima, nego mora

VIJEST U OBJEKTIVU Prijatelji Gora`du Humanitarni koncert pod nazivom Prijatelji Gora`du radi prikupljanja nov~ane pomo}i stanovnicima, ~iji su domovi o{te}eni nakon nedavnih poplava, bit }e odr`an sutra u dvorani “Mirza Deliba{i}“ Centra Skenderija. Za u~e{}e na koncertu ve} se prijavilo vi{e od 20 izvo|a~a. “@elimo pokazati ljudskost, te pomo}i onima koji su u nevolji. O~ekujemo punu dvoranu u ~etvrtak“, kazao je direktor Centra Skenderija Suad D`indo na ju~era{njoj konferenciji za medije u Sarajevu.

Lasi}: Ne odustajemo

PLATFORMA Mi smatramo kako HDZ-ov dokument ne smije ostati na na~elima, nego mora prerasti u platformu, rekao je @uljevi} prerasti u platformu, rekao je @uljevi}. Istaknuo je kako je SDP spremna sudjelovati u pobolj{anju dokumenta HDZ-a BiH, te kako HDZ treba predlo`iti i metodologiju uspostave vlasti.

Nema poziva - O~ekujemo da i druge stranke koje sebe vide kao dio vlasti daju svoj doprinos da se pobolj{a dokument HDZ-a BiH. Mi nismo isklju~ivi kada je u pitanju ono {to predlo`imo. Sve je stvar dogovora i pregovara~ki timovi bi trebali sastaviti kona~ni dokument o formiranju vlasti u HNK-a. Ipak, neke stvari su za nas mandatorne i bez kojih ne}emo biti dijelom Foto: Senad GUBELI]

parlamentarne ve}ine, izjavio je @uljevi}. Ramiz Jelovac, du`nosnik SDA i predsjednik Skup{tine HN@-a, rekao je kako ‘’nema nikakvih poziva za strana~ke sastanke na kojima bi se pregovaralo o formiranju vlasti u kantonu’’. - Nitko ni{ta nije poduzimao. Mi smo ponovno tra`ili od stranaka da se o~ituju o zahtjevu CIK-a BiH o ubrzanju aktivnosti na implementaciji izbornih rezultata. Kroz dva ili tri dana situacija }e biti jasnija, kazao je Jelovac. Dodao je kako stru~ne slu`be Skup{tine HN@-a poku{avaju sazvati konstituiraju}u sjednicu ovog tijela. Jurica GUDELJ


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

INTERVJU

5

Prof. dr. Mirko Pejanovi}, dekan FPN-a u Sarajevu

Kre}e doktorski studij po bolonjskom procesu  FPN }e zadovoljiti sve administrativne procedure  Zabrinjavaju}e je {to jo{ nije formirana vlast  Najve}a odgovornost je na SDP-u i SNSD-u Razgovarao: Daniel OMERAGI]

Fakultet politi~kih nauka u Sarajevu}e, tokomljeta ili u septembru, najvjerovatnije, po~eti upis prve generacije doktorskog studija, kao tre}eg ciklusa bolonjskog procesa. Na FPN-u, koji ove godine obilje`ava50. godi{njicu, ve} {estugodinu se provodi bolonjski proces. Razvijena su oba ciklusa studija trogodi{nji i dvogodi{nji. - Kada se zavr{iovajdrugidvogodi{nji, sti~e se zvanjemagistrastrukezavisno od togakoji se odsjekstudira. Upravo usvajamo plan i programdoktorskogstudija kao tre}eg ciklusa studija. Taj projekat vodi istaknutiprofesorNerzuk]urak. Mi smo na FPN-u podigli kapacitete akademskeinfrastrukturne za provo|enje bolonjskog procesa i kroz saradnju sa drugim fakultetima, ne samo u regijinego i u Evropi. FPN je me|u prvima na Univerzitetu u Sarajevu oblikovao projekat cjelo`ivotnogu~enja, odnosnostru~ne doedukacije na{ih diplomiranih studenata, koji su diplomirali u predbolonjskom vremenu, studenata kojima je potrebno i novo znanje za rad na evropskomtr`i{tu, kojima je potrebnamobilnost da bi moglibitikandidati za doktorskistudij, rekao nam je prof. dr. MirkoPejanovi}, dekan FPN-a, s kojim smo razgovarali o radu ove visoko{kolske ustanove, ali i o politi~koj situaciji u BiH.

Inspekcijski nalog Iakotvrdi da su sve radilitransparentno tokom usvajanja programa studija, suo~ili su se s nalazom inspektora, kojizahtijeva da se uo~eni nedostaci isprave. - Inspekcija je, na osnovu tu`be jednog od studenata koji je samozapo~eo studij i nije mu se posvetio, nalo`ila da se rije{ipitanjesaglasnosti Vlade KS-a za tu vrstu studija, koje do sada nije bilo. Mi smo u

tom smislu opremili zahtjev i uputili ga, ~im je inspekcijanalo`ila, Vladi KS-a jo{ u ranijem sazivu. Radimo na tome da ovakva vrsta studija, koji nije teku}i i kojeg dr`ava ne finansira, ima i normativnu pokrivenost takve vrste. @elim poru~iti na{imstudentima da u tom smislu budu pouzdani da }e FPN nedostaju}e elemente u administrativnoj proceduri rije{iti povoljno za Fakultet, a time i za njih. Ve} imamonekolikodesetinazainteresovanih da se obnovi druga generacija ovog studija. Po{to se uz to jo{ mnogo toga pridodalo, ne bih komentarisaokoliko je to povod da se

vjerenje gra|ana u politi~ko djelovanje i politi~kuodgovornostsubjekata koji nose vlast, a to su stranke, kruni na ovaj na~in. Ovih dana bila je nau~nakonferencija na Univerzitetu u Sarajevu: „BiH - 15 godina nakonDaytona“. Razgovarano je i o ovomaspektuustavnog i politi~kog razvoja BiH u postdejtonskom periodu, a posebno o konsolidacijidemokratije. Postojine{to{to nazivamopoliti~kikonsenzus i to u Parlamentu BiH. Taj konsenzus je na neki na~in postao bauk. Taj bauk kru`idugo u razvoju BiH, skorosvih 15 godinaposlijerata, a evo 16. je ve} zapo~ela. Na svim poratnim izbo-

Promocije knjiga Pro{le godine su iza{le dvije knjige prof. dr. Mirka Pejanovi}a „Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju BiH“ i „Lokalna i regionalna samouprava u BiH“, koju je napisao u koautorstvu s mr. Elmirom Sadikovi}em, zasnovane na provedenim istra`ivanjima. - Zahvalan sam Oslobo|enju na izboru knjige „Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju BiH“ za feljtonizaciju. Ve} su pokazani dodatni interesi zahvaljuju}i feljtonizaciji. Ima `elja i zahtjeva da knjiga bude promovisana u Tuzli, Zagrebu, Ljubljani i drugim centrima, rekao je prof. Pejanovi}. napada razvoj Fakulteta, njegova evropeizacija, otvorenost prema razvojubolonjskogprocesa i pokretljivosti studenata, te razvoj kriti~kog pristupa dru{tvu na liberalno-demokratskojosnovi. Vrijeme}e pokazati koliko je tu bilo i onog s ~ime mi `ivimo u BiH da uspje{ne i prepoznatljiveprojektemalo ko `eli afirmisati, a mnogo ih je koji bi to napadali, kazao je Pejanovi}. • Kako komentari{ete ~injenicu da Bosna i Hercegovina, ni ~etiri mjeseca od izbora, jo{ nema vlast? - To je zabrinjavaju}e. Zabrinuti su svi ljudi u Bosni i Hercegoviniza ote`ano stanje u kome `ive, obilje`eno recesijom, na{im zaostajanjem u razvoju i visokom nezaposleno{}u. Da se primijetiti da se po-

rima, osim 2000-2002. kada je bila jedna demokratska alijansa sa definisanimkoalicionimprogramom, formiranje vlasti se izvodilo na osnovipartnerstva u vr{enju i podjelivlasti. Nijebilo~vrstihkoalicionih, politi~kihprograma na temeljukojih se trebalavr{itivlast, donositizakoni i provoditireforme. Sve je to otklanjanoprivremenimodlukama u dono{enju zakona i drugih propisa od OHR-a, po osnovi bonskih ovla{tenja. To vi{e nemamo od 2008. kada je BiH potpisala Sporazum o pridru`ivanju i stabilizaciji. Me|unarodnazajednicaizbjegava da primjenjujebonskaovla{tenja u dono{enju zakona i imamo stanje da je u periodu2006-2010. do izborapadalaaktivnostParlamenta BiH u dono{enju zakona. Ta dva mo-

menta govore da je konsolidacija parlamentarnedemokratije u BiH, u vidufunkcionisanjaParlamentarne skup{tine BiH, tek na za~etku, upravo zato {to su vodstva vladaju}ihstranaka`ivjela u zanosu i birokratizmu da je sve uredu, a ustvari konsenzus je osiguravao visoki predstavnik, tako su se donosilizakoni i nijebiloblokada u funkcionisanju dr`ave. • Da li je mogu}e promijeniti tu sliku i do}i do programa djelovanja vlasti BiH oko kojeg }e se slo`iti glavni politi~ki akteri? - Mora se napraviti zaokret, koji sadr`i sljede}e: bez obzira na to ko }e uspjeti u Parlamentu BiH sastaviti ve}inu, a to isto va`i i za entitete, mora imati koalicioni politi~ki program te ve}ine i u tom programupitanjesvihpitanjatreba da buduekonomske, politi~ke i drugereformekojeomogu}uju da BiH nastavi integracijski put ka ~lanstvu u EU i NATO-u. Najprije se, me|utim, moraju donijeti zakoni od kojih zavisi da li }e BiH dobitistatuskandidata u procesu integracije u EU. Najve}u mo} da postignu parlamentarnuve}inu sa stanovi{tabrojaosvojenihglasova, izjedna~eno u Parlamentu BiH, imaju dvije partije – SDP i SNSD. One su prve na izazovu da pokrenu stvaranje ve}ine. Ho}e li na{e stranke u nedogled i}i u pregovorima i ho}e li do}i do nekog poku{aja da se uspostavi vlast na programskoj koaliciji? Vjerujem da bi se to moglo dogoditi ako bi me|unarodnazajednicaodlu~nije, ~vr{}e i ujedinjena u svimsvojim kapacitetima izvr{ila pritisak i pru`ilapomo} da se u pregovorima ubrza usvajanje koalicionog politi~kogprograma za parlamentarnu ve}inu. Ovi poku{ajikoji se prave od njema~ke kancelarke Angele Merkel }e mo`da uroditi plodom. Trebasa~ekati i vjerujem da je to taj korak, ali on bi se morao ubrzati i na nivoudrugihinstitucijame|unaro-

dne zajednice i to u Sarajevu. Morao bi se oja~ati i od SAD-a, koje su geopoliti~ki lider uspostavljanja mira i njegove izgradnje u BiH, zna~i konsolidacije demokratije.

Prijeti bunt • Kada}e BiH dobitinovuvlast? - Mislim da se dostavremenapotro{ilo da bi se moralo dan i no} raditi da do togado|emo`da za mjesec, ali tu se ondamorapove}atiodgovornost lidera partija i rukovodstavapartija. U tome ima punoposla i za Predsjedni{tvo dr`ave koje je poku{alone{to na po~etku, ali kao da se povuklo. Ima puno posla i za OSCE, OHR, EU, jer ne `elim lo{e slutnje unositi u ovaj razgovor, ali nezadovoljstvo nezaposlenih, a ima ih 500.000, mladih koji ~ekaju neku perspektivu, penzionera koji strahuju da }e im i ovakve penzije bitiumanjenemo`e da se prelije na socijalnibunt. Sretna je okolnost da je Sindikat BiH podr`ao definisani politi~ki koalicioni program, koji je ponudio SDP i SDA u svojoj po~etnom pristupu.

TAKORE]I... LOPOVLUCI Privredni kriminal u RS-u konstantno raste, a {tete se mjere stotinamamilionamaraka. Krivi~na djela iz ove oblasti ve} su dostigla pet posto od ukupnog broja krivi~nih djela, {to predstavlja veliki problem za MUP RS-a, jer ona ne bi smjela da prelaze dva ili jedan posto ukupnih krivi~nih djela nekedr`ave ili podru~ja. Primjeravelikih afera privrednog kriminala, koje su se na{le pred pravosudnim organima RS-a, mnogo je Medicinskaelektronika, Rafinerija Brod, odnosno Vitol, slu~aj @eljeznica RS-a, prenosi Srna.


6

OSLOBO\ENJE

DOGA\AJI

VIJESTI

srijeda, 2. februar 2011. godine

Zajedni~ka presica SDP-a, SDA i NSRB-a

Fikreta Plevljaka

za premijera

U novoj vladi bi, kako je najavljeno, osim premijera koji je kandidat SDP-a, trebalo biti deset ministara. [est ministara }e dati SDA, a ~etiri SDP

Zna~ajna pomo} Velike Britanije Ambasador Velike Britanije u BiH Michael Tatham posjetio je Tu`ila{tvo BiH i sastao se s glavnim tu`iocem Miloradom Bara{inom, saop}eno je ju~er iz Tu`ila{tva BiH. Bara{in i Tatham su razgovarali o provo|enju dr`avne strategije za rad na predmetima ratnih zlo~ina kao i planovima Tu`ila{tva za 2011. te o podr{ci koju je britanska vlada pru`ala Tu`ila{tvu i Sudu BiH. Vlada VB-a je donirala 6,5 miliona eura tim dvjema institucijama od 2004. i nastavit }e podr`avati ja~anje ovih institucija u budu}nosti, re~eno je u saop}enju Tu`ila{tva BiH. Bara{in i Tatham su se slo`ili da se napori usmjereni na ja~anje vladavine prava u BiH moraju intenzivirati te da ti napori trebaju stvoriti sigurnije okru`enje za sve gra|ane BiH, kao i pomo}i dr`avi da napreduje na putu ka integraciji u EU.

Uhap{en Batkov sau~esnik Po nalogu Tu`iteljstva BiH, djelatnici SIPA ju~er su na podru~ju Pala li{ili slobode Sa{u Bari~anina (1969). Bari~anin je pod istragom Posebnog odjela za ratne zlo~ine i osumnji~en je da je po~inio kazneno djelo zlo~ina protiv ~ovje~nosti iz ~lana 172. KZBiH. On je osumnji~en da je tokom 1992. godine u sarajevskim naseljima Grbavica i Vraca, zajedno s Veselinom Vlahovi}em, po~inio ubistva, silovanje te plja~kanje i zastra{ivanje civila Bo{njaka.

Sve su prilike da }e i Zeni~ko-dobojski kanton do sredine februara dobiti Vladu. Tako se da zaklju~iti poslije ju~era{nje pres-konferencije koju su zajedno odr`ali predstavnici Socijaldemokratske partije, Stranke demokratske akcije i Narodne stranke Radom za boljitak Zeni~ko-dobojskog kantona.

stranka koju zastupa ima kvalitetnih kadrova koji mogu participirati u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti.

Stanje skenirati

Izmireni stavovi Ove tri stran ke, pre ma izbornim rezultatima iz oktobra pro{le godine, ~ine parlamentarnu koalicionu ve}inu koja }e dati kandidate za premi je ra i re sor ne mi nis tre. Me|ustrana~ki dogovor koji je pos ti gnut pro {le se dmi ce izmirio je stavove SDP-a i SDA oko kandidata za mandatara Vlade. Bi}e to esdepeovac Fikret Plevljak, magistar ma{instva iz Zenice. Pred sje dnik KO SDP-a ZDK-a Mir sad Me {i} je u objavi me|ustrana~kog dogovora naglasio ambiciju tri partije koje su formirale koaliciju da zajedni~ki formiraju Vladu koja }e znati na}i rje{enje za te{ku krizu u kojoj se nalazimo. Dogovoreno je da se vrlo brzo zajedni~ki formira i ru-

Fotelje podijeljene

Foto: M. TUNOVI]

OPTIMIST Budu}i premijer Fikret Plevljak uvjeren je da }e biti pokrenuti procesi koji }e popraviti op{te stanje u ovom kantonu nabolje kovodstvo kantonalne Skup{tine i da se u|e u zavr{ne pripreme za imenovanje ~lanova Vlade. Mirsad Zaimovi}, predsjednik KO SDA ZDK-a, naglasio je da }e do formiranja rukovodstva Skup{tine i Vlade ove stranke zajedni~ki nastupati jedinstveno kao koalicioni partneri. „Ovim dogovorom stekli su se svi uslovi da se nastavi konstituiraju}a sjednica skup{tine ZDK-a, da se izabere njeno rukovodstvo u koje }e

u}i Miralem Galija{evi}, dosada{nji premijer kao predsjedavaju}i Skup{tine, te dva pot pred sje dni ka, je dan iz SDP-a i jedan iz NSRB-a. To su uslovi i za imenovanje mandatara Vlade Fikreta Plevljaka od rukovodstva Skup{tine. Prakti~no, od sutra po~injemo razgovore o nosiocima funkcija u Vladi�, kazao je Zaimovi}. Jasminka Faki}, predsjednica NSRB-a ZDK-a, izrazila je nadu da }e postignuta koaliciona sloga trajati i da

Novinarima se ovom prilikom obratio i Fikret Plevljak, budu}i premijer, koji je uvjeren, kako ka`e, da }e biti pokrenuti procesi koji }e popraviti op{te stanje u ovom kantonu nabolje. On je rekao da su koalicioni partneri pripremili plan o naj{irim mogu}im konsultacijama u mandatarskom periodu kako bi {to bolje bilo skenirano mi{ljenje svih va`nih politi~kih, privrednih, kulturnih, sportskih, vjerskih i drugih subjekata na podru~ju kantona oko kapaciteta nove vlade, prioriteta Vlade, a oni bi odredili personalna rje{enja u toj vladi. U novoj vladi bi, kako je najavljeno, osim premijera koji je kandidat SDP-a, trebalo biti deset ministara. [est ministara }e dati SDA, a ~etiri SDP. Saznajemo kako su se dvije stranke dogovorile da odrede po jednog ministra iz redova srpskog i hrvatskognaroda. NSRB}e dobiti neko od ni`ih mjesta. M. DAJI]

Gora`danski borci najavljuju proteste

Gore nego u ratu Sahranjena Mira Jadri} - Winterhalter U Op}ini Centar Sarajevo odr`ana je komemoracija u povodu smrti dugogodi{nje ~lanice SDP-a BiH i ~lanice Glavnog odbora SDP-a BiH Mire Jadri} - Winterhalter. Prisutnima su se obratili predsjednik Op}inskog odbora SDP-a Centar i dogradona~elnik Sarajeva Igor Kamo~aji te predsjednik GO SDP-a BiH Svetozar Pudari}. - Smr}u uva`ene i drage Mire Jadri} - Winterhalter zavr{en je jedan sadr`ajan i bogat `ivot. Zatvorila se knjiga izuzetno bogatog sadr`aja, knjiga puna dobrih i plemenitih djela, kazao je Kamo~aji. Pudari} je istakao da }e Mira Jadri} - Winterhalter ostati upam}ena kao osoba na koju se moglo uvijek osloniti, osoba od koje se moglo ne{to nau~iti od bogatog znanja i iskustva. Mira Jadri} - Winterhalter je sahranjena na gradskom groblju Bare.

Demobilizirani borci BPK-a Gora`de okupili su se ju~er pred kancelarijom Udru`enja koje okuplja ovu bora~ku populaciju, ~ekaju}i ishod sastanka na kojem se trebalo prona}i rje{enje za isplatu ~etiri zaostale naknade koje im se duguju. Na kraju, ispostavilo se kako je rje{enje isplate dugovanja za 930 demobiliziranih vojnika iz ovog dijela na{e zemlje u federalnom Ministarstvu za bora~ka pitanja i ministru Zahidu Crnki}u.

Pitanje `ivota Stotinjak demobilisanih boracatra`ilo je ju~erodgovorekada }e im biti ispla}ene ~etiri zaostale naknade iz 2009. godine. Odgovore na ova pitanja poku{ali su dobiti na pro{irenom sastanku Upravnog odbora Udru`enja sa predstavnicima Slu`be za zapo{ljavanje i budu}e vlasti BPK-a Gora`de. U

sveop{toj besparici, pritisnutoj svakodnevnim poskupljenjima, ve}ini demobilisanih boraca naknada od 150 maraka je pitanje `ivota. Me|u njima je i D`elil [abanovi}, koji je u ratu izgubio dva sina, a bez ikakvih je primanja i jedva pre`ivljava. - Nazor `ivim i vjeruj da mi je sada gore nego u ratu. Tada sam imao tri obroka redovno, danas sam ostavljen i prepu{ten da se snalazim sam. Imam 61 godinu, demobilisani sam borac, a nemam nikakvih primanja. U ratu sam izgubio dvoje djece i oni se vode kao nestali, a ne poginuli. Star sam, ne}e niko da me primi da radim, dr`ava me zaboravila i ovih 150 maraka, koje treba po zakonu da dobijem, moram moljakati da mi ih neko da, jer vi{e nemam {ta da jedem, pri~a [abanovi}. I dok su demobilisani ~ekali na razrje{enje situacije i prona-

Gora`danski borci se sje}aju rata kao boljeg vremena

lazak rje{enja za isplatu zaostalih dugovanja, na sastanku se ipak nije moglo desiti ~udo. Jedina sredstava koja su na raspolaganju su ona koja su bili du`ni obezbijediti kantonalna Slu`ba za zapo{ljavanje i Federalni zavod za zapo{ljavanje. Nedostaje oko 350.000 maraka koje je bilo du`no obezbijediti federalno Ministarstvo za bora~ka pitanja. Kada }e se to uplatiti na ra~un Slu`be za zapo{ljavanje, niko ne zna, ali je postignut kompromis zadjelimi~nuisplatu dugovanja.

Ne odustaju - Postignut je dogovor da se od sredstava koja su obezbijedili kantonalna Slu`ba i federalni Zavod za zapo{ljavanje ispla-

ti septembarska naknada, i to do srijede, a preostale tri da sa~ekamo do kraja maja, kazao je Nesib Hodo, predsjednik Udru`enja demobilisanih boraca BPK-a Gora`de. U me|uvremenu, iz Slu`be za zapo{ljavanje BPK-a Gora`de stigla je vijest da je novac operativan i da 932 demobilisana borca mogu podi}i svoje naknade za septembar 2009. Me|utim, to ne}e promijeniti odluku demobilisanih da ukoliko se ne ispo{tuje dogovor o isplati preostale tri naknade, poduzmu radikalnije mjere u ostvarivanju prava, najavljuju}ipokretanjepojedina~nih,ali i institucionalne tu`be protiv federalnog Ministarstva za boA. H. ra~ka pitanja.


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

DOGA\AJI

Ho}e li HT Mostar ponovo ostati bez direktora

Ministarstvo najavilo

`albu Sudu i prijavu CIK-u BiH Dok u Nadzornom odboru HT-a Mostar tvrde da je izbor Vilima Primorca proveden u skladu sa zakonom, iz federalnog Ministarstva prometa i komunikacija poru~uju da Vlada nije dala saglasnost za njegovo imenovanje Saga oko izbora ~elnika Javnog preduze}a Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar na kon odlu ke Nad zor nog odbora kojom je za predsjednika uprave imenovan Vilim Primorac i odluke Op}inskog suda u Mostaru kojom je on upisan u Sudski registar kao ovla{tena osoba te kompanije u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu se nastavlja. Federalno Ministarstvo prometa i komunikacija, koje u ime Vlade FBiH upravlja 50,1postotnim dr`avnim udjelom u HT-u Mostar, ju~er je najavilo `albu Kantonalnom sudu u Mostaru na rje{enje mostarskog Op}inskog suda o upisu ovla{tenih lica u registar suda, a u ime JP HT Mostar.

83 posto glasova - Ministarstvo prometa i komunikacija }e u ime Vlade FBiH kao ve}inskog vlasnika u HT-u Mostar zatra`iti od NO te kompanije da se o~ituje po ~ijim su ovla{tenjima i uputama donijeli pomenutu odluku, navodi se u saop}enju. Osim toga, Ministarstvo je najavilo pokretanje postupka za utvr|ivanje sukoba interesa novoimenovanog direktora HT-a Mostar kod Centralne izborne komisije BiH s obzirom na to da, kako se navodi u saop}enju, “postoje indicije koje upu}uju na to”. NO HT-a Mostar je pro{le sedmice imenovao Vilima Primorca na mjesto predsjednika uprave HT-a. Kako se radi o javnom preduze}u u ve}inskom vlasni{tvu FBiH, za ovo imenovanje potrebna je saglasnost federalne Vlade. Iako u NO HT-a Mostar ka`u druga~ije, saglasnost za imenovanje Primorca, kako je i ju~er potvr|eno iz Vlade i resornog ministarstva, ne postoji. - NO JP HT-a d.d. Mostar, bez prethodne saglasnosti Vlade FBiH, na posljednjoj odr`anoj sjednici imenovao je Vilima Primorca na du`nost predsjednika uprave HT-a Mostar, navodi se, uz ostalo, u saop}enju resornog ministarstva.

Na upit o tome da li je NO imao potrebnu dokumentaciju iz Vlade prilikom dono{enja odluke o imenovanju, predsjednik NO HT-a Mostar @arko Pu{i} ka`e: - NO HT-a Mostar imao je ishodovanu ispravu Vlade FBiH, kako iza vlasnog postupanja 20. 12. 2010, tako i za u~injena kona~na imenovanja 27. 1. 2011. Da vam bude bli`e, imenovanje je obavljeno s ve}inom od 83 posto, tvrdi Pu{i}. Federalna Vlada je 2009. donijela odluku kojom je dala saglasnost da se dotada{nji direktor HT-a Mostar Stipe Prli} ponovo imenuje na tu funkciju. Ova odluka nije imala prolaznost u NO HT-a zbog ~ega je kompanija, prakti~no godinu bila bez rukovodstva. Za to vrijeme Vlada ni resorno ministarstvo prometa i komu ni ka ci ja ni su re agi ra li, pre}utno prepu{taju}i da politi~ki dogovor o ovom imenova nju pos ti gnu HDZBiH i HDZ 1990.

BEVANDA Krajem 2010, na prijedlog federalnog dopremijera i ministra finansija Vjekoslava Bevande, Vlada je glasala o povla~enju saglasnosti za imenovanje Prli}a, ali taj prijedlog nije dobio podr{ku ve}ine ministara Krajem 2010, na prijedlog federalnog dopremijera i ministra finansija Vjekoslava Bevande, Vlada je glasala o povla~enju saglasnosti za imenovanje Prli}a, ali taj prijedlog nije dobio podr{ku ve}ine ministara. U me|uvremenu, NO je raspisao novi javni konkurs za ~lanove uprave HT-a, te za predsjednika uprave 20.

Primorac: Ja sam predsjednik

Prli}: Ja sam predsjednik

ODBIJEN UPIS Op}inski sud u Mostaru je po~etkom januara odbio upis Primorca u sudski registar zbog nepostojanja saglasnosti Vlade FBiH za ovo imenovanje decembra imenovao Primorca. Op}inski sud u Mostaru je po~etkom januara odbio upis Primorca u sudski registar zbog nepostojanja saglasnosti Vlade FBiH za ovo imenovanje. NO je pro{le sedmice ponovo imenovao Primorca, a dan kasnije Op}inski sud u Mostaru je odobrio upis u sudski registar. Me|utim, ovo imenovanje sporno je i zbog mogu}eg postojanja sukoba interesa. Naime, Primorac je do prije mjesec i pol bio na du`nosti zamjenika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vije}u ministara BiH. Zakonom o sukobu interesa u institucijama BiH propisano je da “izabrani zvani~nici, nosioci izvr{nih funkcija i savjetnici, za vrijeme obavljanja javne funkcije i {est mjeseci nakon prestanka obavljanja te funkcije, ne mogu biti ~lanovi upravnog odbora, nadzornog odbora, skup{tine, uprave ili menad`menta, niti biti u svojstvu ovla{tene osobe u javnom preduze}u“. Primorac je nekoliko dana prije imenovanja za direktora HT-a podnio ostavku na mjesto zamjenika ministra u Vije}u ministara BiH, potvr|eno je za Oslobo|enje iz Slu`be za informiranje Vije}a ministara BiH. - Prema podacima koje je Slu`ba za informisanje dobila u kabinetu predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Nikole

[piri}a, Vilim Primorac je podnio ostavku predsjedavaju}em [piri}u na funkciju zamjenika ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa danom 15. decembra 2010. (pet dana prije imenovanja). Ostavka je prihva}ena, saop}eno je iz Slu`be.

CIK ve} provjerava Kako za Oslobo|enje tvrde dobro upu}eni izvori, CIKBiH je ve} pokrenuo “odre|ene provjere“ u slu~aju Primorac. Saznajemo da je ta dr`avna institucija ovih dana zaprimila prijavu za preispitivanje eventualnog kr{enja Zakona o sukobu interesa u slu~aju Primorac. Na{i izvori tvrde kako su iz CIK-a od nadle`nih institucija zatra`eni relevantne dokumente u vezi s ovim slu~ajem. No, na upit da li je konkursnoj komisiji za odabir i predlaganje direktora HT-a uz ostalo dostavljena Primor~eva izjava da nije u sukobu interesa, predsjednik NO HT-a @arko Pu{i} je odgovorio kako je Primorac “podnio sve tra`ene isprave“. - Predmetno ~etvero~lano povjerenstvo, u kojem su bila imenovana tri ~lana NO u ime ve}inskog vlasnika, jednoglasno je prihvatilo cjelokupnu aplikaciju. Notorno, isprave su zakonite, ispravne i nema nikakvih dvojba u njihovu pravnu snagu i vjerodostojnost, tvrdi Pu{i}. S. [EHER^EHAJI]

7

VIJESTI

Zabranjene posjete Iz KCUS-a navode da je zdravstveno stanje dva pacijenta u Jedinici internisti~ke intenzivne terapije i dalje te{ko. Oni su priklju~eni na mehani~ku ventilaciju i trenutno su stabilni. U Klini~ku mikrobiologiju KCUS-a u toku 31. januara pristigao je 21 uzorak za testiranje na gripu H1N1. Nakon izvr{enih testova, utvr|eno je da je 14 uzoraka pozitivno, svi iz Sarajeva. Ljekari napominju da su simptomi gripe groznica, kijavica, grlobolja, ka{alj, glavobolja, bolovi u mi{i}ima i zglobovima, a u slu~aju povi{ene tjelesne temperature du`e od tri dana trebalo bi se obratiti obiteljskom ljekaru. Menad`ment Op}e bolnice “Prim. dr. Abdulah Naka{“, donio je odluku o zabrani posjeta bolni~kim pacijentima.

I ju~er demonstracije Pred Ambasadom Egipta u BiH i ju~er je protestovalo 30 Egip}ana iz Sarajeva koji su tra`ili mirni odlazak sa vlasti predsjednika te zemlje Hosnija Mubaraka. “U Egiptu su se na demonstracije odazvali svi - muslimani, hri{}ani i predstavnici svih politi~kih partija. Svi `ele uputiti poruku da je dosta Mubarakovog re`ima koji je zemlju doveo u siroma{tvo“, rekao je organizator demonstracija El-[arkavi. On je istakao da su sarajevski Egip}ani posebno nezadovoljni zbog ~injenice da su u Egiptu ukinuti internet, mobilna telefonija i katarska TV stanica Al-Jazeera. “Svi mi Egip}ani, koji smo se odazvali na proteste protiv Mubaraka u evropskim gradovima, `elimo da istaknemo da su to demonstracije za slobodu Egipta, jer je dosta siroma{tva“, rekao je El-[arkavi.

Ku}e za drvarske povratnike Ministar za ljudskaprava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} i na~elnica op}ine Drvar Anka Papak - Dodig uru~ili su povratnicima klju~eve od 12 obnovljenih ku}a za koje je Ministarstvo izdvojilo 250.000 KM. U obnovljene domove uselile su porodice Veselije Papak, Milke [ipka, Radomira [obata, \ure Bauka, Slavi{e Ba{i}a, GoranaBaji}a, RoseGruji}, Slavice[trbac, Zorana Rodi}a, Nikole Jeli}a, Nikole Raduna i Dragana Rodi}a, saop{teno je iz Ministarstva. U razgovoru sa povratnicima Halilovi} je rekao da je u posljednje tri godine za pomo} povratnicima u drvarsku op}inu ulo`eno 3.300.000 maraka. Od potpisivanja Daytona na podru~jedrvarskeop}inevratilo se 8.000 ljudi, {to predstavlja 45 posto od ukupnog predratnog stanovni{tva.


8

OSLOBO\ENJE

DOGA\AJI

VIJESTI

srijeda, 2. februar 2011. godine

[ok i nevjerica pitanjima poljskih pripadnika LOT tima

Kome odgovara prizivanje

novog rata u BiH? Zaustaviti iseljavanje iz Srebrenice Enes Suljkanovi}, potpredsjednik RSa, najavio je prilikom ju~era{nje posjete Srebrenici da }e se anga`irati da svi nivoi vlasti u BiH formiraju zajedni~ku radnu grupu koja }e se baviti razvojem privrede i otvaranjem novih radnih mjesta u Srebrenici. Nakon sastanka s rukovodstvom srebreni~ke op{tine, Suljkanovi} je izjavio da se samo novim zapo{ljavanjem mo`e zaustaviti iseljavanje stanovni{tva svih nacionalnosti iz ove sredine, iz koje je, kako je naveo, u posljednjih nekoliko godina oti{lo oko 6.000 Srba, ali i zna~ajan broj Bo{njaka i drugih. U posjeti Srebrenici bio je i Obren Petrovi}, na~elnik Op{tine Doboj. Suljkanovi} i Petrovi} polo`ili su cvije}e u Memorijalnom centru u Poto~arima i odali po{tu Bo{njacima ubijenim u genocidu jula 1995. godine.

Uspje{na kampanja Renesanse Kampanja Moj je `ivot moja pjesma, koja je imala za cilj pove}anje svijesti `ena o raku grli}a maternice, kao oboljenja koje se mo`e sprije~iti i uspje{no lije~iti, uspje{no je zavr{ena, saop}eno je iz Udru`enja gra|anki Renesansa. Kampanja je po~ela 28. decembra pro{le godine kao dio panevropske aktivnosti pod okriljem Evropske asocijacije za borbu protiv raka grli}a maternice (ECCA). Kampanju su obilje`ila dva doga|aja - aukcija u Bo{nja~kom institutu, te humanitarni koncert koji je odr`an 26. januara u BKC-u u Sarajevu.

Na susretu postavljen niz ~udnih pitanja od saradnje sa muslimanskim humanitarnim organizacijama do tra`enja stava Bo{njaka prema Turskoj i njenom uticaju na Balkanu i u BiH, kao i odnosu prema pripadnicima turske vojske Postoje li mogu}nosti za nove sukobe i rat u Bosni i Hercegovini, bilo je jedno od pitanja koje je {okiralo predsjednika savjeta i sekretara mjesne zajednice Radu{a prili kom ne da vnog su sre ta s predstavnicima poljskih pripadnika LOT tima EUFOR-a stacioniranog u Tesli}u. Vrlo je zanimljivo da je MZ Radu{a smje{tena u op}ini Te{anj i da se nalazi na administrativnom razgrani~enju sa Re pu bli kom Srpskom, odnosno op{tinom Tesli} u tom entitetu.

Gore pri~e od terena Predsjednik Savjeta MZ Radu{a Smajl Jaband`i} u ju~era{njem razgovoru za Oslobo|enje ocijenio je kako smatra “da su predstavnici LOT tima EUFOR-a iza{li iz svojih okvira u odnosu na standardna pitanja i teme o kojima se razgovaralo na dosada{njim redovnim susretima“. - Bo{njaci nisu `eljeli ni protekli rat i u~inili su sve da do njega ne do|e, a novi sukobi su mogu}i samo ukoliko to bude `eljela me|unarodna zajednica, odgovoreno je predstavnicima poljskih pripadnika LOT tima EUFOR-a. Predstavnici mjesne zajednice nisu, ka`e Jaband`i}, tra`ili poja{njenje za{to se postavlja pitanje o mogu}im novim sukobima i ratu u BiH,

Te{anj: Predstavnici Mjesne zajednice Radu{a smatraju kako se iza{lo iz okvira

ali da je od poljskih pripadnika zatra`en odgovor {ta su u okviru priprema za misiju u BiH ~uli o stanju u na{oj zemlji i jesu li na terenu zatekli bolje ili gore stanje od onoga kako im je prezentirano. - Odgovorili su da je stanje predstavljeno daleko gore nego je to situacija na terenu. Interesantno je da nisu mogli na}i, odnosno da nisu istakli niti ijedan segment koji im je predstavljen boljim nego su to zatekli na terenu, naveo je Jaband`i}, koji je ina~e, rade}i i kao oficir za vezu sa me|unarodnim snagama, veoma dobro upoznat u na~ine kontakata. Predstavnicima mjesne zajednice, u najmanju ruku, za~u|uju}e je bilo i pitanje poljskih predstavnika LOT tima EUFOR-a “o saradnji sa muslimanskim humanitar-

nim organizacijama, uz opasku da tom prilikom ne misle na teroristi~ke i ekstremisti~ke organizacije“. - Ovo je za nas bilo veoma uvredljivo i omalova`avaju}e, posebno jer su nagla{ene isklju~ivo muslimanske. Vjerovatno da su `eljeli ovim ispitati da li lokalna zajednica, odnosno neki od njenih pred sta vni ka even tu al no podr`avaju humanitarne organizacije i u kom smislu, naglasio je Jaband`i}.

Koja rije~ o Turcima i Turskoj Ono {to je posebno interesantno jeste da su poljski pripadnici LOT tima EUFOR-a od predstavnika mjesne zajednice Radu{a tra`ili i stav Bo{njaka prema Republici Turskoj i njenog uticaja na

Balkanu i u Bosni i Hercegovini kao i odnos prema pripadnicima turske vojske. - Pitali su nas za{to Turska ima sedam, a Poljska samo dva LOT tima kao da mi imamo bilo kakve veze sa tim. Istakli smo da sve vojske, odnosno njihove pripadnike do`ivljavamo identi~no kao prijateljske i kao one koje djeluju u okviru EUFOR-a i NATO-a. Kada je u pitanju Turska, iznijeli smo im stav da smo za tu dr`avu posebno emocionalno vezani zbog velikog broja Bo{njaka u njoj, te da se radi o povezanosti koja se temelji na istorijskoj osnovi, naglasio je Jaband`i}. Predstavnike LOT tima zanimao je i odnos Bo{njaka prema predstavnicima me|unarodne zajednice u BiH, a odgovoreno im je da “ih vide kao garant mira u BiH, mada su svjesni da svi ne `ele dobro BiH“. Ni{ta manje ~udno, ali na sastanku odr`anom u MZ Radu{a sa predstavnicima poljskih pripadnika LOT tima EUFOR-a razgovaralo se i o ukidanju viza. Ina~e, u prvom dijelu razgovora gosti su se interesovali o stanju u MZ (broj stanovnika, nacionalni sastav, me|unacionalni odnosi, vjerski objekti, kapitalna ulaganja, planovi, saradnja sa vi{im organima vlasti i sl.). Almir TERZI]

Formiranje vlasti u Tuzlanskom kantonu

Pomo} Caritasa Gora`du Caritas Biskupske konferencije BiH, zahvaljuju}i potpori {vicarske vlade putem [vicarske agencije za razvoj i suradnju SDC, Caritasa Austrije, Caritasa [vicarske, Njema~ke i CRS-a osigurao je pomo} za nastradale od poplava u BiH. Prvi kontingent pomo}i u op}inu Gora`de je dostavljen i podijeljen za oko 290 korisnika. Podijeljeno je 250 paketa s hranom, 200 paketa za higijenu, 50 paketa za bebe, 250 pari gumenih ~izama, 50 kabanica, 250 posteljina, 200 m3 drva za ogrjev i oko devet tona sto~ne hrane. Slijede}i kontingent pomo}i ide u ^apljinu. Nakon ^apljine podjela pomo}i za poplavljena podru~ja bit }e u Bijeljini, Novom Gora`du i Tuzli, saop}eno je iz Caritasa BKBiH.

Rokovi probijeni, zapelo kod SDA! Predlo`eni kadrovi ove stranke nai{li su na osudu javnosti, zbog ~ega je strana~ka centrala u Sarajevu zatra`ila nove prijedloge Iako je najavljivano da }e novavladaTuzlanskogkantona do 5. februara ove godine odr`ati prvu sjednicu, ve} sada je jasno da od toga ne}e biti ni{ta, prije svega zbog unutarstrana~kih problema prilikom odlu~ivanja o budu}im ministrima. Naime, nakon {to je SDP, u `estokoj kadrovskoj borbi koja je rezultirala ostavkom predsjednika KO SDP-a TK-a Tome Vidovi}a, prona{ao svoje kadrove, problemi su nastali pri istom poslu u SDA. Predlo`eni kadrovi ove stran-

ke nai{li su na osudu javnosti, zbog ~ega je strana~ka centrala u Sarajevu, nakon raporta predsjednika KO SDA Tuzla Amira Fazli}a, zatra`ila nove prijedloge na nekoliko pozicija. Kandidat za budu}eg ministra za bora~ka pitanja Asim Alji} odbijen je zbog istrage koja se protiv njega vodi zbog zloupotrebe polo`aja, dok je prema Begi Guti}u, kandidatu za ministra policije, iskazano nepovjerenje zbog njegove veze sa MirsadomKuki}em, ne tako omiljenim, ali vrlo utjecaj-

nim, ~lanom iz Banovi}a. U isto vrijeme, nalo`eno je da se Senija Bubi}, kandidatkinja za mjesto ministrice poljoprivrede, premjesti na poziciju ministrice za prostorno ure|enje, dok }e na njeno mjesto kandidat op}inskog ogranka iz Srebrenika. Dileme ima i na poziciji ministra finansija, koji pored toga {to mora biti Srbin, ima i obavezu da bude neovisan i kompetentan. SDA se ponadala da takvekriterijeispunjavaMla|an Lazi}, direktor Gradskog sao-

Amir Fazli}: Podnio raport

bra}ajnog preduze}a iz Tuzle, no Lazi}, saznajemo, predstavlja prijedlog dosada{nje ministrice obrazovanja Mirzete Had`i} - Suljki} i njenog mu`a Nijaza Suljki}a, ina~e vlasnika te prevozni~ke kompanije, koji su u~esnici nekoliko afera. Kao Lazi}evprotukandidatspominje se Goran Mira{~i}. A .[e.


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

DOGA\AJI

Upravljanje otpadom u BiH

Zakopati ne zna~i

zbrinuti

Spaljivanje najsigurnije Ova vrsta otpada nastaje redovnom preradom `ivotinjskog mesa (klanjem stoke) ili uginu}em doma}ih i divljih `ivotinja. @ivotinjski otpad sadr`i mno{tvo mikroorganizama me|u kojima je veliki broj uzro~nika zoonoza, oboljenja zajedni~kih za `ivo-

tinje i ljude. Na`alost, ~esti su slu~ajevi bacanja `ivotinjskih le{eva u rijeke i ostale vodene povr{ine, kao i njihovo nasumi~no zakopavanje, {to su potpuno neprihvatljivi postupci zbrinjavanja `ivotinjskog otpada. Osim {to dijelove `ivotinjskih le{eva mogu raznijeti ptice, kukci i razni glodari, njihovim raspadanjem u tlo i vodotokove dospijevaju otrovi i zarazne mate-

OPASNOST @ivotinjski otpad sadr`i mno{tvo mikroorganizama me|u kojima je veliki broj uzro~nika zoonoza, oboljenja zajedni~kih za `ivotinje i ljude rije kao {to su, primjerice, uzro~nici salmoneloze ili bruceloze. Animalni otpad ne nastaje samo u klaonicama i pogonima za preradu mesa, ve} i u zoolo{kim vrtovima, ribarnicama, fabrikama za preradu pu`eva i {koljki, farmama koka i sl. @ivotinje koje uginu u prirodi ili na farmama potrebno

VIJESTI

Gama kamera ponovo u funkciji

 Nepropisno odlaganje du`e od 24 sata ugro`ava okoli{ i zdravlje ljudi  Pojave u BiH su alarmantne, a problem neopravdano zanemaren Brojne ekoli{ke organizacije, a i gra|ani iz Sarajeva, Visokog, Livna, u vi{e navrata su upozoravale na nepropisno odlaganje `ivotinjskog otpada u ~emu su vidjeli ozbiljnu prijetnju zaga|enju okoli{a i ugro`avanja vlastitog zdravlja. @ivotinjski otpad bacan je u ponor Kalajd`inog potoka u Rakitnici, mo~vari O~azi na Libanjskom polju u Bosnu, Sanu, Vrbas... Sa namjerom da pokrenu organizovane i ekonomski isplative aktivnosti na upravljanju otpadom, gru pa po slo vnih lju di i stru~njaka sa Sarajevskog univerziteta posebno ukazuje na to da je zbrinjavanje animalnog otpada u BiH alarmantan problem. Pritom smatraju da je i neopravdano zanemaren u odnosu na studije, analize i poku{aje sistemskog rje{enja problema upravljanja ostalim vrstama otpada, a zarad odr`ivog razvoja.

9

Neza{ti}eni izvor zoonoza

je zbrinuti u vodonepropusnim kontejnerima i ohladiti na temperaturi od 4 stepena C, te spaliti u roku od 12 do 24 sata, a u zimskom periodu za maksimalno 48 sati. Prevoz uginulih `ivotinja do spalionica mora biti u skladu sa va`e}im pravilnicima i popra}eno dokumentacijom.

Izvor „ludila“ Dio `ivotinjskog otpada koji nastaje u klaonicama mogu}e je tretirati posebnim termi~kim postupkom (na temperaturi od 133 stepena C, pritiskom od minimalno 3 bara i u trajanju 20 minuta), a potom isitniti na veli~inu manju od 50 milimetara i upotrijebiti za proizvodnju sto~ne ili hrane za ku}ne ljubimce (tzv. ko{tano bra{no). Sav ostali `ivotinjski otpad iz klaonica, (tzv. klaoni~ki konfiskati) potrebno je transportovati na temperaturi od 4 stepena C do spalionica predvi|enih za tretman ove vrste otpada. Kao {to je slu~aj sa gotovo svim vrstama otpada, tako ni za `ivotinjski u BiH ne postoji odgovaraju}a zakonska re-

gulativa, kao {to ne postoji nijedno postrojenje specijalizovano za spaljivanje (ne)opasnog otpada. Zbri nja va nje ani mal nog otpada u BiH alarmantan je problem, koji je, ~ini se neopravdano zanemaren u odnosu na studije, analize i poku{aje sistemskog rje{enja problema upravljanja ostalim vrstama otpada, a zarad odr`ivog razvoja. Nepropisno odlaganje ove vrste otpada prati i pojava gove|e spongiformne encefalopatije, mnogo poznatije pod nazivom kravlje ludilo, za koju se vjeruje da mo`e nastati hranjenjem stoke ko{tanim bra{nom, proizvedenim nakon tehnolo{kog postupka od le{eva uginule stoke, naj~e{}e ovaca. Sa posljedicama takve ishrane neke evropske zemlje suo~ile su se i pro{log mjeseca. To bi trebalo da bude posljednja opomena BiH da vi{e ne odla`e primjenu savremenih rje{enja u ovoj oblasti i iskoristi spremnost doma}ih kompanija da u tome u~estvuju.

Ponovnom redovitom isporukom izotopa tehnecija-99 na Klinici za radiologiju i nuklearnu medicinu UKCa Tuzla, ponovo je omogu}en rad na gama kameri. Kako navode iz UKC-u Tuzla, to je od velikog zna~aja za pacijente koji su u prethodne dvije godine na pretrage za scintigrafiju skeleta, {titne `lijezde, dinamske scintigrafije bubrega i mnoge druge morali i}i u druge centre. Odjel nuklearne medicine je ponovno u funkciji. Gama kamera omogu}ava dijagnosti~ke pretrage na svim organima i mo`e otkriti promjene u po~etnoj fazi, tako|er je mogu} tomografski prikaz organa, {to zna~i da se organ mo`e gledati kroz pojedine slojeve, navode iz UKC-a Tuzla.

Policija ometala protest Srba Uprkos poku{aju policije da sprije~i odr`avanje mirnog protestnog skupa ispred zgrade Op}ine Kalesija, srpski povratnici su, nose}i transparente, uspjeli da se zadr`e izvjesno vrijeme nastoje}i da uka`u na probleme koje im op}inske vlasti ne rje{avaju punih 11 godina, javila je Srna. Predsjednik Udru`enja poljoprivrednika Agrorazvoj iz Goj~ina kod Kalesije Milisav Gari} rekao je da je zvani~no obavijestio Policijsku upravu o datumu odr`avanja protesta, ali da nije uplatio 30 KM za obezbje|enje skupa. “Ovo je i na{a op{tina i za{to da pla}amo obezbje|enje. Nas ne treba da obezbje|uje policija. Na{i protesti su jasni i nisu upereni ni protiv koga, pa da nas je strah da nas neko napadne“, rekao je Gari}.

H. ARIFAGI]

Lova~ka brutalnost

Pse}i rep lova~ki trofej?! Ma samo da mu rep odsije~emo i idemo, objasnio (?) je zgranutim o~evicima jedan od lovaca Slu`be na e-ma il adre sa na~elnika Op}ine @ivinice Hasana Muratovi}a u pretekla dva dana zatrpana je porukama gra|ana, u kojima se tra`i da prvi ~ovjek ove op}ine o{tro osudi brutalnost nad psima koju su pokazali lovci iz @ivinica u proteklim danima. Naime, lovci su, prije nekoliko dana, na brutalan na~in ranili psa lutalicu, kojem su kasnije odsjekli rep zarad lova~kih poena. Sve je vidjela Alma Turkovi}, a u dogovoru sa kom{ijama, u blizini ~ijih ku}a je pucano, slu~aj je prijavila policiji. „^ula sam dva pucnja i istr~ala napolje. Tu sam vidjela crnog psa kako le`i u snije-

gu. Vidjelo se da je ranjen. Potom su do{la ~etiri lovca. Pitala sam zbog ~ega su ranili psa, a jedan mi je, kroz smijeh, odgovorio: Ma samo da mu rep odsije~emo i idemo!? Sprije~ili su me da slikam, pa sam tek nakon {to su oti{li mogla slikati krvav trag u snijegu“, ispri~ala nam je Alma. „Tvrdili su da rade po zakonu, no koji to zakon dozvoljava pucnjavu u naseljima i ubistvo psa. Nadam se da }e policija uraditi svoj dio posla“, zaklju~uje Alma, nadaju}i se da }e i na~elnik Muratovi}, nakon {to vidi hiljade mailova, osuditi brutalnost i pozvati na ka`njavanje krivaca. Krvavi tragovi lova~kog i`ivljavanja

A. [e.

Vrhunska medicina u Banjoj Luci U Pejsmejker centru Klinike za kardiovaskularne bolesti KC-a Banja Luka uspje{no je implantiranprvimonitoring-sistem lup rekorder u BiH, koji ima mogu}nost snimanja, memorisanja i prenosa EKG signala ispod ko`e pacijenta. Ovaj sistem monitoringa ugra|uje se bolesnicima sa nerazja{njenim gubitkomsvijesti, kojima je prethodnoura|ena sva konvencionalna dijagnostika, te bolesnicima sa jasnim tegobama koje prate razli~iti oblici tahikardije, bradikardije (ubrzanog i usporenog rada srca), kao i kod visokorizi~nih bolesnika za pojavu malignih poreme}aja sr~anog ritma i bolesnika sa sr~anim aritmijama. Operacija se izvodi u lokalnoj anesteziji na prednjoj strani grudnog ko{a, a ure|aj mo`e da snimasignale i do 36 mjeseci, koliki je i rok baterije rekordera.


10

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

srijeda, 2. februar 2011. godine

FOKUS

Za{to @eljko Kom{i} nije ugro`en?! Pi{e: Josip VRI^KO josip.vricko@oslobodjenje.ba

Dok djeca u RS-u za lektiru ~itaju knjigu “Bili jednom jedni Hrvati“, Radmanovi} nema kredibilitet da po Zagrebu pla~e za njima. Ali, tko }e onda?! Kom{i}? Kako, kad mu je u listopadu glas dalo pola Bosne?! Pa, ba{ on je dokaz da (makar) Bo{njaci vole Hrvate. Poneke, dodu{e

N

akon{to je Neboj{aRadmanovi}, ma {to o tomutupioturskiveleposlanik u Sarajevu, obranioeresovskibarjak od otomanske najezde usred slobodarske Banje Luke, na ~arobnom je hrvatskome brijegu Pantov~aku trenuta~ni ~elnik na{ega troglavoga Predsjedni{tva ustao i u obranu bh. Hrvata. Puno je, dakako, to posla u malo dana za vreme{noga na{ega predsjedavaju}eg, ali {to se njegovoga anga`mana za hrvatsku pravicu ti~e, op}a je, zapravo, ocjena kako je konstitutivnost Hrvata, u biti, mrtvo slovo. Primjerice, u Hrvatskoj o tomu jednako misle i oni koji se, ina~e, ne mogu usuglasiti koji je danas dan; Pa tako i Andrija Hebrang i Vesna Pusi} tvrde kako najmalobrojniji bosanskohercegova~ki narod u ovom trenutku nema pravi temelj za svoj politi~ki utjecaj, te da se njihova politi~ka volja ne predstavlja onako kako je izra`ena na izborima. Uostalom, Pusi}eva, ~ije prizivanje - za razliku od Josipovi}eva - tre}eg entiteta nije u nas izazvalo nikakvu reakciju, u ovom kontekstu pose`e za slu~ajem Kom{i}. I to retorikom koja se nimalo ne razlikuje od one {to dolazi iz Hercegovineljute. Naime, ta saborskazastupnicaka`ekako je na{ @eljkopristojan i njojosobno- ~ak! - vrlosimpati~an, ali kako, u ovakvoj BiH,

hrvatski~landr`avnog~elni{tva morabitiizabranve}inskomvoljom - Hrvata. Slijedom ~ega mi nikada ne}e biti jasno za{to nitko iz ~itava esdepeovskoga e{alona na ~elu s zapovjednikomLagumd`ijom, nije digao glas na ovo Pusi}kino kadroviranje na najvi{oj razini?! a{ kao {to su ono rafalno udarili po veleposlaniku Ton~iju Stani~i}u, koji je, u biti, samo kompilirao ono {to su od Novegodine naovamo o BiH govorili {ef dr`ave, istaknuti sabornici - a ve}im dijelom i mediji. Rezultat ~ega je, ne zaboravimo, zajedni~ka izjava hrvatskoga predsjednika i premijerke Jadranke Kosor od 12. sije~nja u kojoj se inzistira na jednakopravnosti Hrvata, ali jo{ i vi{e na utvr|ivanju (definiranju) predstavnika konstitutivnog naroda kao onog predstavnika ~iji se legitimitet ostvaruje iskazivanjem ve}inske politi~ke volje pripadnika naroda iz ~ijih redova dolazi. Pri ~emu Lagumd`iju, po osobnom priznanju, nije iznenadila Kosorica - jer hadezeovi su opet ko sestre ro|ene. Ali, kad je uz hrvatsku premijerku ugledao i predsjednika, ostao je i iznena|en i uvrije|en. Zar i ti, dru`e Ivo, ~ujem kako se otelo drugu Zlatku?! Jasno, Radmanovi} je savladao gradivo i tijekom dvodnevne zagreba~ke ekskurzije, pus-

B

tiv{i te{ku mu{ku suzu za kom{ijama Hrvatima, odu{evio je prekosavske hrvatske susjede. ^ak toliko da mu nitko nije stigao ~estitati na na~inu kako je hrvatsko pitanje rije{eno u boljoj polovici Bosne i Hercegovine. A rije{eno je doista efektno. Tamo, naime, Hrvati nisu ugro`eni, jer ih gotovo i - nema. Ma {to o tomu eresovski vo`d i predsjednik na{eg trenuta~no predsjedavaju}eg obe}avao {efu hrvatske dr`ave. A ovaj mu to onako bjanko povjerovao?! edvojbeno je, dakle, kako je u zagreba~kim Predsjedni~kim dvorima Radmanovi} govorio istinu, ali bile su to rije~i politi~ara koji nema kredibilitet (da sad obraz ne spominjemo) govoriti o toj temi. Ali, tko }e onda?! Ne znam ba{! Ali, u konkurenciji druge dvojice ovotjednih visokih hrvatskih gostiju na pamet mi prvi pada @eljko Kom{i}. Kao hrvatskom ~lanu Predsjedni{tva BiH to bi mu trebalobiti u opisuposla. No, ba{ kao {to je ve} i prvi njegov izbor uzrokovao kontroverze, njegov listopadski trijumf doveo nas je, kao {to je to primijetio i nekada{nji (esdepeov) {ef hrvatske diplomacije Tonino Picula, u paradoksalnu (daytonsku) situaciju: Hrvat Kom{i} uvjerljivo je najpopularniji politi~ar u BiH, a Hrvati su u nikad nepovoljnijoj poziciji.

N

P

aradoksu, pak, tu nije kraj: Budu}i su, dakako, najpopularnijeg politi~ara izabrali ve}inski Bo{njaci, dalo bi se zaklju~iti kako Hrvati - ma gdje bili! - ne bi trebali imati (temeljnih) problema s najbrojnijim narodom. Osobito, dodali se tomu da, eto, imaju i svog ~ovjeka na najvi{em polo`aju. Problem je, me|utim, o~ito u razli~itom gledanju na politi~are. Kom{i}a Bo{njaci i Hrvati vide potpuno druga~ije. I to ne bi bio (hrvatski) problem, kad on ne bi bio hrvatski ^lan. No, nije to prvi put da se bo{nja~ki i hrvatski ukusi ne podudaraju; Tako je ba{na ovimstranicama pro{loga tjedna, usred afere Josipovi}, za Mesi}em zavapio Esad Durakovi}, ~ime je, ~ini mi se, otkrio polo`aj. Odnosno, pokazaokoja je to tipahrvatskogadu`nosnikapo bo{nja~koj mjeri. Kad je o bh. Hrvatima rije~, to je hrvatski du`nosnik koji se ne}e mije{ati u svoj posao. Koji, ba{ kako ovdje op}eobljubljeniStipe, za desetgodinane}e kro~iti na teritoriju Bosne i Hercegovinepod kontrolomHrvata. Koji }e, naprosto, pre{u}ivati ono {to se doga|a s drugestrane tarabe. Ba{ kao {to su to radili i Ra~an i Sanader. I ba{ kao {to je na Pantov~aku {utio najomiljeniji bh. politi~ar, dok su lile eresovske suze za Hrvatima.

P

redsjedni{tvo BiH boravilo je u ponedjeljak u slu`benoj posjeti RepubliciHrvatskoj. Predsjedavaju}iPredsjedni{tva BiH gospodin Neboj{a Radmanovi} je na konferenciji za {tampu odr`anoj isti dan u Zagrebu izme|u ostalog izjavio da su Hrvati neravnopravni u Bosni i Hercegovini. Dvojicadrugih~lanovaPredsjedni{tva, gospodin @eljko Kom{i} i gospodin Bakir Izetbegovi}, stajala su u pozadini i {utke, odnosno blagonaklono popratili Radmanovi}evo obra}anje hrvatskoj javnosti, odnosno njegovo zauzimanje za ravnopravnost Hrvata. Prvo, mora se imati u vidu da je rije~ o prvoj zvani~nojposjetinovoizabranogPredsjedni{tvaBosne i HercegovineRepubliciHrvatskoj. Drugo, posjetadolazi u vrlodelikatnojpoliti~kojkonstelaciji u Bosni i Hercegovini,s obzirom na postizborniproces u na{ojzemljikoji je poprimiorazmjeredubljepoliti~kekrize. Tre}e, rije~ je o posjeti bosanskohercegova~kog Predsjedni{tva Zagrebu koji se i na slu`benojravni i na ravnipoliti~ke i intelektualne javnosti Hrvatske u na{ postizborni proces uklju~io intenzivno i na na~in koji otvaranedoumice, neodobravanja i kontroverze. U takvoj situaciji Radmanovi}eva konstatacija u okviruslu`beneposjeteHrvatskoj kako hrvatski narod nije ravnopravan u Bosni i Hercegovini predstavlja ozbiljnu stvar. Naime, vjerujem da je ve}ina onih koji su ovu izjavu vidjeli i ~uli u Bosni i Hercegovini postavila, ili treba postaviti, pitanje –

da li je u slu~aju spomenute Radmanovi}eve izjave rije~ o usagla{enom nastupu predsjedavaju}eg Predsjedni{tva me|u sva tri ~lana ili je rije~ o njegovomvlastitom, privatnom, entitetskom, strana~kom mi{ljenju. To bismozaistamoraliznati. Ako je, naime, rije~ o li~nom stavu ~lana Predsjedni{tvakoji se u prethodnommandatu~esto`alio da gospodin Haris Silajd`i} u ulozi predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH zloupotrebljavasvojupoziciju i iznosisvojeprivatnepoglede koji nisu usagla{eni u Predsjedni{tvu, onda nam druga dvojica statista sa spomenutekonferencije u Zagrebumorajuodgvoritiza{tonisuodmahreagirali. Ako je Radmanovi}evaizjava, odnosnotvrdnja o neravnopravnostiHrvata u BiH predstavljausagla{en stav Predsjedni{tva, onda jo{ gore. Jer, takav stavizre~enbilogdje,a pogotovo u Zagrebu, naprostozna~inotornuzloupotrebu i manipulaciju. Prije svega, takva tvrdnja je neistinita jer, u Bosni i Hercegovini su neravnopravni i Hrvati i Srbi i Bo{njaci i svi gra|ani. I to nijeslatkorje~ivafrazakojacilja(samo) na lo{ ekonomski polo`aj, nezaposlenost, socijalnunesigurnost. Rije~ je o politi~koj, ustavnoj, pravnoj, institucionalnojasimetri~nosti, nefunkcionalnosti, neuskla|enosti i neravnopravnosti. U Republici Srpskoj neravnopravni su Bo{njaci i Hrvati, u Federaciji BiH neravnopravni su Srbi, u kantonima s hrvatskom ve}inom neravnopravni su Bo{njaci, u kantonima s bo{nja~kom ve}inom neravnopravni su Hrvati, u cijeloj BiH neravno-

pravni su i gra|ani i manjine i ostali. Suvi{no je navoditi dokaze, ilustracije, primjere. Radmanovi}ev stav o neravnopravnosti Hrvata dio je one zlokobne politi~ke taktike koja ide za tim da „bosanskohercegova~ko pitanje“ razrije{i po obrascu i scenariju Tu|man – Milo{evi}, Boban – Karad`i}, odnosno Dodik – ^ovi}. Otuda njegova podr{ka hrvatskom pitanju u Bosni Hercegovini usred Zagreba. To je ista ona briga za HrvatekojubrineDodiknude}iHrvatimaentitet, ali ne u Bosni i Hercegovini, nego u Federaciji BiH. Dalje od tog Dodik bi mogaosamo ako bi bosanskohercegova~kim, po Dodiku, federalnim Hrvatima ponudio entitet u Republici Hrvatskoj. Recimo, na teritoriju s kojeg su protjeraninjegovisunarodnici. Ali, to bi bilo vi{e nego ironi~no. Klju~no je sljede}e. Svakapri~a o ugro`enostiHrvata u Federaciji, svaka pri~a o tre}em entitetu, ili, u bla`oj formi, o druk~ijoj pravednijoj teritorijalnojorganizacijisredi{njegnivoavlastipolazi od jednog i vodi jednom: Republika Srpska je ekskluzivno srpska i sva tri naroda treba da imaju teritorije na kojima }e dominirati po uzoru na Republiku Srpsku. Tada bismo u fakti~komsmislu, realno, na terenu, imali neravnopravnost dovedenu do savr{enstva. [utnja i pre{u}ivanjeneodgovornosti, zloupotreba i manipulacija u kakve spada Radmanovi}evo„zauzimanje“za Hrvate u Zagrebujednako je ozbiljno kao i Radmanovi}ev istup i ni~im se ne mo`e opravdati.

OSVRT

Svi smo mi neravnopravni

Pi{e: D`evad HOD@I]

U Republici Srpskoj neravnopravni su Bo{njaci i Hrvati, u Federaciji BiH Srbi, u kantonima s hrvatskom ve}inom Bo{njaci, u kantonima s bo{nja~kom ve}inom Hrvati, u cijeloj BiH neravnopravni su i gra|ani i manjine i ostali


OSLOBO\ENJE

srijeda, 2. februar 2011. godine

OGLASI

11


12

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA

Prijete}i pu{kom, ukrao 550 maraka

srijeda, 2. februar 2011. godine

Maskirani razbojnik je uz prijetnju podrezanom pu{kom od B. G, radnice trgovine BB u Isto~nom Novom Sarajevu, ukrao 550 maraka, saop{teno je iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. Razbojni{tvo se dogodilo u ponedjeljak oko 19 sati, a pripadnici CJB-a Isto~no Sarajevo rade na rasvjetljavanju krivi~nog djela o kojem je obavije{ten i de`urni tu`ilac.

Preminuo biciklista Grebnica, koji se nalazio za volanom golfa, sustigao biciklistu i udario ga prednjom desnom stranom. Od siline udara 45-godi{njak je pao s bicikla na put i te{ko se povrijedio. Pripadnici MUP-a iz Ora{ja podnijeli su prijavu protiv Miljenka L. zbog sumnje da je skrivio nesre}u usljed neprilago|ene brzine. D. P.

Zbog bolesti Asima Kalafata

Odgo|en po~etak obnovljenog su|enja Kalafat i Ned`ad [andal su optu`eni za ubistvo Adila Huri}a u januaru 2008. godine Po~etak obnovljenog su|enja Asimu Kalafatu (32) i Ned`adu [andalu (34), optu`enim za ubistvo Adila Huri}a (50), odgo|en je za 7. mart zbog Kalafatovog lo{eg zdravstvenog stanja, potvrdio nam je ju~er njegov advokat Selman Zijadi}. „Nalo`eno je vje{ta~enje po vje{taku neuropsihijatru koji }e pre ci zno ut vrdi ti Ka la fa to vo zdravstveno stanje“, rekao je Zijadi} za Oslobo|enje. Kalafata i [andala Kantonalni sud u Sarajevu pro{le godine je nepravomo}no osudio na 14, odnosno 13 godina i tri mjeseca zatvora jer su Huri}a ubili iz koristoljublja. Ubistvo se dogodilo u no}i sa 23. na 24. januar 2008. godine u sarajevskom naselju Osjek. Prema toj presudi sva trojica su sjedili ispred STR Lovac u Dobro{evi}ima. Kada su vidjeli da Huri} kod sebe ima novca, Kalafat i [andal su se dogovorili da ga odvezu ku}i u namjeri da ga ubiju. Ponudili su mu da ga prevezu kamionetom koji je vo-

Njegoslav Mo~evi}

napao sudskog policajca Kada je shvatio da poslije ro~i{ta ne}e ku}i, nego da }e biti predat Sudskoj policiji RS-a, Mo~evi} je slu`benika Sudske policije FBiH uhvatio za vrat Pripadnici Prve policijske uprave MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su Njegoslava Mo~evi}a (34) iz Trnova zbog napada na slu`benika Sudske policije FBiH koji se dogodio prekju~er u prostorijama Kantonalnog i Op}inskog suda Sarajevo. Slu`benik Sudske policije FBiH je zadobio lak{e povrede, a o ovom doga|aju je obavije{ten i de`urni tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo.

Provociranje prije napada

Huri} ubijen u sarajevskom naselju Osjek

zio Kalafat, a Huri} je pristao. Kada su do{li u Ulicu Hendeku{a, Kalafat je zaustavio kamion i sva trojica su iza{li. Nakon toga su Huri}a udarili nepoznatim predmetom u potiljak, a kada je pao, jo{ dva puta su ga udarili, iz njegovih d`epova uzeli novac i kamionom dva puta pre{li preko njega. Ovu pre su du Vrho vni sud FBiH je ukinuo 2. novembra djelimi~no prihvataju}i `albe branilaca optu`enih, advokata Zijadi}a i Indire Karahod`i}. Dk. O.

Presuda Okru`nog suda Doboj

Pedofilu 11 godina robije Okru`ni sud Doboj osudio je Predraga Lazi}a, zvanog Predo (47), iz Skugri}a Donjeg kod Modri~e, na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 11 godina zbog pedofilije, saop{teno je iz ovog suda. Njemu je presuda izre~ena jer je po~inio dva produ`ena krivi~na djela spolnog nasilja nad djetetom. Lazi} je osu|en jer je u protekle ~etiri godine zlostavljao dvije pastorke

Slu`beniciOdjeljenja za posebne namjene MUP-a TK-auhapsili su E.O.(23), A.M, (20) i J.A. (23) iz Tuzlezbogprodaje i posjedovanja marihuane. Kako je saop}eno iz MUP-a TKa, prilikom pretresa policajci su kod njih prona{li ~etiri paketi}a marihuane, koja je izuzeta iposlana na vje{ta~enje. Nakon kriminalisti~ke obrade, utvr|eno je da postoji sumnja da je E. O. prodavao drogu A. M. i J. A.

U prostorijama Kantonalnog i Op}inskog suda Sarajevo

Ora{je Ivica Markovi} (45) iz sela Grebnica kod Domaljevca preminuo je prekju~er u bolnici u Ora{ju dva dana nakon {to je u Ulici Svetog Ilije u Domaljevcu povrije|en dok je vozio bicikl. Do nesre}e je do{lo 29. januara, nekoliko minuta prije pono}i, kada je 29-godi{nji Miljenko L. iz sela

“Pali” dileri droge

starosti 17, odnosno 16 godina. Prema optu`nici, Lazi} je iskori{tavao svoj autoritet kod pastorki, te im je za seksualne usluge obe}avao razne pogodnosti. Lazi} je uhap{en 8. aprila pro{le godine nakon saznanja da je ~etiri godine na razne na~ine k}erke svoje supruge sa kojima je `ivio u zajednici prisiljavao na seksualni odnos. Dk. O.

Kako smo nezvani~no saznali, do napada je do{lo poslije ro~i{ta u Op}inskom sudu po optu`nici koja ga tereti da je po~inio krivi~no djelo o{te}enje tu|e stvari, a na koje je Mo~evi} doveden iz svoje ku}e. Naime, kada su ga pripadnici Sudske policije FBiH po zahtjevu njihovih kolega iz Sudske policije Republike Srpske zadr`ali u prostorijama Suda u namjeri da im ga predaju, jer ga zbog drugih krivi~nih djela tra`i Osnovni sud u Sokocu, Mo~evi} je za vrat uhvatio slu`benika federalne Sudske policije u namjeri da se s njim obra~una. Na{ izvor ka`e da je prije napada

Sudska policija FBiH: Dobra saradnja s kolegama iz RS-a

Mo~evi} provocirao sudske policajce FBiH. Ina~e, pripadnici Sudske policije su imali manjih problema i sa pronalaskom Njegoslava Mo~evi}a jer je imao prijavljene dvije adrese – jednu u RS-u, u op{tini Isto~na Ilid`a, a drugu u Trnovu (FBiH).

Poznat od ranije Mo~evi} je policiji poznat od ranije: Osnovni sud Sokolac ga tra`i zbog krivi~nih djela izazivanje op}e opasnosti, nano{enje te{kih povreda i o{te}enje tu|e stvari, a policiji u FBiH je poznat po kra|i golfa 2 u vlasni{tvu Muamera B.

koju je po~inio u martu pro{le godine u Maloj aleji na Ilid`i, a koju je i priznao. Policijski organi dva entiteta i tada su ostvarili dobru saradnju jer su pripadnici CJB-a Isto~no Sarajevo kolegama u sarajevskom MUPu dojavili da se ukradeni golf nalazi u gara`i Vinka Mo~evi}a koja se nalazi u naselju Vojkovi}i. Tada je Njegoslav Mo~evi} policiji izjavio da je kra|u po~inio sa jo{ jednom osobom. Mo~evi} je ju~er nakon kriminalisti~ke obrade u MUP-u KS-a predat u nadle`nost pripadnicima Sudske policije IsDk. O. to~no Sarajevo.

Zenica: Prijave protiv tri maloljetnika Porekao krivnju za poku{aj razbojni{tva Osumnji~eni Mario Buzuk (29) iz ^apljine ju~er je u Kantonal- za la`ne dojave nom sudu Mostar negirao krivnju po optu`nici koKantonalni sud Mostar

ja ga tereti za poku{aj razbojni{tva, javila je Fena. Buzuk je optu`en da je 15. oktobra 2009. godine na stepeni{tu u prolazu koji vodi u Zrinsko-Frankopansku ulicu u ^apljini uz upotrebu sile i no`a poku{ao oteti ru~nu torbu sa svim stvarima od Andree P. Kako o{te}ena nije pu{tala torbu, optu`eni ju je vukao po betonu prolaza, {to je vidio slu~ajni prolaznik i pri{ao im, pa je Buzuk pobjegao s mjesta doga|aja. Buzuk je vi{estruki povratnik u ~injenju krivi~nih djela, a nedavno je iza{ao iz Kazneno-popravnog zavoda Dubrovnik, gdje je slu`io kaznu zatvora za krivi~no djelo dovo|enje u opasnost sigurnosti ljudi i imovine.

Slu`beniciOdsjekakrim-policijePolicijske uprave I u Zenici su nakon prikupljenih dokaza Kantonalnom tu`ila{tvu Zenica dostaviliizvje{tajeprotiv tri maloljetneosobe iz Zenice koji su upu}ivali la`ne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u srednjim {kolama na podru~ju Zenice. Maloljetnici koji se sumnji~e za dva slu~aja la`nog prijavljivanja su u~enici srednjih {kola u kojima je bila prekidana nastava zbog la`nih dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi. Mi. D.


OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA

srijeda, 2. februar 2011. godine

Oduzet gasni pi{tolj

Pripadnici Druge policijske uprave uhapsili su ^. A. (18) iz Sarajeva kod kojeg je prona|en i oduzet gasni pi{tolj B-Blow s okvirom i jednim metkom za ovaj pi{tolj. ^. A. je osumnji~en da je po~inio krivi~no djelo nasilni~ko pona{anje prema T. N. iz Sarajeva, a nakon kriminalisti~ke obra de o do ga|aju je oba vi je {ten de`ur ni tu`ilac Kan to nal nog tu`ila{tva Sarajevo.

Od kradljivaca zaplijenjeni no`evi

13

Sa ra jev ska po li ci ja uhapsila je H. T. (20) i N. E. (20) pod sumnjom da su oplja~kali kiosk Du han pro me ta na Skenderiji. Kod njih dvo ji ce su pro na|ena i odu ze ta dva no`a, a zbog kriminalisti~ke obrade zadr`ani su u policijskim prostorijama. O ovom doga|aju je oba vi je {ten i de`ur ni tu`ilac Kan to nal nog tu`ila{tva Sarajevo.

Pucnjava u Kaknju

Ranjen nakon sukoba oko podjele uglja Mahir Husika je u ponedjeljak do{ao kamionom na kop, izvadio skra}enu pu{ku i zapucao, a jedan od hitaca Zehrida Karamuju pogodio je u kuk

Zehrid Karamuja (54) iz Kaknja te{ko je povrije|en u ponedjeljak u 14.15 sati na povr{inskom kopu mrkog uglja Vrti{te, koji se nalazi u istoimenom selu kod Kaknja, nakon {to ga je iz skra}ene pu{ke M-48 ranio 30-godi{nji Mahir Husika iz sela Mramor.

Asmir Karamuja vidio je Husiku kako uzima pu{ku i ni{ani u njega, te se bacio u zaklon, ~im je Husika zapucao, ostali su se uspjeli sakriti, dok je Zehrida Karamuju, koji je bio zanijet sakupljanjem uglja, ostao na otvorenom.

Borba za pre`ivljavanje Karamuja je u ovoj pucnjavi zadobio prostrelnu ranu na kuku. Nakon ranjavanja povrije|eni je pre ba~en u Dom zdravlja u Kaknju, gdje je konsta to va no da i ni je `ivo tno ugro`en. Me|utim, zbog te`ine povrede, odatle je transportovan u Kantonalnu bolnicu u Zenici. U pozadini ovog incidenta je borba za pre`ivljavanje ljudi bez posla, koji su prepu{teni sami sebi, te im je sakupljanje i prodaja }umura jedini na~in da ne{to zarade. Prema rije~ima stanovnika Kaknja, svakodnevno je na povr{inskom kopu 2030 ljudi iz Kaknja, Ti~i}a, Mramora... koji sakupljaju }umur i prodaju ga u kakanjskoj ~ar{iji. Ko ujagmi vi{e }umura, taj mo`e vi{e i da zaradi. No, nerijetko se }umura{i, kako ih zovu u Kaknju, znaju i sukobiti zbog toga ko }e vi{e ponijeti...

Hap{enje osumnji~enog

^este sva|e me|u }umura{ima

Prema rije~ima Fahrudina Ka ra mu je, po lu bra ta po vri je|enog ~ovjeka, do sukoba izme|u Zehrida Karamuje i Mahira Husike do{lo je zbog podjele uglja. “Do prvog sukoba do{lo je jo{ u subotu kada je moj polubrat, sa sinovima Asmirom i Amirom, te kom{ijom Ramom i njegovim sinom do{ao da sakuplja }umur. Oni su do{li moto-

kultivatorom, a Husika je do{ao kamionom koji mo`e natovariti 10 tona. Husika je tada nasrnuo i udario Zehridovog sina. Zehrid ih je rastavio, a potom je Husika oti{ao ku}i. Husika je dolazio naredni dan, ali nije prona{ao Zehrida“, pri~a Fahrudin Karamuja. Prema njegovim rije~ima, Husika je i u ponedjeljak do{ao da potra`i Karamuju i sinove.

Na{ao ih je na kopu kako sakupljaju ugalj. “Husika je ugasio kamion, izvadio skra}enu pu{ku, otvorio prozor i zapucao. Opalio je tri hica, ali mu se na ~etvrtom pu{ka, sre}om, zakovala. Navodno je kasnije, prilikom saslu{anja, rekao da je do{ao da ubije 3-4 osobe“, dodaje Fahrudin Karamuja. Dva de set se dmo go di{ nji

“Nakon {to mu je hitac pro{ao kroz kuk, Hasan, ~uvar kopa, Zehrida Karamuju je odvezao u Dom zdravlja. Danas (ju~er, op. a.) idemo u bolnicu u Zenicu da mu damo krv”, veli Fahrudin Karamuja. Husika je nepun sat nakon pucnjave, dakle oko 15 sati, uhap{en i priveden u slu`bene prostorije Policijske uprave Kakanj. Prilikom hap{enja kod njega je prona|ena i pu{ka, iz koje je ranio Karamuju. Husiki se na teret stavlja poku{aj ubistva. Tokom uvi|aja policija je sa mjesta doga|aja prona{la tragove koji }e biti predmet daljnjih D. P. vje{ta~enja i istrage.

Sarajevo

Prijavljeno silovanje 22-godi{njakinje Pedesetpetogodi{nji S. D`, direktor jedne marketin{ke firme iz Sarajeva, uhap{en je u ponedjeljak u 11 sati zbog sumnje da je u svom stanu na podru~ju op}ine Centar silovao 22-godi{nju uposlenicu ove firme. Pripadnici Prve PU u ponedjeljak su dobili dojavu da se u jednom tr`nom centru u gradu nalazi djevojka koja je, navodno,

`rtva si lo va nja. Po li ci ja je odmah do{la i obavila uvi|aj, a 22-godi{njakinja je nakon saslu{anja upu}ena na pregled u Ginekolo{ko-aku{ersku kliniku bolnice Ko{evo. Nakon pregleda djevojke, konstatovano je da postoji mogu}nost da je djevojka silovana, te je S. D`. uhap{en. Tokom ju~era{njeg dana nadle`ni tu`ilac Kantonalnog

tu`ila{ tva u Sa ra je vu osu mnji~enom je odredio 24-satno zadr`avanje u pritvoru. Tokom dana{njeg dana S. D`. }e biti saslu{an, a nakon toga tu`ilac }e odlu~iti ima li osnova da zatra`i predlaganje pritvora. Kolege osumnji~enog, kao i djevojke koja je prijavila silovanje, iz firme pri~aju da su se, navodno, 55-godi{nji S. D`. i 22-

godi{nja djevojka 15-ak dana zabavljali. Na{ sagovornik iz te firme poja{njava da ne treba `uriti sa zaklju~cima i da }e se istragom vjerovatno utvrditi {ta se stvarno desilo. Prije policijske istrage ju~er je na pojedinim portalima krenuo javni lin~ osumnji~enog, gdje su ~itaoci komentari{u}i tekst o ovom doga|aju, otkrili

ime osumnji~enog, firme u kojoj radi, te naziv tr`nog centra, i pozivali na njegovu likvidaciju. Ti me je uve li ko na ru {en prin cip za {ti te iden ti te ta o{te}ene djevojke kao i sama pre sum pci ja ne vi nos ti osu mnji~enog, koja je zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. D. P.


14

OSLOBO\ENJE

REGION

VIJESTI

srijeda, 2. februar 2011. godine

Uz zahtjev za vanredne izbore

Opozicija najavila velike

PROTESTE U SRBIJI Umro nacista kojeg je tra`ila Srbija Nacista Peter Egner, kojeg je Srbija tra`ila zbog sumnje da je tokom Drugog svjetskog rata u~estvovao u ubistvu vi{e od 17.000 srpskih civila, umro je u 88. godini, javlja Fena. Egner je `ivio u domu za stare osobe u gradu Bellvue u saveznoj ameri~koj dr`avi Washington, javio je Reuters. Egner je porijeklom Nijemac, ro|en u Jugoslaviji, koji je u Sjedinjene Dr`ave do{ao 1960. godine, a dr`avljanstvo je dobio nakon {est godina. Srbija je pro{le godine izdala me|unarodni nalog za njegovo hap{enje i zvani~no je zatra`ila njegovo izru~enje 28. novembra. Egner je priznao da je pripadao sigurnosnoj nacisti~koj jedinici, ali je negirao da je po~inio ratne zlo~ine.

Popovi}: Pritisci na Srbe Predsjednik Narodne stranke Predrag Popovi} poru~io je da Srbi u Crnoj Gori na predstoje}em popisu stanovni{tva u ovoj dr`avi po~etkom aprila ove godine, uprkos svim re`imskim pritiscima, treba da ostanu dosljedni i da dostojanstveno, olovkom, odbrane svoj identitet, javlja Srna. Popovi} je istakao da su napadi na mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i zahtjevi za ru{enjem crkve na Rumiji dio re`imskih pritisaka na Srbe uo~i popisa, kritikuju}i Pokret za promjene (PZP) i njegovog predsjednika Neboj{u Medojevi}a {to su se “pridru`ili u stvaranju negativne klime u susret izja{njavanju gra|ana“.

[i{ljagi}: HDZ oplja~kao Hrvatsku Predsjednik Hrvatskog demokratskog sa ve za Sla vo ni je i Ba ra nje (HDSSB) Vladimir [i{ljagi} izjavio je ju~er u Osijeku kako ne postoji ni minimalna mogu}nost suradnje ili koalicije njegove stranke sa, kako je rekao, zlo~ina~kom organizacijom koju personificira HDZ, javlja Fena. “Poslije svega {to je HDZ ~inio i ~ini hrvatskoj dr`avi i narodu te samom HDSSB-u, ~ovjek bi morao biti poprili~no poreme}ene svijesti i uma da bi samo i pomislio na suradnju sa strankom koja je oplja~kala i pokrala Hrvatsku, rasprodala nacionalne vrijednosti te ogrezla u kriminal i korupciju“, ustvrdio je [i{ljagi}.

Potpredsjednica vladaju}e Demokratske stranke Jelena Trivan poru~ila da najave o blokiranju Beograda svjedo~e o nezrelosti srbijanske opozicije i nedostatku programa Predsjednik Nove Srbije Velimir Ili} slo`io se ju~e sa liderom Srpske napredne stranke Tomislavom Nikoli}em da opozicija treba da protestuje do ispunjenja njenih zahtjeva ukoliko ih Vlada Srbije ne ispuni u roku od dva mjeseca, javlja Blic online. “Rok je dva mjeseca da se raspi{u vanredni parlamentarni izbori, ne budu li raspisali, ponovi}emo skup sa kojeg nema razlaza dok Vlada Srbije to ne u~ini. Hermeti~ki }emo da zatvorimo Beograd i Srbiju“, rekao je Ili}. Ili} je rekao da Vlada Srbije nema rje{enja za nagomilane probleme u dr`avi i da stoga za nju vi{e nema ~ekanja. Tomislav Nikoli} o~ekuje da }e na mitingu u subotu, 5. februara, biti oko 70.000 ljudi i da }e to biti “demokratsko okupljanje gra|ana koji `ele promjene“. Potpredsjednica vladaju}e

Tomislav Nikoli} i Velimir Ili}: Vladi postavili rok

Demokratske stranke Jelena Trivan izjavila je da najave o blokiranju Beograda ukoliko vladaju}a koalicija u roku od dva mjeseca ne pristane na van re dne par la men tar ne izbore, svjedo~i o nezrelosti srpske opozicije i nedostatku programa. “S obzirom na to da opozi ci ja ne ma ni ka kvu po li -

ti~ku ponudu, osim gomile prijetnji i demago{kih fraza, oni se trude da na nasilan na~in produkuju probleme i sukobe u dr`avi i to je veoma opasan put. Sre}om, oni za to nemaju podr{ku gra|ana i to jasno pokazuje ~injenica da nemaju ve}inu koja bi im bila potrebna za raspisivanje izbora i dolaska

OPASAN PUT S obzirom na to da opozicija nema nikakvu politi~ku ponudu, osim gomile prijetnji i demago{kih fraza, oni se trude da na nasilan na~in produkuju probleme i sukobe u dr`avi i to je veoma opasan put, kazala Trivan na vlast“, izjavila je Trivan. Prema njenim rije~ima, u demokratskim dru{tvima se na vlast dolazi politi~kom ponudom zbog koje bi gra|ani po`eljeli da iza|u na izbore i da podr`e alternativnu politi~ku opciju, a ne pritiscima, prijetnjama, ugro`avanjem javnog reda i mira i prava gra|ana.

Premijer Slovenije sa predsjednicima parlamentarnih stranaka

Rasprava o arhivama tajnih slu`bi i arbitra`i Predsjednik slovenske Vlade Borut Pahor sazvao je za danas sastanak predsjednika svih parlamentarnih stranaka i predsjednika zastupni~kih klubova o problemu dostupnosti arhivske gra|e tajnih slu`bi iz vremena biv{e Jugoslavije, a jedna od oporbenih stranaka naknadno je predlo`ila da se na sastanak uvrste i slovenske pripreme za arbitra`u s Hrvatskom, javlja Fena. Sastanak o problematici ~uva nja ar hi va slo ven ske Slu`be dr`avne sigurnosti u

vrijeme biv{e Jugoslavije predlo`ila je Slovenska demokratska stranka (SDS). Pahor je pristao i sazvaotakav sastanak, ali je odbacio tvrdnje te stranke da bi ravnateljSlovenske obavje{tajne slu`be SOVA i direktor dr`avnog arhiva trebali dati ostavke, jer su na dio materijala o djelovanju tajnih slu`bi za vrijeme biv{e SFRJ stavili privremenu zabranu kori{tenja u istra`iva~ke svrhe. Pahor je rekao da je to u~injeno ne zbog politi~kih razloga ni zato jer bi se {titilodjelovanje tih

slu`bi nego zbog za{tite imena ljudi koji su u to vrijeme djelovali u inozemstvu. Slovenska pu~ka stranka (SLS) je Pahoruuputilaprijedlog da se na isti sastanak politi~kih stranaka stavi i pitanje slovenskih priprema za budu}i arbitra`ni postupak o rje{enju grani~nog prijepora s Hrvatskom. Predsjednik SLS-a Radovan @erjav u pismu Pahoru naveo je da po njegovim informacijama aktivnosti vlade na podru~ju prikupljanja argumenata koje }e Slovenija u tom

Borut Pahor

sporu iskoristiti pred arbitra`nim sudom “nisu bile sustavne i organizirane“. Zato stranka predla`e da se na sastanku zapo~ne organiziranje sustavnog prikupljanja materijala koji }e se dostavljati skupini koja u ministarstvu vanjskih poslova radi na pripremama na arbitra`u.

Biv{i blagajnik vladaju}e stranke ispri~ao istra`iteljima

HDZ iz crnog fonda pla}ao pjeva~e Biv{i blagajnik vladaju}e Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Hrvatske Mladen Bari{i} ispri~ao je istra`iteljima da je u predizbornoj kampanji 2007. iz “crnog fonda“ Stranke pjeva~u Mati Mi{i Kova~u navodno na ru ke is pla}eno izme|u 80.000 i 100.000 eura za nastup za HDZ, a pjeva~ici Nini Badri} oko 40.000 eura, prenosi ONASA.

Nakon pjeva~a Marka Perkovi}a Thompsona, kojeg je Bari{i} u ranijem iskazu prozvao tvrde}i da mu je po nalogu biv{eg premijera Ive Sanadera 2007. isplatio oko pola miliona eura da u predizbornoj kampanji ne nastupi ni za koga, na listi osoba koje bi Ured za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) mogao da pozove kao svjedoke mo-

gao bi se na}i i “nekrunisani kralj hrvatske estrade“ Mi{o Kova~. Bari{i} je to ispri~ao u sklopu korupcijske istrage koja se vodi, me|u ostalim, protiv njega i biv{eg premijera za izvla~enje dr`avnog novca preko marketin{ke agencije Fimi-media po kojoj je afera i dobila ime. Vjesnik pi{e da je Bari{i} ispri~ao da je HDZ pjeva~ima

isplatio honorare na temelju potpisanog ugovora, ali su, uz pristanak Sanadera, iz “crnog fonda“ sranke dobili pozama{an dodatak. Mi{o Kova~ odbacio je ove tvrdnje, navode}i da ne odgovara na tvrdnje “rekla-kazala“. On je dodao da je spreman da odgovori na sva pitanja USKOK-a ukoliko Tu`ila{tvo smatra da bi s njim imalo o ~emu da razgovara.


OSLOBO\ENJE

Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU SARAJEVO

15

OGLASI

srijeda, 2. februar 2011. godine

Bosnia and Herzegovina FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL OFFICE OF STATISTICS SARAJEVO

Dobro jutro uz

Broj: 01-34.1-140/11 Datum, 31. 1. 2011.

u Va{em domu!

Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 49/05) i Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Federalnog zavoda za statistiku br. 01-02-1036/08 od 12. 9. 2008. godine, direktor Federalnog zavoda za statistiku objavljuje

J AV N I O G L A S za popunu radnog mjesta namje{tenika u Federalnom zavodu za statistiku 1. Vi{i referent za poslove knjigovodstva i obra~una pla}a Uslovi: Pored op}ih uvjeta predvi|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH (dr`avljanstvo BiH, punoljetstvo, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, vrsta i stepen {kolske spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH i da nije obuhva}en ~lanom IX 1. Ustava BiH), kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: - SSS - srednja ekonomska {kola ili gimnazija, polo`en stru~ni ispit, najmanje deset mjeseci radnog sta`a i poznavanje rada na ra~unaru (Word, Exel) Uz prijavu na javni oglas prila`u se sljede}i dokumenti (originali ili ovjerene kopije): 1. diploma o zavr{enoj {koli 2. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca) 3. uvjerenje o dr`avljanstvu ili kopija CIPS-ove li~ne karte 4. potvrda o radnom sta`u u struci nakon zavr{ene {kole 5. ovjerena izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH 6. ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava BiH 7. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu namje{tenika u organima dr`avne slu`be Napomena: (Ovjera kopije ne smije biti starija od {est mjeseci, izuzev uvjerenja da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak koje ne smije biti starije od tri mjeseca) Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja, putem po{te, preporu~eno na adresu: BiH, FBiH, Federalni zavod za statistiku Ul. Zelenih beretki br. 26 Sarajevo sa naznakom "prijava na javni oglas" Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Dervi{ \ur|evi}

POSEBAN POPUST

za pla}anje unaprijed % pretplata do 6 mjeseci % pretplata do 12 mjeseci

10 20

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

20

% POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE

NARUD@BENICA

OSLOBO\ENJE

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja

Ime i prezime

Broj telefona/mobitela

Ulica i broj

Broj li~ne karte Potpis

Po{tanski broj Grad (op}ina)

1 mjesec

3 mjeseca

6 mjeseci

9 mjeseci

12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba


16

OSLOBO\ENJE

SVIJET

VIJESTI

srijeda, 2. februar 2011. godine

Demonstracije u Egiptu ne posustaju

El-Baradei: Mubarak mora

oti}i ako `eli ostati `iv Dvoje djece umrlo od gripe U Njema~koj je jo{ dvoje djece umrlo od svinjske gripe, javili su u utorak njema~ki mediji, navode}i da je rije~ o devetogodi{njem dje~aku iz Bavarske i desetogodi{njoj djevoj~ici iz Brandenburga. “Dje~akovo stanje je bilo kriti~no. Imao je te`ak septi~ki {ok, probleme s jetrom i krvotokom“, rekao je portparol klinike u Geisachu, gdje je dje~ak lije~en zbog gojaznosti, a preminuo je dan kasnije na jednoj klinici u Muenchenu. Djevoj~ica iz Brandenburga je u berlinsku bolnicu Charite primljena s visokom temperaturom i disajnim problemima, gdje je i preminula. “Kod djevoj~ice se radilo o veoma te{kom obliku bolesti“, rekla je glasnogovornica bolnice, a mediji javljaju da je u Berlinu potvr|ena ta bolest od po~etka godine u 26 slu~ajeva.

Nove sankcije Bjelorusiji SAD su uvele Bjelorusiji nove finansijske i vizne sankcije zbog akcije vlasti protiv demonstranata nakon spornih predsjedni~kih izbora u decembru, saop}io je State Department. Novim sankcijama pove}an je broj bjeloruskih zvani~nika na koje se odnose zabrane i privremeno ukinuta dozvola za poslovanje s dvije filijale kompanije Belneftekhim, najve}eg bjeloruskog dr`avnog naftnog i hemijskog konglomerata, prenosi Reuters. Ministri vanjskih poslova EU donijeli su u ponedjeljak odluku o zamrzavanju imovine i zabrani izdavanja viza predsjedniku Aleksandru Luka{enku i 157 njegovih saradnika, zbog represije nad opozicijom. Na tom spisku na{li su se Luka{enkovi sinovi Viktor i Dmitrij, bjeloruski ministar odbrane Jurij @adobin i {ef bjeloruske tajne policije Vadim Zajcev.

Irska: Protjeran ruski diplomata Irska je ju~er protjerala jednog ruskog diplomatu poslije istrage kojom je utvr|eno da je Rusija ukrala identitete {est irskih dr`avljana kako bi iskoristila njihovepaso{e za svoje{pijune, saop{tilo je ministarstvo spoljnih poslova. Neimenovanizvani~nikministarstvarekao je ruskom ambasadoru u Dublinu da su ovakveaktivnostiruskihobavje{tajnihslu`bi“potpuno neprihvatljive“. Ovo je drugi put da je Irska preduzela akciju zbog falsifikovanja paso{a. Irske vlasti su u julu pro{le godine protjerale jednog izraelskog diplomatu jer su izraelski dr`avljani osumnji~eni za ubistvo zvani~nika Hamasa u Dubaiju koristili irske paso{e.

 Ljudi vi{e ne govore da Mubarak treba da ode, ve} da mu treba suditi, a ako `eli da sa~uva `ivu glavu, bolje mu je da ode, kazao je El-Baradei  Vojska obe}ala da ne}e koristiti silu Stotine hiljada Egip}ana preplavilo je ju~er centralne dijelove Kaira za zahtjevom za odlazak predsjednika Hosnija Mubaraka, javlja Fena. Al-Jazeera javlja o milion ljudi na ulicama. Ujedinjene nacije u me|uvremenu su saop}ile da je, prema nezvani~nim izvje{tajima, tokom protesta {irom Egipta poginulo vi{e od 300 osoba, prenosi AFP. „Broj `rtava se svakodnevno pove}ava, a nepotvr|eni iz vje {ta ji po ka zu ju da je mo`da ubijeno ~ak 300 osoba i povrije|eno vi{e od 3.000, a na stotine su uhap{ene“, izjavila je u utorak u Genevi visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Navi Pilai.

Pobuna Me|u demonstrantima, koji su po~eli da se okupljaju od ranog jutra, ima i `ena i dece. Mogu se ~uti slogani: “Mubarak, idi u Saudijsku Arabiju i Bahrein“ i “Ne `elimo te”. Koalicija opozicionih grupa, predvo|ena Muslimanskim bratstvom, saop{tila je da }e pregovori po~eti tek kada Mubarak si|e s vlasti. “^im Mubarak podnese ostavku, mo`emo da razgovaramo sa voj nim vla da ju}im strukturama o mirnoj predaji vlasti“, rekao je biv{i poslanik Bratstva Muhamed elBeltagi. Novoizabrani Mubarakov potpredsjednik Omar Sulejman po~eo je razgovore sa pred sta vni ci ma opo zi ci je, obe}av{i reforme. Vojska je, tako|er, obe}ala da ne}e koristiti silu protiv gra|ana koji protestuju ve} osmi dan i proglasila zahtjeve demonstranata legitimnim. “Oru`ane snage priznaje legitimno pravo velikog egipatskog naroda na slobodno

Ulice Kaira preplavljene demonstrantima

Izrael: Bojazan od poni{tavanja ugovora Zbivanja u Egiptu s velikom zabrinuto{}u prati i Izrael, pi{e u The Guardianu - na kocki je strate{ki mirovni ugovor s najve}om arapskom zemljom, nekada{njim ljutim izraelskim neprijateljem. Izraelski analiti~ari, stratezi i biv{i {efovi obavje{tajnih slu`bi strahuju da bi nova vlada u Kairu, pod pritiskom gra|ana, mogla da poni{ti ugovor potpisan prije tri decenije, koji je Izraelu omogu}io da smanji izdatke za odbranu, uz o~uvanje sigurnosti na svojoj, dugoj ju`noj granici. Zauzvrat, Egiptu je vra}en Sinaj, jevrejska naselja su uni{tena, a egipatska vlada dobija velikodu{nu finansijsku i vojnu pomo} od SAD-a. Izrael, napominje Guardian, odr`ava tijesne, ali diskretne veze s egipatskom obavje{tajnom slu`bom i njenim {efom, generalom Omarom Sulejmanom, koji je upravo imenovan za zamjenika Hosnija Mubaraka. izra`avanje mi{ljenja“, navodi se u saop{tenju. Vojska koja je prakti~no dr`ala Egipat jo{ od zbacivanja monarhije 1952. godine bi}e glavni igra~ u odlu~ivanju ko }e da zamijeni Mubaraka, i neki o~ekuju da }e zadr`ati znatnu mo} dok istovremeno bude uvodila reforme koje bi zadovoljile demonstrante.

Mubarak: Ne}u se kandidovati Egipatski predsjednik Hosni Mubarak obratio se sino} naciji putem dr`avne televizije. Istakao je kako se ne}e kandidovati na sljede}im izborima u septembru. Govore}i na nacionalnoj televiziji Mubarak je obe}ao ustavne reforme, ali je istakao da `eli ostati do kraja svog predsjedni~kog mandata. Mubarak je istakao kako }e ostatak svog mandata iskoristiti da bi osigurao miran prenos vlasti na svog nasljednika. On je tako|er uputio kritiku zbog demonstracija, izjaviv{i da su se civilizirani protesti pretvorili u nasilje pod vodstvom politi~kih kukavica.

Egipatski opozicioni lider Mohamed el-Baradei poru~io je da pobuna protiv vlasti predsjednika Hosnija Mubaraka ne mo`e biti zaustavljena. Poru~io je da egipatski predsednik Hosni Mubarak treba da ode s vlasti ako `eli da sa~uva `ivu glavu.

Tajna policija “A kao {to mo`ete ~uti na ulicama, ljudi vi{e ne govore da Mubarak treba da ode, ve} da mu treba suditi. Ako `eli da sa~uva `ivu glavu, bolje mu je da ode”, kazao je ElBaradei. On, tako|e, smatra da }e egipatska vojska stati uz gra|ane. “Vojska je dio naroda i vojnik, kada na kraju radnog dana skine uniformu, dijeli iste probleme, trpi istu represiju i nemogu}nost da vodi pristojan `ivot, kao i ostali gra|ani“,

Demokratija ne}e do}i na tenkovima SAD-a LondonskilistFinancial Times pi{e da demokratija u Egipat sasvim sigurno ne}e do}i na ameri~kim tenkovima, kao {to je to bio slu~aj u Iraku. [tavi{e, u Kairu je ameri~kooru`jeuglavnom upereno u demonstrante, po{to Mubarakova vlada svake godine od Washingtonadobijavojnu pomo} vrijednu milijardu dolara. objasnio je El-Baradei. El-Baradei je optu`io Mubarakovu tajnu policiju za uzrokovanje haosa na ulicama Kaira, u svrhu stvaranja dojma da zemlja ne mo`e funkionirati bez Mubarakove ~vrste ruke. „Kad re`im u potpunosti povu~e policiju s ulica Kaira, a nasilnici ~ine dio tajne policije, odaju}i dojam da bi bez Mubaraka zemlja utonula u haos - to je zlo~ina~ki ~in“, izjavio je El-Baradei, dobitnik Nobelove nagrade za mir. U Londonu je objavljeno da su se ameri~ki predsjednik Ba rack Oba ma i bri tan ski pre mi jer Da vid Ca me ron slo`ili da je Egiptu potrebna uredna tranzicija ka demokratskoj vladi, a ne, kako je kasnije poja{njeno, ekstremizam ili jo{ autoritarniji sistem vladavine.


OSLOBO\ENJE

SVIJET

srijeda, 2. februar 2011. godine

Nakon vi{esedmi~nih protesta u Jordanu

Kralj Abdullah II smijenio premijera Jordanski kralj je nakon smjene Samira Rifaija zatra`io od Maroufa al-Bakhita da formira novu vladu Jordanski kralj Abdullah II smijenio je u utorak premijera Samira Rifaija i zatra`io od Maroufa al-Bakhita da formira novu vladu. Bakhit je ve} bio predsjednik vlade od 2005. do 2007. godine, bio je {ef nacionalne sigurnosti i kratko vrijeme ambasador u Izraelu. Ovaj potez jordanskog kralja uslijedio je nakonvi{esedmi~nih protesta zbog visokih cijena hrane i lo{ih uslova `ivota. Profesorica bliskoisto~nih politi~kih studija na londonskom sveu~ili{tu Rosemary Hollis ka`e da bi se Bakhit mogao smatrati ~ovjekom od povjerenja koji }e dobro obavljati povjereni zadatak, prenosi Reuters. Demonstranti su, potaknuti masovnim protestima u Tunisu i Egiptu, zahtijevali ostavku premijera Rifaija, koji je prije dvije sedmice obe}ao pove}anje pla}a zaposlenima u civilnim i vojnimslu`bamapoku-

Imenovanje Bakhita trebalo bi umiriti demonstrante u Jordanu

{avaju}i umiriti narod. Posljednjih sedmica protesti su se ra{irili zemljom, a demonstranti krive vladu za recesiju i pove}anje dr`avnog duga koji je ove godine dostigao rekordnih 15 milijardi dolara. Imenovanje Bakhita, biv{eg vojnika, koji je bio ambasador u Turskoj 2002, a zatim u Izraelu 2005, trebalo bi da umiri demonstrante u Jordanu, gdje u`iva veliku popularnost.

Front islamske akcije (FAI), glavna opoziciona partija u Jordanu, izrazio je nezadovoljstvo izborom Bakhita da formira novu vladu, ocjenjuju}i da on nije reformator. “On nije ~ovjek koji mo`e da upravlja prelaznim periodom i koji mo`e da izvede Jordan iz krize“, ocjenjuje FAI. Prema Ustavu iz 1952. godine, kralj ima pravo da imenuje i razrje{ava premijera.

Tunis

Zapalio se zbog siroma{tva Nezaposleni dr`avljanin Tunisa Aymen ben Belgacem (21) nalazi se u kriti~nom stanju, nakon {to se zapalio u znak protesta zbog ekonomske situacije u toj zemlji, izjavio je ju~er zvani~nik sindikata Ammar Amrousia. Prema njegovim rije~ima, Belgacem se zapalio u mjestu El-Guettar u regionu Gafsa na jugu Tunisa zbog “veoma te{kih socijalnih uslova“. Sli~an protest izrazio je i Mohamed Bouazizi, koji je u decembru umro nakon {to se zapalio u gradu Sidi Bouzid. Bouazizijev protestizazvao je masovnedemonstracijeko-

je su 14. januara dovele do odlaska sa vlasti predsjednikaZineel-Abidine ben Alija. Amrousia je istakao da je Belgacem smje{ten u bolnicu u predgra|u Tunisa. U me|uvremenu, misija UN-a za ljudska prava ju~er je u Tunisu saop}ila da je najmanje219 ljudipoginulo i 510 povrije|enotokom nasilnih protesta kojima je svrgnut predsjednik Ben Ali. ^elnik misije Bacre Waly Ndiaye izjavio je na pres-konferenciji da je 147 osobaizgubilo`ivot od po~etkapobunesredinom decembra, dok je 72 umrlo u zatvorima.

17

U Afganistanu u 2010.

Poginulo vi{e od 2.400 civila U Afganistanu je pro{le godine poginulo vi{e od 2.400 civila, {to je najve}i broj civilnih `rtava u jednoj godini od zbacivanja talibana s vlasti prije jedne decenije, navela je organizacija za ljudska prava Afghanistan Rights Monitor (ARM) u utorak u objavljenom godi{njem izvje{taju o civilnim `rtvama. Za vi{e od 60 posto tih `rtava odgovorni su talibani i ostali pobunjenici, a strani vojnici za 21 posto. Od januara do decembra 2010. poginuo je najmanje 2.421 afganistanskih civila, a vi{e od 3.270 je ranjeno u sukobima i incidentima {irom Afganistana, navedeno je u izvje{taju.

Najmanje 217 civila poginulo je u vazdu{nim napadima ameri~kih i snaga NATO-a, a 192 je stradalo u direktnim i indirektnim sukobima. U izvje{taju, koji je prenio AFP, zaklju~eno je da u Afganistanu ne postoje osnovni preduslovi za odr`ivi mir, a to su legitimna, stru~na i nezavisna vlada i lideri.

Irak

Najvi{e `rtava u januaru Od septembra pro{le godine do danas u napadima u Iraku najvi{e Ira~ana poginulo je u januaru, pokazujupodacikoje su objavilaministarstva zdravlja, odbrane i unutra{njih poslova te zemlje. Prema ovim podacima, pro{log mjeseca je poginulo 259 osoba, od kojih su 159 bili civili, 55 policajci i 45 vojnici, javio je AFP. To je najve}i broj`rtava u tokujednogmjeseca jo{ od septembra 2010. kada su u napadima {irom Iraka `ivot izgubile 273 osobe. Tokom januara tako|er su ranje-

na 263 Ira~anina, od kojih su 178 bili civili, 95 policajci i 90 vojnici. Ukupno 65 pobunjenika je ubijeno u istom mjesecu, a 295 uhap{eno. Ovom tragi~nom bilansu najvi{e su doprinijeli napadi {irom zemlje u posljednje dvije sedmice januara. U njima je poginulo oko 200 osoba. Prvivelikinapaddogodio se 18. januara u Tikritu u centralnom Iraku kada se bomba{ samoubica raznio me|u velikom grupom policijskih regruta, usmrtiv{i 50 osoba. Sljede}eg dana, bomba{ samoubica je uletio vozilom hitne pomo}i punim eksploziva u sjedi{te snaga sigurnosti u gradu Bakuba i tom prilikom je poginulo 13 osoba. Dvadesetog januara izvr{en je napad na {iitske hodo~asnike u predgra|u svetog grada Karbale u kojem je `ivot izgubilo 45 osoba. U velikoj eksploziji autobombe 27. januara poginulo je 48 osoba koje su prisustvovale sahrani u {iitskom dijelu Bagdada.

BiH: GASIFIKACIJA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA (BH-GAS D.O.O. SARAJEVO); POZIV ZA TENDER: 38770/01 NABAVKA CIJEVI Naziv projekta: Gasifikacija SBK (BH-Gas d.o.o. Sarajevo); Finansiranje EBRD; Obavijest Poziv za tender; Po~etak 1. februar 2011. godine; Zavr{etak 22. mart 2011. godine (12:00 lokalno vrijeme) Ovaj poziv za tender slijedi Op}u obavijest o javnoj nabavci za projekat, koji je objavljen na web siteu EBRD-a, Procurement Opportunities, 8. aprila 2010. godine. BH-Gas d.o.o. Sarajevo, u nastavku Kupac, namjerava da koristi dio kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj (Banka) u kontekstu tro{kova Gasifikacije Srednjobosanskog kantona. Kupac poziva na podno{enje zape~a}enih ponuda od Dobavlja~a za sljede}i ugovor koji }e se finansirati iz kreditnih sredstava: Nabavka Robe: 38770/01 Nabavka cijevi Nabavka robe uklju~uje: - pribli`no 37 km uzdu`no zavarenih ~eli~nih cijevi DN400 (16’’) visokofrekventnim indukcijskim postupkom (HFWI) po API 5L X60M PSL2, sa vanjskom polietilenskom/polipropilenskom izolacijom i unutra{njom izolacijom epoksi smolom (PE/PP + IEC); - pribli`no 7 km uzdu`no zavarenih ~eli~nih cijevi DN200 (8’’) visokofrekventnim indukcijskim postupkom (HFWI) po API 5L X52M PSL2, sa vanjskom polietilenskom/polipropilenskom izolacijom i unutra{njom izolacijom epoksi smolom (PE/PP + IEC); - 300 m uzdu`no zavarene cijevi elektrolu~nim postupkom pod za{titnim prahom (SAW) pre~nika DN700 API 5L X52M PSL2, gola cijev. Roba }e biti proizvedena od jednog proizvo|a~a. Izolacija }e se nanositi u istoj fabrici gdje su proizvedene cijevi. Testiranje i inspekcija materijala za cijevi tokom proizvodnje bi}e odgovornost proizvo|a~a cijevi. Proizvo|a~ }e obezbijediti prostorije za nezavisnu inspekciju i/ili prisustvo zahtijevano od Kupca, te dozvoliti Kupcu i/ili njegovim predstavnicima da posjete fabriku, odnosno inspekcija }e biti u skladu sa EN 10204 tip 3.2. Nezavisna inspekcija }e biti izvr{ena u potpunosti u skladu sa planom kontrole kvaliteta i planom proizvodnje usagla{enim i odobrenim od Kupca na sastanku, koji }e biti organizovan od proizvo|a~a prije po~etka proizvodnje. Roba }e biti isporu~ena na paritetu DDU Zenica. Isporuka }e biti u skladu sa planom isporuke, koji je dogovoren sa Kupcem. O~ekuje se da }e ugovor biti dodijeljen po~etkom 2011., nadalje da }e isporuka zapo~eti oko jula 2011., te biti okon~ana do oktobra 2011. godine. Ponuda za ugovor, koji }e se finansirati iz kreditnih sredstava Banke, otvorena je firmama i zajedni~kim ulaganjima (JVCA) iz bilo koje zemlje, a koji su kupili tendersku dokumentaciju. U slu~aju JVCA, vode}i partner treba otkupiti tendersku dokumentaciju. Ponude ponu|a~a koji nisu otkupili tendersku dokumentaciju bi}e odbijene i vra}ene neotvorene. U cilju kvalifikovanja za dodjelu ugovora, Ponu|a~i poput proizvo|a~a ili dobavlja~a sa adekvatnom autorizacijom od proizvo|a~a moraju zadovoljiti sljede}e minimalne kriterije: - prosje~ni godi{nji promet u zadnjih pet godina ne manji od 20 miliona EUR; finansijski izvori ne manji od 4,5 miliona EUR; da ima proizvodni kapacitet od najmanje 1.500 m/dan uzdu`no zavarenih cijevi visokofrekventnim indukcijskim postupkom (HFWI); da je proizveo i isporu~io najmanje 2.000 km ~eli~nih cijevi zavarenih visokofrekventnim indukcijskim postupkom (HFWI) DN 200 do DN 400 u zadnjih 5 godina, od kojih je najmanje 200 km sa vanjskom polietilenskom/polipropilenskom izolacijom i unutra{njom izolacijom epoksi smolom (PE/PP + IEC); da posjeduje sljede}e certificate: ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001 ili ekvivalentne istog ili vi{eg kvaliteta sa potvrdom izdanom od tijela za certifikaciju; da ima ovla{tenje da koristi zvani~ni API monogram. Tenderska dokumentacija se mo`e dobiti po podno{enju pisane prijave i pla}anju nepovratne naknade od 100 EUR ili ekvivalentnog iznosa u konvertibilnoj valuti (dostava SWIFT-a), {to }e biti dostavljeno putem faksa ili po{te. Instrukcije za pla}anje: Instrukcije za pla}anje u EUR: Naziv banke i ra~un: INTESA SANPAOLO BANKA DD BiH u korist BH-Gasa d.o.o. Sarajevo; SWIFT kod: UPBKBA22; IBAN: BA 39 1549212000667287, Rn. br.: 50101-200-504932 Instrukcije za pla}anje u KM: Naziv banke i ra~un: INTESA SANPAOLO BANKA DD BiH u korist BH-Gas d.o.o. Sarajevo, Br. rn.: 1549212000667287 Tenderska dokumentacija bi}e dostavljena brzom po{tom, ali se ne preuzima odgovornost za gubitak ili kasnu isporuku, alternativno dokumenti se mogu preuzeti na dolje navedenoj adresi. U oba slu~aja, tenderska dokumentacija }e tako|er biti dostavljena i elektronskim putem. U tu svrhu, ponu|a~i }e dostaviti e-mail adresu u okviru gore navedene pisane aplikacije. U slu~aju nedosljednosti izme|u elektronskog i {tampanog primjerka tenderske dokumentacije, {tampani primjerak }e biti va`e}i. Sve ponude bi}e popra}ene sa tenderskom garancijom od 150.000 EUR (jednastotinapedesethiljada) ili ekvivalentnog iznosa u konvertibilnoj valuti. Tenderska dokumentacija mora biti uredno popunjena i dostavljena na dolje navedenu adresu ne kasnije do 22. marta 2011. godine u 12:00 sati (lokalno vrijeme). Ponude }e biti otvorene pola sata nakon krajnjeg roka za podno{enje ponuda u prisustvu predstavnika ponu|a~a koji `ele da prisustvuju otvaranju. Ponude koje budu dostavljene kasno bi}e odbijene i vra}ene neotvorene. Registar potencijalnih ponu|a~a koji su kupili tendersku dokumentaciju mo`e se pregledati na dolje navedenoj adresi. Zainteresovane firme mogu dobiti daljne informacije, te dobiti uvid i pregledati tendersku dokumentaciju na sljede}oj adresi: Jedinica za implementaciju projekta, Kontakt: Emira Gradisic, BH-Gas d.o.o. Sarajevo, Hamdije ^emerli}a br. 2, 71 000 Sarajevo, BiH, Fax: 033 661 621, Tel: 724 220, Email:finansije@bh-gas.ba i razvoj@bh-gas.ba


18

OSLOBO\ENJE

OGLASI

srijeda, 2. februar 2011. godine

Naziv po{te

Adresa

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

Radno vrijeme pon-pet.

subota

07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30

-

nedjelja -

07,30-19,00 07,30-15,30

-

07,30-19,00 07,30-15,30

-

07,30-19,00 07,30-15,30

-

07-16

07-14

07,30-19,00 07,30-15,30

-

07-16

07-14

-

07-20

-

-

08-15

08-15

-

08-15

08-15

-

08-18

08-18

-

08-20

08-18

-

08-16

-

-

08-18

08-15

-

08-18

08-18

-

07-20

07-20

-

08-16

-

-

07-20

07-20

07-20

08-16

-

-

08-16

-

-

08-15

08-15

-

07-20

07-20

-

07-20

07-20

-

09-16

09-16

-

08-16

-

-

08-16

-

-

08-16

-

-

09-16

09-16

-

08-15

08-15

-

08-16

-

-

07-20

07-20

-

07 20

07 20

-

07-20

07-20

-

08-16

08-15

-

08-18

08-15

-

08-16

08-15

-

08-20

08-15

-

08-15

08-15

-

08-20

08-15

-

08-15

08-15

-

08-16

08-15

-

08-18

08-15

-

07-20

07-15

-

08-15

08-15

-

08-18

08-15

-

08-15

08-15

-

08-17

08-15

-

08-16

08-16

-

07-17

08-15

-

08-19

08-15

-

08-16

08-15

-

07-17

08-15

-

08-17

08-15

-

08-17

08-15

-

08-17

08-15

-

08-17

08-15

-

07-20

08-15

-

07-20

08-15

-

08-20

08-15

-

08-19

08-15

-

08-19

08-15

-

08-18

08-15

-

08-18

08-15

-

07:30-19

08-15

-

08-16

08-15

-

08-17

08-15

-

08-18

08-15

-


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

SVIJET FINANSIJA

Eurozona: Kada u penziju

Njema~ka priprema

BiH

19

EU

pakt o konkurentnosti Trenutno je jedino Njema~ka uvela du`i zakonski rok za penzioniranje od 67. godine, u ve}ini ~lanica eurozone u penziju se odlazi sa 65, a u Francuskoj sa 62 godine Njema~ka vlada priprema prijedlog za ja~anje konkurentnosti u eurozoni koji, izme|u ostalog, uklju~uje produ`enje radnog vijeka i odlazak u penziju sa 67 godina `ivo ta te fis kal no us kla|ivanje. Njema~ki magazin Spiegel je objavio da Berlin priprema prijedlog pakta o konkurentnosti, koji namjerava podastrijeti partnerima u eurozoni. Plan uklju~uje i kasniji odlazak u penziju u svim zemljama eurozone. Trenutno je jedino Njema~ka uvela du`i zakonski rok za penzioniranje od 67. godine, u ve}ini ~lanica eurozone u penziju se odlazi sa 65, a u Francuskoj sa 62 godine. Njema~ka tra`i ujedna~avanje kako bi se smanjili pritisci na bud`ete, koji su optere}eni zbog te{ke du`ni~ke krize. Osim uskla|ivanja u pogledu odlaska u penziju, Njema~ka ta ko|er tra`i uvo|enje bud`etske ravnote`e kao ustavne obaveze. Najmo}nije evropska ekonomija `eli pomo}i ostalim ~lanicama eurozone, ali pod uslovom socijalne i fiskalne harmonizacije. Njema~ka kancelarka Angela Merkel izjavila je u Davosu da se ne mo`e imati jedinstvena valuta s potpuno razli~itim socijalnim sistemima te da najve}u prijetnju Evropi predstavlja velika zadu`enost. - Dugovi su najve}a prije-

Aplikacije za program Cjelo`ivotno u~enje U okviru programa „Cjelo`ivotno u~enje“ (Lifelong Learning) objavljen je javni poziv za podno{enje novih projektnih prijedloga za 2011. godinu, saop}eno je iz Delegacije Evropske unije u BiH. Ukupni bud`et javnog poziva iznosi 1,065 miliona eura.

^etiri potprograma

ANGELA MERKEL Solidarnost je za mene samo jedna strana medalje. Solidarnost je va`na, mi smo je pokazali, ali ona mora i}i zajedno sa stabilno{}u i ve}om konkurentno{}u tnja prosperitetu na{eg kontinenta i stoga se protiv toga moramo odlu~no boriti, rekla je ona, dodaju}i kako je nu`no da zemlje ~lanice pove}aju svoju konkurentnost. - Solidarnost je za mene samo jedna strana medalje. Solidarnost je va`na, mi smo je pokazali, ali ona mora i}i za je dno sa sta bil no{}u i ve}om konkurentno{}u, kazala je Angela Merkel. Njema~ka je zaustavila rast plata i pove}ala dob za odlazak u penziju i sada `eli da to

u~ine i ostale zemlje ~lanice. Berlin smatra da nije korektno da one zemlje koje su provele reforme moraju pomagati onima koje su to propustile u~initi. Evropsku uniju us ko ro o~eku ju va`ne odluke koje trebaju poduprijeti stabilnost zajedni~ke valute. To }e biti na dnevnom redu na samitu 24. i 25. marta, a ne isklju~uje se mogu}nost da se prije tog redovnog samita ~elnici okupe i na vanrednom samitu po~etkom marta.

MMF: Neuravnote`en

oporavak

Direktor Me|unarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Khan upozorio je da je globalni oporavak neuravnote`en i da bi visoka stopa nezaposlenosti, velika razlika u primanjima i sve ve}e cijene mogli dovesti do protekcionizma i nasilnih socijalnih nemira. - Oporavak je u toku, ali ne odvija se na na~in na koji smo `eljeli. Ispunjen je tenzijama i zategnuto{}u, {to bi moglo biti sjeme za novu krizu. Oporavak je neuravnote`en u zemljama u razvoju koje br`e napreduju od razvijenih dr`ava, a tako|e i unutar dr`ava s visokim stopama nezaposlenosti i velikimrazlikama u platama, rekao je on. Prema njegovim rije~ima, {to vi{e budu rasle tenzije izme|u zemalja, bit }e sve prisutniji trgovinski i finansijski protekcionizam, a mogu}e je da }e do}i do sve ve}e socijalne i politi~ke nestabilnosti, pa ~ak i rata. Direktor MMF-a pozvao je razvijene i siroma{nije zemlje da im glavni prioritet bude stvaranje radnih mjesta, nagla{avaju}i da je nezaposlenost

Dominique Strauss-Khan

bila sna`na skrivena struja politi~kih nemira u Tunisu i sve ve}ih socijalnih nemira u drugim zemljama. Strauss-Khan je ocijenio da bez zapo{ljavanja i sigurnog prihoda ne mo`e biti pove}anja u potra`nji na doma}im tr`i{tima, a samim tim ni odr`ivog oporavka.

Za neke od aktivnosti kojima se upravlja na centralizirani na~in (putem Izvr{ne agen ci je za obra zo va nje, audio-vizuelne djelatnosti i kulturu u Bruxellesu), pored aplikanata iz zemalja ~lanica programa, u pozivu mogu u~estvovati i aplikanti iz tre}ih zemlja koje nisu ~lanice programa, uklju~uju}i i aplikante iz BiH. Aplikanti iz tre}ih zemalja mogu u~estvovati samo kao partneri (aplikaciju za projekt mora predati aplikant iz zemlje ~lanice programa). Maksimalni iznos sredstava, koja u okviru projekta mogu biti dodijeljena partnerima iz tre}ih zemalja, ne mo`e pre}i 25.000 eura (za sve uklju~ene partnere). U~e{}e partnera iz tre}ih zemalja ima za cilj doprinos pobolj{anju kvaliteta obrazovanja i obuke u Evropi. „Cjelo`ivotno u~enje“ je program EU za oblast obrazovanja i stru~nog osposobljavanja i sastoji se od potprograma: „Comenius“ (podr{ka pred{kolskom, osnovnom i srednjo{kolskom obrazovanju), „Erasmus“ (podr{ka visoko{kolskom obrazovanju), „Leonardo da Vinci“ (podr{ka stru~nom obrazovanju i usavr{avanju), „Grundtvig“ (podr{ka obrazovanju odraslih). Pored navedenih, program uklju~uje i „Transverzalni program“ (koji podr`ava navedene potprograme u nastojanjima da ostvare najbolje rezultate putem saradnje i inovacija u podru~ju cjelo`ivotnog u~enja, stranih jezika, razvoja inovativnih informati~kih i komunikacijskih tehnologija, {irenja i kori{tenja rezultata) te program „Jean Monnet“ (pod-

1,065 MILIONA EURA Ukupni bud`et javnog poziva iznosi 1,065 miliona eura, a maksimalni iznos sredstava po aplikantu ne mo`e pre}i 25.000 eura r`ava unapre|enje podu~avanja i istra`ivanja o temi evropskih integracija u visoko{kolskim institucijama u zemljama EU i van nje). U programu mogu u~estvovati svi u~esnici obrazovnog procesa na svim nivoima - u~enici, studenti, nastavno i nenastavno osoblje, obrazovne institucije, ustanove za stru~no obrazovanje i osposobljavanje, neprofitne i ne vla di ne or ga ni za ci je, udru`enja u~enika, roditelja i nastavnika, preduze}a, organizacije i pojedinci uklju~eni u obrazovanje odraslih.

Tri roka Aktivnosti koje su otvorene za u~e{}e bh. aplikantima u okviru objavljenog javnog poziva su aktivnosti multilateralnih projekata i multilateralnih mre`a unutar potprograma „Comenius“, „Erasmus“, „Leonardo da Vinci“ i „Grundtvig“, za koje je rok za predaju projektnih prijedloga 28. februar. U okviru objavljenog javnog poziva aplikanti iz BiH mogu u~estvovati i u sljede}im aktivnostima „Transver zal nog pot pro gra ma“: multilateralne mre`e - politika, multilateralni projekti i multilateralne mre`e - jezici, multilateralni projekti i multilateralne mre`e - informacione i komunikacijske tehnologije, multilateralni projekti - valorizacija, za koje je rok za predaju projektnih prijedloga 31. mart. Aplikanti iz BiH mogu u~estvovati i u potprogramu „Jean Monnet“, za koji je rok za predaju projektnih prijedloga 15. februar.


20

OSLOBO\ENJE

BIZNIS I EKONOMIJA

srijeda, 2. februar 2011. godine

Zenica: Gradit }e se MHE ^ajdra{

Prosje~na cijena stanova zavr{enih u 2010. godini iznosi 1.573,4 KM po kvadratnom metru stambene povr{ine

ni na vodu iz koje se dobija, izjavio je predstavnik VIK-a zadu`en za razvoj investicija Nedim [e~i}. VIK je ve} dobio gra|evinsku, okolinsku i vodnu dozvolu, a investicija je vrijedna oko 1,2 miliona KM.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE Kursna - te~ajna lista - broj 022 - 2. 2. 2011. godine. Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maรฐarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

Iako cijene padaju,

MALO KUPACA

Regulatorna komisija za elektri~nu energiju u Federaciji BiH organizirala je u Op}ini Zenica op}u javnu raspravu o nacrtu prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta mini hidroelektrane ^ajdra{, podnosioca zahtjeva Javnog preduze}a Vodovod i kanalizacija Zenica. - Proizvodni objekt je MHE na lokaciji postoje}e rasteretne komore na magistralnoj vodovodnoj cijevi DN 400, Kru{~ica - rezervoar Zmajevac II u ^ajdra{u, instalirane snage 485 kilovata i projektirane godi{nje proizvodnje 3.633,09 megavata. VIK se odlu~io na ovaj projekt nakon {to je uo~eno da se na mjestu rasteretne komore stvara energija koju je mogu}e pozitivno iskoristiti. Rije~ je o obnovljivom izvoru energije, {to zna~i da nema negativnih utjecaja na okolinu, kao

Zemlja

Tr`i{te nekretnina

[ifra valute

Oznaka valute

Jedinica valute

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

Kupovni za devize i efek.valutu

1.955830 1.429574 1.422279 26.300087 0.080915 0.261702 0.718314 1.738961 0.565032 0.247519 0.221572 1.506052 0.891940 2.285544 1.418350 0.047879 1.866181

Srednji za devize

Prodajni za devize

1.955830 1.433157 1.425844 26.366002 0.081118 0.262358 0.720114 1.743319 0.566448 0.248139 0.222127 1.509827 0.894175 2.291272 1.421905 0.047999 1.870858

1.955830 1.436740 1.429409 26.431917 0.081321 0.263014 0.721914 1.747677 0.567864 0.248759 0.222682 1.513602 0.896410 2.297000 1.425460 0.048119 1.875535

SDR (Special Drawing Rights) na dan 31. 01. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 31. 01. 2011 =

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO Ministarstvo za bora~ka pitanja

USD BAM

1.56194 2.231152

Promet nekretninama u Federaciji BiH smanjen je zbog ekonomske krize i te{ko}a pri dobijanju kredita od komercijalnih banaka, iako se mo`e primijetiti da se potra`nja za sta no vi ma pos te pe no po ve}ava, izja vio je di re ktor Agencije za nekretnine Prostor Samir Mujagi}.

1.573,4 KM Prosje~na cijena stanova zavr{enih u 2010. godini u ovom bh. entitetu, formirana na bazi izvje{taja za 1.037 stanova, iznosi 1.573,4 KM po kvadratnom metru stambene povr{ine i manja je 7,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Prema podacima federalnog Zavoda za statistiku, prosje~ni tro{kovi gradnje u~estvuju sa 77,1 posto od ukupne prosje~ne cijene i 4,5 posto su manji u odnosu na isti period pro{le godine. Prosje~na cijena stanova u gradnji koji su se po~eli graditi izme|u 1. januara i 31. decembra 2010. godine, formirana na bazi izvje{taja za 1.084 stana, iznosi 1.503,8 KM po kvadratnom metru stambene povr{ine, {to je 2,3 posto manje ne go u is tom pe ri odu prethodne godine. Prosje~ni tro{kovi gradnje u~estvuju sa 76,8 posto od ukupne prosje~ne cijene i 3,1 posto su manji u odnosu na isti period pro{le godine.

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

CANTON SARAJEVO Ministry of Veteran's affairs

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 12/03 i 34/03) i Odluke o standardima i kriterijima za imenovanje na poziciju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Fonda Kantona Sarajevo za za{titu i odr`avanje grobalja {ehida i poginulih boraca ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj 27/04), ministar za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo objavljuje

PONI[TAVA SE

PRIMJER RS-a Vlada RS-a je novac iz Razvojne banke usmjerila komercijalnim bankama kako bi one mogle gra|anima davati povoljnije stambene kredite s kamatom od 4,9 posto Mujagi} se nada da bi stanje na tr`i{tu nekretnine u ovoj godini moglo biti bolje nego u pro{loj, posebno ako bi federalna Vlada pomogla tr`i{te na na~in na koji je to ura|eno u Republici Srpskoj. Naime, Vlada ovog bh. entite ta je no vac iz Ra zvoj ne ban ke us mje ri la ko mer ci jalnim bankama kako bi one mogle gra|anima davati povoljnije stambene kredite s kamatom od 4,9 posto. - Nadam se da }e i Federacija BiH, kona~no, uraditi ne{to sli~no, ka`e Mujagi}.

U firmi Successo ka`u da postoji stalna potra`nja za stanovima vrhunske kvalitete, odnosno za kvalitetno ura|enim stanovima.

Kvalitet i kriza Oni is ti~u da se kri za ko ja se po ja vi la na tr`i {tu nekre tni na mo`e pre vla da ti izbo rom kva li te tnih mate rijala koji se ugra|uju u stanove i kvalitetnim radovima te kom ple tnom uslu gom ko ja je kup ci ma sta no va po tre bna. J. Sa.

Istupile Hypo Vrijednosnice Uprava Sarajevske berze - burze je u ponedjeljak donijela odluku kojom dru{tvu HypoAlpe-Adria - Vrijednosnice iz Sarajeva prestaje status ~lana SASE. Odluka se primjenjuje od utorka, a donesena je zbog dobrovoljnog istupanja iz ~lanstva uslijed prestanka postojanja navedenog dru{tva kao zasebnog pravnog subjekta, odnosno njegovog pripajanja Hypo-Alpe-Adria Bank, koja }e dalje obavljati poslove s vrijednosnim papirima u sklopu posebnog odjela ove banke, saop}eno je iz SASE. U ~lanstvo SASE je primljeno dru{tvo Hypo-Alpe-Adria Bank, koje sa 1. februarom stje~e sva prava i obaveze ~lana SASE.

OGLAS

za imenovanje kandidata na poziciju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju i o~uvanje grobalja {ehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen-obilje`ja `rtava genocida objavljen 8. 10. 2010. godine u dnevnom listu "OSLOBO\ENJE" d.o.o. i u "Slu`benim novinama Federacije BiH", objavljen 13. 10. 2010. godine zbog odustajanja od kandidature dva kandidata, te time nedovoljnog broja za izbor kandidata. MINISTAR Doc. dr. Ned`ad Ajnad`i}

web: http://mbp.ks.gov.ba; e-mail: minbopi@ks.gov.ba Tel: + 387 (0) 33 562-012, Fax: + 387 (0) 33 562-251 Sarajevo, Reisa D`emaludina ^au{evi}a 1

Skup proizvo|a~a korni{ona Udru`enje po ljo pri vre dni ka Agra Te{anj - Jelah, u saradnji s preduze}em Edas plast iz Jelaha,

u ovoj godini planira organiziranje proi zvo dnje i ot kup kras ta va ca korni{ona na podru~ju op}ine Te{anj. Slijedom te namjere, u petak }e biti uprili~ena prezentacija ove proizvodnje, {to je prilika da ovda{nji povrtlari dobiju vi{e informacija o tom veoma zanimljivom biznisu. Skup }e biti odr`an u sali Op}inskog vije}a Te{anj s po~etkom u 13 sati. H. A.


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

BIZNIS I EKONOMIJA

Ni{ta od pozajmice `ita

21

Najave iz RS-a

Vlada KS-a ne mo`e

PONUDITI VI[E Sporazumom je p{enica trebala biti pozajmljena Klasu, a uz Klas i malim pekarima P{enice nema dovoljno na tr`i{tu i cijena joj iz dana u dan raste, pa je zbog toga realno o~ekivati i rast cijena bra{na i hljeba. Poreme}aj na tr`i{tu mogao je biti prevazi|en intervencijom robnih rezervi, ali do toga nije do{lo. Vlada Kantona Sarajevo je pro{le sedmice donijela zaklju~ak da }e, zbog najavljene mogu}e nesta{ice `ita na tr`i{tu i eventualnog poreme}aja snabdijevanja i proizvodnje hljeba, intervenirati `itom iz robnih rezervi. Ali, dogovor izme|u sarajevskog Klasa i Direkcije za robne rezerve KS-a nije postignut.

Hljeb skuplji 10

do 20 feninga

SAOP]ENJE VLADE KS-a Vlada KS-a, na`alost, nije u mogu}nosti ponuditi druga~ije aran`mane

Robne rezerve U kantonalnoj Vladi ka`u kako nisu obavezni na ovaj na~in intervenirati, ali se prilikom dono{enja ovog zaklju~ka vo di la ~inje ni com da, s obzirom na to da ima vlastite rezerve i mogu}nost obezbje|enja dodatnih koli~ina, odnosno 4.500 tona `ita, p{enicu ponudi Klasu kao pozajmicu. Ugovorom izme|u Direkcije za robne rezerve KS-a i Klasa trebali su se definirati i uslo vi ko ri {te nja `ita. Na`alost, Klas nije prihvatio ponu|ene uslove i, uz obrazlo`enje da im spomenute koli~ine `ita ni{ta ne zna~e, otkazao je saradnju. Vlada KS-a, na`alost, nije u mogu}nosti ponuditi druga~ije aran`mane, saop}ila je Vlada KS-a.

Gora`de

U Klasu obja{njavaju da do sporazuma nije do{lo zato {to robne rezerve KS-a ne raspola`u ni pribli`no dovoljnim koli~inama p{enice, Federalne robne rezerve, na ~iju je podr{ku ra~unala Vlada KS-a, ne raspola`u ni dovoljnim koli~inama, niti p{enicom potrebnog kvaliteta. [to se ti~e p{enice iz Federalnih robnih rezervi, ona se, zbog lo{eg kvaliteta, ne mo`e samostalno koristiti u proizvodnji hljeba, dok je oko 1.000 tona iz robnih rezervi KS-a dovoljno tek za dva do tri dana rada Klasa, kazali su u ovoj kompaniji. Spora zumom je p{enica trebala biti pozajmljena Klasu, a uz Klas i malim pekarima, {to bi trebala biti osnovna funkcija robnih rezervi -

intervencija u neregularnim tr`i {nim uslo vi ma, pod odre|enim uvjetima koji su trebali biti precizirani ugovorom izme|u Klasa i Direkcije za robne rezerve KS-a. Do spo ra zu ma, ipak, ni je do{lo.

P{enice nema Tromjese~ne potrebe Klasa za p{enicom su oko 20.000 tona, u {ta je ura~unato i snabdijevanje malih pekara bra{nom, me|utim, toliko p{enice nema u robnim rezervama. U Klasu su uvjereni da }e Vlada KS-a, iako je sporazum propao, nastaviti raditi na obezbje|enju potrebnih tromjese~nih koli~ina kvalitetne p{enice, jer je to, prije svega, u interesu gra|ana KS-a. J. Sa.

Novo poskupljenje bra{na

U junu pro{le godine tona p{enice ko{tala 120 eura, dok je trenutna cijena oko 310 eura Bra{no iz Mlinsko-pekarske industrije Mlin Ustikolina gra|ani od utorka kupuju po novim, vi{im cijenama, potvrdio je v.d. direktora ove firme Ismet Bukva. Iako je od 20. decembra pro{le godine bra{no MPI Mlin skuplje 16 posto, rast cijena osnovnog prehrambenogproizvodanije zaustavljen. Proizvo|a~i novivalposkupljenjabra{napravdajustalnimrastom cijena p{enice na svjetskom tr`i{tu. - S obzirom na galopiraju}i rast cijena u Ma|arskoj, odakle nabavljamo p{enicu, proizvo|a~i su prinu|eni izvr{iti novu korekciju cijena bra{na. Pore|enja radi, u junu pro{le godine tonu p{enice pla}ali smo 120 eura, dok je trenutna cijena oko 310 eura, pojasnio je Bukva. On je dodao da }e, zavisno od vrste i veli~ine pakovanja, bra{no MPI Mlin poskupjeti 8 do 15 posto.

- Primjerice, vre}a bra{na T 500 bit }e skuplja 15 posto, odnosno sa ranijih 23,05 KM cijena }e biti pove}ana na 26,95 KM. Na`alost, ukoliko cijena p{enice ostane ista, ili se i dalje bude pove}avala, bit }emo ponovo prinu|eni pove}ati cijene bra{na, hljeba i peciva, upozorio je Bukva, dodaju}i da nije siguran da }e se izna}i na~in da pravovremeno reagiraju nadle`ne institucije. - Prema mojim saznanjima, u federalnoj Direkciji za robne rezerve nema dovoljno zaliha p{enice koja bi mogla podmiriti potrebe svih pekara u BiH popovoljnimcijenamakako bi se smanjile ili zadr`ale cijene na sada{njem nivou. Te zalihe mogle bi se usmjeriti makar kako bi se za{titile socijalno najugro`enije kategorije stanovni{tva, rekao je v.d. direktora MPI Mlin. A. H.

Pekari iz Republike Srpske najavljuju da }e u skorijem periodu hljeb biti skuplji 10 do 20 feninga zbog cijena bra{na i p{enice koje nekontrolirano rastu. Predsjednik Udru`enja pekara iz Bijeljine Njego Zagorac ka`e da }e cijena hljeba porasti od 10 do 20 feninga po vekni. - Radim ovaj posao 15 godina i nikad nije bilo ovolikog porasta cijena. Znalo se desiti prethodnih godina, kada je nesta{ica bra{na, da se njegova cijena popne na 750 ili 800 KM po toni, ali nikad nije bila 900 KM, rekao je on, nagla{avaju}i da su se pekari na{li u veoma nezavidnoj situaciji. Predsjednik Udru`enja mlinara RS-a Zoran Kos ka`e da je cijena p{enice prema{ila 300 eura po toni, a pro{le godine u ovo doba bila je 150 eura po toni. Kada je u pitanju doma}a p{enica, Kos isti~e da treba sa~ekati prolje}e, dok okopni snijeg, da bi se vidjelo {ta je ostalo u usjevima i zasa-

dima te da }e se onda mo}i sagledati pravo stanje i izre}i neka dugoro~nija informacija o cijeni p{enice i bra{na. U Udru`enju potro{a~a RS-a ka`u da se poskupljenja ne}e zaustaviti na hljebu, ve} }e vjerovatno poskupjeti i tjestenine te ostali proizvodi od bra{na. Predsjednik ovog udru`enja Dragovan Petrovi} ka`e da hljeb, bra{no i tjestenine trenutno ~ine oko 9 posto potro{a~ke korpe jedne porodice i ovaj procent }e se zasigurno pove}ati kada do|e do poskupljenja, zbog ~ega je pozvao pe ka re i mli na re da u op}em divljanju cijena p{enice poku{aju svoju dobit svesti na minimum. Vlada RS-a je nedavno donijela odluku kojom je utvrdila listu proizvoda i usluga od posebnog zna~aja za za{titustandardastanovni{tva, {to zna~i da }e Ministarstvo trgovine i turizma u budu}em periodu mo}i reagirati kada su u pitanju formiranja cijena.

Isto~no Sarajevo: Alarmantna situacija I pekari Sarajevsko-romanijske regije najavili su da }e biti primorani pove}ati cijene svojih proizvoda, nakon {to su to u~inili u septembru i prije dvadesetak dana. Iz pekare Klas sa Pala potvrdili su za Srnu da }e njihovi proizvodi poskupjeti oko 20 posto, uz obja{njenje da je to neminovna posljedica poskupljenja bra{na te ostalih prate}ih sirovina (ulje, {e}er, energija) koji su sastavni elementi formiranja cijena. - Mi smo malo preduze}e i nemamo velike rezerve bra{na, nego raspola`emo zalihama dovoljnim za 15 do 30 dana proizvodnje, rekao je pomo}nik direktora Klasa sa Pala Vinko Muharemovi}. Direktor preduze}a Knez iz Isto~nog Sarajeva Zoran Te{anovi} ka`e da }e biti prinu|eni podi}i cijene. - U ovomtrenutkutra`imoalternativneizvoresnabdijevanjabra{nom,

Zoran Te{anovi}

ali sa svih strana dolaze informacije da cijenesvakogadana idu gore. I mi }emobitiprinu|enipodi}icijene, jer na ovakavna~innijemogu}eposti}i bilo kakvu dobit, rekao je on. Ocijenio je da je situacija alarmantna i da bi se trebali uklju~iti Privredna komora i Vlada RS-a, od kojih se o~ekuje da intervento djeluju i pru`e podr{ku i pomo} pekarskoj industriji.

Inpek: [truca 1,10 KM Industrija pekarstva Inpek iz Zenica od ju~er najve}i dio svojih proizvoda prodaje po novim maloprodajnim cijenama. Najprodavaniji Inpekov proizvod, bijeli hljeb te`ine 450 grama, umjes-

to 0,90 KM, sada ko{ta 1,10 KM. - Poskupljenje je bilo neminovno. Pro{le godine u januaru vre}u bra{na pla}ali smo 12,5 KM, a sada nam je potrebno 25 KM“, kazao je direktor Inpeka Fuad Pojski}.


OSLOBO\ENJE

22 BERZANSKI IZVJE[TAJI BIFX

1.618,03 

srijeda, 2. februar 2011. godine

SASX-10

SASX-30

1.100,90 

BIRS

1.027,01

Trgovanje na Banjalu~koj berzi

962,71

FIRS



ERS10



807,29

1.653,73

Sarajevska berza

Najve}i rast imale

dionice Pak centra U sklopu 57 transakcija ukupno su prometovana 38.672 vrijednosna papira

Porasla vrijednost akcija dva fonda

Dnevni promet 1,22 miliona KM Na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet ostvaren je akcijama Tr`nice a.d. Banja Luka Na Banjalu~koj berzi tokom ju~era{njeg trgo va nja os tva ren je pro met od 1.221.733,24 KM, kroz 155 transakcija. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet ostvaren je akcijama Tr`nice a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 25.483,50 KM, po prosje~noj cijeni od 1,50 KM, ~ime je ostvaren pad u odnosu na pro{lo trgovanje za -0,66 posto. Uku pan pro met ob ve zni ca ma na ju~era{ njem trgo va nju izno sio je 27.494,38 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republike Srpske - izmirenje ratne {tete 3 u vrijednosti od 13.709,00 KM. Nije bilo promjene prosje~ne cijene. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet ostvaren je akcijama ZIF Aktiva invest fonda a.d. Banja Lu-

ka, trgovalo se u iznosu od 600.500,00 KM, po prosje~noj cijeni od 3,16 KM, {to predstavlja pad cijene za -4,24 posto. Akcije dva fonda ostvarile su rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 1,16 posto, ju~er se ovim akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 6,99 KM. Akcije ~etiri fonda ostvarile su pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF VB fond a.d. Banja Luka -14,79 posto, ovim akcijama trgovalo se po prosje~noj cijeni od 2,65 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet ostvaren je akcijama preduze}a Bonel a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 2.729,88 KM, po prosje~noj cijeni od 0,18 KM, saop{tila je berza.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 1. februar 2011. Dioni~ko dru{tvo

Srednji kurs (KM)

Promj. kursa (%)

Max. cijena

Min. cijena

Koli~ina (dionice)

Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka Elektrokrajina a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Krajina GP a.d. Banja Luka Nova banka a.d. Banja Luka Telekom Srpske a.d. Banja Luka Tr`nica a.d. Banja Luka @eljeznice RS a.d. Doboj

0,0014 0,359 0,5 3,02 0,963 1,46 1,5 0,033

0 16,94 2,04 -8,48 -0,72 -1,35 -0,66 -2,94

0,0014 0,359 0,5 3,25 0,97 1,48 1,5 0,033

3,16 3,3 6,99 2,65 3,1 4,62

-4,24 0,3 1,16 -14,79 -2,21 -0,22

3,35 3,31 7 2,65 3,1 4,63

0 -0,37 0,13 0 0,14

0,18 81,11 38,31 37,05 36

0,0014 0,359 0,5 3 0,96 1,46 1,5 0,033

206.735 515 3.800 600 14.700 977 16.989 60.000

289,43 184,88 1.900,00 1.812,50 14.156,00 1.429,16 25.483,50 1.980,00

3,15 190.000 3,27 171 6,9 1.049 2,65 202.000 3,1 20 4,59 112

600.500,00 564,81 7.328,94 535.300,00 62,00 517,76

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bonel a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4

NAFTA

100,57

$ 0,44 %

Dnevni promet 143.558,32 KM

dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo u iznosu od 17.532,20 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 79,69 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 60.767,00 KM, u sklopu 11 transakcija prometovane su 14.072 dionice. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Dobojputevi d.d. Doboj-Jug u iznosu od 41.184,50 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 3,50 KM. Na tr`i{tu za emitente u ste~aju nije bilo zaklju~enih transakcija. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Pak centar d.d. Sarajevo od 19,40 posto i dostigle su cijenu od 8,00 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Dobojputevi d.d. DobojJug od 35,19 posto i dostigao cijenu od 3,50 KM, saop}io je SASE.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 1. februar/velja~a 2011. Dioni~ko dru{tvo

Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%)

Max. cijena

Min. cijena

Koli~ina (dionice)

Vrijednost (KM)

Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

15,13 8,76

0,88 0,74

15,37 9,00

15,01 8,50

751 1.382

11.364,26 12.113,00

6 3

4,70 1,33 3,68 3,35 3,93

4,44 -2,21 -4,91 -4,29 3,21

4,70 1,33 3,68 3,50 4,00

4,50 1,33 3,68 3,35 3,80

649 55 140 406 121

3.020,50 73,15 515,20 1.400,45 475,80

2 1 1 4 2

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. A 40,00 FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. B 38,87 FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. E 32,52

0,00 2,28 -2,93

40,00 38,90 32,52

40,00 38,50 32,52

2.079 15.000 718

831,60 5.830,07 233,49

1 4 1

1,47 -0,25 9,37 0,01 0,00 2,65 0,00

21,90 83,00 3,50 75,00 70,00 3,60 15,00

21,50 79,10 3,50 75,00 70,00 3,50 15,00

184 220 930 29 25 1.396 18

4.014,00 17.532,20 3.255,00 2.175,00 1.750,00 5.015,60 270,00

4 6 1 1 1 5 1

26,00 4,00 3,50 -35,19 25,00 0,00 3,00 0,00 27,50 0,00 30,00 0,00 7,50 0,00 8,00 19,40 60,00 9,09

26,00 3,50 25,00 3,00 27,50 30,00 7,50 8,00 60,00

26,00 3,50 25,00 3,00 27,50 30,00 7,50 8,00 60,00

497 11.767 90 106 13 2 1.350 734 10

12.922,00 41.184,50 2.250,00 318,00 357,50 60,00 10.125,00 5.872,00 600,00

2 3 1 2 1 1 1 1 1

KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA ZIF FORTUNA FOND DD BIHA] ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka

Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 143.558,32 KM. U sklopu 57 transakcija ukupno su prometovana 38.672 vrijednosna papira. Promet na kotaciji iznosio je 35.857,52 KM, u sklopu 25 transakcija prometovan je 21.301 vrijednosni papir. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 23.477,26 KM, u sklopu devet transakcija prometovano je 2.133 dionice. Na kotaciji kompanija najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo u iznosu od 12.113,00 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 8,76 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 5.485,10 KM,u sklopu10 transakcijaprometovana je 1.371 dionica. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF BIG investiciona grupa d.d. Sarajevo u iznosu od 3.020,50 KM. Kursovogfonda iznosio je 4,70 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 6.895,16 KM, u sklopu {est transakcija prometovano je 17.797 obveznica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 46.933,80 KM, u sklopu 21 transakcije prometovano je 3.299 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i

0,18 81,11 38,31 37 35,93

PLIN

4,35

$ 1,58 %

0,18 81,11 38,31 37 35,88

15.166 3.459 20.448 37.050 8.756

ZLATO

1.338,80

$ 0,32 %

2.729,88 2.805,59 7.833,63 13.709,00 3.146,16

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR [IPAD KOMERC DD SARAJEVO SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO

21,82 79,69 3,50 75,00 70,00 3,59 15,00

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ DOBOJPUTEVI DD DOBOJ JUG EUROPA D.D. SARAJEVO FAMOS D.D. SARAJEVO KLIMAVENT D.D. SARAJEVO (K2) MODNA KONFEKCIJA DD SARAJEVO NAMJE[TAJ DD GRADA^AC PAK CENTAR D.D. SARAJEVO MOJA BANKA D.D. SARAJEVO

SREBRO

ALUMINIJ

28,33

2,495

$ 0,57 %

$ 0,72 %

P[ENICA

KUKURUZ

924,75

661,00

$ 0,00 %

$ 0,23 %


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

SARAJEVSKA HRONIKA 23

Obnova trolejbuske mre`e ka Vogo{}i

ITALIJANI DAJU 400.000 eura u opremi Instaliranje mre`e i vodova po~inje sa lijepim vremenom • Na~elnici Centra i Vogo{}e ukazuju na zna~aj linije za gra|ane ^elnici kantonalnog preduze}a Gras u narednom bi mjesecu trebali odr`ati sastanak sa predstavnicima italijanske vlade i pokrajine La Spezia vezan za obnovu trolejbuske mre`e ka Vogo{}i, kazao je za Oslobo|enje direktor Grasa Hasan Ba{i}. Jo{ 6. jula 2009. godine Ba{i} nam je kazao kako preduze}e nije odustalo od obnove kon tak tne mre`e ka Vo go{}i, te da je o finansiranju

razgovarao sa tada{njim na~elnikom Vogo{}e Asimom Sarajli}em. Tada je dogovoreno da, pored Vlade Kantona i Grasa, u obnovi mre`e u~estvuju i op}ine Centar i Vogo{}a. Italijanska firma ATC je izradila projekat sanacije mre`e i podstanica. Vrijednost uspostave linije za Vogo{}u iznosi 4,5 miliona eura, od ~ega }e vlada Italije finansirati 3,15 miliona eura.

- O~ekujemo da nam Italijani u narednom mjesecu dostave opremu vrijednosti 400.000 eura, za prvu fazu obnove kontaktne mre`e i podstanica, nakon ~ega bismo sa ljep{im vremenom odmah po~eli instaliranje i mre`e i vodova, istakao je Ba{i}. Na~el nik Op}ine Cen tar D`evad Be}irevi} kazao nam je kako prvi put ~uje za u~e{}e u finansiranju obnove mre`e ka Uvo|enje linije ka Vogo{}i zabilje`eno 25. maja 1985. godine

Ba{i}: Prva faza obnove

Be}irevi}: Va`na linija za [ip

Smaji}: U interesu op}ine

Vogo{}i, te da bi mu neko prvo trebao poslati pisani zahtjev za finansiranje, a zatim obaviti dogovore sa ministrom saobra}aja, predstavnicima Grasa i Vogo{}e. - Lako }emo se dogovoriti jer nam je svima cilj lak{i prevoz gra|ana. Kada je Centar u pitanju, to se pogotovo odnosi na naselje [ip, koje se veoma izgra di lo, ta ko da je ta li ni ja gradskog prevoza nama iznimno bitna, istakao je Be}irevi}.

Edin Sma ji}, na~el nik Vo go{}e, podsjetio je kako pri~a o obno vi tro lej bus ke mre`e tra je ve} go di na ma, te da je to na javljivano na velika zvona. - Naravno da nam je u interesu da proradi trolejbuski saobra}aj. To je dobar projekat, ali su fi nan sij ske mo gu}nos ti Op}ine da se uklju~i u realizaciju veoma skromne, istakao je Smaji}. J. MILANOVI]

Novo naselje na Kromolju

U toku izgradnja kanalizacione mre`e Asfaltiranje }e uslijediti nakon {to komunalna preduze}a zavr{e postavljanje instalacija za priklju~ke doma}instvima U okviru projekta izgradnje pristupne saobra}ajnice, du`ine 260 metara, na dionici od raskrsnice sa Ulicom Slatina do novog naselja u Ulici Kromolj, radnici komunalnog preduze}a Vodovod i kanalizacija sredinom januara po~eli su postavljanje cijevi za novu fekalnu i

oborinsku kanalizaciju. Do pogor{anja vremenskih prilika, kada su prekinuti radovi, od planiranih 300 metara mre`e, postavljeno je 200 metara cijevi. Po zavr{etku radova nova kanalizaciona mre`a }e biti spojena na gradsku kanalizacionu i oborinsku mre`u koja prolazi

du` Ulice Slatina. Paralelno sa ovim radovima, uposlenici firme GP Put, koja je anga`ovana za izgradnju saobra}ajnice, du` budu}e pristupne ceste postavljali su cijevi za drena`u ~ija je uloga da spre~ava prodor podzemnih voda. I ovi radovi su prekinuti

Postavljeno 200 metara cijevi kanalizacije

zbog snje`nih padavina. Kako je planirano, asfaltiranje nove saobra}ajnice sa trotoarima, ukupne {irine osam metara, trebalo bi uslijediti nakon {to sva komunalna preduze}a zavr{e postavljanje instalacija za svoje priklju~ke vodovod i kanalizacija, plin, struja, javna rasvjeta...,

Sarajevska zima

27 Diogena tra`i ~ovjeka Vo|a Aleksandra Novakovi}a

^ovjek zle pameti Jezik i nacionalizam

Srpsko-hrvatski uzvra}a udarac

{to, tako|er, finansira Op}ina Centar u okviru izdvojenih 400 hiljada maraka bud`etskih sredstava za realizaciju ovog projekta. Pomenuta saobra}ajnica gradi se u skladu sa usvojenim izmjenama i dopunama Regulacionog plana Jagomir II. S. Hu.


OSLOBO\ENJE

24 SARAJEVSKA HRONIKA Ilija{ najugro`enija op}ina

srijeda, 2. februar 2011. godine

Vije}nici Gradskog vije}a o gradnji u Logavinoj

Staro jezgro pre~e od gradskog puta Saobra}ajno rje{enje na potezu od Ko{evske doline, preko Ba{~ar{ije do Bemba{e na ispitivanju U 2010. deminirana 101 hiljada kvadrata zemlji{ta

I vije}nici daju novac za deminiranje Op}ina Ilija{ je najugro`enija kada su u pitanju rizi~ne povr{ine i miniranost teritorija u Kantonu Sarajevo. Sredstva za projekte deminiranja tra`e se od donatora, nevladinih organizacija, BH MAC-a i saradnjom sa kantonalnim i federalnim nivoima vlasti, saop{tili su iz Slu`be civilne za{tite Op}ine Ilija{. Podru~je Lje{eva smatra se trenutno najugro`enijom zajednicom i pripremljeno je {est projekata deminiranja. Tu }e, uz Miso~u, najvi{e biti ura|eno u 2011. - U 2010. godini deminirana je 101.000 kvadratnih metara. Imamo 30 pripremljenih programa, 36 miliona kvadrata jo{ se vode kao kategorija na kojima postoji mogu}nost pojave miniranosti. U pro{loj godini 11 projekata bilo je na listi prioriteta. Deminirano je oko 13.000 kvadrata u Crnoj rijeci na vodozahvatu Zajazine, ~ime je otvorena mogu}nost pro{irenja radova. Oru`ane snage BiH radi-

le su projekat deminiranja 56.000 kvadrata na Krivajevi}ima. Ura|ena su tri projekta u Solakovi}ima i Tara~in dolu i otvorena je mogu}nost radova prema Koritima, ka`e Zdravko Bari}, pomo}nik na~elnika u CZ Ilija{a. Bari} dodaje da je Op}ina potpisala sporazum o sufinansiranju projekta deminiranja Stari Grad Dubrovnik sa HO Intersos, uz op}insko u~e{}e od 19.000 KM. U ovom projektu su u~estvovali, osim kantonalnog Ministarstva prostornog ure|enja, Slu`ba za dru{tvene djelatnosti Ilija{a i vije}nici Op}inskog vije}a. Planiran je nastavak deminiranja na ovom podru~ju ~im to dozvole vremenski uslovi i zavr{etak u martu ili u aprilu. Nastavi}e se i radovi u Halugama, a ugro`en je i dio prema Popovi}ima. U nacrtu bud`eta Op}ina Ilija{ je ove godine za projekte deminiranja planirala 20.000 KM.

Isklju~enja struje i vode Odr`avanje postrojenja moglo bi dovesti do prekida u napajanju strujom trafopodru~ja: od 9 do 10.30 sati Alipa{ino Polje 2 i 4, a od 9 do 15 Donja Jo{anica 1, Alipa{in Most 1, Boljakov Potok 1, Zaima Imamovi}a 1, Humska 1, Granit naselje, Semizovac 3, Svrake 2, 3 i 4, Sokolovi}-Kolonija 12 i Tabijska. Bez struje }e od 9 do 15.30 sati biti Ahatovi}i, od 10.30 do 12 Alipa{ino Polje 6 i 10, od 12 do 13.30 Ali-

pa{ino Polje 15 i 17, a od 13.30 do 15 Alipa{ino Polje 16 i 31. Zbog popravljanja kvarova na mre`i danas }e od 9 do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju sljede}ih ulica: Ru|era Bo{kovi}a, Alipa{ina, Humska, Logavina, Kauk~ije Abdulaha efendije, Vrbanju{a, Pirin brijeg, Sagrd`ije, Golobrdica, Omera Stupca, Uglje{i}i - Vogo{}a i Trg zlatnih ljiljana.

Vije}nici Gradskog vije}a su na ju~era{njem zasjedanju usvojili prijedlog odluke o 10.000 KM za dobitnike pojedina~ne i isto toliko dobitnike grupne [estoaprilske na gra de Gra da Sa ra je va, najve}eg gradskog priznanja u 2011. godini, ~iji iznos }e biti ravnopravno podijeljen me|u ~lanovima grupe. Tokom rasprave o nacrtu odluke o usvajanju Regulacionog plana Logavina, s nacrtom odluke o provo|enju ovog RP-a, Mustafa Resi} (SDP) je podsjetio kako se ovdje radi o planu urbanizacije, ~ime se mora za{tititi staro gradsko jezgro. “Prema planovima, ovdje se trebala graditi velika saobra}ajnica i mi smo u Starom Gradu ukazivali da se odustane od toga, jer na taj na~in dolaze u pitanje objekti od kulturno-historijskog zna~aja. Mene je zanimalo, {to smo i tra`ili od Zavoda za planiranje razvoja KS-a, koliko su sa ovim nacrtom takvi objekti i za{ti}eni“, upitao je vije}nik Resi}. Ne dre ta Ko ma ri ca, po mo}nica gradona~elnika za urbano planiranje i stambene poslove, objasnila je kako je pre ma ne ka da{ njim planskim dokumentima ovdje pla ni ra na iz gra dnja gradskog puta. “Ono {to mi mo`emo uticati u okviru ovog pitanja jeste to da je gradona~elnik Ali ja Be hmen upu tio prijedlog Kantonu Sarajevo da se preispita planirano saobra}ajno rje{enje na pote zu od Ko {ev ske do li ne,

Nu`na za{tita objekata u okviru RP Logavina

Jacques Chirac po~asni gra|anin Usvajaju}i prijedlog odluke o dodjeli priznanja Po~asni gra|anin Grada Sarajeva za 2011. godinu, jedino je vije}nik Gojer bio suzdr`an. “Trebao bi mi neko objasniti za{to Jacquesu Chiracu priznanje Po~asni gra|anin Sarajeva jer on nije ni{ta uradio za Sarajevo i BiH, posebno kada nam je bilo najte`e, a on je tada bio drugi ~ovjek u Francuskoj, iza predsjednika Mitteranda“, objasnio je Gradimir Gojer. preko Ba{~ar{ije do Bemba{e“, objasnila je Komarica. Nacrt odluke o usvajanju RP Lo ga vi na }e na re dnih mje se ci bi ti na javnoj ras pra vi, odno sno bi}e dos tav ljen gra|ani ma na uvid, gdje }e mo}i izni je ti svo je pri je dlo ge, su ges ti je i mi{ lje nja. S ob zi rom na tre nutno bezbjednosnu situaciju u gradu, vije}nik Gradimir Go jer (SBiH) je za tra`io odr`ava nje te mat ske sje dni ce Grad skog vi je}a po ovom pitanju. “Sve vi{e na{ih sugra|ana

je u medijima kazalo kako se ne osje}a sigurnim u svom gradu, te stoga i pokre}em inicijativu za odr`avanje tematske sjednice, gdje moramo raspravljati o mjerama koje bi trebale da se poduzmu kako bi bezbjednosna situacija u Sarajevu bila povoljna. Niko ovdje nije htio da se suo~i sa ~injenicom da se gra|ani po~inju samoorganizovati u tom pogledu, te sto ga mo ra mo po du ze ti mjere za sigurnost gra|ana“, naglasio je Gojer. Mr. BABI]

Vije}e Ilid`e o vodoza{titnoj zoni

Otkup, pa ure|enje

Stanovnici vodozone godinama ~ekaju isplatu za zemlji{te

Tematska sjednica Op}inskog vije}a Ilid`a o vodoza{titnoj zoni najavljena je za sutra. Pretpostavlja se da }e odgovoriti na mnoga pitanja koja mu~e stanovnike ove op}ine, a koji ve} postaju nestrpljivi jer su naizgled u istoj situaciji i nakon pro{logodi{nje tematske sjednice Skup{tine Kantona. Me|utim, ta sjednica je rezultirala jednoglasnim usvajanjem deset zaklju~aka koji su ugra|eni u zakonske propise, te je kona~no utvr|eno da su za vodoza{titnu zonu zadu`ena tri ministarstva - prostornog ure|enja (zbog vla sni ka obje ka ta sa gra|enih u toj zoni), zdravstva (zbog kvaliteta vode koju pijemo) i privrede (~iji je voda jedan od resursa). “Od naknade za vodu uzima se 4-5 mili-

ona godi{nje i pola toga treba da ide za vodoza{titu. Jedan od zaklju~aka bio je i da Ministarstvo prostornog ure|enja treba 90 posto sredstava uzetih za legalizaciju objekata vratiti za vodoza{titnu zonu“, isti~e Samir Lokvan~i}, predsjednik Udru`enja Vrelo Bosne, koje okuplja stanovnike vodoza{titne zone Ilid`e i Sarajeva. “Tra`i}emo samo da sve ide po zakonu. Taj prostor treba da se otkupi, da ljudi budu po{teno ispla}eni, a ne obespravljeni, te da se on ogradi, za{titi i preda na kori{tenje Vodovodu i kanalizaciji. Poslije se mo`e razmi{ljati o tome da se vodoza{titna zona uredi u {etali{te kako to rade u nekim evropskim zemljama“, naglasio je Lokvan~i}. A. S.


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

SARAJEVSKA HRONIKA 25

Kome je Kanton dodijelio gradnju gara`e kod Pozori{ta?

DE@URNI TELEFON

Investitor sa 17

VA@NIJI TELEFONI

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100 MUP

blokiranih ra~una Bra}a, koja su za parking u Ul. Mula Mustafe Ba{eskije pod hipoteku stavila tu|e stanove, dobila posao kod Narodnog pozori{ta Nakon {est godina kako je Hajrudin Muli}, direktor firme Centrotrans transport-robe, tu`io Vladu Sarajevskog kantona zbog odluke da koncesiju za gradnju podzemne gara`e kod Narodnog pozori{ta na period od 25 godina dodijeli BBM konzorciju, njegova firma dobila je ovaj posao. Podsje}amo, posao je tad dobio BBM, a Centrotrans-trasport robe pokrenuo je upravni spor, gre{ke u bodovanju navedene u tu`bi upu}ene su Vrhovnom sudu FBiH, Kantonalnom sudu Sarajevo i samoj Vladi. Projekat je dodijeljen Muli}u i gradnja bi uskoro trebala po~eti, no kako je pomenuta firma uop{te mogla iza}i na tender? Naime, 19. maja 2005. godine raspisan je javni poziv za dodjelu koncesije na sada{njem parkingu kod Pozori{ta, a neki od uslova pri ocjenjivanju ponuda su bili: dosada{nje iskustvo - reference, poslovni rezultati ponu|a~a, visina naknade za koncesiju i modaliteti pla}anja, ekonomsko-finansijski pokazatelji pri kori{tenju

Podzemna gara`a predvi|ena ispod sada{njeg parkinga

Jedan od izvoda uga{enih ra~una firmi Muli}a

koncesije, broj uposlenih... Kada je u pitanju iskustvo, jedan od projekata Hajrudina Muli}a i njegovog brata Mustafe, vlasnika firme Feal metali, jeste i javni parking u Ulici Mula Mustafe Ba{eskije. Tamo su, kako je Oslobo|enje pisalo, pod hipoteku stavili pet tu|ih stanova obli`njeg ulaza i podi-

Foto: D`. KRIJE[TORAC

gli kredit od 11,5 miliona KM. Uz to, jo{ nisu ispo{tovali rje{enja kantonalnog Inspektorata da prekinu nelegalno {irenje parkinga u tu|im dvori{tima, te zemlji{te vrate u prvobitno stanje. Stanari su protiv Muli}a pokrenuli sudski spor koji jo{ nije zavr{en, kao ni onaj Op}ine Centar u kojoj ova institucija

tra`i povrat svojih poslovnih prostora. Oslobo|enje je do{lo u posjed poslovnih izvje{taja firmi Centrotrans transport-robe i Feal metali iz decembra pro{le godine. U njima se navodi kako prva firma ima deset blokiranih i tri uga{ena bankovna ra~una, a Feal metali sedam blokiranih i tako|er tri uga{ena. Stanarima u`eg centra grada, u kojem se nalazi javni parking Muli}a, uposlenici se `ale kako nisu prijavljeni, te kako je firma u velikim dugovima. J. M.

DE@URNE APOTEKE

Vlada KS-a smijenila Arziju Mahmutovi} Arzija Mahutovi} smijenjena je s pozicije direktorice Javne ustanove Djeca Sarajeva odlukom Vlade Kantona Sarajevo na ju~era{njoj sjednici. Funkciju vr{ioca du`nosti direktora JU Djeca Sarajeva u narednih {est mejseci vr{it }e Vasva Jajetovi}, pedagog i psiholog koju su izabrali vr{ioci du`nosti u Upravnom odboru JU Djeca Sarajeva. Ina~e, Arzija Mahmutovi} je nedavno uzela godi{nji odmor, te je najprije automobilom otputovala u Zagreb, a zatim avionom u London, prenosi Sarajevo-x. Odlukom novoizabrane Vlade KS-a napokon je zavr{ena pri~a oko imeno-

VOZOVI Polasci iz Sarajeva:

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AVIONI Polasci:

Beograd 6.29, 11.30 i 16.35, Cirih via Banja Luka 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15 i 14.45, [tokholm via Geteborga 9.30, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Ljubljana 14.15, Frankfurt 14.45, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55

Dolasci:

Istanbul 8.50 i 13, Ankona 10.25, Beograd 11.25, 14.45 i 21.40, Minhen 12.25, Cirih via Banja Luka 13.15, Ljubljana 13.45, Be~ 14.10 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Geteborg via [tokholm 17.15, Frankfurt 21

AUTOBUSI Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati,

vanja, ostanka ili odlaska direktorice Arzije Mahmutovi}. Podsjetimo, uposlenici JU Djeca Sarajeva, ali i roditelji ~ija djeca idu u vrti}e te javne ustanove, nerijetko su se `alili na nepravilnosti u njenom radu. ^lanovi Vlade Kantona Sarajevo na ju~era{ njoj sje dni ci ra zma tra li su i na crt bud`eta za 2011. go di nu, ko ji na kon vi {e sa tne ras pra ve ni je usvo jen. Pos ti gnu ti su na~el ni do go vo ri oko ovog pi ta nja. Pre ma ne zva ni~nim informacijama, nacrt bud`eta za 2011. bi tre bao izno si ti oko 700 mi li ona KM. Vlada }e danas nastaviti sjednicu . Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Den Hag utorkom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sa ti, Pa riz pet kom u 9, Ber lin ~et vrtkom i subotom u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i [tutgart svaki dan u 8, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Minhen svakim danom u 8, a subotom i u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svakim danom u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30,

276-982

BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA

272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

7 10

12.30 i 22 sata, Vela Luka i Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Banja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svakim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30,

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla sva ki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim danima i u 9.30, Travnik svakim danom u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Visoko-Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, Zenica svakim danom u 21 sat preko Visokog i Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem, Zenica ne saobra}a subotom, nedjeljom i praznicima u 5.30 preko Visokog i Kaknja.


26

OSLOBO\ENJE

KULTURA

srijeda, 2. februar 2011. godine

Premijera u multiplexu Cinema City

Knji`evni program

U Svrzinoj ku}i, u Foto: D. ]UMUROVI]

Gazi HusrevPozdravni govor zvanicama uputio je Michael Tatham, britanski ambasador

Kako je “Kraljev govor“

INSPIRISAO NAROD U sarajevskom multiplexu Cinema City sino} je uprili~ena gala bh. premijera filma “Kraljev govor“, koji ima 12 nominacija za Oskar, dok je Zlatni globus ve} pripao veteranu Colinu Firthu, za glavnu mu{ku ulogu. Pri~a filma utemeljena je na istinitom doga|aju: kako je britanski kralj George VI prebrodio mucanje i inspirisao ~itavu zemlju tokom Drugog svjetskog rata. Gosti, prijatelji i poslovni partneri multiplexa Cinema City imali su priliku da prvi pogledaju, prema mi{ljenju kriti~ara i publike, najbolji film 2010. godine.

Na premijeri je posebna pa`nja ukazana na probleme osoba sa govornim pote{ko}ama u BiH. Pred samo premijerno prikazivanje filma, pozdravni govor zvanicama u Cinema Cityu uputio je Michael Tatham, ambasador Velike Britanije u BiH. Nakon projekcije “Kraljevog govora“ uprili~en je prigodan koktel u baru multiplexa. “Kraljev govor“ nominiran je i za ~ak 14 britanskih nagrada BAFTA, a uz Colina Firtha u filmu igraju Goeffrey Rush te Helena Bonham Carter. J. M.

Predstavljanja

Enciklopedijski rje~nik

bosanskog jezika U zeni~kom multipleksu Ekran danas }e biti odr`ana promocija Enciklopedijskog rje~nika bosanskog jezika autora prof. dr. D`evada Jahi}a. „Prema ocjenama eksperata, rije~ je o kapitalnom djelu od najve}e nau~ne, kulturne i prakti~ne vri je dnos ti, {to pred stav lja zna~ajan korak u pravcu kona~nog postavljanja problema na{eg jezika u najodgovornije nau~ne pro je kte i pla no ve. Objavljivanje ovog rje~nika u

deset tomova najve}i je projekt u bosanskom jeziku do sada“, ka`e se u saop}enju organizatora promocije. Na promociji }e o Enciklopedijskom rje~niku bosanskog jezika prof. dr. D`evada Jahi}a govoriti akademik Muhamed Filipovi}, prof. dr. Safet Sari}, dr. Enes Kujund`i}, prof. dr. Mustafa Spahi} i mr. Muhamed Arnaut. Promocija, koja }e se odr`ati u dvorani jedan multipleksa Ekran, po~inje u 14 sati.

U printanom izdanju i na iPhoneu Popularni web strip “Fazonator“, Berina Tuzli}a, koji je zabilje`io veliki broj posjeta na internetskoj stranici www.fazonator.com, na}i }e se i u printanom izdanju, te kao aplikacija za iPad i iPhone. Naime, krajem februara, sarajevska {kola crtanog filma Pixel objavit }e prvo print izdanje “Fazonatora“ pod nazivom “Bombing“ (Bombardovanje) i to na 70 stranica u crno-bijeloj verziji i na engleskom jeziku. Cijena stripa bit }e za doma}e tr`i{te ~etiri marke. Istovremeno, strip-aplikacija “Fazonatora“ pojavit }e se pod

imenom “Comic Fazonator“ i za iPhone kao i za iPad. Njegova cijena bit }e samo u dolarima i iznosit }e jedan dolar. Ovaj strip, bit }e za razliku od printanog izdanja, u boji kao {to je i web strip “Fazonator“. Mr. S.

begovoj medresi Kao i u Zemaljskom muzeju BiH, Akademiji nauka i umjetnosti BiH i Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, bit }e odr`an niz knji`evnih programa Pored muzi~kih, likovnih i inih pro gra ma, u sklo pu XXVII me|unarodnog festivala Sarajevska zima organizator je predvidio i knji`evni koji po~inje prvog dana

Movahedfardom, a narednog dana, u 11 sati, u zgradi Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH bit }e odr`ana promocija ~asopisa Bosniaca. Istog dana u Gazi Hu-

velja~e je mjesto gdje }e se odr`ati multimedijalni program u suradnji s gradom Vrgorcem (Hrvatska) pod nazivom „Sarajevski Tin“ u kojemu }e sudjelovati glumac

Tin Ujevi}

^eslav Milo{

Ivo Andri}

otvorenja Festivala (7. velja~e) u Svrzinoj ku}i pod nazivom „Diogen tra`i ~ovjeka“ Kolje Mi}evi}a. Svi oni koji `ele vi{e saznati {to je Mi}evi} pripremio i o ~emu }e biti rije~i mogu ~uti u ku}i koja predstavlja primjer kulture stanovanja i graditeljskog naslije|a s po~etkom u 12 sati. Vrata Gazi Husrev-begove me dre se 9. ve lja~e bit }e otvorena u 17 sati za susret s iranskim piscem Yaserom

srev-begovoj medresi bit }e, s po~etkom u 16.30 i 17.30 sati, odr`ani programi Abolfazl / Varmazyar: Pri~a o [ahnami (Iran), a u 18 sati i knji`evni susret s Yadollah Ghaempanah (Iran). U sklopu projekta „Diogen tra`i ~ovjeka“, 12. velja~e, s po~etkom u 12 sati, u Svrzinoj ku}i }e biti odr`an knji`evni program posve}en ^eslavu Milo{u, a moderatorica je Marina Trumi}. Zemaljski muzej BiH 14.

Goran Matovi}, a uprili~uje se povodom 120. godi{njice ro|enja pjesnika Tina Ujevi}a. Ina~e, u ozra~ju stihova njegove ~uvene pjesme „Pobratimstvo lica u svemiru“ prote}i }e ovo izdanje Festivala Sarajevska zima. Navedeni multimedijalni program po~inje u 12.30 sati. Malu stanku u doga|anjima u sklopu knji`evnog programa, 19. velja~e, prekida projekt „Diogen tra`i ~ovjeka“ ovoga puta programom posve}enom

Saradnja BNP-a Zenica i sarajevskih teatara

“Mortal Kombajn“ u Zenici Dugo najavljivana saradnja Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica i ~etiri profesionalna sarajevska teatra (Narodno pozori{te Sarajevo, Kamerni teatar 55, SARTR, Pozori{te mladih) zvani~no je zapo~ela gostovanjem BNP-a Zenica u Narodnom pozori{tu Sarajevo sa predstavom „Nevakat“ u subotu, 22. januara. Zeni~ki gluma~kiansambl je nastupiopred prepunom salom zadovoljne publike. Sedam dana poslije na velikojsceni BNP-a je odigrana gostuju}a predstava „Gospo|ica Julija“. Naredno gostovanje NP-a Sarajevo planirano je za subotu, 5. februara, a Zeni~ani }e tog dana imati priliku pogledati predstavu „Mortal Kombajn“ Pawela Sala u re`iji Dine Mustafi}a. SARTR }e tako|er gostovati u Zenici sa dvije predstave i to sa

Prizor iz predstave “U plamenu“

predstavom „U plamenu“ (Charlotte Jones, u re`iji Roberta Raponje, predstava je zakazana za petak, 18. februara) i „Ovo je Jonesco, budalo“ (Eugene Ionesco, u re`iji Ferida Karajice, predstava je zakazana za subotu, 19. februara). Bosansko narodno pozori{te Zenica }e pred sarajevskom publikom izvesti dvije predstave iz vlastite produkcije tokom marta, ali ovog puta u Sarajev-

skom ratnom teatru. U pitanju su predstave „[vedsko srce moje majke“ (Zilhad Klju~anin, u re`iji Ale{a Kurta, ponedjeljak, 14. mart) i „Zatvorenih o~iju“ (April de Angelis, u re`iji Lajle Kaik~ija, utorak, 15. mart). Saradnja BNP-a Zenica sa sarajevskim teatrima trajat }e do krajaaprila, kada}e bitiodr`ani pregovori o nastavkusaradnjetokomnarednepozori{nesezone. D. DELI]


OSLOBO\ENJE

KULTURA

srijeda, 2. februar 2011. godine

27

Izdava~ka ku}a Rende, Beograd

Sarajevske zime

Jergovi} se ne udvara

beogradskoj ~ar{iji Knjige Miljenka Jergovi}a su i prije 2009. bile ~itane i tra`ene, a on je u Beogradu do~ekivan kao cijenjen pisac i dragi gost

Poetski maraton U sklopuspecijalnogprogramaknji`evnogprogramaFestivalaSarajevskazimaporednavedenihobilje`avanja120. godi{njice ro|enja Tina Ujevi}a, 100. godi{njice ro|enja ^eslava Milo{a i 50. godine od dodjele Nobelove nagrade za knji`evnost Ivi Andri}u, organizator Festivala najavljuje i program u Mori}ahanu(7. velja~e) u ~astOmeraHajama,uz sudjelovanje Lejle Gazi} U Galeriji Gabrijel Kamernog teatra 55 bit }e 15. velja~e odr`an humoristi~ki program „Smijeh za po~etnike (O tempora, o humores)“, s po~etkom u 18 sati. Vi{e puta na konferencijama za novinare spominjan je i sastanak predstavnika Evropskog parlamenta s ~lanovima Kulturnog foruma BiH (sastanak }e biti odr`an 23. velja~e), a istog dana je najavljeno i obilje`avanje 10. godi{njice Asocijacije BJCEM-KAOS I KOMUNIKACIJA. Posljednjiknji`evniprogram bit }e odr`an na dan zavr{etka XXVII me|unarodnog festivala Sarajevska zima 21. o`ujka kada }e biti promoviran ~asopis Diogen i odr`an poetski maraton povodom Me|unarodnog dana poezije. Ivi Andri}u, a moderator je knji`evnik, publicista i biv{i dugogodi{nji urednik u listu Oslobo|enje ^edo Kisi} (Svrzina ku}a, 12 sati). U sklopu knji`evnog programa Sarajevske zime bit }e odr`ana 24. velja~e i promocija knjige akademika prof. dr. Abdulaha [ar~evi}a u Akademiji nauka i umjetnosti

BiH, s po~etkom u 11 sati. Dva dana kasnije (26. velja~e) u Svrzi noj ku}i, s po~etkom u 12 sati, bit }e odr`an posljednji program projekta „Diogen tra`i ~ovje ka“ na ko je mu }e bi ti predstavljena knjiga Dragane Toma{evi} „Sve bih zemlje za Saraj’vo dala“. An. [.

Na festivalu u Meksiku

“Helverova no}“ u Guatemali Kultna predstava Kamernog teatra 55 “Helverova no}“, koju je, prema tekstu Ingmara Vilkvista, re`irao Dino Mustafi}, nastavlja svoj internacionalni pohod. Nakon {to je nekoliko puta obi{la cijeli region i dobila brojne nagrade na internacionalnim festivalima od Kaira do Rima, od Be~a do Bogote i San Hozea, ova internacionalno najnagra|ivanija predstava u historiji bosanskohercegova~kog teatra od 19. do 25. februara ove godine u~estvuje na velikom internacionalnom festivalu u Guatemali, Meksiko. Scenografija je ve} na licu mjesta, a mala ekipa Kamernog teatra 55 predstavit }e se meksi~koj publici 22, 23 i 24. februara.

Najnagra|ivanija predstava

U predstavi igraju Mirjana Karanovi} u ulozi Karle i Ermin Bravo u ulozi Helvera. Kostimografiju potpisuje Vanja Popovi}, a scenografiju Kemal Hrustanovi}.

Kao beogradski izdava~ Miljenka Jergovi}a: „MaMiljenka Jergovi}a, osjema Leone“, „Buick Rivera“, }amo obavezu da se ogla„Dvori od oraha“ „Ruta simo povodom nedavnih Tannenbaum“ i „Srda pjeizjava Velimira Viskovi}a va, u sumrak, na Duhove“. da je „ne mo gu}e na}i Sho dno to me, u mo Hrvata, osim mo`da Mimentu kada je davao interljenka Jergovi}a, koji bi vju Vremenu, Jergovi} vina{ao opravdanje za re{e nije imao ni najmanju afirmaciju ~etni{tva“ i da po tre bu da se udva ra Jergovi} to radi „da se do„beogradskoj ~ar{iji“ jer padne beogradskoj ~ar{iju je tada, po svemu suji i da je time, zapravo, de}i, ve} bio osvojio. Druhtio otvoriti sebi put za gim rije~ima, knjige Miplasman svojih knjiga u ljenka Jergovi}a su i prije Beogradu“. 2009. bile ~itane i tra`ene, Sa obzirom na to da, u a on je u Beogradu do~ekiklju~u politi~ke korektnosvan kao cijenjen pisac i ti ili puke ostra{}enosti, dragi gost. svaka javna diskusija o teNaro~ito `elimo da pomi ~etni{tva (ili usta{tva) dvu~emo be smi sle nost koja bi da se odmakne tvrdnje da se on udvara izvan domena psovke i Jergovi} je na srbijanskom knji`evnom tr`i{tu beogradskoj ~ar{iji tako uvrede jo{ uvijek nu`no prisutan od 2005. godine {to opravdava reafirmacizavr{ava optu`bama o njihovom pravdanju i re- ju ~etni{tva, po{to na taj na~in nikada ne bi moafirmaciji, ovom prilikom bismo `eljeli da izbje- gao da dopre do publike koju bi njegove knjige mognemo tu nezahvalnu polemiku i da se koncentri- gle zanimati, jer je to publika koja njeguje potpu{emo na puko ustanovljavanje ~injenica. no druga~ije vrijednosti od onih koje se obi~no veMiljenko Jergovi} je na srbijanskom knji`e- zuju za ~etni{tvo. Isto tako, ne bi objavljivao u navnom tr`i{tu prisutan od 2005. godine, kada se u {oj izdava~koj ku}i, koja je prva u Srbiji po~ela od izdanju Rendeta pojavila njegova zbirka pri~a 2000. godine sistematski da objavljuje djela auto„Mama Leone“. Do 2009. godine (i inkriminisanog ra sa prostora biv{e Jugoslavije i sa kojom se ni na intervjua nedjeljniku Vreme na koji se, u svom „kri- koji na~in ne mo`e povezati bilo kakva desni~arti~kom“ osvrtu poziva Viskovi}), u Beogradu je ska ideologija, ka`e se u reagovanju izdava~ke ku}a objavljeno i u nekoliko tira`a reizdato pet knjiga Rende iz Beograda.

U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS-a

Odr`ana promocija

„Atlasa ste}aka“ U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS-a u Banjoj Luci ju~er je odr`ana promocija „Atlasa ste}aka“. Prezentaciju, u organizaciji NUB-a RS-a i Muzeja RS-a, je odr`ao profesor dr. Milo{ Mi{kovi}. U “Atlasu ste}aka“ predstavljeno je oko 140 karata, tako da je rije~ o jedinstvenom kartografskom projektu evidencije srednjovjekovnih nekropola u BiH. Osnovu ovog projekta ~ini knjiga “Ste}ci“ autora [efika Be {la gi}a iz 1971. go di ne, u kojoj je opisano preko 3.000 nekro po la ste}aka, sa pre ko 66.000 pojedina~nih nadgrobnih spomenika. “Na{ tim je smatrao civilizacijskom obavezom da Be{lagi}evo djelo prevedemo na kartografski jezik, kako bi i {ira javnost imala uvid u to kulturno blago“, istakao je dr. Mi{kovi}, vo|a tima koji je izradio “Atlas ste}aka“. Projekat je sa pauzama nastajao u posljednje dvije i po decenije.

Osnovu jedinstvenog kartografskog projekta ~ini knjiga [efika Be{lagi}a

“Atlas ste}aka“ je i od izuzetne ko ris ti pri li kom kan di da tu re ste}aka u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH kod UNESCO-a za

svjetsku kulturnu ba{tinu, posebno zbog ~injenice da je njime obuhva}eno blizu 90 posto ovog kulturnog blaga. K. R.


28

OSLOBO\ENJE

SCENA

An|eo Victoria’s Secreta

srijeda, 2. februar 2011. godine

U novosadskom klubu Fabrika

Koncert Ede Maajke Poznati reper Edo Maajka odr`a}e 12. februara koncert u novosadskom klubu Fabrika, za koji njegov organizator, Studentski kulturni centar Novi Sad, saop}ava da je odli~na prilika „za promociju njegovog poslednjeg albuma ‘Spomenplo~a’ pred na{om publikom nekoliko meseci posle izlaska, kao i dobar podsetnik na stare hitove ‘Bomba’, ‘No sikiriki’, ‘Pr`iiiii’ i mnoge druge“. Edo Maajka je sredinom 2010. go di ne obja vio CD “Spomen-plo~a“ sa 15 svojih najpoznatijih pjesama u novim aran`manima. “Ovaj best of sam napravio da bih nekako zaokru`io posljednja ~etiri albuma i svoje dosada{nje djelovanje na sceni. Vra}am se svirkama sa bendom, {to ne zna~i da }u prestati raditi u DJ varijanti jer volim oboje“, izjavio je tada Edo Maajka.

Promocija novog albuma i podsje}anje na stare pjesme

Sve spremno za snimanje ~etvrtog i petog “Matrixa“

Neo nastavlja avanture

obara s nogu Erin Hederton, 21-godi{nji model Victoria’s Secreta, snimila je goli{avi editorijal za spomenutu modnu ku}u. Njeni atributi su u prvom planu i nema sumnje, atraktivna Amerikanka jednostavno obara s nogu.

Nije joj poklonio prsten

Erin Heatherton

Kanadski glumac Keanu Reeves se vra}a snimanju jednog od svojih najprofitabilnijih serijala ulogom u ~etvrtom i petom nastavku filma “Matrix“. Glumac se nedavno pojavio na doga|aju u Londonu gdje je promovirao svoj novi film “Henry's Crime“. Tom prilikom je govorio i o svojim prethodnim projektima kao i o planu snimanja tre}eg nastavka filma “Bill & Ted“. Nakon toga je rekao da se sastao sa kreatorima “Matrixa”, bra}om Wachowski, rekav{i da su oni zavr{ili posao na dva filma u kojim glavni lik Neo nastavlja svoje avanture. Osim toga, re`iseri, scenaristi i izvr{ni

pro du cen ti, bra}a Wac howski, susreli su se sa re`iserom i scenaristom Jamesom Cameronom kako bi razgovarali o prednostima i nedostacima 3D tehnologije, objavljeno je na stranici Empireonline.com. Reeves je rekao da osje}a

obavezu da snimi film dostojan prethodnih, te da vjeruje da su ideje bra}e Wachowski originalne. On je dodao da se veseli povratku ulozi Nea. Obe}ao je da }e novi filmovi biti revolucija u `anru akcijskih filmova, ba{ kao {to je to bio prvi “Matrix“.

Lady Gaga se zaru~ila s konobarom Ameri~ka pop-pjeva~ica Lady Gaga nedavno se pomirila se de~kom Lucom Carlom, a strani mediji pi{u da se par ve} zaru~io. Konobar iz Los Angelesa i propa-

li bubnjar, Carl, izgleda je ljubav `ivota kontroverzne muzi~arke. Par se upoznao prije nekoliko godi na, pri je nego {to je Lady Gaga postala poznata. Vezu su prekinuli 2008. godine, u vrijeme kada je i iza{ao njen prvi album, no izgleda da i pored svega nisu mogli jedno bez drugoga. Nedavno su se pomirili, te sada `ive zajedno u Gaginoj luksu-

znoj vili na Bel Airu. Njoj i Lucu se ne `uri da odrede datum vjen~anja. Nije joj ~ak poklonio ni prsten jer to ne mo`e priu{titi, kazao je izvor blizak pjeva~ici, prenosi Daily Telegraph.


TEST - CITROEN C3 1.4 HDI TENDANCE

ELEGANTAN I DOSTOJAN ZAMJENIK Novi C3, osim što je u odnosu na prethodnika nešto veći, izgleda robustnije i novim linijama jasno pokazuje svoje porijeklo... Str. 32

Autosvijet OSLOBO\ENJE

srijeda, 2. februar 2011. godine

PREDSTAVLJAMO – VW AMAROK

MOTOCIKLI

KAWASAKI 25 GODINA

KAKO JE RASTAO NINJA NAJMANJI PROIZVOĐAČ U VELIKOJ JAPANSKOJ ČETVORKI KAWASAKI OBILJEŽIO JE JEDINSTVEN JUBILEJ, 25 GODINA POSTOJANJA NINJA SERIJE SPORTSKIH MOTOCIKALA… Str. 34

TUNING

POGEA RACING FIAT 500 ABARTH GTR230

“NAPUCANI” FIĆO

“VUK” KOJI VOLI KAMENJE Prvi pick-up model iz VW-a će pod opterećenjem od 1.000 kg bez problema savladati uspon od 45 stepeni... Str. 30

GOTOVO DA NE POSTOJI OZBILJNIJI TUNER KOJI NIJE POKUŠAO OD „FIĆE“ NAPRAVITI LJUTU ZVIJER... Str. 35


30

OSLOBO\ENJE

AUTOSVIJET

Prodajna akcija za M-klasu

„ANĐEO“ ILI „DEMON“?

srijeda, 2. februar 2011. godine

Predstavljamo - VW Amarok

AUTOline, glavni zastupnik Daimlera AG u BiH, u saradnji sa ovlaštenom prodajno-servisnom mrežom Mercedes-Benza u Bosni i Hercegovini, pripremio je još jednu atraktivnu prodajnu akciju za svoje kupce. Specijalno za ljubitelje terenskih vozila kreirana je ponuda za M-klasu sa bogatim poklon paketima opreme, koji ovo vozilo ~ine „an|elom”, odnosno „demonom”. Jedan od najpopularnijih modela Mercedesa sada dolazi sa poklon opremom, koja mu osigurava još više udobnosti, dinami~nosti i ekskluzivnosti. Kupci mogu birati izme|u „an|ela” i „demona”, dvije verzije raskošno opremljene M-klase. Na raspolaganju su Grand Edition i AMG paketi opreme, u vrijednosti od 14.600 KM. Grand Edition paket namijenjen je kupcima koji od vozila zahtijevaju najviši nivo udobnosti, dok }e AMG paket zadovoljiti one koji daju prednost sportskom izgledu vozila. Više informacija o akciji za M-klasu kupci mogu dobiti u svim Mercedes-Benz prodajnim salonima.

Inovativna rješenja

PRVA „ŽIVA“ DEMONSTRACIJA AUTOMOBILSKIH VOZOVA

Prvi pick-up iz Volk Automobilski vozovi, kao novi vid putovanja na autoputevima, mogli bi postati stvarnost u sljede}ih deset godina. SARTRE projekat, finansiran od strane EU je nakon brojnih simulacija uspješno sproveo prvu „živu“ demonstraciju rada automobilskih vozova na Volvo test stazi u blizini Gothenburga. Ideja vodilja SARTRE projekta je da svaki cestovni voz ima vode}e vozilo koje saobra}a normalno. Njime upravlja iskusan voza~, koji je podrobno upoznat sa rutom. Na primjer, vode}e vozilo može biti taxi, bus ili kamion. Svako vozilo u konvoju mjeri udaljenost, brzinu i pravac kretanja, te ga podešava u skladu sa vode}im vozilom. Prednost ovakvih cestovnih vozova leži u tome da svi drugi voza~i u koloni, osim vode}eg imaju vremena za druge aktivnosti umjesto upravljanja vozilom.

Rekordna prodaja Škode u 2010. godini

BiH DRUGA U SVIJETU PO TRŽIŠNOM UČEŠĆU ŠKODE U PRODAJI Škoda Auto je tokom 2010. godine ostvarila najbolji prodajni rezultat u istoriji kompanije. Sa 762.600 prodatih vozila (2009. godine: 684.200 jedinica) ovaj ~eški proizvo|a~ je ostvario porast prodaje od 11,5 posto i prvi put premašio tri ~etvrtine miliona prodanih vozila. „Do 2018. godine namjeravamo udvostru~iti prodaju širom svijeta. U tu svrhu }emo znatno proširiti paletu svojih modela i poja~ati svoje aktivnosti na me|unarodnim tržištima“, rekao je predsjednik Upravnog odbora firme Škoda Auto prof. dr Winfried Vahland. Kada je rije~ o rezultatima prodaje u Bosni i Hercegovini, Škoda je zadržala lidersku poziciju. Sa tržišnim u~eš}em od 22 posto u 2010. godini Škoda je potvrdila najve}e povjerenje koje joj daju bh. kupci. Prodato i isporu~eno je ukupno 2.035 modela. Najve}i uspjeh bilježi model Fabia sa 1.021 prodatim modelom. Slijede Octavia sa 802 prodata modela, Yeti sa 83, Superb sa 62, Roomster sa 48, Octavia Tour A4 sa 14, te 19 modela Praktik iz privrednog programa.

Njemački proizvođač je u segmentu privrednih vozila poznat po T5 kombiju i Caddyju, a svoju će poziciju pokušati učvrstiti sa Amarokom, prvim pick-upom iz VW-a... Rije~ je o prvom pick-up vozilu ovog evropskog proizvo|a~a, koje je premijerno predstavljeno u okviru Rally Dakara, a nakon toga i na tržištu Južne i Srednje Amerike po~etkom godine. I ovaj VW model, kao i ostali, ime je dobio zahvaljuju}i jednostavnom, ali i inovativnom rješenju. Naime, ime Amarok je posu|eno iz eskimskog jezika Inuita i u prevodu zna~i vuk, a osim toga u romanskim jezicima Argentine i Brazila Amarok asocira na sintagmu „on voli kamen“.

Rekorder „Vuk koji voli kamen“ je odnedavno dostupan i na evropskog tržištu, gdje }e mu najja~u konkurenciju predstavljati uglavnom Toyota Hilux, Mazda BT-50, Ford Ranger, Mitsubishi L200... Amarok ima dvije izvedbe kabine: double i single. U prvoj kabina ima pet sjede}ih mjesta i ~etvoro vrata, dok je druga izvedba dvovratna i bi}e dostupna po~etkom naredne godine. Dizajnerski, ovaj model, i pored izražene robustnosti i otvorenog tovarnog prostora, ne odstupa od prepoznatljivog VW DNK.

Pogledom na prednju masku, farove i poklopac motora ne može se zaklju~iti da se radi o pick-up vozilu. Površina to-

stveno ogledaju u napadnom uglu od 28 i izlaznom od 23,6 stepeni. Najniža ta~ka automobila je od podloge udalje-

Ugrozio konkurenciju Amarok je svojim tovarnim i vučnim sposobnostima premašio Toyotu Hilux varnog prostora je 2,52 m2, a u VW-u kažu da Amarok optere}en jednom tonom može savladati nagib od 45 stepeni. Vu~na granica ovog modela je 2,8 tona, a maksimalna tovarna težina 1,15. U oba ova segmenta Amarok je nadmašio mnoge konkurente, poput renomirane Toyote Hilux, ~ija je vu~na granica 2,2 tone i tovarni kapacitet jednu tonu. Njema~ki pick-up ima sve tehni~ke predispozicije za dobru prohodnost na teškom off-road terenu. Njegove terenske mogu}nosti se prven-

na 249 mm, pa Amarok može da pro|e kroz vodu dubine do pola metra.

Dva motora Amarok dolazi u ponudu sa dva TDI agregata, koji koriste comon-rail tehnologiju ubrizgavanja i ispunjavaju visoku Euro5 normu. Dvolitarski dizelaši dolaze u kombinaciji sa 163 KS ili 122 KS. Baš kao i novi T5 i Amarok je opremljen indikatorom promjene gasa, koji }e pomo}i voza~u da uz mak-


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

AUTOSVIJET

31

Priznanje za Toyotu

PRIUS HIBRID NAGRAĐEN OD TUV-a

Toyota je nagra|ena sa TÜV zlatnom medaljom za svoj model Prius Hibrid na nagradnoj ceremoniji u Berlinu 25. januara 2011. godine. Ova nagrada je dodijeljena nakon publikacije koja je objavljena u decembru prošle godine u TÜV izvještaju, u kojem je Toyota proglašena najuspješnijom autokompanijom sa 17 modela plasiranih u Top 10 pzicija u razli~itim starosnim kategorijama i vrstama vozila. U posljednjem izvještaju njema~ke vode}e asocijacije za tehni~ke preglede, Prius je broj jedan u kategoriji vozila starih dvije do tri godine, gdje samo 2,2 posto pregledanih vozila pokazuje znakove defekta. Toyotin Auris došao je na drugo mjesto u istoj kategoriji sa samo 2,3 posto, dok je prosjek kategorije oko 5,5 posto.

Najljepši izvana i iznutra

CITROËN DS4 NAJLJEPŠI AUTOMOBIL GODINE

kswagena automatskog rasporeda snage na prednju i zadnju osovinu u omjeru od 40:60 i 60:40 odsto. Za razliku od 4Motion Heavy Duty ova verzija pogona nema mogu}nost korištenja redukcije (4x4Low).

Potpuna oprema

simalnu uštedu dobije najviše od agregata. Vjerovatno zbog te ~injenice Volkswagenov „vuk“ na stotinu pre|enih kilometara prosje~no troši 7,8 litara i pri tom emituje oko 200 g CO2. Tvorci Amaroka su posebnu pažnju posvetili razvoju pogona, pa je u ponudi nekoliko razli~itih opcija. Prvi oblik prenosa snage je standardni 4x2 pogon, na kojem vozilo pokre}u zadnji to~kovi. Drugi u ponudi je 4Motion Heavy Duty po-

gon, koji se bez zaustavljanja vozila, pritiskom na dugme, po potrebi iz 4x2 prebacuje u 4x4 pogon, uz redukciju i blokadu diferencijala. U ovoj opciji omjer momenta i snage na prednjim i zadnjim to~kovima kre}e se u odnosu 50:50 odsto, što Amaroku daje prava off-road svojstva. Tre}a opcija prenosa snage i momenta je verzija 4Motion Permanent, koju karakteriše stalni pogon na svim to~kovima, uz mogu}nost

Pick-up godine Za nešto više od pola godine, koliko je prisutan na tržištu, Amarok je privukao pažnju javnosti, ali i stru~nih radnika iz domena automobilizma, o ~emu svjedo~i i jedna nagrada koja mu je dodijeljena. Naime VW pick-up je osvojio „International Pickup Award“ priznanje, koje je uvedeno prvi put prošle godine. Stru~ni žiri sastavljen od 23 stru~na novinara je ovu nagradu dodijelilo Amaroku u okviru prošlogodišnjeg Sajma privrednih vozila u Hanoveru, zbog njegove ekonomi~nosti, odli~nih mogu}nosti i ponašanja u vožnji, kako na cesti tako i na off-road terenima. ^lanovi žirija posebno su bili oduševljeni ponudom razli~itih pogonskih kombinacija ovog vozila.

Njema~ki pick-up opremljen je standardnim ABS sistemom ko~enja, a mogu}e je koristiti i off-road ABS, koji se aktivira manuelno. Osim elektronske blokade diferencijala (EDS), u Amaroku je dostupan i ESP Plus sistem, koji onemogu}ava vra}anje vozila unazad na nagibima, tako što ga drži u mjestu dok voza~ ne pritisne papu~icu gasa. U zavisnosti koji paket opreme je u pitanju, u Amaroku je mogu}e na}i vazdušne jastuke, automatsku ili poluautomatsku klimu, elektri~ne podiza~e stakala, elektri~ne i grijane retrovizore, multifunkcionalni displej, navigaciju... U Volkswagenu se nadaju da }e Amarok postati konkurentan na primarnim tržištima za pick-up vozila (Južna Amerika, Južna Afrika i Australija), ali da }e svoje mjesto na}i i na evropskom tlu. Cijena ovog modela, koji još nije stigao u BiH, na njema~kom tržištu startuje od 22.500 eura, koliko košta model sa po~etnim 2.0 TDI agregatom, ru~nim mjenja~em i zadnjim pogonom.

Citroën DS4, drugi po redu model DS linije, proglašen je “Najljepšim automobilom godine” od strane 60.000 posjetilaca Interneta u ukupno 62 zemlje! Ta nagrada je dodijeljena 27. januara Fredericu Banzetu, generalnom direktoru marke Citroën, na službenoj ceremoniji 26. me|unarodnog festivala automobila. Pored tog priznanja šire javnosti, Citroën DS4 osvojio je nagradu “Najljepša unutrašnjost” od strane žirija, sastavljenog od poznatih osoba svjetskog zna~aja iz podru~ja dizajna, sporta, kulture i medija. Druga nagrada odnosi se na kvalitet i profinjenost modela Citroën DS4 i uopšteno DS linije. Predstavljen na prvom svjetskom Salonu automobila u Parizu, koji je održan u oktobru 2010, Citroën DS4 novi je rezultat Créative Technologie, koja se o~ituje u filozofiji DS linije, koja naglašava stil, ugo|aj, arhitekturu i profinjenost.

Udvostručavanje kapaciteta

TOYOTA RAZVIJA NOVU GENERACIJU BATERIJA Toyota, proizvo|a~ s najve}im brojem prodanih hibridnih automobila u svijetu, objavila je da radi na razvoju nove generacije baterija, koje imaju mogu}nost pohranjivanja dva puta više elektri~ne energije nego aktuelne litijionske baterije, koje se najviše koriste za pogon elektri~nih i hibridnih automobila te razne elektroni~ke opreme poput mobitela, laptopa, fotoaparata i kamera. Nove magnezijum-sumporne baterije razvija Toyotin tehni~ki centar u Ann Arbor u Michiganu, koji je nadopuna centru za razvoj elektri~nih automobila u Japanu. Jeffrey Makarewicz, inženjer zadužen za razvoj nove generacije baterija, izjavio je da su litij-ionske baterije u odnosu na nikl-metal hidridne omogu}ile dvostruko više pohranjivanje energije. Prva vozila opremljena magnezijumsumpornim baterijama, ili baterijama s nekim drugim alternativnim materijalom, bi}e spremna za tržište oko 2020. godine.


32

OSLOBO\ENJE

AUTOSVIJET

srijeda, 2. februar 2011. godine

Test - Citroen C3 1.4 HDI Tendance

Prostrani i uglađeni mališa Nova generacija Citroena C3 predstavljala je težak zadatak za njegove kreatore, s obzirom na to da se očekivalo da ovaj automobil dostojno naslijedi prethodnika... Nakon velikog uspjeha koji je postigao sa prvom generacijom modela C3, dizajniranog od strane genijalnog Donata Cocoa, Citroen je imao prili~no težak zadatak da razvije dostojnog zamjenika. Kako se provjerena baza ne mijenja, ovaj francuski proizvo|a~ je na prošlogodišnjem frankfurtskom sajmu automobila kona~no predstavio novu generaciju C „trojke“, zasnovanu na provjerenoj PSA platformi, koju još koriste Citroen C3 Picasso i Peugeot 207. S obzirom na to da je prva serija Citroena C3 bila po mnogo ~emu poseban automobil, ispitali smo koliko je to njegov zamjenik pokretan 1.4-litarskim HDI turbodizelašem od 70 KS druga~iji, s obzirom na to da ve} sada kotira kao jedan od najoriginalnijih u klasi.

Veći od prethodnika Nova serija Citroena C3 ve} na prvi pogled jasno pokazuje svo-

je francuske korijene. Specifi~an, elegantan dizajn u našoj opciji bio je istaknut i opcionim produženim Zenith vjetrobranom, kao i veoma atraktivnim 16-colnim lakim to~kovima, a ovakva kombinacija dodatnih City i Di-

enterijernog prostora. Zahvaljuju}i specifi~noj prednjoj i zadnjoj sekciji, sti~e se utisak da je novi C3 kreiran kombinovanjem manje avangardnih, a više klasi~nih linija, dobio na robusnosti, koja je i ovaj put prezentovana kroz

Motor Testni model imao je 1.4-litarski HDI turbodizelaš, koji pri 4.000 o/min razvija 70 KS namic paketa uglavnom je rezultovala radoznalim pogledima gdje god da smo se pojavili. Novi dizajn drugoj generaciji podario je i nešto ve}e dimenzije, tako da je u pore|enju sa prethodnikom novi model profitirao u dužinu 10,4 i u širinu za 3,8 centimetara, dok je visina pove}ana za šest milimetara. Me|uosovinski razmak od 246 centimetara ostao je isti, ali upravo rast vanjskih dimenzija, ta~nije dužine od 3.954, širine od 1.708 i visine od 1.520 mm direktno je uticao na bolju ponudu

Prtljažni prostor zapremine 290 litara je u prosjeku klase

tipi~ni francuski šarm. Uostalom to i jeste novi Citroenov dizajnerski pravac, koji je upotrijebljen i pri kreiranju ve}eg kompakta C4.

Bogato opremljen Bogato opremljeni Tendance model u enterijeru nudi cijeli niz luksuznih elemenata, iz kojih se izdvajaju potpuno elektrifikovana stakla i preklopni retrovizori, automatska klimatizacija, sportski trokraki kožom opšiveni upravlja~ podesiv po visini i dubini, te tradicionalno udobna sjedišta presvu~ena takozvanom Karl Mistral tkaninom, od kojih voza~evo nudi mogu}nost podešavanja po visini. Konfiguracija enterijera je jednaka onoj u glamuroznijem DS3 modelu, što zna~i da se i ovdje cijelom dužinom instrument table proteže metalizirani plasti~ni umetak, kojim su obloženi i rukohvati na vratima. Pohvale zaslužuju i pregledni analogno-digitalni instrumenti sa zanimljivim sjenilom, kao i pozicija komandi klimatizacije i disple-

ja putnog kompjutera. Od ostalih elemenata opreme našeg testiranog modela izdvoji}emo i senzore

Unutrašnjost Ponuda prostora u prednjem dijelu oduševljava, što važi i za zadnju kupu, ali pod uslovom da niste natprosječne visine za parkiranje unazad, audio MP3 sistem sa AUX priklju~kom, tempomat, kao i potpun set vazdušnih jastuka i zavjesa.

Niska potrošnja Na testu dinami~nosti, kombinacija 1.4-litarskog turbodizelaša od 70 KS, te težine od 1.150 kilograma nije obe}avala uzbudljive

performanse. Ipak, dobra uskla|enost motora sa petostepenim ru~nim mjenja~em zadovolji}e manje zahtjevne voza~e, iz prostog razloga što ovako motorizovan C3 i nije namijenjen jurcanju, ve} ugodnoj, opuštaju}oj vožnji sa potrošnjom koja se može okarakterisati kao mizerna. Da novi Citroen C3 1.4 HDI zaista ne pretenduje na obaranje brzinskih rekorda, uvjerilo nas je i ogibljenje, podešeno tako da elegantno iza|e na kraj sa svim gradskim iskušenjima kao što su šahtovi, rubnici ili tramvajske šine. S druge strane, pri bržoj, zahtjevnijoj vožnji, karoserija }e se uz odizanje zadnjeg unutrašnjeg to~ka više nagnuti, ali mali Citroen i tada }e ostati pitom, uz minimalno proširenje putanje, koje se lako kontroliše. Pri mjerenju performansi testni C3 do 100 km/h je stizao za 13,6


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

AUTOSVIJET

MOTOR: ZAPREMINA MOTORA: SNAGA: MAX. OBRTNI MOMENT: UBRZANJE 0-100 km/h: MAX. BRZINA: PROSJEČNA POTROŠNJA: MJENJAČ:

33

4 cilindra, dizel 1.399 ccm 70 KS pri 4.000 o/min 160 Nm pri 2.000 o/min 13,5 s 163 km/h 5 litara 5-stepeni, ručni

dela, kao i to da novi C3 spada u najmodernije mališane na automobilskom tržištu.

Bolji od prethodnika sekundi, da bi nakon toga ostvario i maksimalnu brzinu od 165 km/h. Ako dinamiku ovog modela ocijenimo kao umjerenu, prosje~nu potrošnju onda možemo okarakterisati kao odli~nu. Naime, tokom našeg testa zabilježili smo prosjek od samo 5,2 litre na 100 kilometara, s tim da smo na otvorenom putu ~esto trošili ispod ~etiri litre dizela. Sve u svemu, fantasti~an

rezultat za vozilo koje ima preko 1,1 tonu težine. U pozitivnosti testiranog modela možemo uvrstiti i ko~nice sastavljene od prednjih 266-mm diskova i zadnjih doboša, koje su sa zaustavnim putem od 42,8 metara dovoljno efikasne. Ipak, diskovi i na zadnjoj osovini uticali bi i na još uvjerljiviji rezultat, pogotovo ako uzmemo u obzir ukupni opti~ki nastup ovog mo-

Kada saberemo sve rezultate, ali i li~ne utiske, nema sumnje da ovako opremljen i pogonjen C3 sa uklju~enim brojnim opcijama vrijedi ukupnih 25.625 KM. To u stvari zna~i da bi druga generacija trebala po svakom pitanju da potu~e svog prethodnika, te da ima veliki broj atributa u borbi sa konkurencijom, uklju~uju}i i cijenu osnovnog benzinskog Attraction 1.4i modela od 19.869 KM.

Snovi – Marussia B2

Ruski Ferrari Nikolay Fomenko, ruski muzičar, komičar, glumac i automobilistički vozač, osnovao je malu i relativno nepoznatu manufakturu, čiji su produkti impresivni Marussia B1 i B2 modeli... Italijani sanjaju Ferrari, Lamborghini, Maserati, Nijemci Porsche, Audi, Mercedes, Britanci McLaren F1, Lotus, Aston Martin... a Rusi Marrussiu B1 i B2. Ime Marussia Motors na automobilskom nebu pojavilo se 2007. godine, da bi ve} u decembru 2008. u Moskvi bio predstavljen i prvi produkt ove ambiciozne manufakture, model Marussia B1. Prvi ruski superautomobil iznenadio je javnost, koja je generalno mislila da sjeveroisto~ni proizvo|a~i automobila nikada ne}e oti}i korak dalje od Moskvitcha, Volge i Lade.

Ograničen broj primjeraka Ipak, Rusi su otišli dalje, a da se ne šale, pokazali su i na sajmu automobila u Moskvi, kada su svijetu predstavili svoj drugi model, Marussiju B2, te koncept terenskog vozila F2. Podsje}amo da je idejni tvorac

kompanije Marussia Motors poznati ruski muzi~ar, komi~ar, glumac i automobilisti~ki voza~ Nikolay Fomenko, koji je u razvoj ove male manufakture uložio sve svoje automobilisti~ko znanje, ali i bogatstvo. Nakon nekoliko godina i potrage za najboljim karoserijskim, pogonskim i tehni~kim rješenjima Rusi su došli do finalnog proizvoda. Prvi model B1 okarakterisan je kao veliki iskorak u ruskoj automobilskoj istoriji, maloserijski sportski automobil, ~ija proizvodnja je limitirana na simboli~nih 2.999 modela. Drugi model B1 je otišao korak dalje, ponudivši upe~atljiviji sportski dizajn, sa puno više agresivnosti u izgledu. Uz agresivan dizajn, u kojem su mnogi vidjeli sli~nost sa ultrasportskom Pagani Zondom, ruski superautomobili su donijeli i futuristi~ki enterijer, sa mnoštvom aluminijuma, karbona, brušene kože i savremenih sistema, od kojih se izdvajaju

multimedijalni sa internom memorijom od 320 GB, te navigacioni sistem sa šest kamera raspore|enih po automobilu. Rijetki sretnici koji su imali priliku sjesti za upravlja~ ovih automobila, svjedo~ili su o nesvakidašnjem osje}aju, o direktnom upravlja~u, mo}nom pogonu i uvjerljivim

Motori Jedan agregat B2 je nastao saradnjom Marussije i britanskog Coswortha, dok je drugi plod samostalnog rada ruske kompanije ko~nicama, ali i iznena|uju}oj udobnosti, koju su Marussia B1 i B2 spremne ponuditi na asfaltu. Kada je rije~ o tehni~koj strani oba automobila imaju cjevasti okvir sastavljen od tri zasebna dijela, što je rješenje koje koriste najbolji proizvo|a~i, poput Lamborghinija i Ferrarija. Ovakav princip omogu}io je dobijanje prednje i zadnje deformacione zone, sa centralnim kavezom, kao naj~vrš}im i najbezbjednijim dijelom vozila. U praksi to zna~i da se kod sudara pri velikim brzinama najve}i dio energije apsorbuje u deformacionim zonama, te minimalno prenosi na voza~a i putnika. Sigurnosna rješenja razvijena su u skladu sa iskustvom, koje je Nikolay Fomenko stekao takmi~e}i se u razli~itim

automobilisti~kim trkama, tokom kojih je doživljavao i neugodne udese.

Do „stotke“ za manje od četiri sekunde Najvažniji dio pri~e o ruskim superautomobilima su pogonski agregati, od kojih je jedan razvijen u saradnji Marussije i britanskog Coswortha, a drugi samostalno u režiji Marussije. Rije~ je o 2.8 i 3.5-litarskim šestocilindri~nim benzincima, koji zavisno od izvedbe razvijaju 360 i 420, odnosno 300 KS. Manji motor opremljen je turbinom promjenjive geometrije. Oba motora nude i uzoran obrtni momenat, koji se kre}e od 410 Nm, koliko nudi agregat sa najmanjom snagom do 600 Nm, koliko je dostupno u najja~oj izvedbi. U kombinaciji sa 2.8-litarskim turbomotorom Marussia B1 i B2 do 100 km/h ubrzavaju za 4,2 (360 KS), odnosno 3,8 sekundi (420 KS). Maksimalna brzina je elektronski limitirana na 250 km/h. Kakve su mogu}nosti troipolitarskog atmosferskog agregata za sada je nepoznanica, jer još uvijek nisu objavljeni njegovi tehni~ki podaci. Za zaustavljanje ruskih superautomobila zaduženi su samoventiliraju}i diskovi sa ~etveroklipnim ko~ionim ~eljustima, dok se snaga na podlogu prenosi preko 20-in~nih pneumatika Pirelli PZero Rosso, dimenzija 245/35 naprijed i 285/35 pozadi. Svi motori se kombinuju sa šestostepenim automatskim mjenja~em i zadnjim pogonom.


34

OSLOBO\ENJE

AUTOSVIJET

srijeda, 2. februar 2011. godine

Motocikli - Kawasaki 25 godina

Japanski ratnik od rođenja do danas Jedna od najpopularnijih moto-porodica na svijetu nosi naziv mističnog japanskog ratnika Ninja, a njen prvi pripadnik debitovao je sada već daleke 1984. godine... Ova oznaka koriš}ena je uglavnom na modelima koji su plasirani na tržišta SAD i Australije, a kasnije i Evrope, a upravo zbog nje Kawasakijevi sportski motocikli postali su prepoznatljivi kao najbrži, najbrutalniji, ali i tehni~ki najsofisticiraniji dvoto~kaši na planeti

Motocikl godine Nakon dominacije dvoventilskog ~etvorocilindraša, koji je startovao 70-ih godina u modelu Z1, Kawasaki je hitno trebao svježu krv, koja }e ga vratiti u vrh moto-industrije. Prekretnica za ovog proizvo|a~a startuje 1984. godine, kada na scenu stupa jedan od najslavnijih motocikala svih vremena, legendarni Kawasaki GPZ 900R, ~istokrvni sportista pokretan potpuno novim ~etvorocilindri~nim 16-ventilcem sa dvije bregaste osovine u glavi. Osim što je bio prvi Kawasakijev te~noš}u hla|eni motor, japanski stru~njaci iz zapremine

nostavne postavile nove standarde za sve budu}e motocikle ove klase.

“Desetka” I 1988. godina je izuzetno važna u istoriji Ninja motocikala. Te godine svjetlo dana je ugledao novi najbrži motocikl na svijetu, grand tourismo sportista skriven iza jednostavne oznake ZX-10. Ovaj model, osim svog veoma upe~atljivog dizajna, ~ija se rješenja i danas koriste na ve}ini

sportskih motocikala, ostao je upam}en po svom izuzetno ~vrstom aluminijumskom E-Frame okviru, koji je naslijedio od srodnika Kawasakijevih trka~kih mašina. Sa odmjerenom težinom od 225 kg ZX-10 bio je u stanju ostvariti maksimalnu brzinu od 270 km/h, postavljaju}i ga na ~elnu poziciju liste najbržih motocikala na svijetu.

Sportski uspjesi od 908 ccm uspjeli su izvu}i u to doba fantasti~nih 115 KS, dovoljnih da prvi Ninja od 0 do 400 metara prevali za samo 10,5 sekundi, posustaju}i tek na maksimalnoj brzini od preko 250 km/h. Te godine kao najbrži motocikl na svijetu, Kawasaki GPZ 900R osvaja i prestižnu titulu “Bike of the Year”.

Ipak, titula najbržeg motocikla na svijetu nije bila dovoljna da Kawasaki može spavati na lovorikama i uporedo sa modelom ZX-10 razvijaju novog Ninju, rasnog sprintera ZXR750. Ovaj model razvijen je za potrebe Superbike svjetskog prvenstva, a prvi veliki uspjeh ostvario je voza~ Scott Russell, pokorivši 1992. Daytonu, a iste go-

Mlađi Ninja Samo godinu nakon debitovanja uspješnog modela GPZ 900R, Kawasaki izbacuje i njegovog manjeg brata, koji je trebao biti odgovor konkurenciji u sve popularnijoj 600 supersport kategoriji. Rije~ je o modelu GPZ 600R, kompaktnom sportisti, koji za pogon koristi novi ~etvorocilindri~ni agregat zapremine 600 ccm, ali i izuzetno efikasan paket ko~nica i ogibljenja. Zahvaljuju}i originalnom dizajnu, te odli~nim voznim karakteristi-

dine stiže i titula u AMA Superbike šampionatu. Naredne godine Russel sa timskim kolegom Aron Slightom pobje|uje i na veoma zahtjevnoj trci Osam sati Suzuke.

što je na brzinomjeru grafiranom do 320 km/h bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 285 km/h, odnosno za novu titulu najbržeg serijskog motocikla na svijetu. Ovo laskavo priznanje Kawasakijev “monster bike” držao je punih šest godina. Treba napomenuti da je ovaj, po mnogo ~emu poseban model, dodatno osvježen 1993.

godine, kada dobija izmijenjeni Ram-Air sistem, ve}e ko~nice, te još laganiji i ~vrš}i aluminijumski okvir.

Ninja monstrum Kawasaki 1994. godine odlu~uje da svoju porodicu proširi ve}im supersport modelom ZX9-R, baziranim na dizajnu manje 750-ke, ali sa poboljšanim dvostrukim Ram-Air sistemom usisa i aluminijumskim ramom. Dvije godine kasnije na scenu stupa ZX-7R, supersportski motocikl, koji slavu nije stekao samo na sportskom polju, ve} je okarakterisan i kao jedan od najljepših motocikala svih vremena. Ovaj sportski dvoto~kaš razvijen je na bazi šampionskog modela iz 1993, ali sa novinama u obliku motora sa kratkim hodom klipova i dvostrukog Ram-Air sistema. Modeli pristižu i dalje, tako da u novi milenijum Kawasaki ulazi sa jednim od najmo}nijih motocikala

Opet najbrži na svijetu

kama, GPZ 600R, ili Ninja na tržištu SAD gotovo je preko no}i postao najprodavaniji motocikl u tada prili~no zastupljenoj klasi 600. Za to su svakako bili zaslužni i potpuno novi aluminijumski okvir, te aerodinami~ke performanse, koje su jed-

Iako je najmanji od japanskih motoproizvo|a~a, Kawasaki je i te kako zaslužan za nove tehnologije u moto-industriji. Tako je 1990. godine lansiran prvi model sa Ram-Air sistemom – ZZR-1100 ili u SAD ZX-11R Ninja. Ram-Air sistem u suštini je predstavljao na~in direktnog dovo|enja svježeg vazduha u filter usisnog trakta. Što je motocikl išao brže, pove}avao bi se i pritisak u usisu, a i motor bi razvijao više snage. Tako je ZZR-1100 na tržište startovao sa specifikacijom da raspolaže sa ~ak 147 KS,

svih vremena. Radi se o ultrasupermotociklu ZX-12R, koji je sa 178 KS bio u stanju uhvatiti maksimalnu brzinu od preko 300 km/h. Posebno zanimljivo je to da se

zahvaljuju}i džentlmenskom sporazumu japanskih proizvo|a~a došlo do zaklju~ka da se najmo}niji motocikli limitiraju na 299 km/h, a Kawasakijev monstrum bio je naravno sposoban i za više od toga.

Dragulji asfalta Nakon polovi~no uspješnog ZX-6R Kawasaki je ponovo protresao konkurenciju sjajnim modelom ZX-10R, predstavljenim na 20. godišnjicu prvog Ninja modela. Ovaj model razvijen je samo sa jednim ciljem, totalnom dominacijom na trka~kim stazama, što mu je trebao osigurati 1.0-litarski agregat od 175 KS i izuzetno mala masa od samo 170 kg. To mu je i pošlo za rukom, jer je okarakterisan kao motocikl koji oprašta greške, a sve je to bilo dovoljno i da dva puta zaredom osvoji titulu Naredne godine na scenu stupa i njegov manji brat ZX6R, a 2006. Kawasaki ponovo odlu~uje da napravi najmo}niji motocikl na svijetu. Novi kralj je ro|en, a ime mu je ZZR1400. Sa

187, odnosno 197 KS uz Ram-Air sistem, ZZR1400 igrao se sa brzinama do 300 km/ h, a i danas važi za najmo}nijeg Sport Tourera na svijetu. Poslije ovog modela Kawasaki je samo osvježavao svoju paletu, koja je na kraju ukrašena najmanjim Ninja modelom, 250R. Kompaktan, lako upravljiv, ekonomi~an i dovoljno brz, te cjenovno pristupa~an velikom broju voza~a, Ninja 250R postao je san svih onih koji tek uplovljavaju u motosvijet. Upravo ovaj model otkriva posebnu Kawasakijevu tajnu uspjeha, koja se sastoji od projektovanja i produkcije proizvoda koji nude uravnotežene performanse, visok kvalitet, pouzdanost i, pogotovo u posljednjoj deceniji, znatno poboljšanu završnu obradu. Nadamo se da }e tako biti i u budu}e, te da }e ovaj mali proizvo|a~ brzih “zelenih” motocikala u istom ritmu nastaviti i u predstoje}oj deceniji.


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

AUTOSVIJET

35

Tuning - Pogea Racing Fiat 500 Abarth GTR230

Fićo a la Ferrari Spretni Nijemci iz Pogea Racing tima od Fiata 500 Ferrari Dealers Edition napravili su ljutu zvijer, koje se neće postidjeti nijedan Ferrarijev diler, za čije potrebe je ovaj automobil i tuniran... Nakon Porsche Cayenna i Panamere najomiljeniji i naj~eš}e prera|ivani automobil vjerovatno je Fiat 500. Gotovo da nema tunera zvu~nijeg imena koji se nije oprobao na ovom italijanskom retro modelu i nije pokušao od njega napraviti ljutu zvijer. Jedan od najboljih primjeraka nedavno je izašao iz garaže Pogea Racinga, njema~kog tu-

nera, koji je prvenstveno orijentisan na tuniranje Audijevih i nekih Mercedesovih modela. Kao osnova za tuniranje Pogea Racingu je poslužila posebna serija Abarth 500 Ferrari Dealers Edition, koju je Fiat namijenio Ferrarijevim dilerima širom svijeta. Podsje}amo da fabri~ka, sportska verzija malog italijanskog automobila Abarth

su obavljene i ~uvaju se u tajnosti, ve} sada se može naslutiti na šta je sve spreman ovaj automobil. Mala crvena neman, osim dvije turbine na motoru dobila je i niz aerodinami~kih dodataka, novi izduvni sistem, elektroniku, hladnjak... I podvozje je dodatno oja~ano, kako bi izdržalo velika dinami~ka opte-

500 iz 1.4 16 T-Jet motora izvla~i 135 KS, dovoljnih da se do 100 km/h stigne za 7,9 sekundi, ali i pre|e preko 200 km/h (maksimalna brzina 205 km/h). Modeli iz Ferrari Dealers Edition serije poja~ani su u tvornici na 180 KS, ubrzanje im je spušteno na sedam sekundi, a maksimalna brzina podignuta na 225 km/h. Pogea Racing je otišla još dalje, poja~avši motor sa dodatnih 100 “konja” do 280 KS i 330 Nm obrtnog momenta. Mada performanse za ovaj model još ni-

re}enja, a ugra|ene su i kapacitetnije ~etveroklipne ko~nice. Sve prerade obavljene su u skladu sa strogim TUV standardima. Najjeftiniji tuning paket koji Pogea Racing nudi uz Abarth 500 košta 3.400 eura, uz napomenu da su Nijemci spremni napraviti sve mogu}e prerade koje kupac poželi.


36

AUTOSVIJET

OSLOBO\ENJE

srijeda, 2. februar 2011. godine


OSLOBO\ENJE

SCENA

srijeda, 2. februar 2011. godine

Susan Boyle

14 miliona albuma za 14 mjeseci Pjeva~ica je drugu godinu postala najprodavaniji izvo|a~ iz Sony Music kataloga. Susan Boyle primila je posebnu plo~u u ~ast prodanih 14 miliona albuma diljem svijeta za samo 14 mjeseci. Plo~a joj je uru~ena u Londonu, a sa Susan Boyle je slavila ekipa koja je s njom radila na albumima “I Dreamed a Dream“ i “The Gift“. - Ne mogu opisati rije~ima koliko sam sretna. Gledaju}i ovu plo~u sve je postalo stvarno. Voljela sam svaku minutu do sada i jedva

~ekam da se ponovno vratim u studio ba{ kao i drugim uzbudljivim projektima koje donosi 2011, rekla je uzbu|ena Susan Boyle. - Nevjerojatna je brojka 14 miliona albuma za 14 mjeseci, ali sa Susan me ni{ta ne iznena|uje, kazao je Simon Cowel, ~ovjek u ~ijem showu je Susan i otkrivena. Susan Boyle je tako|er postala najprodavaniji izvo|a~ iz Sony Music kataloga na me|unarodnoj razini u dvije uzastopne godine.

“Ze~ica“ Rihanna

Objavila fotografije snimanja spota Popularna pjeva~ica Rihanna nedavno je snimila spot za svoju sado-mazu pjesmu, nazvanu “S&M”, sa novog albuma “Loud“. Izgleda da i ona nestrpljivo i{~ekuje objavljivanje singla i spota, pa je fanove uveselila fotografijama sa snimanja. Nedavno je ljepotica s Barbadosa najavila da }e sa albuma “Loud“ najglasnija biti pjesma “S&M” u kojojpjeva o tomekako voli “opasan“ seks, bi~evanje i vezanje lancima. Tokom vikenda snimila je video za pjesmu “S&M” i fanovesvakim danom obraduje objavljivanjembaremjednefotografije sa snimanja. Fotografijom na ko-

joj je odjevena poput playboy ze~ice, crvenokosa pjeva~ica odu{evila je svojeobo`avatelje. - Snimila sam svoj najbolji video ikada, napisala je Riha-

Zvijezda meksi~kih sapunica Vanessa Arias

nna na svom profilu na Twitteru. Video je sniman u Los Angelesu, a re`irala ga je Meli na Mat so ukas, pre no se ameri~ki mediji.

37

Oprah Winfrey

Prona{la davno

izgubljenu polusestru Oprah Winfrey otkrila je da ima polusestru, `enu iz Milwaukeeja, koju je njena majka dala na usvajanje prije gotovo 50 godina, kada je slavna TV voditeljica imala osam godina. Oprah je svoju tek prona|enu polusestru predstavila publici, kojoj je govorila o njenoj upornoj potrazi da prona|e svoju biolo{ku majku. - Ovo je, moji prijatelji, ~udo nad ~udima, rekla je Oprah prije nego {to je na scenu izvela 48godi{nju `enu, koja je imenovana jedino kao Patricia, bez pominjanja njenog zanimanja ili bilo kakvih drugih detalja, prenose svjetski mediji.

Nakon godina potrage za svojim ro|acima, `ena je srela Winfrey na Dan zahvalnosti pro{log novembra. Patricia je ro|ena 1963. godine u Milwaukeeju, u vrijeme kada je Oprah `ivjela sa ocem i nije ni znala da je njena majka trudna. Patricia je godinama bila udomljavana prije nego {to je usvojena u sedmoj godini. Sestra slavne voditeljice odustala je od potrage za svojom majkom, ali je nastavila tra`iti prije nekoliko godina na insistiranje njene djece. Majka polusestara Vernita Lee rekla je da nikada nije rekla Oprah za njenu sestru, jer “je mislila da je stra{no to {to je uradila“.

Pokazala bujne grudi za Playboy Glumica Vanessa Arias svoju karijeru zapo~ela je 1998. godine, a i danas mami uzdahe brojnih mu{karaca {irom svijeta dok njihove `ene pla~u nad sudbom glavnih junaka njihove omiljene serije. Vanessa Arias do sada glumila je u desetak televizijskih emisija, ta~nije meksi~kih sapunica.

Stoga se, kao poklon vjernim obo`avateljima, razodjenula sasvim gola za ~asopis Playboy. Bez imalo nelagode pozirala je u moru, na pijesku i u le`aljci. Ne samo da je pokazala kako ima besprijekornu figuru ve} je svoje bujne i oble grudi ponosno stavila u prvi plan ve}ine fotografija.


38

OSLOBO\ENJE

OGLASI

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novi Grad Sarajevo Op}inski na~elnik

srijeda, 2. februar 2011. godine Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Canton Sarajevo Town Sarajevo Novi Grad Manicipality Sarajevo Mayor of Municipality

Na osnovu ~lana 15. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije BiH» broj 49/06), ~lana 75. Statuta Op}ine Novi Grad Sarajevo («Sl. novine Kantona Sarajevo», /pre~i{}eni tekst/, broj: 30/09), Odluke o izvr{avanju bud`eta Op}ine Novi Grad Sarajevo za 2011. godinu (''Sl. Novine Kantona Sarajevo'', br. 35/10), Akcionog plana za djecu Op}ine Novi Grad Sarajevo za period 20102011. godina, Akcionog plana socijalnog uklju~ivanja u sistemu dje~ije za{tite za period 20102011. godine Op}ine Novi Grad Sarajevo i Strate{kog programa za mlade, op}inski na~elnik Op}ine Novi Grad Sarajevo raspisuje:

J AV N I O G L A S za dodjelu sredstava za realizaciju slijede}ih projekata: - ''Grad-Op}ina po mjeri djeteta'' - ''[kola odgovornog roditeljstva'' - ''Centar za rani rast i razvoj'' A/. Pravo u~e{}a na javnom oglasu imaju nevladine i neprofitne organizacije koje djeluju na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo. Na javni oglas podnose se projekti koji }e se finansirati sredstvima iz bud`eta Op}ine Novi Grad Sarajevo za realizaciju slijede}ih projekata: A.a. ''Grad-Op}ina po mjeri djeteta'' A.b. ''[kola odgovornog roditeljstva'' i A.c. ''Centar za rani rast i razvoj''. B/. Nevladine i neprofitne organizacije koje apliciraju sa projektom moraju zadovoljiti op{te kriterije: - da su osnovane i registrovane kod nadle`nih institucija u Federaciji BiH (dokaz — rje{enje o registraciji); - da su vo|ene od dr`avljana Bosne i Hercegovine (dokaz — fco li~ne karte ovla{tene osobe u organizaciji); - da svoje aktivnosti razvijaju na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo, {to dokazuju kroz svoje izvje{taje o radu u prethodnoj godini, a novoosnovane organizacije i organizacije koje prvi put apliciraju na javni oglas prilikom podno{enja projekata prila`u i program rada organizacije (dokaz — program rada organizacije za 2010. godinu); - da se projekat odnosi na oblast opisanu pod ta~kom A.a., A.b. i Ac. javnog oglasa (dokaz — statut organizacije); - da je projekat namijenjen gra|anima op}ine Novi Grad Sarajevo, {to se jasno vidi iz projektnog prijedloga (dokaz — prijedlog projekta); - da nije ogranak bilo koje politi~ke partije, niti je uklju~en u bilo kakvu aktivnost u ime politi~ke partije (dokaz — izjava data od ovla{tene osobe u organizaciji); - organi dr`avne vlasti ne mogu biti finansirani kao nosioci projekta, ali je mogu}e njihovo u~e{}e u izvo|enju samog projekta u smislu pru`anja podr{ke projektu.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA

БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА ФЕДЕРАЦИЈА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ ФЕДЕРАЛНО МИНИСТАРСТВО ПРОСТОРНОГ УРЕЂЕЊА

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL MINISTRY OF PHYSICAL PLANNING

Na osnovi ~lana 56. Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije BiH (Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), ovo Federalno ministarstvo Objavljuje

J AV N I P O Z I V Za uvid u Izvedbeni projekat sanacije objekta Kapetanove kule u Biha}u na lokalitetu ozna~enom kao k.~. 5135 K.O. Biha}-grad, podru~je grada Biha}a. 1. Na javni poziv mogu se javiti samo stranke u postupku u skladu sa ~lanom 56. stav 4. i 5. Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije BiH. 2. Na javni poziv stranke u postupku su du`ne da se izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije 15 dana od dana objavljivanja poziva. 3. Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekat, mo`e se o tome pisano izjasniti u roku od osam dana od dana objavljivanja poziva. 4. Stranke u postupku mogu uvid u Glavni projekat investitora Zavoda za za{titu kulturnog naslije|a Biha} izvr{iti u prostorijama Federalnog ministarstva prostornog ure|enja, ul. M. Tita 9a/IV, od 11 do 15 sati u roku 15 dana. UPI/03-23-2-396/10 Sarajevo, M. Tita 9a, Tel. +387 33 22 71 88, Fax + 387 33 22 64 20 http://www.fmpu.gov.ba

Pored utvr|enih kriterija, Komisija imenovana od op}inskog na~elnika, mo`e utvrditi i dopunske kriterije koji su u suglasnosti sa prethodno utvr|enim kriterijima. B/a. Posebni uslovi za projekat iz ta~ke A.a. su: - iskustvo u radu sa djecom, pra}enju i implementaciji Konvencije o pravima djeteta; - iskustvo organizacije u provo|enju projekta «Grad-Op}ina po mjeri djeteta»; - iskustvo organizacije u pripremi i izradi dokumentacije i participaciji djece za implementaciju projekta „Grad-Op}ina po mjeri djeteta“; - preporuke institucija sa podru~ja grada Sarajeva i me|unarodnih organizacija. B/b. Posebni uslovi za projekat iz ta~ke A.b. su: - iskustvo organizacije u istra`iva~kom radu — anketiranje i objava rezultata istra`ivanja; - iskustvo organizacije u provo|enju projekta «[kola odgovornog roditeljstva»; - iskustvo organizacije u pripremi i izradi publikacija o temi odgovornog roditeljstva (dokaz: prilo`iti {tampanu publikaciju); - preporuke JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo i Op}ine sa podru~ja Kantona Sarajevo na kojoj NVO djeluje. B/c. Posebni uslovi za projekat iz ta~ke A.c. su: - Da je organizacija uklju~ena u projekat ''Ja~anja sistema socijalne za{tite i inkluzije djece u BiH'' — SPIS D/. Zahtjevi po javnom oglasu mogu se podnijeti u roku od 8. dana od dana objavljivanja javnog oglasa u sredstvima informisanja. Zahtjevi se podnose na info-{alteru Op}ine Novi Grad Sarajevo isklju~ivo putem aplikacionog obrasca. Aplikcioni obrazac i uputstvo za apliciranje se mogo preuzeti na info {alteru Op}ine ili putem Web stranice www.novigradsarajevo.ba. E/. Op}inski na~elnik Op}ine Novi Grad Sarajevo }e donijeti odluku o finansiranju projekata najkasnije u roku od 10 dana po zaklju~enju javnog oglasa, a na prijedlog Komisije imenovane od op}inskog na~elnika. O rezultatima odlu~ivanja po podnesenim aplikacijama u~esnici }e biti obavije{teni pisanim putem, nakon ~ega }e se zaklju~iti ugovori sa organizacijom ~iji je projekat odobren za finansiranje. Zahtjevi se primaju u zape~a}enim kovertama. Kontakt-osoba: Razija Hamzi} br. tel. 291-192, soba broj 122/I

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA BH LINE MRE@E Obavje{tavamo korisnike da }e tokom no}i 2/3. 2. 2011. godine, od 22 do 4 sati do}i do prekida BH Line mre`e na podru~ju Bosanskopodrinjskog kantona zbog radova na centrali. Zahvaljujemo korisnicima na razumijevanju. BH Telecom


OSLOBO\ENJE

[TAMPA•TISAK•PRES 39

srijeda, 2. februar 2011. godine

Anto Nobilo, zagreba~ki odvjetnik

Po{tenje u podzemlju ve}e je nego u politici Solidarnost me|u politi~arima s onima koji su pali u nevolje prakti~ki je nikakva, dok je solidarnost unutar kriminalnih grupa s obiteljima i pojedincima koji su se na{li u zatvoru ili pod udarom zakona prili~no velika. Politi~ari se doslovno boje na ulici ~ak i pozdraviti onoga s kojim su bili u prijateljskim odnosima i zajedno gradili politi~ku karijeru ako je taj drugi pod udarom pravosu|a, rekao je Nobilo Vjesnik, Zagreb O zagreba~kom odvjetniku Anti Nobilu novine su nedavno pisale kao osobi koja je izlo`ena prijetnjama ljudi iz kriminalnog podzemlja, pa ~ak i prijetnjama smr}u. Otklonio je takve pri~e, ali nije demantirao ni jedan novinski navod koji je tu neugodnu situaciju za svakoga, a posebno za odvjetnika, opisivao. To treba pripisati Nobilovoj odvjetni~koj mudrosti, a ne mogu}em novinarskom izvrtanju ~injenica. Odatle, razumljivo, i odgovor na prvo pitanje u razgovoru: • Je li vas strah, kao odvjetnika, prijetnji smr}u? - Meni osobno nitko nikad nije prijetio smr}u, pa ne mogu odgovoriti na ovo pitanje.

Filmovi su ne{to drugo • Kad, u kojem to trenutku nekog predmeta, sti`u takve prijetnje? - Prijetnji se u pravilu ne treba bojati. Onaj koji prijeti ide na zastra{ivanje. Prijetnja i osje}aj straha od prijetnje je njegov krajnji cilj, barem u tom trenutku. Nitko tko `eli ostati neotkriven u, na primjer, ubojstvu ne}e najprije pri je ti ti, je dna ko kao {to i plja~ka{ banke ne}e najprije prijetiti da }e oplja~kati banku, a onda to u~initi. Treba se bojati onih kojih {utke pripremaju nasilne kriminalne akcije. • Neki va{i kolege ka`u da se

• Koji je najve}i rizik u odvjetni~kom poslu? - Svaki posao nosi rizik. Odvjetni~ki posao nije najrizi~niji, a ja bih rekao ni osobito rizi~an. Jasno, u ameri~kim filmovima je to sve druk~ije. Ako se dobro postavi{ prema klijentu, ako si od po~etka s njime brutalno iskren, jasno mu stavi{ do znanja sve za njega otegotne okolnosti, ali i potencijalno osloba|aju}e ~injenice, daje{ mu jasan uvid tijekom cijelog slu~aja u njegovo trenuta~no stanje, klijent ti postaje aktivni sudionik u svojoj obrani. U tom slu~aju, naravno da nema nikakva problema. Kao u svakom poslu, treba biti po{ten prema ljudima s kojima radi{, koji su ti klijenti, mu{terije i sli~no. Otvoren i po{ten odnos odvjetnik klijent bit je ovog posla. • Mo`ete li normalno raditi posao ako ste pod policijskom za{titom? - Da, jednako kao {to to mo`e sudac ili tu`itelj koji ima takvu za{titu, barem {to se ti~e kaznenih predmeta na kojima trenuta~no radim, a to je gospodarski kriminal. Kad sudjelujete u obrani tzv. mafija{kih grupa, onda nemate policijsku za{titu, ali imate policijsku pa`nju, pa vam do|e na isto. • Kad branite ljude iz polusvijeta ili iz podzemlja, ne bojite li se da }ete i nehotice doznati ne{to {to vas zbli`ava s tim ljudima?

LJUDI KAO I SVI DRUGI Ljudi iz kriminalnog miljea imaju jednake ljudske karakteristike kao i ostala populacija. Nema tu posebne razlike, osim {to su oni kriminalci. Kriminalac, koliko god se to ~inilo paradoksalno, mo`e biti ~ovjek od rije~i, ali i vjerolomnik. ^ovjek koji nikad ne la`e, ali je prvorazredni la`ljivac. ^ovjek koji ne}e izdati prijatelja, ali isto tako mo`e postati pokajnik, veli Nobilo smr}u prijeti ako je odvjetnik ne{to obe}ao, za to primio novac, a obe}anje nije opisala i presuda u sporu? - Nemam takvih iskustava. Mogu}e zato jer sam u pravilu radio na najve}im slu~ajevima s takvim profilom ljudi. Ina~e, ne vodim slu~aj ako me klijent ne prihvati kao apsolutnog {efa operacije njegove obrane, „spasitelja“, „gurua“, u za njega iznimno te{koj `ivotnoj situaciji.

- Ljudi iz kriminalnog miljea imaju jednake ljudske karakteristike kao i ostala populacija. Nema tu posebne razlike, osim {to su oni kriminalci. Kriminalac, kolikogod se to ~inilo paradoksalno, mo`e biti ~ovjek od rije~i, ali i vjerolomnik. ^ovjek koji nikad ne la`e, ali je prvorazredni la`ljivac. ^ovjek koji ne}e izdati prijatelja, ali isto tako mo`e postati pokajnik. Sad sam u prilici uspore|ivati pona{anje po-

sao policije, Dr`avnog odvjetni{tva i sudaca je suo~avati se sa zlom. S tamnom stranom `ivota. Me|utim, ako `elite raditi ovaj posao, morate se na to naviknuti. U `ivotu pamtim samo jedan le{. Kad sam po~eo raditi kao mladi tu`ilac u Donjoj Stubici, sje}am se svog prvog le{a. Bila je to tek ro|ena beba koju je majka u rastrojstvu nakon poroda izbola no`em po prsima. Ta slika me dugo pratila, a sje}am je se i danas. Bio sam mlad i to me {okiralo. Svih ostalih le{eva u tu`ila~koj i odvjetni~koj karijeri se prakti~ki ne sje}am. Kad se bavite ovakvim poslom, morate stvari racionalizirati. Jezovitim prizorima morate prilaziti s forenzi~no-kriminalisti~kog, a ne emotivnog stajali{ta. Ako emotivno pro`ivljavate neku te{ku situaciju, propu{tate va`ne detalje i ~injenice koje vam mogu koristiti u va{em poslu. Ako se tako ne mo`ete ustrojiti, onda nemojte raditi ovaj Nobilo: Prijetnji se u pravilu ne treba pla{iti

liti~ara i klasi~nih kriminalaca kad se na|u pod udarom zakona ili im taj udar zakona prijeti ili im prijeti da }e akcije koje se vode u kaznenom postupku na{koditi politi~koj karijeri. Moj je ~vrsti zaklju~ak da u organiziranom klasi~nom kriminalu ima u prosjeku daleko po{tenijih ljudi nego u politici. U politici }e lak{e izdati prijatelja, la`no teretiti svoga druga, odre}i se partnera koji mu je, recimo, pomogao da izgradi politi~ku karijeru i da stekne sve {to u `ivotu ima. Sve to politi~ari daleko lak{e rade nego pripadnici klasi~nih mafija{kih organizacija. Solidarnost me|u politi~arima s onima koji su pali u nevolje je prakti~ki nikakva, dok je solidarnost unutar kriminalnih grupa s obiteljima i pojedincima koji su se na{li u zatvoru ili pod udarom zakona prili~no velika. Politi~ari se doslovno boje na ulici ~ak i pozdraviti onoga s kojim su bili u prijateljskim odnosima i zajedno gradili politi~ku karijeru ako je taj drugi pod udarom pravosu|a. Takva lako}a odricanja od ljudi, kao {to je to kod politi~ara, me|u ostalom populacijom, pa i kriminalnom, doslovno ne postoji. Jednostavno treba shvatiti da su svi kriminalci ljudi. Oni su ljudi koji su zgrije{ili. Ljudi koje tre-

Ne mogu biti gruntovni~ar • Padne li vam nekad na pamet da sve ostavite i posvetite se gruntovnici i me|ama. Posla ima, a nitko vam ni~im ne prijeti? Poku{ao sam, ali ne ide. Jednostavno ne mogu biti ~inovnik ili gruntovni~ar. Moje gorivo je adrenalin, a pokre}em se na izazove. [to te`a i izazovnija situacija, ja bolje funkcioniram. Takva mi je karma. ba kazniti, ali u svojoj su{tini ljudi sa svim manama i vrlinama kao i svi ostali gra|ani. • ^itao sam mnogo krimi}a, pa mi se ~ini da je najopasnije za odvjetnika kad brani ~ovjeka iz jednog klana, a drugi se klan boji {to je ovaj vama sve rekao o njima. Je li tako stvari stoje i u stvarnom `ivotu? - To je tako samo u romanima. • Da se jo{ malo vratim novcu. Je li uop}e mogu}a situacija da te neki zloglasnik, nezadovoljan visinom kazne, “argumentima” zatra`i povrat honorara? - Mogu}e, ali nisam tip odvjetnika kojemu se to doga|a. • ^itao sam o mnogim va{im, ali i predmetima iz prakse va{ih ov da{ njih ko le ga. Kad po~inje jeza u odnosu s klijentom kojeg se sumnji~i za ne{to te{ko, grozno, krvavo? - Odvjetni~ki posao, kao i po-

posao. Jednako tako, recimo, ne bih mogao biti kirurg jer se je`im od toga da bi no`em razrezao ne~iju utrobu i vadio unutarnje organe.

^uvanje tajne • Obvezani ste na ~uvanje odvjetni~ke tajne. Tko jo{ osim vas i va{e savjesti zna da o ne~emu {to ste doznali ne}ete ni pisnuti, ako ne smijete? - Odvjetni~ka tajna je svetinja. Nitko, apsolutno nitko ne smije znati za razgovor odvjetnik - klijent. Najbolji na~in da ~uvate odvjetni~ku tajnu je da o svojim predmetima nikad ni s kim ne razgovarate. Ja sam na taj na~in pristupio kad sam radio kao tu`ilac i dok nisam po~eo raditi medijski razvikane predmete prakti~ki apsolutno nitko, pa ~ak ni moja obitelj, nije znala {to konkretno radim. Vlado RAJI]


40

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I

NOVOSTI I PREPORUKE

Kamini na biogorivo Kamini na biogoriva idealno su rje{enje. Biokamini se lo`ebioetanolom, a prilikom sagorijevanja ne otpu{taju mirise, dim, ~a| ili pepeo u prostor. Bioetanol predstavljaalternativubenzinu, a proizvodi se od biomase i biorazgradivog dijela otpada da bi se koristio kao biogorivo. Ako ipak niste u mogu}nosti izdvojiti sredstva za biokamine, uvijek se mo`ete odlu~iti za one koji smanjuju zaga|enje. Kamini poznate australijske firme dolaze bez dimnjaka i bez ikakvih priklju~aka za gorivo, {to ih ~ini idealnim za bilo kojeokru`enje jer se mogupostavitibilogdje u prostoru. Kamini rade na obnovljivo moderno gorivo (denaturirani etanol), koje gori ~isto i ne zahtijeva ~i{}enje.

Moderne ergonomi~ne stolice Na raspolaganju imate sve stilove, od antiknog namje{taja do potpuno savremenog. Pri odabiru tradicionalnog namje{taja, primjera radi, stolice, na umu opet imajte udobnost. Iako izgleda neodoljivo, treba biti fleksibilna i prilagodljiva. Moderne stolice u ve}ini slu~ajeva su ergonomi~ne, ali ~esto se svojim futuristi~kim izgledom ne uklapaju me|u ve} postoje}i namje{taj u domu. Zlatno je pravilo: kada se odlu~ite za jedan stil, ostanite mu vjerni. Udobni namje{taj ku}nog ureda zna~i da on odgovara va{em tijelu. Ako ste visoka osoba, va`no je da sto i stolice budu prilago|eni i proporcionalni va{oj visini. Isto vrijedi i za ni`e osobe, jer tokom sati provedenih za radnim stolom, va`no je da imate pravilno dr`anje, visinu stolice prilago|enu stolu te da vam stopala u potpunosti dodiruju pod.

srijeda, 2. februar 2011. godine

[ta su dokazala nau~na istra`ivanja?

Ozdravite uz

prijateljicu Otvorena komunikacija klju~ mentalne stabilnosti i ~i{}enje nakupljenog stresa Psiholozi i sociolozi ka`u da prijatelje biramo prema sli~nosti. Preduslov za kvalitetno prijateljstvo su sli~ni svjetonazori, a kod `ena i emotivna povezanost. Kao {to je poznato, `enska prijateljstva podrazumijevaju i dijeljenje osje}aja, od strahova i nesigurnosti do pru`anja podr{ke i utjehe. @ene u takvim odnosima mogu biti sasvim svoje i bez ikakvih maski koje u svakodnevnom `ivotu ~esto nose. To je i razlog za{to `enama prijateljstva sa drugim `enama do|u kao svojevrsna psihoterapija. Nau~no je dokazano da su `ene koje imaju kvalitetna prijateljstva sa drugim `enama psihi~ki zdravije. Takve odnose karakteri{e i otvorena komunikacija koja je i klju~ mental-

RECEPT DANA

ne stabilnosti i svojevrsno ~i{}enje nakupljenog stresa. Osimdobrogpsihi~kogzdravlja, `enskaprijateljstvaodgovorna su i za bolje fizi~ko zdravlje `ena. I ta je tvrdnja nau~no dokazana. Istra`ivanja su pokazala da `ene mogu ozdraviti ~ak i od ozbiljnih bolesti poput karcinoma dojke, ako tokom lije~enja uz sebe imaju dobru prijateljicu koja im pru`a podr{ku i nadu. Ameri~ki psiholozi tvrde da `ensko prijateljstvo vi{euti~e na zdravlje`ene od bilo kojeg drugog odnosa u njenom `ivotu. I tvrde da se `ene tokom te{kih vremena u koje svakako ulazi i bolest, najvi{e mogu osloniti na svoje prijateljice, koje ih najbolje razumiju. Kanadski stru~njaci su zaklju~ili da `enenajboljerazumijevanje pronalaze u prijateljstvu sa drugim `enama. Koliko god `ene mo`da bile bliske sa mu{kim partnerom, oni ih ipak nikada ne mogu razumjeti kao druga `ena. Glavni uzrok tome je emotivna povezanost koju `ena mo`e prona}i.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Pamuk i flanel za casual odje}u

Osli} na azijski na~in Potrebno:

 500 g fileta osli}a  so i biber  2 ka{ike bra{na  800 g kuhanog paradajza  3 luka  1 ~e{anj bijelog luka  3 ka{ike maslinovog ulja  1 ka{ika ri`inog vina ili suhi sherry  1 ka{ika sojinog umaka  1 ka{ika ~ili-umaka  {e}er

Priprema: Operite i osu{ite ribu. Razre`ite na 4 komada i uvaljajte u bra{no. Na vru}em woku ugrijte ulje. Pr`ite filete 4 minute sa svake strane. Izvadite i ostavite na toplom. Sitno nare`ite luk i bijeli luk, pa dinstajte minutu na maslinovu ulju. Dodajte paradajz, ri`ino vino, umak od soje, ~ilija i {e}er. Pustite neka kuha 5 minuta. Gotov umak prelijte preko pr`enih fileta i poslu`ite uz kuhanu ri`u ili tjesteninu.

Bilo da je rije~ o casual, sportskoj odje}i ili modernim `enskim haljinama koje vr{e ulogu casual odje}e, naj~e{}i primjer(c)i su sljede}i: denim ili ko`na jakna zajedno s d`emperima stvaraju vitalan dio bilo koje casual kolekcije za zimu, {ifonsuknje, svila, bar{un, hla~e na tri kvarta, suknje i hla~e s izra`enim d`epovima sa strana, ko{ulje i o{i{ane komunalne hla~e, razli~iti tipovi denima. [alovi, kape, rukavice ili ru~no ra|eni kai{evi mogu se dodati kao modni dodaci za casual i sportski izgled i mogu znatno pobolj{ati standarde tih stilova. Casual ko{ulje, svilene bluze, kao i majice te pamu~ne haljine dugih rukava nude prirodno opu{tanje i udobnost. Od materijala se za ovaj odjevni stil mogu koristiti pamuk, svila i flanel.

Serum za ljep{e trepavice Neke maskare imaju ve} u sebi serum za trepavice, koje im ne samo da daju volumen nego ih i njeguju. Ove maskare mo`ete prepoznati po tome {to se sastoje od dvije komponente, koje se nanose na trepavice, prvo serum, a onda maskara. Serum mo`ete koristiti sam, bez stavljanja maskare, zbog njegovih njeguju}ih svojstava. Nanesite serum ujutro i nave~er prije spavanja i ve} za mjesec trebali biste vidjeti zna~ajnu razliku. Na komadi} vate stavite mlijeko ili tonik za ~i{}enje {minke, zatvorite o~i i pritisnite vatu na o~i i samo dr`ite 10-ak sekundi, kako bi se maskara lagano otopila. Nakon toga, uklanjanje maskare, pa i one vodootporne bi}e vrlo lagano. Vodootporne maskare obavezno ~istite s tonikom za skidanje vodootporne maskare.


OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED

srijeda, 2. februar 2011. godine

41

OCZ Z-Drive R3

GreenMax serija

Intel Emcrest SSD

Mi{ za gejmere

OCZ je najavila najnovije Z-Drive R3 PCI-Express SSD rje{enje za poslovne i OEM klijente. Interesantna stvar u vezi sa ovim driveom je da je u pitanju prvi drive koji zvani~no koristi OCZ-ovu vlasni~ku Virtualized Controller Arhitecture (VCA) tehnologiju. Kreiranjem„virtuelnog super kontrolera“ OCZ VCA {tedi resurse dva ili vi{e NAND Flash kontrolera, skladi{tene resurse procesora tako da driveovi mogu da obezbijede bolje karakteristike i performanse i nudi prilagodljive opcije interfejsa. Zahvaljuju}i ovoj tehnologiji Z-Drive R3 nudi brzinu transfera od 1GB/s i dostupan je sa SLC, MLC, eMLC NAND flash ~ipovima u kapacitetima od 150, 300 i 600 GB kao i 1.2TB.

Gigabyte Technology je predstavila novu liniju ra~unarskih napajanja, GreenMax seriju. Prema navodima ovog proizvo|a~a nova linija je sertifikovana kao 80 Plus Bronze i karakteri{e je efikasnost do 87 posto. GreenMax familija napajanja uklju~uje sedam modela (izlaznih snaga 350, 400, 450, 550, 650, 750 i 850 W). Sva napajaja su ATX 12V v2.3 usagla{ena i koriste izuzetno pouzdane japanske kondenzatore, vi{estruke funkcije za{tite i karakteri{e ih srednje vrijeme prije otkaza od 120.000 ~asova. Ova napajanja posjeduju petogodi{nju garanciju i vi{estuke 12V railove. Za sada nisu poznate cijene.

Potvr|ena je informacija da kompanija Intel priprema nove SSD visokih performansi za naredni period. Intel 510, koji je tako|er poznat pod radnim nazivom Emcrest, odlikova}e brzina od 450MB/s kad je u pitanju brzina ~itanja i cijelih 300MB kad je u pitanju brzina pisanja. Ove performanse }e biti gotovo udvostru~ene u odnosu na performanse Intelove najbolje linije driveova, X25-E koju odlikuju bzine ~itanja i pisanja, 250Mb/s i 170Mb/s. Novi driveovi }e biti izra|eni kori{tenjem 34nm proizvodnog procesa, ali }e dobiti i SATA III podr{ku, a to }e biti i neki od prvih mainstream SSD koji }e pomjeriti granice SATA II.

Kompanija Razer se sasvim sigurno mo`e pohvaliti da je jedna od kompanija koja nudi ra~unarske komponente za igra~e na najvi{em nivou. Ova kompanija je predstavila nedavno jo{ jedan specijalni mi{ za zagri`ene igra~e. Novi mi{ u vidu specijalne edicije je nazvan Razer DeathAdder Black Edition. Ovaj mi{ se prodaje za 60 dolara i isporu~uje direktno od proizvo|a~a. Mi{ karakteri{e potpuno crna kolor {ema kao i 3500 dpi 3G infracrveni senzor. Ovo je odli~an mi{ za igra~e koji vole rje{enja niske rezolucije i velika pomjeranja rukom. Mi{ posjeduje pet programabilnih tastera, mogu}nost pode{avanja osjetljivosti u toku igre, kao i akceleraciju od 1.5G.

Za ljubitelje letenja

JetLev za

99.500 dolara Ukoliko ste probali skijanje na vodi, surfanje, litesurfing i ostale vodene sportove, vrijeme je da isku{ate i letenje s jet-packom na le|ima. Stanoviti Raymond Li na projektu radi jo{ od 2005., ali nikako da stvar privede kraju i skupi novac za proizvodnju ove igra~ke. Navodno svi koje je pitao da ulo`e novac smatraju ga ludim. Ovo ga nije obeshrabrilo i za mart ove godine najavljuje po~etak prodaje svog vodenog jet-packa tr`i{nog imena JetLev. JetLev se sastoji od motora i tanka s gorivom koji su polo`eni na vodi, te su duga~kim crijevom spojeni s mlaznicama na ruksaku koji na sebi nosi neko dovoljno hrabar. Kroz mlaznice na „ruksaku“ izbacuje se velikom brzinom voda koju tjera benzinski motor i po zakonu akcije i reakcije ovo di`e onoga ko je za taj ruksak pri~vr{}en. Ovo zadovoljstvo ko{ta 99.500

JetLev

HRABROST JetLev se sastoji od motora i tanka s gorivom koji su polo`eni na vodi, te su duga~kim crijevom spojeni s mlaznicama na ruksaku koji na sebi nosi neko dovoljno hrabar dolara, a ako vam je to malo skupo, uvijek mo`ete probati Martin Jetcraft za 86.000 dolara. Iako u imenu ima jet, radi se o letjelici koja ne koristi mlazne, ve} klipno-elisne motore i poku{ava emulirati famozne jetpackove iz stripova. Martin Jetcraft, za razliku od

Martin Jetcraft: Jeftinija verzija

Razer Ferox

San Francisko

Interaktivne autobuske stanice No vi na ri ame ri~kog iz danja ~asopisa PC World koji su proteklog vikenda pra ti li sa jam Macwor ld 2011 Expo u San Francisku nai{li su na jednu od brojnih interaktivnih autobuskih stanica koje je opremio Yahoo. Na ogromnom taktilnom ekranu kapacitivnog tipa u ponudi je bilo nekoliko igri-

ranijih poku{aja, koristi 200konjski klipni dvotaktni motor (dvotaktni motori daju vi{e snage po jedinici vlastite mase od ~etverotaktnih, ali su i manje ekonomi~ni) koji pokre}e dvije odvojene kevlarsko-larbonske elise smje{tene u posebna ku}i{ta.

ca ~ime se mogu}e zabaviti do dolaska autobusa. S ob zi rom na to da na {e auto bus ke i tram vaj ske sta ni ce ~es to ne zadr`e dugo prvobitni oblik lijepo je vi dje ti pra znu, ~ude sno ~is tu, is pra vnu i bez uobi~ajenih grafita i `vrljoti na, ma kar nam bi la uda lje na ve oma da le ko u sva kom smi slu.

Zgodno rje{enje iz NewerTEcha Zgo dno rje {e nje za one opremljene eksternim eSATA diskom i nekim od novijih prenosnika koji mo`da dolazi bez eSATA su~elja, ali s USB 3. 0 utorom. Radi se o adap te ru kom pa ni je

NewerTEch koji za samo 30 dolara omogu}ava spajanje eSATA diska na USB 3.0 preko ovog adap te ra. Brzi na transfera je 206,4 MB/s za pisanje i ~ak 247 MB/s za ~itanje podataka.

Prenosni zvu~nici za igra~e Kompanija Razer predstavila je prenosne zvu~nike namijenjene prije svega onima koji se ~esto igraju (i to u pokretu) pod nazivom Razer Ferox. Zvu~nici Razer Ferox obe}avaju, barem na papiru, izrazito sna`an bas, omnidirekcionalni zvuk koji ispunjava prostoriju, te 12 sati autonomije koje im omogu}avaju punjive baterije. Zvu~nici se s drugimure|ajimaspajajuputem3,5-milimetarskogaudioulaza. Cijena }e biti oko 60 dolara.


42

OSLOBO\ENJE

FELJTON

ponedjeljak, januar 2011. godine srijeda, 10. 2. februar

Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju BiH (19)

Nepovjerenje i strah od drugog Redukcija gra|anskog izbornog tijela u BiH na tri nacionalna tijela - bo{nja~ko, srpsko i hrvatsko - posta}e osnova istorijskom procesu u BiH, koji se mo`e ozna~iti kao proces u kome je politi~ki pluralizam zamijenjen etni~kim pluralizmom. Radi se o tome da se politi~ka pripadnost javlja istovremeno i kao nacionalna pripadnost Pi{e: Mirko PEJANOVI]

Kad su stajali{ta etni~kih stranaka o ugro`enosti naroda prenesena u podru~je interpretacije ili reinterpretacije istorijske pro{losti, a osobito stradanja srpskog, hrvatskog i bo{nja~kog naroda u Drugom svjetskom ratu, ne samo da je oja~ana nacionalna homogenizacija, ve} je zapo~eo proces stvaranja straha od drugog i stvaranja nepovjerenja u drugi narod. Hrvatska demokratska zajednica BiH je kao simbol stradanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu uzela stradanje u Bleiburgu od strane partizanskih snaga. Stranka demokratske akcije je jedan od svojih predizbornih skupova posvetila stradanju Bo{njaka u Fo~i tokom Drugog svjetskog rata od ~etni~kih snaga Dra`e Mihajlovi}a. Srpska demokratska stranka je organizovala svoje politi~ke skupove na mjestima koja su bila poznata po stradanju srpskog naroda u BiH od us-

ta{kog re`ima u Drugom svjetskom ratu: Prebilovci kod ^apljine, Bosanska Dubica i druga mjesta. Strah od drugog i nepovjerenje prema drugom narodu iniciran od politi~ke elite tri etni~ke partije doveo je do fragmentacije gra|anske strukture izbornog tijela u BiH na tri izborna tijela i na tri zasebna javna mnijenja. Redukcija gra|anskog izbornog tijela u BiH na tri nacionalna tijela - bo{nja~ko, srpsko i hrvatsko - posta}e osnova istorijskom procesu u BiH, koji se mo`e ozna~iti kao proces u kome je politi~ki pluralizam zamijenjen etni~kim pluralizmom. Radi se o tome da se politi~ka pripadnost javlja istovremeno i kao na ci onal na pri pa dnost. Gra|anski identitet je redukovan isklju~ivo na nacionalni. Osnova politi~ke reprezentacije nije gra|anin, ve} nacija i nacionalni identitet. Umjesto promocije individualnih interesa i prava gra|ana politi~ki interesi se obli-

kuju na nacionalnoj osnovi, a to zna~i na kolektivitetu. Jednopartijski model ispoljavanja interesa radni~ke klase etni~ke stranke su zamijenile ispoljavanjem kolektivnih interesa nacije. U ovim modelima dolazi do instrumentalizacije mo}i dobijene na izborima, tako {to interesi politi~ke elite postaju interesi nacije.

Kritika ranijeg Etni~ke stranke u BiH - SDA, HDZBiH i SDS - u izbornu kampanju 1990. godine u{le su uz sporazum da je njihov zajedni~ki cilj osvajanje vlasti i time ru{enje pre`ivjelog jednopartijskog sistema. Nijedno pitanje iz svog programa nisu u kampanji radikalno postavljali sem kritiku ranijeg jednopartijskog sistema vladavine. I pored ove ~injenice, bile su vidljive strate{ke razlike u programskim ciljevima, koje }e i dovesti do konflikata i sukoba u prvoj godini vr{enja zajedni~ke vlas-

Knjiga „Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju Bosne i Hercegovine“, u izdanju TKD [ahinpa{i}, sadr`i tematski strukturirane istra`iva~ke studije, ~lanke i intervjue nastale od 2000. do 2010. godine. Istra`iva~ke studije su napisane i objavljene u okviru nau~noistra`iva~kih projekata izvedenih na Fakultetu politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu i projekata izvedenih u saradnji s Fakultetom za dru`bene vede Univerziteta u Ljubljani. Radi se o nau~noistra`iva~kim projektima u podru~ju razvoja lokalne samouprave u BiH i karakteru, strukturi i funkcioniranju politi~kog pluralizma u Sloveniji i BiH. Autor knjige je biv{i ~lan Predsjedni{tva Republike BiH i aktuelni dekan FPN-a u Sarajevu. ti, zapravo u 1991. godini. Postavlja se pitanje u ~emu su programske razlike od vremena osniva~kih skup{tina etni~kih stranaka. SDS, formirana 12. jula 1990. godine, osnove svoje programske platforme zasnovala je na ideji o~uvanja Jugoslavije, {to je i dalje podrazumijevalo dominaciju i premo} srpskog naroda u njoj. U programskoj koncepciji je bilo i o~uvanje Jugoslovenske narodne armije, kao i saradnja

sa Srpskom pra vo sla vnom crkvom. Glavna ideja je bila zadr`avanje BiH u Jugoslaviji, ako ne cijele BiH, onda jednog njenog dijela, koji }e se kasnije i proglasiti teritorijem „republike srpskog naroda“. Ovakvo stanovi{te nije javno promovisano u vrijeme izborne kampanje 1990. Ono je javno iskazano u prvoj godini (1991) zajedni~kog vr{e nja vlas ti: SDS, SDA i HDZBiH. SDS u svojoj programskoj platformi nije priznavala

Zabranjena povijest (10)

Arogantna i zadrta akademska elita

Premda javnost mo`da vjeruje da svi pravi dokazi podupiru op}eprihva}enu teoriju evolucije, Cremo i Thompson pokazuju da se, upravo suprotno, mno{tvo dokaza koje su otkrili ugledni nau~nici primjenjuju}i jednako stroga mjerila, ako ne i stro`ija od slu`benih nau~nih vrhova ne samo ignorira, ve} se, u mnogim slu~ajevima, potiskuje

Me|u desetinama takvih slu~ajeva koje Richard Thompson i Michael Cremo navode u knjizi „Forbidden Archeology“ (Zabranjena arheologija) i (njenoj sa`etoj verziji „Hidden History of the Human Race“ (Skrivena povijest ljudske vrste), jasno je da ova tri primjera ni slu~ajno nisu rijetkost. Otvoreno govore}i o „masovnom zata{kavanju“, Cremo i Thompson vjeruju da je akademska nauka, kada je rije~ o obja{njavanju porijekla ljudske vrste na Zemlji, krivotvorila knjige. Premda javnost mo`da vjeruje da svi pravi dokazi podupiru op}eprihva}enu teoriju evolucije - s njenim poznatim vremenskim rasporedom za razvoj ljudskih bi}a (tj. Homo sapiens savremenog tipa postoji samo oko 100.000 godina) - Cremo i Thompson pokazuju da se, upravo suprotno, mno{tvo dokaza koje su otkrili ugledni nau~nici primjenjuju}i jednako stroga mjerila, ako ne i stro`a od slu`benih nau~nih vrhova, ne samo ignori-

ra, ve} se, u mnogim slu~ajevima, potiskuje. U svim podru~jima istra`ivanja, od paleontologije do antropologije i arheologije, ono {to se prikazuje javnosti kao utvr|ene i nepobitne ~injenice zapravo nije ni{ta vi{e, ka`e Cremo, „od konsenzusa do kojeg su stigle mo}ne skupine ljudi“. Opravdava li dokazni materijal takav konsenzus? Cremo i Thompson ka`u da ne opravdava.

Fantasti~na arheologija Pomno navode}i svu raspolo`ivu dokumentaciju, autori prikazuju slu~aj za slu~ajem kontradiktornih istra`ivanja obavljenih u posljednja dva stolje}a. Opisuju zapanjuju}a otkri}a, a zatim iznose polemike koje su uslijedile nakon tih otkri}a i zatajivanje dokaza, do ~ega je neminovno dolazilo. Tipi~an je slu~aj Georgea Cartera, koji je tvrdio da je, prilikom iskopavanja u San Diegu, California, na{ao ognji{ta i primitivno kameno oru|e na nivoima koji

Michael Cremo

odgovaraju posljednjem razdoblju izme|u dva ledena doba, prije 80.000 do 90.000 godina. Premda su Carterov rad potvrdili neki stru~njaci, kao {to je litolog John Witthoft, nau~na elita samo je odmahnula rukom. Dr`a-

vni univerzitet San Diega nije ~ak `elio ni pogledati dokazni materijal u vlastitom dvori{tu, a univerzitet Harvard javno je ocrnio Cartera u predavanju pod naslovom „Fantasti~na arheologija“.

Pojavljuje se slika arogantne i zadrte akademske elite, koju vi{e zanima o~uvanje vlastitih povlastica i autoriteta nego istina. Ne treba ni re}i da je veoma te{ka knjiga (952 stranice) „Forbidden Archeology“ izazvala prili~nu buru. Akademski krugovi, kako se moglo o~ekivati, ogor~eni su, ali te{ko mogu ignorirati knjigu. Antropolog Richard Leakey je napisao: „Va{a knjiga je ~ista glupost i ne zaslu`uje da je ozbiljno shvati bilo ko osim budale.“ Unato~ tome, mnogi presti`ni nau~ni ~asopisi, uklju~uju}i „The American Journal of Physical Anthropology“, „Geo Archeology“ i britanski „Journal for the History of Science“, odlu~ili su dati kriti~ki osvrt na knjigu. Dok su op}enito kritizirali njene argumente, priznali su, premda nevoljko, da je „Forbidden Archeology“ dobro napisana i tematika je dobro istra`ena, a neki ~ak priznaju da predstavlja veliki izazov prevladavaju}im teorijama. Kako je William Howells napi-


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

dr`avnost BiH kao istorijsku odrednicu i dru{tvenu realnost. Ova ~injenica }e postati osnovom sukoba etni~kih stranaka 1991. godine, a 1992. godine i osnovom za rat koji }e po~eti kao agresija na BiH snagom Milo{evi}evog re`ima i snagom naslije|ene JNA, kao i snagom dijela dr`avne strukture u BiH (organi policije i odbrane u op{tinama) koje je SDS prisvojio sebi. Rat je dobio svoj po~etak opsadom i granatiranjem Sarajeva u aprilu 1992. godine.

Preokret HDZ-a BiH Za razliku od SDS-a, HDBiH je imala programsko stanovi{te o politi~kom razvitku BiH kao suvere ne, nezavisne i me|una ro dno pri zna te

dr`ave. Kao izraz ovog stanovi{ta, HDZBiH je u februaru 1992. go di ne po zva la hrvatski narod da iza|e na referendum gra|ana i glasa za suverenost dr`ave BiH. Ali, usljed velikog uticaja Tu|mana i nje go vog re`ima, HDZBiH je putem formiranja Hrvatske zajednice, potom Hrvatske republike „Herceg Bosna“, tokom 1991, 1992, a posebno 1993. godine, izvela etni~ku teritorijalizaciju svoje vlasti sa sjedi{tem u Grudama. U ~injenici formiranja postojanja i etni~kog zaokru`ivanja Hrvatske republike „Herceg Bosna“ sadr`an je osnov za nastajanje hrvatsko-bo{nja~kog vojnog sukoba 1993. godine. SDA svoje programske vizi-

Knjiga „Zabranjena povijest“ (Forbidden History) ne bi bilaobjavljena da nijebilo~asopisa„AtlantisRising“ i srodnihprojekata. Svi izvori koji su deset godina punili stranice tog ~asopisa tako|er su poslu`ili za stvaranje ove knjige. Ljudi koji su pridonijeliaktuelizaciji~asopisaAtlantisRisingpretvorili su „Zabranjenu povijest“ u stvarnost. Premda je ta~no, ka`e autor, da ova knjiga donosi samo manji dio materijala ~asopisa „Atlantis Rising“, to je najbolje od svega {to ~asopis mo`e ponuditi. Urednik i izdava~ „Atlantis Risinga“ J. Douglas Kenyon je publikaciju „Zabranjena povijest“ (Pretpovijesne tehnologije, vanzemaljska intervencija i pre{u}eno porijeklo civilizacije) pripremio zahvaljuju}i prilozima Christophera Dunna, Rand Flem-Atha, Willa Harta, Franka Josepha, Moirea Timmsa i brojnih drugih autora, a posve}ena je sve ve}em broju nau~nika i u~enjaka koji su spremni riskirati profesionalni ugled i privilegije za ne{to tako prolazno kao {to je istina. sao u ~asopisu „Physical Anthropology“: „Pomisao da su se savremena ljudska bi}a... pojavila mnogo prije, zapravo u vrijeme kad nisu postojali ni jednostavni primati kao mogu}i preci, djeluje pora`avaju}e, ne samo za prihva}eni obrazac, nego je i pora`avaju}a za cijelu teoriju evolucije, koja je do sada bila prili~no ~vrsta.“ Ipak, unato~ velikom izazovu evolucijskoj teoriji, „Forbidden Archeology“ se ne poistovje}uje s poznatim gledi{tem kreacionista, niti poku{ava dati vlastitu alternativnu teoriju. Zadatak izno{enja vlastite kompleksne teorije - koja nastoji, ka`e Cremo, izbje}i „la`an izbor“ izme|u Richard Leakey evolucije i kreacioni-

43

FELJTON

zma, kako se obi~no prikazuje u medijima - Cremo je obavio u drugoj knjizi pod naslovom „Human Devolution“. Po pitanju ljudskog podrijetla, insistira Cremo, „doista se moramo vratiti na sam po~etak“.

Human Devolution Kako je autor nedavno izjavio za ~asopis „Atlantis Rising“: „‘Forbidden Archeology’ ukazuje na stvarnu potrebu za alternativnim obja{njenjem, novom sintezom. U knjizi ‘Human Devolution’ pozabavio sam se time. Sadr`i elemente Darwinovih ideja, i elemente teorije o drevnim astronautima, i elemente kreacionizma, ali mnogo je slo`enija. Mislim da smo se navikli na pretjera-

je tokom izborne kampanje 1990. godine u javnosti promovi{e dozirano i usmjereno. Zadr`ava interes za o~uvanje jugoslovenske federacije, pod pretpostavkom njene transformacije u konfederativni savez suverenih i nezavisnih republika. Istovremeno izbjegava radikalizaciju mnogih pitanja kako bi se osvojila vlast za je dno sa jo{ dvi je etni~ke stranke. Ali, postoji jedno pitanje koje }e SDA veoma jasno promovisati u vrijeme izborne kampanje 1990. godine. To je pitanje dr`avnosti BiH, {to zna~i za{titu integriteta i osiguranje suverenog politi~kog razvitka BiH. Ovakvo stanovi{te stranke potvr|uju govori predsjednika SDA Alije Izetbegovi}a na osniva~koj skup{tini u maju 1990. godine i predizbornom skupu u Velikoj Kladu{i 15. septembra 1990. godine. Na osniva~koj skup{tini SDA 26. maja 1990. godine Izetbegovi} isti~e: „Ne uzimam sebi pravo da govorim u ime muslimanskog naroda (a tada se kao nacionalno ime upotrebljavalo muslimanski narod), za to me niko nije ovlastio, ali sam siguran da tuma~im najdublja osje}anja muslimanskog naroda ako ka`em da on ne}e dozvoliti komadanje Bosne. Sramni sporazum Cvetkovi} Ma~ek ne}e se ponoviti.“ (Sutra: Pobjeda nacionalnih stranaka)

no pojednostavljivanje teorija o ljudskom porijeklu, a stvarnost je malo kompliciranija nego {to su zagovornici trenutnih ideja spremni priznati.“ Cremo i Thompson~lanovi su InstitutaBhaktivedanta- Ogranka za nau~na istra`ivanja Me|unarodnogdru{tva za svijest Krishne. Cremo i Thompson po~eli su svojprojekt s ciljempronala`enjadokazakoji}e potkrijepiti drevne vedske zapise iz Indije, kojigovore o ljudskojpovijesti staroj milionima godina. „Tako smo mislili“, ka`e Cremo, „ako ima imalo istine u tim drevnim zapisima, morali bi postojati nekakvi fizi~ki dokazi da ih potvrde, ali zapravo ni{ta nismo na{li u dana{njoj stru~noj literaturi.“ Me|utim, nisu stali na tome. Tokom narednih osam godina, Cremo i Thompson istra`ili su cjelokupnu povijest arheologije i antropologije, prou~avaju}i sve {to je otkriveno, a ne samo ono o ~emu pi{u stru~ne knjige. Ono {to su saznali bilo je pravo otkri}e. „Mislio sam da }e biti nekoliko sitnica koje su gurnute pod sag“, rekao je Cremo, „ali ono {to sam na{ao bilo je doista zapanjuju}e. Zapravo, postoji golema koli~ina dokaza koji su pre{u}eni.“ (Sutra: Sve {to ima veze s ljudima je kontroverzno)

1509.

NA DANA[NJI DAN

Portugalci pod komandom Fransiska de Almejde uni{tili muslimansku flotu u bici kod grada Diu u Indijskom okeanu i uspostavili kontrolu u indijskim vodama.

1536.

[panski istra`iva~ Pedro de Mendosa osnovao na u{}u reke La Plata grad Buenos Ajres, glavni grad Argentine od 1880.

1709.

[kotski mornar Aleksander Selkrik izbavljen s pustog pacifi~kog ostrva na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. Njegova pri~a inspirisala je Danijela Defoa da napi{e roman “Robinson Kruso“.

Rim

1808. Napoleonove trupe okupirale Rim Srpski knez Milo{ Obrenovi} objavio tre}i hatinakon {to je pa{erif turskog sultana Mahmuda II, kojim je uopa Pije VII odbio bli~en politi~ki status i pravni karakter Kne`evine Srbije. Tim da prizna Nadokumentom Srbiji je pripojeno {est nahija, a posebnim berapulj sko kraljevtom knez Milo{ je dobio dostojanstvo srpskog i nasljednog stvo pod frankneza. cuskom vla{}u i Mirom u gradu Gvadelupe Idalgo okon~an dvoda se pridru`i godi{nji rat Meksika i SAD-a. Pora`eni Meksiko alijansi protiv ustupio je SAD-u Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju. Velike Britanije. Napoleon poGr~ka objavila rat Turskoj, me|utim, njene trutom 1809. odveo pe nisu pre{le granicu jer je u me|uvremenu papu u zapotpisan mir izme|u Rusije i Turske - San Stefanski mir, kojim to~eni{tvo u su obustavljene sve borbe na Balkanu. Fontenblo. PapUmro srpski pisac Ljubomir Nenadovi}, koji se ska dr`ava restaubraja me|u naj~itanije srpske pisce u drugoj uri sa na je poslije polovini 19. vijeka. Ro|en u jednoj od najistaknutijih porodica u Na poleonovog Srbiji pripadao je prvoj generaciji srpskih intelektualaca {kolopada 1814. vanih u inostranstvu. U njegovom knji`evnom opusu najvred-

1834. 1848. 1878. 1895.

nijim se smatraju putopisi, poput “Pisma iz Njema~ke“, “Pisma iz Italije“, “O Crnogorcima“.

1907.

Umro ruski hemi~ar Dmitrij Ivanovi~ Mendeljejev, koji se uvrstio me|u najistaknutije nau~nike svoga vremena otkri}em periodi~nog sistema hemijskih elemenata (1869), prema kojem svojstva hemijskih elemenata zavise od njihove atomske te`ine.

1920.

Mirovnim ugovorom u Dorpatu Sovjetska Rusija priznala je nezavisnost Estonije, koja je od 1721. bila pod ruskim suverenitetom. Sovjetske trupe zaposjele su tu zemlju u junu 1940, poslije ~ega je Estonija postala sastavni dio SSSR-a.

Aleksa [anti}

1924. Umro pisac Aleksa [anKod Staljingrada sovjetska Crvena armija je po- ti}, autor antologijskih pjesama slije {estomjese~nih borbi prisilila njema~ku “Ostajte ovdje“, [estu armiju na kapitulaciju. Time je zavr{ena jedna od klju~nih “Emina“, “Ve~e bitaka u Drugom svjetskom ratu. na {kolju“. PripaUmro srpski pisac, kriti~ar i prevodilac Milan dao je mostarBogdanovi}, profesor Beogradskog univerziteskom krugu oko ta. Ure|ivao je list Republika i ~asopise Danas, Srpski knji`evni knji`evnog lista glasnik, Knji`evne novine. Bio je upravnik Srpskog narodnog Zo ra, koji je popozori{ta u Novom Sadu i Narodnog pozori{ta u Beogradu. krenuo s JovaCjelokupna njegova djela objavljena su u pet knjiga pod nazinom Du~i}em i vom “Stari i novi“. Svetozarom U 97. godini umro engleski filozof, matemati~ar ]orovi}em.

1943. 1964. 1970.

i pisac Bertrand Rasel, jedan od rodona~elnika analiti~ke filozofije, osniva~ i predsjednik Me|unarodnog suda za utvr|ivanje ratnih zlo~ina u Vijetnamskom ratu. Bio je anga`ovan u borbi za mir i razoru`anje zbog ~ega je dva puta hap{en. Dobitnik je Nobelove nagrade za knji`evnost 1950.

1978.

Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda Saljut u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmi~kih letova, obavila operaciju dopune goriva.

1986. 1990.

U kne`evini Lihten{tajn `ene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

Ju`noafri~ki predsjednik Ferdinand de Klerk ukinuo zabranu Afri~kog nacionalnog kongresa Nelsona Mandele.

Maks [meling

2005. Umro Maks [meling, bokserska legenUmro ameri~ki filmski glumac i igra~ D`in Keli, da i prvi Evrozvijezda holivudskog mjuzikla “Amerikanac u pljanin {ampion Parizu“, “Ples na ki{i”. svijeta. Biv{i njema~ki bokser je Holandski princ Wilem-Aleksander o`enio se titulu svjetskog Maksimom Zoreguietom, Argentinkom, ~iji je prvaka osvojio otac bio pripadnik hunte, i time o`ivio tradiciju kontroverznih 1930. pobijediv{i brakova holandske kraljevske porodice. D`eka [arkija. U U sna`noj eksploziji u Lagosu uni{tena Nigerijistoriju boksa ska banka, a najmanje 33 osobe su poginule. u{ao je i njegov Nakon toga su izbili veliki neredi, jer se vi{e stotina ljudi potuklo ~uve ni nokaut iz kako bi uzelo novac iz sru{ene banke. 1936, tako|e, leUmro britanski istori~ar Alan Bulok, autor biogendarnog amegrafije nacisti~kog lidera Adolfa Hitlera: “Hitler: ri~kog boksera studija tiranije“. D`oa Luisa u 12. rundi me~a. Umro pijanista D`o Hanter, dobitnik tri muzi~ke

1996. 2002. 2003. 2004. 2007.

nagrade Gremi.


44

OSLOBO\ENJE

SPORT

VIJESTI

srijeda, 2. februar 2011. godine

Posljednji dan januara bio buran kada su u pitanju transferi

Chelsea Torresa u~inio zvijezdom prelaznog roka Torres bi u dresu Chelsea mogao debitovati ba{ protiv Liverpoola: Valjda je to sudbina. Nije to ba{ savr{en rasplet za mene • 35 miliona funti od{tete u~inilo Andya Carolla, novog napada~a redsa, najpla}enijim britanskim igra~em ikada

BiH - Rumunija 26. marta Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine odigra}e narednu kvalifikacionu utakmicu za Evropsko prvenstvo 2012. protiv Rumunije u subotu, 26. marta, a ne dan ranije, kako je prvobitno bilo predvi|eno rasporedom takmi~enja. Izabranici selektora Safeta Su{i}a bi}e doma}ini Rumunima na stadionu Bilino polje u Zenici sa po~etkom u 19.15 sati. U dosada{njem toku kvalifikacija za {ampionat Starog kontinenta koji }e se odr`ati u Poljskoj i Ukrajini, na{a najbolja selekcija osvojila je ~etiri boda iz tri susreta i nalazi se na ~etvrtom mjestu grupe D. Podsjetimo, zmajevi su startovali u ovom ciklusu gostuju}om pobjedom nad Luksemburgom sa 3:0, nakon ~ega su pora`eni od Francuske rezultatom 0:2 na stadionu “Asim Ferhatovi} Hase“ u Sarajevu, da bi pro{logodi{nje kvalifikacione me~eve za EP okon~ali remijem sa Albanijom 1:1 u Tirani. Z. R.

Kola{inac na pripremama Travnika Srbijanski internacionalac Jasmin Kola{inac priklju~io se pripremama bh. premijerliga{a Travnika uo~i nastavka sezone. Kola{inac je u svojoj posljednjoj utakmici jesenjeg dijela sezone zadobio te{ku povredu kri`nih ligamenata, te je cijelu zimsku pauzu proveo na rehabilitaciji. “Sada je sve mnogo bolje, ali moram re}i kako su bolovi bili stra{ni. Uradio sam ope ra ci ju u Srbi ji i sa da se osje}am mnogo bolje. Po~eo sam sa treninzima u teretani i nadam se da }u do po~etka sezone biti spreman“, ka`e Kola{inac. “Trenutno dr`imo veoma dobru petu poziciju na tabeli, koju }e sigurno biti te{ko sa~uvati do kraja sezone. Na{ cilj u nastavku prvenstva je jasan, a to je poku{aj izlaska na evropsku scenu ili, ako to ne uspijemo, onda ostanak u vrhu tabele“, rekao je napada~ Travni~ana.

Posljednjeg dana prelaznog roka na fudbalskom tr`i{tu je bilo veoma aktivno i burno. Ostvaren je veliki broj transfera, od kojih je nekoliko podiglo veliku pra{inu. Svakako je najve}u pozornost privukao prelazak Fernanda Torresa iz Liverpoola u londonski Chelsea. Plavci su zadovoljni dolaskom {panskog reprezentativca, ba{ kao {to je i on sam, ali njegov odlazak izazvao je gnjev kod navija~a redsa koji su odmah po objavi transfera iza{li na ulice i palili dres njihovog biv{eg ljubimca.

Najavljuje gol Liverpoolu Nakon {to je posao zavr{en, a Liverpool zadovoljen s rekordnom od{tetom od 50 miliona funti kako bi Torresa pustio 2,5 godina prije isteka radnog odnosa, najve}a zvijezda prelaznog roka u januaru 2011. dala je ekskluzivni intervju za klupske internetske stranice. “Ka da sam igrao pro tiv Chelsea uvijek sam bio visokomotiviran jer bile su to pose bne uta kmi ce, re do vi to me|u najja~ima koje sam kao igra~ Liverpoola u sezoni mogao imati. To je i bio jedan od razloga zbog kojih sam `elio u Chelsea. @elim se zahvaliti navija~ima Chelsea jer su se ~inili vrlo sretnima zbog mog dolaska“, rekao je Torres. Vrlo je izgledno da }e {panski reprezentativac u dresu novog kluba debitovati ba{ protiv Liverpoola u narednom kolu Premiershipa. “Valjda je to sudbina. Nije to ba{ savr{en rasplet za mene. Vidjet }emo {to }e se dogoditi. U svakom slu~aju, o Liverpoolu mogu re}i samo sve najljep{e. Taj me klub u~inio vrhunskim igra~em i dao mi je priliku igrati na top-nivou. Nikada ne}u ni{ta ru`no re}i o Liverpoolu. No, sada sam igra~ Chelsea. Budem li dobio priliku zaigrati u nedjelju, u~init }u sve za Chelsea i, na-

Andy Carrol i Luis Suarez: Novi napada~ki tandem redsa

Transferi posljednjeg dana Patrick Helmes (Bayer Leverkusen) => Wolfsburg Sanli Tuncay (Stoke City) => Wolfsburg Jan Polak (Anderlecht) => Wolfsburg Ja-Cheul Koo (Jeju Unitedu) => Wolfsburg Yohandy Orozc (Zulia Futbol Club) => Wolfsburg Amauri (Juventus) => Parma Alessandro Matri (Cagliarija) => Juventus Alejandr Dominguez (Valencia) => Juventus Andy Carroll (Newcastle) => Liverpool Luis Suarez (Ajax) => Liverpool Fernando Torres (Liverpool) => Chelsea David Luiz (Benfica) => Chelsea Daniel Sturridge (Chelsea) => Bolton Stephner Ireland (Newcastle) => Aston Vila Michael Bradley (Borussia M.) => Aston Villa Yuto Nagatomo (Cesena) => Inter Davide Santon (Inter) => Cesena Sulley Muntari (Inter) => Sunderland Ofabemi Martin (Rubin) => Birmingham James Beattie (Glasgow) => Blackpool Giuseppe Mascara (Catania) => Napoli Cristiano Zanetti (Fiorentina) => Brescia Ruben Rochina (Barcelona) => Blackburn Soren Larsen (Toulouse) => Feyenoord Princ Tagoe (Hoffenheim) => Partizan Firmino (bez kluba) => Werder Nelson Rivas (Inter) => Dnipro Apostolos Vellios (Iraklis) => Everton Giovanni Dos Santos (Tottenham) => Racing Jozy Altidor (Villarreal) => Bursaspor dam se, zabi ti“, za klju~io je El Nino. Osim znatno osna`ene na pada~ke

Borac ja~i za Jani~i}a Jesenji prvak Premijer lige BiH ekipa Borca poja~a}e svoje redove Nemanjom Jani~i}em, koji u Banju Luku dolazi iz crnogorskog Mogrena, a igra na poziciji stopera. Njegovo dovo|enje moglo bi zna~iti i odlazak Vuleta Trivunovi}a, za kojeg je zainteresirana poljska Cracovija.

Fernando Torres: Iz Liverpoola u Chelsea za 50 miliona funti

linije, Chelsea nije zaboravio niti na odbranu. Portugalska Benfica prihvatila je ponudu za Brazilca Davida Luiza, za kojeg }e od londonskog kluba dobiti 18 miliona funti plus bonuse, a u paketu }e u Lisabon sti}i i Nemanja Mati}. Na kon {to su ostali bez svog prvog na pa da~a, redsi su uspjeli popuniti tu prazninu dovev {i en gleskog repre zen ta -

tiv ca Andya Car rol la iz Newcastlea. Liverpool je za usluge mladog engleskog reprezentativca, koji je ove sezone postigao 11 pogodaka u dresu svraka, platiti nevjerojatnih 35 miliona funti, {to je rekordan transfer za jednog engleskog igra~a. Ranije je bilo poznato da je novi napada~ najtrofejnijeg engleskog kluba i Luis Suarez koji je do{ao iz Ajaxa za 26,5 miliona eura. Njema~ki Wolfsburg je posljednjeg dana prelaznog roka bio jedan od najaktivnijih klubova, {to pokazuje podatak da su anga`ovali ~ak pet poja~anja. U redove vukova stigli su Ni je mac Pa trick Hel mes (Bayer Leverkusen), Tur~in Sanli Tuncay (Stoke City), ^eh Jan Polak (Anderlecht), Ju`nokorejac Ja-Cheul Koo (Jeju Unitedu) i Venecualac Yohandy Orozc (Zulia Futbol Club).

Potro{eno 220 miliona funti Najzvu~nije poja~anje od klubova sa prostora biv{e nam dr`ave doveo je beogradski Partizan. Rije~ je o Princu Tagoeu, ganskom reprezentativcu i napada~u Hoffenheima koji }e u Humskoj ostati narednih {est mjeseci kao posu|en igra~. Ina~e, Englezi su na transfere potro{ili nevjerovatnih 220 miliona funti, a vi{e od polovice tog iznosa potro{eno je posljednjeg dana prelaznog roka. Jedini klub koji se nije poja~ao je Arsenal, ali poznavaju}i Arsena Wengera to i nije iznena|enje. Manchester City je u pro{losti bio najrastro{niji, ali ovaj put su na poja~anja potro{ili “samo“ 27 miliona funti i to na dovo|enje reprezentativca BiH Edina D`eke.


OSLOBO\ENJE

45

SPORT

srijeda, 2. februar 2011. godine

Sarajevo dobija poja~anje na mjestu lijevog bo~nog

Belo{evi} potpisuje

ugovor na godinu Pehli} ~eka papire iz litvanskog Kaunasa. Pregovori }e se nastaviti ukoliko postane slobodan igra~, izjavio je sportski direktor bordo kluba Edim Had`ialagi} Zoran Belo{evi} (27) parafira}e jednogodi{nji ugovor sa FK Sarajevo, u ~ije redove se vra}a nakon {est mjeseci koje je proveo u Cluju iz Rumunije. Ovo nam je potvrdio sportski dire ktor bor do klu ba Edim Had`ialagi}, koji je naglasio da }e Belo{evi} putovati sa ekipom

na drugi dio priprema u Antaliji. Podsjetimo, Belo{evi} je nastupao za tim sa Ko{eva od sredine 2008. do polovine 2010. godine. Igrao je na poziciji lijevog bo~nog u ekipi Sarajeva, koja je 2009. stigla na korak do grupne faze Evropske lige. “Golman Bojan Jovi}, koji je

Arsenijevi} na raskrsnici Desni bo~ni fudbaler Sarajeva Branislav Arsenijevi} rekao je da je odlu~io priklju~iti se jednoj ekipi iz Kazahstana zainteresovanoj za njegove usluge, a koja trenutno boravi u Antaliji na pripremama. On nijeprecizirao o kojoj je ekipirije~. Kazao je da je ju~eprijepodneodradiotrening sa bordosastavompo{to u svakomslu~aju`eli biti spreman za nastavak sezone, bez obzira na to gdje }e igrati. „Razgovara}u sa rukovodstvom kazahstanskog kluba sa kojim }u obaviti dva treninga. Nisam siguran gdje }u nastaviti karijeru. Jo{ sam igra~ Sarajeva. Sa~eka}u ekipu koja }e kasnije tako|e doputovati na pripreme u Antaliji. Sve ovo radim u dogovoru sa bordo klubom po{to sam vezan ugovorom jo{ godinu i po dana“, rekao je Arsenijevi}. Povratak na Ko{evo: Zoran Belo{evi}

branio u kontrolnom me~u sa Travnikom, potpisa}e ugovor na godinu. [to se ti~e eventualnog an ga`ova nja Ala di na \akovca, dalji pregovori zavisi}e od njegovih papira. Potrebno je utvrditi da li postoji obaveza pla}anja naknade za treniranje beogradskoj Crvenoj zvezdi, ~iji je on ~lan i Novom Pazaru, u kojem je ranije igrao. Sarajevo }e danas imati novu provjeru protiv Vele`a u 13 sati u Bijelom Polju, a trebao bi zaigrati i Miljenko Bo{njak, koji se nalazi na probi u na{im redovima“, izjavio je Had`ialagi}. Postoji mogu}nost povratka Edina Pehli}a u premijerliga{a sa Ko{eva po{to je njegov dosada{nji klub litvanski Kaunas bankrotirao. “On ~eka papire iz Kaunasa. Pregovori sa Pehli}em }e se nastaviti ukoliko postane slobodan igra~“, naglasio je Had`ialagi}. Z. RA[IDOVI]

Nova pobjeda plavih na pripremama u Puli

Navija~i kluba s Old Trafforda izabrali

@eljezni~ar bolji od Triglava Fudbaleri @eljezni~ara ostvarili su novu pobjedu u okviru priprema u Puli. Sarajevska ekipa bila je bolja od slovenskog Triglava iz Kranja sa 2:1, a nove golove postigli su Edin Vi{}a i Bajro Spahi}. Na samom otvaranju su-

sreta pogodio je Vi{}a za vodstvo ekipe sa Grbavice, te je tako nastavio sjajan golgeterski niz na teku}im pripremama. Drugi strijelac za plave, Bajro Spahi}, jo{ jednom je dokazao klasu nakon {to se golovima vratio u formu na-

Edin Vi{}a: Nastavio golgeterski niz

kon vi {e mje se~ne pa uze zbog te{ke povrede. Susret su posmatrali igra~i i stru~ni {tab grada~a~ke Zvijezde koja se priprema tako|er u Puli, a utakmicu je gle dao i le gen da ti ma sa Grbavice i bh. fudbala Ivica Osim. @eljezni~ar je utakmicu po~eo u sastavu: Kari} - B. ^oli}, Ger har dt, Gan~ev, Stani} - Zoloti}, Perak, Jamak, Vi{}a, Nikoli} - Balji}. Priliku su u nastavku dobili: [ehi} - Markovi}, Radovanovi}, Mesi}, Vasili} - Savi}, Svraka, Be{lija, E. ^oli}, Zeba - Spahi}. Naredna utakmica plavih na rasporedu je ve} danas, kada }e snage odmjeriti sa Spartakom iz Subotice.

Senijad Ibri~i} debitovao golom Bh. fudbalski reprezentativac Senijad Ibri~i} bio je strijelac u svom prvom nastupu za Lokomotiv, koji je pobijedio istoimenog rivala iz Plovdiva sa 2:0 u prijateljskoj utakmici na pripremama u {panskom Xerezu. Nekada{nji igra~ splitskog Hajduka postigao je vode}i pogodak protiv bugarskog tima u 63. minuti. Novi ~lan moskovske ekipe Ibri~i} u{ao je u igru po~etkom drugog poluvremena i lako savladao protivni~kog golmana preciznim udarcem sa 12 metara kada je pogodio njegov donji lijevi ugao.

Kona~an rezultat postavio je Fall u 69. minuti. Lokomotiv je na pripremama u Xerezu, gdje ga nakon Konyaspora, Polonije, Obolona i Plovdiva o~ekuju jo{ dvije pripremne utakmice, protiv srbijanske In|ije i var{avske Legije.

Ryan Giggs: Odigrao vi{e od 600 utakmica za crvene |avole

Giggs najbolji igra~ Uniteda svih vremena Vel{ki veteran Ryan Giggs (37) najbolji je nogometa{ Manchester Uni te da svih vre me na, odlu~ili su ~itaoci klupskog magazina po imenu Inside United te navija~i putem internetskih stranica kluba. Usprkos svim uspjesima u veli~anstvenoj karijeri koju je cijelu posvetio klubu s Old Trafforda, Vel{anin priznaje da ga je inzenadio ovakav rasplet. “Sve se svodi da mi{ljenje i svako }e imati razli~iti stav, ali kada sam ~uo vijest, iskreno, nisam mogao vjerovati jer je ovdje igralo toliko sjajnih igra~a. Ali ni ja jo{ nisam rekao zadnju rije~, osje}am se sjajno i nadam se da }u nastaviti jo{ neko vrijeme“, komentirao je Giggs, koji je, izme|u ostalog, u dresu crvenih vragova osvojio 11 premijerliga{kih naslova, ~etiri FA

Cupa i dvije Lige prvaka, te je odigrao rekordnih 859 utakmica. Drugim najboljim igra~em Uniteda svih vremena iza Giggsa pro gla {en je Eric Can to na, tre}im George Best, a slijede ih Sir Bobby Charlton, Cristiano Ronaldo, Paul Scholes, David Bec kham, Roy Ke ane, Pe ter Schmeichel i Wayne Rooney. “Nisam iznena|en. Dugovje~nost uvijek dolazi do izra`aja u ovakvim izborima, a Ryan je ovdje du`e nego bilo koji drugi igra~. Nedavno je odigrao svoju 600. liga{ku utakmicu, {to je nevjerovatno ostvarenje koje ne}e ponoviti niti jedan drugi igra~ u dresu istog kluba. On igra 20 godina na vrhunskoj razini, ~ak i sada u dobi od 37 godina. Nevjerovatan je”, rekao je menad`er Manchester Uniteda Sir Alex Ferguson.


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine SPORT PREDSTAVLJAMO VAM: Sava Stoisavljevi}, generalni sekretar ECU (3) 46

Izazov je prodati {ah kao proizvod Na tom putu postoji jedna prepreka, koju }e, u saradnji sa FIDE, ECU poku{ati da rije{i - pitanje intelektualne svojine. Ve} smo kontaktirali kompanije iz raznih oblasti u cilju uspostavljanja dugoro~nije saradnje Razgovarao: @elimir MARKOVI]

“Medijska popularnost {aha zauzima veoma visoko mjesto u na{em programu. Ona je uslov za sve marketing i biznis-planove vezane za {ah. Evropska {ahovska unija preduze}e niz aktivnosti kako bi {ah vratila na istaknuto mjesto u medijima. ECU }e ostvariti punu kontrolu nad svim svojim takmi~enjima. Ono {to sigurno mo`emo obe}ati su transparentna i jasna procedura u oblasti kandidature za doma}ina takmi~enja i jedini mogu}i princip: najbolja ponuda }e pobijediti! Ne}emo oklijevati da pru`imo podr{ku nacionalnim {ahovskim federacijama koje organizuju takmi~enja ECU, kako bi obezbijedili podr{ku njihovih vlada, regionalnih ili lokalnih vlasti. ‘Prodati {ah kao proizvod’, mo`da je i najve}i izazov na{eg tima. Na tom putu postoji jedna prepreka, koju }e, u saradnji sa FIDE, ECU poku{ati da rije{i - pitanje intelektualne svojine. Ve} smo kontaktirali kompanije iz raznih oblasti u cilju uspostavljanja dogoro~nije saradnje.

[ah i olimpizam Vi{e od polovine nacionalnih {ahovskih federacija, ~lanica ECU, punopravni su ~lanovi nacionalnih olimpijskih komiteta u svojim zemljama. Koriste}i njihova iskustva, pru`i}emo podr{ku svim evropskim nacionalnim federacijama koji su pridru`eni ~lanovi ili uop{te nisu ~lanovi nacionalnih

Otvaranje prostorija sjedi{ta ECU u Beogradu

[AH U [KOLAMA Svjesni smo ~injenice da se baza za vrhunski {ah stvara me|u mladima. Zato je {ah u {kolama pojam koji se nalazi u svim programima i `eljama. Uvo|enje {aha u {kole u ve}ini evropskih zemalja je dio i na{eg programa. U na{em timu su ljudi koji su to ve} uspjeli u sopstvenim zemljama i koji }e biti dio tima za razvoj {aha u {kolama olimpijskih komiteta, da to postanu. Svjesni smo ~injenice da se baza za vrhunski {ah stvara me|u mladima. Zato je {ah u {kolama pojam koji se nalazi u svim programima i `eljama. Uvo|enje {aha u {kole u ve}ini evropskih zemalja je dio i na{eg programa. U na{em timu su ljudi koji su to ve} uspjeli u sopstvenim zemljama i koji }e biti dio tima za razvoj {aha u {kolama.” • Ka`e se: Razmi{ljaj globalno, djeluj lokalno! Ovaj region ima izuzetnu tradiciju, iznjedrio

je veliki broj svjetski priznatih imena, organizovao bezbroj vrhunskih turnira, stvorio armiju istinskih {ahovskih zaljubljenika, jednostavno - stvorio BREND. Kako gledate s pozicije generalnog sekretara ECU na {ahovski Balkan, a onda i na bh. {ah? Kakva je perspektiva {aha na ovim prostorima? “Da, kao {to ste rekli, stvoren je brend i tu je osnova, a tu je i {ahovska tradicija, ne{to {to mali broj zemalja u svijetu posjeduje. Na`alost, ~ini mi se da smo malo postali “nemarni“ prema tom

na{em brendu i da nas vi{e zaokupljuju neke stvari 'oko' {aha, a ne sam {ah. Me|utim, prisustvuju}i sastancima Balkanske federacije, gdje sam bila na poziciji sekretara, uvjerila sam se da situacija po pitanju {aha na na{im prostorima kre}e nabolje i da postoji mnogo ljudi koji bi kao i ja voljeli da vide {ah na poziciji na kojoj je nekad bio.” • Prethodni predsjednik ECU Boris Kutin nije kod nas ostavio neki utisak. Bosna i Hercegovina ga nije ne{to privla~ila, bio je u posjeti samo par puta. Mo`emo li se nadati uspostavi bolje me|usobne saradnje s Danailovom i s Vama, na radost bh. {ahista? “Ljudi koji me poznaju znaju da sam uvijek spremna da pomognem koliko god je to u mojoj mogu}nosti. Kada govorimo o {ahovskoj Bosni i Hercegovini, govorimo istovremeno o {ahistima i {ahovskim radnicima s kojima i uz koje sam odrasla i kojima `elim samodobro. PredsjednikDanailov je osoba koja je uvijek spremna za saradnju i koji }e, duboko vjerujem, doprinijeti popularizaciji {aha na na{im prostorima. Me|utim, da bi ECU kao institucija bila u mogu}nosti da pomogne razvoju {aha, mislim da je neophodno da svaka federacija prvo napravi dobro interno ure|enje i da jasno razgrani~i odgovornosti pojedinih zvani~nika.”

Odgovori na pitanja • S obzirom na premje{taj kancelarije ECU iz Berlina u

Sava Stoisavljevi}

Beograd i blizine Sarajeva, mo`e li to biti najava bliske saradnje i realizacije nekih projekata (organiziranje turnira, dobivanje organizacije nekih evropskih prvenstava, organiziranje seminara, predavanja i edukacije, ljetnih i zimskih kampova za mlade itd. )? “Sama ~injenica da je kancelarija u Beogradu, i da bez jezi~kebarijere uvijek mo`ete da pozovete i dobijete prijateljski odgovor na svakopitanje, za po~etakmislim da dosta zna~i. ECU je za saradnju uvijekotvoren i sigurno je da }emo po~eti pripreme realizacije raznih seminara, a posebno bismo `eljeli da posvetimo pa`nju razvoju {aha u {kolama. Ipak, svaka inicijativa potrebno je i neophodno da do|e od Unije BiH. Sigurno je da }e nai}i na dobar prijem.” • Za samikraj, znam da ste optimista i vizionar, vi{e nego uspje{na poslovna `ena sa zavidnomkarijerom, {ahovskidjelatnik. Sve te odlike koje Vas krase, kao i predani rad kojem ste posve}eni, nesumnjivo je, doprinije}e jo{ ve}emrazvoju{aha u regionu. Sla`ete li se sa mnom i kakva je Va{aporuka BiH {ahistima i {ahovskim pregaocima? “Svi mi koji smo odrastali uz {ah, znamo da kvalitet{ahapo~iva, prijesvega, na istinskim{ahovskim zaljubljenicima, entuzijastima i samim tim moja poruka bi bila: Sa~uvajmo i dovedimo na prava mjesta {ahovske entuzijaste, kako bi {ah u Bosni i Hercegovinipovratio nekada{nji ugled i sjaj.“ (Kraj)

Atletski savez Francuske uspostavio saradnju sa ASBiH

Velika podr{ka kraljici sportova O~ekujemo stru~nu pomo} u stvaranju atletskog bh. brenda, rekao je Osman Pu{kar, predsjednik ASBiH Predsjednici atletskih saveza BiH i Francuske, Osman Pu{kar i Bernard Amsalem, potpisali su konvenciju o ~etvorogodi{njoj saradnji dva saveza. Ceremoniji potpisivanja ovog akta, koja je odr`ana u Olimpijskom muzeju u dvorani “Juan Antonio Samaranch“, prisustvovali su ambasador Francuske u BiH Roland Gilles, te generalni i tehni~ki direktori Francuskog saveza Jean Gracia i Ghani Yalouz. Osman Pu{kar je istakao da je cilj konvencije razvoj bh. kraljice sportova kroz razli~ite projekte. “O~ekujemo uspje{nu saradnju, kao i stru~nu i organizaci-

onu pomo} u stvaranju atletskog bh. brenda“, rekao je Pu{kar. Sporazum se zaklju~uje za period od 1. januara 2011. do 31. decembra 2014. U sporazumu se isti~e da }e se svake godine donositi odluka o boravku na{ih atleti~ara i trenera u francuskim kampovima za treniranje, uklju~uju}i i nastupe bh. atleti~ara na takmi~enjima u Francuskoj. Amsalem je naglasio kako je Francuski atletski savez dosad potpisivao ugovore samo sa frankofonskim dr`avama: “Francuski savez odlu~io se pribli`iti evropskim zemljama

koje nemaju dovoljno razvijene atletske programe. Nakon Armenije i Gruzije, BiH je postala tre}a dr`ava s kojom se uspostavlja ovakva saradnja“. Prema rije~ima Amsalema, svrha poja~anog anga`mana Francuskog saveza kroz potpisivanje ovih sporazuma jeste ja~anje evropske atletike u cjelini, koja polako posustaje za drugima na svjetskoj atletskoj sceni. Ambasador Francuske u BiH Roland Gilles apostrofirao je kako sport ima va`nu ulogu u pribli`avanju naroda, te da je i potpisivanje ovakvog ugovora korak G. V. vi{e u tom pravcu.

Sa potpisivanja ugovora: Gilles, Pu{kar, Amsalem i Gracia

Foto: A.KAJMOVI]


OSLOBO\ENJE

SPORT

srijeda, 2. februar 2011. godine

NBA LA Clippersi upisali devetu uzastopnu doma}u pobjedu

Griffin upisao 39.

double-double Sa 32 ko{a i 11 skokova predvodio je Griffin svoje Clipperse do pobjede protiv Milwaukeeja LA Clippersi slavili su u Staples Cen te ru pro tiv Milwaukee Bucksa 105:98, a Blake Griffin je pritom upisao svoj 39. dou ble-dou ble u~inak. Sa 32 ko{a i 11 skokova predvodio je Griffin svoje Clipperse do devete uzastopne doma}e pobjede, {to je izjedna~enje tre}eg najdu`eg pobjedni~kog niza u istoriji kluba. Prethodno su Clippersi upisali devet doma}ih trijumfa u nizu u periodu od 22. okto bra do 23. no vem bra 1974. godine, tada pod imenom Buffalo Braves. Ko{arka{i Cleveland Cavaliersa ne znaju za pobjedu ve} 21 utakmicu. Novi te`ak poraz do`ivjeli su na gostovanju kod Miami Heata sa 90:117. Dwyane Wade zabio je 26 od svoja 34 ko{a ukupno u prvom poluvremenu, dok je LeBron James svoju biv{u ekipu po~astio s 24 ko{a i osam asistencija. Ka`imo da je u tre}oj pobjedi Miamija nad

47

EUROLIGA

Fenerbah~e do~ekuje

@algiris Tre}e kolo Top 16 faze Eurolige ve~eras donosi samo dvije utakmice, obje u grupi H. Fenerbah~e Ulker }e u Istanbulu do~ekati @algiris, dok u Pireju kod Olympiacosa gostuje Valencia. Parovi, grupa E, ~etvrtak: Caja Laboral - Panathinaikos (20.30), Unicaja - Lietuvos Rytas (20.45). Poredak: 1. Panathinaikos 2-0, 2. Caja Laboral 1-1, 3. Lietuvos Rytas 1-1, 4. Unicaja 0-2. Grupa F, ~etvrtak: Maccabi - Union Olimpija (20), Bar ce lo na - Lot to ma ti ca (20.45). Poredak: 1. Barcelona 20, 2. Maccabi 1-1, 3. Union Olimpija 1-1, 4. Lottomatica 0-2. Grupa G, ~etvrtak: Real Madrid - Efes Pilsen (20.45), Partizan - Montepaschi (20.45). Poredak: 1. Real Madrid 2-0, 2. Efes Pilsen 2-0, 3.

Montepaschi 0-2, 4. Partizan 0-2. Grupa H, srijeda: Fenerbah~e Ulker - @algiris (19.15), Olympiacos - Valencia (20.45). ^etvrtak. Poredak: 1. Fenerbah~e Ulker 2-0, 2. Valencia 1-1, 3. Olympiacos 1-1, 4. @algiris 0-2.

Peterostruki olimpijski prvak najavio povratak

Blake Griffin: Ubacio 32 ko{a i 11 skokova

Clevelandom ove sezone (u isto toliko susreta) Litavac Zydrunas Ilgauskas upisao 12 ko{eva uz 14 skokova, dok je kod pora`enog sastava najbolji bio Antawn Jamison s 21 ko{em i 10 skokova.

Rezultati: Indiana - Toronto 104:93, New Jersey - Denver 115:99, Miami- Cleveland117:90, Memphis- Orlando100:97, Dallas - Washington 102:92, Utah Charlotte 83:78, LA Clippers Milwaukee 105:98.

Crnogorci zadovoljni `rijebom za Eurobasket

Radonji}: BiH ima kvalitetnu ekipu, mo`emo pro}i grupu Ian Thorpe se vra}a Ian Thorpe: Nikada nije prestao plivati

Debitant na Eurobasketu Crna Gora ima velika o~ekivanja od litavske ko{arka{ke smotre. Prema rije~ima selektora Dejana Radonji}a, `rijeb je bio blagonaklon prema njegovoj ekipi. Najva`nije je da su izbjegli [paniju ili Srbiju, a u konkurenciji Gr~ke i ostalih ex-jugoslavenskih dr`ava smatraju da imaju dobre {anse za tre}u poziciju koja vodi u drugi krug. “Znali smo da ne mo`emo dobitilakeprotivnike, ali kada se pogledaju sve grupe, mislim da ne mo`emobitinezadovoljni. U na{oj grupi su tri sudionika posljednjeg Evropskog prvenstva u Poljskoj - Gr~ka, Hrvatska i Makedonija, a sigurno je da i selekcijaBosne i Hercegovine ima izuzetno kvalitetnu ekipu. U

takmi~arskom plivanju

BiH i Crna Gora odigrale ~etiri prijateljske utakmice

predstoje}im danima po~eti }emo sa analizom protivnika u preliminarnojfazi i nadam se da se i pored kvaliteta rivala, mo`emoplasirati u drugufazu“, rekao Radonji}. Ina~e, BiH je sa Crnom Go-

rom uo~i kvalifikacija za EP odigrala ~etiri prijateljske utakmice u kojima je upisala tri poraza i pobjedu. Kasnije su, pod vodstvom Du{ka Vujo{evi}a bili najbolja reprezentacija u kvalifikacijama.

Potvr|en Kup nacija u Sloveniji Ko{arka{ki savez Slovenije organizova}e prvi pripremni turnir za Eurobasket u Litvaniji. U ljubljanskoj dvorani Sto`ice od 7. do 10. augusta u~estvova}e sve ko{arka{ke selekcije iz biv{e Jugoslavije, a kako su ~ak ~etiri u grupi C zajedno sa BiH, bi}e to ideal-

na prilika stru~nom {tabu reprezentacije. Naime, ~elni ljudi svih reprezentacija sastali su se poslije `rijeba u Litvaniji i svi su potvrdili u~e{}e i istovremeno se dogovorili o predtakmi~arskim grupama. Svaka ekipa igra}e u grupi po dvi-

je utakmice i u odnosu na rezultate direktno }e se plasirati u finale, ili igrati utakmicu za tre}e, odnosno peto mjesto. U grupi A igra}e Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, a u grupi B Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija.

Peterostruki olimpijski prvak Ian Thorpenajavljujepovrataktakmi~arskom plivanju u sklopu australskog tima na Olimpijadi u Londonu naradne godine, prenose mediji. Australac koji se povukao u novembru 2006. godine, proveo je vrijeme treniraju}i na sidneyskim bazenima i pojavit }e se pred medijima u srijedu. Daily Telegraph prenosi da se Thorpe mora registrirati u me|unarodnoj pliva~koj organizaciji ‘’FINA’’ do krajamaja, ako `eliu~estvovati na kvalifikacijama za OI u martu 2012. Thorpe se prestao aktivno baviti

plivanjem nakon {to su ga bolest i povreda izbacile s Igara Commonwealtha 2006. godine u Melbourneu. Izgubio je nekoliko kilograma i nalazi se, kako ka`e, u dobroj formi i ponovo u`iva u plivanju. “Nikada uistinu nisam prestao plivati. Sada samo vi{e plivam i u`ivam u tome“, kazao je Australac. Sve Thorpove rekorde vremenom su prestigli drugi pliva~i. Brazilac Cesar Cielo Filho dr`i rekord na 100 metara slobodno u vremenu 46.91 sekundi, dok Nijemac Paul Biedermanndr`irekorde na 200m (1:42.00) i 400m (3:40.07).

LIGA 13: Slavija istupila Danas i sutra igraju se utakmice 19. kola Lige 13. U ^apljini je trebala gostovati Slavija, no utakmica se ne}e odigrati. Na ime, eki pa iz Is to~nog Sarajeva je zbog finansijskih pro ble ma is tu pi la iz ta kmi ~enja, a sve njihove utakmice do kraja prvenstva bi}e registrovane razultatom 20:0 u korist protivnika. Poznat je i rezultat utakmice izme|u Kaknja i Slobode. Odlu-

kom Takmi~arske komisije, susret iz Kupa koji su odigrale ove dvi je eki pe bo do vao se i za prvenstvo. Kako su Tuzlaci slavili 91:88, tako su osvojili i bodove u Ligi 13. Parovi, srijeda: Varda HE Borac Nektar (19.30), ^elik - SL IAT Leotar (19.00), ^apljina Lasta - Slavija (20:0). ^etvrtak: Brotnjo - Mladost (19. srijeda), Zrinjski - Hercegovac (18.00). Slobodna je Bosna ASA BHT.


48

OSLOBO\ENJE

SPORT

VIJESTI

srijeda, 2. februar 2011. godine

Me|unarodni pliva~ki miting Evropa 2011. Novi Sad

Zeni~anin ]erim se okitio srebrom Uspjeh d`udista Randorija Takmi~ari d`udo kluba Randori iz Isto~nog Sarajeva Stefan Majdov i Nemanja Majdov nastupili su pro{log vikenda na takmi~enju Evropski kup AlpeAdria za kadete i juniore u Lignanu u Italiji. Na turniru je nastupilo oko 1.000 takmi~ara iz 200 klubova, a branili su boje osam reprezentacija. Stefan Majdov je u konkureniciji juniora zauzeo prvo uz sedam ostvarenih pobjeda, dok je Nemanja Majdov u kategoriji kadeta ostvario {est pobjeda, {to je bilo dovoljno za pobjedni~ko postolje.

Strijelci pozvani u Kuvajt Ovih dana na adresu Strelja~kog saveza BiH stigao je poziv da na{i najbolji strijelci do|u na 10-dnevne pripreme u Kuvajt. Svakako da je ovo veliko priznanje na{em savezu, a ove pripreme }e dobro do}i na{im kandidatima za odlazak na Olimpijske igre u Londonu 2012. da se {to bolje pripreme i nastupe na me|unarodnom takmi~enju koje se organizuje u Kuvajtu. “Pripreme }e dobro do}i kako bi na{i strijelci, nadam se, uspje{no u{li u sezonu u kojoj nas o~ekuju nastupi na takmi~enjima za Svjetski kup, ali i na Evropskom prvenstvu malokalibarskim oru`jem na kojima se osvajaju kvote za odlazak na OI u Londonu“, istakao je selektor Amir Dautovi}. G. V.

Na takmi~enju je nastupilo oko 900 pliva~a iz sedam zemalja, a me|u njima i sedam bh. pliva~a koji su svi do jednog uspjeli popraviti li~ne rekorde U organizaciji Pliva~kog kluba Novi Sad, proteklog vikenda na bazenu Slana Bara - Klisa, odr`ano je me|unarodno LEN pliva~ko takmi~enje Evropa 2011. Na ovom jakom mitingu nastupilo je oko 900 pliva~a iz sedam zemalja: Srbije, Ma|arske, Rumunije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Na{u zemlju su predstavljali ~lanovi Gradskog kluba vodenih sportova ^elik Zenica i Pliva~kog kluba Novi Grad iz Sarajeva. Harun ]erim (1996) osvojio je srebrenu medalju na 200 me ta ra del fin ta kmi~e}i se u apsolutnoj kategoriji (16 godina i stariji). Zeni~ani su se ~etiri puta uspjeli plasirati u finale: [emsa [ari} (1995) u dvije discipline, te Amir Grizovi} (1994) i Harun ]erim u po jednoj. Amar Bori} (1999) je napravio ogroman pomak postaviv{i u sve ~etiri discipline u kojima je nastupao li~ni rekord. Popravljanje najboljih li~nih vremena po{lo je za rukom i Sarajlijama Amili Beganovi} (1997), Sel mi Be ga no vi} (1994) i Vedadu Krkbe{evi}u (1996), koji su u jakoj konkurenciji ostvarili vidan napredak.

Brojni rekordi

Gebrselassie iz penzije u Tokio Haile Gebrselassie, atletska legenda, nastupi}e na Tokijskom maratonu, {to }e mu biti prvo maratonsko isku{enje nakon objave o napu{tanju atletike i poni{tavanju te odluke samo nekoliko dana kasnije. Podsjetimo, Gebrselassie (37) je zbog povrede koljena morao odustati na Njujor{ki maratonu, nakon ~ega je odmah objavio da je to kraj njegove uspje{ne karijere. No, samo nekoliko dana kasnije je povukao odluku i objasnio kako namjerava tr~ati i na Olimpijskim igrama u Londonu. Organizatori Tokijskog maratona, koji }e se odr`ati 27. februara, potvrdili su nas tup svjet skog re kor de ra (2:03:59) iz Etiopije. Najve}i rivali na ovom maratonu bi}e mu Kenijac Felix Limo (2:06:14) i sunarodnjak Yemane Tsegay (2:06:30).

Amir Grizovi}, jedan od najve}ih talenata u bh. plivanju, koji je, podsjetimo, nedavno u konkurenciji 650 takmi~ara progla{en za najboljeg pliva~a na 15. me|unarodnom mitinga ^igota kup na Zlatiboru u Srbiji, zbog zdravstvenih problema nastupio je u samo jednoj disciplini -

Na 100 m delfin bio je u kvalifikacijama ~etvrti, a u finalu u apsolutnoj kategoriji (16+) zavr{io je kao osmi sa izjedna~enjem najboljeg vremena. Na 100 m prsno bio je osmi.

Odli~an nastup

Odli~an nastup bh. pliva~a na mitingu u Novom Sadu

BROJNI GOSTI Pored visokog zvani~nika Evropske pliva~ke federacije (LEN), gosti mitinga bili su Borut Petri~, Igor Veli~kovi} i Dragan Radosav. Nastupali su vrhunski pliva~i Tanja [mid, Nika Kozamernik, Radovan Siljevski, Boris Stojanovi}... Najbolji srbijanski pliva~ ^aba Sila|i je dodijelio medalje u finalnom dijelu programa najboljima (u svojoj disciplini) 100 m prsnim stilom 50 m slobodno. Prvo je u kvalifikacijama izjedna~io svoje najbolje vrijeme, a onda u finalu u apsolutnoj kategoriji zavr{io kao deveti uz popravljanje li~nog rekorda - 25,55 i osvojena 563 boda. [emsa [ari} bila je sedma u kvalifikacijama na 50 m slobodno, a u finalu u apsolutnoj kategoriji (15+) okon~ala je kao deseta. U oba navrata je popravila li~ni rekord koji je do ovog takmi~enja iznosio 31,07. Isplivala je u kvalifikacijama 30,71, a u finalu 30,24. U utrci na 800 m slobodno u

finalu je zavr{ila kao osma popraviv{i li~ni rekord koji sada iznosi 10:27,88. Ina~e, [ari} i Grizovi} imaju isplivane norme za juniorsku Balkanijadu koja se odr`ava u Banjoj Luci u maju, a blizu su ostvarivanja normi za juniorsko Evropsko prvenstvo koje je u julu u Beogradu i Svjetsko juniorsko prvenstvo koje bi se trebalo odr`ati u avgustu u Peruu. Harun ]erim je, osim srebra na 200 m delfin, popravio li~ni rekord za ~ak devet sekundi i on sada iznosi 2:29,88.

Amar Bori} je dokazao da je velika nada zeni~kog i bh. plivanja postaviv{i li~ne rekorde u svim disciplinama u kojim je nastupao: 100 m mje{ovito 1:25,87 (popravio za skoro dvije sekunde), 100 m prsno 1:34,91 (2,5 sekundi), 50 m slobodno – 32,77, te 400 m slobodno 5:33,70 gdje je popravio rekord za nevjerovatnih 16 sekundi! Ovo je ujedno bio deveti najbolji rezultat mitinga u konkurenciji dje~aka njegovog uzrasta. Ekipu su vodili treneri Aldin \erahovi} i Zlatan Husakovi}. Zbog prehlade nije nastupala Anja Limanovi}, koja je bila sa ekipom u Novom Sadu. Amila i Selma Beganovi} popravile su li~ne rekorde u disciplinama 100 m slobodno, a Selma i Vedad Krkbe{evi} na 50 m slobodno, te Amila i na 100 m prsno. Pored visokog zvani~nika Evropske pliva~ke federacije (LEN), gosti mitinga bili su Borut Petri~, Igor Veli~kovi} i Dragan Radosav. Nastupali su vrhun ski pli va~i Ta nja [mid, Nika Kozamernik, Radovan Siljevski, Boris Stojanovi}... Najbolji srbijanski pliva~ ^aba Sila|i je dodijelio medalje u finalnom dijelu programa najboljima (u svojoj disciplini) 100 m prsnim stilom. M. DAJI]

BH Sanka{i nastupaju i ove sezone

Na pola puta do YOG 2012. Te{ke prilike i izostanak finansijske podr{ke nadle`nih institucija BiH nisu zaustavili planirane aktivnosti sanka{ke reprezentacije na{e zemlje ni u teku}oj takmi~arskoj sezoni. Ovogodi{nji nastupi u trkama Svjetskog kupa na{ih mladih reprezentativaca i takmi~ara Kluba sportova na ledu Alfa iz Sarajeva Harisa Be{li}a (18) i Kerima ^atala (17) u olimpijskoj disciplini sankanje na vje{ta~kim stazama, te Irme Kari{ik (21) u disciplini sankanje na prirodnim stazama, jo{ su jednom potvrdi-

Uprkos te{koj situaciji bh. sanka{i ni`u uspjehe

li odlu~nost u ostvarenju ciljeva - Zimske olimpijske igre mladih (YOG) Innsbruck 2012 i ZOI Sochi 2014. Be{li} je u ovoj sezoni nastupao na trkama Svjetskog kupa za juniore, osvojio je {est bodova, a

o~ekuje ga i Svjetsko juniorsko prvenstvo u Oberhofu (Nema~koj). Kari{ik se osvajanjem 12. mjesta na trci Svjetskog kupa odr`anoj polovinom januara u Kindbergu (Austrija) i 13. mjesta na Svjet-

skom prvenstvu u Umhausenu (Austrija) vratila u dru{tvo ponajboljih sanka{ica svijeta. ^atal se nalazi pred ispunjenjem norme za nastup na YOG 2012. Od propisanih deset bodova u Svjetskom kupu za juniore, u samo dvije vo`ene trke u Altenbergu i Innsbrucku on je osvojio ve} 21 bod. Osim nastupa na Svjetskom prvenstvu, u februaru nastupa na zvani~noj Internacionalnoj trening sedmici u Innsbrucku, ~ime ispunjava jo{ jedan od uslova za u~e{}e na YOG 2012.


OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI

srijeda, 2. februar 2011. godine

NEKRETNINE

IZDAJEM zasebnu sobu, zaposlenoj `eni, kod hotel Evrope. Mob. 061/226-049. ILID@A-Pejton, izdajem gara`u. Mob. 061/537-739.

ZAMJENA

IZDAJEM stan/kancelarijski prostor kod Narodnog pozori{ta, 120m2, 1 sprat. Mob. 061/537-739.

IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428.

DOBRO namje{ten trosoban stan 87m2 u novogradnji na ^engi} Vili (Nedima Filipovi}a) sa velikom terasom, parking mjestom sa rampom na daljinski, 650 KM. Mob. 061/247-777.

IZDAJEM samcima dvije sobe u trosobnom stanu, zaseban ulaz, dnevni boravak, grijanje kod FDS. Tel. 033/657-979.

IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763.

KOMFORAN dvosoban stan, blizu Skenderije, izdajem. Mob. 061/211945.

MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170.

IZDAJEM vikendicu na Jahorini, ekstra lokacija. Tel. 066/136-470.

IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492.

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075.

IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122.

MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000.

IZDAJEM dvosoban, komplet namje{ten stan, Dobrinja III, 350 KM. Mob. 061/205-235.

MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303.

IZDAJEM poslovni prostor u centru Semizovca za sve vrste djelatnosti. Tel. 061/250-751.

IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991.

MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303.

IZDAJEM adaptiran stan sa centralnim grijanjem na du`e vrijeme Grbavica 1 kod pijace, 40m2. Tel. 061/214-856.

IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883.

U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

POTRA@NJA POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBAN prostor za ugostiteljstvo mo`e i opremljena kafiterija. Tel. 061/532-450.

PONUDA U MIRNOM i sun~anom dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne i soba dnevnog boravka, kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz, centralnio grijanje, povoljno. tel. 033/225-074 i Mob. 061/252782.

IZDAJEM poslovni prostor u centru, 65m2, pogodan za ljekarsku ordinaciju, advokaturu, predstavni{tvo i sl. Tel. 061/344-365. IZDAJEM pos. prostor 15m2, u Hrasnom, A. [a}irbegovi} bb, kod Robota, pogodan za sve namjene. Tel. 202-590, 061/157-677. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Kova~i}i-Zagreba~ka, cijena 400 KM. Mob. 061/314-641. IZDAJEM jednosoban stan na Malti, zaposlenim samcima i samicama. tel. 644-028. IZDAJEM poslovni prostor 76m2 u centru I sprat. Tel. 061/573-640. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Otoci, 32m2. Tel. 033/542-623 IZDAJEM dvosoban namje{tan stan u blizini Medicinskog fakulteta. Tel. 033/213-958 posliej 16 sati. IZDAJEM dvokrevetnu sobu studentima. Konforna sa upotrebom kuhinje i kupatila. Tel. 066/703-735. IZDAJEM dvosoban stan kompletno namje{ten sa centr. grijanjem, gara`a, kablovska, internet, Breka 300KM. Tel. 062/527-254. IZDAJEM ku}u u zakup sa tri namje{tena stana od 65m2 sa c.g i tri gara`e, parking. Tel. 062/527-254. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu blizina studentskog kampusa, centralno grijanje, televizija. Tel. 033/652-293.

IZDAJEM stan 84m2, prazan, eta`no grijanje, nov, Ul. Zelenih Beretki 12. Tel. 062/666-472. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan blizu fabrike duhana Sarajevo i kampusa. Mob. 062/439-329 i 061/437-719. IZDAJEM namje{ten stan za |ake i studente. tel. 062/878-502. IZDAJEM namje{ten stan za 2 osobe. tel. 062/878-502. IZDAJEM kroja~ku radnju potpuno opremljenu. Tel. 446-046. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan blizu kampusa i fabrike duahana. Tel. 062/439-329, 061/437-719. DVOSOBAN stan, Ba{~ar{ija, stan sa gara`om, Vele{i}i, ku}a u nisu sa gara`om, Ko{evo, ku}a tri eta`eprazna, Bjelave. Mob. 061/177-711. STAN 145m2, M. dvor, opremljen, stan 54m2, D`. Bijedi}a, opremljen. Mob. 061/177-711. IZDAJEM dva stana po 80m2, Ul. H. Polovine-Breka, namje{teni, cen. grij. ba{ta. Mob. 061/182-128.

VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. IZDAJEM opremljen ugostiteljski objekat, Stari Grad. Mob. 061/173835. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092.

OTOKA, adaptiran troiposoban stan 89m2+2 lo|e, 8 sprat, cen. gr. 2 lifta, 2 WC, vl. 1/1, uknji`en. Mob. 062/509-471. DONJE Ciglane, 73m2/III, plus dvije terase, 208.000 KM, 76m2/II, + adaptiran 245.000 KM. Tel. 269835. PRODAJEM stan 69m2 centar, I sprat stan 29m2 Stari grad II sprat, garsonjera centar 22m2 + gara`a 12m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM devastiranu ku}u u Trebinju Mosta}i 95m2 + dvori{te 125m2, parcela u Dra~ama Hrvatska 520m2. Tel. 061/573-640.

IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815.

IZDAJEM poslovni prostor 76m2, ul. Kulina bana, I sprat, svi priklju~ci za internet, video nadzor, klimatizirano. Mob. 061/573-640.

IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482.

CENTAR, dvosoban namje{ten stan, eta`no grijanje, 600 KM. Tel. 810-716. IZDAJEM sobu kod Socijalnog, cen. grij. kab. TV. Tel. 659-895, 062/943-021. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377196.

GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban stan u Hrasnici u privatnoj ku}i. Mob. 061/497-350, 033/513-439. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248.

IZDAJEM super namje{ten trosoban stan,f na Marindvoru. Mob. 061/812-046.

IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina

IZDAJEM gara`u u Hrasnom kod Seleks pumpe. Tel. 033/259-590.

IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343.

IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM komfornu sobu, blizu Katedrale, `enskoj osobi, kab. inter. Tel. 225-747, 063/947-075.

POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727.

CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534667. TROIPOSOBAN stan 106m2 na Ciglanama ul. Hakije Kulenovi}a, I kat, parno grijanje, 500 KM. Mob. 061/899-209.

PRODAJEM su Hrasnom Ul. Olovska kod pekare AS dobar dvosoban 57m2 II sprat, plin, povoljno. Tel. 061/214-852.

FALETI]I, zbog selidbe prodajem ku}u 10 x 12m s oku}nicom 1.200m2 uz rijeku Mo{~anicu. mob. 061/304-599 i 033/665-419.

PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852.

CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, 2 sprat, odli~an+gara`a. Mob. 061/205-235.

PRODAJEM stan kod Vje~nice, Ul. A. [ahinagi} 60m2, dvoiposoban, III sprat, 130.000KM. Tel. 061/202305.

PRODAJEM zemlju na moru 420m2 u [ibeniku — Ra`anj. Mob. 061/172-997.

PRODAJEM na Ilid`i, Plandi{te, Ul. Bosanski ljiljana 17, objekat 150m2, ba{te 150m2, papiri uredni. Tel. 062/319-563.

PRODAJEM jednosoban stan 36+4m2/7 sprat, Ul. Juki~eva, cijena 86.000KM. Tel. 062/182-876.

PRODAJEM ku}u u Starom Gradu. Tel. 061/019-054.

PRODAJEM stambeno poslovni objekat 12x8, 422m2 oku~nice papiri 1/1, novogradnja. Tel. 062/671097. PRODAJEM troiposoban stan na Grbavici sa gara`om. Tel. 033/617742, 061/964-797.

PRODAJEM stanove 53m2, 72m2, 26m2, 106m2, 117m2, 154m2, 80m2, 111m2, 94m2, 75m2, 34m2, 39m2, 40m2. Tel. 061/460-150.

IZDAJEM jednosoban stan u Vogo{}i, strancima. Mob. 061/724-574.

IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090.

DOLAC malta, F. Hauptmana, 54m2, 3 sprat, lift, 50.000 eura. Mob. 061/205-235.

PRODAJEM stambeno poslovni objekat u Had`i}ima 200m2 + 1650m2 zeemlje pogodno za sve namjene, papiri uredni. Tel. 061/573640.

KU]U p+p+p, eta`no grijanje, vlastiti vodovod, ure|ena oku~nica, Pazari} — [inici. Tel. 417-219.

GARSONJERA u centru, povoljno, za jednu ili dvije osobe, komforna, lijepo namje{tena, plinsko grijanje, telefon. Mob. 061/869-396.

PRODAJEM stan 40m2, Crentar — Marijin dvor, II sprat, useljiv. Mob. 061/132-327.

PRODAJEM ku}e: Pofali}i na sprat + dva poslovna prostora Alifakovac dvoeta`ni + gara`a Vratnik bosanska ku}a. Tel. 061/460-150.

IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139.

IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864.

GRBAVICA, 90m2, ~etverosoban, luksuzno adaptiran, zgrada Caprija+gara`a, 230.000 Km. Mob. 061/205-235.

PRODAJEM stan-ku}u, nizovi u Lu`anima na Ilid`i, prizemlje i sprat, gara`a i ba{ta. Mob. 061/222465.

IZDAJEM trosoban, ekstra sre|en stan, Centar, \i|ikovac. Mob. 061/205-235.

IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202611, 061/219-464.

PRODAJEM na Vracama troiposoban stan 91m2, I sprat, eta`no grijanje, velika terasa, 120.000 eura. Tel. 061/165-294.

PRODAJEM plac 2200m2 i ku}a sa poslovnim prostorom uz samu cestu za Kiseljak Gladno Polje. tel. 062/577-638.

PRODAJEM apartman u Neumu, II sprat, opremljen sa terasom 46m2, cijena povoljna. Mob. 061/573-640.

CRNA Gora-Budva, stanovi od 4070m2, novogradnja, lift, 1.300 eura/m2. Mob. 061/205-235. GRBAVICA-[oping, `uti neboder, 80m2+gara`a, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, 40m2, jednoiposoban, 1 sprat, sve novo, 115.000 KM. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, Ul. Ko{evo, 53m2, 2 sprat, 2.500 KM/m2. Mob. 061/205-235.

PRODAJEM u Brije{}u novogradnja ku}a sa 3 zasebna stana na placu 400m2 uknji`ena. Tel. 061/350-448.

ALEJA lipa-Hrasno, 53m2, adaptiran, komplet sre|en, 106.000 KM. Mob. 061/205-235.

PRODAJEM ku}u sa dva stana + pos. prostor 120m2 koji je u funkciji + ba{ta + gara`a ekstra ura|eno. Tel. 061/573-640.

CRNA Gora-\enovi}i, stan u zgradi, uz obalu, 60m2, 2 sprat, 50.000 eura. Mob. 061/205-235.

IZDAJEM poslovni prostor 27m2, ul. Grbavi~ka br. 46a pogodno za sve namjene, 500 KM + PDV. Mob. 061/141-809.

IDEALNA ponuda, dvosoban stan 55m2 + 40m2, poslovnog prostora (kancelarije, biro i sl.) eta`no grijanje, lokacija ~engi} Vila — Kvadrant. Mob. 061/074-131.

PRODAJEM vikendicu na Tilavi, voda, struja, asfalt, sve 1/1. Mob. 061/810-842.

IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278.

IZDAJEM poslovni prostor 30m2, Marin dvor, preko puta Boema. Mob. 061/205-235.

IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206.

IZDAJEM dvokrevetnu sobu sa upotrebom kuhinje i kupatila, centralno grijanje, Alipa{ino. Tel. 062/633-248.

DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122.

PRODAJEM jednosoban stan 42m2, novogradnja, Skenderija, 2 sprat, eta`no grijanje, ogra|en veliki balkon. Mob. 061/352-112.

IZDAJEM poslovni prostor na Ba{~ar{iji Nove Daire opremljen pogodan za kancelarije. Tel. 033/533-123.

IZDAJEM konfornu sobu u neboderu iza tehni~ke {kole, isklju~ivo studentici. Tel. 033/202-729.

PRODAJA

IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800.

IZDAJEM kancelarijski prostor 30m2, strogi centar, kod Vatre. Mob. 061/205-235.

PRODAJEM u Ul. Danijel Ozme 64m2, III sprat, balkon, 190.000KM, M.M.Ba{eskije, Katedrala 53m2, prizemlje 100.000KM fiksno. Tel. 061/079-751.

IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506.

MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999.

IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553.

MARIN Dvor, V. Peri}a, 100m2, 4 sprat, potkrovlje, odli~no stanje, 80.000 eura. Mob. 061/205-235.

CENTAR, kod Lovca, Petrakijina 13, 106m2, 2 sprat. Mob. 061/205235.

IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, privatna ku}a, Ko{evsko brdo, zaposlenim licima. Tel. 204-796.

IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515.

PRODAJEM stanove u privatnoj zgradi 50m2 i 80m2, 1300KM/m2. tel. 062/878-502.

MARIN Dvor, Kotromani}eva, 116m2, 2 sprat, odli~an+2 parking mjesta. Mob. 061/205-235.

HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874.

IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936.

CENTAR, Bolni~ka 100m2, 1 sprat, luksuzno sre|en+3 parking mjesta. Mob. 061/205-235.

NAMJE[TEN dvosoban stan 54m2 na Grbavici I, ul. hamdije ]emerli}a, II kat, parno grijanje, balkon, 400 KM fiksno. Mob. 066/340-748.

MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849606.

49

PRODAJEM ku~u u Tuzli na tri eta`e + dva restorana u centru + 900m2 ba{te. Tel. 061/460-150. STAN centar Mar{ala Tita, 147m2 i 121m2. Mob. 061/299-911. STAN, Marijin dvor, 83m2 i 86m2, ul. Kranj~evi}eva. Mob. 061/299911. STAN troiposoban, ul. Envwera [ehovi}a. Mob. 061/299-911. POSLOVNI prostor, M. Preloga, stomatolo{ka ordinacija. Mob. 061/299-911. VI[E placeva za gradnju na podru~ju grada od 500m2 do 5.000m2. Mob. 061/299-911. KU]A, Stari grad, kova~i 150m2, gara`a, poslovni prostor. Mob. 061/299-911. STAN, centar, 57m2, 105m2, ul. Had`iidrizova. mob. 061/299-911. POSLOVNI prostor, centar, 40m2, 150m2, 180m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, ul. Bolni~ka, 78m2, 69m2 i 90m2. Mob. 061/299-911.

PRODAJEM jednosoban stan na Ko{evskom brdu, povoljno. Tel. 061/019-054. PRODAJEM trosoban adaptiran stan na Ciglanama. Tel. 061/019054. PRODAJEM stan na Breci 76m2 i 89m2. Tel. 062/332-151. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 061/199-845. PRODAJEM stan 70m2, Kotromani~eva, Marijin Dvor, I sprat, plin i parking, 100.000 eura. Tel. 061/211303. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM stan u strogom centru grada, 84m2, I kat, sa eta`nim grijanjem. Mob. 061/544-894 zvati poslije podne. PRODAJEM zidaju gara`u u logavinoj — Ad`emovi}eva. Mob. 061/544-894. KU]E: Vasin-Han, Vratnik (Hendek-d`amija) Gazin-Han i Bjelave, vikend ku}e: Pale (Potoci, Kriva}e, Gornji Pribanj, Centar, zemlji{te: Kasindo-4.000m2, Ilid`a 6 dunuma. Mob. 066/488-818. DOBRINJA-49, 55, 68m2, Breka72m2, Mejta{-54m2, Alipa{ino polje-53, 59, 77m2, ^engi} Vila-64m2, Isto~no S-55m2, Marindvor-39 i 121m2, Grbavica-54m2 i 131m2, Hrasno 59m2. Mob. 061/375-787. ATRAKTIVNA lokacija, Zmaja od Bosne, kod hotela Bristol, adaptirani stanovi 65m2 i 40m2, lift, cen. grij. parking. Mob. 062/055-445. PRODAJEM garsonjeru 27m2, I sprat, centr. grijanje kod Dr`avne bolnice, 63.000KM. Tel. 061/205235.


50

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI NEKRETNINE

PRODAJA PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, Ul. Zagreba~ka 2D, II sprat, 64m2, CG, sa 2 balkona i podrumom. Tel. 065/495-660. PRODAJEM ili mijenjam garsonjeru u Sarajevu - Mejta{ za stan u Banja Luci, Nikole Ka{ikovi}a 7/II, II sprat, cg, 24m2 s balkonom. Tel. 065/589-171. DOLAC MALTA, stan 82m2, zgrada [ipada, fasadna cigla, trosoba, II kat, balkon, parno grijanje, 2.350 KM/m2. Mob. 066/340-748. DOBRINJA, stan 76m2, Trg Sabora bosanskog, troiposoban, II kat, balkon, parno grijanje, 104.000 KM. Mob. 062/295-919.

PRODAJEM stan 100m2 kod Op}ine Stari Grad, idelana za poslovni prostor. Tel. 061/215-033. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM zemlju za vikendice na Mojmilu, sa pogledom na Dobrinju. Mob. 062/823-739, 061/172518. PRODAJEM na Otoci 72m2, 12 sprat, 2 balkona, dvostrano orjentisan, Goru{a 55m2, II sprat, potpuno adaptiran. tel. 061/079-751. NOVO Sarajevo, dvosoban stan 56m2, 2 balkona, 1 sprat, plin, useljiv. Tel. 619-736. PRODAJEM jednosoban stan, 31m2, VP, Vi{njik. Mob. 066/125453.

KO[EVSKO brdo, stan 72m2, ul. Nusreta [i{i}a, trosoban, I kat, 2 balkona, 1.850 KM/m2. Mob. 062/295-919.

KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati.

CENTAR, stan 70m2, ul. Muse ]azima ]ati}a, trosoban, visoko prizemlje, adaptiran, pogodan za kancelarije, 148.000 KM. Mob. 061/899-209.

PRODAJEM-mijenjam ku}u 140m2m2, u Donjim Brelima kod Makarske. Mob. 062/752-598.

DOBRINJA, stan 67m2, ul. Oslobodilaca Sarajeva, dvoiposoban, IV kat, plin, balkon, hitno i povoljno. tel. 033/711-666. DOBRINJA C-5, stan 67m2, ul. Sarajevskih ilegalaca, dvoiposoban, adaptiran, I kat, gara`a 13m2, 125.000 KM. Mob. 063/023-372. CENTAR, stan 57m2, ul. Avde Jabu~ice iza vojne bolnice, dvosoban, visoko prizemlje, A-U gradnja, hitno i povoljno. Mob. 061/247-777. KO[EVO, stan 72m2, ul. Patriotske lige, dvoiposoban, VI kat, lift, parno grijanje, balkon, 2.050 KM/m2. mob. 066/340-748. GRBAVICA I, stan 53m2, ul. dervi{a Numi}a, dvosoban, IV kat, balkon, parno grijanje, 106.000 KM. Tel. 033/711-665. GRBAVICA II, stan 52m2, ul. Kemala Kapetanovi}a, renoviran, potkrovni, dvosoban, nadogradnja, potpuno opremljen, 1.900 KM/m2. Mob. 061/247-777. NOVA Vogo{}a — Rosulje, stan 48m2, novogradnja, jednoiposoban, II kat, plinsko eta`no, 1.550 KM7m2 sa PDV-om, fiksno. Mob. 066/340-748. KO[EVSKO brdo, stan 36m2, ul. Nusreta [i{i}a, jednosoban, I kat, 67.500 KM. Mob. 061/899-209. HRASNO, stan 36m2, Trg heroja, jednosoban, komplet adaptiran, III kat, lift, balkon, 82.000 KM, fiksno. Mob. 061/247-777. ^ENGI] Vila, stan 35m2, neboder Vranica, jednosoban, renoviran i potpuno opremljen, XVI kat, 2 lifta, 69.000 KM. Tel. 033/711-665. BU]A Potok, stan 33m2, ul. Adema Bu}e, novogradnja, jednosoban, VI kat, lift, balkon, plinsko eta`no, 59.000 KM. Mob. 066/340-748. BISTRIK, stan 29m2, Bud`ak kod Pivnice, jednosoban, renoviran, II kat, balkon, plin, 80.000 KM. Mob. 062/295-919. KO[EVSKO brdo, stan 41m2, ul. Nusreta [i{i}a, jednoiposoban adaptiran, III kat, balkon, plinsko eta`no, 82.000 KM. Mob. 061/899209. PRODAJEM stan na Aneksu, 60m2. Mob. 061/508-404. PRODAJEM ku}u, [vrakino, V. ^ur}i}a 133, 100.000 KM. Mob. 061/508-404. PRODAJEM 3,8 dunuma plodne zemlje (mo`e i manje) Krivoglavci — Vogo{}a. pogled na Betaniju. Mob. 063/639-691.

RAKOVICA, 1.400m2 zemlje, cijena 25.000 KM. Mob. 066/680-100.

MEJTA[, stan 43m2, prizemno. Tel. 472-890, poslije 20 sati. DOBRINJA, poslovni prostor od 50m2, veoma povoljno. Mob. 061/893-105. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM ku}u Ul. Abdsthana 23 — Kova~i, pogledati od 10-16h. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. PRODAJEM stan u N. Sarajevu 92m2, III kat, Grbavica. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Bolni~ka 78m2, 69m2 i 90m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, H. Idrizova 57m2, 62m2, 105m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM-izdajem pos. prostor 125m2, kod Fisa. Mob. 061/177-711. STAN 115m2, 5 sprat, Dalmatinska, stan 70m2, Jadranska. Mob. 061/177-711. STAN 43m2 i 91m2 Skenderija, 83m2 A. Bu}e, 60m2 Ciglane. Mob. 061/177-711. STAN 60m2, 5 sprat, K. brdo, komplet adaptiran, 115.000 KM. Mob. 061/177-711. STAN 38m2, [vrakino, 54m2 ^engi} Vila, 31m2 Vi{njik, stanovi novi na Stupu od 58m2. Mob. 061/177711. ISTO^NO Sarajevo 62m2, novogradnja, 54.000 KM. Mob. 061/177711. VOGO[]ANSKA petlja, 1,5 dul. gra|. zemlji{ta. Mob. 061/019-236. STAN 68m2-gara`a kod Pivare, 83m2-gara`a Ciglane, 66m2-D. Ozme, 52m2, D`id`ikovac. Mob. 061/177-711.

PRODAJEM gara`u 14m2, Ul. Rudija Alva|a 10 u zgradi Dobrinja. Tel. 061/897-959.

STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236.

NED@ARI]I, novogradnja, garsonjere 34 i 37m2, cijena povoljna. Mob. 061/504-425.

HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019236.

NED@ARI]I, novogradnja, stanovi delux sa klimom 50 i 60m2, ekstra povoljno. Mob. 061/072-815.

KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236.

PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan 75m2, novogradnja. Tel. 033/227-460, 0038521691728.

STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236.

PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. tel. 033/447-095. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91.

STAN 66m2/4 spr. D. Ozme, 83m2/4 spr. gara`a, Ciglane, 68m2/1 spr. gara`a kod Pivare. Mob. 061/177711. KU]A sa 2 dunuma zemlje, Bare, ku}a sa2 dunuma zemlje, Breza, ku}a na 3 eta`e, Bistrik.Kamenica. Mob. 061/177-711.

srijeda, 2. februar 2011. godine HRASNO brdo 2 dunuma zemlje, urbanist. dozvola, Vogo{}anska petlja 1,5 dunum. zemlje sa urbanisti~kom. Mob. 061/177-711. PRODAJEM ku}u u S. Gradu 200m2 na 300m2 placa Kova~i. Tel. 061/299-911.

PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725.

PRODAJEM stan u centru 83m2, 77m2 Ciglane. Tel. 061/299-911.

ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599.

PRODAJEM stan u centru Gabelina 83m2. tel. 061/299-911.

PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658.

PRODAJEM stan u Hrasnom 53m2, 82m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru M. Tita 121, 147m2. Tel. 061/299-911.

PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554.

GRA\EVINSKO zemlji{te na podru~ju grada od 500m2 do 5.000m2. mob. 061/299-911.

VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257.

KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501515.

PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410.

PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798768 i 062/056-479. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733.

PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537152.

PRODAJEM ku}u u Resniku kod Pazari}a, 750m2 oku}nice uz autoput prema Mostaru, 70.000KM. Tel. 065/021-556.

NAMJE[TAJ PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212431. PRODAJEM trosjed sa 2 foteljestilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

TEHNIKA PRODAJEM foto aparat Nikon FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

OPEL astra- G dizel, 99. god. karavan, mo`e zamjena oktavija fabija. Mob. 061/220-016. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

OSTALO PRODAJEM novu, neotpakovanu Chiccovu ljuljalicu (hranilicu) za bebe i stolicu za hranjenje. Tel. 061/205-035. RASPRODAJA drvenog i kamenog uglja, po cijeni na vagu. Do|ite i prisustvujte vaganju i utovaru. Mob. 063/544-343.

PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303.

DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196.

PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303.

PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311.

PRODAJEM o~uvan fotoaparat u futroli proizveden u biv{em SSSR, cijena 100KM. Tel. 062/315-540.

PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303.

PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545.

PRODAJEM ma{inu Faf cik-cak kroja~ku. Tel. 446-046.

PRODAJEM kotao eta`ni na ~vrsto gorivo 23 KW, malo kori{ten, u odli~nom stanju. Mob. 061/488-033.

PRODAJEM ve{ ma{inu u dobrom stanju i {poret struja+plin. Mob. 061/565-074.

VRLO povoljno prodajem `ensku bundu br. 44, prirodno krzno sjeverne lisice, crne boje. Tel. 651-007.

PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlju i {umu za sje}u. Mob. 062/688-855. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269.

STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781.

PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478.

PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781.

PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749-305.

PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781.

PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250.

PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405805.

PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953.

PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782.

PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946.

DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105.

PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420.

HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697.

PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701-977.

VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224896.

STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589-315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731.

PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214.

PRODAJEM plinsku pe} Maju. Tel. 440-727, 061/740-293.

VOZILA

PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801.

PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115.

JUGO 45 prvi vlasnik, 1985. godina, registovan do 12.2011. cijena 1.250 KM. Mob. 061/526-308. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317923.

PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM akvarijum za ribice. Mob. 062/688-855. PRODAJEM patent kojim se sprje~avaju poplave nastale izljevanjem rijeka i potoka. Tel. 061/511149, 070/207-261.

PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801.

PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate. Mob. 061/145-504.

NOV kombi, Citroen - jamper metalik, 8+1, registrovan, dizel, kasno osiguran. Mob. 061/817-141.

PRODAJEM pelene za odrasle, 20kom/15KM. Tel. 033/612-776.

PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537949. PRODAJEM golf II,1986. godina, 1.600 kubika, dizel, 1.600 KM. Tel. 061/102-390. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM Octaviu, dizel, juli 2004. god, 82.000 km, gara`irana, 8 guma, 14.000KM. Tel. 061/143-169. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158164. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. PRODAJEM mladu nivu crna, ugra|en plin. Mob. 061/211-945. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111.

PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice br. M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628, za elek. brija~e Braun, Iskra i Ruske. Tel. 651-556. PRODAJEM klizaljke za hokej orginal Adidas-Toronto br. 10, o~uvan 30KM. Tel. 065/236-325. PRODAJEM pancerice za skijanje San Marko o~uvane br. 11, 80KM. Tel. 065/236-325. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347852. PRODAJEM 200 ~asopisa Sam svoj majstor, prijaratno izdanje. Mob. 061/032-110. PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323906. PRODAJEM inventar za restoran: stolovi, stolice, kuhinja sa napom, bilo kori{teno 1. godina. Mob. 061/141-809.

PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940.

JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111.

PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204.

VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111.

PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059.

PRODAJEM novu zadnju karambolku, komplet za Hundai Akcent. Mob. 061/915-123.

PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064.

PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688.

PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763.

PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132.

PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954.

PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062.

TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700.

PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660939, 063/876-419.

POVOLJNO zidana gara`a u novogradnji, centar, Kranj~evi}eva, preko puta Dru{tva pisaca. Mob. 061/869-396. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482516.

PRODAJEM `enske bunde od zeca duga br. 42-44 i srednja od rakuna. Mob. 062/525-981. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901.


OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 51

srijeda, 2. februar 2011. godine

OSTALO PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM plinsku pe} Maju, za grijanje. Mob. 061/740-273, 440727. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. SOBNA, kuhinjska i vrata za mokri ~vor 3+1+1 iz novogradnje, u odli~nom stanju, jeftino. Mob. 061/869-396. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

KUPOVINA KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM pos. prostor u Novom Sarajevu do 50m2 prizemlje ili I sprat. Tel. 061/573-640. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214405. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu, isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice. isplata i dolazak odmah na adresu u FBiH i RS, najpovoljnije. Mob. 061/517-897. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, vrlo povoljno. Tel. 061/268-892. KUPUJEM trosoban ili ve}i stan u Doboju, do 2 sprata. Mob. 066/948117. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM sve vrste knjiga. Mob. 061/533-792. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526-918. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323906. KUPUJEM daljinski za TV Tensai — stari tip. tel. 061/143-169. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640.

POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arni. Uslovi rada i plata pristojna. Mob. 062/445-037 i 033/618-855. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel. 644-178, 061/225-424. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

USLUGE MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.

ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne — tende. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i Mob. 061/131-447.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193.MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524-461 i Tel. 033/200-003. MOLERSKI i parketarski radovi, povoljno, uredno i ~isto, po dogovoru. Mob. 062/918-201 Ismo. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. MOLER kvalitetno i ~isto kre~i stanove. Tel. 066/688-960. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. STOMATOLO[KE usluge pru`amo povoljno i brzo, ordinacija preko puta televizije. Mob. 061/147712. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/256-376. TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718-405, 061/156-728.

BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. DAJEM ~asove iz konverzacijskog engleskog, osnova mikrora~unara, prijemna, servis. Mob. 062/293-688. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563292 i 063/121-524.

HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, spomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}ansskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Tel. 061/202-840. VODOINSTALATER radi povoljno adaptacije i popravke. Tel. 061/222-927. RESTAURACIJA starog namje{taja, vrhunski kvalitet. Tel. 061/488033. EKSPERT za hidro-termo izolacije krovova i gara`a, zidova. Tel. 033/653-396, 061/098-579.

ELEKTRI^AR vr{i opravke {poreta, bojlera, TA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija, osigura~a. Tel. 063/155868.

ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/417-916.

IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563292. VKV bravar radi ugradnju brava, ptt sandu~i}a, ormaara, stala`a, ramova. Tel. 061/507-683. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. MOLERSKE usluge povoljno gletovanje, moleraj, stolarija, radijatora i sve ostalo po dogovoru. Tel. 033/456-979, 061/219-768. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. VODOINSTALATER sa 30. god iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarni ure|aja i pro~epljenja odvoda. Tel. 033/535-659, 062/139-034. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519685. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146.

KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

^UVALA bih dijete, imam preporuku. Mob. 061/228-848.

ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje). Tel. 061/374-458. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/256-376. NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542. ^ISTILA bih va{ pos. prostor. Mob. 061/374-458. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522.

DERVI[A DI[A HUBIJER, ro|. KAR^I]

INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste i prevodi. Tel. 065/572-966.

VODOINSTALATER opravlja ~esme, vodokotli~e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205803, 066/973-793. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

MOLERI profesionalci nude usluge gletovanje, moleraj, tapete, stolarija, radijatori itd i sve drugo po dogovoru. Tel. 033/456-979, 061/219768.

POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803.

VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764, 061/108-779.

FIRMI TIMEX d.o.o. potrebna mla|a `enska osoba na poslovima stru~nog saradnika. Obavezno poznavanje rada na ra~unaru, a prednost visoka stru~na sprema, organizacione sposobnosti i poznavanje engleskog ili njema~kog jezika. Mob. 062/693-410.

MASA@A: relax, kineska uz aromaterapiju, kiropraktika, refleksoterapija, sportska, dipl maser-terapeut. Tel. 063/975-031.

KOMBIJEM vr{im prevoz putnika povoljno do 8 osoba. Tel. 061/903526.

TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306.

NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020.

888

SESRVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija, windowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Tel. 062/654-140.

KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507.

POTREBNA djevojka za rad u no}nom klubu, (kod Narodnog pozori{ta). Mob. 062 /451-066.

Porodica

VKV stolar vr{i opravke vrata, prozora, kuhinja, tapaciranog namje{taja. tel. 061/863-740.

KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002.

PROFI Karcher aparatima ~istimo }ilime, tepihe, itisone, namje{taj i auto unutra{njost. Mob. 062/738728.

2. 2. 2010 - 2. 2. 2011.

BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078.

PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.

PREVODIM tekstove sa engleskog jezika, cijena 5 KM po stranici. Mob. 061/522-442.

TOMISLAV BRAJKOVI]

TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805.

TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718-405, 061/156-728.

ZAPOSLENJE

IN MEMORIAM

ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685.

preminula u utorak, 1. februara 2011. godine. Sahrana }e se obaviti u srijedu, 2. februara 2011. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin Benaid, k}erka Belma, unuke Diala i Ma{a, snaha Desa i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ulica prijepolj~eva br. 22/I. 000

BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524.

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj

MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, Ilid`a, ~as 6 KM. Tel. 621-976. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241465. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902.

NONCI

PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889-246, 033/213040.

Vole te tvoje unuke Diala i Ma{a. 895

SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604.

U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196, Ilid`a.

TELEFAX servis V&R, popravljamo telefakse, telefone, telefonske instalacije, baterije, brzo, kvalitetno, povoljno. Tel. 570-350.

BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 061/359-500.

PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134.

IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077.

VODOINSTALATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793.

ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213040.

^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920.

POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888.

KOMBI prevoz putnika i selidbe, povoljno. Mob. 061/223-343, Pofali}ka 76.

STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805.

PREVOZIM klimatiziranim kombi vozilom na planine, izlete, seminare po BiH i {ire. Mob. 061/222-310 i 062/205-740.

DAJEM ~asove iz konverzacijskog engleskog, osnova mikrora~unara, prijemna, servis. Mob. 062/293-688.

VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356.

BEBI siterka po potrebi ~uvala bih va{u djecu no}u, dolazak na adresu. Tel. 062/525-268.

ELEKTRI^AR-VODOINSTALATER radimo nove i popravljamo stare instalcije (eko plastika, sanitarija, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd. ) Tel. 061/132-149. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375.

MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.


OSLOBO\ENJE

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE POSLJEDNJI SELAM

srijeda, 2. februar 2011. godine

Drugog februara 2011. godine navr{ava se sedam dana od smrti na{eg dragog supruga, oca, punca, svekra i dede

na{em dragom

had`i KEMALU (ALI ef.) ^AU[EVI]U

ZAHVALNICA Ovom prilikom izra`avamo veliku zahvalnost svima koji su nam u ovim te{kim trenucima pru`ili podr{ku i rije~i utjehe.

SADIK ([ERIF) POZDER

Posebnu zahvalnost izra`avamo radnim kolegama Hidrogradnje, koji su nesebi~no bili uz nas.

Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Molimo Allaha d`.{. da ga obraduje d`ennetskim ljepotama, a porodici podari sabur. Enes i Rasema Pelidija sa djecom

Porodica

Tvoji: supruga Hana, sin Samir, k}erka Alma, zet Enis, snaha Jesenka, unu~ad Omar, Eda i Ena

886

25037

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg dugogodi{njeg poslovnog prijatelja gospodina Nedima ^au{evi}a

na{oj dragoj u~enici

had`i KEMALU ef. ^AU[EVI]U

MIRZELI MEHMEDOVI]

Neka mu Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. ^lanovi Uprave i zaposlenici BH Telecoma d.d. Sarajevo

Kolektiv Srednje trgova~ke {kole Sarajevo 001

001

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg u~enika

STRAHINJA (DRAGO) JANKOVI]

OSMANU LULI]U

23. 1.1986 — 23. 1. 2011.

Bol nikad ne}e prestati, ali bori}emo se i poku{ati da budemo bolji ljudi, zbog tebe, Strahinja. Sa 25 godina ostavio si ve}i trag nego neki koji `ive stotinu godina.

Kolektiv O[ ^engi}-Vila I 001

ESAD FERU[I] 2. 2. 2006 - 2. 2. 2011.

Putuj ~asno i do skorog vi|enja. Smilja, Bosa i Mato{

SJE]ANJE

892

Sa velikom ljubavlju i sjetom sje}amo se na{e drage

NA\E JAHI], ro|. SKOPLJAK

Uspomene i sje}anje na tebe `ivjet }e dok postoje oni koji te vole.

POSLJEDNJI POZDRAV

2. 2. 1993 - 2. 2. 2011.

Vildana, Muris, Dino i Adi

dobitniku [estoaprilske nagrade Grada Sarajeva

AX

Ne mo`e se zaboraviti tako draga, topla, blaga i plemenita osoba. Njeni: Sanja, Plamenko, Dija i Naca

SJE]ANJE

893

POGREBNE USLUGE MARTINOVI] SARAJEVO Kompletne pogrebne usluge za sve konfesije. Usluge obavljamo na svim gradskim grobljima, kao i na grobljima {irom BiH. Dovozimo umrle iz cijele Europe u roku 24 sata. Obavljamo ekshumacije i kremiranje. Vr{imo preuzimanje 0-24 svakim danom, sa uslugama na{e mrtva~nice. Kada Vam je najte`e, mi smo tu da Vam pomognemo! Tel. 00 387 33 468-380

Mob. 00 387 61 191-010 25045

akademiku LADISLAVU O@EGOVI]U DUBRAVKA VELI^KOVI] 2003 — 2011.

S po{tovanjem, Porodica

GRAD SARAJEVO 001

25041


OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53

srijeda, 2. februar 2011. godine POSLJEDNJI POZDRAV

dragom

STRAHINJA (DRAGO) JANKOVI] 23. 1. 1986 - 23. 1. 2011.

U nedjelju, 23. 1. 2011. na 25. ro|endan, prestalo je da kuca srce Strahinje Jankovi}a iz Feniksa, dr`ava Arizona, rodom iz Sarajeva, od oca Drage i majke Bosiljke Jankovi}. Rodbina i prijatelji }e se oprostiti od pokojnog Strahinje na sahrani koja }e se obaviti u ~etvrtak, 3. februara 2011. godine, u 13 ~asova na Novom groblju u Banjoj Luci. Vje~naja pamjat.

STRAJI

Duboko i vje~no o`alo{}eni: sestra Smilja, majka Bosiljka, otac Drago, tetke Nada i Dragica Dada, te~e Jovo i Mile, ujna Brana, ujaci Milo{ i Dragan, ro|aci Zoja, Marko, Danijela, Bo{ko, Ana, Dragan, sestri} David, Dujka, Bo}o, Tijana, Boban, Vera i Dujka, prijatelji @eljka, Haris, Andrea, Ljilja, Brane, Nikola, Mina, Miro, Borjana, Bojan, Gavrankapetanovi}i, Unkas, Boro i Dragica, porodice Jankovi}, Radlovi}, Laki}, A}amovi}, Mar~eta, D`aja, Stupar, Simovi}, Jakovljevi}, Malinovi}, Kara}, Skaki}, Karagi}, Pavi}, Sara~evi}, Prohi}, ameri~ki prijatelji Jasmin, Mat, Ari, D`o{, Brent, Danijel, Melisa, Kejti, Sanja i Hana, Strahinjine ribice iz akvarijuma, ma~ke, bonzaii i svaka dobra du{a na ovom svijetu

od Bekira Gavrankapetanovi}a sa porodicom

892

892

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

IZET (MURATA) TUNOVI]

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom

na{em dragom

STRAJI

STRAJI JANKOVI]U

JASMINI KALIMAN

2. 2. 2006 - 2. 2. 2011.

Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima.

od Miroslava, Jasmine, Borjane, Bojana i @eljke Prstojevi}

Munevera i Esad Kova~

Porodica 020

887

od Andreje, @eljke i Harisa Jusufhod`i} 892

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

RABIJA (JUSUF) HASOVI], ro|. RO@AJAC preselila na ahiret u ponedjeljak, 31. januara 2011, u 59. godini.

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

SAFET (IBRAHIM) HAD@IMURATOVI]

preselio na ahiret u ponedjeljak, 31. januara 2011, u 61. godini.

D`enaza }e se obaviti u srijedu, 2. februara 2011. godine, u 15 sati na mezarju Orli} - Kobilja Glava.

D`enaza }e se obaviti u srijedu, 2. januara 2011. godine, u 15 sati na mezarju Grli}a brdo.

O`alo{}eni: suprug [erif, sinovi Samir i Senad, snaha Emina, unu~ad Ajla i Faruk, brat Bahro sa porodicom, sestre Jasmina i Aj{a sa porodicama, djever Mirsad sa porodicom, zaova Hajra sa porodicom, te porodice Hasovi}, Ro`ajac, Uzunovi}, Hasanbegovi}, Ke{etovi}, Gibanica, Alihod`i}, Polimac, Srna, Kosovac, Dori}, Vra`alica, Ho`bo, Pejdah, ^engi}, Velagi}, Sara~evi}, Duli}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji.

O`alo{}eni: supruga Emira, sinovi Faruk i Tarik, snahe Belma i Arleta, unuk Berin, bra}a Alija i Halim, sestra Emina, snahe Esma i Azra, brati}i Haris i Edin, brati~ne Amra i Selma, sestri}i Nedim i Nermin, zet Izet, {ure Enes i Esad Gudi} sa porodicama, te porodice Had`imuratovi}, Gudi}, Zorlak, Muminovi}, Avdi}, ^engi}, Pejdah, Zuban, Me~ki}, Duratbegovi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 15 sati, Ul. Hasana Su}eske 8/II. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred kapije KJKP Gras sa polaskom u 14 sati.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH 000

892

000

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

had`i MAHMUD (IBRAHIM) KRAJINA preselio na ahiret u subotu, 29. januara 2011, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 2. februara 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Azra, Zuhra i Zumra, unu~ad Haris, Amira, Hidajeta, Lela, Ahmet i Mirsad Cico, zetovi Muhamed i Enver, praunu~ad Amar, Amila, Hamza, Omar, Kanita, Adi, Rijad, Hanadi, Amna, Amer i Armin, brati}i Ibrahim Bato i \epo, brati~na Ismeta, sestri~ne Rukna, Ada, Mina i Asna, snahe Pake i Usna, te porodice Krajina, Lo{i}, Hod`i}, Bajri}, Dugonji}, Voloder, De{i}, Musli}, [abovi}, Isovi}, Brankovi}, Had`ibajri}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji na Bjelavama (Bjelavska d`amija). RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH 000


OSLOBO\ENJE

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE

srijeda, 2. februar 2011. godine IN MEMORIAM

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

@ELJKO RU@I^I]

HASIB (SULJO) KLJUNO

TID@A (HASAN) GRANILO, ro|. VOLODER

2. 2. 1993 — 2. 2. 2011.

preselila na ahiret u ponedjeljak, 31. januara 2011, u 73. godini.

S ljubavlju i po{tovanjem,

preselio na ahiret u utorak, 1. februara 2011, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 2. februara 2011. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2.

Ankica, Ivica, Lana, Viktorija, Mario i Lucija 880

Drugog februara 2011. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e majke, nane i pranane

O`alo{}eni: supruga Ifeta, sin Sead, k}erka Senada, sestre Sejda i Mejra, zet Miro, snaha Dragica, svastike Bahra i Sabaheta, ro|ak Adem, te porodice Kljuno, Katana, Smje~anin, Maksimovi}, Horvat, Zec, Berberovi}, Janjo{ i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.

NUSRETE PROHI]

Ku}a `alosti: Prvomajska br. 47.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 3. februara 2011. godine, u 15 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: sinovi Kenan, Fudo, Edin i Ger, k}eri Indira i Manuela, zet Husein, unu~ad Emir, Lejla, Dolores, Gabriella i Rebecca, snahe Marina i Nivi, prijatelji [aban Vandi} i had`i Hamed [ehovi}, te porodice Granilo, Voloder, Lisica, A~kar, Mesi}, Had`ali}, Dilberovi}, Razi}, Ferhatbegovi}, Bakuni}, Kadri}, Kaltak, Papi}, Tairovski, Gubelji}, \or|evi}, Efendi}, Alihod`i}, Sari}, Duvnjak, Sarajli}, Prguda, [ehi}, Zlo~udovi}, Janji}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 15 sati, Ul. Adema Bu}e 1/ Bu~a Potok.

000

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH

Javljamo rodbini i prijateljima da je na{a draga sestra

Zahvalni smo ti zbog svega. Osje}amo prazninu bez tebe, ali i ponos {to smo imali takvu majku. Ostaju nam sje}anja na tebe i ljubav.

CECILIJA ONOFREJ^UR, ro|. MI[KI]

000

Na prvom mjestu ti je bila briga o nama. U~ila si nas da budemo skromni, po{teni i radni. ...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti, u Ulici Josipa Pan~i}a 4/IV, Lu`ani — Ilid`a. Porodica

ZAHIDA (SULJO) \OZO, ro|. MAREVAC

25042

nakon kra}e bolesti preminula 31. januara 2011. u 74. godini.

Drugog februara navr{ava se {est mjeseci otkako nas je napustio na{ voljeni suprug, otac, brat, svekar, deda i pradjeda

preselila na ahiret u ponedjeljak, 31. januara 2011, u 86. godini.

Sahrana }e se obaviti 2. februara 2011. godine u 12.30 sati na gradskom groblju Vlakovo.

D`enaza }e se obaviti u srijedu, 2. februara 2011. godine, u 13 sati na mezarju Butkovi}i - Gora`de.

O`alo{}eni: sestre Anica i Marica, bra}a Luka, Jozo, Cvitan i Stojan, svaci Zvonko i Janko, snahe Mara, An|a, Nela i Ljubica, sestri~na Mira i Damir sa obitelji, ostali sestri}i i brati}i, obitelj Mi{ki}, Mlikota, Malovi}, Petkovi}, Juki}, Juri} i Miji}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji

JAN (JOSIPA) KOUSAL

000

IN MEMORIAM

na na{e drage roditelje, baku i dedu

O`alo{}eni: sinovi Sulejman i Hurem sa porodicama, k}erke Vasvija, Dila i Fazila sa porodicama, brat Smail sa porodicom, te porodice \ozo, Marevac, ^elik, [alaka, Ligata, Prlja~a, Bihorac, Crn~evi}, Haskaj, Aganovi}, Aganspahi}, Efendi}, ^alija, Hod`i}, [ehovi}, Red`ovi}, Ramovi}, Alihod`i}, Omanovi}, Kadri}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u Istiklal d`amiji na Otoci.

ARNAUTOVI]

O`alo{}ena porodica 25043

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 000

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

na

SOFIJA

NAZIF

1990 — 2011.

1996 — 2011.

dragoj

EMIRU (IBRAHIMA) MURADBEGOVI], ro|. KARAD@A

SABINI KAJMAKOVI]

2. 2. 2005 — 2. 2. 2011.

Beskrajno Vas volimo i ne zaboravljamo.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica

Zahvalna djeca, unuci i praunuci 874

od njenih rodica Mirsade, Suade i Vesne 794

001


OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55

srijeda, 2. februar 2011. godine

SJE]ANJE

SJE]ANJE

- 2 godine -

- 2 godine na dragu majku i punicu

EJDA KUKOLJ, ro|. SELIMOVI]

EJDU KUKOLJ, ro|. SELIMOVI]

Vrijeme prolazi tako brzo, ali na{a ljubav prema tebi nikada pro}i ne}e.

Ima ne{to u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti.

@ivot nestane u trenutku, ali sje}anje ostaje zauvijek.

Ostave trag koji se ne mo`e izbrisati i bol koju ne mo`emo preboljeti. Uvijek si bila tu kada nam je bilo najte`e.

Sje}anje na tebe je dio na{eg `ivota u kojem }e{ nam uvijek nedostajati.

Znala si koliko te volimo, ali ne zna{ koliko nam nedostaje{.

Tvoja djeca sa porodicama

K}erka Senida i zet Samir 001

001

Obavje{tavamo porodicu i prijatelje da nas je 31. januara 2011. godine zauvijek napustio na{ dragi suprug, otac, deda i pradjeda

\OR\E \OKO (TANE) MI^I] 1924 - 2011.

Sahrana je obavljena 1. februara 2011. godine na groblju Zagori} u Podgorici. Zauvijek o`alo{}eni: supruga Danica, k}erke Nada i Mirjana, sin Mirko, zetovi Savo i Zlatko, snaha Biljana, unuke Aleksandra i Vanja, praunuci Maksim, Pavle i Jovan, kao i porodice Mi~i}, Popovi}, Martinovi}, Srkalovi}, Suko, Vasiljevi}, Tajsi}, Jovanovi}, Star~evi} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 31. januara 2011. u 87. godini nakon du`e bolesti preminuo

ESADA (IZET) FERU[I]

MIRKO VRDOLJAK

iz Travnika

Ni nakon pet godina nije prestala bol, tuga i praznina bez tebe, ali je ostao jo{ ve}i ponos {to smo te imali. Sahrana }e biti obavljena 2. februara 2011. godine u 12 ~asova u Brezi na katoli~kom groblju.

U na{im srcima ostaje velika bol, a sje}anje na njegov dragi lik ostaje zauvijek.

O`alo{}eni: supruga Milica, k}erka Vera, sestre Sofija i Perka, zet, unuci i ostala mnogobrojna rodbina

879

877

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

Drugog februara 2011. navr{ava se pet godina od smrti na{eg najdra`eg mu`a i oca

Znamo da nas ~uva tvoja ljubav i dobrota. Volimo te zauvijek. Nizama sa djecom 792

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj profesorici

na{oj dragoj kom{inici

prof. dr. MIRA JADRI] WINTERHALTER

SAFETU HAD@IMURATOVI]U

suprugu na{e uva`ene profesorice Emire Had`imuratovi}.

ZDRAVKA JOVI^I] PEJI^I]

Svim ~lanovima obitelji izra`avamo na{e najiskrenije sau~e{}e.

S tugom i po{tovanjem,

KOLEKTIV TRE]E GIMNAZIJE SARAJEVO

Elvira i Mirza Begovi} 001

001

Stanari zgrade La Benevolencija 12 875


OSLOBO\ENJE

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE

srijeda, 2. februar 2011. godine

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

had`i KEMAL ef. (ALIJA) ^AU[EVI] preselio na ahiret u ponedjeljak, 31. januara 2011, u 88. godini. D`enaza }e se klanjati u srijedu, 2. februara 2011. godine, poslije podne-namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 12.45 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sinovi Nedim i Husnija, k}erke Lamija i Hedija, brat Nurija sa porodicom, snaha Bahrija, zet Emin, unu~ad Elvina, Elvira, Amil, Aida, Elma i Alma, praunu~ad Nela, Amar, Sara, Deniz i Ian, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, {ure Smail, Salih i Sakib sa porodicama, svastike Belkisa i Satka sa porodicama, te porodice ^au{evi}, Selmanovi}, Had`iahmetovi}, Meki}, Ja{arba{i}, Jonuz, Turkmanovi}, Hasanagi}, Demi}, Tahirbegovi}, Sulejmanovi}, Had`ibegovi}, Ljuca, ^engi}, Ke~evi}, Me|edovi}, Debevec, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Safeta Pa{ali}a br. 22. 001

Drugog februara 2011. godine navr{ava se 40 dana otkako nije sa nama

MOM^ILO STAR^EVI]

Drugog februara 2011. godine navr{ava se 40 dana otkako nije sa nama

MOM^ILO STAR^EVI]

1945 - 2010.

1945 - 2010.

Sa ponosom }emo ~uvati njegov dragi lik. Supruga Nevenka, sinovi Boris i Slaven sa porodicama

Zauvijek zahvalna sestra Mira sa porodicom 090

Drugog februara 2011. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od iznenadne smrti na{eg dragog supruga, oca, punca i dede

090

POSLJEDNJI POZDRAV I ZAHVALNOST UVA@ENOJ

prof. dr. MIRI WINTERHALTER - JADRI]

MUHAMEDA HAME HERCEGLIJA

Neka Ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoja supruga Zlata, sin Edin, k}erka Aida i zet Krister, unuk Haris i unuke Ena, Alma, Hilda. Tevhid }e se prou~iti u d`amiji Ferhadija u petak, 4. februara 2011. godine, u 13 sati poslije d`uma-namaza. 25039

dugogodi{njoj istaknutoj i zaslu`noj nastavnici na{e ustanove. Nastavnici, saradnici i studenti Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu 001


OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57

srijeda, 2. februar 2011. godine

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i susjede da je

Drugog velja~e 2011. navr{ava se tu`na godina od kada nas je tiho i dostojanstveno napustio na{ dragi i voljeni suprug, otac, punac i dedo

ing. MILENKO ARE@INA

IN MEMORIAM

DRAGAN BURI]

preminuo 31. januara 2011. godine. Sahrana }e se obaviti 2. februara 2011. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Katarina, k}erke Spomenka i Svetlana, zet Zoran, unuk Vladimir, unuka Ana, {ogor Branko i {ogorice Ru{ka i Zlata 000

Danas se navr{ava 40 dana od kada je preminuo na{ dragi otac, djed i svekar

Njegov `ivot se ugasio, ali plemenitost i vrijednosti kojima nas je u~io ostaju. Voljen i po{tovan, zauvijek }e{ `ivjeti s nama. U srijedu, 2. velja~e, u 16.30 sati posjetit }emo njegovo vje~no po~ivali{te na groblju Bare. Sveta misa zadu{nica slu`it }e se u crkvi Sv. ]irila i Metodija (Bogoslovija) u 18 sati. ^uvat }emo ga u srcima do ponovnog susreta u vje~nosti.

ESAD FERU[I] 2. 2. 2006 - 2. 2. 2011.

Tvoji: supruga Darja, k}erke Irena sa Dra`enom i djecom Stelom, Robertom i Anom i Dragana sa Smiljanom i djecom Matejem i Ivanom 873

S velikom prazninom i tugom, porodica Ban

TU@NO SJE]ANJE

dipl. ing. arh. PETAR ARSENOVI]

030

Drugog februara 2011. navr{avaju se ~etiri godine otkako sa nama nije na{a

ESAD FERU[I] 2. 2. 2006 - 2. 2. 2011.

SABIHA BA[I], ro|. PECIKOZA

Njegovi: sin Zoran, unuka Sta{a i snaja Gordana 003

Nedostaje{ nam!

2. 2. 2007 - 2. 2. 2011.

Prijatelji iz “Centralnog grijanja� Tuzla OMA@

030

TU@NO SJE]ANJE

MIRJANA [UKI], ro|. RU@I]

na suprugu i majku

2. 1. 2011 - 2. 2. 2011.

Sa neizmjernom toplinom i po{tovanjem sje}amo se njenog dragog lika, vedrog duha i beskrajne ljubavi koju nam je darivala. Suprug Ejub, k}erka Adisa, sin Sead, unu~ad Hana i Mirza i snaha Amila.

HAJRIJU BOROVAC

Mirjana,

2. 2. 1999 - 2. 2. 2011.

dok je sje}anja, NEMA zaborava.

U Begovoj d`amiji }e se 2. februara u 12.15 sati nakon podne-namaza prou~iti hatma-dova za rahmet njenoj du{i.

KUMOVI

25034

-Z-E-R88104

SJE]ANJE

Danas se navr{ava 40 dana od smrti na{eg dragog

Draga na{a, `ivot bez Tebe je stra{na kazna i bol koji razdire du{u. S ljubavlju i po{tovanjem,

Drugog februara 2011. navr{ava se tu`na godina od smrti moje sestre

suprug Ramiz i k}erka Edina 8028

TU@NO SJE]ANJE

ANE LUKI]

na na{u dragu

SULEJMAN LJUBU[KI]

ABAZ (HASANA) KOVA^ 2. 2. 1991 - 2. 2. 2011.

Dok postojimo, postoji i sje}anje na Tebe. Munevera i Esad 860

Tugu {to nisi s nama ubla`ava ponos {to smo te imali i sje}anje na tvoj plemeniti lik i dobro srce, a ljubav koju osje}amo za tebe daje nam snagu u te{kim trenucima. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet, a nama sabur. Porodica Ljubu{ki} 70230

BRANISLAVU JOVANOVI] 2. 2. 2010 - 2. 2. 2011.

Sestro moja, srce boli kao da je ju~e bilo. Rana u srcu, suza u oku, svako jutro osvane bez utjehe za na{e sestrinstvo i mukotrpno djetinjstvo. Vrijeme prolazi, a bol nikad.

S ljubavlju uvijek si u na{im mislima i srcima.

Vje~no }e{ biti suza u o~ima, nepodno{ljiva bol u grudima.

Tvoji: @eljo, Sr|an, Sini{a i brat Du{ko [uti}

Tvoja sestra Manda

837

828


58

OSLOBO\ENJE

PREDAH

srijeda, 2. februar 2011. godine

HOROSKOP DANAS 21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

Imate utisak da ste bolje informisani od svoje okoline, stoga kategori~no odbijate komentare ili savjet koji vam upu}uju saradnici. Nema razloga da preuveli~avate li~ne mogu}nosti ili da naivno vjerujete u ne~iju hvalisavost. Potisnite svoju sujetu, bez velikog predomi{ljanja prihvatite novu ideju koju predla`e voljena osoba. Uskladite misli i osje}anja kako bi sve bilo mnogo bolje. Va{u sklonost ka kritizerskim komentarima ili dodatnu upornost okolina tuma~i na razli~ite na~ine. Ipak, to vam ne}e smetati da nametnete mi{ljenje u poslovnim krugovima, kao i da osvojite ne~iju naklonost ili simpatije. Ne zaboravite da postoji granica izme|u prakti~nih interesa i emotivnog zadovoljstva, nije dozvoljeno sve {to vam se dopada. Negdje morati podvu}i jasnu crtu i odrediti pravu mjeru. Budite mudri i prihvatite ne~iji savjet kako biste sprije~ili dodatne komplikacije. Okolina ne razumije u potpunosti sve va{e ideje, ali mnogi }e promijeniti mi{ljenje tek kada im predo~ite konkretne rezultate. Neko ne ispunjava u potpunosti va{a emotivna o~ekivanja, ali vi ste tolerantni i puni razumijevanja za osobu koja koristi va{u dobru volju. Mudro je dati novu {ansu sebi i drugima. Jasno vam je da ne~ije ideje predstavljaju samo djelimi~no rje{enje, sa~uvali ste odre|enu distancu i odbijate dogovor o poslovnoj saradnji. Ne `elite da ponavljate poznatu gre{ku, ali ne umijete ni da prona|ete efikasno rje{enje. Potrudite se da obradujete voljenu osobu na neki poseban na~in. Lijepe rije~i i pa`nja znaju da djeluju izazovno na ne~ija osje}anja. Ipak, ne treba da pretjerujete. Potrudite se da pravilno procijenite raspolo`enje koje vlada u va{oj okolini. Pa`ljivije analizirajte osobu koja ima va`nu ulogu u poslovno-finansijskoj saradnji. Mudra odluka mo`e da vas pribli`i novim poslovnim ciljevima. Nemojte sputavati ne~iju slobodu ili pravo na emotivni izbor. Nema razloga da partneru nepravedno name}ete volju, posebno kada vas upozorava da to ne `eli. Ne~ija usluga ima veliku cijenu, stoga tra`ite jednostavnije re{enje ili povoljniju poslovnu varijantu. Potrudite se da sa~uvate osnovne interese, nemojte dozvoliti da nepravedno trpite lo{ uticaj ili poslovni neuspjeh. Neko je na va{oj strani, ~ak i kada postoje razli~ita emotivna interesovanja ili prioriteti koje ste postavili. Nalazite se u pozitivnom okru`enju, {to vas dodatno motivi{e i raduje. Zanijeti ste idejom o poslovno-finansijskom dobitku, u tom smislu povla~ite razli~ite poteze koji vi{e podsje}aju na perspektivnu reklamu. Va{e pona{anje ukazuje na neskromnost ili na pretjerano isticanje li~nih sposobnosti. U odre|enim momentima djelujete vrlo zagonetno i provokativno na voljenu osobu, na takav na~in samo poku{avate da prikrijete unutra{nju nesigurnost. U ovom trenutku neki doga|aji kao da idu suprotnim tokom u odnosu na va{a o~ekivanja. Realno sagledajte sve mogu}nosti i ograni~enja u poslovnoj saradnji. Efekt koji o~ekujete dolazi sa izvjesnim zaka{njenjem. Postoji osoba koja unosi dodatni optimizam, novi impuls i vedar duh u va{e raspolo`enje. Prepustite se svojim emocijama i romanti~nim uticajima koji vas prate. U procjeni novih doga|aja na poslovnoj sceni mogu}e da pravite pogre{an izbor. Prednost dajete poslovima koji nemaju dobru perspektivu. Neko od saradnika va{e pona{anje ocjenjuje kao uslovni prekr{aj ili nepo{tovanje zajedni~ke volje. Pretjerana upornost sa va{e strane pomalo iritira voljenu osobu i ne nailazi na dobar prijem u dru{tvu bliskih prijatelja. Od vas se o~ekuje da promijenite stil pona{anja. Ne vjerujete u ne~ije obe}anje ili u pri~u koja nema dobro pokri}e i ~vrstu garanciju. Stoga insistirate na poznatim ~injenicama i testirate razli~ite osobe koje sre}ete u poslovnim krugovima. Oslonite se na razum. Dobro ste raspolo`eni i umijete da djelujete podsticajno na voljenu osobu. O~ekuje vas prijatna zabava i zajedni~ko zadovoljstvo. Imate mogu}nost da napravite dobar izbor. Napravili ste dobru procjenu mogu}nosti, stoga djeluje samouvjereno pred osobom koja poku{ava da ograni~i va{ poslovni ili dru{tveni uticaj. Kontroli{ite sve va`ne doga|aje koji uti~u na zavr{ne rezultate. Va`no je da sa~uvate emotivni sklad i povjerenje u voljenu osobu. Ukoliko ste slobodni, odgovorite na jednu zanimljivu poruku ili na ne~iji poziv koji ne mora da djeluje posebno atraktivno. Bez obzira na veliku upornost ili na taktiku koju provodite prema poslovnim partnerima, jo{ nema vidljivih promjena. Odgovori koje o~ekujete sti`u sa velikim zaka{njenjem i to se odra`ava na va{e raspolo`enje. Nema razloga da se pona{ate suvi{e }udljivo ili tajanstveno u dru{tvu voljene osobe. Nepotrebno pobu|ujete ne~iju sumnju zbog svoje nesigurnosti ili nerazumijevanja.

RJE[ENJE: blam, ospa, r, en, kili, izak, prti, re, r, e{a, plakati, detalj, vunar, otac, ve~era, jaretina, an, et, taline, i, vitalij, rst, i, eti~arka, }elija, vena, pi, armira~.

OVAN

OSLOBO\ENJE

Nezavisni BH dnevnik

Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142


Danas tokom ve}eg dijela dana po kotlinama i dolinama rijeka niska obla~nost i sumaglica. Samo u brdsko-planinskim predjelima i na jugu bi}e sun~ano. Vjetar slab, sjeverni. Minimalna temperatura od -14 do -6, maksimalna dnevna od -4 do 2, na jugu oko 10째C. Sutra obla~no i maglovito, a u brdsko-planinskim predjelima i Hercegovini sun~ano. U no}i na sjeveru slab snijeg. U petak obla~no, prije podne na istoku slab snijeg. Na jugu prije podne umjereno obla~no, poslije podne sun~ano. Za vikend temperatura u osjetnom porastu. U subotu prije podne umjereno obla~no, poslije podne prete`no sun~ano. U nedjelju sun~ano. U Sarajevu prije podne magla, popodne umjereno obla~no. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura -9, maksimalna dnevna -1째 C.

Danas }e sun~ano preovladavati u ju`noj Evropi, dok }e se magla i niska obla~nost zadr`ati u zapadnim i centralnim predjelima kontinenta. Ki{a }e padati na Britanskim ostrvima i jugu Apeninskog poluostrva, dok se slab snijeg o~ekuje u Isto~noevropskoj niziji. Jak jugozapadni vjetar puha}e u oblasti Sjevernog mora. Maksimalna temperatura u ve}em dijelu kontinenta od -2 do 6, a najtopliji evropski glavni grad bi}e Lisabon sa 15째C. Po kotlinama i dolinama Balkanskog poluostrva magla ili niska obla~nost, a u ostalim predjelima vedro. Poslije podne na jugu Gr~ke naobla~enje sa ki{om, u vi{im predjelima sa susnje`icom i snijegom. Maksimalna temperatura -6 do 2, u primorskim gradovima od 9 do 14째C.


60

OSLOBO\ENJE

KULTURNI VODI^

SARAJEVO

VRLO ZAPETLJANA PRI^A

animirani, avantura, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli}, Zoran Pribi~evi}... po~etak u 16.10 sati.

srijeda, 2. februar 2011. godine ne

MUZEJI

ZENICA

BANJA LUKA

ZEMALJSKI

ZELENI OBAD 3D

akciona komedija, re`ija: Michel Gondry, uloge: Seth Rogen, Jay Chou, Cameron Diaz... po~etak u 16 sati.

KINA

MA^AK U ^IZMAMA

KINA MEETING POINT MILA TRA@I SENIDU

Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

TILVA RO[

KINOTEKA BREZA

re`ija: Ante Babaja, uloge: Manca Ko{ir, Velimir @ivojinovi} Bata, Fabijan [ovagovi}... po~etak u 19 sati.

CINEMA CITY DILEMA

komedija, re`ija: Ron Howard, uloge: Vince Vaughn, Kevin James, Jennifer Connelly... po~etak u 18.30 i 20.50 sati.

POVRATNE BOCE

OLIMPIJSKI komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Ben Stiller, Jessica Alba, Owen Wilson, Robert De Niro, Dustin Hof fman... po~etak u 15.50, 17.50 i 19.50 sati.

POZORI[TA KAMERNI @ABA

autor: Dubravko Mihanovi}, re`ija: Elmir Juki}, igraju: Emir Had`ihafizbegovi}, Mirsad Tuka, Moamer Kasumovi}, Aleksandar Seksan, po~etak u 20 sati.

GALERIJE BORIS SMOJE

komedija, re`ija: Jan Sverák, uloge: Zdenek Sverák, Tatiana Vilhelmová, Daniela Kolárová, Alena Vránová, Jirí Machácek... po~etak u 17.30 i 19.35 sati.

GRAD LOPOVA

akcija, triler, re`ija: Ben Af fleck, uloge: Ben Af fleck, Rebecca Hall, Jon Hamm... po~etak u 18.10 i 20.40 sati.

TURIST

DILEMA

UPOZNAJTE MALE FOKEROVE

dokumentarni, re`ija: Robert Tomi} Zuber, po~etak u 21 sat. drama, re`ija: Nikola Le`ai}, uloge: Marko Todorovi}, Stefan \or|evi}, Dunja Kova~evi}... po~etak u 19 sat.

MULTIPLEX EKRAN

animirana avantura, re`ija: Jerome Deschamps, glasovi: Yolande Moreau, Jérôme Deschamps... po~etak u 15.40 sati.

Izlo`ba STUDENTSKI DANI 2010, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo i nevladinom organizacijom GLOBAL Development & Consulting Inc. na temu PORTRET GRADA. Izlo`ba obuhvata radove u tehnikama: slikarstvo, grafika, crte` i fotografija.

NOVI HRAM

Izlo`ba “Logori u kojima su stradali Jevreji“ autora Elija Taubera, Sejdalije Gu{i} i Milene Ga{i}, otvorena je do 4. februara, od 15 do 19 sati svakog dana osim subote.

RAIFFEISEN GALERIJA

Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2010. godini. Studenti Akademije koji su izlo`ili radove su: Maja Skenderovi}, Damir Avdi}, Snje`ana Idrizovi}, Lea Jerlagi}, Amila Handzi} i Narda Nik{i}. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

BO[NJA^KI

Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

ART-KU]A SEVDAHA

Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

SARAJEVO

Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

HISTORIJSKI

Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BIHA]

komedija, re`ija: Ron Howard, uloge: Vince Vaughn, Kevin James, Jennifer Connelly... po~etak u 16.30, 18.30, 20 i 21.15 sati.

MEDVJED YOGI 3D

animirani, re`ija: Eric Brevig, glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake, Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller... po~etak u 14 i 16 sati.

POSLJEDNJI EGZORCIZAM

horor, triler, re`ija: Daniel Stamm, uloge: Patrick Fabian, Ashley Bell, Iris Bahr... po~etak u 17, 19 i 20.45 sati.

ZELENI OBAD 3D

akciona komedija, re`ija: Michel Gondry, uloge: Seth Rogen, Jay Chou, Cameron Diaz... po~etak u 17.45 sati.

akcioni triler, re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck, uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bet tany... po~etak u 16.20, 18.25 i 20.30 sati.

GABRIJEL

Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

animirani, avantura, re`ija: Erick Brevig, glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake, Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller... po~etak u 19 sati.

TERMIN

komedija, re`ija: Todd Philips, uloge: Robert Downey Jr., Zach Galifianakis, Juliet te Lewis, Jamie Fox... po~etak u 16.30, 20.45 i 22.30 sati.

UPOZNAJTE MALE FOKEROVE

komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Robert De Niro, Ben Siller, Dustin Hof fman, Barbra Streisand, Jesica Alba... po~etak u 16, 18 i 20 sati.

VRLO ZAPETLJANA PRI^A 3D

]ORKAN

THE GREEN HORNET 3D

autori: Ivo Andri} - Haris Burina, projekat Harisa Burine, po~etak u 19.30 sati.

MUZEJI GRADA ZENICE

Izlo`ba slika i skulptura Dejana Pranjkovi}a “Zvuk papirnatog orkestra“ u Sinagogi je otvorena do 25. februara. Do 14. februara otvorena je kolektivna izlo`ba slika i skulptura Mlazovi vremena u glavnoj zgradi Muzeja. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, te etno postavka u Bosanskoj ku}i. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

TUZLA

akcija, re`ija: Michel Gondry, uloge: Seth Rogen, Evan Goldberg, Cameron Diaz... po~etak u 16.55 sati.

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO

doma}i, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Bata @ivojinovi}, Branimir Brstina, Sr|an Todorovi}, Nikola \uri~ko... po~etak u 18.30 i 21.15 sati.

TURIST

triler, re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck, uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bet tany... po~etak u 22 sata.

POZORI[TA NARODNO RS KAMENJE U NJEGOVIM D@EPOVIMA

autor: Marie Jones, re`ija: Milo{ Paunovi}, scenografija: Dragana Purkovi} Macan, kostimografija: Ivana Jovanovi}, muzika: Petar Bilbija, igraju: Boris [avija i Ljubi{a Savanovi}, po~etak u 20.30 sati.

MUZEJI

ROMAN PETROVI]

Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338186.

YOGI BEAR 3D

BOSANSKO NARODNO

POZORI[TA

Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

ATELJE ZEC

MULTIPLEX PALAS

animirani, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, uloge: Mandy Moore, Zachary Levi, Donna Murphy... po~etak u 15.15 sati.

UMJETNI^KA BIH

Izlo`ba JMESTEVEZ y Mónica Martínez Fons, otvorena je za posjete do 1. februara.

KINA

KINA UNA

GALERIJE

UPOZNAJTE MALE FOCKEROVE

ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA

komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Robert De Niro, Ben Stiller, Owen Wilson, Dustin Hof fman, Erika Jensen, Barbra Streisand, Blythe Danner, Teri Polo, Jessica Alba, Laura Dern, Har vey Keitel... po~etak u 18 i 20 sati.

Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

SAVREMENE UMJETNOSTI RS

Izlo`ba “Pra{njavo srce“ autora Sini{e Tomi}a, posve}ena 30 godina banjalu~kog rokenrola. Za posjete izlo`ba je otvorena do 30. januara 2011.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.


OSLOBO\ENJE srijeda, 2. februar 2011. godine

61

TV PROGRAM

FILMOVI

AVANTURA/ TRILER Re`ija: Stephen Hopkins Uloge: Michael Douglas, Val Kilmer, Tom Wilkinson, Om Puri, John Kani, Bernard Hill

Detektiv i dama KRIMI DRAMA Re`ija: Ridley Scott Uloge: Tom Berenger, Mimi Rogers, Lorraine Bracco.

HIT DANA

21.10

FTV

John Henry Patterson, poznati stru~njak za izgradnju mostova, pozvan je da pospje{i i ubrza radove na `eljezni~koj pruzi u Tsavou, Keniji. Patterson dolazi u Afriku, upozna zaposlene na projektu kao i mje{tane, pripadnike plemena Massai. Uskoro, Henry uvidi da radovi ne napreduju zbog vrlo ozbiljnog problema: naime, nekoliko krvolo~nih, neuhvatljivih lavova ozbiljno prijeti cijelom kraju, usmrtiv{i ve} veliki broj ljudi. Zbog toga je zaposlen lovac Remington.

00.00 PINK

Jedan od filmova na kojima je reditelj Ridley Scott kalio svoje umije}e. Kler slu~ajno prisustvuje ubistvu, i njen `ivot je doveden u opasnost. Detektiv Majk ima zadatak da je ~uva, ali se izme|u njih dvoje javlja i ljubav... Da li }e Majk uspjeti da je sa~uva od prijetnje, ili }e uspjeti da sa~uva svoj brak?

Bijeg na planinu grizlija FILM ZA DJECU Re`ija: Anthony Dalesandro Uloge: Dan Haggerty, Miko Hughes, Ellina McCormick, Cynthia Palmer, Charlotte Dods

13.55 HRT 2

Jimmy je dvanaestogodi{njak koji `ivi sa svojom prezaposlenom sestrom. Dolazak cirkusa u njegov gradi} prilika je da bar nakratko iza|e iz pomalo jednoli~ne svakodnevice. Motaju}i se oko {atora, upozna timaritelja `ivotinja Charlieja koji zna tajnu svete pe}ine u Grizzlyevim planinama kroz koju se ~ovjek ~ista srca mo`e vratiti u doba kada su ljudi i priroda `ivjeli u skladu. Jimmy odlu~i spasiti medvjedi}a tu`ne sudbine koja ga o~ekuje i kre}e na ~udesan put kroz vrijeme...

Osveta AKCIJA/TRILER Re`ija: Andrew Davis Uloge: Arnold Schwarzenegger, Francesca Neri, Elias Koteas, Cliff Curtis, John Leguizamo

20.45 HRT 2

Kolumbijska gerila, ~iji je vo|a Claudio Perrini, zvani Wolf, organizira teroristi~ki bomba{ki napad u Los Angelesu, ~ije su nevine `rtve supruga i sin~i} vatrogasca Gordyja Brewera. Bolno ranjene du{e, Brewer vapi za osvetom i ~im sazna tko je odgovoran za smrt njegovih najdra`ih, putuje u Kolumbiju. Tamo padne u ruke Perrinijevim gerilcima, me|utim, neo~ekivanog saveznika dobiva u Perrinijevoj supruzi Seleni koja mu omogu}i bijeg...

SERIJA

Intervju TV1

Gost: Ivo Josipovi}, predsjednik Republike Hrvatske

20.10 TV1

Urednik i voditelj, Sanjin Be}iragi}, sa Josipovi}em planira razgovrati o politi~kim i ekonomskim odnosima Republike Hrvatske i BiH, njegovoj ulozi u prevazila`enju politi~ke krize u BiH, saradnji i problemima u odnosima zemalja regije, nerije{inim pitanjima izme|u BiH i RH, polo`aju i pravu Hrvata ali i drugih konstitutivnih naroda u BiH...

SPORT

1.001 no} 20.00 MRE@A

Tamer i Oja uvalit }e Ahu u novu opasnu igru. Sezen prizna Semihu da se udala za Buraka, a g. Mehmet istom vije{}u {okira Seval, Kerema i Benu. Onur postane ljubomoran nakon {to mu Gani ka`e da je [eherezada oti{la na sastanak s jednim gospodinom, a ne sa `enskom osobom kako mu je ona rekla.

FILMOVI

Birmingham City Manchester City Engleska Premier liga Nogomet

20.40 BHT

Uskrsnu}e AKCIJA Re`ija: Sebastian Gutierrez Uloge: Robert Forster, Cameron Richardson, Lucy Liu, Allan Rich, Samantha Shelton, Kevin Wheatley

04.55 NOVA

Kada reporterku Sadie nazove kolega Ethan s informacijom ona smatra kako to nije zanimljiva pri~a. Naime Ethan je nekako uz pomo} djevojke Tricije prona{ao adresu kulta krvi. Sadie ne pridaje veliku pozornost Ethanovu otkri}u, no jednog jutra na naslovnici vidi da je mrtva djevojka ostavljena u kontejneru u dijelu grada gdje je Ethan prona{ao adresu kulta...

Sve~anost visibaba

Soba panike KRIMINALISTI^KI

Re`ija: David Fincher

KOMEDIJA

22.15 NOVA

Koriste}i novac koji je dobila nakon razvoda, netom razvedena Meg Altman se useljava u njujor{ku vi{ekatnicu sa svojom k}eri Sarah. U svom sredi{tu, ku}a ima blindiranu sobu u koju se stanari mogu skriti od ne`eljenih gostiju. Blindirana soba izaziva pa`nju Meg, no ni ne sluti da }e je ubrzo mo}i iskoristiti. Nedugo zatim provalnici upadnu u ku}u misle}i da je prazna, a Meg i Sarah u`asnute ulaze u sobu panike. Tu zapo~inje opasna igra ma~ke i mi{a s trojicom mu{karaca...

Re`ija: JirĂ­ Menzel

20.10 HRT 1

U naselju Kersko ima vi{e vikenda{a nego stanovnika koji se bave poljoprivredom, a sav dru{tveni `ivot odvija se u mjesnoj gostionici. Jednoga dana skupina lovaca ustrijeli vepra, no budu}i da je potjera za njim po~ela na podru~ju koje pripada jednom lova~kom dru{tvu, a ubijen je u {kolskoj u~ionici, na podru~ju koje pokriva drugo lova~ko dru{tvo, po~ne natezanje oko toga kome lovina pripada. Lovci se ipak uspiju dogovoriti da vepra podijele, na gozbi koju }e prirediti u mjesnoj gostionici i na koju }e do}i ~lanovi obaju dru{tava. Ali postoji opasnost da se gozba pretvori u tu~njavu...


62

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

srijeda, 2. februar 2011. godine

BHT

FTV

RTRS

HAYAT

OBN

PINK

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.05 Be Ha Te bebe 09.10 Ozie Boo, animirana serija 09.15 Baletani, drama 09.30 Istinite pri~e, animirana serija, 1/10 09.45 Nau~na postignu}a, obrazovna serija, 14/47 10.00 BHT vijesti 10.10 Ljubavna oluja, igrana serija, 276/313 11.00 Moja mala kuhinja (r) 11.05 Avenija Ocean, igrana serija, 57/130 12.00 BHT vijesti 12.15 Crta, politi~ki magazin (r) 13.15 Istorijske tajne: Atomska bomba, strani dokumentarni program (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Gorko-slatko, igrana serija, 27/230 (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija, 3/44 Program za djecu i mlade 15.05 U~ilica, kviz 15.30 Ozie Boo, animirana serija 15.35 Robot Robi, animirana serija, 18/52 15.50 Mini school 16.05 Bakine pri~e, 14/20 16.15 Muzi~ki program 16.30 Gorko-slatko, igrana serija, 28/230 17.00 Mini portreti slikara: Radoslav Tadi} - Jusuf Had`ifejzovi} 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Du{ko Dugou{ko, animirani film 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 TV Justice, sudska hronika 20.30 Muzi~ki program 20.40 Nogomet, engleska Premier liga: Birmingham City Manchester City, prijenos 22.45 Ezel, igrana serija, 4/136 23.35 BHT vijesti 23.55 Ubita~na sezona, ameri~ki igrani film 01.30 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

07.00 Dobro jutro, jutarnji program 0.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, irana serija, 118. epizoda /12/r. Crtani filmovi: 10.00 Mekanike u misiji 1.10 Tomica i prijatelji 10.20 Pingu 1025 Fantasti~na ~etvorka, serija za djecu, 22. eizoda 10.45 Kako to, program za djcu 11.05 Villa Maria, igrana serja, 47. epizoda (r) 12.00 Dnevnik 1 2.15 Gospo|a Barbara, igrana serija, 119. eizoda /12/ 13.00 Laku no} i sretno, amri~ki igrani film /12/ 14.35 Ulicama moga grada: Aleka [anti}, dokumentarni program 15.10 Vijest

06.05 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala tv 09.10 Nodi, crtana serija 09.22 Mala princeza, crtana serija 09.34 Mimo i ^arli, crtana serija 09.39 Svijet divljine, program za djecu 09.44 Miniskule, program za djecu 09.50 Ostrvo kornja~a, crtana serija 10.15 Robin Hud 2, crtani film 11.05 Karmelita, serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 U fokusu 13.00 Eu i mi Mala tv 13.30 Nodi, crtana serija 13.42 Mala princeza, crtana serija 13.54 Mimo i ^arli, crtana serija 13.59 Svijet divljine, program za djecu 14.04 Ostrvo kornja~a, crtana serija 14.30 Rimske misterije, serija

06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Timmy, crtani film 09.10 Iron kid, crtani film 09.35 Fifi, crtani film 10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Ben 10: Alien force, crtani film, 7. ep. 10.55 WINX, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.35 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 130. ep. 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Doma}ica Ovako 14.10 Hayat production show 15.10 Bioclinica 15.20 Top Shop 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, 134. ep. 16.53 Sport centar 16.55 Indija, serija, 131. ep. 17.45 Doma}ica Ovako 17.54 Biometeorolo{ka prognoza

06.35 Iron Man, crtani film 06.55 Metajets, crtani film 07.15 Johnny Test, crtani film 07.45 Gusarska akademija, crtani film 08.00 Oggy i `ohari, crtani film 08.20 Top Shop 08.35 Ludo srce, serija 09.45 Bilo jednom u Turskoj, serija 11.25 Stol za 4, The Best Off sezone III 11.50 Lanina vremenska prognoza 11.55 OBN Info 12.00 Top shop 12.35 Dejana Show: „Kako pobijediti rak dojke?“, talk show 13.25 Top shop 13.45 Top Shop 14.00 Moja desna ruka, reality show 15.00 Gümüş, serija 16.20 OBN Info

06.00 Gospel, film 08.00 Udri mu{ki, talk show 09.00 Dje~ije interaktivne igre 10.00 Dvor, reality show 11.00 Valentina, serija 11.50 Turist point 12.00 Info top info program 12.10 City 12.25 Seinfeld, serija 13.00 Dvor, reality show 13.30 Grand hitovi 14.00 Info top 14.10 Mje{oviti brak, serija 15.00 Lola, serija 15.50 Info top, info-program 16.00 Valentina, serija 17.00 Dvor, reality show

15.20 Crna hronika, 113. i 114. eizoda /12/ 16.20 Tomica i prijatelji, crtani film 16.30 Spretno - sretno, tv igra 17.00 Federacija danas 17.30 Ezel, 3. ep. 17.50 Dnevnik, najava 18.20 Villa Maria, igrana serija, 48. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.05 Upitnik, kviz 19.20 La Linea, crtani film Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 60 minuta, specijal 20.10 @rtva je krivac, dokumentarni film 20.50 Ispovijest Ilije Juri{i}a 21.10 Duh i tama, film 22.00 Dnevnik, najava 23.05 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.50 Putovanje ka jugu - Affan Rami} 00.15 Federacija danas (r) 00.45 Dnevnik 3

15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 Dolina sunca, serija 16.00 Re.publika, Sarajevsko-romanijska regija 16.23 Izvje{taj sa banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.05 Karmelita, serija 18.00 Mozaik 18.45 Mala princeza, crtana serija 19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sport 20.10 @ivotinjske olimpijske igre, dokumentarni film 21.00 Moja ku}a je puna ogledala, serija 22.00 Naslovi 22.30 Dnevnik 3 22.52 Sport 22.57 Finansijske novosti 23.00 Cirkus, serija 23.50 Rezovi, serija 00.10 Moja ku}a je puna ogledala, serija 01.05 @ivotinjske olimpijske igre, dokumentarni film 02.00 Naslovi 02.25 Dnevnik 2

17.56 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 43. ep. 18.20 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 44. ep. 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 1001 no}, 135. ep. 21.00 Jesen sti`e, Dunjo moja, 14. ep. 21.30 Jesen sti`e, Dunjo moja, serijski program, 15. ep. 22.00 ZMBT profili 22.20 Sport centar 22.25 Mortal kombat 2, film 00.20 Seks i grad, serija 01.00 Autoklub Reprizni program Hayat TV-a 01.30 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 44. ep. 02.00 Vijesti u 7

16.25 Gümüş, serija-nastavak 16.35 Stol za 4, The Best Off sezone III 17.10 Bilo jednom u Turskoj, serija 18.50 Lanina vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.00 Ke~eri-Smackdown, zabavni program 19.55 Gümüş, serija 21.20 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 22.10 Vox populi 22.15 Moja desna ruka, reality show 23.05 Zakon bra}e, krim. serija 00.05 C.S.I: Las Vegas, krim. serija 01.05 Playboy Girls, holivudska pri~a 01.40 Najsexy `ene svijeta, holivudska pri~a 02.15 OBN Info, info-program 02.35 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 03.03 OBN Info, info-program 03.50 Rat bendova, muzi~ki show

18.00 Info top info program 18.20 Turist point 18.25 Ljubav u zale|u, serija 19.15 City 19.25 Kuku Vasa, serija 20.00 Dvor pregled dana, reality show 21.15 Grand parada, muzi~ka emisija 22.30 Grand `urka sa Dvora 00.00 Detektiv i dama, film 02.00 City 02.10 Grand parada

RTS

RTCG

FOX LIFE

UNIVERSAL

TV1000

EUROSPORT

09.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 09.30 Dr Haus, serija 10.15 Privatna praksa, serija 11.05 Ko `iv, ko mrtav, serija 11.55 Ru`na Beti, serija 12.40 Do posla i nazad, serija 13.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 13.30 O~ajne doma}ice, serija 14.15 O~ajne doma}ice, serija 15.05 Ko `iv, ko mrtav, serija 15.55 Ulica sje}anja, serija 16.45 O~ajne doma}ice, serija 17.35 Uvijek je sun~ano U Filadelfiji?, serija 18.00 Ru`na Beti, serija 18.50 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 19.35 Dr Haus, serija 20.25 Do posla i nazad, serija 20.50 Kako sam upoznao va{u majku, serija 21.10 Privatna praksa, serija 22.00 Uvod u anatomiju, serija 22.50 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 23.15 Dr Haus, serija 00.05 Privatna praksa, serija 00.50 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 01.40 Ko `iv, ko mrtav, serija

06.10 07.10 09.10 11.10 12.10 13.10 15.00 17.00 18.00

08.00 Svi pravi potezi, film 10.00 Baskijat, film 12.00 Lijepi i blesavi, film 14.00 D3. The Mighty Ducks, film 16.00 Englez koji se popeo na brdo, a si{ao sa planine, film

08.30 Ekstremni sportovi 08.45 Ski-skokovi, SK Klingenthal, Njema~ka 09.45 Bowls 11.00 Umjetni~ko klizanje, E[ Berne, [vajcarska 13.00 Ski-skokovi, SK Klingenthal, Njema~ka 14.00 Bowls 18.00 Ski-skokovi, SK Klingenthal, Njema~ka, live 19.45 Olimpijski magazin 20.15 All sports 20.25 Konji~ki sport 21.25 Riders Club 21.30 Golf, US PGA Tour 22.30 Golf, European Tour 23.00 Golf Club 23.05 Yacht Club 23.15 Ski-skokovi, SK Klingenthal, Njema~ka 00.45 Bowls

11.00 11.05 12.00 12.15 12.25 12.30 12.35 12.50 13.30 14.30 15.10 15.20 16.00 16.35 17.00 17.20 17.45 18.25 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.05 22.50 22.55 23.21 23.45

Vijesti [kolski program Dnevnik Sport plus Vrijeme Evronet Gastronomad 2 (r) TV mre`a (r) Beograde, dobro jutro, film Emisija iz ekologije Vijesti Ekskluzivno: Nikada nije kasno za Kilimand`aro (r) Ovo je Srbija Slagalica, kviz Dnevnik rt vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Oko, info Srbija na vezi, program za dijasporu Dnevnik Bela la|a, serija Svjedok Vijesti 48 sati-svadba Vijesti Forte piano tenor Bela Mavrak 2 Muzi~ki program Dnevnik

Upitnik

Karmelita

Jesen sti`e, Dunjo moja

C.S.I: Las Vegas

Udri mu{ki

KVIZ

SERIJA

SERIJA

SERIJA

TALK SHOW

11.55 12.00 12.05 12.10 12.40 13.00 13.30 14.00 14.05 15.00 15.20 15.30 15.45 16.15 17.00 17.15 17.30 17.55 19.10 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.00 22.30 22.45 22.50 23.00 23.30

19.05

Kalendar Vijesti Sat spot Pokreni se (r) Mali koncert Blic biznis (r) Etno Vijesti Sje}am se Studio Sport (r) Kalendar Dnevnik 1 Pod lupom (r) Putevi `ivota Albanska muzika u Crnoj Gori Lajmet [krinja Vaterpolo - Evroliga: Vojvodina - Budva, direktno Muzika Dnevnik 2 Sat TV Muzika Profil Hronika Ulcinja Stil Muzi~ki mix Studio sport Kalendar Dnevnik 3 Vaterpolo - Evroliga: Vojvodina - Budva, snimak

17.05

21.00

Advokatova kazna, serija McLeudove k}eri, serija Erika Sezona 2, serija Advokatova kazna, serija Ne{ Brid`is, serija Ukradena nevinost, film Fojlov rat, serija Dobra `ena, serija Dijagnoza: Ubistvo, serija

00.05

Ne{ Brid`is

Manje od nule

SERIJA

FILM

19.00 20.00 21.00 22.40

19.00

Ne{ Brid`is, serija Dobra `ena, serija @enski trikovi, film Vodeni svijet, film 01.20 Dijagnoza: Ubistvo, serija 02.20 Oteta usred bijela dana, film 03.50 Fojlov rat, serija

20.00

18.00 Hotel Splendid, film 20.00 Manje od nule, film 22.00 Ljubav bez izlaza, film 00.00 Kandelabra, film 02.00 Me|u `enama, film 04.00 Velika bijela nada, film

08.00


OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

srijeda, 2. februar 2011. godine

HRT1 07.40 08.35 08.40 09.08 09.10 09.52 10.00 10.09 10.10 11.05 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.33 13.20 14.05 14.14 14.18 14.55 15.25 16.00 16.58 17.10 17.18 17.23 18.05 18.17 18.27 19.15 19.20 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.35 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.00 00.50 01.30 01.55 02.40 03.10

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (r) Studio 60 na Sunset Stripu, serija (3/22) (r) Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas Putovanje po Arabiji, dokumentarni film Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (r) Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) TV kalendar (r) More ljubavi, serija Puna ku}a Raftera 1, serija Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije~ i `ivot: Kako `ivot prikazati Bogu?, religijski program Moja obitelj 9b, humoristi~na serija Indeks, emisija o {kolstvu Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo HAK - Promet info 8. kat: Ayurveda, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavu{e: Zar i mu{karci pla~u? Tvoja sam sudbina, serija Loto 7/39 Dora - idemo na Eurosong Minuta zdravlja iz Dietpharma Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ciklus filmova Jirija Menzela: Sve~anosti visibaba, film U ime Marka Pola, dok. film Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Drugi format: Novi estetski eksperimenti Retrovizor: Lovci na natprirodno, serija Retrovizor: Ksena princeza ratnica, serija (r) Retrovizor: Dragi Johne 1, humoristi~na serija (r) La`i mi, serija (r) Moja obitelj 9b, humoristi~na serija (r) Skica za portret (r)

63

HRT2

NOVA

TV1

TVSA

TV TK

06.25 More ljubavi, serija (r) 07.10 Ku}ni svemirci, crtana serija (24/26) 07.30 Gladijatorska akademija, crtana serija 07.55 Mala TV TV vrti}: Ruganje Patuljkove pri~e: Selidba, crtani film Mala princeza, crtani film 08.25 Lagodni `ivot Zacka i Codyja 2, serija za mlade (25/39) 08.50 [kolski program: Kazali{te - mali kriti~ari Ciak junior: Zbogom, talijanski dokumentarni film Kako nastaje: O kazali{tu u kazali{tu (r) 09.35 Slu~aj za ekipu BARZ, serija za djecu (r) 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora

08.10 Graditelj Bob, crtana serija 08.25 Roary, crtana serija 09.25 Slomljeno srce, serija (r) 10.20 Gumus, serija (r) 11.45 Asi, serija (r) 13.00 IN magazin (r) 13.40 Zauvijek zaljubljeni, serija 14.40 Slomljeno srce, serija 15.35 Najbolje godine, serija (r) 16.35 Gumus, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 Gumus, serija -nastavak 18.25 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Najbolje godine, serija 21.00 Asi, serija 22.15 Soba panike, film 23.30 Ve~ernje vijesti 23.45 Soba panike, filmnastavak 00.30 Na putu prema dolje, serija 01.25 Crno svitanje, film(r) 03.00 Bra~ne vode, serija 03.55 Ezo TV, tarot show 04.55 Uskrsnu}e, film (r)

07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Gumenko, crtani film 07.17 Obla~i}i, crtani film 07.23 Veseli autobusi, crtani film 07.30 Zorro, animirana serija 08.10 Muzi~ki blok 08.25 Veseli autobusi, crtani film 08.30 Kapri, serija (r) 09.30 Bogati i slavni, 3. ep. (r) 10.05 Music box 10.30 Toyotin svijet divljine (r) 11.00 Biznis vijesti 11.10 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce 12.00 Vijesti plus 12.20 Bogati i slavni, 4. ep. 12.50 Music box 13.00 Biznis vijesti 13.10 Direktno, dijalo{ka emisija sa Adisom Ru`di} (r) 14.30 Toyotin svijet divljine (r) 15.30 Cristiano Ronaldo, dok. film 16.00 Biznis vijesti 17.00 Vijesti plus 17.20 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce 17.50 Bogati i slavni, 4.ep. (r) 18.00 Biznis vijesti 18.25 Kapri, serija 19.30 Dnevik tv1 20.10 Intervju tv1 sa Sanjinom Be}iragi}em 21.10 TV1 ordinacija (r) 21.00 Biznis vijesti 22.00 Dnevik u 22 22.45 Tre}e poluvrijeme sa Sabahudinom Topalbe}irevi}em (r) 00.00 Vijesti plus 00.15 Biznis vijesti (r) 00.20 Reprizni program

07.00 Sarajevsko jutro, revijalni program, u`ivo 10.00 Vitaminix, program za djecu (r) 10.02 Noody, program za djecu (r) 10.15 ^arli i Mimo (r) 10.21 Grimove bajke (r) 10.45 Barimba (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Moj tata premijer, 6/7 (r) 11.35 Frej`er, serija 12.00 BBC dok. program 13.00 Vijesti TVSA 13.15 @ivot i zdravlje, info (r) 14.10 Megakatastrofe (r) 15.00 Bajke iz cijelog svijeta 15.15 Ulica Zoolo{kog vrta 15.30 Frej`er, serija 16.00 Dobre vibracije, u`ivo 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Nastavak emisije dobre vibracije, u`ivo 17.50 Moj tata premijer, 7/7 18.20 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Be{ikta{ - Gaziatep BLD spor, ~etvrtfinale Turskog fudbalskog kupa, prenos 20.50 Tarih, dok. serijal (r) 21.00 Javni agent 033 21.30 Jevreji u Sarajevu, dok. 22.00 Ve~ernje vijesti 22.30 Igrani film 00.15 Glas Amerike

09.00 Sponzoru{e, serija (r) 10.00 Bestseller TV 11.10 Hit dana 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.10 Bestseller TV 12.15 Svijet tajni, serija 13.55 Iz dana u dan... 14.00 Bestseller TV 14.10 Hit dana 15.00 Bestseller TV 16.00 Vijesti u 16 17.30 Pop corn 18.00 Sponzoru{e, serija 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik RTV TK 21.30 Vijesti 21.45 Film 00.00 Dnevnik (r)

TV MOSTAR

TV KAKANJ

RTV USK

TV SLON

09.00 Timmy, crtani film 09.10 Iron kid, crtani film 09.30 Fifi, crtani film, 10.00 Bakugan, crtani film, 10.25 Ben 10 alien, crtani film 10.55 Winx, crtani film 11.20 Sirene, crtani film, 12.00 Indija, serija, 13.00 Pali an|eo, serija. 14.30 Sasuke, ninja ratnici (r) 15.00 Sportski magazin, repriza 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, serija 18.00 Grad 19.30 Dnevnik tv1 20.00 1001 no}, serija 21.00 Blaga prirode, snimak 22.20 Usamljeni junak, igrani film 00.20 Seks i grad, serija

12.00 Flash vijesti 12.05 Ekstremi slavnih 13.00 TV liberty 13.30 Bonaventura 14.00 Autovizija 14.00 Svijet tajni, serija 14.30 IC sport 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Svako mo`e kuhati 16.00 Pensacola, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Melodije orijenta 18.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Ads kviz 21.30 Auto shop magazin 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC r. 00.10 Pensacola, serija

12.00 Vijesti 12.15 Strogo povjerljivo, dok. serija 13.20 Smrt {pijunima, serija (r) 14.30 Vijesti 14.35 TV intervju(r) 15.15 Veterani danas Dok. program (r) 16.15 Veseli raspust, obrazovni program repriza 17.10 Ple{i, ple{i, serija (r) 18.10 Moje dijete, savjetovali{te za roditelje, obrazovani program (r) 19.00 Dnevnik TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.05 Biografije, dok. serija 20.55 TV Liberty 21.30 Dnevnik 2 22.00 Ple{i, ple{i, serija 23.00 Ruski zatvori: Nekad i sad

16.02 Vijesti16.10 SMS centrala 16.30 Da sam ja neko, dok. program 17.00 TOP 7, muzi~ki program (r) 18.00 Crno i bijelo, info-program18.15 Vremenska prognoza 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.30 Sredinom sedmice, info-program21.10 Sto~ar, 110/130 22.05 Folk-top 10, muzi~ka emisija 23.00 Slon extra info 23.25 Pregled programa za ~etvrtak

TV ZENICA

RTV VOGO[]A

RTV BN

ATV

11.30 Frejzer (r) 12.00 Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Gostiona 14.00 Iz dana u dan... 14.10 Dok. program (r) 15.00 Vijesti 15.10 Klinika, serija 15.55 TV izlog 16.00 Iz dana u dan 16.05 Razglednica (r) 17.00 Discovery, dok. program 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog Mali oglasi 18.00 Frejzer, serija 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 19.30 Muzi~ki spotovi 19.50 Obavje{tenja 20.00 Srijedom - konrakt program 21.00 Sfera, emisija iz kulture 21.30 TV izlog 22.00 Plima `ivota, serija 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Srijedom, kontakt program (r) 00.30 VOA

12.00 O~i du{e,serija 12.30 Na{a realnost sa Dritom Haziraj 13.30 Sedam dana u Maglaju TV Maglaj (r) 14.00 Pret~as, program za djecu 14.30 Bajke iz cijelog svijeta, crtani film 14.50 Wild Life, crtani film 15.00 ^etiri `ene, telenovela (r) (12) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Wild Life, crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music, muzi~ki program 19.30 I.R.I.B. 20.00 Uljep{aj svoj `ivot 21.00 ^etiri `ene, telenovela (12) 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Magazin Plus 23.10 Lokalno je primarno 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r) 01.50 Vogo{}anska hronika (r)

06.30 Jutarnji program 08.30 Nuki i prijatelji, crtani film 08.35 @ivotinjske {ale, dje~iji program 09.05 Nezaboravne biblijske pri~e 10.00 Novosti 10.05 UMS 10.20 Kradljivac srca, serija (r) 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 An|eo ~uvar, film 14.00 Novosti 14.05 Serija 15.00 Jelena, serija 15.40 TV {op 16.00 Dnevnik 1 16.25 Kamiond`ije, serija 17.10 Kradljivac srca, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 21.00 Kumovi, zabavna emisija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Van dometa, film

10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Ben Ten, crtani film 10.55 Winx, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Sasuke, nind`a ratnici 14.30 Vizita 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, serija 17.50 Sasuke, nind`a ratnici 18.20 Sasuke, Nind`a ratnici 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema magica hronike 20.00 1001. no}, serija 21.00 Amplituda 22.00 Ve~ernje Vijesti 22.20 moratl Kombat 2, film 00.20 Sex i grad, serija 01.00 Sport centar

La`i mi

Zauvijek zaljubljeni

SERIJA

SERIJA

22.33

13.25 Mala TV (r) TV vrti}: Ruganje (r) Patuljkove pri~e: Selidba, crtani film (r) Mala princeza, crtani film (r) 13.55 Bijeg na planinu grizlija, ameri~ki film (r) 15.30 @upanijska panorama 15.49 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (r) 16.30 Sledge Hammer 1, humoristi~na serija 17.00 ATP Zagreb Indoors, prenos prvog me~a Putovanje po Arabiji, dok. film (r) 19.50 Hit dana 19.57 Ve~eras 20.00 Dobra `ena, serija 20.45 Ciklus akcijskih filmova: Osveta, ameri~ki film 22.33 La`i mi, serija 23.15 Dnevnik plavu{e: Zar i mu{karci pla~u?, emisija pod pokroviteljstvom (r) 23.25 ATP Zagreb Indoors, snimka drugog me~a 01.05 No}ni glazbeni program

13.40

MRE@A PLUS 09.00 09.10 09.30 10.00 10.25 10.55 11.20 12.00 13.00 15.50 16.50 18.20 20.00 22.20 00.20

Timmy, crtani film Iron kid, crtani film Fifi, crtani film Bakugan, crtani film Ben 10 alien, crtani film Winx, crtani film Sirene, crtani film Indija, serija Pali an|eo, 103.epizoda 1001 no}, serija Indija, serija, 124. epizoda Sasuke, ninja ratnici, zabavni program 1001 no}, serija, 134. epizoda Film Seks i grad, serija

EUROSPORT 2

SPORT KLUB

DICROVERY

N. GEOGRAPHIC

VIASAT HISTORY

ANIMAL PLANET

09.00 Biatlon, Univerzijada Erzurum, Turska, Live 10.00 Cross-country skijanje, Univerzijada Erzurum, Turska, Live 11.00 Biatlon, Univerzijada Erzurum, Turska, Live 12.30 Snowboard 13.00 Cross-country skijanje, Univerzijada Erzurum, Turska 14.00 Freestyle skijanje, SK Calgary, Kanada 15.00 Freestyle skijanje, SK Lake Placid, USA 16.00 Freestyle skijanje, SK Calgary, Kanada 17.00 Ekstremni sportovi 17.15 Freestyle skijanje, S[ Deer Valley, USA Live 18.15 Snowboard 19.30 Freestyle skijanje, S[ Deer Valley, USA Live 21.00 Freestyle skijanje, S[ Deer Valley, USA 21.45 Freestyle skijanje, S[ Deer Valley, USA Live 22.45 Ski-skokovi, SK Klingenthal, Njema~ka 00.30 Freestyle skijanje, SK Calgary, Kanada

07.00 Premier League: Arsenal - Everton 09.30 Uskijavanje 10.00 FullTilt Poker 11.00 Zlatibor boxing - Nenad Borovcanin 13.00 Premier League: WBA Wigan 14.45 NBA Live 15.00 Fudbal mondijal magazin 15.30 Ajax TV 16.00 Premier League: Manchester United Aston Villa 18.00 Premier League News 18.15 NBA Live 18.30 Premier League: Sunderland - Chelsea 20.30 Premier League News 21.00 Premier League: Liverpool - Stoke, direktno 23.00 FullTilt Poker 00.00 Euroelague: Olympiacos - Valencia 01.45 Premier League News 02.00 Premier League: Fulham - Newcastle 03.45 NBA Live 04.00 Klupske TV

06.00 Trgovci automobilima 06.25 Prljavi poslovi 07.15 Kako se pravi? 07.45 Kako to rade? 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 Novi svijet 10.00 Pre`ivljavanje 10.55 Ameri~ke drvosje~e 11.50 Auta po mjeri 12.45 Generalka 13.40 Prljavi poslovi 14.35 Ameri~ke drvosje~e 15.30 Pre`ivljavanje 16.25 Gra|evinske intervencije 17.20 Razotkrivanje mitova 18.15 Pograni~na policija, 2 epizode 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 Pre`ivljavanje 21.00 ^ovjek, `ena, divljina 21.55 ^udovi{ta iz rijeke 22.50 Pograni~na policija, 2 epizode 23.45 Auta po mjeri 00.40 Prljavi poslovi

08.00 Megagra|evine: USS Ronald Reagan 09.00 Rastavljanje najve}ih: Lokomotiva 10.00 Morski pas 21. stolje}a 11.00 Svjetlost na kraju svijeta: Svetost zemlje 12.00 Stru~njaci za morske pse: U potrazi za krvlju 13.00 Megagra|evine: USS Ronald Reagan 14.00 Ratni zrakoplovi: Od zrakoplova do zra~nih snaga 15.00 Ulovljeni lovac: Incident u d`ungli 16.00 Povratak nosoroga 17.00 Granica: Pod opsadom 18.00 [apta~ psima 19.00 Stru~njaci za morske pse 20.00 Razbijanje Berlinskog zida 21.00 Razbijanje Berlinskog zida 22.00 Zatvaranje: Ratovi bandi 23.00 Razbijanje Berlinskog zida 00.00 Razbijanje Berlinskog zida, drugi dio 01.00 Stru~njaci za morske pse: Veli~ina je bitna 02.00 Razbijanje Berlinskog zida, prvi dio

06.00 Smrt ledenog ~ovjeka 07.00 Istina o... 08.00 K.S. Luis 09.00 Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori 10.00 Pri~a o D`onu Vuu 11.00 Kako je umjetnost stvorila svijet 12.00 Sinatra - mra~na zvijezda 13.00 Lovci na naciste 14.00 Smrt ledenog ~ovjeka 15.00 Istina o... 16.00 Genije dizajna 17.00 Rimsko carstvo 18.00 Najve}i afri~ki istra`iva~ 19.00 Carstvo mora 20.00 Pri~a o Herkuleanumu 21.00 Pali asovi Prvog svjetskog rata 22.00 Biblijske zagonetke 23.00 Istina o... 00.00 Genije dizajna 01.00 Rimsko carstvo 02.00 Najve}i afri~ki istra`iva~ 03.00 Carstvo mora 04.00 Pri~a o Herkuleanumu 05.00 Pali asovi Prvog svjetskog rata

08.10 Neobi~ne `ivotinje - 2 epizode 09.05 Velika trka u savani 10.00 Policija za `ivotinje 10.55 Spa{avanje divljih `ivotinja - 2 epizode 11.50 Posljednja nada 12.45 SSPCA 13.10 Putuju}i veterinar 13.40 Velika trka u savani 14.30 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 15.00 No} 15.30 Avanture sa pandama sa Najd`elom Marvenom 16.25 Najgori britanski ljubimac 17.20 ^udna stvorenja Nika Bejkera 18.15 Bjekstvo u raj za {impanze 18.40 Zmijolovac 19.10 Sve o ma~kama 20.05 Veterinar za cijeli svijet 21.00 Lavovi i divovi 21.55 Kostarikanski krokodili ubice 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 Brzina `ivota


OSLOBO\ENJE

Posljednji dan januara bio buran kada su u pitanju transferi

Chelsea Torresa u~inio zvijezdom prelaznog roka

SARAJEVSKO IZDANJE

44. strana

srijeda, 2. februar 2011. godine

Sna`na zimska oluja prijeti tre}ini SAD-a

Otkazane

HILJADE

Tihi}, ^ovi} i Lagumd`ija bez dogovora

LETOVA

 Zbog velike zimske oluje otkazano vi{e od 4.400 letova  U Chicagu se o~ekuje pola metra snijega, {to bi moglo da na nekoliko dana zaustavi `ivot u gradu Sna`na zimska oluja prijeti da snijegom i ledom okuje tre}inu SAD-a, od Stjenovitih planina do Nove Engleske na istoku, i da milione stanovnika izlo`i hladno}i. Najve}a opasnost prijeti gradovima St. Louisu, Kansas Cityu i Milwaukeeju, gdje se o~ekuje oko 60 centimetara snijega i nanosi od nekoliko metara, a za Chi-

POSLJEDNJE VIJESTI BOSNA BH GAS OPET BOLJA OD KATAR ARMYA - Rukometa{i Bosna BH Gasa i u drugom prijateljskom susretu bili su bolji od ekipe Katar Army (33:28). Trener studenata, Irfan Smajlagi}, priliku je pru`io svim igra~ima koji su bili u zapisniku, a zbog lak{ih povreda za Bosnu nisu igrali Faruk Vra`ali} i Peter Pucelj, dok je Igor Kar~i} na terenu proveo nekih 15 minuta. Najefikasniji kod na{e ekipe bili su Du{ko ^elica sa 9, te Petar Kapisoda sa 8 golova. ZAPLIJENJEN KOKAIN - [panska policija je na madridskom aerodromu zaplijenila 71 kilogram kokaina sakrivenog u 60 sanduka s ru`ama iz Kolumbije i uhapsila sedam osoba u Madridu, Mursiji i Valensiji. Policija vjeruje da uhap{ene osobe pripadaju grupi koja je 2009. poku{ala da prokrijum~ari 800 kilograma kokaina, sakrivenog u polipropilenu, iz Kolumbije u [paniju. POPIS STANOVNI[TVA U BUGARSKOJ - Bugarska je prva zemlja u Evropi u kojoj je po~eo popis stanovni{tva u ovoj godini, a gra|ani }e prvi put u novijoj povijesti te zemlje, saglasno evropskim normativama, mo}i i nacionalno da se opredijele. Popis stanovni{tva zavr{ava se 28. februara, a gra|ani mogu da se popi{u i internetom, popunjavanjem specijalne izjave, ali samo do 9. februara.

cago se prognozira jedna od najja~ih me}ava u historiji grada. Vremenska prognoza na televiziji ne preporu~uje ljudima da budu na drumu ili na otvorenom. Meteorolozi upozoravaju da ni topliji krajevi ne}e biti potpuno sigurni, jer bi isti vremenski sistem mogao pokrenuti niz tornada na jugu SAD-a, prenosi Fena.

Posjete

Guverner Missourija proglasio je vanredno stanje. U toj dr`avi predvi|aju posebno opasnu smjesu od nekoliko centimetara leda, desetak centimetara susnje`ice i oko 20 centimetara snijega. U Chicagu se o~ekuje pola metra snijega, {to bi moglo da na nekoliko dana zaustavi `ivot u gradu. ^ak i kada snijeg bude stao, predvi|a se da temperature i dalje padaju, sve do minus 40 stepeni u dijelovima Sjeverne i Ju`ne Dakote i jo{ nekim krajevima SADa. U Washingtonu je, zbog o~ekivane poledice, federalna vlada odobrila svojim slu`benicima da u utorak uzmu slobodan dan ili da rade od ku}e. Zbog velike zimske oluje ju~er je otkazano vi{e od 4.400 letova, saop{tili su zvani~nici, prenosi Srna. Avioprevoznici su iz predostro`nosti otkazali jo{ 2.428 letova planiranih za srijedu. U ponedjeljak je otkazano oko 800 letova. Glavni aerodrom u Dallasu ju~er je bio nakratko zatvoren zbog ledene oluje. Najte`e je pogo|en aerodrom O’Hare u Chicagu, jedan od najprometnijih u svijetu, gdje je ju~er otkazano skoro 800 letova, dok su se prevoznici pripremali za te{ke uslove u poslijepodnevnim satima. Zvani~nici su saop{tili da }e najve}e probleme imati kompanije United Airlines, American Airlines i Continental.

Novinari iz Kuvajta u Oslobo|enju

Redakciju Oslobo|enja ju~er je posjetila grupa urednika i novinara iz Kuvajta, predvo|ena generalnim sekretarom Asocijacije novinara Faisalom Mubarakom alQanaiom, a s njima je bio i ambasador te zemlje u Bosni i Hercegovini Mohammad Fadel Khalaf. U razgovoru s glavnom i od go vor nom ure dni com Oslobo|enja Vildanom Selimbegovi} doznali su puno toga o bogatoj historiji na{e no vi ne od po~eta ka ko ji se`u jo{ od Drugog svjetskog rata. Istaknutu ulogu Oslobo|enje je imalo i u proteklom ratu, kada je, ostaju}i vjerno profesiji i bosanskohercegova~koj ideji, progla{eno listom godine u svijetu.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Gosti su se zanimali i za uslove u kojima danas rade novinari u Bosni i Hercegovini te da li su i koliko izlo`eni pritiscima, prijetnjama, sudskim procesima.

Selimbegovi} im je rekla da su te stvari, na`alost, dio na{e svakodnevice, ali i da novinare Oslobo|enja to nije pokolebalo u profesionalnom radu. Dl. O.

Lideri SDA Sulejman Tihi}, HDZ-a BiH Dragan ^ovi} i SDP-a Zlatko Lagumd`ija odr`ali su ju~er u Sarajevu radni sastanak, ali nisu postigli konkretan dogovor o formiranju vlasti. Kako je za Srnu izjavio portparol SDA Salmir Kaplan, sastanak lidera protekao je u pozitivnoj atmosferi i dogovoren je nastavak ovih kontakata. On je dodao da je razgovarano o razli~itim pitanjima i da nije dogovoren termin narednog sastanka. “SDP `elibitipredstavnikhrvatskog naroda, {to mi ne `elimo osporiti, ali realno, legitimni predstavnik je hrvatski blok okupljen oko dva HDZ-a, uza sve uva`avanje bira~a koji su dali glasove SDPu i drugim manjim strankama“, rekao je ^ovi}, prenosi Onasa.

Raskinut ugovor sa SCT-om Javnopreduze}eAutocesteFBiH raskinule su ju~e ugovor o gradnji tunela Vijenac na autocesti koridora 5c sa slovenskom firmom SCT, vrijedan 55,4 miliona eura. Direktor Autocesta Federacije Erdal Trhulj ka`e da su od samog po~etka pratili provo|enje ugovorenih obaveza, te da su ugovor imali pravoraskinuti iz pet razloga. - Najva`niji je taj da je SCT nesolventna firma. Osimtoga, SCT je neovla{teno poku{ao uvesti podizvo|a~a, tj. k}erku firmu SCT BH, ka`e Trhulj. U decembru pro{le godine Autoceste FBiH dale su SCT-u posljednju {ansu i 40-dnevni rok da otklone nedostatke. U ponedjeljak rok je istekao, prenosi FTV. Dat je nalog SCT-u da odmah napusti gradili{te i in`injeru nadzora u~ini dostupnim sva sredstva na gradili{tu i svu dokumentaciju. Samo dva sata nakon raskida, pripadnici za{titarske agencije osigurali su gradili{te. Ukoliko bude raspisan novi tender za izvo|a~a radova, on bi se prema usmenom tuma~enju predstavnika EBRD-a mogao provesti po ubrzanoj proceduri koja bi trajala 6 do 8 sedmica. Ina~e, u narednim danima bit }e izvr{en obra~un tro{kova, a SCT }e morati vratiti avans i platiti tro{kove koje je uzrokovao, ina~e }e Autoceste FBiH tra`iti aktiviranje bankarskih garancija u iznosu od gotovo 11 miliona eura.

LOTO 1

2

10. KOLO 14 28 34 40

JOKER 1

1

4

2

4

8

0

JOKER 2

7

7

2

1

2

8

Oslobodjene  

daily paper, Sarajevo, BiH

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you