__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

br. 1, god. i - 2018. | rijeka, lipanj 2018.

.8102 jnapil ,akejir | .8102 - i .dog ,1 .rb

Best of XXXL

magazinmagazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaranj mo kulture za kulture djecuza kulture djecu za kulture djecuza kulture djecu za kulture djecuza ku br. 1, god. i - 2018. | rijeka, lipanj 2018.

.8102 jnapil ,akejir | .8102 - i .dog ,1 .rb

kulture za kulture djecuza kulture djecuza kulture djecuza kulture djecu za kulture djecuza k magazinmagazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaran m

.8102 jnapil ,akejir | .8102 - i .dog ,1 .rb

br. 1, god. i - 2018. | rijeka, lipanj 2018.

slobodan primjerak karejmirp nadobols

slobodan primjerak karejmirp nadobols

jon manriaza vtgusajon manmagazin ria zavgtusajon manmagazin riaoza vstvaranju tgusajon manmagazin rioa zavstvaranju gtusajon manmagazin riaoza vstvaranju tgsaomnmagazin iozastvaranju gam magazin o stvaran m uakzuecreujtdluakz kulture uecreujtdluakzza kulture uecredjecu ujtdluakzza kulture uecrdjecu eujtdluakzza kulture uecrdjecu eujtdluakzza kulture erdjecu utlukza kulture djecuza k

jon manriaza vtgusajon manmagazin ria zavgtusajon manmagazin riaoza vstvaranju tgusajon manmagazin rioa zavstvaranju gtusajon manmagazin riaoza vstvaranju tgsaomnmagazin iozastvaranju gam magazin o stvaran m ... čitam, mislim, crtam, stvaram ... uakzuecreujtdluakz kulture uecreujtdluakzza kulture uecredjecu ujtdluakzza kulture uecrdjecu eujtdluakzza kulture uecrdjecu eujtdluakzza kulture erdjecu utlukza kulture djecuza k


GRAD RIJEKA

welt

www.welt.hr


XXXL


nih

8

stranica

Automobili sviraju simfoniju, ali za nju nećeš čuti u kazalištu. tema broja Ili jako kulturnom Beču. glasnu i uzbudljivu glazbu. Koncert za buru, zgrade i stupove ulične rasvjete zvuči potpuno različito od koncerta za buru i drveće u parku ili npr. koncerta za buru, more i jarbole jedrilica. Bura zvuči poput flaute kad broja se probija kroz uske prolaze i pukotine, a kad je na otvorenom onda je poput velike limene glazbe s trubama, trombonima i rogovima.

2

Glazba ima tri osnovna elementa: ton (on određuje melodiju i harmoniju), ritam (on određuje kako se tonovi organiziraju u vremenu, izmjenjuju li se brzo ili sporo, kada se koji ton naglašava i sl.) i dinamiku (ona određuje glasnoću pojedinih tonova ili fraza). Povijest glazbe stara je kao i povijest civilizacije. Ljudi su oduvijek imali potrebu stvarati glazbu, bilo da su to radili oponašajući zvukove iz prirode ili su stvarali kompleksna pravila po kojima su skladali glazbena djela.

Ulica K Ulica je... je... 8

tema

Evo vam jedna vježba u kojoj ćete trenirati svoju maštu. Probajte se prisjetiti raznih zvukova grada, u raznim situacijama. Napišite ih na papir s jedne strane, a s druge strane napravite popis glazbenih instrumenata. Sada probajte svaki od tih zvukova povezati s jednim instrumentom iz filharmonijskog “Potreban je za stvaralačku orkestra. Ako ne znate kako svaki od tih igru slobodan prostor koji ne intrumenata zvuči, ovo je dobra prilika da naučite.

ometa gradski promet i stalna Potražite pomoć prisutnost odraslih, djeca Googla. moraju Simfonijski orkesar iz Dallasa ima dobru web stranicu napravljenu baš za imati mogućnost da istražuju, djecu (www.mydso.com/dso-kids/learn-and-listen/ “Potreban je za stvaralačku doživljavaju avanture… instruments) na Valja kojoj umožete naći opis i poslušati igru slobodan prostor koji ne kako zvuči bilo koji instrument u orkestru. Jednom gradu ostaviti čitave ulice, gdje ometa gradski promet i stalna kad budete u stanju razlikovati violinu od viole, prisutnost odraslih, djeca morajukoje ili harfe bit će vam lakše se moževiolončela, nesmetano igrati, kontrabasa imati mogućnost da istražuju, povezati te promet” zvukove sa zvukovima grada. će biti zatvorene za doživljavaju avanture… Valja u R.S., mudri filozof, daleke Glazbenih instrumenata ima puno, podijeljeni gradu ostaviti čitave ulice, gdje 1987. godine. su u razne grupe se može nesmetano igrati, koje poput: drvenih i limenih puhaćih instrumenata, udaraljka, žičanih će biti zatvorene za promet” instrumenata, elektronskih instrumenata, itd… R.S., mudri filozof, daleke Glazbala se koriste na način da zvukove koje 1987. godine. proizvode ljudi namjerno poslože prema nekom vremenskom i prostornom planu, a to što onda dobijemo zovemo glazba.

su jako korisne. Kada neke Glazba se može stvarati s namjerom, anjige može debele uzmemo s polica možemo nastati i slučajno. Ako slušamo zvukove grada ojačati i svoje mišiće ili barem kao glazbeno djelo, jasno je da je to glazba koja dobiti dobru uglavnom nastaje slučajno. Ipak, bez obzira naupalu. Naravno, i saznati važne informacije o svijetu odsutnost skladatelja, ona je spontana i često okokao nas. Uzeli smo tako Lewisa Mumforda Grad podjednako zanimljiva i lijepa i “prava” glazba. u historiji (600 stranica!!!!) jer smo htjeli saznati nešto o više, ulicamaui njihovoj povijesti. Ulice gledamo Za sve vas koje ova tema zanima članku i njima prolazimo dan, a tako malo o njima na web stranici Brickzine pokazat ćemo svaki kako razmišljamo. Mumford jeistručnjak i legenda se zvukovi grada mogu, uz pomoć računala arhitekture i urbanizma. U knjizi Grad u historiji, softwarea, snimiti i aranžirati kao glazbeno djelo. jednom od najslavnijih o povijesti Bez obzira živite li u gradu ili ste možda napromišljanja selu, gradova, Mumford nam objašnjava kako su bliže prirodi, sjetite se da je razvoja ponekad nastali gradovi, a tako nam zapravo govori i kako su fora zatvoriti oči i pažljivo slušati rođene ulice. Jedno bez drugog ne što se sve zbiva oko vas ide, ulica je krvotok grada. u svijetu zvuka i tišine.

Tko zna, možda vas baš to inspirira da zaronite ozbiljnije i dublje u ljepote glazbene umjetnosti.

— zoran medved. tip od zvuka.

Kada kažemo ulica mislimo na mjesto gdje živimo, idemo do škole, taj naš poseban komad cijeloga svemira. Naša ulica nije svaka cesta, prašnjavi put, staza. Prava ulica ima svoje zgrade, ulaze u zgrade i kuće (to je jako važno, taj zidić ispred ulaza!), zidove i prozore koji na nju gledaju. ilustrirao davor pavelić.

Ulica je #onokad izađemo iz portuna i vidimo druge zgrade. Sretnemo susjeda koji nosi kruh iz dućana. Susjedu Luciju ili Branimira (po guštu) koji su nam tajna simpatija. Tomicu koji preglasno pušta glazbu iz drugog stana. Ulica je uvijek nekako zajednička. Dok je stan Karlov, kuća Andrejina, ulica je naša. Tvoja. Ulice postoje otkad i prvi gradovi, a arheolozi i povjesničari kažu da su rođene na prostorima

10 tema broja

polja kredom po cesti). Lovice. Žmurice. Čitalo se Junake Pavlove ulice i plakalo za Nemečekom. I sada je to lektira, ali nije baš toliko draga jer to što onda dobijemo zovemo glazba. djeluje daleka i drugačija. Naša riječ “ulica” je također vrlo stara nekom vremenskom i prostornom planu, a Danas puno toga nema ne i zapravo je umanjenica staroslavenske proizvode ljudi namjerno poslože prema zato jer se netko zaboravio igrati, riječi (Slaveni su narodna skupina dio koje Glazbala se koriste na način da zvukove koje jer nam je odličan samo Mario na su i Hrvati) ula/ul koja je označavala tjesnac, instrumenata, elektronskih instrumenata, itd… Nintendo Switchu i “youtuberi” nego zato klanac, jarugu. Kada smo kod jezika puhaćih instrumenata, udaraljka, žičanih jer su sve zauzeli automobili i to je najveći recimo i da se govori o “jeziku ulice” kao su u razne grupe poput: drvenih i limenih problem današnjih ulica za koji svi znaju, ali ga drugačijem od onoga koji koristimo Glazbenih instrumenata ima puno, podijeljeni olako zanemaruju. Pločnik, mjesto za kretanje doma i oko toga često nastaju pješaka, je, u nekada slobodnim ulicama za igru i nekakvi sporovi s roditeljima. povezati te zvukove sa zvukovima grada. hodanje, zatrpan kaosom parkiranih automobila. violončela, kontrabasa ili harfe bit će vam lakše I voziti se biciklom možemo često samo u nekim Često zaboravljamo, ali kad budete u stanju razlikovati violinu od viole, kontroliranim uvjetima. Kada smo gradili ove s ulice gledamo zgrade i kako zvuči bilo koji instrument u orkestru. Jednom gradove nije bilo automobila, možda suopis najboljii poslušati vidimo naš grad. Uliceinstruments) su na kojoj možete naći primjer riječki centar i lijepi Sušak koje gledamo pune povijesti. Dignemo li djecu nos (www.mydso.com/dso-kids/learn-and-listen/ na starim fotografijama kao ugodnenapravljenu pješačke s mobitela ili asfalta ulice, pogledamo Dallasa ima dobru web stranicu baš za PostojiGoogla. nizozemski izraz “woonerf” kojiorkesar iz li prema gore, ulazimo u najbolji vremeplov Potražite zone. pomoć Simfonijski označava izgradnju takvih ugodnih ulica u koji možemo zamisliti, a pročelja zgrada ispričat kojimazvuči, je pješakovo u prvom automobili će nam priče o ukusu, nadanjima, strahovima i intrumenata je planu, dobra prilika da naučite. iAko dalje mogu prolaziti, kako ali prioritet ima naša osjećaju ljepote tadašnjih ljudi. Ako smo u orkestra. najužoj ne znate svaki od tih igra, loptanje, instrumentom lovljenje, bicikliranje, sjedenje… ulici na svijetu, “Spreuerhofstraße” u njemačkom povezati s jednim iz filharmonijskog Reutlingenu, nećemo puno vidjeti jer se moramo instrumenata. Sada probajte svaki od tih zvukova Na ulici se možemo odmoriti od provlačiti kroz 40 uskih centimetara. strane, a s druge strane napravite popis glazbenih ekrana, ali ni ne moramoih akona nampapir on u raznim situacijama. Napišite s jedne nudi zabavu i zanimaciju. Ulica kao igra maštu. Probajte sebolju prisjetiti raznih Prošloga zvukova grada, u riječkom naseljućete Drenova jedna je U Gregovom dnevniku: Ljetna žega dragi Evo vam jedna ljeta vježba u kojoj trenirati svoju ekipa uzela poduži produžni kabel, na ulicu Greg kaže da ne želi van na ulicu jer iznijela poveću LCD televiziju i Playstation. više voli igranje uz ekran. Zato se glazbe s trubama, trombonima i rogovima. Igrala se FIFA cijelu noć, a smetao velike je mamama i tatama na spomen ulice, kad je na otvorenom onda je poput limene samokroz poneki uske komarac. Na jednak način djetinjstva i igre ponekad pojavi suza se probija prolaze i pukotine, a mogu se zajednički i nogometne u oku. Na ulicama su nekada bili čak i jedrilica. Buragledati zvuči poput flaute kad utakmice tvoga kluba reprezentacije. improvizirani koševi „namontirani“ na koncerta za ili buru, more i jarbole Lijepoza je takve stvari raditi zajedno. kakvu ogradu ili stablo. Igralo se 10/9 buru i drveće u parku ili npr. (to se i danas igra, ali nekad bi golovi potpuno različito od koncerta Na ulici (posebno uz onerasvjete rubove bili zidovi ulice ili kakve stepenice) stupove ulične zvuči Koncert buru, zgrade i pločnika iliza kakav zidić) ponekad ili Kocke (igra s loptom, iscrtana glasnu i uzbudljivu glazbu. današnje Palestine, Izraela, Sirije, Iraka - palestinski grad Jerihon ima titulu najstarijega kontinuirano naseljenog mjesta - govorimo o čak 11 000 godina.

Ili jako kulturnom Beču. ali za nju nećeš čuti u kazalištu. Automobili sviraju simfoniju,

samo sjediš i dosađuješ se što je posebno često ljeti. I to je dobro jer iz dosade se rađaju najbolje stvari. Dosada je na ulici važna jednako kao i bilo koja akcija.

izgledati ulica novog doba za nas mobilne, umrežene, digitalne. Kako izgleda spoj ulice i tehnologije za sada uglavnom vidimo kroz broj nadzornih kamera (kažu da ih u Londonu ima 500 000!). Puno pozitivniji primjer je Google Street View zahvaljući kojemu se u sekundi možemo naći na tisućama svjetskih ulica. To je najveće slavlje ulica ikad izrađeno! U ulici novog vremena sigurno treba biti sigurno, lijepo, stvaralački i opušteno. Ulice i ovakve kakve jesu su dobro mjesto za pokazivanje bilo kojeg stvaralačkog ili umjetničkog talenta - svirati gitaru je ljepše na malom koncertu koji organiziraš za prijatelje i susjede, na ulici možeš i lakše vježbati slikanje, a ne u skučenom stanu. Želimo li raditi nešto od drveta npr. maketu stadiona ili rakete i to je ljepše raditi na ulici, a ne u zagušljivom vlažnom podrumu.

Ulica kao promjena Povijest poznaje toliko važnih događaja tip od zvuka. koji su se dogodili na ulici da je nemoguće zoran medved. nabrojiti ih. Ulice su se rušile i mijenjale zbog — društvenih revolucija. Napoleon III. u 19. stoljeću srušio je dobar dio staroga Pariza i malih ulica ne bi li glazbene umjetnosti. napravio velike avenije i spriječio buduće društvene i dublje u ljepote nemire, omogućio lakše kretanje vojske. Ulične zaronite ozbiljnije barikade simbol su otpora i svaki važan svjetski baš to inspirira da štrajk dogodio se na ulici. Borba radnika za Tko zna, možda vas prava (zbog čega i slavimo 1. svibanj), borba u svijetu zvuka i tišine. za jednaka što se sve zbivažena oko vas prava s muškarcima i marševi engleskihslušati sufražetkinja, fora zatvoriti oči i pažljivo odvijali su na ulici. Nakon izlazaka bliže prirodi, sjetite seseda je ponekad Na ulici možemo raditi puno toga što nam sada ne ljudi na ulice padale su Bez obzira živite li u gradu ilivlade stei kraljevi. možda na selu, pada ni na um i ne čini nam se baš normalno. Reći će softwarea, snimiti i aranžirati kao glazbeno djelo. A opet premamogu, kraljevimauz ulice imaju imena. S imenom i nam frendovi da smo ludi. Susjedi će nas ogovarati se zvukovi grada pomoć računala na neki način ulica oživi i dobro je da toćemo ime nosi kako mami. Netko će nazvati policiju jer neće shvatiti da na web stranici Brickzine pokazat dubljiova smisao te kadazanima doista važniviše, ljudi dobivaju Za sve vasneki koje tema u člankusviraš gitaru prijateljima ili će misliti da piliš njegove daske. Pa što? Napraviti nešto svoje je najbolje što svoje ulice. Puno ulica nosi imena koja nam ne ti se može dogoditi. Pred tobom je ljeto života. značezanimljiva ništa, ne znamoinjihovu priču ni važnost. podjednako lijepa kao i “prava” glazba. odsutnost skladatelja, ona je spontana i često — ne moraš uslučajno. ulici promijeniti čitav svijet mora na uglavnomNonastaje Ipak, bezi ne obzira složio kristian benić. sve biti tako nasilno. Puno je togada okoje ulice kao glazbeno djelo, jasno touzimamo glazba koja zdravo za gotovo. Ulica mora biti tvoja. Zamislimogradatip iz jedne baš prave ulice. nastati i slučajno. Ako slušamo zvukove veliki investitor u izgradnju neke zgrade ilia može Glazba sedamože stvarati s namjerom, neki kvart najprije pita desetogodišnjaka ili poput tebe kakvim po kojimadvanaestogodišnjaka su skladali glazbena djela. novi objekt, područje, ulicu. U globalno prirode ilividi su stvarali kompleksna pravila poduzeću Arup, stručnom za bilo da suraširenom to radili oponašajući zvukove iz urbano planiranje, izradili su dokument u Ljudi su oduvijek imali potrebu stvarati glazbu, Povijest glazbe stara jeurbanizam kao i povijest kojemu tvrde da sav i arhitektura civilizacije. (ona određuje glasnoću budućnosti treba kretatipojedinih prije svega od tonova ili fraza). ili sporo, kada se koji ton naglašava i sl.) i dinamiku djece i potreba dječjeg života. Kažu da tonovi organiziraju u vremenu, tako nastaju savršeni gradovi za sve.izmjenjuju li se brzo melodiju iPitanje harmoniju), ritam je što je to i kako treba(on određuje kako se Glazba ima tri osnovna elementa: ton (on određuje


stranica

Automobili sviraju simfoniju, ali za nju nećeš čuti u kazalištu. Ili jako kulturnom Beču. glasnu i uzbudljivu glazbu. Koncert za buru, zgrade i stupove ulične rasvjete zvuči potpuno različito od koncerta za buru i drveće u parku ili npr. koncerta za buru, more i jarbole jedrilica. Bura zvuči poput flaute kad se probija kroz uske prolaze i pukotine, a kad je na otvorenom onda je poput velike limene glazbe s trubama, trombonima i rogovima.

Glazba ima tri osnovna elementa: ton (on određuje melodiju i harmoniju), ritam (on određuje kako se tonovi organiziraju u vremenu, izmjenjuju li se brzo ili sporo, kada se koji ton naglašava i sl.) i dinamiku “OK, dobro, idemo, vani je lijepo.” Mama i (ona određuje glasnoću pojedinih tonova ili fraza). tata dopuštaju da budem maksimalno 45 Povijest glazbe stara jemi kao i povijest civilizacije. minuta na dan u virtualnome svijetu video Ljudi su oduvijek imali potrebu stvarati glazbu, igara. Nedavno smo išli u kinoizvidjeti zadnji bilo da su to radili oponašajući zvukove Spielbergov film Ready Player One - mogu li prirode ili su stvarali kompleksna pravila po kojima su skladali vamglazbena reći da su sedjela. oni zabavili više od mene!?!

Kako znam to sto znam?

Evo vam jedna vježba u kojoj ćete trenirati svoju maštu. Probajte se prisjetiti raznih zvukova grada, u raznim situacijama. Napišite ih na papir s jedne strane, a s druge strane napravite popis glazbenih instrumenata. Sada probajte svaki od tih zvukova Leopold ima Pirošku. Punosšeću i povezati jednim instrumentom iz filharmonijskog orkestra. Ako ne znate kako svaki od tih razmišljaju o prošlosti. Piroška intrumenata zvuči, ovo je dobra prilika da naučite.

upravo piški na kamen koji je možda rimski ostatak. Potražite pomoć Googla. Simfonijski orkesar iz Dallasa ima dobru web stranicu napravljenu baš za Pa heeeeej, Piroškaaaaa, djecu (www.mydso.com/dso-kids/learn-and-listen/ nisi ok!

instruments) na kojoj možete naći opis i poslušati kako zvuči bilo koji instrument u orkestru. Jednom kad budete u stanju razlikovati violinu od viole, violončela, kontrabasa ili harfe bit će vam lakše povezati te zvukove sa zvukovima grada. Glazbenih instrumenata ima puno, podijeljeni su u razne grupe poput: drvenih i limenih puhaćih instrumenata, udaraljka, žičanih instrumenata, elektronskih instrumenata, itd… Glazbala se koriste na način da zvukove koje proizvode ljudi namjerno poslože prema nekom vremenskom i prostornom planu, a to što onda dobijemo zovemo glazba.

K

Glazba se može stvarati može na Trg Jurja Piroškasi namjerom, ja se volimo otićiaprošetati nastati i slučajno. Ako slušamo zvukove grada Klovića; to nam je blizu jer odnedavno živimo kao glazbeno djelo, jasno je da je to glazba koja u Ulici Ivana Dežmana. Ona tu može slobodno uglavnom nastaje slučajno. Ipak, bez obzira na trčati, a ja mogu sjesti na svoj long board i gledati odsutnost skladatelja, ona je spontana i često u ovei zidove ispred Inspiriraju me. Čudno podjednako zanimljiva lijepa kaomene. i “prava” glazba.

su nekako posloženi tj. sagrađeni jer izgleda da su napravljeni po nekim predodređenim Za sve vas koje ova tema zanima više, u članku modulima – kao kadpokazat ideš u IKEUćemo - kuži se da sve počinje od na web stranici Brickzine kako se zvukovi grada mogu, uz pomoć i obrađeno jedne kocke. Hmmm...računala ovo četvrtasto softwarea, snimiti i kamenje aranžirati glazbeno dolje kao je veće, pa onda reddjelo. jako tankih Bez obzira živite li ucigli, gradu ili opet ste nešto možda nakamenje selu, naslagano pa onda manje bliže prirodi, sjetite se da je ponekad iznad – kao da je ovo veće veće zato jer treba držati fora zatvoriti oči i pažljivo slušati ovo gore koje je namjerno manje pa s tim i lakše... što se sve zbiva oko vas ipak je to netko napravio s predumišljajem... nije u svijetu zvuka i tišine. Tko zna, možda vas kamenje tu samo ovako slučajno naslagano... a baš to inspirira da opet i gravitacija ima u svemu tome neku ulogu. zaronite ozbiljnije Teže dolje – lakše gore, u prostoru koji je u biti i dublje u ljepote glazbene umjetnosti. zakrivljen – po Einsteinu. Razumije se odmah na prvi — zoran medved. tip od zvuka.

ako znam to što znam? “Leopoldeeeeeee, izvedi Pirošku vaaaaan!”, odskakivao je mamin glas stijenkama svježe ofarbanog zida dugačkoga hodnika novoga stana. Piroška je psić Cavalier King Charles Spaniel koji mu je stigao kao dar za 11. rođendan u jednoj šarenoj kutiji, zajedno s piroškama tete Branke. Bila je tako mala, a sada se vidi da je već baš puno narasla. E, super!

3

arheologija na asfaltu 41

tome zidu ispred sebe osjetim miris starine i pitam se kako je Harry Potter uopće mogao proći kroz zid? Možda zato što je onaj njegov bio sav od cigle, a ovaj je praktički sav od kamena? Možda... a možda zato što su zidovi drugačije orijentirani – ovdje kod nas u Primorju, u Rijeci, je lako jer je sjever prema Gorskome kotaru (a ne na nebu kako neki tumače zemljopisnu kartu – da, sjever na zemljopisnoj je gore na vrhu, ali kada smo u realnome svijetu treba imati kompas ili busolu), a jug je prema moru. Simpa. “Al’ kad se okrenem u biti vidim nešto tako čudno…” mrmljao je sebi Leopold: svi ti zidovi ne idu do kraja u njihovu stvarnu visinu već su, ‘ajmo reć, nekako odsječeni horizontalno i onda na njih ‘sjeda’ jedna druga hodna površina tj. površina po kojoj se hoda i koju je današnji čovjek napravio od metala. Leopoldu su se u mašti, počele miješati epohe tj. vremenska razdoblja iz prošlosti: vidio je Rimljane u togama koji su nešto govorili i držali pergamente u rukama, kao u prizorima iz Gladijatora, a gore je zaista vidio jednu gospođu iz sadašnjosti tj. današnjice koja se nekuda žurila – fakat je bila odjevena kao njegova mama – i torba je bila slična, s resama.

pogled da je to sasvim nešto drugo tj. da pripada nekom drugom svijetu za razliku od zidova okolnih kuća. Kad bi barem to kamenje znalo ispričati što je sve vidjelo od kada je ovdje postavljeno pa sve do danas... to bi bilo baš zanimljivo. Jedan od omiljenih Leopoldovih ‘sportova’ jest uživljavanje u ulogu detektiva koji promatra i istražuje svoju okolinu kao da se prvi put nalazi u gradu Rijeci. Svi ti zidovi skupa izgledaju mu kao jedna ogromna torta... “Čekaj, da bacim pogled di je Piroška...aha, OK, OK, tu je”. Kad se približim ilustrirao goran radošević.

arheologija na asfaltu 43

Kodeks arheologa ------------------------------to što onda dobijemo zovemo glazba. nekom vremenskom i prostornom planu, a proizvode ljudi namjerno poslože prema Glazbala se koriste na način da zvukove koje instrumenata, elektronskih instrumenata, itd… puhaćih instrumenata, udaraljka, žičanih su u razne grupe poput: drvenih i limenih Glazbenih instrumenata ima puno, podijeljeni povezati te zvukove sa zvukovima grada. violončela, kontrabasa ili harfe bit će vam lakše kad budete u stanju razlikovati violinu od viole, U međuvremenu Piroška se družila s jednomkako zvuči istome ovome su bili ljudi rimskoga Jednom bilo kojimjestu, instrument u iz orkestru. vremena!?! Joj, pa možete to ti je da tinaći se zavrti u glavi. malom macom: ”Koji extra druželjubiv instruments) na kojoj opis i poslušati djecu (www.mydso.com/dso-kids/learn-and-listen/ pas” –rekao je naglas Leopold. Dallasa ima web stranicu napravljenu baš za “Lako dobru tebi Piroška – ne puca ti glava od svih Potražiteovih pomoć stvari”, Googla. ljubazno seSimfonijski obrati psiću. orkesar iz “Uuuffffff, al’ kako ću izračunati koliko je vremena

prošlo? Čekaj, ovi ljudi što danas hodaju po toj intrumenata zvuči, ovo je dobra prilika da naučite. novo sagrađenoj metalnoj površini su ‘od sada’, U isti čas lizne ga Piroška po ruci, pogleda orkestra. Ako ne znate kako svaki od tih a ovi drugi su bili dolje… znači da su ‘od prije’. toplim smeđim očima i na taj ga način vrati u povezati s jednim instrumentom iz filharmonijskog Onaj tko je dolje je, dakle, stariji, a onaj koji je sadašnjost. “Al’ kako znam tosvaki što znam?” - pitao instrumenata. Sada probajte od tih zvukova “OK, idemnapravite u školu, učim, rastem,glazbenih gore tj. bliže nama, je mlađi...”. Leopold se češao strane, ase s Leopold druge -strane popis se, imam puno prijatelja, je das jedne po glavi. Jednostavno ali teško za shvatiti... uu raznimrazvijam situacijama. Napišite ih ali naočito papir školi se uči da je ovaj arheološki park rimski.maštu. Probajte postoji nekase sveukupna MREŽA memorija koja grada, prisjetiti raznih zvukova Evo vamse jedna u kojoj trenirati prenosivježba generacijama krozćete obitelji. Stavim svoju sva osjetila i mozak u funkciju...hmmmm, “Ne, ne, ma tu nešto fali... pa DA! Tu ima jako trubama, trombonima i rogovima. puno praznoga prostora od recimo I. st. pr. glazbe s nešto sam očito naslijedio, ali nešto stvaram kad je na otvorenom onda je poput velike limene i vlastitim iskustvom – kao one modrice koje Krista ili I. st. do 2018. pa prošlo je dvije tisuće se probija kroz uske prolaze i pukotine, a godina!!! Ma ljudi moji ali kako u tako malo sam jučer skupio svojim long boardom. jedrilica. Bura zvuči poput flaute kad prostora stane toliko puno godina!? Ima koncerta za buru, more i jarbole pravo mama kada kaže da je sve relativno. Kad bih imao dron s 3D naočalama bi se tuili npr. za buru i drvećesvašta u parku još moglo vidjeti na Klovićevom trgu. Promijeni potpuno različito od koncerta OK, stojim tu nogama, na jednome mjestu tj. u ti se perspektiva i vidiš sve ulične odozgo, arasvjete arheolozi zvuči stupove jednome prostoru - u našemu slučaju na Trgu preko posebnihKoncert kompjutorskih programa za buru, zgrade i i uzbudljivu glazbu. rekonstruirajuglasnu kako su nekada stvarno izgledale Jurja Klovića -početkom III. tisućljeća - u 2018., rimske građevine. Znate što, ipak je meni draže znači u jednome određenome vremenu, a na

nih

Ili jako kulturnom Beču. ali za nju nećeš čuti u kazalištu. Automobili sviraju simfoniju,

Gdje se god nalazi na terenu arheolog živi s tri ključna pitanja:

tip od zvuka. 1. Što je to što vidim ispred sebe ? zoran medved. —2. Kako je nastalo baš ovdje ?

3. Koja mu je bila funkcija ?

glazbene umjetnosti. i dublje u ljepote zaronite ozbiljnije baš to inspirira da Tko zna, možda vas u svijetu zvuka i tišine. što se sve zbiva oko vas u stvarnosti pojesti sladoled i fora zatvoriti oči i pažljivo slušati pomilovati Pirošku, osjetitise miris bliže prirodi, sjetite da je ponekad Bez obzira živite u gradu njene očešljane dlake,liiako mi se ili ste možda na selu, softwarea, snimiti aranžirati kao glazbeno djelo. sviđa i paralelni virtualnii svijet. se zvukovi uz pomoć računala i “Jooooj, kolikograda je sati? mogu, Opet na web stranici Brickzine pokazat ćemo kako sam izgubio osjećaj vremena i Za sve vas koje ova tema zanima više, u članku

prostora. Moram doma, a tako bi mi bilo drago zaviriti pod podjednako zanimljiva i lijepa kao i “prava” glazba. te zidove da vidim šta je dolje.ona je spontana i često odsutnost skladatelja, Možda jednom drugom slučajno. prilikom”. Ipak, bez obzira na uglavnom nastaje

kao glazbeno djelo, jasno je da je to glazba koja “Ajmo, Piroškaaa!!”. Dolepršao je nastati i slučajno. Ako slušamo zvukove grada Glazba sesimpa može taj vrckavi passtvarati i pitao se s namjerom, a može

Leopold jesu li i djeca u starome po kojima su skladali Rimu imala kućne ljubimce? glazbena djela.

prirode ili su stvarali kompleksna pravila bilo da su to radili oponašajući zvukove iz Vratit ćemo se mi brzo, a do tada Ljudi su oduvijek imali potrebu stvarati glazbu, pozivam vas sve da posjetite Povijest glazbe stara je kao i povijest civilizacije. riječkiodređuje ARHEOLOŠKI PARK. (ona glasnoću pojedinih tonova ili fraza). ili sporo, kada se koji ton naglašava i sl.) i dinamiku — tonovi organiziraju u vremenu, izmjenjuju li se brzo sharon koala. melodiju i harmoniju), ritam (on određuje kako se Glazba ima tri osnovna elementa: ton (on određuje arheologinja. nije

s ove planete.


6

12 tema broja

2

12 tema broja

1 1

matematike. Ipak, zbog kugeasveučilište moralo bitiepidemije zatvoreno, Newtonjese iz studentskoga moralo biti života zatvoreno, a Newton se iz studentskoga morao vratiti k majci. Pokazat će se da je života morao vratiti k majci. Pokazat će se da je to jedna od najvažnijih epidemija kuge u povijesti to jedna od najvažnijih epidemija kuge u povijesti - upravodomu u majčinom je došao do - upravo u majčinom Newton jedomu došaoNewton do većine otkrića i teorija, pa i onog najvažnijeg o većine otkrića i teorija, pa i onog najvažnijeg o gravitaciji. Prema vlastitoj priči, jednoga dana gravitaciji. Prema vlastitoj priči, jednoga dana sjedio je u majčinom i potpuno se dosađivao. sjedio jevrtu u majčinom vrtu i potpuno se dosađivao. U jednom je trenu vidio jabuku koja je pala sa U jednom je trenu vidio jabuku koja je pala sa stabla. Tada mu je na um palo da mora postojati stabla. Tada je na palo neka sila koja privlači tijelamu prema tlu um i zbog kojeda mora postojati neka sila koja privlači tijela prema tlu i zbog koje stvari padaju. Otkrivena je gravitacija! Moramo reći da nema dokaza o padanju jabuke najenjegovu stvari padaju. Otkrivena gravitacija! Moramo glavu kako se to obično duhovito prikazuje!

3

I mi smo majmuni zbog dosade

reći da nema dokaza o padanju jabuke na njegovu glavu kako se to obično duhovito prikazuje!

Neponovljivi frajer Steve Jobs

najboljih stvari najboljih stvari nastalih iz dosade nastalih iz dosade (bez zijevanja!)

Jobs i njegov Apple svijetu kreativnosti su pružili mnogo - u rasponu od računalne revolucije do mijenjanja načina konzumiranja glazbe. Iako cijeli taj posao djeluje jako uzbudljivo Jobs je više puta rekao da se tek u pravoj dosadi budi znatiželja i dobra ideja, a isticao je i kako su mu jako puno pomogla topla ljeta kada nije znao što će sam sa sobom pa je u obiteljskoj radionici počeo prčkati po stvarima…

(bez zijevanja!)

Od igrački do pravih izuma Evo, da ne bude sve daleka povijest. Ann Makosinski - mlada izumiteljica, 1997. godište. Roditelji joj nisu dopuštali da se igra igračkama, što bi sve izludilo od dosade, ali su joj dali pištolj s ljepilom :)) i morala je izrađivati vlastite igračke. Druga stvar koju su joj dali za igru bila je vreća tranzistora i elektroničkih komponenti. Ušla je u svijet rada rukama i samostalnog izrađivanja stvari. Rezultat je prvi izum koji je osvojio prvu nagradu na Google Science Fairu, a to je svjetiljka koja ne radi na baterije, struju, vjetar ni sunce, već funkcionira zahvaljujući tjelesnoj toplini. Izum se zove Hollow Flashlight, zato što ju je uspjela napraviti igrajući se aluminijskom cijevi. Izumila je i šalicu kave na kojoj možete puniti mobitel - dok čekate da se kava ohladi.

Hobit (ali onaj dobar, u knjizi)

Henri Matisse jedan je od najvećih slikara u povijesti čovječanstva, ali kad je imao 21 godinu ništa nije slutilo na to - studirao je pravo i radio u odvjetničkom uredu. Upala slijepog crijeva je sve promijenila - poslije operacije na duge je staze bio prikovan za krevet i prisiljen dosađivati se na najgori mogući način. Ne bi li mu olakšala situaciju mama mu je kupila slikarski pribor, a mladi Matisse je počeo slikati kao lud. Iako se vratio na pravnički posao, svako je jutro išao na tečaj slikanja te je ono postalo vladarem njegova života.

10

Ono što ti napraviš nakon što pročitaš Brickzine!

Uradi ovo: Poredaj brojevima važnost svakog dostignuća i usporedi ih s prijateljima. Možda te iznenadi kada vidiš da imate potpuno drugačije interese i različitim stvarima pridajete važnost. Ipak, i dalje ste prijatelji.

Smućko može postati sladoled Ako ti ostane dovoljno Smućka ili se u zadnji tren predomisliš i shvatiš da ti se zapravo ni ne jede ni ne pije već liže sladoled, Gladuš ti savjetuje da svoj Smućko izliješ u plastičnu šalicu i na sredinu šalice staviš žlicu. Zaledi Smućka na barem 5 sati, izvuci ga iz šalice i imaš ukusan sladoled.

Par sastojaka, malo igranja rukama, prljava kuhinja (ljuta mama?) i uživancija u moru okusa.

smućko ljubičasti 31

7

Slika “Noćna straža” jedna je od najpoznatijih u povijesti slikarstva, a djelo je slavnog Nizozemca Rembrandta iz 17. stoljeća. On je bio profesionalac koji je radio i po narudžbi pa je tako stigla želja vojne družine za zajedničkom slikom (sjeti se da tada nije bilo fotića). Standard vremena je bio nacrtati ozbiljnu ekipu u mirnom stavu. Rembrandta je ta zamisao mučila i smatrao ju je strašno dosadnom - odlučio je prekršiti standarde i napraviti sliku na kojoj svaki vojnik radi nešto drugo. Odatle i njena silna energija i određena otkačenost.

9

Nije svaka upala slijepog crijeva za zlo

Jesi isprobao? Ako jesi, ocijeni Gladušev recept.

Vojnici nisu uvijek ozbiljni

6

Kao i svi, i matematičar Carl Friedrich Gauss išao je u osnovnu školu no bilo mu je dosadno zbrajati “pješice” i jedan po jedan sve brojeve od 1 do 100; to je zadatak koji im je dao učitelj da ih malo zabavi. Gauss je uzeo brojeve i zbrojio ih u parovima – prvi i zadnji, drugi i predzadnji i tako dalje. Primijetio je da je 1 + 100 = 101, 2 + 99 = 101, 3 + 98 = 101, itd., i tako zaključio da će pedeset puta dobiti 101, što iznosi 5050. Inspirirao je mnoge poslije sebe, a među njima je bila i Marjam Mirzakhani, prvu žena koja je dobila Fieldsovu medalju, najveće svjetsko priznanje za matematiku. Njoj je matematika bila glupa sve dok joj brat nije ispričao o tome kako je Gauss riješio svoj problem.

8

15

Želiš li nešto dodati ili maknuti iz Smućka?

5

E, da mi je ovakav prijatelj na matematici

4

Kad ga jede s prijateljima, Gladuš o sladoledu baš jako voli raspravljati. Zanima ga tako čačkaju li prodavači sladoleda uši dnom korneta ili što je bolje pojesti prije, čokoladno dno ili kremasti vrh sladoleda? Zanima Gladuša može li se od prebrzog jedenja sladoleda zalediti mozak. Ovoga mu je ljeta najveći misterij u kojem se agregatnom stanju nalazi sladoled u trenutku kad ga ližeš. a.) Tekućem b.) Krutom c.) Plinovitom d.) (postoji li još kakvo agregatno stanje)?

14

Ok, film od tri dijela je doista dosadan i to se svi slažu. Ali knjiga je odlična, a njezin autor J.R.R. Tolkien uvijek je govorio da je to zasluga dosade. On je bio profesor na Oxfordu i tijekom ljeta morao je ispraviti gomilu ispita, što mu je bilo grozno. Napokon ga je razveselilo kada je vidio da je jedan papir prazan te si je rekao “napokon ništa ne moram čitati”. Uzeo je papir i iz čista mira napisao “U rupi u zemlji živio je hobit”. Postala je to uvodna rečenica vrha fantastične književnosti.

Kao što je Newton promijenio fiziku tako je Charles Darwin promijenio biologiju i stvorio teoriju evolucije koja objašnjava da se biljne i životinjske vrste, pa i čovjek, nisu odjednom pojavile na Zemlji nego su nastale postupno, prolazeći različite promjene. Darwin je počeo studirati medicinu, trebao je postati liječnik, ali predavanja je smatrao jako glupima i dosadnima te se radije samostalno bavio skupljanjem različitih biljnih vrsta što će kasnije biti temeljem ideje o evoluciji.

10 10 danas ne možemo…

Punk je jedan od najuzbudljivijih glazbenih pravaca u povijesti, a gdje god ubodemo priča je o dosadi. Naime, svi ti mladići i djevojke koji su prvi shvatili razarajuću snagu gitara i bubnjeva mahom govore da su svirati i pjevati počeli isključivo iz dosade. Živcirala ih je dosadna televizija, dosadna ulica, dosadni odrasli… Godine 1974. nastali su Ramonesi čije su prve pjesme trajale jedva dvije minute, bile Newton, jabuka i revolucija fizike brze i žestoke, potpuno suprotne od dosade koja ih je pokrenula. Britanski Newton, jabuka i revolucija fizike Već kao student na prestižnom Cambridgeu Isaac Buzzcocksi čak su na prvom albumu Newton je pokazivao velik interes za pitanja fizike i i cijelu pjesmu Boredom. objavili Već kao student na prestižnom Cambridgeu Isaac Vjerujem matematike. Ipak, zbog epidemije je da razumiješ što to znači. Newton je pokazivao velik interes za pitanja fizike i kuge sveučilište

— jelena pervan. izbacuje recepte i priče iz rukava.

Potpuno suprotno uobičajenom vjerovanju da je dosada nešto iz Potpuno suprotno čega ne može izaći ništa uobičajenom vjerovanju dobro, imamo o nizu da je dosada neštopriču iz čega ne može izaći ništa primjera koji pokazuju da dobro, imamo o nizu su upravo izpriču stanja dosade primjera koji pokazuju da rađana i znanstvena su upravo iz stanja dosade dostignuća, sjajna glazba, rađana i znanstvena tehnologija bez glazba, koje dostignuća, sjajna tehnologija bez koje danas ne možemo…

Punk na sto načina

stranica

13

Smućko može postati sladoled Ako ti ostane dovoljno

— pripremila brickzine ekipa. kroz jedan google docs.

31

ljubičasti


36

36

Jesi isprobao? Ako jesi, ocijeni Gladušev recept.

Želiš li nešto dodati ili maknuti iz Smućka?

Kad ga jede s prijateljima, Gladuš o sladoledu baš jako voli raspravljati. Zanima ga tako čačkaju li prodavači sladoleda uši dnom korneta ili što je bolje pojesti prije, čokoladno dno ili kremasti vrh sladoleda? Zanima Gladuša može li se od prebrzog jedenja sladoleda zalediti mozak. Ovoga mu je ljeta najveći misterij u kojem se agregatnom stanju nalazi sladoled u trenutku kad ga ližeš. a.) Tekućem b.) Krutom c.) Plinovitom d.) (postoji li još kakvo agregatno stanje)?

ilu

str

ira

la

ha

na

tin

to

31

ljubičasti Z …etjašulsop i išu etilućan ,ičo etirovta

smućko ratsekro ikilev nadej ej darg ikavS .atanemurtsni avtšonm do nejlvatsas .ebdalks ili emsejp enejlimo ejovs ami darg ikavS adak ortuju itarivs ilov ećšečjan hijn do ekeN i amI .oasop an eruj ilsardo a ,ulokš u etiruž dak etas enćon az enejnejiman us ejok ibdalks itačuvz ujanz enO .ujašuls i indub iktejir omas us adžom us ejilesevjaN .onžejn i opejil onbesop ejirp kit ,ortuju onar ,onar edovzi es ejok eno kapi ejovs ujavejp ecitp adak ,iduborp evs es ogen usiluk unčuvz ićujaravts ecinoid olos enzoutriv .aman derp ej ijok unad movon ilesev es ajok

Par sastojaka, malo igranja rukama, prljava kuhinja (ljuta mama?) i uživancija u moru okusa.

ejneđovzi az enejnejiman ebdalks i ujami ivodarG kuvz omas etjašulsoP .amajicakol minzar an gokilev ezuap ekilev emejirv az atširovd gokslokš ecilazid hijok s avodorb hikilev kuvz ili aromdo ivrp aN .erenjetnok ujavajlvats hijn an i ujadiks ivodarg ivs ,huls ivrp an onečer ejlob ili ,delgop ejivijlžap olam oka ila ,ončils itačuvz ugom ami darg ikavs ad ititavhs eteć ozrbu ,etenhulso ami darg šaN .etnemurtsni evijltanzoperp ejovs ilgom ag etsib amijok op atanemurtni onup ičuvz neseju adap otseč ajok ašiK .itanzoperp i ibmiram onup do nejlvatsas ratsekro oak urtsekro ,univajlmrg zu ,okaj adap okA .anofolisk .alenič ajokop i jnabub ,inapmit ujužurdirp es tsilos načuldo ej anO .ačirp agurd zorks ej aruB ićujadalks ežazjep eksdarg zork iruj aharts zeb ijok

.kemžič

adnav alarirtsuli

put pod noge 37

— jelena pervan. izbacuje recepte i priče iz rukava.

Njega (gotovo) svi znaju kao super programera. Ali jedan je dan rekao da iz Rijeke ide - u

Njega (gotovo)Tamo svi znaju Meksiko. je kao i nastavio igru super programera. Ali jedan je s novim tehnologijama, ali i dan rekao da iz Rijeke ide u upio posebnu vedrinu, Meksiko. Tamo je i nastavio igrudašak s novim ali i koje itehnologijama, nama donosi. upio posebnu vedrinu, dašak koje i nama donosi.

Smućko može postati sladoled Ako ti ostane dovoljno Smućka ili se u zadnji tren predomisliš i shvatiš da ti se zapravo ni ne jede ni ne pije već liže sladoled, Gladuš ti savjetuje da svoj Smućko izliješ u plastičnu šalicu i na sredinu šalice staviš žlicu. Zaledi Smućka na barem 5 sati, izvuci ga iz šalice i imaš ukusan sladoled.

abzalG hi nve nd okav s avokuv z

m at i r o r tk e l e 8 4

r.

stranica

7


tema broja 11

Ma gle, u svakom slučaju, mi smo iskoristili naš susret za suočavanje s nekim greškama, nije da nismo. Neki od nas podvukli su crte, rekli “neću nikad više”, izrazili smo razna nezadovoljstva te sami sebi i drugima priznali neizostavne greške u koracima. Prvo priznanje palo je u prvoj minuti razgovora. Znaš onaj zlatni lančić koji ti je poklonila mamina prijateljica? E, taj. Nema ga više, ja sam ga izgubila! Poslije ovoga smo bili spremni na sve, osjetili smo se jačima i vodeći se ovim primjerom krenuli smo od sebe. Potpisnica ovih redova osjetila je potrebu ispričati se svojim roditeljima, ali s petnaestak godina zakašnjenja, jer je greškom svoje jedinice prikazivala kao četvorke. Greška, kažeš... Ajde dobro. Ta riječ nas je asocirala na mnoga druga značenja, poput laganja ili nesporazuma, jer navedeni pojmovi u sebi sadrže česticu greške. Kakva god da ti je bila namjera, ipak si pogriješio. Idi dalje.

Svega je bilo na posljednjoj “sjednici” malog uredništva. Griješili smo i griješili: neki su kasnili, govorilo se uglas, skretali smo s teme, padali smo na testu iz gramatike... Sve ono što se obično događa kad se grupa sastane i dobije za zadatak jednu “izazovnu” (hmmmm…) problematiku.

Znači kako god okreneš – greška. Ja napišem slovo Z umjesto broja 7, ne znam što mi je! A tek ja! Ja napišem H umjesto K! U školi uvijek izostavim po tri slova u jednoj riječi, i tako stalno, kazao je treći glas. Onaj četvrti, kao neki glas razuma, donosi rješenje: Pa čemu vam služe gumice za brisanje? Hvala ti, ove greške se daju ispraviti. Kad govorimo o greškama u zadaći, kako ne spomenuti matematiku. Ja griješim u matematici. Ma, svi griješimo u matematici! Neki koji nemaju problem u zadaći imaju na drugim poljima. Minecraft, recimo. E, to je bed. Često pogriješim dok igram, uvijek stavim krivi blok... Uf, znamo taj osjećaj…

Prve asocijacije na grešku koje su iskočile bile su “zadaća” i “ljudi”. Zašto ljudi? Pa ljudi griješe, složili smo se. A zadaću ćeš često fulati, ili je nećeš napisati ili ćeš je napisati pogrešno, makar djelomično.

Ali dobro, recimo da ove pogreške možemo okarakterizirati kao lakše. Koje su teže, one od kojih se uplašimo? Meni bude strašno kad se dopisujem s nekim i kad mi tipkovnica ništa ne ispravi pa moram poslati još deset poruka. Ja se uznemirim kad razgovaram s nekim, mislim da poznajem tu osobu, a u stvari nemam pojma. Bila sam u parkiću i htjela sam uhvatiti tatu za ruku, a uhvatila sam neku ženu. Ja sam umalo

12 tema broja

13

je da se išao cijepiti, pa ga je učiteljica pregledavala. Zašto učiteljice ne vjeruju? Ivan* iz mog razreda pravi probleme i onda se samo čudi kad ga prozovu, kao da ništa nije zgriješio. Fakat Ivane, skrolaj malo one Instagram izlike. *ime je izmijenjeno

zagrlila jednu bakicu umjesto prijateljicu. U školi s leđa taknem nekoga misleći da mi je prijateljica, a zapravo ne znam tko je. Ok, ekipa, hajmo svi k okulistu poslije ovoga, za svaki slučaj! Postoje situacije kada pogriješiš, uhvatiš se za glavu, vratiš pogled, kad ono - još bolje. Rijetko se to događa, ali kad se dogodi zapamti se i onda prepričava. Kad kreneš bojiti krivom temperom, prijeđeš preko i skužiš da je ispala lijepa boja koju nisi planirao.

Što je s učenjem grešaka na tuđem iskustvu? Može se i tako. U školi smo imali lektiru, moja prijateljica ju je zaboravila doma i dobila je jedan. Otad uvijek nosim lektiru. Ja zapamtim i naučim pitanja koje nije znao onaj prije mene u imeniku. Sve je to u redu, ali sjetimo se da kampanjsko učenje ima mnooogo nedostataka. Treći primjer učenja iz tuđe greške je jednostavno realan. Učio sam prijatelja voziti biciklu, on nije zakočio i pao je niz stube. Iz njegove greške naučio sam da mu ne dam više svoju biciklu.

Jednom sam bio u studiju za razvijanje fotografija. Slučajno sam odmah stavio foliju, ostale su mi kapljice i zaboravio sam ih osušiti, na kraju je izgledalo kao neki specijalni efekt. A zapravo je bila greška u postupku. Eto, nekad se treba prepustiti greškama.

Zec mi je pojeo zadaću.

Morali smo obraditi onu popularnu ‘na greškama se uči’. Što se toga tiče, kao stav iznosimo sljedeće. Uzela sam bratovu majicu i zaboravila je vratiti. Naučila sam da bratove stvari koje diram, moram vratiti na mjesto, da ne bi skužio. Ako već griješimo, naučimo to dovesti do perfekcije.

Prijatelj je došao u školu i rekao: pas mi je umro pa uskrsnuo. Nisam stigao napisati zadaću jer sam se čudio. Trebamo li reći da je ovo fora s neke Instagram stranice? Jednom je prijatelj shvatio da nema povijest pa se vratio doma. Kad je došao, rekao

Nakon što smo to utvrdili, lagano smo prešli na najbolji izbor opravdanja za greške koja smo čuli ili sami dali. Pa počnimo.

Vječito pitanje, vječita borba, tko više griješi – djeca ili odrasli? Odrasli zbog greške mogu dobiti otkaz jer imaju veću odgovornost. Ako si računovođa i trebaš naručiti 10 olovaka, a ti naručiš 10000 to je veća greška nego kad padneš i ozlijediš se. Djeca zbog greške mogu završiti u kazni, a odrasli u zatvoru. 1:0 za djecu! Mnogo je grešaka koje nas baš ljute. Spoileri, na primjer, e to su pravi daveži, usuglasili smo se. Međutim, nismo se mogli složiti je li pogrešno piti Coca-Colu. Napravila sam grešku jer sam popila 12 čaša Coca-Cole u nekoliko sati, poslije mi nije bilo dobro. Stiglo je tek jedno priznanje.

Stigli smo pretresti i gramatička pravila. Neke od nas živciraju oni koji ispravljaju gramatičke pogreške, druge pak smeta kada netko uporno griješi i piše... primjerice, “dali”... A primijetili smo isto tako jednu opću nepravdu, a to su tiskarske greške. Odrasli, to vam je još jedan propust. Sjednicu smo priveli kraju savjetima, kako to obično biva. Čemu sjednice ako na njima ništa ne zaključujemo? Ne može se pogriješiti s dobrom starom Ispeci pa reci! Kažu da se iz grešaka uči. To znači ako puno griješiš, bit ćeš genij. Više griješi pa nećeš pogriješiti. Nemojte se ljutiti na djecu jer vi griješite više. Tekst je nastao kao dio aktivnosti Malog uredništva Brickzinea u Vijeću mladih Benčić.

— anja kožul. lovac na greške.


58 filozof za 5

Bečka šnicla, valcer

i… filozofiranje

Kada se spomene filozofija na um padaju dvije stvari - oni prijatelji koji beskonačno puno razglabaju (a tebe navode na razmatranje raznih kombinacija sa selotejpom i ustima) i imena sa satova povijesti na kojima se učilo o Staroj Grčkoj. Sokrat, Platon, Aristotel, to su, kao, glavni filozofi… Sve je to u redu, ali najljepše plodove filozofija je dala u 20. stoljeću, a o tome se u školi vrlo rijetko uči. Dakle, mjesto radnje je lijepi Beč, a točno vrijeme između dva svjetska rata, od 1918. do 1939. godine. Zamislimo grad koji se oporavlja od šoka da više nije središte goleme i slavne Austro-Ugarske Monarhije, a pred vratima mu se šulja njemački nacizam i Hitler koji je i rođen u Austriji. Ludilo.

Znanost ili ništa! U takvoj atmosferi, ali ne zbog pesimizma ili straha, već zbog vjere u znanost i razum, ekipa znanstvenika zaključuje da je vrijeme proglasiti kraj filozofije, većinu problema o kojima se stoljećima raspravljalo besmislenima, a povjerenje pružiti znanostima poput fizike, kemije, biologije, matematike i logike i najvažnije - analize jezika. Zbog te vjere u znanost i logiku, pravac se zove logički pozitivizam. Obično se smatra da je aktivnost Bečkog kruga počela 1924. godine dolaskom filozofa i fizičara Moritza Schlicka u Beč. Važna su imena i Rudolf Carnap, Otto Neurath, Herbert Feigl, Friedrich Waismann, a idol grupe bio je Ludwig Wittgenstein. Izguglati vrijedi sva imena jer su imali i bogate i neobične živote, posebno Wittgenstein.

je jedan njegov student pri odlasku na predavanje. Nije potpuno jasno zašto, a jedna od verzija kaže da je studenta nervirala filozofija koja bi pokazivala besmislenim vjerovanje u religiju i tradicionalni moral. Bečani možda nisu uništili filozofiju, ali su promijenili pristup raspravama i problemima. Zapravo, na neki način, spasili su filozofiju s puta prema besmislenom, a paradoksalno nacizam je tjeranjem ključnih filozofa iz Beča pomogao da se njihove dobre ideje još više rašire svijetom… — kristian benić. a brate, što ga taj može pisati...

Pozitivisti iliti “Bečani” su stalno govorili o jeziku, značenju i smislenosti, pa se stječe dojam da je to ponajprije filozofija jezika. Vjerovali su da je ljudsko znanje izraženo jezikom, pa je zato i analiza jezika analiza sveukupnoga ljudskoga znanja. Osim same filozofije jako su zanimljive i životne sudbine ključnih “antifilozofskih” junaka. Dobar dio njih bili su Židovi pa su pred nacistima, koji su postajali sve snažniji, otišli u SAD, Australiju, Englesku gdje im je utjecaj bio dosta jak te su usmjerili tzv. analitičku fiilozofiju koja je danas jako popularna. Vještine analize jezika, rečenica i pojmova jako su korisne u raznim zanimanjima, od bankarstva do medicine.

ilustrirala klarxy.

Jedan od najinspirativnijih i najpoznatijih pravaca filozofije razvio se ne tako davno u nama ne previše dalekom Beču, a glavni cilj mu je bio filozofiju - UKINUTI! Ok, trunku pretjerujemo, ali nismo ni daleko od istine.

...a grad je i u tvojim ušima

...a grad je i u tvojim ušima

ilu

ilu

str

str

iral

iral

a klarxy.

a klarxy.

Filozofija spašena iz ralja nacizma Glavnoga filozofa Moritza Schlicka 1936. godine ubio

esi li ikad stao i pažljivo osluškivao esisve li zvukove ikad stao i pažljivo osluškivao kojima si okružen? sve zvukove si“Hm, okružen? Tipa, baš staokojima i pomislio možda nešto od ovoga mogao Tipa, bašbih stao i pomislio “Hm, i iskoristiti?", pitao sam svojedobno možda bih nešto od ovoga mogao jednog glazbenog producenta i iskoristiti?", pitao samnegdje svojedobno dok smo prolazili kroz centar Rijeke, jednog producenta usred dana (ovo biglazbenog trebao biti hint na gužvu tada na cestama). Dobio Rijeke, sam odgovor dok koja smojeprolazili kroz centar negdje k'o iz topa: "Ne, mislim da bih poludio.".

usred dana (ovo bi trebao biti hint na gužvu kojaUjeneku tada nagacestama). Dobio sam odgovor sam ruku razumio: producenti uvijek k'o izimaju topa: "Ne, mislim bih zvukova poludio.". velike arhive puneda raznih i

dotiče, umiruje, uznemiruje, fascinira. Nema tog umiruje, uznemiruje, fascinira. Nema tog osjećajadotiče, koji ne može biti potaknut zvukom.

zvukova iz okoline (valovi, brodovi, trajekti, glasovi...) zvukova iz okoline (valovi, trajekti, glasovi...) stvarale melodije koje subrodovi, potom emitirane kroz stvaralenekoliko melodije kojepostavljenih su potomduž emitirane zvučnika obale. kroz

Gradski život predstavlja u zvučnom smislu pravu buku, ne samo na ulici, nego i u našim domovima Gradski život predstavlja u zvučnom smislu pravu punim raznoraznih uređaja. Zato su nam sve buku, ne samo na ulici,kojima negosei u našim domovima zanimljivija istraživanja i instalacije punim raznoraznih uređaja. želi "probiti" tu kakofoniju i potaknuti noveZato su nam sve doživljaje već poznatihistraživanja zvukova ili razmišljanje zanimljivija i instalacije kojima se kako bi sve oko nas moglo zvučati drugačije. želi "probiti" tu kakofoniju i potaknuti nove Nekim zvučnim istraživačima upravo je to cilj: već poznatih zvukova pokazatidoživljaje da bi upravo stanovnici grada trebali ili razmišljanje kako bi usve oko nasnjegova moglozvuka. zvučati drugačije. igrati veću ulogu određivanju

nekoliko zvučnika postavljenih duž obale.

osjećaja koji ne može biti potaknut zvukom.

uglavnom im ne nedostaje novih. Ktome, život u Nekim zvučnim istraživačima upravo je to cilj: je npr. privremeno postavljen gradu pretpostavlja bombardiranje zvukom sa pokazati da bi upravo stanovnici grada trebali U neku sam ga ruku razumio: producenti uvijek U Melbournu svih strana u bilo kojem trenutku, do te mjere golemi teremin koji je svojim elektronskim igrati veću ulogu u određivanju njegova zvuka. imaju velike arhive pune raznih zvukova i zvukovima prolaznike poticao na smijeh, čuđenje, da ljudi često traže neki način kako pobjeći od uglavnom imtone toga. Ako većnedostaje ne možemo,novih. mozak Ktome, to odradiživot uples pa i grupno vježbanje. U Tel Avivu su na niz za nas i nakon nekogbombardiranje vremena prestanemo postavljeni mikrofoni, a zvukove koje postavljen Melbournu je npr. privremeno gradu pretpostavlja zvukom sa lokacija U zvukove na koje se naviknuo. Alimjere ako su "lovili" moglo se miksati na gradskom trguelektronskim golemi teremin koji je svojim svih primjećivati strana u bilo kojem trenutku, do te baš želimo promatrati svijet oko sebe, zvuk ne i tako kreirati novi zvuk grada. U Edinburghu zvukovima prolaznike poticao na smijeh, čuđenje, da ljudi često traže neki način kako pobjeći od možemo izbjeći. Zapravo, osjetilo sluha je prvo s su sličnom akcijom pratili zvukove kukaca plesbipa i grupno U Tel Avivu su na niz toga.kojim Akopočinjemo to već ne možemo, mozak to nego odradi i ptica kako upoznavati svijet, još prije istražili kolikovježbanje. ljudi utječu na li smo rođeni.nekog Slušanjevremena je temelj bilo koje vrste njihovo lokacija ponašanje.postavljeni Za razliku odmikrofoni, Chicaga koji a zvukove koje za nas i nakon prestanemo zadarskese Morske orgulje, komunikacije i društvene interakcije. Polovica Ali akoje naumio suiskopirati "lovili" moglo miksati na gradskom trgu primjećivati zvukove na koje se naviknuo. u New Yorku su odlučili postaviti nekoliko ljudi na planetu živi u gradovima, a zvuk tih istih i tako kreirati novi zvuk grada. U Edinburghu baš želimo promatrati svijet oko sebe, zvuk ne gradova znatno oblikuje njihove živote. Zvuk nas zvučnih tuba u gradsku luku. One su na temelju

možemo izbjeći. Zapravo, osjetilo sluha je prvo s kojim počinjemo upoznavati svijet, još prije nego li smo rođeni. Slušanje je temelj bilo koje vrste komunikacije i društvene interakcije. Polovica ljudi na planetu živi u gradovima, a zvuk tih istih gradova znatno oblikuje njihove živote. Zvuk nas

su sličnom akcijom pratili zvukove kukaca i ptica kako bi istražili koliko ljudi utječu na njihovo ponašanje. Za razliku od Chicaga koji je naumio iskopirati zadarske Morske orgulje, u New Yorku su odlučili postaviti nekoliko zvučnih tuba u gradsku luku. One su na temelju

U Karlsruheu su poželjeli istražiti zvučne dimenzije pojedinih dijelova grada kako bi i zvuk bio jedna od U Karlsruheu suprilikom poželjeli istražiti zvučne dimenzije odrednica budućeg urbanog planiranja. Na pojedinih dijelova grada kako bi i zvuk bio jednaa od pojedina mjesta u gradu postavljeni su mikrofoni, sve što oni hvataju dostupno je putemplaniranja. livestreama Na odrednica prilikom budućeg urbanog na službenoj web stranici projekta te uz to služi pojedina mjesta u gradu postavljeni su mikrofoni, a za zvučne instalacije i umjetničke performanse. sve štoPored oni hvataju je putem livestreama toga, plandostupno je putem aplikacije omogućiti na službenoj web projekta te uz to služi građanima dastranici ocijene zvukove kojima su okruženi.

za zvučne instalacije i umjetničke performanse. Jedan od starijih projekata koji uključuje zvukove Pored toga, plan je putem aplikacije omogućiti grada jest onaj britanskog umjetnika Stanze, koji građanima da ocijene zvukove kojima su okruženi. je na soundcities.com skupio zvukove stotinjak gradova. Mjesto nastanka svakog zvuka zabilježeno je na Googleprojekata Mapsu, a njemu za nastupe, Jedan od starijih kojisluže uključuje zvukove umjetničke instalacije i podučavanje kako grada jest onaj britanskog umjetnikadrugih Stanze, koji snimati svoj grad. Ako mislite da imate dobru je na soundcities.com skupio zvukove stotinjak snimku iz svoga grada, možete mu je i poslati.

Zvučni karburator karburator srpanjZvučni 2020. Riječkisrpanj lukobran / Molo longo 2020.

Riječki lukobran / Molo longo

Skulptura od soli satkana od zvukova Rijeke. Autor Damir Martinović Mrle o ovom radu Skulptura odsvoj soli satkana odgrad zvukova Rijeke. kaže: "Svaki grad ima identitet. Svaki ima svoj zvuk, frekvenciju u kojoj svakodnevno Autor Damir Martinović Mrle o ovom radu pulsira, pokazuje karakteristične, sebi svojstvene kaže: "Svaki grad ima svoj identitet. Svaki grad znakove života. A kako zvuči Rijeka?"

ima svoj zvuk, frekvenciju u kojoj svakodnevno pulsira, pokazuje karakteristične, sebi svojstvene neprestano mijenja. Zvukovi ptica znakove života. šumskih A kako životinja, zvuči Rijeka?"

ili organizama u morskim dubinama, snimke toka Rječine, pucanje leda, škripanje konopa noću u lučici, lom oluje, zvuk koji nastaje u nekadašnjim tvorničkim neprestano mijenja. Zvukovi šumskih životinja, ptica prostorima... sve ono što nam promiče, može se naći ili organizama u morskim dubinama, na Vičićevom Bandcampu. Kad se postavljala izložbasnimke toka zvukova podmorja, hidrofoni postavljeni u riječkoj Rječine, pucanje leda, škripanje konopa noću u lučici, luci emitirali su zvuk na izložbu u stvarnom vremenu. lom oluje, zvuk koji nastaje u nekadašnjim tvorničkim

prostorima... sve ono što nam promiče, može se naći

Ono što čujemo utječe na to kako nešto vidimo. Stoga Vičićevom postavljala izložba i tebena čitatelju pitam zaBandcampu. kraj: jesi li ikadKad stao se i pažljivo osluškivao sve zvukove grada hidrofoni kojima si okružen? zvukova podmorja, postavljeni u riječkoj

gradova. Mjesto nastanka svakog zvuka zabilježeno I mi svoje zvukove trku imamo... je na Google Mapsu, a za njemu služe za nastupe, Zvukove Rijeke, odnosno njezine industrijske umjetničke instalacije i podučavanje drugihbaštine, kako luci emitirali su zvuk na izložbu u stvarnom vremenu. prirode i podmorja već godinama bilježi Ivo Vičić, koji — snimati svoj grad. Ako mislite da imate dobru tako ujedno stvara zvučnu baštinu svijeta koji se bruno župan. zvučnik grada. Ono što čujemo utječe na to kako nešto vidimo. Stoga snimku iz svoga grada, možete mu je i poslati. i tebe čitatelju pitam za kraj: jesi li ikad stao i pažljivo osluškivao sve zvukove grada kojima si okružen? I mi svoje zvukove za trku imamo... Zvukove Rijeke, odnosno njezine industrijske baštine, — prirode i podmorja već godinama bilježi Ivo Vičić, koji bruno župan. zvučnik grada. tako ujedno stvara zvučnu baštinu svijeta koji se

stranica

11


kontejneri

9 U 2 H R 5 T 4 1J 4 G E 322 T N O R K E N Sve vidiš, sve znaš, imaš oči i uši. Rijeka je luka, luka je kontejner. A što je to zapravo i što se tamo događa? Koliko uzbudljive i važne mogu biti te ružne grdosije? Otkrivamo da o njima ovisi grad, ali i svakodnevne zabavne zanimacije.

stranica

Nismo. Govorimo o njima jer imamo osjećaj da ih gledamo svaki dan. Tražiš li centar s Trsata vidiš - kontejnerski terminal. Stojiš li na krovu Towera i gledaš

— pripremili: bojan grbavac (brodovi u rijeci), damir medved, kristian benić. dizalice.

11

racionalizacije manipulacijskih i skladišnih operacija.”. Najviše ih se fizički gradi u Južnoj Koreji i od tamo završavaju na svjetskim morima. Treba znati i da osim što se logično razlikuju dimenzijama, kontejneri mogu biti i za različitu vrstu tereta: za suhi teret, izotermički kontejneri (recimo hrana koju je potrebno hladiti), kontejneri za rasute terete, kontejneri za plinove i kontejneri za tekućine. Kontejneri su najčešće crveni i tamno plavi, ali ima i drugih boja - recimo tvrtka“ONE” ima ružičaste kontejnere i njih ne možeš promašiti kad su na hrpi. Na kontejnerima dosta toga i piše - osim manjih oznaka broja, kilaže i sl. velikim slovima vide se natpisi, npr. COSCO, Hamburg… Što je to zapravo? To su nazivi operatora kontejnerskih brodova. Oni posjeduju brodove i kontejnere te osiguravaju u suradnji s partnerima prijenos robe od proizvođača do potrošača. Najveći su: APM - Maersk, Mediteraranea Shg Co., COSCO Group, CMA CGM Group, Hapag Llyod, ONE…

Kontejneri za tech geekove

14

O

nome tko ih voli, a ponekad i onima kojima nisu baš nešto posebno, pojedini prizori iz Ratova zvijezda oduzimaju dah. Jedan od takvih je onaj kada se pojave ATAT “hodači”, 20 metara visoke dobro opremljene borbene jedinice Carstva kojima ni dubok snijeg na Hothu ne predstavlja neki poseban problem. Nisu nešto stabilni, ali su moćni. Zar smo poludjeli i priču o Rijeci kao Europskoj prijestolnici kulture započinjemo AT-AT-ima? Što je sljedeće? Rey s lightsaberom na Korzu?

Otkako su kontejnerski brodovi postali glavno sredstvo prijevoza robe krajem 20. stoljeća i to na udaljenost od desetak tisuća kilometara, postalo je neobično važno znati u svakom trenutku gdje se nalazi svaki paket koji se prevozi. S napretkom u tehnologiji sada je većini tvrtki omogućeno da uvijek znaju točnu lokaciju svog broda i dalje obavještavaju svoje kupce o tijeku plovidbe. Štoviše dostupni su i servisi koji svakome omogućuju praćenje brodova širom svijeta poput https://www. myshiptracking.com/ što je izrazito fora. Pozicija

12

0,07 $ Ukupni trošak transporta Kina - USA po jednom iPhoneu je 0,07 USD.

svakog kontejnera na brodu poznata je od trenutka ukrcaja jer se o tome brine poseban vrlo profesionalan i složen program koji osigurava optimalan raspored tereta i stabilitet broda. Važno je znati da to rade pravi znalci i da je složeno kao proizvodnja bilo kakve videoigre, ako ne i teže jer pogreške ovdje su prave i teško se opraštaju. Jednako je složeno i upravljati kontejnerskim terminalnom u realnom vremenu, a u budućnosti AI (umjetna inteligencija) i roboti igrat će ključnu

ulogu u cjelokupnom radu i upravljanju lukama kroz preciznu i neumornu obradu i analizu podataka te odgovarajuću komunikaciju putem 5G mreža. Dobro zapamtite ovu procjenu iz Kine: Close to 150,000 robots will be bought in China this year. China is also expected to exceed the U.S. and Europe in the installed base of robots in factories this year. Engleski znaš.

Riječki kontejner Riječki kontejneri žive na Brajdici. Brajdica nije previše stara, nastala je 1978.-e godine nasipanjem mora te je smatrana privremenim terminalom. Prvi kontejneri u Rijeku su počeli

2

m

Iskrcavanje kontejnera na automatiziranom kontejnerskom terminalu traje prosječno 2 minute, rekord je 35 sekundi u eksperimentalnim uvjetima.


u grad - vidiš kontejnerski terminal. Čak s nebodera dalekog Zameta možeš vidjeti, pogađaš, kontejnerski terminal. I dizalice, naš zamišljeni AT-AT, kako kontejner jedan po jedan iskrcavaju ili ukrcavaju na ogromne brodove.

Većina svjetskih kontejnera koji dolaze u Sredozemlje svoj put započinju na Dalekom istoku (u Kini,

No koliko doista razumijemo što se uistinu događa u tom svijetu? Znamo li kolika je snaga tog ružnog metalnog - kontejnera. Praktički nema uzbudljivije stvari koja stiže do nas, a da bar u jednom dijelu svojeg nastanka nije bila u tami kontejnera. Bez obzira bio to Nintendo Switch, “falš” Messijev dres ili “prava” Fred Perry jakna. Teško je dovoljno naglasiti kolika je uloga brodskog prometa kontejnerima u svjetskoj trgovini. Upravo putem kontejnera različite vrste prijevoza brodovi, vlakovi, kamioni, povezuju se u jedan sustav. Danas se najveći broj kontejnera među kontinentima prevozi brodovima opremljenim upravo za njihov prijevoz. Oni su sve veći i veći jer brodarske tvrtke žele što veću količinu kontejnera prevesti odjednom te tako smanjiti troškove. Zbog toga ulažu velika sredstva u izgradnju novih i velikih brodova.

stranica

Stvar s kontejnerima je da izgledaju nevjerojatno jednostavno. Pa zašto i kako se toga nitko nije ranije sjetio? Zaživjeli su za ozbiljno tek debelo nakon Drugog svjetskog rata, kada 1955. i 1956. godine Malcom McLean (poslovna strana) i Keith Walton Tantlinger (inženjerska strana) stvaraju kontejner i sustav prijevoza nalik današnjem. Prvi kontejnerski brod bio je zapravo na brzinu prerađen tanker za naftu! O povijesti kontejnera postoji odlična knjiga The Box za koju je i Bill Gates jednom prilikom rekao da mu je jedna od najboljih koju je pročitao - zato jer je riječ o nečemu što je promijenilo svijet radikalno kao i njegovi Windowsi digitalnu kulturu.

15

mjesto gdje se više brodova može vezati istovremeno uz pretovar jedne ili više vrsta tereta. Najveći kontejnerski terminali na svijetu su: Shangai, Singapore, Ningbo-Zhoushan, Shenzhen, Guangzhou, Busan, Hong Kong, Qingdao, Tianjin i Dubai. Prvi na listi iz Europe je Rotterdam - tek 11. Terminali se stalno odmjeravaju tko je najveći po broju prekrcanog tereta.

27.600 kg Koreji ili Japanu). Nije nikakvo čudo da se najveći kontejnerski terminali nalaze u Kini jer ta je zemlja postala “tvornica svijeta”, praktično sve što vam padne na pamet - proizvodi se ondje. Brodovi se kontejnerima pune na kontejnerskim terminalima, mjestima gdje je sve pripremljeno da bi se kontejneri što prije nakrcali na brodove, kojima primjerice od Dalekog istoka do sjevernog Jadrana treba otprilike 30 dana plovidbe. Sama riječ “terminal” u pomorstvu podrazumijeva

U veliki 40 FT kontejner može se maksimalno ukrcati robe težine 27.600 kg, odnosno volumena 67,7 m3. Tako da u jedan kontejner stane primjerice 44.000 pametnih telefona.

Kontejner: od glave do pete Naziv kontejner potječe od engleske riječi “container” (contain – sadržavati), a znači sve ono što u sebi može sadržavati nešto drugo. Stručnjaci će reći strogo: “Kontejner je manipulacijska prijevozna oprema, najčešće u obliku zatvorene posude, koja služi za formiranje krupnih manipulativnih jedinica tereta u cilju

tema broja 13 stizati nešto ranije i to je bio ogroman problem - bili su smješteni nasred obale - ispred tržnice i ispred Robne kuće RI, tamo gdje su danas jahte i klizalište za Božić. Fotografije iz tog vremena izgledaju nevjerojatno. Kada se izgradila Brajdica smatralo ju se privremenom jer je Bakarski zaljev, odnosno Bakarac, bio sedamdesetih zamišljen kao mjesto pravog terminala. Za to su zamislili odvaliti pola brda što na kraju nisu napravili. Bolje je nasipati more, to je naše mišljenje. Danas u Rijeku dolaze veliki kontejnerski brodovi dvaju velikih saveza. Utorkom stižu brodovi Ocean saveza, a petkom 2M saveza. Svi oni na put kreću iz Kine te posjećuju niz luka do Rijeke. U Rijeci ti brodovi pristaju na kontejnerski terminal na Brajdici koji se zapravo zove Adriatic Gate Container Terminal i njime upravlja poduzeće s Filipina (!), odakle se onda kontejneri krcaju na vlakove i kamione i otpremaju prema krajnjim odredištima, ili pak suprotno, kontejneri s vlakova i kamiona ukrcavaju se na brod. Ukrcaj i iskrcaj kontejnera jednom se riječju zove manipulacija. Da bi ona bila brza, potrebna je adekvatna oprema. Tu je u akciji riječka AT-AT ekipa kako ih zovemo od dragosti: kad brod dođe na Brajdicu, iznad njega se rasklapaju velike dizalice (mostovi) kojima upravljaju osposobljeni ljudi. Njihov je zadatak u što kraćem vremenu iskrcati sve kontejnere s broda i nakrcati druge na brod, pritom pazeći da ne dođe do oštećenja kontejnera. Na Brajdici postoje četiri dizalice, dvije plave (panamax) i dvije narančaste (post-panamax). Plave su namijenjene za manipulaciju kontejnera s manjih brodova, a narančaste su veće i imaju veći domet pa se koriste za manipulaciju kontejnera s brodova matica. Trenutačno su najveći kontejnerski brodovi koji dolaze u Rijeku dužine 353 metra, a smještaju 15.200 TEU jedinica. Dolaze petkom, a može ih se lako prepoznati jer su većinom

plave boje i dominiraju Riječkim zaljevom kad se pojave.

24.000

Najveći kontejnerski brod prevozi 24.000 kontejnera i veći je od američog nuklearnog nosača aviona klase Nimitz.

Ako ste primijetili ti najveći brodovi čak i vire malo izvan terminala te su prednjim krajem (pramcem) vezani za posebnu bovu. To je zato jer su ti brodovi cijele zgrade pod morem. Zamislite zgradu od 12 metara pod morem pa ćete si lakše dočarati koliko je to veliko. Osim obalnih kontejnerskih dizalica (mostova) Brajdica ima i drugu opremu za rad s kontejnerima. Mostne dizalice za željeznicu napravljene

su tako da vlak s vagonima dođe ispod njih i onda se na njega slažu kontejneri. Slično funkcioniraju i mostne dizalice za skladišni prostor. Rijeka za sada nije rekorder i ne znamo kakvo sjedište kontejnerskog prometa, kao ni cijela Europa u usporedbi s Kinom i SAD-om, ali s kontejnerima rade neki vrijedni ljudi, veza su sa svijetom i zapravo ono što Rijeku doista Usijano more drži na mapi kao travanj – srpanj 2020., Exportdrvo neko mjesto na koje trebaš Izložba na kojoj se umjetnici svjetskoga pomisliti.

SADRŽAJ 44

glasa bave neobičnim pojavama vezanima uz more - iskopavanjem nafte i ruda u moru, uspostavljanjem offshore poreznih oaza na morskim obalama put pod nogei pokretanjem start-upova u naseobinama u Programerova meksička avantura međunarodnim vodama.

Kako je otići u Meksiko, tražiti prijatelje za rad na VR aplikacijama, ali umjesto toga sprijateljiti se s bakom koja prodaje naranče?!

vrtlar na betonu Zelene pogreške

Nikome posađena rajčica na balkonu nije uspjela . ić č iz prve. O tome nam va o nitko ne može više reći a k an od Ane zvane Povrće. a il

t us

ri

l ra

arheologija na asfaltu Što bi Marso mislio o nama da nas iskopa?

858

54

Leopold i Piroška prošli su na arheološkim iskopima svašta, ali prvi su put počeli razmišljati kako izgleda i taj arheolog s Marsa.

doviđenja! Samo ćemo reći - disleksijo,

tema broja Greška!

do fonta je! Nije greška do tebe, dizajniranje

Zeznuta tema, ali i mi smo zeznuti. Nitko nije rođen ni kao glazbenik ni kao slikar ni kao Batman. Pokušaji, eksperimenti, zezovi, failovi… često su nešto najbolje što ti se može dogoditi.

58

dizajniranje Nije greška do tebe, do fonta je!


obavijesti


br. 1, god. i - 2018. | rijeka, lipanj 2018.

.8102 jnapil ,akejir | .8102 - i .dog ,1 .rb

magazinmagazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaranju magazi o stvar kulture za kulture djecuza kulture djecu za kulture djecuza kulture djecu za kulture djecu br. 1, god. i - 2018. | rijeka, lipanj 2018. .8102 jnapil ,akejir | .8102 - i .dog ,1 .rb

GRAD RIJEKA

.8102 jnapil ,akejir | .8102 - i .dog ,1 .rb

kulture za kulture djecuza kulture djecuza kulture djecuza kulture djecu za kulture djecuza kult dj magazinmagazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaranju magazin o stvaranju mag o st

br. 1, god. i - 2018. | rijeka, lipanj 2018.

slobodan primjerak karejmirp nadobols

slobodan primjerak karejmirp nadobols

riaza vtgusajon manmagazin ria zavgtusajon manmagazin riaoza vstvaranju tgusajon manmagazin rioa zavstvaranju gtusajon manmagazin riaoza vstvaranju tgsaomnmagazin iozastvaranju gam magazin o stvaranju mag o st uecreujtdluakz kulture uecreujtdluakzza kulture uecredjecu ujtdluakzza kulture uecrdjecu eujtdluakzza kulture uecrdjecu eujtdluakzza kulture erdjecu utlukza kulture djecuza kult dj

riaza vtgusajon manmagazin ria zavgtusajon manmagazin riaoza vstvaranju tgusajon manmagazin rioa zavstvaranju gtusajon manmagazin riaoza vstvaranju tgsaomnmagazin iozastvaranju gam magazin o stvaranju mag o st welt uecreujtdluakz kulture uecreujtdluakzza kulture uecredjecu ujtdluakzza kulture uecrdjecu eujtdluakzza kulture uecrdjecu eujtdluakzza kulture erdjecu utlukza kulture djecuza kult dj www.welt.hr

Profile for coflek

Najveća knjiga u gradu - XXXL Brickizine  

Best of Brickzine - odabir najboljih članaka iz 4 tiskana izdanja Brickzinea

Najveća knjiga u gradu - XXXL Brickizine  

Best of Brickzine - odabir najboljih članaka iz 4 tiskana izdanja Brickzinea

Profile for coflek
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded