Issuu on Google+

Tema broja

Francuska 

Stanje na tržištima 

Vijesti iz predstavništava 

Novosti 

SVIBANJ 2 0 1 3

45

STRUČNOINFORMATIVNO GLASILO HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE

www.hrvatska.hr


3

             

Poštovani itatelji,

P

red vama je prvi, redizajnirani broj ovogodišnjeg HTZ glasnika. U proteklom smo razdoblju svoje aktivnosti usmjerili na što bolju organizaciju rada u pripremi nadolazee sezone kako bismo maksimalno iskoristili svoje prednosti u postizanju jednog od glavnih ciljeva: ponavljanja izvanrednih prošlogodišnjih rezultata u turizmu. Iza nas je uspješna sezona prezentacija na kljunim emitivnim tržištima, kao i razdoblje u kojem smo primili brojna priznanja i nagrade. Spomenimo tako da su nas Belgijanci proglasili najpoželjnijim odredištem, naše Predstavništvo u Moskvi nagraeno je za doprinos u promidžbi Hrvatske na tržištu Ruske federacije i za 20 godina sudjelovanja na moskovskom sajmu MITT, a iz Finske su u sijenju stigle sjajne vijesti: na tamošnjem sajmu MATKA proglasili su nas najzanimljivijom stranom destinacijom po odabiru javnosti. Povodom skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska turistika zajednica e tijekom mjeseca lipnja na inozemnim tržištima provesti kampanju oglašavanja u tiskovnim medijima i na televizijama pod sloganom „Hrvatska – nova turistika zvijezda Europske unije“. Takoer, ova poruka bit e snažno iskomunicirana u svim promidžbenim aktivnostima koje Hrvatska turistika zajednica provodi u okviru Internet oglašavanja na deset inozemnih tržišta u mjesecu lipnju. Sve je vei broj turistikih udruženja i strunjaka u turizmu koji odabiru upravo Hrvatsku za svoje godišnje konferencije. U sijenju je vodea mreža nezavisnih putnikih agencija u Francuskoj AS Voyages (Selectour Afat) održala u Dubrovniku kongres za putnike agente, a u travnju je u Splitu Finsko udruženje organizatora putovanja i turoperatora održalo godišnju skupštinu posjetivši brojna turistika mjesta u Dalmaciji i upoznavši se s mogunostima našeg turizma. Udruženje britanskih turistikih agencija (ABTA) u Dubrovniku e u listopadu održati svoj godišnji kongres, a dolazak oko 500 britanskih strunjaka iz turistikog sektora i najutjecajnijih predstavnika putnikih agencija prilika je za kreiranje dojmova koji e se znaajno odraziti i na budue dolaske iz Velike Britanije. Iza nas je nova Zlatna penkala koju smo u Zadru dodijelili inozemnim novinarima koji su u protekloj godini armativno pisali o Hrvatskoj. Proglasili smo



UVOD

i Europsku destinaciju izvrsnosti na temu pristupani turizam, koju je dobio Ruralni turizam Stancija 1904 iz Istre. Proveli smo javne pozive za potpore manifestacijama, turistikim zajednicama na turistiki nerazvijenim podrujima te za turistike inicijative i proizvode na turistiki nerazvijenim podrujima. Pred nama je sada organizacija poslovnih radionica Buy Croatia, a do sada je u Istri organizirana posebna prezentacija za inozemne turistike agente koji nude biciklistike programe. U prva etiri mjeseca Hrvatsku je posjetilo 283 turistika agenta i 91 inozemni predstavnik medija. U skladu s operativnim marketinškim planom i Programom rada Hrvatske turistike zajednice, uvodimo novosti u upravljanju destinacijama koje su od iznimne važnosti za uinkovito produljenje sezone i podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma. Prvenstveno tu su razvoj DMO i DMC-ova. Cilj projekta razvoja DMOa je osposobljavanje sustava turistikih zajednica kao i Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice za aktivno preuzimanje uloge i primjenu novih znanja i tehnologija u upravljanju destinacijama i turistikim marketingom te njihovo djelovanje na principima destinacijske menadžment organizacije (DMO) koje usklauju interese te razvijaju i jaaju partnerske odnose i zajedniko djelovanje javnog i privatnog sektora pojedine destinacije. Organiziramo i niz edukativnih radionica za sustav turistikih zajednica te javni i privatni turistiki sektor kako bi se poveale uinkovitost i primjena najnovijih osnovnih i naprednih marketinških znanja, tehnologija i trendova u poslovanju turistikih zajednica i subjekata javnog i privatnog turistikog sektora. Novosti oekuju i Glavni ured Hrvatske turistike zajednice koji je takoer u procesu reorganizacije, u cilju da se kadrovski i organizacijski prihvate trendovi i odgovori na nove zahtjeve globalnog tržišta. Prošle je godine donesen tranzitni Operativni marketinški plan hrvatskog turizma za 2013. godinu prema kojem je izraen i Program rada, a na sjednici Turistikog vijea Hrvatske turistike zajednice od 12. travnja 2013. donesena je odluka o raspisivanju otvorenog postupka izrade Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje od 2014. do 2020. godine, od kojeg se oekuje kompletan zaokret u marketinškim aktivnostima i komunikaciju s tržištem, posebice putem novih medija. Ovaj strateški dokument e denirati cjelokupni okvir strateškog i operativnog djelovanja Hrvatske turistike zajednice u pogledu strategije brenda, marketinga po proizvodima/klasterima, tržišne komunikacije, distribucije i prodaje vrijednosti, odnosa s javnošu, razvoja i unaprjeenja marketinške infrastruk-

ture, razvoja proizvoda i brojnih drugih aktivnosti. Završetak izrade strateškog marketing plana te njegovo usvajanje na tijelima Hrvatske turistike zajednice oekuje se tijekom jeseni, kako bi ujedno bio i temeljnim dokumentom kojim e se Hrvatska turistika zajednica rukovoditi pri izradi Programa rada za 2014. godinu. U ovom broju HTZ glasnika posebno smo obradili tržište Francuske, a donosimo i redovite rubrike o aktivnostima Glavnog ureda i Predstavništava Hrvatske turistike zajednice, kao i novosti iz sustava turistikih zajednica i turistikog sektora te se nadamo da e Vam ovaj broj svojim informacijama biti od koristi u svakodnevnom radu. I na samom kraju ovog uvodnika, želim naglasiti da smo svi svjesni kako je pred nama izuzetno izazovna sezona, ne samo zbog ekonomske situacije na emitivnim tržišnima ve i zbog uvoenja novog viznog režima za tržišta Ukrajine, Rusije i Turske, budui da upravo s ovih podruja zadnjih nekoliko godina bilježimo kontinuirani rast. No s druge strane, 2013. godina ostat e zapamena po ulasku Hrvatske u Europsku Uniju, što e dodatno osnažiti promidžbu i prepoznatljivost Hrvatske kao turistike destinacije u državama lanicama ovog tržišta od 500 milijuna stanovnika. Stoga, kada se podvue crta, ponavljanje odlinih turistikih brojki iz 2012. godine bio bi odlian uspjeh, no znajui koliki trud i rad su svi turistiki subjekti uložili u pripremu sezone, vjerujem da ovaj cilj možemo ostvariti. Stoga Vam, poštovani itatelji, kolegice i kolege iz turistike branše, želim turistiku 2013. godinu.               

Vaša,

Meri Mateši Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

4

Sadržaj 52

53

43

6 TEMA BROJA Francuska STANJE NA TRŽIŠTIMA VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA Austrija

Belgija eška Italija Japan Maarska Nizozemska Njemaka

6 24 43 46 52 53 56 56 57 60

46


5



SADRŽAJ

74 29

70

71

78

80 84

Poljska Rusija SAD i Kanada Skandinavija Slovaka Slovenija Španjolska Švicarska Velika Britanija VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA VIJESTI IZ SUSTAVA NOVOSTI

70 71 71 74 78 80 84 92 94 96 108 116

94

Nakladnik Hrvatska turistička zajednica Iblerov trg 10/4, p.p. 251 10 000 Zagreb Hrvatska

Tel: +385 1 46 99 333 Fax: +385 1 45 57 827 www.hrvatska.hr www.facebook.com/croatia.hr www.youtube.com/croatia issuu.com/croatia.hr E-mail: glasnik@htz.hr

Za nakladnika Meri Matešić

Glavna urednica Viviana Vukelić

IMPRESSUM                

Suradnica glavne urednice Petra Posilović Urednik Stanja na tržištima Igor Borojević Dizajn Velimir Miljković Jakša Šurina Organizacija - Kreativna agencija, Pula

Tekst Novosti Služba za informiranje Lektura Katarina Cvijanović Tisak AKD, svibanj 2013. Fotografije Arhiva HTZ-a, arhiva TZ Istre Davor Puklavec, PIXSELL



                                                                                                                                          

BROJ

45




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

HTZ Glasnik

6

Francuska           

Posljednjih godina Francuzi su, pod pritiskom gospodarske krize, manje putovali u inozemstvo, više ostajali “kod kue”, smanjili novac za pojedine dijelove putovanja, ali odlaska na godišnji odmor i dalje se nerado odriu. Doduše, kriza je ozbiljno ugrozila potrošaki optimizam graana, što se negativno odražava na putovanja u 2013. tijekom koje 62 posto ispitanika, prema 67 posto u 2012. godini, namjerava turistiki putovati. Jaa trend ljetovanja kod kue, putovanja u jeftinije destinacije i traženja jeftinijeg smještaja, tj. rasta broja kraih putovanja u bliže destinacije tijekom cijele godine.


7



TEMA BROJA  FRANCUSKA

F

Dogaaji u svijetu u velikoj mjeri odreuju odabir destinacija. Francuski turist traži potpunu sigurnost i izbjegava krizna podruja, bilo da je rije o politikim ili zdravstvenim problemima. U ovom se kontekstu Hrvatska idealno pozicionira, tim više što ove godine postaje konkurentnija zahvaljujui novim jeftinijim letovima, novim klub proizvodima francuskih turoperatora koji na ljestvici cijena zauzimaju povoljnija mjesta (što Hrvatskoj omoguuje privlaenje dijela gostiju koji odustaju od Tunisa) te openito bogate ponude nešto jeftinijih oblika smještaja (privatni smještaj, kamping…) koje Francuzi u velikoj mjeri traže.

Tekst priredila: Marina Tomas - Billet Direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj               

              

OPE INFORMACIJE O TRŽIŠTU Francuska je jedna od politikih i gospodarskih osovina Europske unije i peta svjetska gospodarska sila. U njoj živi 12,97 posto europskog stanovništva, ime je na drugomu mjestu, nakon Njemake te ispred Velike Britanije. Francuska je tree emitivno europsko turistiko tržište i šesto u svijetu.

Gospodarsko stanje u Francuskoj Tijekom 2012. francuski je BDP stagnirao, a za 2013. predvia se lagani pad (-0,1 posto). Bilježi se i pad industrijske proizvodnje od 1,9 posto, pad izvoza industrijskih proizvoda od 4,4 posto, pad potrošnje kuanstava od 2,5 posto, pad opsega kredita poduzeima (-5,8 posto) i kuanstvima (-19,2 posto). Sve vea porezna optereenja poduzea (+13,1 milijardi eura, tj. 5,2 posto njihove bruto dobiti) i kuanstava (+14,8 milijardi eura, tj. 1,1 posto njihovih bruto primanja) znatno optereuje domau potrošnju. Dodatni je rizik neizvjesnost vezana za negativan razvoj tržišta nekretnina (-12 posto u 2012.). U trenutku izostanka rasta, stopa nezaposlenosti bilježi povijesni rekord od 10,2 posto, a predvia se da bi trebala premašiti 11 posto aktivnog stanovništva do kraja 2013. Uz pretpostavku da recesija u Europi završi, Francuska bi trebala poeti ostvarivati pozitivne rezultate tek u 2014., uz predvieni rast BDP-a od 0,5 posto do 0,7 posto.

Francuska u brojkama     

65,8 milijuna stanovnika 552 000 km² — država je podijeljena u 22 regije / 95 departmana te devet prekomorskih regija peta svjetska gospodarska sila, s BDP-om po stanovniku od 32 420 € Stopa inflacije: 2 posto (2012.) Stopa nezaposlenosti: 10,2 posto (2012.)

Francuska

rancuzi su zahtjevni gosti, sve se više odluuju za kvalitetu, ali ujedno traže cijenu koja im odgovara, tj. najbolju vrijednost za novac. Vole dati smisao svojim putovanjima i pomno ih pripremaju, usporeuju informacije i osmišljavaju sadržaje. U stresnom okruženju današnjice, francuski turist traga za opuštanjem, novim iskustvima i doživljajima. Traže se raznovrsni programi vezani za specine teme (kultura, avantura, rekreacija…), koji ostavljaju prostor za otkrivanje i improvizaciju, destinacije s jakom autentinosti, tj. destinacije koje su se jasno oitovale kad je rije o zaštiti okoliša.




     





BROJ 45  SVIBANJ 2013.

8 Stopa rasta BDP-a (2012.): 0 posto Evolucija kupovne moi (2012.): -0,4 posto Prosjena mjesena neto plaa: 1605 € Najmanja mjesena plaa: 1398,37 € 24,5 posto stanovništva mlae je od 20 godina, udjel stanovništvo starijeg od 60 godina je 23,4 posto. Životni vijek: 84,8 godina za žene i 78,4 godine za muškarce. Prosjena dob za mirovinu je 62 godine. Standard francuza starije životne dobi stvara pretpostavku za visoku pokretljivost tog dijela stanovništva. Najvei gradovi: Pariz 12,09 mil. — šire podruje, 2,2 mil. sam grad Pariz te Lyon 2,1 mil., Marseille 1,7 mil., Toulouse 1,2 mil., Lille 1,15 mil., Bordeaux 1,1 mil., Nice 1 mil., Nantes 0,85 mil., Strasbourg 0,75 mil., Grenoble 0,66 mil., Rennes 0,65 mil., Rouen 0,64 mil., Toulon 0,6 mil., Lens 0,54 mil. 170 zranih luka, velik broj u odnosu prema drugim europskim državama.

Francuska je važno emitivno tržište Unato jakom domaem turizmu, koji obuhvaa 75 posto ostvarenih putovanja, Francuska je šesto emitivno svjetsko tržište, nakon Kine, SAD-a, Njemake, Velike Britanije i Rusije. Kada je u pitanju potrošnja, na treemu je mjestu u Europi s 29,1 milijardi eura, nakon Njemake sa 63 mil. eura i Velike Britanije s 39,8 mil. eura. Unato jakom trendu ostanka “kod kue”, Francuska ostvaruje devet posto inozemnih dolazaka u Europi.

Francuska je “svjetski prvak u godišnjim odmorima” Francuzi službeno imaju pet tjedana plaenog odmora na godinu. Više od 30 posto stanovništva raspolaže s više od 30 dana odmora na godinu, zahvaljujui posebnim dogovorima unutar poduzea te nadoknadi prekovremenih sati. Uz to, velik dio stanovništva (posebno u pariškoj regiji) ima od 48 do 60 dana odmora na godinu, jer im je radni tjedan 35 sati. Potencijal francuskog tržišta proizlazi meu ostalog i iz te specifinosti koja omoguuje da putuju više puta. U usporedbi s europskim prosjekom (26 dana), ili pak Njemakom (27 dana), Nizozemskom (25 dana), Belgijom (24 dana) i Velikom Britanijom (23 dana), može se rei da je Francuska svjetski prvak u godišnjim odmorima.

Profil francuskoga gosta Velika veina aktivnog stanovništva želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. Manji dio Francuza odabire iskljuivo koncept more/sunce (24 posto), vei se dio opredjeljuje za kulturu (34 posto), prirodne

ljepote (23 posto) ili aktivni odmor (14 posto). Za sportske (16 posto) i avanturistike sadržaje (14 posto) opredjeljuju se veinom mladi do 35 godina, dok se dobna skupina od 50 do 64 godine veinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Francuski je turist sklon putovati tragom novih otkria, zanimati se za kontinentalna podruja i putovanja izvan glavne sezone, no poznat je po tomu što je jako zahtijevan. Francuzi nerijetko smatraju kako je bolje platiti malo više, ali dobiti uslugu primjerene kvalitete. Žele biti posebni i bježe od “šablonskih programa”. Nužno je razlikovati takve goste od kategorije koju je najviše “generirao” internet – “improvizatora” koji kupuju putovanja u posljednji trenutak i kojima je cijena važnija od odredišta. Prosjena dob francuskog turista je 44 godine, 47 posto putovanja u inozemstvo ostvaruju Francuzi stariji od 50 godina, 38 posto mlai od 50 godina, 52 posto putovanja ostvaruju parovi, 21,5 posto samci, 69 posto Francuza putuje bez djece, 48 posto putovanja ostvaruju muškarci, a 52 posto žene. Bitni segmenti za hrvatski turizam su DINKS  parovi bez djece koji putuju izvan sezone te imaju dobru kupovnu mo, zatim seniori koji raspolažu slobodnim vremenom a imaju dobru kupovnu mo te putuju cijelu godinu, mladi u dobi od 14 do 24 godine koji ostvaruju 25 posto putovanja u inozemstvo te obitelji s djecom koje putuju tijekom školskih praznika. Openito stanovnici velikih gradova (više od 100 000 stanovnika) imaju veu sklonost putovati u inozemstvo. Meu njima su najmobilniji stanovnici pariške regije, koji ine 1/3 francuskih turista sa stopom putovanja od 87 posto i 6,5 ostvarenih putovanja na godinu (prosjek je 5,2). Francuz najviše putuje u svojoj zemlji, gdje ostvaruje 4,3 putovanja na godinu (najvea stopa u Europi), tj. ak do osam putovanja za kategoriju visokih prihoda. To se dogaa najviše zbog velikog broja slobodnih dana te sklonosti veem broju kraih putovanja. Francuz na godinu u prosjeku ostvaruje 1,4 putovanja u inozemstvo. Prosjeno potroši 887 eura: 690 eura za kraa i srednje udaljena putovanja i 1340 eura za udaljena putovanja, a oekivanja su vezana za kvalitetu, dobru vrijednost za novac, udobnost, gostoljubivost, odsutnost ogranienja (vize, cijepljenje).

Putovanja Francuza u 2011. godini U 2011. je broj Francuza koji su putovali na odmor bio stabilan (75,9 posto). Francuzi su produljili putovanja u svojoj zemlji, ali skratili ona u inozemstvu. Broj noenja porastao je više nego broj putovanja. Potrošnja je takoer porasla, pod utjecajem rasta broja noenja i rasta cijena. Francuzi su u 2011. ostvarili 224,9 mil. putovanja (+2,6 posto) i 1.263,5 mil. noenja (+3 posto). Od toga su u inozemstvu ostvarili 22,37 mil. putovanja (+6,8 posto) i 204,29 mil. noenja (+6,19 posto, bez DOM-TOM regija) što je 11 posto ukupnog broja putovanja. Na Europu se odnosi 74,4 posto putovanja u inozemstvo ili 16,6 mil. putnika. Najvei konkurent Hrvatske na francuskom tržištu je Francuska, koja nudi bogatu i razliitu turistiku ponudu. Svake godine u francuskim odredištima ljetuje od 51 do 53 posto Francuza koji ne prakticiraju putovanja u inozemstvo. U 2011., barem jedanput na godinu putovalo je 76,7 posto Francuza, od ega 73,4 posto u Francusku, a 25,9 posto u inozemstvo. Omjer putovanja u Francuskoj i inozemstvu stabilan je u posljednje tri godine. Prosjena duljina boravka u inozemstvu je 9,4 noenja, u Francuskoj 5,4 noenja.


9

Godina

Broj putovanja

1999.

15,70

Evolucija

2000.

16,40

+4,4 posto

2001.

15,90

-2.6 posto

2002.

17,10

+6.7 posto

2003.

17,36

+1,8 posto

2004.

19,10

+10,02 posto

2005.

20,92

+9.5 posto

2006.

20,91

-0,1 posto

2007.

20,84

-0,4 posto

2008.

20,04

-4 posto

2009.

20,62

+2,9 posto

2010.

20,94

+1,5 posto

2011.

22,37

+6,8 posto

Barem jedno putovanje u 2011. ostvarilo je 76,7 posto francuskog stanovništva starijeg od 15 godina, od ega 73,4 posto u Francuskoj i 25,9 posto u inozemstvu.

Francuski Odmor

Putovanja u inozemstvo 25,9 %

Amerika; 8%

Azija Oceanija; 6%

Afrika; 13%

Putovanja u Francuskoj 73,4 %

Izvor: Secrétariat d’Etat au Tourisme (bez DOM-TOM regija)                                                                                  

Odmorišne destinacije Francuza Kada su u pitanju putovanja u inozemstvo, Francuzi se u velikoj mjeri opredjeljuju za europske destinacije, koje ostvaruju 74,3 posto dolazaka i 61,8 posto noenja. Španjolska je na elu, slijedi je Italija. Afriki je kontinent na drugomu

mjestu, s destinacijama u kojima prevladavaju kupališni turizam (Tunis) i kultura (Maroko, Egipat). SAD je takoer važno odredište Francuza, kao i Kanada koja ima prednost kao frankofonsko podruje, jednako kao i francuski otoci Guadeloupe i Martinique. Azija, posebice jugoistoni dio (Vijetnam, Tajland) napreduje posljednjih godina.

Najposjećenije destinacije Francuza u 2012. ZEMLJA

Francuski turisti

Evolucija 2012.

Komentari

Španjolska

8.969.000

+7 posto

Španjolska ostaje prva destinacija Francuza – razlozi su geografska pristupačnost, brojni letovi i paket-aranžmani turoperatora, veličina zemlje i bogata turistička ponuda.

Italija

4.900.000

-2 posto

Italija raspolaže istim adutima kao i Španjolska kada je u pitanju francuska publika, s time da se u Francuskoj ne promiče kupališni turizam. Cijene su više nego u Španjolskoj.

Velika Britanija

3.740.000

+3 posto

Odličan rezultat za Veliku Britaniju, zahvaljujući Olimpijskim igrama u Londonu i city break putovanjima.

Portugal

2.150.000

+12 posto

Važan je etnički turizam, zbog jake dijaspore, ali i sve većeg zanimanja Francuza za destinaciju. Lisabon bilježi odličan rezultat za 2011. i 2012. godinu.

Maroko

1.800.000

+0 posto

Frankofonija i atraktivne cijene važni su aduti za ovu destinaciju. Zbog arapskog proljeća znatno su opala putovanja u 2011.

Njemačka

1.400.000

+3 posto

Poslovna putovanja i city break prevladavaju u Berlinu.

SAD

1.450.000

-3 posto

Sjedinjene Američke Države su u trendu te i dalje privlače Francuze u velikom broju, zahvaljujući povoljnom tečaju i odredištima kao što je New York.

Belgija

2.200.000

+1 posto

Uglavnom kraća putovanja, zbog geografske pristupačnosti (samo 2.30 sati vlakom iz Pariza).

Turska

1.032.000

-9 posto

Turska je iskoristila povlačenje francuskih turista iz Tunisa u 2011.

Tunis

985.000

+17 posto

Tunis je pao sa 7. na 10. mjesto u 2012. Za 2013. se predviđa “povratak” destinacije na tržište.

Grčka

977.000

-2 posto

Grčka je u 2011. iskoristila transfer rezervacija francuskih gostiju iz Tunisa.

Martinique / Guadeloupe

767.626

+12,50 posto

Francuski Antili privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.

Nizozemska

675.000

+1 posto

Uglavnom kraći boravci, zbog blizine − Amsterdam je udaljen samo 3.30 sata vlakom iz Pariza.

Švicarska

670.000

-1.7 posto

Privlači goste zbog geografske pristupačnosti: kraća putovanja, poslovna putovanja i skijanje.

Tajland

573.000

+11 posto

Jugoistočna Azija bilježi veliki porast zanimanja Francuza u posljednjih nekoliko godina.

Francuska

Evolucija putovanja Francuza u inozemstvo 1999. – 2010. (u 000)



TEMA BROJA  FRANCUSKA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

10 Kina

490.000

+0 posto

Kina je bila najavljena kao nova prva svjetska destinacija, ali trpi štetu zbog čestih zdravstvenih problema.

Austrija

519.000

-0,5 posto

Pristupačna destinacija: veliki broj city break putovanja u Beč (pristupačan iz četiriju francuskih gradova), obiteljska putovanja u planine Tyrola. Većina Francuza (2/3) u Austriju putuje ljeti.

Kanada

462.000

-0,5 posto

Frankofonska regija Québec oduvijek je privlačila Francuze.

Hrvatska

423.000

+6 posto

Hrvatska nastavlja privlačiti francuske turiste unatoč pomanjkanju izravnih letova iz pokrajine.

Irska

420.000

+0 posto

Irska je odmah nakon Hrvatske, ima odlične zrakoplovne veze i snažno komunicira na francuskom tržištu.

Egipat

385.000

+11 posto

Egipat je izgubio 6. mjesto na ljestvici (pao je s 15. na 21. mjesto). Za 2013., situacija je i dalje nestabilna i ne očekuje se dobar rezultat.

Réunion

350.000

-1 posto

Francuski otoci privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.

Mauricijus

302.000

-4 posto

Francuski otoci privlače Francuze koji traže egzotiku ostajući “kod kuće”.

U 2012. je broj dolazaka Francuza porastao u Španjolskoj (+7 posto), Portugalu (+12 posto) i Hrvatskoj (+6 posto). Turska (-9 posto) i Grka (-2 posto) su u padu, dok Maroko stagnira (0 posto). Pozitivni su bili Tunis i Egipat, koji unato porastu i dalje trpe posljedice arapskog proljea: rast (+17 posto) koji je Tunis ostvario u 2012. nije nadoknadio drastian pad (-30 posto) u 2011. Jednako vrijedi i za Egipat, koji se polako oporavlja s porastom od 11 posto francuskih turista u 2012., nastavno na pad od 42 posto u 2011. Tunis je tako sa 7. mjesta najomiljenijih destinacija Francuza pao na 10., dok je Egipat s 15. pao na 21. mjesto. Hrvatska se s 20. popela na 19. mjesto zahvaljujui svojemu porastu od 6 posto te uzmaku Egipta. Treba napomenuti da su vodee etiri destinacije za Francuze zemlje s kojima Francuska granii, što uvelike olakšava turistiki promet te favorizira kraa i city break putovanja (vrijedi za Italiju, Veliku Britaniju, Belgiju i Španjolsku, ali i za Njemaku koja svoju poziciju ponajprije duguje velikom broju poslovnih i city break putovanja).

Trend ostajanja “kod kue” stvara se zahvaljujui prednostima koje daje radni tjedan od 35 sati i snažnom razvoju kompanija koje nude jeftinije letove. Francuzi sve više izabiru krae programe i kulturne vikende u europskim gradovima. Bliže europske destinacije koje nude te sadržaje imaju prednost u odabiru Francuza koji radije putujuju kako bi otkrili destinaciju nego samo “sunce i more”.

Podaci za francuski turizam u 2012. godini         

Udjel Francuza koji su otputovali na odmor: 74,8 posto Broj ostvarenih putovanja: -0,1 posto Kratka putovanja u Francuskoj: +0,6 posto Dulja putovanja u Francuskoj: -0,3 posto Kratka putovanja u inozemstvo: +2 posto Dulja putovanja u inozemstvo: -4,1 posto Boravak u komercijalnom smještaju: -2,4 posto Boravak kod prijatelja, obitelji: +4,4 posto Potrošnja: -0,6 posto

Turistiki sektor u Francuskoj       

7,12 posto BDP-a 812 245 zaposlenih 237 434 poduzea 43,3 milijardi eura potrošnje stranih gostiju 7,5 milijardi eura pozitivnog salda platne bilance (više nego prehrambena ili automobilska industrija) 81,4 milijuna dolazaka stranih gostiju, što je stavlja na prvo mjesto turistikih destinacija na svijetu 200 milijuna putovanja u Francuskoj koja su sami Francuzi ostvarili u 2011.

Važnost turistikog sektora u Francuskoj U 2011. je 51,4 posto Francuza koji su otputovali na odmor ostalo iskljuivo u Francuskoj. Meu onima koji su putovali samo je 25,9 posto otputovalo u inozemstvo. Za usporedbu: 50 posto Nijemaca, Nizozemaca, Belgijanaca i Britanaca odluuje se na odlazak u inozemstvo, što naravno ne znai da Francuzi nisu ljubitelji putovanja. Iako je istina da Nijemci više putuju u inozemstvo, njih smatraju pristašama masovnog turizma koji su, nancirajui projekte u hotelijerstvu (npr. Kanarski otoci), donekle sami utemeljili. Dok Nijemce u velikoj mjeri privlae sunane destinacije koje nude “all inclusive” pakete, Francuzi su u prvome redu ljubitelji kulturnog turizma.

Strani turisti u Francuskoj: novi rekord 81,4 milijuna u 2011. godini Unato nestabilnim meunarodnim kretanjima, turistiki sektor ostaje dinamian, s rastom od 4,8 posto kada je rije o meunarodnim dolascima. Francuska ostaje prva receptivna sila s 81,4 milijuna dolazaka, iako je porast u stranim dolascima smješta ispod europskog prosjeka. Dolasci iz BRIC zemalja porasli su za 17 posto u 2011., no taj je porast upola manji nego dvije godine prije. Broj noenja koje su stranci ostvarili u Francuskoj takoer je u porastu. Taj je rast viši od onog u dolascima jer putovanja dulje traju. Porasli su, iako manje nego oni s drugih kontinenata, i dolasci i noenja iz europskih zemalja. Potrošnja turista u porastu je od 8,4 posto.

Organizirani turistiki promet u Francuskoj Distribucija i prodaja u Francuskoj se organiziraju putem integriranih kompanija, distribucijskih agencijskih mreža, velikih supermarketa, online agencija te izravno putem turoperatora.


11



TEMA BROJA  FRANCUSKA

Integrirane kompanije Nouvelles Frontieres Distribution Club Med Voyages Voyageurs du Monde Fram Agences Voyages Kuoni

1.030 mil. eura

286 prodajnih punktova

279,7 mil. eura

42 prodajna punkta

260 mil. eura

23 prodajna punkta

822 zaposlena

246,6 mil. eura

60 prodajnih punktova

295 zaposlenih

35,5 mil. eura

13 prodajnih punktova

54 zaposlena

168 zaposlenih

Distribucijske mreže 2.550 mil. eura

1217 prodajnih punktova

2.112 mil. eura

450 prodajnih punktova

4000 zaposlenih 2687 zaposlenih

1.600 mil. eura

50 prodajnih punktova

1700 zaposlenih

1.570 mil. eura

580 prodajnih punktova

1750 zaposlenih

1.300 mil. eura

220 prodajnih punktova

880 zaposlenih

E. Leclerc Voyages Voyages Carrefour Voyages Auchan Casino Vacances

389.5 mil. eura

178 prodajnih punktova

658 zaposlenih

234 mil. eura

102 prodajna punkta

627 zaposlenih

33,6 mil. eura

10 prodajnih punktova

95 zaposlenih

18,5 mil. eura

1 prodajni punkt

18 zaposlenih

Voyages-sncf.com Go Voyages Opodo Promovacances Voyage Privé

2.800 mil. eura

Groupe Club Méditerranée Pierre & Vacances Go Voyages Nouvelles Frontières Gr. Thomas Cook France Groupe Marmara Voyages Fram Groupe Voyageurs Look Voyages Kuoni France

1.353 mil. eura

1.219.000 osoba

1.163 mil. eura

3.715.000 osoba

1.074 mil. eura

2.513.944 osobe

621 zaposlen

1.052 mil. eura

1.450.000 osoba

2777 zaposlenih

Veliki supermarketi

Prodaja putem internetskih stranica online agencije 6.975.000 posjeta mjesečno

800 mil. eura 700 mil. eura

1.395.000 posjeta mjesečno 1.367.000 posjeta mjesečno 1.364.000 posjeta mjesečno

Izravno putem turoperatora 13.340 zaposlenih

NC mil. eura 593,60 mil. eura

1.250.000 osoba

690 zaposlenih

410 mil. eura

437.000 osoba

836 zaposlenih

260,50 mil. eura

126.053 osobe

823 zaposlena

246 mil. eura

275.485 osoba

408 zaposlenih

220,30 mil. eura

85.500 osoba

374 zaposlenih

Turistiki sektor u Francuskoj vrlo je odijeljen. Ne postoji jasna razlika izmeu turoperatora i putnikih agencija jer 40 posto agencija osmišljava putovanja. Francuska ima oko 400 turoperatora, od kojih je samo stotinjak poznato širokoj publici te 3500 putnikih agencija, od ega 180 agencija MICE i incentiv specijalizacije. Integriranim distribucijskim mrežama kao što su AS Voyages i Havas Voyages pripada 70 posto agencija, ili pak mrežama nezavisnih agencija kao što je Tourcom. Proliraju se dvije konkurentne profesije koje se sve više suprotstavljaju  velike distributivne mreže i turoperatori.

                                        

Raspodjela prodaje turoperatora

Jaki trendovi u sektoru 

 



Turoperatori sve više preuzimaju kontrolu nad cijelim lancem turistike usluge  produkcija, distribucija, internetske stranice BtoC i BtoB, prijevoz, smještaj. Turoperatori razvijaju višestruku distribuciju: pozivne centre, internet, svoje putnike agencije. Turoperatori prodaju sve više ostvaruju putem interneta, na svojim stranicama ili stranicama specijaliziranih online agencija  sve manje u tradicionalnim putnikim agencijama (56 posto u 2008. prema 37 posto u 2012.). Distribucija u velikim komercijalnim središtima znatno se razvila u posljednjih deset godina.

                                        

Francuska

AS Voyages Havas Voyages CWT American Express Tourcom Manor




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

12

Problemi i promjene s kojima se susreu profesionalci u turistikom sektoru

E-turizam na francuskom tržištu u 2012. godini: 

Godina 2012. bila je loša za francuske turoperatore. Uz teško gospodarsko stanje i velik pad kupovne moi Francuza, trebalo se nositi sa složenom politikom situacijom u njima važnim odredištima, primjerice Tunis, Egipat i Grka. Nove tehnologije i oblici potrošnje sve više utjeu na navike potrošaa - “last minute” rezervacije postale su “super last minute” rezervacije. Radi se o globalnom trendu koji je izazvao velike promjene u turistikom sektoru. Francuzi uvijek traže najpovoljniju cijenu, sve je više internetskih rezervacija, posebno putem “online privatnih prodaja”, iji promotori (voyageprive.com voa je u Francuskoj) objavljuju izvanredne poslovne rezultate. No ovaj trend prikriva važan problem i to jako zabrinjava. Naime, ti distributeri veinom samo preprodaju aranžmane tradicionalnih turoperatora s popustom, što znai da ti popusti umanjuju i inae niske marže turoperatora. Turoperatori su na neki nain “odrezali granu na kojoj sjede” omoguujui stalnu rasprodaju, što zbunjuje potrošae. Takve rasprodaje putem interneta ne mogu turoperatorima postati dugotrajni nain poslovanja jer preniske marže ne omoguuju njihov opstanak. Uz spomenuto, otvoren je dodatni prostor za pure player agencije, koje rade izravno s receptivnim agencijama, preskaui turoperatore. Situacija je postala zaarani krug koji su turoperatori sami potaknuli kada su se našli zateeni izmeu nedovoljne prodaje u mrežama turistikih agencija i imperativne potrebe prodaje zaliha. Treba istaknuti i da dio turoperatora nije uspio predvidjeti promjene u ponašanju i potrebama potrošaa te je nudio stereotipne proizvode, što im je dodatno otežalo poslovanje. Trenutano stanje glavnih turoperatora (“majors”  Thomas Cook, TUI France, Fram…) odražava to stanje koje istodobno ubrzava promjene tradicionalne distribucije. Turoperatori su se suoili s “multikanalnom politikom” svojih partnera, turistikih agenata i mreža turistikih agencija i nisu imali drugi izbor osim ubrzati uklanjanje posrednika. Mreže poput AS Voyages, TourCom, Manor, koje rade izravno s ulanjenim agencijama, znatno poveavaju marže. Turoperatori (Voyageurs du Monde, PlanèteVO…) koji su krenuli u smjeru prodaje svojih proizvoda bilježe pozitivne rezultate, unato lošem gospodarskom stanju, a za ostale je, bez vrlo reaktivne reorganizacije njihova poslovanja, budunost nesigurna (ili nepredvidiva).

Važnost interneta za pripremu i rezervacije putovanja Internet je i dalje glavni izvor informacija francuskim turistima. E-turizam se sve više razvija, a trend je potaknut porastom broja smartphonea. Mišljenja koja turisti nakon putovanja objavljuju na društvenim mrežama u velikoj mjeri utjeu na odabir putovanja. Danas je nazonost destinacije na društvenim mrežama nezaobilazna — 20 posto e-turista tražilo je potvrdu svog odabira na društvenim mrežama. Došlo je vrijeme “hiper-konektiranosti”, kada pojedinci tijekom putovanja u prosjeku raspolažu ak s tri sredstva za prikljuivanje na internet, na elu s mobilnim telefonom. Taj bi trend trebao jaati, s obzirom na to da se mobilni internet mnogo brže razvija nego fiksni.

     

E-turizam vodei je u trgovini na internetu te obuhvaa 56 posto transakcija, tj. promet od 17,7 milijardi €, s porastom od 7 posto u 2012. 60 posto francuskih turista pripremilo je putovanje putem interneta, a 42 posto ga je i rezerviralo. Cijene koje se postižu na internetu u prosjeku su 20 posto niže nego u tradicionalnim kanalima. 35 posto korisnika interneta organiziralo je putovanje mobilnim telefonom. 10 posto korisnika mobitela kupilo je uslugu putem smartphonea. 20 posto korisnika interneta koristilo se društvenim mrežama u pripremi putovanja. 96 posto korisnika podložno je mišljenjima prijatelja i ocjenama na društvenim mrežama.

                                        

POLOŽAJ HRVATSKE NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU Rezultati u 2012. godini Unato objektivnim (gospodarsko stanje u Francuskoj, porast stope nezaposlenosti, pad kupovne moi) i subjektivnim imbenicima, promet s francuskog tržišta u 2012. porastao je za šest posto u dolascima i etiri posto u noenjima. To je vrlo dobar rezultat, ako se uzme u obzir da su Francuzi prošle godine openito manje putovali. Razlog su novi letovi prema Hrvatskoj, strategija usmjerenosti promidžbe na regije koje do sada nisu bile dovoljno poznate francuskoj publici (Istra, Zadar, Zagreb) te promidžba predsezone i posezone, tj. zimskih programa. Na taj smo nain otvorili mogunost za poboljšanje prostorne i vremenske rasporeenosti francuskih gostiju u Hrvatskoj. S obzirom na krizu i manju platežnu mo Francuza radi se o najprimjerenijoj strategiji, jer je destinacija cjenovno pristupanija u posezoni i zimi. Uspješna realizacije akcije “Dubrovnik, grad za sve sezone” u studenom 2011./ožujku 2012., upuuje na realnu mogunost da se sezona produlji, a model bi se mogao proširiti i na druga odredišta (Zagreb, Split) kao city break destinacije i to tijekom cijele godine. Istina je da je Dubrovnik tradicionalno Francuzima najpoznatije odredište, no njihovo se zanimanje posljednjih nekoliko godina postupno usmjerilo i na sve druge jadranske regije, pa i na kontinentalni dio Hrvatske. Ta evolucija važna je za razvoj francuskog tržišta, jer je pritisak na Dubrovnik prevelik i realno nema dovoljno kapaciteta za francuske turoperatore u regiji. Pozicioniranje turistike ponude Dubrovnika na hotele s pretežno pet zvjezdica te cijene koje iz toga proizlaze dodatna su zapreka veini francuskih turoperatora. Novi izravni letovi Pariz – Zadar i Marseille – Zadar (Ryan Air) te Pariz – Pula (Ryan Air) i ostvarene PR aktivnosti na tržištu omoguili su razvoj tržišta u zadarskoj i istarskoj regiji. Rezultati su konkretni: +15 posto, tj. 42 000 dolazaka u zadarskoj regiji, +12 posto, tj. 56 000 dolazaka u istarskoj regiji. Osim toga, s obzirom na specifine turistike sadržaje (kultura, gastronomija, priroda i parkovi) te se regije – Istra i Kvarner te Zadar i Lika – mogu posjeivati i izvan sezone.


13

Na poetku sezone 2013. rezervacije francuskih turoperatora za mediteranske destinacije openito su kasnile, a za Hrvatsku su bile pozitivne: +3,5 posto za putnike koji uzimaju samo let (2204 osobe), +9,9 posto u paket-aranžmanima (24 058 osoba), što je 3000 osoba više u usporedbi s 2012. Porast su bilježile i pojedine konkurentske destinacije, npr. Grka i Turska, dok su Španjolska i Italija zaostajale, jednako kao Egipat i Tunis. Maroko i dalje stagnira. Za 2013. predvia se rezultat slian onom iz 2012. Sasvim je sigurno da e Egipat i dalje biti u lošem položaju, sve do kraja 2013., kao i Tunis, s obzirom na i dalje napeto politiko stanje te predsjednike i parlamentarne izbore ije održavanje nije najbolje za ostvarenje uspješne ljetne sezone. Maroko bi mogao ostvariti uspješan tržišni povratak. Zimske rezervacije porasle su za 20 posto, Kanarski otoci dobro se prodaju, jednako kao i Sicilija, novi izazov turoperatora Héliades i Marmara, koji ondje otvaraju klub proizvode. Italija bi openito trebala ostvariti dobar rezultat. Hrvatska, nova lanica Europske unije od 1. srpnja, takoer se dobro pozicionira novim proizvodima turoperatora Fram, Top of Travel i Plein Vent. Turska, s novim Eldoradorom u Bodrumu te najnovijim Club Medom u Beleku “ostaje u utrci”, kao i Grka. Kada su u pitanju daleke prekomorske destinacije, u porastu su Meksiko, francuski Antili, Burma i Mauricijus.

Analiza konkurencije Hrvatska je u oima Francuza nova mediteranska destinacija s bogatom turistikom ponudom, pošteena negativnih uinaka masovnog turizma, destinacija koja gradi svoj turistiki uzlet na održivom razvoju i idealnom spoju prirodne i kulturne baštine. Kao takva, Hrvatska ima pozitivan imidž, a klijent koji se zanima za destinaciju željan je novih saznanja i otkria te na taj nain valorizira bogatu i raznovrsnu ponudu destinacije. Grčka je u 2012. primila 15,5 milijuna stranih turista

prema 16,5 milijuna u 2011., što je pad od šest posto. Pad se u 2012. osjetio i na francuskom tržištu (s 1 150 000 putnika na 977 000), što se tumai injenicom da je ta destinacija u 2011. iskoristila pad Tunisa, ali nije u jednakoj mjeri nastavljeno i 2012. U Grkoj su njemaki gosti na prvome mjestu s 2,1 milijuna dolazaka, ispred Velike Britanije (1,9 milijuna dolazaka), Francuske (977 000 dolazaka), Rusije (875 000 dolazaka) i Italije (848 000 dolazaka). Tih pet tržišta ini 45 posto ukupnih dolazaka u Grkoj te se kao receptivno tržište smjestila na 10. mjestu u Europi i 17. u svijetu. Turizam u Grkoj takoer je podložan sezonalnosti: sedam posto putovanja ostvaruje se od sijenja do ožujka, 25 posto od travnja do lipnja, 54 posto od srpnja do rujna i 14 posto od listopada do prosinca. Turska – s obzirom na ostvarene rezultate i dosadašnji

trend, destinacija bi trebala zabilježiti dvoznamenkaste pomake. Turska ima odline rezultate na francuskom tržištu: 928 000 francuskih turista u 2010., 1 140 459 u 2011. i 1 032 565 u 2012. Turska vlada lansirala je vrijedan program stvaranja novih proizvoda kako bi obogatila turistiku ponudu (do sada uglavnom sunce/more unutar podruja izmeu Izmira i Antalye), nastojei zaštititi lokacije poput

Kapadokije. Ipak, proizvod sunce/more temelj je turizma u Turskoj, ime su i bili uspješni u povlaenju francuskih turista iz Tunisa. Italija – u 2012., 4,9 milijuna francuskih turista posjetilo je Italiju s glavnim motivom otkrivanja kulturne baštine, slijede plaža i planinski odmor. Hrvatska bi mogla preuzeti dio tržišta kada su u pitanju plaže, jer u tom segmentu ima daleko bolju ponudu i povoljne cijene. Španjolska – od milijarde putovanja koja su Europljani

ostvarili u 2011., ak 13 posto bilo je u Španjolskoj, koja time postaje prva destinacija Europske unije. Slijede Italija i Francuska s udjelom od devet posto za svaku od njih. U 2012. je francusko receptivno tržište zabilježilo porast od sedam posto, s 8 969 000 dolazaka. Španjolska ostaje prva destinacija Francuza: geografska pristupanost, mnogi letovi i paket-aranžmani turoperatora, veliina zemlje i bogata turistika ponuda pridonijeli su tom uspjehu. Openito, 2012. bila je uspješna za španjolski turizam, s 57,7 milijuna dolazaka (+2,7 posto). Španjolski brand snažan je na meunarodnom planu, a strateški je cilj geografska razliitost dolazaka i produljenje sezone te bolja iskorištenost turistikog sektora. Tunis je zbog arapskog proljea znatno pao na tržištu – sa sedmog mjesta na ljestvici najposjeenijih destinacija Francuza pao je na deseto mjesto (2012.). Posljedice arapskog proljea i dalje se osjeaju. Ipak, u 2012. zabilježen je porast od 17 posto s francuskog tržišta, u odnosu prema 2011. kada su zabilježili pad od 30 posto. Unato svemu, Tunis je još prva destinacija Francuza kada je rije o organiziranom prometu. Prema podatcima udruge CETO za 2012., s 413 211 putnika u paket-aranžmanima Tunis ostvaruje porast prometa od 14 posto. No taj se porast dogodio jer su imali mnoge “rasprodaje”. U 2013. predvia se povratak na razinu rezultata iz 2010., tj. sedam milijuna turista prema šest milijuna u 2012. Cilj za 2016. je deset milijuna stranih turista, zahvaljujui raznovrsnoj turistikoj ponudi (posebice kulturnog sadržaja, pustinje, talasoterapije). Maroko je relativno blago pogoen arapskim proljeem. Dolasci s francuskog tržišta relativno su stabilni (1,8 milijun dolazaka u 2012). Frankofonija i atraktivne cijene važne su prednosti te destinacije, koja je posljednjih godina pokrenula duboku transformaciju turistike ponude (Plan Vision 2010, te Plan Azur/Vision 2020). Dominantna ideja je valorizirati i staviti u prvi plan sve domae.

Organizirani i pojedinani promet s francuskog tržišta u Hrvatskoj Od 418 000 francuskih dolazaka u Hrvatskoj, 40 posto odnosi se na organizirana putovanja, a ostalih 60 posto ine pojedinana putovanja u vlastitoj organizaciji prijevoza i smještaja, naješe prema planiranim itinererima.



Francuska

Rezultati francuskih turoperatora



TEMA BROJA  FRANCUSKA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

14 Hrvatska kod francuskih turoperatora

CETO (www.ceto.org) udruženje je francuskih turoperatora te okuplja oko 70 članova. SNAV (www.snav.org) udruga je francuskih putničkih agencija.

Posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postala jedna od važnijih turistikih destinacija u Francuskoj. Uspjeh i dinamika napretka destinacije u prethodnom desetljeu povukli su za sobom veliko zanimanje profesionalaca i rijetki su turoperatori koji je ne uvrste u ponudu. Openito reeno, rezultati francuskih turoperatora ve su nekoliko godina stabilni, što pokazuje da je Hrvatska kao mediteranska destinacija dobro smještena u segmentu organiziranih putovanja. Francuski turoperatori istiu odreene probleme s kojima se susreu na terenu: manjak slobodnih kapaciteta u hotelima (posebice u srpnju i kolovozu), manjak fleksibilnosti i pouzdanosti hotelijera u kriznom razdoblju, promjenu cijena koje katkad rastu neovisno o moguim ulaganjima u kvalitetu. Turoperatori takoer istiu manjak kvalitetnih hotela s tri zvjezdice te stalan rast cijena, jer je Hrvatska u prosjeku skuplja od mnogih mediteranskih odredišta.

Pregled nekoliko najvažnijih turoperatora koji u ponudi imaju Hrvatsku

Top of Travel

Predlaže bogat i raznovrstan program u Hrvatskoj, veliki broj putovanja, grupnih i pojedinačnih. Turoperator, koji je 2011. godine slavio 13 godina postojanja, posluje po jednostavnom konceptu - omogućiti putniku da ode u najbližu zračnu luku i da otputuje u destinacije koje nude “opuštanje i otkrivanje”. Top of Travel za Hrvatsku nudi velik broj letova iz 15-ak francuskih gradova, svaki tjedan, od polovice travnja do početka listopada, s kombinacijama ulaska i izlaska između Pule, Dubrovnika i Splita. Ove godine, Top of Travel održava prisutnost u Hrvatskoj označujući Hotel Nimfu kao “Top Clubs by Top of Travel”. “Top Club” nova je linija proizvoda koja je pokrenuta ove godine samo u pet destinacija.

Visit Europe

Jedan je od vodećih francuski turoperatora za Hrvatsku. Njegova je ponuda bogata i različita, nudi putovanja, kružna putovanja, all inclusive proizvode, putovanja automobilom, vikende itd. Snaga ovog turoperatora je u velikim zalihama kapaciteta i reaktivnosti. Treba istaknuti i velik broj regionalnih letova: 17 francuskih uzletišta s vlastitim charterskim lancem. U 2013., Visit Europe širi svoju ponudu u dubrovačku regiju, hotelom Lafodia Sea Resort.

Look Voyages

Prisutan je u svim segmentima ponude te se sve bolje plasira otkad je destinacija poboljšala kvalitetu smještaja. Look Voyages bio je jedan od prvih francuskih turoperatora u destinaciji koji je ponudio “klub proizvod” s frankofonskom animacijom.

Plein Vent

Jedan od prvih turoperatora u Hrvatskoj - sudjelovao je u lansiranju destinacije, sa sloganom “kvaliteta po niskoj cijeni”. Ovaj ekonomski model predlaže jednu destinaciju, jedan proizvod, jedan izlet i jamči polazak. U zrakoplovnom prijevozu turoperator se oslanja na matičnog turoperatora Fram, s kojim zakupljuje kapacitete - jamči kvalitetu i strogo izabrani proizvod te stalnu kontrolu usluge. Ove godine, Plein Vent prvi je turoperator koji Francuzima otvara mogućnost boravka u zadarskoj regiji u renoviranom hotelu Adria.

CroisiEurope

Prva europska brodarska kompanija stara 34 godine, prva je kad je riječ o riječnoj plovidbi u Europi. Hrvatsku komercijalizira pod firmom CroisiMer počevši od 2007., s brodom “La Belle de L’Adriatique” (200 putnika) koji je iste godine sagradio za plovidbu Jadranom.

Thomas Cook

Ulaže u klub proizvode i nudi proizvode različitih razina cijena. Originalnost temelji na zanimljivim gastronomskim i kulturnim etapama i degustacijama domaćih proizvoda. Grupa Thomas Cook objedinjuje tri velike francuske marke: Thomas Cook, Jet Tours i Aquatour (za polaske iz sjevernog dijela Francuske). Thomas Cook nudi nekoliko proizvoda u Hrvatskoj: ture, jedno putovanje automobilom koje uključuje Zagreb te ove godine prvi put otvara svoj Thomas Cook village Waterman Supetrus na Braču.

Fram

Od početka je prisutan u Hrvatskoj iako je stagnirao u rezultatima i u ponudi. U 2013. je Hrvatska reaktivirana atraktivnim bitnim pomakom u raznovrsnosti ponude: Fram je udvostručio broj letova prema Hrvatskoj - iz sedam gradova prema Dubrovniku i od ove godine prema Splitu. Fram otvara svoj hotel klub Framissima u hotelskom kompleksu Elaphusa Bluesun na Braču te novi hotel klub Olé Bluesun Bonaca.

Jet Tours

Nudi veliki broj proizvoda, različitih kategorija smještaja. Zanimljivi su proizvodi koji kombiniraju nekoliko otoka, te ture i kružna putovanja iz Splita i Dubrovnika, gdje slijeću letovi iz Pariza i pokrajinskih gradova. Turoperator očekuje porast širenjem polazaka iz pokrajine..

Croatie Tours

Specijalist za putovanja à la carte. Nudi različite kombinacije u Hrvatskoj te pokriva sve vrste prijevoza, smještaja, iznajmljivanja, putovanja automobilom, pješačke obilaske, boravke u svim regijama i na dvadesetak hrvatskih otoka. Ove godine nudi tri nove ture automobilom a tema je kulturna i prirodna baština, posebno na Kvarneru.

Bemex Tours

Specijalist za Hrvatsku od 1985. − nudi široku lepezu smještaja za sve vrste potražnje. U zrakoplovnom su prijevozu vrlo prilagodljivi, kombiniranim rutama open-jaws. Brošura za individualce je sveobuhvatna i operativna od travnja do listopada. Za skupine, Bemextours predlaže vikend boravke, incentive i teambuilding te privatne brodove za kružna putovanja à la carte.

Novasol

Specijalist za iznajmljivanje kuća, u posljednjih je nekoliko godina zabilježio odlične rezultate u Hrvatskoj. Nudi bogat izbor kvalitetnih proizvoda u Istri i Kvarneru, nešto slabiji na južnom dijelu obale.

Atalante

Specijalist za avanturistički turizam i bilježi veliko zanimanje za Hrvatsku. Unatoč malim brojkama, radi se o kvalitetnom proizvodu koji se kreće uzlaznom putanjom.

Interhome

Specijaliziran za iznajmljivanje kuća i stanova − 70 posto rezervacija odnosi se na jednotjedni boravak, 23 posto na dvotjedni.

Comptoir des Voyages

Specijaliziran za visoko kvalitetne programe à la carte. Novi proizvodi: city break u Zagrebu i kratka putovanja po Hrvatskom zagorju.


15



TEMA BROJA  FRANCUSKA

Uz organizirana putovanja potrebno je razvijati i individualna putovanja, što nije jednostavno kad nema dostatno zrakoplovnih linija, pogotovo jeftinijih. Nacionalne zrakoplovne kompanije nerijetko su preskupe za individualna putovanja, posebno s obzirom na trenutano gospodarsko stanje u Francuskoj. Najvea zapreka razvoju francuskog tržišta jest mali broj jeftinih letova prema Hrvatskoj, posebice iz provincije. Naime, izvan Pariza, u sezoni postoje samo letovi Lyon  Split, Lyon  Dubrovnik, Mulhouse  Dubrovnik te Marseille  Zadar. Ne postoji nijedan izravan redoviti let ni low cost iz velikih gradova Nantesa, Bordeauxa, Toulousea ili Lillea. Stanovnici tih regija, koje imaju veliki emitivni potencijal, trenutano su ovisni o charterskim letovima, kombiniranim letovima (koji su esto skupi) ili dolascima automobilom (koji mogu trajati i dva dana, ovisno o regiji). Za veinu Francuza, posebno u pariškoj regiji iz koje stiže najviše putnika, Hrvatska je predaleko da bi putovali automobilom. Istraživanje Tomas 2011. pokazuje da 84 posto turista koji posjeuju Hrvatsku dolazi automobilom (Nijemci, Austrijanci, Talijani, esi, Slovenci), prema osam posto koji putuju zrakoplovom. Razvoj individualnog prometa s francuskog tržišta treba promišljati poveanjem broja zranih linija te poticanjem prometa u regijama iz kojih je Hrvatska dostupna automobilom.

Francuska

Individualni promet s francuskog tržišta

Navike i ponašanje francuskog turista Francuski je turist ljubitelj kulturnih i prirodnih sadržaja, sklon je putovanjima na tragu novih otkria, zainteresiran je za kontinentalna podruja i putovanja izvan sezone. No poznat je po tomu što je mnogo zahtjevan.

Zrakoplovne veze prema Hrvatskoj u 2013. (bez charterskih linija turoperatora) CROATIA AIRLINES Paris CDG − Split, ponedjeljkom, srijedom i subotom Paris CDG − Dubrovnik, četvrtkom, petkom i nedjeljom Paris CDG − Zagreb, svaki dan od travnja do listopada Lyon − Split, subotom od travnja do listopada

AIR FRANCE Paris CDG − Zagreb, svaki dan

BRUSSELS AIRLINES Bruxelles (Belgique) − Zagreb, svaki dan

LUXAIR Luxembourg (Lux) − Dubrovnik, nedjeljom, od 21. travnja do 6. listopada – novo u 2013.

RYANAIR Paris Beauvais − Zadar, srijedom i nedjeljom, od 31. ožujka 2013 – novo u 2013. Paris Beauvais − Pula, srijedom i subotom, od 24. ožujka – novo u 2012. Marseille − Zadar, ponedjeljkom i petkom, od 1. travnja – novo u 2012. Charleroi (Belgique) − Rijeka, ponedjeljkom i petkom, od 1. travnja 2013. – novo u 2013. Charleroi (Belgique) − Zadar, ponedjeljkom, utorkom i subotom, od 26. ožujka Charleroi (Belgique) − Pula, ponedjeljkom i subotom, od 25. ožujka

TRANSAVIA Paris Orly − Dubrovnik, petkom, od 26. travnja do 27. rujna – novo u 2012. Paris Orly − Split, petkom, od 26. travnja do 4. listopada – novo u 2012.

EASYJET Lyon − Dubrovnik, utorkom i subotom, od 6. srpnja do 31. kolovoza – novo u 2013. Paris CDG − Dubrovnik, svaki dan osim srijede, od 1. srpnja do 1. rujna Paris CDG − Split, svaki dan, od 5. srpnja do 1. rujna Bâle Mulhouse − Split, subotom, od 20. travnja Genève (Suisse) − Split, subotom, od 20. travnja Genève (Suisse) − Dubrovnik, subotom, od 18. svibnja

Prema istraživanju Tomas 2011., Francuzi se u Hrvatskoj najviše zanimaju za aktivni turizam i kulturu. U ovom kontekstu, novi letovi za Zadar dobrodošli su jer su Francuzi uz kulturu posebno zainteresirani za prirodu i nacionalne parkove. Grafiki prikaz pokazuje da je Hrvatska destinacija koja je prikladna za putovanja, za razliku od Tunisa i Španjolske, u kojima su turisti pretežno statini te upražnjavaju manje aktivnosti. Ova pozicija Hrvatske svjedoi o raznolikosti njezine turistike ponude, a trebala bi ojaati zahvaljujui novim jeftinim letovima koji otvaraju mogunost kombiniranja ulaska i izlaska u destinaciju. Analiza prema vrsti smještaja potvruje da se Francuzi rado odluuju za hotele i turistika naselja (62 posto), za kamping i privatni smještaj (38 posto).                                         




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

16

Prostorna rasporeenost francuskih gostiju u Hrvatskoj Dolasci Dolasci 2010. 2011. 50.995 Istra 40.111 Kvarner 36.000 Zadar 36.713 Šibenik 69.520 Split 101.320 Dubrovnik Grad Zagreb 23.100 Kontinentalni 39.700

Dolasci Evolucija 2012. 2012./2011.

50.112

55.964

+12 posto

38.685

40.500

+4 posto

35.800

41.000

+15 posto

35.683

33.949

-4,8 posto

75.425

75.400

+0 posto

101.097

107.000

+6 posto

26.987

26.080

-3 posto

43.130

43.700

+1 posto

Bolja “prostorna rasporeenost” francuskih turista u Hrvatskoj trend je koji bi se trebalo nastaviti. Primjerice, Francuska je tree emitivno tržište u kontinentalnoj Hrvatskoj, s 43 000 dolazaka u 2011., nakon Italije i Austrije.                                         

Dolasci francuskih gostiju u kontinentalnoj Hrvatskoj

S više od 180 000 dolazaka, splitska i dubrovaka regija još bilježe gotovo polovicu dolazaka s francuskog tržišta (43 posto). No potrebno je istaknuti veliku evoluciju dolazaka u istarskoj i zadarskoj regiji, s porastom od 12 posto i 15 posto, što se nastavlja na uvoenje novih letova, a upuuje na mogunost razvoja tih regija na francuskom tržištu.                                                                                    

Dolasci iz Francuske po mjesecima Dolasci 2012.

Noćenja 2012.

Indeks

Dolasci 2011.

Noćenja 2011.

Indeks

Siječanj

1.295

3.265

1,35

1.112

3.019

1,30

116,46

108,15

Veljača

1.923

4.333

1,65

1.724

4.002

1,44

111,54

108,27

Ožujak

3.524

9.399

1,90

2.736

6.680

1,61

128,80

140,70

Travanj

22.907

76.240

4,59

24.803

79.450

4,71

92,36

95,96

Svibanj

45.659

156.212

4,57

48.065

154.900

5,60

94,99

100,85

Lipanj

47.470

163.215

1,94

46.301

167.180

1,98

102,52

97,63

Srpanj

80.461

357.151

1,70

81.036

355.088

1,79

99,29

100,58

Kolovoz

126.608

612.070

2,68

111.599

553.325

2,55

113,45

110,62

Rujan

55.760

189.469

2,32

52.441

189.705

2,58

106,33

99,88

Listopad

15.232

48.348

2,72

13.126

42.842

2,68

116,04

112,85

Studeni

2.652

7.407

1,79

2.348

5.952

1,52

112,95

124,45

Prosinac

2.021

5.615

1,80

2.216

5.597

1,86

91,20

100,32

Dolasci francuskih gostiju po periodu

Indeks 2012./2011.


17



TEMA BROJA  FRANCUSKA

Prednosti

Nedostatci

Ljepota krajolika, bogatstvo kulturne baštine.

Nedovoljno letova, posebno iz “provincije”. Unatoč tomu što postoje jeftiniji letovi prema Hrvatskoj, njihov broj nije dostatan, posebno prema određenim regijama (Kvarner, Istra, pa i Zadar).

Autentičnost i očuvana priroda. Raznolikost turističke ponude koja može zadovoljiti sve segmente potražnje s francuskog tržišta. Blizina destinacije, izostanak administrativnih zapreka. Općenito dobar imidž destinacije. Hrvatska se na francuskom tržištu istaknula kao jedna od najdojmljivijih “priča o uspjehu” na području turizma. Aktivna uloga Hrvatske turističke zajednice na tržištu, na planu promidžbe i potpore turoperatorima. Idealna destinacija za supstituciju “kriznih” destinacija Magreba.

Nedostatak klub proizvoda s francuskim animatorima. Nedostatak hotela s tri zvjezdice (posebno u dubrovačkoj regiji). Razina usluge nije uvijek primjerena (prijam, hotelska usluga, hrana u restoranu). Još nedovoljno poznavanje određenih regija – Lika/ Karlovac, Slavonija, središnja Hrvatska - unatoč uloženim naporima. Riječ je o dugoročnom procesu. Nepraktične plaže za obitelji s djecom, preveliko opterećenje obalnog područja ljeti.

Mogućnosti

Opasnosti

Otvaranje novih jeftinijih linija koje će omogućiti više dolazaka u regijama Istre, Kvarnera i Zadra.

Kontekst gospodarske krize i pad kupovne moći Francuza.

Izravni let Croatia Airlinesa iz Pariza u Dubrovnik u zimskom razdoblju (ako se nastavi).

U kriznom razdoblju Francuzi su skloni ostajati “kod kuće”. U određenim segmentima klijentele, cijena postaje važnija od destinacije.

Potencijal emitivnog tržišta za produljenje sezone - tržište seniora predstavlja 18 posto francuskih turista, dok radnici i osobe s nižom stručnom spremom čine 46 posto. Prvi imaju mogućnost putovati izvan sezone, a drugi traže povoljne cijene. Postoji, dakle, potencijal za razvijanje predsezone i posezone te zimskog razdoblja. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Predvianja za 2013.godinu Godina 2013. trebala bi potvrditi dobre rezultate iz 2012. Strategija nastupa na tržištu posebno je istaknula razvijanje programa iz “provincijskih gradova”, produljenje sezone i bolju prostornu rasporeenost te valorizaciju hrvatskih regija i raznolikosti turistikog proizvoda. Oekujemo i pozitivne uinke vezane za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.                                         

Francuzi rezerviraju sve kasnije i događa se da tada ne nalaze mjesta u hrvatskim hotelima. Porast cijena smještaja koji uvijek ne prati poboljšanje kvalitete – vrijednost za novac. Mjestimična precijenjenost hotela s četiri i pet zvjezdica.

Francuska

Prednosti i nedostatci hrvatske turistike ponude




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

18

Noviteti za 2013. godinu Mnogobrojne su novosti s francuskog tržišta u 2013.godini.

Noviteti francuskih turoperatora u 2013. Francuski su turoperatori svjesni da u Hrvatskoj postoje mogućnosti za razvoj njihove aktivnosti. Iako za njih razvijanje novih programa pretpostavlja i novi poslovni rizik, sve ih više širi svoju produkciju te u ponudi imaju nove regije. Nova odmorišna putovanja

Nove ture

Fram otvara tri nova proizvoda na Braču: - Hotel-Club 4* Framissima - Hotel-Club 3* Olé - Hotel 3* Bonaca

Comptoir des Voyages nudi novi jedinstven proizvod na tržištu – petodnevno putovanje po Hrvatskom zagorju. Obilaze se Veliki Tabor, Trakošćan i Varaždin.

Plein Vent se instalira u zadarskoj regiji, u kojoj francuski turoperatori još nisu brojni. Novi proizvod je hotel Adria u Biogradu na Moru.

Salaun nudi turu po regiji “Grand Tour de l’ex-Yougoslavie”, veći dio putovanja je u Hrvatskoj, sedam od ukupno trinaest dana: Opatija, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik.

Visit Europe širi produkciju u dubrovačkoj regiji s novim programom u hotelima Grand Hotel Orebić i Lafodia.

Solotour, specijalist za grupna putovanja predlaže novi city break u Dubrovniku.

Novi letovi u 2013. Počevši od 2012., uvedeni su mnogi niskotarifni letovi. U 2013. uvedena su dva dodatna leta. Ryanair omogućuje novu vezu, dva puta na tjedan, Paris Beauvais - Zadar. Francuzi iz istočne regije imaju mogućnost putovati u Rijeku iz susjedne Belgije novim letom Charleroi - Rijeka.

STRATEGIJA I PUTANJA DESTINACIJE NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU Francusko smo tržište poeli obraivati 1998. godine, kada je otvoreno Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Parizu. Iza nas je 15-godišnji rad koji možemo podijeliti u tri faze:   

Lansiranje “nove” destinacije 1999. – 2005. Zrelost i uvršenje destinacije 2006. – 2010. “Novi polet” destinacije.

Butlerov dijagram – životni ciklus destinacije

EasyJet otvara novu liniju Lyon – Dubrovnik, dva puta na tjedan u srpnju i kolovozu.

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Parizu utemeljeno je u lipnju 1998. u uvjetima “decita imidža” Hrvatske kao turistike destinacije na francuskom tržištu te negativnih konotacija vezanih za rat u našoj zemlji. Trebalo je krenuti “od nule”, stvoriti jasan i pozitivan imidž te kvalitetno pozicionirati destinaciju. Djelotvoran slogan koji je tada Hrvatsku lansirao na tržištu bio je “Croatie. La Méditerranée s’agrandit” – strategija se temeljila na kvalitativnom pozicioniranju destinacije, a nit vodilja bila je autentinost. Kvaliteta naših kampanja oglašavanja privukla je i izbirljiviju publiku koja se zainteresirala za sve oblike naše turistike ponude, ne samo za proizvod sunce/more (koji ograniuje razvoj tržišta, i prostorno i vremenski). Odnosi s medijima imali su odluujuu ulogu  ukupna vrijednost reportaža i priloga kao rezultata PR aktivnosti od 2000. do 2004. dosegnula je 58,3 mil. eura (2474 pisana, radijska i TV priloga). Broj dolazaka s francuskog tržišta je s 31 600 u 1999. porastao na 220 600 u 2003. godini. Slijedila je faza obogaivanja komunikacijske poruke novim sadržajima (od 2003. do 2005.) - “Croatie, la Méditerranée retrouvée” – Hrvatska, Mediteran kakav je nekada bio. Inzistiranjem na raznolikosti i bogatstvu turistike ponude željele su se otkriti mnogobrojne mogunosti koje Hrvatska pruža. Cilj je ostvaren, s obzirom na to da je u ovoj fazi broj dolazaka porastao najprije na 400 000 u 2004., a zatim na rekordnu 591 000 u 2005., kada je Hrvatska proglašena destinacijom godine. Hrvatska je jedina destinacija koja je na francuskom tržištu ostvarila takav razvoj i kao takva je esto “školski primjer” uspjeha. Time završava faza lansiranja destinacije i slijedi faza zrelosti destinacije te stabilizacije rezultata. Godina 2006. je prekretnica u višegodišnjem uzlaznom trendu – etiri godine destinacija bilježi pad dolazaka i noenja, sve do 2010. godine. Faza “novog poleta” prolira se s 2011., kada destinacija ponovno poinje lagano rasti da bismo u 2012. ostvarili rezultat od 418 500 dolazaka i 1 600 000 noenja.


19



TEMA BROJA  FRANCUSKA

Broj dolazaka i noenja ostvarenih u Hrvatskoj Dolasci apsol.

indeks

Noćenja 1989. = 100

apsol.

indeks

1989. = 100

1989.

199.865

100

901.070

1990.

181.233

91

91

765.644

85

85

1991.

37.297

21

19

149.989

20

17

1992.

15.989

43

8

54.593

36

6

1993.

19.910

125

10

86.295

158

10

1994.

27.261

137

14

138.760

161

15

1995.

18.788

69

9

75.562

54

8

1996.

27.000

144

14

71.000

94

8

1997.

34.647

128

17

110.470

156

12

1998.

41.914

121

21

144.867

131

16

1999.

31.646

76

16

87.818

61

10

2000.

57.193

181

29

180.449

205

20

2001.

74.719

131

37

224.510

124

25

2002.

134.708

180

67

418.172

186

46

2003.

220.636

164

110

688.715

165

76

2004.

392.911

178

197

1.241.729

180

138

2005.

591.098

150

296

1.920.288

155

213

2006.

505.139

85

253

1.707.718

89

190

100

2007.

473.806

94

237

1.664.973

97

185

2008.

439.095

93

220

1.635.494

98

182

2009.

393.192

90

197

1.510.894

92

168

2010.

388.320

99

194

1.464.114

97

162

2011.

394.482

101,6

197

1.483.546

101

165

2012.

418.500

106

212

1.538.500

104

180

Izvor: DZS

Dolasci i noenja francuski turista od 1989. do 2012. godine

Francuska

FRANCUSKA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

20

Prva faza – “lansiranje” destinacije na francuskom tržištu (1999. – 2005.) Tržište smo poeli obraivati 1998., kada je otvoreno Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Parizu, a u pet godina (1999. – 2005.) broj dolazaka narastao je 12 puta (+1768 posto). Još bolje rezultate bilježimo kada su u pitanju noenja, s porastom od 2086 posto. Na ovaj nain, francusko je tržište premašilo razinu rezultata iz 80-ih godina, no više je od brojanog porasta znaila kvalitativna promjena u strukturi gostiju (u odnosu prema predratnim godinama). Prol i kvaliteta francuskih gostiju koji dolaze u Hrvatsku bili su bitno odreeni kvalitetom naše komunikacije na tržištu. Dokazali smo da se potražnja s francuskog tržišta savršeno podudara s postojeom hrvatskom turistikom ponudom, što je bila naša pretpostavka od poetka. Ono što treba posebno istaknuti (u fazi “lansiranja” Hrvatske kao destinacije na francuskom tržištu) evolucija je od decita imidža, do imidža destinacije u trendu u relativno kratkom razdoblju. Hrvatska se, zahvaljujui toj evoluciji, istaknula na francuskom tržištu kao jedna od najdojmljivijih “pria o uspjehu” u turizmu.

Evolucija francuskog tržišta prema Hrvatskoj 1999. - 2005. Godina

Dolasci

%

Noćenja

%

1999.

31.646

2000.

52.000

+66%

170.500

+94%

2001.

74.719

+43%

224.510

+31%

2002.

134.708

+80%

418.172

+86%

2003.

220.636

+64%

688.715

+65%

2004.

392.911

+77%

1.235.545

+79%

2005.

591.098

+50%

1.920.288

+55%

Prekretnica je bila 2006., a razlozi su bili vezani za nagli rast cijena, PDV, te ukidanje subvencija za organizirani promet. Kombinacija imbenika dovela je u pitanje konkurentnost destinacije na tržištu te percepciju njezine vrijednosti za novac u oima potrošaa. Tomu treba dodati steaj velikoga francuskog turoperatora Marsansa, specijalista za Hrvatsku, i nedostatak novih programa (vezano za pomanjkanje letova).

Evolucija rezultata izmeu 2005. (vrhunac) i 2011. (povratak rasta) Godina

Dolasci

%

Noćenja

%

2005.

591.098

+50%

1.920.288

+55%

2006.

505.139

-15%

1.707.718

-11%

2007.

473.806

-5%

1.664.973

-3%

2008.

439.095

-7%

1.635.494

-2%

2009.

393.192

-8%

1.510.894

-6%

2010.

388.320

-1,5%

1.464.114

-3%

2011.

394.000

+1,5%

1.483.000

+1%

87.818

Dinamika rasta dolazaka i noenja 1999. - 2005.

U ovoj fazi trebalo je razraditi prvotne kampanje koje su djelovale na planu pozicioniranja i prepoznatljivosti destinacije te otvoriti mogunost vrednovanja bogatstva našega turistikog proizvoda, privlaei nove segmente populacije. Trajna stabilizacija francuskog tržišta, razvijanje programa u do tada manje zastupljenim regijama i produljenje sezone bili su glavni ciljevi. Slijedila je faza razvoja branda na tržištu u suradnji s turoperatorima, u sklopu kampanje co-brandinga koja je funkcionirala kroz razliite segmente ponude. Tema more/kultura bio je argument veine naših izravnih konkurenata na Mediteranu (koji su na marketinškom planu vrlo agresivni). Kako bismo se istaknuli, trebalo je inzistirati na komparativnim prednostima destinacije, ponajprije na autentinosti.

Druga faza – uvršenje i stabilizacija destinacije na tržištu (2006. – 2010.) Nakon višegodišnjega eksponencijalnog rasta te “eksplozije” broja dolazaka i noenja u 2005., slijedi razdoblje (od 2006. do 2010.) tijekom kojeg Hrvatska bilježi uzmak na tržištu.

Nakon uspješnog lansiranja bilo je nužno Hrvatsku pozicionirati kao unikatnu, nepodložnu modnim kretanjima te “pozitivno zahtjevnu”, u smislu da je treba više puta otkrivati. Trebalo je takoer “dokazati” da Hrvatska posjeduje bogatu i raznovrsnu ponudu. Uloga komunikacije bila je presudna u izbjegavanju rizika “banaliziranja” destinacije.


21

Ojaati konkurentnost mogli smo samo podizanjem kvalitete (kako je doživljava tržište), tj. postizanjem još boljeg odnosa vrijednost za novac. Hrvatska se u Francuskoj nikada nije dominantno pozicionirala putem cijene, nego kvalitetom. Ono što je trebalo istaknuti bila je autentinost okruženja koju su druge destinacije izgubile te bogatstvo i kvaliteta turistike ponude. Danas se još osjeaju pozitivni uinci te strategije jer ponuda destinacije ima snažnu konotaciju prirodne i kulturne baštine, a ne samo kupališnog turizma. To nam je omoguilo da iz godine u godinu razvijamo putovanja izvan sezone.

Trea faza – “novi polet”, vraanje destinacije u pozitivan trend “Novi polet” destinacije trebalo je promišljati kroz promidžbu regija/odredišta/programa koji su na francuskom tržištu još u fazi “lansiranja”: Istra, Kvarner, Zadar, Zagreb, zimski programi (kraa city break putovanja i dulji programi za starije osobe) u Dubrovniku i Splitu itd. Naime, može se rei da se dubrovaka i splitska regija danas nalaze u fazi uvršenja, jer su solidno predstavljene u klasinim programima turoperatora, mada nešto slabije kada su u pitanju letovi. U uvjetima recesije i globalno slabije prodaje, uspjeli smo se u 2011. vratiti u pozitivan trend rasta, s +1,5 posto u dolascima i +1 u noenjima. Trend je dodatno istaknut u 2012., s +6 posto u dolascima i +4 posto u noenjima. Nekoliko imbenika utjecalo je na te rezultate: postavljanje novih letova, strategija promidžbe i širenja regija koje do sada nisu bile dovoljno poznate francuskoj publici (Istra, Zadar, Zagreb) te promidžba predsezone, posezone i zimskih programa.

Godina

Dolasci

%

Noćenja

%

2011.

394.000

+1,5%

1.483.000

+1%

2012.

418.500

+6%

1.538.500

+4%

Posebno istiemo dobre rezultate u zadarskoj regiji, s +13 posto u dolascima, te u istarskoj regiji s +11 posto – rije je o dvjema regijama koje smo posebno promovirali, s obzirom na nove mogunosti i nove letove koji omoguuju postizanje dobrih rezultata i u predsezoni i u posezoni, tj. od travnja do kraja listopada. Zimske programe uspjeli smo pokrenuti zahvaljujui stvaranju proizvoda “Dubrovnik, grad za sve sezone” i vikendaranžmanima koje smo osmislili u suradnji s destinacijskim

menadžmentom, Croatia Airlinesom i francuskim turoperatorima. Ovaj program zamišljen je u sklopu strateškog cilja desezonalizacije, s naglaskom na kulturni i gastro-enološki sadržaj. Akcija je rezultirala poveanjem u francuskim dolascima od 142 posto za regiju Dubrovnika i 21 posto plusa globalno za Hrvatsku, od sijenja do ožujka 2012. godine. Intenzivna PR aktivnost i mnogobrojni napisi u medijima omoguili su dobru promidžbu novog proizvoda. Zahvaljujui novim letovima koji Francuzima omoguuju otkrivanje novih, manje poznatih regija i putovanja izvan sezone, otvaraju se mogunosti za postizanje bolje prostorne i vremenske rasporeenosti francuskih dolazaka i noenja. Uz destinacije koje i dalje bilježe veliki uspjeh – Split i Dubrovnik – napreduju nova odredišta – Istra i Zadar te Zagreb, koji takoer istiemo kao city break destinaciju tijekom cijele godine. Kampanja oglašavanja (2011. i 2012.) koja se temeljila na geo-marketingu i preciznoj segmentaciji tržišta omoguila je selektivniji pristup ciljanim skupinama i optimizaciju uloženih sredstava. Intenzivna PR aktivnost popratila je promidžbu predsezone i posezone te otvaranje novih odredišta.

Nekoliko primjera promidžbenih aktivnosti u ovom razdoblju PR aktivnosti – Vrijednost objavljenih materijala u 2012. iznosila je 5.648.698 € (prema 2.805.462 € u 2011.), s 409 objavljenih lanaka i reportaža (prema 268 u 2011.). Realizirali smo važne reportaže i posebna izdanja u asopisima Géo, Destination i Revue de l’Histoire. Objavili smo i 24 priopenja za medije, a veliki su napori uloženi u ažuriranje postojeih vodia o Hrvatskoj (Le Routard, Le Petit Futé, Guide Vert Michelin, Géoguide, Guest Guide), koji su u Francuskoj važan nositelj turistike promidžbe. Oglašavanje – Svrha komunikacije u distributivnim mre-

žama agencija AS Voyages i Havas Voyages bila je poticati organizirani promet. Oglašavanje u medijima bilo je više usmjereno na poticaj individualnog prometa, mada ono ne iskljuuje poticanje organiziranog prometa, s obzirom na to da se polazišta charterskih letova u velikom broju poklapaju s odabranim podrujima oglašavanja. Oglašavali smo se u regionalnim izdanjima najjaih nacionalnih asopisa te na taj nain ostvarili uinkovitu segmentaciju tržišta, radi optimizacije utrošenih sredstava. U 2012. smo objavili 82 oglasa, ukljuujui one s partnerima, što je omoguilo, u svakom pojedinom sluaju, udvostruavanje broja oglasa. Organizirana su tri važna kongresa agenata – Dubrovnik je bio domain dvaju kongresa najjaih distribucijskih mreža putnikih agencija u Francuskoj: Havas Voyages (koja okuplja 460 agencija) u studenom 2011. i AS Voyages (koja okuplja 1200 agencija) u sijenju 2012. godine. Umag je bio domain kongresu Udruženja francuskih putnikih agencija “SNAV Ile de France” u svibnju 2012. godine. Kulturna sezona Hrvatske u Francuskoj: Festival “Croatie, la voici” – Predstavništvo Hrvatske turistike zajed-

nice u Parizu pridružilo se organizaciji Festivala Hrvatske u Francuskoj, “Croatie, la voici”, te je osmislilo i provelo više promidžbenih aktivnosti kako bi spojilo kulturu i turizam. Francuska publika posebno je zainteresirana za kulturne sadržaje, koji su oduvijek bili jedan od temelja naše komunikacije. Ovo je bila prilika da se promidžbom hrvatske kulture pojaa imidž i atraktivnost destinacije.

Francuska

U ovoj je fazi trebalo ojaati i kvalitativni karakter destinacije, kako bi se opravdala cijena vea nego kod nekih konkurenata – Grke, Turske, Tunisa. Trebalo je privui goste jae kupovne moi, goste u potrazi za drugim sadržajima osim proizvoda sunca/mora. Negativni uinci u destinacijama koje su upravo na tome temeljile svoju turistiku ponudu, uništenja, u pojedinim sluajevima, prouzroena masovnim turizmom i nekontroliranom izgradnjom (što nanosi štetu krajoliku i stanovništvu), postali su primjeri koje se u Hrvatskoj ne smije slijediti. Profilirali su se novi trendovi kulturnog turizma i održivoga ekološkog turizma – kontekst u kojemu se Hrvatska mogla istaknuti.



TEMA BROJA  FRANCUSKA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

22

Mega projekt “Village de la Croatie” – Na prestižnoj lo-

…4 ženska asopisa, s nakladom veom od 450 000 primjeraka

kaciji u Parizu, središnjem trgu Place du Palais Royal, publici je tijekom deset dana predstavljena Hrvatska. Prezentacija je zamišljena kao kombinacija izložbe HGK “Be Croative” i turistike promidžbe hrvatskih regija.



Zanimanje medija



Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Parizu osmislilo je uinkovitu strategiju komunikacije s medijima, koja je donijela znatne rezultate kada su u pitanju kvaliteta i obujam objavljenih materijala. Sofisticirane metode i alati segmentiranja baze podataka omoguuju ciljani pristup po tematikama i medijima, a online marketing i društvene mreže ve su nekoliko godina u središtu našeg djelovanja.



Za 2013. bilježimo golemo zanimanje francuskih medija za Hrvatsku, nakon naših inicijativa i mnogih priopenja. Ustvrujemo da je strategija promidžbe Zadra i Istre donijela oekivane rezultate, jer su poznavanje i svijest o tim regijama kod novinara znatno ojaali. Objave u 2013.:

…5 od 7 najjaih “news” asopisa u Francuskoj      

Le Point (14/03), tri stranice o samostanima u Dalmaciji, naklada: 500 000 primjeraka Nouvel Observateur (07/03), jedna stranica o Dalmaciji, naklada: 644 000 primjeraka Parisien Magazine (24/05), tri stranice o Dubrovniku, naklada: 650 000 primjeraka Parisien magazine (15/03), pola stranice o Istri, naklada: 650 000 primjeraka M le Magazine du Monde (travanj), jedna stranica o Istri, naklada: 310 000 primjeraka Figaro Magazine (lipanj), osam stranica o Zadru i Paklenici, naklada: 530 000 primjeraka

…2 velika asopisa o kulturnim i društvenim temama  

Valeurs Actuelles (28/02), etiri stranice o Zagrebu, naklada: 105 000 primjeraka Telerama Sortir (20/03), jedna stranica o Dubrovniku, naklada: 300 000 primjeraka

…9 asopisa za putovanja, nekoliko naslovnica        

Grands Reportages (svibanj), 40 str. i naslovnica o Hrvatskoj, naklada: 60 000 primjeraka Horizons Monde (lipanj), 20 str. o Hrvatskoj, naklada: 50 000 primjeraka Voyages et Hôtels de Rêve, 12 str. o Hrvatskoj, naklada: 50 000 primjeraka Lonely Planet Magazine (lipanj), tri stranice o Dubrovniku, naklada: 90 000 primjeraka Petit Futé Magazine, etiri stranice i naslovnica o Istri, naklada: 90 000 primjeraka Désirs de Voyages spécial Croatie (28/04), 15 str. o Hrvatskoj, naklada: 70 000 primjeraka Grands Reportages (kolovoz), deset stranica o Zagrebu, naklada: 60 000 primjeraka Rando Balades (kolovoz), šest stranica o Hrvatskoj, naklada: 31 000 primjeraka



Santé Magazine (svibanj), etiri stranice openito o Hrvatskoj, naklada: 465 000 primjeraka Maxi (lipanj), etiri stranice o Zadru i Dalmaciji, naklada: 625 000 primjeraka Avantages (kolovoz), etiri stranice o Splitu i Dalmaciji, naklada: 600 000 primjeraka Madame Figaro (srpanj), dvije stranice o Splitu i Dalmaciji, naklada: 522 000 primjeraka

…2 gastronomska asopisa s nakladom veom od 150 000 primjeraka  

Maxi Cuisine, pet stranica o Hrvatskoj, naklada: 318 000 primjeraka Marmiton magazine (travanj), devet stranica o hrvatskoj gastronomiji, naklada: 150 000 primjeraka

…2 od 3 najvažnija struna asopisa  

Tour Hebdo (05/04), dvije stranice o Zagrebu L’Echo Touristique (svibanj), pet stranica o Hrvatskoj

…najjai regionalni, dnevni asopisi  s ciljem promidžbe novih letova iz regija  

Le Dauphiné Libéré (svibanj), jedna stranica o Dubrovniku, naklada: 268 000 primjeraka La Voix du Nord (svibanj), jedna stranica o Kvarneru i Istri, naklada: 300 000 primjeraka

Strategija i izgledi za 2013. godinu U skladu s globalnom strategijom, nastavljamo promicati predsezonu i posezonu te kontinentalni turizam. Francuzi naješe borave u Hrvatskoj u svibnju, lipnju i rujnu, no postoji velik prostor za napredovanje, što se posebno odnosi na travanj i listopad. Na osnovi uinjenog nastavljamo promicati kontinentalne regije, gdje je Francuska ve sada tree strano tržište (unato geografskoj udaljenosti). Zanimljivi programi otvaraju nove mogunosti – city break programi “Zagreb, nova europska metropola” i “Dubrovnik, grad za sve sezone”, “Discover the heart of Croatia” (Krapina, Hrvatsko zagorje i Samobor). S obzirom na strateške odrednice bolje prostorne i vremenske rasporeenosti inozemnih gostiju te oekivanja i potražnju s francuskog tržišta, potrebno je i dalje raditi na promidžbi sljedeih proizvoda:                                         


23 Ciljana perspektiva Produljiti sezonu

Sunce & More

Promijeniti percepciju o proizvodu Veći broj letova

Kultura / baština / ture

Ruralni turizam / Eno-gastronomija

Aktivni odmor / avanturistički programi / priroda

Kampovi

Bogatija ponuda turoperatora Veći broj letova

Loša percepcija Francuza kad je riječ o hrvatskim plažama Nedostatak letova iz provincije i općenito visoke cijene letova Jednolična ponuda turoperatora Nedostatak letova iz “provincije”, općenito visoke cijene letova

Bolja ponuda

Nedorađenost ponude u nekim regijama

Bolji smještaj

Strategije Usmjeravati na predsezonu i posezonu Komunicirati o kvaliteti i čistoći mora Poticati potražnju kako bi niskotarifne kompanije uvele nove letove Informirati turoperatore o mogućnostima različitosti proizvoda Poticati potražnju kako bi niskotarifne kompanije uvele nove letove Specifična komunikacija

Nedovoljna prepoznatljivost proizvoda

Neadekvatnost smještajnih kapaciteta

Bogatija ponuda turoperatora

Nedostatak programa kod turoperatora

Bolja prepoznatljivost proizvoda

Nedovoljna prepoznatljivost proizvoda

Veći broj letova

Nedostatak letova iz provincije i općenito visoke cijene letova

Bogatija ponuda turoperatora

Jednolična ponuda turoperatora

Bogatija/odgovarajuća ponuda

Nedorađenost ponude u nekim regijama i u nekim kampovima

Promijeniti percepciju o proizvodu

Percepcija udaljene i skupe destinacije

Bolja prepoznatljivost proizvoda

Nedostatak odgovarajućih parkinga “aires de stationnement”

Valorizacija proizvoda koji su odgovarajući potražnji s francuskog tržišta Komunicirati o proizvodima koji su adekvatni potražnji s francuskog tržišta Informirati turoperatore o mogućnostima različitosti proizvoda Specifična komunikacija Poticati potražnju kako bi niskotarifne kompanije uvele nove letove Informirati turoperatore o mogućnostima različitosti proizvoda Valorizacija proizvoda koji su odgovarajući potražnji s francuskog tržišta Komunicirati o geografskoj pristupačnosti te o dobrom odnosu kvalitete i cijene Komunicirati o proizvodima koji su odgovarajući potražnji s francuskog tržišta

Nedovoljna prepoznatljivost proizvoda

Specifična komunikacija

Veći broj letova

Nedostatak letova iz provincije i općenito visoke cijene letova

Poticati potražnju kako bi niskotarifne kompanije uvele nove letove

Bogatija ponuda turoperatora

Nedovoljno programirano kod turoperatora

Informirati turoperatore o mogućnostima različitosti proizvoda

Veći broj letova

Hrvatska kao brand

Nedostatak kapaciteta u visokoj sezoni

Bolja prepoznatljivost proizvoda

Bolja ponuda

Mladi / provod

Glavne zapreke

Veća investicija Utjecati na percepciju vrijednosti za novac

Nedostatak niskotarifnih letova i letova iz provincijskih gradova Nedostatna investicija u komunikaciju u odnosu prema konkurentnim destinacijama Percepcija skupe destinacije (letovi i hotelski smještaj)

ZAKLJUAK Francuska je u recesiji, stopa nezaposlenosti je rekordna, kriza se osjea snažno, iako je manjih razmjera nego u nekim drugim europskim zemljama. No nadamo se da ta situacija nee bitno ugroziti putovanja u inozemstvo u 2013., iako se može oekivati da e Francuzi (kao i do sada) u velikom broju odmor provoditi u svojoj zemlji. Pritom ne smijemo zaboraviti da Hrvatska za Francuze ostaje relativno skupa destinacija, koja se uvijek ne uklapa najbolje u kategoriju najbolje vrijednosti za novac. Jedan od razloga su i cijene zrakoplovnog prijevoza. Unato tomu što se niskotarifni letovi izmeu Francuske i Hrvatske poinju razvijati, njihov je broj nedovoljan i ne pokriva sve emitivne regije, tj. ne može se usporediti s tržištima kao što su Njemaka ili Velika Britanija. Nedostatak letova iz “provincije” sprjeava nas da se uinkovito

Poticati potražnju kako bi kompanije uvele nove letove Optimizirati investiciju zahvaljujući učinkovitom i ciljanom marketinškom pristupu Kvalitativno pozicionirati destinaciju kako bismo opravdali cijenu

suprotstavimo destinacijama poput Grke i Turske. Dostupnost je, dakle, najvea zapreka razvoja prometa, jer Hrvatska ima odlian imidž te je kao destinacija dobro postavljena na francuskom tržištu. Pokretanje nekoliko novih jeftinijih letova trebalo bi pojaati konkurentnost destinacije – na taj emo nain moi dodatno razvijati regije koje su do sada Francuzima bile teže dostupne. Meutim, još postoji bitna zapreka razvoju individualnog prometa, jer nema letova iz veine francuskih gradova (osim Pariza). Poboljšanje prostorne i vremenske rasporeenosti francuskih gostiju putem promicanja sadržaja kao što su kultura / priroda / gastronomija / city break programi, trebalo bi omoguiti daljnje širenje tržišta. Više nego ikada, u trenutku kada se na tržištu dogaa preraspodjela udjela odreenih konkurentnih destinacija, za Hrvatsku e biti važno optimizirati vrijednost za novac, kao jednu od važnijih komparativnih prednosti.                                         

Francuska

Brend



TEMA BROJA  FRANCUSKA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

HTZ Glasnik

24

Stanje na tržištima                     Tekstove priredili: Ranko Vlatkovi

Bojan Baketa

Direktor Predstavništva HTZ-a u Austriji

Direktor Predstavništva HTZ-a u Poljskoj

Ivan Novak

Mladen Falkoni

Direktor Predstavništva HTZ-a u Belgiji

Direktor Predstavništva HTZ-a u Rusiji

Klaudio Stojni

Andreja Cvitkovi

Direktor Predstavništva HTZ-a u Češkoj

Direktorica Predstavništva HTZ-a u SAD-u

Dario Matoševi

Paul Šiki

Direktor Predstavništva HTZ-a u Italiji

Direktor Predstavništva HTZ-a u Skandinaviji

Edouard Tripkovi Katayama

Nora Henterova

Direktor Predstavništva HTZ-a u Japanu

Voditeljica Predstavništva HTZ-a u Slovačkoj

Marin Skenderovi

Goran Blaži

Voditelj Predstavništva HTZ-a u Mađarskoj

Direktor Predstavništva HTZ-a u Sloveniji

Igor upahin

Sanja Jeli Danda

Direktor Predstavništva HTZ-a u Nizozemskoj

Direktorica Predstavništva HTZ-a u Španjolskoj

Mato Radi

Zlatko Deželjin

Direktor Predstavništva HTZ-a u Njemačkoj - Frankfurt

Direktor Predstavništva HTZ-a u Švicarskoj

Romeo Draghicchio

Tonko Rilovi

Voditelj ispostave HTZ-a u Njemačkoj - München

Direktor Predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji


25



STANJE NA TRŽIŠTIMA

UVOD

Prikupljeni pokazatelji za razdoblje od sijenja do travnja gotovo su identini prošlogodišnjima. U tom vremenu ukupni pokazatelji (domai i strani gosti) turistikih dolazaka govore o padu od 0,63 posto, dok su noenja u padu od 1,18 posto. Stranci su ostvarili pad od 1,86 posto u dolascima te 2,57 posto u noenjima (rije je o 691 133 dolazaka i 2,03 mil. noenja), domai su gosti zabilježili rast od 0,07 posto u dolascima i 3,81 posto u noenjima (rije je o 225 685 dolazaka i 603 252 noenja).

Pregled rasta i pada broja dolazaka i noćenja po tržištima (u %), od siječnja do travnja 2013. (ukupno)

Stanje na tržištima Francuska

U

skladu s podatcima Hrvatske turistike zajednice, turistiki promet (strani i domai gosti) u travnju je bio manji od prošlogodišnjeg, uz indeks 93,78 u dolascima te indeks 89,4 u noenjima. Ipak, zamjeuje se razlika u ostvarenjima domaih i stranih gostiju. Naime, stranci su u travnju ostvarili 432 058 turistikih dolazaka, što je pad od 7,24 posto, te 1 289 411 noenja, što je pad od 11,85 posto. Istodobno, domai su gosti ostvarili 82 541 dolazak, što je pad od 0,49 posto te 215 617 noenja, što je pad od 2,27 posto. S obzirom na to da su uskrsni blagdani bili ranije nego prošle godine, nešto slabiji rezultat u travnju bio je oekivan (istodobno je ožujak bio odlian, s rezultatom od +15,7 posto u dolascima te +27,96 posto u noenjima), pa ga ne treba smatrati alarmantnim u kontekstu naelno pozitivnih oekivanja za sezonu, posebice uzmemo li u obzir da travanj u ukupnim noenjima na godišnjoj razini sudjeluje s udjelom od samo 2 do 3 posto.

Udjel stranih tržišta u ukupnom broju turističkih noćenja ostvarenih od siječnja do travnja 2013. (u %)                                         

Najave za svibanj, koji je mnogo važniji u ukupnom godišnjem prometu, u svim su segmentima smještaja vrlo dobre. Razlog je, meu ostalim, vei broj praznika i blagdana koji omoguuju spajanje nekoliko produljenih vikenda, a dobre prognoze potvruju i preliminarni pokazatelji znaajnijih hrvatskih strukovnih udruga iz podruja turizma (KUH, UPUHH i dr.) te podatci turoperatora i agencija na veini stranih tržišta. Dobar turistiki svibanj trebao bi donijeti “startnu prednost” s kojom emo ui u vrhunac sezone, tijekom kojeg oekujemo rezultat barem jednak prošlogodišnjem. Oekivanja i ciljevi tekue sezone zasnovani su na objektivnim procjenama, ali i složenim okolnostima na globalnoj razini, zbog ega je još tijekom njezine pripreme i samo ponavljanje rezultata prethodne sezone definirano kao uspjeh. S jedne strane, na rezultate sezone 2013. utjecat e porast potražnje s mnogih tržišta, gdje e ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijeti dodatni pozitivni poticaj našim komunikacijskim aktivnostima. Dosadašnji rezultati turistikog prometa pozitivni su na tržištima Belgije, eške, Danske, Finske, Kanade, Norveške, Nizozemske, Poljske, Velike Britanije, SAD-a i Švicarske. S druge strane, opasnost je svakako proširenje krize i mogui pad turistike potražnje na nekim nama najvažnijim turistikim tržištima, primjerice Slovenije, Italije i Maarske, te zaoštravanja turistike cjenovne utakmice, u emu prednjai dio konkurenata koji gotovo dampinškim cijenama nastoje vratiti izgubljene tržišne udjele. To se ponajprije odnosi na Egipat, Tunis i Grku, no injenica je da spomenute zemlje svojom ponudom uglavnom privlae drukiji oblik gostiju od onih koji posjeuju Hrvatsku.

                                        

U nastavku slijede izvješa o stanju na tržištu prikupljena u suradnji s mrežom Predstavništava Hrvatske turistike zajednice u inozemstvu.




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

26

AUSTRIJA

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Austrija

75.512

257.748

9,77

78.970

269.910

10,11

95,62

95,49

Zadovoljstvo je izvješe s austrijskog tržišta poeti podatcima s netom završenog kongresa najveega austrijskog Udruženja organizatora putovanja i autobusera (ÖRV). Naime, na 53. kongresu održanom u Therme Laa a.d. Thaya objavljeni su podatci o trima vodeim destinacijama u 2012. godini  na prvomu je mjestu Italija, s 1,9 milijuna putnika i porastom prometa od 6,5 posto, na drugomu je mjestu Njemaka, s 1,5 milijuna putnika i porastom prometa od 17,2 posto (kod Njemake treba istaknuti da u statistiku ulaze i poslovna putovanja), a na treemu je mjestu Hrvatska, s milijun putnika i porastom od 8,6 posto. Treba istaknuti kako je Hrvatska ve drugu godinu u “top 3 destinacije” Austrijanaca u programima turoperatora i autobusera. Valja spomenuti i snažnu potražnju za novim hotelskim krevetima u Hrvatskoj svih najveih austrijskih turoperatora, koji su vrlo zadovoljni najavom Ministarstva turizma RH u vezi sa skorom privatizacijom hotelskih tvrtki u ijem je posjedu i veliki broj hotelskih kreveta koji trenutano nisu u uporabi. Stavljanjem u promet novih hotelskih kreveta moi emo odgovoriti zahtjevima poveane potražnje na austrijskom, ali i na tržištu drugih zemalja. Kada govorimo o bukingu, potrebno je ponoviti kako su rani Uskrs te jako loše vrijeme doveli do laganog zastoja u bukingu tijekom prvog tromjeseja, no odmah je slijedilo neuobiajeno toplo vrijeme, s temperaturama i do 30 stupnjeva, što je omoguilo otvaranje mnogobrojnih bazena i kupališta na jezerima i uzrokovalo daljnju stagnaciju bukinga. Ipak, promidžbena TV kampanja Hrvatske turistike zajednice, koja je 1. svibnja poela na nacionalnoj televiziji ORF te na komercijalnim postajama, vremenski je dobro planirana i zasigurno e marketinški postii dobar uinak te potaknuti daljnje zanimanje za Hrvatsku. Veina partnera uvjerenja je kako e ovu sezonu obilježiti kasni buking, a cijene ostaju jedan od bitnih imbenika u odabiru destinacije. Anketa u asopisu News (2. svibnja 2013.) pod naslovom “Wie teuer ist Ihr Urlaubsland” Hrvatsku je u odnosu prema konkurentskim zemljama, Turskoj, Italiji, Grkoj i Španjolskoj, cjenovno dobro smjestila u veini kategorija.

Pritom treba istaknuti da je za Austrijance vrijednost eura u Hrvatskoj 20 posto vea nego u njihovoj zemlji, a bolja od nas jedino je Turska. U ovom trenutku optimistino gledamo na rezultate svibnja, mjeseca s nekoliko dobro rasporeenih blagdana, koji e omoguiti “spajanja” s vikendima, tj. vei broj kraih odmora. U prilog tomu govori i anketa u strunom tjedniku TAI Tourismuswirschaft Austria & International pod nazivom “Von New York bis Großarl, keine Schablone für kurzurlaub”, provedena kod najveih organizatora putovanja (3. svibnja 2013.). REWE – Martin Fast, TUI Österreich - Josef Peterleitner, Dertour Austria – Gerhard Berger navode kako e tijekom skorih blagdana, osim vlastite zemlje, Austrijanci najviše tražiti bliže destinacije, dostupne automobilom (Italija i Hrvatska). Naravno, u trendu su i zrakoplovni aranžmani za europske metropole, primjerice Barcelonu, Rim, Pariz, London i Berlin. Iz zaprimljenih statistikih podataka te u razgovorima i s najveim organizatorima putovanja doznajemo trenutane pokazatelje prodaje.


27

Osoba 2012. Osoba 2013. Indeks Dalmacija Fewo: 6.036 Dalmacija Hoteli: 10.474 Dalmacija ukupno: 16.510

5.519 9.358 14.877

-8,6 posto -10,7 posto -9,9 posto

Istra Fewo: Istra Hoteli: Istra ukupno:

8.722 7.994 6.716

-13,4 posto +6,2 posto -5,0 posto

Kvarner Fewo: 4.735 Kvarner Hoteli: 7.680 Kvarner ukupno: 12.415

4.786 8.353 13.139

+1,1 posto +8,8 posto +5,8 posto

Hrvatska Fewo: 20.845 Hrvatska Hoteli: 25.682 Hrvatska ukupno: 46.527

19.027 25.705 44.732

-8,7 posto +0,1 posto -3,9 posto

10.074 7.528 17.602

Trenutani je buking slabiji od prošlogodišnjeg, no minus je u odnosu prema travnju smanjen, a financijski je rezultat ak i bolji od prošlogodišnjeg. GRUBER REISEN — Trend lošeg bukinga i dalje je zamjetan. Trenutano bilježe 12 420 putnika, što je minus od 15,1 posto u odnosu prema prošloj godini. Od navedenog broja, 2956 putnika otpada na charterske goste, gdje je minus u odnosu prema prošloj godini 12,5 posto. SPRINGER REISEN — Uz Hrvatsku, prodaju i Grku. Istiu

kako se Grka uspješno “vraa na tržište”, što se dijelom odrazilo i na rezervacije za Hrvatsku. Ipak, zadovoljni su trenutanim rezultatom, koji je neznatno slabiji u odnosu prema prošloj godini. Osobito su zadovoljni dosadašnjom realizacijom grupnih aranžmana u predsezoni.

BELGIJA

ITS BILLA — Vrlo su zadovoljni trenutanim bukingom, koji je u odnosu prema prošloj godini bolji za 11 posto. SABTOURS — Zadovoljni su dosad uinjenim, buking im je stabilan, posebno je uspješan autobusni program za Istru i Kvarner. F.T.I — Stanje na tržištu u odnosu prema prošloj godini je

puno teže, što se odražava i na trenutani buking. Ipak, rezultat Hrvatske bolji je nego lani. Osobit razvojni potencijal vide u predsezonskim i posezonskim programima koje i ove godine dobro prodaju. EUROTOURS — Bilježe znatan pad u odnosu prema prošloj godini. Djelomino su se usmjerili na druge zemlje, a kada je rije o Hrvatskoj, trenutano bilježe 22 214 gostiju, što je u odnosu prema 2012. godini pad od 19 posto. NOVASOL — Jedan je od najveih ponuditelja privatnog smještaja, apartmana i vila. Pozitivan trend bukinga (dvoznamenkasti rast) prisutan je i dalje, iako je travanj donio blago usporavanje. INTERHOME — Ovaj specijalist za prodaju privatnog smještaja, apartmana i vila više je nego zadovoljan dosadašnjim bukingom, koji je u odnosu prema prošloj godini bolji za 6,2 posto. Istra je stabilna, kvarnerski su otoci u znatnom plusu, Kvarnerska rivijera solidna, no najbolji su rezultati za Dalmaciju (osobito otoka).

Na kraju, možemo zakljuiti kako e svibanj zasigurno poništiti blagi zaostatak koji je u odnosu prema prošloj godini nastao tijekom travnja, ime bi se u razdoblje “udarnih” ljetnih mjeseci trebalo ui s blagom prednosti u odnosu prema 2012.godini.

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Belgija

13.020

38.654

1,47

9.838

26.805

1,00

132,34

144,20

Prodaja turistikih aranžmana u travnju ove godine za belgijske je turoperatore znatno bolja nego lani. Uskrsni praznici te prvosvibanjski vikend tradicionalno su poetak ljetne turistike sezone, a krovna udruga belgijskih turoperatora ABTO navodi kako je potrošaka klima u zemlji ove godine znatno povoljnija. Tomu u prilog govori i injenica da je do sredine ožujka prodano više od milijun ljetovanja, što je porast od etiri posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je segment putovanja bilježio pad od ak osam posto. Za taj su rezultat svakako zaslužne mnoge akcije ranog bukinga s popustima do ak 30 posto, bonovima za vjerne goste u iznosima od 2 do 50 eura, besplatnim putovanjima za djecu, dodatnim besplatnim noenjima, raznim popustima za osobe starije od 50 godina itd., sve sa željom da se u ranoj fazi ostvari što vei broj rezervacija.

Stanje na tržištima

TERRA REISEN



STANJE NA TRŽIŠTIMA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

28

Kako u nedavno objavljenom lanku istiu vodee belgijske dnevne novine Het Laatste Niews, Belgijci e ove godine štedjeti na svemu, ali ne i na odlasku u sunane i toplije krajeve, iako e pritom biti jako oprezni kada su u pitanju cijene.

Zato i ne iznenauje što su ove godine “all inclusive” ponude popularnije nego prije, s obzirom na to da obiteljima omoguuju gotovo potpunu kontrolu troškova, što se ne može sa sigurnošu rei u sluaju boravka s uslugom polupansiona.

U istraživanju vodeeg belgijskog turoperatora JETAIR-a, utvreno je da 56 posto graana namjerava potrošiti jednaki iznos za ljetovanje kao i lani, 28 posto ih namjerava potrošiti manje, a 9 posto potrošit e više nego prošle godine. Belgijci navode da e radije štedjeti pri kupnji novog automobila (48 posto), kuanskih aparata (48 posto) ili raunala (47 posto), nego na putovanjima.

Segment aranžmana sa zranim prijevozom, u kojem prevladavaju “all inclusive” ponude (76 posto), u porastu je od ak 7,6 posto, dok aranžmani s vlastitim prijevozom bilježe blagi rast od samo 0,5 posto. Kao “all inclusive” odredište najtraženija je Turska, koja bilježi rast od 13,3 posto, osobito na štetu destinacija sa slinom ponudom, poput Egipta (-3,7 posto) i Tunisa (-23 posto). Udjele koje je izgubila lani uvelike nadoknauje i Grka, koja ostvaruje rast od 18,5 posto. Španjolska (-7,7 posto), Portugal (-4,1 posto), Francuska (-1,8 posto) bilježe pad, a Italija (+3 posto) i Hrvatska (+8,4 posto) rast.

Unato uglavnom nesmanjenom izdvajanju za odmor i mnogim popustima, Belgijci ne traže jeftine proizvode, nego e ove godine biti još oprezniji i zahtjevniji kada su u pitanju kvaliteta, cijena i udobnost putovanja (bez presjedanja i zaustavljanja), s polascima iz zranih luka u blizini itd.

EŠKA

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Češka

6.636

30.537

1,16

6.681

28.438

1,07

99,33

107,38

2013., dok bi u 2014. trebao slijediti rast od 1,8 posto. Od idue godine oekuje se porast potražnje iz inozemstva, posebice u posljednjem tromjeseju 2013. Istraživanje Attitude of Europeans towards Tourism pokazalo je da su esi u svojim odmorišnim preferencijama na razini graana ostalih zemalja Europske unije: 45 posto ispitanika bira odmor u vlastitoj zemlji, 49 posto u zemljama EU, 32 posto putuje izvan EU. Veina želi glavni odmor provesti u inozemstvu, a “dodatni” u vlastitoj zemlji. Boravak u vlastitoj zemlji prosjeno je sa sedam dana skraen na pet dana.

Da je u eškoj recesija još prisutna pokazuje daljnji pad industrijske proizvodnje, koji je u prvom tromjeseju 2013. iznosio 5 posto, u prvome redu radi proizvodnje automobila, jer je poetkom godine zabilježen pad narudžbi od 15 posto. Samo 20 posto malih i srednjih tvrtki oekuje pozitivne rezultate do kraja godine, 30 posto oekuje negativne rezultate, a 46,5 posto rezultate jednake prošlogodišnjima. Na pad izvoza najviše utjee kriza u eurozoni, iako se oekuje blagi oporavak izvoza na pojedina tržišta, primjerice Njemake, Austrije, Poljske i Rusije. Zabilježena mjesena inacija u ožujku iznosila je 2,8 posto, dok je stopa nezaposlenosti bila 8 posto. Ministarstvo rada i socijalne skrbi izradilo je strategiju otvaranja novih radnih mjesta, iji su kljuni ciljevi: potpora mladima i apsolventima, potpora zapošljavanju majki i dugorono nezaposlenih, projekt školovanja i prekvalikacija, za što je izdvojeno 7 milijardi CZK. Vlada ove godine ne planira uvoditi dodatne poreze, kako bi se porezna politika stabilizirala u uvjetima niske razine povjerenja u gospodarstvo i negativnih oekivanja gospodarskih subjekata. eška narodna banka predvia gospodarski pad od 0,5 posto u

Udruženje turoperatora ACKR provelo je istraživanje meu lanicama u vezi s novim trendovima eških turista. Ljetni se godišnji odmor skrauje te sada u prosjeku traje 8,2 dana, a eški gosti postaju sve zahtjevniji i traže bolji smještaj. Tipian eški odmor nije samo ležanje na plaži, nego se ponajprije traže lijepa priroda i aktivnosti tijekom odmora. esi oekuju posebne doživljaje i sve eše prakticiraju krae odmore, kako bi mogli putovati više puta na godinu. Obitelji s djecom traže mogunost izleta, vodene sportove, ali i kulturne dogaaje. Agencije uvode djeje klubove s animacijom, doruak i veeru bez roditelja, mini vrtie i teajeve plivanja.

Komentari turoperatora vezani uz prodaju (openito te u Hrvatskoj) 101 CK ZEMEK – Prodaja je usporena – traže se jeftiniji apar-

tmani i pansioni s jeftinom hranom. Najbolje se prodaju Egipat i Tunis, koji s letom stoje kao i hrvatski hoteli bez troškova prijevoza. Slijede Bugarska i Turska te Grka, gdje se najviše prodaju aranžmani koji ukljuuju smještaj bez prehrane. Kažu kako Hrvatska postaje vrlo kvalitetna destinacija, ali za ehe sve eše


29



STANJE NA TRŽIŠTIMA

preskupa – smatraju kako prodaju možemo poboljšati ponudom kvalitetnih dodatnih sadržaja, primjerice sportskih i kulturnih.

predsezone. Zamjeuju se sve eše akcijske ponude naših hotelijera, što navješuje lošiju prodaju u nekim terminima.

CK NOVALJA — Nudi samo Hrvatsku, proširuje destinacije u ponudi, radi ega ostvaruje i bolji buking — trenutano +30 posto (lani +37 posto). Ne osjeaju utjecaj krize na prodaju te predviaju dobru sezonu.

CK VICTORIA — Prodaja se poboljšala i u travnju pokrenula. Nadaju se dobroj sezoni (kao i prošle godine).

VITKOVICE TOURS — Zanimanje za ljetni odmor na Jadranu u skladu je s opim stanjem na tržištu. Navode kako su u medijima prisutne informacije o ulasku Hrvatske u EU te porastu cijena, što uzrokuje odgodu prodaje. U takvoj situaciji dobro prolaze neki konkurenti, npr. Grka, Bugarska i Egipat, koje se na eškom tržištu pojavljuju s dampinškim cijenama. Smatraju kako velik broj “posebnih i akcijskih” ponuda stvara dojam loše prodaje za Hrvatsku te traže veu financijsku potporu u promidžbenim aktivnostima. CK KELLER — Prodaja je standardna – nakon razdoblja first minute popusta, aranžmani se prodaju i prema kataloškim cijenama. Uskoro e poeti s last minute ponudama za ostatak

ITALIJA

MEDITERAN TRAVEL — Prodaja je na istoj razini kao i lani, iako uz nešto bolji financijski rezultat. Dobro se prodaje sjeverni Jadran, otoci nešto lošije. TIPATOUR — Prodaja je u travnju bila bolja za 10 posto u

odnosu prema prošloj godini. Bolje se prodaju apartmani, posebno sa šest ili osam kreveta. Nešto lošije prodaju se hotelski kapaciteti i glavna sezona. AQUARIUS ADRIATIC — U sijenju i veljai zabilježena je bolja prodaja od prošlogodišnje (+20 posto). U ožujku se dogodio pad u usporedbi s 2012., a zatim je travanj bio slian prošlogodišnjem. Navode kako mnogi turisti ekaju last minute ponude. Trenutano bilježe prosjeni porast od 5 do 7 posto, u glavnoj sezoni oekuju porast od 10 do 15 posto.

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Italija

77.720

170.104

6,45

88.629

198.285

7,43

87,69

85,79

Broj Talijana koji za odmor radije odabiru inozemstvo (iji je broj radi krize ve prošle godine prepolovljen), ove e se godine ponovo drastino smanjiti (-16 posto). Jedini segmenti koji bi mogli biti “pošteeni” toga su krstarenja te jeftinija zajednika putovanja. Na manji broj talijanskih dolazaka upozorava i Španjolska, za koju je Italija jedno od najvažnijih tržišta. Naime, u sijenju i veljai broj talijanskih posjetitelja u toj zemlji pao je za 26 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.

Gospodarska kriza u Italiji nastavlja se, s ozbiljnim posljedicama za turistiko tržište. Prošle je godine kupovna mo obitelji smanjena za 4,8 posto, što je najvei pad u posljednjih 17 godina. Prema istraživanju Trademark Italia, ljeto 2013. donijet e pad od 7 posto u dolascima i noenjima. Znakovit je podatak kako je samo 22 posto Talijana ve odluilo gdje e i kada provesti na godišnji odmor, 23,5 posto ih namjerava putovati, ali ne znaju ni kada ni kamo. Prema podatcima iz istog istraživanja, ove e godine, u odnosu prema 2012., 5,4 milijuna Talijana manje otputovati na godišnji odmor, ime e turistika industrija izgubiti 2,7 milijardi eura (brutto). To e negativno utjecati i na sezonska zaposlenja, iji e se broj smanjiti za 250 do 300 tisua.

Istodobno se trenutana pozicija Hrvatske na talijanskom tržištu može definirati rijeima jednog od turoperatora: “Tržište stagnira. I pored ‚mostova’ 25. travnja i 1. svibnja brojke su lošije nego prošle godine, koja takoer nije bila izdašna. Individualnih rezervacija ima, ali se grupna putovanja ne uspijevaju ostvariti  napuniti autobus gotovo je nemogue. Vjerujemo kako e se prodaja pokrenuti u posljednjem trenutku, no tražit e se isplativa rješenja.” Drugi turoperator govori o relativno dobroj prodaji u prva etiri mjeseca, no tek zahvaljujui posebnim rst minute akcijama, gdje su ponueni popusti od 20 posto u odnosu na katalošku cijenu. Oito je da na dramatino oslabljenom talijanskom tržištu cijena postaje kljuan imbenik odabira odmorišne destinacije.

Stanje na tržištima

CD TRAVEL — Bilježe pad prodaje u odnosu prema prošloj godini (-15, -20 posto), ravnomjerno svih destinacija, za što pretpostavljaju da je rezultat krize. Veliku konkurenciju stvaraju ponude vlasnika apartmana na internetu i oekuju da e se takav trend nastaviti.

CK QUICKTOUR — U travnju je prodaja bila nešto lošija nego lani jer gosti ekaju last minute ponude. Hrvatska se prodaje slino kao i sjeverna Italija.




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

30

JAPAN

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Japan

25.790

35.884

1,36

30.129

40.187

1,51

85,60

89,29

dolazaka (+5,4 posto). Ukupno, prvo je tromjeseje završilo s 2.255.100 dolazaka turista u Japan (+18 posto) te 4.439.639 odlazaka japanskih turista u inozemstvo (-4,3 posto). Statistike Hrvatske turistike zajednice u prva tri mjeseca takoer pokazuju pad turistikog prometa Japanaca, no u travnju se tržište oporavlja, tj. bilježi se pozitivan indeks u dolascima i noenjima, a nadamo se da e taj trend zadržati i ostatak sezone.

Japanska nacionalna turistika organizacija (JNTO) objavila je 24. travnja podatke o dolascima stranih turista u Japan te putovanjima Japanaca u inozemstvo tijekom ožujka 2013. Dok je receptivni turizam Japana u navedenom mjesecu zabilježio rast od 26,3 posto u odnosu prema istom razdoblju 2012. (857 000 dolazaka), u odlascima je došlo do pada od 4,9 posto (1 652 000 japanskih putnika u inozemstvu).

Treba uzeti u obzir injenicu da je Japan sve više usmjeren na jaanje vlastite turistike industrije, tj. manje djeluje na podruju poticanja odlazaka izvan zemlje (što su inili dugo godina). Na internetskim stranicama Japanske agencije za turizam (JTA) nedavno je objavljeno da e se poduzeti mnoge mjere kako bi Japan postao zemlja s najvišom razinom usluge u turizmu. Osnovana je i radna skupina zadužena za uspostavu naina koji bi trebali pomoi u ostvarenju te složene zadae. Neke od osnovnih tema kojima e se radna skupina baviti (što može biti zanimljivo i za hrvatski turistiki sektor, kao komparativna informacija o smjerovima djelovanja drugih relevantnih receptivnih turistikih zemalja) su: 1.

U prvom tromjeseju Japancima su najatraktivnija odredišta azijske zemlje, pa tako Južna Koreja ostvaruje 675 800 dolazaka (+37 posto), Tajvan 409 000 (+34,4 posto), Kina 255 500 (-27,3 posto), a Hong Kong 147 100 dolazaka (+29,1 posto). Izvan azijskog kontinenta izdvaja se SAD, sa 172 300 dolazaka (+8,8 posto) te Ujedinjeno Kraljevstvo, s 46 400

MAARSKA

2. 3. 4. 5.

povisiti opu razinu turistike usluge i time ojaati brend Japana kao turistike destinacije poboljšati naine upravljanja i produktivnost u hotelskoj industriji osigurati visoku razinu sigurnosti putovanja djelovanje uskladiti s trendovima u turistikoj industriji poboljšati kvalitativnu strukturu turistike radne snage.

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Mađarska

9.762

30.404

1,15

11.370

32.416

1,21

85,86

93,79

Nesuglasice izmeu Europske unije i maarske vlade se nastavljaju – mediji uglavnom izvješuju o najavljenim sankcijama ako Maarska ne održi kriterij proraunskog decita manjeg od tri posto. I dalje je aktualan spor s EU vezan za nedavne promjene maarskog ustava, dok se u politikom životu vode rasprave o razliitim pristupima u odnosu s Unijom. Maarski premijer Viktor Orban i dalje smatra kako posljedice gospodarske krize trebaju zajedniki snositi graani i meunarodne tvrtke, koje unato krizi ostvaruju zaradu. Vlada ustraje na smanjivanju troškova struje, plina, komunalnih usluga i poveanju mirovina, unato kritikama iz EU te najavama interventnih mjera. Novi predsjednik Maarske središnje banke


najavio je program pomoi malim i srednjim poduzetnicima – kreditima s kamatama do dva posto. Nacionalna je valuta u odnosu prema veljai ojaala, no teaj je i dalje nepovoljan za graane koji planiraju putovati u inozemstvo. U svakom sluaju, gospodarska kriza osjea se na svakom koraku. Prema podatcima Maarskog ureda za statistiku (KSH) u etvrtom tromjeseju 2012. godine BDP je pao 2,7 posto, industrijska proizvodnja u ožujku 2013. pala je za 2,9 posto, dok je vrijednost izvoza (u forintama) pala za 0,4 posto. Trenutana nezaposlenost je 11,8 posto, dok je inacija u ožujku iznosila 2,2 posto. Prosjena neto plaa u sijenju 2013. bila je 146 600 HUF (oko 499,00 eura), što je 3,9 posto više u odnosu prema istom mjesecu prošle godine. Podatci turoperatora o bukingu u travnju veinom su pozitivni, iako je rije o vrlo malim apsolutnim brojkama.

Neckermann 

+1,6 posto

2.553 osoba

La Grotta

-18,0 posto

2.000 osoba

Campus C lub

+10,0 posto

500 osoba

Isztria 94.

+41,6 posto

203 osobe

Budaguide

-5,0 posto

194 osobe

Autoclub Travel

+35,4 posto

Kompas (slobodna procjena)

+20,0 posto

172 osobea ne daju podatak o apsolutnim pokazateljima

NIZOZEMSKA

Turoperatori s optimizmom oekuju glavnu sezonu, svjesni kako je loše vrijeme u travnju znatno utjecalo na odluke o putovanjima (što je osjetila i Maarska, kao receptivna turistika zemlja). Naravno, presudan e imbenik biti financijska (ne)mogunost maarskih graana da ostvare putovanja – odluke o odlasku na odmor donosit e se u posljednji trenutak, ali e cijena biti važna, tj. tražit e se odnos vrijednosti za novac. Maarska nacionalna turistika organizacija (Magyar Turizmus Zrt.) nastavlja pojaanu promidžbenu kampanju, okrenutu domaim gostima. U suradnji s udrugom hotelijera i ugostitelja nudi velike popuste i uporabu ve tradicionalnih kartica i ekova za putovanja. Na razliite naine (ponajviše nagradnim igrama, natjeajima za fotografije i sl.) graani se nastoje potaknuti na putovanja, uz naglasak na biciklizmu, jahanju, ribolovu, kampiranju i sl. Promidžbeni je program prilagoen ponudi tijekom razliitih godišnjih doba; proljee – aktivni turizam, ljeto – vodeni sportovi i festivali, jesen – vinske ceste, zima – wellness i zdravstveni turizam. Osim vlastite nacionalne turistike organizacije, promidžbu u Maarskoj pojaavaju i drugi konkurenti, primjerice Tunis, Turska, Cipar, Španjolska i Italija, ali i susjedne zemlje – Austrija, Slovaka i dr. Jasno je kako u takvom kontekstu nije jednostavno predvidjeti rezultate skore turistike sezone, no sigurno je da e ona biti obilježena složenim gospodarskim okolnostima, smanjenom kupovnom moi maarskih graana i agresivnom promidžbom konkurenata (osobito domaeg turizma).

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Nizozemska

11.958

39.416

1,49

8.539

27.804

1,04

140,04

141,76

Prema posljednjim statistikim podatcima od 15. travnja, buking turoperatora i agencija je etiri posto slabiji nego u isto vrijeme prethodne godine (Francuska -16 posto, Portugal -8 posto, Italija -10 posto). Hrvatska bilježi minus od 10 posto, a jedine su u plusu zrakoplovne destinacije, Grka i Turska (+4 posto). U kontekstu još uvijek vrlo aktualne recesije, Nizozemci se ponašaju oprezno i optimiziraju rashode. Kada govorimo o rezultatima Hrvatske, treba istaknuti da trenutano nešto lošija organizirana prodaja ne mora biti

kljuni pokazatelj na osnovi kojeg bi se trebao donositi zakljuak o oekivanjima u sezoni. Naime, velik dio prodaje ostvaruje se putem razliitih “individualnih” kanala, tj. ne registrira se u sustavima organizatora putovanja. S druge strane, injenica je kako su u predsezoni autobuseri ostvarili i nešto bolji buking nego lani, posebice kada je rije o putovanjima koja obuhvaaju i nekoliko susjednih zemalja. U velikom su porastu autobusna putovanja koja obuhvaaju nekoliko susjednih zemalja. Takoer, kapaciteti Easy Jeta i Transavie za Split gotovo su rasprodani  letovi branda Arke Fly (TUI) za Pulu dobro su popunjeni, s time da je jedan let u ljetnom razdoblju prekinut. Treba imati na umu i da Ryanair iz Dusseldorfa  Wezze (Njemaka) i Charleroia (Belgija) takoer u Hrvatsku dovode odreen broj Nizozemaca iz graninih podruja. Za sada je sigurno da se kampovi dobro pune, privatni smještaj, vile i apartmani nešto lošije, jednako kao i hoteli. Turoperatori koji su znatnije povisili cijene, bilježe slabije rezervacije od onih koji su bili umjereni s podizanjem cijena. Uz ovogodišnji (ali i inae prisutan) izraziti trend last minute bukinga u toj zemlji opasnost je u injenici da bi Nizozemci

Stanje na tržištima

31



STANJE NA TRŽIŠTIMA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

32

mogli naii (i ve dijelom nailaze) na zaustavljanje bukinga, s obzirom na to da e kapacitete osigurati gosti s tržišta koja su odmor rezervirala ranije (Nijemci, Skandinavci…) Zato, kada je rije o nizozemskomu tržištu, namee se zakljuak kako je rast ponajprije mogu u predsezoni te posebice po-

NJEMAKA

sezoni, s obzirom na to da je prostor za rast u glavnoj sezoni ogranien. Takoer, treba istaknuti da posljednji podatci turoperatora govore o znaajnijem “buenju” bukinga s poetkom svibnja, što ulijeva optimizam u pogledu daljnjeg razvoja i prodaje.

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Njemačka

93.057

408.382

15,48

96.308

430.653

16,14

96,62

94,83

GFK je potkraj travnja objavio nove podatke o potrošakom optimizmu Nijemaca, zakljuujui kako su trenutano vrlo skloni potrošnji. Namjera štednje u travnju je dosegnula rekordno nisku razinu (posebice dogaaji vezani za štedne depozite na Cipru). Oekivanja vezana za rast prihoda takoer su narasla, pa je indeks potrošakog povjerenja dosegnuo razinu od 6,2 boda, što je najbolji rezultat od listopada 2007. Ostali pozitivni imbenici su stabilnost tržišta rada i porast realnih osobnih dohodaka te niska inflacija.

U spomenutom istraživanju istie se kako e 20 posto gostiju tijekom Duhova putovati krae (do tri dana), oko 40 posto uživat e u jednotjednom odmoru, 22 posto putovat e 11 dana, dok e gotovo 18 posto ispitanika putovati dva tjedna i više. Jednako kao i TUI, za dodatnim zakupom zrakoplovnih sjedala posegnuli su i ostali vodei njemaki turoperatori. Tako je FTI poveao kapacitete za Tursku, a Neckermann i Alltours za glavne grke otoke. Prodaja za Grku kod vodeih njemakih turoperatora trenutano je u jednoznamenkastom plusu, npr. kod TUI-a je to 9 posto, što je znatno bolje nego u posljednje dvije godine, no još dosta lošije od rezultata iz vremena prije krize (istraživanje “Reiseanalyse” govori kako je tijekom 2012. u Grku otputovalo 1,3 milijuna Nijemaca, što je ispod nekadašnjih rezultata). Prema toj analizi Hrvatsku je posjetilo oko dva milijuna Nijemaca.

Optimizam se osjea i u turistikom sektoru. Primjerice, najvei njemaki turoperator TUI zbog poveane je potražnje zakupio 3500 dodatnih zrakoplovnih sjedala tijekom blagdana Duhova, ponajprije prema Turskoj (Antalya) i Mallorci. Više mjesta zakupljeno je prema glavnim grkim otocima te Egiptu i Kanarima. TUI je istražio i kamo Nijemci vole putovati tijekom Duhova (iz regija Baden Württemberg i Bavarske). Redoslijed destinacija je: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Mallorca Turska Njemačka Grčka Italija Kanarsko otočje SAD Španjolska Azija Austrija.

Iz razgovora s veim njemakim turoperatorima doznajemo da je buking openito dobar (uz odreene iznimke), što uglavnom vrijedi i za Hrvatsku. 1.

TUI trenutano prognozira da e godinu završiti s blagim (jednoznamenkastim) minusom. Napominju kako su u ovo doba lani bilježili veliki (dvoznamenkasti) plus, a ponavljanje tih rezultata bio bi velik uspjeh. Kao razloge koji ne idu u prilog boljim brojkama navode raniji Uskrs i vrlo loše vrijeme u cijeloj Europi


33

2.

4.

I.D. Riva Tours , najvei specijalist za Hrvatsku, trenutano bilježi financijski minus od 7 posto te -4 posto u fizikom prometu. Rani Uskrs i dugo razdoblje hladnog vremena, svakako se osjeaju u bukingu tijekom ranog proljea, tako da procjenjuju kako e godinu završiti s rezultatom slinim prošlogodišnjem.

POLJSKA

DER Touristik – Köln (REWE) u segmentu zrakoplov-

nih putovanja za Split i Dubrovnik bilježe jednoznamenkasti minus, dok je automobilski program u dvoznamenkastom plusu. Ipak, nadaju se oporavku rezultata u dijelu zrakoplovnog programa, tj. blagom plusu do kraja sezone. U konkurentskim zemljama stanje bukinga je: Italija - lagani minus, Grka i Egipat - minus, Turska i Španjolska - solidan plus.

Thomas Cook za sada bilježi 15 posto vei buking

za Split te 10 posto za Dubrovnik. Vrlo su zadovoljni prodajom te prognoziraju kako e 2013. završiti s plusom. Prvi put nude vlastiti proizvod pod markom “Sentido” na Brau. Buking u automobilskom segmentu u Istri i Kvarneru takoer je u jednoznamenkastom plusu. Kada je rije o konkurentima, dobro prodaju Bugarsku (gdje imaju mnogo svojih hotela), Mallorcu i Tursku, nešto lošije Tunis, Egipat (zbog politikog stanja) i Grku. 3.

Jaaju ponudu za tržišne segmente posebnih interesa - proširenjem flote za brodska putovanja (dva nova broda) te novom ponudom kamping “mobil-homeova”. Tijekom proljea ostvarili su nekoliko posebnih grupnih putovanja  jedno vlakom u Opatiju (500 ljudi) te nekoliko u Istru (ukupno 2800 osoba).

5.

FTI istie kako je buking na prošlogodišnjoj razini,

što su ujedno i njihova oekivanja do kraja godine. 6.

DERtour – Frankfurt zadovoljan je bukingom – bilježe dvoznamenkasti plus i nadaju se da e ga zadržati sve do kraja godine. U Hrvatskoj se odlino prodaju automobilski programi. Od konkurencije Cipar, Egipat i Grka bilježe minus, a ostatak destinacija iz njihova programa je u dvoznamenkastom plusu.

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Poljska

23.979

74.533

2,83

20.880

57.301

2,15

114,84

130,07

posljednji podatak o stopi inflacije (iz ožujka 2013.), koja je na godišnjoj razini iznosila 1 posto te blagom padu nezaposlenosti (14,3 posto, tj. 0,1 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine).

Sektor turizma

Zbog pada potražnje na tržištima Europske unije, poljski izvoz bilježi slabije pokazatelje od oekivanih, što se odražava i na smanjenje stope rasta poljskog BDP-a (predvianja za 2013. govore o rastu od 1,3 posto, u usporedbi s prijašnjim predvianjima rasta od 2 posto te o rastu od 2,2 posto u 2014.). Unato padu investicija koje su podupirali fondovi EU, može se ustvrditi kako je poljsko gospodarstvo u dobrom stanju, što meu ostalim pokazuje i

Prvi vei “val” poljskih turista u Hrvatskoj je zabilježen u posljednjem vikendu travnja 2013., kao “posljedica” dugog vikenda (1. i 3. svibnja državni su praznici). U skladu s navedenim možemo ustvrditi kako smo u predsezoni zabilježili odline pokazatelje iz Poljske, posebice u segmentu nautike. Potražnja za informacijama o Hrvatskoj u Predstavništvu Hrvatske turistike zajednice u Poljskoj na razini je prošle godine (turoperatori, agencije, individualni turisti), što uz dobre poetne brojke, injenicu da su u ovoj godini znatno poboljšane zrakoplovne veze izmeu Poljske i Hrvatske te informacije organizatora putovanja o dobroj prodaji, ulijevaju optimizam kada su u pitanju pozitivna oekivanja na razini cjelokupne turistike godine, tj. izgledan daljnji rast s poljskog tržišta, koje je prošlo desetljee ušlo u krug najvažnijih za hrvatski turizam.

Stanje na tržištima

sve do kraja travnja. O Hrvatskoj govore u kontekstu kratke sezone, relativno visokih cijena hotela i manjkavosti odreenih elemenata ponude (servis, jelo, istoa, buka gradnje itd.). Unato odreenim poboljšanjima, ponuda letova je i dalje ograniena (npr., navode problem prekida letova Croatia Airlinesa izmeu Hamburga i Pule te Hamburga i Splita). Tursku istiu kao vjerojatnog “pobjednika sezone”.



STANJE NA TRŽIŠTIMA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

34

RUSIJA

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Rusija

7.806

31.440

1,19

7.072

28.730

1,08

110,38

109,43

prijašnjih je godina bio jedan od predvodnika tih programa) i u ovoj se godini usmjerio samo na redovite letove. Slino je i s turoperatorom Paks, jednim od nositelja organiziranih programa u RH, koji nije zakupio nijedan charterski let te se takoer oslanja na redovite linije. S druge strane, redovitih letova sada je više, posebice nakon što je broj charterskih letova znatno smanjen. Naravno, programi temeljeni na redovitim letovima poslovno su drukiji, znatno su skuplji i ugrožavaju naš konkurentski položaj na tržištu organiziranoga turistikog prometa. Najvea posljedica odustajanja tržišnog lidera Ascent travel od charterskih programa je izbacivanje Hrvatske i iz programa više srednjih i malih turoperatora, koji su prodavali Hrvatsku putem podzakupa na charterima Ascenta. Dakle, rije je o negativnoj “lananoj reakciji” smanjenja ponude organiziranih programa. Prodaja ljetnih paket-aranžmana na ruskom emitivnom turistikom tržištu u punom je jeku — neke se destinacije dobro prodaju, neke su na razini rezultata iz prošlih godina. Zamjeuje se potpuni “povratak” Grke u krugu sredozemnih zemalja te snažan porast broja putovanja u Španjolsku i Crnu Goru, koja je najviše dobila time što je ostala jedna od rijetkih “morskih” receptivnih destinacija Europe u koju ruski turisti mogu putovati bez viza (zbog ega je u povoljnijem položaju od konkurencije, pa tako i Hrvatske). Prodaja za Hrvatsku ne tee onako brzo kako smo naviknuti posljednjih godina. Više je nego vidljivo da su skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i to što je od 1. travnja 2013. za turistika putovanja u RH potrebna viza, negativno djelovali na putovanja u našu zemlju. Rije je o oekivanom procesu koji se dogodio i drugim zemljama u slinoj situaciji, što je (gledano u prosjeku) rezultiralo padom turistikog prometa iz Rusije i to oko 15 posto. Problem je, primjerice, last minute prodaja, gdje je viza nepremostiva zapreka. Ipak, trenutane okolnosti pokazuju kako se u našem sluaju dogodio pad bukinga vei od oekivanog. Vidljivo je kako je neizvjesnost vezana za odobravanje i izdavanje viza u trenutcima kada su ruski turoperatori i turistike agencije željeli potanko znati uvjete pod kojima e poslovati s našom zemljom (naravno, u pogledu vizne politike). Rije je o razdoblju najkasnije do kraja sijenja 2013. koje je ostavilo odreene posljedice. Turoperatori, koji poetkom veljae zakljuuju ugovore sa zrakoplovnim kompanijama i ulažu znatna sredstva, odluili su ne riskirati te su zakupili znatno manje zrakoplova nego prošle godine. Veina njih smanjila je programe i zakup charterskih letova prema našoj zemlji, a neki su od Hrvatske gotovo potpuno odustali, tj. Hrvatsku sveli na minimum u ukupnim programima (npr., veliki organizator putovanja Amigo tours, jedan od pet najuspješnijih turoperatora za Hrvatsku prema broju gostiju). Jedan od kljunih turoperatora za Hrvatsku, Ascent travel, praktiki je napustio charterske programe putovanja prema RH (a

Lošu situaciju i deficit zrakoplovnih charterskih programa prema našoj zemlji djelomino je nadoknadilo to što su s Hrvatskom poeli poslovati veliki ruski turoperator Biblio Globus i ruski TUI, koji je postavio veliki broj zrakoplova i zakupio popriline smještajne kapacitete. Njihov je plan bio “popuniti” praznine na tržištu nastale suspenzijom programa drugih subjekata – u veljai (kada su radili zakupe) bili su vrlo optimistini, no posljednji podatci koje su dostavili predstavništvu Hrvatske turistike zajednice u Rusiji govore kako je prodaja za Hrvatsku vrlo slaba te su zbog toga ve dva programa iz Hrvatske preusmjerili u Crnu Goru. Neki od veih turoperatora još optimistino gledaju na skoru sezonu, a dio prodaje, barem u moskovskoj regiji, tee dobro. U prvom redu rije je o programu turoperatora Paks, turoperatora Erzog Reg tours itd. Veleposlanstvo RH sredinom travnja solidno se ekipiralo u Moskvi te poelo ubrzano raditi, a uvjet za zaustavljanje daljnjeg pada upravo je njihova uinkovitost. Stavimo li po strani Moskvu, i dalje zabrinjavaju ostale ruske regije, iz kojih je prema Hrvatskoj do sada ostvarivano oko 30 posto ukupnoga turistikog prometa i gdje se dogodila najjaa redukcija programa te je najviše oslabjelo zanimanje za putovanja u Hrvatsku. Te su regije posebno pogoene jer još nisu poeli raditi planirani “vizni centri”, što bi riješilo problem potrebe putovanja potencijalnih gostiju po vizu u Moskvu, gdje ju je u ovom trenutku jedino mogue ishoditi (imajmo na umu zemljopisnu veliinu Rusije, udaljenost i troškove koje to iziskuje). Turisti se radije okreu destinacijama za koje je ve dulje poznato kako rješavaju predmetnu problematiku. Nažalost, ova turistika poslovna godina prvi je put pod utjecajem elemenata koji su izvan poslovno-komercijalnog kruga djelovanja. Hrvatska turistika zajednica i Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Rusiji na te elemente nisu mogli utjecati, no neovisno o okolnostima, svoje su zadae i planove na ruskom tržištu potpuno ostvarili, a ambicija im je ouvati i poboljšati tržišnu poziciju naše zemlje u Rusiji.


35

SAD I KANADA



STANJE NA TRŽIŠTIMA

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

SAD

20.538

48.584

1,84

16.725

41.936

1,57

122,80

115,85

Kanada

4.537

15.275

0,58

3.647

11.119

0,42

124,40

137,38

Ekonomisti koje je CNN anketirao za reportažu o kretanju nezaposlenosti u SAD-u predviaju da e do kraja 2013. godine u toj zemlji biti otvoreno 2 240 000 novih radnih mjesta, dok e ta brojka tijekom 2014. biti uveana za još toliko radnih mjesta (što bi znailo pad stope nezaposlenosti od 6,7 posto do kraja 2014.). Ipak, The Conference Board izvješuje kako je indeks potrošakog povjerenja u ožujku pao na 59,7 bodova, s razine od 68 bodova u veljai. NOVA RADNA MJESTA OD TRAVNJA 2012. DO TRAVNJA 2013.

Novosti na turistikom tržištu Amerika je vlada objavila posljednju reviziju gospodarskih podataka za prošlu godinu, koji su pozitivni, uz rast maloprodaje i izvoza te rast u graevinskom podruju te porast prodaje nekretnina. Ipak, posljednje tromjeseje godine donio je usporavanje rasta BDP-a, ponajprije zbog straha od “skalnog ponora” te drastinog smanjenja javne potrošnje. Poetkom 2013. rast se ipak nastavlja, uz daljnji oporavak sektora nekretnina, pad nezaposlenosti te pojaanu osobnu potrošnju. BDP SAD-a

Godišnji American Express Luxury Summit, netom održan u Kaliforniji, donosi nekoliko zakljuaka zanimljivih za analizu trendova na tržištu putovanja. Jedan od zakljuaka je kako se u svijetu putovanja pojavila nova klasa klijenata: bogati, relativno mladi putnici s meunarodnim “mindsetom” i redeniranim oekivanjima turistikih usluga. Vanderslice, vodei ovjek Hiltona odgovoran za brendove Waldorf Astoria i Conrad, istie da se njihova kompanija koristi tehnologijom kako bi se razlikovali od drugih brandova te mogli ponuditi odgovarajuu uslugu za razliite vrste luksuznih klijenata. Luksuzni hoteli ve dugo vremena znaju kako se treba ponašati prema posebnim gostima, u emu im danas tehnologija dodatno može pomoi. Primjerice, nakon što obave rezervaciju u jednom od njihovih hotela, klijent odmah dobiva povratni e-mail concierga i spremni su pomoi ako klijent ima bilo kakve dodatne zahtjeve. Uveli su i mobilnu aplikaciju dostupnu na osam jezika, Conrad Concierege, putem koje gosti mogu naruiti jutarnje buenje pet dana unaprijed, javiti hotelu kada žele da im se ujutro dostavi kava itd. Sljedei korak je automatski check in u hotel koji e omoguiti gostima da se prijave ve iz zrane luke, tako da e ih klju sobe ekati spreman. Robert Frank, urednik za CNBC, govorio je o tomu tko su novi ameriki bogataši. Rekao je da dolaze iz središnjih saveznih zemalja SAD-a, a bogatstvo su ostvarili u energetskom sektoru. Oni ne kupuju skupe automobile, nego skupe traktore, a žene su uglavnom zadužene za organizaciju putovanja.

Stanje na tržištima

2013.




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

36

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u New Yorku i dalje intenzivno komunicira s organizatorima putovanja, koji najavljuju odline rezultate i istiu poveanu potražnju za putovanjima u Hrvatsku. Problem su visoke cijene zrakoplovnih

SKANDINAVIJA

karata i nedostatak izravnih zrakoplovnih linija, što svakako upuuje na to da bi oekivano dobar ovogodišnji rezultat uz navedeni pozitivni pomak svakako mogao biti još bolji.

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Danska

2.403

8.416

0,32

2.194

8.335

0,31

109,53

100,97

Finska

5.490

20.542

0,78

2.854

10.654

0,40

192,36

192,81

Norveška

4.258

15.238

0,58

3.249

11.391

0,43

131,06

133,77

Švedska

5.661

19.519

0,74

5.784

18.246

0,68

97,87

106,98

UKUPNO

17.812

63.715

2

14.081

48.626

2

126,50

131,03

Gospodarsko stanje u Skandinaviji i dalje je nepromijenjeno - zbog slabe potražnje iz zemalja Europske unije, izvozno usmjerena skandinavska gospodarstva nikako ne uspijevaju zabilježiti vei postotak rasta BDP-a. Vlade razliitim mjerama pokušavaju održati gospodarstvo u “pozitivnoj zoni”, no sve vea nezaposlenost upuuje na to da oporavak još nije blizu. U posljednje su vrijeme sve glasniji analitiari koji upozoravaju da rekordno niske eskontne stope ne mogu probuditi gospodarstvo, nego samo nepotrebno poveati javni dug. Ipak, turistiki sektor uglavnom bilježi pozitivne rezultate. Zrakoplovni promet iz Švedske u travnju je zabilježio rast od etiri posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine  u porastu su bili i meunarodni i unutarnji promet. Norwegian air nastavlja s pozitivnim brojkama  u travnju su zabilježili porast prometa od 36 posto u odnosu prema istom mjesecu prošle godine, s tim da im je popunjenost bila 2 posto manja nego lani. Prema turoperatoru Spies, danske obitelji i dalje u prvom redu biraju tradicionalne charterske destinacije za ljetni odmor. Vrlo su zadovoljni ovogodišnjom prodajom, koja trenutano bilježi rast od 12 posto. Udjel all inclusive aranžmana u stalnom je porastu – primjerice, prije pet godina iznosio je 7-8 posto, a ove je godine oko 40 posto prodanih paket-aranžmana ukljuivalo hranu i pie. Resia je nedavno objavila novu anketu o najpopularnijim ovogodišnjim ljetnim destinacijama, na kojoj je Hrvatska na visokomu petomu mjestu.


37

Španjolska Turska Grčka Cipar Hrvatska.

Apollo (Kuoni) — trenutana prodaja hrvatskih destinacija bolja je nego u isto vrijeme prošle godine, osobito je dobra prodaja iz Finske i Švedske. Uz Hrvatsku, govore o dobroj prodaji grkih destinacija. Thomas Cook (VING — Švedska) — u ovu godinu ušli su s znatno veim kapacitetom za Hrvatsku, vrlo su zadovoljni trenutanom prodajom.

Resia predvia da e ovu sezonu obilježiti:    

trening putovanja bukiranje putem tableta dostupnost na internetu first minute buking.

Autobuser Gislev Rejser — trenutano bilježi slabiju pro-

daju hrvatskih destinacija u odnosu prema prošloj godini, ali treba uzeti u obzir da je 2012. bila rekordna. Ipak, ve sada najavljuju porast kapaciteta za Hrvatsku za sljedeu godinu.

Trenutani rezultati prodaje turoperatora na razini su prošle godine, što sve subjekte na tržištu ini zadovoljnima, iako je ostalo dosta neprodanih kapaciteta. Aurinkomatkat — najvei finski turoperator do sada je prodao oko 50 posto kapaciteta za Hrvatsku — Dubrovnik im je jedna od bolje prodavanih ljetnih destinacija, ako se gleda postotak prodaje zakupljenog kapaciteta.

SLOVAKA

Trenutani rezultati prodaje svakako su pozitivni, no nepoznanica su i dalje individualni gosti, osobito automobilisti iz Danske koji kasno rezerviraju putovanja jer oekuju da e vremenski uvjeti u Skandinaviji biti povoljniji te last minute ponude turoperatora. Ono što može zabrinjavati su podatci o znatnom sniženju cijena u Grkoj i Španjolskoj, što bi moglo potaknuti odreeni broj turista da godišnji odmor provedu u tim zemljama.

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Slovačka

4.224

15.658

0,59

4.431

16.076

0,60

95,33

97,40

Takvo stanje utjee i na turistika kretanja. Turistike su agencije u ožujku i travnju zabilježile pad prodaje, posebice nakon završetka razdoblja first minute prodaje (i drugih posebnih ponuda i pogodnosti).

Kakvo je stanje na slovakom tržištu neposredno prije poetka ljetne turistike sezone najbolje pokazuju rezultati istraživanja Barometer Cetelem 2013 (Barometer Cetelem analizira stajališta i ponašanje europskih potrošaa), provedena na 12 europskih tržišta, ukljuujui Slovaku. Slovaki ispitanici vrednovali su svoju zemlju i život u njoj s 3,7 bodova, od moguih 10 (što je za 0,3 boda manje nego u istraživanju provedenom lani). Kljuni problem i dalje je manjak sredstava za život (ak 71 posto ispitanika) i rapidni rast nezaposlenosti. Rezultati spomenutog istraživanja potvruju i ocjene Statistikog ureda Slovake, koji govori o padu maloprodaje (-2 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine) te sve veoj nezaposlenosti (trenutano 14,9 posto). Gospodarski je rast i dalje usporen, na što utjeu i problemi u mnogim drugim zemljama eurozone, koje su važan trgovaki partner Slovake.

Trenutani pokazatelji pojedinih slovakih turoperatora i putnikih agencija znatno se razlikuju, u rasponu od pada, preko stagnacije, sve do blagog porasta prodaje. Ipak, svi se uglavnom slažu da prodaja, s obzirom na aktualno stanje, ipak zadovoljava. S obzirom na gospodarsku neizvjesnost, Slovaci su pri kupnji turistikih aranžmana sve oprezniji – velik dio njih eka posljednji trenutak za planiranje i kupnju odmora, gdje e presuditi financijska situacija. Naravno, procjene strunjaka govore kako pozicija Hrvatske kao omiljenoga ljetnog odredišta slovakih turista nije ugrožena, a dodatni poticaj potražnji svakako je i aktualna promidžbena kampanja Hrvatske turistike zajednice, koja je poela 25. travnja. Omiljeno prijevozno sredstvo za putovanje u Hrvatsku Slovacima je i dalje osobni automobil. Zrakoplovni charteri i dalje nisu traženi (zbog relativne zemljopisne blizine) a za sezonu 2013. iz Slovake su planirane redovite sezonske zrakoplovne linije na relacijama: Bratislava  Zadar  Bratislava (15. lipnja  7. rujna 2013.), Bratislava  Split  Bratislava (2. srpnja  27. kolovoza 2013.), Košice  Rijeka  Košice (20. lipnja  5. rujna 2013.), Bratislava  Košice  Rijeka (20. lipnja – 5. rujna 2013.), Košice  Bratislava  Split (14. lipnja – 13. rujna 2013.) – osigurava ih slovaki zrakoplovni prijevoznik DANUBE WINGS.

Stanje na tržištima

1. 2. 3. 4. 5.



STANJE NA TRŽIŠTIMA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

38

SLOVENIJA

                                                       

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Slovenija

100.422

256.277

9,72

117.141

340.545

12,76

85,73

75,25

prema Hrvatskoj ine samo 17 posto ukupnog prometa, no manji buking pokazatelj je poveane opreznosti kupaca, sklonosti štednji i racionalizaciji troškova pri planiranju putovanja. Isto tako, veliki hotelski sustavi u Hrvatskoj poeli su agresivniju individualnu prodaju, što dodatno ubrzava tržišnu utakmicu. Potrošai oito u poveanom broju ekaju posebne akcije, a za oekivati je kako e birati jeftiniji smještaj te skraivati odmor. S druge strane, recentna istraživanja Eurobarometra o kretanjima za 2013. godinu ponovno govore o visokoj usmjerenosti slovenskih gostiju prema Hrvatskoj te visokoj razini zadovoljstva odmorom u našoj zemlji tijekom protekle godine, što je svakako razlog za optimizam, ali ne i jamstvo da e se ponoviti rekordna 2012. godina.

Slovenija ve dulje proživljava velik pad životnog standarda, uz porast nezaposlenosti, teško gospodarsko stanje i neizvjesnost vezanu za rješenje krize, što svakako nije najbolje vrijeme za trošenje i kupnju, ponajmanje proizvoda i usluga koje se smatraju luksuznima (gdje se u odreenoj mjeri svrstava i turizam). Sve to rezultiralo je i kašnjenjem bukinga u odnosu prema prošloj godini  turoperatori su sumnjiavi i vrlo oprezni u davanju procjena za glavnu sezonu. Uz glavne kataloge, svi slovenski turoperatori objavili su i posebne priloge s prvosvibanjskim programima. Dok je ukupna prodaja u zaostatku za prošlogodišnjom, buking tijekom prvosvibanjskih praznika djelomino je povratio optimizam partnera, koji se ipak nadaju da e dosegnuti prošlogodišnje pokazatelje (npr. najvei turoperator s programima za Hrvatsku Relax). Svi su turoperatori poeli vrlo agresivnu konkurentsku borbu te aktivno, ofine i online, oglašavaju svoje ponude. Naravno, valja spomenuti kako organizirana putovanja iz Slovenije

ŠPANJOLSKA

Rani Uskrs odvratio je dio Slovenaca od odlaska na odmor u Hrvatsku, tako da je prvi vei val slijedio tek tijekom prvosvibanjskih praznika, koje Slovenci spajaju s praznikom Osvobodilne fronte. U skladu s istaknutim može se oekivati kako e svibanj donijeti solidan rezultat iz Slovenije, približno na razini prošlogodišnjeg, što bi bio dobar poetak ulaska u glavnu sezonu. Govorei o glavnoj sezoni treba istaknuti da je još rano za preciznije procjene  zanimanje koji bilježi naše predstavništvo u Ljubljani vrlo je veliko, a dodatni bi poticaj trebao biti pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, tj. ublaživanje graninih procedura te daljnje politiko “približavanje” dviju zemalja. Naravno, jedan od kljunih poticajnih imbenika svakako je i aktualna promidžbena kampanja Hrvatske turistike zajednice na slovenskom tržištu, zatim vei broj B2B i B2C akcija te aktivnosti koje predstavništvo provodi u suradnji sa subjektima hrvatskoga javnog i privatnog sektora.

                                                   

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Španjolska

9.652

20.820

0,79

11.004

22.941

0,86

87,71

90,75

Španjolsko je gospodarstvo u prvom tromjeseju 2013. i dalje u padu, uz daljnji rast cijena te stope nezaposlenosti, koja iznosi 27,16 posto (nezaposleno je 6 202 700 ljudi).

Novosti na turistikom tržištu S obzirom na loše gospodarsko stanje, rani Uskrs te loše vremenske uvjete, turoperatori istiu kako je dosadašnja prodaja aranžmana bila ograniena. Izlasci ljetnih kataloga popraeni

su relativno skromnom promidžbenom kampanjom “early bookinga” s popustima od sedam posto. Potrošnja je smanjena, no poetni podatci vezani za programe za Hrvatsku nisu toliko loši  zrakoplovne kompanije javljaju kako je 70 posto kapaciteta iz Madrida u Hrvatsku ve prodano, dok je iz Barcelone prodano oko 50 posto kapaciteta. S obzirom na to da nema nadoknade za “izgubljene” kapacitete zrakoplovne kompanije Easy Jet na relaciji Madrid  Dubrovnik te s obzirom na teško stanje u Iberiji, broj sjedala iz Madrida prema našoj zemlji ove je godine smanjen za 15 posto, što je svakako nepovoljna okolnost.


39



STANJE NA TRŽIŠTIMA

Receptivni turizam Nakon nestanka grupacije Orizonije s tržišta (drugoga najveeg turistikog vertikalnog holdinga u zemlji), u segmentu turoperatora pojavio se novi turoperator Proyecto Europa, za kojega se vjeruje da je “nasljednik” Orioznije, tj. da e preuzeti njihove aranžmane (Iberojet i Condor Vacaciones imali su i programe te velik broj putnika za Hrvatsku). U sektoru se oekuje ekstremni last minute buking.

Zrani promet Nakon poveanja pristojba nekoliko puta, španjolske zrane luke uvode dodatnu “taksu za zranu sigurnost”. Svaki putnik koji se ukrca u zrakoplov u bilo kojoj španjolskoj zranoj luci

ŠVICARSKA

U ožujku 2013., u Španjolsku je doputovalo 3,9 milijuna stranih turista, ili 7,9 posto više nego u ožujku 2012. Od sijenja do ožujka španjolski receptivni turizam bilježi rast od 2,3 posto u odnosu prema istom razdoblju 2012. (ukupno 9,4 milijuna turista). Italija, koja je duboko utonula u gospodarsku krizu i dalje bilježi najvei pad (-20,7 posto). Francuska i skandinavske zemlje najviše su pridonijele pozitivnim rezultatima, što se najviše odrazilo na Kataloniju. U ožujku je 80,5 posto stranih turista u Španjolsku doputovalo zrakoplovom, 17,7 posto cestovnim putom. U tom razdoblju dolasci zrakoplovom bilježe rast od 6,5 posto, a cestovni dolasci rast od ak 16,1 posto. Najvei ukupni porast potrošnje u ožujku 2013., u odnosu prema istom razdoblju prošle godine, ostvarili su Francuzi (43,5 posto) i Skandinavci (25,7 posto), dok je openito prosjeni trošak na dan po osobi povean za 5,1 posto (iznosi 110 eura). Na dan najviše troše Skandinavci (124 eura), slijede Francuzi (106 eura).

                                                   

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Švicarska

11.730

33.624

1,27

10.141

30.811

1,15

115,67

109,13

no svi oekuju kako e se oni relativno brzo prodati. Osobito je pozitivna informacija da se posezona takoer prodaje odlino.

U kontaktima s kljunim švicarskim turoperatorima prikupljeni su podatci o trenutanoj prodaji i oekivanjima vezanim za ovogodišnju turistiku sezonu. Veina partnera navodi kako buking tee željenim tijekom – u pravilu bilježe pozitivan trend tijekom svih ovogodišnjih mjeseci, a najave za svibanj i lipanj takoer su pozitivne. Trenutano slobodnih kapaciteta ima još u kolovozu,

Stanje na tržištima

morat e platiti taksu od 0,58 eura. U sektoru se neprestano navodi kako ta poveanja znatno utjeu na smanjenje konkurentnosti Španjolske. U prvomu tromjeseju 2013., španjolske zrane luke bilježe pad prometa  pad broja putnika od 8,2 posto te pad broja letova od 16 posto (u usporedbi s istim razdobljem prošle godine). Od 49 španjolskih zranih luka, samo etiri bilježe rast (Asturias, Reus, Badajoz i Huesca). Najvei pad bilježi Madrid (-14,3 posto putnici, -15,1 posto letovi), slijedi ga Barcelona (-4,7 posto putnici, -9,6 posto letovi).




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

40

U strunom turistikom asopisu Travel Inside objavljena je tablica stanja rezervacija na švicarskom tržištu od sijenja do travnja 2013., za šest najveih turoperatora (prema odabranim tržištima). U skladu s tom tablicom možemo ustvrditi kako je Hrvatska u pozitivnom trendu, ali ni konkurenti ne

VELIKA BRITANIJA

stoje loše, iznimka su Tunis, Egipat i djelomice Italija. Gospodarski pokazatelji Švicarske i dalje su stabilno pozitivni, što znai da kupovna mo graana nije upitna, tj. sve naznake govore o poveanom zanimanju za turistika putovanja u inozemstvo, što obeava i dobar rezultata naše zemlje.

                                          

Od siječnja do travnja 2013. 2013.

2012.

Indeks 2013./2012.

Zemlja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

% ukupnih noćenja

dolasci

noćenja

Vel. Britanija

20.470

69.925

2,65

17.959

64.396

2,41

113,98

108,59

Državni zavod za statistiku objavio je kako je u prvom tromjeseju ove godine BDP porastao za 0,3 posto  oekivalo se da e Velika Britanija ponovno ui u recesiju, što se ipak nije dogodilo te je nacionalna valuta funta ojaala u odnosu prema euru. Ipak, troškovi života stalno rastu, pa Britanci žele što je više mogue uštedjeti na odmoru, kojeg se unato svemu ne odriu. Kiša koja je padala tjednima i niske temperature svakako su povoljno utjecale na poveanu prodaju aranžmana za odmor. Online agencija Directline Holidays objavila je podatke za pet zemalja koje daju najbolji omjer cijene i kvalitete a meu njima je i Hrvatska. Prema istraživanju, Turska i Grka daju najbolju vrijednost pri all inclusive odmoru, Španjolska u polupansionima, a Hrvatska u ponudi soba s dorukom. ABTA, udruženje putnikih agencija, zajedno je s partnerima poela veliku kampanju usmjerenu na krajnje korisnike kako bi podignula svijest o potrebi zaštite pri rezerviranju i plaanju odmora. Naime, u želji da smanje ukupne troškove odmora, tisue prevarenih potrošaa svake godine bukiraju i plaaju putovanja putem raznih lažnih agencija. ABTA inzistira na tomu da potrošai, kada žele rezervirati odmor, najprije provjere je li agencija s kojom posluju njihova lanica, provjere njezin bonitet i koriste se sigurnim nainom online plaanja. U kampanji se istie kako je kupnja putem njihovih lanica najsigurnija. Još traju rasprave vezane za poveanje APD (air passenger duty) takse, tj. poreza na putovanja zrakoplovima. Škotska nacionalna stranka (Scotish National Party) pozvala je politiare svoje zemlje da bez obzira na stranaku pripadnost glasuju protiv porasta APD-a. Za njih je taj porast još jedan dokaz kako Škotska može doživjeti ekonomsku štetu jer nema utjecaj na vlastite poreze (što se koristi u politike svrhe, s obzirom na to da e se sljedee godine u rujnu održati referendum o neovisnosti Škotske). Stalno se prati i komentira stanje na Cipru te se procjenjuje kako e se ono odraziti na broj turista iz Velike Britanije koji u tu zemlju putuju na odmor. Unato padu broja turista za vrijeme Uskrsa, ne oekuje se daljnji pad tijekom ljeta. Stanje se stabiliziralo te je prisutno uvjerenje turoperatora da e u toj zemlji ponoviti brojke iz prošle godine. Zanimljiv je podatak da je u posljednjih 10 godina broj turista iz Velike Britanije na Cipru pao za 600 000 (s 1,6 mil. na 1 mil.) te se Cipar suoava sa žestokom konkurencijom Hrvatske, Turske, Tunisa i Egipta.

Post Office Travel Money objavio je istraživanje koje pokazuje kako su neka odredišta pojeftinila u odnosu prema 2012. godini, unato padu vrijednosti funte prema euru. Odredišta koja su najviše pojeftinila u usporedbi s prošlom godinom su u Španjolskoj i Portugalu. Zanimljivo je da je na popisu i Split gdje su cijene, prema istraživanju, niže za 5,2 posto. Smatraju kako je to još jedan razlog zbog kojeg sve više Britanaca Hrvatsku odabire kao odmorišno odredište. Travelzoo anketa, provedena na 2445 ispitanika, pokazala je da 2/3 ispitanika koji planiraju putovati u treem tromjeseju ove godine još nisu rezervirali odmor. Istodobno, 65 posto ispitanika preferira bliža odredišta  Španjolska ostaje na prvomu mjestu,a slijedi je Francuska. Grka, koja je bila na drugomu mjestu, pala je na deveto, dok je Hrvatska odlina etvrta. Prema dostupnim podatcima vodeih britanskih turoperatora s hrvatskim programima stanje prodaje i dalje je vrlo stabilno, tj. u porastu u odnosu prema prošloj godini (kree se od 10 do 20 posto). Explore Travel potpisao je ugovor s Monarch Airlinesom o korištenju njihovih letova s Gatwicka za Dubrovnik od poetka svibnja do kraja listopada. Predstavljen je i poseban brand za Hrvatsku, Explore Croatia. Nastavlja se i oglasna kampanja Hrvatske turistike zajednice u tiskanim medijima te na londonskim autobusima, a poela je i online kampanja. Sve to pridonijelo je porastu upita za ljetovanje u Hrvatskoj. Objavljeni su i mnogobrojni lanci o našoj zemlji, posebno o Dubrovniku, ali i festivalima koji e se ove godine održati u Hrvatskoj te su posebno istaknuti festivali za mlade, gdje se Hrvatska smješta kao jedna od vodeih destinacija.




HTZ Glasnik

42

BROJ 45  SVIBANJ 2013.

Vijesti iz predstavništava                    


43



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Uspješne promidžbene aktivnosti na austrijskom tržištu Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Austriji u ovu je godinu ušlo aktivno, a sve više jaa suradnja s najveim turoperatorima i medijima. Godina je poela konferencijom za novinare 8. sijenja 2013. godine u Beu, gdje je u sklopu Udruženja Corps Touristique, predstavljena Trend studija za 2013. godinu koju je provela struna institucija IMC FH Krems tourism FACTORY. Anketa je pokazala da je Hrvatska i dalje u trendu te da se nalazi meu najtraženijim destinacijama. Najvei turistiki sajam u Austriji “Ferien-Messe” u Beu održao se od 10. do 13. sijenja 2013. godine na kojem se meu 800 izlagaa iz 70 zemalja predstavila i Hrvatska turistika zajednica. Posjeenost sajma ove godine bila je više nego odlina, sajam je obišlo više od 148 000 posjetitelja. Proizvode i trendove iz Hrvatske, Hrvatska turistika zajednica predstavila je na štandu veliine 88 m² gdje su, uz opu turistiku ponudu, bili predstavljeni programi i ponuda mnogih hrvatskih turistikih subjekata: Cresanka Cres, HGK Otoac, Imperial Rab, spa&sport resort Sv. Martin, kamp Šimuni Pag, Milenij Hoteli Opatija te Turistika zajednica Šibensko-kninske županije. Prvi dojmovi sa sajma te istraživanja strunih institucija i turoperatora pokazuju da se Austrijanci ni u 2013. nee odrei godišnjih odmora u inozemstvu, a da im je pritom Hrvatska izrazito privlana destinacija.

Edukacija za agente prodaje u Loipersdorfu

Promidžbene aktivnosti nastavljene su prezentacijom u impozantnom trgovakom centru Plus City u Linzu na sajmu Reisemarkt koji organizira najvei turoperator iz Gornje Austrije Sabtours. Dana 15. i 16. veljae 2013. godine nastupom na svojemu štandu hrvatska turistika ponuda predstavila se mnogobrojnoj publici.

Prezentacija u trgovačkom centru Plus City u Linzu

U Linzu je od 25. do 27. sijenja 2013. godine Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Austriji nastupilo u vlastitoj organizaciji na sajmu Ferien Messe na kojem vlada veliko zanimanje za Hrvatsku. Na sajmu su takoer nastupili Turistika zajednica Raba te Hotel Milenij iz Opatije. Direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Beu, Ranko Vlatkovi na sajmu je obavio više razgovora s autobuserima iz Gornje Austrije, a s Mader Reisenom iz Kasdorfa dogovorena je prezentacija Hrvatske kroz promidžbene filmove.

Sajam “Ferien-Messe” u Beču posjetio je i Gordan Bakota, Veleposlanik RH u Austriji

Predstavljanje Hrvatske nastavilo se u Austriji s najveim turoperatorima u Loipersdorfu 21. i 22. sijenja 2013. godine, kada je Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Austriji zajedno s turoperatorom Gruber Reisen održalo edukaciju za agente prodaje. Na prezentaciji je sudjelovalo 50-ak agenata što je vrlo dobar odziv s obzirom na to da se takva vrsta prezentacije prvi put organizirala.

Sajam Ferien Messe u Linzu

Vijesti iz predstavništava

AUSTRIJA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

44

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Austriji ve tradicionalno organizira prezentacije za turistike agente s najveim turoperatorom Terra Reisen, koji je prošle godine u Hrvatsku doveo više od 82 000 putnika. Ove godine prezentacije su održane u Innsbrucku 6. ožujka, Riedu 7. ožujka, Beu 12. ožujka, Leibnizu 13. ožujka te u Wolsbergu 14. ožujka. U pet gradova prezentacijama je nazoilo više od 130 agenata. Pored nacionalne prezentacije, agente se nastoji obavijestiti i o novostima u sektoru poput smanjenja stope poreza u turizmu te izvijestiti o novim investicijama. Uz nacionalnu prezentaciju nastoji se svake godine predstaviti i po jedna naša turistika regija, a ove je godine to bila Turistika zajednica Kvarnera.

Prezentacija za turističke agente u Innsbrucku

redovito organiziraju i ispiti za dobivanje dozvola u Rijeci, a ako tomu dodamo da je nautiki turizam i u strategiji razvoja hrvatskog turizma istaknut kao jedan od deset kljunih razvojnih proizvoda koji e se u iduim godinama još snažnije razvijati, prisutnost na sajmu još više time dobiva na znaenju. Osobito je važno istaknuti kako su veliko zanimanje nautiara izazvala i mnogobrojna predavanja strunih nautikih novinara o novom zakonu i porezu koji se uvode našim ulaskom u Europsku uniju, a koji su bili organizirani u danima održavanja sajma. Na otvorenju sajma je ,uz direktora Predstavništva Hrvatske turistike zajednice Ranka Vlatkovia, bio i konzul Republike Hrvatske u Austriji Branimir Lonar. U Beu je 10. travnja predstavljena turistika ponuda Istre. Prezentacija se održala u Althotelu uz nazonost 80-ak novinara, privrednika i somelijera koji su bili obaviješteni o posebnostima istarske ponude na razliitim podrujima od turistike do gastronomske. Nazoni su imali prigodu doznati o ponudi vina iz Istre, a prezentaciju su predvodili poznati vinari, Arman, Clai i Kozlovi, a predstavljena su i vina proizvoaa Pilato te Agrolagune. Maslinova ulja predstavila je obitelj Smilovi te predstavnici Agrolagune. Takoer svoje proizvode predstavila je i obitelj Zigante, ponua vrsnog pršuta Edi Dunis te proizvoa sira Aleš Winkler. Prigodom prezentacije novinari su se najviše zanimali za kvalitetu ponude i autentine istarske bio-proizvode, od tartufa, sira, maslinova ulja, šparoga itd. Ovakve prezentacije koje Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Austriji organizira ve više godina pokazale su se izrazito važnima jer se Austrijanci svrstavaju u naše najbolje goste koji vrlo dobro poznaju našu gastronomsku ponudu, cijene i kvalitetu. Radio Wien, koji prati više od 300 000 slušatelja na dan, svake nedjelje organizira turistiku emisiju od 10.00 do 12.00 sati, a 28. travnja Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Austriji uživo je predstavilo hrvatsku turistiku ponudu te su slušatelji doznali i o novim poreznim olakšicama, najavljenim investicijama u ovoj godini, a skorim ulaskom u EU od 1. srpnja dostupnost naših destinacija u koje Austrijanci idu u vlastitom prijevozu e biti još i brža. Potrebno je istaknuti da se u emisiji uvijek nastoji predstaviti i jedno turistiko odredište, a ove je godine to bila Baška. Iz austrijskog tiska mogu se izdvojiti objave u sljedeim tiskovinama:   

Konzul RH u Austriji Branimir Lončar, voditelj štanda Vedran Huljev i Direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice Ranko Vlatković na sajmu Austrian Boat Show u Tullnu

U Tullnu je od 28. veljae do 3. ožujka 2013. godine održan nautiki sajam Austrian Boat Show. To je najvažniji i najvei struni nautiki sajam u Austriji, tj. u središnjem i istonom djelu Europe. Na sajmu je sudjelovalo 350 izlagaa iz 20 zemalja koji su predstavili novosti u nautikoj ponudi. Ponude jedrenja i ronjenja takoer su bile jako zastupljene pa zato i ne iznenauje što je i ovogodišnji posjet bio jako dobar – 45 000 posjetitelja. Hrvatska je bila jedina zemlja koja je svoju nautiku ponudu predstavila na vlastitom štandu, veliine 30 m². Koliko je austrijsko nautiko tržište važno za Hrvatsku govori i podatak udjela velikog broja hrvatskih marina i tvrtki koje se bave charterom i ronjenjem, koje su predstavile svoju ponudu na sajmu. Isto tako nije zanemariva ni injenica da Austrijanci u mnogobrojnim nautikim udruženjima imaju više od 50 000 registriranih nautiara, od kojih veliki broj njih više puta u godini plovi hrvatskim Jadranom. Takoer, ništa manje nije zanemariv podatak da se za austrijske nautiare

               

Tip Travel Industry – “Setzt die Segel” Tiroler Tageszeitung – “Eine Altstadt freut sich” Blitzlicht Revue – “Kastav – kleine Stadt mit großer Tradition” Für Mich – “Auf ins Paradies” Ischler Woche – “Opatija – ein Stück Heimat in der Kvarner Bucht” Kronen Zeitung Kärnten – “Feine Strände und tolle Buchten in Dalmatien” KTZ Kärntner Tageszeitung – “Mit der KTZ den Frühling auf der Insel Krk erleben” Sport aktiv – “Frühstart in den Frühling” Ausflug & Urlaub – “Istra Inspirit” Auto Touring – “Istrien von innen” Besser Wohnen – “Reif für die Insel” Für Mich – “Zauber des Meeres” Krone.tv – “Frühling in Rovinj” Motomobil – “Zeitreise zur Adria” Motorradmagazin – “Über den Dächen von Opatija” Land der Berge/Radwelt – “Bike & Climb bei Winnetou” Onrail – “Der kakanische Sehn suchtsort” Sport aktiv – “Istrien: Viel mehr als bloss“mit Wettergarantie” Yacht Revue – “Miš-Maš”.


Vijesti iz predstavništava

45



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Iz austrijskog tiska




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

46

BELGIJA Hrvatska najpoželjnija destinacija za odmor u Belgiji Vodea belgijska organizacija za testiranje tržišta i proizvoda TEST ACHAT / TEST AANKOOP u rezultatima istraživanja ljetovanja i odredišta objavljenim poetkom ožujka 2013. godine, u kojima je sudjelovalo 3 236 Belgijaca, objavila je da je Hrvatska omiljeno odredište za ljetni odmor. Belgijci su u istraživanju posebno istaknuli prekrasne hrvatske krajolike, ouvanu prirodu, istou mora i voda openito, povoljne i prihvatljive cijene te mnogobrojne zanimljivosti. Kao jedini negativan element, Belgijci istiu sve više turista koji posjeuju našu zemlju. Hrvatska je u ukupnom poretku osvojila 86 od 100 moguih bodova te se time svrstala na prvo mjesto ispred mnogih drugih uglednih i omiljenih odredišta. Tu su vijest objavile i vodee belgijske dnevne novine: De Standaard, Het Laatste Nieuws, De Morgen itd. Organizacija TEST ACHAT / TEST AANKOOP utemeljena je 1957. godine prema uzoru na sline britanske i amerike organizacije koje u središte svojega javnog djelovanja stavljaju potrošaa  ziku osobu, zaštitu njegovih temeljnih ljudskih prava, gospodarskih interesa i dostojanstva. TEST ACHAT / TEST AANKOOP takoer aktivno sudjeluje u poboljšanju proizvoda i usluga, koje se kupcu nude provoenjem razliitih usporednih ispitivanja i testova proizvoda istiui pritom proizvode koji nude najbolji omjer cijene i kvalitete. Proteklo razdoblje su na belgijskom tržištu obilježile mnogobrojne prezentacije hrvatske turistike ponude te pojedinih hrvatskih regija. U nastavku donosimo presjek aktivnosti. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Belgiji 9. sijenja 2013. godine predstavilo je hrvatsku turistiku ponudu u trgovakom centru Woluwe Shopping Center koji se nalazi u rezidencijalnoj briselskoj etvrti Woluwe u kojoj, meu ostalim, stanuju i mnogobrojni djelatnici institucija EU i NATO saveza. Za predstavljanje u tomu trgovakom centru izabran je poetak godine jer je rije o prvom tjednu popusta u trgovinama što privlai veliki broj posjetitelja. Tijekom itavog tjedna nastupa trgovaki je centar ukupno posjetilo više od 180 000 ljudi. Zanimanje za Hrvatsku bilo je golemo, a u suradnji s lokalnim turistikim agentima, u europskom duhu i s obzirom na ponudu dvaju susjednih i prijateljskih zemalja, prezentacija je održana u suradnji s kolegama iz Predstavništva Slovenske turistike organizacije u Briselu, što su posjetitelji vrlo pozitivno ocijenili. Zajednika prezentacija ujedno je i doprinos racionalizaciji sredstava i podjeli troškova te zahvaljujui tomu i veoj prisutnosti na tržištu.

Predstavljanje hrvatske turističke ponude u trgovačkom centru Woluwe

U suradnji s belgijskim turoperatorom Caractere, specijaliziranim za smještaj u tzv. šarm i boutique hotelima diljem Mediterana, Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Belgiji predstavilo je 10. sijenja 2013. godine hrvatsku turistiku ponudu ispred 60-tak svojih agenata u belgijskom gradu Antwerpenu. U katalogu toga uglednog turoperatora, na gotovo 60 stranica predstavljeno je više od 40 hrvatskih hotela i 12 razliitih programa diljem Hrvatske zajedno uz ponudu hotela i programa po Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Grkoj i Sloveniji. Za prezentaciju je odabran upravo Antwerpen jer je rije o drugom najmnogoljudnijem, ali gospodarski i financijski najsnažnijem belgijskom gradu.

Prezentacija Hrvatske s belgijskim turoperatorom Caractere u Antwerpenu

Na poetku skupa direktor predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Bruxellesu Ivan Novak pozdravio je nazone te je prikazan promidžbeni film Hrvatske turistike zajednice, a generalna direktorica ujedno i vlasnica Caracterea, Carmen Van den Bossche osobno je svojim agentima predstavila brojne male, luksuzne i boutique hotele diljem Hrvatske od Zagreba, preko središnje Hrvatske pa sve do Istre, Dalmacije, otoka i Dubrovnika, koje ima u svojoj ponudi zajedno s više razliitih itinerera kroz Hrvatsku za goste koji ne žele boraviti samo na jednomu mjestu ili u jednom hotelu. Carmen Van den Bossche velika je zaljubljenica u Hrvatsku i vrlo dobra poznavateljica hrvatske turistike ponude. Kako bi se agentima Caracterea što bolje približile atraktivnosti i posebnosti hrvatske turistike ponude organizirana je i degustacija hrvatskih vina, a dogaaju su se na poziv Caracterea odazvali i njihovi hrvatski partneri iz hotela Korana Srakovi iz Karlovca. Tijekom veeri ostvareni su mnogi kontakti, a agenti su iskazali golemo zanimanje za dodatne informacije o Hrvatskoj. Podsjetimo, Caractere je u 2012. godini u Hrvatsku doveo oko 3000 gostiju, ime se prema broju dovedenih putnika svrstava meu prvih 10 belgijskih turoperatora. Klijenti koji svoje putovanje rezerviraju preko Caracterea prilino su zahtjevni, ali vrlo pristojni te visoke platežne moi. Sredinom sijenja dva vodea belgijska autobusera, Reizen Lauers u Flandriji (blizu Antwerpena) i Voyages Leonard u Valoniji (blizu Liegea) neovisno jedan o drugomu organizirali su lokalni godišnji turistiki sajam na kojima je Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Belgiji sudjelovalo trei put. Svakome od autobusera je na taj sajam u idilinim belgijskim selima, u garažu u kojoj inae parkiraju i održavaju svoje autobuse uspjelo privui oko 10 000 posjetitelja, inae redovitih i vjernih klijenata. Na navedenim sajmovima izlagalo je više od sto izlagaa koji su dobavljai jednog ili


drugog autobusera. Velikom broju posjetitelja koji su u nekim trenutcima ak i u redovima ispred vrata ekali na ulazak svakako su pridonijeli i savršena organizacija te neprestani prijevozi posebnim autobusima izmeu Antwerpena i Liegea i sajma te razne pogodnosti za rani buking. Zanimljiv program privukao je mnoge obitelji s djecom, ali i osobe tree dobi u potrazi za novim idejama za odmor. Inae, oba autobusera su u ovoj sezoni dodatno poveala ponudu aranžmana za Hrvatsku u svojim katalozima, a sudjelovanjem Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Belgiji i brojnim savjetima na oba sajma nastojalo se pridonijeti boljoj prodaji aranžmana za Hrvatsku. Zanimanje publike za Hrvatsku bilo je veliko, a posjetitelji su postavljali puno pitanja i tražili konkretne informacije. Takoer, 10. sijenja 2013. godine još je jedan belgijski autobuser, Reizen Verhoeven, organizirao “dane otvorenih vrata” za svoje najvjernije i najbolje klijente.

liko zadovoljstvo vienim te istaknuli kako su bili više nego ugodno iznenaeni kvalitetom hotelskog smještaja i hrvatske turistike ponude openito. Osim samih graana Luksemburga, Luksemburgu gravitiraju i susjedne zapadnonjemake, istonofrancuske i južnobelgijske pokrajine, pa zato vjerujemo da e zahvaljujui uvoenju ove linije porasti i broj gostiju i iz spomenutih regija. Luxairtours u 2013. godini predvia 25 rotacija ukupnog kapaciteta od 2000 sjedala te program u 10-ak hotela u Dubrovako-neretvanskoj županiji, a s obzirom na dobar buking ove godine razmatra i poveati kapacitet za sljedeu sezonu.

Sajam Vakanz u Luksemburgu

Hrvatski turizam predstavljen na turističkim sajmovima vodećih belgijskih autobusera

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Belgiji, u suradnji s HGK Županijskom komorom Split, predstavilo je 21. sijenja 2013. godine hrvatsku turistiku ponudu na sajmu Vakanz u Luksemburgu. Iako je rije o maloj državi od samo pola milijuna stanovnika, važno je istaknuti da je luksemburški BDP gotovo tri puta vei od prosjeka EU i da su stanovnici Luksemburga skloni putovanjima u toplije krajeve. Izrazito dobru posjeenost sajma i velik zanimanje publike dokazuje više od 20 000 posjetitelja. Na sajmu je sudjelovalo 200-tinjak izlagaa iz cijelog svijeta, a ponajviše s Mediterana. Sudjelovanje Hrvatske turistike zajednice ove godine je utoliko važnije uzme li se u obzir da najvei luksemburški turoperator Luxairtours u 2013. godini od travnja do listopada jedanput na tjedan uvodi let i program iz Luksemburga za Dubrovnik. Nadalje, uz potporu i poticaj Hrvatske turistike zajednice, Turistike zajednice Dubrovako-neretvanske županije i vodeega luksemburškog turoperatora Luxairtours 22. travnja 2013. godine organizirano je studijsko putovanje tijekom kojeg je 15-tak belgijskih i luksemburških putnikih agenata posjetilo Dubrovako-neretvansku županiju. To je bio prvi let luksemburškoga nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika Luxair koji e, sve do listopada, letjeti jedanput na tjedan iz Luksemburga u Dubrovnik. Agenti su izrazili ve-

Nakon uspješno odraenoga sajamskog nastupa poetkom veljae u Antwerpenu, koji je posjetilo gotovo 77 000 ljudi (10 posto više nego lani), hrvatski se je turizam od 31. sijenja do 4. veljae 2013. godine tradicionalno predstavio i u Briselu na najveem turistikom sajmu u Belgiji SALON DES VACANCES / VAKANTIESALON. Sudjelovalo je 750 izlagaa iz cijelog svijeta, a sajam je obišlo 105 413 posjetitelja (3 posto više nego lani). Dobroj posjeenosti pogodovalo je i tipino loše belgijsko vrijeme, ali i kvalitetna kampanja koju je provodio sajam u suradnji s razliitim medijima. Pozornost mnogobrojnih posjetitelja je i dalje privlaio hrvatski štand koji je i ove godine zasigurno bio jedan od najatraktivnijih, najsuvremenijih i najposjeenijih na cijelomu sajmu.

Sajam u Antwerpenu

Vijesti iz predstavništava

47



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




48

Dobroj posjeenosti hrvatskog štanda i velikom zanimanju za hrvatski turistiki proizvodom svakako su pridonijele i etiri nedavno objavljene reportaže o Hrvatskoj koje je objavila belgijska državna televizija VRT te komercijalna televizija VTM. Posjetitelji su uglavnom dolazili s planiranim i konkretnim pitanjima vezano za turistiku ponudu Hrvatske, koju Belgijci smatraju atraktivnim i bliskim odredištem za odmor. Tijekom pet dana sajma podijeljen je i veliki broj promidžbenih materijala. Na štandu Hrvatske turistike zajednice sudjelovali su i suizlagai: Katarina Line iz Opatije, Valalta iz Rovinja, kamp Soline iz Biograda, Turistika zajednica Grada Zagreba te belgijski turoperator Interhome.

BROJ 45  SVIBANJ 2013.

ratora, turistikih novinara, predstavnika Europske komisije ovlaštenih za turizam, nazoilo je bogatoj veeri koju su pripremili zagorski šefovi Ivica Žulj iz Terma Jezerica i Tomislav Koži iz Bluesun Hotela Kaj, dok su enološku ponudu zastupala vrhunska autohtona zagorska vina. Posluživanje brojnih, raznovrsnih, autohtonih i tipinih specijaliteta Hrvatskog zagorja oduševilo je sve nazone jer su prvi put mogli kušati neka od tih jela i vina. Meu prisutnima je bilo mnogo onih kojima je to prvi susret s turistikom i gastronomskom ponudom Hrvatskog zagorja, a svi su uzvanici izrazili oduševljene uspješnom prezentacijom i ljepotama Hrvatskog zagorja.

Salon des Vacances / Vakantiesalon u Briselu

Turistika zajednica Krapinsko-zagorske županije, uz potporu Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice te u suradnji s Predstavništvima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turistike zajednice u Bruxellesu, 21. veljae 2013. godine u Bruxellesu je predstavila bogatu turistiku i eno-gastronomsku ponudu svoje županije. Prezentacija je održana u atraktivnim prostorijama Predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu, koja je i ugostila ovaj dogaaj i pružila svu potrebnu logistiku potporu. U ime domaina i hrvatskoga gospodarstva, nazone je najprije pozdravila direktorica Predstavništva Hrvatske gospodarske komore Dragica Martinovi istiui kako je turizam jedna od najuspješnijih grana hrvatskoga gospodarstva. Nazone su u kratkom obraanju pozdravili i veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji Mario Nobilo, direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Bruxellesu Ivan Novak te direktorica Turistike zajednice Krapinsko-zagorske županije Sanja Škrinjar. Prikazan je i promotivni film “Zagorje – bajka na dlanu”, a Ernest Svaži, direktor Turistike zajednice Krapinskih toplica, održao je i polusatnu prezentaciju destinacije i turistike ponude. Nakon glazbenog predaha u izvedbi poznatoga i nagraivanog usnoharmonikaša Tomislava Golubana, u knjižnici Predstavništva Hrvatske gospodarske komore održana je poslovna radionica na kojoj su sudjelovali predstavnici belgijske turistike industrije te predstavnici prodaje i marketinga vodeih zagorskih turistikih kua, koji su uspostavili i prve kontakte u suradnji s belgijskim turoperatorima. Prezentacijama su zagorski turistiki djelatnici nastojali skrenuti pozornost europske turistike branše na ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao njezine 28. lanice te istaknuti Hrvatsko zagorje kao destinaciju s lepezom atraktivnih motiva za suvremenog turista istraživaa. Nakon prezentacije i poslovne radionice, oko etrdeset uzvanika, predstavnika vodeih belgijskih turope-

Prezentacija turističke ponude Krapinsko-zagorske županije u Bruxellesu

Turistike zajednice Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovako-neretvanske i Liko-senjske županije u suradnji i uz potporu Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Bruxellesu, od 4. do 8. ožujka 2013. godine predstavile su svoju bogatu turistiku ponudu na roadshow prezentaciji u središnjoj dvorani briselskoga glavnog kolodvora Gare Centrale / Centraal Station. Briselski glavni kolodvor najvažniji je i najprometniji u Belgiji. Kroz njega svaki dan proe oko 150 000 putnika. S obzirom na središnje mjesto unutar kolodvora, odmah ispred šaltera za prodaju karata, te znatan promet putnika (s obzirom na to da se kroz glavni kolodvor ulazi i u briselsku podzemnu željeznicu), posjeenost prvog dana prezentacije bila je izvrsna. Posjetitelji su iskazali veliko zanimanje za hrvatsku turistiku ponudu i želju da odmor provedu u nekom od mnogobrojnih dalmatinskih i likih odredišta. Hrvatska je jedino turistiko odredište koje se tom prigodom predstavljalo na spomenutoj lokaciji. Istodobno s roadshow prezentacijom, u suradnji s popularnim, besplatnim dnevnim novinama “Metro” koje imaju oko milijun itatelja, uglavnom putnika u vlaku ili podzemnoj željeznici, objavljen je i oglas te organizirana nagradna igra u kojoj su itatelji mogli


osvojiti nagradno putovanje u Dalmaciju. Na oglasu je takoer objavljena obavijest o održavanju roadshow prezentacije na glavnom kolodvoru, što je takoer pridonijelo dobroj posjeenosti hrvatskog štanda. Promidžbene su aktivnosti spomenutih pet županija na belgijskom tržištu izrazito važne iz više razloga: zbog letova prema dalmatinskim odredištima, bogate i raznovrsne turistike ponude, mogunosti aktivnog odmora te široke palete aranžmana kod belgijskih turoperatora, koji sa svojim brošurama i promidžbenim materijalima takoer sudjeluju u ovoj akciji, ali i zbog injenice da su Belgijci dobri potrošai i spadaju meu goste koji su spremni izdvojiti dosta novca za odmor.

WIN

Od medijskih objava svakako treba istaknuti reportaže o Dalmaciji. Belgijska državna televizija u lipnju 2012. godine snimala je na podruju Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske županije reportažu u sklopu putopisne televizijske emisije Vlaanderen Vakantieland koja se prikazuje na prvom programu (Een) belgijske državne televizije VRT. Prva reportaža koja je obuhvatila grad Split i život na Mediteranu na hrvatski nain, putovanje trajektima s otoka na otok, tzv. island hopping, te Blato i grad Korulu emitirana je 5. i 6. sijenja u najgledanijem terminu i trajala je 20 minuta. Prema podatcima dobivenim s televizije u subotu 5. sijenja gledalo ju je 709 787 ljudi, a emisija je imala tržišni udjel od 44,9 posto. Reprizu u nedjelju gledalo je 350 152 ljudi, a tržišni udjel bio je 24,1 posto.

uw volgende vakantie in

www.visitcroatia.be Om deel te nemen, surf naar

www.metroclub.be

Om uw kansen op winst te verhogen, bezoek de Kroatië stand, die zich uitzonderlijk bevindt in de grote hal van het station Brussel Centraal van 04 tot en met 08 maart om 13 u.

WIN ... SURF NAAR WWW.METROCLUB.BE

Oglas o održavanju roadshow prezentacije u besplatnim dnevnim briselskim novinama “Metro“

Reportaže u okviru putopisne televizijske emisije Vlaanderen Vakantieland

Roadshow prezentacija u središnjoj hali briselskog glavnog kolodvora Gare

Druga reportaža prikazana je 12. i 13. sijenja i obuhvatila je grad i otok Hvar, Paklene otoke, otok Bra s Bolom i Puišima te dijelove poluotoka Pelješca (Ston). Drugu reportažu gledalo je 735 305 ljudi, a ostvarila je tržišni udjel od ak 49,6 posto dok je nedjeljnu reprizu gledalo 338 772 ljudi, a njezin tržišni udjel bio je 24,1 posto. Emisija je popularna upravo zbog neposrednog, jednostavnog i neformalnog kontakta voditelja s jednostavnim, autohtonim i tipinim sugovornicima s pomou kojih prepriava priu o destinaciji. Dalmacija je predstavljena kao jedinstvena, posebna, autohtona destinacija snažnoga mediteranskog karaktera i hrvatskog identiteta, prekrasne i ouvane prirode, zemlja s tisuu prekrasnih otoka, ouvane i zanimljive kulturne baštine, brojnih kurioziteta te otvorenih, simpatinih

Vijesti iz predstavništava

49



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




50

i gostoljubivih ljudi koji govore više stranih jezika, meu njima ak i nizozemski. Reportaža je nastala kao rezultat višegodišnje suradnje VRT-a i Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Bruxellesu koje je uz pomo i u organizaciji djelatnika sustava turistikih zajednica na terenu i Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice organiziralo cijelo putovanje, osmislilo itinerer i vei dio sadržaja, pronašlo relevantne sugovornike i organiziralo dvotjedni boravak televizijske ekipe u Hrvatskoj. U realizaciji i snimanju spomenute emisije sudjelovali su mnogi turistiki profesionalaci i graana na terenu koji su sa svojim velikim entuzijazmom i zalaganjem pridonijeli u predstavljanju Hrvatske kao poželjne, gostoljubive turistike destinacije koju treba doživjeti u svako doba godine. Promidžbene aktivnosti u prvom tromjeseju zaokružene su održavanjem konferencije za novinare 13. ožujka 2013. godine u poslovnom klubu Cercle de Lorraine u središtu Brisela. Ta godišnja konferencija za belgijske i luksemburške novinare održava se kako bi se tamošnje medije obavijestilo o novostima u hrvatskoj turistikoj ponudi u 2013. godi-

Tiskovna konferencija u poslovnom klubu Cercle de Lorraine

BROJ 45  SVIBANJ 2013.

ni. Na konferenciji je sudjelovalo dvadesetak novinara iz razliitih pisanih i elektronikih medija. Nazone je uvodno pozdravila direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši. U govoru je istaknula važnost i ulogu medija u stvaranju pozitivne slike o Hrvatskoj kao poželjnoga turistikog odredišta doživljaja i životnog stila te zahvalila novinarima na dosadašnjoj promidžbi Hrvatske na belgijskom tržištu. Prezentaciju o hrvatskom turizmu održao je i direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Belgiji Ivan Novak, koji je istaknuo komparativne prednosti Hrvatske pred konkurentskim odredištima te napomenuo kako Hrvatska na belgijskom tržištu postaje sve važnije i poželjnije odredište. Tom prigodom Hrvatska turistika zajednica dodijelila je i simbolino priznanje za 20-godišnji predani rad u promidžbi hrvatskog turizma u Belgiji gospodinu Armandu Cattoiru, inae velikom prijatelju i zaljubljeniku u Hrvatsku koji u Istri ljetuje svake godine još od daleke 1978. godine. Na konferenciji za novinare Hrvatske turistike zajednice bio je i prvi ministar turizma RH Janko Vraniczany Dobrinovi.


51



VIJESTI IZ PREDSTAVNIĹ TAVA

VAREN Reisverhaal

De Kroatische kust wordt steeds populairder als vakantiebestemming en dit is ook niet verwonderlijk: stukjes ongerepte natuur, azuurblauwe baaien, vriendelijke mensen en de zon die je dagelijks toelacht. Wat vele reizigers echter niet weten is dat er voor het vasteland nog vele kleine paradijsjes verborgen liggen, met hun eigen schoonheid en uitgesproken karakter. EÊn van deze Adriatische schatten is Rab, een eiland dat alles heeft voor een onvergetelijke vakantie. Tekst en foto’s: Monique Loopman

teland en het stadje Senj te bezoeken, de koudste plek aan de Adriatische Zee. De bora, een koude wind uit het Velebitgebergte, waait door een pas tot in de stad. Het intrigeert me. Ik merk niets van de koude, en met de zon op m’n neus geniet ik op een terras van charmante taferelen. Vissers lozen hun waren en proberen schreeuwend verse vis aan voorbijgangers te verkopen, oude dames omhelzen elkaar op een bankje aan de haven en souvenirwinkels uit vervlogen jaren openen hun deuren.

ISTRIE

KVARNER SIBENIK

BINGO

TRUFFELSOMMELIER “Cekaj! Idemo!â€?, roept Sandra haar honden toe. “Langzaam! Stop!â€? We hebben alle moeite om haar viervoeters bij te benen. Sandra legt me uit dat een truffel haar geur pas afgeeft als ze rijp is om geplukt te worden. Soms kunnen meerdere truffeljagers en hun honden dezelfde truffel voorbij lopen zonder haar te vinden. Maar haar honden hebben duidelijk een goede neus. In het eerste uur vinden we zowaar twee truffels. De honden blijven rennen en snuffelen, maar graven doen ze niet meer. Ik hou het voor bekeken en wandel terug naar restaurant Zigante, waar een truffelmenu op me wacht. Een menu mĂŠt truffelsommelier: een ober in elegante, witte handschoenen die aan tafel verse truffel voor me schaaft, die me vertelt hoe hij truffels uit ItaliĂŤ kan onderscheiden van Kroatische truffels door de geur en die me overtuigt de delicatesse nooit naast andere etenswaren in de koelkast te bewaren. Verse truffel uit IstriĂŤ is immers te overheersend van geur.

ZIEN EN GEZIEN WORDEN Voor ik naar huis vlieg, wil ik Zagreb zien. En dat kan niet op een dag. Het nachtleven in Zagreb is zo intens dat ik hier minstens ĂŠĂŠn nacht moet doorbrengen. Terwijl vijf jaar gele48

PRAKTISCH t Een huurauto heb je hier niet nodig. Reisagentschappen organiseren DAGTRIPS bij de vleet. Met de bus of per

De prachtige baai ‘Supetarska’ Draga in het noorden van het eiland Rab, een ideale bestemming voor watersportliefhebbers

boot bezoek je het eiland Krk, de omliggende eilanden en de hoofdstad Zagreb. t Organiseer je je trip liever zelf? Geen probleem. Een goed georganiseerde FERRYVERBINDING brengt je van

het ene eiland naar het andere. De overzettijden vind je op WWW.KROATIE.ORG .

TIPS 1

2

den iedereen naar Wenen of Bratislava trok voor een cultureel event, staat Zagreb nu met stip op de kaart van designers en artiesten. Toch kies ik niet voor een concert, maar laat ik me meevoeren naar de ontmoetingsplaats van de echte Zagrebbers: de gezellige straten

Ik word zowaar verliefd. Op de wijnvelden en verborgen restaurants. Op het kloostereiland KoĹĄljun dat enkel per boot bereikbaar is. Maar het meest van al op de verse vis.

1. Truffeljager Sandra heeft alle moeite haar honden in bedwang te houden wanneer de beruchte witte truffel uit IstriĂŤ haar geur afgeeft. 2. Laat je in Zagreb meevoeren door de

in de oude stad met haar cafĂŠs, terrassen en straatmuzikanten. Hier leeft een mediterrane flair. Mannen keuvelen op een stadsplein met een biertje in de hand, terwijl kinderen elkaar achterna rennen in het donker. Kraampjes verkopen warme kastanjes, suikergoed en

straten van de oude stad. 3. Vis moet drie keer weken, zeggen de Kroaten. Een keer in de zee, een keer in de olie en een keer in de wijn.

bloemen, stadsmuzikanten spelen lokale volksliedjes. Zagreb bruist niet alleen in het donker. ’s Morgens wandel ik over de Dolac Market – de dagelijkse levensmiddelenmarkt van Zagreb met haar typisch rode parasols – en probeer een plekje te vinden op een van de vele terrassen. Mijn gids vertelt me dat het flaneren over de markt – of beter, door de straten in de buurt van de markt – hier een eigen woord heeft: spica. Tienduizenden hippe studenten, modieuze mannen en knappe vrouwen willen hier zien en gezien worden. Verder vond ook het Museum of Broken Relationships haar plek in het hart van Zagreb, Ên werd ontzettend populair. Geen wonder met dit charmante volkje. Elke gebroken relatie laat in het museum een relikwie achter – van trouwjurk tot gebroken vaas, van liefdesbrief tot zwaar geschut  – met een dichterlijke tekst. Een gebroken hart houd ik er niet aan over, maar het verlangen Zagreb beter te leren kennen, dat is er wel.

t Zin om je reis op CULINAIR vlak wat bij te peperen?

Ga dan zeker eens kijken op WWW.COLOURSOFISTRIA.COM. Je vindt er een kalender met de verschillende gastronomische evenementen in IstriĂŤ.

VLUCHTEN t Via CROATIA AIRLINES vlieg je vanaf â‚Ź 160 rechtstreeks

heen en terug van Brussel naar Zagreb. Deze vluchten kun je ook boeken via WWW.BRUSSELSAIRLINES.COM . Daarnaast heeft Croatia Airlines talrijke aanbiedingen vanuit Brussel naar een hoop andere steden in KroatiĂŤ. INFO: WWW.CROATIAAIRLINES.COM/NL/AANBIEDINGEN.

Klein, maar een grote geschiedenis De geschiedenis van het eiland begint al in de achtste eeuw voor Christus, wanneer het eiland een thuis werd voor kleine vissers- en veehoudergemeenschappen. Het eiland zou echter niet lang rust kennen, want werd al snel erkend als strategisch punt in de Adriatische zee. Pas in de tweede eeuw voor Christus komt er een eerste periode van vrede wanneer de Romeinen, de Grieken, de Liburnianen en de Illyrianen weten te onderdrukken.

Het Mediterraan klimaat zorgt voor milde winters en aangename zomers op dit mooie eiland. Met slechts negen bewolkte dagen in de zomer is het eiland ÊÊn van de zonnigste plekjes in Europa. Het water rond het eiland is in de zomer vaak warmer dan  graden, wat het ideaal maakt voor wateractiviteiten of fascinerende duiktochten.

OVERNACHTEN

Wanneer het Romeinse rijk uit elkaar valt wordt Rab beurtelings deel van het Ostrogotische en later het Byzantijnse rijk. De Byzantijnse bezetters moeten echter al snel plaats ruimen voor het Slavische volk dat in de e en e eeuw zijn intrek neemt op het eiland en er vandaag de dag nog verblijft. Langzaam aan worden Slavische namen gegeven aan de dorpen en plaatsen en eindelijk krijgt het eiland zijn huidige naam: Rab. Desondanks dat de Slaven zich het eiland hadden toegeÍigend, bleef het onderhevig aan verschillende territoriale twisten. Zo werd het eiland achtereenvolgens door de Kroaten, Hongaren en Venetianen bezet. Ook gedurende de twee wereldoorlogen wordt Rab heen en weer geschoven tussen verschillende partijen en pas na

t Het BEST WESTERN HOTEL ASTORIA in Zagreb is

rustig gelegen op wandelafstand van het oude stadsdeel en biedt – tegen betaling – parkeerplaats voor autoreizigers. VANAF ₏ 75 PER NACHT OP EEN

t%FTUBE3BC De stad Rab is bekend om haar  kerktorens en ligt als een schip in zee, aan de ene zijde heeft men de grillige oevers behouden en heeft men zo een mooie maar kronkelige wandelweg gecreÍerd. Aan de andere zijde heeft men de oevers mooi betegeld en zo een lange rechthoekige haven aangelegd. De stad telt vier kerktorens waarvan de hoogtes zijn afgestemd op de gemiddelde dagtemperatuur van de vier seizoenen.

TWEEPERSOONSKAMER | INFO: WWW.BESTWESTERN.COM.

t Het HOTEL BRISTOL in Opatija is een aanrader, met een

uitgebreid spa- en kinderprogramma, zowel tijdens als na het toeristische seizoen. VANAF â‚Ź 59 PER NACHT OP EEN TWEEPERSOONSKAMER | INFO: WWW.VI-HOTELS.COM/EN/BRISTOL.

t)FU,NSDBSQBSL

t CARACTĂˆRE biedt heel wat luxereizen aan naar KroatiĂŤ,

Dit honderdjarige park is een verademing voor wandelaars in deze tijd vol met stress. Men heeft er mooie wandelpaden aangelegd die slingeren tussen het groen, op het ene moment ziet men de zee met steile kliffen, op het andere moment wandel je enkel tussen de verschillende bomen en planten. De Zilverden, Zwarte grove den, Cypres, Zwarte Es, Kurkeik en Ceder zijn maar enkele van de planten die je hier kan bewonderen.

waaronder ook naar IstriĂŤ en de Kvarner baai. INFO: WWW.CARACTERE.BE. TOERISTISCHE INFO W W W. V I S I T C R O AT I A . B E | W W W. K V A R N E R . H R / N L /

VA B-M A G A ZINE ĂŹ F E B R U A R I 2 013

F E B R U A R I 2 013 ĂŹ VA B-M A G A ZINE

het andere

Duizend en ĂŠĂŠn eilanden Voor de . kilometer lange kustlijn van KroatiĂŤ liggen .ď™„ď™‹ď™ˆ grote en kleine eilanden, waarvan er slechts  effectief bewoond worden. Tussen deze eilanden verschuilt zich ‘Rab’, het meest groene eiland in de Adriatische zee en waarschijnlijk ook ĂŠĂŠn van de mooiste. Van op het vasteland lijkt dit nochtans allesbehalve een paradijs, want door de sterke winden vanuit het binnenland is de noordoostkant van het eiland zo goed als onleefbaar en heeft het meer weg van een maanlandschap. Rab ligt tussen de kuststeden Rijeka en Zadar en is enkel bereikbaar over water. Het eiland is ongeveer ď™…ď™… kilometer lang en  kilometer breed en heeft een totale oppervlakte van ď™Œď™ƒ kmď™…. Van de ď™Œ.ď™ˆď™ƒď™ƒ inwoners wonen er ongeveer de helft in de rustieke hoofdstad en de meesten leven van landbouw, visserij of toerisme.

RAB

Omdat KroatiĂŤ gastronomisch nog zoveel meer te bieden heeft dan zeevruchten en vers gegrilde vis, trek ik naar het truffelfestival in Livade, vlak bij de indrukwekkende, ommuurde stad Motovun. Restaurant Zigante is er het truffelrestaurant bij uitstek. In oktober en november organiseren zij elk weekend een truffelfestival, waar ze niet alleen de smaakberuchte witte truffel presenteren, maar ook lokale wijnen, kazen en wildpasteien laten proeven. Op het festival drink ik een glas met Sandra, een jonge vrouw uit de buurt. Als ik haar vraag wat voor werk ze in dit afgelegen oord kan vinden, moet ze lachen. Sandra is een truffeljager. Net als haar man, haar vader en haar moeder. Tot mijn grote vreugde nodigt ze me meteen uit op een van haar dagelijkse zoektochten naar het goud uit IstriĂŤ. Veertien honden heeft de jonge vrouw. Zes daarvan kunnen truffels vinden, de rest wordt opgeleid. Sandra gaat dagelijks zo’n acht uur op stap. Twee keer vier uren, telkens met twee honden. “Truffels zoeken is als bingo spelenâ€?, lacht ze. “De ene keer vind je niets, de andere keer is het raak.â€? Vorig jaar vond haar vader een grote truffel die zo zuiver was dat hij 1800 euro opbracht. Bingo.

Vijesti iz predstavniĹĄtava

3

98tfebruari 2013tVAREN

49

D O O R A N N E L I E S VA N O P P E N

KroatiĂŤ

KroatiĂŤ

KRONKELEND langs de CHEE ZEE ADRIATISCHE

Op 1 juli wordt KroatiĂŤ het achtentwintigste lid van de EU. Een land met ruime toeristische OQIGNÄŽMJGFGPKPIQGF XQQTOKNLQGPVQGTKUVGP MQOVFCPĆ‚IWWTNÄŽMGGPUVCRLG FKEJVGTDÄŽ2CUCTVTQMGTQR XGTMGPPKPIFQQTFGCORGT QPVIQPPGPQQUVGNÄŽMGNCPFUVTGGM SlavoniĂŤ.

IK NIP VAN EEN KOFFIE EN STAAR IN DE MISTIGE VERTE NAAR HET EILAND KRK. OM ME HEEN HANGT HET ZACHTE GEROEZEMOES VAN TOERISTEN DIE GENIETEN VAN EEN ONTBIJT MET HET OCHTENDZONNETJE IN HET GEZICHT. OP DIT TERRAS ZOU IK DE HELE DAG KUNNEN ZITTEN EN OUDERWETSE POSTKAARTEN VOLSCHRIJVEN.

6GMUV Herman Cole (QVQoU Herman Cole en Mia Steel

obberend op de Drava brengt een pontje enkele gezinnen terug van een dag tussen de dieren van de ZooloĹĄki vrt. Op de terrassen bij het torenhoge Hotel Osijek tokkelen muzikanten op de tamburica, een soort mandoline die mee het geluidsdecor van SlavoniĂŤ maakt. Joggers en ďŹ etsers gaan richting Most Mladosti, de sierlijke Brug van de Jeugd, ĂŠĂŠn van de symbolen van Osijek. Wat verderop sporen van een verdwenen brug, in 1566 aangelegd door een Turkse sultan. WĂŠg dus, net als de Ottomaanse bezetter die in 1688 de duimen legde voor de Oostenrijkers. Op het plein rond de 19de-eeuwse Vader des Vaderlands Ante StarÄ?ević kijken we naar de 90 meter hoge spits van de Petrus-en-Pauluskathedraal. Binnen wijst een gids naar kogelgaten in de fresco’s, aandenken van de oorlogsjaren 1991-1995. De tram klieft tussen de bomenrijen langs de Europska Avenija met zijn prachtige art-nouveauhuizen. We stappen uit aan TvrÄ‘a, de Habsburgse citadel die van Osijek een militair bolwerk moest maken. Restaurant Slavonska Kuća serveert een dampende kom ďŹ ĹĄ paprikaĹĄ, pittig gekruide riviervis, bij een fonkelend karafje Kroatische witte wijn. De straatlantaarns werpen stemmig licht op glorieuze barokke gebouwen, studenten en ander jong volk vullen roezemoezend het Drievuldigheidsplein. Prettig, de kennismaking met de vierde stad van KroatiĂŤ. >

D

Links: De Petrus-en-PaulusMCVJGFTCCNDĎJGV plein rond de 19de-eeuwse Vader des Vaderlands Ante 5VCTêGXKä $QXGP De boot in en met 0KMQNCQRXGTMGPPKPI door het moerasachVKIG0CVWWTRCTM -QRCêMKTKV

PASAR JANUARI 2013

44

VA B-M A G A ZINE ĂŹ F E B R U A R I 2 013

F E B R U A R I 2 013 ĂŹ VA B-M A G A ZINE

3

1

O

patija heeft die stijlvolle sfeer uit vervlogen jaren die ik me voorstel bij een vakantie aan de Adriatische kust. Het toerisme in de kleine Kroatische kuststad floreerde al in 1845, toen de Oostenrijkse adel de Kvarner baai ontdekte. Vandaag leidt de twaalf kilometer lange boulevard Lungomare langs kleurrijke villa’s uit de 19de eeuw, verborgen rotsstranden en uitnodigende terrassen tot aan de idyllische haven van Lovran.

45

GEPASSIONEERDE VISSERS Vanuit mijn verblijfsoord Krk – spreek uit als Kirk – rijd ik in anderhalf uur naar Opatija. Niet dat je Krk moet verlaten om van de Kroatische cultuur te proeven. Het eiland zelf heeft voldoende te bieden voor twee weken cultuur, zon en gastronomie. De eilandbewoners kozen al in 1886 voor het toerisme en dat zie je. Tijdens de zomer verwelkomen de 12.000 inwoners zomaar evenveel toeristen. Terwijl ik door de straten van Krk – het stadje heeft dezelfde naam gekregen als het eiland – loop, worden me brochures van hotels, campings, autoverhuur en daguitstappen in de hand gedrukt. Het voor- en najaar verwennen je nog steeds met bijna-zomerse temperaturen, terwijl de rust op het eiland dan terugkeert. Voor ik me aan enkele daguitstappen waag, verken ik het eiland zelf. Ik word zowaar verliefd. Op het stadje Vrbnik, de wijnvelden en verborgen restaurants in kleine, steile straatjes. Op het kloostereiland Koťljun, dat enkel per boot bereikbaar 46

Terwijl vijf jaar geleden iedereen naar Wenen of Bratislava trok voor een cultureel event, staat Zagreb nu met stip op de kaart van designers en artiesten.

MINIDAGUITSTAP

1. In Opatija kronkelt de kustweg langs keizerlijke villa's, verborgen rotsstranden en uitnodigende plekjes om tot rust te komen. 2. Senj, het koudste plekje aan de Adriatische kust.

houdt ervan om ’s nachts octopussen te vangen, en mijn gids, Marinko, vertelt gepassioneerd over het speervissen. “Vis moet drie keer wekenâ€?, lacht Marinko. “EĂŠn keer in de zee, ĂŠĂŠn keer in de olie en ĂŠĂŠn keer in de wijn.â€?

3-4. Van streekgerechten tot verborgen restaurants in kleine, steile straatjes; ook culinair valt er in Kroatie heel wat te ontdekken.

De stad Rab, op het gelijknamige eiland, telt slechts drie straten. Nou ja, ideaal voor een rustige daguitstap. In ÊÊn van de straten, Grnja Ulica, tel ik meteen vijf kerken met vier historische torens die je een adembenemend zeezicht beloven. Verloren lopen kan in dit kleine stadje niet, maar het wordt me al snel duidelijk dat dit bezoek langer kan duren dan verwacht. Ik slenter langs kleine winkels die uitpuilen van toeristische prullaria, restaurants en cafÊs. Ook al is het stadsplan maar een handpalm groot, ik verlies de tijd uit het oog. Jammer, want ik wou nog op de fiets springen en urenlang – met de geur van pijnbomen in mijn neus – langs de waterkant fietsen. De zandstranden in Lopar en Kampor en de verdoken, wilde stranden maken van het eiland Rab een geliefd vakantieoord. Met de ferry steek je snel over van Rab naar Krk; toch kies ik ervoor een omweg te maken langs het vas-

VA B-M A G A ZINE ĂŹ F E B R U A R I 2 013

Zagreb SLAVONIĂ‹

KROATIĂ‹

KroatiĂŤ

2

is. Op het Glagolitische schrift en de geschiedenis erachter. Maar het meest van al word ik verliefd op de verse vis. Een toevallige voorbijganger toont trots twee emmers met enorme roofvissen. Het lijkt wel alsof elke inwoner van Krk droomt van het vissen. Mijn hotelier

4

EEN NOVASOL VERBLIJF IN ISTRIĂ‹! Novasol is in KroatiĂŤ de grootste aanbieder van vakantiehuizen. IstriĂŤ, DalmatiĂŤ en de Kvarner baai bieden een brede waaier aan mogelijkheden. Nieuw zijn de woningen die over een eigen aanlegsteiger beschikken. Extra troef: in de huurprijs zijn steeds elektriciteit, water, verwarming, beddengoed, eindschoonmaak, toeristische belasting en annuleringsbescherming inbegrepen. Win een verblijf in IstriĂŤ ter waarde van â‚Ź 1250* en kies zelf je ideale vakantiehuis! Surf naar WWW.VAB.BE en geef het antwoord op de volgende vraag: Wat is de naam van de koele wind uit het Velebitgebergte? A Bora | B Dora | C Flora Je vindt het antwoord in de tekst. *Dit is van toepassing op de huurprijs en exclusief de bijkomende kosten. Niet in combinatie met overige acties en niet inwisselbaar tegen contanten. Verblijf dient plaats te vinden voor 31-12-2013.

F E B R U A R I 2 013 ĂŹ VA B-M A G A ZINE

47

SlavoniĂŤ

H E T EI L A N D R A B

Iz belgijskog tiska 44

VARENtfebruari VARENt februari 2013t97

PASAR JANUARI 2013

45




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

52

EŠKA Hrvatska predstavljena na sajmu Holiday World u Pragu Hrvatska turistika ponuda predstavljena je od 7. do 10. veljae eškoj publici na sajmu Holiday World u Pragu. Na površini od 64 m2 predstavljene su sve hrvatske turistike regije te nautika ponuda uz samostalni nastup kampa Straško, koji se predstavio kao suizlaga. Veliku pozornost posjetitelja ove je godine izazvala Središnja Hrvatska, a posebno ih je zainteresirala brošura Lika – Karlovac te su podijeljeni svi raspoloživi primjerci. Na sajmu su sudjelovala 894 izlagaa iz 46 zemalja svijeta na površini veoj od 23 000 m2. S obzirom na trenutano stanje na eškom tržištu turoperatori potvruju prodaju ljetovanja na prošlogodišnjoj razini ili ak nešto višu te se i ove godine oekuje dobar buking. Nastavak promidžbenih aktivnosti na eškome tržištu nastavio se od 8. do 10. ožujka 2013. godine, kada se u organizaciji Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Pragu Hrvatska predstavila kao glavni partner festivala “Oko svijeta” u gradu Ostravi na sjeveroistoku zemlje. “Oko svijeta” je najvei festival svoje vrste u eškoj s dugogodišnjom uspješnom tradicijom.

To je zanimljiv putopisni festival usmjeren na egzotine i na europske destinacije uz mogunost sudjelovanja na predavanjima poznatih eških svjetskih putnika, putopisaca, pustolova, alpinista i ostalih. Reportaže i predavanja u dvjema dvoranama pratile su originalne fotograje i krai lmovi. U sklopu festivala održan je i manji turistiki sajam na kojemu se predstavila i Hrvatska na prigodnom štandu s ciljanom ponudom za individualne goste koji teže aktivnom odmoru, emu je bila prilagoena i ponuda poput biciklistikih i pješakih staza, nacionalnih parkova i prirodnih ljepota te vodenih sportova, primjerice ronjenja i nautike.Drugi dio festivala održao se od 22. do 24. ožujka 2013. godine u Pragu, gdje se Hrvatska predstavila kao jedan od glavnih partnera. Festival je, kao i u Ostravi, bio popraen i manjim turistikim sajmom u sklopu kojeg se predstavila i Hrvatska na posebno ureenom štandu s ciljanom turistikom ponudom za individualne goste, koji teže aktivnom odmoru kao što su: biciklistike i pješake staze, nacionalni parkovi, hrvatske planine i rijeke, vodeni sportovi, ronjenje i nautika. Iako se radi o specifinoj i zahtjevnoj publici, dobra ponuda Hrvatske je i ondje privukla veliku pozornost te su podijeljene velike koliine promidžbenog materijala. Festival je posjetilo više od 2000 ljudi.

Sajam Holiday World u Pragu

Festival “Oko svijeta” u Pragu

Festival “Oko svijeta” u Ostravi

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice organiziralo je konferenciju za novinare 4. travnja 2013. godine u hotelu Intercontinetal Praha. Godišnju konferenciju za eške novinare Hrvatska turistika zajednica održava svake godine prije poetka turistike sezone, radi što bolje informiranosti o destinaciji, zatim kako bi što bolje izvijestila partnere na tržištu, turoperatore te predstavnike medija o novostima i investicijama u skoroj sezoni te o rezultatima ostvarenima u protekloj turistikoj godini. U


uvodnom dijelu nazonima se obratila direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši koja je iskoristila prigodu da medijima i partnerima zahvali na trudu koji ulažu u promidžbi Hrvatske i u dovoenju turista s toga emitivnog tržišta važnog za našu zemlju. Hrvatsku kao turistiko odredište predstavio je direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u eškoj Klaudio Stojni. Uz investicije i novosti u hrvatskom turizmu predstavio je i odline rezultate s eškog tržišta u 2012. godini. Nakon završetka konferencije slijedilo je druženje s novinarima i turoperatorima.

ma. U svojemu obraanju Mateši je istaknula kako Hrvatska u srpnju 2013. i službeno postaje lanica Europske unije što e dati veliki poticaj turizmu i otvoriti nove mogunosti ulaganja i podizanja kvalitete turistike ponude. Ujedno je zahvalila svim novinarima na njihovu doprinosu u promidžbi hrvatskog turizma na talijanskom tržištu. Novinare je pozdravio i hrvatski veleposlanik u Italiji Damir Grubiša, koji je ujedno održao kratki i vrlo zanimljivi govor s naglaskom na bliskost i prijateljstvo dviju zemalja, njihovu povezanost te zahvalio vjernim talijanskim gostima koji su uvijek znali cijeniti i uživati u posebnostima destinacije i raznolikosti ponude. Hrvatsku turistiku ponudu predstavio je direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice Dario Matoševi i posebno istaknuo prirodnu i kulturnu baštinu, enogastronomsku ponudu te jedinstvenost i raznolikost destinacije, koja može zadovoljiti i najzahtjevnijega gosta, no gdje svi mogu odabrati i odmor prilagoen osobnim interesima. Gastronomija je na osobit nain zainteresirala nazone jer se na prezentaciju Daria Matoševia izvrsno nastavila prezentacija hrvatskih vina, koju je vodio Sandi Paris, somelijer i višestruki prvak Hrvatske. Uzvanici su imali prigodu probati izvrsna hrvatska vina, no i više doznati o podneblju i posebnosti regija u kojima se proizvode. Uspješno predstavljanje na poseban je nain obogatio i generalni konzul, Ivan ani Maršan, koji je izvedbama hrvatskih pjesama izazvao oduševljenje svih nazonih.

Godišnja konferencija za češke novinare

ITALIJA Hrvatska predstavljena na Meunarodnom sajmu turizma u Milanu Hrvatska turistika zajednica nastupila je na Meunarodnom sajmu turizma u Milanu (Borsa Internazionale del Turismo – BIT) od 14. do 17. veljae 2013. Na jednom od najveih europskih sajmova turizma ove je godine sudjelovalo više od dvije tisue izlagaa iz ak 120 zemalja, uz šezdeset tisua agenata i profesionalaca u turizmu, 84 tisua posjetitelja i 3500 registriranih novinara, koji su vijesti o sajamskim aktivnostima prenijeli cijelom svijetu. Kao i svake godine, u organizaciji Hrvatske turistike zajednice u Milanu je 15. veljae 2013. u hotelu Principe di Savoia održan tradicionalni susret s novinarima. Nazoilo je 60 uglednih talijanskih novinara iz vodeih televizijskih i tiskovnih medija. Uvodno se uzvanicima obratila direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši koja se osvrnula na prošlogodišnju turistiku sezonu te izvijestila o uspješnim rezultati-

Tradicionalni susret s novinarima u Milanu

Od ostalih sajamskih nastupa, hrvatski je turizam predstavljen na sajmovima u Vicenzi i Napulju.

Sajam “Gitando”, Vicenza Od 21. do 24. ožujka 2013. godine Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Milanu u suradnji s Kamping udruženjem Hrvatske i Top Camping udrugom sudjelovalo je na

Vijesti iz predstavništava

53



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

54

specijaliziranom sajmu “Gitando” u Vicenzi. Poseban dio izložbenog prostora imala je talijanska nacionalna udruga kampista Confedercampeggio pod nazivom “Ciao campeggio show”. Pod pokroviteljstvom Meunarodne federacije kampista (FICC) 23. ožujka 2013. godine održan je radni susret na kojemu je direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Milanu Dario Matoševi predstavio hrvatsku turistiku ponudu, osobito kampinšku ponudu Hrvatske. Istog dana poslijepodne, u suradnji s talijanskim nacionalnim udruženjem kampista Federcampeggio i udrugom Top Camping, održana je posebna radionica o kampingu. Predstavljanje hrvatskih novosti i trendova u kampingu održao je direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice Dario Matoševi, a nazonima su se obratili Josipa Cveli Bonifai, izvršna direktorica operacija za razvoj kampova u Valamaru i Jerko Sladoljev, predsjednik Izvršnog odbora Top Camping udruge. Na radionici je sudjelovalo oko 15 hrvatskih i 10 slovenskih kampova. Sajam je posjetilo 30 000 ljudi (20 posto više nego prošle godine) što govori o velikoj zainteresiranosti talijanske publike za kampinšku ponudu i sve vrste programa za slobodno vrijeme. Osim ope turistike ponude posjetitelji su tražili kataloge biciklistikih staza, karavaninga, wellness ponude i kulturno turistikih manifestacija. Sudei prema posjeenosti sajma i mnogim upitima pozitivni dojmovi sa sajma pobuuju optimizam u još jednu dobru sezonu.

Sajam “Gitando” u Vicenzi

Sajam “BMT“, Napulj U Napulju se od 4. do 6. travnja 2013. godine održao sajam “BMT“ (Borsa Mediterranea del turismo), gdje su se ve sedamnaestu godinu zaredom okupili profesionalci u turizmu, turoperatori, turistike agencije te mnogi poslovni subjekti kako bi predstavili domau i meunarodnu ponudu za skoru sezonu. Sajam je posjetila Ivona Toki iz ureda Predstavništva u Milanu te se sastala s turoperatorima i brodskim prijevoznicima i dogovorila aktivnosti koje e se ostvariti do kraja lipnja. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Milanu osiguralo je promidžbene materijale za taj sajam te za sajam Travelexpo u Palermu koji se održao od 19. do 21. travnja 2013. godine. Posebne prezentacije na talijanskome tržištu održale su Turistika zajednica Istre i Turistika zajednica Kvarnera. Naime, u sjedištu izdavaa Touring Club Italiano u Milanu, 6. ožujka 2013. godine talijanski asopis “Qui Touring” predstavio je posebno proljetno izdanje posveeno Istri. Dvomjesenik koji otkriva i iscrpno opisuje mnoge destinacije, za naslovnicu je odabrao Rovinj i naslov “Istra - poluotok skrivenog blaga”. Direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Milanu Dario Matoševi dao je kratak uvod u turistiku ponudu i potencijale Istre, a o kojima je opširno govorio Denis Ivoševi, direktor Turistike zajednice Istarske županije. Uredništvu toga turistikog asopisa zahvalio je i generalni konzul Republike Hrvatske u Milanu Ivan ani Maršan. Na gotovo 180 stranica u nakladi od 60 000 primjeraka talijanskim se itateljima prikazala Istra prepuna noviteta i dinaminih turistikih sadržaja, njezina prirodna ljepota, bogata kulturna i povijesna baština, velik broj manifestacija te vrhunska enogastronomija. Pula, Pore i Rovinj opisani su kao tri važna odredišta istarske obale, Brijuni kao božansko otoje, wellness ponuda, biciklizam koji se ostvaruje u punom sjaju, a sve s naglaskom na enogastronomsku ponudu za koju urednici istiu: “Ne smijete propustiti!”

Proljetno izdanje časopisa “Qui Touring” posvećeno Istri


Vijesti iz predstavništava

55



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Takoer, u sklopu mnogobrojnih aktivnosti na tržištu hrvatska nautika ponuda predstavljena je na Adriatic Sea Forumu koji se održao 21. i 22. ožujka 2013. godine u Trstu. Na tomu meunarodnom dogaaju posveenom pomorskom turizmu na Jadranu sudjelovalo je više od 40 govornika iz raznih zemalja. Direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Milanu Dario Matoševi održao je prezentaciju te posebno istaknuo nautiki turizam. Nakon toga, u organizaciji Udruženja stranih turistikih ureda u Italiji, 28. ožujka održana je tradicionalna poslovna radionica s talijanskim novinarima i kolegama iz ostalih stranih predstavništava. Nazoili su mnogi novinari s kojima su se razmijenila iskustva i ideje o buduim zajednikim projektima te najavile nove inicijative za skoru turistiku sezonu. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Milanu sudjelovalo je na sastanku s Hrvatskom zajednicom i konzulatom RH u Milanu koji rade na postavljanju spomenika Rueru Boškoviu u Planetariju u parku Indro Montanelli, u središtu Milana. Od poetka ove godine zabilježena je dinamina i pojaana suradnja s mnogim talijanskim medijima, dogovorena su mnoga studijska putovanja novinara, a od važnijih svakako treba istaknuti dogovorene reportaže za dva državna programa TV RAI, RAI 2 “Sereno variabile” te RAI 3 “Alle falde del Kilimangiaro”.

Predstavljanje Kvarnera u Milanu Mensile n. 240 aprile 2013 € 3,90 in Italia

E DINTORNI

DOVE IN PROVENZA, A L’ISLE-SUR-LA-SORGUE, FRA BED & BREAKFAST E MERCATINI DI BROCANTE COME VISITARE LE NUOVE ARCHITETTURE DI ROTTERDAM A PREZZI LOW COST QUANDO FINO A GIUGNO A PARIGI PER IL FESTIVAL DELL’IMMAGINARIO iane Spa - Sped. In A.P. - D.L. 353/2003 art. 1, comma 1, LO/MI Milano - Belgio € 8,00 - Francia € 10,70 - Germania € 8,80 - Grecia € 7,30 - Gran Bretagna Igs 6,00 - Lussemburgo € 8,00 - Malta € 5,87 -- Portogallo (Cont) € 6,70 - Svizzera chf 14,00 - Svizzera Canton Ticino chf 12,50 - Principato di Monaco € 10,70- Spagna € 7,80

Zatim je 17. travnja u Milanu Turistika zajednica Kvarnera predstavila opu ponudu destinacije s naglaskom na outdoor aktivnosti, Gorski kotar te projekt Kvarner Gourmet i Kvarner Food. Direktorica Turistike zajednice Kvarnera Irena Perši Živadinov istaknula je sva bogatstva Kvarnera, mogunosti aktivnog odmora, zdravstvenog i wellness turizma te je nazone izvijestila o programu Kvarner Family koji gostima jami kvalitetu, a Nedo Pinezi govorio je o svim mogunostima i cijenama obiteljskog smještaja. U jednom dijelu prezentacije bilo je i predstavljanje knjige Marca Allemana koju je posvetio jednom od najpoznatijih talijanskih skladatelja Luciu Dalli. Još dok je bio u osnovnoj školi Lucio Dalla posjetio je otok Krk i oduševio se ljepotama, ljudima i prirodom tog otoka. “Lucio Dalla mi je esto govorio o tom jednostavnom životu koji mu je dao inspiraciju za njegove pjesme i znao je rei kako se na Kvarneru dobro jede”, izjavio je Marco Alemanno. Goste je pozdravio i Ivan ani Maršan, generalni konzul Republike Hrvatske u Milanu. Nakon završetka prezentacije, poznati ugostitelj Nenad Kukurin pripremio je kvarnerske specijalitete za sve uzvanike.

DÜSSELDORF

A SORPRESA, UNA CAPITALE DELL’ARTE CONTEMPORANEA

FIANDRE

A BRUGES, GIOIELLI GOTICI E GIOVANI CHEF

Croazia

SPALATO, LA CITTÀ PALAZZO CON LOCALI E RISTORANTI TRA LE COLONNE ROMANE

VALENCIA

LA NUOVA META DELLA MOVIDA SPAGNOLA

Iz talijanskog tiska

AUSTRIA

SULLA STRADA ALPINA FRA TIROLO E CARINZIA

ANDALUSIA

LE ULTIME LINCI TRA I QUERCETI DELLA SIERRA MORENA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

56

JAPAN Brojne emisije o odredištima i turistikoj ponudi Hrvatske U suradnji s japanskim producentom Naomasaom Furukawaom prošle je godine prikazana dvosatna emisija o Dubrovniku uz zajedniki koncert japanskog AUN-J Classic Orchestrai Dubrovakoga simfonijskog orkestra. Emisija je do sada emitirana dva puta i vidjelo ju je nekoliko milijuna gledatelja. U budunosti se planiraju još tri do etiri nove emisije o Hrvatskoj što e zasigurno pridonijeti popularnosti Hrvatske u Japanu. U emisiji “Svijet gleda Hrvatsku” predstavit e se novinari iz cijeloga svijeta sa svojim pogledom na Hrvatsku, a prikazat e se i ugoaj te novinari s ovogodišnje “Zlatne penkale” koja je održana u Zadru. Koncept emisije zamišljen je da se od nominiranih novinara zatraži pravo korištenja emisija te da se japanskoj publici predstave isjeci iz svake emisije. Svaki nominirani novinar bio bi intervjuiran, a emisija bi trajala 60 minuta što e prikazati kolaž reportažu i razliite poglede na hrvatsku turistiku ponudu. Najpoznatija japanska balerina, trenutano je voditeljica na televiziji, tijekom karijere trebala je nastupati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, no zbog Domovinskog rata nije imala prigodu ostvariti suradnju. Emisija pod nazivom “Tamiyo Kusakami posjeuje Hrvatsko narodno kazalište” predstavit e Tamiyo Kusakami koja nakon nekoliko godina ipak ispunjava svoj san i posjeuje tri japanske balerine koje nastupaju u zagrebakom HNK-u. Uz susret s trima balerinama i posjetu HNK planira se snimati i putovanje po Hrvatskoj gdje e se predstaviti poznata turistika odredišta u trajanju od 60 ili 120 minuta. Uz to, Naomasa Furukawa razmišlja o konceptu dodatne emisije u kojoj bi željeli predstaviti i zagrebaki maraton. U Japanu je maraton sve popularniji te je u posljednjih nekoliko godina sve više osoba koje rekreativno tre i sudjeluju na maratonima i izvan njega. U sklopu emisije “Maraton u UNESCOvoj svjetskoj baštini” planira se snimiti emisija o maratonu na Plitvikim jezerima i predstaviti japanskoj publici. Posljednjih godina aktivne žene u tridesetim i etrdesetim godinama dominiraju kao nova kategorija turista kada je rije o inozemnim putovanjima i svake se godine poveava njihov udjel u ukupnom broju japanskih turista. Još nedovoljno visok prosjek poznavanja engleskog jezika ne dopušta uvijek željeni odabir putovanja. Miki tourist je jedan od ako ne i najvažniji japanski turoperator i u povodu 20. godišnjice diplomatskih odnosa Hrvatske i Japana planira stvoriti novi stil putovanja namijenjen mladim ženama koje vole samostalno odluivati koliko e dugo i gdje provesti svoje putovanje. Miki tourist planira izraditi plan putovanja koji odgovara željama mladih žena. Izabrat e se deset odredišta u Hrvatskoj i u svakom gradu ponudit e hotele i/ili sobe koje e mlade žene moi slobodno izabrati. Takoer e svaki tjedan obilaziti sve gradove kako bi turisti mogli slobodno odluivati u kojem e gradu ostati koliko dana. U svakom gradu organizirat e se suradnja s trgovinama, restoranima, bistroima i drugim uslužnim djelatnostima i svi turisti Miki tourista imat e pokaznicu zahvaljujui kojoj e pri kupnji usluge dobiti popust ili prigodan dar. Prigodom svakog posjeta turist e na poleini pokaznice dobiti peat i kada ih skupi 20 sudjeluje u nagradnoj igri koju e organizirati Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Japanu.

Prvi dan travnja održana je izložba fotografija Pierra Lama pod naslovom “Marko Polo – Putovi svile”. ini je 100 fotografija koje prikazuju Zagreb, Plitvika jezera, Istru, Split, Korulu i Dubrovnik. Na sveanom otvorenju bila je hrvatska veleposlanica u Japanu Mira Martinec koja je održala prigodan govor. Nakon toga posjetitelje je pozdravio Pierre Lam. Direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice Edouard Tripkovi Katayama vodio je sveano otvorenje izložbe koju je posjetilo nekoliko stotina ljudi. Tijekom izložbe i boravka Pierra Lama u Tokiju snimljen je dokumentarni film o cijelom projektu koji e se prikazivati u edukativne svrhe na sveuilištima u Hong Kongu. Sve umjetnike djelatnosti koje radi imaju dobrotvornu svrhu i dosad je pomogao stotinama djece diljem svijeta kako bi im omoguio bolje uvjete života i školovanje. Pierre Lam je prije tri godine posjetio Hrvatsku. Po zanimanju je lijenik, ali se godinama bavi fotografijom, operni je pjeva, a producirao je dva mjuzikla u kojima je i nastupao. Do sada je mnogo puta izlagao o temi “Putovi svile od Kine do Turske”. Kako je Marko Polo roen u Koruli, putovi svile doveli su ga do Hrvatske. Izložba fotografija održala se na 45. katu južnog vidikovca Tokyo Metopolitan Government Office zgrade tijekom Golden Week razdoblja kada Japan ima najviše državnih praznika u kratkom razdoblju. Izložbe “Marko Polo – Putevi svile” planiraju se održati tijekom godine u gradovima Osaki i Nahi (Okinawa) u Japanu i Zagrebu. Sve izložbe, osim one u Tokyo Metopolitan Government Officeu organizirat e se u dobrotvorne svrhe, a prikupljeni novac donirat e se djeci stradaloj u potresu u ožujka 2011. godine u regiji Tohoku.

MAARSKA Hrvatska uspješno predstavljena na sajmu u Budimpešti U Budimpešti je od 28. veljae do 3. ožujka održan 36. meunarodni sajam turizma UTAZAS 2013. – najvei turistiki sajam u ovom dijelu Europe te istodobno 7. specijalizirani meunarodni sajam za kampiste “Karaván Szalon” i 6. specijalizirani sajam za ljubitelje biciklizma “VI. PORT. hu Bringaexpo”. Isto tako je vrijedan pozornosti i posebni program “Vital Expo”, koji se održao istodobno. Na 26 400 etvornih metara svoju su ponudu predstavila 483 izlagaa iz 30 zemalja. “Poasni inozemni gost” sajma bila je Slovaka, koja je turistiku ponudu izložila na 140 m², “poasni domai gost” bio je grad Nyiregyhaza, koji je ponudu izložio na 110 m², dok je “posebna tema sajma” bio kulturni turizam, a “poasni gost kulturnog turizma” bio je grad Kalocsa. Hrvatska je za maarske graane i u 2012. godini zadržala poziciju najvažnije inozemne odmorišne destinacije, a to je i glavni razlog sudjelovanja Hrvatske na tom sajmu. I ove su godine na štandu Hrvatske turistike zajednice sudjelovali i suizlagai i to: Turistika zajednica Grada Zagreba te hotel Buni iz Vrbovca. Hrvatski štand posjetili su veleposlanik Republike Hrvatske Gordan Grli Radman i generalna konzulica Republike Hrvatske u Peuhu Ljiljana Pancirov. Uz mnoge turistike djelatnike iz Hrvatske i Maarske, štand je posjetilo i više predstavnika maarskih medija te javnog života. Na sajmu je podijeljen sav promidžbeni materijal, a štand Hrvatske turistike zajednice bio je dobro pozicioniran te vrlo dobro posjeen u sve dane trajanja sajma.


57



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

NIZOZEMSKA Od sijenja do kraja travnja u mnogim nizozemskim asopisima objavljeno je dosta zanimljivih lanaka i reportaža o razliitim dijelovima Hrvatske meu kojima izdvajamo neke. 





U “Glossy” asopisu za žene “Talkies” objavljena je reportaža o aktivnom turizmu od Splita do Dubrovnika. Novinarka opisuje aktivnosti kao što su: rafting na Cetini, hodanje po Biokovu, kajak oko Dubrovnika, jahanje i vožnja bicikla u Konavlima. Novinar Michiel Van Dam u asopisu “Promotor” objavio je još jednu u nizu odlinih reportaža o Hrvatskoj. Ovaj put pisao je o “Danima Winnetoua” održanim prošle godine u Starigradu Paklenici i kaubojskom ranu “Buffalo Bill” u Vrsima kod Zadra. Novinar Theo Molenar je u asopisu “Reisbijbel” objavio veliku reportažu s mnogim fotografija o putovanju dugom 1500 km od Slavonskog Broda preko Istre do Dubrovnika i Konavala. Putovanje je za domae sudionike i strane novinare organizirala agencija Terra Nautika zajedno s Ekološkom udrugom iz Konavla.

VERRASSEND KROATIË

MET EEN KUSTSTROOK VAN 5835 KILOMETER(!) EN MINSTENS HONDERDEN EILANDEN IS KROATIË DE IDEALE BESTEMMING VOOR EEN VAKANTIE VOL ZON, ZEE EN STRAND. STERREN ALS BEYONCÉ (DE EERSTE FOTO VAN

Ontdek de geheime sterrenstek

HAAR ZWANGERE BUIK WERD DAAR GEMAAKT TERWIJL ZE GENOOT VAN EEN VAKANTIE OP HET PITTORESKE EILAND HVAR) EN HUBBY JAY-Z, BILL GATES EN NAOMI CAMPBELL KOMEN AL JAREN IN KROATIË (OF HRVATSKA IN HET KROATISCH). MAAR DAARNAAST BIEDT HET LAND OOK EEN GROTE VARIATIE AAN NATUUR EN CULTUUR. HET IS SCHITTEREND, PUUR EN ABSOLUUT EEN BEZOEK WAARD! In slechts een paar uurtjes vliegen hebben we regenachtig Amsterdam ingeruild voor zonnig Split, waarvandaan we Kroatië van een heel andere kant gaan leren kennen. Hoe verleidelijk de kuststrook ons ook toelonkt, deze week gaan we cultuur snuiven en vooral heel actief doen. Net wat voor ons… Lady goes Vagebond! Gelukkig beginnen we met de categorie cultuur en worden we door onze (Nederlandse) gids rondgeleid door de oude stad Split. De geschiedenis van de stad gaat terug tot het jaar 300, toen keizer Diocletianus hier zijn paleis bouwde. Het 30.000 vierkante meter grote paleis is altijd bewoond gebleven en vormt nu de binnenstad van het tegenwoordig grotere Split. Terwijl we door de kleine steegjes wandelen is het bijna onvoorstelbaar dat mensen nu nog in zo’n historisch decor leven. Heel bijzonder! Niet voor niets is een groot deel van dit stadscentrum op de Werelderfgoedlijst van UNESCO geplaatst. Even later laten we de oude stad achter ons en lopen we via de boulevard naar een konoba, wat een authentiek Dalmatisch restaurant is. Hier worden vooral vis en zeevruchten geserveerd, gerechten waar de Kroatische keuken bekend om staat. BOMBA! Girls will be girls en dat mogen we ook nog heel even blijven, want de volgende dag begint met een massage in de wellness van ons hotel, Hotel Atrium. Het is het laatste moment van ontspanning voor het eerste avontuur van deze reis: we gaan raften op de Cetina rivier. Aangekomen bij het vertrekpunt moeten we er meteen aan geloven en zo worden onze zorgvuldig gekozen outfits verruild

Sajam turizma UTAZAS u Budimpešti

voor een wetsuit, zwemvest, waterschoenen en… een helm. Gewapend met peddels gaan we te water en onder leiding van onze (heel leuke) gids is het

TEKST: SUZANNE VAN DER HOUT

eigenlijk helemaal niet zo moeilijk de rivier te bedwingen.

Takoer, Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Maarskoj odradilo je zajedniki roadshow s turoperatorom “Terra Reisen” u gradovima: Pécsi, Gyri, Szegedu i Budimpešti. Direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Maarskoj Marin Skenderovi predstavio je hrvatsku turistiku ponudu, a direktor Terra Reisena Csaba Csákány novi katalog i aktivnosti za ovogodišnju sezonu.

118

Talkies TRAVEL

Tot het moment waarvoor de gids ons in het begin al waarschuwt: als hij ‘bomba’ roept moeten we snel op de bodem van de boot hurken omdat we dan per waterval gelanceerd worden. In de eerste plaats betekent dit dat ik klem kom te zitten onder de man voor me – dacht hij dat mijn hurken beter zouden zitten dan de zijne? – en in de tweede plaats dat we een enorme golf water over ons heen krijgen. Onder het mom van ‘altijd blijven lachen’ peddelen we dapper door en even later kunnen we het zelfs niet laten een frisse duik te nemen. Eenmaal terug in de boot lijkt avontuur nummer één

119

Talkies TRAVEL

RICH AND FAMOUS DAT KROATIË EEN PRACHTIGE VAKANTIEBESTEMMING IS, IS GEEN GEHEIM ONDER DE INTERNATIONALE BEROEMDHEDEN. ACTRICE EVA LONGORIA WERD ER AL DANSEND GESPOT EN MICROSOFT-BAAS BILL GATES TIPTE KROATIË ZELFS IN EEN INTERVIEW. WIL JE CELEBS TEGENKOMEN, DAN HEB JE IN DUBROVNIK DE BESTE KANS. OUD-TENNISER JOHN MCENROE WERD HIER GEZIEN EN ACTEUR MORGAN FREEMAN WAS ZELFS EREGAST TIJDENS HET BEKENDE DUBROVNIK FILM MEETING FESTIVAL. MAAR OOK STERREN ALS ROBERT DE NIRO, TOM CRUISE, STEVEN SPIELBERG, GWYNETH PALTROW, CLINT EASTWOOD, BEYONCÉ EN VELE ANDEREN HEBBEN DE PRACHTIGE STRANDEN, TALRIJKE VERBORGEN BAAIEN EN HEERLIJKE KEUKEN VAN KROATIË ONTDEKT. EN WAT GOED GENOEG IS VOOR HEN, IS ZEKER GOED GENOEG VOOR ONS! maar het moet toch geprobeerd worden. Kom maar door met die kikkerbilletjes! Voor het dessert meren we aan en

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Maarskoj u dogovoru s Turistikom zajednicom Zadarske županije organiziralo je nagradno darivanje (7 dana za 4 osobe u apartmanskom naselju Zaton) na tradicionalnom Katolikom balu. Pokrovitelji bala bili su kardinal Péter Erd i gradonaelnik Budimpešte István Tarlós, a na manifestaciji je sudjelovalo nekoliko ministara, državnih tajnika i ostalih uglednih osoba iz maarskoga javnog života. Na balu je bilo više od 1000 gostiju. Takoer, s Turistikom zajednicom grada Biograda dogovorena je glavna nagrada (2 puta po 7 dana za dvije osobe – puni pansion, u hotelu Adria, u Biogradu na Moru) u akciji pozivanja na pretplatu serije 20 opereta – DVD prilozi u nekoliko novina s visokom nakladom. Podijeljeno je 300 000 promidžbenih materijala i posebno su istaknute glavne nagrade, koje e se naknadno izvlaiti.

mogen we zelf mandarijnen plukken van de bomen op de plantage van onze kapitein en die zijn héél lekker. Bijzonder leuk is ook de discussie over het lekkerste voedsel en vlees tussen onze jonge gids en onze kapitein op leeftijd.

achter de rug te zijn. De rivier is vanaf dit punt vooral rustig en dus kunnen

ger heel belangrijk voor de lokale

we ondertussen genieten van de zon, de (vooral mentale) rust en de werkelijk prachtige, groene natuur. Oké, we geven toe, dit is leuk! En des te lekkerder smaakt de vis die we, eenmaal aangekomen bij het eindpunt in Omiš, geserveerd krijgen. Deze komt samen met een flinke portie aardappelen en traditioneel gebakken brood met dalmatinski pršut en kackavalj; lokale gerookte

bevolking; ze gebruikten hem om hun handel te verplaatsen. En bij gebrek aan een motor, zoals deze vandaag achter de boot hangt, werden deze des-

ham en kaas. Lekker!

tijds voortgesleept door vrouwen, die op de kade liepen. Het is wel duidelijk dat Kroatische vrouwen nooit hebben hoeven vechten voor emancipatie… Sterker nog, zij hebben hier de broek aan, begrijpen we van

VOORAL NIET NAAR BENEDEN KIJKEN! Moe maar voldaan rijden we door naar Makarska, wat bekend staat om haar

Deze neemt het op voor de Serven en hun – volgens hem – allerbeste vlees ter wereld. Hij snoert de jonge Kroatische gids de mond door hem duidelijk te maken dat hij te jong is om te weten wat lekker is en geen idee heeft waarover hij praat omdat ie amper in Servië is geweest, laat staan het vlees daar heeft geproefd. Onze gids neemt de woorden van harte aan van de oudere man. De toon is gezet. LOVE LONGER Next is Dubrovnik! Voor we daar zijn, moeten we eerst een stukje door Bosnië Herzegovina rijden – over een lengte

boulevard met palmbomen. Met uitzicht op zee en een haven vol plezierjachten komen we de avond hier prima door en kijken we uit naar de volgende morgen. Het lachen vergaat ons wel een beetje als we na een bezoekje aan de wellness in de auto richting Nationaal Park Biokovo zitten, waar we een wandeling gaan

onze gids. En dat wordt nog eens extra duidelijk nadat zijn vrouw hem een aantal keer belt om hem wat orders door te blaffen. Met gepijnigd gezicht verzekert hij ons echt nog steeds van haar te houden…

van zo’n twintig kilometer onderbreekt dit land Kroatië. Voor een avond vol eten en drinken stoppen we eerst in Pelješac, waar we award winnende wijnen proeven bij Vinarija Miloš, en daarna in Ston. Hier schuiven we aan in

maken. Dit park wordt gekenmerkt door haar indrukwekkende bergen, met als hoogste top de 1700 meter hoge St. Jure. Wat óns vooral opvalt zijn de smalle wegen, de steile afgronden en het ontbreken van vangrails! Met het angstzweet op onze bovenlip kijken we naar buiten. Gelukkig wordt de auto na een

De lade brengt ons eerst naar het archeologische museum Narona, wat gebouwd is rondom de overblijfselen van de Romeinse stad Narona. Binnen bevindt zich een deel van een oude tempel met daarin een collectie marmeren beelden van Romeinse keizers, net voor of na het jaar 0 gemaakt. Het is heel

Vila Koruna, waar trots het motto ‘eat oysters, love longer’ aan de muur prijkt. En dat is dus ook precies wat ons te wachten staat: we krijgen een viergangendiner voorgeschoteld wat helemaal in het teken staat van oesters.

tijdje geparkeerd, waarna we te voet verder gaan. Dat is beter!

bijzonder om te zien hoe mooi ze dit destijds gemaakt hebben!

De wandelroute is rotsachtig en groen tegelijk en vanaf het topje van de berg hebben we een prachtig uitzicht over de zee. Via dezelfde route lopen we terug

Onderweg naar stop nummer twee krijgen we lunch op de boot en ook die staat helemaal in het teken van lokale traditie. Naast brood – dit herkennen we

Het is al laat als we Dubrovnik bereiken, maar zelfs in het donker is het uitzicht prachtig. Van bovenaf kijken we op de haven en hier schitteren de lichtjes heel mooi over het

naar de auto en rijden we naar Metkovic.

nog – krijgen we brudet en polenta geserveerd, iets wat vroeger veel gegeten werd. De brudet is een bouillon van pikante paprika met daarin paling en hele kikkers (ja! Van die gewone kikkers die aan de rivier leven) en polenta is een soort ingedikte pap van griesmeel en maïs. Het blijkt niet echt een lekkernij,

water heen. En dat wordt alleen maar beter als we de volgende ochtend afgezet worden in het historische centrum van de stad. Dubrovnik wordt als een van de mooiste steden van de Adriatische kust beschouwd en daarom ook

HISTORISCH HOOGTEPUNT Hier stappen we aan boord van een lade. Dit traditionele bootje was vroe-

Talkies TRAVEL

120

WAAN JE IN WEELDE DE ZOMER DUURT IN KROATIË EEN

TO DO’S & TO GO’S DUBROVNIK

STUK LANGER DAN BIJ ONS EN ZO

KUN JE HIER VAN APRIL TOT EN MET OKTOBER HEERLIJK VAN DE ZON GENIETEN. IS HET EENS WAT MINDER

 Ë Ë® -#+ 7ËϯË.Ë !Ë.#27 !-.#+Ë 0Ë SOUVENIRS VAN KROATISCHE DESIGNERS. ZO OOK SOUVERNIRSHOP UJE

ZONNIG, DAN KUN JE EEN SPA BEZOEKEN, TOUR DOEN, LEKKER ETEN EN WINKELEN.

-#0!Ë .! -.ÇË.#!Ë.#!ËFË.#!u

- .02-!0Ë-#.-#ÇË :Ë 2.! ..Ë 0Ë Ë LEKKERSTE KROATISCHE GERECHTEN

8-Ë+#0#Ë 9 0#!Ë#Ë#- !Ë+#0#-+ -.Ë (ANTUNINSKA 6)

2.Ë®+- #ˤo¯Ë7##-Ë# Ë+-# 2 0 !Ë.Ë= +^Ë OLIJFOLIE EN SPEELGOED

# Ë70Ë®! .#7 7Ë2 ¯Ë7##-Ë DE ALLERLEKKERSTE PANNENKOEKEN!

wel de 'Parel van de Adriatische Zee' genoemd. De oude, compleet ommuurde vestingstad van Dubrovnik staat dan ook op de Werelderfgoedlijst van UNESCO. Onze gids wijst ons de weg. Voor de Blasiuskerk staat Roland, de schutspatroon van de stad. Historische monumenten zijn verder het Franciscanerklooster (met een mooie, 14e-eeuwse kruisgang), de nog intacte zeer oude apotheek en het aparte Dogepaleis. De oude haven werd al gebruikt toen de Levantijnen hier in de 7e eeuw binnenvoeren. De vele roodgedakte patriciërshuizen en paleizen stammen uit de 17e eeuw. Ook wijst de gids ons op de tekenen van de afgelopen oorlog, waarin de stad gedeeltelijk gebombardeerd is. Inmiddels is dit weer gerestaureerd, maar

stad, op tal van winkels. Terwijl de mannen in ons

Tussen al het groen is het heerlijk genieten van de zon en stilte en uitzicht op de zee. Al ben ik wel blij

lijke economie door te gaan shoppen. In de ves-

EEN ERVARING RIJKER

te houden en ontdek ik dat het hier ook zo mooi is!

gezelschap gaan kanoën rondom de stadsmuur – welke overigens ook te bewandelen is – storten wij vrouwen ons op het ondersteunen van de plaatse-

Om het af te leren gaan we ’s avonds nog één keer naar het oude centrum

als de stal na een ronde van zo’n twee uur weer in zicht komt. Leuk dat ik dit toch gedaan heb maar…

tingstad vinden we zowel internationaal bekende

ik ben vooral héél blij dat ik mijn benen weer bij

merken als Kroatisch design en ook allerlei winkels met delicatessen en grappige hebbedingen.

elkaar kan doen. Au!

van Dubrovnik, wat er ook na zonsondergang prachtig uitziet. Het is heerlijk om hier door de historische hoofdstraat te slenteren. Na een uitgebreid EDITOR SUZANNE OP WEG NAAR NATUURPARK BIOKOVO

Activiteit nummer twee vandaag is daarentegen een

diner in één van de vele restaurants aldaar is het tijd om afscheid te ne-

het verschil zie je wel en het is een bizarre gedachte

HORTSIK!

wat minder grote uitdaging voor ons Hollanders: we

men van Kroatië. Al was deze reis niet

dat iemand zo’n stuk historie plat probeert te bran-

Na zo’n middag van gelukzalige ontspanning is het

gaan fietsen. Dat wil zeggen, mountainbiken, maar

in alle opzichten ‘our cup of tea’, het

den. Het is voor ons de eerste keer dat de wonden van de oorlog zo goed te zien zijn en het is duidelijk

weer tijd voor een verse dosis inspanning en zo rijden we de volgende morgen naar Konavle. Hier

na een toch behoorlijk inspannende paardrijrit wordt de route van vanmiddag flink ingekort. Uiteindelijk

dat deze nog veel verser zijn dan wij in Nederland

beginnen we de dag met de activiteit waar ik het

zitten we maar een klein half uurtje op de fiets,

gewend zijn. Kroatië is ook pas sinds 1991 onaf-

meest tegenop zie… We gaan paardrijden! Geluk-

al leent het gebied zich perfect voor de mooiste

hankelijk van het voormalige Joegoslavië.

kig krijg ik het kermispaard en even later stappen we rustig de natuur in. Held op sokken die ik ben,

mountainbiketochten. De omgeving is heel bergachtig en hier kun je zowel on- als off-road urenlang

Dan wijken we wat meer af van de hoofdstraat

heb ik wel even nodig om aan het paard te wen-

fietsen.

(‘Stradun’) en stuiten we, via de vele trappen in de

nen. Maar al snel durf ik mijn ogen van het paard

Talkies TRAVEL

122

was absoluut een mooie ervaring!

KIJK OP SLH.COM VOOR DE MANDARIJNTJES PLUKKEN!

MOOISTE SMALL LUXURY

HANDWERK

HOTELS IN KROATIË

123

Talkies TRAVEL

Vijesti iz predstavništava

Hrvatska u središtu zanimanja nizozemskih medija




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

58

kotara. Kada je Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Nizozemskoj još prije šest godina poelo predstavljati novinarska motoristika putovanja, u Hrvatskoj nije postojala nijedna putnika agencija koja se bavila iznajmljivanjem motora. Danas postoje tri i to u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, a svaka od njih raspolaže s više od desetak motora.

60 Trip | De Schat van Winnetou in Kroatië

Takoer, ove je godine Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Nizozemskoj poelo sa serijom gastro-eno prezentacija po Nizozemskoj za gastronomske i turistike novinare. Hutten bouwen, fikkie stoken: vroeger was geluk zo gewoon. Jongens leefden hun fantasieën buiten uit, niet achter een beeldscherm.

anderd de laatste decennia, het ingrijpen van de mens blijft voornamelijk beperkt tot beschermende maatregelen, zoals het uitbreiden van natuurgebieden, waar we hier echter wél op de motor van mogen genieten. Kom daar in Nederland maar eens om. En de Kroatische natuur is nog net zo mooi als in de Winnetoufilms. Nee: nog mooier, want een bioscoopstoel haalt het niet bij een motorzadel wat krachtige indrukken betreft. ‘We moeten langzaam rijden. De weg is rotsig en smal’, precies zoals de weg door het Slangendal waar Winnetou en Old Shatterhand doorheen moesten om de goudschat van de US Army te vinden. Ingenieur Knezic die de weg aanlegde beloofde volgens de legende zijn werklieden een kilo goud voor elke kilo steen die ze opbliezen en wegschepten. Goud, goud, goud. Winnetou’s Apachen hadden op deze berg Tulove Grede ook hun Nuggit-tsil goudschat verstopt. Maar wij komen voor een andere schat. Bovenop de Mali Alanpas wapperen vlaggen boven Winnetouposters. De Nederlandse driekleur hangt ondersteboven, maar dat zet het opperhoofd der Amsterdammers meteen even recht. Dan gaan we allemaal te voet verder, klauterend over de grijze rotsen naar de ‘groene weide’, voor onze

Duitse en Oostenrijkse groepsgenoten een hoogtepunt in hun Winnetoubeleving. Een oudere man geeft mij, inmiddels ook met het uiterlijk van een oudere man opgezadeld, zijn boek met Winnetoufoto’s cadeau. Jongens onder elkaar. ‘Na de oorlog en de grauwheid van de Wiederaufbau vervulde Winnetou een sterke behoefte. Er kwam weer kleur in het leven, de films droegen broederschap, vriendschap en vreedzaamheid uit. Mensen die daarmee opgroeiden dragen Winnetou daarom in hun hart, daarom komen ze ook naar deze bijeenkomst. Winnetou geeft ons nog steeds hoop en een goed gevoel’. Aan het eind van het programma hebben veel deelnemers het moeilijk. Niet alleen squaws en papooses pinken een traantje weg bij de stenen ‘grafheuvels’ van Nschotschi en Intschu-tschuna, vader en zuster van Winnetou die onder Tulove Grede stierven. Ook het opperhoofd van de Mescalero-apaches zelf sneefde onder de dramatische rotspieken van in de armen van Old Shatterhand, waarna hij naar goed indianengebruik in een speciaal daarvoor door de filmcrew gevelde en de Mali Alanpasweg opgesleepte dode boom werd bijgezet.

De route kun je downloaden op

anwbmotor.nl/promotor

Tijd om afscheid te nemen. Pierre Brice wordt per jeep de hobbelige ‘groene weide’ opgereden om daar een plaquette in te huldigen die de herinnering moet vereeuwigen, aan het gebeuren van de laatste dagen en aan de films uit onze jeugd die we maar niet willen loslaten. De bussen met andere deelnemers zijn weer op weg naar de grauwe alledaagse werkelijkheid in Duitsland en Oostenrijk. Maar een aantal getrouwen weet van geen ophouden en springt weer in het zadel. Daar mauwen de suikerzoete violen en mondharmonica al! Handen wijzen met het V-teken naar elkaar, rusten daarna kort op het hart. Hoka hey! Naar alle windstreken stuiven de motoren weg, in het zadel de mannen die eeuwig jong zullen blijven, net als Winnetou en Old Shatterhand uit de Karl Mayfilms. Ugh! Promotor heeft gesproken!

promotor

Iz nizozemskog tiska

Turistika zajednica Kvarnera predstavila se od 8. do 10. veljae 2013. godine u Amsterdamu i to s opom ponudom destinacije s naglaskom na outdoor aktivnosti, podruje Gorskog kotara te projekt Kvarner Gourmet i Kvarner Food. S pomou PowerPoint prezentacije uzvanicima su se približile mogunosti koje regija Kvarnera pruža – od niza oznaenih pješakih, biciklistikih, planinarskih staza i putova, penjališta, pa sve do smještajnih kapaciteta i gastronomske ponude te regije. Nakon završetka prezentacije, nazonima su predstavljeni i projekti Kvarner Gourmet i Kvarner Food te su svi uzvanici degustirali kvarnerske specijalitete. Prezentacija je organizirana u suradnji s Turistikom zajednicom Kvarnera, a vodili su je direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Amsterdamu Igor upahin i Vlasta Mastrovi, savjetnica u Turistikoj zajednici Kvarnera. Takoer, Turistika zajednica Kvarnera predstavila se 9. i 10. veljae 2013. godine na specijaliziranom outdoor sajmu “Fiets en Wandelbeurs” u Amsterdamu na kojem je promidžbenim materijalima zainteresiranim gostima približila mogunosti koje regija Kvarner ima u outdoor segmentu. Ovo je druga godina za redom da Turistika zajednica Kvarnera nastupa na tom specijaliziranom sajmu s velikim posjetom ciljane publike, koja traži konkretne programe i mogunosti za odmor, a koje svakako Kvarner nudi, posebice podruje Gorskog kotara. Naime, nizozemskim gostima upravo je taj dio ponude vrlo zanimljiv i privlaan.

Do sredine svibnja novinari su bili na nekoliko putovanja a najzanimljivija su putovanja novinara Vincenta Vrijesa koji je posjetio Šibenik i Zagreb kako bi za asopis “Heroes” izvijestio o Draženu Petroviu, lanak novinara Arjena Muldera koji piše o wellness i spa hotelima u Dubrovniku i okolici te lanak novinara Marca Leegwatera koji piše o sve posjeenijem Adriatic Boat Showu u Šibeniku. U pripremi za drugu polovinu svibnja i lipnja su putovanja dvojice novinara blogera. Jednog u kontinentalni dio Hrvatske i jednog u Splitsko-dalmatinsku i Šibensko- kninsku županiju. Uz to priprema se i veliko meunarodno moto-gastro novinarsko putovanje sa sudionicima iz sedam zemalja od Marije Bistrice preko kvarnerskih otoka, Istre do Gorskog

Studijsko putovanje novinara u Konavle


Vijesti iz predstavništava

59



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Prezentacija Kvarnera i Gorskog kotara u Amsterdamu

Prezentacija prirodnih atrakcija i enogastro ponude Krapinsko-zagorske županije u Amsterdamu

Takoer, u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turistike zajednice u Nizozemskoj, Turistika zajednica i predstavnici hotelijera Krapinsko-zagorske županije održali su 20. veljae 2013. godine prezentaciju prirodnih atrakcija i eno-gastro ponude jedne od najrazvijenijih hrvatskih županija kontinentalnog turizma. Na skupu je bilo oko 30 vodeih turistikih novinara iz Nizozemske, koji su iskazali veliko zanimanje za tu izrazito atraktivnu, a nizozemskim turistima manje poznatu turistiku regiju. Predavanje je poelo uvodnim govorima direktora Predstavništva Igora upahina i direktorice Turistike zajednice županije Sanje Škrinjar, nakon ega je prikazan promotivni film “Zagorje  bajka na dlanu”. Nakon završetku filma slijedila je polusatna prezentacija destinacija i turistike ponude, a zatim i nastup Tomislava Golubana,

koji je na usnoj harmonici odsvirao tradicionalne zagorske pjesme. Šefovi kuhinja hotela Bluesun Kaj i Terme Jezerica predstavili su eno-gastro ponudu Hrvatskog zagorja, nakon ega je slijedio i domjenak. Potkraj travnja u Den Haagu u restoranu “Grapes and Olives” PR agentica Turistike zajednice Istre Joke Maassen održala je prezentaciju Istre s naglaskom na eno-gastro mogunosti regije, a uvoznik istarskih vina u Nizozemskoj Zlatan Buzon, vlasnik tvrtke “Terra magica”, predstavio je vina proizvoaa Coronice i Trapana te ulja Ipsa. Za pripremanje istarskih specijaliteta bili su zaduženi direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Nizozemskoj Igor upahin i direktor tvrtke Sail Point Alen ehi.




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

60

NJEMAKA Edukativne radionice i roadshow prezentacije pridonijele promidžbi hrvatskog turizma u Njemakoj Intenzivna promidžba hrvatske turistike ponude na njemakom je tržištu odraena aktivnostima kao što su edukativne radionice s turistikim agentima, sajmovi, roadshow i posebne prezentacije, a nisu izostale ni mnoge medijske objave u tisku. Ono na emu su Predstavništvo i ispostava Hrvatske turistike zajednice u Njemakoj intenzivno radili bile se edukativne radionice i susreti s turistikim agentima radi što bolje prezentacije hrvatskoga turistikog proizvoda te radi dodatnog informiranja o turistikim kretanjima u našoj zemlji. Radionice su održane diljem Njemake, odraene su u suradnji s turoperatorima i na njima su sudjelovali mnogi agenti. U nastavku donosimo iscrpne informacije.

s turoperatorom Thomas Cook / Neckermannom. Prezentacije na kojima je bilo po pedeset agenata prodaje turistikih agencija održane su 16. sijenja u Münchenu, 30. sijenja u Konstanzu te 31. sijenja u Lörrachu. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Njemakoj nastavilo je s promidžbom hrvatske turistike ponude na roadshow prezentacijama. Hrvatska turistika ponuda predstavljena je 4. veljae u Wiesbadenu, 5. veljae u Dortmundu te 6. veljae u Bad Oeynhausenu. Prezentacije su organizirane s turoperatorom Novasolom, a ta je suradnja prigoda da se djelatnicima raznih turistikih agencija predstavi program turoperatora, ija su specijalnost ponude za privatni smještaj i kue za odmor te Hrvatska u cjelini kao atraktivna destinacija za odabir ljetnog odmora, s obzirom na to da se svake godine u Njemakoj bilježi porast potražnje za takvim turistikim aranžmanima. Takoer, hrvatska turistika ponuda predstavljena je 18. ožujka u Berlinu, 19. ožujka u Hamburgu te 20. ožujka u Bremenu. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Njemakoj sudjelovalo je na roadshow prezentaciji agencije ITS u sklopu grupacije REWE Touristik, jer je ITS za Hrvatsku vrlo važan partner i drugi najvei turoperator u Njemakoj putem kojeg je u 2012. godini 6 615 000 osoba otišlo na odmor. Tema ovogodišnje roadshow prezentacije bila je “obiteljski odmor“. Prezentacije su održane na sjeveru Njemake gdje su agentima predstavljene novosti u hrvatskoj turistikoj ponudi i to 18. veljae u Paderbornu, 19. veljae u Hannoveru, 20. veljae u Hamburgu te 21. veljae 2013. godine u Papenburgu, a ukupno je sudjelovalo 130 agenata. Sudionici su bili oduševljeni te je zabilježeno i veliko zanimanje za Hrvatsku.

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Frankfurtu sudjelovalo je i kao partner na poslovnim radionicama u organizaciji turoperatora Thomas Cook / Neckermann. Na tim su radionicama turistiki partneri na posebnim štandovima zainteresiranim turistikim subjektima dijelili informacije i promidžbene materijale o svojim destinacijama. Hrvatska je predstavljena 8. sijenja u gradu Chemnitzu pred 80 agenata, 9. sijenja u gradu Erfurtu pred 50 agenata, 10. sijenja u Coburgu pred 55 agenata te 16. sijenja u Münchenu. Hrvatska turistika ponuda izazvala je veliko zanimanje, a agenti su izrazili zadovoljstvo zbog uvoenja novih zranih linija Croatia Airlinesa, kojima se Erfurt povezao s Pulom i Splitom. Ispostava Hrvatske turistike zajednice u Münchenu održala je tri prezentacije hrvatske turistike ponude

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Frankfurtu je u suradnji s njemakim turoperatorom ITS-om, 11. ožujka 2013. godine predstavilo hrvatsku turistiku ponudu 30-ak svojih agenata u njemakom gradu Koblenzu. Prezentacije su se nastavile 12. ožujka u gradu Darmstadtu te 13. ožujka

Roadshow prezentacije u suradnji s turoperatorom Novasol

Roadshow prezentacije u sjevernoj Njemačkoj


61



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Vijesti iz predstavništava

u gradu Karlsruhe pred 40-ak agenata. Na poetku svake prezentacije prikazan je promidžbeni film Hrvatske turistike zajednice, a predstavnica turoperatora ITS-a svojim je agentima predstavila hotele diljem Hrvatske. Ove godine je u njihovu katalogu pod imenom “KROATIEN” na gotovo 100 stranica predstavljena ponuda razliitih hotela i programa diljem naše zemlje. Tijekom veeri ostvareni su mnogi kontakti, a agenti su iskazali veliko zanimanje za dodatne informacije o Hrvatskoj.

Predstavljanje hrvatske turističke ponude u suradnji s njemačkim turoperatorom ITS

Roadshow prezentacija u Erfurtu

Godišnji skup autobusera u pokrajini Nordrhein Westfalen

Roadshow prezentacija u Dresdenu

Od 15. do 21. travnja Ispostava Hrvatske turistike zajednice iz Münchena sudjelovala je zajedno s münchenskim turoperatorom FTI-jem na nacionalnom roadshowu za agente prodaje turistikih agencija, namijenjenom hrvatskoj turistikoj ponudi. Roadshow prezentacije zamišljene su kao predstavljanje širem krugu agenata prodaje kojima se nastoji motivirati agente da prodaju aranžmane za Hrvatsku. Glavni dogaaj održan je 17. travnja u hotelu Best Western u Münchenu, a u sklopu roadshowa Hrvatska se, osim u Münchenu, predstavila i agentima u Dresdenu i Erfurtu, Kalsruheu i Giessenu. Osim ispostave Hrvatske turistike zajednice iz Münchena na roadshowu je sudjelovala Turistika zajednica Kvarnera s hotelskim tvrtkama Millenium iz Opatije, Imperial s Raba i Liburnia Riviera Hoteli iz Opatije. Iscrpna ponuda za




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

62

Hrvatsku na roadshowu je predstavljena pred više od 350 agenata koji su imali prigodu doznati o novostima u turistikoj ponudi hrvatskih tvrtki te o novostima u destinacijama. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice sudjelovalo je 12. travnja u Münsteru na godišnjem skupu udruge autobusera u pokrajini Nordrhein Westfalen gdje je Hrvatska pred 120 sudionika-autobusera predstavljena kao destinacija za predsezonu i posezonu. Jedna zemlja/regija može sudjelovati na njihovoj godišnjoj skupštini, a ove godine to je bila Hrvatska. Hrvatska turistika ponuda takoer je bila predstavljena svojim štandom gdje su se nazonima dijelile informacije. Na taj nain Hrvatska je dobila veliku pozornost meu autobuserima u pokrajini Nordrhein Westfalne, najveoj u Njemakoj koja ima oko 18 milijuna stanovnika. Skorim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dobivaju na atraktivnosti svi prekogranini turistiki projekti koji su ostvareni sa susjednim zemljama u proteklim godinama. Istarska je županija sa susjednim slovenskim opinama Koper, Izola i Piran provela mnoge projekte koje je sunancirala Europska unija i koji mogu pridonijeti prepoznavanju istarskog poluotoka kao zaokruženoga turistikog proizvoda te mogu pridobiti i dodatnu medijsku pozornost na emitivnim tržištima. Ispostava Hrvatske turistike zajednice u Münchenu i Turistika zajednica Istarske županije u suradnji s agencijom Spirit Slovenia organizirala je 10. travnja prezentaciju za medije i turoperatore najatraktivnijih turistikih projekata koji vežu podruja na istarskom poluotoku uz hrvatsko-slovensku granicu. Kao kljuni projekti izabrani su oni koji mogu utjecati na motiv dolaska bavarskih gostiju u Istru i koji mogu biti dodatna atrakcija za predsezonu i posezonu. Prekogra-

nina biciklistika staza Parenzana, koja se proteže od Trsta do Porea i koja je cijela osposobljena za vožnju biciklom, posebno je zanimljiva radi raznolikih krajolika kojima prolazi i radi ouvanih objekata na trasi, primjerice mnogobrojni tuneli i vijadukti koji su sastavni dio trase. Uz Parenzanu predstavljeni su projekti Heart of Istria i Revitas koji su proizvod za turiste koji odmor žele upotpuniti upoznavanjem kulturnih znamenitosti Istre. Heart of Istria ine etiri tematska itinerera kroz Istru s obiju strana granice. Itinereri obuhvaaju putove istarskih kaštela i kulturnih krajolika, putove sakralne umjetnosti, putove arhitektonskog naslijea istarskih gradova i putove arheoloških parkova u Istri. Svrha projekta Revitas bila je oživiti istarsko zalee i turizam u tomu podruju te su zato obnovljene neke povijesne graevine u kojima su otvoreni turistiki info punktovi. Prezentacija je organizirana u meunarodnom Presse Clubu u Münchenu i na poziv ispostave Hrvatske turistike zajednice odazvalo se etrdeset predstavnika medija i turoperatora. Nakon uvodnih govora voditelja ispostave Hrvatske turistike zajednice iz Münchena Romea Draghicchia i direktorice slovenskog predstavništva u Njemakoj Majde Dolenc slijedile su prezentacije projekata koje su održale Ivana Štrkalj i Ivana Silia sa slovenske strane te Anela Kujundži Salihbegovi s hrvatske strane. Nakon prezentacija te pitanja predstavnika medija slijedila je degustacija istarskog pršuta i vina. Predstavnici medija iskazali su zanimanje za predstavljene projekte i ustvrdili da e oni ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postati još zanimljiviji posjetiteljima iz Bavarske koji e boraviti u Istri ili koji e radi njih odluiti putovati u Istru. Kada govorimo o Bavarskoj valja spomenuti kako je prvi proljetni charterski vlak I. D. Riva Toursa u suradnji s Bahn Touristik Expressom ove godine, u predsezonskom razdoblju, 18. travnja stigao na željezniku postaju Opatija-Matulji, sa 600 njemakih gostiju, lanova “Zajednice udruga ratnih veterana i vojnikih društava iz okruga Rosenheim” u južnoj Bavarskoj, a s njima je stigao i predstavnik te zajednice Obmann Pius Grafom. Gosti su boravili u hotelima Liburnia u Opatiji od 18. do 21. travnja, a tijekom boravka razgledali su Rijeku, otok Krk te obišli vinarije i restorane u Vrbniku. Želja I. D. Riva Toursa, kao organizatora turistikog dijela putovanja, jest da tu organizaciju posjeta 600 njemakih gostiju prihvate kao priliku da istaknu Hrvatsku kao zemlju ljubaznih domaina te da potaknu njemake goste na ponovni dolazak i širenje dobrih dojmova o Hrvatskoj kao turistikoj destinaciji. Sljedei planirani charterski vlak je za Rijeku u lipnju ove godine. Ovogodišnja promidžba na sajmovima poela je sudjelovanjem na poslovnim radionicama i na sajmovima u Njemakoj. Hrvatska turistika zajednica tako je domai nautiki turizam Predstavljanje prekograničnih turističkih projekata s područja Istre


predstavila na specijaliziranom nautikom sajmu “BOOT”, koji se održao u Düsseldorfu od 19. do 27. sijenja 2013. godine. To je vodei sajam nautike i nautike opreme u Njemakoj na kojem se ove godine okupilo ak 1650 izlagaa iz 63 zemlje svijeta kako bi predstavili nove trendove u nautici, plovilima, vodenim sportovima i zabavi na vodi. Tržište chartera se u posljednjih nekoliko godina pokazalo primamljivim i predvia mu se optimistina 2013. godina, a meu ponudama najboljih destinacija je i Hrvatska kao najpoželjnije odredište na Mediteranu te drugo najpoželjnije nautiko odredište u Europi. Nakon toga slijedio je sajam turizma i kampinga u Stuttgartu. Tijekom devet dana posjetilo ga je 220 000 ljudi, a na sajmu je izlagalo gotovo 2000 izlagaa iz 96 zemalja. Uoi otvorenja najveega europskog turistikog sajma za široku publiku njemaki autoklub ADAC tradicionalno je organizirao sveanu dodjelu nagrada najboljim europskim kampovima i predstavljanje vodia za kampiste za ovu sezonu. Camping Gala, koja je ove godine organizirana 11. sijenja, okupila je velik broj predstavnika branše kampinga iz Njemake i inozemstva. Novosti u ovogodišnjoj dodjeli nagrada i u ADAC-ovu vodiu za kampiste bile su velike. ADAC je u suradnji s nizozemskim ANWB-om organizirao zajednika obilaženja kampova i objedinjeni nain ocjenjivanja. Od izdanja vodia za 2013. godinu ocjenjuje se pet elemenata: sanitarije, parcele, opskrba, ponuda zabavnih sadržaja i mogunosti za kupanje. Svaki od tih elemenata ocjenjuje se pojedinano u dvjema kategorijama. Ako su za svaku kategoriju ispunjeni kvalitativni i kvantitativni kriteriji, dodjeljuje se zvjezdica za pojedini element ponude, a ako kamp uspije u svih pet elemenata dobiti zvjezdice, dodjeljuje mu se oznaka Best Camping 2013. Od više od 2800 ocijenjenih kampova u južnoj Europi koji su ušli u vodi, 79 je dobilo oznaku Best Camping 2013. Meu najboljim u Europi su i etiri hrvatska kampa: Park Umag, Lanterna, Valalta i Zaton. ADAC je dodijelio i nagrade za najbolje kampove u pet posebnih kategorija. Kamp Zaton proglašen je jednim od triju najboljih u kategoriji “Family” koja oznauje kampove koji su posebno pogodni za boravak obitelji i djece. U ADAC-u oekuju, nakon 2012. kao rekordne godine za kampove, nastavak pozitivnog trenda u tom segmentu ponude za njemake goste.

Vijesti iz predstavništava

63



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Kamp Zaton dobio posebno priznanje za kvalitetu u kategoriji ADAC BestCamping “Najbolji kamp za obitelji“

S najboljim idejama i ponudama za odmor i slobodno vrijeme sajam Reisen Hamburg održao se od 6. do 10. veljae 2013. godine predstavljajui oko 800 izlagaa iz cijelog svijeta. U osam izložbenih dvorana nudile su se turistike destinacije. Tema ovogodišnjeg sajma bila je pješaenje. Reisen Hamburg je najvei sajam za odmor, kamping, outdoor i biciklizam u sjevernoj Njemakoj. U pet dana obišlo ga je više od 75 000 posjetitelja, a izlagalo je više od 800 izlagaa iz cijelog svijeta u osam sajamskih dvorana.

Štand Hrvatske turističke zajednice na sajmu f.re.e. u Münchenu

Najvei turistiki sajam u Bavarskoj, münchenski f.re.e. koji se održao od 20. do 24. veljae i ove je godine u svim danima nastupa bio dobro posjeen te je zabilježio 110 tisua posjetitelja dok je izlagaa bilo 1500 iz 50 zemalja. Sajam f.re.e veže razne oblike turistike ponude i programa za slobodno vrijeme. Važne teme bile su biciklizam, karavaning, vodeni sportovi, mobilnost i wellness. Meu omiljenim oblicima ponude za godišnji odmor ostaju svakako krstarenja, daleka putovanja te mediteranske destinacije i odmor u vlastitoj zemlji. Hrvatski je štand bio vrlo dobro posjeen tijekom svih dana nastupa, a posjetitelji su se na štandu ponajprije raspitivali o kampovima i o ponudi na našoj obali. Hrvatska se s nizom dogaaja na štandu i u sklopu sajma predstavila i kao budua zemlja partner.




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

64

Radni sastanak na štandu Hrvatske turističke zajednice

Posebni gosti na štandu Hrvatske turistike zajednice bili su Janica i Ivica Kosteli iji je dolazak privukao mnogobrojne predstavnike medija i posjetitelje koji su imali prigodu upoznati naše vrhunske sportaše te dobiti autogram.

Janica i Ivica Kostelić na štandu Hrvatske turističke zajednice u Münchenu

Drugog dana sajma, održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati protekle turistike godine i novi trendovi za ovu sezonu. Najzanimljivija tema predstavnicima medija bile su novosti koje e pristupanje Europskoj uniji donijeti gostima, a kao novina ovogodišnje konferencije nametnula se proba hrvatskih autohtonih vinskih sorti. Konferencija je održana drugog dana sajma i tom je prigodom direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši njemakim novinarima predstavila rezultate protekle turistike sezone u Hrvatskoj te istaknula planove za daljnji napredak i razvoj Hrvatske kao turistike destinacije. Spomenula je uspješnu turistiku sezonu 2012. godine i porast broja noenja od ak 10 posto s njemakog tržišta te iznijela podatke o sve veoj popularnosti Hrvatske kao svjetski poznate turistike destinacije. Takoer, posebno je istaknula važnost pristupa Hrvatske Europskoj uniji, navodei kako hrvatski turizam nakon 1. srpnja 2013. godine oekuje novi zamah, poveana prepoznatljivost destinacije i domaega turistikog proizvoda te prilika za pojaane marketinške aktivnosti. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju bit e poveana mobilnost gostiju iz EU-a, ijih e pola milijarde stanovnika u hrvatske destinacije putovati bez putovnice i

Tiskovna konferencija na sajmu f.re.e. u Münchenu o važnosti pristupa Hrvatske u EU


65

Njemakoj i diljem svijeta bila je prisutna i ponuda kampinga te opreme za rekreaciju. Taj je sajam najvei proljetni sajam za putovanja, kampiranje i biciklizam u pokrajini. Posjetilo ga je više od 90 000 ljudi, a u pet dana izlagalo je 1098 izlagaa iz 43 zemlje. Vijesti iz predstavništava

vize. Direktorica Mateši navela je i kako se u Hrvatskoj trenutano provode mnoge nove investicije i turistiki projekti te zahvalila njemakim novinarima na potpori i intenzivnoj promociji hrvatskih destinacija u medijima istiui kako su njihovi lanci pridonijeli pozitivnom ugledu Hrvatske kod njemakih gostiju. Mnogobrojnim se novinarima, uz direktoricu Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice, obratio i voditelj ispostave Hrvatske turistike zajednice u Münchenu Romeo Draghicchio. Direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Njemakoj Mato Radi ukratko je novinarima izložio novi operativni marketinški plan i glavne ciljeve za novu turistiku sezonu te izvijestio nazone o novitetima u hrvatskoj turistikoj ponudi i promidžbenim aktivnostima Hrvatske turistike zajednice na njemakom tržištu. U izlaganju o prednostima Hrvatske kao turistike destinacije Mato Radi je posebno istaknuo bogatu ouvanu kulturnu i povijesnu baštinu, eno-gastro ponudu, festivale koji u Hrvatsku privlae turiste iz svih dijelova svijeta te nove investicije u hrvatskom turizmu. Na kraju prezentacije Mato Radi je istaknuo važnost modernih alata komunikacije u turizmu, napominjui kako je Facebook stranica Love Croatia jedna od najboljih pet stranica turistikih zajednica u svijetu. Na kraju konferencije za novinare održana je i kratka prezentacija o hrvatskim vinima, s naglaskom na sljubljivanje hrane i vina. Novinarima je hrvatsku eno-gastro ponudu približio Thomas Brandl, vinski novinar i lan raznih strunih komisija na vinskim manifestacijama, a ponajprije veliki zaljubljenik u Hrvatsku. Sajam f.re.e iz godine u godinu privlai sve više posjetitelja koji se redovito vraaju na taj sajam, a posjetitelji uglavnom odluku o godišnjem odmoru donose na sajmu ili odmah nakon njega. Hrvatska se u sklopu sajma f.re.e. predstavila i nautiarima na ADAC-ovoj tradicionalnoj manifestaciji Skippertreffen. Okupljeni nautiari imali su prigodu slušati predavanja o temama koje se izravno tiu nautikog segmenta, primjerice o sigurnosti na moru te o destinacijama za nautiare. Najaktualnija tema na ovogodišnjem Skippertrefffenu bio je skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i novi propisi vezani za uvoz, carinjenje i oporezivanje brodova pod zastavom Europske unije. Branimir Maer iz Hrvatske gospodarske komore izvijestio je o postupku puštanja u slobodan promet plovila koja se nalaze u postupku privremenog uvoza u Hrvatskoj i o njihovu upisu u hrvatske registre. Takoer, izvijestio je o skorim izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koji se mora uskladiti s pravnim steevinama EU. Nakon izlaganja, prisutni nautiari, novinari i predstavnici mnogobrojnih udruga postavili su veliki broj pitanja koja se vežu poglavito za puštanje u slobodan promet plovila starijih od osam godina i plovila koja su izgubila status robe Zajednice. Nastup na Skippertreffenu služio je kao dodatno objašnjenje zainteresiranim nautiarima o svim postupcima koje moraju poduzeti kako bi regulirali status svog plovila prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Od 28. veljae do 3. ožujka 2013. godine u Nürnbergu Hrvatska turistika zajednica nastupila je na 45. tradicionalnom sajmu Freizeit. Glavna tema tog vodeeg sajma bile su slobodne aktivnosti i turizam u sjevernom dijelu Bavarske. Važna tema sajma bio je i kamping te novi oblici kampera koji su tek izašli na tržište. Taj je segment kao i obino predstavio najveu ponudu vozila za slobodno vrijeme u Bavarskoj. Veina izlagaa ocijenila je nastup vrlo uspješnim što se moglo zakljuiti i prema veim narudžbama i dogovorenim poslovima. Takoer, istodobno je održan i specijalizirani kamping sajam u Essenu, ujedno najvei turistiki sajam u pokrajini Sjevernoj Rajni i Vestfaliji. Uz ponudu o destinacijama u



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Prezentacija hrvatske eno-gastro ponude

Ožujak je obilježio nastup na berlinskom ITB-u, jednom od najvažnijih svjetskih turistikih sajmova. ITB je za Hrvatsku osobito važan, a praksa je pokazala da je i najbolji pokazatelj turistikih kretanja u sezoni koja slijedi. Zadobiti povjerenje Nijemaca, najpoznatijih svjetskih




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

66

putnika, cilj je svih svjetskih turistikih odredišta. Struni sajam ini ITB Berlin najvažnijom poslovnom platformom za globalnu turistiku ponudu. Za strune posjetitelje sajam je idealno mjesto za dogovaranje poslova, susrete s poslovnim partnerima, upoznavanje novih trendova, koncepata i mogunosti suradnje te svakako prigoda za širenje postojeih kontakata.

u društvu najvažnijih destinacija za njemake automobiliste uz Južni Tirol, obalu Baltikog mora, zapadnonjemaku pokrajinu Mosel, Korušku, Emiliu Romagnu, Bodensko jezero i belgijski grad Brugge. Motorwelt je tiskano izdanje s najveom nakladom u Njemakoj i dijeli se na kune adrese lanova ADAC-a. Tiska se u više od 13 milijuna primjeraka i od veljae ove godine dostupan je i kao aplikacija za smartphone.

Štand Hrvatske turističke zajednice na sajmu ITB u Berlinu

Prvog dana sajma Hrvatska turistika zajednica je na konferenciji za novinare predstavila turistiku ponudu naše zemlje. Na konferenciji se okupilo pedesetak predstavnika njemakih, poljskih i hrvatskih medija, a u uvodnom govoru direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši, osvrnuvši se na turistiku sezonu koja je za nama, zahvalila im je na doprinosu za iznimne turistike rezultate Hrvatske u 2012. godini. Direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Frankfurtu, Mato Radi predstavio je presjek turistike ponude po pojedinim regijama te se posebno osvrnuo na specifine oblike turizma i naše najjae turistike prednosti, primjerice mnogobrojne otoke, nacionalne parkove i parkove prirode, UNESCO-ve gradove, brojna nematerijalna dobra te povijesna odredišta i nautiki turizam. Na kraju prezentacije prikazan je novi spot za Porsche, snimljen na otoku Pagu, a direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Frankfurtu Mato Radi istaknuo je kako se hrvatske prirodne ljepote sve više prepoznaju kao idealno mjesto za razliite promidžbene i filmske uratke. Hrvatska je u posljednjih nekoliko mjeseci bila predstavljena u mnogim tiskovinama, od strunih izdanja, dnevnika, specijaliziranih tiskovina, pa sve do asopisa za žene. Izdvajamo najvažnije. Njemaki autoklub ADAC je u svojemu asopisu Motorwelt dva puta ove godine preporuio Hrvatsku svojim itateljima. U rubrici za putovanja, u izdanju za veljau, kao destinaciju za gradski i kulturni turizam meu pet odabranih mjesta uvršten je Dubrovnik. Preporuen je radi ugodne klime i bogate kulturne ponude. Odabrani gradovi u kojima gost može ve u proljee uživati u blagoj klimi i kulturnoj ponudi, uz Dubrovnik, bili su Marseille (europska kulturna prijestolnica za 2013. godinu), Cadiz na jugu Španjolske, Funchal na atlantskom otoku Madeira i Ascona u švicarskom Kantonu Ticino. U istoj rubrici u travanjskom izdanju Motorwelta redakcija je preporuila automobilistima osam destinacija za proljee. Meu izabranim destinacijama je i Istra. Ve u naslovu lanka Istra se istie kao gastronomska destinacija te se preporuuje posjet raznim istarskim znamenitostima poput pulske Arene, Huma, Motovuna i starogradske jezgre Rovinja. Istra se tako u Motorweltu našla

Tiskovna konferencija na sajmu ITB u Berlinu

U drugom ovogodišnjem izdanju asopisa za žene “Freundin”, pod naslovom “Tako emo putovati u 2013.” na prvoj stranici reportaže koja predlaže destinacije za odmor i oblike odmora spominje se i Hrvatska pod podnaslovom “Odmor s pet zvjezdica po cijeni od tri zvjezdice”. U tekstu se istie da, iako se znalo da naša duga obala nudi kristalno isto more i predivne kutke, ipak se odmor provodio u Italiji ili Francuskoj, što e se u 2013. godini zasigurno promijeniti. Hrvatska postaje lanica europske obitelji i nudi dobar odnos kvalitete i cijene što se više ne može rei za druge destinacije. Kao “tip” spominje Istru, navodei da je i Angelina Jolie oduševljena Brijunima. asopis izlazi u nakladi od 420 tisua primjeraka te ga proita 1,89 milijuna itatelja. TV Magazin “TV hören und sehen” s impresivnom nakladom od 730 tisua primjeraka i 3,38 milijuna itatelja u sijenju je takoer objavio reportažu na etiri stranice o Hrvatskoj pod naslovom “Najdublje plavetnilo Europe” te nastavlja “Raj dolazi u Europu – u ljeto Hrvatska postaje punopravna lanica EU”. Njezino najvee blago je u moru – fantastian otoni svijet. Tekst se nastavlja u zanesenom tonu i kao preporuke se spominju Dubrovnik, Mljet, Bra, Hvar, Split te Nacionalni park Krka. Vrijednost objave procijenjena je na 145 tisua eura.


Meu ostalim vrijednim reportažama potrebno je spomenuti i lanak o Istri u gastronomskom asopisu “Lust auf Genuss Hotspot Istra: Glamour za sladokusce”. Autorica spominje da uz najiše more na Mediteranu i bogatu kulturnu baštinu, ova “trendy” regija nudi obilje proizvoda poput tartufa, morskih plodova, maslinova ulja i vina. Nakon uvoda u ponudu poluotoka autorica preporuuje najbolja mjesta u Istri koja treba posjetiti: restorane, hotele, vinare i proizvoae maslinova ulja te preporuku vikendgourmet rute. Spomenuto je izdanje prodano u 182 219 primjeraka te je procijenjena vrijednost reportaže 62 tisue eura.

U ožujskom broju Inflight Lufthansa Magazina objavljena je dvojezina naslovna reportaža (njemaki i engleski jezik) o hrvatskoj obali “Kolossale Küste: Eine kroatische Reise” ili “Croatia`s answer to Highway No. 1: A breathtaking coast and blue, blue waves”. Autor Marc Bielefeld vodi nas na etverodnevno putovanje od Zadra do Cavtata s preporukama najboljih lokacija koje se trebaju posjetiti te restorana, hotela, suvenira i zanimljive knjige za plažu poput “Buick Riviera” Miljenka Jergovia, a kao dobru glazbu za put “Neu više jazz kantati” Tamare Obrovac. Zanimljiva reportaža popraena je živopisnim fotografijama Arthura F. Selbacha. To izdanje Lufthansa Magazina distribuirano je u 271 135 primjeraka s dosegom od 1,46 milijuna itatelja. Vrijednost reportaže procijenjena je na 430 300 eura. Reportaža je dostupna i na novoj Lufhansa Magazin aplikaciji za iPad.

Hrvatska u časopisu za žene “Freundin”

Istra u gastronomskom časopisu “Lust auf Genuss Hotspot Istra: Glamour za sladokusce”

Reportaža o Hrvatskoj u Inflight Lufthansa Magazinu

Vijesti iz predstavništava

67



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

68

Reportaže o Hrvatskoj objavljene su u vodeim specijaliziranim izdanjima za nautiare: Boote i Yacht. U magazinu Boote (distribucija 40 000 primjeraka) autorice Siegrun Scheiter i Bodo Müllera putovanje vodi po hotspot destinacijama i restoranima za mega jahte od Kornata do Cavtata. Vrijednost reportaže na 11 stranica procijenjena je na 64 900 eura. Za Yacht asopis piše Michael Amme i na osam stranica predstavlja savjete i insider tips za skoru sezonu od marina do uvala, izleta na kopno, gastronomske ponude, nonog života, mogunosti kupnje i slino. Vrijednost reportaže je 75 770 eura, distribucija 48 500 primjeraka uz doseg od 0,21 milijuna itatelja.

Od ostalih objava u poznatim asopisima važno je spomenuti i reportažu Thomasa Brandla o gastronomskoj i enološkoj ponudi Istre u travanjskom izdanju gastronomskog asopisa Weinwelt. U reportaži su predstavljeni poznati istarski vinari, primjerice Giorgio Clai, Gianfranco Kozlovi, Bruno Trapan, Marino Markeži, Mladen Rožani te restorani i konobe, primjerice Stari Podrum, San Rocco u Brtonigli, La Grisa, Monte Mulini, designer hotel Lone uz naravno putopisne opise lokacija u unutrašnjosti Istre i na njezinoj obali. Autor je u Istri boravio u travnju prošle godine. Procijenjena vrijednost reportaže na šest stranica je 34 020 eura. asopis je distribuiran u 30 424 primjerka i ita ga 0,16 milijuna ljudi. I

weinreisen I

Während der Saison fast die Leibspeise in Istrien: Trüffel

Im Hotel und Restaurant La Grisa in Bale lässt es sich gut leben ...

Rund um das Künstlerdorf Groznjan findet man viele der istrischen Spezialitäten

Wein hat in Istrien einen extrem hohen Stellenwert

Trüffelzentrum Livade oder Momjan und Buje. Im Nordwesten Istriens hat sich ein „kulinarisches Dreieck“ entwickelt, in dem sich an schönen Wochenenden halb Triest zu treffen scheint. Das verwundert keineswegs: Man isst einfach besser in Istrien … Die Konoba Stari Podrum („Alter Keller“), idyllisch an einem Bach gelegen, ist ein herrlich unprätentiöses Landlokal. Chefin Mira Zrnić hobelt in der Küche großzügig Trüffeln aus dem Tal über die hausgemachten „Fuži“Nudeln, dazu gibt’s luftgetrockneten Schinken („Pršut“), Rührei mit wildem Spargel und frische Pilze vom Rost, von den charmanten Töchtern Ingrid Franceschini und Marinka Zrnić mit viel Herzlichkeit serviert. Wenige hundert Meter weiter zeugt der eindrucksvolle Kellereibau Gianfranco Kozlovićs von Istriens Aufbruch in ein neues Zeitalter. Der 47-jährige Oenologe zaubert aus der frü-

her als recht einfach verschrienen MalavazijaTraube mit Hilfe modernster Kühltechnik und schonender Verarbeitung mineralischfrische Weißweine, die perfekt zu den Fischen und Meeresfrüchten von der Küste passen. Die Top-Tropfen aus der Einzellage Santa Lucia, teilweise im Akazienholzfass ausgebaut, gehen zwar nicht unbedingt als Leichtweine durch – aber begeistern trotz mehr als 14 Volumenprozent Alkohol mit ausgeprägtem Kräuterduft, Aromen von vollreifen Melonen und Ananas, getrockneten Feigen und sehr komplexer Struktur. Gianfranco Kozlović, eher der Typ stiller Tüftler als ein großer Selbstdarsteller, hat es auch geschafft, die wilde, ungebärdige rote TeranRebe zu zähmen. Im Verschnitt mit Merlot und Cabernet Sauvignon wird die tanninstarke Traube deutlich zugänglicher und weicher, ohne die typische, tiefdunkle Beerenfrucht zu verlieren. Auf 25 Hektar Fläche baut Kozlović seine charaktervollen Kreszenzen an, fast in

Sichtweite zur slowenischen Grenze. Wenn 450 Kilometer Luftlinie westlich von Istrien, im piemontesischen „Trüffel-Mekka“ Alba Gourmets aus der ganzen Welt sich an schwarzen oder weißen Trüffeln gütlich tun, dann essen sie nicht selten ein Stück Istrien mit – viele Händler kommen extra aus Italien, um sich dort mit dringend benötigtem Nachschub einzudecken. Zwischen 700 und 1 000 Euro kostet das Kilo schwarze Sommertrüffeln, das Kilo weiße Trüffeln (Tuber magnatum pico) wechselt für Beträge zwischen 2 200 und 2 800 Euro den Besitzer. Die Qualität der unterirdisch wachsenden Knollen aus dem Mirna-Tal und dem Wald von Motovun ist sehr hoch. Wer vor Ort die Probe aufs Exempel machen will, kommt an einem Besuch des legendären Trüffel-Restaurantes Zigante in Livade nicht vorbei. Besitzer Giancarlo Zigante nennt heute ein kleines TrüffelImperium sein eigen, mit Läden in sechs istrischen Städten und Versand via Internet

Die Weingegend Motovun lädt nicht nur zum Wandern, sondern auch zu Ausflügen in die idyllisch gelegenen Dörfer

Hausgebrauch wurde immer produziert in der Familie. Aber das, was Giorgio heute je nach Jahr auf 20 000 bis 25 000 Flaschen zieht, ist schon „bastanza specifico“ (ziemlich speziell), wie der 55-jährige im istrischvenezianischen Dialekt erklärt. Der Autodidakt macht so ziemlich alles genau so, wie man es in der Weinbauschule nicht lernt: Im Rebgarten arbeitet er biodynamisch unter strenger Beachtung der Mondphasen, seine sechs Rebsorten auf sieben Hektar Land pflegt er von Hand, alle Trauben vergären spontan, selbst die weißen lässt Clai manchmal monatelang mit den Schalen im Holzfass mazerieren. Was dabei herauskommt, mitunter zum eigenen Erstaunen des Winzers, sind Weine, für die es eine eigene Kategorie geben müsste: orangefarben. Der „Sveti Jakov“ 2010, reinsortig aus der autochthonen Malvazija Istarska gewonnen, duftet intensiv nach Agrumen-

schale, Aprikose, kandierten Früchten und Karamell, spürbare Tannine erobern den Gaumen mit Macht. Das salzig-mineralische Finish bleibt endlos haften. Clais „Ottocento“, ein Verschnitt aus Malvazija, Chardonnay, Sauvignon Blanc und Pinot Gris, erinnert gleichfalls an einen Qvevri-Wein aus Georgien: eckig, kantig, mit Mandel- und Walnussaromen, polyphenoler Struktur und großer Lebendigkeit auf der Zunge. Ein Monument, das in keine Schablone passt. Ein bisschen so wie sein Schöpfer. „Gottseidank bin ich in Istrien geboren!“, steht als Motto auf Giorgio Clais Hauswand zu lesen. In der Tat ist die 100 Kilometer lange und bis zu 70 Kilometer breite Halbinsel mit ihrer wechselhaften Geschichte ein eigener Mikrokosmos irgendwo zwischen Kroatien, Italien, Slowenien – zu dem der nördliche Zipfel gehört – und Österreich. Von 1815 bis zum Ende des Ersten Weltkrieges war Istrien Teil der Habsburger Monarchie. Anderswo an der Adria mag

es feinere Sandstrände geben, die das internationale Massenpublikum anlocken. In Istrien setzt man seit einigen Jahren auf Qualitätstourismus mit dem Anspruch, eine der großen Genießerdestinationen Europas mit Meereszugang zu werden. Niemand kann dies so überzeugend erklären wie Denis Ivosevic, seit 2010 Direktor des Tourist Boards von Istrien. Der 44-jährige mit Uni-Abschlüssen in Ökotourismus, italienischer Literatur und Philosophie erinnert sich an seine Anfangsjahre: „Nach dem Krieg mit den Serben 1995 lag der Tourismus am Boden, unsere früheren Gäste gingen woanders hin – wir mussten uns komplett neu erfinden.“ Heute spielt der Badetourismus natürlich auch eine Rolle in Istrien. Aber seit ein paar Jahren entdecken mehr und mehr Feinschmecker das reizvolle Hinterland der Küste mit Künstlerdörfern wie Grožnjan oder Zavrsja, dem Städtchen Motovun, dem

I 48 I

Reportaže o Hrvatskoj u vodećim specijaliziranim izdanjima za nautičare: Boote i Yacht

Gastronomska i enološka ponuda Istre u časopisu Weinwelt


69 36 REISE

Donnerstag, 14. März 2013, Nr. 62 DEFGH

Ivicas Spürnase Urlaub in Istrien, das war lange ein Synonym für den Aufenthalt am Meer. Das hat sich geändert. Vor allem im Hinterland der kroatischen Halbinsel besinnt sich eine neue Generation von Bauern, Winzern und Gastronomen auf das kulinarische Erbe Das kleine, in Stein gehauene Roc: eine befestigte, 1000 Jahre alte Siedlung, in der vor allem das kroatische Schrifttum und die Druckkunst aufblühten. Hinter dem Stadttor ein ganzes Ensemble von Kirchen und Kapellen mit frommen Botschaften in glagolitischer Schrift, dem urslawischen Alphabet. Das winzige, weltberühmte Hum: angeblich der kleinste Fleck auf dem Globus, der Stadtrechte genießt. Eine kompakte Festung, die Riesen der Legende nach aus den Resten des Gesteins formten, das sie für die Städte an der Mirna brauchten. Die fast 800-jährige Pfarrkirche von Vrh mit der steinernen Kustodia. Die berühmten Fresken der Friedhofskirche im Bergdorf Beram. Irgendetwas ist hier alle zehn Kilometer zu entdecken. Und alle fünf lockt eine Konoba: ein Landgasthaus, in dem die Schätze der regionalen Küche mit rustikalem Charme und erstaunlicher Raffinesse aufgetischt werden. Darum sind Touren der beste Weg durch Istrien: Rumliegen geht am Meer, hier ist Bewegung angesagt.

Eine neue Fahrradstrecke soll helfen, dass Kroaten und Italiener sich näher kommen

Nirgendwo in Istrien stecken so viele weiße Trüffeln in der Erde wie in den Eichenwäldern zu Füßen von Motovun. In der alten Bergfestung an der Mirna befindet sich heute ein Hotel.

E

VON BERTRAM JOB

in Radiobeitrag über diese Gegend müsste wohl mit dem Gebell der Hunde beginnen. Man hört sie von frühmorgens bis spätabends immer wieder in dem sonst so ruhigen Tal der Mirna. Als seien sie in dem dünn besiedelten Landstrich in der Mehrheit – und wahrscheinlich ist das auch so. Ivica Kalcic hält jedenfalls gleich sechs an seinem Haus außerhalb der kleinen Ortschaft Livade. Zwei davon hat er an diesem Morgen dabei. Viel zu erwarten sei von den halbhohen Mischlingen aber nicht, erklärt der pausbäckige Mann mit dem kugelrunden Bauch. Weil die Tiere am Abend zuvor noch gegessen hätten, fehle ihnen der letzte Antrieb, ihrer feinen Nase zu folgen. Dann tauchen wir gemeinsam in die modrige Welt aus Mooreichen und Birken ein. Ein paar kleine Exemplare von Tuber Magnatum Pico stöbern Ivicas Hunde dennoch auf. Womit er mal wieder bestätigt wäre, der spezielle Ruf der Region. Nirgendwo in Istrien stecken so viele weiße Trüffeln in der Erde wie in den Eichenwäldern zu Füßen von Motovun, der alten Bergfestung an der Mirna – sodass sich das aufgeregte Gekläffe, das sich mit den Nebelschleiern über die Landschaft legt, praktisch von allein erklärt. „Als ich gelernt habe, Akkordeon zu spielen, musste ich jeden Tag üben“, sagt Ivica, der früher in einer Oberkrainer-Kapelle ge-

spielt hat. „Und so ist es auch mit den jungen Hunden. Sie brauchen drei, vier Jahre, bis sie richtig ausgebildet sind.“ Das weiße Gold von Istrien – es liegt oft nur eine Handbreit, manchmal aber auch einen Meter unter dem Boden und ist mehr oder weniger schnell mit dem scharfkantigen Handspaten zu Tage gefördert. Darum versuchen so viele ihr Glück. Immer auf der Suche nach dem „Jackpot“, wie hier mehr als hundert Gramm schwere Knollen genannt werden. 100 Gramm bringen am Markt zwischen 200 und 300 Euro, also ein Drittel eines durchschnittlichen Monatslohns. Längst nicht alle machen sich wie Ivica die Mühe, die offizielle Lizenz des Landwirtschaftsministeriums zu erwerben. Kontrolliert aber wird das kaum, und die Nachfrage bleibt hoch. Denn nach der Suche kommen die Gourmets, die sich in diesen Breiten an den gedeckten Tisch setzen

wollen. So wie in der Enoteca der Familie Zigante in Livade, wo Italiener und Österreicher, Japaner und Amerikaner für ein Trüffel-Menü ihre Kreditkarten zücken. Es waren die Zigantes, heißt es, die in den Zwanzigerjahren damit begannen, die Trüffeln aus der istrischen Erde zu holen. Und es ist Gianfranco, ihr bodenständiger Nachfahre, der mit seinen Hunden 1999 hier im Tal die größte Trüffel der Welt fand: 1,31 Kilo, damit kam er ins GuinnessBuch. Seitdem will jeder in seinem prämierten Restaurant speisen, wo auch eine maßstabsgetreue Nachbildung des Findlings zu bestaunen ist. Das unscheinbare Livade: plötzlich „the place to be“. Es hat offenbar so eine geschäftstüchtige Sippe gebraucht, um den Kult um die müffelnde Knolle anzuschieben. Und lange sah es so aus, als träume ganz Istrien wie dieses Dörfchen an der Mirna vor sich her: ohne ein Bewusstsein davon, welche Schätze hier für Bewohner und Besucher parat liegen. Eine unschuldige Landpomeranze, die nicht recht um ihre Reize weiß. Urlaub in Istrien, das war lange ein Synonym für den Aufenthalt an seiner äußersten Kante. Adriatische Sommerfreuden von Pula bis rauf nach Rovinj, Porec, Novigrad. Nur wer die Hitze und das Gewimmel meiden wollte, wagte sich für einen halben Tag ins Landesinnere – und genoss die geschwungene, an die Toskana erinnernde Landschaft. Aber wo gab es Hotels oder Restaurants, die zum Bleiben einluden?

Das ist inzwischen deutlich besser geworden, und so spricht sich nun herum, dass die westlichste Region Kroatiens noch etwas zu bieten hat: das Hinterland. Man muss nur ein bisschen danach stöbern, Mensch wie Hund. Im historischen Kern von Motovun etwa, auf 288 Metern Höhe, gibt es wieder ein passables Hotel mit grandiosem Ausblick: das Kastel. Und ein Filmfestival, das Ende Juli Cineasten aus halb Europa anzieht: mit unabhängigen Produktionen, die auf dem Platz an der Pfarrkirche über die Leinwand flimmern. Oder das kleinstädtische Buzet, 15 Autominuten weiter nordwestlich gelegen: Wie eine Miniatur des Hradschins thront die mittelalterliche Altstadt hinter der Wehrmauer über dem Land. „Wir sind das ganze Jahr hier, egal wie viele kommen“, sagt die junge Frau mit der Designerbrille an der Rezeption des Hotels inmitten der Altstadt. „Und das ist der Unterschied. Die Leute an der Küste arbeiten nur vier, fünf Monate im Jahr, dann haben sie genug verdient. Es ist eine andere Einstellung.“ Manchmal sind von hier oben Gleitschirmflieger auszumachen, die das gegenüberliegende Cicarija-Bergmassiv als Startrampe benutzen. Oder Radfahrer mit Mountainbikes, die der reichen Geschichte dieser Region auf der Spur sind. Illyrer, Römer, Byzantiner, Franken, Kroaten und Slowenen: Reichlich viele haben hier – wie auf der ganzen Halbinsel – vorübergehend geherrscht und ihre Spuren hinterlassen.

FOTOS: HRVOJE POLAN/AFP

SLOWENIEN Zagreb

KROATIEN

Buzet Roc 44

Livade

irna

Hum

Motovun ISTRIEN

ButonigaStausee

E751

2 km SZ-Karte

Anreise: Flug nach Triest, von dort mit dem Auto in rund einer Stunde bis Livade. Unterkunft: In Buzet: Hotel Vela Vrata, Übernachtung pro Person 60 bis 80 Euro, Tel.: 00385/52/49 47 50, www.velavrata.net; in Motovun: Hotel Kastel, DZ mit Frühstück 80 bis 100 Euro, Tel.: 00385/52/68 16 07, www.hotel-kastel-motovun.hr; B&B Villa Borgo, DZ 60 Euro, Tel.: 00385/52/68 17 08. Essen und Trinken: Restaurant Zigante in Livade, Tel.: 00385/52/66 43 02, www.restaurantzigante.com; Erstklassige Konoba: Stari Podrum in Momjan, Tel.: 00385/52/77 91 52; Weingut Tomaz: Vina Tomaz, Kanal 36, 52424 Motovun, Tel.: 00385/52/68 17 17, www.vina-tomaz.hr Trüffel: Im Sommer werden schwarze, im Herbst weiße Trüffel gesucht. Kontakt zu Ivica Kalcic: Tel.: 00385/98/99 48 096. Allgemeine Auskünfte: Kroatien Tourismus, www.croatia.hr

Frischer Fisch, Olivenöl, Trüffel und guter Wein: Das Touristenziel an der Adria wandelt sich immer stärker zu einer Destination für anspruchsvolle Gourmets … Giorgio Clai ist mit sich und der Welt erkennbar im Reinen. Verschmitzt lächelnd sitzt er auf der Bank im Schatten vor dem Haus, Gattin Vesna an der Seite, nimmt einen kräftigen Schluck seines „Sveti Jakov“ und genießt den weiten Blick über Weinberge, Olivenhaine, Obstgärten und Kalksteindörfer hinunter ans Meer bei Novigrad. Direkt an der alten Römerstraße Via Flavia, die sich hier kurvenreich über die Hügel windet, liegt für ihn das Paradies auf Erden. Einen Wegweiser zum Weingut Clai gibt es nicht, aber auf den verzichtet dessen Besitzer gerne: „Wer mich sucht, der findet mich auch – hier wissen doch alle, wo ich wohne.“ Zwölf Jahre ist es her, dass die Clais ihr Restaurant „La Pergola“ im italienischen Triest aufgegeben haben, um in Giorgios Heimatdorf Krasica im Nordwesten der Halbinsel Istrien den Neustart als Winzer zu versuchen. Etwas Wein für den

Der Ort Rovinj lockt Urlauber mit einer schmucken Altstadt und wunderschöner Lage am Meer

Biker etwa lieben vor allem den internationalen Radweg, welcher der Parenzana folgt, einer alten Schmalspurbahn, die von Triest über Slowenien bis nach Porec führte. Das ist auf istrischer Seite ein gut 60 Kilometer langer Ritt über Viadukte, durch Tunnel und entlang zahlreichen aufgegebenen Bahnhöfen. Vorbei an der 3000 Jahre alten Ortschaft Buje, den Galerien im erhaben gelegenen Künstlerdorf Groznjan, Livade, Motovun und dem italienisch geprägten Vizinada. „Der Weg zu Gesundheit und Freundschaft“ ist der offizielle Name der Route, die nach der Jahrtausendwende auch mit EU-Mitteln umgebaut wurde. Dahinter steckt auch der Wunsch, dass die Animosität zwischen Italienern und Kroaten, die sich gerade in Istrien wechselseitig mobbten und vertrieben, inzwischen Geschichte sein möge. Für die Feinschmecker, die nun über neue Weinstraßen fahren, ohnehin eine Selbstverständlichkeit: Hauptsache, es gibt ein paar gute Jahrgänge, die man kosten und mitnehmen kann. Wie oft wird es in diesen Tagen spät bei Klaudio, der nahe Motovun das Weingut Tomaz führt. Selber schuld: Wenn der freundliche Schrank von einem Mann, ein gelernter Metzger, seinen Gästen selbst gemachte Wurst und Trüffelkäse zu den Weinproben reicht, will keiner so schnell nach Hause gehen. Lieber noch einen kühlen Malvazija, einen lieblichen Muskat oder den rubinroten Teran, für den Klaudio mehrere Preise erhalten hat. Früher hätten die Leute hier nur zwischen Rot und Weiß unterschieden, sagt Klaudio. Und die Winzer hätten sich nicht gerade zerrissen, als sie in der jugoslawischen Republik ihren Soll abliefern mussten. In den vergangenen Jahren hat eine neue Generation von Weinbauern dafür an antike Zeiten angeknüpft. Schon die Römer schwärmten von den Weinen und Oliven, die aus der zehnten Provinz Venetia et Histria in Amphoren geliefert wurden. Jetzt gebe es auf der Halbinsel schon mehr als 100 Weingüter, sagt Klaudio, die zusammen rund 6000 Hektar bewirtschafteten – „das schafft eine gesunde Konkurrenz“. Und plötzlich geht es ihm nicht anders als der Familie Zigante im benachbarten Livade: Solvente Österreicher und Italiener, aber auch Deutsche und Russen kommen aus dem Norden, um seine hoch gehandelten Produkte zu verkosten. Ach ja, die Hunde: Natürlich hat auch Klaudio welche, und wenn er Zeit hat, geht er mit ihnen in den Eichenwald, auf Trüffelsuche. Im Radio würden wir zum Ende also wieder Hundegebell hören; es ist die Titelmelodie dieser Gegend, die ein Land voller Schätze besingt.

Vijesti iz predstavništava

Autor Stefan Ruzas i dobitnik prošlogodišnje nagrade “Zlatna penkala”, objavio je priu u tjednom asopisu “Focus” o novom licu Hrvatske “Schickes Europa” u kojoj predstavlja dizajnerske hotele i to Lone, Amabilis, Monte Mulini, Lafodia te Iadera. Reportaža na dvije stranice “vrijedna” je 103 920 eura, distribuirana je u 573 760 primjeraka i novine ita 4,54 milijuna ljudi. Od sijenja do ožujka ove godine Hrvatska je u turistikom smislu spomenuta 1046 puta u raznim tiskanim izdanjima u Njemakoj. Ukupna procijenjena vrijednost tih objava je 5.015.145 eura.

Gastronomija Istre u dnevnim novinama “Süddeutsche Zeitung”

M

O gastronomiji u Istri piše i Bertram Job za nadregionalne dnevne novine “Süddeutsche Zeitung”. U središtu reportaže pod naslovom “Ivicas Spürnase” su istarsko bijelo zlato, tj. tartu. Novinar prati tragaa Ivicu u lov na tartufe, posjeuje kultni restoran Zigante u Livadama, uživa u pogledu koji mu se pruža iz sobe u hotelu Kaštel u Motovunu ili u šetnji uliicama Buzeta, Roa, divi se freskama u Beramu, susree bicikliste na ruti Parenzana i vraa se u Njemaku prepun dojmova o ljepotama unutrašnjosti Istre. Vrijednost reportaže procijenjena je na 55 995 eura, a naklada tih dnevnih novina je 424 664 primjerka.



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

70

POLJSKA Poznati poljski putopisac Robert Makowicz snimio putopise na Kvarneru Velika poljska televizijska zvijezda, svjetski putopisac i prijatelj Hrvatske, Robert Makowicz ponovno je snimio emisiju u Hrvatskoj, ovaj put na kvarnerskom podruju. Poetkom ožujka 2013. godine Robert Makowicz i njegova ekipa su za potrebe 2. programa poljske televizije snimili tri emisije i to na Rabu, Krku, Cresu, Lošinju i u Rijeci što je ukupno 21 emisija snimljena u svim dijelovima Hrvatske. Tri emisije o kvarnerskom podruju emitirane su 28. travnja, te 5. i 12. svibnja. Svaku od emisija prosjeno pogleda oko 3,5 milijuna gledatelja, a do sada Robert Makowicz je u 14 godina svojih putovanja po svijetu snimio više od 330 emisija. Inae, Makowicz ve više godina provodi nekoliko mjeseci u Hrvatskoj, tonije na Pelješcu, gdje je kupio i kuu. Ove godine, sedmi put u Hrvatskoj realiziran je projekt “Uživo iz Hrvatske”. Program je rezultat suradnje najutjecajnije informacijske TV postaje TVN 24 i Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Poljskoj. Taj su projekt poljski marketinški strunjaci i turoperatori ocijenili najboljim kao primjer uspješne nacionalne turistike promidžbe u Poljskoj. Ove je godine projekt ostvaren od 10. do 21. svibnja 2013. godine. Ekipa spomenute televizijske postaje se tijekom boravka u Hrvatskoj svaki dan javljala od pet do osam puta uživo, svaki dan iz drugog mjesta, od Rovinja do Cavtata. Uz spomenuta javljanja, naveer je tri puta, takoer uživo, na tematskom kanalu TVN Meteo bio realiziran program iz hrvatskih mjesta. Projekt “Uživo iz Hrvatske” ukljuivao je i 370 spotova od ega je 270 emitirano u najgledanijim terminima na postajama TVN 24 i TVN Meteo. Županijske turistike zajednice Kvarnera i Dalmacije uspješno su se predstavile na turistikom sajmu u Gdasku, koji se održao od 12. do 14. travnja ove godine. Posjetitelji su pokazali veliko zanimanje za promidžbene materijale, a sajamski nastup bio je obogaen nastupom dua BIG iz Makarske. Prvog dana održavanja sajma u Gdasku, Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Poljskoj organiziralo je prezentaciju i konferenciju za novinare spomenutih turistikih zajednica i poljskoga zrakoplovnog prijevoznika Eurolot, koji e ove godine povezivati etiri poljska grada, meu njima i Gdask, s jadranskom obalom. Na prezentaciji i konferenciji za novinare sudjelovalo je oko 30 predstavnika medija.

Predstavljanje Kvarnera u Gdańsku

Kadrovi iz putopisa Robert Makłowicza


Takoer, u organizaciji Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Moskvi, 22. sijenja 2013. godine održane su poslovna radionica, konferencija za novinare i prezentacija o hrvatskoj turistikoj ponudi za predstavnike medija. Odaziv je bio iznimno dobar, a sudjelovale su 32 hrvatske tvrtke i više od 200 ruskih turoperatora te turistikih tvrtki, a na konferenciji je bilo 100 novinara. Izravni kontakt s turoperatorima iz Rusije dao je mogunost mnogim hrvatskim partnerima da dogovore suradnju i poveaju turistiki promet s tog tržišta u pojedina turistika odredišta naše zemlje. Dogaaj se može ocijeniti izrazito uspješnim ne samo prema broju hrvatskih i ruskih sudionika, nego i prema kvaliteti ostvarenih kontakata koji omoguuju još snažnije djelovanje na ruskom tržištu.

SAD i KANADA Hrvatska sve zastupljenija u amerikim medijima Hrvatska je na novogodišnje jutro predstavljena kao hit destinacija u jednom od najgledanijih jutarnjih programa u Americi, “The Today Show” televizijske kue NBC, koji svako jutra gleda 4286 milijuna Amerikanaca. Emisiju su pratile fotografije i promidžbeni video Hrvatske koji su dogovoreni u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turistike zajednice u New Yorku. Hrvatska je na taj nain predstavljena na jednom od najgledanijih televizijskih kanala u Americi i to u udarnom terminu.

Kadrovi iz emisije “Uživo iz Hrvatske”

RUSIJA Priznanje Hrvatskoj turistikoj zajednici za rad na promidžbi Hrvatske u Rusiji Najvei moskovski sajam turizma MITT dodijelio je priznanje Predstavništvu Hrvatske turistike zajednice u Moskvi za doprinos u promidžbi Hrvatske na ruskome tržištu te i za dvadeset godina uspješne suradnje i odanosti toj turistikoj priredbi. Sajam se ove godine održao od 20. do 23. ožujka, a sveana ceremonija dodjele nagrade organizirana je 20. ožujka u moskovskom hotelu Ritz Carlton. Nagradu je u ime Hrvatske turistike zajednice preuzeo direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Rusiji Mladen Falkoni, koji je organizatorima sajma te mnogim turistikim djelatnicima i medijima zahvalio na dugotrajnoj uspješnoj suradnji. Dodjeli priznanja za rad Hrvatske turistike zajednice posvjedoili su mnogobrojni hrvatski partneri nazoni na sajmu te ruske turistike tvrtke i turoperatori koji u svojoj ponudi imaju i Hrvatsku. Uz Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice, nagraena su i predstavništva Maarske i Dubaija. Hrvatska turistika zajednica na sajmu MITT tradicionalno predstavlja hrvatski turizam, a osobito posljednjih deset godina od kada je otvoreno i aktivno djeluje Predstavništvo.

Najgledanija amerika TV postaja za putovanja, The Travel Channel, ukljuila je Hrvatsku u novu emisiju pod nazivom “Putovanje života”. Jednosatna emisija u kojoj se predstavljaju dvije destinacije, Hrvatska i Italija, premijerno je prikazana 27. sijenja 2013. godine. The Travel Channel TV postaju gleda 95 milijuna Amerikanaca. Poznati ameriki voditelji predstavili su najbolje od Hrvatske i Italije, ukljuujui hotele, plaže, ekskluzivna iskustva te naravno eno i gastro ponudu. Premijeru emisije prati i serija lanaka o Hrvatskoj, na vrlo popularnoj internetskoj stranici TV postaje Travel Channel (www.travelchannel.com) koja ima gotovo milijun posjetitelja na mjesec. Od samog poetka na pripremi emisije aktivno je sudjelovalo Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u New Yorku, a serije lanaka o razliitim temama raene su u suradnji s mnogim putopisnim novinarima. The New York Times, amerike dnevne novine s gotovo najveom nakladom, uvrstio je Stari Grad na Hvaru na popis “46 places to go in 2013.”, preporuujui putnicima da otkriju ne samo Hvar nego i Stari Grad te mirnije dijelove otoka. Istodobno, jedan od najprestižnijih asopisa za putovanja, National Geographic Traveler, u izdanju za veljau 2013. preporuio je Zadar kao jednu od najboljih malih europskih luka. Hrvatska je u veljai bila zastupljena u medijima s 25 lanaka u 21 objavi od kojih možemo izdvojiti huffingtonpost. com koji je ukljuio InMusic Festival u lanak o festivalima koje treba posjetiti ove godine, forbes.com donosi priu o najboljim plažama te ukljuuje Hrvatsku, travelchannel. com nastavlja seriju lanaka u Hrvatskoj s dva nova lanka, a Recommend magazin i Travel Weekly izvijestili su o Picassovoj izložbi. Tijekom ožujka o Hrvatskoj je objavljeno 35

Vijesti iz predstavništava

71



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




72

lanaka u 38 objava. Meu ostalih istiu se huffingtonpost. com, theknot.com, Washington Post, The Globe and Mail, canadianliving.com itd. O Picassovoj izložbi u Zagrebu izvijestili su San Francisco Chronicle i kanadski Globe and Mail. U travanjskom izdanju kanadskog asopisa specijaliziranog za gastronomska putovanja “Taste and Travel”, objavljen je lanak “Movable Feast; East of Adriatic” o kontinentalnoj Hrvatskoj novinarke Diane Penwill. lanak na osam stranica u boji opisuje gastro i eno putovanje središnjom Hrvatskom te Slavonijom i Baranjom. U lanku su zastupljena tradicijska hrvatska jela kao i popis preporuenih restorana. Novinarka je na putovanju po Hrvatskoj bila prošle godine u organizaciji Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u New Yorku. Na internetskoj stranici financijskog asopisa Forbes, objavljen je lanak – Vodi kroz Istru novinarke Marcy Gordon koja je ovog proljea boravila u našoj zemlji

BROJ 45  SVIBANJ 2013.

u organizaciji Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u New Yorku. Hrvatska je takoer u travnju bila zastupljena u sljedeim medijima: New York Magazine, New York Times, Fodors.com, http://www.travelandescape.ca te drugim.

Sajmovi i ostale tržišne aktivnosti U New Yorku je od 18. do 20. sijenja 2013. godine održan jubilarni, deseti New York Times Travel Show, najvei turistiki sajam u Americi na kojemu je, meu 500 izlagaa iz svijeta, svoju turistiku ponudu predstavila i Hrvatska. U organizaciji Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u New Yorku mnogobrojnim turistikim medijima, putnikim agencijama i svima koji su posjetili sajam tradicionalno smješten u Jacob K. Javits Centru, dane su sve informa-


Vijesti iz predstavništava

73



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Iz američkog tiska

cije za ugodan odmor i putovanje u Hrvatsku. The New York Times Travel Show jedan je od najveih sajmova u Sjevernoj Americi koji je, prema prvim procjenama, ove godine posjetilo više od 25 000 ljudi. Prije samog sajma u organizaciji Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u New Yorku, u prostorijama Hrvatskog konzulata, održani su sastanci hrvatskih turistikih subjekata i amerikih organizatora putovanja. Na prezentaciji su bile turistike zajednice Zagreba i Kvarnera, Zrana luka Zagreb, Hoteli Baška te agencije Uniline, Katarina Line i Inspiration Croatia koji su svoju ponudu predstavili amerikim turistikim djelatnicima. Veliko obostrano zanimanje turistikih djelatnika za putovanja u Hrvatsku te sjajne najave koje dolaze sa sjevernoamerikog tržišta dobar su uvod u ovogodišnju turistiku sezonu. Takvo zanimanje najutjecajnijih amerikih medija te objavljeni rezultati istraživanja amerike kompanije Travel Leaders, koji istiu kako više od treine amerikih putnikih agenata smatra da je Hrvatska najvažnija “dolazea” destinacija u Europi za 2013. godinu, rezultat su odraenih promotivnih aktivnosti Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u New Yorku. Hrvatska e i ove godine biti važna europska destinacija na sjevernoamerikom tržištu, a ameriki i kanadski turisti su zanimljivi jer putuju u predsezoni i posezoni te su poznati i kao dobri potrošai koji uglavnom odsjedaju u hotelima visoke kategorije.

Direktorica Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u New Yorku Andreja Cvitkovi predstavila je ponudu Hrvatske uz turistiku zajednicu grada Dubrovnika na sveanom dogaaju u Harvard Clubu New York koji je organiziran uz potporu grada Dubrovnika te u sklopu kojeg je održan i koncert Buce i Srana, poznatoga dubrovakog dua. Dogaanju su nazoili brojni mediji, organizatori putovanja te važne osobe iz kulturnog i poslovnog svijeta New Yorka. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u New Yorku je tijekom veljae i ožujka pojaano suraivalo s organizatorima putovanja u Americi i Kanadi, a zakljuci su kako e prodaja aranžmana za Hrvatsku za ovu i iduu godinu donijeti porast turistikog prometa. U ožujku su uspostavljeni kontakti s još nekoliko važnih agenata i turoperatora s kanadskog tržišta, tj. iz Quebeca  Transat, Preference Vacations, Club Voyages... koji su u svoje programe za 2013. i 2014 uvrstili Hrvatsku. U porastu je potražnja i agenata i izravno klijenata za promidžbenim materijalima i informacijama za putovanja u Hrvatsku. Takoer, održan je i poslovni sastanak amerikih agencija u New Yorku te predstavnika hotelske grupacije Istraturist Umag koji je direktorica Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u New Yorku Andreja Cvitkovi organizirala u prostorijama Hrvatskog konzulata u New Yorku.




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

74

SKANDINAVIJA Finci proglasili Hrvatsku najzanimljivijom stranom destinacijom

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice za Skandinaviju samostalno je nastupilo na sajmu ADVENTUR 2013. u Vilniusu od 1. do 3. veljae 2013. Ondje se predstavilo 120 izlagaa iz 12 zemalja, a u tri dana sajam je posjetilo 16 500 ljudi. Zanimanje za hrvatska odredišta bilo je tradicionalno veliko te su u tri dana podijeljeni svi promidžbeni materijali.

Hrvatska je ovogodišnja dobitnica nagrade “Finnish Travel Award 2013.” za najzanimljiviju stranu destinaciju prema odabiru javnosti, koju svake godine dodjeljuje uprava najveeg i najutjecajnijega turistikog sajma u Finskoj “Matka Travel Fair”. Nagradu je direktoru Predstavništva Hrvatske turistike zajednice za Skandinaviju Paulu Šikiu predao direktor sajma Christer Haglund, koji je estitao Hrvatskoj na uspješnim promidžbenim aktivnostima na skandinavskom tržištu. Hrvatska je tako ve na samom otvorenju sajma, koji se u Helsinkiju održao od 17. do 20. sijenja, dobila odlinu promidžbu svoje turistike ponude te dodatnu potvrdu o sve veoj popularnosti meu stanovnicima Finske i susjednih zemalja. Na sajmu je Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Skandinaviji predstavilo svoju turistiku ponudu na štandu veliine 48 m² uz dva suizlagaa: Turistiku zajednicu Grada Zagreba i turistiku agenciju Atlas. U sklopu sajma organizirana je i poslovna radionica pod nazivom “Global Workshop”, na kojoj su zainteresiranim predstavnicima finskih putnikih agencija predstavljene prirodne i kulturne ljepote hrvatskih destinacija. Uspostavljeno je mnogo vrijednih kontakata s vodeim ljudima iz turistikog sektora u Finskoj, a uz Hrvatsku turistiku zajednicu na radionicama su sudjelovali i predstavnici iz turistikih agencija Alfa travel, Katarina Line i Uniline te hotelska kua Maistra. U prvom tromjeseju održano je više posebnih prezentacija i sajamskih priredbi na kojima su predstavljene hrvatske turistike regije i to kako slijedi. Hrvatska turistika ponuda uspješno je predstavljena na turistikom sajmu “Reiselivsmessen Oslo 2013.” održanom od 11. do 13. sijenja. Na sajmu su se okupili izlagaa iz dvadeset zemalja, a obišlo ga je više od 45 tisua posjetitelja. O kvaliteti i posjeenosti sajma Reiselivsmessen govori i podatak da je s radom poeo tek prošle godine, a ve se ove godine uspješno nametnuo kao vodei turistiki sajam u Norveškoj, koji u iduim godinama oekuje još vei porast broja izlagaa. Dan prije otvorenja sajma, Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Skandinaviji sudjelovalo je na poslovnoj radionici “Travel Match” na kojoj se okupilo više od 300 meunarodnih predstavnika turistikih agencija i hotelijera. Uz Hrvatsku turistiku zajednicu na poslovnoj su radionici sudjelovale i hrvatske turistike agencije Alfa travel, Atlas i Katarina Line te hotelijerska kua Maistra. Norveške su agencije pokazale veliko zanimanje za hrvatska odredišta, nastavljajui trend rasta popularnosti Hrvatske na skandinavskom podruju. Zatim je 15. sijenja u prostorijama Veleposlanstva RH u Helsinkiju održana prezentacija hrvatskog turizma. Okupljenim predstavnicima finskih medija, putnikih agencija i zrakoplovnih prijevoznika obratili su se hrvatski veleposlanik u Finskoj Krešimir Kopi i direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice za Skandinaviju Paul Šiki koji je održao prezentaciju te odgovarao na mnogobrojna pitanja zainteresiranih posjetitelja.

Nagrada “Finnish Travel Award 2013.” na sajmu “Matka Travel Fair” u Finskoj

Poslovna radionica “Global Workshop“


75



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Hrvatska turistika zajednica je i ove godine predstavila svoju ponudu na sajmu Ferrie for Alle u Herningu od 22. do 24. travnja. Na štandu površine 64 m² ponudu su predstavili i suizlagai: Kamp Straško, Imperial Rab, Valalta, Istraturist Umag, Valamar i Arenaturist. Turistika zajednica Kvarnera je u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turistike zajednice u Skandinaviji, u sklopu sajma održala posebnu prezentaciju bogate turistike ponude Kvarnera te posebno istaknula kampinšku ponudu kvarnerskih otoka. Okupljenim novinarima i turistikim agentima na prezentaciji su se obratili i veleposlanik Republike Hrvatske u Danskoj Ladislav Pivevi te direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Skandinaviji Paul Šiki. Uz prezentaciju Kvarnera, osobito kampova otoka Raba, Krka, Lošinja i Cresa, okupljenima su bili prikazani i atraktivni promidžbeni filmovi o destinaciji, podijeljeni promidžbeni materijali s brojnim informacijama te su imali prigodu probati autohtone kvarnerske slastice.

Sajam u Vilniusu

Predstavljanje Hrvatske u Gamle Logen u Oslu

U suradnji s Predstavništvom Hrvatske turistike zajednice u Skandinaviji, 27. veljae je u Gamle Logen u Oslu, Turistika zajednica Istarske županije predstavila ponudu Istre turistikim agencija i predstavnicima medija. Uvodno su nazone pozdravili direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Skandinaviji Paul Šiki te veleposlanik RH u Norveškoj Mario Horvati, nakon ega je slijedila prezentacija Istre. U izlaganju su sudjelovali Daniela Fanjkuti iz Turistike zajednice Istarske županije, Marinela Koli iz Turistike zajednice grada Pule te Ljubo Zajkovski iz Arenaturista i Bojan Matoševi iz Maistre. U sklopu izlaganja prikazan je i videospot o Istri “Krasna zemljo” nakon ega su slijedila pitanja zainteresiranih, a svim sudionicima prezentacije predani su prigodni promidžbeni materijali o Hrvatskoj i Istri. Od 21. do 24. ožujka održan je sajam TUR 2013. u Gothenburgu. Na štandu površine 72 m², uz hrvatsku turistiku ponudu predstavili su se i suizlagai: Valalta, Imperial Rab, Scandjet i Incoming Europe. Dan prije poetka sajma organizirana je poslovna radionica na kojoj je sudjelovalo i Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice za Skandinaviju. Od posebnih prezentacija na sajmu, Scandjet je organizirao dvije prezentacije gdje su se predstavljale hrvatske destinacije koje nude u svom programu, a na jednoj od pre-

Sajam TUR u Gothenburgu

Vijesti iz predstavništava

zentacija sudjelovao je i zadarski dogradonaelnik Dražen Grgurovi koji je predstavio Zadar.




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

76

Hrvatske ljepote kulturne i prirodne baštine predstavile su se na roadshow prezentacijama u Helsinkiju i Stockholmu. U trgovakom centru Kamppi posjetiteljima su svoje županije predstavile Turistike zajednice Zadarske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovako-neretvanske i Liko-senjske županije, a prezentacija je privukla veliko zanimanje publike, kojoj je podijeljen sav promidžbeni materijal. Promidžbi spomenutih županija pridružili su se i finski turoperatori koji u ponudi imaju programe za Hrvatsku. U Stockholmu je održana roadshow prezentacija u organizaciji Hrvatske turistike zajednice, na jednoj od najprometnijih željeznikih postaja u gradu T-centralen. Promidžba hrvatskog turizma trajala je od 22. do 24. travnja, a uz Hrvatsku turistiku zajednicu, svoju su ponudu predstavile Turistike zajednice Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovako-neretvanske i Liko-senjske županije.

Predstavljanje kamping ponude Kvarnera u Danskoj

Roadshow prezentacija u Stockholmu

Turistika zajednica Kvarnera je u Švedskoj, gdje desetu godinu za redom charterski vlak povezuje Stockholm i Gothenburg namijenjen iskljuivo turistikoj branši koja putuje iz glavnoga grada Stockholma na turistiki sajam TUR u Gothenburgu kako bi predstavila turistiku ponudu Kvarnera. U vagon-restoranu su putnicima, meu kojima su bili novinari i agenti, podijeljeni promidžbeni materijali. U razgovoru s predstavnicima Turistike zajednice Kvarnera putnici su više doznali o kvarnerskim atrakcijama i mogunostima izravnog leta iz Stockholma u Zranu luku Rijeka, letovima Ryan Aira, dva puta na tjedan, poevši od 1. travnja pa do 25. listopada 2013. Turistika zajednica Kvarnera sudjelovala je u Gothenburgu i na poslovnoj radionici “Connect”.

Istodobno sa sajamskim nastupima odraena je i veina promidžbene kampanje, a uz oglašavanje u tisku i na internetu, ove se godine pristupilo i promidžbi putem vanjskog oglašavanja i to u Kopenhagenu i Stockholmu. Objavljene su i mnogobrojne reportaže u vodeim dnevnim listovima i asopisima. Poetkom godine je finski turistiki asopis Mondo proglasio Hrvatsku najboljom obiteljskom destinacijom u 2013. godini. Aftonbladet (Resa) je u posljednjem broju objavio reportažu o Splitu u kojoj opisuje kako je grad iz tranzitnog postao “cool” grad vrijedan posjeta svih koji su željni provoda i zabave. asopis Nya Allt om Resor u reportaži na osam stranica nazvanoj “Na krstarenju u Hrvatskoj”, autorica Elisabet Axås i Lottie Molund opisuje krstarenje na “MS Afrodita” od Splita do Hvara te istie kako je to najbolji nain upoznavanja obaju otoka i uživanja u kristalno istomu moru, najišem na cijelom Mediteranu. U istom broju su otoci Bra i Hvar proglašeni jednim od otoka na Mediteranu koje svakako treba posjetiti. Danski Vagabond objavio je zanimljivu reportažu o Zagrebu koji autor opisuje kao veliki lounge bar na otvorenom.

Turistika zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Turistika zajednica Bola na Brau u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turistike zajednice u Skandinaviji predstavili su u Stockholmu turistike zanimljivosti srednje Dalmacije i otoka Braa. Prezentacija se održala 23. travnja u poslovnom centru Nalen pred 55 vodeih švedskih novinara i turistikih agenata.


77



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Vijesti iz predstavništava

Iz skandinavskog tiska




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

78

SLOVAKA Sajamske aktivnosti obilježile poetak godine u Slovakoj Od sijenja do travnja Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Slovakoj ostvarilo je mnoge promidžbene aktivnosti koje su pridonijele daljnjem predstavljanju hrvatske turistike ponude. Kao prvu od ovogodišnjih aktivnosti spomenut emo nastup na turistikom sajmu ITF Slovakiatour 2013., što je najvažnija prezentacija turizma na slovakom tržištu. Ovogodišnji 19. meunarodni velesajam turizma ve tradicionalno je održan u drugoj polovici sijenja, od 24. do 27. sijenja, u prostorijama izložbenog i kongresnog centra INCHEBA EXPO u Bratislavi. Istodobno su održane izložbe “Poovníctvo a oddych” (Lov i odmor) te specijalizirana izložba “Wellness i Fitness”. Na sajmu, koji se održao na površini od 17 500 m², sudjelovalo je 410 izlagaa iz 21 zemlje. Zanimanje gotovo 73 tisue posjetitelja premašilo je sva oekivanja organizatora. Hrvatska turistika ponuda predstavljena je na slovakom tržištu na izložbenom prostoru od 64 m². Ve tradicionalno na dan otvorenja sajma hrvatski je štand posjetio slovaki predsjednik Ivan Gašparovi, o kojemu je openito poznato da je ljubitelj našega Jadrana i ondje redovito provodi godišnji odmor. Za štand Hrvatske, kao ve godinama najposjeenije inozemne turistike destinacije slovakih turista, iskazano je golemo zanimanje posjetitelja te je podijeljeno mnoštvo promidžbenog materijala. Štand su za vrijeme sajma posjetili i mnogi partneri, novinari te mnogobrojni predstavnici hrvatskih turistikih subjekata.

Prezentacija otoka Vira u Bratislavi

U sklopu sajma, 25. sijenja održana je, u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turistike zajednice u Slovakoj, posebna prezentacija otoka Vira. Turistiku ponudu otoka Vira predstavili su direktor tamošnje opinske tvrtke “Vir turizam” Zdenko Mii i direktor Ureda Turistike zajednice virske opine Šime Vueti. Na prezentaciji je bilo pedesetak slovakih turoperatora, turistikih agencija i predstavnika slovakih medija. Zanimanje slovakih posjetitelja bilo je više nego oekivano, a u sklopu prezentacije gostovali su producenti i glumci slovake filmske komedije “Tak fajn” snimane na Viru te slovaka pjevaka zvijezda Peter Cmorík, koji je na radost gostiju prezentacije izveo veliki hit – glazba iz spomenutog filma. Daljnje osvježenje bio je i nastup klape Vir na prezentaciji i na štandu.

Sajam ITF Slovakiatour u Bratislavi


79

proteklih godina, sajam je zabilježio rekordni broj posjetitelja, više od pedeset tisua. Tema je bila predstaviti slovakoj javnosti ponudu specijaliziranih segmenata hrvatskog turizma kao što su nautiki turizam, biciklizam, ronjenje, pustolovni turizam, ribolov i sl. Serija prezentacija hrvatskih turistikih regija na slovakom tržištu završila je predstavljanjem Dalmacije. Od 19. do 23. ožujka Turistike zajednice Dalmacije predstavile su se ve tradicionalno prije poetka nove turistike sezone. U prezentaciju etiriju dalmatinskih županija (Zadarska,

Zatim je od 14. do 17. ožujka Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Slovakoj predstavilo hrvatski turizam na sajmu “Motocykel – Boatshow – Rýbárstvo – Voný as” (Motocikl – Boatshow – Ribarstvo – Slobodno vrijeme), koji se održao u prostorijama izložbenog i kongresnog centra INCHEBA EXPO u Bratislavi. Na meunarodnom sajmu na površini od 12 000 m² sudjelovalo je gotovo 120 izlagaa, a predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Slovakoj se ve tradicionalno predstavilo na samostalnom štandu od 8 m². Iako je ove godine sudjelovalo nešto manje izlagaa nego

Prezentacija Crikvenice i Novog Vinodolskog u Bratislavi

Sajam “Motocykel – Boatshow – Rýbárstvo – Voľný čas” u Bratislavi

Vijesti iz predstavništava

Nakon sajma, slijedilo je predstavljanje grada Crikvenice, Novog Vinodolskog te regije Kvarner u Bratislavi koje je održano 12. ožujka. Prezentaciju su održali: predstavnica Turistike zajednice Kvarnera Renata Vincek, Marijana Biondi, direktorica Turistike zajednice grada Crikvenice, Iris Bruketa, direktorica Turistike zajednice opine Novi Vinodolski te Vladimir Butkovi, direktor Turistike zajednice grada Novog Vinodolskog. Nakon uvodnih govora voditeljice Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Slovakoj Nore Henterové te Jakše Muljaia, veleposlanika RH u Slovakoj, Renata Vincek predstavila je regiju Kvarner, dok je Marijana Biondi posebno predstavila turistiku ponudu Crikveniko-vinodolske rivijere. Kao zanimljivost istaknula je kako je na njihovu podruju Slovaca svake godine sve više. Na prezentaciji turistikih potencijala gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog te opine Novog Vinodolskog sudjelovalo je dvadesetak predstavnika slovakih turoperatora i putnikih agencija i novinara te se pokazala vrlo uspješnom.



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

80

Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovakoneretvanska županija) ove se godine ukljuila i Turistika zajednica Liko-senjske županije. Spomenute županije održale su roadshow prezentaciju u prostorijama trgovakog centra Polus City Center u Bratislavi i u prostorijama trgovakog centra Europa u gradu Banská Bystrica. Slovakom tržištu predstavili su svoju turistiku ponudu uz velik izbor promidžbenog materijala te nastup “Ansambla Dalmacija”. Velika posjeenost prezentacija ponovo je potvrdila golemo zanimanje Slovaka za turistika odredišta u Hrvatskoj. Takoer, u sklopu spomenute roadshow prezentacije, Turistike zajednice Orebia, Pelješca, Dubrovakog primorja i otoka Mljeta održale su 21. ožujka prezentaciju u hotelu Šachtiky (u blizini grada Banská Bystrica) za desetak slovakih turoperatora te novinara iz središnje Slovake.

Roadshow prezentacija Dalmacije

U proteklom razdoblju organizirana su studijska putovanja novinara iz mjesenika “Dimenzie” i utjecajnog dnevnika “Sme”. Glavni urednik asopisa “Dimenzie” “snimio” je turistiku ponudu Istarske županije polovinom travnja. Novinarka dnevnika ““Sme” se s fotografom, na svojemu studijskom putovanju, usredotoila na odabrana odredišta zadarske regije, a od sijenja do svibnja studijska putovanja agenata ostvarili su i slovaki turoperatori – Aquamarin, Satur Travel i Ferrotour. S obzirom na skoru turistiku sezonu, proteklo je razdoblje obilježila pojaana suradnja sa strankama te partnerima, turoperatorima i putnikim agencijama.

SLOVENIJA Pojaanim promidžbenim aktivnostima do slovenskih gostiju u Hrvatskoj Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Sloveniji poelo je promidžbene aktivnosti na sajmu Alpe Adria – Turizem in prosti as 2013. Na tom vodeem turistikom sajmu u regiji od 24. do 27. sijenja 2013. godine predstavilo se više od 300 izlagaa iz 15 država. U etiri dana posjetilo ga je izmeu 10 i 15 tisua ljudi, koji su meu ostalim doznali o mnogim novostima u hrvatskoj turistikoj ponudi. Uz Hrvatsku turistiku zajednicu na sajmu se predstavilo još pet suizlagaa te Udruga iznajmljivaa iz Vodnjana uz nastup domae folklorne skupine.

Sajam Alpe Adria – Turizem in prosti čas

U sklopu sajma održane su i prezentacija Vukovarsko-srijemske županije te radionica hrvatskih i slovenskih turistikih djelatnika. Takoer, 25. sijenja 2013., održana je radionica hrvatskih i slovenskih turistikih djelatnika te je predstavljena turistika ponuda Vukovarsko-srijemske županije. Prezentaciji je nazoio i direktor Turistike zajednice grada Iloka Ivica Milievi koji je pozvao sve slovenske ljubitelje prirode, dobre hrane i vina da posjete lijepu slavonsku regiju. Nazone je dodatno uputio i u ponudu regije te izvijestio slovenske novinare i ostale goste o najzanimljivijim dogaajima iduih mjeseci te o svim kulturnim, povijesnim i prirodnim bogatstvima tog kraja. Nakon predstavljanja Turistike zajednice Vukovarsko-srijemske županije održana je poslovna radionica na kojoj su slovenski i hrvatski turistiki djelatnici


81



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

zajedniki oblikovali najbolju ponudu za skoru predsezonu i sezonu. Na radionici su sudjelovali svi slovenski turoperatori i 25 hrvatskih tvrtki, a za vrijeme stanke održana je degustacija slavonskih gastronomskih i enoloških proizvoda.

Vijesti iz predstavništava

Poetak veljae obilježile su pripreme za veliki meunarodni koncert klapa i u povodu toga je u predstavništvu Hrvatske turistike zajednice u Ljubljani organizirana konferencija za novinare. Na prezentaciji su goste i mnogobrojne novinare pozdravili direktor predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Sloveniji Goran Blaži i jedan od glavnih organizatora iz AMC studija Miro Šincek. Kao posebni gost nastupio je Oliver Dragojevi koji je tom prigodom izrazio zadovoljstvo što je dio jednog tako velikog dogaaja.

Pokal Vitranc u Kranjskoj Gori

Međunarodni koncert klapa

U ožujku su pripreme za predsezonsko razdoblje bile na vrhuncu te je odraeno nekoliko važnih prezentacija ukupne regionalne i lokalne turistike ponude Hrvatske. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Sloveniji je tako u suradnji s Turistikom zajednicom Istarske županije 9. i 10. ožujka sudjelovalo na jednom od najvažnijih sportskih dogaaja u Sloveniji – Pokalu Vitranc 2013. u Kranjskoj Gori. Veliki sportski dogaaj koji se održava krajem zime iznimno je pogodan za oglašavanje ponajprije predsezonske ponude, što je cilj te dio strategije kojom se želi produljiti glavna ljetna sezona. Pokal Vitranc je medijski vrlo popraen te ga digitalnim putem prati više od milijun ljudi, dok ga je uživo gledalo oko 3000 ljudi. Predstavništvo Hrvatske




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

82

turistike zajednice u Sloveniji i Turistika zajednica Istarske županije su se na Pokalu predstavili i na promocijskom štandu u VIP salonu na kojem je podijeljen veliki broj promidžbenih materijala, a bila je provedena i velika nagradna anketa s pomou koje se htjelo što više doznati o navikama slovenskih gostiju te o njihovim željama i planovima. Takoer, Turistika zajednica Istarske županije je u suradnji s poznatim istarskim vinarima Ravalico, Cattunar, Novacco, Danijel Kraljevi – “Cuj”, te Zigante osigurala lijepe darove za mnogobrojne slovenske i strane novinare koji su popratili taj veliki sportski dogaaj. Dakako da je posebnu vrijednost dogaaju dodala velianstvena pobjeda Ivice Kostelia, koji se odmah nakon pobjede odazvao pozivu Hrvatske turistike zajednice i na štandu oduševljenim obožavateljima dijelio autograme i fotografirao se s njima.

zajedno sa svojim prijateljima, na poseban nain obilježava ulazak Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije. Upravo zato od travnja do srpnja ugošuje kulturnoumjetnika društva, izložbe i gastronomske specijalitete iz Slovenije, Italije, Austrije, Njemake, eške, Slovake, Maarske i Poljske. Osam tjedana za osam nacija u kombinaciji s hrvatskim bašanskim tjednom zasigurno e ponuditi nešto novo  “djeli Europe” iz zemalja iz kojih dolaze najvjerniji gosti Baške.

Nadalje, u prostorijama Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Sloveniji svoju su ponudu predstavile Turistika zajednica grada Crikvenice i Turistika zajednica Novog Vinodolskog te opine Vinodol. Prezentaciji je nazoila i predstavnica Turistike zajednice Kvarnera Renata Vincek koja je predstavila novi projekt Kvarner Gourmet i Kvarner Food, a radi poticanja bolje turistike valorizacije ugostiteljske ponude i stvaranja prepoznatljivog brenda kvarnerske kuhinje. Najavila je i tjedan rapske kuhinje, koji se od 8. do 12. travnja 2013. godine održao u hotelu Slon u Ljubljani. Nakon uvodnoga govora direktora predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Sloveniji Gorana Blažia mnogobrojne je slovenske novinare i predstavnike agencija pozdravila direktorica Turistike zajednice grada Crikvenice Marijana Biondi te istaknula kako taj turistiki biser kvarnerskog zaljeva nudi sve više. Rekla je kako su zahvaljujui prirodnim ljepotama i odlinoj klimi, zatim mnogim hotelima i ljeilištima te bogatom privatnom smještaju destinacija koja je gostima zanimljiva u svim godišnjim dobima. Dodajui tomu vrlo bogatu ponudu kulturnih i zabavnih dogaaja tijekom cijele godine pozvala je i inae brojne slovenske goste da ih posjete i ove godine te da sami dožive posebnosti te bogate turistike destinacije.

Prezentacija turističke zajednice grada Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodol.

Tradicionalno, svoju ponudu su i ove godine zajedniki predstavile Turistika zajednica Kvarnera i Turistika zajednica opine Baška. Direktorica Turistike zajednice opine Baška Majda Šale i gradonaelnik Baške Toni Jurani predstavili su dva velika projekta “BAŠ OVCA” i “BAŠKA u EU”. S projektom “BAŠ OVCA” – odmor za dušu i tijelo ve nekoliko godina obilježavaju dolazak proljea bogatim gastronomskim i enološkim programom. Takoer, ove godine Baška,

Predstavljanje Turističke zajednica Kvarnera i Turističke zajednice općine Baška

U sklopu Dana rapske kuhinje koji su se od 8. do 12. travnja 2013. godine održali u ljubljanskom hotelu Slon, 11. travnja je za predstavnike medija te slovenskih turistikih agencija i hotelijera održana prezentacija regije Kvarner s naglaskom na otok Rab. U uvodnom dijelu nazone je po-


zdravio direktor Turistike zajednice grada Raba Nedo Mikeli nakon ega je slijedila prezentacija otoka i njegovih potencijala koju je održao voditelj marketinga Turistike zajednice grada Raba Luka Perini. Istaknuo je kako je Rab zahvaljujui mediteranskoj blagoj klimi, zdravstvenom i aktivnom turizmu destinacija koja je zanimljiva cijelu godinu. Posebno je rekao kako je Rab Slovencima brzo i lako dostupna destinacija te kao takva vrlo primjerena za vikend odmore. Takoer, Rab nudi kilometre ureenih biciklistikih i pješakih staza, a koje Slovenci kao poznati ljubitelji aktivnog turizma veoma rado posjeuju. Nakon toga je direktorica Turistike zajednice Kvarnera Irena Perši Živadinov uzvanike izvijestila o programu Kvarner Family koji ve dvije godine pomaže privatnim iznajmljivaima smještaja te ujedno gostima jami kvalitetu. Takoer, predstavila je projekte Kvarner gourmet i Kvarner Food nove brendove kvarnerske turistike regije kojima e se na tomu podruju marketinški zaokružiti pria o primorsko-goranskoj gastronomiji. Istaknula je kako je to temelj za osmišljavanje gastronomskih tura, u koje se onda mogu uklopiti wellness, outdoor aktivnosti, kulturna ponuda, manifestacije i slino. Na kraju prezentacije, goste je pozdravio i hrvatski veleposlanik u Sloveniji Svjetlan Berkovi koji je izrazio zadovoljstvo i uvjerenje da e dvije države ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i dalje razvijati dobre susjedske odnose, a od kojih e koristi imati i jedna i druga strana. Prezentaciju je uz obilje promidžbenih materijala upotpunila ponuda kvarnerskih i rapskih slastica poput poznate rapske torte, kvarnerskog škampa, šparoga itd.

Predstavljanje Međimurske županije na slovenskoj televiziji

Predstavljanje Koprivničko-križevačke županije na slovenskoj televiziji

Prezentacija Kvarnera i otoka Raba

U kontekstu ulaska Hrvatske u Europu, a u suradnji s TV Vaš kanal iz Novog Mesta organizirana je serija emisija pod nazivom “Hrvaška – dežela mnogih doživetij”, a kao dio strategije kojom se želi promicati kontinentalni dio Hrvatske. Prva je ponudu svog kraja predstavila Varaždinska turistika zajednica, a u nekoliko sljedeih tjedana predstavile su se još i Meimurska, Krapinsko-zagorska, Zagrebaka, Karlovaka te Koprivniko-križevaka županija. Takoer, iz istog se razloga Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Sloveniji odluilo da e poetkom svibnja organizirati studijsko putovanje za slovenske novinare te im na taj nain pobliže predstaviti njima najbliže hrvatske kontinentalne regije Meimurje, Zagorje, Krapinsku i Karlovaku koje imaju izvrsnu turistiku ponudu s naglaskom na wellness, aktivni odmor, gastronomiju i enologiju.

U svrhu pripreme turistike sezone te prvosvibanjskih praznika, promidžbene aktivnosti hrvatskog turizma na slovenskom tržištu zaokružene su predstavljanjem hrvatskog turizma na 20-ak slovenskih radijskih postaja. Rije je o suradnji s produkcijskom emisijom “Dobro jutro Slovenija”, koja se emitira na nacionalnim i lokalnim radijskim postajama diljem Slovenije. Tom je prigodom direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Sloveniji Goran Blaži govorio o novostima i prednostima koje e doživjeti Hrvatska i njezini posjetitelji ulaskom Hrvatske u EU, dok je djelatnica Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Sloveniji Tanja Petkovi predstavila neke od mnogobrojnih kulturnih, sportskih i gastronomskih manifestacija u kojima e gosti moi uživati u predsezoni. U emisiji je sudjelovala i direktorica marketinga turistike agencije Kompas Irena Soban koja je tom prigodom predstavila ponudu za Jadran 2013. u predsezoni te istaknula kako za putnike pripremaju dodatne povoljnosti i iznenaenja duž cijele hrvatske obale. Takoer, direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Sloveniji Goran Blaži uživo je gostovao na dvjema slovenskim radijskim postajama  na Radio Potepuhu i Zelenom valu. Tom je prigodom izdvojio najzanimljivije dogaaje i ponude za ovogodišnju sezonu.                                           

Vijesti iz predstavništava

83



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

84

ŠPANJOLSKA Hrvatskoj prestižno priznanje za najbolju meunarodnu destinaciju u Brazilu Ocjenjivaki sud Udruženja brazilskih turistikih novinara (ABRAJET) proglasio je 18. travnja 2013. godine Hrvatsku najboljom meunarodnom destinacijom za turiste iz Brazila te joj dodijelio priznanje u sklopu godišnjih nagrada “Os Dez Mais do Turismo” (Najboljih deset u turizmu). Ta se nagrada smatra najveim i najvažnijim turistikim priznanjem u Brazilu, a ve 28 godina dodjeljuje je Brazil Travel News, medijska grupacija koju ini nekoliko vodeih brazilskih turistikih asopisa i televizijskih emisija. Pri odabiru najbolje meunarodne destinacije, novinari ne biraju pobjednika meu ve nominiranim zemljama, nego u konkurenciju ravnopravno ulaze sve zemlje svijeta, a proteklih je godina to priznanje dodijeljeno tradicionalno popularnim odredištima za goste iz Brazila, poput Orlanda, Velike Britanije i Floride. Nagrada je bila dodijeljena na posebnoj sveanosti 7. svibnja u São Paolu. To važno priznanje još je jedna potvrda sve vee popularnosti Hrvatske meu brazilskim turoperatorima i turistikim novinarima, koji su veliko zanimanje za našu zemlju iskazali u proteklih nekoliko godina i prigodom sudjelovanja na posebnim poslovnim radionicama “Buy Croatia” u organizaciji Hrvatske turistike zajednice. Poslovne radionice bile su upotpunjene i studijskim putovanjem novinara i agenata, a rezultat toga bilo je i održavanje Skupštine južnoamerikog turoperatora “Europamundo” u listopadu 2011. godine u Zagrebu. Priznanje prati i pojaana medijska promidžba unutar programa grupacije Brazil Travel News u iduih nekoliko mjeseci, ime e o Hrvatskoj doznati još više turoperatora, agenata i drugih lanova industrije, ali i turisti. Kao jedan od najveih turistikih medijskih sadržaja grupacije Brazil Travel News istie se tjedna emisija TV Travel News koju prati više od šest milijuna Brazilaca, a koja donosi novitete iz industrije i destinacija. Od ostalih medija istiemo Brazil Travel News Magazine, mjesenik posveen destinacijama koji se distribuira i lanovima industrije i turistima, kvartalni asopis Trading te godišnji asopis Lua de Mel posveen destinacijama za provoenje medenog mjeseca. Najavljeni izravni letovi u sezoni 2013. za Hrvatsku su slini kao i prošle godine: iz Barcelone leti Croatia Airlines za Zagreb te Vueling za Zagreb, Split i Dubrovnik; iz Madrida Iberia za Zagreb i Dubrovnik te Air Nostrum za Split; iz Bilbaa Air Nostrum za Dubrovnik. U odnosu prema prošloj godini nema izravnog leta Air Nostruma u sezoni iz Valencije u Dubrovnik te leta Easy Jeta iz Madrida u Dubrovnik. Nažalost, radi promjene politike unutar Iberije, zrakoplovna kompanija nije spremna poveati kapacitet na rutama za Hrvatsku, koje su uglavnom pod zakupom turoperatora, a druge zrakoplovne kompanije u sklopu grupacije Iberije (Iberia Express, Vueling i Air Nostrum) nemaju pravo letjeti na rutama koje organizira Iberija. FITUR, glavni turistiki sajam u Španjolskoj i jedan od najveih europskih turistikih sajmova, ove se godine održao trideset i trei put. Važnost sajma ogleda se u injenici da svake godine na njemu sudjeluje 167 zemalja i oko 9000 izlagaa. Hrvatska turistika zajednica predstavlja se na štandu od 97,5 m², a osim ope turistike ponude, svoje programe i odredišta predstavlja i sedam suizlagaa: Turistika zajednica Šibensko-kninske županije, Turistike zajednice grada Šibenika

i Grada Zagreba, putnike agencije Adriana Travel, Abacus Tours, Amathus Travel, Canavia Travel i Kompas Zagreb. Španjolski nacionalni heroj policajac Ruben Guiterrez, koji je potkraj sijenja od naleta podzemnog vlaka, koji je jurio, spasio španjolsku graanku i time ugrozio svoj život, bio je gost na štandu Hrvatske turistike zajednice na sajmu FITUR u Madridu. U izjavi koju je nakon hrabrog pothvata dao španjolskoj nacionalnoj televiziji spomenuo je slian dogaaj u Nacionalnom parku Plitvika jezera kada je iz jezera spasio etverogodišnju djevojicu. Policajac je tom prilikom iskazao svoje oduševljenje ljepotama naše zemlje, promovirajui je na najbolji mogui nain, za što su mu veleposlanik Neven Pelicari i direktorica Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Madridu Sanja Jeli simbolino zahvalili te darovali boravak u Nacionalnom parku Plitvika jezera i butelju hrvatskog vina. Na kraju posjeta policajac, koji e za svoje junako djelo primiti Zlatnu medalju grada Madrida, fotograrao se s osobljem štanda, djelatnicima Predstavništva Hrvatske turistike zajednice i veleposlanikom te je još jedanput iskazao oduševljenje prirodnim ljepotama Hrvatske, a osobito Plitvikih jezera.

Španjolski nacionalni heroj policajac Ruben Guiterrez na štandu Hrvatske turističke zajednice u Madridu

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je i u razliitim inicijativama i dogaanjima u sklopu sajma: 

Natjeaj “XVIII edición CONCURSO AL MEJOR PRODUCTO DE TURISMO” za najbolje turistike proizvode u organizaciji asopisa Aire Libre – za najbolji meunarodni turistiki proizvod u kategoriji kulture gdje je nominirana Istra Inspirit.








Radionica Hosted Buyers – profesionalna radionica na kojoj su sudjelovali turoperatori iz cijelog svijeta na temelju koje su obavljeni razgovori s raznim zainteresiranim turoperatorima iz Brazila, Meksika i Argentine. Gymkana Viajera – inicijativa za posjetitelje sajma kako bi ih se motiviralo da posjete štandove sudionika, koju je organizirala tvrtka Minube. Zainteresirani posjetitelji dobili su putovnicu u koju su skupljali peate po štandovima zemalja sudionika rute, nakon što su tono odgovorili na zadana pitanja. Cilj “igre” bio je skupiti sve peate te sudjelovati u nagradnom izvlaenju. Štand Hrvatske turistike zajednice sudjelovao je u tom projektu te osigurao dvije nagrade, pašku ipku i kolaie cukarine. Inicijativa je dobro prošla te je utjecala na porast posjeta štandu. Takoer, Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je na prezentaciji “Destinacija Europa 2020.” koju je organizirala Europska komisija za putovanja (European Travel Commission). ETC je zadužen za promociju europskog turizma na udaljenim tržištima te okuplja 33 nacionalne turistike zajednice, a iji lan je i Hrvatska turistika zajednica. Promidžbene aktivnosti usmjerene su na emitivna tržišta SAD-a, Kanade, Brazila i Kine te smanjenju barijera kad je rije o povezanosti, prijevozu, zaštiti potrošaa i viza; a sve radi dolaska veeg broja posjetitelja iz dalekih destinacija, ponajprije u predsezoni i posezoni.

Nakon Valladolida izložba je postavljena i u mjestu Villamayoru blizu Salamance u regiji Catilja i Leon. Mogla se razgledati od 5. do 28. travnja u prostorijama gradske knjižnice. Izložba je bila organizirana u suradnji s Uredom za turistiku i kulturnu promidžbu te regije i gradonaelnikom Villamayora. Ideja je da se postavi i u drugim španjolskim gradovima te da se na taj nain predstavi Hrvatska širokoj publici.

Izložba fotografija pod nazivom “Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio”, iji autori su španjolski fotografi specijalizirani za putovanja, poela je 14. veljae 2013. u glavnom gradu regije Kastilja i Leon – Valladolidu u prostorijama gradske turistike zajednice koja se nalazi u središtu grada. Na otvorenju je bilo oko 50 uzvanika. Ideja izložbe bila je predstavljanje itinerera za Hrvatsku te je zamišljena da se postavi i u drugim španjolskim gradovima te da se na taj nain predstavi hrvatska turistika ponuda širokoj publici, ali i da se iskoristi za promidžbu Hrvatske turistikim agencijama.

Izložba fotografija “Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio” u Valladolidu

Izložba fotografija “Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio” u Villamayoru

Vijesti iz predstavništava

85



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

86

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je na petoj dodjeli nagrada španjolskog medija specijaliziranog za krstarenja “Cruise News”, no ove godine Hrvatska nije dobila nagradu ni u jednoj kategoriji (bili smo nagraeni ve tri puta u kategoriji najbolja luka i najbolja destinacija). Industrija krstarenja pokušava se prilagoditi krizi ali, unato tomu, ta industrija i dalje raste. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Španjolskoj sudjelovalo je 28. veljae 2013. godine kao izlaga na poslovnim radionicama za turistike agente u Lleidi i Zaragozi u organizaciji UCAVE-a (Udruge turistikih agencija Katalonije). Radionice su bile mjesto susreta i poslovnih dogovora tridesetak razliitih poslovnih subjekata (turistikih zajednica, zrakoplovnih kompanija, turoperatora) i predstavnika lokalnih turistikih agencija. Na njima je sudjelovalo oko 70 agenata koji su lanovi UCAVE-a i Udruge turistikih agencija Aragona. S udrugom UCAVE postoji jako dobra suradnja i jako je važna jer okuplja male i srednje agencije i turoperatore u Kataloniji. S druge strane potpora agencijama u Zaragozi je takoer vrlo važna jer se posljednjih nekoliko godina od tamo organiziraju charterski letovi za Dubrovnik.

Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Španjolskoj predstavilo je hrvatsku ronilaku ponudu na sajmu ronjenja Dive Travel Show u Madridu od 1. do 3. ožujka 2013. godine. Ove se godine poveao broj izlagaa s 200 na 221 (s tim da su dodatno Aqua Lung, Mares i Cressi na svojim štandovima imali veliki broj suizlagaa – ronilakih centara), izlagaku površinu s 4000 m² na 7200 m² te sa 12 000 na 15 700 posjetitelja s procjenom da su oko 70 posto posjetitelja ronioci. Novost je bio profesionalni dio sajma koji se održao 1. ožujka 2013. godine i posjetilo ga je oko 1100 osoba. To je peti specijalizirani ronilaki sajam na kojem je nastupila Hrvatska, iako ni ove godine nisu sudjelovale ronilake sekcije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Brojnim posjetiteljima predstavljena je ronilaka ponuda i dane su informacije o hrvatskoj turistikoj ponudi, prirodnoj i kulturnoj baštini, izravnim letovima itd. Sudjelovanje na sajmu i izrazito zanimanje publike potvrdili su potencijal za razvoj tog segmenta putovanja te je iskazana potražnja za odreenim proizvodom u Hrvatskoj: paket-aranžmanima koji pružaju mogunost posjeta kulturnim i prirodnim atrakcijama u zemlji ukljuujui ronjenje.

Poslovne radionice u Lleidi i Zaragozi

Sajam ronjenja Dive Travel Show u Madridu


87

u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik te naravno tematskim razgledavanjem grada “Putovima Igre prijestolja” uz suradnju Vuelinga i kompanije Valamar Dubrovnik Babin kuk, Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Madridu i Turistike zajednice grada Dubrovnika. Vijesti iz predstavništava

Od 15. do 17. ožujka 2013. godine održan je sajam SEVATUR u San Sebastianu na kojem je predstavljena i hrvatska turistika ponuda. Sajam je namijenjen veinom individualnoj publici, a sudjelovalo je 80 nacionalnih i meunarodnih odredišta te ga je obišlo 17 500 posjetitelja što je tri posto više nego prošle godine. S obzirom na to da je sjeverni dio Španjolske trea emitivna regija u toj zemlji iz koje tijekom ljeta u ponudi postoje izravni letovi za Hrvatsku (Bilbao – Dubrovnik) te charterski letovi, nastup na sajmu je dobra prilika da se buduim turistima približe ljepote naše zemlje te mogunosti provoenja godišnjeg odmora u Hrvatskoj. U sklopu sajma djelatnici Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Španjolskoj održali su prezentaciju o Hrvatskoj za studente Odsjeka za turizam fakulteta Deusto iz grada Bilbaa.



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Promidžbena kampanja za serijal “Game of Thrones“ u Dubrovniku Sajam SEVATUR u San Sebastianu

Potaknuti najavom o premijernom prikazivanju prve epizode tree sezone planetarno popularnog serijala Game of Thrones u Dubrovniku, Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Madridu i Turistika zajednica grada Dubrovnika osmislili su i s pomou sponzora realizirali boravak TV ekipe španjolske TV postaje Canal Plus i dvoje istaknutih španjolskih blogera – Maria Dolores Garcia Martina i Galo Martina tijekom ožujka u Dubrovniku. Popularnost serijala Game of Thrones u Španjolskoj je vrlo velika, a važnost španjolskog tržišta za Dubrovnik takoer neupitna. Boravak novinara u Dubrovniku ukljuivao je obilazak svih lokacija snimanja serijala, nazonost pretpremijernom prikazivanju prve epizode, veeru s tematskim jelima iz toga serijala i snimanje niza kratkih priloga s Dubrovanima koji su sudjelovali u logistikom radu na snimanju. U suradnji zrakoplovne kompanije Vueling i hotela Valamar Lacroma Dubrovnik, pokrenuta je i nagradna igra s glavnim zgoditkom – boravkom u Dubrovniku. Prijedlog suradnje s TV postajom Canal Plus, koja ima ekskluzivno pravo emitiranja HBO serijala u Španjolskoj, dobio je svoj oblik nakon završetka putovanja novinara u Dubrovnik. Prije svakog nastavka serijala bit e emitirane posebne emisije koje traju oko 20 minuta od kojih e 5-6 minuta biti posveeno Dubrovniku. Drugi dio promidžbe Hrvatske, Dubrovnika i hotela Valamar Dubrovnik Babin kuk bila je kampanja koja prati pokretanje aplikacije Vive Poniente koju je Canal Plus razvio za iPhone, iPad i Android smartphone i tablete kojom se komunicira putem interneta, televizije i socijalnih mreža http:// www.canalplus.es/juego-tronos/vive-poniente/. Interakcija s ljubiteljima serijala potaknuta je upravo nagradnom igrom, s najvrednijom nagradom – putovanjem u Dubrovnik, boravkom




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

88

Uz sve akcije koje provodi Canal Plus treba dodati aktivnosti zrakoplovne kompanije Vueling koja najavljuje da e u lipnju imati promidžbenu akciju / nagradnu igru na svojoj Facebook stranici na temu Game of Thrones i s nagradnom igrom promovirati letove za Dubrovnik. Na završetku emitiranja tree sezone serijala Canal Plus e prenositi izvlaenje nagrada, kada e jedan dio emisije biti posveen Dubrovniku. Uz navedeno na blogu YONOMEABURRO http://yonomeaburro. blogspot.com/ objavljeno je nekoliko zapisa iz Dubrovnika kao i na stranici Ocholeguas http://www.ocholeguas. com/2013/04/01/europa/1364808692.html. Procijenjena marketinška vrijednost svih aktivnosti na španjolskom tržištu, uz sve TV priloge i objavljene napise te nagradnu igru na mobilnim aplikacijama, je oko 364 tisue eura, uz promotivne efekte koji se multipliciraju upravo putem modernih sredstava komunikacije. Uz promidžbu Dubrovnika kao odredišta snimanja serijala Game of Thrones, navedene aktivnosti u Španjolskoj prva su kampanja koja se ciljano obraa ljubiteljima serijala na stranim tržištima.

ulaganja, bolji odziv agenta radi cjelovitije ponude, kontakti s novim agencijama koje rade druge zemlje, ali ne ukljuuju Hrvatsku. Hrvatski izlagai koji su sudjelovali na roadshowu su: Amathus, Dubrovnik Travel, Elite, Gulliver, Travel Europe i Uniline. Odziv španjolskih agencija bio je dobar, sudjelovalo je 325 agenata i turoperatora. Od 19. do 21. travnja 2013. godine održan je sajam SITC u Barceloni, koji je drugi najvažniji turistiki sajam u Španjolskoj. Sudjelovalo je 1068 izlagaa i suizlagaa; na 32 800 m² iz 50 zemalja i 14 autonomnih pokrajina, a obišlo ga je 101 230 posjetitelja i 4156 profesionalaca. Hrvatsku turistiku ponudu, uz Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Madridu, predstavili su i suizlagai: Turistika zajednica Grada Zagreba te Turistike zajednice Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske županije. Zanimanje za Hrvat-

Od 15. do 18. travnja Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Španjolskoj organiziralo je roadshow s poslovnim radionicama u etiri španjolska grada (Valencija, Madrid, Bilbao i Barcelona), a u suradnji sa španjolskim predstavništvima turistike zajednice eške, Poljske, Maarske i Velike Britanije. Svaka je turistika zajednica mogla pozvati samo po pet sudionika iz svoje zemlje, a prijave su bile prema principu “first come first serve”. Takve akcije u suradnji s drugim predstavništvima daju niz prednosti kao optimizaciju

Poslovne radionice u četiri španjolska grada (Valencija, Madrid, Bilbao i Barcelona)


89



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

Vijesti iz predstavništava

sku bilo je veliko jer Katalonci jako dobro poznaju Hrvatsku i odreeni se broj putnika vraa drugi put provesti godišnji odmor u Lijepoj Našoj. Katalonija je važno tržište, s obzirom na izravne letove iz Barcelone u Zagreb, Split i Dubrovnik, koje imaju prijevoznici Croatia Airlines i Vueling. Katalonci putuju organizirano u kružnim turama, koriste y & drive programe, dosta ih putuje i samostalno, a zanima ih obiteljski, aktivni te nautiki turizam. U sklopu sajma, u organizaciji Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Madridu održana je i prezentacija Hrvatske na susretu blogera te sudjelovanje na workshopu ACAV-a (Udruga turistikih agencija Katalonije).

Promidžbena kampanja na autobusima u Barceloni

Sajam SITC u Barceloni

Online teaj Na online teaju “Strunjak za Hrvatsku”, održanom 20. ožujka 2012. bilo je 1430 osoba. Od ukupnog broja registriranih osoba, 824, tj. 58 posto je iz Španjolske, 230, tj. 16 posto iz Portugala te 337 ili 24 posto iz Brazila. Komentari i povratna informacija agenata o teaju su vrlo pozitivni te e Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice i dalje promovirati tu korisnu inicijativu. U svibnju je predviena promidžbena akcija teaja u Portugalu u suradnji sa zrakoplovnom kompanijom TAP.

Od 23. do 25. travnja 2013. godine održan je prvi sajam WTM LA (World Travel Market Latin America), u São Paulu, namijenjen iskljuivo profesionalnom sektoru. Ove godine Njemaka je bila zemlja partner. Do ove godine glavni profesionalni skupovi u Brazilu bili su: ABAV (Udruga turistikih agencija) u Rio de Janeiro i BRAZTOA Workshop (Udruga turoperatora s 98 lanica) u São Paulo. Reed Travel Group je na sajmu WTM LA postavio poseban prostor za BRAZTOA kako bi turoperatori mogli iskoristiti sajam za svoje kontakte. Na sajmu je sudjelovalo više od 1200 izlagaa (oko 20 posto više nego što je bilo predvieno) iz 44 zemlje, a posjetilo ga je više od 17 000 ljudi. ETC (European Travel Commission) je takoer sudjelovao sa svojim štandom na kojem je Hrvatska kao zemlja lanica mogla sudjelovati, a od hrvatskih tvrtki na sajmu su kao posjetitelji bili Amathus Travel i Uniline.


â– â– â– â– â– â– â– â– 

BROJ 45 â–  SVIBANJ 2013.

90

I ove godine PredstavniĹĄtvo Hrvatske turistiÄ?ke zajednice odradilo je promidĹžbenu kampanju u lokalnoj suradnji s partnerima koja je poÄ?ela u travnju. Kampanja je krenula s autobusima u Barceloni u suradnji s kompanijom Croatia Airlinesom te s oglasima u tisku, i to u Ä?asopisima Viajeros, Viajar, Viajar de la Vanguardia, Destinos de El Periodico de Catalunya te u Ä?asopisu zrakoplovne kompanije Air Nostrum Aladierno. TakoÄ‘er, vrlo je vaĹžna cijela kampanja vezana za promidĹžbu Hrvatske i Dubrovnika u sklopu serije Game of Thorones. 

U prva Ä?etiri mjeseca ove godine Hrvatska je bila prisutna u raznim medijima od kojih istiÄ?emo: â– 

reportaĹžu o Splitu na 13 stranica u ĹĄpanjolskom Ä?asopisu Viajar reportaĹžu u Lonely Planetu na Ä?etiri stranice, o Plitvicama i klapskom pjevanju reportaĹžu o kongresnom turizmu u specijaliziranom Ä?asopisu Farma Eventos

â–  â– 

7H[WR\IRWRJUDItDV GH*DOR0DUWtQ

H[RGR

5RGDMHHQHOHPEDUFDGHURGHODEDKtDGH $JXDVQHJUDV$OIRQGROD)RUWDOH]DGH6DQ /RUHQ]R OD)RUWDOH]D5RMD

)RWRSURSLHGDGGH'XEURYQLN7RXULVW%RDUG (PEDVV\)LOPV'XEURYQLN &DQDO3OXVHPLWLyHOSULPHUFDStWXORGHODWHU FHUDWHPSRUDGDGH-XHJRGH7URQRVHOSDVDGR PDUWHVGHDEULO

(OGHVHPEDUFR GH-XHJRGH7URQRVHQ

Dubrovnik

JDUSHUIHFWRSDUDTXHSHUVRQDMHVDP

(O HVFULWRU EULWÂśQLFR %HUQDUG 6KDZ HVFULELĂˆ /RV TXH HVWžQ EXVFDQGRXQSDUDĂ‚VRWHUUHQDOGHEHQLUD'XEURYQLN)UDQN 'RHOJHU XQR GH ORV SURGXFWRUHV HMHFXWLYRV GH OD VHULH GH WHOHYLVLĂˆQ -XHJR GH 7URQRV GLFH HVWDU PX\ FRPSODFLGR FRQ WRGRHOWUDEDMRTXHHVWÂśQUHDOL]DQGRHQODSHUODGHO$GULÂśWLFRDGHPÂśVGH GLVIUXWDUGHXQVROGHXQDOX]\GHXQFRORUGHODJXDSHUIHFWRSDUDHOURGDMH GHODVDJD&DQFLĂˆQGHKLHOR\IXHJRGH*HRUJH550DUWLQ

ELJXRV\UHWRUFLGRVFRPR/RUG%DHOLVK 0HxLTXH \ HO HXQXFR /RUG 9DU\V OD $UDxDLQWULJXHQ0LHQWUDVWDQWRODUHL

XQVLPSOHJROSHGHYLVWDVHHQFXHQWUD HO LVORWH GH /RNUXP (VWH LQVXODU SD

SDUDGHQRPLQDUD'XEURYQLNWDPELpQ VHOHYDQWyHQDUPDVSDUDDOFDQ]DUVX

UDtVRSDUDORVQXGLVWDVKDFHODVYHFHV GHODFLXGDGGH4DUWKGHVGHGRQGH 'DHQHU\V7DUJDU\HQ]DUSDSDUDUHFX SHUDUVXFRURQDDFRPSDxDGDGHVXV WUHVGUDJRQHV&RPRGLFH7\ULRQ/DV FRURQDVDIHFWDQGHPDQHUDH[WUDxDD ODVFDEH]DVTXHFLxHQ

OLEHUWDG\FRQYHUWLUVHHQHOHVWDGRLQGH SHQGLHQWH GH OD 5HS~EOLFD GH 5DJXVD HQWUHORVVLJORV;9,\;,;

3RU VHJXQGD YH] OD FLXGDG DPXUD OODGDGH'XEURYQLN3DWULPRQLRGHOD +XPDQLGDG SRU OD 8QHVFR VLUYH GH HVFHQDULR SDUD DPELHQWDU 'HVHP EDUFR GHO 5H\ ([WUDPXURV HO SHUVR QDO GHO FDQDO GH WHOHYLVLyQ +%2 KD YLVXDOL]DGR OD )RUWDOH]D GH 6DQ /R UHQ]R FRPR OD )RUWDOH]D 5RMD (Q VX LQWHULRUYLYH\RWUDVYHFHVVHUHIXJLD HO WLUiQLFR \ FUXHO UH\ -RIIUH\ %DUD WKHRQTXHRVWHQWDHO7URQRGH+LHUUR \WUDWDGHJREHUQDUORV6LHWH5HLQRV$

(ODXUDPLVWHULRVD\IUtDTXHOHUHJDOD ODSLHGUDD'XEURYQLNOHGLVIUD]DGHOOX

En esta pĂĄgina y la siguiente: Split.

QDUHJHQWH&HUVHLFRQYHUVDFRQXQRV\ FRQVSLUDFRQWUDRWURVPLHQWUDVVHGXFH DWRGRV/DILFWLFLD'HVHPEDUFRGHO5H\ RVWHQWD VLPLOLWXGHV FRQ OD FLXGDG FRV WHUDGiOPDWD5DJXVDQRPEUHLWDOLDQR

(OQHJRFLRWXUtVWLFRHQODFLXGDGFURD WDHQWRUQRDORVOXJDUHVHQORVTXHHO FDQDOGHWHOHYLVLyQQRUWHDPHULFDQRSRU FDEOH\VDWpOLWH+%2 +RPH%R[2IILFH  KDURGDGRVXH[LWRVDVHULHHVWiHQFLHU QHV0DULQD.ULVWLÄ€HYLĂžHVXQDJXtDORFDO

|4|

ENE|FEB13

FarmaEVENTUS

Croacia, declarada patrimonio de la humanidad en 1979. Su zona antigua alberga el palacio del emperador romano Diocleciano, convertido en centro fortiďŹ cado de la ciudad. Entre sus infraestructuras hoteleras, podemos destacar Le Meridien Lav (reconocido en 2008 como el mejor hotel para congresos de Europa en los premios World Travel Awards). Es ademĂĄs principal punto de partida hacia las numerosas islas croatas. Otros destinos interesantes son Rijeka, Varazdin, Cavtat, Crikvenica, Novi Vinodolski (Novi SPA Hotels & Resorts), Opatija (Hotel Ambasador), Osijek, Isla de Brac, Isla de

Krk, Isla de Hvar, Rijeka, Sibenik, Varazdin o Zadar. Nuevas Inversiones En Zagreb estĂĄ prevista la construcciĂłn de un nuevo aeropuerto aunque las fechas estĂĄn aĂşn sin deďŹ nir. El Hotel Antunovic, en Zagreb, se estĂĄ reorganizando para convertirse en un centro de congresos con 20 salas cuya superďŹ cie total sumarĂĄ 2.500 m2, pudiendo acoger la mayor sala a unos 1.000 participantes. En la penĂ­nsula de Babin Kuk, en Dubrovnik, se inaugurĂł en 2009 el Valamar Lacrota Resort, el mayor hotel de congresos en Dubrovnik; dispone de una gran sala de con-

gresos multifuncional con una superďŹ cie de 890 m2 y capacidad para 1.000 personas que puede dividirse en 4 espacios, tambiĂŠn cuenta con siete salas pequeĂąas para conferencias, un gran vestĂ­bulo y una zona para exposiciones con una superďŹ cie total de 532 m2. El Ministerio de Turismo ha ofrecido apoyo ďŹ nanciero para estimular la construcciĂłn de cuatro nuevos centros de congresos en diferentes lugares de Croacia. ÂżQuĂŠ comer y beber en Croacia? Por Ăşltimo, no podemos olvidar que uno de los reclamos que mĂĄs agradece el congresista o el viajero de negocios es, en numerosas ocasiones, el culinario.

Croacia

CRUCERO

en Vi to

Texto y Fotos: Manena Munar

Islas

DĂĄlmatas

“Un capricho para navegar entre islas�

La primera vez que se visitan las Islas DĂĄlmatas es curioso observar como las protagonistas de los puertos son las entraĂąables goletas; y es que, rara vez, se ven ya en ningĂşn otro lugar. Su solo nombre evoca aventura, epopeyas marinas, romances... Una de estas embarcaciones, de reciente construcciĂłn, es la llamada “MĂŠndulaâ€? (Almendra) y la travesĂ­a a bordo de ella, recorriendo Dalmacia, probablemente sea la forma mĂĄs agradable y completa de conocer el archipiĂŠlago croata. AsĂ­ es como lo hemos hecho y os lo relatamos.

D

enis, el CapitĂĄn del "MĂŠndula", es un hombre delgado, atractivo, con un nervio que le domina la voz. El movimiento y la forma enĂŠrgica, pero cariĂąosa, con que ordena limpiar el barco, arriar las velas, girar el timĂłn, hacer todo lo necesario para que el “MĂŠndulaâ€? -su niĂąo mimado- reluzca. Mario pequeĂąo es el marinero que estĂĄ pendiente de las Ăłrdenes

de “Sparrowâ€? -como llama cariĂąosamente al CapitĂĄn Denisy lo mismo tira el ancla, que lleva la “zodiacâ€? a tierra bajo la mirada de su superior. Mario grande es el mecĂĄnico. Ivan el cocinero, Josip su ayudante. TambiĂŠn estĂĄ Slavko, el hombre para todo, que prepara el comedor, sirve la comida, ofrece las copas y siempre tiene una sonrisa y una buena palabra que regalar. Ésta es la

Una vez mĂĄs la maĂąana amanece radiante cuando el “MĂŠndulaâ€? fondea para coger gasolina en un pueblo pequeĂąo: la cuna del CapitĂĄn, que seĂąala la casa de sus padres, a la orilla del mar. Aquella del muro tapizado con buganvilla roja, desde la que madre y hermano saludan con la mano, mientras el padre discretamente sentado en un banco observa la maniobra de su hijo y mira con orgullo al “MĂŠndulaâ€?, que destaca entre otras embarcaciones. Antes de zarpar la madre de Denis se asegura de que le llegue a su hijo una botella de vino y algĂşn que otro manjar casero

que “Sparrowâ€? compartirĂĄ con el resto. El prĂłximo objetivo serĂĄ el pueblecito costero de Omis, para una vez allĂ­ desembarcar y embarcar de nuevo en una lancha, que surcarĂĄ las aguas esmeraldas del rĂ­o Cetina.

Korchula - Supuesta cuna de Marco Polo De camino a Korchula un grupo de delfines salieron de las aguas y saltaron con gracejo a saludar al “MĂŠndulaâ€?. Esa noche durante la “Cena del CapitĂĄnâ€?, cada cual hablĂł un poco “mĂĄsâ€? sobre su propia vida, mientras las notas de los cantos croatas en las goletas vecinas, entraban por una ventana, salĂ­an por la otra y se unĂ­an al vaivĂŠn de las olas. TerminĂł la cena y las seis goletas atracadas en Markaska se convirtieron en una, por donde la gente paseaba a sus anchas, uniĂŠndose a las canciones y al

Markaska

CROACIA Furor balcĂĄnico

Suiza es un país para esquiar. Finlandia es un país para celebrar la Navidad. Marruecos es un paraje desÊrtico. Y Croacia, como Grecia y Espaùa, es un país de sol y playa, ¿no es cierto? Hay países marcados por estereotipos turísticos, y las paradisíacas playas e islas y encantadores pueblos de la costa croata han logrado que otras bondades naturales del país balcånico pasen desapercibidas‌ ¥hasta ahora que os las descubrimos! Por Francisco Javier Gonzålez

OXIGENO

65

El “MeĚ ndulaâ€? vino que se compartĂ­a con generosidad entre todas los barcos, aquella, muy especial, noche del verano dĂĄlmata. Korchula bien mereciĂł una parada y un buen paseo por la isla, supuesta cuna de Marco Polo. Calles construidas en forma de espina de pescado, para que circule el aire, con la catedral de San Marcos, la Iglesia de Todos los Santos y la vista enfrente de la penĂ­nsula de Peljesac. El crucero finaliza, el “MĂŠndulaâ€? regresa a Dubrovnik y el pasaje desembarca ansioso por vi-

sitar el “Gradâ€? – el casco antiguo de la ciudad-. Uno de los lugares mĂĄs hermosos de Europa. Y lo es por la arquitectura de sus edificios protegidos por la Muralla y por su situaciĂłn estratĂŠgica, a orillas del mar. Llega la hora del adiĂłs. Besos, abrazos, telĂŠfonos, y la satisfacciĂłn de haber compartido una bonita experiencia gracias a la belleza de las islas, y sobre todo gracias al “MĂŠndula “ y a su tripulaciĂłn. MĂĄs informaciĂłn en: www.travelplan.es


91 

reportažu na šest stranica “Croacia Slim” u asopisu Yo Dona reportažu “Croacia, Furor balcanico” u asopisu Oxygeno, o prirodi i pustolovnom turizmu, takoer na šest stranica reportažu o dalmatinskim otocima u asopisu specijaliziranom za nautiki turizam “Skipper” reportažu o Dubrovniku kroz seriju “Igra prijestolja” u asopisu Experpento



 



reportažu na etiri stranice o raznim scenarijima snimanja filmova u asopisu “Rutas del mundo” intervju s direktoricom Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Španjolskoj Sanjom Jeli, na dvije stranice u tjedniku Publituris lanak o Dubrovniku na dvije stranice u lifestyle tjedniku Caras reportažu na 13 stranica te naslovnicu u asopisu Viajar.



 

43

City tours: BQSPWFJUFBDPOFYŸPFOUSF WPPTQBSBWJTJUBSQPOUPTUVS©TUJDPT

CROÁCIA

Resgate lá no fundo da memória o que você sabe sobre a Croácia. Come-

Ano 3 | no 43 | R$ 12

çando pelos registros mais recentes, os fãs de séries de televisão já devem ter ouvido falar na cidade medieval de Dubrovnik, que serve de cenário para a premiada Game of Thrones, da HBO. Já os boleiros podem se lembrar da

RENASCE

seleção de camisa quadriculada que jogou contra o Brasil na Copa de 2006 (e perdeu de um a zero). E se alguém disser que lá fica a região da Dalmácia, você logo vai sacar que esta é a terra natal do cachorro dálmata. Mas, se voltarmos ainda mais no tempo, a memória se torna turva e pesada: entre 1991 e

O país da Europa Central conquista o mundo com sua cultura rica e uma costa de beleza ímpar, que sobreviveu até à guerra civil dos anos 1990

ISSN

1984-7777

$IJMFŔ#BSCBEPTŔ$SPDJBŔ1PSUPŔ3FDJGFF0MJOEBŔ4ŸP.JHVFMEPT.JMBHSFT

BELEZA QUE

1995, quando buscava tornar-se independente da Iugoslávia, o país da Euro-

Por Cristiane Sinatura

pa Central foi alvo de uma série de ataques devastadores por parte da vizinha Sérvia, que resultou na morte de pelo menos 10 mil croatas.

CROÁCIA Ela é a SENSAÇÃO DA EUROPA, com suas CIDADES HISTÓRICAS e um LITORAL INCRÍVEL

CHILE

Nove HOSTELS baratos e CHIQUES pelo mundo

PORTO

Dá para curtir (sem gastar muito!) a cidade que é um show de cultura em Portugal

Descubra por que RECIFE e OLINDA estão na moda!

BARBADOS

Foto: Shutterstock

A PÉ EM NOVA YORK

Conheça os pontos mais bacanas em Manhattan

A ex-colônia britânica tem praias deliciosas e muita diversão

82

83

CROÁCIA

CROÁCIA

ZAGREB

A DAMA DE FERRO

Tem gente passeando com cachorros por toda parte. Cachorro, não: pas. É como se diz em croata. Achei bonito que, no impronunciável idioma do país, uma palavra tão simples como a nossa “paz” denomine o melhor amigo do homem. Ponto inicial do cinturão verde, a praça Ban Josip Jelacic é o coração de Zagreb. O nome e a estátua que a adornam são homenagens ao ban (governante) croata do século 19, época em que o país pertencia ao Império Austro-Húngaro. Todas as principais vias conduzem à praça, banhada também pelas linhas de  tram  – os bondes azuis com ar retrô que fazem o transporte público da cidade (compre os tíquetes nas bancas de jornal antes de embarcar!). Aos poucos, conforme se percorre a praça, um cheiro delicioso começa a tomar conta do ar. Seguindo o rastro, desembocamos no mercado de rua Dolac, uma tradição zagrebense. Todos os dias, produtores locais armam barracas de toldo vermelho para vender frutas, verduras, flores, tudo muito fresco. O olho brilha, a boca saliva. Em um galpão ao lado, funciona o mercado de peixes, e, um andar abaixo da praça, o de carnes e embutidos. O cotidiano da cidade atinge seu ápice na praça vizinha de Cvjetni – principalmente

Em sentido horário: a Igreja de São Marcos e seu telhado bordado com brasões de armas; o acervo curioso do Museum of Broken Relationships, que celebra a dor de um coração partido; e a rakija, destilado típico dos Bálcãs com diversos sabores

A Torre Lotrscak (acima), do século 13, é famosa pelo lendário canhão cujo tiro ecoa pela cidade todos os dias, às 12h. O tram (pág. ao lado) confere um ar retrô a Zagreb. O Cemitério Mirogoj (abaixo) é considerado um dos mais belos da Europa

nas manhãs de sábado, quando os croatas se envenenado. Em frente à Catedral, ficam dois dedicam a um ritual chamado spica: simples- dos monumentos mais famosos da capital: o mente sentar em uma das muitas cafeterias e Pilar de María com os Anjos e a fonte Herman apreciar um kava (vulgo café), que vem curto Bollé, ambas do século 19. A ligação de Kaptol com Gradec é feita e forte, parecido com o italiano. É nesse miolinho também que se con- pela Rua  Tkalciceva, antes um riacho que centram as lojas – e não há nada mais au- delimitava a fronteira das duas vilas – ditêntico que comprar gravatas justamente zem que, durante os embates entre elas, as no país onde elas foram criadas. No século águas chegavam a se tingir de sangue. Ater17, o uniforme dos soldados croatas incluía rado, o ribeirão deu lugar à rua mais pop de uma espécie de lenço amarrado no pescoço Zagreb, repleta de bares e cafés. Entre os – o cravat. A peça caiu no gosto dos fran- mais disputados está o Cica, famoso por sua grappa, um destilado ceses e pronto – era de origem italiana. Já o que faltava para quem chega a Gravirar moda em todo Em sua parte alta, a dec pela praça Ban o mundo, até hoje. A capital Zagreb revela Josip Jelacic, cruza a rede de lojas mais faheranças medievais Porta de Pedra, única mosa se chama, jusreminiscente dos cintamente, Croata. co portões que proteNa parte alta de Zagreb estão as áreas históricas, nascida da união giam a vila medieval. Hoje a passagem é uma de duas vilas medievais inimigas – a eclesiás- espécie de santuário, que reúne bilhetinhos tica Kaptol e a comercial Gradec, cada uma com votos e agradecimentos, além de fiéis sobre o topo de uma colina (daí a divisão da de todo o mundo fazendo suas orações. Isso cidade entre alta e baixa). Em Kaptol, tudo porque a pintura da Virgem com Jesus que gira em torno da Catedral de Zagreb, edifício adorna uma das paredes foi a única coisa a gótico construído em 1093 e em constante re- passar ilesa por um incêndio em 1731. Poucos passos ladeira acima, mais um forma desde então. Símbolo máximo do catolicismo nacional, a igreja guarda o túmulo do símbolo do catolicismo croata: é a Igreja de arcebispo Aloizije Stepinac, um ferrenho opo- São Marcos, construída no século 13. Ela sitor do governo iugoslavo, que teria morrido é famosa por seu incrível telhado colorido,

estampado com dois brasões de armas: o de Zagreb e o do antigo reino triplo formado por Croácia, Eslavônia (uma região hoje anexa ao nordeste do país) e Dalmácia (no sul). Lá está o xadrez alvirrubro e também a  kuna  – em português, “marta”, o animal que dá nome à moeda croata por conta do valor que sua pele tinha na Idade Média. Ao redor da igreja, estão as sedes dos outros três poderes: o Parlamento, o Executivo e o Judiciário – a Croácia é hoje uma república parlamentarista. Seguindo em frente, surge a atração cultural mais inusitada de Zagreb: o Museum of Broken Relationships. Batizado assim mesmo, em inglês, ele traduz um sentimento universal: a dor do coração partido. O acervo reúne itens pessoais doados por anônimos do mundo todo, com legendas tragicômicas explicando a história da separação. O museu fica bem perto do Strossmayer, um passeio público todo arborizado que vem desde a Cidade Baixa e culmina em um mirante com uma das melhores vistas de Zagreb. No verão, o espaço sedia apresentações ao ar livre, como teatrinhos infantis e concertos de jazz. Aqui desemboca também o trem funicular que, percorrendo apenas 66 metros, é um dos mais curtos trajetos do mundo. A estação fica ao pé da Torre Lotrscak, do século 13, famosa pelo canhão Grickim, cujo tiro ecoa todos os dias às 12 horas. Dizem que a tradição foi instituída quando a bala atravessou o Rio Sava e foi parar em um acampamento turco-otomano, atingindo em cheio o prato de comida do líder. Na prática, o canhão tem uma relação bem mais interessante com a comida: descendo por uma escadinha estreita, chegamos até o restaurante Pod Grickim Topom – em português, “debaixo do canhão Grickim”. Com ingredientes frescos vindos diretamente do mercado Dolac, a casa serve pratos típicos de várias regiões do país, em um ambiente charmoso e requintado. De entrada, um enorme prato cheio de presunto cru, azeitonas, queijo de ovelha produzido na ilha de Pag e risoto de tinta de lula servido em conchinhas. Para acompanhar, uma seleção de vários sabores de rakijas, destilado típico dos Bálcãs feito a partir da fermentação de ervas, ameixa, mirtilo, anis, mel ou visco. Depois, peixe e a tradicional peka, um prato de carne com legumes, que assam sob uma tampa em forma de sino coberta com cinzas quentes. Zagreb também se orgulha de seu cemitério, Mirogoj – uma verdadeira ci-

Fotos: divulgação

Era comecinho de verão quando cheguei à capital Zagreb, que tem pouco mais de 1 milhão de habitantes. O calor ainda não tinha dado as caras, mas o sol já se estendia até os domínios da noite – eram nove horas e ainda estava claro. Perguntamos ao motorista da van (nossa primeira amostra de que o país é exímio em produzir filhos bonitos) se havia perigo em circular pelas ruas da cidade quando estivesse escuro. Ele riu, achou a pergunta estranha. “Não há problema nenhum. De onde vocês são?”.

De violência, para esse povo, basta o passado bélico nem tão distante assim. Como capital, Zagreb, que fica na região norte do país, foi a que mais sofreu com os bombardeios da Sérvia. Há quem diga que não é muito polido tocar no assunto “guerra” com os locais, mas não foi bem o que pareceu. A maioria conversa abertamente sobre isso. Damjan, o guia croata que fala um português lusitano impecável (e dá outra mostra dos bons genes nacionais), arrumou até uma justificativa bem-humorada para a inimizade nutrida pelos vizinhos: “Acho que é porque comer carne demais deixa a pessoa violenta. E os sérvios comem muita carne”. Ao contrátrio do humor de Damjan, o dia seguinte acordou mais para outono – chuvoso, cinza e frio. Um clima que combina bem com o estilo arquitetônico da chamada Cidade Baixa, o centro “moderno” marcado por construções turronas herdadas dos tempos socialistas. As vias planas e muito bem arborizadas pedem para ser percorridas a pé. Especialmente o trecho conhecido como Ferradura Verde, um conjunto de oito praças que engloba importantes instituições e espaços públicos de Zagreb, como a estação ferroviária, a Academia de Artes e Ciências, as faculdades, a Biblioteca Universitária, o Teatro Nacional e o Jardim Botânico.

Fotos: Shutterstock

B

em, se essas são as suas referências, prepare-se para abastecer o arquivo mental com novas entradas, porque a Croácia, uma das mais recentes estrelas do turismo europeu, vai dar o que falar entre os viajantes brasileiros. Em julho próximo, o país passa a integrar a União Europeia, mas, boa notícia para nós, o euro não vai substituir a moeda nacional – o kuna, que vale três vezes menos que o real. Ou seja: os brasileiros vão, logo, logo, invadir a Croácia.

84

85

A Catedral de Zagreb (acima), do século 11, vive em constante reforma e, por isso mesmo, mescla vários estilos arquitetônicos. Abaixo, os barquinhos que circulam pelos Lagos Plitvice, próxima parada do nosso roteiro

86

Fotos: divulgação, Cristiane Sinatura e Shutterstock

Fevereiro 2013

DESERTO DO ATACAMA, esqui em VALLE NEVADO e PORTILLO e os encantos de SANTIAGO, dos LAGOS ANDINOS e da PATAGÔNIA

87

CROÁCIA

tem 215 metros de comprimento e muralhas de até 26 metros de altura. Hoje, entre água e palácio, fica a Riva, o movimentado calçadão de mármore onde turistas bronzeados desfilam dia e noite – muitos com seus iates e suas lanchas ancorados na marina anexa. Parte da Riva é tomada pelas mesas dos bares e restaurantes, que passam a alta temporada lotados, a qualquer hora do dia, dividindo a fachada com lojas e empórios. Com todas essas intervenções modernas, é difícil imaginar a grandiosidade original do palácio, uma das mais bem preservadas heranças romanas do mundo. A área interna, de 38 mil metros quadrados, é tomada por ruelinhas labirínticas, onde vivem 3 mil pessoas. Numa boa, elas penduram varais de roupa fora das janelas, puxam “gatos” de eletricidade e cuidam de suas jardineiras floridas. No fim das contas, aí é que está o charme. Claro que também há muita história para ser vista. A estrutura dos subterrâneos do palácio permanece praticamente a mesma. Entre as peças preservadas, está a banheira de pedra do imperador, uma

Em Split, na Dalmácia, as praias se destacam pela cor absurda do Mar Adriático, que banha ainda 1.250 ilhotas pela costa do país

espécie de ancestral do ofurô, e uma das doze esfinges egípcias que adornavam a praça central do palácio, o Peristilo. É esse pátio, aliás, que reúne as construções mais antigas do complexo, como o Templo de Júpiter e o mausoléu de Diocleciano, hoje anexado à Catedral de Saint Duje – o padroeiro de Split e, por ironia do destino, um dos cristãos perseguidos pelo imperador. Entre junho e setembro, ao meio dia, o Peristilo revive os tempos antigos, com atores encenando um desfile liderado por Diocleciano. Depois, soldados romanos circulam pela praça, de prontidão para fotos. Para ver outra tradição de Split, basta seguir o coro de vozes graves que cantam pelas ruas. Um grupo de homens com trajes típicos da Dalmácia apresenta a klapa, um canto nascido no século 19 para celebrar o amor, o vinho, a pátria, o mar. Um CD, 100 kunas. É coisa para turista ver (ou ouvir) mesmo. Fora do limite das muralhas, a Porta de Ouro – a principal, a julgar pela imponência de suas ruínas – é guardada pela estátua de oito metros de altura do... Mago Merlin? Que nada: é o bispo Gregório de Nin, que, no século 10, defendia o direito de rezar

missas na língua local, ao invés do latim determinado pelo papa. O dedão desgastado da estátua negra vem da crença de que, quem o afaga, terá sorte na vida. O dia em Split acaba bem em um dos restaurantes típicos da costa dálmata, que muito fazem lembrar a Itália mediterrânea. Em uma rua próxima à Riva, o Sperun é prodigioso em servir pescados, frutos do mar e hortaliças dos mais frescos, tudo de origem local. O peixe assado vem tenro e saboroso, acompanhado do marcante vinho dálmata. Mas e aí, onde entram as praias? A maioria é feita de pedras, não areia, e o mar tem água consideravelmente fria. Pelo menos para nós, brasileiros – um casal de europeus não estava nem aí e mergulhou do píer sem hesitar. Praia boa mesmo é a de Bacvice, essa sim de areia e com estrutura de duchas, cadeiras, restaurantes... É de Split, ainda, que saem os barcos para as ilhas de Brac, Vis e a badalada Hvar, tida como a “Saint Tropez croata” – é onde ficam as enseadas realmente bonitas. Mas, em qualquer uma, o pôr do sol é sempre um espetáculo – talvez por conta de sua posição geográfica, a Croácia parece ser abençoada com entardeceres sensacionais. Esperto, esse Diocleciano...

90

dade fúnebre onde todo mundo, desde 1872, acaba por se encontrar: católicos e protestantes, judeus e muçulmanos, ricos e pobres, ilustres e anônimos. Há desde túmulos simples até mausoléus colossais, arcadas, estátuas, memoriais e monumentos pomposos. No caminho até lá, passamos de van pela área residencial nobre da cidade. É onde fica o apartamento de Damjan, o guia. “Eu venho de uma família rica”, diz ele, sem nenhuma arrogância. Soaria mal, não fosse um estrangeiro que talvez desconheça a força da palavra “rico” em português. Ou talvez a própria concepção de riqueza na Croácia seja diferente. Afinal, estamos em um país onde a taxa de desemprego beira os 21% e o salário médio equivale a 750 euros. É, a economia nacional pode não estar exatamente um mar de rosas, mas os croatas, há tanto tempo acostumados a lidar com problemas sérios, parecem não perder a alegria de viver.

Além das praias, Split ostenta o portentoso Palácio de Diocleciano (acima, à esq.), onde o imperador romano passava suas férias no século 4. Hoje, atores fantasiados (acima) encenam espetáculos durante a alta temporada

PLITVICE

UM TESOURO DA NATUREZA Saindo de Zagreb, pegamos a estrada e seguimos 150 quilômetros até o Parque Nacional dos Lagos Plitvice. Esta é uma das atrações mais procuradas do país, por conta de sua beleza impressionante – basta olhar ao redor para entender. A reserva natural é tombada como patrimônio pela Unesco desde 1979. Trata-se de uma área florestal de 300 quilômetros quadrados no coração dos Bálcãs, formada por 16 lagos – 12 superiores e quatro inferiores –, que se interligam por cascatas, algumas tão altas que dão até vertigem. A cor da água varia conforme a quantidade de

91

CROÁCIA

DUBROVNIK

A PÉROLA DO ADRIÁTICO

intenso do Adriático, o anil do céu ensolarado da Dalmácia, o terracota dos telhados modernos e o cinza das muralhas medievais. O centro histórico, ou Cidade Velha, remete ao passado glorioso da antiga República de Ragusa, fundada no século 12, a partir de um vilarejo de pescadores eslavos e refugiados gregos. As enormes muralhas de proteção provam que, desde sempre, ela foi um território desejado, principalmente por fazer a ponte estratégica entre Adriático e Bálcãs. As influências do domínio veneziano, que vigorou entre 1205 e 1358, podem ser vistas especialmente na arquitetura. A maior parte das construções sucumbiu a um terremoto devastador no século 17. Depois veio a guerra: Dubrovnik foi, junto com a capital Zagreb, a cidade que mais sofreu. Passou por um cerco que durou sete meses e por uma série de bombardeios. Um mapa turístico relaciona os

lugares atingidos, muitos dos quais ainda preservam as marcas de bomba. O acesso à Cidade Velha pela Porta de Pile conduz à Fonte Onofrio, de 1438. Água fresca para o calor que, no auge do verão, escancara-se em mais de 30 graus. Mas o sol escaldante não afugenta os turistas, que, em alta temporada, superlotam o ponto alto da cidade: a caminhada sobre as muralhas, que têm dois quilômetros de comprimento e até 25 metros de altura (o equivalente a um prédio de oito andares). O cenário visto do alto é um dos mais deslumbrantes do país e talvez da própria Europa. De volta ao chão, os principais atrativos estão ao longo da rua principal, de 300 metros de extensão, chamada Placa. Os locais advertem: quem pisa nas canaletas que margeiam a rua não se casa. Mas a verdade é que Dubrovnik parece inspirar o contrário: celebrar o matrimônio na Cidade Velha

88

algas e minerais presentes – nesse dia era um verde-jade absurdo, quase impossível de acreditar que fosse real. Tão inconstantes quanto a cor dos lagos são as cascatas, que mudam o tempo todo. Feito areia entre os dedos, a água escorre pelas formações rochosas sedimentadas, que se moldam e remoldam, dando origem a novas e diferentes quedas. A mais alta delas, Veliki Slap, tem 78 metros. Mas o show só pode ser visto de longe – é totalmente proibido nadar. Molhar a mão só para sentir a temperatura da água (e beber um pouco, claro) é inevitável. E a riqueza vai além: a floresta abriga também pássaros, linces, veados, lobos, kunas e

ursos marrons – estes, símbolo do parque. Dizem que é possível escutá-los no alto das montanhas à noite, mas que eles nunca trespassam para a área onde circula gente. Para conhecer o parque, existem várias opções de trajeto, que não necessariamente precisam ser feitas com guia. As trilhas percorrem o interior da vegetação e seguem à beira dos lagos, às vezes até em cima deles, atravessando pontes estreitas de madeira, que se congestionam com o fluxo de turistas na alta temporada – e o medo de se desequilibrar e cair na água? Alguns trajetos incluem a travessia de um dos lagos a bordo de ferry boats –

quem quiser pode alugar seu próprio barquinho e sair remando. Quatro hotéis se espalham pelos Lagos Plitvice, com diárias a partir de 300 kunas (algo em torno de 100 reais). Há também área de camping (desde sete euros por dia) e, no inverno, é possível esquiar. Como quase tudo na Croácia, o lugar tem relação estreita com a guerra – infestado de minas, passou até a integrar a lista de patrimônios mundiais em perigo. As bombas foram desativadas depois, mas, de qualquer forma, não é aconselhável se embrenhar sozinho pela mata. Um alívio saber que um tesouro tão precioso como Plitvice hoje está em boas mãos.

Uma das atrações mais visitadas da Croácia, o Parque Nacional dos Lagos Plitvice (acima) é famoso pela cor de suas águas, pelas inúmeras cascatas que mudam o tempo todo e pela fauna riquíssima, de pássaros a ursos

Próxima à Porta de Pile, que dá acesso à Cidade Velha, a Fonte Onofrio, de 1438, garante água fresca aos turistas que dominam Dubrovnik no verão

EU CURTI

89

Era uma tarde de quarta-feira em Split, dia de jogo da Eurocopa: Croácia contra Itália. As turmas começavam a se encontrar na Riva e a ocupar as mesas dos bares, todos devidamente preparados com telões e bandeiras. Todo mundo usava, se não a camisa quadriculada da seleção, pelo menos um lenço, uma bandana, qualquer adereço xadrez. Cacei um lugar para sentar pouco antes de começar o jogo e, para entrar no clima, mandei vir uma Karlovacko, a cerveja mais famosa do país. A Itália abriu o placar e, mais tarde, a Croácia buscou o empate. Os croatas são torcedores contidos: não gritam, não xingam, não esmurram a mesa. Comemoram felizes, mas sem estardalhaços. Em comum com a ggente,, a ppalavra “torcida”,, assim ês, que os fãs do time Hajduk de Split tomaram mesmo, em português, emprestada para se autodenominar. Praticamente o país do futebol.

Fotos: divulgação e Shutterstock

No extremo sul da Croácia, Dubrovnik impressiona pelo conjunto de muralhas medievais que se debruçam sobre o Adriático. O restaurante Proto (pág. ao lado) é exímio em servir peixes e frutos do mar de acordo com antigas receitas de pescadores locais

A estrada que leva até o último destino da nossa viagem é uma delícia: uma via estreita à beira de um penhasco projetado sobre o Adriático. Entre Split e Dubrovnik, ainda mais ao sul, são pouco mais de 200 quilômetros – 25 deles pela costa da vizinha Bósnia, que esticou um braço em meio ao território croata para ter acesso ao mar (passaportes são exigidos pela alfândega rodoviária na entrada e na saída). Logo na chegada, Dubrovnik já se deixa vislumbrar como um destino lindo e muito cobiçado. Não é difícil entender o motivo. Vendo do teleférico que sobe o Monte Srd, as cores da cidade gritam e duelam entre si, disputando a atenção do observador. Mas essa é uma batalha totalmente harmoniosa. Quem ganha, no final, é o conjunto da obra: o azul

CROÁCIA

CROÁCIA

Fotos: divulgação e Shutterstock

Seguimos outros 300 quilômetros em direção à Dalmácia, no sul do país. A estrada vai, pouco a pouco, descortinando o azul do Mar Adriático. Estava na hora de conhecer as famosas praias. De litoral a Croácia entende bem: com quase 6 mil quilômetros, sua costa é formada por baías, penínsulas e um total de 1.250 ilhotas. Nossa primeira parada era Split. Vale dizer que ela fica a apenas três horas de barco da Itália. Ou seja, a riviera croata, dona do terceiro maior porto do Adriático, já virou figurinha fácil na rota dos cruzeiros europeus. A proximidade com a Itália e o passado intimamente ligado ao Império Romano podem ser percebidos facilmente. O grande atrativo do balneário é o Palácio de Diocleciano, residência de veraneio construída a mando do imperador romano no século 4. Feito da mesma pedra da Casa Branca americana, o conjunto arquitetônico, hoje bastante alterado por “puxadinhos” modernos,

Foto: Shutterstock

SPLIT

O RECANTO DO IMPERADOR

virou moda entre estrangeiros. Mais de 100 casais vêm todo ano para selar os laços e, de quebra, já emendar a lua de mel. Pelo menos duas noivas, todas de branco e seguidas pelos noivos ofegantes, circulavam pela Placa naquela tarde, aplaudidas e fotografadas por uma horda de turistas. Pelas ruelas que se emaranham ao redor da Placa, há muitos restaurantes típicos e lojinhas vendendo produtos locais, como joias, saquinhos aromatizantes de lavanda, bonequinhos em trajes dálmatas, suvenires em formato de coração vermelho, azeites, vinhos e o paprenjak – um biscoito feito de mel e pimenta preta. Também há 2 mil pessoas morando aqui, em casas do século 16. As construções seguem a estrutura padrão da época: loja no térreo, quartos e sala no primeiro andar e cozinha no último, para isolar o cheiro de comida e preservar o resto da casa em casos de incêndio. Mas é claro que, no passado, os governantes de Ragusa tinham direito a uma residência bem mais opulenta. E ela segue de pé: é o Palácio do Reitor. O edifício gótico, com elementos renascentistas e barrocos, hoje funciona como museu, com acervo de mobília, moedas e objetos da época. A Catedral de Assunção da Virgem é outro destaque na cidade. Ela guarda relíquias de São Brás, padroeiro de Dubrovnik, como seu crânio e um osso do braço protegidos em armaduras de ouro. Já no Mosteiro Franciscano, a atração é mais estética que religiosa: a farmácia anexa, que reivindica para si o título de mais antiga do mundo, é famosa pelo seu antiquíssimo creme facial antirrugas. E ainda, também com status de atração turística, tem o restaurante Proto, que serve peixes de acordo com as antigas receitas de pescadores locais. Com tudo isso, dá até para esquecer que Dubrovnik também tem praias – o que seria uma injustiça. A melhor e mais movimentada é Banje, a poucos minutos da Cidade Velha. O bairro de Lapad concentra os hotéis e resorts à beira-mar. Para mais sossego, a dica é pegar os barcos que saem do porto antigo até as ilhas de Mljet e Lokrum (nudistas, sorriam!). Pelo menos eu, depois disso tudo, voltei ao Brasil abastecida de registros inesperados sobre a Croácia – e, certamente, eles não vão parar no fundo da memória tão cedo. Se isso acontecer, é porque já está na hora de voltar. A jornalista Cristiane Sinatura viajou a convite do Escritório Nacional de Turismo da Croácia, com apoio da Vital Card.

94

Iz španjolskog tiska

92

93

Vijesti iz predstavništava



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

92

ŠVICARSKA Mnogobrojne medijske objave u švicarskim medijima Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Švicarskoj ovogodišnje je promidžbene aktivnosti poelo sudjelovanjem na sajmu Ferienmesse koji se u Bernu održao od 10. do 13. sijenja 2013. godine. Na osobito dobro posjeenom štandu veliine 30 m² uz Hrvatsku turistiku zajednicu nastupilo je i osam suizlagaa: turoperator Unique Travel i turoperator Croaticum, Turistika zajednica Kvarnera, Turistika zajednica dalmatinskih županija, Valamar, Adriana Travel, Imperial Rab i Grad hotel Adriatic Opatija. Posjetitelji štanda izrazili su veliko zanimanje za hrvatska odredišta, a posebno vesele dojmovi gostiju koji su u Hrvatskoj ve bili i žele je ponovno posjetiti. Meu posjetiteljima sajma bio je i gospodarski savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Švicarskoj Davor Pomykalo, koji je izlagaima iskazao potporu te im poželio mnogo uspjeha u daljnjem radu. Sajam Ferienmesse u Bernu jedan je od najveih turistikih sajmova u Švicarskoj, a na njemu se ve dvadeset godina, uz opa putovanja i odredišta, izlažu i ponude iz sve popularnijih segmenata autobusnog i zdravstvenog turizma. Da je Švicarcima Hrvatska svake godine sve popularnije odredište, potvruju i brojke zrakoplovnog prijevoznika SkyWork, koji je u prošloj godini znatno pojaao broj letova prema Hrvatskoj. Tako e, primjerice ove godine, od poetka travnja do kraja listopada SkyWork letjeti tri puta na tjedan u Zagreb, Rijeku i Split, a od poetka lipnja do kraja listopada jedanput na tjedan i u Zadar. Devetnaesti ženevski sajam “Vacances” održan je od 18. do 20. sijenja 2013. godine. To je jedini sajam koji privlai posjetitelje iz svih regija francuskoga govornog podruja, a ove ga je godine posjetilo više od 20 000 ljudi. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Švicarskoj nastupilo je na sajmu, a kao suizlaga bila je Turistika zajednica Zadarske županije. Najvee su zanimanje, kao i proteklih godina, posjetitelji iskazali za segmente individualnih i kružnih putovanja, zatim za wellness, golf i hotele visoke kategorije. Sajam je posjetio i hrvatski veleposlanik u Švicarskoj Aleksandar Heina. Turoperatori iz toga dijela Švicarske bilježe stalni rast rezervacija domaih destinacija, emu zasigurno pridonosi i poboljšanje zrane povezanosti izmeu te regije i dalmatinskih gradova Splita i Dubrovnika. Tako je kompanija EasyJet uvela dva nova leta, pa sad svaku subotu leti prema Splitu od travnja do listopada svake godine, a u ljetnoj sezoni, od srpnja do rujna, ak pet puta na tjedan. Za Dubrovnik EasyJet leti subotom jedanput na tjedan od sredine svibnja do sredine listopada, a tri puta na tjedan od poetka srpnja do kraja kolovoza.

Sajam “Vacances“ u Ženevi

Najvei švicarski turistiki sajam Fespo Zürich po 23. put otvorio je svoja vrata od 31. sijenja do 3. veljae 2013. godine. U pet dvorana svoju je ponudu publici predstavilo više od 600 izlagaa iz 40-ak zemalja svijeta. Osim klasine ponude dalekih putovanja Latinskom Amerikom, Australijom ili Sjevernom Amerikom valja spomenuti i da je jedna dvorana nudila ponudu golfa, wellnessa, zdravstvenog turizma i ronjenja, koji su danas jedni od naješih razloga putovanja. Bilo je i ponude raznih kružnih putovanja te autobusnih putovanja. Zemlja partner sajma ove su godine bili Maldivi. U društvu mediteranskih zemalja, nastupila je i Hrvatska. Na hrvatskom štandu veliine 64 m², Hrvatska turistika zajednica izložila je opu turistiku ponudu Istre, Kvarnera, Dalmacije i kontinentalne Hrvatske, a posebno su kao suizlagai ponudu predstavili Imperial Rab, Jadranka kampovi Mali Lošinj, Turistika zajednica grada Zagreba i Turistika zajednica otoka Krka. Zanimanje za Hrvatsku bilo je izrazito dobro. Hrvatska ima turistike proizvode poput aktivnog odmora, nautike, kulturnog turizma koje Švicarce zanimaju, a blizina tržišta dodatni je adut kojim

Sajam Fespo u Zürichu

se u posljednjih nekoliko godina i koristimo. Svakako e tome pridonijeti i sada ve vrlo dobra zrana povezanost od ožujka do listopada, a koja e u odnosu prema lani biti bogatija za još sedam letova. Sajam, kao i štand Hrvatske turistike zajednice posjetili su i veleposlanik RH u Švicarskoj Aleksandar Heina te generalni konzul RH u Zürichu Hrvoje Cvitanovi. Predstavili su se i najvei turoperatori u Švicarskoj: ITS, Kuoni, FTI te nekoliko zrakoplovnih kompanija. Prema procjenama sajam je posjetilo više od 70 000 ljudi, što je oko 5000 više posjetitelja nego lani. Sve to potkrepljuje tvrdnju da unato internetu ima još mnogo onih koje informacije o tomu kamo e otputovati na godišnji odmor skupljaju i provjeravaju neposrednim kontaktom na sajmovima. Autobuser Twerenbold je od 21. do 23. ožujka organizirao sajam u svojim novim garažnim prostorijama u Baden-Rütihofu u kantonu Aargau. Sajam je bio vrlo dobro posjeen. U tri ga je dana obišlo više od 3000 ljudi te je oko 10% posjetitelja na sajmu rezerviralo putovanje u Hrvatsku. Kao rezultat studijskih putovanja novinara objavljeni su mnogobrojni lanci o Hrvatskoj i to kako slijedi. Novinar Wino Leuenberger objavio je lanak o Zagrebu i okolici na 23 stranice u asopisu “Aertze Medico Journal”. U lanku opisuje Zagreb kao velegrad te istie kako je grad jako pregledan i u šetnji se može vidjeti i posjetiti velik broj znamenitosti, što ini grad još šarmantnijim. Zagreb je grad ija pria nema kraja, ijoj arobnosti pridonose mnogobrojni gosti. San i stvarnost u carstvu kulture. Opisuje mnogobrojne kae, restorane, kazališta, crkve. Takoer spominje Medvedgrad i okolicu Zagreba.


93



VIJESTI IZ PREDSTAVNIĹ TAVA

Kultur, Natur und Lifestyle in Mitteldalmatien

Z

DALMATIEN Wo Kroatien am schĂśnsten ist

Zagreb bietet das mondäne Flair einer Grossstadt, hat sich aber zur Freude seiner Einwohner und Gäste die Offenheit fßr persÜnliche

                            Mitteldalmatien, der an der Adria

Begegnungen bewahrt. Die Stadt ist Ăźberschaubar und man kann

befindliche KĂźstenstreifen von Kroatien,

zwischen Hotel und Theater, der Unterstadt alles gut zu Fuss

Traditionsbewusstsein zeigt sich in den Städten

erreichen. Dies schafft Raum fßr eine warme und persÜnliche Atmosphäre.

und auch bei den Einwohnern, welche sich

Es liegt etwas Besonderes im Schein besonders durch ihre ausgeprägte

der Gaslaternen der Oberstadt und dem Lied der Strassensänger.

Gastfreundlichkeit auszeichnen. Fast Ăźberall

Die Zagreber CafÊs am frßhen Abend, wenn die Dämmerung das Tageslicht

begegnet man einem StĂźck Geschichte dieser

verdrängt, das Flackern der Kerzen in von zahlreichen Einflßssen geprägten Region.

der Kathedrale oder das Steinerne Tor haben ihren ganz eigenen Charme.

In der ßber 2000-jährigen Vergangenheit

Und während der schnelle, geschäftige Rhythmus im Spiel von

Kroatiens haben Illyrer, Griechen, RĂśmer,

Licht und Schatten unbemerkt Karolinger, Byzantiner, Venezianer und

verschwindet, erwacht jener andere, der zu zeitlosen und modernen

schliesslich die Habsburger ihre bis heute

TheaterstĂźcken und Konzerten oder zu ruhigen Stunden in Restaurants

unauslĂśschlichen Spuren hinterlassen.

und Clubs einlädt. Zagreb ist eine

:,//.200(1 ,1=$*5(%

ganz besondere Stadt, eine nie zu Ende erzählte Geschichte, zu deren Magie auch die Gäste beitragen. L&P LEUENBERGER & PARTNER TOURISM AND TRAVEL PROMOTION WINO E. LEUENBERGER

L&P Leuenberger & Partner / Tourism and Travel Promotion JOURNAL

76

77

JOURNAL

Wanderwege zum Wasserfall

W

Wenn man eine Stadt auch wirklich erleben mÜchte, dann geht man am besten auf den Markt. Bunte Stände

SKRAD

INSKI BUK

                            Der kroatische Nationalpark Krka umfasst

und Verkäufer in malerischen Trachten den rund 45 Kilometer langen Flussabschnitt

gehÜren zum typischen Bild des Dolac. Der grÜsste der Zagreber Märkte

der Krka zwischen Knin und Skradin sowie den

wird auch liebevoll der ÂŤStadtbauchÂť genannt. Hier braucht man sich

Unterlauf des Nebenflusses Ikola und ist fĂźr seine

keine Sorge um genmanipulierte kaskadenfĂśrmig angeordneten Seen weltbekannt.

Lebensmittel zu machen. Man kauft frischen Fisch, duftendes Obst und

Der Fluss Krka, der bei Ĺ ibenik in die Adria fliesst,

Gemßse, besten Qualitätskäse und vielleicht einen bunten Blumenstrauss.

hat hier zusammen mit dem Karst eine einzigartige

Wir geniessen den Duft frischen Naturlandschaft gebildet. In mehreren Kaskaden

Obstes, bewundern die Blumen, kaufen einige Souvenirs und eine

stĂźrzt der Fluss bis zu 45 m in die Tiefe und bildet

hĂźbsche, handbestickte Bluse. Der Dolac-Bummel ist ein besonderes

aber nicht nur die herrlichen Wasserfälle, sondern

Ritual fßr viele Zagreber und ßberschwemmt auch die umliegenden Wälder.

Touristen. Fast täglich, jedoch vor allem an Samstagen, treffen sich hier

Spazierwege fĂźhren durch den gesamten Natur-

spontan Bekannte und Freunde auf ein Schwätzchen. Zum Marktritual

park, der sich im Sommer grosser Beliebtheit

gehĂśrt natĂźrlich auch die Tasse erfreut. Oft fĂźhrt der Weg Ăźber leicht begehbare

Kaffee am Denkmal des Zagreber

:2=$*5(%$70(7

81'/(%7 JOURNAL

78

Vagabunden Petrica Kerempuh Holzstege. Einige davon erĂśffnen dem Besucher

und ein Treffen mit guten Freunden.

einen fantastischen Blick Ăźber den grĂśssten Wasserfall, den einzigartigen Skradinski Buk.

79

JOURNAL

Z

Das antike

Zagreb kennenlernen heisst auch Zagreb sehen und spßren, mit den Augen und mit dem Herzen erleben. Die vielen Grßnflächen, Promenaden und Alleen sind ein weiteres Kapitel in der unendlichen Liebeserklärung an diese Stadt. Zum Beispiel die Strossmayer-Promenade, die Mitte des 19. Jahrhunderts gebaut und

SALONA

                            In Solin stĂśsst man auf die Ruinen der antiken

später nach dem Bischof Josip Juraj

Stadt Salona, die im 4. Jahrhundert vor Christus

Strossmayer benannt wurde. Wenn Sie nun im Schatten der Kastanien auf

entstanden sein soll. Salona war der Hafen

einer Parkbank sitzen, kĂśnnte es Sie der illyrischen Delmater, hier lebten Griechen

vielleicht interessieren, dass sich in einem der Gebäude, das Mitte des

und RÜmer. Julius Cäsar rief Salona 48 v.Chr.

19. Jahrhunderts zum Mädchengymals Sitz der rÜmischen Provinz Dalmatien aus.

nasium wurde, frĂźher auch ein CafĂŠ befand, das von vielen Zagreber

Der Stadtkern hatte die Form eines Trapezes,

Prominenten besucht wurde. Unter ihnen war auch der unkonventionelle

von Mauerwerk umgeben und mit TĂźrmen

Dichter und Schriftsteller Antun befestigt, zudem gab es hier städtische Basiliken,

Gustav Matos. Die Zeit vergeht, die Menschen und die Strassen ändern

später entstand hier eine monumentale Kathedrale

sich, und da wo einst ein CafĂŠ war, mit Taufraum sowie Thermen. Noch heute kann

ist heute das Staatliche Hydrometeorologische und Geophysische Institut.

man das Peristyl der Thermen erkennen, den

Und Matos ist immer noch da. Seine Statue sitzt entspannt auf

Baderaum mit den Öfen sowie die Umkleideräume,

einer Bank (Bild unten) auf der aber auch altchristliche Objekte neben der Basilika,

Promenade und leistet uns Gesellschaft an diesem Ort der Romantik

/,(%(6(5./b581*

$1 =$*5(% 81'80*(%81* JOURNAL

82

die mit dem Wirken des hl. Dujam in Verbindung

und lehrt uns, dass alles vergeht stehen. Im sĂźdlichen Teil sind die Ăœberreste

und nur die SchÜnheit bleibt‌

eines Forums, Tempels sowie eines Theaters aus dem 1. Jahrhundert noch erhalten.

83

JOURNAL

Kämpfe auf Leben und Tod im blutigen Sand. Das beeindruckendste von Salona ist das alte Amphitheater (Abbildung ganz rechts unten). Hier fanden ca. 12 000 Zuschauer Platz. Auch heute kann man noch sehr gut die ursprßngliche Form und Gestaltung erkennen. Dieses rÜmische Bauwerk, in dessen Arena sich blutige Kämpfe zwischen Gladiatoren und wilden Tieren abspielten, konnte fast 19 000 Zuschauer aufnehmen. Das Amphitheater ist eine rÜmische Weiterentwicklung des

griechischen Theaters. Während man fßr das klassische Theater eine Bßhnenwand hinter der halbkreisfÜrmigen Orchestra benÜtigte, war das fßr die rÜmische Variante hinderlich, da man ja die Kämpfe von allen Seiten betrachten wollte.

TROGIR älteste Stadt in Dalmatien                            

D

Das mittelalterliche Trogir liegt 25 Kilometer

Das Kroatische Nationaltheater nimmt unter den vielen beeindruckenden Wahrzeichen der Stadt Zagreb einen besonderen

westlich von Split und darf ohne Ăœbertreibung als Museumsstädtchen bezeichnet werden. Seine vollständig erhaltene historische Altstadt

Stellenwert ein. Wenn es Nacht wird, und die Vielzahl an SehenswĂźrdigkeiten

beginnt hier ein Leben, in dem Traum und Wirklichkeit verschmelzen, in dem wir von der Kunst in andere Welten versetzt

und kulturhistorischen Kunstwerken machen Trogir zu einem vielbesuchten Ferienziel an der KĂźste von

werden. So ist es schon seit 1895, als der Ăśsterreichische Kaiser Franz Joseph mit einem Hammerschlag verkĂźndete: Das StĂźck kann beginnen. Und auch heute noch wird hier

Dalmatien. Trogir wurde im 3. Jahrhundert v.Chr. von den Griechen gegrĂźndet und erhielt ursprĂźnglich den Namen ÂŤTragurionÂť, was mit

gespielt, gesungen und getanzt. Das Theater erzählt zeitlose Geschichten auf der Bßhne, von der Bßhne und von denjenigen, die mit ihr leben‌ Das neubarocke Gebäude

75$8081':,5./,&+.(,7

,07(03(/ '(5.8/785 JOURNAL

80

Zagreb u Ä?asopisu “Aertze Medico Journalâ€?

ÂŤZiegeninselÂť Ăźbersetzt werden kann. Die RĂśmer trennten die Siedlung, die damals noch auf einer Halbinsel lag, durch einen Kanal vom Festland

des Theaters ist im Mittelpunkt und Wahrzeichen des Marschall-TitoPlatzes. Das beliebte Motiv ist oft auch auf Ansichtskarten der Stadt Zagreb abgebildet.

ab und bald schon wurde ÂŤTraguriumÂť zum wichtigen Handelshafen dieser Region. Im 11. Jahrhundert erhielt Trogir das Stadtrecht und wurde zum Bischofssitz erhoben.

81

JOURNAL

Ein ausgiebiger Bummel ßber die schÜne Palmenpromenade fßhrt zum Dominikanerkloster, das im 14. Jh. ausserhalb der Stadtmauern gegrßndet wurde. Die gotische Kirche mit einem prächtigen Renaissancegrabmal und die Kunstsamm-

lung des Klosters lohnen einen Abstecher zu dem ehrwßrdigen Gemäuer. Auch die Festung Kamerlengo nahe dem Markus-Tor ist einen Ausflug zum sßdwestlichen Ende der historischen Altstadt wert. Bei all den Attraktionen von Trogir sollte man es dennoch nicht versäumen, durch die vielen verwinkelten Gässchen mit TorbÜgen zu bummeln, die auf Plätze fßhren, auf denen Restaurants und CafÊs zum entspannenden Verweilen einladen oder die Läden zur Shoppingtour locken.

Dalmacija u Ä?asopisu “Aertze Medico Journalâ€?

Vijesti iz predstavniĹĄtava

präsentiert sich vÜllig uneitel und ungekßnstelt.

Oberstadt und den alten Strässchen




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

94

Leuenberger je takoer objavio i lanak “Dalmatien” u asopisu “Aertze Medico Journal”. U lanku na 19 stranica opisuje Dalmaciju kao najljepšu regiju. Svugdje je utkan dio povijesti. Prekrasna kulturna i prirodna baština. Posebno istie gostoljubivost i tradiciju. Od dodatnih prezentacija valja spomenuti kako se u organizaciji Unique Travela 9. travnja u Zürichu održala prezentacija o Hrvatskoj. Istarsku županiju predstavila je Anela Kujundži Salihbegovi, a na prezentaciji je bilo 28 agenata. Uz to, 26. veljae Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Švicarskoj sudjelovalo je na radionici Meeting Suisse u Luganu. Radionica predstavlja susret talijanskih turoperatora i švicarskih agenata iz kantona Ticino. Meu osamdesetak izlagaa bili su i predstavnici Valamara te Istraturista iz Umaga, dok je agenata bilo stotinjak. Svrha radionice bila je švicarske turoperatore i agente iscrpno izvijestiti o hrvatskoj turistikoj ponudi.

Prezentacija Unique Travela o Hrvatskoj u Zürichu

VELIKA BRITANIJA Sajamske prezentacije i mnoge objave o Hrvatskoj u britanskim medijima Nastupi na turistikim sajmovima, odlian medijski publicitet i suradnja s turoperatorima obilježili su prva etiri mjeseca na britanskom tržištu. Hrvatska turistika ponuda predstavljena je tijekom sijenja, veljae i ožujka na etiri sajma u Velikoj Britaniji i Irskoj. Na sajmu Holiday World Travel Show u Dublinu od 25. do 27. sijenja samostalno je nastupila Dubrovako-neretvanska turistika zajednica. Na The Destinations Holidays & Travel Show sajmovima u Manchesteru i Londonu predstavile su se etiri dalmatinske županije: Dubrovako-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska kojoj se ove godine pridružila i Liko-senjska. Na Travelshowu od 9. do 10. ožujka svoju je ponudu predstavila agencija Katarina line putem partnera Kontikitravela. Spomenuti su sajmovi izrazito dobro posjeeni te je podijeljena velika koliina promidžbenog materijala. Predstavništvo Hrvatske turistike zajednice u Londonu održalo je 30. sijenja prezentaciju o Hrvatskoj u Rotary Clubu u Catffordu, Kent. Prezentaciji je nazoilo tridesetak lanova koji su iskazali veliko zanimanje za Hrvatsku. Takoer, 1. ožujka održana je prezentacija Turistike zajednice grada Dubrovnika u prostorijama Veleposlanstva Republike Hrvatske u Londonu. Tema je bila ���Dubrovnik - a city for all seasons”. Bili su nazoni novinari i agenti te je sama prezentacija bila uspješna. Nekoliko britanskih turoperatora izdalo je samostalne brošure Hrvatske prepoznajui na taj nain potencijal destinacije, ali i zato što smatraju da e se tako poveati prodaja. Meu njima su Prestige Holidays, Sail Croatia, odnosno njihova agencija MEDexperiance te Anatolian Sky. Stanje na tržištu je stabilno i prema svim sadašnjim pokazateljima oekuje se da e vei broj Britanaca otputovati na godišnje odmore u usporedbi s prošlom godinom. Svi vodei turoperatori predviaju porast prodaje paket-aranžmana, što je nakon nekoliko godina uzastopnog pada veliki zaokret. Veina agencija koje imaju Hrvatsku u svom programu je vrlo optimistina što se tie skore sezone. Svi najvei turoperatori JET2.com-Jet2Holidays, Monarch-Cosmos, TUI Travel-Thomson Holidays, Prestige Holidays, Saga Holidays, Croatian Villas predviaju dvoznamenkasti rast (izmeu 15 i 30 posto) u odnosu prema 2012. godini. Najvei porast trebala bi imati Istra jer je pojaan broj letova prema Puli. Zadar bi isto tako trebao imati porast jer se kompanija Rayanair nakon dvije godine vratila s letovima iz Dublina. Unato otkazivanju letova Croatia Airlinesa s Gatwicka prema Zagrebu (etiri puta na tjedan) broj letova prema Zagrebu u usporedbi s prošlom godinom je povean jer je British Airways uveo dnevni let. Post Office je objavio godišnji barometar troškova za “city break“ kategoriju koja se svake godine korigira, ovisno o kretanju cijena u destinaciji te teaju britanske funte prema valuti u destinaciji. Na prvom je mjestu Budimpešta, a Dubrovnik koji se s 13. popeo na visoko šesto mjesto sigurno se smjestio na ljestvici gradova koje turisti iz Velike Britanije najradije posjeuju. City break postaje sve traženiji proizvod i na njemu bi trebalo sve više raditi. Tijekom prva etiri mjeseca u organizaciji Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Londonu i PR agencije Rooster, a u suradnji sa županij-


te dodaje da je Slavonija plodonosna ravnica isprepletena velikim i mirnim rijekama, bogata vinogradima i mnogobrojnim vrlo kvalitetnim, nagraivanim vinima. Manchester Evening objavio je lanak o Splitu, gradu zanimljivom zbog rimske povijesti i arhitekture, kulturnog naslijea, kristalno istog mora i mogunosti za aktivni turizam. Irish News u lanku o Zagrebu istie da je to jedan od najstarijih gradova u Europi te da su graani Zagreba vrlo prijateljski naklonjeni turistima. Takoer istie vrlo raznoliku gastronomsku ponudu i mnogobrojne muzeje, a posebno Muzej prekinutih veza. Starov lanak o Rabu i Krku istie prirodne ljepote tih otoka, gastronomsku ponudu, stare povijesne graevine, zidine i crkve. Diver, specijalizirani asopis koji piše o ronjenju, objavio je lanak o Lošinju i mogunostima koje ljubiteljima morskih dubina pruža more oko otoka. Piše o moru idealnom za ronjenje i istraživanje našeg podmorja. Istie da u muzeju u Velom Lošinju stoji izložen kip Apoksiomena koji je potpuno obnovljen, nakon što je otkriven 1996. godine. U Air Lingusovu in-flight asopisu objavljen je lanak o najljepšim plažama u Hrvatskoj. Mnogo je lanaka objavljeno o Dubrovniku. Tako je primjerice National Geographic Traveller objavio lanak pod nazivom “Pearlofthe Adriatic”. Sredinom ožujka poela je oglasna kampanja na britanskom tržištu objavom oglasa u tiskanim medijima (Guardian 23. veljae, Mail on Sunday 24. veljae, The Times 2. ožujka, Telegraph 9. ožujka, Daily Express 16. ožujka, The Times 23. ožujka) te oglasima na poznatim londonskim autobusima. Nakon objave prvih oglasa poveali su se telefonski i e-mail upiti individualnih gostiju koji traže informacije i dostavu promidžbenih materijala o Hrvatskoj. Prezentacija Turističke zajednice grada Dubrovnika u prostorijama Veleposlanstva RH u Londonu

skim te lokalnim turistikim zajednicama jedanaest novinara bilo je u posjetu Hrvatskoj. Od toga je pet novinara u travnju bilo na studijskom putovanju u Istri. Britanski mediji su od poetka godine objavili nekoliko afirmativnih reportaža i vijesti o Hrvatskoj meu kojima možemo izdvojiti: The Times je donio priu o Zagrebu kao idealnoj kratkoj, zimskoj, vikend-destinaciji. lanak je na zanimljiv nain pokazao zagrebaku kulturu življenja, predstavio muzeje i osvrnuo se na raznolikost gastronomske ponude. The Sun je objavio priu o Puli koja postaje sve važnije odredište britanskih turista. To je odredište koje je zanimljivo svim generacijama zbog spoja tradicije i modernih dogaaja, ponajprije festivala elektronike glazbe. Sainsbury’s Magazine u lanku o Slavoniji pod naslovom “For Vine Lovers” istie gastronomsku ponudu

Kampanja oglašavanja na crvenim autobusima u Londonu

Vijesti iz predstavništava

95



VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA




96

BROJ 45  SVIBANJ 2013.

Vijesti iz Glavnog ureda 


97



VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

U prva tri mjeseca odraeno je najintenzivnije razdoblje sajamskih nastupa i prezentacija. Hrvatski je turizam u organizaciji Hrvatske turistike zajednice predstavljen na 27 sajmova. I ove godine nastavljen je koncept suizlaganja na štandu prema kojem turistiki gospodarstvenici imaju mogunost zakupa 4,3 i više m² suizlagakog prostora štanda. Veliina suizlagakog prostora ovisi o vrsti štanda koji se koristi za pojedini sajamski nastup. Važno je napomenuti da svi pultovi suizlagaa imaju ugraene posebne videozaslone na kojima mogu prikazivati promidžbene filmove. Uz to, svaki suizlaga, uz naziv i logotip, ima i svoj QR kôd s pomou kojeg posjetitelji vrlo lako mogu pronai dodatne sadržaje koje tvrtke žele predstaviti posjetiteljima. U prva tri mjeseca 2013. godine Glavni ured nastupio je na jedanaest nacionalnih prezentacija i to u Utrechtu, Beu, Stuttgartu, Bratislavi, Madridu, Briselu, Pragu, Milanu, Münchenu, Budimpešti i Berlinu. U tim gradovima održali su se sajmovi posebno važni za hrvatski turizam na kojima se hrvatska turistika ponuda predstavila na etiri pulta, a svaki pult predstavljao je pojedinu županiju: Istru, Kvarner, Dalmaciju te Zagreb i kontinentalnu Hrvatsku. Od nacionalnih prezentacija do kraja godine održat e se još u studenom nastup u Londonu na sajmu WTM. Do sada je ostvareno jedanaest nastupa na info punktovima, gdje se nisu predstavili na etiri regionalna pulta nego su zbog uštede prostora brošure bile izložene na dva nacionalna pulta. U listopadu slijede još nastupi s dva info punkta. Uz sudjelovanje na opim turistikim sajmovima, od sijenja do ožujka Glavni ured Hrvatske turistike zajednice nastupio je još na dva nautika i tri kampinška sajma te na jednoj kongresnoj burzi. Do kraja godine planiran je nastup na dvjema kongresnim burzama te na dvama sajmovima specijaliziranim za kulturni turizam.

Štand Hrvatske turističke zajednice

Usporedno s drugim mediteranskim destinacijama te promatrajui sajmove na kojima nastupaju Glavni i Kongresni ured Hrvatske turistike zajednice, možemo zakljuiti da na svim tim sajmovima sudjeluju i nacionalni turistiki uredi, primjerice Cipra (u 2013. godini na 66 sajmova), Egipta, Malte (sudjeluju na 45 sajmova), Tunisa i Turske (sudjeluju na 129 sajmova u 2013.), dok s druge strane nacionalni

Vijesti iz Glavnog ureda

Sajmovi i prezentacije u prvom kvartalu 2013. godine




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

98

turistiki uredi Francuske, Italije (sudjeluju na 21 sajmu), Grke (sudjeluju na 18 sajmova), Portugala (sudjeluju na 11 sajmova) i Španjolske (sudjeluju na 14 sajmova) sudjeluju na znatno manje sajmova. Kada analiziramo trenutano dostupne podatke o posjeenosti sajmova, koje su dali organizatori sajmova, za veinu se utvruje da su imali vei ili manji pad broja posjetitelja (npr. Utrecht 17,9 posto, Be 1,5 posto, Madrid 1,7 posto, Ljubljana 9,4 posto, Milano 6,5 posto, München 8,3 posto, a Budimpešta ak 27,3 posto). S druge strane, samo manji broj sajmova zabilježilo je znatniji rast posjetitelja (Brisel 4,1 posto, Prag 3,6 posto, Beograd 2,5 posto, Pariz 5,5 posto, Helsinki 7,6 posto te Nürnberg 3,3 posto). Bez obzira na navedeno, na nekim su tržištima i dalje sajamski nastupi najbolji naini komunikacije s obzirom na novac kojim raspolažu. Tijekom svibnja i lipnja Hrvatska turistika zajednica donijet e okvirni plan sajamskih nastupa u 2014. godini, koji e biti u dogovoru s Predstavništvima Hrvatske turistike zajednice te u skladu s prvim odrednicama strateškoga marketinškog plana i openito kretanjima u marketingu. U 2013. godini planirano je 14 poslovnih radionica, a do kraja ožujka održano je šest. Poslovna radionica u Utrechtu bila je specijalizirana za obiteljske i male hotele, pa je i to razlog zašto je sudjelovao manji broj tvrtki. Sve ostale organizirane radionice,bile su izrazito dobro posjeene. Radionice u Kini su, kao i dosadašnjih godina, organizirane u suradnji sa Slovenskom turistikom organizacijom. Poslovne radionice u Kini



R.B.

Zemlja

Grad

Mjesec

Dan

Broj hrvatskih sudionika

Broj hrvatskih tvrtki

Broj stranih sudionika

Broj stranih tvrtki

Ukupan broj sudionika

Ukupan broj tvrtki

1.

Nizozemska

Utrecht

1

9

 14

14

11 

 28

 20

2.

Rusija

Moskva

1

22

41

30

189

144

230

174

3.

Slovenija

Ljubljana

1

25

55

25

29

15

84

40

4.

Ukrajina

Kijev

1

24

29

21

109

78

138

99

5.

NR Kina

Shanghai

4

12

11

7

107

63

118

70

6.

NR Kina

Guangzhou

4

15

10

7

113

49

123

56





















































































































Studijska putovanja novinara i suradnja s novinarima































































































































ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši. Tijekom veere predstavljena su i degustirana hrvatska vina, a prezentaciju je vodio poznati hrvatski somelijer Sandi Paris.

Od 1. sijenja do 30. travnja 2013. godine Hrvatsku su u potpunoj organizaciji Hrvatske turistike zajednice posjetila 52 strana predstavnika medija. U djelominoj organizaciji Hrvatske turistike zajednice Hrvatsku je posjetio 31 strani predstavnik medija. Iz toga se zakljuuje da su na studijskim putovanjima u Hrvatskoj boravila 83 strana predstavnika medija U istom razdoblju Hrvatska turistika zajednica je u suradnji sa svojim predstavništvima organizirala pet konferencija za novinare. Milano, 15. veljače 2013. – tijekom veere u hotelu Principe di Savoia održana je konferencija za novinare i predstavljen je hrvatski turizam. Prezentaciju je održao direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Milanu Dario Matoševi, a novinare je pozdravila i direktorica Glavnog



Prezentacija hrvatske enogastro ponude u Milanu






VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

99

ske turistike zajednice u eškoj Klaudio Stojni. Konferenciji je nazoilo 50-tak novinara i poslovnih partnera, a okupljene novinare pozdravila je i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši.

Vijesti iz Glavnog ureda

München, 21. veljače 2013. – u sklopu münchenskog sajma f.re.e. održane su konferencija za novinare i prezentacija hrvatskog turizma. Prezentaciju je održao direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Frankfurtu Mato Radi, a okupljene novinare pozdravila je direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši. Nakon održanih prezentacija novinarima je predstavljen i dio hrvatske vinske kulture koju je prezentirao Thomas Brandl, njemaki novinar koji izvještava o vinima i lan raznih strunih komisija na vinskim manifestacijama, veliki zaljubljenik u Hrvatsku te poznavatelj hrvatskih vina. Berlin, 6. ožujka 2013. – u sklopu nastupa na berlinskom sajmu ITB održane su konferencija za novinare i prezentacija koju je vodio direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Frankfurtu Mato Radi. Uvodni govor održala je direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši. Nakon toga je njemaki novinar Thomas Brandl, strunjak za vina, predstavio hrvatska vina a održana je i degustacija.

Tiskovna konferencija u Pragu 



























































































































Studijska putovanja agenata

Tiskovna konferencija na sajmu ITB u Berlinu

Bruxelles, 13. ožujka 2013. – u uvodu tradicionalne kon-

ferencije za novinare u poslovnom klubu Cercle de Lorraine u središtu Bruxellesa okupljenim novinarima obratila se direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši, a hrvatski turizam predstavio je direktor Predstavništva Hrvatske turistike zajednice u Belgiji Ivan Novak.

U razdoblju od 1. sijenja do 30. travnja 2013. godine Hrvatska turistika zajednica sufinancirala je studijska putovanja 20 amerikih, 20 belgijskih, 15 eških, 90 francuskih, 13 indijskih, 5 japanskih, 55 njemakih, 38 slovakih, 10 rumunjskih i 17 švedskih agenata. S obzirom na nain sufinanciranja studijskih putovanja agenata razlikujemo pet modela koji se razlikuju s obzirom na organizatora i inicijatora studijskog putovanja. Unutar modela sufinanciranja iznosi koji se odobravaju ovise o tomu dolaze li strani agenti u Hrvatsku zrakoplovom, autobusom, vlakom ili brodom pa u skladu s tim paušal koji se daje po osobi po danu iznosi 50 ili 25 eura. 

























































































































Hrvatska domain sastanaka i godišnjih skupština stranih udruga Osim aktivne organizacije studijskih putovanja novinara i turistikih agenata, Hrvatska turistika zajednica sudjelovala je u organizaciji godišnjih sastanaka i skupština stranih udruga. Spomenimo sljedee:

As Voyages

Susret s belgijskim medijima

Prag, 4. travnja 2013. – konferencija za eške novinare održana je kako bi se tamošnje medije izvijestilo o novostima u hrvatskoj turistikoj ponudi u 2013. godini. Prezentaciju o hrvatskom turizmu održao je direktor Predstavništva Hrvat-

Vodea mreža neovisnih putnikih agencija u Francuskoj AS Voyages (Selectour Afat) održala je od 24. do 27. sijenja 2013. godine u Dubrovniku kongres za putnike agente. Mreža ima više od 1200 lanica u Francuskoj, a u svojemu poslovanju nudi ne samo odmorišna, nego i poslovna putovanja. Sto osamdeset agenta, lanova AS Voyagesa, u sklopu kongresa obišli su turistike znamenitosti županije te im je bila predstavljena i turistika, kulturna i enološko-gastronomska ponuda Dubrovnika i okolice. Program boravka poeo je dolaskom sudionika u Dubrovnik, koji su odmah održali sjednice i sastanke. Idueg dana sudionici su,






BROJ 45  SVIBANJ 2013.

100

Potpore turistikim zajednicama na turistiki nerazvijenim podrujima

nakon radnog dijela kongresa, razgledali Dubrovnik. Ston na poluotoku Pelješcu posjetili su 26. sijenja prijepodne i ondje kušali domae specijalitete. Poslijepodne su se vratili u Dubrovnik i nastavili radni dio programa, a sljedei dan otputovali su u Francusku.

AFTA Udruga finskih organizatora putovanja i turoperatora AFTA (Association of Finnish travel Agents) održala je godišnju skupštinu u Hrvatskoj u hotelu Le Meridien Lav u Podstrani od 27. do 30. travnja. Na kongresu je bilo 110 sudionika, meu kojima i predstavnici najveih turoperatora u Finskoj: Aurinkomatkat, Apollo, Finmatkat, Lomamatkat, Finland travel bureau. Hrvatska turistika zajednica je, u suradnji s Turistikom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije, sudionicima skupa osigurala poseban program za vrijeme boravka. Na sveanom otvorenju predstavljena im je opa turistika ponuda, dok je za ostale dane bio organiziran program radi bližeg upoznavanja turistike ponude te županije.

Godišnja skupština Udruge finskih organizatora putovanja i turoperatora AFTA 



























































































































Potpore manifestacijama u 2013. godini U skladu s Programom rada, Hrvatska turistika zajednica e u 2013. godini nancijski poduprijeti nekoliko kulturnih, zabavnih, sportskih, enološko-gastronomskih i ostalih manifestacija regionalno, nacionalno i/ili meunarodno važnih i koji su glavni motiv dolaska turista u destinaciju, a koje pridonose :

Hrvatska turistika zajednica objavila je novi Pravilnik o potporama turistikim zajednicama na turistiki nerazvijenim podrujima. Na temelju toga pravilnika na internetskim stranicama Hrvatske turistike zajednice www.croatia.hr i Ministarstva turizma www.mint.hr objavljen je i Javni poziv za potpore turistikim zajednicama na turistiki nerazvijenim podrujima u 2013. godini. Krajnji rok za dostavu kandidatura u Glavni ured Hrvatske turistike zajednice bio je 29. ožujka 2013. godine, a pristiglo je nešto više od 400 kandidatura. 

unapreenju/obogaivanju turistikog proizvoda/ponude pojedinog odredišta i Hrvatske u cjelini razvoju sadržaja koji omoguuju produljenje turistike sezone poveanju ugostiteljskog i drugoga turistikog prometa, posebice u predsezoni i posezoni te na kontinentu stvaranju prepoznatljivog ugleda hrvatskog turizma.

  

















































































































































































































































Mnoštvo internetskih tehnologija i mnogi medijski kanali koji su korisnicima diljem svijeta dostupni putem internetske mreže omoguuju brz i jednostavan pristup velikom broju korisnih i raznovrsnih informacija. S obzirom na manjak slobodnog vremena i zahtjevnu dinamiku življenja, ljudi se sve više okreu traženju potrebnih informacija putem interneta. Na taj nain je prisutnost odreenog brenda na internetskoj mreži postao nezaobilazan imbenik uspjeha i promocije. Gledajui segment turizma, potencijalni korisnici na internetu sve eše traže informacije vezane za željeno odredište u kojemu žele provesti godišnji odmor. Za vrijeme pretraživanja na internetu korisnici su izloženi velikom broju vijesti, informacija i razliitih internetskih stranica, bombardirani su razliitim oglasima i vrlo esto ne mogu pronai relevantan i tražen podatak. Zato je važno korisniku ponuditi tono ono što traži koristei se tehnologijom oglašavanja i usmjeravanja na odreenu ciljnu skupinu. Oglašavanje putem interneta je tehnološko-marketinška grana koja svaki dan raste i u današnjem svijetu postaje nezaobilazan imbenik u izgradnji ugleda vlastitog proizvoda i pojedinog brenda te ostvarivanja novih poslovnih iskoraka u odnosu prema konkurenciji. U skladu s time, Hrvatska turistika zajednica provodi više internetskih marketinških aktivnosti radi promidžbe vlastitoga turistikog proizvoda kako bi postala kvalitativno i kvantitativno konkurentna u zahtjevnoj i kompleksnoj tržišnoj utakmici. Pružanjem relevantnog oglasa korisniku koji pretražuje na internetu postiže se zadovoljstvo kod korisnika i stvara vea kvaliteta samog brenda. U skladu s Programom rada za 2013. godinu, tijekom prvog kvartala Hrvatska turistika zajednica u nizu svojih online aktivnosti provodi oglašavanje na portalima na važnim tržištima te oglašavanje putem pretrage na Googleovoj tražilici. 























































































































Oglašavanje na portalima u 2013. godini

Krajnji rok za dostavu kandidatura u Glavni ured Hrvatske turistike zajednice bio je do 25. ožujka 2013. godine. Na Javni poziv pristigle su 634 kandidature. 



Oglašavanje na internetu







Oglašavanje na portalima u 2013. godini provodi se na tržištima Austrije, Njemake, Italije, Slovenije, Nizozemske, Francuske, eške, Slovake, Belgije, Poljske, Švicarske, Španjolske, Velike Britanije, Švedske, Norveške, Danske i Finske. To se oglašavanje provodi putem bannera (slikovnih oglasa) na najposjeenijim internetskim portalima odabranim na preporuku predstavništava Hrvatske turistike zajednice i u suradnji sa specijaliziranim promotivnim agencijama.




101

Oglašavanje na portalima ■

Oglašavanje za pretragu Realizacija oglašavanja za pretragu događa se putem Googleove tražilice te Google AdWords programa ciljanog oglašavanja. Cilj svake tražilice je stvoriti odanost korisnika te zato oglašivači imaju interes u zakupu ključnih riječi i ostvarivanju vidljivosti kod ciljanih potrošača. Googleov dominantni položaj na svjetskom tržištu razlog je zašto je Hrvatska turistička zajednica odabrala Googleovu tražilicu i Google AdWords servis. U tom dijelu online oglašavanja zakupljen je model CPC (Cost Per Click). On se odnosi na plaćanje prema ostvarenom kliku na oglas, koji se aktivira na osnovi određenih i ciljanih ključnih riječi i fraza za tekstualne oglase. Google oglasi su kratki, sastoje se od jedne linije naslova i dviju linija tekstualnog sadržaja te uočljive internetske adrese na koju oglas vodi korisnika. Oglašavanje za pretragu provodi se na austrijskom, švicarskom, češkom, njemačkom, danskom, britanskom, španjolskom, francuskom, talijanskom, nizozemskom, švedskom, slovenskom i slovačkom tržištu. Radi pravodobne primjene noviteta koje takav način oglašavanja omogućuje te pravodobne intervencije pri bilo kakvoj izmjeni plana ili realokaciji sredstava, Služba za internet Hrvatske turističke zajednice usko surađuje sa stručnjacima iz Googlea.

Primjer oglasa na Googleovoj tražilici ■

Direktorica Meri Matešić posjetila Istarsku razvojnu turističku agenciju U uredima Istarske razvojne turističke agencije (IRTA) 19. ožujka 2013. godine u Puli je održan radni sastanak direktorice Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić s predstavnicima istarskog turizma, direktorom Turističke zajednice Istre Denisom Ivoševićem i direktorom IRTA-e Sinišom Miljevićem. Upoznavanje s tijekom aktivnosti na pripremi sezone i dočeka gostiju u povodu uskrsnih blagdana uveli su sugovornike u glavnu temu sastanka – predstavljanje Istarske razvojne turističke agencije, njezine organizacijske strukture i aktivnosti koje provodi te rada kontaktnog centra Istre kojim rukovodi. Nakon donošenja strateških dokumenata razvoja elektroničkog marketinga ‹Strategija e-marketinga› i ‹Izvedbeni plan Kontakt i prodajnog centra: e-Istra›, u sklopu kojih je određen novi poslovni model, IRTA je postala nositelj najvećeg dijela aktivnosti na području e-marketinga koji je najvažniji dio rada. Online komunikacije su među najvažnijim aktivnostima predviđenima u 2013. godini s naglaskom na rast i razvoj. Rad na području online komunikacija potpora je uspješnom repozicioniranju i restrukturiranju Istre kao turističke destinacije. Osnovni preduvjet za učinkovitu provedbu projekta e-marketinga je suradnja Turističke zajednice Istarske županije, IRTA-e, turističkih zajednica gradova i mjesta, hotelskih kompanija i ostalih pružatelja usluga u turizmu na području županije, u čijoj koordinaciji Turistička zajednica Istre aktivno sudjeluje. Suradnja s IRTA-om s jedne je strane usmjerena k razvoju destinacijskoga internetskog portala Istre i društvenih mreža te s druge strane, u sklopu Info i prodajnog centra Istre, poboljšanju sustava izravne prodaje smještajnih kapaciteta. U razgovoru s djelatnicima Info i prodajnog centra Istre, direktorica Meri Matešić izvijestila je o radu centra koji korisnicima nudi informativne i prodajne usluge. Tijekom 2012. u info sustav i internetske stranice uneseni su podatci za gotovo 4000 apartmana, 170 kuća za odmor i 500 soba čime se nastavlja izravna suradnja s lokalnim turističkim zajednicama i iznajmljivačima, a u svrhu predstavljanja i izravne prodaje smještajnih kapaciteta unutar tog dijela smještajne ponude u destinaciji.

Direktorica Meri Matešić u razgovoru s djelatnicima Istarske razvojne turističke agencije

Vijesti iz Glavnog ureda

Banneri (slikovni oglasi) koji se koriste različitih su standardnih veličina koje je odredio Interactive Advertising Bureau (IAB). Portali su odabrani na temelju zamijećenog dosega publike na spomenutim tržištima, a uglavnom spadaju u kategoriju portala koji su usko vezani za turizam te u kategoriju informativnih portala. Oglašavanje na tim portalima provodi se u suradnji sa specijaliziranim promotivnim agencijama. Model oglašavanja obuhvaća model CPM, tj. zakup prema 1000 dojmova na pojedinome medijskom prostoru. Takvo online oglašavanje dio je brendinške strategije kojom se kod korisnika, uz namjenski poslane vizualne poruke, jača svijest o brendu.

■■■■■■■■

VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

102 treba stalno pratiti i pravodobno se prilagoditi promjenama. Rastu rezervacija zasigurno je pridonio i vrlo uspješan nastup Hrvatske na do sada održanim sajamskim nastupima, ali i mnoge druge tržišne aktivnosti koje provodimo”, istaknula je Mateši dodajui da je Hrvatska turistika zajednica provodila oglašavanje na ciljanim tržištima. Takoer, Meri Mateši je ministra Lorencina izvijestila i o dosadašnjoj realizaciji promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu, koje provodi Glavni ured u suradnji s predstavništvima Hrvatske turistike zajednice u inozemstvu. Ministar Lorencin zahvalio je na opširnoj prezentaciji istiui da je spreman za izazove koji ga ekaju. Takoer je rekao kako Ministarstvo turizma i Hrvatska turistika zajednica moraju snažno suraivati, za što su temelji ve postavljeni. “Moramo dati sve od sebe kako bismo imali što bolje rezultate te unositi poboljšanja da budemo još bolji”, istaknuo je ministar turizma.

Ciljevi zadani za ovu godinu jesu porast ostvarenih rezervacija, porast poslanih ponuda za smještajne usluge, nastavak davanja potpore važnijim turistikim projektima kao što je Istra Inspirit, te pokretanje novog kruga izobrazbe agenata pozivnog centra. Kao aktivnost koja je poela tijekom 2012. godine, u 2013. se nastavlja i komunikacija sa zajednicom putem društvenih mreža, posebice Facebooka i Twittera. Misija rada Istarske razvojne turistike agencije provodi se preuzimanjem aktivne uloge u kreiranju razvoja turizma Istre te poticanjem konstruktivne suradnje na svim razinama kako bi se modernizirali razvojni procesi u kojima se isprepleu zajedniki interesi privatnog i javnog sektora. Suradnja privatnih subjekata, zatim suradnja javnih subjekta te posebno suradnja privatnog i javnog sektora s posebnim naglaskom na jedinice lokalne samouprave, središte su rada IRTA-e jer se na taj nain želi utjecati na brži i jasno definirani razvoj s osnovnom misijom povezivanja interesa razvoja i pronalaženja najboljih rješenja u provedbi Master plana razvoja istarskog turizma, a s osnovnim ciljem repozicioniranja i restrukturiranja Istre kao turistike destinacije. 





























































































































Ministar turizma Darko Lorencin posjetio Glavni ured Hrvatske turistike zajednice Ministar turizma Darko Lorencin posjetio je 21. ožujka Glavni ured Hrvatske turistike zajednice i razgovarao s direktoricom Meri Mateši. Lorencin je na sastanku istaknuo važnost Hrvatske turistike zajednice u promidžbi hrvatskog turizma u zemlji i svijetu te zahvalio na mnogobrojnim aktivnostima kojima Hrvatska turistika zajednica predstavlja zemlju kao poželjnu turistiku destinaciju. Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši estitala je ministru Lorencinu na imenovanju i zaželjela mu mnogo uspjeha te istaknula kako se raduje buduoj suradnji, s obzirom na to da je ministar turizma istodobno predsjednik Hrvatske turistike zajednice. Takoer je novomu ministru predstavila svoj tim te zadae i aktivnosti Hrvatske turistike zajednice prema Programu rada i operativnom marketinškom planu te izvijestila o aktualnom stanju na tržištu.

























































































































Održane sjednice Turistikog vijea i Sabora Hrvatske turistike zajednice Na 13. sjednici Turistikog vijea Hrvatske turistike zajednice održanoj 12. travnja 2013. godine, kojoj je predsjedao ministar turizma Darko Lorencin, donesena je odluka o raspisivanju otvorenog postupka nabave usluga izrade Strateškoga marketinškog plana hrvatskog turizma za vrijeme od 2014. do 2018. godine. Operativnim marketinškim planom hrvatskog turizma za 2013. (OMPHT 2013.) te Programom rada Hrvatske turistike zajednice za 2013. godinu kao izvedenicom OMPHT-a, na sjednici je zakljueno kako e Glavni ured Hrvatske turistike zajednice, prihvaajui potrebu za sveobuhvatnom inovacijom u pogledu nacionalne strategije marketinga u turizmu, do kraja 2013. godine izraditi Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za etiri godine, od 2014. do 2018..

13. sjednica Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice

Meri Matešić i Darko Lorencin u prostorijama Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice

“Prema informacijama o stanju prodaje na kljunim emitivnim tržištima, situacija je stabilna i pozitivna, no stanje

Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši izvijestila je kako u sklopu promidžbenih aktivnosti na dalekim tržištima i ove godine Hrvatska turistika zajednica surauje sa Slovenskom turistikom organizacijom te je tako organizirala poslovne radionice u Kini, i to 12. travnja u Shanghaiu te u Guangzhou 15. travnja 2013. godine, a radionice su predviene za nositelje hrvatske turistike ponude i kineskih turistikih agencija. Radionice su odlina prigoda za sažimanje turistike sezone, ali i planiranje dodatnih promidžbenih akcija u predsezoni i posezoni




103



VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

Takoer je izvijestila o aktualnom stanju na najvažnijim emitivnim tržištima, a prema trenutanim najavama i prognozama, daljnji rast dolazaka, unato krizi, oekuje se s njemakog, nizozemskog, eškog i slovenskog tržišta. Veina stranih tržišta nalazi se u “zoni” pozitivnih pokazatelja, dok manji broj tržišta bilježi minuse, što je i oekivano uzmemo li u obzir aktualne krizne gospodarske okolnosti. Nakon sjednice Turistikog vijea održana je i 5. sjednica Sabora Hrvatske turistike zajednice na kojoj je jednoglasno prihvaeno izvješe o ostvarenju Programa rada Hrvatske turistike zajednice s izvješem o financijskom poslovanju za 2012. godinu. Takoer, jednoglasno je prihvaeno izvješe Nadzornog odbora o poslovanju Hrvatske turistike zajednice za 2012. godinu koje je predstavila predsjednica Nadzornog odbora Hrvatske turistike zajednice Ivana Kolar. Direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši opširno je predstavila odraene aktivnosti Hrvatske turistike zajednice u protekloj godini te istaknula kako je Hrvatska turistika zajednica u 2012. godini uspješno provela programske zadatke u granicama zadanim Programom rada te je djelovala u skladu sa zakonima i aktima Hrvatske turistike zajednice te odlukama Sabora i Turistikog vijea koji su do tada bili doneseni.

Upravljanje destinacijama bila je glavna tema sastanka Koordinacije turistikih zajednica ��upanija 17. travnja 2013. godine kojemu je prisustvovao i ministar turizma i predsjednik Hrvatske turistike zajednice Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši. Uvodno, ministar je na sastanku istaknuo važnost upravljanja našom turistikom budunošu te naglasio kako je s tim ciljem pripremljena i Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine koja daje konkretne smjernice i aktivnosti koje je u tom smislu potrebno poduzeti. Podsjetio je kako je u intenzivnoj pripremi i raspisivanje javnog poziva za Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Glavna tema sastanka Koordinacije bila je predstavljanje realizacije Projekta razvoja DMO. Prezentaciju projekta održao je dr.sc. Miroslav Dragievi, direktor tvrtke Horwath Consulting Zagreb, koja je u otvorenom postupku nabave izabrana kao najpovoljniji Izvoa.

U 2012. godini Hrvatska je odlino iskoristila svoje prednosti od kojih se istiu odlina prometna dostupnost, dobra “vrijednost za novac”, sve kvalitetnija ponuda, vrlo visok stupanj zadovoljstva gostiju itd., istaknula je direktorica Meri Mateši. Zakljuila je kako su aktivnosti Hrvatske turistike zajednice i predstavništava te ispostava u inozemstvu znatno pridonijele daljnjoj afirmaciji Hrvatske na meunarodnom turistikom tržištu, poboljšanju ugleda i položaja hrvatskog turizma te da su obavljene sve kljune promotivne i tržišne aktivnosti utvrene Programom rada za 2012. godinu i odlukama Turistikog vijea Hrvatske turistike zajednice.

Predstavnici TZŽ, Glavnog ureda i Ministarstva turizma na radnom sastanku

5. sjednica Sabora Hrvatske turističke zajednice 



























































































































Cilj projekta razvoja DMO je osposobljavanje sustava turistikih zajednica kao i Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice za aktivno preuzimanje uloge i primjenu novih znanja i tehnologija u upravljanju destinacijama i turistikim marketingom, te njihovo djelovanje na principima destinacijske menadžment organizacije (DMO) koje usklauju interese, te razvijaju i jaaju partnerske odnose i zajedniko djelovanje javnog i privatnog sektora pojedine destinacije. Proces tranzicije sustava turistikih zajednica na svim razinama, kao i Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice trebao bi pridonijeti uinkovitijem upravljanju razvojnim procesima i horizontalnim i vertikalnim destinacijskim lancem vrijednosti, dinamiziranju lokalne ekonomske aktivnosti, unapreenju proizvoda/ponude, te poveanja konkurentnosti pojedinih destinacija i hrvatskog turizma u cjelini. Dobre primjere upravljanja destinacijama Kvarnera i Istre prezentirali su Renata Vincek savjetnica u TZ Primorsko-goranske županije i Denis Ivoševi direktor TZ Istarske županije. Takoer, ministar je najavio i izmjenu Zakona o turistikim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, kako bi se turistike zajednice prilagodile spomenutim strateškim dokumentima i još uinkovitije upravljale odredištima, što je nužno za podizanje

Vijesti iz Glavnog ureda

Održan sastanak o važnosti upravljanja destinacijama

koje bi dodatno poveale turistiki promet s kineskog tržišta, istaknula je Mateši.




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

104 ponudu. Slovenska novinarka Verica Maruši dobila je “Zlatnu penkalu” za polusatnu emisiju “V objemu hrvaških mest” koja je prošle godine emitirana u udarnom veernjem terminu televizijske postaje Vaš kanal. “Zlatna penkala” dodjeljuje se u dvije kategorije: za najbolji tiskani materijal i najbolju TV ili radijsku emisiju, a bilo je nominirano 18 radova iz tiska, 11 TV priloga i dva radijska priloga.

konkurentnosti i ostvarenje zacrtanih ciljeva iz Strategije. Nakon toga su direktori županijskih turistikih zajednica iznijeli svoja iskustva primjene zakona na terenu. U nastavku sastanka nazoni su informirani o projektu ocjenjivanja kvalitete i turistikih nagrada koje e se dodjeljivati na Danima hrvatskog turizma. Nakon radnog dijela, direktorica Meri Mateši iskoristila je priliku i zahvalila na suradnji kolegi Šimi Vlašiu dugogodišnjem direktoru TZ Šibensko-kninske županije obzirom na odlazak u mirovinu.

Verica Marušič, dobitnica Grand Prix nagrade “Zlatna penkala” za 2012. godinu

Meri Matešić i Šime Vlašić 



























































































































Sveano dodijeljene godišnje nagrade “Zlatna penkala” stranim turistikim novinarima Nagrade “Zlatna penkala” u Zadru su 20. travnja 2013. godine u crkvi sv. Donata predali direktorica Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši i pomonik ministra turizma Davor Ižakovi. Dobitnici Grand Prix nagrade “Zlatna penkala” za 2012. godinu, koju Hrvatska turistika zajednica dodjeljuje stranim novinarima za najvei doprinos promidžbi hrvatskog turizma u svijetu su Marie Claire Digby, novinarka asopisa The Irish Times i Verica Maruši, novinarka TV postaje Vaš kanal. Mary Claire Digby iz Irske vrlo esto piše o enogastronomiji, ima i svoju tjednu kolumnu, Food File u asopisu The Irish Times Saturday. “Zlatnom penkalom” nagraena je za tekst objavljen u asopisu The Irish Times, a koji na slikovit i vrlo informativan nain u lanku “On The Truffle Trail” opisuje istarsku gastronomsku

Marie Claire Digby, dobitnica Grand Prix nagrade “Zlatna penkala” za 2012. godinu

Zajednička fotografija nagrađenih


Za osobe s invaliditetom predviena su dva apartmana visokog standarda. Dnevni boravak, terase i ostali objekti dostupni su svima, a jelovnik je otisnut i na Brailleovu pismu. U planu je izgradnja bazena, tuševa i sunališta, svjetlosnog alarma za gluhonijeme i vrpce za slijepe osobe. U tijeku je izrada cjenika smještaja, hrane i pia na Brailleovu pismu te posebnog ulaza na daljinsko upravljanje. Svetvinenat, mjesto udaljeno tri kilometra od Stancije, iznimne je kulturno-povijesne vrijednosti s mnogobrojnim dogaajima, a u kojem je u tijeku obnova renesansnog Kaštela, mjesta održavanja mnogih manifestacija i dogaaja, koji e biti pristupaan i osobama s invaliditetom.

Ovogodišnja, deveta sveana dodjela “Zlatne penkale” organizirana je u crkvi svetog Donata u Zadru. Za trodnevni boravak više od 20 novinara u Hrvatskoj, koji dolaze s naših kljunih emitivnih tržišta, Turistika zajednica grada Zadra je u suradnji s Hrvatskom turistikom zajednicom priredila poseban program za novinare kako bi doživjeli Hrvatsku na autentian nain, uvjerili se u ouvanost prirodne i kulturne baštine, gostoljubivost naših ljudi, probali i razliitu gastronomsku ponudu te sa sobom ponijeli nezaboravna iskustva i doživljaje o kojima e govoriti svojim prijateljima ili e o njima pisati. Gotovo sva turistika odredišta u Hrvatskoj prošle su godine u našoj organizaciji posjetila 552 novinara, rekla je direktorica Hrvatske turistike zajednice Meri Mateši. Istaknula je kako su sve reportaže stranih novinara objavljene u svjetskim medijima neizmjerno važne za promidžbu hrvatskog turizma, a Hrvatska turistika zajednica od osnivanja 1992. godine, domain je mnogim medijskim predstavnicima iz cijelog svijeta. U želji da istakne vrijednosti profesionalnog pristupa izvješivanja u Hrvatskoj, Hrvatska turistika zajednica utemeljila je nagradu “Zlatna penkala” za najbolje tekstove te radijske i televizijske priloge o hrvatskom turizmu. Mjesto dodjele nagrade mijenja se svake godine, a dosad su dodjele nagrade “Zlatna penkala” održane u Zagrebu, Splitu, Rovinju, Opatiji, Dubrovniku, akovcu, Osijeku i Otocu. 



























































































































Ruralni turizam Stancija 1904 ovogodišnji pobjednik izbora EDEN s temom “Pristupaan turizam” Ruralni turizam Stancija 1904 proglašen je Europskom destinacijom izvrsnosti (EDEN) 2012./2013., 23. travnja u Višnjici, a tema je bila “Pristupaan turizam”, dok su za etiri pratitelja izabrani grad Daruvar, Terme Jezerica, grad Varaždin i Terme Tuhelj. Odluilo je to struno povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika Ministarstva turizma, Hrvatske turistike zajednice i Hrvatske udruge paraplegiara i tetraplegiara, nakon predstavljanja šest destinacija koje su ušle u uži krug ovogodišnjeg izbora: grad Daruvar, Ruralni turizam Stancija 1904, Terme Jezerica, Terme Tuhelj, grad akovec i grad Varaždin. Ruralni turizam Stancija 1904 smješten je na stogodišnjem imanju u srcu Istre, u mjestu Smoljancima, a sastoji se od tradicijskih istarskih kua, obnovljenih i opremljenih u kue za odmor s apartmanima. Imanje od šest tisua etvornih metara okruženo je suhozidom, a na njemu je ureen park s 200 godina starom ladonjom (Celtis australis), zatim djeje igralište i parkiralište.

Glavni ured Hrvatske turistike zajednice poslao je u prosincu poziv turistikim zajednicama za sudjelovanje u izboru za Europsku destinaciju izvrsnosti 2012./2013. o temi “Pristupaan turizam”, a natjeaj je bio otvoren do 30. sijenja 2013. godine. Turistike zajednice županija bile su dužne izvijestiti svoj niži ustroj i, u skladu s objavljenim kriterijima, prijaviti kandidate za izbor nacionalnog pobjednika. Osnovani su tim i povjerenstvo u koje je Glavni ured imenovao tri lana, Ministarstvo turizma je dalo jednog lana, a jednog lana imenovala je Hrvatska udruga paraplegiara i tetraplegiara. Zadaa povjerenstva bila je izabrati deset najboljih kandidata, posjetiti ih i ocijeniti te izabrati pet nalista. Na adresu Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice pristiglo je 10 kandidatura i to za destinacije: grad Daruvar, grad Krapinu, Terme Jezericu – Donju Stubicu, Tuheljske toplice Tuhelj, grad Varaždin, grad Vrgorac, grad akovec, grad Karlovac, mjesto Topusko te Ruralni turizam Stancija Smoljanci  Svetvinenat. Na javni su se poziv ove godine mogle prijaviti destinacije koje su turistiki pristupane, odnosno koje razvijaju turistiku ponudu tako da bude dostupna svim osobama, bez obzira na zika ogranienja, invaliditet ili godine. U skladu s preporukama Europske komisije, to podrazumijeva odredište bez zapreka Prezentacija EDEN kandidata u Višnjici

Vijesti iz Glavnog ureda

105



VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

106

Predstavljen lm o turistikoj ponudi za osobe s invaliditetom

(infrastruktura i objekti), prijevoz pogodan za sve korisnike, zatim aktivnosti, dogaaje i zanimljivosti u kojima mogu sudjelovati sve osobe te marketing, booking sustav, internetske stranice i usluge, to jest informacije dostupne svima. Nacionalni kriteriji podrazumijevali su, meu ostalim, djelominu ili potpunu pristupanost prometne povezanosti, zatim prometne infrastrukture, javne ustanove te smještajne, ugostiteljske, rekreacijske, kulturne, zabavne i ostale ponude u destinaciji. Podsjeamo, radi stvaranja europske mreže najljepših mjesta održivog turizma, Europska komisija je 2006. godine pokrenula projekt EDEN (European Destination of Excellence), izbor europskih destinacija izvrsnosti, u kojem se s lanicama Europske unije, kao zemlja kandidatkinja, natjee i Hrvatska. Projekt se zasniva na nacionalnim natjecanjima koja rezultiraju izborom turistike destinacije izvrsnosti za svaku zemlju, a glavni je cilj privui pozornost na vrijednosti, raznolikost i zajednika obilježja europskih turistikih odredišta te nagraene umrežiti. Nagraena podruja uglavnom su slabije poznata europska odredišta, smještena u zemljama lanicama i zemljama kandidatkinjama.

Dokumentarno-turistiki lm pod nazivom “Turizam bez zapreka”, koji je sunancirala Hrvatska turistika zajednica, predstavljen je 18. ožujka 2013. godine u hotelu The Westin. Film je snimljen na dvama jezicima – hrvatskom i engleskom, a svrha mu je upozoriti na civilizacijsku razinu brige o osobama s invaliditetom dostojnu europskih i svjetskih standarda. Film je snimio OBZORFILM d.o.o., a redatelj i scenarist je Nikola Juri. 

















































































































































































































































NASTUPI NA KONGRESNIM I INSENTIVNIM BURZAMA Conventa, Ljubljana, 16. – 17. sijenja 2013.

Prvi nacionalni pobjednik EDEN-a o temi “Turistika destinacija na ruralnom podruju” bio je Sveti Martin na Muri, zatim urevac  grad Picoka, o temi “Turizam i lokalna nematerijalna baština”, dok je pobjednik 2008./2009. godine o temi “Turizam i zaštiena podruja” bio Nacionalni park Sjeverni Velebit. Grad Nin odnio je pobjedu 2009./2010. kada je tema bila “Turizam uz vode”, a Pustara Višnjica bila je pobjednik 2010./2011., kada je tema bila “Turizam i prenamjena zikih lokaliteta”. U godinama 2011./2012. zadaa dosadašnjih zemalja sudionica u projektu bila je promocija projekta EDEN i destinacija izvrsnosti. 



Kongresni i insentivni ured Hrvatske turistike zajednice nastupio je na kongresnoj i insentivnoj burzi “Conventa” koja se održala u Ljubljani 16. i 17. sijenja 2013. godine. Na burzi je sudjelovalo 112 izlagaa iz jugoistone Europe od kojih su 23 iz Hrvatske. Izlagai su se susreli s oko 300 kupaca na unaprijed dogovorenim sastancima. Hrvatski kongresni i insentivni ured zajedno s kongresnim uredima destinacija organizirao je inspekcijska putovanja kupaca s Convente u Hrvatsku (Opatija, Umag, Sv. Martin na Muri) što je uz kontakte koji se ostvaruju na burzi najvažniji dio izravne prodaje hrvatskih kongresnih i insentivnih kapaciteta. 

Hrvatska turistika nagrada Potkraj sijenja u dnevnim novinama (Veernji list, Slobodna Dalmacija, Novi list, Glas Istre, Jutarnji list i Glas Slavonije) objavljen je Natjeaj za dodjelu Hrvatske turistike nagrade za 2012. godinu te su zakljuno s 31. ožujkom 2013. godine zaprimljeni prijedlozi za dodjelu godišnje nagrade “Anton Štifani” za pojedince i tvrtke ili ustanove te za dodjelu Hrvatske turistike nagrade za životno djelo. Pristiglo je 19 prijedloga, od kojih je pet za nagradu za životno djelo, šest za godišnju nagradu u kategoriji pojedinac te osam u kategoriji tvrtka ili ustanova. Pristigli prijedlozi bit e dostavljeni lanovima Povjerenstva za utvrivanje prijedloga za dodjelu Hrvatske turistike nagrade, koji e na sjednici Povjerenstva donijeti prijedlog nagrada Turistikom vijeu Hrvatske turistike zajednice. Takoer, na sjednici Turistikog vijea održanoj 12. travnja 2013. godine donesen je novi prijedlog da se nagrada dodijeli najviše trojici pojedinaca te najviše trima tvrtkama i/ili ustanovama i/ili udrugama. Prijedlog je i da se nagrada dodjeljuje do kraja tekue godine, a ne kao do sada do 15. srpnja tekue godine za prethodnu godinu ili dulje razdoblje. 



























































































































Promotivna kampanja za strana tržišta Za potrebe oglašavanja na stranim tržištima, Služba za izdavaštvo realizirala je prilagodbu oglasa iz kampanje Brojevi s motivom otoka Raba. Tako su, u skladu sa zahtjevima tržišta, prilagoeni i banneri za internet u odgovarajue formate s motivom otoka Mljeta i Plitvikih jezera. Izmijenjen je i promidžbeni TV spot “Brojevi” koji traje 20 sekundi. 



























































































































Kongresna i insentiv burza “Conventa“ u Ljubljani

IMEX, Frankfurt, 21. – 23. svibnja 2013. Hrvatski kongresni i insentivni ured i ove je godine nastupio na kongresnoj i insentivnoj burzi IMEX koja se održala od 21. do 23. svibnja 2013. godine u Frankfurtu. Kongresne i insentivne burze najvažnije su okupljalište meunarodne kongresne i insentivne ponude i potražnje te specijaliziranih medija i iskljuivo su namijenjene poslovnim ljudima. Organizatori sajmova osiguravaju izlagaima sastanke s visoko kvalitetnim kupcima kroz poseban “Hosted Buyers” program gdje na burze dovode najvažnije kupce, predstavnike medija, korporacija i organizacija sa svih pet kontinenata i nanciraju njihov dolazak. Zajedno s 23 suizlagaa Hrvatski kongresni i insentivni ured Hrvatske turistike zajednice predstavio je kongresnu i insentivnu ponudu Hrvatske putem 11 prezentacija za skupine kupaca iz Europe, Kine, Rusije i SAD-a koje je održao direktor Hrvatskoga kongresnog i insentivnog ureda Nikola Rai, a održano je i više od 60 pojedinanih sastanaka. 






























































































































VIJESTI IZ GLAVNOG UREDA

107

Vijesti iz Glavnog ureda

NASTUPI NA POSEBNIM PREZENTACIJAMA I POSLOVNIM RADIONICAMA – MEUNARODNIM SUSRETIMA KONGRESNE I INSENTIVNE PONUDE I POTRAŽNJE Successful Meetings University – International, New York, 8. – 10. ožujka 2013. Na susretu kongresne i insentivne ponude i potražnje uz Hrvatski kongresni i insentivni ured, bili su zastupljeni i kongresni uredi iz Europe i svijeta te važniji hotelski lanci i zrakoplovne kompanije. Tijekom dva dana pokazano je veliko zanimanje za Hrvatsku. Svaki od 20 pojedinanih sastanaka s organizatorima kongresa i insentiva trajali su 20-ak minuta tako da je cjelodnevni program bio potpuno popunjen.

International MICE Forum, Moskva, 17. i 18. ožujka 2013. Na poslovnoj radionici  susretu kongresne i insentiv ponude i potražnje stol Hrvatskoga kongresnog i insentivnog ureda posjetilo je osamnaest predstavnika ruskih i meunarodnih korporacija, organizatora kongresa i insentiva sa sjedištem u Rusiji. 



























































































































AKTIVNOSTI UREDA ZA KULTURNI TURIZAM Roadshow radionice – Short Breaks: Culture, Nature, Wellness. Brescia, Bologna Roadshow radionice

Ured za kulturni turizam Hrvatske turistike zajednice sudjelovao je na B2B radionicama pod nazivom: Roadshow Short Breaks: Culture, Nature, Wellness, u Bresci 8. travnja i Bologni 9. travnja. Radionice je organizirala TTG ITALIA – talijanska tvrtka poznata po, osim izdanju TTG turistikog asopisa, organiziranju segmentiranih poslovnih radionica u cijeloj Italiji te svake druge godine sajma kulturnog turizma u Firenzi. Na radionici u Bresci, na kojoj je sudjelovalo 40 predstavnika lokalne turistike industrije, iskazano je veliko zanimanje za Hrvatsku, pa tako 80 posto predstavnika TO/TA i predstavnika CRAL-a ima Hrvatsku u svojoj ponudi, a ostatak je želi uvrstiti. Na radionici u Bologni za podruje pokrajine Emilia Romagna sa 71 predstavnikom turistike industriji pokazano je još vee zanimanje, a talijanske partnere zanimalo je sve – od ljetnih paketa do kulturnih ruta, biciklistikih tura te nautikih kraih i duljih putovanja. Iskustva talijanskih partnera koji u ponudi imaju Hrvatsku pozitivna su i svi se nadaju da e, unato krizi koja u Italiji vlada, moi ponoviti prošlogodišnje rezultate. Na radionici je sudjelovala i Turistika zajednica Grada Zagreba te Milenij hoteli iz Opatije. Oba nastupa mogu se ocijeniti više nego uspješnima jer su svi partneri pokazali visoku razinu motivacije i interesa u zastupanju aranžmana za Hrvatsku. 

























































































































Edukacijski seminar za kulturni turizam u Grubišnom Polju



Jedan od ciljeva Ureda za kulturni turizam Hrvatske turistike zajednice je sustavno poticati, razvijati i koordinirati inicijative razvoja kulturno-turistikih proizvoda. Kako bi nositeljima kulturno-turistike ponude pomogli u stvaranju kulturno-turistikih proizvoda, Ured organizira edukativne seminare za kulturni turizam. U organizaciji Ureda za kulturni turizam Hrvatske turistike zajednice, Turistike zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije i Turistike zajednice grada Grubišnog Polja, 25. travnja 2013. godine u Centru za kulturu i informiranje Dr. Franjo Tuman u Grubišnom Polju održan je edukacijski seminar za kulturni turizam o temi “Razvoj regionalnoga kulturno-turistikog touring proizvoda”. U sklopu seminara Edvin Jurin (McCann Erickson Croatia, Momentum, Weber Shandwick) održao je predavanje u kojim je naznaio kako povezati potencijale lokalnih atrakcija u jedinstveni touring proizvod. Iznimno vrijedan nastavak predavanja inila je edukativna radionica tijekom koje su sudionici seminara na prikladnim primjerima iz prakse interaktivno istraživali i donosili mogua rješenja te predviali razvoj potencijalnih proizvoda. 






























































































































HTZ Glasnik

108

BROJ 45  SVIBANJ 2013.

Vijesti iz sustava                    




VIJESTI IZ SUSTAVA

109

Na sjednici skupštine Turistike zajednice grada Cresa 27. ožujka 2013. godine, kojom je predsjedao gradonaelnik i predsjednik Turistike zajednice Kristijan Jurjako, osnovana je Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma otoka Cresa. Za predsjednika te skupine izabran je Ljubo Fornari, poduzetnik, ugostitelj i vlasnik obiteljskog smještaja, a uz njega e biti ukljueni predstavnici mjesnih odbora Orlec, Valun, Martinšica, Dragozetii i Beli te predstavnik vrlo aktivne Udruge iznajmljivaa obiteljskog smještaja grada Cresa., Direktorica Turistike zajednice grada Cresa Sanja Živanovi istaknula je potrebu poboljšanja obiteljskog smještaja, ureenja, promidžbe, edukacije, ali i uporabe interneta u svakidašnjoj komunikaciji radi bolje popunjenosti, produljenja sezone i bolje obaviještenosti graana – iznajmljivaa. To e ujedno biti jedna od osnovnih zadaa te nove otone strukovne udruge. Uvjet za ostvarenje veih koristi od turizma meusobna je bolja povezanost iznajmljivaa obiteljskog smještaja, ugostitelja, brodara, proizvoaa autohtonih creskih proizvoda, ali i hotelijera, agencija – kako bi se stvarala nova, atraktivna ponuda zanimljiva turistima i u razdoblju izvan glavne turistike sezone. Dobra suradnja s Turistikom zajednicom Kvarnera, koja je rezultirala brendiranjem ugostiteljskih objekata oznakom kvalitete “Kvarner food”, nastavit e se i dodjeljivanjem oznake kvalitete za obiteljski smještaj “Kvarner family”. 



























































































































Zagreb – kongresna zvijezda jugoistone Europe Na kongresnoj burzi “Conventa”, koja se održala u Ljubljani 16. i 17. sijenja 2013. godine, Zagreb je osvojio nagradu “Meetings star” kao najbolje kongresno odredište jugoistone Europe. Kako bi dobila to priznanje, hrvatska je metropola morala zadovoljiti više tajno ispitivanih kategorija kao što su kvaliteta infrastrukture, atraktivnost turistikih lokaliteta, dostupnost itd. Uz Zagreb kao odredište, priznanje je dobio i zagrebaki hotel Esplanade kao najbolji luksuzni hotel (“The best luxury city meeting hotel”). Sveana dodjela nagrada održana je 16. sijenja u Cankarjevu domu, a nagradu je preuzeo voditelj Kongresnog ureda Turistike zajednice Grada Zagreba Zlatan Mufti. Turistika zajednica Grada Zagreba izuzetno cijeni osvojenu nagradu te posebno istie injenicu da je prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u prvih devet mjeseci 2012. godine održano 2 274 poslovnih skupova, koji ine gotovo polovicu svih održanih skupova u Republici Hrvatskoj. 



























































































































Novi vizualni identitet Turistike zajednice Daruvar-Papuk Turistika zajednica Daruvar-Papuk je u 2012. godini predstavila novi vizualni identitet za podruje daruvarskog turizma “DA – Voli život”, logotip sa sloganom koji odražava glavno obilježje Daruvara i njegova okruženja. Odreenim spektrom “živih boja” (zelena, crvena, plava, naranasta, ljubiasta i smea), koje su odabrane za svaki turistiki proizvod, istiu se snažna identifikacijska obilježja Daruvara kao što su termalne vode, multikulturalnost i eno-gastronomska razliitost. U skladu s novim marketinškim smjernicama,

Vijesti iz sustava

Na Cresu osnovana Strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

110

Turistika zajednica Daruvar-Papuk ove je godine predstavila novu internetsku stranicu (www.visitdaruvar.hr) koja tekstualnim sadržajem i kvalitetnim fotografijama izvještava svakog posjetitelja o ljepotama grada te bogatoj i razliitoj turistikoj ponudi daruvarskog podruja. Nova internetska stranica Turistike zajednice Daruvar-Papuk je dinamina, suvremenog dizajna, lako razumljiva, prevedena na dva strana jezika (engleski i eški) te predstavlja Daruvar kao odredište koje uistinu voli život, jer se nalazi na izvorima ljekovite termalne vode, izvorima zdravlja, iscjeljenja i osvježenja. Takoer, predstavlja Daruvar kao mjesto u kojem se pružaju mogunosti uživanja i rekreacije u ouvanom prirodnom okolišu, kao mjesto zabave na tradicionalnim manifestacijama, mjesto uživanja u kvalitetnim vinima i domaoj hrani, a svojom preglednošu i sadržajem poziva itatelje da posjete Daruvar – Ždralov grad. 



























































































































Projekt “Tradicijska kuhinja Karlovake županije” Turistika zajednica Karlovake županije poetkom veljae 2013. godine predstavila je projekt “Tradicijska kuhinja Karlovake županije”, a suradnik na projektu i autor dijela tekstova je Veljko Barbieri. U projekt se aktivno ukljuila i Udruga kuhara Karlovake županije, kojom je u vrijeme kada je projekt pokrenut predsjedala Ivana Vukmani. Karlovaka županija ima izuzetne resurse kada je u pitanju gastronomska ponuda, primjerice slatkovodnu ribu, divlja te bogatstvo samoniklih šumskih plodova, gljiva i kestena. Svoj doprinos dali su 18 hotela i restorana s karlovakog podruja te poljoprivredni proizvoai, vinari, sirari, pelari te tako, uz tradicijska jela, knjiga sadržava i prie o tradiciji proizvodnje sireva, tradiciji autohtonoga ogulinskog kupusa, priu o proizvodnji vina, karlovakoj pivovari te o proizvodnji meda i proizvoda od meda. Uz Karlovaku županiju projekt su poduprli: grad Karlovac, Karlovaka pivovara, Ceh ugostitelja Karlovake županije te Hrvatska gospodarska komora. Cilj je ponuditi ono što svijet traži, a to su upravo autohtona jela koja se ne mogu ponuditi ako nema proizvoaa autohtonih proizvoda koji e ih ponuditi restoranima u kojima se pripremaju takva jela, istaknuo je predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni, koji je kao predstavnik struke sudjelovao u prezentaciji. Uz to je rekao da je izdavanje takve kuharice nain da se ta jela sauvaju. Knjiga je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku te je vrijedna dopuna turistikoj promidžbi Karlovake županije. Za idejno rješenje, grafiku pripremu i fotografije zaslužan je studio Identitity iz Karlovca. 



























































































































Nova brošura Turistike zajednice Karlovake županije “Jeste li znali…?” U izdanju Turistike zajednice Karlovake županije objavljen je novi turistiki vodi ija je svrha promijeniti mišljenje o Karlovakoj županiji i potaknuti zanimanje za Karlovac i okolicu. Istodobno, želja izdavaa bila je da bližem i daljem okruženju i na taj nain prikažu Karlovac i okolicu kao zanimljivo podruje mnogobrojnih izletnikih mogunosti. Brošura je prikaz mnogih zanimljivosti podruja koje danas obuhvaa Karlovaku županiju i vjeruju da e biti poticaj za posjet i otkrivanje prema osobnim sklonostima svakog posjetitelja. Tematske cjeline na zanimljiv nain itatelju govore o injenicama prema kojima su na neki nain posebni i prema

kojima se njihov kraj razlikuje od okruženja. Autor tekstova i izbora zanimljivosti je Goran Majeti, a grafiko oblikovanje, koncept i dio fotografija izradio je studio Identity iz Karlovca. Projekt su financirali Karlovaka županija te gradovi Karlovac i Zagreb, a brošura je tiskana u 10 000 primjeraka. 



























































































































Predstavljen Program razvoja turizma opine Dugopolje U Dugopolju je poetkom ožujka predstavljen Program razvoja turizma opine Dugopolje, strateški razvojni dokument s pojedinano razraenim projektima iz podruja javne turistike infrastrukture. Uz analizu postojeeg stanja, Program sadržava i viziju razvoja turizma u opini te resursnu osnovu s kojom Dugopolje trenutano raspolaže. Naruitelj Programa bila je prošle godine osnovana Turistika zajednica opine Dugopolje, a za izradu je zaslužna konzultantska tvrtka Mare projekti iz Splita. Program se zasniva na razvoju aktivnog i sportskog turizma s naglaskom na špilju Vranjau u naselju Kotlenice i planinu Mosor kao budua turistika odredišta. Izradi Programa prethodile su dvije radionice i jedna javna tribina kako bi svi zainteresirani subjekti iz podruja turizma i ugostiteljstva, ali i predstavnici javnih službi i lokalne samouprave iz dugopoljske opine mogli dati svoje prijedloge i smjernice za razvoj turizma u tom do sada turistiki neatraktivnom dijelu Dalmatinske zagore. Turizam u Dugopolju dopunit e gospodarske mogunosti lokalnog stanovništva, a gostima ponuditi mjesto ugodnog boravka nadomak svih važnijih srednjodalmatinskih znamenitosti, promiui održivost i štitei lokalne resurse i vrijednosti. Dugopolje e svojim bogatim rekreativnim, zabavnim, sportskim i autohtonim sadržajima omoguiti kvalitetan i ugodan boravak u prirodnom okruženju svim svojim stanovnicima i gostima. 



























































































































Nova Turistika karta Križevaca i Kalnikog prigorja Turistika zajednica grada Križevaca izdala je u ožujka novu turistiku kartu na hrvatskom i engleskom jeziku. Karta pokriva podruje grada Križevaca i Kalnikog prigorja (Kalnik, Gornja Rijeka, Sv. Petar Orehovec, Sv. Ivan Žabno) i na vizualno zanimljiv nain predstavlja mnoge sadržaje i atrakcije, daje pregled kulturnih sadržaja, mogunosti smještaja, turistiku ponudu, sportske aktivnosti i staze te kalendar dogaaja. U njoj je dan pregled glavnih i sporednih cesta, biciklistikih putova, planinarskih staza i putova te e svakom putniku pomoi da pomno istraži nepoznate kutke Kalnikog prigorja, otkrije zanimljive povijesne spomenike, posjeti starinske vinogradarske klijeti, proba lokalne proizvode. Karta se može nabaviti u Turistikom uredu u Križevcima i Kalniku, smještajnim objektima u gradu te na internetskoj stranici Turistike zajednice grada Križevaca (www.tz-krizevci.hr). 























































































































Do poetka glavne turistike sezone pokree se aplikacija SECRET ZADAR Turistika zajednica grada Zadra u svojemu svakidašnjem djelovanju nastoji pratiti suvremena tehnološka dostignua i uvrstiti ih u svoj program rada i djelovanja, a kvalitetnije i uspješnije pozicioniranje Zadra na stranom i domaem








VIJESTI IZ SUSTAVA

111





























































































































































































































































































































































































































































































































































































































Turistika zajednica grada Porea predstavila novi vizualni identitet: “You complete us…”

Turistika zajednica grada Novog Vinodolskog u 2013. godini izdala je novu imidž brošuru “City of nature, beauty & history”. Dizajnirao ju je akademski slikar Ivan Balaževi. Brošura obuhvaa openite podatke, podatke o smještaju (hoteli, turistike agencije) te podatke vezane za kulturni turizam u Novom Vinodolskom. Takoer daje prikaz mnogobrojnih zanimljivosti Novog Vinodolskog kao što su Nebeski labirinti, Vidikovci, Staklena kapelica te prikaz tradicionalnih manifestacija (Ružica Vinodola, Meunarodni ljetni karneval). Brošura sadržava i opis okolnih turistikih mjesta, tj. Povila i Klenovice. Upotpunjena je prekrasnim fotograjama, a prevedena je na etiri jezika: hrvatski, engleski, njemaki i talijanski. Izdana je kako bi budui gosti bili što bolje obaviješteni o zanimljivostima i turistikoj ponudi Rivijere Novi Vinodolski. Naklada brošure je 30 000 primjeraka. 



Nakon gotovo pola stoljea dogradnje, preureenja i obnove, Sokol grad u Konavlima je od 1. travnja 2013. godine otvoren posjetiteljima. Njime upravlja Društvo prijatelja dubrovake starine, a rije je o prvorazrednoj srednjovjekovnoj atrakciji, utvrdi koja je u posjedu Dubrovana od 1420. godine. Izgraen na stancu podno kamenih klisura što se izdižu iznad Dunave, s pogledom na konavosku plodnu dolinu te još od ilirskih vremena Sokol grad stoji i prkosi burnim stoljeima. Slojevi zemlje koji su se stoljeima taložili podno stanca na kojem je izgraen otkrili su kako je to mjesto bilo naseljeno još u bakrenom dobu (2000. godina prije Krista). Pronaene su i bakrene zdjele koje tome svjedoe. U obnovljenoj tvravi bit e izloženi svi nalazi naeni podno tvrave i u njoj. Njezinom obnovom od prihoda Društva prijatelja dubrovake starine, stekli su se uvjeti za primanje posjetitelja.

Imidž brošura





Sokol grad

U Rijeci su otvorena dva nova hostela Kosy i Dharma, ime se dodatno poboljšala ve sada dobra ponuda te vrste smještaja. Hostel Kosy smješten je u središtu grada, u blizini poznatoga Kosog tornja, a gleda izravno na gradsku šetnicu Korzo. Svoje ime duguje, uz blizinu Kosom tornju, prijateljskoj i ugodnoj “cosy” atmosferi kojom hostel zrai. Nudi 19 ležaja u raznobojnim sobama i spavaonicama. Smješten na Peinama, Hostel Dharma uvodi novosti na više naina – jedinstveni je primjer prenamjene industrijskog prostora za turistike svrhe, a promie i holistiki pristup turizmu, što uz noenje ukljuuje vegetarijansku prehranu te razliite oblike aktivnog odmora – jogu, opuštajue tehnike, meditaciju, izlete u prirodu. Uz 48 ležaja, na raspolaganju su vegetarijanski bistro i višenamjenska dvorana, otvoreni i vanjskim korisnicima. 

Na poziv za odabir Originalnoga lošinjskog suvenira za 2013. godinu, koji Turistika zajednica grada Malog Lošinja provodi ve sedmu godinu zaredom, javilo se 26 autora sa 67 suvenira. Komisija je odabrala 17 suvenira koje je izradilo 11 autora. Ovogodišnja novost jest da je kao podtema biran i originalni suvenir otoka Suska, a u vezi s tim odabrana su tri suvenira. Prijavljeni suveniri morali su ispunjavati uvjete povezanosti s cresko-lošinjskim otojem i biti kvalitetno izraeni od prirodnih materijala. Paletom autohtonih proizvoda kojom su proizvoai potaknuti na suradnju te inovacijom i kreativnošu autora suvenira, obogaena je turistika ponuda toga podruja. Svi proizvoai koji su ove godine dobili certifikat za autohtoni suvenir, kao i svi dosadašnji, ve petu godinu zaredom imaju mogunost prodavati proizvode na Miomirisnim festivalima u organizaciji Turistike zajednice grada Malog Lošinja, a tada im grad omoguuje besplatnu javnu površinu u svrhu poticaja proizvodnje i napretka razvoja malih obrta i zanata. Grad Mali Lošinj e i dalje davati na uporabu besplatne javne površine za potrebe Miomirisnog festivala koji e se u predsezoni, od 1. travnja do 15. lipnja te u posezoni, od 15. rujna do 15. listopada, održavati svake subote ujutro na malološinjskom trgu.



Kosy i Dharma – “friški” rijeki hosteli



Originalni lošinjski suvenir



Turistika zajednica grada Porea je 13. ožujka 2013. godine predstavila svoj novi vizualni identitet: “You complete us…”, iji je autor Studio Sonda, u suradnji s Davorkom Tumpi i Anselmom Tumpiem. Pozivni natjeaj u kojem je u prvom krugu pozvano deset, a u drugom krugu jedanaest izvoaa službeno je zakljuen u prosincu 2012. godine. Ocjenjivaki sud proglasio je najboljim rješenjem prijedlog Studija Sonda jer je ponudio najbolja rješenja za osnovne zadatke koji su se tražili u natjeaju, to jest ponudio je dojmljiv, privlaan (moderan) i funkcionalan vizualni identitet koji e znatno pridonijeti Poreu pri uestalim promidžbenim aktivnostima. Takoer e biti prepoznatljiv te jedinstvenim pristupom privui pozornost sadašnjega i budueg posjetitelja, a ujedno posjeduje visoku aplikativnost na sve vrste promidžbenih materijala. 



























































































































Vijesti iz sustava

turistikom tržištu nastoji postii uinkovitim i mjerljivim oglašavanjem, poboljšanjem internetskih stranica odredišta, dizajnom, razvojem aplikacija. Velika pozornost posveuje se internetskim stranicama www.tzzadar.hr koje su dvije godine zaredom na najveem nacionalnom natjeaju za najbolje internetske stranice uvrštene meu najbolje u zemlji i regiji. Uvažavajui veliku važnost mobilnih tehnologija, Turistika zajednica grada Zadra razvila je i mobilnu inaicu svojih internetskih stranica (http://m.tzzadar.hr). Takoer, upravo se radi na razvijanju vlastite aplikacije za android i iOS platforme, koja e biti gotova prije glavne turistike sezone. S pomou aplikacije SECRET ZADAR moi e se doznati zanimljivosti i nedovoljno poznate injenice o važnim i zanimljivim zadarskim spomenicima, dogaajima te osobama iz povijesti grada i sl., a omoguit e i izravan pristup putem mape na kojoj je prikazana pojedina lokacija te kratki opis i fotografije, uz mogunost dijeljenja fotografija i opisa na društvenim mrežama. Aplikacija e se preuzimati bez naplate. U svakidašnjem poslovanju i komunikaciji s gostima vrlo je važno i povezivanje s društvenim mrežama pa tako Turistika zajednica grada Zadra ima svoj profil na Facebooku (Zadar Tourist Board) i stranicu (Like Zadar), te Instagram (#likezadar) i profil na Twitteru.




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

112 Nova internetska stranica Turistike zajednice grada Paga

Turistika zajednica grada Paga je 1. ožujka 2013. godine pustila u rad obnovljenu i redizajniranu internetsku strancu namijenjenu buduim turistima, ali i iznajmljivaima soba i apartmana u Pagu. Svrha te stranice bila je informativnost te da svi koji žele posjetiti Pag na njoj nau potrebne informacije na etiri jezika: engleskom, njemakom, talijanskom i poljskom, a u budunosti e se prevesti na još nekoliko stranih jezika, prema statistici zemalja dolazaka. Na stranici su predstavljeni podatci o bogatoj kulturnoj baštini grada Paga, poznatoj paškoj ipki, paškom siru te ostali gastronomski specijaliteti, popis iznajmljivaa soba i apartmana, hotela, kampa, restorana, karte koje pokazuju kako doi do Paga uz korisne poveznice, jednodnevni izleti i sve aktivnosti koje grad nudi. Na stranici e biti i najave dogaaja te sve aktualnosti vezane za rad Turistike zajednice, istaknula je direktorica Turistike zajednice grada Paga Željka Mileti. Iznajmljivaima je omoguena online prijava gostiju te im je postavljen primjerak ispunjavanja uplatnice pri uplati boravišne pristojbe i turistike lanarine. Uz to, na stranici se mogu pronai svi propisi vezani za turistiku djelatnost. 



























































































































OTKRIJ SVOJE ENO JAstrebarsko Turistika zajednica grada Jastrebarskog osmislila je novi projekt pod nazivom OTKRIJ SVOJE ENO JAstrebarsko, u sklopu kojeg je izraena i Vinska putovnica – podregija Plešivica, kojom je dodatno obogaen turistiki sadržaj Plešivice i grada Jastrebarskog. Brošura je predstavljena 12. ožujka 2013. godine u vinskom baru “Dobra vina”, u Green Gold centru u Zagrebu, a na promociji je bilo stotinjak uzvanika, meu kojima su bili mnogi uglednici, predstavnici državnih institucija, predstavnici medija, turistikih agencija i vinari koji su, popunivši zahtjev za izdavanje, postali ponosni vlasnici Vinske putovnice. U brošuri OTKRIJ SVOJE ENO JAstrebarsko predstavljeno je devetnaest vinara iz vinske podregije Plešivice te jaskanski bavar, jedan od dvanaest preostalih u Hrvatskoj. Kod imena svakog vinara u brošuri je prostor za peat, kojim e se ovjekovjeiti posjet tomu vinaru, a svrha je obii što više objekata i skupiti što više peata koji donose vrijedne nagrade. Ve s pet prikupljenih peata u uredu Turistike zajednice grada Jastrebarskog može se preuzeti prva nagrada, a glavna nagrada, za sve prikupljene peate u putovnici je prava mala drvena bava u kojoj se može uvati vino omiljenog vinara. Osnovni motiv Vinske putovnice je privui domae i strane turiste da posjete Plešivicu te uživaju u svim njezinim blagodatima: kvalitetnom vinu, domaoj hrani, smještaju, prekrasnim pejzažima i “domaem ugoaju” te da se ponovno vrate. 

























































































































Nova brošura “Utvrde i dvorci” sjeverne Hrvatske Grupacija Turistikih zajednica deset gradova kontinentalne Hrvatske izdala je drugu zajedniku brošuru pod nazivom “Utvrde i dvorci” u kojoj tematski obrauje najvažnije graevine te vrste na podruju gradova: akovca, Jastrebarskog, Karlovca, Koprivnice, Krapine, Samobora, Siska, Varaždina, Velike Gorice i Zagreba. Svaki od spomenutih gradova predstavljen je na dvije stranice teksta i fotografija, a uz dvorce i utvrde te dogaaje vezane za njih, dio teksta posveen je i opim informacijama o gradovima. Brošura je predstavlje-



na 7. ožujka 2013. godine u dvorani Hrvatske gospodarske komore u Koprivnici, a predstavio ju je direktor Turistike zajednice grada Koprivnice Renato Labazan, iji je ured i koordinirao izdavanje te publikacije. Brošura, uz turistiku, ima i vrlo važnu edukativnu ulogu te se osim potencijalnim posjetiteljima, turistikim agencijama i turoperatorima na sajmovima i turistikim uredima, planira distribuirati i u osnovnim školama diljem Hrvatske kako bi skrenula pozornost na valorizaciju kulturne baštine kontinentalne Hrvatske i mogunost njezine uporabe u turistikom smislu. Uz hrvatski jezik, izdana je i na engleskom, njemakom, talijanskom i maarskom jeziku, a njezinu realizaciju sufinancirala je Hrvatska turistika zajednica. 



























































































































Internetski videoportal turistike ponude Sisako-moslavake županije Turistika zajednica Sisako-moslavake županije otvorila je internetski videoportal turistike ponude Sisako-moslavake županije. Svrha mu je poboljšati i predstaviti turistike ponudu i to tako da zainteresiranom posjetitelju ili putnikoj agenciji daje mnogo više informacija nego što bi mogli dobiti samo na osnovi slika i/ili teksta. Taj videoportal sastavni je dio internetske stranice Turistike zajednice Sisako-moslavake županije www.turizam-smz.hr i kao takav, mjesto izravnog kontakta zainteresiranog posjetitelja ili putnike agencije s pružateljima pojedinih turistikih proizvoda ili usluga. U sklopu videoportala postavljeno je i nekoliko kamera u najposjeenijim turistikim mjestima u Sisakomoslavakoj županiji (Park prirode Lonjsko polje, Hrvatska Kostajnica, Topusko, Sisak) koje omoguuju bežini videostreaming turistikih panorama tih lokacija tijekom cijele godine. Izrada internetske stranice i internetskog videoportala ukljuuje dizajn nove višejezine stranice www.turizam-smz. hr s novim kreativnim dizajnom svih podstranica, mogunost online rezervacije svih smještajnih kapaciteta u županiji, dizajn Facebook stranice i svih Custom Tabova, dizajni Twitter i YouTube pozadine. Dizajn i izrada internetskog videoportala u sklopu nove internetske stranice ukljuuje, preglednom navigacijom uz CMC sustav, jasnu integraciju videozapisa, tj. videooglasa svih registriranih turistikih subjekta u županiji. Na veem podruju koje obuhvaa Park prirode Lonjsko polje nema mogunosti prikljuka na internetsku vezu jer ne postoji zanimanje za postavljanje koncesijskog raspona mreže i frekvencije na tom podruju. Budui da je na turistikim odredištima potrebno sustavno i planski raditi na stvaranju dodatne vrijednosti tih podruja u planu je na podruju Parka prirode Lonjsko polje, na kojemu u registriranim smještajnim kapacitetima ne postoji mogunost plaanja putem POS ureaja (kreditne i debitne kartice), nema bežinog pristupa internetu (WiFi) te online rezervacije smještaja, što su neke od glavnih primjedbi gostiju koji borave na tom podruju, Turistika zajednica Sisako-moslavake županije riješila je taj problem tako što je omoguila pristup internetu putem satelitskog prijamnika. Za tu namjenu osigurala je svim registriranim turistikim subjektima na tom podruju prijamnike i raunala putem kojih se signal može primiti i koji svakom gostu omoguuje bežini pristup internetu te mogunost plaanja putem POS ureaja ili rezervacije smještaja putem onlina rezervacijskog alata. Rješavanjem toga problema stvara se dodatna vrijednost svih turistikih subjekata, ali i cijelog podruja Parka prirode Lonjsko polje.
































































































































VIJESTI IZ SUSTAVA

113

Cikloturizam je jedan od boljih naina kako da se objedine rekreacija, nain života i prirodne ljepote u emu mogu uživati ljudi svih dobnih skupina. U gradu Gospiu gostima je ponueno osam biciklistikih staza (397 km) koje obuhvaaju sve atrakcije i tvore jedinstven turistiki dogaaj. Zato su tiskane i nove brošure pod nazivom “Putovima Velebita i Velikana”. Brošura je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku. Druga brošura koja je izašla iz tiska, koju je izdala Turistika zajednica grada Gospia, vezana je za lik i djelo dr. Ante Starevia, a pod nazivom “Veliki Žitnik – rodno mjesto dr. Ante Starevia, Oca Domovine”, tiskana je na hrvatskom jeziku. Vezano za tu temu postavljene su i info ploe koje upuuju na to gdje se nalazi rodna kua toga velikana. Takoer, u pripremi je i brošura “Smještaj u gradu Gospiu”, koja e objediniti sve smještajne jedinice u gradu. 



























































































































Brošura “Obiteljski smještaj” Turistika zajednica grada Raba je poetkom ove godine uspješno dovršila brošuru “Obiteljski smještaj” u kojoj predstavlja svoje privatne iznajmljivae soba, apartmana, vila i kua za odmor. Brošura je otisnuta na hrvatskom, engleskom, njemakom, talijanskom i slovenskom jeziku. “Obiteljski smještaj” sadržava sve informacije koje su potrebne zainteresiranom turistu: adrese, telefonske brojeve, e-mail adrese vlasnika, piktograme koji govore o udaljenosti vlasnikove kue od plaže, mora, trgovine, središta grada i slino. Upisan je i kapacitet soba i apartmana kojima vlasnik raspolaže. Smještaj je rasporeen abecednim redom po turistikim mjestima na otoku Rabu s kratkim opisima svakog mjesta na pet spomenutih jezika. 



























































































































pozicionira lokaciju, oblikovati turistiki vizualni identitet Rogoznice, izraditi strateški plan komunikacije s kratkoronim i dugoronim ciljevima te odabrati kljuna promotivna sredstva i medije za komunikaciju. Sve daljnje marketinške aktivnosti Turistike zajednice opine Rogoznice temeljit e se na rezultatima proizašlim iz ovog projekta, radi smještaja Rogoznice kao visoko rangiranog i prepoznatljivog odredišta na hrvatskoj turistikoj karti. 



























































































































Turistika karta “Turistiki putovi Ivani-Grada, Kloštar Ivania i azme” Na imanju Kezele – seoski turizam u Šumeanima, 4. travnja 2013. godine predstavljen je novi turistiki projekt – turistika karta pod nazivom “Turistiki putovi Ivani-Grada, Kloštar Ivania i azme”. U organizaciji Turistike zajednice Ivani-Grada, Turistike zajednice grada azme, opine Kloštar Ivani i Kezele – seoskog turizma pokrenut je zajedniki projekt kako bi se objedinila turistika ponuda i obuhvaeno podruje uinilo zanimljivijim na turistikom tržištu. Dragutin Kezele, domain i autor projekta istaknuo je da turisti u ovom kraju borave nekoliko dana, obino vikendom te da bi što više ispunili njihove potrebe i želje kao gosta i kako bi njihov boravak bio što bogatiji i ispunjeniji raznim doživljajima i sadržajima, pokrenula se ideja stvaranja zajednikog projekta kojim bi se objedinila turistika ponuda. Kartu je oblikovao i za tisak pripremio Krešimir Ivanek, a u izradi i izdavanju sudjelovale su Turistika zajednica Ivani-Grada, Turistika zajednica grada azme i Turistika zajednica Kloštar Ivani. Brošura “Turistiki putovi Ivani-Grada, Kloštar Ivania i azme” sadržava potrebne informacije koje su prostorno i tematski rasporeene na karti poput tradicijskih gastronomija, vinskih putova, društvenih i kulturnih dogaaja, ponuda rekreacije u prirodi i time zadovoljava potrebe gostiju koji dou na to podruje.

Interaktivni mobilni vodi 

Turistima je od travnja na otoku Rabu, uz tiskane promidžbene materijale, dostupan i interaktivni mobilni vodi na zaslonima njihovih mobilnih ureaja. Zahvaljujui tom vodiu svaki turist koji boravi na otoku i raspolaže mobilnim ureajem koji podržava tu aplikaciju, može dobiti potrebnu informaciju vezanu za otok Rab 24 sata na dan. U vodiu su podaci o turistikoj ponudi otoka Raba, smještajnim mogunostima, gastronomiji, spomenicima kulture, kulturnim i zabavnim dogaajima te o ostaloj ponudi otoka. Turisti e takoer pomou te aplikacije moi preuzeti interaktivnu kartu otoka Raba te proitati kratke tekstove o kulturnim znamenitostima, nazivima ulica u starogradskoj jezgri, plažama i ostalim zanimljivim sadržajima. Aplikacija interaktivnoga mobilnog vodia moi e se preuzeti putem službene internetske stranice Turistike zajednice grada Raba. 





















































































































Brendiranje Rogoznice Turistika zajednica opine Rogoznica je u suradnji s tamošnjom opinom poela stvarati prepoznatljiv brend Rogoznice. Prva faza tog projekta je ve poela te se nakon provedenoga iscrpnog istraživanja o posebnostima rogoznikog kraja poinju prikupljati konkretni prijedlozi i rješenjima. Ciljevi prve faze su: oblikovati slogan koji

































































































































“Movarni empres” – ureenje spomenika parkovne arhitekture Kako bi se zaštitila prirodna baština grada Solina te obogatila turistika ponuda, solinska Turistika zajednica u suradnji s gradom pokrenula je projekt “Movarni empres” koji je dobio i potporu Hrvatske turistike zajednice. Movarni empres je zaštieni spomenik parkovne arhitekture. Raste uz jadransku obalu, a starost mu je procijenjena na 100 godina. Zanimljivo je da je njegov prirodni areal uz obale Meksikog zaljeva, SAD-a i istone Azije, a vjeruje se kako ga je u Solinu zasadio jedan pomorac. Budui da je empres, unato tomu što je 1996. proglašen zaštienim spomenikom prirode, bio u poprilino zapuštenom stanju, Turistika zajednica grada Solina i grad Solin, potaknuti vrijednošu toga stogodišnjaka, odluili su zaštititi prostor oko njega i pretvoriti ga u odmorište, emu pogoduje i lokacija empresa na vrlo prometnom smjeru prema zranoj luci Resnik. U Turistikoj zajednici grada Solina vjeruju kako e projekt ureenja okoliša i postavljanje interpretacijske ploe uz sam empres pomoi da se on zaštiti kao prirodna baština Solina, ali i da e se time privui više gostiju.





























































































































Vijesti iz sustava

Nove brošure Turistike zajednice grada Gospia




BROJ 45  SVIBANJ 2013.

114 Mobilna aplikacija “Trogir on your palm”

Turisti koji e ove godine posjetiti Trogir imat e novu mogunost informiranja o destinaciji, jer je izraen vodi kroz destinaciju za smart i android telefone “Trogir on your palm”. Aplikacija je napravljena kako bi se kvalitetnije predstavila turistika ponuda Trogira, a prilagoena je za uporabu na svim smart telefonima. Svrha joj je dati turistima pouzdane informacije, nužne prije njihova putovanja te za vrijeme boravka u tom gradu. Geolokacijskog je karaktera, odnosno služi kao vodi kroz grad na dlanu, a može se preuzeti na app storeu ili uitati putem QR kodova. 



























































































































Nova tematska staza na otoku Brau – “Dolevita” Pješaka staza “Dolevita” , zajedniki projekt Turistike zajednice grada Supetra i opine Nerežiše, omoguit e gostima šetnju prekrasnom prirodom otoka Braa te im donijeti priu o njegovoj gastronomskoj ljepoti, kulturi i tradiciji življenja. Na stazi koja poinje u blizini agroturizma “Ranjak” iznad Supetra nalazi se pet restorana, konoba i agrodomainstava, dvije umjetnike galerije i obiteljska vinarija, koje su zajedniki sadržaj “Dolevite”. Staza veinom prati stare kale i putove na tom podruju i duga je nešto više od šest kilometara, spaja objekte na podruju Supetra, u Donjem Humcu i Draevici – još neotkrivenim draguljima brake arhitekture i naina življenja. Uz stvaranje novoga turistikog proizvoda, svrha pješake staze “Dolevita” jest poveati prodaju maslinova ulja, vina, suvenira od brakog kamena i ostalih autohtonih proizvoda. 



























































































































Split City Break Na radnom sastanku s predstavnicima turistikoga gospodarstva, ponajprije agencijama i hotelijerima, 27. ožujka 2013. godine direktor Turistike zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella i direktor Turistike zajednice grada Splita Vedran Matoši predstavili su Split City Break ponudu. Rije je o zajednikom projektu kojim se želi privui europske goste u Split i njegovu okolicu izvan glavne sezone. Projekt koji je osmišljen kao trodnevni boravak u gradu po povoljnijoj cijeni hotelskog smještaja ukljuuje Split Card za besplatan ulaz u muzeje, besplatne ulaznice za kazalište i vodia za razgledavanje grada. Radi što bolje povezanosti Splita s europskim metropolama, turistike zajednice su nacionalnom prijevozniku Croatia Airlinesu s milijun kuna sunancirale letove u predsezoni kako bi konana cijena zrakoplovne karte korisnicima u predsezoni bila što povoljnija. Tako e od 5. travnja do 21. lipnja te od 20. rujna do 25. listopada, Split City Break nuditi mogunost izravnih letova iz Londona, Züricha, Bea, Beograda, Frankfurta, Münchena i Rima s produljenim boravkom vikendom u Splitu, ali i mogunost mnogih izleta i obilazaka poznatih mjesta u cijeloj županiji. 





















































































































Godina grada Trogira i Muzej grada Trogira Godina 2013. je važna za kulturu i turizam Trogira pa zato Turistika zajednica grada Trogira i Muzej grada Trogira obilježavaju 50 godina postojanja.





Grad je sve eše domain uglednih predstavnika javnih medija i poznatih osoba iz cijelog svijeta što mu osigurava svjetsku turistiku i kulturološku afirmaciju koja je kulminirala ukljuenjem u UNEP-ov popis 100 povijesnih jezgri Mediterana (1987.) te konanim upisom u registar UNESCOve svjetske baštine (1997). Muzej je osmišljen i postavljen na nain da ukratko prikazuje povijesni i umjetniki razvoj grada od osnutka do danas. Na takav nain posjetitelj, koji prvi put dolazi u Trogir, ima priliku više doznati o osnovnim obilježjima i ulozi Trogira kroz povijest. Graa u muzeju je razliita, razvrstana po pojedinim zbirkama ili pohranjena u uvaonicama. Postav je u jednom dijelu zastario, ali se zgrada ve dugo godina obnavlja, a predmeti se restauriraju, pripremajui se za novi suvremeni postav. Muzej je otvoren tijekom cijele godine. Pedeseti jubilej zajednikog rada i postajanja proslavit e se izložbom “Povijest Turistike zajednice grada Trogira” koja e se održati od 3. do 14. listopada 2013. godine. 



























































































































Radionica TRASH ART TRASH ART je projekt kojem je svrha osvijestiti mlade o stanju gomilanja otpada u neposrednoj okolini te razvijati proaktivno stajalište o mogunosti stvaranja novih umjetnikih i uporabnih vrijednosti. Važna je edukacija na povijesno-umjetnikoj osnovi kojoj je uloga obavijestiti mlade o umjetnicima i djelima TRASH ARTA. Iskorištavanjem odbaenih stvari koje prikupljaju kod kue i više se njima ne koriste, poput razliite ambalaže, plastinih boca, epova, ošteenih igraaka, ostataka tekstila, vune, žica, vijaka, dašica i razliitih predmeta, uenici kreativnim, stvaralakim procesom promišljaju, prouavaju i oblikuju nove vrijednosti i predmete. Odbaeni predmeti postaju tako ljudski ili životinjski likovi u raznim situacijama ili položajima koji nose odreenu poruku i stvaraju odnos s publikom. Putem svojevrsne angažirane akcije uenici ostvaruju komunikaciju s publikom (konzumentima) i tako je potiu na razmišljanje, djelovanje i izražavanje mišljenja. A u završnom procesu te skulpture uenici fotografiraju na razliitim lokacijama u gradu Zaboku, na mjestima gdje dominira smee ili gdje se gomila otpad, kao svojevrsne male “spomenike” koje je preoblikovala ljudska ruka i dala im odreeni smisao.