Page 1


uvodnik Poštovani čitatelji!

Pred Vama je prvi broj HTZ glasnika, stručno-informativnog glasila Hrvatske turističke zajednice. Živimo u vremenu uzlaznog hoda hrvatskog turizma i sve izraženijoj i zaoštrenijoj tržišnoj utakmici u kojoj se znalački treba nositi s konkurentima iz svijeta u borbi za svakog gosta. Donositi dobre poslovne odluke nije moguće bez odgovarajućeg tržišnog istraživanja i praćenja događaja u svjetskom okruženju. S druge strane, sve aktivnosti u području oblikovanja proizvoda, cjenovne politike i promidžbe, donošenja odluka, koordinacija i izvršenja trebaju se pripremiti i ostvariti među subjektima u zemlji.

Nakladnik Hrvatska turistička zajednica Iblerov trg 10/4 10 000 Zagreb Croatia Tel: +385 1 46 99 333 Fax: +385 1 45 57 827 E-mail: glasnik@htz.hr Za nakladnika mr. sc. Niko Bulić Glavna urednica Slavija Jačan Obratov Suradnici glavne urednice Saša Paparella Suada Mustajbegović Iva Puđak Urednik Stanja na tržištima Igor Borojević Dizajn Ivana Ivanković Nenad Vujošević Lektura Katarina Cvijanović, SPES Fotografije Vid Barac Andrija Carli Damir Fabijanić Romeo Ibrišević Damil Kalogjera Ivo Pervan Tisak AKD

Odluka o izdavanju vlastitog glasila sazrijevala je u Glavnom uredu već duže vrijeme. Ona je potaknuta, prije svega, našom obvezom da pružimo odgovarajuću i stručno utemeljenu informaciju sustavu turističkih zajednica i gospodarskim subjektima u turizmu. Nadalje, ona je potaknuta stavom iz Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma o potrebi aktivnog pristupa internom marketingu. Konačno, odluka je sazrela zbog uvjerenja da će informacije koje ćemo pružiti biti od neposredne koristi Vama, našem članstvu i zainteresiranoj profesionalnoj javnosti, osobito donositeljima odluka u marketinškim službama turističkoga gospodarstva. HTZ glasnik tematski će se sastojati od dva dijela. U prvom dijelu ponudit ćemo obrađene, dakle aktualne i stručne informacije o stanju i kretanjima na emitivnim tržištima. Mreža predstavništava Hrvatske turističke zajednice u svijetu pripremat će najvažnije podatke o, za Hrvatsku, glavnim emitivnim zemljama općenito, ali i detaljno o položaju hrvatske turističke ponude na tim tržištima. Drugi dio donosit će novosti iz rada Glavnog ureda, naših predstavništava u svijetu i glavne događaje u hrvatskom turizmu, povezane s ostvarenjem Programa rada Hrvatske turističke zajednice i postavljenim ciljevima turističke politike u zemlji. Pred nama je izazovan i odgovoran zadatak. Uz Vašu podršku i naš angažman započeli smo projekt za kojeg se iskreno nadamo da će biti uspješan i dugotrajan. Vjerujemo da će izlaženje HTZ glasnika i njegov ponuđeni sadržaj, uz naše dosadašnje i buduće redovne aktivnosti, pomoći u ostvarenju strateških ciljeva hrvatskog turizma: obnovi, zaštiti i potpunijem vrednovanju hrvatskih turističkih potencijala; utvrđivanju pravog hrvatskog turističkog identiteta i pozicioniranju Hrvatske kao jedne od vodećih zemalja u turizmu Mediterana, a time i svijeta; kao zemlje kvalitetnog turizma kojeg ćemo razvijati u suglasju s održivim razvojem na dobrobit i u skladu s potrebama hrvatskog čovjeka. Neka Vam bude na korist, a nama sa srećom. Srdačno Vaš,

mr. sc. Niko Bulić direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

1


Tema broja: Francuska

3

Stanje na tržištima:

21

− Njemačka

22

− Italija

23

− Slovenija

24

− Češka

24

− Austrija

25

− Mađarska

25

− Nizozemska

26

− Poljska

27

− Slovačka

28

− Velika Britanija i Irska

29

− Skandinavija

29

− Švicarska

30

− Belgija

31

− Rusija

31

− SAD

33

Vijesti iz predstavništava

35

Iz rada Glavnog ureda

42

Sajmovi u ožujku i travnju 2005.

55

»Hrvatske večeri«

56

sadržaj


tema broja

FRANCUSKA

Tekst priredila: Marina Tomas-Billet, direktorica predstavništva HTZ-a u Francuskoj

Francuzi se sve više odlučuju za kvalitetu, žele biti drugačiji i bježe od šablonskih, uvriježenih programa. Smatraju da je bolje platiti više, ali za svoj novac dobiti uslugu primjerene kvalitete. Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima i pomno ih pripremaju: sakupljaju informacije (posebice u turističkim uredima), uspoređuju različite prijedloge, osmišljavaju putovanje. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

3


tema broja Situacija na francuskom emitivnom tržištu

Kako se organizira francuska turistička industrija? Kako francuski turoperatori odolijevaju krizi? Koji su trendovi za 2005.? II. POZICIJA HRVATSKE NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU Prikaz marketinškog pristupa HTZ-a na francuskom tržištu

Što smo dosad poduzeli kako bismo plasirali odredište? Kako smo pozicionirali odredište? Koja je bila uloga medija? Kako su mediji doživjeli Hrvatsku u 2004. godini? Evolucija francuskog tržišta prema Hrvatskoj u razdoblju 1999. — 2004.

Brojčani pokazatelji i statističke analize Kakva je struktura i regionalna raspoređenost prometa? Organizirani promet Charter programi u 2004. godini Što smo sveukupno postigli? Ocjena uspješnosti hrvatske turističke ponude u odnosu na konkurenciju

Koje mjesto Hrvatska zauzima u odnosu na kvalitetu ponude i usluge, te cijene? Čime se razlikujemo od konkurenata? Kako možemo povećati konkurentnost Hrvatske na francuskom tržištu? Očekivanja za 2005.

I. OPĆE INFORMACIJE O TRŽIŠTU, STANJE I TRENDOVI

Koji su naši strateški ciljevi? Kako usmjeravamo našu komunikaciju? Kako će se organizirati naše promidžbene aktivnosti? − Kampanja oglašavanja − PR aktivnost − Nastupi na sajmovima − Posebne prezentacije − Izdavaštvo Kakvi su planovi i predviđanja turoperatora? Charter programi u 2005.

O navikama i ponašanju Francuza

III. ZAKLJUČAK

Koliko Francuza putuje u inozemstvo? Što Francuze motivira na putovanja? Tko su Francuzi koji putuju u inozemstvo? Koja je važnost pojedinih regija Francuske u odlascima u inozemstvo? Kamo Francuzi putuju? Kako Francuzi organiziraju putovanja? Godišnja raspoređenost i trajanje putovanja Koji su novi trendovi u turističkoj potražnji? 4 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Planiranje budućeg razvoja tržišta Ograničenja hrvatske turističke ponude u odnosu na potražnju na francuskom tržištu Perspektive za daljnju ekspanziju tržišta Što se može poduzeti da bi se ponuda i potražnja još bolje uskladile? Kakav nam primjer može pružiti Francuska? Završna riječ


I. OPĆE INFORMACIJE O TRŽIŠTU, STANJE I TRENDOVI

O navikama i ponašanju Francuza Godišnji odmor i osiguravanje financijskih sredstava za putovanja ostaju prioritetni za Francuze, neovisno o gospodarskoj konjunkturi. Putovanja u inozemstvo se u takvom kontekstu pozitivno razvijaju. Francuzi putuju više i češće, a kratki boravci su sve brojniji tijekom cijele godine. Pozorno prate međunarodne događaje koji u velikoj mjeri određuju njihov odabir odredišta. Francuzi se sve više odlučuju za kvalitetu, žele biti drugačiji i bježe od šablonskih, uvriježenih programa. Smatraju da je bolje platiti više, ali za svoj novac dobiti uslugu primjerene kvalitete. Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima i pomno ih pripremaju: sakupljaju informacije (posebice u turističkim uredima), uspoređuju različite prijedloge, osmišljavaju putovanje.

»Novi potrošač« se sve više distancira od koncepta potrošačkog društva, a masovna potrošnja više nije dominirajući model. Želja za približavanjem istinskim vrijednostima: ekologija, međusobno poštivanje tradicije, presudni su za odabir odredišta. Moralni i etički imperativi postaju sve više naglašeni. Dugoročni i održivi razvitak turizma, s naglašenim kvalitativnim pristupom u središtu su razmišljanja. Koliko Francuza putuje u inozemstvo?

Već nekoliko godina, četvrtina Francuza u inozemstvo putuje najmanje jedanput godišnje, s prosječnim budžetom od 1150 EUR-a, što je 30% više od europskog prosjeka. U cjelini, nakon progresije u 1994. i 1995., putovanja u inozemstvo bilježe negativan trend u 1996. i 1997. godini (−2,9% i −5,9%), što je rezultat pada potrošnje domaćinstava, no ponovno rastu u 1998. godini. Putovanja stagniraju u rujnu 2001. (atentat u New Yorku) i idućim mjesecima, da bi u 2002. dosegla brojku od 17,1 milijuna inozemnih putovanja.

Udio putovanja u inozemstvo u ukupnim putovanjima Francuza za

Navike potrošača, kada su u pitanju putovanja, evoluiraju u velikoj mjeri u opoziciji prema načinu života. U dinamičnom i stresnom okružju u kojem se kreće, »novi potrošač« traga smirenijim ritmom i želi nove sadržaje. U putovanjima se takav trend očituje u odabiru programa koji ostavljaju prostor za improvizaciju. Također, u sredini koja je uniformirana, naglašena je želja za novitetima i iznenađenjima što se očituje u odabiru autentičnih odredišta i proizvoda vezanih za specifične tematike. Istovremeno se osjeća briga i poštovanje prema okolišu i čovjeku, što valorizira odredišta i turoperatore koji su se jasno pozitivno očitovali po pitanju zaštite okoliša ili etike putovanja. Spremni su platiti više za putovanja zamišljena u harmoniji i suživotu sa stanovništvom i prirodom. Međutim, Francuzi su zahtjevni kada je u pitanju odnos kvaliteta / cijena turističkog proizvoda i usluge. Konačno, turist, usprkos avanturističkom duhu, traži potpunu sigurnost i izbjegava krizna područja, bilo da se radi o političkim ili sanitarnim problemima. Sigurnost je važna i kada su u pitanju vrste prijevoznih sredstava. Ukratko, u ovoj perspektivi francuski putnik/turist dvadeset i prvog stoljeća traži prije svega svoj »bien être« u aktivnom, ali i sigurnom okruženju koje se neprestano obnavlja. Fenomen segmentiranja turističke ponude sve je više prisutan (sport, avantura, kultura), te odgovara potražnji potrošača koji su sve zahtjevniji u pogledu svojih specifičnih potreba. Manji turoperatori s ciljanom ponudom sve su brojniji kao odgovor ovoj novoj vrsti potražnje. Analize turističkih kretanja ukazuju na činjenicu da su u kriznim situacijama »posebni« programi manje podložni negativnim reakcijama tržišta nego programi »masovnog turizma«.

razdoblje 1997. − 2003.

22,6% 22,4% 22,2% 22,0% 21,8% 21,6% 21,4% 21,2% 21,0% 20,8% 20,6% 1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

Tijekom 2003. godine 22,5% Francuza starijih od 15 godina, tj. 10,1 milijuna osoba, barem jednom je otputovalo u inozemstvo. Na taj način, Francuzi su realizirali 17,36 milijuna putovanja (+1,8%) i 136,73 milijuna noćenja (−0,9%). Više od polovine Francuza odabiru mediteranska odredišta: Španjolsku, Italiju, Tunis, Maroko, Grčku, Tursku, Hrvatsku. Europska odredišta predstavljaju 72,3% odlazaka u inozemstvo. Ukupni podaci za 2004. još uvijek nisu dostupni, ali u prvih osam mjeseci govorimo o porastu od 1,2% u dolascima i noćenjima, u odnosu na isto razdoblje 2003. Prema predviđanjima studije APS »Turizam u budućnosti«, broj putovanja Francuza u inozemstvo, u 2010. trebao bi doseći 40 milijuna, tj. više nego dvostruko u odnosu na sadašnje pokazatelje, što ukazuje na potencijal Francuske kao emitivnog tržišta. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

5


tema broja Ukupan broj putovanja Francuza u inozemstvo (u 000) za razdoblje 1999. — 2003.

primanja u tim regijama znatno su viša nego u ostatku države. U pariškoj regiji bilježimo najveću koncentraciju putovanja u inozemstvo od 30%.

Godina

Broj putovanja

% promjene

1999.

15.700

2000.

16.400

+4.4%

2001.

15.900

−2.6%

Regija

2002.

17.100

+6.70%

ILE DE FRANCE

2003.

17.360

+1.8%

Koncentracija demografskih i ekonomskih pokazatelja po regijama

Izvor: Secrétariat dʼEtat au Tourisme

Stanovništvo (000)

U načelu, Francuzi u inozemstvo putuju manje od svojih europskih susjeda (Nijemci 70 milijuna putovanja, Englezi 38 milijuna putovanja). Činjenica da je Francuska velika, lijepa i turistički privlačna zemlja, nije jedino objašnjenje. Početkom 2003. »Sofres« je realizirao anketu na temu »Kočnice i motivacije za odlazak u inozemstvo« kako bi se napokon saznao pravi razlog relativno malog broja odlazaka u inozemstvo. Prvenstveno, Francuzi su zadovoljni kod kuće, za razliku od svojih susjeda Engleza, Nizozemaca ili Nijemaca. Ustanovljeno je da iako Francuzi žele putovati izvan Francuske, teško za to donose odluku. Razlozi koji objašnjavaju ovu inerciju su sljedeći: generacija koja se danas odlučuje za putovanje u inozemstvo nije putovala u mladosti, te nije stekla tu naviku. Nadalje, poticaj za putovanje se često prima od onih koji su već putovali. To bi značilo da na Francuze treba utjecati, te ih motivirati da otputuju u inozemstvo putem aktivne promidžbe. Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima: samo 24% odabire isključivo koncept more/sunce, 34% preferira kulturnu, a 23% prirodnu baštinu, 16% se odlučuje za sportske sadržaje, a 14% za avanturističke programe. Iako neće uvijek biti u mogućnosti potpuno realizirati sve predložene aktivnosti, važno im je dati mogućnost odabira. Za sportske i avanturističke sadržaje se opredjeljuju većinom mladi do 35 godina, dok se dob 50/64 većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva, 51%, želi provesti odmor u otkrivanju odredišta i opuštanju od stresa. Tko su Francuzi koji putuju u inozemstvo?

Profesija, starosna dob, primanja i brojnost domaćinstva utječu na putovanja u inozemstvo: 47% odlazaka u inozemstvo odnosi se na starosnu dob od 50 godina i više, 38% na dob od 25 do 49 godina. Nadalje, 52% odlazaka odnosi se na parove, dok samci realiziraju 21,5% putovanja. 69% Francuza putuje bez djece, a statistike putovanja prema spolu govore da putuje 48% muškaraca i 52% žena.

Prosječni godišnji dohodak (EUR)

10.925

28,1

24.863

RHONE - ALPES

5.645

9,9

19.453

PROVENCE - COTE DʼAZUR

4.506

6,9

19.289

59.200

100

18.000

FRANCUSKA UKUPNO Što Francuze motivira na putovanja?

BDP % od nacionalnog

Izvor: Secrétariat dʼEtat au Tourisme

Kamo Francuzi putuju?

Čak 72,3% putovanja ostvaruje se u europskim zemljama. Uvođenje zajedničke valute, EUR-a, bilo je dvosjekli mač – s jedne strane je favoriziralo turistička kretanja, dok je s druge strane prouzročilo velik rast cijena i time kočilo putovanja. Španjolska je najomiljenije odredište Francuza (1/5 odlazaka u inozemstvo), slijede Italija i Velika Britanija (9%), Beneluks (4,5%), Njemačka (4%). Francuzi u 51% slučajeva za odredište odabiru gradove, 43% obalu i more, a 18,8% ruralni turizam. 25 omiljenih odredišta Francuza u 2003. ZEMLJA

FRANCUSKI TURISTI %

1. Španjolska

7.732.190

PROMJENE 2003./2002.

−5,10%

2. Italija

3.100.000

0,90%

3. Velika Britanija

3.075.000

−0,10%

4. Belgija

940.628

5. Maroko

916.147

4,40%

6. Njemačka

899.646

5,70%

7. Portugal

866.921

0,02%

8. Tunis

833.989

−5,80%

3,50%

9. Grčka

673.000

3,00%

10. SAD

688.887

−6,20% −0,10% −9,00% −13,00%

11. Švicarska

488.823

12. Nizozemska

465.300

13. Turska

444.142

14. Austrija

436.088

7,30%

15. Baleari

378.098

−5,60%

16. Martinik

362.528

1,20%

17. Reunion

347.000

1,20%

18. Irska

327.000

7,10%

19. Dominikanska Rep.

317.215

31,00% 10,90%

20. Egipat

310.791

Koja je važnost pojedinih regija Francuske u odlascima u inozem-

21. Švedska

279.000

stvo?

22. Kanada

276.672

12,00%

Samo tri regije predstavljaju čak 37,1% ukupnog stanovništva Francuske, uz ostvarivanje 44,9% BDP-a, a prosječna godišnja 6 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

23. Mađarska

256.000

9,70%

24. Hrvatska

220.638

65,00%

25. Tajland

219.227

−16,60%


Hrvatska je s 33. mjesta na ljestvici odredišta u 2002., u 2003. godini skočila na 24. mjesto, a za očekivati je da će se, s gotovo 400.000 francuskih turista u 2004. najvjerojatnije popeti na 15. mjesto. Kako Francuzi organiziraju putovanja?

Podaci govore da 41% Francuza samo organizira putovanja, 36% rezervira putem agencije, a 15% putuje posredstvom udruga. Povećanje udjela kraćih putovanja i nova sredstva informiranja favoriziraju direktne rezervacije transporta i smještaja. Francuzi sve više pripremaju svoja putovanja pomoću informacija dobivenih putem interneta (30%), putem interneta kupuju putovanja u 12% slučajeva, te su skloni rezervacijama u zadnji čas. Nadalje, 39% putuje osobnim automobilom (kada su u pitanju europska odredišta), a 34% avionom. Za hotel se opredjeljuju u 42% slučajeva, a za kamping u 6% slučajeva. Godišnja raspoređenost i trajanje putovanja

Francuzi putuju tijekom čitave godine, prvenstveno od ožujka do listopada. Svibanj (12%) i kolovoz (15,9%) se ističu, dok su ostali mjeseci ravnomjerno raspoređeni. Povećanja slobodnog vremena i porast interesa za češćim, kraćim, te vikend putovanjima kulturnog sadržaja favoriziraju bolju raspoređenost tijekom cijele godine. Udio putovanja kraćih od tri noćenja iznosi 28,7%, udio putovanja od četiri do sedam noćenja je 33,5%. Putovanja u trajanju jedan do dva tjedna prosječno je 27,3%; dok je onih u trajanju od dva do četiri tjedna 8,5%. Prosječna duljina boravka iznosi 7,9 noćenja, a za europska odredišta 6,8 noćenja. Broj kraćih boravaka (ispod 4 dana) raste dinamičnije negoli onih dužeg trajanja. Francuzi putuju češće i više što se može objasniti promjenom navika i prelaskom na radni tjedan od 35 sati.

Loša međunarodna situacija odrazila se i na broj dolazaka stranih turista u Francusku, koja je u 2003. zabilježila 75 milijuna dolazaka, tj. minus od 2,6% u odnosu na prethodnu godinu. Broj noćenja smanjen je za 3,6%, a ukupni prihod od turizma opao je za 5,4% (32,3 milijardi EUR-a). I u 2004. godini Francuska je zabilježila pad od 4% u noćenjima, prvenstveno na Korzici (–15%) i Azurnoj obali (–7%). Uvođenje EUR-a bio je važan faktor recesije u turizmu za europska odredišta, osobito Francusku. Poboljšanje međunarodnog gospodarskog konteksta otvorilo je nove perspektive za 2004., što se trebalo u cijelosti odraziti i na Francusku gdje se predviđala stopa rasta do 2%, te porast prometa u turističkom segmentu. Kriza, međutim, ostavlja tragove na ponašanje potrošača, te time uvjetuje turističku potražnju. Odabir sigurnih odredišta, veća potražnja za kvalitetom, valorizacija ekološki očuvanih odredišta postaju, više nego ikada, primarni kriteriji pri odabiru putovanja. Ova situacija je pozitivno vrednovala hrvatsku turističku ponudu, što se odrazilo i na porast prometa s francuskog tržišta. Anketa »Ifop-Europ Assistance« (europski barometar za putovanja) realizirana u travnju 2004., nakon avionske nesreće u Sharm el Sheikhu, atentata u Madridu, i kritične situacije u Iraku, ukazuje, unatoč određenom banaliziranju opasnosti, na sve veću važnost kriterija sigurnosti. Čak 21% Francuza daje prioritet sigurnosti na listi kriterija, dok ih je u 2003. bilo samo 13%. Nadalje, nesreća u Egiptu je utjecala na ponašanje potrošača koji koriste avion: 58% vodi računa kojom kompanijom putuje, a 36% vodi računa o tipu aviona. Velika pažnja se posvećuje i sigurnosnim mjerama na aerodromima (41%). Prema pokazateljima, 43% Francuza je zabrinuto mjerama sigurnosti charter kompanija, 21% odabire ovaj način prijevoza samo u nuždi, a 11% odbacuje putovanja charterima. Kako se organizira francuska turistička industrija?

Koji su novi trendovi u turističkoj potražnji?

Porast kraćih i češćih, te vikend putovanja, porast interesa za kulturnom ponudom (baština i kulturne manifestacije), porast interesa za aktivnim odmorom i posebnim sadržajima, valorizacija ekološki očuvanih odredišta, viši zahtjevi za kvalitetom, odabir sigurnih odredišta. Situacija na francuskom emitivnom tržištu Godine 2003. i 2004. bile su krizne u turističkom segmentu. Rat u Iraku, atentati, sanitarni problemi, nesigurnost međunarodnog okružja i loša gospodarska konjunktura koja umanjuje želju za putovanjima, prouzročili su značajan pad turističkog prometa. Turoperatori su se suočili s velikim padom rezervacija za pojedina odredišta, a interes potrošača se preorijentirao na bliže i sigurnije, prvenstveno europske zemlje.

Distribucijske mreže se zadnjih nekoliko godina susreću s ozbiljnim problemima vezanim za pad provizija i konkurenciju agencija na internetu. Internet, naime, više nije samo sredstvo kupovine u zadnji čas. Problemi vezani za provizije očituju se posebice u zračnom prometu, budući da prodaja karata predstavlja 75% profita agencija. Provizije na paket aranžmane su, također, upitne. Ova previranja prouzročila su nove alijanse važnijih čimbenika u segmentu distribucije i jaču selekciju snabdjevača. Promet agencija u 2003. pao je za 2%, što se može obrazložiti lošom gospodarskom konjunkturom, nestabilnom međunarodnom političkom situacijom i sanitarnim problemima. Tome treba dodati i negativne učinke kreiranja vlastitih distribucijskih mreža od strane turoperatora. Francuski turoperatori imaju više od 1000 www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

7


tema broja vlastitih prodajnih punktova, a razgraničenje između proizvodnje/turoperatorstva i distribucije gubi na značenju. U 2004. se, međutim, predviđao rast prometa agencija od 4% što je trebalo dinamizirati sektor distribucije.

• Voyages Carrefour: promet od 218 milijuna EUR-a (–2,02%); 86 prodajnih punktova; 600 zaposlenih;

• Voyages Auchan: promet od 19,66 milijuna EUR-a (+15,24%); 3 prodajna punkta; 22 zaposlena;

• Casino Vacances: promet od 19 milijuna EUR-a (–24%); Evolucija prometa agencija u razdoblju 1996. − 2004.

1 prodajni punkt; 30 zaposlenih.

3. Prodaja putem interneta 12%

• Last Minute, Promovac, Karavel, Expedia 9%

4. Direktna prodaja putem turoperatora 6%

Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2003. godini:

3%

• Club Méditerranée: promet od 1.609 milijuna EUR-a

0%

(−7,74%), 1.429.000 pax; 19.491 zaposlenih; prosječna cijena aranžmana 860 EUR-a;

-3% 1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

• Nouvelles Frontières: promet od 1.131 milijuna EUR-a (+2,72%); 1.600.000 pax; 3500 zaposlenih, prosječna cijena aranžmana 850 EUR-a;

Distribucijske i prodajne mreže se u Francuskoj organiziraju putem:

• Fram: promet od 415 milijuna EUR-a (+3,11%); 550.000 pax; 3661 zaposlena; prosječna cijena aranžmana 815 EUR-a;

• Marmara-Etapes Nouvelles: promet od 276 milijuna 1. klasičnih putničkih agencija: integrirane kompanije, distribucijske mreže, nezavisne agencije 2. velikih supermarketa 3. prodaje putem interneta 4. direktne prodaje putem turoperatora.

• Jet-Tours: promet od 236 milijuna (−0,08%); 266.600 pax;

1. Klasične putničke agencije

• Kuoni France: promet od 196 milijuna EUR-a (+1,71%);

a) Integrirane kompanije:

• Go Voyages: promet od 185 milijuna EUR-a (17,71%);

EUR-a (+18,60%); 579.950 pax; 188 zaposlenih; prosječna cijena aranžmana 545 EUR-a; 329 zaposlenih; prosječna cijena aranžmana 961 EUR-a;

• Look Voyages: promet od 235 milijuna (−19,65%); 422.888 pax; 408 zaposlenih; prosječna cijena aranžmana 837 EUR-a; 105.000 pax; 415 zaposlenih;

•Thomas Cook France: promet od 972 milijuna EUR-a (+3,62%); 432 prodajna punkta; 1700 zaposlenih;

• Carlson Wagon-Lits: promet od 1.630,67 milijuna EUR-a (—4,79%); 434 prodajna punkta; 1700 zaposlenih;

• Nouvelles Frontières Distribution: promet od 785 milijuna EUR-a (—3,19%); 195 prodajnih punktova; 907 zaposlenih;

447.817 pax; 180 zaposlenih;

• Marsans/Transtours: promet od 141 milijuna EUR-a (+ 56,49%); 127.677 pax; 167 zaposlenih; prosječna cijena aranžmana 1.102 EUR-a;

• Voyageurs du Monde: promet od 120 milijuna EUR-a (−4%); 313 zaposlenih.

• Fram Agences: promet od 182 milijuna EUR-a (+23%); 75 prodajnih punktova; 360 zaposlenih.

b) Distribucijske mreže:

Najznačajniji francuski turoperatori po prometu i broju putnika Promet u 000 EUR-a

• Manor: promet od 1.797 milijuna EUR-a (+4,48%);

132 prodajna punkta; 513 zaposlenih; 8 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Vacances Air Transat

Donatello

Marsans

Go

Kuoni

Jet-Tours

Voyageurs du Monde-...

• Leclerc Voyages: promet od 252 milijuna EUR-a (+9,92%);

Marmara-Etapes Nouvelles

2. Veliki supermarketi

Look

410 prodajnih punktova; 1230 zaposlenih.

Fram

490 prodajnih punktova; 1750 zaposlenih;

• Tourcom: promet od 970 milijuna EUR-a (0,00%),

Nouvelles Frontieres

525 prodajnih punktova; 1600 zaposlenih;

• Afat Voyages: promet od 1.097 milijuna EUR-a (+9,05%);

1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0

Club Med.

498 prodajnih punktova; 2717 zaposlenih;

• Selectour: promet od 1.260 milijuna EUR-a (+3,28%);


Broj putnika

Odredište koja je kod turoperatora (CETO) zabilježila najveći pad u 2003. bila je Turska s –34,9%, čemu je uzrok rat u Iraku. Egipat je, unatoč ovakvoj situaciji zabilježio porast od 9,1%. Tunis svoj pad od –16% duguje atentatu u Djerbi i time prepušta prvo mjesto u regiji Maroku koji je porastao za 12%. Azijski kontinent je globalno zabilježio velike gubitke uslijed SARS-a, kao i SAD (–21%) i Kanada (–20%). Dominikanska Republika i dalje bilježi odlične rezultate s +23,4%, dok francuski Antili i dalje drastično gube svoje prijašnje pozicije. Ipak, najveći porast TUI*

Grupe Teker

Kuoni

Grupe Thomas Cook*

Jet-Tours

Look Voyages

Fram

Etapes Nouvelles

Club Med.

Nouvelles Frontieres

1 800 000 1 600 000 1 400 000 1 200 000 1 000 000 800 000 600 000 400 000 200 000 0

Kako francuski turoperatori odolijevaju krizi?

Prema podacima Udruženja francuskih turoperatora (CETO) njihov je promet u 2003. pao za 7% (što se nastavlja na pad prometa od 6,2% u 2002. godini). U tri godine turoperatori su izgubili 1,3 milijuna klijenata. Kriza francuskih turoperatora traje od atentata 11. rujna u New Yorku, koji je predstavljao negativnu prekretnicu nakon nekoliko godina rasta prometa. Povratak aktivnosti koji je uslijedio bio je zaustavljen ratom u Iraku i SARS-om u Aziji. U 2004. usprkos poteškoćama, situacija se popravila, a promet članova CETO-a je za razdoblje od 1 studenoga 2003. do 31. listopada 2004. godine porastao za 4,7%, što predstavlja 6.167.840 putnika.

zabilježila je Hrvatska (+312,5%).

Na početku 2004. godine situacija je i dalje bila u cijelosti loša, francuski turoperatori su iza sebe imali nekoliko loših sezona, a potražnja se nije kretala prema očekivanjima. Unatoč tome, u srpnju i kolovozu ostvareni su porasti putovanja u inozemstvo 10-12%. Ljeto se dobro prodalo zahvaljujući povratku odredišta koja se oporavljaju i dolasku na scenu novih »miljenica« poput Hrvatske. Ipak, afirmirana odredišta južne Europe – Italija, Španjolska, Grčka u 2004. bile su zanemarene. Francuzi su, također, manje posjećivali vlastita odredišta, Korziku i Azurnu obalu. Razlozi za ovaj pad prometa su brojni: previsoke cijene, usluga koja nije uvijek na visini ljepote krajolika, te atraktivnost i proboj novih odredišta poput Hrvatske. Bilježimo i povratak tradicionalno popularnih ljetnih odredišta, ponajprije Tunisa (s novom welness ponudom) koji se loše prodavao zadnje dvije godine. U manjoj mjeri, ali ipak uspješno, Turska se vratila na scenu. Ovim pozitivnim trendovima se priključuju Egipat − čak i u ljetnom razdoblju, zahvaljujući diversifikaciji ponude s kupališnim turizmom na Crvenom moru, Maroko s odličnim rezultatima, te uvijek uspješna Dominikanska Republika.

Evolucija prometa turoperatora CETO-a 2000./04.

Kada su u pitanju daleka putovanja, SAD i Azija, nakon dvogodišnje stanke uzrokovane SARS-om, ponovo su se pokrenuli u pozitivnom smjeru.

8,00% 6,00% 4,00% 2,00% 0,00% -2,00% -4,00% -6,00% -8,00% 2000

2001

2002

2003

2004

Unatoč poteškoćama, francuski turoperatori odolijevaju kriznim situacijama. Riječ je o industriji koja ostvaruje male marže, ali zato raspolaže kapitalom. Turoperatori su se prilagodili novonastaloj situaciji smanjujući svaku vrstu rizika, odlažući investicije, smanjujući fiksne troškove, racionalizirajući proizvodnju i optimizirajući budžete. Na taj način su uspjeli stabilizirati rentabilnost koja u ovom sektoru predstavlja samo 0,6%. Unatoč tome, u 2003. tridesetak turoperatora je ostvarilo gubitke, naspram dvadeset u 2002. Pad potražnje u 2003., u trenutku kada su se na francuskom tržištu pojavili izuzetno aktivni njemački turoperatori, TUI i Thomas Cook, dodatno ih je ugrozilo.

Valja naglasiti da je najveći uspjeh u sezoni 2004. zasigurno ostvarila Hrvatska koja je premašila očekivanja i koju svi citiraju kao pobjednika sezone. U 2004. najveći porast prodaje aranžmana kod turoperatora ostvarila je Hrvatska sa +146%, zatim Egipat sa +79%, Maroko s +20,1%, Tunis sa +17%, Turska sa +6,0%, dok su odredišta kao Španjolska (−14,2%), Grčka (−26%), Italija (−15,0%), Baleari (−12,7%), grčki otoci (−35,2%), Kanari (−20%), Sicilija (−23,1%) u padu.

Prodaja aranžmana za 2004. 5 zemalja s najvećim porastom

5 zemalja s najvećim padom

Hrvatska

+146%

Grčka

Tunis

+17%

Antili

SAD

+39%

Portugal

Turska

+6%

Italija

Meksiko

+18%

Francuska

−26% −25% −20% −15% −10%

www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

9


tema broja Koji su trendovi za 2005.?

Turoperatori se u novim brošurama za 2005. pozicioniraju s niskim cijenama kako bi konkurirali prodaji putem interneta. Profiliraju se dvije vrste ponude: visoko kvalitetni proizvodi koji su sinonim za dodanu vrijednost, te bazične cijene za niske budžete s ponudama klijentima koji se još nisu opredijelili za odmorišno odredište. Ovakav trend je prouzrokovan činjenicom da ponuda raste brže od potražnje, sve je veći broj turoperatora, dok se broj putnika značajno ne mijenja. Turoperatori kao Kuoni, Jet-Tours ili Club Med. nastupaju s brošurama »Prestiz« dok NF, Neckermann, Look Voyages ili Fram »natežu« cijene s bazičnim proizvodima. Značajna je progresija zadnjih godina primjetna kod turoperatora Etapes Nouvelles, koji bazira svoju strategiju na ovakvoj ponudi, svjedočeći o važnosti i potencijalu ovog segmenta. U 2004. je promet ovog turoperatora porastao za 25% (335 mil. EUR-a) što predstavlja 725.000 putnika. Za 2005. planiraju 800.000 putnika što će ga dovesti na prvo mjesto (po prodaji aranžmana) među francuskim turoperatorima. Što se tiče odabira odredišta u 2005., za očekivati je da će se dogoditi preraspodjela putovanja slijedom tragičnih događaja u Aziji – odredišta kao Turska i Grčka će postati ponovno aktualne, što će pooštriti konkurenciju među mediteranskim odredištima. Nova odredišta, kao Crna Gora ili Bugarska, citiraju se kao alternative Hrvatskoj u slučaju pomanjkanja kapaciteta ili povećanja cijena. Na gospodarskom planu rast je ponovno uspostavljen i unatoč padu potrošnje domaćinstava u trećem tromjesečju 2004. na kojoj se ovaj rast temeljio, očekuje se rast BDP-a od 2,5% u 2004. i jednako toliko u 2005. Međutim, ovaj rast za sada nije prouzrokovao očekivane promjene u konjunkturi: nezaposlenost i kupovna moć stagniraju, investicije su nedovoljne, a vanjska trgovina bilježi manjak. II. POZICIJA HRVATSKE NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU

Na tržištu koje je u velikoj mjeri destabilizirano međunarodnom konjunkturom i promjenama u navikama i ponašanju potrošača, Hrvatska je zadnjih godina zabilježila izuzetne rezultate i stope rasta koje u pozitivnom smislu odudaraju od općih trendova. Razlozi su višestruki: povratak odredišta na međunarodnu turističku scenu, sustavna i učinkovita obrada francuskog tržišta, kvaliteta hrvatske turističke ponude, preraspodjela putovanja koja je uslijedila međunarodnim događajima posljednje tri godine, te porast cijena »euro-zone«. Hrvatska bi se, u sadašnjem trenutku, mogla zadovoljiti svojim statusom »trend odredišta« koristeći ove pozitivne učinke, te se osloniti na postignuti uspjeh. Međutim, takav pristup bi vrlo brzo mogao dovesti u pitanje našu atraktivnost, što bi Hrvatsku pretvorilo u »još samo jedno« mediteransko odredište i stavio u drugi plan sve naše adute koji nam omogućuju da se trajno istaknemo u odnosu na konkurenciju. 10 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Godina 2005. će biti od izuzetne važnosti na francuskom tržištu, budući da za Hrvatsku počinje razdoblje konsolidacije koji se nastavlja na šest godina eksponencijalnog rasta. U situaciji kada djelujemo u okruženju gdje naši direktni konkurenti vode vrlo agresivnu politiku oglašavanja i raspolažu daleko većim sredstvima, bit će važno optimizirati naše resurse i istaknuti se na planu marketinga strategijom koja će nas razlikovati od ostalih mediteranskih odredišta i pozicionirati nas kvalitativno, što je metoda koja nas je i dovela do uspjeha. Važno je znati se nositi s »trendovskim valom«, te biti svjestan da uspjeh nije vječan. Potrebno je nadograđivati imidž na već stvorenom »kapitalu« kojeg razvijamo od 1998. godine, te obogatiti marketinški koncept kako bismo privukli novu klijentelu i dinamizirali prodaju. Prikaz marketinškog pristupa HTZ-a na francuskom tržištu Što smo dosad poduzeli kako bismo plasirali odredište?

Francusko tržište je zanimljiv primjer uspješne marketinške strategije, budući da je njegova obrada započela praktički »od nule«. Naime, u trenutku otvaranja predstavništva HTZ-a u Parizu (lipanj 1998.) suočili smo se s velikim manjkom imidža Hrvatske, a kada je imidž i postojao, nosio je negativni predznak vezan za ratna zbivanja ili »balkansku« problematiku. U svakom slučaju, Hrvatska nije postojala na karti poželjnih turističkih odredišta za Francuze. Prepoznatljivost odredišta kod šire javnosti je bila zanemariva, dok profesionalci nisu uvrštavali Hrvatsku u svoje programe. Trebalo je krenuti od početka, stvoriti i promovirati novu sliku Hrvatske kod široke publike, te mobilizirati turoperatore. Trebalo je kreirati komunikacijski koncept, vizualni identitet i jasno pozicionirati odredište. Naši strateški ciljevi definirali su se na sljedeći način: − stvaranje imidža naglašenog identiteta s ciljem poboljšanja prepoznatljivosti odredišta, − projekcija nove slike odredišta koja se temelji na jasnom pozicioniranju Hrvatske s naglasakom na očuvanom, autentičnom Mediteranu, − optimiziranje investicije u izrazito konkurentnom okružju. Turoperatori su nam u to vrijeme sugerirali da baziramo promidžbu na »sigurnim kartama« kao što su Dubrovnik ili Dalmacija, koje su po njihovom mišljenju bila jedina odredišta sa snažnim identitetom na francuskom tržištu. Suprotno tadašnjim savjetima, preuzeli smo rizik lansiranja marke »Croatie« – Hrvatske, kao nove geopolitičke stvarnosti. Nažalost, bombardiranja Kosova 1999., koja su se poklopila s prvom kampanjom oglašavanja Hrvatske vratila su nas na sam početak, tj. ponovno asociranje Hrvatske sa sukobima na Balkanu. Kako smo pozicionirali odredište?

Kako bismo se udaljili od negativnih konotacija, odlučili smo pozicionirati Hrvatsku na njezino istinsko mjesto – Mediteran


– sa sloganom koji će se pokazati isplativim »S Hrvatskom se Mediteran povećava« – »Croatie, La Méditerranée s’agrandit« (realizirane kampanje oglašavanja 1999., 2001. i 2002.). Lansirano je potpuno novo odredište s jednostavnom, ali vrlo jasnom i sugestivnom porukom. Svi »sastojci« za uspješno lansiranje marke na taj su način bili objedinjeni.

peratora. Turoperatori su pozdravili dinamičan nastup odredišta, kvalitetu kampanje, ali i kvalitetu odredišta. Godine 2003. ponuda turoperatora se znatno uvećala, programirano je dvadesetak charter lanaca, što je popraćeno i novim uspjehom: povećanjem broja francuskih turista na 220.000, tj. porastom od 65%. Ono što treba posebno istaknuti u lansiranju Hrvatske kao odredišta na francuskom tržištu je njezina evolucija u relativno kratkom vremenskom razdoblju od manjka imidža, do imidža odredišta u trendu. Koja je bila uloga medija?

Treba napomenuti da je promidžbena kampanja Hrvatske, s obzirom na limite budžeta, promovirala jedinstvenu i jaku poruku, te da nije bila u mogućnosti detaljno predstaviti odredište u svoj njezinoj ljepoti i različitosti. Ipak, odnosi s medijima odigrali su odlučujuću ulogu. Intenzivna PR aktivnost i studijska putovanja novinara bili su od presudnog značaja. Ukupna vrijednost reportaža i priloga koji su rezultirali iz naše PR aktivnosti u razdoblju 2000./04. dosegli su 58,3 milijuna EUR-a kroz 2.474 pisanih, radio i TV priloga. Uspjeh je postignut vrlo brzo, a rezultat je pozdravljen od strane specijalista na području marketinga: Hrvatska je citirana kao primjer uspješnog marketinga u udžbeniku »Marketing Management«, autora Kotlera & Duboisa, koji služi kao preporuka marketinške literature. Podjednako pozitivno reagirala je i široka publika. U 2003. prvobitni slogan je evoluirao u koncept »Ponovno pronađeni Mediteran« – »Croatie, La Méditerranée retrouvée« (realizirane kampanje oglašavanja 2003. i 2004.), poruka je razrađena, a odredište se još preciznije pozicionirao naspram konkurenata sa snažnom konotacijom autentičnosti. Podrazumijevalo se da je Hrvatska očuvana kao Azurna obala ili Baleari prije 40 godina.

Broj novinara, priloga, te vrijednost objavljenog materijala u razdoblju 2000. − 2004. 2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

Ukupno

Novinari

87

107

89

83

107

473

Prilozi

165

175

241

748

1145

2474

Vrijednost

4.406.893

7.561.575

12.874.879 15.896.225

17.580.735

58.320.307

Danas je Hrvatska odredište u modi, o čemu svjedoči porast prometa francuskih turista, ali više od toga opća klima i zainteresiranost: mobilizacija medija, rekordne prodaje vodiča o Hrvatskoj, zainteresiranost VIP krugova itd. Ipak, moda je u načelu prolazna te je trenutni izazov konsolidiranje postignutog i daljnje razvijanje marke. U kojem smjeru? Sljedeća stavka u Hrvatskoj »epopeji« marke bit će suradnja s turoperatorima u sklopu kampanje co-brandinga koja će funkcionirati kroz segmente ponude. Kako su mediji doživjeli Hrvatsku u 2004. godini?

Kao što je već ranije spomenuto, Hrvatska je u 2004. godini bila hit sezone. Velikoj medijskoj popularnosti uvelike su doprinijele dvije izuzetno gledane, visokobudžetne i cijenjene TV emisije: Des Racines et des Ailes, emitirana po prvi puta u rujnu 2003., te dvaput reprizirana u 2004. – u satelitskom programu TV5, te na programu France 3, te emisija Thalassa, na temu »More, otoci, ljudi i običaji« koja je emitirala svoj ljetni program tijekom srpnja i kolovoza s Korčule. Ova vrlo upečatljiva kampanja odlično je primljena, te u velikoj mjeri promovirana i od strane medija. Sadržaj poruke kampanje privukao je javnost, što je rezultiralo i većom ponudom turo-

Jednako tako, u udarnim vijestima u 20 sati, TF1 – državni, najgledaniji program i France 2, drugi program nacionalne telewww.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

11


tema broja vizije, objavili su u svojim vijestima reportaže o Dubrovniku na temu popularnosti Hrvatske na francuskom tržištu. Tijekom ljetnih mjeseci nije bilo medija u Francuskoj (radio, TV, tisak, elektronski mediji) koji nije analizirao nevjerojatan uspjeh Hrvatske. Francuska rivijera, kao i Korzika bilježile su značajan pad broja gostiju, pogotovo samih Francuza, pa su mediji komentirali da su gosti napustili francusku rivijeru i otputovali u Hrvatsku koja je, autentičnija, gostoljubivija i u konačnici jeftinija. Hrvatska se ne spominje samo kao novo atraktivno odredište nego i kao konkurent Francuskoj što je veliki kompliment kada se uzme u obzir da je Francuska zemlja koja privlači najveći broj stranih turista na svijetu.

Komentari o Hrvatskoj u francuskim medijima tijekom ljeta 2004. bili su brojni. Naslovi poput priloženih i pohvalni komentari samo su dio objavljenih priloga o našoj zemlji:

go regulirana. Hrvatska ne želi razvijati masovni turizam nego se definitivno orijentirala na razvitak kvalitetnog turizma. Izgradnja malih obiteljskih struktura i boutique hotela ima apsolutnu prednost. Hrvatska nije posebno jeftino odredište i ne želi to postati, već želi održati odličan odnos kvaliteta/cijena koji trenutno ima.« La Croix, 4. rujna 2004.

Evolucija francuskog tržišta prema Hrvatskoj u razdoblju 1999. — 2004. Brojčani pokazatelji i statističke analize

Koliko je za francuske medije Hrvatska bila neprikosnoveni hit sezone, jednako toliko bila je i u središtu pažnje turističkih profesionalaca. Francuske su putničke agencije na sajmu u Deauvilleu u rujnu 2004., svrstale Hrvatsku među tri najpopularnija odredišta godine, uz Mauricijus i Meksiko.

»Le Boom du tourisme en Croatie« (»Eksplozija turizma u Hrvatskoj«) »Croatie, phénomène touristique« (»Hrvatska, turistički fenomen«) »Eblouissante Croatie« (»Blistava Hrvatska«) »Croatie, la nouvelle folie des Français« (»Hrvatska, novo ludilo Francuza«) »La Croatie, une passion française« (»Hrvatska, strast Francuza«)

Prema podacima Državnog statističkog zavoda, tijekom 2004. godine 392.911 francuskih gostiju je posjetilo Hrvatsku, što predstavlja porast prometa od 78%, ostvarivši pritom 1.241.729 noćenja što predstavlja rast od 80%.

»Croatie, nouveau Paradis« (»Hrvatska, novi raj«) Citiramo iz »Le Boom du tourisme en Croatie« (»Eksplozija turizma u Hrvatskoj«):

»Ako je turizam u Francuskoj u padu, to je dobrim dijelom zato što su Francuzi otkrili ovo odredište. Koga još može čuditi što su Francuzi toliko oduševljeni Hrvatskom? Ako slušamo turističke stručnjake: nikog.« »Zadnjih 4-5 godina, svi su kriteriji bili objedinjeni, uspjeh se mogao logično očekivati«, objašnjava René-Marc Chikli, predsjednik Centra za istraživanje turoperatora (CETO), organizacije koja okuplja 80% francuskih turoperatora. Brojke su međutim iznenađujuće. Za nekoliko godina Hrvatska je postala jedna od najomiljenijih odredišta Francuza, 30.000 turista u 1999., dok se više od 300.000 očekuje ove godine. Stope porasta nas iz godine u godinu zapanjuju: 64% u 2000.; 31% u 2001.; 80% u 2002.; 64% u 2003. Turoperatori se nisu prevarili, te predlažu čak i letove iz provincije, izdavačka kuća Michelin je izdala novi vodič Guide Vert... Ali otkud toliki uspjeh? Najprije, odredištu ne manjka aduta. »Reklo bi se da je Hrvatska izmišljena za turizam«, kaže Nacionalni institut za turizam (ONT). Dva sata od Pariza, šarm jedne od najljepših mediteranskih obala kombiniran s bogatom prirodnom i kulturnom baštinom. Drugi razlog: cijene niže nego u Francuskoj. »Ovo će zasigurno potrajati deset do petnaest godina«, kaže ONT. Konačno, hotelska infrastruktura je na dobrom putu, postojeći hoteli su većinom obnovljeni, a izgradnja novih objekata je stro12 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Porast prometa očituje se u segmentu organiziranog prometa − grupe u pred i posezoni; novi charter programi turoperatora − te u segmentu individualnih putovanja. Značaj francuskog tržišta proizlazi, međutim, ne samo iz brojčanih nego i financijskih pokazatelja, te sezonske raspoređenosti. Rezultat koji smo realizirali u svibnju s 50.799 dolazaka (+145%) i u lipnju 41.281 dolazaka (+141%), te rujnu s 51.040 dolazaka (+148%), ukazuje na činjenicu da se tržište grupa u predsezoni i posezoni značajno razvilo što će se pozitivno odraziti na produženje sezone. Povećanje u glavnoj sezoni – srpanj sa 68.758 (+55%) i kolovoz 95.504 (+42%), ponderiraju porast za cjelokupno godišnje razdoblje na 78% (u 2003. u ova dva mjeseca zabilježeno je 23,4% i 35,6% dolazaka, što predstavlja tri petine cjelokupnog broja turista u 2003., dok je u mjesecima svibanj, lipanj i rujan prosječno ostvarenje samo 10%). Navedeno objašnjavamo time što je baza u ljetnim mjesecima bila značajnija, ali i time što su predviđeni kapaciteti bili premali u odnosu na potražnju. Sve navedeno znači da se u posljednje dvije godine promet s ovog tržišta gotovo utrostručio, a u petogodišnjem razdoblju (1999. – 2004.) narastao je 12 puta, što predstavlja porast od 1158%. Još bolju dinamiku bilježimo kada je u pitanju broj noćenja, s porastom od 1307%. Drugim riječima, prosječan godišnji porast tijekom zadnjih pet godina je +66%. Rezultati su osobito zanimljivi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje se broj Francuza za prvih šest mjeseci 2004. u odnosu na isto razdoblje 2003. godine utrostručio: 48.522 od siječnja do lipnja 2004., naspram 16.103 za isto razdoblje 2003. godine.


Navedeno predstavlja porast od 201% u dolascima i 211% u noćenjima. Rezultati u dubrovačkoj regiji za godišnje razdoblje su više nego zadovoljavajući: 122.576 dolazaka (+129%) i 517.881 noćenja (+151%) što stavlja Francuze, po prvi puta, na vodeće mjesto među stranim gostima. Ovakav trend francusko tržište vraća na razinu iz 80-ih godina, kada smo iz tog razdoblja bilježili odlične rezultate. Ipak, više od brojčanog porasta, značajna je kvalitativna promjena u strukturi gostiju u odnosu na Francuze iz predratnih godina. Profil i kvaliteta francuskih gostiju koji su posjetili Hrvatsku bitno su određeni kvalitetom naše komunikacije na ovom tržištu. Treba, također, naglasiti da smo uspjeli lansirati Hrvatsku kao odredište u cjelini, u svim segmentima ponude, te proširiti inicijalni interes za Dalmaciju na sve regije. U nastavku slijedi tablični i grafički pregled evolucije francuskog tržišta. Evolucija francuskog tržišta prema Hrvatskoj u razdoblju 1999. — 2004. Godina

Dolasci

1999.

31 646

2000.

52 000

%

Noćenja

Više od 100 francuskih turoperatora uvrstilo je Hrvatsku u svoje programe za 2004., a obujam organiziranog prometa se udvostručio u odnosu na prethodnu godinu. Uz manje turoperatore, specijaliste za ciljane programe (kulturni sadržaj, nautičari, ekoturizam, aktivni odmor, pješačenje), koji valoriziraju raznolikost hrvatske turističke ponude, vratili su se i svi tržišni lideri koji su aktivirali charter lance. Značajan napredak u 2004. je postavljanje velikog broja chartera iz svih francuskih regija, te širenje interesa francuskih turoperatora na nove hrvatske regije, čak i one koje tradicionalno nisu bile usmjerene na ovo tržište. Tradicionalnim specijalistima Croatie Toursu i Bemex Toursu pridružili su se i francuski turoperatori Marsans/Transtours, Euro-Pauli s vrlo razrađenim i kompletnim brošurama o Hrvatskoj. Oni nude vrlo raznovrsne programe: sunce i more (55%), krstarenja (15%), organizirane ture (15%), kombinirane boravke (10%), sistem »fly and drive« (5%).

%

87 818 +66%

Organizirani promet

170 500

+94%

2001.

74 719

+43%

224 510

+31%

2002.

134 708

+80%

418 172

+86%

2003.

220 636

+64%

688 715

+65%

2004.

392 911

+78%

1 241 729

+80%

Hrvatska je prisutna i u brošurama svih tržišnih lidera kao Fram, Jet Tours, Nouvelles Frontières, Plein Vent, Look Voyages, Top of Travel, Kuoni, Go Voyages, Amslav, koji iz godine u godinu povećavaju svoje alotmane. Veliki broj specijalista za kulturne programe, za avanturističke i sportske sadržaje, specijalista za grupe, krstarenja, nautičari, autobuseri, valoriziraju izuzetno bogatu i raznovrsnu turističku ponudu Hrvatske.

Dinamika rasta dolazaka i noćenja u razdoblju 1999. — 2004.

Veliko je zanimanje turoperatora za klupske proizvode, kao već postojeći Club Med. Touristra/Club 3000, Plein Vent no zbog ograničenog broja kapaciteta koji bi mogli udovoljiti njihovim zahtjevima zasada nema značajnijih pomaka u tom segmentu.

1400000 1200000 1000000 800000

Evolucija segmenta organiziranih putovanja u razdoblju 2001. — 2004.

600000 400000 200000

2001.

19.914 pax

0

2002.

44.719 pax

2003.

62.564 pax

(+40%)

2004.

129.683 pax

(+107%)

1999 dolasci

2000

2001

2002

2003

2004 (estimacija)

noćenje

Kakva je struktura i regionalna raspoređenost prometa?

Analiza stanja prodaje ukazuje na činjenicu da je usprkos povećanju udjela organiziranog prometa, individualni promet još uvijek značajniji od organiziranog, te da ova dva segmenta slijede približno jednaku dinamiku rasta. U 2004. godini, 34% ukupnih dolazaka otpada na organizirana putovanja; u 2003. udio je 30%, u 2002. 35%, a u 2001. 30%. Ova činjenica proizlazi dijelom iz specifičnosti francuskog gosta koji je u osnovi individualac, te više voli putovati u vlastitoj i po mogućnosti slobodnoj organizaciji − veliki broj putuje osobnim automobilom, brodom i autobusom.

(+125%)

Ukupni porast u segmentu organiziranog putovanja tijekom posljednje četiri godine iznosio je 551%. S obzirom na veliku mobilizaciju turoperatora, posebnu pozornost posvetili smo aktivnostima za poticaj prodaje putem programa edukacije agenata, prezentacija za široku javnost, te workshopova na polazišnim zračnim lukama iz provincijskih gradova. Također smo usmjerili informiranje turoperatora na regije Hrvatske koje tradicionalno nisu bile prisutne na francuskom tržištu, imajući za cilj neophodnu ekspanziju tržišta. U okviru studijskih putovanja, Hrvatsku je posjetilo 367 agenata. Predavanja o Hrvatskoj organizirana su i u turističkim školama i visokim ustanovama specijaliziranim za turizam, s ciljem edukacije budućih turističkih radnika. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

13


tema broja Charter programi u 2004. polazili su iz Pariza za Dubrovnik, Split, Zadar, Pulu i Rijeku, ali također i iz provincijskih gradova kao Bordeaux, Brest, Clermont Ferrand, Deauville, Le Havre, Lille, Limoges, Lyon, Marseille, Nantes, Poitiers, Rennes, Toulouse. Ponuda se znatno povećala, što je udovoljilo velikoj potražnji za odredištem. Ograničenja koja su postojala prethodnih sezona u odnosu na pomanjkanje aviokapaciteta polako se smanjuju, jer su se postavljanjem charter lanaca otvorile nove mogućnosti. Kapaciteti Croatia Airlinesa su se također povećali, ali nedovoljno u odnosu na potražnju tako da je većina turoperatora koji su zakupili sjedišta na letovima Croatia Airlinesa, ipak bila ograničena u prodaji. Charter programi u 2004. godini Turoperatori s polaskom iz Pariza:

2. na planu aktiviranja segmenta organiziranog putovanja, mobilizirali smo turoperatore i realizirali rast od 550% u razdoblju 1999. – 2004., 3. na planu bolje sezonske raspoređenosti kapaciteta realizirali smo značajno produženje sezone, 4. na planu imidža realizirali smo prepoznatljiv imidž, te jasno pozicionirali Hrvatsku koja danas u Francuskoj predstavlja primjer uspješnog marketinga. Ukratko, dokazali smo da se potražnja s francuskog tržišta savršeno podudara s hrvatskom turističkom ponudom što je bila naša pretpostavka od početka. Ocjena uspješnosti hrvatske turističke ponude u odnosu na konkurenciju Koje mjesto Hrvatska zauzima u odnosu na kvalitetu ponude i

• za Dubrovnik: Adora, Amslav, Carlson Wagonlit Travel, Europauli, Fram, Go Voyages, Jet-Tours, Look Voyages, Norvista/7 et demi, Nouvelles Frontières, Prodintour, Tirol Hôtels, Top of Travel, Transtours • za Split: Crystal TO, Europauli, Itinérances Dalmates, Nouvelles Frontières, Prodintour, Transtours • za Zadar: Club Med. • za Pulu: Rivages Turoperatori s polaskom iz provincije: • za Dubrovnik: − Bordeaux: Europauli, Transtours − Brest: Carlson Wagonlit Travel, Europauli, Top of Travel − Clermont Ferrand: Top of Travel − Deauville: Top of Travel − Le Havre: Europauli − Lille: Top of Travel − Limoges: Europauli, Top of Travel − Lyon: Aerosun, Ailleurs, Europauli, Fram, Look Voyages, Plein Vent, Prodintour, Tirol Hôtels, Top of Travel, Transtours − Marseille: Aerosun, Plein Vent, Prodintour , Tirol Hôtels, Transtours − Nantes: Carlson Wagonlit Travel, Europauli, National Tours, Tirol Hôtels, Top of Travel, Transtours − Poitiers: Top of Travel − Rennes: Europauli − Toulouse: Europauli, Fram, Saalt Voyages, Tirol Hôtels, Top of Travel, Tour Indicom, Transtours • za Rijeku: − Lyon: Ailleurs, Travel Europe Što smo sveukupno postigli?

Uspjeli smo realizirati naše osnovne strateške ciljeve na ovom tržištu: 1. na planu povećanja prometa realizirali smo eksponencijalni rast od 1158% u razdoblju 1999. – 2004., 14 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

usluge, te cijene?

Hrvatsku smo pozicionirali kao autentično, očuvano odredište što predstavlja komparativnu prednost u odnosu na većinu konkurentskih odredišta. Imidž koji smo izgradili i poruka koju smo namijenili francuskoj javnosti počiva upravo na tim vrijednostima koje su u ovom trenutku u središtu interesa potrošača. Francuzima želimo reći da danas pravi luksuz ne čine samo hoteli s pet zvjezdica, već ono što postaje rijetkost: vrijeme, prostor i očuvani okoliš. Očito je da ova poruka nailazi na pravi odjek, a što je najvažnije gosti se vraćaju zadovoljni jer su doživjeli ono što smo im obećali. Francuze oduševljava povijesna baština, prirodne ljepote, ekologija okoliša, a to je upravo ono što Hrvatska nudi. Cijene su se ipak znatno povećale zadnjih nekoliko godina, te danas spadamo u skupinu skupljih mediteranskih odredišta. Porast cijena je u većini slučajeva išao u korak s podizanjem kvalitete turističkog proizvoda, međutim, turoperatori smatraju da bi se trebale zadržati u sadašnjim okvirima. Više od cijene važna je njezina opravdanost i ovaj kriterij znakovit je za novi trend potrošača. Porast cijena usmjerava Hrvatsku na razvijanje visoko kvalitetnog turizma za koji je potrebno stvoriti neophodne pretpostavke, tj. obogatiti i podići kvalitetu cjelokupne turističke ponude. Čime se razlikujemo od konkurenata?

Hrvatska je, u očima Francuza, novo odredište s bogatom turističkom ponudom, pomalo misteriozna, pošteđena od negativnih učinaka masovnog turizma, jednom riječju, odredište u modi. Hrvatska gradi svoj turistički uzlet na održivom razvitku i idealnoj kombinaciji prirodne i kulturne baštine. Klijent koji je zainteresiran za Hrvatsku u prosjeku je kultiviran, otvoren prema svijetu, željan novih saznanja i otkrića. Dobrog je imovinskog statusa i zna prenijeti svoje pozitivno iskustvo okolini. Za njega je posjetiti Hrvatsku još uvijek način da se razlikuje od prosjeka. Hrvatska je


danas jedino mediteransko odredište koja pruža mogućnost »otkrivanja« što nije slučaj s konkurentskim odredištima. Hrvatsku krasi neodoljiva privlačnost »nepoznate zemlje«, te neotkrivenih potencijala. Kako možemo povećati konkurentnost Hrvatske na francuskom tržištu?

Odgovor na ovo pitanje jest – podizanjem kvalitete. Jedini način da se istaknemo u odnosu na konkurenciju je postizanje još boljeg odnosa kvaliteta/cijena. Naime, Hrvatska se nije nametnula na ovom tržištu kao jeftino odredište, niti se pozicionirala isključivo putem cijene. Ono što smo istaknuli upravo je već spomenuta autentičnost okruženja koju su druga odredišta izgubila, kao i kvaliteta turističke ponude. Naša autentičnost treba se i dalje prepoznavati i isticati, ne samo u ljepoti prirode nego i našeg čovjeka, kroz ponašanje domaćina i svih turističkih djelatnika. Očekivanja za 2005. Koji su naši strateški ciljevi?

Godina 2005. će biti presudna za Hrvatsku kao odredište na francuskom tržištu. U ovoj godini počinje razdoblje konsolidacije na tržištu koje se nastavlja na šest godina eksponencijalnog rasta. U ovoj fazi potrebno je stabilizirati tržišnu poziciju, oslanjajući se na učinke dosada ostvarenog. Ciljevi djelovanja predstavništva u 2005. godini: − daljnje razvijanje prometa s francuskog tržišta uz konsolidaciju postignutih rezultata, − razvijanje programa iz provincijskih gradova, − produženje sezone i bolja raspoređenost kapaciteta, − valorizacija svih hrvatskih regija i promocija raznolikosti hrvatskog turističkog proizvoda.

Kako usmjeravamo našu komunikaciju?

Koncept »La Méditerranée retrouvée« ćemo i dalje koristiti u potpisu nove kampanje, jer je sadržajan u poruci koju sugerira i podvlači komparativnu prednost odredišta u odnosu na konkurenciju. Međutim, u ovoj fazi je važno dograditi i obogatiti opći koncept uvođenjem konkretnih informacija. Riječ je o evoluciji naše komunikacije prema detaljnijoj razradi sadržaja koja će nam otvoriti nove perspektive razvitka. Iako je Hrvatska kao odredište poznata, njezine konture i bogatstvo još uvijek u potpunosti nisu. Potrebno je razraditi našu poruku potrošačima, otvoriti mogućnost vrednovanja raznolikosti našeg turističkog proizvoda, te privući nove segmente populacije. Nova će kampanja, dakle, promovirati raznovrsnost regija i turističke ponude. Međutim, valja istaknuti da tema More/kultura predstavlja argument većine naših direktnih konkurenata na Mediteranu koji su na planu marketinga vrlo aktivni. Kako bismo se u takvom okruženju istaknuli, moramo i dalje insistirati na komparativnim prednostima odredišta, u prvom redu našoj autentičnosti. Kreativno rješenje naših kampanja oglašavanja dosad je počivalo na svjesnoj nedorečenosti koja je ostavljala prostor za imaginaciju − svatko je mogao naći ono što mu odgovara. Poruka je bila sugestivna, ali ne i imperativna. Upravo je takav pristup doprinio »misterioznosti« odredišta, koja je potencirala kvalitativno pozicioniranje i poticala želju za otkrivanjem. U novoj fazi promidžbe potrebno je: − i nadalje poticati želju za otkrivanjem odredišta, stavljajući naglasak na suptilnosti i estetizmu u realizaciji koji su bili ključ dosadašnjeg uspjeha, − njegovati »misterioznost« i osebujnost odredišta koja potiče znatiželju i stimulira maštu, − dodati novu slikovnu dimenziju koja će doprinijeti široj i preciznijoj viziji odredišta u skladu s očekivanjima javnosti, − dodati emocionalnu dimenziju koja će obogatiti pojam autentičnosti i koja će za svaku ilustriranu temu predstavljati poziv na putovanje. Ovakav pristup nam omogućava otkrivanje najatraktivnijih aspekata Hrvatske na originalan i sugestivan način, te dodjeljuje Hrvatskoj unikatno mjesto na Mediteranu.

Jedan od najznačajnijih razloga za dosadašnje uspjehe je i kvaliteta našeg komunikacijskog koncepta. Kako će se organizirati naše promidžbene aktivnosti?

Do sada su naše kampanje oglašavanja djelovale na planu pozicioniranja i prepoznatljivosti odredišta. Radilo se o općoj imidž kampanji koja se savršeno uklapala u nove trendove potrošača kroz već spomenute kampanje: »La Méditerranée s’agrandit« – »S Hrvatskom se Mediteran povećava«: poziv na otkrivanje novog odredišta (1999., 2000., 2001.), »La Méditerranée retrouvée« – »Ponovno pronađeni Mediteran«: koncept koji objedinjuje sve atribute odredišta oko zajedničkog nazivnika – autentičnosti (2002., 2003.). Na ovaj način kreirali smo prepoznatljivost odredišta. Sadržaji koji karakteriziraju odredište, njezini aduti, raznolikost i posebnost nisu bili razrađeni; oni su se u porukama našeg oglašavanja sami podrazumijevali.

Promidžbene aktivnosti u 2005. organizirat će se kroz kampanju oglašavanja, PR aktivnosti, nastupe na sajmovima, posebne prezentacije i izdavačke aktivnosti. Kampanja oglašavanja:

Nova kampanja oglašavanja uzima u obzir ključne elemente naše strategije, te objedinjuje kriterije koji, u ovom trenutku, karakteriziraju potrebe razvitka odredišta. S obzirom na usmjeravanje odredišta na razvitak kvalitetnog turizma potrebno je naglasiti specifičnosti u odnosu na konkurentna www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

15


tema broja odredišta, koristeći elitne komunikacijske kodove koji se temelje na sugestiji, evokaciji, odabranom detalju, a koji odgovaraju očekivanjima francuskog mentaliteta i našoj ciljnoj skupini.

Instantanée de sérénité – trenutak spokoja

Rafiniranost i estetizam kreativnog rješenja naglašavaju kvalitativno pozicioniranje odredišta koje počiva ne samo na lijepim fotografijama, nego na vrlo sadržajnoj i snažnoj poruci. Koncept »La Méditerranée retrouvée«, koji naglašava autentičnost odredišta i koji predstavlja naš slogan, obogaćen je novim sadržajem koji daje novu emocionalnu dimenziju i precizniju viziju odredišta. Kampanju karakteriziraju četiri teme koje svaka za sebe predstavljaju poziv na otkrivanje odredišta. Ova kampanja predstavlja ono za čim francuski gost čezne – autentičnost, netaknuta, neiskvarena priroda i ljudi, čistoća, ljepota mora, očuvana povijesna baština – osjećaj da se vrijeme zaustavilo.

Instantanée de pureté – trenutak ljepote

Instantanée d’authenticité – trenutak autentičnosti

Naša je strategija do sada bila usredotočena na pozicioniranje i prepoznatljivost odredišta, a medij koji smo koristili bilo je plakatiranje. Naime, radilo se o učinkovitom mediju u razdoblju proboja odredišta, ali nedovoljnom u razdoblju u koje ulazimo. U 2005. je potrebno: – i dalje osigurati vizibilitet odredišta, – razraditi komunikaciju s ciljem multipliciranja razloga za putovanje u Hrvatsku. Instantanée d’ éternité – trenutak vječnosti

Idealna kombinacija medija za realizaciju ovog cilja je: – Tisak – visokotiražni tjedni magazini – s ciljem razrade imidža i sadržaja odredišta. Ovaj medij dozvoljava komunikaciju na nacionalnom planu (iako je pariška regija središte klijentele koja putuje u inozemstvo, veliki je broj charter letova za Hrvatsku iz provincijskih gradova), te direktan kontakt s ciljanom skupinom. – Plakatiranje kao komplementarni medij i akcelerator prodaje, u partnerstvu s turoperatorima što će dinamizirati prodaju i optimizirati troškove kupnje medija. Tri partnera, turoperatori Marsans/Transtours, Fram i Rivages du Monde koji će sudjelovati u našoj kampanji znatno će udruživanjem sredstava uvećati naš inicijalni budžet. Intenzivnom

16 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr


PR aktivnošću nastojat ćemo obaviti proboj u visokotiražne magazine i time kompenzirati budžetske limite. Ne smijemo zanemariti činjenicu da ulaganja konkurenata daleko nadilaze našu investiciju u apsolutnom i relativnom obliku. Stopa ulaganja (kvocijent budžeta i broja dolazaka) za Hrvatsku u 2003. iznosio je 0.5; a za 2004. godinu 0.3 (120.000 EUR-a/390.000 dolazaka), dok je isti za Maroko iznosio 8.9, za Tunis 4.9, Egipat 7.3, Turska 3.7, a za Cipar čak 61.54 (1.818.000 EUR-a/29.541 dolazaka). Kampanja oglašavanja predviđena je za razdoblje od 16. do 22. ožujka 2005. – za vrijeme najvažnijeg turističkog sajma Salon Mondial de Tourisme – u pariškom metrou na 400 plakata 4 m x 3 m. Nastavak kampanje predviđen je u stručnom tisku Quotidien du Tourisme i na internetskim stranicama Tour Mag. PR aktivnost:

Intenzivna aktivnost suradnje s medijima, studijska putovanja i prilozi koji iz toga proizlaze i dalje će biti u središtu naše promotivne djelatnosti i neophodno ih je razvijati kao komplementarni učinak oglašavanju. Ponovno napominjemo da je vrijednost objavljenih članaka, TV i radio priloga (1145 priloga) u 2004. iznosila 17,580 milijuna EUR-a.

formativne susrete i prezentacije u gradovima iz kojih polaze charteri. Namjeravamo organizirati i predavanja o Hrvatskoj u školama za turizam, te na taj način educirati buduće turističke radnike. Rad i edukacija agenata su i dalje u središtu naših aktivnosti, s obzirom na to da je Hrvatska ipak relativno novo odredište i kao takva nedovoljno poznato u distribucijskim mrežama. Izdavaštvo:

Suradnja s izdavačkim kućama predstavlja važan dio naše promidžbene aktivnosti, a sastoji se od praćenja i nadzora ažuriranja postojećih vodiča, sudjelovanja u pripremi i realizaciji novih vodiča, te sudjelovanja u pripremi novih izdanja o Hrvatskoj. Vodiči o Hrvatskoj su odigrali važnu ulogu u promidžbi odredišta: Nelles, Lonely Planet, Le Guide des Iles, Guide Gallimard, Guide du Routard, Mondeos, Le Petit Futé, Mer Adriatique, Le Guide Vert Michelin. U pripremi su i dva nova Gallimardova vodiča: Geo Guide (predviđen za travanj 2005.) sa specijalnim dodatkom Géoplus Istrie gourmande − Gastronomska ponuda Istre, te Footprint, Croatie.

Nastupi na sajmovima:

– Salon du tourisme de Nantes (15 m2), Nantes, 4. – 6. veljače 2005. – SMT Salon Mondial du Tourisme, (90 m2), Pariz, 17. – 20. ožujka 2005. – Mahana (18 m2), Lyon, 11. – 13. ožujka 2005. – Top Résa (28 m2), Deauville, 22. – 24. rujna 2005. – Mit International (70 m2), Pariz, 12. – 14. listopada 2005. – Salon Nautique (64 m2), Pariz, 2. – 12. prosinca 2005.

Francuzi u velikoj mjeri koriste vodiče u pripremi putovanja, a vodiči o Hrvatskoj su bili vodeći na ljestvicama prodaje. Predviđena izdanja u 2005. su: Goût de la Croatie edicije Mercure de France, vodič koji objedinjuje tekstove hrvatskih i stranih pisaca o Hrvatskoj; Tilou en Croatie, slikovnica za djecu; Luxe en Croatie u izdanju Acanthe, dok za 2006. sudjelujemo u pripremi izdanja Croatie, ilustrirani prikaz hrvatske povijesti, tradicije i kulture u izdanju Vilo.

Predviđeni su, također, i nastupi u suradnji sa županijama:

Kakvi su planovi i predviđanja turoperatora?

– Salon Koala – Aix-en-Provence – 4. – 6. ožujka 2005.; TZŽ Zadarska

– Tourissimo – Strasbourg – 4. – 6. ožujka 2005.; TZŽ Zadarska – Salon des randonnées nature aventure – Paris – 1. – 3. travnja 2005.; TZŽ Šibensko-kninska – Envie de partir – Paris, 8. – 10. listopada 2005.; TZŽ Dubrovačko-neretvanska

– Salon des îles du monde – Montpellier, prosinac 2005.; TZŽ Šibensko-kninska, TZŽ Dubrovačko-neretvanska

Programi turoperatora za 2005. predviđaju konsolidaciju i porast organiziranog turističkog prometa s francuskog tržišta. Predviđena je potpora postojećim programima i poticanje prodaje, te aktivnosti za daljnje razvijanje tržišta. U situaciji kada u pojedinim hrvatskim regijama susrećemo određeno pomanjkanje kapaciteta, neophodno je otvarati tržište prema novim odredištima i na taj način omogućiti neophodnu ekspanziju tržišta.

Posebne prezentacije:

Workshop i »Hrvatska večer« uz nazočnost hrvatskih i francuskih partnera otvorit će sezonu 8. ožujka 2005. Slijedit će workshop s prezentacijom Kongresnog ureda specijaliziranim agencijama za incentive i kongresni turizam, uz nazočnost hrvatskih partnera krajem travnja. Također, predviđeni su workshopovi i prezentacije za agente i široku publiku diljem Francuske. Poseban naglasak stavljamo na suradnju s partnerima iz provincije za koje organiziramo in-

U tom smislu nastojimo usmjeravati turoperatore koji su već prisutni u Hrvatskoj na proširenje postojećih kapaciteta na regije koje tradicionalno nisu bile orijentirane na francusko tržište, a koje mogu ponuditi baš ono što Francuzi traže. Ekspanzija tržišta pretpostavlja i razvijanje specifičnih segmenata tržišta i specijaliziranih programa: autobuseri, incentive programi, grupe (umirovljenici, radni kolektivi), programi »aktivnog« odmora (pješačenje), agroturizam. Kao primjer valorizacije regija i poticaja specijaliziranim programima ističemo projekt »Kolyma« koji ima za cilj razvijanje zimskog i ekološkog turizma u Gorskom www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

17


tema broja kotaru, te diversifikaciju turističkog potencijala planinskih regija. Radi se o razvitku atraktivnih programa s nordijskim psima i obuci lokalnih struktura za ove aktivnosti. Partneri u ovom projektu su: Olimpijski centar Bjelolasica, NP Risnjak, Hrvatska turistička zajednica, TZ Kvarnera, Centar za okoliš – Kolyma, Latitude Nord.

Charter programi u 2005. godini

Kapaciteti i broj polazišta charter letova znatno su se povećali. Iz Pariza su organizirani polasci za Dubrovnik, Split, Zadar i Rijeku. Iz provincijskih gradova očekujemo 18 letova za Dubrovnik, 11 za Rijeku i 4 za Split.

Turoperatori s polaskom iz Pariza: • za Dubrovnik: Adora, Amslav, Europauli, Fram, Go Voyages, Jet Tours, Look Voyages, Norvista/7 et demi, Nouvelles Frontières, Prodintour, Salaun Holidays, Tour Indicom, Top of Travel, Transtours, Travel Europe • za Split: Amslav, Crystal TO, Europauli, Nouvelles Frontières, Prodintour, Transtours • za Rijeku: Rivages, Salaun Holidays, Tour Indicom, Travel Europe • za Zadar: Club Med.

• za Rijeku: − Bordeaux: Tour Indicom, Travel Europe − Brest: Salaun Holidays, Tour Indicom, Travel Europe − Clermont Ferrand: Travel Europe − Deauville: Tour Indicom, Travel Europe − Limoges: Travel Europe − Lyon: Tour Indicom, Travel Europe − Marseille: Tour Indicom, Travel Europe − Metz: Carlsonwagonlit Travel, Tour Indicom − Montpellier: Tour Indicom, Travel Europe − Nantes: Salaun Holidays, Tour Indicom, Travel Europe − Toulouse: Tour Indicom, Travel Europe • za Split: − Brest: Salaun Holidays − Lille: Aquatour, Tibo Tours − Nantes: Salaun Holidays − Toulouse: Saalt Voyages Novost u odnosu na prethodnu sezonu su letovi za Split iz provincijskih gradova: Brest – Lille – Nantes – Toulouse. U 2004. su za Dubrovnik organizirani polasci iz 13 gradova provincije, dok ih ove godine očekujemo čak 18, s novim polazištima iz Nice, Toulona, Chateaurouxa, Paua, Metza, Montpelliera. Značajno je i povećanje broja letova i polazišta za Rijeku. Prošle godine polasci su organizirani samo iz Lyona, dok ove godine očekujemo 10 dodatnih gradova. Broj polazaka za Rijeku iz Pariza, također, se značajno povećao.

Turoperatori s polaskom iz provincije: • za Dubrovnik: − Bordeaux: Jet-Tours, Nouvelles Frontières, Prodintour, Tour Indicom, Travel Europe − Brest: Salaun Holidays, Top of Travel, Tour Indicom, Travel Europe − Chateauroux: Plein Vent − Clermont Ferrand: Plein Vent, Top of Travel, Travel Europe − Deauville: Top of Travel, Tour Indicom, Travel Europe − Lille: Aquatour, Tibo Tours − Limoges: Top of Travel, Travel Europe − Lyon: Aerosun, Fram, Nouvelles Frontières, Plein Vent, Prodintour, Top of Travel, Tour Indicom, Transtours, Travel Europe − Marseille: Nouvelles Frontières, Plein Vent, Tour Indicom, Travel Europe − Metz-Nancy: Carlsonwagonlit Travel, Tour Indicom − Montpellier: Tour Indicom, Travel Europe − Nantes: Europauli, Fram, Nouvelles Frontières, Transtours, Salaun Holidays, Top of Travel, Tour Indicom, Travel Europe − Nice: Plein Vent − Poitiers: Top of Travel − Pau: Top of Travel − Rennes: Salaun Holidays, Top of Travel − Toulon: Plein Vent − Toulouse: Europauli, Fram, Saalt, Top of Travel, Tour Indicom, Travel Europe 18 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Croatia Airlines je također povećala kapacitete: predviđaju se dva leta tjedno za Split, tri leta za Dubrovnik, te novi let Pariz – Zadar i Lyon − Split. Potrebno je naglasiti da se turoperatori udružuju na letovima i na taj način umanjuju eventualne rizike.

III. ZAKLJUČAK Planiranje budućeg razvoja tržišta

Hrvatska se na francuskom tržištu definitivno izborila za visoko mjesto među mediteranskim odredištima, no pitanje je koje mjesto ćemo uspjeti održati u budućnosti, u ovako konkurentnom okruženju. Nadalje, pitanje je u kojem smjeru postaviti naše ciljeve. Hrvatska je, kao što je već rečeno, odredište u modi što podrazumijeva prolazni fenomen, te je opasno računati samo na učinke mode da bi se konsolidirao naš trenutni uspjeh. Među odredištima koje predstavljaju turističke velesile i kolijevke kulture (Italija, Španjolska, Grčka), te zemljama koje su se pozicionirale kao nova turistička odredišta (Tunis, Turska, Egipat, Maroko), Hrvatska ima mogućnost pozicionirati se na novom, originalnom polju autentičnosti.


Ograničenja hrvatske turističke ponude u odnosu na potražnju na francuskom tržištu

Pomanjkanje hotelskih kapaciteta, neujednačena kvaliteta hotelske infrastrukture i usluge, te povećanje cijena najčešće su pritužbe. Međutim, prema riječima turoperatora najveći problem predstavlja još uvijek nedovoljna zastupljenost frankofonskih turističkih radnika. Reklamacije gostiju su najčešće vezane za hranu u hotelima, koja je često jednolična i nimalo kreativna. Primjedbe dolaze i na račun nedovoljne prilagodljivosti i pomanjkanja reakcija na želje gostiju, kao i na račun uslužnosti i prijaznosti. Izvanpansionske cijene, također, su predmet negativnih komentara. Određene pritužbe stižu na ponašanje i postupanje hrvatske policije. Reklamacije gostiju, iako postoje, nisu jako brojne što je veliki kompliment za Hrvatsku. Naime, francuski gost je zahtjevan i kao takav mjerodavan ocjenjivač, budući da u svojoj zemlji ima na raspolaganju vrhunsku turističku ponudu. Perspektive za daljnju ekspanziju tržišta

Hrvatska objedinjuje sve kriterije koje Francuzi traže pri odabiru odredišta: autentičnost, kulturnu baštinu, prirodne ljepote i zaštićeni okoliš. Ovome treba dodati i interes za otkrivanjem novog odredišta.

– Poboljšati obuku turističkih djelatnika na planu uslužnosti, raspoloživosti i entuzijazma prema gostima, uz razvijanje svijesti o pojmu usluge. Također, neophodna je i veća zastupljenost turističkih radnika koji govore francuski jezik. Bit naše komunikacije je isticanje autentičnosti hrvatske prirodne i kulturne baštine. Međutim, ova autentičnost se treba odnositi i na ljudske resurse: čovjek, ljubazan, ponosan na svoju tradiciju koji je znao odolijevati teškim i burnim razdobljima u vlastitoj povijesti i koji danas sa svojim gostom želi podijeliti bogato kulturno nasljeđe. Turizam nije samo komercijalna djelatnost koji ima za cilj brzo zaraditi novac, već je instrument međusobnog upoznavanja i zbližavanja naroda. Ova dimenzija mu omogućuje dugoročan i održiv razvitak. U svjetlu sve većeg zbližavanja Francuske i Hrvatske na političkom i ekonomskom planu, turizam je odigrao značajnu ulogu. Kada je u pitanju naš nastup na tržištu, neophodno je osigurati pritisak na tržištu i nazočnost na planu oglašavanja. U trenutku kada smo uspjeli plasirati odredište na francuskom tržištu, ne smijemo se zadovoljiti postignutim, već moramo nastaviti s još većim ulaganjima u oglašavanje jer djelujemo u okružju gdje investicija naših direktnih konkurenata daleko nadilazi našu investiciju.

Kakav nam primjer može pružiti Francuska?

Više slobodnog vremena kojim raspolaže prosječan Francuz (radni tjedan od 35 sati) otvara nove mogućnosti. Oni putuju više i češće, a novi trendovi potrošača – interes za okoliš, potražnja za autentičnim proizvodima, veća potražnja za kulturnim sadržajima, naša su prednost. Ovome treba dodati i preraspodjelu u odlascima u inozemstvo koja je uslijedila međunarodnim događanjima, te koja favorizira putovanja u sigurnija i bliža europska odredišta.

Primjer Francuske je u ovom slučaju vrlo zanimljiv i poučan. Nakon velikog uspjeha kampanje »Bonjour!« koja slavi već desetu obljetnicu, komunikacija Francuske dobiva nove smjernice na temu »Kvalitete dočeka/prijema« (»Qualité d’accueil«). Ovaj koncept, koji je sastavni dio plana razvoja francuskog turizma »Plan Qualité France«, počiva na ideji o važnosti i složenosti dobrog prijema gosta, te će biti obilježen specifičnim logotipom (kao što je to bio slučaj s kampanjom »Bonjour!«).

Što se može poduzeti da bi se ponuda i potražnja još bolje uskladile?

Kada je u pitanju turistički proizvod, potrebno je pozitivno usmjeriti razvitak ponude što znači: – Nastaviti s obogaćivanjem turističke ponude koja odgovara identitetu odredišta, kako na planu sadržaja (gastronomija, suveniri i dr.), kvalitete usluge, tako i na planu hotelske ponude (osobito razvijanje manjih struktura, »hôtels de charme«). – Očuvati autentičnost kao glavnu komparativnu prednost na kojoj temeljimo našu komunikaciju. – Razvijati svijest o važnosti usluge: »dotjerati« obuku turističkih djelatnika na planu uslužnosti i raspoloživosti prema gostu. Najbolja promidžba je zadovoljan gost! – Ranije pripremati sezonu na terenu (primjedbe gostiju na pomanjkanje sadržaja u izvansezoni).

Turizam u Francuskoj predstavlja 194.000 tvrtki s prometom od 60 milijardi EUR-a. Ova privredna grana zapošljava direktno 1 milijun ljudi i isto toliko na indirektan način. S obzirom na važnost turizma kao privredne grane i s ciljem što boljeg korištenja njezinog potencijala, Francusko ministarstvo turizma je odlučilo poduzeti adekvatne mjere kako bi se Francuska kao odredište istaknula u odnosu na konkurenciju, u očima domaćih i stranih turista. Kvaliteta usluge je određena kao prioritet jer predstavlja ključni element koji može osigurati dugoročan razvitak. Projekt »Plan Qualite France« je upravo tako i zamišljen. Radi se o tome da se turističke aktivnosti moderniziraju, što će poticati zapošljavanje i turistički razvitak, te omogućiti turističkoj industriji prilagođavanje očekivanjima, kao i novim ponašanjima potrošača. U 2004. je za ovu akciju potrošeno 450.000 EUR-a. Radi se o vrednovanju »kvalitativnih« strategija na lokalnoj i nacionalnoj razini, valorizaciji uspješnih akcija, te stvaranju nacionalnog »labela« kvalitete. Ovaj »label« će predstavljati mjerilo kvalitete za potrošače koji www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

19


tema broja će ih orijentirati u njihovim odabirima. Povrh toga, služit će za promidžbu odredišta u inozemstvu, te predstavljati zajednički nazivnik za sve odluke kada su u pitanju projekti i njihovo financiranje. Projekt je sastavni dio već postojeće politike restrukturiranja turističke ponude koja se organizira u partnerstvu s lokalnim čimbenicima. Nova struktura, »ODIT France« (»Observation, Développement et Ingénierie Touristique«), koju je 26. siječnja 2005. predstavio javnosti francuski ministar turizma Leon Bertrand, temelji se na partnerstvu između privatnih i javnih čimbenika, te ima zadatak kreirati strategiju razvitka francuske turističke ponude za razdoblje 2005. − 2015. Ova strategija će se uklopiti u već postojeću marketing strategiju francuskog turističkog ureda »Maison de la France«, te ima za cilj omogućiti Francuskoj prilagođavanje novim zahtjevima međunarodnog turizma i time poboljšati njezinu konkurentnost. Promidžba odredišta u inozemstvu, također, je prioritet francuskih kompetentnih turističkih struktura. Radi se o vrlo agresivnoj politici čiji je cilj povećati atraktivnost odredišta i produžiti prosječnu dužinu boravka stranih turista. Turizam je prva pozitivna stavka platne bilance (15,2 milijarde EUR-a) i ostvaruje 7% BDP-a. Francuska je prva receptivna zemlja na svijetu (76 milijuna turista), ali tek treća (poslije SAD i Španjolske) po financijskim pokazateljima. Potencijal za razvitak, dakle, postoji i treba ga iskoristiti. Budžet ministarstva za turizam za 2005. je 72,59 milijuna EUR-a od kojih 44% otpada na promidžbu odredišta u inozemstvu, tj. 28,1 milijuna EUR-a.

Završna riječ

Ako se uzme u obzir izuzetno povoljna evolucija francuskog tržišta zadnjih godina, možemo i nadalje očekivati pozitivan razvoj, prvenstveno kroz konsolidaciju postignutih rezultata. Stav turoperatora je izuzetno pozitivan u odnosu na potencijal odredišta. Smatraju da smo stvorili odličan imidž, te pobudili interes i potražnju publike, što je otvorilo put za veće i raznovrsnije programiranje u brošurama. Turoperatori i nadalje očekuju našu podršku u njihovom programiranju odredišta. Nužno je nastaviti s dosadašnjim radom na planu komunikacije, s pozitivnom projekcijom imidža putem oglašavanja i odnosa s medijima koji su doprinijeli dosadašnjim rezultatima. Rezultati koje smo realizirali na francuskom tržištu uvjerili su i profesionalce u Hrvatskoj u potencijal ovog tržišta, što je u velikoj mjeri promijenilo njihov stav i odnos prema francuskim partnerima. Mogućnosti pregovaranja i kvaliteta suradnje su se poboljšavale istom dinamikom kojom se povećavao promet. 20 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Sve veća zastupljenost frankofonskih turističkih radnika svjedoči o interesu privrednih subjekata za francusko tržište i otvara mogućnost njegovog daljnjeg napredovanja. Kriteriji koji opredjeljuju Francuze u odabiru odredišta, te profil gostiju i tržišta koji udovoljava našim strateškim ciljevima ukazuju na potencijal i važnost ovog tržišta. Ako se uzme u obzir da je globalno povećanje inozemnog turističkog prometa u Hrvatskoj, moguće realizirati u najvećoj mjeri proširenjem sezone, francusko tržište poprima u tom kontekstu posebno značenje jer ono nudi daleko dulje i bolje popunjenje kapaciteta. Zanimljiva perspektiva razvitka ovog tržišta mogla bi se realizirati otvaranjem zimskih programa za umirovljenike kao i programa kulturnog karaktera tijekom čitave godine. Od presudne je važnosti da Hrvatska zadrži sadašnju poziciju i imidž kvalitetnog odredišta, te uspije odoljeti masovnom turizmu, što bi narušilo bogatstvo i kvalitetu naše usluge i ponude. Sudbina nekih konkurentnih odredišta u tom nam smislu može poslužiti kao negativan primjer. Hrvatska ne smije dopustiti bilo kakvu mogućnost uspoređivanja s odredištima masovnog turizma (kao što je npr. Tunis). Uzrečica »Previše turista uništava turizam; previše ponude uništava dobit« treba poslužiti kao upozorenje. Kada je u pitanju odnos prema gostu potrebno je srušiti još uvijek postojeće barijere, koje su prepreka boljem upoznavanju i otkrivanju hrvatskog mentaliteta (»âme croate«). Da bi gosti postali i prijatelji koji će se sa zadovoljstvom vratiti, potrebno im je pružiti »nešto više«. Opasnost bi, u dogledno vrijeme, mogla proizaći iz nedovoljnog poznavanja bogatstva i raznolikosti odredišta, povećanja broja programa niže kategorije, te last minute ponuda, što bi moglo voditi degradiranju odredišta i padu kvalitete imidža. Neophodno je da Hrvatska nakon uspješnog tržišnog lansiranja odabere najvišu moguću putanju s ciljem da postane unikatna, nepodložna modnim kretanjima, zahtjevna, u smislu da je uvijek iznova treba posjećivati kako bi se otkrilo nešto novo. »Novo odredište« Hrvatska, danas je na prekretnici. Da bi uspjeli u fazi konsolidacije, moramo dokazati da posjedujemo bogatu ponudu i u to uvjeriti i publiku i turoperatore. Na kraju željeli bismo citirati g. Bruna Galloisa, generalnog direktora Marsans/Transtours koji je svoje prigodno izlaganje na Danima hrvatskog turizma u Cavtatu zaključio sljedećim riječima koje savršeno ilustriraju očekivanja francuskog tržišta: »Hrvatska je ’priča o uspjehu’ na francuskom tržištu, ali još uvijek postoje velike mogućnosti za bolje rezultate. Kako bismo to postigli, potrebna nam je vaša pomoć i suradnja. Francuzi žele posjetiti i upoznati Hrvatsku; nemojte ih u tome obeshrabriti. Vrsni ste profesionalci i imate prekrasnu zemlju – samo svojim gostima poklonite osmijeh.«


STANJE NA TRŽIŠTIMA

stanje na tržištima

Tekstove priredili:

Nakon rekordnih turističkih rezultata ostvarenih u 2004. godini, pred naš turizam postavlja se izazov konsolidacije dostignutih razina obujma fizičkog prometa, uz realizaciju porasta prometa na tržištima na kojima je to u ovom trenutku moguće. Iako buking na mnogim tržištima još uvijek nije otpočeo ili su dostupni tek preliminarni rezultati prodaje turističkih aranžmana, predstavništva i ispostave Hrvatske turističke zajednice obavile su razgovor s najznačajnijim turoperatorima, osnovom kojih je sačinjeno ovo izviješće. Prve najave su u pravilu pozitivne, čak i na tržištima koja posljednjih godina bilježe blage minuse u turističkim dolascima i noćenjima. Za sada je izgledno očekivati da će po stopi porasta prometa i u 2005. godini prednjačiti prošlogodišnji »pobjednici«: Francuska, Skandinavija i Velika Britanija, iako uz nešto niže indekse rasta. Ostala tržišta dat će očekivani doprinos ukupnom rezultatu s razinama prometa sličnim prošlogodišnjima, ili predviđenim blagim porastom. Čak i na tržištu Poljske, najvećem »gubitnikom« prethodnih godina vlada atmosfera umjerenog optimizma, vezanog uz pozitivna ekonomska kretanja i jačanje domaće valute. Jedan od naših ovogodišnjih najvećih aduta bit će završetak izgradnje prometnica, poglavito uzmemo li u obzir činjenicu da dvije trećine stranih gostiju Hrvatsku posjećuje u individualnom aranžmanu, a više od 90% ukupnih dolazaka u našu zemlju realizira se uz korištenje nekog od oblika cestovnog prijevoza. Pozitivno je prihvaćena i činjenica da je velik broj hrvatskih hotelskih poduzeća odlučio zadržati cijene na prošlogodišnjoj razini, no još se uvijek čuju primjedbe na pojedinačne primjere nesrazmjera između cijene smještajnih objekata i kvalitete koju nude.

Zlatko Deželjin, direktor predstavništva HTZ-a u Njemačkoj Miljenko Babić, voditelj ispostave HTZ-a u Münchenu Klaudio Stojnić, direktor predstavništva HTZ-a u Italiji Jelena Poklepović, voditeljica ispostave HTZ-a u Rimu Goran Blažić, direktor predstavništva HTZ-a u Sloveniji Mirjana Žilić, direktorica predstavništva HTZ-a u Češkoj Željko Tončinić, direktor predstavništva HTZ-a u Austriji Marin Skenderović, voditelj predstavništva HTZ-a u Mađarskoj Agencija BrouwerBetist, Nizozemska Bojan Baketa, direktor predstavništva HTZ-a u Poljskoj Nora Henterova, voditeljica predstavništva HTZ-a u Slovačkoj Josip Lozić, voditelj predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji

Individualni segment prometa u ovom je trenutku gotovo nemoguće precizno procijeniti, iako je interes na dosad održanim sajmovima, ali i u predstavništvima i ispostavama Hrvatske turističke zajednice povećan u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Naravno, dolasci individualnih gostiju znatno su fleksibilnija kategorija od organiziranog prometa koji je determiniran zakupljenim kapacitetima i ugovorenim charterima, no ukoliko se zadrži ovakav trend interesa široke publike, možemo očekivati rezultate u individualnom segmentu najmanje na razini prošlogodišnjih.

Dario Matošević, direktor predstavništva HTZ-a u Skandinaviji Tomislav Mijatović, voditelj predstavništva HTZ-a u Švicarskoj Ivica Sršen, direktor predstavništva HTZ-a u Belgiji Mladen Falkoni, direktor predstavništva HTZ-a u Rusiji Nevenka Komarica, voditeljica predstavništva HTZ-a u SAD-u

Možemo zaključiti da svi preliminarni signali s tržišta govore u prilog činjenici da je procjena dostizanja prošlogodišnjih rezultata prometa uz mogućnost blagog povećanja na razini do 2% objektivna, uz pretpostavku stabilnih međunarodnih okolnosti. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

21


stanje na tržištima bito ističu »Babin kuk«. U južnoj Dalmaciji samo na Korčuli bilježe minuse i to, kako kažu, zbog lošeg stanja hotela. Srednja i sjeverna Dalmacija bukiraju se dobro, a posebno ističu »Falkensteiner« u Zadru.

NJEMAČKA Aktualni konjunkturni podaci: 1. Broj nezaposlenih:

– za siječanj 2005.: 5,04 milijuna (11,3%) – u isto vrijeme prethodne godine bilo je 4,46 milijuna nezaposlenih 2. Inflacija: – za 2004. godinu: približno 1% 3. Index potrošačkih cijena, promjene u odnosu na isto razdoblje prethodne godine: siječanj

2004.:

veljača

2004.:

+1,2% +0,8%

ožujak

2004.:

+1,1%

Naglašavaju kako je prodaja dobra u onim hotelskim kućama koje su točno definirale svoju poziciju, imaju ime i kvalitetu, te nude kvalitetne sadržaje. Kod njih cijene ne igraju presudnu ulogu, već ukupna kvaliteta. ITS (REWE GRUPA)

Zbog odsutnosti odgovornih osoba, točne podatke nije bilo moguće dobiti. Od stručnih suradnika saznajemo da je buking za Hrvatsku ukupno puno bolji u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

travanj

2004.:

+1,7%

MISIR

svibanj

2004.:

+2,1%

lipanj

2004.:

+1,7%

srpanj

2004.:

+1,8%

kolovoz

2004.:

+2,0%

Ukupni dosadašnji buking je nešto slabiji nego prethodne godine (–2%). Zadovoljni su dosadašnjim bukingom avionskih programa. Autoprogram se prodaje nešto slabije. Svoje su kapacitete u određenoj mjeri povećali, te bez obzira na trenutačni mali zaostatak očekuju bolje rezultate nego u 2004. godini. Ističu i zadovoljstvo ukupnom razinom cijena koje su uglavnom ostale na nepromijenjenoj razini.

rujan

2004.:

+1,8%

listopad

2004.:

+2,0%

studeni

2004.:

+1,8%

4. Insolventnost u 2004. godini:

– broj prijavljenih insolventnih tvrtki u prvom kvartalu 2004.: 28.118 – usporedba s prvim kvartalom u 2003.: +15,4% 5. Bruto domaći proizvod:

– BDP: 552,8 mlrd. EUR-a – usporedba s trećim kvartalom 2003.: +1,8% – planirana stopa rasta BDP-a za 2005. godinu: 1,8% Prema prognozama pet ekonomskih instituta u Njemačkoj, stopa rasta BDP-a za 2005. godinu iznosit će 1,5%, što znači da ni u ovoj godini nije realno očekivati jači gospodarski oporavak. Iako prodaja turističkih aranžmana još uvijek nije doživjela puni zamah i nema konkretnih pokazatelja, u razgovorima s turoperatorima doznajemo sljedeće:

NECKERMANN (Thomas Cook)

U segmentu autoprograma buking je za sada bolji nego prethodne godine. Po regijama, Istra je u manjku od oko 2%, a prosjek najviše pogoršava Pula (politika cijena). Rovinj i Umag prodaju se dobro, Poreč puno bolje nego prethodne godine, dok se daleko najbolje prodaje Rabac. Prodajom kapaciteta na Kvarneru, također, su vrlo zadovoljni. Posebno ističu dobru prodaju u Lovranu, Moščenićkoj Dragi, Novom Vinodolskom i Rabu. Malo slabije se prodaju Crikvenica i Opatija. U segmentu avionskih programa nisu zadovoljni aktualnim stanjem bukinga. U programima na splitskom, te dubrovačkom aerodromu bilježe dvoznamenkasti minus. Takvo stanje opravdavaju »visokim cijenama«, no ipak očekuju poboljšanje rezultata. DER/ADAC

TUI

Ukupno gledano, buking je zasad na razini prošle godine. Ipak, promatrano prema regijama stanje je varijabilno. Istra je trenutno u dvoznamenkastom minusu, osobito odredišta Umag, Rovinj i Pula. Navedeno uglavnom pripisuju neodgovarajućem odnosu vrijednosti za novac. Ipak, zadovoljni su prodajom kapaciteta u Rapcu, a osobito u Poreču. Kvarner je ukupno gledano u malom plusu, a najbolje se prodaju Opatija i Novi Vinodolski. Slabije se za sada prodaju Rab, Lošinj i Baška na Krku. Dalmacija je zasad u malom plusu. Apsolutno se najbolje prodaju »Riu Borak« i »Riu Bonaca« na Braču. Dubrovačko područje, također, ostvaruje bolje rezultate nego prethodne godine, a oso22 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Ukupno je buking u malom minusu. Posebno ističu loše stanje prodaje u Istri i to za Umag, Pulu i Rovinj gdje, kako naglašavaju, cijene ne odgovaraju standardima. Kao primjer dobre prodaje u Istri ističu Poreč i Rabac. U Dalmaciji su zadovoljni prodajom za područje Splita, dok su na jugu i sjeveru Dalmacije, također, u malom minusu. Ipak stanje se u zadnjih nekoliko dana popravlja, pa vjeruju da će dostići lanjske rezultate. ID RIVA TOURS

Buking je na razini prošlogodišnjeg, iako je katalog izašao nešto kasnije. Posebni programi (krstarenja i biciklističke ture) prodaju se vrlo dobro. Posezonski buking je, također, vrlo dobar.


FTI

Buking za odredište Dubrovnik je dobar, ali buking za odredište Zadar, koji je novi u programu, još uvijek je usporen. Izdali su poseban katalog »Ich fahr Urlaub« za automobiliste (Istra, Kvarner, Zadar). Bemex Reisen

Talijan prošle godine nije otputovao na ljetni godišnji odmor. U Italiji se smatra da je 2004. bila negativna godina za turistički sektor. Prema podacima Federalberghi-Nexus, 26 milijuna Talijana nije otputovalo na godišnji odmor: 11 milijuna zbog ekonomskih poteškoća, 5,5 milijuna zbog obiteljskih razloga i 4,4 milijuna zbog poslovnih obaveza.

Buking je na nivou prošlogodišnjeg. Reisebüro Gusic

Buking je na nivou prošlogodišnjeg, a najveći dio se odnosi na privatni smještaj. Reisebüro Tomic

Buking je za 12% bolji u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prodaja predsezonskih aranžmana do početka lipnja je izvrsna. Reisebüro Zlataric

Zadovoljni su bukingom i interesom potencijalnih gostiju. Prvi let za Zadar kreće 2. travnja 2005. godine. ALPETOUR

Buking je na nivou prošlogodišnjeg. Predsezonski aranžmani u Istri prodaju se nešto slabije nego prošle godine. Kružne ture prodaju se dobro. BigXtra

Vrlo su zadovoljni bukingom za odredište Dubrovnik. Buking za novo odredište u programu (Zadar) ne ide prema očekivanju, te najavljuju studijsko putovanje agenata kako bi poboljšali prodaju. Ovaj turoperator najveći dio aranžmana prodaje putem interneta i TV-a. VEDUTA

Ovaj turoperator je 25. siječnja 2005. prijavio stečaj. Poslovanje tvrtke (bez dugova) preuzima tvrtka istog imena sa sjedištem u Švicarskoj, a njemačka VEDUTA će samo posredovati u prodaji njihovih aranžmana. Prema izjavi vlasnika tvrtke u stečaju, gospodina Gogalle, nastale dugove u Hrvatskoj nastojat će vratiti obročno iz tekućeg poslovanja. Temeljem dosadašnjih podataka, možemo zaključiti da je buking za Hrvatsku uglavnom na prošlogodišnjoj razini. Za sada se ne radi o velikim brojkama pa ni precizniji zaključci nisu mogući. Turoperatori ne spominju značajnije povećanje cijena, ali u nekim slučajevima još postoji nerazmjer između cijena i onoga što se za njih dobiva. Sveukupno ozračje je za sada pozitivno i uglavnom se očekuju bolji rezultati. Nijemci su u prošloj godini na turističkim putovanjima potrošili 59 mlrd. EUR-a, što je za milijardu više nego u 2003. godini. Također, »Reiselust«, odnosno spremnost za putovanja ne opada. Ipak, zbog relativno nepovoljne ekonomske situacije Nijemci će i ove godine dobro promisliti prije nego donesu odluku o odabiru odmorišnog odredišta.

ITALIJA Niska inflacija i lagani porast proizvodnje omogućuju relativnu stabilnost potražnje, kako za dobrima široke potrošnje, tako i za turističkim uslugama u 2005. Prema ispitivanjima, koje je za potrebe udruge Federalberghi (talijanska udruga hotelijera) obavio Institut Nexus, svaki drugi

U 2004. u inozemstvo je otputovalo 19,2 milijuna Talijana, što Italiju svrstava na četvrto mjesto po broju putnika na godišnjem odmoru zemalja EU, nakon Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Podaci ENIT-a i UIC-a govore da je u 2004. na godišnji odmor, 27% Talijana otputovalo organizirano, a 67% individualno. Za 2005. podaci ENIT-a i UIC-a predviđaju pozitivan trend outgoinga s porastom od oko 2%. Na godišnjem odmoru Talijani su koristili sljedeći smještaj: 49,5% hotele, 15% stanove u najmu, 12% turistička naselja, 12% smještaj kod prijatelja/rodbine, 11% vikendice, 6% stan u vlasništvu, 6% kampove, 4,5% agroturizam itd. Prosječni boravak bio je 12 dana, uz potrošnju za odmor od 1.383 EUR-a (put, boravak i zabavu), što iznosi 115 EUR-a po osobi dnevno. Svi turoperatori Italije (ima ih preko 40) koji su do sada programirali Hrvatsku pripremaju katalog za ljeto 2005. (distribucija se očekuje koncem travnja, a kataloška prodaja nakon uskrsnih blagdana). Kontaktirajući nekoliko najvećih turoperatora doznali smo da u sezoni 2005. očekuju povećanje ukupnog broja putnika 1-2% u prodaji pojedinačnih aranžmana i oko 10-15% u prodaji grupnih aranžmana. Neki turoperatori već sada bilježe značajne poraste u prodaji grupnih aranžmana koje dostižu i do 50% povećanja. Ostvarenje porasta pojedinačnih aranžmana vežu se na kratkoročni buking i raspoložive kapacitete, kao i na povećanje bukinga za bliža odredišta zbog terorizma i vremenskih nepogoda na Dalekom istoku. Mišljenja su da će mnogi gosti u sezoni 2005. i nadalje tražiti bliža i sigurnija odredišta. Najava svih turoperatora, koji su prošle godine uveli charter letove za Hrvatsku, je da će i ove godine nastaviti s programima. Bilježimo i najavu novog turoperatora iz Marsale (Sicilija) »Mare e Sole« koji ove godine po prvi puta programira Hrvatsku i uvodi charter letove za Pulu i Split. »Jumbo Tours« iz Siracuse (Sicilija) i ove godine organizira školske ekskurzije charter letovima (8 odlazaka za Split) i svoju ponudu, osim srednjoškolcima, nude i osnovnoškolcima. Pomorska povezanost iz sjeverne, srednje i južne Italije bit će znatno poboljšana: SNAV potvrđuje vezu Pescara – Starigrad − Split znatno većim katamaranom (mogućnost prijevoza i autobusa), te Ancona − Split. Za ovu sezonu uvodi se nova linija katamaranom Ancona − Zadar (mogućnost prijevoza automobila). Jadrolinija pregovara s regijom Abruzzo o uvođenju nove trajektne linije Pescara – Split (ukinuta 1995). ENEMAR, nova kompanija, uvodi trajektnu liniju Venezia – Split. Na osnovu svih iznijetih podataka sigurni smo da će i ove godine www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

23


stanje na tržištima talijansko tržište dati značajan doprinos uspješnosti sezone 2005. Očekujemo dobru turističku godinu s talijanskog tržišta, sličnu prošlogodišnjoj s blagim povećanjem koje bi se moglo kretati u rasponu do 2%.

SLOVENIJA S obzirom da je vrlo rano za bilo kakve ozbiljnije procjene turističke sezone 2005., te većina turoperatora i agencija nerado daje točnije podatke, može se govoriti samo o prvim naznakama, a one su za sada pozitivne. Naime, skoro svi turoperatori izašli su s katalozima vrlo rano, uglavnom tijekom siječnja i već bilježe zadovoljavajući buking za ovo doba godine. Svi nude brojne popuste za brzi, first minute buking, i naročito ističu, za razliku od prethodnih godina, vrlo dobru suradnju i vrlo umjerena ili čak nikakva povećanja cijena od strane nositelja turističke ponude u Hrvatskoj, što znači da su profesionalno i korektno, te nadasve oprezno procijenili situaciju na tržištu i konkurenciju. Sve navedeno ukazuje da bi rezultati na slovenskom tržištu u nadolazećoj turističkoj sezoni mogli biti vrlo dobri. Na to se nastavlja i značajan interes potencijalnih putnika u samom predstavništvu, iako zimski mjeseci i raspored školskih praznika populaciju orijentiraju na zimske, uglavnom skijaške aranžmane. Uz sve pozitivne naznake, treba napomenuti da, naročito u predsezoni, većina agencija nudi vrlo povoljne aranžmane u mediteranskim, konkurentskim odredištima – Grčkoj, Tunisu, Egiptu, Malti, Turskoj i Bugarskoj. S obzirom da se konkurenti vrlo agresivno promoviraju u svim medijima – televiziji, radiju i časopisima, našim nositeljima turističke ponude – hotelijerima, privatnom smještaju, sustavu turističkih zajednica predlažemo obraćanje posebne pozornosti na kvalitetu i sadržaj predsezonskih, kulturno-zabavnih i sportskih, te ostalih turističkih sadržaja, koje treba u dogovoru s agencijama na tržištu i predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji pojačano medijski promovirati i prezentirati. Ovo je posebno važno u kontekstu činjenice da se u prošloj godini jedini veliki pad, koji nas je potom pratio cijelu sezonu dogodio upravo u svibnju. Razlog za to bile su brojne, vrlo povoljne ponude za konkurentska odredišta, koja su nudile agencije povezane s niskobudžetnim avioprijevoznicima. Ove godine je predviđen još veći broj poleta navedenih prijevoznika, pa je upravo zbog toga važno da se i promocija Hrvatske, kao izuzetno zanimljivog turističkog odredišta u predsezoni (nacionalni parkovi, kultura, zabava, sport, gastronomija...) podigne na mnogo višu razinu. To bi bilo višestruko isplativo ulaganje, s obzirom na mogućnosti za proširenje sezone u kontekstu kompenzacije visokih fiksnih troškova koji prate turizam kao djelatnost. U tom smislu, potrebno je istaknuti da se primjećuje aktivniji i agresivniji pristup mnogih dijelova sustava turističkih zajednica, koji planiraju brojnije i kvalitetnije promocije po cijeloj Sloveniji, što sve daje dobre izglede da će se ovogodišnji naš cilj na ovom, za nas izuzetno važnom tržištu, dostići, a on je ponavljanje do sada najuspješnije turističke godine 2003., odnosno povećanje 4-5% u odnosu na prethodnu godinu. 24 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

ČEŠKA Sezona prodaje turističkih aranžmana 2005. započela je na češkom tržištu ranije nego ikad: turoperatori su sa svojim katalozima i ponudom za 2005. godinu izašli već u listopadu, a do prvog ovdašnjeg međunarodnog turističkog sajma GO, održanog u Brnu od 13. do 16. siječnja, gotovo svi su imali gotove kataloge. Tako je i prodaja započela prije Božića, pa je upravo na ovome tržištu reklamiran kao prigodan dar za Božić kupnja putovanja ili ljetovanja (Darujte si odmor pod bor!). Osim toga, jako se reklamirao i first minute buking, tj. niz pogodnosti i popusta za one koji svoj odmor za 2005. godinu kupe do kraja siječnja. Nudili su se primamljivi popusti, besplatan put, boravak za djecu i sl. Prema izjavama turoperatora, sakupljenim na prvom turističkom sajmu GO, svi su uglavnom zadovoljni kako je prodaja počela i krenula, a neki govore i do 20% većem zanimanju i bukingu nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak, prema nekim drugim stručnim turističkim izvorima ljudi ne kupuju aranžmane na prve popuste, već kažu da će svoj odmor za svoj novac kupovati kada oni to budu htjeli. Izračuna li se popust na first minute i onaj na last minute, dođe se do približno iste cijene, s time da ako pričekaju do posljednjeg trenutka imaju mogućnost većeg i šireg izbora. Potencijalni turist se ne boji da neće naći povoljan aranžman u vrijeme kad on to bude želio. Česi putuju sve više, a svake godine značajno raste broj onih koji odmor provode u inozemstvu (2004. – 3,6 milijuna). Sve više ih putuje na odmor (i u inozemstvo) dva puta godišnje: jednom ljeti, a jednom zimi (skijanje ili zimsko sunce). Tako ih je, primjerice, u vrijeme tsunamija u nepogodom pogođenim krajevima bilo nekoliko tisuća. Češki turisti na ljetni odmor sve manje putuju radi izležavanja na suncu, sve veće zanimanje je za svim mogućim vrstama aktivnog odmora. Računa se da trećina Čeha, koji na odmor putuju organizirano, provodi svoj odmor aktivno. Procjenjuje se da bi posredstvom organizatora putovanja u inozemstvo u 2005. moglo otputovati 405.000 Čeha. Prema trenutno dostupnim podacima, prosječan ljetni boravak u Hrvatskoj stoji 8.000 Kč (manje od 300 EUR-a), dok isto takav na jahti, uključujući plovidbenu dozvolu stoji najmanje 20.000 Kč (700 EUR-a). Ponude aktivnog odmora diljem svjetskih odredišta kreću se u nevjerojatnim rasponima cijena od samo 5.000 (150 EUR-a) do 100.000 Kč (3300 EUR-a, primjerice, za duže planinarsko putovanje na Himalaju). Građani Češke imaju sve više novca koji troše na skuplje odmore i putovanja, a rastuće zanimanje za aktivnim odmorom u suglasju je s promjenom u načinu života. Danas se ljudi na odmoru znatno više kreću, upoznaju okoliš, kulturne i prirodne spomenike, a sve manje isključivo odmara na plaži ili uz bazen. Češki turisti, kao i njihovi kolege iz ostalih zapadnih i europskih zemalja, na odmoru »investiraju« u izlete, najam opreme za vodene sportove ili za tečajeve, primjerice windsurfinga ili skijanja na vodi.


Što se zanimanja za odmor u Hrvatskoj tiče, individualna klijentela već sada pokazuje veliko zanimanje. Odmah nakon novogodišnjih praznika porastao je broj individualnih posjeta, a posebice zahtjeva putem elektronske pošte. Ako se »po jutru dan poznaje«, sve govori u prilog tomu da će Hrvatska i ove godine zadržati vodeću poziciju na listi inozemnih odredišta.

AUSTRIJA Opća gospodarska i politička situacija bilježi blagi pozitivni trend, raste društveni proizvod, primanja i zaposlenost, većih političkih razmirica među strankama uglavnom nema, ali su razmirice između sindikata (radnika i službenika) i poslodavaca i dalje zaoštrene. Naime, visoko stručna radna snaga iz Austrije se teško zapošljava u vlastitoj zemlji jer je skupa i proizvodnja se sve više seli u zemlje s jeftinijom radnom snagom, tako da je u tom segmentu nezaposlenost u porastu. Prema pokazanom općem interesu potencijalnih turista, potražnja za turističkim putovanjima u 2005. godini neće se bitno promijeniti. Doduše, udio ljetnih dužih putovanja radi odmora (više od 4 dana trajanja) se u ukupnim putovanjima lagano smanjuje, a putovanja u prosjeku nešto kraće traju. Kratka putovanja (1-4 dana trajanja) povećavaju svoj udio u ukupnom broju putovanja. Rastu i putovanja po Austriji, te avionska putovanja pogotovo ona u dolarska odredišta, osim u zemlje Azije zbog tamošnje prirodne katastrofe. Prodaja aranžmanskih putovanja je zasad skromna jer su tek izašli ili još izlaze ljetni katalozi organizatora putovanja na tržište. Prve su vijesti o prodaji različite jer jedni javljaju lagani pad, a drugi lagani porast prodaje u odnosu na 2004. godinu, a Hrvatska dijeli sudbinu ostalih odredišta za automobilska i obiteljska putovanja prema Mediteranu. Terra Salzburg

Iako su im katalozi u prodaji još od prosinca 2004. godine, nisu u mogućnosti dati konkretne podatke o prodaji. Opći podaci govore o prodaji sličnoj prošlogodišnjoj. O stanju bukinga će više moći reći početkom ožujka. Gruber Graz

Javljaju porast bukinga od 5%, iako kažu kako je još prerano za optimizam budući da je buking tek počeo. Ipak, ocjenjuju opću tržišnu situaciju boljom, te vjeruju u lagani porast opće potražnje putovanja kao i potražnje putovanja za Hrvatsku. Adria Wien

Iako je buking tek počeo, kao specijalist za Hrvatsku, osjećaju lagani pad potražnje putovanja za Hrvatsku. Springer-Dengg Klagenfurt-Graz

Javljaju dobru prodaju grupnih putovanja, dok je individualna potražnja još uvijek slaba.

ITS Wien

Javljaju opet porast prodaje aranžmana za Hrvatsku, mada smatraju kako je još prerano za neku optimističnu prognozu 2005. godine. Blaguss Wien

Podatke o broju bukiranih gostiju nikome ne daju (ni analize za stručni tisak), opći buking im je dobar, iako i oni misle kako je još rano za konkretnu procjenu potražnje. MAG Wien

Ocjenjuje kako je još prerano za ocjenu bukinga. Hrvatska je 2004. godine postigla u Austriji primjetljiv uspjeh jer je prema rezultatima istraživanja tržišta i prema statistici po broju putovanja radi odmora opet zauzela drugo mjesto i to iza Italije, te ispred Grčke, Njemačke, Španjolske, Turske i ostalih odredišta. Ipak, u 2005. se potencijal austrijskog tržišta očito ne povećava (nema novih, niti imućnijih gostiju), konkurencija je, kako ona na Mediteranu sa 1.500.000 novih kreveta, tako i ona dalekih dolarskih odredišta, kvalitetom, cijenom i promocijom sve prisutnija na tržištu. Unatoč izbjegavanja azijskih odredišta zbog tamošnje prirodne katastrofe, spomenuti parametri osobito će se osjećati u razdoblju izvan glavne sezone (cijeli lipanj do sredine srpnja i od sredine kolovoza), pa u Hrvatskoj, uz razvoj infrastrukture (ceste, autoputovi, pročišćivači otpadnih voda, garaže-parkirališta), sezonskim uvjetima treba posvetiti više pažnje: prilagoditi izvansezonske cijene smanjenom potencijalu potražnje na način kako to radi konkurencija, osigurati sve pravovremene informacije za potencijalne turiste pogotovo one o cijenama, svim voznim redovima, te kalendarom zbivanja u turističkim mjestima, prilagoditi promociju u medijima promociji konkurencije, koristiti zadovoljnog gosta za promociju kako objekta tako mjesta i odredišta, očuvati ekološke prednosti turističkog okruženja u Hrvatskoj.

MAĐARSKA U Mađarskoj na početku godine nema značajnijeg bukinga, tržište uglavnom miruje, ali se turoperatori intenzivno pripremaju za predstojeću sezonu. Pripremaju se katalozi, te nastupi na sajmovima diljem Mađarske. Svakako je najznačajniji turistički sajam u Mađarskoj tradicionalni UTAZAS (prošle godine preko 70.000 posjetitelja), koji se održava u Budimpešti od 17. do 20. ožujka i na kojem većina turoperatora promovira svoje kataloge. Slijedi sajam nautike Boat Show (prošle godine također više od 70.000 posjetitelja), koji se održava od 3. do 6. ožujka. Ostali značajniji lokalni, županijski, turistički sajmovi održavaju se u Kaposvaru (prošle godine oko 10.000 posjetitelja) od 11. do 13. veljače, u Pečuhu (prošle godine oko 8.000 posjetitelja) od 4. do 6. ožujka i u gradu Nyiregyhaza (prošle godine oko 10.000 posjetitelja). U Debrecenu (prošle godine oko 10.000 posjetitelja) se održava turistički sajam od 24. do 26. ožujka, u Miskolcu (prošle godine oko 15.000 posjetitelja) od 31. ožujka do 2. travnja, u Szegewww.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

25


stanje na tržištima du (prošle godine oko 7.000 posjetitelja) od 1. do 3. travnja, u Kecskemetu (prošle godine oko 9.000 posjetitelja) od 8. do 9. travnja, te u Veszpremu (prošle godine oko 9.000 posjetitelja) od 9. do 10. travnja. I ove godine se sa svojim katalogom prvi pojavio HBC, specijalist za Hrvatsku. Iz kataloga se može vidjeti da je ponuda modificirana u odnosu na prošlu godinu – daleko je više posebnih programa. Značajnije je smanjena ponuda privatnog smještaja, ali je zato veća ponuda hotelskog smještaja. Nekoliko dana nakon HBC-a sa svojim katalogom pojavio se Neckermann i to s bogatijom ponudom hrvatskih programa u odnosu na prošlu godinu. Nakon HBC-a i Neckermanna sa svojim katalogom pojavio se Cartour. Ovaj turoperator se značajnije posvetio Hrvatskoj tijekom prošle godine, a svoju ovogodišnju ponudu, također, temelji na »hrvatskim« programima. U katalogu je veća ponuda privatnog smještaja u odnosu na hotelski. Adriatica Kft, koji se tijekom prošle godine, također značajnije orijentirao prema Hrvatskoj, ove godine najavljuje i otvorenje vlastitih poslovnica, te se tako osim veleprodaje želi posvetiti i maloprodaji turističkih aranžmana. Za nekoliko dana, sa svojim katalogom će se pojaviti i Utas Tours, također jedan od najvećih specijalista za Hrvatsku. Najavljuje kako će u katalogu omjer hotelske i privatne ponude biti 70:30, kako neće širiti ponudu, no kako će promjena svakako biti: u katalog nije uvrstio partnere s kojima je prošle godine imao manji promet, one koji su za 2005. značajnije povećali cijene, te one kod kojih je evidentna »gotovo tradicionalna neposlovnost«, kako to navodi direktor i vlasnik Laszlo Komaromi. Pojašnjava, također, kako s katalogom čeka zbog neizvjesnosti oko sudbine mađarske valute (prijepori na relaciji vlada – središnja banka). Ove godine očekuje porast prometa 5-8%. Budući se radi o jednom od najuglednijih mađarskih specijalista za Hrvatsku, tvrtki koja svoje obveze obavlja redovito i svojim hrvatskim partnerima ne duguje sredstva, vrijedi obratiti pozornost na opaske gospodina Komaromija: hotelijerima savjetuje veću pozornost prema podizanju razine kvalitete usluge, što je po njemu važnije od podizanja kvalitete objekata. Posebno apelira na »topliju komunikaciju s gostima« − neljubazan i neprofesionalan odnos prema gostu kvari sve što se promocijom Hrvatske i hrvatskog turizma postiže.

obavljene: obišli su partnere u Mađarskoj i sklopili nove ugovore, kako s nekim medijima tako i s nekoliko mađarskih turoperatora. Najavljuju veći promet s mađarskog tržišta, kane zaposliti djelatnika koji govore mađarski, što je po njima jedan od najvažnijih uvjeta za uspješno poslovanje na mađarskom tržištu. Podsjećamo, prošle godine su više nego udvostručili promet i ostvarili preko 7.000 dolazaka iz Mađarske.

NIZOZEMSKA Iako u ovom trenutku nije moguće dobiti podatke o stanju bukinga za Hrvatsku od strane turoperatora, inicijalne najave su optimistične. Prošlogodišnje NIPO statistike u kojima sudjeluju svi značajniji turoperatori u Nizozemskoj pokazuju 19% povećanja u prodaji naših odredišta i to: 24% povećanja avionskog prometa, 1% povećanja autobusnih programa i 21% povećanja automobilskih programa. Prve NIPO statistike za 2005. godinu bit će dostupne tek tijekom ožujka, te zasad samo možemo govoriti o prognozama i očekivanjima turističkih profesionalaca. Povećan interes publike i organizatora putovanja za Hrvatsku, primijećen je već na sajmu Vakantiebeurs 2005 organiziranom početkom siječnja. Navedeno govori u prilog činjenici da će Hrvatska nastaviti s rastom prometa, kako u segmentu organiziranih putovanja, tako i u segmentu individualnih dolazaka nizozemskih gostiju. Čak 72 organizatora putovanja u ovom trenutku programiraju Hrvatsku, što predstavlja dobru osnovu za porast obujma fizičkog prometa u ovom spomenutom segmentu. Unatoč prošle godine prisutnom trendu porasta popularnosti putovanja u daleka i egzotična odredišta, očekuje se da će Hrvatska zadržati trenutačnu vrlo dobru tržišnu poziciju. Najznačajniji turoperatori s »hrvatskim« programima u 2005. su: ID Riva, OAD, De Jong Intra, VacanceSelect, Vrij Uit i Holland International. Hrvatska je novost u programima sljedećih turoperatora: Pavarua, Novasol, Canvas (kamping), Tight Lines (ribolovni turizam). Također valja spomenuti da De Jong Intra i Holland International značajno proširuju programe za naša odredišta, te su za Hrvatsku izdali i posebne brošure (24 i 70 stranica). Nakon programa za Istru, GoGo u program uvodi i Dalmaciju. GoGo je ujedno i jedini turoperator koji će tijekom 2005. godine nuditi charter aranžmane za hrvatska odredišta i to letove iz Amsterdama za pulski aerodrom.

Ostali najznačajniji turoperatori svoje će kataloge prezentirati neposredno prije ili tijekom održavanja sajma UTAZAS – TUI, Terra Reisen, Ibusz, Kompas, OTP Travel, Questor Travel, La Grotta, Vista, Isztria Tours, Isztria Tours 94, Andora. Uglavnom najavljuju podjednaku ili malo širu ponudu Hrvatske u svojim katalozima, ali gotovo svi očekuju veći promet s Hrvatskom u odnosu na prošlu godinu.

Naravno, i u ovoj godini možemo očekivati velik broj individualaca koji rado koriste cestovni prijevoz, te velik broj gostiju koji će posjećivati kampove i za dolazak na naša odmorišta koristiti cestu. U tom smislu, dodatnu stimulaciju predstavljat će izgradnja prometnica čiji je završetak predviđen za lipanj ove godine.

Niti ove godine, budući se radi o prodaji putem interneta, Adriatica.net neće objavljivati katalog, međutim sve ostale pripreme su

Za zaključiti je da rast obujma fizičkog prometa s nizozemskog tržišta od 10-15%, uz pretpostavku stabilnih međunarodnih

26 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr


okolnosti, predstavlja realnost, čime će se Nizozemci još više približiti pokazateljima iz 1990. kada je našu zemlju posjetilo gotovo 300.000 nizozemskih gostiju, uz ostvarenje 2,5 milijuna noćenja.

Navedeni monetarni trendovi jačanja poljske zlote u odnosu na EUR i blagi pozitivni gospodarski pomaci u 2004. godini osnova su za umjereni optimizam kada je riječ o turističkim kretanjima (outgoingu) s poljskog tržišta u 2005. godini.

POLJSKA

Puštanje u promet novoizgrađenih dionica autocesta u Hrvatskoj i odrađena promocija u svezi njih na poljskom tržištu, uz već spomenute pozitivne pomake u ekonomskom okruženju, razlog su za umjereni optimizam stručnjaka i temeljna pretpostavka na kojoj poljski turoperatori (kada je riječ o organiziranom prometu) i predstavništvo Hrvatske turističke zajednice (kada je riječ o individualnim turistima) baziraju procjene za 2005. godinu.

Prema podacima Instituta za turizam Republike Poljske u 2004. godini zabilježeno je 37,2 milijuna prelazaka Poljaka preko granice, što je 3,9% manje nego u istom razdoblju 2003. godine. Iz priloženog grafikona vidljivo je da je negativan trend prelazaka poljskih građana preko granice u inozemstvo prisutan od 2000. godine (53,1 milijuna), no istovremeno amplituda pada se smanjuje prema 2004. godini.

Izvor: GUS (Državni ured za statistiku) i poljska granična policija

Važno je napomenuti da se navedeni podaci odnose na sve vidove (motive) prelaska poljskih građana u inozemstvo (trgovanje, posjeta rodbini i prijateljima, godišnji odmori, službena putovanja i sl.) i da su u njima uključeni, ali ne i točno evidentirani i »turisti« koje poljski Institut za turizam definira kao osobe koje su najmanje jednu noć provele izvan Poljske. Uzroci navedenih negativnih kretanja leže u teškoj gospodarskoj situaciji koja u Poljskoj traje u zadnjih nekoliko godina i tek u drugoj polovici 2004. godine pokazuje blagi oporavak ili bolje reći zaustavljanja negativnih trendova. Prema dostupnim makroekonomskim pokazateljima (Izvor: GUS), godišnji bruto proizvod u 2004. godini bilježi stopu od 5,6% rasta u odnosu na 2003. godinu (plan Vlade RP iznosio je 5,3%), rast industrijske proizvodnje iznosi 14%, stopa nezaposlenosti iznosi za 2004. godinu 19,1% (0,5% manje nego 2003. godine). Došlo je i do stabiliziranja tečaja poljske zlote u odnosu na EUR.

Jedan dio poljskih turoperatora koji imaju Hrvatsku u ponudi za 2005. godinu (Adriatyk, Rego BIS, Neckerman, Open Travel) već je obavio prezentacije kataloga za svoje stalne i potencijalne agente, a reakcije su pozitivne i optimistične. Očita je promjena u padu ponude paket aranžmana za prijevozom autobusom u korist paket aranžmana s vlastitim prijevozom. Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj je predviđajući ovakav trend osiguralo i već distribuiralo veću količinu promidžbenih materijala (autokarte, turističke informacije, plakate, posebne CD prezentacije, promo filmove i ostale brošure) za potrebe turoperatora i njihovih agenata. O počecima bukinga još je prerano govoriti i prve brojke možemo očekivati u ožujku. Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj, bilježi kao nikada do sada tako veliki broj (i nikada do sada tako rano) individualnih upita o mogućnostima i uvjetima smještaja, prije svega u privatnom smještaju. Prateći situaciju na poljskim turističkim internetskim portalima bilježimo slične trendove. Puno ranije nego prijašnjih godina Poljaci traže informacije o mogućnostima smještaja u Hrvatskoj, navodeći tipove smještaja koji ih interesiraju i termine kada se namjeravaju uputiti u Hrvatsku. Poslije Egipta, Hrvatska je na drugom mjestu kada je riječ o upitima na poljskim turističkim internetskim portalima. U sve većem broju na portalima se pojavljuju i agencije iz Hrvatske koje nude smještaj i mnogo informacija o mjestu boravka, te niz drugih korisnih informacija. Godinu 2004. je u Poljskoj obilježila prava revolucija jeftinih, tzv. low fare aviokompanija, koje su prevezle oko 1.200.000 poljskih putnika. Na poljskom nebu sada leti šest takvih kompanija, a u 2005. godini još dvije do tri kompanije toga tipa letjet će s poljskih aerodroma. Riječ je o kompanijama iz zemalja EZ-a, koje koriste potpisane ugovore o »slobodnom nebu« i povezuju poljske aerodrome s odredištima u EZ-a. Prognoze (IATA) govore da će se broj putnika do 2006. godine koji iz Poljske budu letjeli navedenim avioprijevoznicima udvostručiti, a do 2010. godine učetverostručiti. S time u svezi treba istaći da je sve veći broj upita poljskih turista kada će između Poljske i Hrvatske početi letjeti jeftini avioprijevoznici. U razgovorima s predstavnicima jeftinih aviokompanija u Poljskoj saznajemo da je problem u nepostojanju sporazuma o uspostavi takvih linija između Poljske i Hrvatske, no da njihove projekcije govore o www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

27


stanje na tržištima interesu Poljaka za letovima za Hrvatsku, te da su spremne vrlo brzo organizirati letove s poljskih aerodroma prema Jadranu kada se sporazum potpiše. Na kraju, može se zaključiti, da je početak 2005. godine kada je riječ o Poljskoj, obilježen stabilnim makroekonomskim i monetarnim indikatorima, puno boljim nego prošle godine, što je detektirano od strane poljskih turoperatora i njihovih agenata (do sad održane prezentacije), te da je broj upita koje dobiva predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za 20% veći nego u istom razdoblju prošle godine, što ulijeva oprezni optimizam za sljedeće mjesece.

SLOVAČKA Otvaranje turističke sezone 2005. označio je tradicionalni sajam turizma Slovakiatour, koji se redovno održava u Bratislavi polovinom siječnja i koji je naznačio trendove za 2005. godinu. Na sajmu su nastupile sve značajne putničke agencije i turoperatori koji pružaju usluge na slovačkom tržištu. Iz široke ponude putovanja u inozemstvo prezentirane na sajmu, prema procjeni SACKA – Udruženja slovačkih putničkih agencija i turističkih tvrtki – najšira je bila ponuda za provođenje godišnjeg odmora u Hrvatskoj. Svi poznati turoperatori s »hrvatskim« programima djeluju na tržištu već nekoliko godina, osim češke agencije Čedok, koja se na tržištu predstavila prošle godine (iako s relativno malom ponudom hrvatskih odredišta). Na sajmu se ove godine nije pojavio ni jedan novi značajni turoperator s programima za Hrvatsku. Putničke agencije u cjelini bilježe veći interes klijenata za ovogodišnji ljetni odmor nego što je to bio slučaj prije godinu dana. Navedena činjenica je uglavnom uzrokovana aktivnostima turoperatora, koji već tradicionalno primjenjuju na tržištu first minute ponude. Neki prodavači ove godine nude first minute popuste u rasponu od 5%, pa čak do 20%, a za djecu mogućnost besplatnog smještaja. U 2004. godini je popuste u pretprodaji iskoristilo oko 30% klijenata. Putničke agencije očekuju da će ih ove godine biti približno podjednako, a visina popusta u pretprodaji usporediva je s popustima last minute ponuda. Prema orijentacijskim istraživanjima Slovačkog zavoda za statistiku (konačne statistike će biti na raspolaganju tek krajem ožujka 2005. godine), prošle godine na godišnji odmor uopće nije putovalo 54,5% stanovnika Republike Slovačke, u usporedbi s 49,3% u 2003. godini. U 2004. godini godišnji je odmor u inozemstvu provelo manje ljudi nego godinu dana ranije (20,4% građana, što je za 3,7% manje nego u 2003. godini). Najviše građana putovalo je u Hrvatsku – 26%, zatim u Italiju – 11,5%, Grčku – 10,2%, Češku – 9,9%, Egipat – 8,1%. Ove je godine u katalozima turoperatora u ponudi praktično cijela obala hrvatskog Jadrana i otoci. Prisutni su klasični i sportski 28 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

programi, ali je sve veća i ponuda smještaja na brodovima – na osnovu povećane potražnje klijenata. Putničke agencije procjenjuju da će i ove godine najviše ljudi provesti godišnji odmor u Hrvatskoj. Prema njihovim riječima – iako cijene smještaja i izvanpasionski troškovi rastu, mala udaljenost od Slovačke Hrvatsku svrstava među povoljnija odredišta za provođenje godišnjeg odmora. Prema mišljenju putničkih agencija, jeftin godišnji odmor će se moći provesti u Bugarskoj i u Egiptu. Cijene ovih putovanja na istoj su razini kao i prethodne godine, ili nižoj. Procjenu da će Hrvatska ostati i nadalje najpoželjnije odredište na slovačkom tržištu potvrdile su i riječi dopredsjednika Udruženja slovačkih putničkih agencija i turističkih tvrtki gospodina Pavela Komore: »Budući da se Slovaci rado vraćaju tamo, gdje su bili zadovoljni, prema broju rezervacija, te unatoč povećanju cijena u Hrvatskoj, na ljestvici ‘top’ odredišta u 2005. godini prednjačit će Hrvatska, a potom Grčka. Slabiji je interes za Španjolsku. Glavno odredište za godišnji odmor povezan s egzotikom, vjerojatno će to biti Egipat.« S gledišta široke publike, jako važnu ulogu odigrat će činjenica da će u 2005. godini veza autocestom do Splita biti završena. Ova činjenica u odlučujućoj mjeri utječe na povećanje interesa za individualni turizam, koji će prema procjenama u 2005. godini obuhvatiti 60% prometa Slovaka u našim odmorištima. Osim autocesta, velik utjecaj na povećanje individualnog prometa ima i sve bogatija ponuda hrvatskih odredišta na internetu. Postoji realna pretpostavka da će trend individualnog prometa i u idućim godinama imati tendenciju porasta. Također, valja napomenuti da je u individualnom segmentu tijekom 2004. godine zabilježen porast kratkotrajnih boravaka (produženi vikendi) u bliskim područjima, dostupnim po novoizgrađenim prometnicama (Kvarner), iako, sveukupno gledano kod slovačke klijentele već tradicionalno prevladava interes za srednju Dalmaciju. U segmentu zrakoplovnog prijevoza u 2005. godini, kompanija Sky Europe pripremila je povećanu ponudu za tradicionalna odredišta u Hrvatskoj – redovne sezonske linije iz Bratislave za Zadar, Split i Dubrovnik. U slučaju povećanog interesa, navedenu ponudu kane proširiti korištenjem zrakoplova većeg kapaciteta. Interesantno je da je navedene linije iz Bratislave počela koristiti i austrijska klijentela. I u sezoni 2005. u planu je turistički sezonski vlak iz Bratislave do Splita s mogućnošću prijevoza osobnih automobila, koji je, ipak, otvaranjem autoceste dobio ozbiljnu konkurenciju. Željeznička tvrtka Wagon Service Travel o njegovoj frekventnosti odlučit će ovisno o interesu klijentele. Na kraju, može se konstatirati da prema dosadašnjem interesu javnosti, postoji realna pretpostavka da će Hrvatska i u 2005. godini za slovačke turiste biti odredište broj jedan. Pretpostavlja se da će približno svaki 25–27 državljanin Republike Slovačke provesti godišnji odmor u Hrvatskoj.


VELIKA BRITANIJA I IRSKA Poslije izuzetno uspješne sezone 2004. u kojoj smo ostvarili porast prometa iz Velike Britanije od 38%, te porast od 28% iz Irske, Hrvatska i u 2005. godini ostaje odredište »u modi«. Prvenstveno zahvaljujući izvrsnom publicitetu u medijima, praćenog dodatnim promotivnim aktivnostima u okviru marketinškog plana Hrvatske turističke zajednice, možemo očekivati nastavak trenda značajnog porasta s oba tržišta. Kao primarno avionsko tržište koje zahtijeva ulazak u financijski rizik postavljanja direktnih redovnih i charter letova i jamstva da će se ti letovi puniti cijelu sezonu do odgovarajuće razine isplativosti »commercial load factora«, porast broja novih letova prema Hrvatskoj u 2005. ukazuje na povjerenje avionskih kompanija i turoperatora u »hrvatske programe«. Novi redovni letovi zrakoplovnih kompanija u 2005. su sljedeći: − Croatia Airlines − novi regionalni letovi iz Glasgowa i East Midlandsa za Dubrovnik, − British Airways − poslije prve godine u 2004. s tri leta tjedno iz Londona za Dubrovnik (četvrti dodan naknadno zbog potražnje), u 2005. proširuje program za Dubrovnik na svakodnevnu liniju i uvodi novi let za Split, tri puta tjedno, − GB Airways, franšiza British Airwaysa za turističke letove uvodi redovnu liniju Manchester − Dubrovnik, tri puta tjedno. Charter nalet britanskih turoperatora u značajnom je porastu u 2005.: − Thomson Holidays, nakon osam godina programa za Pulu i Istru, proširuje letove iz Manchestera i Londona na Dubrovnik, − Page&Moy zbog uvođenja posebnog programa za Rabac ima vlastiti charter za Pulu, − specijalisti za Hrvatsku, Holiday Options i Hidden Croatia prvi puta poslije 1990. uvode direktni charter za Zadar, kao i vlastite chartere za Split i Dubrovnik s britanskim charter kompanijama Astreus, Flybe i Channel Express, − Tapestry Holidays, specijalist za ekskluzivne vile i apartmane uvodi vlastiti charter za Dubrovnik.

imaju programe van klasičnih i popularnih hrvatskih odredišta kao: Tapestry Holidays (ekskluzivne vile), Bales Tours (grand tour of Croatia), Andante Travel (arheološka tura Dalmacije), Arbblaster & Clarke Wine Tours (vinska tura hrvatskih otoka na luksuznoj jahti od Venecije do Dubrovnika), Martin Randall Tours (glazba, umjetnost, arhitektura, povijest Dalmacije), Cox & Kings Tours (kultura i povijest Dalmacije i Dubrovnika). Svjesni ograničenih hotelskih kapaciteta, kao i do sada naše predstavništvo je ciljanim promidžbenim aktivnostima i osobnim kontaktima nastojalo preusmjeriti turoperatore prema neiskorištenim kapacitetima van glavnih turističkih centara, tako da se najveći porast očekuje u segmentu kvalitetnog privatnog smještaja: agroturizam, vile i apartmani. Posebno moramo istaknuti veliki potencijal obiteljskih hotela. Do sada su turoperatori uz teškoće pronalazili obiteljske hotele za svoje programe. Grupa britanskih turoperatora koja je posjetila ured Udruge malih i obiteljskih hotela u Splitu poslije AITO konferencije u studenom 2004. oduševljena je gostoprimstvom, profesionalnošću i organizacijom Udruge, tako da novi katalog Hrvatske turističke zajednice u ovom segmentu hrvatske turističke ponude dugoročno ima velike mogućnosti i potencijal na britanskom i irskom tržištu. Iako je cijela svjetska i britansko-irska javnost bila u psihološkom šoku poslije prirodne katastrofe i tragedije u jugoistočnoj Aziji i buking za sva odredišta je bio u zastoju, Hrvatska slijedom izravnih kontakata s turoperatorima bilježi prosječan porast od 15-20% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a s obzirom na poziciju na tržištu, te povećanja naleta i broja novih turoperatora može realno očekivati da će se ovakav trend porasta nastaviti tijekom cijele godine.

SKANDINAVIJA Nakon prošlogodišnjih uspjeha u svakom pogledu (ostvarena je dobit u poslovanju, porasla je potražnja, a kao posljedica povoljne situacije povećan je i broj paket aranžmana ponuđen tržištu), turoperatori su s mnogo optimizma ušli u 2005. godinu.

Regionalna zastupljenost direktnim letovima, kao preduvjet širenja ponude na tržištu i konkurentnosti prema drugim odredištima, vrlo je značajna. U 2005. pokriveni su iz Britanije glavni regionalni aerodromi: Gatwick (London), Heathrow (London), Stansted (London), Bristol, Birmingham, Norwich East Midlands, Norwich, Manchester, Glasgow, te iz Irske Dublin, Cork i Belfast, a u Hrvatskoj Zagreb, Pula, Krk, Zadar, Split i Dubrovnik. Svoje chartere vlastitim aviokompanijama imaju, također, drugi veliki britanski turoperatori: Thomas Cook, First Choice i Cosmos.

Međutim, skandinavsko tržište početkom godine doživljava ozbiljan potres, kao posljedicu prirodne katastrofe u Aziji. Tajland je omiljeno zimsko odredište gdje božićne praznike provode deseci tisuća turista iz sjevernoeuropskih zemalja, pa je cijelo ovo područje dramatično pogođeno velikim brojem poginulih i nestalih.

Pored značajnog proširenja programa postojećih 80 turoperatora, Hrvatsku je u program za 2005. uvrstilo čak 15 novih turoperatora uglavnom specijalista za kvalitetnu, dobrostojeću klijentelu koji

Posljedice su i ekonomske prirode: financijski gubici turoperatora zbog otkazivanja zimskih putovanja, troškovi avionskog prijevoza stradalih, kao i kašnjenje prodaje ljetnih aranžmana.

Prva posljedica bila je nagli pad bukinga, tako da pojedini turoperatori ocjenjuju siječanj poslovno izgubljenim razdobljem, a drugi informiraju o oporavku potražnje tek pred kraj mjeseca.

www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

29


stanje na tržištima U toj situaciji, turoperatori se suzdržavaju od prognoziranja daljnjeg tijeka prodaje, ali se djelomični optimizam temelji na intenzivnijoj prodaji posljednjih dana. Aktualna pozicija Hrvatske na skandinavskom tržištu može se sagledati kroz nekoliko bitnih točaka: 1. Nakon nekoliko uzastopnih godina u kojima je potražnja nadmašila ponudu (posebno u srpnju), ove godine je tržištu ponuđen znatno veći broj avionskih sjedišta: Apollo je povećao broj letova, Fritidsresor je novi veliki turoperator koji leti za Hrvatsku iz Osla, Stockholma i Helsinkija, SAS će letjeti za Split dva puta tjedno, Norwegian za Split i Dubrovnik. Scandjet je sklopio ugovore s manjim agencijama za oko 20.000 avionskih sjedišta, iz Danske su planirani letovi za Dubrovnik, Zadar i Pulu, a pored glavnih gradova leti se i s manjih aerodroma. Time je naša ponuda mnogo dostupnija avionskim putnicima, dobro je pokriveno tržište u cjelini, ali se ujedno i mijenja tržišna situacija: Hrvatska više nije samo novo atraktivno odredište, već dolazi do izravne konfrontacije s velikim konkurentskim zemljama (Španjolska, Grčka, Turska, Bugarska). Hrvatska postiže rezultate koji se razlikuju po zemljama i turoperatorima, a posljedica su znatno veće ponude i to: Fritidsresor:

po prvi put uključuju Hrvatsku u svoje kataloge, a prema trenutnom stanju Split je jedna od najbolje prodavanih odredišta u Švedskoj, nešto slabije u Finskoj i Norveškoj (od konkurentskih zemalja, Grčka u padu, Turska i Bugarska prodaju se dobro). Apoll-Kuoni: znatno je povećao kapacitete, a trenutno stanje prodaje ocjenjuju zadovoljavajućim uzimajući u obzir loš siječanj. U usporedbi sa Španjolskom i Grčkom, postotak prodaje za Hrvatsku je bolji. Kod My Travela upozoravaju da cijena postaje sve važniji faktor u plasmanu Hrvatske. Trenutno dobro prodaju Split i Pulu, dok zaostajanje bilježe kod Dubrovnika. Prodaja je odlična u Norveškoj, u Švedskoj je na razini prosjeka Mediterana, a u Finskoj se očekuje kasniji buking. 2. Segment autobusera bilježi zastoj u bukingu putovanja prema Mediteranu, a u takvoj situaciji prodaja naših odredišta bolja je od konkurentskih. Kako će u cijelosti autobusna putovanja stagnirati, smatrat će se uspjehom ponavljanje prošlogodišnjeg broja putnika. 3. Interes segmenta individualaca-automobilista može se sagledati kroz informacije organizatora putovanja Sembo, koji obavještava o prodaji za 90% većoj od istog razdoblja prošle godine. 4. Nautičari bilježe povećanje broja bukinga u odnosu na prethodnu godinu. 5. Organizatori putovanja informiraju o povećanom interesu grupa (poduzeća, sportaši, umirovljenici) za putovanje u Hrvatsku, tako da SAS uvodi dva leta tjedno iz Stockholma za Split. 30 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Na kraju možemo zaključiti da će se prema ocjenama organizatora putovanja, buking ljetnih aranžmana odvijati s vremenskim pomakom. Hrvatska je u segmentu avionskog chartera u novoj situaciji: značajno povećanje ponude donosi dobru pokrivenost tržišta, ali i veću konkurenciju sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. U autobusnim programima očekuje se ponavljanje uspješne prošle godine, putovanja automobilom bit će u porastu, a ostali segmenti (nautičari, umirovljenici, grupe) pokazuju veći interes u odnosu na 2004. godinu.

ŠVICARSKA Zašto je švicarsko tržište od potencijalno vrlo velikog značaja za hrvatski turizam? Malo naroda u Europi toliko puta godišnje putuje na godišnji odmor, a turistička putovanja ukorijenjena su u tradiciju Švicaraca. Švicarska konfederacija ima 23 kantona i 3 polukantona: Aargau, Appenzell-ausserrhoden, Appenzell-Innerrhoden, Basel-Land, Basel-Stadt, Bern, Freiburg, Genf, Glarus, Graubünden, Jura, Luzern, Neuenburg, Nidwalden, Obwalden, Schaffhausen, Schwyz, Solot-hurn, St.Gallen, Tessin, Thurgau, Uri, Waadt, Wallis, Zürich, Zug. Najveći gradovi su: Zürich – 340.000 stanovnika, Genf – 180.000, Basel 170.000, Bern 127.000, Lausanne 126.000. 26% stanovnika radi u industriji, 70% radi u uslužnim djelatnostima. Švicarska je i vrlo značajno receptivno turističko odredište. U prošloj godini prihod od turizma bio je 26 milijardi franaka. Evolucija švicarskog emitivnog tržišta prema Hrvatskoj pokazuje da se značajniji rezultati počinju ostvarivati tek posljednjih godina. Ranije se u Hrvatskoj očekivalo da će ako krene njemačko tržište, Švicarci doći sami od sebe. Takav pristup se pokazao pogrešnim, a švicarsko tržište traži poseban pristup, nevezano na ostala tržišta. Prvom većom prezentacijom hrvatskog turizma, 2. ožujka 2004. godine u Zürichu i otvaranjem predstavništva počele su i progresivno pozitivne reakcije tržišta. Mediji u sve većem broju počinju pisati o našim odredištima i što je najvažnije, na krajnje afirmativan način. U isto vrijeme i turoperatori su učinili svoje: kada su se velika imena kao Kuoni, Hotelplan, pojavila s Hrvatskom u programima, poraslo je i povjerenje kod švicarskog gosta. Krajem kolovoza, na inicijativu HTZ-a, velik broj naših hotelijera obratio se Švicarcima s ponudom za listopad – »Kartoffelferien«, kada većina Švicaraca ponovno putuje na odmor. Osnovom tih aktivnosti Švicarska u listopadu bilježi rast od 30% u odnosu na prethodnu godinu. Posebno valja promotriti i situaciju u zračnom prometu. Nekadašnji Swissair, danas Swiss, pojam svjetske kvalitete, trenutno bilježi loše rezultate. Hrvatska u ovoj godini neće biti pogođena s njihovim poslovanjem, jer oni ni prošle godine nisu imali Hrvatsku u redu letenja, ali je interesantna informacija da će u 2005. godini, prodati 13 zrakoplova i otpustiti 1000 službenika, kako bi pokušali naći izlaz iz krize.


U organiziranom prometu još uvijek je teško dati konkretne prognoze budući da švicarski turoperatori relativno kasno izlaze na tržište sa svojim ponudama. Za sada se zna da je najavljen prvi charter – Bern – Split – Bern u organizaciji Bern Airport Toursa. FTI Basel objavio je i nove letove iz Basela za Split i Dubrovnik. Let iz Basela najavljen je s Air Franceom. Aerodrom Basel koriste tri zemlje: Švicarska, Francuska, Njemačka, pa taj polazak znači da će se na navedenom letu pojaviti putnici FTI-ja sa sva tri tržišta. Croatia Airlines ove sezone tri puta tjedno planira direktne letove iz Züricha za Split, te nedjeljom direktno za Zadar. Naravno, zadržavaju se i dosadašnji letovi za Zagreb. Na kraju, malo upozorenje za naše hotelijere da prilikom sklapanja ugovora s turoperatorima iz Švicarske, obrate pozornost jesu li oni članovi Schweizerische Resebüroverbanda (Udruga CH-putničkih agencija) i imaju li Reisegarantie (bankovno jamstvo). Oni turoperatori koji nemaju taj znak na katalogu, neće se pojaviti u izlozima putničkih agencija, a plaćanja nisu zajamčena. Članom udruge može se postati prezentiranjem godišnje bilance, a visina uloga u članstvo određuje se prema visini prometa.

BELGIJA Dobri rezultati turističkoga prometa ostvareni u 2004. godini na belgijskom tržištu obvezuju, ali pružaju i značajne mogućnosti. Obvezuju – jer rast mora biti nastavljen na kvalitetno promijenjenim uvjetima. Otvaraju značajne mogućnosti – jer je od 2000. godine udvostručen promet turista iz Kraljevine Belgije, što dopušta konstataciju kako općeprisutno turističko odredište, Republika Hrvatska, u sadašnjem trenutku više nije opterećena zbivanjima iz prošlosti. Najznačajnije je naglasiti da smo u protekle četiri godine od odredišta kupališno-rekreacijsko-obiteljskoga odmora promovirani u hit odredište kulturnog i interesno sveobuhvatnog odredišta, visokih cijena i kvalitetne usluge. Spomenuta je promjena, kao i manjak kapaciteta, usporila rast turoperatora, ali ostavlja značajne mogućnosti specijalistima i manjim turoperatorima orijentiranim na pojedine tržišne segmente. Posljedica navedenih promjena razvidna je iz pada udjela organiziranoga prometa sa 78% u 2000. godini na 38% u 2004. godini. Transformacija je poglavito realizirana naporima predstavništva HTZ-a, koje posljednjih godina intenzivno promovira kulturnu baštinu, način života, te običaje u Republici Hrvatskoj: uz pomoć Bemex-toursa i Croatia toursa u Valoniji (među potencijalnim posjetiteljima francuskoga govornog područja), te posebice ID

Rive u Flandriji (među Belgijancima nizozemskoga govornog područja). ID Riva je sudjelovala i u svim promotivno-edukativnim akcijama predstavništva. Sve spomenute transformacije tržišta potakle su izlazak specijalističkih programa za Hrvatsku. Tako je Expertours iz Bruxellesa izdao svoj program za Božić, a Chistophair iz Liegea za vrijeme sajma Salon des vacances. Važno je spomenuti kako su oba programa tiskana dvojezično (francuski i nizozemski) s namjerom pokrivanja čitave Belgije. Prva knjiženja Expertoursa su vrlo ohrabrujuća: prodano je oko 15% planiranih kapaciteta (200 pax). Porast bilježe i dvije velike grupacije: TUI avionski program je u porastu 12% (podsjećamo kako se radi o Jetairu koji je u 2004. realizirao porast od svega 3%), dok je prodaja automobilskih aranžmana niža za 5%. Thomas Cook bilježi znatni porast knjiženja avionskih i automobilskih aranžmana. Kako je ova grupacija u 2004. imala porast od 8,8% u avionskom, a čak 30% u automobilskom prometu, shvatljivo je kako je »zlatni porast« veći od 10%. Interhome bilježi porast od 10%. Knjiženja kod autobusera znatno se razlikuju: Travel Europe bilježi 30% bolju, a Lauwers 40% lošiju prodaju. Interhome, Leonard, All dream holidays bilježe porast od 0 do 3%. Uzevši u obzir iskazano zanimanje za odredišta Hrvatske na pet dosad održanih sajmova, televizijsko praćenje sajma Salon des vacances, koje je prva tri dana počinjalo i završavalo prikazom Hrvatske, objavljivanje 13 emisija na WTM prošle jeseni i interes koji pokazuje »turistički tisak« (Voyage, Voyage je u siječanjskom i broju od veljače objavio 25 stranica duge, vrlo kvalitetne kolor reportaže o Splitu, otocima i Dubrovniku) – možemo očekivati porast prometa 10-15% ili dosizanje 100.000 posjetitelja iz Kraljevine Belgije u 2005. godini.

RUSIJA Prodaja turističkih aranžmana za Hrvatsku na ruskom tržištu otpočinje s glavnim turističkim sajmom na ovim prostorima, MITT–Moskva 2005., posljednjeg tjedna ožujka. To je vrijeme kada turoperatori izlaze s katalozima i programima putovanja za Hrvatsku, a dotad je prodaja zanemariva. Siječanj i veljača su za turoperatore razdoblje u kojem ugovaraju mjesta na avionima, tako da je zasad nemoguće dati detaljnu prognozu o tome što će se događati u 2005. godini. Međutim, prateći brojna istraživanja, moguće je dati određene procjene turističkog prometa i broja turista koje očekujemo tijekom ovogodišnje sezone. U 2004. godini iz Rusije je u inozemstvo otputovalo približno 20 milijuna ruskih građana, međutim s isključivo turističkim motivom na put je krenulo 5.678.000 turista, dok ostala putovanja www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

31


stanje na tržištima u inozemstvo nose karakter službenih putovanja, privatnih posjeta, tranzita i dr. Turistička putovanja ostvarena u posljednjih nekoliko godina pokazuju s izuzetkom 1999. i 2001. godine stalan porast (procjena je da je u 2004. godini turistički promet iz Rusije porastao otprilike 12,5%). Ako se promatraju konkretna turistička odredišta kamo putuju ruski turisti, na prvom mjestu je i dalje Turska, koja prošle godine bilježi 1.550.000 ruskih gostiju. U smislu rasta broja turista s ruskog tržišta, uz Tursku možemo spomenuti i Indiju (+200%), Tunis (+169%) i neočekivano Estoniju (+400%). Što se tiče pada broja turista u 2004. godini u odnosu na godinu dana ranije, Španjolska bilježi najveći pad prometa (–35%), Cipar (–29%) i Finska (–24%). Tu su još i Švicarska i Litva, ali svakako je rekorder po smanjenju broja putovanja u 2004. godini Malta (–400%). U grupi zemalja koje su pokazale dobar rezultat (pomalo i neočekivan, jer se s obzirom na valutni odnos EUR-a i dolara u Europi nije očekivao bitno veći promet turista s ruskog tržišta u odnosu na godinu ranije), su Italija (+37%), Francuska (+28%), Bugarska (+25%), Hrvatska (+22%). U grupi zemalja s dobrim turističkim rezultatom, lideri godine su Austrija i Češka (obje sa 60% rasta): Austrija zahvaljujući sve popularnijim skijaškim programima, a Češka uz dobru i jeftinu ponudu i kvalitetnom rješenju sustava viza s Rusijom. U nastavku dajemo listu 20 najpopularnijih turističkih zemalja na ruskom tržištu (prema ostvarenom broju putovanja), iz koje ćemo izuzeti one zemlje u kojima glavni motiv putovanja nije turizam (Izvor: Rata News):

Prednosti hrvatske turističke ponude na ruskom tržištu

Na temelju svih dosadašnjih analiza, mišljenja turoperatora, te mišljenja gostiju, jasno se ističe nekoliko elemenata koji našu ponudu čine kvalitetnom i daje joj prednost pred drugim odredištima: Lijepa priroda

Ruskim turistima postalo je jasno da se Hrvatska odlikuje prekrasnom prirodom, razvedenom obalom s tisuću i više otoka, te jednim od najljepših mora na svijetu. Veliki broj nacionalnih parkova dodatni je argument za put u Hrvatsku. Turisti s ruskog tržišta ovu činjenicu prvenstveno imaju u vidu kada govore o Hrvatskoj kao poželjnom odredištu (45% putovanja motivirano je ovim razlogom). Vrlo povoljna klima

Mada glavna sezona nije tako duga, razdoblje poželjno za turističke posjete u Hrvatsku traje najmanje šest mjeseci. Klimatske pogodnosti stavljaju Hrvatsku u red turistički najprivlačnijih zemalja. Veliki broj sunčanih dana ipak je glavni motiv dolaska ruskih gostiju. Valja spomenuti i činjenicu da dok je u nekim nama konkurentnim zemljama ljeto pretjerano vruće, do tada u Hrvatskoj u isto vrijeme vlada vrlo povoljna klima, što turisti primjećuju pri donošenju odluke o odredištu za provođenje odmora (21% putovanja motivirano je ovim razlogom). Ugodna opća atmosfera i gostoljubivost

Za ruske turiste naročito važan čimbenik predstavlja gostoprimstvo domaćina, kao i atmosfera sigurnosti odredišta u kojem odmaraju. U tom pogledu Hrvatska zauzima vrlo visoko mjesto u očima ruskih gostiju (17% putovanja motivirano je ovim razlogom).

1.

Turska

1.550.000

3.

Egipat

500.000

4.

Finska

350.000

7.

Španjolska

185.000

Raznovrsnost sadržaja, korektna smještajna i druga ponuda

8.

Italija

155.000

9.

UAE

135.000

10.

Francuska

130.000

11.

Cipar

95.000

U Hrvatskoj zbog duge turističke tradicije, postoji velik i raznovrstan broj sadržaja koji se turistima nude. Naravno, još uvijek ima mjesta za nove pozitivne pomake u tom segmentu (9% putovanja motivirano je ovim razlogom).

12.

Bugarska

93.000

13.

Grčka

90.000

Kvalitetna i ukusna kuhinja

14.

Češka

89.000

15.

Tunis

88.000

16.

Tajland

69.000

18.

Hrvatska

69.000

19.

Austrija

45.000

Hrvatska je kuhinja ukusna, raznovrsna i interesantna, poglavito za ruskog gosta kojem mediteranska kuhinja nije dostupna. Kvalitetna i cjenovno dostupna vina, upotpunjuje pozitivnu sliku hrvatske gastronomske ponude (6% putovanja motivirano je ovim razlogom).

20.

Švicarska

41.000

Slabosti hrvatske turističke ponude

Napomena: Pokazatelji se isključivo odnose na turistički promet i mogu biti znatno drugačiji od onih koji statistički daju ukupan broj putovanja u jednu zemlju. Analiza konkurentskog položaja Hrvatske na ruskom tržištu pokazuje i u prvi plan nedvosmisleno dovodi određene elemente, kako one koje predstavljaju prednosti, tako i one koji su slabost naše turističke ponude u kontekstu ruskog tržišta. 32 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Kako bi se dobila cjelovita slika, valja spomenuti i nedostatke hrvatske turističke ponude kako ih vide turoperatori i agencije, te gosti koji su se odmarali u Hrvatskoj. Visoke cijene osnovnih proizvoda i pansionske potrošnje

Prošle godine po prvi puta su cijene osnovnih paket aranžmana koje su se nudile na ruskom tržištu za odmor i ljetovanje u Italiji


bile niže nego cijene za istu kategoriju smještaja u Hrvatskoj. Ova činjenica je vrlo indikativna, budući da je Italija do sada smatrana ekskluzivnim i skupim odredištem. Analiza cijena koje su se nudile za ljetovanja u 2004. godini na ovom tržištu, pokazuje da je u pojedinim kategorijama (npr. u smještaju sa 4 zvjezdice) ispred Hrvatske po skupoći još jedino Francuska. Razlika u usporedbi s jeftinijim odredištima je takva da su neke od njih imale dva puta niže cijene istovrsnog smještajnog osnovnog paket aranžmana, ne spominjući razne last minute i posebne ponude kada ta razlika postaje još veća. Za ruskog gosta izvanpansionska potrošnja također je skupa (57% gostiju navodi ovu činjenicu kao slabost naše turističke ponude). Nedostatak pješčanih plaža i turističkih zona

Na ruskom tržištu pravi hit su pješčane plaže, uglavnom zbog prednosti koje one pružaju nedovoljno iskusnim i dobrim kupačima. Ruski građani nemaju tradiciju korištenja kamenih plaža koje prevladavaju u Hrvatskoj. Druga slabost ukupne hrvatske turističke ponude koja se sve više i više naglašava u usporedbi s konkurencijom je nedostatak turističkih zona, kojima raspolažu konkurentske zemlje. Istra i Makarska rivijera jedine su u stanju pratiti ovaj trend i navike ruskih gostiju da odmaraju u profesionalno i stručno pripremljenim turističkim zonama. Naša je mješavina svakodnevnog života građana i turističke ponude, koja je prednost za neka tržišta, za ruskog gosta nažalost nedostatak (14% gostiju navodi ovu činjenicu kao slabost naše turističke ponude). Nedovoljni zabavno-animacijski sadržaji

Nedostatak zabavno-animacijskih sadržaja, Hrvatsku ne čini privlačnom za jedan veliki segment tržišta (mlade ljude), a dobar dio ostalih turista uočava taj problem i smatra ga slabošću. Zabavni život je posebno važan za ruske goste: na Crnom moru, na obali u turističkom smislu gotovo dva puta manje od naše, postoji 7-8 aqua parkova, 3-4 delfinarija s programom »američke« razine... Ruski turisti su navikli trošiti novac i uživati u takvim sadržajima (12% gostiju navodi ovu činjenicu kao slabost naše turističke ponude). Nedovoljno usmjerena (za rusko tržište) i segmentirana ponuda

Uočljivo je da hrvatska turistička ponuda nije stvarana prema profilu ruskog gosta, što je očekivana činjenica, budući da zapadnoeuropski gosti u velikoj mjeri definiraju hrvatski turizam. Rusko tržište traži dječja odmarališta, razne vidove odmora sa zabavnim centrima. Nažalost, u Hrvatskoj su prisutne i predrasude prema ruskom gostu, kojih je u posljednje vrijeme srećom sve manje (7% gostiju navodi ovu činjenicu kao slabost naše turističke ponude). Nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa

Nedovoljna kvaliteta servisa u određenim slučajevima, odnosno neodgovarajući servis u odnosu na kategoriju smještaja ili usluge koja se koristi, sve više se ističe od strane gostiju koji su odmarali u Hrvatskoj, kao jedna od slabosti. Vidljivo je da postoje pozitivni pomaci u tom smislu, međutim još uvijek se sporo odvi-

jaju. Također, razina usluge u objektima iste kategorije ponekad značajno varira (4% gostiju navodi ovu činjenicu kao slabost naše turističke ponude). Teški komercijalni uvjeti poslovanja za ruske turoperatore

Jedna od pozitivnih osobina konkurencije (Tunis, Turska, Italija) je stalna prisutnost komercijalnih partnera na tržištu Rusije, što nije slučaj s hrvatskim poduzećima. Također, turoperatori ukazuju na teške komercijalne uvjete koje dobivaju od hrvatskih partnera, a prava partnerska podrška aktivne suradnje gotovo ne postoji (u 6% slučajeva ovaj se argument navodi kao slabost naše turističke ponude). U cilju poticanja ruskog tržišta pozornost će se u idućem razdoblju trebati posvetiti i dolje navedenim elementima. Promotivna aktivnost na ruskom tržištu na prosječnom je nivou. Postoje sjajni primjeri gdje su pojedine lokalne gradske ili županijske turističke zajednice ruskom turistu pripremile i ponudile razne informacije i sadržaje na ruskom jeziku, ali česti su primjeri ignoriranja ruskog gosta. Promotivne mogućnosti HTZ-a limitirane su proračunom (ako su rezultati dosadašnjih ulaganja bili izvanredni), te je za dugoročno učinkovitiju promociju potrebno aktivnije uključivanje privrednih subjekata iz Hrvatske. Shopping je jedan od snažnih motiva za putovanje ruskih građana, te iako su pozitivni pomaci u tom segmentu u Hrvatskoj prisutni, definitivno postoji prostor za stimuliranje potrošnje gostiju putem poboljšanja ponude za kupovinu tijekom odmora gostiju. U posljednje vrijeme, značajan kvalitativni pomak učinjen je i u sferi izletničkih programa, te u tom smjeru treba i dalje nastaviti. Na kraju, možemo zaključiti da će se broj putovanja prema inozemstvu s ruskog tržišta uvećati i u 2005. godini. Nesumnjivo će Hrvatska sa svojim prednostima i dalje kotirati vrlo visoko, ali nema jamstva da će rezultati biti znatnije bolji ukoliko se ne počnu otklanjati već spomenuti nedostaci. U ovom trenutku, realno je očekivati ponavljanje vrlo dobre turističke sezone 2004., odnosno blagi porast 3-4% u broju dolazaka turista, te 2-3% u broju noćenja, dijelom zbog tragedije koja je pogodila Aziju i koja će preusmjeriti dio prometa u europska i afrička odredišta, no potencijal je dugoročno znatno veći.

SAD Preliminarni podaci turoperatora govore o vrlo dobroj početnoj prodaji Hrvatske, a neki jaki turoperatori, kao što je npr. Gate 1, već su rasprodali pakete za naša odredišta u predsezoni. Pregled rezultata po turoperatorima još uvijek nije osnova za donošenje čvrstih zaključaka, no može biti indikativan. Organizirani promet iz SAD-a prema Europi primarno započinje u ožujku. »Senior citizen« programi za izvansezonsko razdoblje zasad se prodaju dobro, a veliki turoperatori, kao što su Grand Circle i Vantage bilježe značajan interes za Hrvatsku. Informacije o prodaji avionskih karata još uvijek nisu dostupne. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

33


stanje na tržištima USA I KANADA TUROPERATORI GATE 1 TRAVEL

PAX 50

GRAND CIRCLE TRAVEL

350

HOLIDAY TRAVEL WORLD

670

HOMERIC TOURS

15

IN QUEST OF THE CLASSICS

30

INCURSION VOYAGES

35

ISRAM WORLD TRAVEL

25

KOLLANDER WORLD TRAVEL

100

KOMPAS HOLIDAYS

100

KUTRUBES TRAVEL

25

PAN ADRIATIC

50

PAT AND MIKES TRAVEL

30

PAUL LAIFER TOURS

15

REMOTE ODYSSEYS WORLDWIDE SMARTOURS

25 100

STERLING VACATIONS

85

SUNNY LAND TOURS

10

TORONTO TRAVEL SERVICE

150

TRAVEL TIME

300

VANTAGE TRAVEL

750

VEGA TRAVEL

200

VIDOVIC TRAVEL SERV.

150

TOTAL:

3265

S obzirom da je Hrvatska postala jedna od najtraženijih odredišta u sklopu »European Travel Commissiona«, trebalo bi iskoristiti trenutnu popularnost i pojačati promidžbu u svim segmentima turističke ponude i organizirati promidžbene akcije od strane svih segmenata turističke ponude. Putovanje u Europu za Amerikance nikad nije bilo skuplje – razlog je tečaj američkog dolara u odnosu na EUR koji nikad nije bio nepovoljniji. Ovakav odnos se negativno odražava i na vrijednost US dolara prema hrvatskoj kuni. Iz sljedeće tablice je vidljiv snažan trend pada američkog dolara u odnosu na hrvatsku kunu u zadnje dvije godine:

34 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Međutim, percepcija Amerikanaca je da je Hrvatska izvan »euro-zone« i da su time zaštićeni od »jakog EUR-a«. Smatraju da im je kupovna moć veća u Hrvatskoj nego u zemljama »euro-zone« i zbog toga im je ponuda Hrvatske privlačnija. Turska je Hrvatskoj za sada veliki konkurent, poglavito radi cijene smještaja i hotelskih kapaciteta. U ponudi Turske su poznati svjetski hotelski lanci koji su zadržali autohtonost dok istovremeno nude suvremenu tehnologiju po američkim standardima. Ipak, s obzirom da je Hrvatska vidno popravila prometnu infrastrukturu, poboljšala strukturu ponude u hotelima, koja je znatno raznolikija i kvalitetnija (boutique hoteli), možemo reći da imamo mnogo aduta za bolje rezultate na ovom tržištu. Procjena je da će se programi za Hrvatsku kod američkih turoperatora i dalje dobro prodavati. Siječanjsko izdanje časopisa »Conde-Nast Traveler« je u svom izvještaju »The Perrin Report« najavilo Hrvatsku kao jedno od europskih odredišta koju se mora posjetiti u 2005. godini. Posebice su spomenuli Hrvatsku, na prvom mjestu prije Turske i Grčke i napomenuli da se u Hrvatskoj dobiva kvalitetnija usluga za potrošeni novac. Ovakav izvještaj će pozitivno utjecati na plasiranju Hrvatske u brošurama turoperatora i dobar je nagovještaj nadolazeće sezone. Također, poznati američki izdavač turističkih vodiča »Lonely Planet« proglasio je Hrvatsku najpoželjnijim svjetskim turističkim odredištem 2005. godine. Za zaključiti je da se Hrvatska probija kao kvalitetno i interesantno odredište na američkom tržištu i vjerujemo da ćemo tu popularnost i dalje zadržati. Najveći je problem nedostatak hotelskih kapaciteta, poglavito onih najviše kategorije, te činjenica da još uvijek nema direktnih avionskih linija za Hrvatsku.


VIJESTI IZ PREDSTAVNIŠTAVA

vijesti iz predstavništava

Njemačka Veliki interes njemačkih nautičara za hrvatskim odredištima

Tijekom siječnja i veljače u Njemačkoj je Hrvatska turistička zajednica nastupila na ukupno osam sajmova od kojih su najznačajniji oni u Münchenu i Düsseldorfu. Na najvećem svjetskom sajmu nautike, onome koji se u Düsseldorfu održava krajem siječnja, među 1650 izlagača iz više od 50 zemalja smještenih u 18 hala bio je i štand HTZ-a. Ovoga se puta Hrvatska predstavila, skupa s nekolicinom hrvatskih suizlagača iz nautičkog sektora, odlično posjećenim otočnim štandom. Prigodnu tiskovnu konferenciju o hrvatskoj turističkoj ponudi, na koju se odazvalo 60 njemačkih novinara, održali su državni tajnik za turizam Zdenko Mičić, direktor HTZ-a Niko Bulić, a na pitanja novinara o novim uredbama vezanim za nautiku odgovarala je Maja Markovčić Kostelac, načelnica uprave pomorskog prometa u MMTPR-a. Krajem siječnja na sajmu u Dortmundu predstavljena je ponuda lova i ribolova u Hrvatskoj, a u Hannoveru opća turistička ponuda. Na sajmu u Hamburgu održan je okrugli stol na kojem su njemački novinari pobliže upoznati s novim nautičkim propisima u Hrvatskoj. Štand Hrvatske turističke zajednice u Hamburgu je bio među posjećenijima, a posjetitelji su tražili ciljane informacije, osobito o Dalmaciji, budući postoje dvije izravne charter linije za Split. Nadalje, u parlamentu savezne pokrajine Rheinland Pfalz, počasni hrvatski konzul Harald Augter održao je predavanje o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kojem je nazočio cijeli diplomatski kor pokrajina Hessen, Saarland i Rheinland Pfalz. Ta je prilika iskorištena i za turističku promociju, pa je slušateljima prikazana dvosatna videokazeta i počašćeni su najboljim hrvatskim vinima. Uspješan nastup na münchenskom CBR-u

U Münchenu je sredinom veljače održan CBR (CaravanBoot-Reisenmarkt) jedan od najjačih međunarodnih sajmova Njemačke i Europe, značajan jer je oko 40 posto od ukupno 1,6 milijuna Nijemaca koji su prošle godine posjetili Hrvatsku došlo upravo iz Bavarske. Sajam je otvoren za poslovne posjetitelje i široku publiku, a nudi široki spektar ponude od karavaninga i kampinga do nautike, sporta te zdravstvenog turizma. HTZ je zajedno sa suizlagačima predstavio hrvatsku turističku ponudu na štandu koji je bio izuzetno dobro posjećen. U organizaciji TZŽ Primorsko-goranske predstavili su se Nacionalni park Risnjak i Park prirode Učka koji su imali projekciju atraktivnih kadrova zaštićenih područja, a u organizaciji TZŽ Zadarske brojnim posjetiteljima štanda upriličen je Maraschino Cocktail Show. Dobro posjećenu press konferenciju održali su Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, Branko Bačić, državni tajnik za more, Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a te Zlatko Deželjin, direktor predstavništva HTZ-a u Frankfurtu koji su naglasili da će ove godine Nijemce – najbrojnije goste na Jadranu, dočekati 50 www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

35


vijesti iz predstavništava kilometara novih autocesta, bolja kvaliteta turističkih objekata i infrastrukture koju prati 250 milijuna EUR-a ulaganja, od kojih samo u kampove 30 milijuna. Na münchenskom sajmu najveća njemačka udruga automobilista ADAC uručila je priznanja najboljim svjetskim kampovima među kojima je i kamp Poljana iz Malog Lošinja. Hrvatski kamp dobio je »Žutu ploču« koja je znak najvećeg priznanja za izgled i uređenost sanitarija u kampu. Za vrijeme münchenskog sajma održan je tradicionalni susret skipera na kojem su Robert Baćac, pomoćnik ministra i Zlatko Deželjin, direktor predstavništva HTZ-a u Frankfurtu odgovarali na mnogobrojna pitanja u vezi nove Uredbe o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica. Sredinom veljače u organizaciji turoperatora Thomas Cook/ Neckermanna, te HTZ-a i Croatia Airlinesa održana je u Aalenu (Baden Württemberg) prezentacija hrvatske turističke ponude, na koju se odazvalo 40 agenata. Prezentirane su regije i hoteli zastupljeni u katalozima spomenutih turoperatora, kao i nove linije Croatia Airlinesa za Stuttgart. Uz tradicionalne goste Bavarce, Hrvatska sve više privlači i turiste iz istočne Njemačke, pokazao je krajem siječnja održani sajam Dresdner Reisemarkt. Među 30 izlagača nastupila je i HTZ, a posjetitelji, dobro informirani o Hrvatskoj, tražili su uglavnom selektivne informacije. Sredinom siječnja u Stuttgartu je održan CMT, najveći europski sajam za kamping i karavaning koji je pohodilo 180 000 posjetitelja. Hrvatski je štand bio među posjećenijima. Nijemci uvode auto-vlak od Hamburga do Rijeke

Njemačke željeznice od svibnja uvode sezonski auto-vlak od Hamburga do Rijeke, a prometovat će do kraja listopada. Riječ je o već postojećem vlaku koji jednu od najvećih europskih luka povezuje s austrijskim Klagenfurtom, a sada se ta ruta produžuje za nekoliko stotina kilometara i završava u najvećoj hrvatskoj luci. Produljenjem linije do Jadrana turistima će biti omogućeno da ukupno 1320 kilometara od Hamburga do Rijeke prođu bez sezonskih prometnih gužvi na autocestama, a vozila se mogu ukrcati i na usputnim kolodvorima u Dortmundu, Frankfurtu, Münchenu i Salzburgu. Cijena putničke karte je od 75 EUR-a po osobi i više, dok se za vozilo posebno plaća deset ili više EUR-a, ovisno o datumu putovanja. Bolja će ubuduće biti i zračna veza između Njemačke i Hrvatske, jer 10. ožujka low-cost aviokompanija »Hapag-Lloyd Express« (HLX) otvara liniju od zajedničkog aerodroma Köln/Bonn do Rijeke, i to tri puta tjedno − četvrtkom, subotom i nedjeljom. Ista kompanija od 12. ožujka kreće i s linijom Hannover − Rijeka, svakog utorka i subote. Prvih 2.000 karata HLX u promotivne svrhe prodaje po 4,49 EUR-a, dok bi standardna cijena trebala biti 19,99 EUR-a. Podsjetimo da drugi njemački low cost prijevoznik »Germanwings« od lani drži stalnu liniju iz Stuttgarta i Kölna/ Bonna za Zagreb, dok Köln/Bonn sa Splitom povezuje sezonski. 36 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Italija Hrvatska predstavljena na milanskom BIT-u

Hrvatska turistička ponuda je sredinom veljače predstavljena na jednom od najznačajnijih turističkih sajmova u svijetu, milanskom BIT-u. Između 5.600 izlagača, od kojih su većina nacionalne turističke organizacije, turističke agencije, hotelski lanci, zrakoplovne tvrtke, svoj štand je imala Hrvatska turistička zajednica. Štand je bio izuzetno dobro posjećen, a u vrijeme održavanja sajma održan je i susret s talijanskim novinarima na kojem su bili nazočni državni tajnik za turizam Zdenko Mičić i direktor HTZ-a Niko Bulić. Potencijalnim gostima iz sjeverne Italije milansko predstavništvo HTZ-a ne obraća se samo na konvencionalan način, putem sajmova i reklama u medijima, već im hrvatski turizam prezentira i, primjerice, u diskoklubovima. S porečkom Rivijerom održana je prezentacija u diskoklubu Casamata u Bologni te diskoklubu Old Fashion u Milanu, krajem prošle godine. Ciljana grupa ovaj puta je bila mlađa publika koja je sa zanimanjem primila informacije o hrvatskoj turističkoj ponudi. Također, krajem siječnja su predstavnici HTZ-a s trgovačkom tvrtkom COOP započeli pregovore o ponudi hrvatskih prehrambenih proizvoda na prodajnim mjestima sjeveroistočne Italije, na kojima bi se istovremeno promovirao i hrvatski turizam. U veljači je hrvatska turistička ponuda predstavljena velikim sindikalnim udrugama iz okolice Milana i Bergama. U suradnji s tvrtkama Rivijera i Plava laguna, porečka maratonska utrka – predviđena za rujan – prezentirana je u Trevisu, a istom prilikom sportskim udrugama regije Veneto predstavljene su sve pogodnosti ekipnog dolaska u Hrvatsku.


Talijani zainteresirani za hrvatski kulturni turizam

Posredstvom Hrvatske turističke zajednice, u Dubrovniku je početkom veljače boravila RAI-ova televizijska ekipa. Snimili su prilog za »Stella del Sud«, vrlo popularnu turističku emisiju namijenjenu srednjoj starosnoj dobi, a prikazuje se subotom na prvom programu državne televizije RAI. Talijanska je publika tako mogla vidjeti Festu sv. Vlaha (svečano otvaranje i procesiju), razne dubrovačke znamenitosti, potom panoramske kadrove sa Srđa, Ston i njegove zidine, Mali Ston s uzgajalištem kamenica te noćni život Dubrovnika. Hrvatska se sve više dokazuje kao odredište kulturnog turizma, pa tako mjesečnik »Archeologia Viva« u svom dvobroju za siječanj/veljaču posvećuje veliku pozornost brončanom kipu pronađenom 1997. u lošinjskom podmorju. Na dvadeset stranica objavljena je bogata reportaža pod naslovom »Čudo lošinjskog Apoksiomena« i obuhvaćene su sve faze pronalaženja i restauriranja brončanog kipa zajedničkim zalaganjem hrvatskih i talijanskih stručnjaka. Državna televizija je, također, posvetila pozornost ovom iznimno vrijednom arheološkom pronalasku, objavivši trominutnu reportažu na udarnom dnevniku RAIDUE. Apoksiomen je ocijenjen kao najvrjedniji brončani kip ikada pronađen na Mediteranu. Krajem prošle godine, Hrvatska se predstavila i na 7. međunarodnom sajmu »Borsa Mediterranea del Turismo Archeologico«, najznačajnijem sajmu kulturnog turizma na području Italije. Za odmor na hrvatskoj obali sve se više zanimaju i turisti iz onih dijelova Italije koji nisu do sada tako masovno dolazili na istočnu obalu Jadrana. U zadnje dvije godine pojačano je zanimanje sicilijanskih turista, čiji dolazak organizira »Jumbo Tours« iz Siracuse. Izuzetno mnogo je učinjeno na promociji Hrvatske kao idealnog odredišta za školske ekskurzije. U travnju i svibnju na liniji Catanija – Split planira se osam charter letova za sicilijanske osnovce i srednjoškolce. Putovanje će trajati šest dana, a mladi školarci će za vrijeme boravka u Hrvatskoj posjetiti Split, Solin, Dubrovnik, Trogir, Slapove Krke, Šibenik i Zadar. Na prijedlog rimske ispostave HTZ-a i posredstvom hrvatskog veleposlanstva, predsjednik Stjepan Mesić dodijelio je tijekom posjete Rimu odličje »Hrvatski pleter« Osvaldu Bevilacquai, uglednom talijanskom novinaru, uredniku i voditelju najgledanije emisije iz područja kulture i turizma »Sereno Variabile« (RAIDUE). Bevilacqua je profesor na katedri TV novinarstva na prestižnom sveučilištu LUISS u Rimu, a već 16 godina promiče Hrvatsku kao turističko odredište. U zadnje četiri godine u suradnji s Ispostavom HTZ-a u Rimu realizirao je 12 emisija »Sereno variabile«, prikazavši ljepote svih hrvatskih primorskih županija.

Slovenija Redefiniranje nastupa na slovenskom tržištu

U organizaciji agencije »Dober dan«, velikog slovenskog turoperatora koji dovede 12.000 putnika u Hrvatsku godišnje, te uz podršku HTZ-a Ljubljana, početkom veljače održana su četiri koncerta dubrovačke klape »Maestral« – u Vrhniki, Žalcu, Slo-

venskim Konjicama i Dravogradu. Uz koncert je agencija promovirala svoj predsezonski program i nove kataloge, a zapažen nastup s autohtonim gastronomskim specijalitetima imali su hotelijeri i TZ Mljeta. Predstavništvo HTZ-a u Sloveniji priprema anketnu nagradnu igru čiji je osnovni cilj dobiti što više kvalitetnih podataka o stavovima slovenskih gostiju o hrvatskoj turističkoj ponudi, regionalnoj usmjerenosti, vremenu donošenja odluke o putovanju, motivaciji za putovanje u Hrvatsku, a naročito u predsezoni i posezoni. Svi ti podaci bit će uporabljeni u redefiniranju nastupa na slovenskom tržištu. Izvlačenje desetak nagrada, uglavnom vikend paleta, sponzorirali su hrvatski hotelijeri, a svečano izvlačenje predviđeno je za turistički »Sejem počitnic«.

Češka Hrvatska ostaje najpopularnije odredište čeških turista

U Pragu se od 17. do 20. veljače održao »Holiday World«, najveći srednjoeuropski turistički sajam. Ovogodišnji sajam je bio po mnogočemu poseban: rekordna površina izložbenog prostora, dosad najveći broj izlagača, posebna prezentacija jedne zemlje – ovoga puta Indije, potom izložba karavana i prikolica te niz drugih akcija. Sajam je otvorio ministar za regionalni razvoj Češke Republike, Jiří Paroubek, uz nazočnost Francesca Frangiallija, generalnog tajnika Svjetske turističke organizacije. Prve večeri održan je gala prijem u reprezentativnim prostorima Praškog Grada (Pražsky Hrad), a ovogodišnji domaćin bila je partnerska zemlja Ukrajina. Po prvi puta na ovogodišnjem je sajmu jedna zemlja predstavljena na drugačiji, neturistički način: Indija se prezentirala u posebnom paviljonu, sa svojim proizvodima te prodajom tipičnih indijskih suvenira. Na ovogodišnjem »Holiday Worldu« sudjelovalo je 698 izlagača iz 50 zemalja svijeta. Sajam je u četiri dana posjetilo 45.000 posjetitelja i time je još jednom potvrđeno da je riječ o najznačajnijem srednjoeuropskom turističkom velesajmu. Za Hrvatsku je ovogodišnji »Holiday World« značajan zbog priznanja koje svake godine dodjeljuje češka redakcija turističkog dvotjednika TTG. U kategoriji »Najbolja nacionalna turistička organizacija u Češkoj« predstavništvo HTZ-a osvojilo je prvo mjesto. Osim ove nagrade, najveći turoperator za Hrvatsku u Češkoj, »Vitkovice Tours«, nagradio je diplomama deset najboljih hrvatskih hotela, odabranih u svojoj anketi. Tijekom održavanja velesajma objavljen je i podatak da je Hrvatska ponovno (već osmi puta zaredom!) odredište u koju češki turisti najradije putuju. Prema podacima »MagConsultinga«, specijalizirane agencije za turističku statistiku, Hrvatsku je prošle godine posjetilo 875.000 čeških građana, Slovačku 470.000, Italiju 360.000, a dalje slijede Grčka, Španjolska, Austrija, Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Bugarska. Ukupno je u inozemstvo putovalo 3.970.000 Čeha, ili 8,8 posto više nego godinu ranije. Hrvatska turistička ponuda predstavila se na »Holiday Worldu« na izložbenom prostoru od 110 četvornih metara, a štand HTZa posjetili su Miroslav Somol, pomoćnik ministra industrije i www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

37


vijesti iz predstavništava trgovine Češke, Miloš Rezek, savjetnik u Ministarstvu industrije i trgovine, zadužen za Hrvatsku, hrvatski veleposlanik u Češkoj, Viktor Brož sa suradnicima, te brojni češki turistički novinari. Za hrvatski je štand, kao i uvijek, vladalo veliko zanimanje, a posjetitelje je posebno privukao DVD na češkom jeziku o novim prometnicama prema Jadranu. Na prethodnom, sredinom siječnja održanom turističkom sajmu »GO« u Brnu, štandove izlagača iz 26 zemalja posjetilo je ukupno 38.000 ljudi, a hrvatski nastup u praškom predstavništvu HTZ-a ocjenjuju vrlo uspješnim. Na sajam je stiglo puno novotiskanog materijala poput male info brošure, turističke i autokarte, imenika hotela, nove kamping brošure... »GO« je iskorišten i da se »CK Vitkovice Tours« proglasi subagentom godine. Hrvatski štand posjetilo je 12 novinara, te direktor Čeških željeznica, s kojim se razgovaralo o ovogodišnjoj postavi charter vlaka »Jadran express«, koji već treću godinu sezonski prometuje od Praga do Splita. Češki tisak već uvelike piše o Jadranu, pa tako pod naslovom »Odmor snova«, najčitaniji dnevnik »MF Dnes« u vikend prilogu donosi na šest stranica velikog formata deset prijedloga za super-putovanja. Tako se, primjerice, predlaže divlji jug Norveške, potom »bijela mjesta na karti južne Dalmacije«, te Vijetnam, Sicilija, Andaluzija, obale Australije, neistraženi Česki les (nacionalni park u južnoj Češkoj), okolica Trebona pješice i na biciklu, Maui te sveta mjesta u Svetoj zemlji... Na pola stranice velikog formata opisana je Korčula, Hvar, svjetionik Pločica, Mljet, a autorica je ponudila čitateljima i nekoliko gastronomskih specijaliteta, opisavši crni rižot, pašticadu i rožatu. »MF Dnes« vikendom izlazi u gotovo 400.000 primjeraka, a subotnji broj čita se i nedjeljom. Specijalizirani turistički magazin, »Sky«, u broju za veljaču-ožujak donosi reportažu na pet stranica o otoku Rabu, popraćenu atrak-

tivnim fotografijama. Autorica izuzetno lepršavim stilom opisuje ljepote otoka, daje niz korisnih informacija, primjerice kako doći do Raba, te sve web adrese na kojima se mogu dobiti podaci o otoku. Za ilustraciju, naslov je »Rab – rastegnuta perla Kvarnera«, a međunaslovi su »Labirint minulih vremena«, »Idete za nosom«, »Svetac s plaže«, »Zašto svi ti obojeni prozori« i »Otokom biciklom i pješice«. I već spomenuti TTG u broju za veljaču donosi dvije stranice reportaže o Hrvatskoj s nizom praktičnih informacija i kolor fotografijama s naslovom: »Ambiciozni pogledi u budućnost« i podnaslovom: »Godina 2005. je za Hrvatsku u znaku turističkog booma«.

Austrija Austrijski mediji zovu jahtaše na Jadran

U prva dva ovogodišnja mjeseca austrijski je tisak objavio niz zapaženih tekstova o hrvatskom turizmu. Tako je glavni urednik »Yacht Revue« (naklada 58.000 primjeraka) objavio reportažu na tri stranice s naslovom »Noć bure«, dok stručni tjednik »Travel Industry Professional« (naklada 10.800 primjeraka) na čak 12 stranica donosi pregled hrvatske turističke ponude. Kao skijašku naciju, Austrijance je zainteresiralo natjecanje na Sljemenu, čemu bečki »Kurier« (naklada 1,1 milijun primjeraka) posvećuje nekoliko tekstova. Uspješna je bila i prezentacija na nekoliko ovogodišnjih sajmova, prvenstveno na bečkom »Feri-enmesse« (ukupno 133.000 posjetitelja), gdje je održana prezentacija 66. svjetskog kongresa SKÅL-a koji će se u listopadu održati u Zagrebu i Dubrovniku. Hrvatski je turizam prezentiran i na sajmu u Linzu (32.500 posjetitelja). Također, krajem siječnja je u Grazu održana prezentacija kataloške ponude SPRINGER – DENGG-a na kojoj je novinarima novosti hrvatske turističke ponude predstavio direktor predstavništva Željko Tončinić.

Mađarska Hrvatski Jadran na jumbo plakatima

Ove godine hrvatski Jadran će se nuditi na jumbo plakatima s porukom »nudimo vam čaroliju putovanja vlastitim automobilom u Hrvatsku«. Planira se i medijska kampanja, pa je tako s urednikom magazina »Magyar Turista« dogovorena kontinuirana suradnja, što znači da će u svakom broju biti objavljene vijesti o Hrvatskoj. Suradnja je dogovorena i s magazinom »Tolalkozasok«, kojeg dobiva svaki pretplatnik T-mobile (naklada 510.000 primjeraka); u siječnju je objavljen prilog o hrvatskom maslinarstvu. Reportažu o Hrvatskoj objavio je u svom siječanjskom broju i »Yacht Magazin«, a u tijeku su dogovori oko organizacije prvenstva Mađarske u jedrenju na Jadranu, zakazanog za rujan, uz izniman interes mađarske javnosti. 38 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr


U tijeku su pripreme za Hrvatski tjedan koji HTZ organizira u Budimpešti od 18. do 23. travnja. Pritom se planira izložba »Hrvatski svjetionici«, potom izložba fotografija mađarskih autora koji su u Hrvatskoj boravili na studijskim putovanjima u organizaciji HTZ-a, književna večer posvećena Antologiji hrvatske književnosti na mađarskom, samostalna izložba akademskog slikara Tibora Patakija posvećena Hrvatskoj, susreti mađarskih i hrvatskih vinara... Centralni događaj bit će »Hrvatska večer« u zgradi Mađarske akademije znanosti, s nastupom Lovre Pogorelića te druženje uz gastronomske delicije i klapsku pjesmu.

Poljska Poljaci najviše pisali o hrvatskom turizmu

Prema procjeni specijaliziranih agencija, Hrvatska je u prošloj godini imala najviše tekstova i reportaža o turističkim odredištima u poljskim medijima. Situacija je podjednako dobra i ove godine, pa je tako u drugom najvećem dnevniku »Rzeczpospoliti« (naklada 190.000 primjeraka) objavljen tekst o riječkom karnevalu. Predstavnici HTZ-a u siječnju su sudjelovali na prezentacijama kataloga poljskih turoperatora, a za navedene prezentacije izradili su posebnu CD prezentaciju. Početkom veljače u Krakovu je, kao rezultat suradnje HTZ-a, poljskog turoperatora i lokalnih medija, održana »Dalmatinska večer« sa 150 uzvanika iz krakovske kulturne i političke elite. Predstavništvo je iniciralo i sedmodnevni dolazak amaterskog kulturno-umjetničkog društva Poloneza iz Orebića, a jedan od njihovih domaćina, poljska agencija Logos Tour, odlučio je uvrstiti Orebić u svoju ponudu. Najčitaniji poljski kulinarski mjesečnik, »Kuchinia« (naklada 75.000 primjeraka) priprema broj koji će biti u cijelosti posvećen hrvatsko gastronomskoj ponudi. Hrvatski će turizam biti predstavljen i na najavljenom međunarodnom znanstvenom skupu »Poljska i Hrvatska u Srednjoj Europi« početkom mjeseca svibnja.

Slovačka Jadran petu godina za redom najpopularnije ljetovalište

Već petu godinu za redom, Hrvatska je na slovačkom tržištu najpopularnije turističko odredište. Tamošnji turoperatori i turističke agencije tvrde da i ove godine vlada veliki interes za hrvatskim odredištima. Pokazalo se to i na siječanjskom sajmu turizma »ITF Slovakiatour 2005.«, najvećem do sada, koji je posjetilo 44.600 posjetitelja. Hrvatski je štand od organizatora dobio zlatnu plaketu za kreativnost, a posjetitelji su pohvalili činjenicu što su ove godine već u siječnju dobili nove autokarte, kataloge te cjenike privatnog smještaja i kampinga. Na sajmu je održan i hrvatsko-slovački workshop, a pozitivno je što su u workshopu sudjelovali predstavnici nekoliko najvećih tur-

operatora, a neki od njih ubuduće će, umjesto provizijske, uvesti prodaju vlastitih kapaciteta. U slovačkim je medijima objavljen niz tekstova o hrvatskom turizmu, što je najvećim dijelom i rezultat studijskih putovanja novinara koji su u organizaciji HTZ-a posjetili Dubrovnik i okolicu.

Velika Britanija i Irska Britanci otkrivaju kontinentalnu Hrvatsku

Sudeći po prvim dojmovima, lanjski, izuzetni porast od 38 posto na britanskom će se tržištu nastaviti i u ovoj godini. Velika popularnost Hrvatske bila je očita na londonskom sajmu WTM, koji označava početak tržišnog natjecanja za sljedeću sezonu – održana je vrlo uspješna tiskovna konferencija, kao i velik broj poslovnih razgovora na štandu HTZ-a između britanskih turoperatora i hrvatskih partnera. Optimizmu u prilog ide i činjenica da je Thompsonov »Holiday Forecast 2005.« – uz Brazil, Egipat i Maroko – Hrvatsku svrstao među četiri svjetska top odredišta. Hrvatski se turizam predstavio i na »Manchester Holiday Showu«, jer je Manchester najjači regionalni aerodrom kojem gravitira pet milijuna putnika sjevernozapadne Engleske i ima izravne letove za Pulu, Split i Dubrovnik. Prigodom sajma održana je i »Hrvatska večer« za članove »British-Adriatic Society«, koji tradicionalno godišnji odmor provode u Hrvatskoj i Sloveniji. Potkraj siječnja HTZ je hrvatske ljepote predočio i u Dublinu, na najvećem irskom turističkom sajmu, važnom jer su Irci poznati kao dobri potrošači. Internetska mreža Wanadoo je krajem siječnja objavila rezultate ankete prema kojoj je Hrvatska proglašena »najpoželjnijim svjetskim turističkim odredištem u 2005.«, a stranica je ilustrirana panoramom Dubrovnika i glavnih atrakcija starog grada. Upravo u Dubrovniku je krajem prošle godine britanska udruga turoperatora specijalista (AITO) održala svoju godišnju skupštinu, nakon čega je znatan dio članstva te ugledne organizacije uključio Hrvatsku u svoje programe. Hrvatska turistička ponuda predstavljena je i na »Media workshopu« koji je u londonskom Cityju organizirao AITO. Tom je prigodom 160 britanskih turističkih novinara upoznato s programima 154 turoperatora i ponudom 40 nacionalnih turističkih ureda. Sredinom siječnja hrvatska je ponuda promovirana na »London International Boat Showu«, jednom od najvećih svjetskih nautičkih sajmova, gdje je na štandu HTZ-a upriličen već tradicionalni »Wine & Cheese Party« za britanske nautičke turoperatore i poslovne partnere. U medijima je nastavljen niz afirmativnih napisa o Hrvatskoj, pa je tako početkom siječnja na BBC-iju u udarnom večernjem terminu, u okviru serije »Natural World«, s naslovom »The land of the Falling Lakes« prikazana 50-minutna reportaža o Plitvičkim jezerima. Procjenjuje se da je program pratilo oko 2,6 milijuna gledatelja. Taj film, snimljen u međunarodnoj koprodukciji televizijskih kuća BBC, ORF 2, WDR i NBC, financirao je Medijski fond Europske unije. Krajem siječnja »Saturday Times« objavio je pod naslovom »Croatia calling« četiri stranice reportaže o hrvatskom turizmu, uključivši i onaj kontinentalni. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

39


vijesti iz predstavništava U »Sunday Timesovu« kolor prilogu Hrvatska je spomenuta među odredištima za odmor bogataša, uz bok Antigue, Meksika, Havaja. Reportaža novinarke Deirdre Fernand o Brijunima ilustrirana je fotografijom dvojice igrača golfa, a čitateljima se preporuča buking putem »French Affair«, specijaliziranog londonskog turoperatora koji ima posebnu brošuru o ekskluzivnim vilama i boutique hotelima naslovljenu »Croatia Affair«. Strukovni tjednik »Travel Weekly« donosi intervju s Jonathanom Oakesom, direktorom »Holiday Options«, najvećeg britanskog turoperatora za Hrvatsku. Uz postojeće letove iz Manchestera, Norwicha, Birminghama i Bristola, planira se uvođenje prvog izravnog charter leta iz Londona za Zadar.

Skandinavija Danski kraljević želi vidjeti Hrvatsku

Švicarska U Švicarskoj povećan interes za Hrvatsku

Nakon što je u travnju 2004. u Zürichu otvoreno zadnje u nizu predstavništava HTZ-a, i na švicarskom tržištu, koje tradicionalo nije orijentirano prema Jadranu, povećao se interes za dolaskom u Hrvatsku. Na inicijativu HTZ-a, hrvatski su se hotelijeri obratili švicarskim turoperatorima i ponudili im povoljne cijene smještaja u listopadu, što je u posezoni rezultiralo 30-postotnim porastom švicarskih turista u odnosu na prethodnu godinu. Otvaranje novog predstavništva dalo je rezultata, pa sada u švicarskim medijima stalno izlaze reportaže iz Hrvatske. Kako bi se lakše stizalo na Jadran, ove će sezone u organizaciji švicarskih turoperatora krenuti prvi charteri na liniji Bern – Split – Bern, najavljuju se i letovi iz Basela za Split i Dubrovnik, a Croatia Airlines opet će uvesti sezonske linije za Split i Zadar.

U norveškim medijima Hrvatska je predstavljena kao najzanimljivije odredište ove sezone. Na sajmu »Rejsliv 2005.«, održanom u Lilleströmu pored Osla, štand HTZ-a postavljen je odmah pored štandova norveških organizatora putovanja s hrvatskim odredištima, čime je pojačan ukupan dojam. Publika je iskazala veliki interes za Hrvatsku, a turoperatori su informirali o vrlo dobrom početku prodaje. Sajam je posjetilo i nekoliko hrvatskih agencija, čiji su predstavnici iskazali zadovoljstvo ostvarenim poslovnim kontaktima.

Belgija

Turistički sajam održan je i u Kopenhagenu gdje su se, na štandu HTZ-a predstavili kao suizlagači TZ Šibensko-kninske županije i TZ Zatona i Nina. Interes danske publike bio je usmjeren pretežno za kampove, a ponuđeni su i avio charteri za Dubrovnik, Split, Zadar i Pulu. Na hrvatskom štandu organiziran je susret s novinarima koji su informirani o novostima ponude. Istodobno, u Kopenhagenu su, u organizaciji veleposlanstva RH i zaklade H. C. Andersena, a uz sponzorstvo HTZ-a, Vinko Brešan i Monika Leskovar na prigodnoj svečanosti imenovani ambasadorima velikog danskog pisca. Imenovanje je, uz nazočnost diplomatskog kora, obavio princ Joakim, mlađi sin danske kraljice. Princ Joakim iskazao je interes za posjet Hrvatskoj, a kako je on ujedno i vrlo popularna medijska osoba, njegov bi dolazak bio izuzetno značajan za promociju na danskom tržištu. O Hrvatskoj se dosta govori i u Švedskoj, pa je tako najgledanija televizijska emisija »Pa sparet« u kviz program, u kojem natjecatelji pokazuju poznavanje glavnih gradova raznih zemalja, uvrstila i Zagreb. Zanimljive reportaže, odgovori natjecatelja na postavljena pitanja i velik broj gledatelja, učinili su kviz program vrlo vrijednom promocijom za Zagreb i Hrvatsku. Napokon, i na finskom turističkom sajmu Matka 2005. Hrvatska je predstavljena vlastitim štandom. Ove je godine došlo mnogo više posjetitelja nego lani, a bile su i brojne agencije iz susjednih zemalja, Rusije i Estonije. Ponuda Hrvatske objavljena je u katalozima najvećih finskih turoperatora (Finnmatakat, Tjareborg, Aurinkomatakat, Matkavekka), ali ostaje problem prometne povezanosti, odnosno loših aviolinija, osobito izvan sezone.

Zanimanje za Jadran raste već četvrtu godina zaredom, a rezultat je to brojnih objavljenih reportaža u belgijskim tiskovinama i na televiziji. Ove godine pojavila su se i dva specijalizirana turoperatorska programa za Hrvatsku koji su turoperatori »Christophair« iz Liegea i »Expair tours« iz Bruxellesa izdali dvojezično, u francuskoj i flamanskoj verziji. Uz klasična ljetovanja, ti turoperatori nude putovanja kruzerom po hrvatskim otocima, te dvije autobusne ture s polascima iz Zagreba i Dubrovnika. Odredišta do Splita prodaju se automobilistima, a kružna putovanja brodom i autobusom te boravci na dalmatinskim otocima, u Splitu i Dubrovniku temelje se na avioprijevozu. Svi avioaranžmani bazirani su na linijama Croatia Airlinesa, koja je upravo zahvaljujući ovim turoperatorima mogla planirati dodatni šesti, subotnji let Bruxelles – Split.

40 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Interes za Hrvatskom 40 posto veći nego lani

Sudeći po ovogodišnjim sajmovima održanim u Briegu, Luxemburgu i Gentu, a naročito po količini distribuiranog materijala u Bruxellesu i Charleroisu, interes za Hrvatskom je 40 posto veći nego lani.

U zaoštrenoj konkurenciji »novih specijalista« vodeće mjesto na flamanskom tržištu uspješno zadržava ID Riva iz Rotterdama, jedan od glavnih promotora hrvatskog turizma u Belgiji. Naime, ID Riva Rotterdam je u protekle tri godine znatno investirala na belgijskom tržištu, poglavito u Flandriji, osiguravajući stalnu nazočnost i sudjelujući u svim promotivnim akcijama predstavništva HTZ-a u Belgiji. To se prvenstveno odnosi na organizaciju workshopova za agencije i stalne edukativno-informativne sastanke s prodajnim osobljem. »Expair tours« – touroperator, koji je po prvi puta izdao specijalistički program za Hrvatsku, predstavit će svoj program u okviru informativno-edukativnog boravka 90 prodavača iz belgij-


skih agencija u Splitu i Dubrovniku početkom ožujka. Boravak belgijskih agenata u Hrvatskoj, osim »Expair toursa« i njegovog partnera u Hrvatskoj – agencije Atlas Dubrovnik, potpomogli su Croatia Airlines i Hrvatska turistička zajednica. Cilj ove akcije je 90 izravnih prodavača na licu mjesta upoznati s odredištima iz hrvatske turističke ponude i time će moći mjerodavnije i s više entuzijazma prodavati Hrvatsku i to ne samo iz programa »Expair toursa«, nego i svih ostalih turoperatora koji u svojim programima nude hrvatska odredišta, a prodaju se u njihovim agencijama.

Napokon, 21. siječnja 2005. održana je u hotelu »Međunarodnaja 1« tradicionalna »Hrvatska večer« koja je, pored novinara i turoperatora, okupila predstavnike političkog, kulturnog i društvenog života Moskve.

Također, u vrijeme početka prodaje ovogodišnje sezone i održavanja svih važnijih turističkih sajmova u Belgiji u siječanjskom broju uglednog turističkog časopisa »Voyage Voyage« objavljen je prvi dio reportaže s naslovom »Privlačni boravak u Hrvatskoj« gdje se na 25 stranica govori o Hvaru, Trogiru i Splitu, s fotografijom hvarske rive na naslovnici. Autorice reportaže boravile su prošloga rujna na studijskome putovanju u Hrvatskoj.

SAD

Rusija U Moskvi održana »Hrvatska večer«

Proteklo tromjesečno razdoblje obilovalo je poslovnim susretima i kontaktima s najznačajnijim turoperatorima, a glavni sadržaj sastanaka su bili dogovori oko zajedničkih marketinških nastupa za sezonu 2005. Kada su u pitanju postignuti rezultat u 2004., onda je prisutno jedno opće zadovoljstvo brojem dolazaka ruskih turista u Hrvatskoj, a povećanje od dvadesetak posto zabilježili su gotovo svi »glavni« turoperatori na ovom području. U prošloj godini na oglašavanje u medijima Moskve, Sankt Petersburga, Novosibirska i Ekaterinburga, kao i u moskovskom metrou, utrošeno je nešto iznad sto tisuća dolara. Međutim, pored plaćene medijske kampanje, lani je u ruskim medijima izašlo i stotinjak neplaćenih reklama u obliku intervjua, reportaža i raznih drugih napisa, a njihova je ukupna vrijednost po cjenicima otprilike četiri puta veća od plaćene reklamne kampanje. Napokon, treća skupina realiziranih članaka u ruskim medijima u iznosu od 93.000 dolara objavljena je kao rezultat studijskih putovanja ruskih novinara. Iz moskovskog predstavništva poručuju hrvatskim turističkim tvrtkama neka se oglašavaju u istim medijima gdje to čini HTZ, jer je u zajedničkom interesu koncentrirati reklame na iste časopise i televizijske kanale. Točan medija plan za ovu godinu može se saznati putem htz@wtt.ru. U realiziranju marketinških ciljeva na ruskom tržištu vrlo je važan Hrvatski klub novinara i turoperatora, čiji je osnutak moskovski HTZ inicirao prije dvije godine. Klub okuplja sve značajnije turoperatore i redakcije turističkog izdavaštva, te sve tvrtke i pojedince koji su uključeni u turističko poslovanje s Hrvatskom. Tu se promoviraju hrvatski turistički proizvodi, a HTZ jednom mjesečno novinarima dostavlja press priopćenja s aktualnostima iz hrvatske turističke ponude.

Kako bi ovu sezono na Jadran došlo još više Rusa i Ukrajinaca, HTZ će nastupiti na sajmovima u Moskvi ( 23. – 26. ožujka i 12. – 15. svibnja), Novosibirsku (13. – 15. travnja) te Sankt Petersburgu (14. – 17. travnja), kao i u ukrajinskom Kijevu (30. ožujka – 3. travnja).

Hrvatska u »New York Timesu«

U prestižnom »New York Timesu« Hrvatska je samo u siječnju tri puta bila predstavljena kao privlačno i pristupačno odredište, unatoč trenutnoj slabosti dolara prema EUR-u. Novinarska ekipa tog lista u ožujku dolazi u Hrvatsku, kako bi napravili reportažu za nedjeljno izdanje »Sunday Travel Section«. Krajem veljače na vijestima CNN-a Don George, urednik »Lonely Planeta«, objavio je da je Hrvatska izabrana za najbolje odredište svijeta, a za to vrijeme su u pozadini prikazivane panorame Dubrovnika, Splita, Zagreba i hrvatskih otoka. U veljači je tekst o Hrvatskoj objavljen u godišnjem izdanju »Sports Illustrated Swimsuit Edition«. Njihova je ekipa prošlog ljeta boravila na Jadranu u organizaciji HTZ-a. Naklada prestižnog magazina je deset milijuna primjeraka, a zahvaljujući tom tekstu o Hrvatskoj se govorilo i na televiziji. Magazin GQ (»Gentlemen’s Quarterly«) objavio je na deset stranica slike Dubrovnika, pod naslovom »The Nest Riviera«. Također, časopis »JaxFax« koji piše o marketingu u turizmu objavio je članak o hrvatskom nastupu na USTOA-i. I ugledni časopis »Travel + Leisure« u siječnju piše o Hrvatskoj i to kao odredištu čija popularnost vrlo brzo raste. Hrvatska turistička zajednica je od 14. do 16. siječnja nastupila na Sajmu pustolovnog turizma u New Yorku, koji je zabilježen u tisku, a predstavnici HTZ-a ostvarili su kontakt s velikim brojem ondje nazočnih novinara. Sajam je, inače, bio vrlo dobro posjećen, a procjenjuje se da je bilo više od 22.000 posjetitelja, oko 3 700 stručnjaka u turizmu te 450 akreditiranih novinara. Predstavništvo HTZ-a u New Yorku pomaže u realizaciji ekspedicije «National Geographic Adventure», planirane za svibanj i lipanj. Uz pustolovni turizam, HTZ vrlo intenzivno na američkom tržištu radi i na plasmanu hrvatske kulturne baštine, što je rezultiralo spominjanjem u UNESCO-vom biltenu za siječanj. Veliki tekst o Dubrovniku objavljen je u brošuri »World Heritage«, i to na tri jezika − engleskom, španjolskom i francuskom. O hrvatskim kulturnim spomenicima namjerava pisati i »Newsweek«. Početkom veljače u prestižnom »New York Athletic Clubu« hrvatska misija pri UN promovirala je hrvatska vina. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

41


IZ RADA GLAVNOG UREDA

iz rada glavnog ureda

42 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr


Ostvareni rezultati u 2004. godini Temeljne odrednice programa rada HTZ-a za 2005. godinu Programom rada Hrvatske turističke zajednice za 2004. godinu prognoziran je porast fizičkog obujma turističkog prometa u Hrvatskoj na razini od 3% u registriranim dolascima i noćenjima. Ovakva procjena predstavljala je rezultat usuglašenih očekivanja županijskih turističkih zajednica, procjena s inozemnih tržišta od strane predstavništava HTZ-a, te obrade Glavnog ureda. Konačni rezultati Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je u segmentu turističkih dolazaka tijekom 2004. godine ostvaren rezultat koji je nadmašio prognoze, prvenstveno zbog povećanog prometa stranih gostiju, dok je u segmentu noćenja ostvarenje nešto manje od planiranih veličina, što je posljedica trenda češćih, ali kraćih odlazaka na godišnje odmore, ali i neprijavljivanja dijela gostiju koji borave u našim odmorištima, prvenstveno kad je riječ o privatnom smještaju.

DOLASCI

2003.

2004.

DOMAĆI

1.469.388

1.500.402

INDEKS 04/03 102

STRANI

7.408.590

7.911.874

107

UKUPNO

8.877.978

9.412.276

106

NOĆENJA

2003.

2004.

04/03

DOMAĆI

5.311.991

5.280.962

99

STRANI

41.323.148

42.516.325

103

UKUPNO

46.635.139

47.797.287

102

Izvor: DZS

Valja naglasiti da su kroz ostvarene rezultate realizirani svi temeljni ciljevi turističke politike za 2004. godinu: nastavak poboljšanja i stabiliziranja položaja Hrvatske kao receptivne turističke zemlje na međunarodnom turističkom tržištu, povećanje sektorske profitabilnosti i poticanje ukupne gospodarske aktivnosti u zemlji, nastavak procesa područnog ujednačavanja turističkog prometa u primorskom dijelu zemlje, povećanje stupnja korištenja smještajnih i drugih kapaciteta s naglaskom na produženje turističke sezone, podizanje kvalitete i aktiviranje novih smještajnih kapaciteta (obnovom postojećih, izgradnjom novih i registracijom neaktiviranih), učinkovito trošenje sredstava cjelokupnog sustava Hrvatske turističke zajednice u provedbi programa aktivnosti na inozemnim tržištima, afirmacija turističkih clustera (područja), obogaćenje ponude novim sadržajima (proizvodima), kao i daljnji razvoj selektivnih oblika turizma.

Hrvatska turistička zajednica, sukladno ciljevima turističke politike Vlade RH u 2005. godini, polazeći od temeljnih postavki strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma i zakonski utvrđenih zadaća, provodit će promidžbu hrvatskog turizma u svijetu, te sustavno poticati i koordinirati aktivnosti za poboljšanje općih uvjeta i sadržaja boravka turista u zemlji. Prijedlog Programa rada izrađen je prema prihvaćenim Polaznim odrednicama Programa rada na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice od 28. rujna 2004. godine, a prihvaćen je na sjednici istog tijela 28. listopada 2004. godine. U izradi prijedloga Programa rada za 2005. godinu pošlo se od: − konceptualnih postavki strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, − ostvarenih rezultata i aktivnosti u 2004. godini, − stanju na emitivnim tržištima i procjeni tog stanja u 2005. godini, − stanju, strukturi i ocjeni raspoloživih smještajnih kapaciteta, − ocjeni stanja ukupnog hrvatskog turističkog proizvoda, − programa pripremnih aktivnosti za sezonu 2005. godine Vlade RH i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

Ciljevi marketinške politike u turizmu u 2005. godini Polazeći od temeljnih strateških ciljeva hrvatskog turizma koji su: − obnova, zaštita i potpunije vrednovanje hrvatskih turističkih potencijala, − utvrđivanje novog identiteta hrvatskog turizma i pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih turističkih zemalja na Mediteranu, − kvalitetni turizam u suglasju s održivim razvitkom te od ostvarenih rezultata tijekom 2004. godine i iskustava u svezi s tim, ciljevi marketinške politike u turizmu u 2005. godini jesu: 1. nastavak poboljšanja i stabiliziranja položaja Hrvatske kao kvalitetne receptivne turističke zemlje na međunarodnom turističkom tržištu;

Također, programom rada HTZ-a procijenjen je porast prihoda od turizma od 7% u odnosu na 2003. godinu. Procjena se pokazala točnom, budući da prema preliminarnim podacima HNB-a za razdoblje siječanj-rujan 2004. neto prihod od turizma iznosi 5,53 mlrd. USD-a, što predstavlja porast od 7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (5,17 mlrd. USD-a ). Za očekivati je da će se podjednaka stopa porasta prihoda zadržati i nakon objave službenih cjelogodišnjih rezultata. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

43


iz rada glavnog ureda 2. nastavak procesa područnog ujednačavanja turističkog prometa u primorskom dijelu zemlje; 3. ostvarenje fizičkog obujma turističkog prometa najmanje na razini 2004. godine s mogućnošću povećanja do 2%; 4. povećanje stupnja korištenja smještajnih i drugih kapaciteta s naglaskom na produženje turističke sezone; 5. povećanje vrijednosnih učinaka u turizmu za 3-5% u odnosu na 2004. godinu; 6. učinkovito trošenje sredstava cjelokupnog sustava Hrvatske turističke zajednice u provedbi programa aktivnosti na inozemnim tržištima; 7. daljnja afirmacija nacionalnog branda i brandova turističkih clustera (područja).

Procjena fizičkog obujma turističkog prometa u 2005. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2004. godini registrirano je 7.911.874 dolazaka stranih turista (povećanje od 6%), te 42.516.325 noćenja (povećanje od 3%). U kategoriji domaćih turista registrirano je 1.500.402 dolazaka (povećanje od 2%), odnosno 5.280.962 noćenja, što je smanjenje od 1% u odnosu na prethodnu godinu. U totalu govorimo o 6% povećanja u dolascima, te 2% u noćenjima. Za sljedeću godinu prognoziramo porast obujma fizičkog prometa do 2%, podjednako u segmentu dolazaka i segmentu noćenja.

Navedena prognoza sačinjena je temeljem ankete provedene među svim značajnijim hotelskim tvrtkama u Hrvatskoj, te među hrvatskim kampovima. Dodatne konzultacije o planiranom broju dolazaka i noćenja obavljene su sa turističkim zajednicama županija primorske Hrvatske te Zagreba. Svi prikupljeni podaci ukazuju na činjenicu da je porast do 2% u 2005. godini realan, te da u idućem razdobljima više ne možemo očekivati dramatičan i skokovit rast iz prethodnih sezona. Limitirajući čimbenik je primarno trenutna struktura smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj (vidi Prilog: Smještajni kapaciteti), ali i druge objektivne činjenice kao što su: nedostatna i nedovoljno raznovrsna ukupna ponuda turističkih destinacija (poglavito van razdoblja glavne sezone), nezadovoljavajuća komunalna i lokalna infrastruktura, nedovoljno razvijena ponuda selektivnih oblika turizma i dr. Procjena registriranih dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u 2004. godini i prognoza za 2005. godinu DOLASCI

2003.

2004.

INDEKS 04/03

PROGNOZA 2005.

INDEKS 05/04

DOMAĆI

1.469.388

1.500.402

102

1.515.665

101

STRANI

7.408.590

7.911.874

107

8.069.355

102

UKUPNO

8.877.978

9.412.276

106

9.585.020

102

NOĆENJA 2003.

2004.

04/03

2005.

05/04

DOMAĆI

5.280.962

99

5.310.010

101

5.311.991

STRANI

41.323.148

42.516.325

103

42.796.488

101

UKUPNO

46.635.139

47.797.287

102

48.106.498

101

44 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Snima se turističko-promidžbeni film o Hrvatskoj Početkom veljače započelo je snimanje kratkometražnog turističko-promidžbenog filma u režiji i prema scenariju Zrinka Ogreste, jednog od najboljih hrvatskih režisera. Petnaestominutnim filmom, u kojem se isprepliću element dokumentarnog i igranog filma, Hrvatska se želi predstaviti kao idealan turistički izbor s mnoštvom raznolikosti i kolorita. Kadrovi se snimaju na 30-ak najljepših lokacija u Hrvatskoj, od Grožnjana i Huma do Dubrovnika i Kopačkog rita, uključujući ne samo prirodne ljepote već i kulturu i etno-naslijeđe. Kako bi se hrvatska turistička ponuda predstavila na najbolji način u ovom projektu Hrvatske turističke zajednice za igrani dio angažirana je ekipa od 40 aktera i 60 statista. Prva klapa snimanja bila je u Zračnoj luci Zagreb koja je za ovu priliku »glumila« minhenski aerodrom. Mladu Njemicu glumi Barbara Prpić, zagrebačka glumica, a pilota Croatia Airlinesa Mihael Galeković, poznati maneken, afirmiran u Hrvatskoj i inozemstvu. Svečana promocija promidžbenog filma planira se za listopad ove godine, a snimani materijal trebao bi poslužiti i za izradu desetominutne inačice istoga filma te dva nova promidžbena spota.


»Zlatna penkala« stranim novinarima iz ruku hrvatskog premijera

Također, obavljen je i reprint imidž brošure »Hrvatska u slikama« te reprinti turističko-cestovne karte Hrvatske, općih turističkih informacija, hotelskog informativnog manuala te cjenika kampova, marina i privatnog smještaja.

»Zlatna penkala«, nagrada Hrvatske turističke zajednice za najbolji turistički tekst o Hrvatskoj po prvi puta se u svibnju mjesecu ove godine dodjeljuje inozemnim turističkim novinarima. Njome se želi zahvaliti inozemnim medijskim djelatnicima, bez kojih tako brz poratni povratak hrvatskog turizma ne bi bio moguć, jer su njihovi afirmativni tekstovi i televizijske reportaže pridonijele masovnom povratku stranih gostiju na hrvatski dio Jadrana. Inače, nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije, za tiskane i elektronske medije. Nagrade će na prigodnoj svečanosti, predviđenoj za 20. svibnja, dodijeliti premijer dr. sc. Ivo Sanader. Svih 30 novinara čiji radovi budu nominirani otputovat će na petodnevno studijsko putovanje u organizaciji HTZ-a, poput onih na kojima su i nastali njihovi tekstovi.

Nove brošure o obiteljskim i malim hotelima i ronjenju Tijekom veljače Hrvatska turistička zajednica je otisnula dvije nove brošure, »Obiteljski i mali hoteli« i »Ronjenje«. Prva brošura, napravljena u suradnji s Udrugom obiteljskih i malih hotela, tiskana je na hrvatskom, slovenskom, engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku, i nudi informacije o sve brojnijim malim, ambijentalnim hotelima čije otvaranje, povoljnim kreditima, potiče i država. Ukupna naklada tog izdanja je 60 000 primjeraka, a informacije o obiteljskim i malim hotelima moći će se pročitati na šest jezika. Tekst je napisao Velid Đekić, a dizajnirao je Aljoša Brajdić. Autori fotografija su Ivo Pervan, Romeo Ibrišević, Damir Fabijanić, Saša Pjanić i Renzo Kosinozić. Brošura »Ronjenje« započinje s korisnim informacijama kao što je popis svih ronilačkih centara, lokacije barokomora i slično. U nastavku su regionalno obrađena najznačajnija nalazišta, olupine, koralji, špilje i sve druge podvodne zanimljivosti. Uz fotografije nekolicine istaknutih podvodnih snimatelja, objavljeni su i atraktivni crteži potonulih brodova koje je načinio Danijel Frka. Dizajn potpisuje Mario Brzić, urednici su Slavija Jačan Obratov i Goran Ergović, a brošura je tiskana na talijanskom, češkom, engleskom i njemačkom jeziku u ukupno 40.000 primjeraka. Brošura je realizirana u suradnji s Grupacijom ronilačkog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uz dvije nove, zbog velikog interesa i specifičnih zahtjeva tržišta na kojima HTZ ima promotivne nastupe, ponovno su otisnuti i reprinti već postojećih brošura – o kulturnoj i prirodnoj baštini, marinama, pustolovnom turizmu, lovu, privatnom smještaju, kampingu i naturizmu.

Otvara se novi turistički informativni punkt »Vrata Dalmacije« Na poticaj HTZ-a, te četiriju dalmatinskih županijskih turističkih zajednica, u podvelebitskoj Jesenici, gdje Autocesta Zagreb – Dubrovnik prelazi iz kontinentalnog u jadranski dio Hrvatske, otvara se turističko informativni punkt »Vrata Dalmacije«. Na tom će punktu »Hrvatski anđeli« turistima pružati informacije o mogućnostima smještaja u Dalmaciji i svemu drugom što ih zanima. Novi će ured biti smješten u okviru benzinske crpke »Tifon«, zagrebačke tvrtke koja je besplatno ustupila jednu prostoriju na korištenje sljedećih pet godina. Ured »Vrata Dalmacije«, nastao po uzoru na punkt »Vrata Jadrana« na prijelazu iz Gorskog kotara u Kvarner, bit će otvoren od početka travnja do kraja listopada. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

45


iz rada glavnog ureda

Saborski odbor prihvatio plan priprema za turističku sezonu Saborski odbor za turizam jednoglasno je prihvatio izvješće o pripremama za turističku sezonu 2005., koje je izložio Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam. Istim je omjerom glasova podržan i program rada Hrvatske turističke zajednice za 2005., koji je prezentirao Niko Bulić, direktor HTZ-a.

Krajem ožujka sazvana sjednica Turističkog vijeća Sedma sjednica Turističkog vijeća zakazana je za četvrtak, 31. ožujka u Glavnom uredu HTZ-a. Na dnevnom redu su stanje na emitivnim tržištima i aktualna problematika u pripremi turističke sezone 2005., potom izvješća o radu HTZ-a i financijskom poslovanju za 2004. godinu te izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem HTZ-a. Bit će pročitan i prijedlog izbora direktora i voditelja predstavništava i ispostava HTZ-a u inozemstvu, prijedlog Savjeta za potpore projektima i manifestacijama za 2005. godinu te prijedlog financijske podrške Croatia Airlinesu za posebne predsezonske i posezonske »zračne mostove« za Hrvatsku, kao i izvješće o naplati boravišne pristojbe za 2004. godinu.

Sjednica Nadzornog odbora HTZ-a Članovi Nadzornog odbora HTZ-a okupit će se u utorak, 29. ožujka na svojoj četvrtoj sjednici. Glavna točka dnevnog reda je izvješće o radu HTZ-a te izvješće o financijskom poslovanju za 2004. godinu.

Prezentacija kulturnog turizma na sajmu u Berlinu U najmlađem, tek osnovanom Uredu za kulturni turizam nastoji se umrežiti turistički i kulturni sektor. Nakon što je lani osnovan Savjet za kulturni turizam održane su prezentacije Strategije u turističkim zajednicama županija. Strategija razvoja kulturnog turizma, prihvaćena od Vlade RH u listopadu 2003., preporuča stvaranje posebnih, regionalnih ureda za kulturni turizam, za što trenutačno pokazuju spremnost samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, 37 posto međunarodnih putovanja uključuje elemente kulture, a predviđa se da će potražnja rasti 15 posto godišnje. Stoga će se na skorašnjem berlinskom turističkom sajmu Hrvatska turistička zajednica, Ured za kulturni turizam posebno predstaviti s turističkim zajednicama gradova Zagreba, Splita i Dubrovnika pod zajedničkom radnom 46 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

temom »Cultural tourism forges ahead in Croatia« u paviljonu kulturnog turizma u sekciji kulturnih gradova. Štand Ureda za kulturni turizam bit će otvoren za sve kulturne ustanove, manifestacije, događanja i ostale kulturne inicijative u Berlinu, dok će gradovi Zagreb, Split i Dubrovnik predstaviti uglavnom svoju kulturnu ponudu.

Ponovno se otvara predstavništvo u Amsterdamu Nakon duže stanke, HTZ ponovno aktivira svoje predstavništvo u Amsterdamu, koje je zatvoreno još od 2002. godine. Za direktora tog predstavništva izabran je Igor Čupahin, dugogodišnji zadarski turistički djelatnik. Čupahin je jedan od petero direktora i voditelja predstavništava i ispostava HTZ-a koji su, nakon provedenog natječaja, izabrani u prosincu. Za tih pet mjesta prijavilo se ukupno 60 kandidata, a trojica su među njima reizabrani. Tako je još jedan četverogodišnji mandat povjeren Marini Tomas Billet (direktorica HTZ Pariz), Klaudiju Stojniću (direktor HTZ Milano) i Miljenku Babiću (voditelj HTZ München). Za direktora predstavništva u Pragu izabran je Antun Plenković, dugogodišnji direktor Zlatnog rata, poznat i po organizaciji ATP turnira. U tijeku je natječaj za direktore predstavništava i voditelje ispostava u još osam europskih gradova, za što se prijavilo 40-ak kandidata. Za mjesto, u prošle godine otvorenom predstavništvu u Zürichu, te u Stockholmu, Bruxellesu, Frankfurtu, Beču, Moskvi,


Varšavi i Rimu prijavili su se i dosadašnji šefovi tamošnjih ureda HTZ-a, a najveći je interes za posljednja dva odredišta. Tročlano povjerenstvo u sastavu Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, Ivan Mišetić, direktor zrakoplovne kompanije Croatia Airlines i Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, najkvalitetnije kandidate, prema uvjetima natječaja, predlaže Turističkom vijeću koje će u ožujku donijeti konačnu odluku. Time završava ovogodišnje kadrovsko strukturiranje čelnih ljudi predstavništva HTZ-a u inozemstvu.

Zadar u travnju 2006. domaćin skupštini njemačkih autobusera Vrlo snažna Njemačka udruga autobusera (RDA) svoju godišnju skupštinu održat će od 19. do 23. travnja u Zadru. Očekuje se dolazak oko tri stotine članova skupštine, te mnoštvo novinara, za koje će se po završetku skupštine organizirati ture upoznavanja hrvatske obale. Odluka da se iduće godine skupština održi upravo u Dalmaciji, donijeta na sastanku vrha RDA održanom u siječnju, rezultat je lobiranja, ali i pozitivne politike hrvatskih vlasti prema autobusnim prijevoznicima. Dajući prednost Zadru pred ostalim kandidatima, Torinom i Luksemburgom, njemački su autobuseri izrazili zadovoljstvo odlukom hrvatske Vlade da im se na korištenje hrvatskih prometnica odobri 50 posto popusta, što nije napravila niti jedna druga mediteranska zemlja. Na tu su činjenicu Richarda Eberhardta, predsjednika, i Helge Unruh, članicu predsjedništva RDA, podsjetili Niko Bulić, direktor HTZ-a i Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, na sastanku održanom prošlog kolovoza u Kölnu, za vrijeme RDA workshopa. Samim svojim dolaskom u Köln, najjača postava hrvatskog turizma pokazala je koliku važnost pridaje njemačkim autobuserima, koji su došli u vrlo nezavidan položaj zbog sve snažnije konkurencije jeftinih avioprijevoznika.

HTZ uvodi intranet sustav Kako bi se ubrzala i pojednostavila razmjena podataka među zaposlenicima lokalnih županijskih i turističkih zajednica, te Glavnog ureda i predstavništava HTZ-a, u sklopu procesa informatizacije priprema se uvođenje intranet sustava. Ustrojeno povjerenstvo, čiji je voditelj Stipe Maleš iz Glavnog ureda HTZ-a, već je održalo nekoliko sastanaka radi utvrđivanja kriterija za prikupljanje i distribuciju informacija. Taj se sustav interne komunikacije sastoji od nekoliko cjelina – obrade statističkih podataka o broju gostiju u hotelima i kampovima, prijave i odjave gostiju, evidencije naplate boravišne pristojbe. Posebno je zanimljiv interni forum, na kojem se mogu razmjenjivati ideje ili, pak, potražiti savjet. Uz kalendar događanja, kao što su veliki kulturni i sportski događaji, potom sajmovi, workshopovi, tu su i razne novosti, multimedijalni sadržaji, dokument manager te podaci o zaposlenima i subjektima u turizmu.

Dubrovnik i Zagreb domaćini 66. svjetskog kongresa Skål Internationala Unatoč snažnoj konkurenciji, pa tako i velikim metropolama poput Londona, Hrvatska je izabrana za domaćina 66. svjetskog kongresa Skål Internationala, od 16. do 21. listopada 2005. Službeni dio kongresa održava se u Zagrebu, a završna večer u Dubrovniku. Skål International je jedina međunarodna organizacija koja objedinjuje sve grane turističke industrije. Broji oko 22.000 članova u 486 klubova i 88 zemalja koji djeluju pod motom »Doing business among friends«. Prvi klub osnovan je u Parizu 1934., a u Hrvatskoj postoje klubovi u Zagrebu i Dubrovniku. Na kongresu se očekuje nazočnost oko tisuću turističkih menadžera iz cijelog svijeta, čiji dolazak potvrđuje Hrvatsku kao kvalitetno turističko i kongresno odredište. Kako bi na kongres došlo što više gostiju, u siječnju i veljači održane su prezentacije u Beču, izraleskom Tiberiasu i Bremenu, gdje su prikazani prigodni filmovi te podijeljene informacije i programi dubrovačko-zagrebačkog kongresa. Bečku prezentaciju, održanu u okviru sajma »Ferrien Messe« pred 80-ak menadžera, vodio je Nikola Račić, direktor Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda te predsjednik Organizacijskog odbora 66. svjetskog Skål kongresa. Na prethodnom, 65. svjetskom Skål kongresu, Račić je izabran za direktora Skål Internationala i člana Izvršnog odbora na mandat od tri godine. U Tiberiasu je prezentacija održana pred stotinjak delegata izraleskog Skål kongresa, dok je prezentacija u Bremenu održana pred 60 delegata tamošnjeg Skål kluba. Hrvatski kongresni i insentiv ured paralelno se bavi i svojim standardnim aktivnostima, pa je tako na londonskom Confexu, međunarodnoj kongresnoj i insentiv burzi, na hrvatskom štandu prezentiran 66. svjetski Skål kongres. Burzu je posjetilo više od 11.000 poslovnih ljudi, interes za Hrvatsku bio je jako velik, a nacionalni štand pohodilo je 70 kupaca. Krajem veljače Hrvatska se predstavila i na Imexu Frankfurtu, najvećoj svjetskoj burzi za kongrese, insentive i evente, na kojem se okupilo oko 2.500 izlagača iz cijelog svijeta. U okviru IMEX-a organiziran je velik broj seminara međunarodnih kongresnih i insentiv institucija te značajan politički forum. Uz Hrvatski kongresni i insentiv ured, nastupio je i niz suizlagača: Jadranski luksuzni hoteli, Kongresni ured Grada Zagreba, Adria Resorts, Hoteli Dubrovnik − Babin kuk, Dubrovnik Travel, Elite Travel, PCO Rathanea, Atlas DMC, Grand Villa Argentina, Hotel Croatia, TZ grada Opatije, Generalturist, The Regent Esplanade Zagreb i Venevent DMC. HKIU se priprema i za nastup u Moskvi, gdje se 22. ožujka održava 1. međunarodni MICE workshop, gdje se očekuje nazočnost 50 predstavnika kongresne i insentiv ponude te 500 predstavnika kongresne i insentiv potražnje. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

47


iz rada glavnog ureda

U prva tri mjeseca HTZ se pred- Ove godine još više stavlja na 58 sajmova promidžbenih poruka hrvatskog turizma u medijima diljem U prva tri ovogodišnja mjeseca, HTZ se predstavlja na ukupno 58 sajmova, od toga 38 u siječnju i veljači, od čega je bilo devet svijeta nacionalnih prezentacija. Na manjim sajmovima postavljena su ukupno 22 info punkta, među ostalima i na sajmovima u Tel Avivu i Madridu, gdje HTZ nema predstavništva. Osim općeturističkih, sudjeluje se i na specijaliziranim, nautičkim, lovnim, kamping te kongresnim sajmovima, kakvih je najviše u ožujku. U siječnju je HTZ, među inima, nastupilo na sajmovima u Utrechtu, Stuttgartu, Düsseldorfu, Beču, Bratislavi, Madridu, a u veljači su hrvatski štandovi veće kvadrature postavljeni i u Bruxellesu, Hamburgu, Salzburgu, Milanu, Pragu, Münchenu. U ožujku će nacionalnim prezentacijama hrvatski turizam biti predstavljen u Berlinu, Parizu, Budimpešti, Göteborgu, Moskvi, Sarajevu i Ljubljani. Na sajmovima u Utrechtu i Madridu organiziran je workshop za potencijalne poslovne partnere i zabilježen je veliki odaziv zainteresiranih. Hrvatska je postala hit odredište, turisti prepoznaju jadranska odredišta, a na hrvatskom štandu su sve više nazočne turističke agencije, tzv. suizlagači koji sufinanciraju sajamski nastup. Tako HTZ zakupljuje manju kvadraturu štanda za potrebe opće promocije, dok pojedine turističke tvrtke, hoteli i agencije zakupljuju vlastiti prostor s informativnim pultom, stolom i stolcima. Na sajmu u Milanu, Münchenu i Utrechtu bilo je po devet suizlagača, u Stuttgartu šest, u Dusseldorfu četiri, a u Madridu troje suizlagača. Ovakvom koncepcijom zadržava se povećani prostor nastupa, te objedinjuje čitava ponuda na jednom mjestu pod istim vizualnim identitetom. Cijela Hrvatska se predstavlja pod zajedničkim krovom i sloganom »Mediteran kakav je nekad bio«. Posebno uspješnim ove godine ocijenjen je nastup u Bruxellesu, gdje su posjetitelji čekali u redu kako bi se približili hrvatskom štandu. Za razliku od poratnih godina, kada se na sajmove dolazilo tek upornim lobiranjem, sada je organizatorima sajma važno da svoj štand ima i Hrvatska. U skladu s promjenom opće situacije u turizmu i raspoloženja spram hrvatskog turizma promijenjen je koncept nastupa na sajmovima. Za vrijeme sajamskih nastupa održano je nekoliko press konferencija (Utrecht, Madrid, Dusseldorf, München, Hamburg, Milano) te više susreta s novinarima. Za vrijeme press konferencija i prezentacija prikazuje se i novi film o otvorenim autocestama, te se naglasak daje na lakši pristup Jadranu. Studijska putovanja organizirana su za 26 turističkih novinara iz sedam zemalja, a takva je praksa u prva dva mjeseca ove godine rezultirala reportažama u slovačkom, britanskom, austrijskom, češkom, švicarskom, mađarskom i švedskom tisku. 48 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

U ovogodišnjem je HTZ-ovom proračunu za oglašavanje predviđeno 31,8 milijuna kuna, od čega 16,5 milijuna kuna za elektronske medije, a 15,3 milijuna kuna za tisak. Dakle, više nego lani kada je ukupno utrošeno 26,4 milijuna kuna, od čega 12 milijuna za televizijsko oglašavanje. Među dvadesetak zemalja u kojima se reklamira hrvatski turizam, najviše će se potrošiti za reklame u njemačkom tisku – ukupno oko 4,2 milijuna kuna, a slijede Velika Britanija, Francuska i Skandinavija s po nešto više od milijun kuna. Ove se godine po prvi puta hrvatska turistička ponuda predstavlja španjolskom tržištu. Od spomenutih 16,5 milijuna kuna za elektronske medije, oko polovice otpada na sveobuhvatno TV oglašavanje, a ostatak na TV oglašavanje na primarnim i sekundarnim tržištima – od ove sezone planira se i oglašavanje na nacionalnim televizijama u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Švedskoj i Nizozemskoj. Što se sveobuhvatnog TV oglašavanja tiče, s partnerima iz »Eurosporta« potpisan je ugovor po kojem će se, u razdoblju od 15. siječnja do 15. srpnja, na tom kanalu, čak, 1160 puta prikazati poluminutni spot s hrvatskim turističkim atrakcijama. U tijeku je potpisivanje ugovora sa CNN-om, po kojem će najpoznatija svjetska TV postaja od 28. veljače do 10. srpnja te od 12. rujna do 30. listopada prikazati 1160 puta spot HTZ-a. Ugovor sa CNN-om uključuje i objavljivanje podataka o hrvatskom turizmu na internetskim stranicama te kuće. Ove sezone se za udruženo oglašavanje planira potrošiti 5 milijuna kuna. Prema kriterijima udruženog oglašavanja udružuju se turističke tvrtke, županijske, lokalne turističke zajednice, Glavni ured i inozemni partner. Pritom HTZ i lokalne turističke zajednice ulažu po 25 posto sredstava, a 50 posto domaći gospodarski subjekt. Inozemni partner na ukupno uložena sredstva s hrvatske strane ulaže jednaki iznos. Nadalje, prema istim kriterijima udružuju se turističke tvrtke sa županijskim i lokalnim turističkim zajednicama i Glavnim uredom, te lokalne i županijske turističke zajednice s Glavnim uredom. Udruženo oglašavanje provodi se na tržištima zapadne Europe, SAD i Rusije.

Promidžbeni spotovi HTZ-a na svjetskim televizijama Promidžbeni spotovi HTZ-a, u trajanju od po 20 i 30 sekundi, ove godine napravljeni su u engleskoj, njemačkoj, talijanskoj, francuskoj, slovačkoj, češkoj, poljskoj, slovenskoj, mađarskoj, nizozemskoj, švedskoj, ruskoj i španjolskoj verziji. Pod sloganom »Mediteran kakav je nekad bio«, spotovi prikazuju Hrvatsku kao mediteransko odredište koja je sačuvala kulturno i prirodno bogatstvo.


Novi spot hrvatskog turizma i ove godine će u udarnim terminima emitirati globalne TV postaje, Eurosport i CNN. Nastavak je ovo reklamne kampanje Hrvatske turističke zajednice i najgledanijih svjetskih TV postaja, koja je započela prije četiri godine. Također se planira nastavak suradnja s nekoliko njemačkih TV postaja, a spot će ove godine po prvi put biti prikazan na nacionalnim televizijama u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Švedskoj i Nizozemskoj.

HTZ još samo ove godine sufinancira turističku signalizaciju Postavljanje turističke signalizacije jedna je od najvažnijih aktivnosti u ovogodišnjem radu sastava turističkih zajednica. HTZ će u 2005. godini sufinancirati pripremu, izradu i postavljanje turističke signalizacije s 35 posto od ukupne vrijednosti projekta za turističke zajednice kontinentalne Hrvatske, te kontinentalnog dijela primorske Hrvatske, odnosno 25 posto od ukupne vrijednosti projekta za turističke zajednice obalnog dijela primorske Hrvatske. Turističkim zajednicama nižeg ustroja treba napomenuti da je 2005. zadnja godina u kojoj će Glavni ured HTZ sudjelovati sa svojim sredstvima u sufinaciranju projekta turističke signalizacije, a u tu je svrhu odobreno ukupno dva milijuna kuna.

Za nove turističke proizvode 1,5 milijuna kuna Hrvatska turistička zajednica i ove će godine podupirati sustav turističkih zajednica i poslovne subjekte u osmišljavanju i promoviranju novih turističkih proizvoda. Cilj akcije je unaprjeđenje turističkog proizvoda, obogaćivanje turističke ponude i produženje sezone. Novima se smatraju oni turistički proizvodi koji se mogu kontinuirano komercijalno koristiti tijekom turističke sezone i prvi put su uvedeni na tržište u tekućoj godini. Sufinanciranje će se odvijati po principu jedna kuna HTZ-a plus jedna kuna TZ županije, grada, općine ili mjesta za obalni dio primorske Hrvatske, odnosno bez sudjelovanja turističkih zajednica nižeg ustroja za kontinentalnu Hrvatsku i kontinentalni dio primorske Hrvatske. Turističke zajednice županija kandidature za potporu novih turističkih proizvoda moraju poslati Glavnom uredu HTZ-a do 1. srpnja za primorsku Hrvatsku, odnosno do 31. prosinca za kontinentalnu Hrvatsku.

za potporu daje Savjet, a odluku donosi Turističko vijeće HTZ-a. Programom rada za 2005. planirano je u tu svrhu dodijeliti milijun kuna.

»Zlatni medvjed« promovira hrvatski turizam Hrvatska turistička zajednica se uključila kao jedan od pokrovitelja u zagrebački Svjetski kup »Zlatni medvjed« i time doprinijela da prva hrvatska skijaška utrka, u kojoj se dijele svjetski bodovi, bude što uspješnija. Međunarodno relevantan događaj iskorišten je za promociju hrvatskog turizma, pa su organizatoru ustupljeni promidžbeni materijali, a skupini stranih novinara organiziran je dvodnevni odlazak u Dubrovnik s bogatim programom. Tijekom ženske slalom utrke nekoliko inozemnih TV postaja (Eurosport, RTV Slovenije, ORF 1, RAI, finski MTV i švicarske postaje SF 2, TSR 2, TSI) emitiralo je poluminutne spotove Hrvatske turističke zajednice s promidžbenim porukama hrvatskog turizma, pod sloganom »Mediteran kakav je nekad bio«.

Film »Hrvatski podvodni svijet« promovirat će ronjenje na Jadranu Dvije tisuće primjeraka vrlo uspješnog filma »Hrvatski podvodni svijet«, režisera i snimatelja Mira Andrića, otkupio je HTZ u svrhu promidžbe sve popularnijeg ronjenja. Prerađeni film za potrebe Hrvatske turističke zajednice se nalazi na dva DVD-a, a naslovnica je urešena već antologijskom fotografijom zlatnog kovača (šanpjera). Snimano je u podmorju Palagruže, Lastova, Brijuna, Kornata i Mljeta. Film je dostupan u hrvatskoj, engleskoj, njemačkoj, talijanskoj, španjolskoj, češkoj i ruskoj verziji.

Milijun kuna potpore zabavnim i sportskim projektima Glavni ured HTZ-a raspisao je interni natječaj za financijsku potporu različitim zabavnim, sportskim te svim drugim projektima koji obogaćuju turističku ponudu Hrvatske. Prijedlog www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

49


iz rada glavnog ureda

DVD o hrvatskim autocestama na svim sajmovima i posebnim prezentacijama HTZ je još prošle godine izradila desetminutni film na DVD--u pod nazivom »Autocestom brže do hrvatske obale«, a ove godine film je »osvježen« novim dionicama autoceste koje će biti puštene u promet sredinom ove godine. Film je dostupan na engleskom, njemačkom, češkom, mađarskom, poljskom, slovačkom, slovenskom i talijanskom jeziku, a strancima na jednostavan način pruža cjelovitu informaciju kako novim prometnicama do jadranskih turističkih odredišta stići puno lakše nego ranije. Budući su loše prometnice godinama bile jedan od najvećih problema hrvatskog turizma, činjenicu da je Hrvatska sada umrežena autocestom HTZ je iskoristila kao glavni promidžbeni adut u sezoni promocije koja je u tijeku.

CD-ROM pod naslovom »Hrvatska u slikama« HTZ je početkom siječnja izradio multimedijalni CD-ROM pod naslovom »Hrvatska u slikama« namijenjen promociji hrvatskog turizma u svijetu. Time je vrlo tražena HTZ-ova imidž brošura »Hrvatska u slikama« sada dostupna i na suvremenijem mediju – interaktivnom i multimedijalnom CD ROM-u, izdanom na engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku u nakladi od 10 000 primjeraka. Atraktivni CD-e sadrži videozapis te tekst brošura »Hrvatska u slikama« i »Informacije« koje se mogu pregledati prema sadržajnim cjelinama te »downloadati« u PDF-formatu. Kako samo ime kaže, CD kao i istoimenu brošuru krase fotografije, njih čak 273 koje potpisuju poznati hrvatski fotografi, a korisniku su dostupne po sistemu »slide showa«. Glazbenu podlogu za ovaj CD skladao je Matej Meštrović, a sve je zapakirano u vizualno prepoznatljivoj omotnici.

Na internetu više informacija o pustolovnom turizmu Internetske stranice Hrvatske turističke zajednice odnedavno su bogatije sadržajima o pustolovnom turizmu, a planira se i izrada stranica na španjolskom jeziku. U cilju što točnijeg informiranja nekoliko tisuća dnevnih posjetitelja stranica www.croatia.hr, objavljeni podaci se dnevno ažuriraju, a sukladno politici praćenja suvremenih turističkih trendova uvode se nove kategorije. Od ove godine pod kategorijom Turist plus, koja inače prezentira različite segmente turističke ponude, uvedeno je nekoliko novih potkategorija koje će zasigurno obradovati ljubitelje pustolovnog turizma: Rafting, Speleologija, Kanu, Kajak na divljim vodama i Kajak na moru. 50 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr

Uz najatraktivnije špilje, nabrojane su rijeke na kojima je moguć spust raftom, odnosno kajakom i kanuom. Odvažnijim ljubiteljima mora ponuđene su zanimljive rute za obilazak otoka kajakom.

Potpisan novi četverogodišnji ugovor s Hrvatskim olimpijskim odborom Nakon uspješno završenog četverogodišnjeg olimpijskog ciklusa, HTZ je potpisao ugovor za članstvo u Poolu Hrvatskog olimpijskog odbora kojim se HOO obvezuje i sljedeće četiri godine promicati hrvatski turizam. Logo HTZ-a nalazit će se na svim promidžbenim materijalima HOO-a, i u službenim publikacijama HOO-a, a nacionalna turistička zajednica ima pravo i na jednu besplatnu kolor stranicu. Sudionicima olimpijskih i mediteranskih igara (španjolska Almeria, lipanj – srpanj 2005.), te Univerzijade (turski Izmir, kolovoz 2005.) osigurana je podrška i na majicama logo HTZ-a. Osim toga, HTZ je u veljači bio nazočan i na zagrebačkom Sajmu sporta i nautike na štandu HOO-a, u cijelosti posvećenom Olimpijadi u Torinu 2006. Za uspješan nastup s vlastitim štandom u okviru Hrvatske kuće na Olimpijadi u Ateni, HTZ je u prosincu dobio nagradu HOO-a. Prije tiskovnih konferencija i za vrijeme igara prikazivani su promidžbeni filmovi HTZ-a, a hrvatski su olimpijci tijekom svojih intervjua pozivali goste u posjet Hrvatskoj.

»Lonely Planet« izabrao Hrvatsku za najprivlačnije svjetsko odredište Američki »Lonely Planet«, vodeći svjetski vodič za mlađu populaciju, izabrao je Hrvatsku za najprivlačnije odredište na svijetu u 2005. godini. Lani je Lijepa naša bila četvrta, a ove je godine najljepša, ispred Kine, Argentine, Kostarike, SAD-a, Italije, Australije, Novog Zelanda, Laosa, Libije, Vijetnama i Tajlanda. U obrazloženju izbora ističe se posebna kombinacija kulture, povijesti, gastronomije, te cjenovne i geografske pristupačnosti. Hrvatska privlači širok spektar putnika, još nije prenapućena turistima i razvila je izvrsnu turističku infrastrukturu, tako da odgovara kako pustolovima, tako i gostima koji zahtijevaju nešto višu razinu komfora, objašnjava jedan od sudionika ankete. Već tradicionalno svakog prosinca pisci, novinari, fotografi i ostali suradnici »Lonely Planeta« diljem svijeta imenuju najbolja odredišta za nadolazeću godinu, a rezultati ankete se objavljuju početkom siječnja. Ove godine »Lonely Planet« je kasnije objavio rezultate iz poštovanja prema prijateljima »Lonely Planeta« u zemljama pogođenim tsunamijem. Suradnja između Hrvatske turističke zajednice i popularnog turističkog vodiča »Lonely Planeta« započela je još 1991., a nas-


tavljena tijekom proteklih godina. Novinari »Lonely Planeta« na studijskom putovanju u organizaciji Hrvatske turističke zajednice u Hrvatskoj su boravili tijekom 1998., 2000., 2001. i 2003. što je rezultiralo izdavanjem posebnog dijela »Croatia« u prvom izdanju »Mediterranean Europe« –1993. godine te trećem izdanju »Eastern Europe« – 1995. godine. Prvi samostalni vodič o Hrvatskoj »Lonely Planet« je objavio u travnju 1999. godine pod motom »get in before the crowds return«, nakon čega je uslijedilo drugo izdanje, dok se treće izdanje planira za ožujak 2005. godine.

»Sunday Times« objavio reportažu o Hrvatskoj s naslovom »Zvijezda je rođena« Na, čak, tri stranice objavio je ugledni »Sunday Times« reportažu o Hrvatskoj, i to iz pera Davida Wickersa, veterana britanskog turističkog novinarstva i prošlogodišnjeg dobitnika »Zlatne penkale« za iznimnu reportažu »Complete Croatia«. Naslov teksta »The star is born« (»Zvijezda je rođena«) podsjeća na poznati holivudski film i potvrđuje zvjezdane trenutke slave koje hrvatski turizam prolazi zadnjih godina. David Wickers i ovoga je puta napravio izuzetno puno za hrvatski turizam objavom teksta u dnevniku čija je naklada, čak, 900.000 primjeraka. Čitateljima »Sunday Timesa« predstavio je sve segmente hrvatske turističke ponude, do najsitnijih detalja, uključujući praktične savjete te popis britanskih turoperatora – od čega 15 novih – putem kojih se ove sezone mogu bukirati različite vrste odmora na Jadranu. Tekst je pobudio veliki interes čitatelja koji su od londonskog ureda HTZ-a masovno počeli tražiti dodatne informacija o mjestima spomenutim u reportaži. A njih nije malo. U poglavlju o plažama, uz podatak da je uzduž hrvatske obale dodijeljeno preko 80 Plavih zastava, spominju se Bol i Zlatni rat na Braču, Šunj na Lopudu, Baška na Krku, Brela, Crikvenica, Donje čelo na Koločepu te niz plaža na južnoj obali Mljeta. Od ostalih otoka, preporučeni su Kornati, Rab, potom renesansni Hvar, venecijanska Korčula, Vis i Biševo. Pišući o Hrvatskoj kao »Novoj rivijeri«, autor naravno spominje Dubrovnik, »biser Jadrana«, kao i obližnji Cavtat, ali naglasak je u tekstu na nešto manje poznatim lokacijama. Napominje se da je Istra ljeti jako dobro povezana s Britanijom, te da je vilu puno lakše unajmiti nego u Španjolskoj, Francuskoj ili Italiji. Hvali i unutrašnjost Istre (koja ga podsjeća na Umbriju) ali i Pelješca, te aktivni odmor u Trilju, kao i vožnja kajakom uzduž obale i na čistim rijekama. Prema istraživanju sveučilišta Yale, Hrvatska je 12. u svijetu po očuvanosti prirode, znatno ispred sredozemne konkurencije, navodi Wickers. Tvrdi da Hrvatsku od drugih turističkih odredišta razlikuje još nešto – turistički su djelatnici »family – friendly«, a cijene u privatnom smještaju su »ekstremno niske«. Nakon Wickersovog teksta, zaista se može očekivati daljnji porast broja britanskih turista. www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

51


iz rada glavnog ureda

Deveta godina projekta »Volim Hrvatsku« Projekt »Volim Hrvatsku« ulazi u svoju devetu godinu. Cilj projekta je poticanje aktivnosti u programima zaštite okoliša, kao komparativne prednosti hrvatskog turizma, potom unapređenje elemenata turističkog proizvoda, te podizanje razine gostoljubivosti. Članovi Stožera Koordinacijskog odbora projekta »Volim Hrvatsku« izabrani su na sastanku u Zagrebu 1. veljače 2005. godine, a njihova obveza je donijeti plan akcije, definirati elemente akcije i imenovati nositelje pojedinih aktivnosti. Obilježavanje početka svih akcija je 23. ožujka 2005. godine u Opatiji, sljedeći je sastanak Stožera 28. travnja na Visu, te krajem svibnja u Svetom Martinu na Muri. Kao i svake godine, na Dan planeta Zemlje 22. travnja, organizira se sveobuhvatna akcija čišćenja u svim krajevima Hrvatske.

»Čovjek − ključ uspjeha u turizmu« Pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, a u organizaciji HTZ-a, u travnju će se u Zagrebu organizirati stručni skup na temu »Čovjek − ključ uspjeha u turizmu« − informatizacija. U okviru tog programa uvedena je nova, 23. kategorija − odsad će se nagrađivati i najdjelatnik u sustavu turističkih zajednica. Kandidature za djelatnika godine se podnose Glavnom uredu HTZ-a do 31. kolovoza, i to u sljedećim kategorijama: − organizator putovanja − agencijski djelatnik − turistički informator − turistički animator − turistički vodič − recepcijski djelatnik − konobar − kuhar − djelatnik hotelskog domaćinstva − privatni iznajmljivač − carinik − policajac − inspektor − djelatnik u pomorskom prijevozu − djelatnik u zračnom prijevozu − vozač − taksist − prodavač − prodavač na benzinskoj postaji − hortikulturni djelatnik − čistač − djelatnik u ostalim uslužnim djelatnostima − djelatnik u sustavu turističkih zajednica 52 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr


Cilj projekta je poticanje aktivnosti u programima zaštite okoliša, kao komparativne prednosti hrvatskog turizma, potom unapređenje elemenata turističkog proizvoda, te podizanje razine gostoljubivosti.

Novi turistički proizvodi

HTZ će financijski pomoći poslovne subjekte (DMC, agencije i poduzetnike) za stvaranje novih turističkih proizvoda, te poduprijeti njihovu promociju, a sve s ciljem obogaćivanja turističke ponude. Stvaranje novih turističkih proizvoda sufinancirat će se po principu jedna kuna HTZ + jedna kuna niža TZ (županije, grada, općine i mjesta) za obalni dio primorske Hrvatske, dok u kontinentalnom dijelu zemlje neće sudjelovati turističke zajednica nižeg ustroja. Novi turistički proizvodi su oni koji se mogu kontinuirano komercijalno koristiti tijekom turističke sezone i prvi put su uvedeni na tržište u tekućoj godini. Za dodjelu sredstava provest će se interni natječaj.

Etnološka i povijesna tradicija

medijskim pokroviteljima »Večernjim listom«, »Glasom Slavonije« i »Novom TV« provodi se i izbor najuređenijeg mjesta i okoliša pojedinih objekata pod nazivom »Zeleni cvijet 2005«. Statue i priznanja najboljima u akcijama »Plavi cvijet«, »Zeleni cvijet« i »Djelatnik godine« dodjelit će se na Danima hrvatskog turizma, koji će se održati od 26. do 28. listopada 2005. godine u Cavtatu. Potpora HTZ-a aktivnostima projekta »Volim Hrvatsku«

Glavni ured Hrvatske turističke zajednice pružit će potporu turističkim zajednicama županija za sljedeće aktivnosti: − otklanjanje krupnog otpada i divljih deponija − čišćenje mora, jezera, rijeka i potoka od otpada − uređivanje zelenih površina u mjestima − promidžbene aktivnosti i nagrade »Volim Hrvatsku«.

Budući je tradicija hrvatskog podneblja vrlo raznolika, treba je sačuvati i iskoristiti kao temelj daljnjeg razvoja turizma obilježavanjem zanimljivih povijesnih mjesta primjerenim interpretacijskim pločama, te obilježavanjem mjesta boravka poznatih osoba. Nadalje, potporom programima i manifestacijama koje evociraju povijesne ili tradicijske događaje, potporom izdavanju tematskih brošura i sličnim aktivnostima vezanim uz razvoj turizma pojedinog područja ili očuvanje etnološkog, povijesnog i kulturnog nasljeđa.

Nagrađivanje uređenosti

I očuvanje prirode i okoliša, uređenost i čistoća dio su trajnih aktivnosti Glavnog ureda HTZ-a i sustava turističkih zajednica, kao i podizanje klime dobrodošlice u odredištima. Sve akcije završit će ocjenjivanjem najuspješnijih i dodjelom statua i priznanja »Najdomaćin predsezone«, »Plavi cvijet« i »Zeleni cvijet«. Prijedlog triju mjesta za izbor »Najdomaćina predsezone« turističke zajednice županija trebaju dostaviti Glavnom uredu HTZ najkasnije do 23. travnja 2005. Povjerenstvo Glavnog ureda obići će kandidirane po županijama od 23. travnja do 10. svibnja 2005. godine, a krajem lipnja 2005. godine održat će se dodjela nagrada i priznanja. Glavni ured HTZ-a, u suradnji s turističkim zajednicama primorske Hrvatske te medijskim pokroviteljima: »Glasom Istre«, »Novim listom«, »Slobodnom Dalmacijom«, »Jutarnjim listom« i »Novom TV« provodit će akciju »Plavi cvijet«, odnosno ocjenjivanje uređenosti turističkih gradova, općinskih središta i mjesta. U suradnji s turističkim zajednicama kontinentalne Hrvatske i www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK

53


SAJMOVI U OŽUJKU I TRAVNJU 2005.

Nacionalne prezentacije

RB

Specijalni sajmovi

Info punktovi

GRAD

SAJAM

DATUM

1

Amsterdam

HISWA

1. − 6. 3.

2

Vilnius, Litva

Vivattour

3. − 5. 3.

3

Tulln

BOOT

3. − 6. 3.

4

Budapest

Boat Show

3. − 6. 3.

5

Birmingham

Destinations

4. − 6. 3.

6

New York

Times Travel Show

4. − 6. 3.

7

Nürnberg

Freizeit

5. − 13. 3.

8

Lyon

Mahana

11. − 13. 3.

9

Genova

EUDI Show

11. − 14. 3.

10

Berlin

ITB

11. − 15. 3.

OŽUJAK

11

Freiburg

Car&Freizeit/Ferien

12. − 20. 3.

12

Paris

SMT

17. − 20. 3.

13

Budapest

UTAZAS

17. − 20. 3.

14

Götheborg - SWE

TUR

17. − 20. 3.

15

Moskva

MITT

23. − 26. 3.

16

Sarajevo

Intertursa

23. − 26. 3.

17

Prag

Lode & Karavany

25. − 27. 3.

18

Ljubljana

Alpe-Adria

29. 3. − 2. 4.

19

Kijev, Ukrajina

UITT

30. 3. − 2. 4.

20

Tulln

Camping

1. − 3. 4.

21

Wels

Ausflug Frühling

1. − 3. 4.

22

Katowice

GLOB

1. − 3. 4.

23

Augsburg

AFA

2. − 10. 4.

24

Beč

Senior Aktuell

5. − 8. 4.

25

München

Jagen und Fischen

6. −10. 4.

26

Napoli

Borsa Mediterranea

8. − 10. 4.

27

Novosibirsk

TOURSIB

13. − 15. 4

28

Brescia

EXA

16. − 19. 4.

29

Pescara

Ecotour

22. − 24. 4.

30

St. Petersburg

Rest Without Borders

21. − 22. 4.

31

Toronto, Kanada

Travel + Leisure Travel Show

21. − 24. 4.

32

Varšava

Lato

22. − 24. 4.

33

Mannheim

Maimarkt

30. 4. − 10. 5.

TRAVANJ

8. − 10. 4.


»HRVATSKE VEČERI« Ožujak 2005. Švicarska, Zürich, »Hrvatska večer«, 4. 03. 2005. Pariz, »Hrvatska večer«, 8. 03. 2005.

Travanj 2005. Norveška, Oslo, »Hrvatska večer«, 15. 04. 2005. Mađarska, Budimpešta, »Hrvatska večer«, 19. 04. 2005. Slovenija, Ljubljana, »Hrvatska večer«, 21. 04. 2005. Slovačka, Bratislava, »Hrvatska večer«, 21. 04. 2005. Češka, Prag, »Hrvatska večer«, 26. 04. 2005. Belgija, Bruxelles, »Hrvatska večer«, 27. 04. 2005.

56 HTZ GLASNIK

www.hrvatska.hr


HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Iblerov trg 10/IV, p.p. 251 10000 ZAGREB HRVATSKA Tel.: +385 1 46 99 333 Fax: +385 1 45 57 827 Internet: www.hrvatska.hr E-mail: info@htz.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus 1010 Wien Am Hof 13 Österreich Tel.: +43 1 585 38 84 Fax: +43 1 585 38 84 20 E-mail: office@kroatien.at

Kroatische Zentrale für Tourismus 60311 Frankfurt Kaiserstr. 23 Deutschland Tel.: +49 69 23 85 350 Fax: +49 69 23 85 35 20 E-mail: Kroatien-Info@gmx.de

Kroatische Zentrale für Tourismus 80469 München Rumfordstr. 7 Deutschland Tel.: +49 89 22 33 44 Fax: +49 89 22 33 77 E-mail: kroatien-tourismus@T-Online.de

Ente Nazionale Croato per il Turismo 20122 Milano Piazzetta Pattari 1/3 Italia Tel.: +39 02 86 45 44 97 Fax: +39 02 86 45 45 74 E-mail: info@enteturismocroato.it

Ente Nazionale Croato per il Turismo 00186 Roma Via dell’Oca 48 Italia Tel.: +39 06 32 11 0396 Fax: +39 06 32 11 1462 E-mail: officeroma@enteturismocroato.it

Chorvatské turistické sdružení 110 00 Praha 1

Narodowy Osrodek Informacji Turystycznej Republiki Chorwacji

Krakovská 25 Česká republika Tel.: +420 2 2221 1812 Fax: +420 2 2221 0793 E-mail: infohtz@iol.cz

Chmielna 16 lok. 2 00-020 Warszawa, Poland Tel.: +48 22 828 51 93 Fax: +48 22 828 51 90 E-mail: info@chorwacja.home.pl

Chorvátske turistické združenie 821 09 Bratislava

Kroatiska turistbyran 11135 Stockholm

Trenčianska 5 Slovakia Tel.: +421 2 55 562 054 Fax: +421 2 55 422 619 E-mail: infohtz@kerling.sk

Kungsgatan 24, Sverige Tel.: +46 853 482 080 Fax: +46 820 24 60 E-mail: croinfo@telia.com

Horvát Idegenforgalmi Közösség 1053 Budapest Magyar ut. 36 Magyarország Tel./fax: +36 1 266 65 05 +36 1 266 65 33 E-mail: horvatinfo@axelero.hu

Tourist Office Services 2800 Ag Gouda Hoge Gouwe 93, Netherlands Tel.: +31 182 670 244 Fax: +31 182 526 959 E-mail: info@brouwerbetist.nl

Office National Croate du Tourisme 1000 Bruxelles Office National Croate de Tourisme 75116 Paris 48, avenue Victor Hugo France Tel.: +33 1 45 00 99 55 Fax: +33 1 45 00 99 56 E-mail: CROATIE.OT@wanadoo.fr

38 Place de la Viele Halle aux Blés, Belgium Tel.: +32 255 018 88 Fax: +32 251 381 60 E-mail: croatia.brussels@biz.tiscali.be

123610 Moscow Croatian National Tourist Office London W6 9ER 2 Lanchesters 162-164 Fulham Palace Road United Kingdom Tel.: +44 208 563 79 79 Fax: +44 208 563 26 16 E-mail: info@cnto.freeserve.co.uk

Krasnopresnenskaya nab. 12 1502, Russia Tel.: +7 095 258 15 07 Fax: +7 095 258 15 08 E-mail: HTZ@wtt.ru

Hrvaška turistična skupnost 1000 Ljubljana

Croatian National Tourist Office New York 10118

Gosposvetska 2, Slovenija Tel.: +386 1 23 07 400 Fax: +386 1 230 74 04 E-mail: hrinfo@siol.net

350 Fifth Avenue, Suite 4003 U.S.A. Tel.: +1 212 279 8672 Fax: + 1 212 279 8683 E-mail: cntony@earthlink.net

Kroatische Zentrale für Tourismus Badenerstr. 332 8004 Zürich, Switzerland Tel.: + 41 4 3321 8211 Fax: +41 4 3321 8213 E-mail: kroatien@gmx.ch


HTZ Glasnik 1  

Suradnici glavne urednice Saša Paparella Suada Mustajbegović Iva Puđak mr. sc. Niko Bulić Lektura Katarina Cvijanović, SPES Iblerov trg 10/4...

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you