Page 1

Sretan Uskrs!

GRAD VELIKA GORICA

Veća prava za komunalne radnike Str. 5 

Velika Gorica ●22. 3. 2018. ●Broj 370●Godina XVIII

BESPLATNI

Turopoljski festival folklora u Lisinskom

HNK Gorica na putu u Prvu ligu

STR. 40

STR. 24-25

Novi ljudi na čelu komunalnih društava

Str. 44

Str. 18-19

KK Gorica se vraća u najviši rang Više od 117.000 vjernih slušatelja je sa nama svaki dan. Potražite nas na 88.60 MHz


2

370

MOZAIK

Riječ urednika Rani ovogodišnji Uskrs pomaknuo nam je datum u drugu polovicu ožujka. Iako je proljeće već trebalo biti na vratima, još uvijek nam je u sjećanju ovogodišnji čudljivi ožujak koji nas je podsjetio na sve nekadašnje proljetne draži. Početak ožujka je bio potpuno bijel a velike količine snijega mnoge od nas su nagnale na razmišljanja kako je ipak to trebalo biti dva mjeseca ranije

da nam pred vrata donese bijeli Božić. No, umjesto bijelog Božića dobili smo bijeli ožujak, a kako je ova zima bila varljiva i dugo nas podsjećala na proljeće ne bismo se iznenadili kada bi nam Uskrs vratio zimu. Snijeg je donio mnogo problema, zimska služba je u konačnici ipak dobro odradila sve svoje poslove, a osim putnika, poljoprivrednika i građevine trpili su i sportaši pa su tako sva

natjecanja u nogometu odgođena za čak dva do tri tjedna. Danas Vam nudimo mnogo zanimljivih tema i tekstova. Uz brojne gradske teme bili smo u općini Orle i porazgovarali s građanima o njihovim problemima, a u ovom broju predstavit ćemo i porazgovarati sa predsjednikom Skupštine Zagrebačke županije Damirom Mikuljanom. Nismo zaboravili ni da su nedavno tri velikogoričke

gradske tvrtke dobile nove direktore, pa je onda red da ih danas predstavimo u Reporteru. Marko Vidalina će nam nešto ispričati o najstarijem frizerskom salonu u Gorici, a Kristina, Ivana, Matea i Suzana nam donose brojne priče iz života mladih i gradskih kvartova. Naravno, kakve bi nam novine bile bez sporta, a toga i ovaj puta ima podosta. Krenimo onda po redu….

Prijavite se za Drugo svjetsko prvenstvo u pripremanju kotlovine

R

u spravljanju kotlovine imati novu priliku za dokazivanje kaže Damir Kotrman iz Rotary kluba Velika Gorica. Sve dodatne informacije i obrazac za prijavu ekipa za Svjetsko prvenstvo u kotlovini može se pronaći na internetskoj stranici www.kotlovina.com. Za ocjenjivanje kotlovine odabran je i stručni žiri kojeg će sačinjavati ljubitelji i poznavatelji dobre hrane predvođeni vrhunskim velemajstorom kulinarstva Tomislavom Špičekom. Velikogorički rotarijanci prvenstvo organiziraju u suradnji s Plemenitom općinom turopoljskom, a ovogodišnje prvenstvo bit će dio manifestacije Turopoljsko Jurjevo koju organiziraju turopoljski plemenitaši i koja svake godine privlači tisuće posjetitelja u stari dvorac Lukavec.  Tekst i fotografije:  Rotary klub Velika Gorica

otaty klub Velika Gorica i ove godine organizira Svjetsko prvenstvo u pripremanju kotlovine koje će se održati u nedjelju, 22. travnja 2018. godine, u starom dvorcu Lukavec. Novac prikupljen kotizacijama i prodajom kotlovine namijenjen je humanitarnoj akciji velikogoričkih rotarijanaca ‘Pet za izvrsnost’ kojom se potiče izvrsnost mladih Velikogoričana, dodjeljuju stipendije, financiraju programi namijenjeni mladima. Uprvo su počele prijave za ovogodišnje natjecanje u pripremanju kotlovine. - U kontinentalnoj Hrvatskoj svi tvrde da je baš njihova kotlovina najbolja i da samo oni znaju tajne koje odabrano svinjsko meso, kobasice i začine pretvaraju u deliciju koja se spravlja u kotlu. Upravo to nas je i lani motiviralo da organiziramo prvo prvenstvo, pa će 22. trvanja svi koji se žele okušati

Sretan Uskrs! Velika Gorica ●22. 3. 2018. ●Broj

Broj 370, Godina XVIII Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 22.ožujka 2018.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Nenad Črnko Grafičko oblikovanje: Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Rožić, Marko Vidalina, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Miljenko Milanović, Tin Meštrović, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Ivana Kovačević, Kristina Glavaš, Anes Šuvalić, Vitomir Štuban

Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak:Vjesnik d.d. Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ upisan je u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

370●Godina XVIII

GRAD VELIKA GORICA

Veća prava za komunalne radnike Str. 5 

BESPLATNI

Turopoljski festival folklora u Lisinskom

HNK Gorica na putu u Prvu ligu

STR. 40

Novi ljudi na čelu komunalnih

STR. 24-25

društava

Str. 44

Str. 18-19

KK Gorica se vraća u najviši rang

Naklada: 10.000 Više od 117.000 vjernih

slušatelja je sa nama svaki dan. Potražite nas na 88.60 MHz


370

3

GRAD VELIKA GORICA

GRADSKO VIJEĆE: raspravljalo se o aktualnim pitanjima P

Bazen je top tema

Izgradnja bazena među najaktualnijim je temama u gradu, ako je suditi po vijećničkim pitanjima. Darko Bekić (HDZ) pitao je hoće li Grad morati isplatiti 1,5 milijuna kuna Zagrebačkoj županiji i tako kupiti zemljište potrebno za izgradnje pristupne ceste. – Bazen će u najkasnije u lipnju biti u upotrebi, tijekom ljeta ponudit ćemo rješenje vanjskih bazena, a početkom sljedeće godine krenut ćemo u izgradnju vanjskog olimpijskog bazena i manjega vodenog parka za mlađu populaciju. Pristupna cesta je drugi projekt, podliježe drugom javnom natječaju koji je proveden prije osam mjeseci. Potpisan je ugovor s izvođačem radova i spremni smo početi radove koji bi trajali najviše 50 dana. Ta je čestica u vlasništvu Zagrebačke županije i poštujući proceduru i razgovore s uvaženim županom Kožićem mislim da će to biti riješeno na obostrano zadovoljstvo. Vjerujem u dobre namjera župana i naš partnerski odnos i sam siguran da ćemo vrlo brzo doći do konkretnih i kvalitetnih rješenja. – istaknuo je gradonačelnik. Gradski bazen bio je zanimljiv

Odgovarajući na pitanje o spremnosti Stožera civilne zaštite za mogućnost poplave na našem području, načelnik Stožera Ervin Kolarec izjavio je da su poduzete sve preventivne mjere. – U svakodnevnom smo kontaktu s Hrvatskim vodama i Državnom upravom za zaštitu i spašavanje te pratimo vodostaje. Spremni smo, a Grad je nabavio punilice vreća, čamac za spašavanje za 20 osoba i drugu potrebnu opremu. Zaštićeno je 30 stambenih objekata zečjim nasipima, a šljunkom je podignut i nivo prometnice kroz šumu u Čičkoj Poljani kako bi se promet mogao odvijati, što je učinjeno i kod Odranskog ribiča. – istaknuo je dogradonačelnik Kolarec. Ugroženo područje obilazi redovito i gorički gradonačelnik. – Ono što možemo kao civilno društvo, pojačano s vatrogasnom zajednicom, mi radimo i pozivam vas da budemo koncentrirani i da maksimalno odradimo posao u ovim ključnim danima. – apelirao je gradonačelnik Barišić. Djelatnici Hrvatskih voda i članovi vatrogasnih društava Grada Velike Gorice u stalnom su dežurstvu u Čičkoj Poljani.

7. 3. 2018., Vijećnici su raspvljali o 10 točaka dnevnog reda, foto Mirjana Marković i oporbenim vijećnicima. Marijo Zdelar (SDP) zatražio je projektnu dokumentaciju i ugovore s izvođačem radova, a Karmen Rak (MOST) zanimali su troškovi izgradnje. Gradonačelnik ih je pozvao na obilazak bazena, prilikom kojeg će im dati na uvid svu dokumentaciju i pojasniti eventualne nejasnoće.

Kad kreće Aglomeracija?

Aglomeracija Velika Gorica interesirala je Igora Horvačića (HSS) koji je pitao jesu li dobivene sve potrebne dozvole i kada se očekuje početak radova. – Sve potrebni dokumenti i sve dozvole su na stolu, održane su javne rasprave i krenuli su natječaji javne nabave. Očekujemo da ćemo do kraja svibnja ili početkom lipnja imati odluku o odabiru izvođača radova, a nakon žalbenih rokova bi se tijekom ljeta krenulo s gradnjom. Što se tiče dogradnje i rekonstrukcije uređaja za pročišćavanje, taj natječaj će ići nešto kasnije, tijekom ljeta, a krajem godine očekujemo da bi se sklopio ugovor s izvođačem. – odgovorio je gradonačelnik Barišić. Podsjetio je da je vrijednost projekta gotovo pola milijarde kuna, a 67 % tog iznosa bit će dobiveno iz europskih fondova. Zvonimir Stjepić (Živi zid) upitao je gradonačelnika je li upoznat sa situacijom u tvrtki Dalekovod koja u Velikoj Gorici zapošljava 450 radnika, a koji bi zbog reorganizacije mogle biti smanjene plaće. Radnici su zbog toga stupili u štrajk. – Dalekovod je u procesu restrukturiranja, a s obzirom da su dio Goričana radi u toj tvrtki razgovarao sam s di-

Tijekom aktualnog sata vijećnici su postavljali pitanja vezano uz gradski bazen, ZET-ovu garažu, most u Čičkoj Poljani, prometne gužve… rektorom i o tome na koji način to rekonstruiranje misle voditi i kako će to završiti. Direktor je pojasnio da će biti korekcije dijela primanja tako da će se primanja stimulirati i biti bodovana, tako da plaće mogu biti manje, ali i više. Kao gradonačelnik izrazio sam interes i zabrinutost, ali to je u ovlastima samog poslovodstva i mi tu drugih alata nemamo. – pojasnio je gradonačelnik. – Je li ‘na vidiku’ isplata komunalne naknade za umanjenje kvalitete života stanovnicima naselja na uzletno-slijetnom koridoru Zračne luke Franjo Tuđman. – pitao je Željko Stanilović (BM 365). – Dokument je u završnoj fazi izrade i uskoro ćemo ga prezentirati ugroženim naseljima, a to su Lukavec, Donja Lomnica, Selnica, Kosnica, Pleso… Sukladno prethodnoj najavi, ta će naknada biti izdvojena iz prihoda od koncesijske naknade. Uz to, moramo provjeriti razinu buke i vidjeti tko bi iz kojih prihoda trebao financirati zaštitu od buke. Taj bi novac trebao pripadati mještanima koji zbog toga imaju smanjen standard života. Stoga bi bilo pošteno da Županija svojih pet posto vlasništva Zračne luke daruje Gradu Velikoj Gorici, a ne

da koncesijska naknada odlazi u Zelinu, Vrbovec i Ivanić-Grad. – istaknuo je Barišić.

Sanacija mostova

Marijo Zdelar (SDP) podsjetio je da je drveni most u Čičkoj Poljani stradao u poplavi 2010. godine, a potpuno je uništen 2013. S obzirom da je prometnica uz kanal dva kilometra duža nego da se ide preko mosta, zanimalo ga je kada mještani mogu očekivati obnovu mosta. – Naručili smo studiju ispitivanja pilota da vidimo koliko je oštećenje, da vidimo koliko su temelju čvrsti i treba li ih mijenjati. Kako imamo veliku količinu hrastovine koja nam neće trebati za Kučki most, tu bi građu mogli iskoristiti za sanaciju mosta u Čičkoj Poljani. – odgovorio je gradonačelnik te najavio da uskoro slijedi izgradnja Kučkog mosta za koji je projektna dokumentacija gotova, a očekuje se građevinska dozvola kako bi se raspisao natječaj i započelo s gradnjom. Izmještanje ZET-ove garaže iz centra Gorice zanimalo je Vijećnicu Karmen Rak (MOST) koja je podsjetila da je to najavljeno prije tri godine. – Jedna trećina garaže je vlasništvo ZET-a, a dvije trećine Grada Velike Gorice. Tražimo rješenje za otkup te trećine kako bismo na tom prostoru mogli razvijati naše gradske projekte. Također, tražimo alternativnu lokaciju za izmještanje garaže. Zaključeno je da bi to zbog operativnih troškova trebalo biti na goričkom području, iako su iz ZET-a u početku tvrdili suprotno. – pojasnio je Barišić.

Pripreme u Čičkoj Poljani, foto Dražen Barišić Facebook

Trg grada Vukovara u centru Velike Gorice

Gradonačelnik Barišić pokrenuo je inicijativu da Velika Gorica dobije Trg Grada Vukovara. – Smatram da Velika Gorica, kao šesti po redu grad u Hrvatskoj, treba odati počast Gradu heroju Vukovaru, s posebnim poštovanjem prema žrtvama, kao i goričkim braniteljima koji su tamo poginuli. Mišljenje je to i brojnih građana koji se javljaju u gradsku upravu s istim prijedlogom. – pojasnio je gradonačelnik, dodavši da je Gorica jedan od rijetkih gradova koji to do sada nije učinio. S obzirom na to da je Vukovar prepoznatljiv po svom vodotornju, ova bi simbolika u vidu mini replike bila postavljena i na zelenoj površini sadašnjeg Trga maršala Tita. – Vukovarski i velikogorički vodotoranj bit će jedan uz drugog, baš kao što su velikogorički i vukovarski branitelji stajali jedni uz druge u onim najtežim danima stradanja Grada heroja. Gorica je to dužna napraviti Vukovaru. Istaknuo je Barišić.

Trg maršala Tita trebao bi postati Trg grada Vukovara

Lukavec dobiva Park msgr. Ladislava Loine

Prostor između Školske i Turopoljske ulice u Lukavcu uredit će se i postati Park msgr. Ladislava Loine. Na taj će se način odati počast župniku koji je u Lukavcu služio punih 50 godina i u tom vremenu ostavio neizbrisiv trag u mjestu, ali i među mještanima. Ujedno će dostojno obilježiti stota godišnjica njegovog rođenja. Msgr. Loina bio je dekan Odranskog dekanata i ekonom Zagrebačkog duhovnog stola. Osim što je bio omiljeni svećenik, napravio je puno za Lukavec i za cijelo Turopolje. Njegovim zalaganjem pribavljena su znatna sredstva za prvu temeljitiju obnovu Područne škole Lukavec kao i obnovu devastiranog Starog Grada – Lukavca, najvrjednijeg spomenika kulture u Turopolju. 7.03.2018. Velika Gorica – Sjednica Gradskog vijeća, Foto Vanja Stanojević

SPONZORIRANO

rva ovogodišnja sjednica Gradskoga vijeća na dnevnom redu je imala 10 točaka, a započela je, kao uvijek, aktualnim satom. Tu su uvedene neki noviteti pa se pitanja ne postavljaju više prema redoslijedu prijava, već ih naizmjence postavljaju po jedan vijećnik pozicije i oporbe. Aktualac je otvorio Marko Šimac (MOST) kojeg je zanimalo što se namjerava poduzeti kako bi se riješilo ‘nezgodno’ skretanje prema novom trgovačkom centru, što izaziva gužve na istočnom ulazu u grad kod veterinarske stanice. – Činjenica je da dolazi do prometnog zagušenja na tom čvorištu jer mnogi sugrađani, kao i oni u tranzitu, ne koriste autocestu, vjerojatno zbog naplate cestarine, ali niti druge alternativne pravce. Prije nekoliko godina napravljen je treći trak za skretanje udesno, no očito ni to nije dovoljno te razmatramo i druga rješenja kojima bi se rasteretio promet. – odgovorio je gradonačelnik Dražen Barišić.

Spremni za moguće poplave


4

370

GRAD VELIKA GORICA

Deset tisuća riješenih zahtijeva za legalizaciju

M

inistarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izdalo je do sada deset tisuća rješenja po zahtjevima za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada na području Grada Velika Gorica. Zahtjevi za ozakonjenje zgra-

da podnosili su se od 10. kolovoza 2011. do 30. lipnja 2013. U tom je periodu zaprimljeno 12 464 zahtjeva koje je rješavao Grad te 801 zahtjev koji se rješavao preko Agencije za ozakonjenje. Od ukupno 10 000 evidentiranih riješenih za-

htjeva koje je vodio Grad Velika Gorica 77,39 % je usvojeno, odnosno pozitivo riješeno, dok je čak 22,61 % odbijeno, odbačeno ili obustavljeno. Kako ističe Zdenka Cvahte, pročelnica Upravnog odjela za provedbu dokumenata

Rok za podnošenje zahtjeva je 30. lipnja ove godine

Do kraja prosinca 2017. zaprimljen je još 181 zahtjev, foto Cityportal.hr

prostornog uređenja i građenja, još jedan dio zahtjeva je zahtjeva obrađen, ali nisu izdana rješenja. – Razlog je što podnositelji zahtjeva nisu platili naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, što je propisano zakonom. – pojasnila je Cvahte.

Dio građana „kupuje vrijeme“

Kako mnogo građana nije predalo zahtjeve za legalizaciju u zadanom roku, predaja istih ponovno je omogućena od 15. srpnja 2017., a zaprimat će se do kraja lipnja ove godine. – Jedan dio građana odlučio je iskoristiti ovu mogućnost pa smo do kraja prosinca 2017. zaprimili još 181 zahtjev. Očekivalo se da će svi koji su dobili negativno rješenje u drugom valu ponovno podnijeti zahtjeve, ali to se nije dogodilo i broj podnesenih zahtjeva je jako mali u odnosu na broj negativno riješenih. Uzmemo li u obzir da dobar dio građana vjerojatno neće niti u ovom novom roku podnijeti zahtjev,

Legalizirati je trebalo i zatvorene terase, i balkone, foto Mirjana Marković

Upitnik o kućnom kompostiranju

Korisnici koji koriste kompostere u vlastitom kućanstvu neće plaćati odvoz biootpada

SPONZORIRANO

Radi uspostave učinkovitog sustava gospodarenja otpadom te kvalitete pružanja javne usluge, VG Čistoća provodi anketiranje o kompostiranju. Za korisnike u obiteljskim kućama s okućnicom, ovo gradsko komunalno društvo od 2015. godine omogućuje besplatno preuzimanje vrtnog kompostera i kompostiranje biootpada u vlastitom kućanstvu. U okvirima budućeg sustava odvojenog sakupljanja otpada na kućnom pragu, korisnici koji u vlastitom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili ga budu kompostirali ubuduće, neće plaćati odvoz biootpada, koji će se ostalim korisnicima naplaćivati u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada. Veličina posude za sakupljanje biootpada te miješanog komunalnog otpada odredit će se na temelju broja članova kućanstva korisnika javne usluge, na temelju izjave koju korisnik daje prilikom sklapanja ugovora o javnoj usluzi. Radi boljeg planiranja i kvalitetne javne usluge u budućnosti, VG Čistoća poziva korisnike da odgovore na nekoliko pitanja putem sljedećeg obrasca: https://goo.gl/forms/ rpdidcutqdqfMHKK2. Treba napomenuti da građani mogu kompostirati biootpad i u komposterima koji su već posjeduju ili će ga sami nabaviti, odnosno izraditi, ne preuzimajući komposter od VG Čistoće.

Komposter za obiteljske kuće

Riješeno je oko deset tisuća predmeta ostat će i dalje veliki broj nelegaliziranih objekata. – upozorava pročelnica Cvahte. Razlog je, pretpostavlja, većinom u lošoj financijskoj situaciji i nemogućnosti plaćanja dokumentacije i naknade. – Bilo je i onih koji su zahtjev predali par dana prije isteka roka 2013. godine, bez potrebne dokumentacije, a na poziv da je popune i dostave izrađenu projektnu i, po potrebi, geodetsku dokumentaciju su

se oglušili ili odgovorili da to nisu u mogućnosti platiti. Zasigurno i sada mnogi čekaju posljednji tren da predaju zahtjev i tako „kupe vrijeme“ za prikupljanje dokumentacije. – kaže pročelnica Cvahte te poziva sve da to učine u zakonskom roku. Vjerojatno ima i onih koji se nadaju da ovo nije posljednji rok za legalizaciju te da će za godinu – dvije to ponovno biti omogućeno.

Završena savjetovanja o gospodarenju otpadom Završeno je savjetovanje s javnošću o nacrtu Plana gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice za razdoblje 2018.–2023. godine koje je trajalo od 2. veljače do 3. ožujka 2018. godine. Nacrt Plana bit će upućen na donošenje Gradskom vijeću Grada Velike Gorice. U vremenu od 24. siječnja do 22. veljače provedeno

Sve zaprimljene primjedbe su obrađene, a odgovori su objavljeni na službenoj stranici Grada je i savjetovanje s javnošću o Odluci o načinu pružanja javne usluge prikupljanja mi-

Kante za odvojeno prikupljanje otpada

ješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Velike Gorice. Ured za zaštitu okoliša Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša Grada Velike Gorice obradio je sve pristigle primjedbe, te ih zajedno sa odgovorima objavio na službenoj internetskoj stranici Grada www. gorica.hr.

Sudjelujte u izradi Strategija razvoja Velike Gorice Strategija razvoja Grada Velike Gorice 2018. – 2023. temeljni je strateški dokument koji služi za planiranje razvoja u tom razdoblju. Cilj Strategije jest osigurati temelj za implementaciju mjera koje će doprinijeti ispunjenju strateških ciljeva i vizije Grada u narednom razdoblju, što će u konačnici dovesti do poboljšanja kvalitete života lokalnog stanovništva. U okviru ovog dokumenta identificirana su tri strateška cilja koji predstavljaju skup jasno formuliranih i međusobno sukladnih ishoda nastalih

Dokument identificira tri strateška cilja , foto Mirjana Marković

na temelju analize područja, a to su: osigurati preduvjete za daljnji razvoj gospodarstva; poboljšati kvalitetu života kroz poboljšanje javne i privatne komunalne infrastrukture; osigurati pozitivan rast i razvoj zajednice i društvenih djelatnosti. Savjetovanje s javnošću traje do 31. ožujka, a uključiti se mogu svi. Putem ove javne rasprave mogu se poslati projekti za koje se smatra da su od strateške važnosti za Grad Veliku Goricu, putem obrasca koji je moguće naći na www. gorica.hr.

SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU TRAJE DO 31. OŽUJKA


370

GRAD VELIKA GORICA

Veća prava za komunalne radnike T

romjesečni pregovori Grada sa Sindikatom komunalnih radnika rezultirali su potpisivanjem Aneksa kolektivnog ugovora kojim su njihova sindikalna prava i solidarne potpore došle gotovo na jednaku razinu kao i prava gradskih djelatnika. Aneks su potpisali gradonačelnik Dražen Barišić i predsjednik Sindikata komunalnih radnika Republike Hrvatske, Želimir Hercigonja, koji je istaknuo da „uvijek može bolje, ali i gore“ te da je zadovoljan pregovorima. – Smatram da smo nadogradili cijeli niz materijalnih prava radnika ili prava koje nisu materijalne naravi i da smo se prilično izjednačili s radnicima gradske uprave, koji su uvijek imali neke benefite iznad onoga što su koristili radnici trgovačkih društava u

vlasništvu Grada, što je meni bilo neprimjereno. Radimo na ujednačavanju, a tu borbu za izjednačavanjem nastavit ćemo krajem rujna za kada smo najavili novu rundu pregovora. – rekao je Hercigonja. Dodao je da u pregovaranju treba uvažiti realitet života, financijsko stanje svakog trgovačkog društva i Grada Velike Gorice pa su neka potraživanja i zahtjevi djelomično umanjeni. Ipak, ovaj sedmi po redu aneks ocijenio je najkvalitetnijim do sada. – Uveli smo neke nove institute zaštite radnika koje do sada nismo imali, na primjer materijalna prava kod odlaska u mirovinu, gdje su cifre udvostručene, solidarne potpore u slučaju smrti radnika, pokrivanje troškova pogreba za radnike i niz drugih potpora. – pojasnio je Hercigonja.

7. 3. 2018., Potpisivanju se prethodili tromjesečni pregovori, foto Dražen Barišić - facebook

5

Potpisan je Aneks kolektivnog ugovora kojim su regulirana veća materijalna prava radnika prilikom odlaska u mirovinu te niz solidarnih potpora Dogovor na obostrano zadovoljstvo

Zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar, koji je bio na čelu pregovaračkog odbora, zahvalio je predstavnicima Sindikata na korektnosti i dijalogu tijekom pregovora. – Napravili smo veliki iskorak, sindikalna prava i solidarne potpore došli su gotovo na jednaku razinu kao i prava gradskih djelatnika. Sve što smo napravili je dobar temelj za nastavak koji će se dogoditi iduće godine, a tada ćemo racionalnije moći razgovarati o osnovicama i koeficijentima plaća. Sindikati su svjesni toga da nas u ovoj godini čekaju novi zakoni o komunalnim poduzećima koji su neizvjesni i ne možemo prejudicirati što će donijeti. No, sve ostalo uspjeli smo dogovoriti i provesti na obostrano zadovoljstvo i nadamo se da će suradnja biti uspješna kao i do sada. – rekao je Ačkar. Gradonačelnik Barišić istaknuo je da je dijalog s komunalnim djelatnicima partnerski i dugoročan, a neće završiti na ovome već

PREGOVORI ĆE SE NASTAVITI KRAJEM RUJNA

7. 3. 2018., Pregovarački odbor i novi direktori, foto Dražen Barišić facebook će biti kvalitetnije nadograđen u budućnosti. – Uspjeli smo stabilizirati komunalni sustav

u Velikoj Gorici, a sada ga nastojimo dodatno ojačati jer se to reflektira na kvalitetu ži-

7. 3. 2018., Ačkar, Barišić i Hercigonja na potpisivanju, foto Dražen Barišić facebook

vota u našem gradu. Sve što smo do sada radili i gradili bilo je, uglavnom, u materijalnom smislu, da našim komunalnim tvrtkama omogućimo krov nad glavom kako bi mogle raditi i provoditi projekte. Sve to ne bi bilo vrijedno bez ljudi koji u njima rade, a to su većinom naši sugrađani. – rekao je Barišić. Potpisivanju kolektivnog ugovora prisustvovali su i direktori gradskih tvrtki Ivan Rak (VG Čistoća), Jurica Mihalj (VG Komunalac) i Tomislav Jelisavac (VG Vodoopskrba) te sindikalni predstavnici tih poduzeća Gordana Duvnjak, Željko Cavrić i Anto Lukenda.

Nastavljaju se pregovori Grada i zaposlenika dječjih vrtića Prošlogodišnji pobjednici, foto Startup VG facebook

Prijave su moguće do 10. travnja, foto Startup VG facebook

Prijave za drugi #StartupVG Prvoplasirani tim osvojit će 15 000 kn, drugoplasirani 3 000 kn, a trećeplasirani prijenosno računalo re svoje ideje i projekte ovdje u našem gradu – izjavio je gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.

Prošlogodišnji #StartupVG nadmašio očekivanja

Dvodnevno događanje započinje 14. travnja u 9:00 h, u prostoru OŠ Eugena Kumičića. Prvi dan natjecanja rezerviran je za formiranje timova i razradu ideja kroz definiranje poslovnog modela, marketinškog plana i pripremu prezentacije

– pitcha. Drugog dana timovi će prezentirati svoje ideje, a tri najbolja tima biti nagrađena. Pobjednici će osvojiti iznos od 15 000 kn, drugoplasirani 3 000 kn, dok će trećeplasirani tim osvojiti prijenosno računalo ACER Aspire V3-572G-39TM. Sudionicima će pomoći mentori, vrsni stručnjaci za pokretanje startup projekata. – Prošlogodišnji #StartupVG nadmašio je sva naša očekivanja, prvenstveno zbog velikog interesa mladih koji su svojim entuzijazmom,

idejama i projektima pokazali da imaju potencijala za realizaciju uspješnih poduzetničkih pothvata. Ove godine očekujemo još veći broj sudionika i novih inovativnih ideja i projekata. Zahvaljujem se partnerima Erste banci, tvrtki Comminus i Makromikro grupi što su prepoznali vrijednost ovog projekta i bez oklijevanja nas podržali. – izjavio je Domagoj Ilečić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU. Prijave na natjecanje moguće su 10. travnja, do 12:00 h, putem linka: https://docs.google. com/forms/d/e/1FAIpQLSeXx Al8QMTVPs1mJbAKOwtVX wiZLWWcA0YmPZ9dfcjOLR vkTA/viewform. Sve informacije o natjecanju možete pratiti na Facebook profilu: www.facebook.com/startupvg/.

Vrtić u Cvjetnom naselju Nastavljeni su kolektivni pregovori između Grada Velike Gorice i sindikata zaposlenih u predškolskom obrazovanju. Na sastanku održanom 6. ožujka počelo je usuglašavanje oko koeficijenata, ali i dinamike početka primjene istih. – Djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja je organizacijski i financijski najzahtjevnija društvena djelatnost Grada Velike Gorice. Mi, kao osnivač naših dječjih vrtića moramo voditi brigu o djelatnosti u širem smislu i postaviti prioritete. Nakon izgradnje novih vrtića, rješavanja problema kapaciteta, osiguravanja materijalnih uvjeta, kompletiranja stručnih timova i zapošljavanja trećih odgojitelja, slijedi zadaća povećavanja plaća zaposlenih u dječjim vrtićima. To planiramo, toga smo svjesni i to ćemo napraviti jer nam je stalo da ljudi koji rade s djecom u vrtićima budu zadovoljni. – izjavio je predsjednik pregovaračkog odbora, zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar.

SPONZORIRANO

N

akon uspješno održanog natjecanja koje je prošle godine okupilo veliki broj mladih iz cijele Hrvatske, Grad Velika Gorica u suradnji sa Zagrebačkim Inkubatorom Poduzetništva (ZIP) organizira drugi po redu #StartupVG – natjecanje u razvijanju poslovnih ideja i poduzetničkih projekata. Prilika je to za sve mlade koji imaju ideju za poslovni pothvat, ali nemaju odgovarajući tim i znanja kako bi ju realizirali. – Ovo je natjecanje samo jedna od mjera kojima želimo potaknuti naše mlade sugrađane na razvijanje poslovnih ideja i osamostaljivanje u vlastitom poslovnom izazovu. Na nama kao Gradu je osigurati sve uvjete da poduzetnici ostva-


6

370

GRAD VELIKA GORICA

Vodotoranj se natječe za najljepšu fasadu u Europi Z

ahvaljujući energetskoj obnovi velikogoričkog vodotornja, koju je provodilo Gradsko stambeno poduzeće Velika Gorica, stanari imaju manje račune te kvalitetniji i topliji dom. Jedini neboder u gradu dobio je i moderniji, ljepši izgled te je u konkurenciji za najljepšu Baumit fasadu Europe na natjecanju ”Life Challenge 2018.” GSG je vodotoranj nominiralo u kategoriji ”Thermal Renovation” (energetska obnova), a za ulazak u finale potrebno je

Gorički vodotoranj nakon obnove

Za ‘najviši gorički vrh’ možete glasati do 27. ožujka. Šest najljepših zgrada iz svake kategorije ulazi u veliko finale. da javnim glasovanjem bude izabrana među šest najljepših zgrada u kategoriji. – Izuzetno sam ponosan što smo uspjeli kandidirati vodotoranj, a još više na posao koji smo napra-

Ovako je nekada izgledao jedini neboder u gradu

ili trgovačkom društvu

do 15 tisuća kuna

SPONZORIRANO

Čišćenje divljeg deponija kod nadvožnjaka u Turopolju

Obnova

Potpore za naukovanje Ostvariti ih mogu najviše dva mentora po obrtu

Financiranje programa i projekata zaštite okoliša Po pojedinom projektu moguće je dobiti od tri Upravni odjel za urbanizam i zaštitu okoliša u suradnji s Ekoregijom Velika Gorica ove će godine prvi puta putem javnog natječaja dodijeliti potpore za sufinanciranje provedbe programa i projekata zaštite prirode i okoliša na području Grada Velike Gorice. Prijavu mogu podnijeti građanske inicijative, udruge i ostale neprofitne organizacije koje su programski usmjerene na rad u području zaštite okoliša i prirode, a prioritetna područja Natječaja obuhvaćaju razvoj inovativnih modela, tehnologija i rješenja u zaštiti prirode i okoliša, utemeljenih na načelima održivog razvoja; očuvanje i revitalizaciju zaštićenih prirodnih područja i drugih prirodnih vrijednosti; detekciju onečišćenih lokacija i onečišćivača te čišćenje divljih odlagališta; edukaciju građana kroz održavanje radionica, tribina, konferencija, sajmova i drugih manifestacija te izradom tiskanih i elektroničkih edukacijskih materijala; ostale aktivnosti koje pridonose zaštiti i očuvanju prirode i okoliša. Ukupno planirana vrijednost Javnog natječaja je 80.000,00 kuna. Pojedina građanska inicijativa može dobiti po jednom programu/projektu od tri do najviše 15 tisuća kuna, a planirana je dodjela sredstava za okvirno šest programa/projekata. Prijave se mogu poslati zaključno s 30. ožujka u 15 sati, preporučeno, poštom ili osobno u zatvorenoj omotnici na sljedeću adresu: Grad Velika Gorica, Upravni odjel za urbanizam i zaštitu okoliša, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica. Svaki natjecatelj može podnijeti najviše dvije prijave. Propisani obrasci za prijavu su, zajedno s Uputama za prijavitelje, dostupni na mrežnim stranicama Grada Velike Gorice: www.gorica.hr.

vili, ne samo u osiguravanju boljeg i kvalitetnijeg doma za naše građane, već i u brendiranju Velike Gorice i njenom pozicioniranju na energetskoj karti Europe. – istaknuo je Tomislav Landeka, direktor GSG-a. Energetska obnova vodotornja obuUz vodotoranj hvatila je obnovu fasade, ugradnju se u istoj kategoriji nove stolarije i izolaciju ravnog kronatječe i stambena va. Investicija je bila vrijedna oko 3,6 zgrada u Zagrebačkuna, a sufinancirana je od strane Fonkoj ulici 122-128. da za zaštitu okoliša i energetsku učinGorica je ovim kovitost u iznosu od gotovo 1,4 milijustavljena u rang s na kuna. Projekt su financijski podržali 27 europskih Baui Grad Velika Gorica s iznosom od 150 mit zemalja, a glas tisuća kuna te VG Vodoopskrba s oko o Velikoj Gorici u 100 tisuća kuna. kontekstu energetske obnove došao je i do Kine. – Ovo je veliko postignuće za naš baumit.com/project/210 do 27. grad, zato pozivam sve Veliko- ožujka. Nakon što se obrade goričane da nam se pridruže u online glasovi iz svih 27 europnatjecanju i da svojim glasom skih Baumit zemalja bit će odaosiguraju pobjedu najvećeg brano šest najljepših objekata vrha Velike Gorice na europ- iz svake kategorije, a njihovi skom tržištu. – rekao je Lande- će predstavnici biti pozvani na ka. Svoj glas za vodotoranj mo- veliko finale u Bratislavu sredižete dati na http://lifechallenge. nom lipnja.

Radionice i tribine za mlade, foto Gorički klub mladih facebook

Za programe mladih 50 tisuća kuna

Rok za podnošenje prijedloga je 30. ožujka 2018. godine

Objavljen je Javni poziv za predlaganje programa/projekata udruga mladih i udruga za mlade u 2018. godini u svrhu dodjele financijskih potpora. Udruge mogu prijaviti svoje programe/projekte među koji se bave prioritetnim područjima: neformalno obrazovanje mladih; aktivno građanstvo mladih u kojem se mladi kroz provođenje treninga i radionica motiviraju i potiču na aktivno sudjelovanje u lokalnoj zajednici; kompetencije i vještine za tržište rada, pri čemu treba osigurati sustavno i kvalitetno profesionalno usmjeravanje i karijerno savjetovanje učenicima završnih razreda osnovne i srednje škole; razvoj socijalnih usluga za mlade kroz poticanje razvoja sustava savjetovanja i podrške mladima u lokalnoj zajednici; prevencija ovisnosti među mladima; razvoj nezavisne kulture mladih i kulture mladih kroz organiziranje kulturnih manifestacija i festivala; podizanje kvalitete života mladih u Gradu Velikoj Gorici. Ukupno planirana vrijednost Javnog poziva je 50.000,00 kuna. Najmanji iznos koji se može ugovoriti po pojedinom projektu je dvije tisuće kuna, a najveći 10 tisuća kuna. Rok za podnošenje prijedloga je 30. ožujka. Prijedlozi programa dostavljaju se isključivo na propisanim obrascima koji su dostupni na mrežnim stranicama Grada www.gorica.hr.

Grad i ove će godine subvencionirati naukovanje za obrtnička zanimanja. Potpore mogu koristiti obrti i trgovačka društva sa sjedištem (obrtnici i prebivalištem) na području Velike Gorice uz uvjet da im se pogoni i radionice za izvođenje praktične nastave nalaze na području Grada, da posjeduju dozvolu (licencu) i da osiguravaju novčanu naknadu naučnicima. Zahtjevi se dostavljaju osobno, do 13. travnja, na adresu: Grad Velika Gorica, Upravni odjel za poduzetništvo, investicije i fondove EU, Šetalište Franje Lučića 15, Povjerenstvu za dodjelu potpora. Prijaviti se mogu isključivo obrti i trgovačka društva kojima se pogoni i radionice za izvođenje praktične nastave nalaze na području Grada Velike Gorice i koji imaju sjedište (obrtnici i prebivalište) na području našeg grada. Uz to, moraju posjedovati dozvolu (licencu) i osigurati novčanu naknadu naučnicima. Potporu mogu ostvariti najviše dva mentora po obrtu ili trgovačkom društvu, koji mogu imati najviše tri naučnika. Maksimalni iznos potpore po naučniku iznosi 3000 kuna. Sve informacije moguće je dobiti na telefon 555 9436, a popis zanimanja za koja je moguće dobiti potporu i detalje natječaja možete naći na www.gorica.hr

Mentor koji ostvaruje potporu može imati najviše tri naučnika


370

7

GRAD VELIKA GORICA

Hoće li gorički vrtići uvesti smjenski rad? roditelji koji imaju potrebu za produženim radnom vremenom vrtića do 21 h. Postoji velika razlika između smjenskog i produženog rada. Dok smjenski rad znači boravak djeteta jedan tjedan od 7 – 17 sati, a drugi tjedan od 11 – 21 sat, produženi rad podrazumijeva da se omogući boravak djece u vrtićima do 21 h. U anketi je bilo naglašeno da

Grad je proveo anketu o potreba roditelja za smjenskim, odnosno produžnim radom dječjih vrtića se radi o 10-satnom programu predškolskog odgoja i obra-

Za sada premali interes

Anketu je bilo moguće ispuniti do 9. ožujka. – Rezultati ankete pokazuju da među roditeljima u Velikoj Gorici nema izražene potrebe za organizacijom smjenskog rada jer se oči-

Redovni predškolski program podrazumijeva najviše 10 sati boravka u vrtiću, foto Mirjana Marković

Prvi Dan žena obilježen je 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama gradonačelnik koji je sa svojim suradnicima sugrađankama dijelio cvijeće, uz prigodne čestitke. – Želim svim majkama, suprugama, djevojkama i curicama čestitati njihov dan i želim da svaki dan bude njihov dan. – poručio je gradonačelnik Barišić te dodao da treba

tovalo premalo roditelja; važno je uzeti u obzir činjenicu da se radi o djeci različite dobi (od jaslica do predškolaca) i iz različitih područja koju nije moguće smjestiti u jednu odgojnu skupinu jednog vrtića. – ističe zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar. Potrebu za smjenskim radom je putem ankete iskazalo svega 18 roditelja koji udovoljavaju kriterijima, dok je interes za produženim radom vrtića iskazalo njih 15-ak roditelja. Većini su, očito, dovoljna dežurstva koja su organizirana u svim našim predškolskim ustanovama. No, konačna odluka o formiranju novih skupina bit će donesena do jeseni, odnosno prije početka nove pedagoške godine. – U tom smislu, tijekom upisa u dječje vrtiće u svibnju, u svakom vrtiću organizirat će

se ispitivanje interesa roditelja za produženim radom koji podrazumijeva da se u većim objektima produži radno vrijeme do 19 sati, na način da jedna odgojna skupina radi od 16 do 19 sati. U tu skupinu bi dolazila djeca iz svih skupina, u tu svrhu zaposlio bi se odgojitelj na pola radnog vremena, a roditelj potpisuje ugovor kojim se definira vrijeme boravka djeteta u vrtiću. – pojasnio je Ačkar. Tijekom lipnja će biti poznate povratne informacije roditelja te će Grad, u slučaju potrebe za takvim oblikom rada, prijaviti projekt. – Na taj način želimo olakšali brigu roditeljima koji su prezaposleni, a ujedno unaprijediti institucionalnu brigu o djeci predškolske dobi koja je i sada jako dobra. – ističe dogradonačelnik Ačkar.

Djeco, napišite pjesmu!

Cvijeće za Dan žena Međunarodni dan žena, koji se obilježava se 8. ožujka, prilika je da se prisjetimo dostignuća žena u društvu, ali i ugrožavanja njihova prava. To je ujedno i dan kada djeca, partneri i suradnici daju ženama mali znak pažnje. Nije to propustio učiniti niti gorički

zovanja, što znači da dijete ne može boraviti u vrtiću više od 10 sati.

pokušati stvoriti zakonodavni i svaki drugi okvir koji ostvaruje jednakopravnost između dva roda. – Mislim da su prava žena u Hrvatskoj dosta dobro i kvalitetno riješena, ali to nije dovoljno. Treba težiti tome da budemo što ravnopravniji. – zaključio je gradonačelnik.

8. 3. 2018. , Gradonačelnik i njegov zamjenik Kolarec sugrađanka su darovali jaglace, foto Dražen Barišić facebook

Najbolja pjesma o projektu „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ bit će uglazbljena, a slijedi i snimanje spota U Velikoj Gorici se već petu godinu provodi projekt „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ koji omogućava da se djeca s teškoćama u razvoju školuju uz podršku pomoćnika u nastavi. Iz Grada pozivaju djecu da na tu temu napišu pjesmu. – Draga djeco, vjerujemo da ste se i sami uvjerili u vrijednost ovoga projekta u svojoj školi, među svojim vršnjacima. Vjerujemo, također, da nitko ne može bolje od vas dočarati važnost ovoga projekta za svu djecu. Zato vas pozivamo da se prepustite mašti i kreativnosti i da smislite pjesmu o ovom projektu. Ta pjesma može biti duga, ali i kratka. Može biti u rimi, ali i ne mora. Može biti sve ono što vi (o)smislite i stvorite. Možete raditi sami ili u grupi, s odraslima ili bez njih. Važno je da istražujete, učite i stvarate. – stoji, između ostalog, u Javnom pozivu.

Pjesma može biti duga ili kratka, u rimi ili bez rime... Sve pristigle pjesme ocjenjivat će stručno povjerenstvo, bit će objavljene u knjizi pjesama, a autori najboljih pjesama dobit će nagrade. Samo jedna pjesma bit će uglazbljena, a nakon toga slijedi i snimanje glazbenog spota, stoga se vrijedi potruditi. Rok za predaju pjesama je 30. svibnja, a uz tekst pjesme po-

trebno je navesti ime i prezime autora, razred i školu te kontakt telefon. Prijave se mogu slati na e-mail adresu djeca@gorica.hr ili poštom na Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10 410 Velika Gorica, prema Javnom pozivu za izradu teksta pjesme „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“.

SPONZORIRANO

M

inistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je natječaj Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ukupne vrijednosti 300 milijuna kuna financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Radi se o financiranju smjenskog, odnosno produženog rada u dječjim vrtićima s ciljem prilagodbe radnog vremena zaposlenim roditeljima. Grad Velika Gorica, kao osnivač dječjih vrtića, obavio je pripreme za prijavu na navedeni Javni poziv te proveo anketu o smjenskom radu vrtića. Ispuniti su je trebali isključivo roditelji koji su zainteresirani za upis djeteta u odgojne skupine koje rade u smjenama, odnosno oni


8

370

INTERVJU

Prvi čovjek Županijske skupštine za Reporter

INTERVJU: DAMIR MIKULJAN I

za Damira Mikuljana je 28 godina pravničke karijere, od čega čak 24 godine vodi vlastiti odvjetnički ured. Ima 55 godina, oženjen je, otac dvoje studenata. Nije Mikuljanu ovo prvi put da zasjeda zakonodavnim tijelom Zagrebačke županije. Funkciju predsjednika župa-

nijske Skupštine obnašao je od srpnja 2008. do travnja 2013. godine. Priča nam kako mu poznavanje hrvatskog zakonodavstva znatno olakšava posao jer sve odluke treba donositi sukladno važećoj regulativi. S druge strane, riječ je o odgovornom poslu koji iziskuje

dosta slobodnog vremena. „Nije sve u vođenju Skupštine, tu je mnoštvo sastanaka i protokolarnih susreta. Odazivam se na različita događanja, što koordiniram i sa svojim potpredsjednicima. Radni dan proteže mi se do večernjih sati, a radni tjedan često uključuje i subote i nedjelje. Kada je u pi-

Mikuljan otvoreno govori o glavnim ciljevima, razvoju Županije i odnosu sa županom

tanju privatni život, kažem da on ne pati jer su moji na ulazu

u kuću izvjesili moju fotografiju kako me ne bi zaboravili“, našalio se Mikuljan. Za gospodarsku politiku kaže kako je ona ujedno i najbolja demografska politika, jer samo dobar gospodarski uzlet zaustavit će da nam iz Domovine ne odlaze mladi, kvalificirani ljudi i majstori svog

zanata. Na naše pitanje, koliko tu može učiniti Županija, neovisno od države, ispričao je jednu dogodovšinu. „Ministar jedne od vlada Lijepe Naše, dobio je poziv jedne velike svjetske kompanije, čiji je godišnji prihod na razini dva BDP-a Hrvatske, da dođe kod njih na razgovor jer su zainteresirani da u našoj zemlji otvore tehnološki razvojni centar, koji bi okupio mlade stručnjake iz područja novih industrija, školovali ih i omogućili im razvoj unutar vlastite kompanije. Naš ministar se odazvao na poziv i osobno ga je primio predsjednik kompanije. Kada je odlazio, zamoljen je samo da se pismom javi, u kojem bi izrekao svoje utiske i dao svoje viđenje odnosa te kompanije i naše zemlje te što bi Republika Hrvatska njima mogla ponuditi, kako bi započeli partnerski odnos. Rezultat tog posjeta bio je porazan jer im se naš ministar nikada nije javio. Ta kompanija koja posluje u svim našim susjednim zemljama danas izražava želju za novim krugom razgovora s Republikom Hrvatskom, tražeći odgovor na samo jedno jedino pitanje: ‘Je li vama stalo da mi dođemo u Hrvatsku?’ Mislim da je to pitanje jedno od najtežih koje sam ikada čuo u tom javnom prostoru. Njega bi trebala barem jednom mjesečno sama sebi postaviti bilo koja vlast u Županiji, Gradu ili Općini. Kada ste me pitali što mi kao Županija možemo učiniti, možemo investitorima pokazati da nam je stalo. Upravo to vidim kod nekih naših načelnika i gradonačelnika, koji primaju te investitore u svojim uredima i privlače ih uređenjem i potpunim opremanjem poduzetničkih zona te pro-

Stjepan Kožić dao ostavku na dužnost predsjednika ŽO HSS-a i podpredsjednika stranke

N

a nedavno pdržanoj Skupštini ŽO HSS-a Stjepan Kožić je u emotivnom govoru ukazao na stanje u HSS-u. Zabrinut sam onim što se događa s našom strankom na nacionalnoj razini, a na probleme koje HSS ima upozoravam već nekoliko godina. 2016. godine upravo zbog odgovornosti koju osjećam prema HSS-u, podržao smo predsjedničku kandidaturu gospodina Kreše Beljaka, za kojeg sam vjerovao da može zaustaviti negativan trend i vratiti stranci utjecaj koji je imala u vrijeme Stjepana Radića, Vlatka Mačeka te našeg Jože Pankretića. Njegovu kandidaturu podržao sam i time što sam prihvatio mjesto potpredsjednika, vjerujući da na taj način mogu i sam pomoći u obnovi stranke! Vjerovao sam da će ta promjena HSS vratiti na stare staze slave kako i priliči stožernoj hrvatskoj stranci. Vjerovao sam i uvijek govorio da se stvari mogu mijenjati jedino ako se

uključiš i daš svoj doprinos, ali sad vidim da je to prema potezima predsjednika Kreše Beljaka jednostavno nemoguće. Od novog predsjednika očekivao sam da provede demokratizaciju i konsolidaciju stranke, osigura da se unutarstranački izbori za sve funkcije provode po principu jedan član, jedan glas, da kroji politiku stanke u suradnji sa svim našim članovima i, ono što je najbitnije, vrati HSS-u identitet i snagu na nacionalnoj razini ! Nažalost, moram vam priznati da sam pogriješio i da se osjećam prevareno! Od svih njegovih obećanja danih na izbornoj skupštini 2016. godine doživjeli smo samo suprotno: – Građani Hrvatske, uključujući i naše članove, ne znaju koja je politika HSS-a i za što se HSS zalaže na nacionalnoj razini, a mogu zaključiti isto kao i ja da se za selo više ne zalaže. – Stavovi predsjednika stranke u javnosti su zbunjujući, kontradiktorni i neusklađeni

na bilo kojim tijelima stranke. – Pravno vrlo upitnim Statutarnim odlukama od 06. srpnja 2017. godine HSS se iz temelja promijenio, ali na žalost na gore. Uvijek smo se ponosili našim brojnim članstvo i čvrstom bazom na terenu. No sada na žalost od stranke s 40.000 članova spali smo na 8.000, od kojih je četvrtina iz samo jednoga grada u Hrvatskoj. – Našim organizacijama preko noći oduzeta su sva financijska sredstva koja su marljivo štedjeli za svoje političke aktivnosti. Danas većina organizacija ne može platiti niti papir ili poštarinu, a kamoli ozbiljnije djelovati. – Ja kao potpredsjednik koji je dobio na Glavnoj izbornoj skupštini više glasova od samog predsjednika nemam apsolutno nikakve informacije o poslovanju i funkcioniranju stranke, na bilo koje moje zahtjeve i pokušaje nailazim samo na zatvorena vrata. – Osim što je politička opstojnosti stranke dovedena u

pitanje, moram reći i da financijski stojimo katastrofalno! – Uslijed neodgovornog financijskog poslovanja HSS je proteklu godinu završio u manjku s preko milijun kuna. Da, znam za sudsku presudu i obaveze slijedom iste, ali se u tom slučaju svi trebamo ponašati odgovorno, a ne da se jednima prihodi apsolutno ukinu i onemogući funkcioniranje, a središnjica istovremeno povećava rashode za zaposlene za čak 75 % u odnosu na 2016. godinu! – Također, dodatnih 308.000 kuna izdvaja se na ugovore o djelu, pitam se sa kime su oni sklapani? Neću nabrajati dalje neodgovorne troškove! – Posljednje izglasavanje upitnih statutarnih odluka dodatno je doprinijelo centralizaciji stranke i omogućava predsjedniku da sam donosi upitne odluke koje nisu u interesu stranke i njezinih članova. – HSS je uvijek bila demokratski organizirana stranka i ova autokracija koja je uvede-

na na mala vrata je jednostavno nedopustiva. – Na žalost, od obećanog procvata i konačnog ozdravljenja HSS-a ne događa se ništa. Moram reći da smo danas u lošijoj situaciji, nego što smo bili 2016. godine prije izbora Kreše Beljaka za predsjednika. Umjesto željenog širenja stranke, svjedoci smo daljnjem rasipanju članstva i odlaska brojnih istaknutih pojedinaca koji su pomogli graditi ovu stranku iz temelja. – Cijeli HSS-ov sustav i sve odluke sada su podređene jednom čovjeku i ja u tome više ne želim sudjelovati. Više sam puta tražio objašnjenja od

gospodina Beljaka za njegove odluke, ali nikad nisam dobio jasne odgovore. – Osjećam da u takvoj situaciji ne mogu više obnašati dužnost predsjednika ŽO HSS, kao ni dužnost potpredsjednika stranke. Ukoliko me se ne izbaci zbog moje iskrenosti, ostajem član HSS-a za kojeg živim i radim već 22 godine, a na sve svoju dužnost potpredsjednika HSS-a dajem ostavku! – Posvetit ću se u potpunosti svojim dužnostima župana i nastaviti voditi našu Zagrebačku županiju odgovorno i uspješno kao i dosada! Vjera u Boga i seljačka sloga!


370

dajem zemljišta po cijenama od 10 do 20 eura za četvorni metar. Ti investitori ne moraju odlaziti u urede državne uprave i trošiti svoje vrijeme, već sve obaviti na jednome mjestu, u uredima tog načelnika ili gradonačelnika. U ovom trenutku na području Općine Bistra dolazi investitor koji počinje graditi tvornicu sunčanih kolektora. Načelnik je poduzeo sve da preskoči administrativne barijere i umjesto investitora obavi određeni dio posla“. Nakon gotovo pet godina, na čelnom mjestu Županijske skupštine Damir Mikuljan (HDZ) tako je ponovo od kraja prošle godine, kada upravljanje Zagrebačkom županijom od koalicije HSS-a, SDP-a, HNS-a i Mosta preuzima nova većina koju čine HDZ, HSU, HSLS i Bandić Milan 365-Stranka rada i solidarnosti. U nastavku 4. sjednice Županijske skupštine 27. prosinca prihvaćen je županijski proračun za 2018. godinu, koji je bio predložen u iznosu od 362,6 milijuna kuna, a nakon prihvaćanja svih pet amandmana preraspodijeljeno je 15,6 milijuna kuna za nove projekte. Najviše, 12 milijuna kuna predviđeno je za kupnju knjiga županijskim osnovnoškolcima, dok je drugi amandman težak 2,7 milijuna kuna vezan uz pomoć za novorođeno dijete od tisuću kuna. Amandmanima su sredstva preraspoređena i za povećanje sredstva za preglede mobilnim mamografom, kao dodatna pomoć programima Crvenog križa Zagrebačke županije te za javne potrebe u sportu. „Amandmanom vezanim uz sport osigurali smo financiranje stipendija mladim sportašima. To su ona djeca koja su

9

INTERVJU

kategorizirani sportaši i koja do sada nisu primala stipendije. Oko toga su se u Sportskoj zajednici Zagrebačke županije jednoglasno suglasili“. Komentirajući suradnju sa županom Stjepanom Kožićem, prvi čovjek Županijske skupštine napominje kako je ona jako dobra, kao i iz razdoblja 2008-2013. godine. Dodaje kako u politici ne moraju uvijek gledati jednako na sve stvari, kao što je to slučaj i u braku. „Nije nužno da su ljudi neprekidno okrenuti jedni prema drugima, bitnije od toga je da su okrenuti prema zajednič-

kom cilju. Tako je u politici, a tako je i u braku. Stjepan Kožić je profesionalac, on je najdugovječniji hrvatski župan i neprekidno je na toj funkciji od 2001. godine. I njemu i meni je isti cilj da ova Županija napreduje. Ako imamo čvrst zajednički pogled, onda nam ništa ne smije biti teško i otklonit ćemo i sve eventualne prepreke“ Županova ostavka na sve funkcije u HSS-u Mikuljana nije iznenadila. Kaže kako je to samo nastavak svega onog što se prethodno događalo u toj stranci. „Može li mene ili vas izne-

naditi išta nakon što su iz te stranke otišli vrlo vrijedni ljudi, poput Marijane Petir, župana Darka Korena, Branka Hrga, Jamba, a nedavno i vijećnice Jasminke Mataušić, koja je na isti način kao i župan označila razloge svog odlaska. Dakle, ta stranka prolazi turbulentna vremena. Ja ne mislim da bi župan prestao djelovati u korist Županije zbog toga što je dao ostavke unutar stranke, ali je ostao u stranci. Što će biti sa mjestom župana u HSS-u, s tim ne bih želio licitirati niti pretpostavljati. Župan je čovjek koji je vrlo realan, a to realno gledanje na stvari je ipak

doprinijelo i rezultatima ove Županije. Nemojmo zaboraviti da je Županija nedavno primila priznanje u Dubrovniku ‘Stvaratelji za stoljeća’, za razdoblje od 2011. do 2016. godine, kada su učinjeni najveći koraci u smanjenju nezaposlenosti i pomoći poduzetništvu. U tom vremenu predsjednici Skupštine smo bili i ja i Dražen Bošnjaković te to priznanje gledamo kao zajednički poduhvat, zajedno sa županom Stjepanom Kožićem. U daljnjem razvoju Županije Mikuljan ističe veliku ulogu turizma, čiji su potencijali veliki. Tome pridonosi jedin-

stven položaj i blizina glavnog grada. Smatra kako Grad Zagreb i Zagrebačka županija mogu ‘podijeliti’ te resurse. Županija s druge strane svojim kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima i poznatim brendovima može opskrbljivati metropolu. „U našoj Županiji se nalaze dosta značajna vinarska imena, poznata diljem zemlje. Osim njih i proizvođači voća i povrća svoje mjesto mogu pronaći na tom velikom tržištu. Grad Zagreb je turistički zanimljiv 12 mjeseci u godini i suradnja s njim nam je vrlo važna. Općenito gledajući, najveći benefit koji Zagrebačka županija ima je to što se ona nalazi na pragu jednog sveučilišnog centra Republike Hrvatske. Trebamo učiniti dodatne napore da nam stanovništvo bude sve obrazovanije, što će u konačnici doprinijeti povećanju našeg standarda. Obrazovaniji ljudi i lakše pronalaze posao“. Na pitanje kako vidi Zagrebačku županiju u budućnosti, Mikuljan kaže kako već danas postoje mnogi zahtjevi da se postojeći administrativno politički ustroj mijenja. Smatra kako će doći do spajanja određenih regija Republike Hrvatske koji su trenutačno raspoređeni u županije. Ponovo ovdje ističe važnost Zagreba, kao glavnog partnera Županije. „Grad Zagreb će kroz određeno vrijeme, pritom mislim na par desetljeća, iscrpiti svoje prostorne mogućnosti. Njegovo širenje je moguće isključivo u prostor Zagrebačke županije, osobito kada su u pitanju industrijski pogoni, logistički centri, skladišni kapaciteti i različite investicije“, napomenuo je Damir Mikuljan.  Tekst i fotografije:  Miljenko Milanović


10

370

MOJA ŽUPANIJA

Spašavajući tuđi život, riskiraju vlastiti

Posjet izraelske delegacije Distributivnom centru za voće i povrće

Obilježen Dan civilne zaštite

Za funkcioniranje županijskog sustava civilne zaštite 3 milijuna i 762 tisuće kuna Dogovaranje poljoprivredne suradnje Županije i Izraela

Dok Izrael navodnjava 50% površina, Hrvatska navodnjava samo 1,3%

Izraelci županiji ponudili pomoć u razvoju poljoprivredne tehnologije

Najveći iznos dobila je Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije „Priroda vašeg posla je takva da često spašavajući tuđi život, neminovno riskirate vlastiti. No, ako su vam osigurani pristojni resursi s kojima možete nabaviti sigurniju opremu, vozila i polaziti edukacije onda je taj rizik znatno manji“, rekao je župan Stjepan Kožić prilikom potpisivanja ugovora s predstavnicima operativnih snaga sustava civilne zaštite Zagrebačke županije. Ove godine, županija je za njihovo funkcioniranje osigurala 800 tisuća kuna više, a dodijeljeno je ukupno 3.762.000 milijuna kuna. Tako će se sustav zaštite od požara na području Zagrebačke županije financirati s 3,5 milijuna kuna koje su dodijeljene županijskoj Vatrogasnoj zajednici. „Neprestanim ulaganjem

u vatrogastvo, posebno kroz nabavu novih vozila i opreme, Zagrebačka županija podigla je našu operabilnost na znatno višu razinu“, rekao je Stjepan Ptiček predsjednik Zajednice, dodavši da ga posebno veseli što su potrebu za ulaganjem u sustav civilne zaštite prepoznali i gradonačelnici i načelnici. Društvu Crvenog križa Zagrebačke županije za opremanja županijskih interventnih timova dodijeljeno je 80 tisuća kuna. Redovita djelatnost HGSS-a, stanice Samobor financirat će se sa 70 tisuća, a stanica Zagreb s 40 tisuća kuna. Osigurana su i sredstva za sufinanciranje programa Hrvatske udruge za obuku potražnih pasa i to u iznosu 25 tisuća kuna.

J

edan od važnijih ciljeva Zagrebačke županije je razviti voćarstvo i povrćastvo kako bi se izvozilo na tržište EU. No, ono što je za to potrebno, osim proizvođača, su nove tehnologije, znanja i vještine, a u tome županiji može pomoći Izrael, koji je najjača država u svijetu po primjeni znanosti u praksi. O mogućnostima suradnje, prenošenju izraelskih znanja i iskustava u poljoprivrednoj proizvodnji, razgovarao je župan Stjepan Kožić s izraelskom delegacijom na čelu sa Simhonom Shalom, koji su posjetili Distributivni centar

Ideja je da se sagradi inovativni tehnološki centar poljoprivredne proizvodnje koji bi prije svega educirao poljoprivredne proizvođače za voće i povrće. Shalom je inače, vlasnik konzultantske tvrtke koja pruža stručnu pomoć u pripremanju strateških planova u području poljoprivrede, vode, energetike i ruralnog razvoja te je u dva mandata bio mini-

star poljoprivrede u Izraelu. “Ono što smo konkretno razgovarali, i nadam se postigli suglasnost s obje strane, je to da smo ponudili ideju razvoja inovativnog tehnološkog centra poljoprivredne proizvodnje koji bi, uz prikaz novih tehnologija, prije svega educirao naše poljoprivredne proizvođače, rekao je župan Kožić. “Centar bi trebao biti temeljen na primjerima kakve imamo u Izraelu, a on bi svakako doprinio čitavom proizvodnom lancu i iskorištavanju maksimalnih kapaciteta u području proizvodnje voća i povrća u Hrvatskoj, dodao je

Shalom. Izrael je u samom vrhu kada su u pitanju nove tehnologije, a to govori i činjenica da je više od 50 posto površine pod navodnjavanjem, što nije slučaj kod nas. Hrvatska navodnjava svega 1,3 posto poljoprivrednih površina, pa se itekako ima u čemu ugledati na Izrael. Izaslanstvo Županije pozvano je na veliki sajam poljoprivrede koji će se održati u svibnju, a prilikom boravka posjetio bi se i jedan od pokaznih centara u Galiji, u kojem se proizvodi ljetno voće, poput jabuka i marelica, ali i cvijeće.

Županija dobila priliku za unapređenje poljoprivredne proizvodnje

Jaskanci dobili novi hematološko-biokemijski laboratorij

Uređen je najmodernijom tehnologijom Ove godine sustavu civilne zaštite 800 tisuća kuna više

Zagrebačkoj županiji prestižna nagrada Za doprinos razvoju poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi, Zagrebačkoj je županiji u sklopu Regionalnog summita poduzetnika “300 najboljih” u Dubrovniku, dodijeljena velika nagrada i priznanje “Stvaratelji za stoljeća”. Nagradu je preuzeo župan Stjepan Kožić koji je istaknuo kako je primiti ovakvo priznanje velika čast, ali i velika odgovornost i motivacija svima nama da s istim entuzijazmom nastavimo raditi i u budućnosti. Izrazio je i zadovoljstvo što je prepoznat trud, vizija, ideje i projekti kojima Županija, ali i drugi laureati, daju doprinos razvoju poduzetništva u ovom dijelu Europe. „Zahvaljujem se stručnom žiriju koji je izabrao upravo Zagrebačku županiju da se predstavi kao primjer dobre prakse u smislu poticanja poduzetništva te se s ponosom priključi zajednici Stvaratelja za stoljeća.“ – rekao je Kožić i istaknuo napore koje Županija ulaže u svoju transformaciju u „smart“ županiju. „Smatram da gradovi i regije moraju biti nositelji snažnih gospodarskih promjena. Oni utječu na jačanje investicijske aktivnosti, rast izvoznih resursa, povećanje zaposlenosti i na kraju rast BDP-a. Inače, Zagrebačka županija jedina je županija, odnosno regija koja je osvojila ovu prestižnu nagradu u konkurenciji od 194 predložena kandidata iz 8 zemalja.

Hematološko-kemijski laboratorij ispostave Doma zdravlja Jastrebarsko, nakon što je 20 godina bio pod koncesijom, ponovno je vraćen pod županijski Dom zdravlja. Bila je to prilika da se dotrajale i zastarjele prostorije, namještaj i aparati, zamijenjene novim. Obimni radovi uređenja trajali su mjesec dana, a uloženo je oko 436

Dnevno pretrage u laboratoriju obavi oko 100 pacijenata tisuća kuna. “Dom zdravlja iz vlastitih prihoda osigurao je 201 tisuću kuna, a Zagrebačka županija, kroz decentralizirana sredstva u zdravstvu, 235 tisu-

Bolja i kvalitetnija usluga te uvjeti za radnike

ća, istaknuo je ravnatelj županijskog Doma zdravlja Većeslav Bergman te dodao kako je prostor opremljen najmodernijom tehnologijom tako da ispostava u Jastrebarskom sada ima hematološko-biokemijski laboratorij kojega se ne bi posramio ni KBC Zagreb. Jaskanci su time dobili bolju zdravstvenu uslugu, a odahnule

su i same djelatnice koje će od sada raditi u boljim i kvalitetnijim uvjetima. “Sigurna sam da će novi laboratorij podići kvalitetu usluge koju Dom zdravlja pruža pacijentima“, rekla je zamjenica župana Nadica Žužak prilikom obilaska laboratorija. Inače, potrebne pretrage u laboratoriju dnevno obavi oko 100 pacijenata.

U uređenje je uloženo 436 tisuća kuna


12

370

GOSPODARSTVO

Odgovornost nas ljudi je ključna u sprečavanju onečišćenja

Dan voda 2018: Odgovor se nalazi u prirodi

Posadimo šume, održavajmo rijeke i njihova korita…

SPONZORIRANO

D

an voda svake godine obilježavamo s novim sloganom te je ovogodišnji slogan ‘Odgovor se nalazi u prirodi’. Postavljajući pitanja kao što su kako spriječiti onečišćenje voda, kako spriječiti poplave ili suše, moramo osvijestiti kako su velikim dijelom odgovori u prirodi, u nama. Odgovornost nas ljudi je ključna u sprečavanju onečišćenja i zaštiti prirodnog okruženja. Postojeća neravnoteža dostupnosti pitkoj vodi je neprihvatljiva, jer preko 2 milijarde ljudi oskudijeva vodom te je potrebno dodatno uložiti znatan napor kako bi svi na našoj planeti imali pristup dovoljnim količinama pitke vode. Opća skupština Ujedinjenih naroda jednoglasno je u prosincu 2016. godine usvojila rezoluciju “Međunarodno desetljeće (2018-2028) za akciju - Voda za održivi razvoj” i time dodatno osnažila fokus svih dionika prema značenju vode kao elementa bez kojeg nema života te naročito očuvanja vodnih resursa i pristupačnosti pitke vode svim stanovnicima našeg planeta. Unatoč negativnim pojavama kao što su zagađeni okoliš, klimatske promjene, nemar pojedinaca, ipak možemo pronaći djelomičan početak rješenja u poštivanju temeljnih prirodnih zakoni-

tosti. Ovogodišnji moto obilježavanja ukazuje nam na smjer kojim trebamo krenuti kako bi iskoristili prirodu i njene zakonitosti kao moguće rješenje mnogih problema vezanih uz vodu u najširem smislu. Posadimo šume, održavajmo rijeke i njihova korita, povežimo rijeke u poplavne nizove, obnovimo močvarna područja, drugim riječima počnimo više koristiti „zelenu infrastrukturu“, koja

je u stvari mreža prirodnih, polu prirodnih područja i zelenih prostora kojim čuvamo eko-sustav. Zajedničkom uporabom „zelene“ i „sive“ infrastrukture dobivamo potencijal za rješavanje mnogih problema, kao npr. zelena infrastruktura može se koristiti da bi se smanjila količina oborinskih voda koja ulazi u kanalizacijske sustave. Budimo razumni, koristimo prirodu kao rješenje. Vaša VG Vodoopskrba


Sretan Uskrs


370

GOSPODARSTVO

ENERGIČNO UČINKOVITI

ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA MIJENJA VIZURU GRADA Ukupna vrijednost energetskih obnova zgrada iznosi 60,8 milijuna kuna, a obnovit će se preko tisuću stanova

O

bnovljene fasade i stolarija na zgradama uljepšavaju sliku grada. Mnoge su zgrade već obnovljene, a skele su i dalje čest prizor na ulicama Velike Gorice. Uvelike je za to zaslužno Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica koje će ove godine obnoviti čak 16 višestambenih zgrada, a to znači i bolju kvalitetu života i niže račune za otprilike 3,5 tisuće građana. Građani su zadovoljni jer se promjenom stolarije, fasade i izolacijom krova uštede na energiji, a time i režijama, pe-

Tomislav Landeka, direktor GSG VG. Foto Josip Škof nju i do 80 posto. No, nije kućni budžet jedini razlog za energetsku obnovu. Ako se tome doda i povećanje vrijednosti nekretnine te ugodnost življenja u energetski učinkovitom domu, lako je vidjeti zbog čega stanari imaju razloga za zadovoljstvo. Mnoge velikogoričke zgrade

Tomašićeva ulica Foto Vanja Stanojević

već su obnovljene, dobar dio njih trenutno je u fazi obnove, ali na ovome ne staje. Uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica planira obnoviti što veći broj zgrada. “Želja nam je da Velika Gorica bude vodeći grad na energetskoj karti u Republici Hrvatskoj. Zadovoljstvo mi je što Grad Velika Gorica i Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica nastavljaju s uspješnim projektom energetske obnove višestambenih zgrada u kojima smo do sada našim građanim osigurali značajne uštede. Naše napore prepoznali su i u Europi te je naš obnovljeni vodotoranj ušao u finale natjecanja Life Challenge 2018. i ima priliku postati najljepša Baumit fasada Europe”, ponosno je istaknuo direktor Gradskog stambenog gospodarstva Velika Gorica Tomislav Landeka.

Zagrebačka ulica Foto Vanja Stanojević

R.B.

ZGRADA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Matije Slatinskog 2 Kralja Dmitra Zvonimira 9-13 Zagrebačka 29-31 Slavka Kolara 10 Kralja Stjepana Tomaševića 1 Trg maršala Tita 10-13 Matice Hrvatske 3 Slavka Kolara 9 Čakovečka 42-48 Kralja Stjepana Tomaševića 2 Kralja Stjepana Tomaševića 3 Kralja Stjepana Tomaševića 5 Slavka Kolara 19-27 Kralja Dmitra Zvonimira 21 Bratstvo I/6 Bratstvo I/2A-2B UKUPNO

Broj stanova 109 153 19 109 21 87 109 20 59 22 21 21 258 35 6 12 1061

Uk. vrijednost investicije 6.818.389,69 kn 10.999.628,39 kn 1.356.930,19 kn 4.577.926,88 kn 987.250,00 kn 4.427.762,21 kn 6.062.619,23 kn 815.480,75 kn 3.321.446,34 kn 920.161,88 kn 977.319,38 kn 895.494,38 kn 15.372.940,00 kn 2.048.292,50 kn 465.685,00 kn 804.943,25 kn 60.852.270,07 kn

Iznos bespovratnih sredstava 4.097.389,81 kn 6.629.508,03 kn 829.679,68 kn 2.757.112,13 kn 596.076,00 kn 2.676.283,33 kn 3.661.935,04 kn 497.904,95 kn 2.036.226,92 kn 560.698,13 kn 595.015,13 kn 545.920,13 kn 9.254.072,00 kn 1.241.331,50 kn 285.979,50 kn 490.209,45 kn 36.755.341,73 kn

Razred

Ušteda (%)

kWh/a

CO2 (t/god)

D D E D D E D E D D D D D D F E

62,00 77,00 79,00 75,26 67,00 61,00 57,00 74,44 56,50 76,25 75,17 75,97 80,00 65,34 83,44 75,05

518.426,00 491.299,58 144.653,39 493.916,00 81.600,41 399.897,00 440.521,00 102.024,89 198.642,67 114.565,11 114.192,37 111.290,94 989.223,54 106.622,68 52.510,61 84.429,98 4.443.816,17

73,74 109,09 31,82 108,66 36,64 92,77 102,2 22,46 47,113 41,53 41,39 40,34 217,63 23,46 11,56 18,59 1018,99

SPONZORIRANO

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. 2020.ʺ


Sretan Uskrs


18

370

GOSPODARSTVO

Predsjednik uprave VG Komunalca Jurica Mihalj. Foto Anes Šuvalić

Predsjednik uprave VG Čistoće Ivan Rak

Novi ljudi na čelu gradskih komunalnih društava G

radske komunalne tvrtke početkom godine dobile su nove čelne ljude. Tako je novi predsjednik uprave VG Čistoće Ivan Rak, na ključno mjesto u VG Vodoopskrbi zasjeo je Tomislav Jelisavac, a VG Komunalac će u narednom razdoblju voditi Jurica Mihalj. Pred svima njima je zahtjevan i odgovoran posao vođenja komunalnog sustava Velike

Gorice, koji kroz ove tri tvrtke godišnje uprihoduje oko 250 milijuna kuna.

Ivan Rak novi predsjednik uprave VG Čistoće

Odgovornost za upravljanje Društvom Rak je preuzeo u trenutku donošenja Plana gospodarenja otpadom i Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komu-

Građani će morati razdvajati otpad. Foto VG Čistoća

nalnog i biorazgradivog komunalnog otpada. Pred tvrtkom su zbog toga, kao i pred građanima, velike promjene koje treba brzo provesti. “Uskoro krećemo u postupak nabave posuda za tri različite vrste otpada – papir, Pet i MET ambalaža i biorazgradivi komunalni otpad, koje ćemo kasnije podijeliti svim našim korisnicima. Valja napomenuti kako

Odgovornosti i izazovi vođenja komunalnog sustava Velike Gorice sada su na Ivanu Raku, Tomislavu Jelisavcu i Jurici Mihalju. Svoje pozicije direktori su preuzeli u vrijeme velikih promjena i u tijeku značajnih projekata, a za Reporter su progovorili o svojim planovima i zadaćama

imamo 20.000 korisnika te nas čeka opsežan posao prilikom same podjele posuda. Posude ćemo financirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša te tako rasteretiti građane i proračun Grada od dodatnih troškova”, objasnio je direktor Ivan Rak i dodao kako će usklađivanje s nacionalnim Zakonom zahtijevati i uvođenje nove opreme za vozila VG Čistoće. “Bit ćemo dužni opremiti naša vozila sustavom evidencije pražnjenja posuda, a time ćemo imati uvid u volumen i broj pražnjenja kod svih korisnika. Ove godine u planu nam je i putem različitih fondova pokušati mo-


370

19

GOSPODARSTVO

Predsjednik uprave VG Vodoopskrbe Tomislav Jelisavac. Foto Anes Šuvalić dernizirati naš vozni park, kako bismo našim građanima pružili što kvalitetniju uslugu. Čeka nas mnogo posla, a sve s ciljem smanjenja količine nastalog miješanog komunalnog otpada, uspostave kvalitetnog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja svih vrsta otpada u našem gradu i zadovoljstva naših građana”, istaknuo je direktor VG Čistoće. U novim projektima, Ivan

Rak će pokušati kapitalizirati svoje iskustvo u pisanju i provođenju EU projekata te maskimalno iskoristiti potencijal financiranja projekata iz EU fondova. “Grad će uskoro krenuti i u izgradnju novog modernijeg reciklažnog dvorišta, a u skorijoj budućnosti u planu je izgradnja kompostane i sortirnice. Moj krajnji cilj je VG Čistoću,

a samim time i Veliku Goricu, pozicionirati visoko na karti Hrvatske po pitanju gospodarenja otpadom”, zaključio je direktor VG Čistoće Ivan Rak.

Tomislav Jelisavac vodit će VG Vodoopskrbu

Najveći komunalni projekt na području Velike Gorice zasigurno je Aglomeracija Velika Gorica. Upravljanje EU projektom vrijednim 500 milijuna kuna, a koji predviđa izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i 145 kilometara nove mreže odvodnje, preuzeo je donedavni direktor VG Goričanke Tomislav Jelisavac. “Na ovaj projekt smo izrazito ponosni. Trenutno se nalazi u fazi početka realizacije, raspisani su tenderi za nabavu koji su još uvijek u tijeku te nas očekuje obiman posao kako bi se cjelokupan proces realizacije odvijao prema zacrtanim planovima”, objasnio je direktor Jelisavac. No, s Aglomeracijom Velike Gorice planovi za razvoj vodovodne i mreže odvodnje VG Vodoopskrbe ne prestaju. “U ovom trenutku u tijeku je izrada Studije izvedivosti za idući projekt sufinanciran iz fondova EU - “Aglomeraciju Mala Buna”, kojim će biti obuhvaćena naselja Ključić Brdo, Kozjača, Mala Buna, Šiljakovina i Velika Buna te istovremeno pripremamo studijsku i projektnu dokumentaciju za realizaciju druge faze projekta “Aglomeracija Velika Gorica”, kojim ćemo obuhvatit ostala naselja: Lazinu Čičku, Ribnicu, Donje Podotočje, Jagodno, Čičku Poljanu i preostali dio Novog Čiča”, istaknuo je Tomislav Jelisavac. Probleme redovnog funkcioniranja sustava Tomislav Jeli-

Radovi na Kurilovečkoj ulici. Foto Vanja Stanojević savac namjerava riješiti projektom “Program razvitka razvitka vodoopskrbnog sustava Velika Gorica”, čijom bi realizacijom VG Vodoopskrba podigla kvalitetu usluge na višu razinu. “U ovih mjesec dana stekao sam detaljan uvid u kompleksnost poslovanja VG Vodoopskrbe i mogu reći kako sam zadovoljan stanjem koje sam zatekao. No, uvijek može bolje i više te je moja primarna zadaća podignuti kvalitetu usluge prema našim korisnicima, ali i sam proces poslovanja u organizacijskom smislu. Namjeravam uvesti određene organizacijske promjene s ciljem učinkovitijeg poslovanja te shodno tome i kvalitetniju uslugu našim korisnicima”, naglasio je Tomislav Jelisavac.

Na čelu VG Komunalca Jurica Mihalj

Funkciju glavnog čovjeka u VG Komunalcu Mihalj je preuzeo u jeku zimskih uvjeta na cestama, kada su u pogonu bile

i velika i mala zimska služba. “Zadovoljan sam svim djelatnicima, koji su izuzetno profesionalni i posvećeni poslu te je užitak s njima surađivati. Već na samom početku uvjerio sam se u njihovu predanost poslu u obavljanju zimske službe, budući da je upravo prvi posao koji me dočekao bio organizacija rada zimske službe uslijed obilnih snježnih padalina. Mislim da smo posao obavili dobro i na zadovoljstvo naših sugrađana. Ispred nas je puno posla, a moja volja za radom i želja za poboljšanjem cjelokupnog komunalnog sustava u Velikoj Gorici najveći mi je motiv za sve daljnje izazove”, ispričao je Jurica Mihalj. Osim poboljšanja usluga, direktor VG Komunalca je najavio i kako će se pozabaviti gradskom tržnicom. “Želja mi je stvoriti jednu kvalitetnu domaću tržnicu, približiti je građanima i podići je na neku novu, bolju razinu. Po-

tencijala svakako imamo, a u Velikoj Gorici postoji puno naših OPG-ova s kojima želimo surađivati te našim sugrađanima osigurati samo najzdravije i najkvalitetnije proizvode. Siguran sam da ćemo u suradnji sa Gradom iznaći najbolje rješenje za našu certificiranu seljačku tržnicu”, kazao je direktor Mihalj. VG Komunalac odgovoran je i za izradnju te održavanje prometnica. Posao je to koji je pod posebnim povećalom javnosti, pa direktora Juricu Mihalja očekuje puno posla. “Pred nama je i rješavanje pitanja smještaja mehanizacije i rasterećivanje prometa u užem centru grada, što će rezultirati i smanjenjem buke. U planu je obnova i izgradnja još mnogih prometnica, uređenje novih zelenih površina i siguran sam da ćemo kroz nadolazeće razdoblje od naše Velike Gorice, stvoriti još jednu ljepšu i ugodniju sredinu za život”, kazao je Mihalj.


370

OPĆINE

20

U posjetu Posavini

Istražili smo što tišti mještane Općine Orle O

pćina Orle osnovana je 1996. godine, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine na njezinom području živi 1975 stanovnika. Uz naselje Orle, općinu čine i naselja Bukevje, Čret Posavski, Drnek, Obed, Ruča, Stružec Posavski, Suša, Veleševec i Vrbovo Posavsko. Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom i stočarstvom. Tlo je izrazito pogodno za uzgoj žitarica, pa se na području općine većinom uzgaja kukuruz, pšenica, ječam i zob. U Orlima, sjedištu općine nalaze se liječnička i stomatološka ambulante te pošta, a u naseljima Veleševec i Bukevje nalaze se područne škole u kojima se školuju đaci do 4. razreda. Razgovarali smo s mještanima naselja na području Općine Orle i pokušali doznati što ih muči te kako bi se mogla podići kvaliteta života na ovom području. Njihove komentare i pitanja proslijedili smo načelniku Ervinu Vujici. Magdalenu iz Ruča zanimalo je kada će u njezinom mjestu biti izgrađeno dječje igralište. „Mi u Ručama nemamo ništa, čak nemamo niti igrališta koja ostala sela imaju. Smatram da su naša djeca zbog toga zakinuta“, objasnila je naša sugovornica. Smatra kako bi trebalo pokrenuti i radionice za djecu u njezinom mjestu. Načelnik je odgovorio kako stanovnici sela Ruča mogu očekivati dječje igralište kada Mjesni odbor Ruča odredi točnu lokaciju gdje se može postaviti dječje igralište sukladno zakonskim odredbama. „Mjesni odbor mora Općini dostaviti točne podatke o lokaciji na kojoj su uredni imovinsko pravni odnosi gdje bi se dječje igralište izgradilo. Također moraju dostaviti zahtjev da se izgradnja dječjeg igrališta uvrsti u Plan Proračuna i Plan izgradnje komunalne infrastrukture. Radionicu za djecu u selu Ruča za sada nismo predvidjeli“, dodao je Vujica. Ljerka nam se požalila na makadamski put iza Društvenog doma u Veleševcu. Kako kaže, put se nasipa, ali ga traktori razruju kada ljudi oru zemlju. Čelni čovjek Općine Orle rekao nam je kako je put uvršten u registar nerazvrstanih cesta, trenutno je u izradi troškovnik radova za sve nerazvrstane ceste na području Općine na kojima će se vršiti radovi asfaltiranja. „Komisija za komunalne djelatnosti općine Orle će svojom odlukom predložiti prioritete asfaltiranja u ovoj godini. Put iza Društvenog doma u Veleševcu uvršten je u Plan asfaltiranja nerazvrstanih cesta“, poručio je načelnik. Stanovnicima naselja Veleševec veliki problem stvara i stanje rasteretnog kanala prema Odri. „Ako Kupa stisne Odru, mi smo tu pod vodom. Kanal je preuzak i preplitak da bi pod-

nio veću količinu vode. Problem je i zidani most koji je u lošem stanju, a mislim da će to biti tako dok netko ne nastrada. Star je preko stotinu godina, a po njemu voze autobusi i teretna vozila. On polako sjeda i urušava se“, upozorio je Mika. Načelnik je potvrdio kako je upoznat sa stanjem rasteretnog

„Velika Gorica i Pokupsko subvencioniraju osjemenjivanje goveda sa 150, odnosno 100 kuna, a kod nas ništa. To bi bio iznos od kojih 25 tisuća kuna na godinu iz proračuna. To bi seljacima puno značilo, jer svi koji drže krave od toga i žive“, otkrio nam je Ferdo. Iz Općine su rekli kako su

kanala prema Odri u Veleševcu. „Posebno ga nadziremo ovih dana, i napominjem da je taj kanal pod nadležnošću Hrvatskih voda“, rekao je Vujica. Na području općine živi pretežno starije stanovništvo, koje je još uvijek drži domaće životinje, a one su im često jedini izvor prihoda.

u proračunu za 2018. godinu predviđena sredstva za izradu Pravilnika o kriterijima dodjele subvencija u poljoprivredi iz općinskog Proračuna. U njemu će se predvidjeti kriteriji što će se točno sufinancirati, kojim poljoprivrednicima i u kojim iznosima. „Veliki problem je što na

Magdalena: „Mi u Ručama nemamo ništa, čak nemamo niti igrališta koja ostala sela imaju. Smatram da su naša djeca zbog toga zakinuta“

našem području nemamo vrtić, a nedostaje i dječjih igrališta, kao i sadržaja za mlade. Iako se nešto događa po vatrogasnim domovima, to nije to. Kad vam dijete ode s biciklom ili romobilom, brinete se hoće li doći doma“, rekla nam je Mirjana. Kako kaže načelnik, Općina Orle trenutno sufinancira predš-

kolski program u dvije područne škole u Veleševecu i Bukevju u stopostotnom iznosu. „Na području Općine je nedavno osnovana Udruga mladih Općine Orle od koje očekujem da napravi kvalitetan Program rada gdje će jedna od stavaka sigurno biti i izvanškolske aktivnosti za mlade. Trenutno u

sklopu Udruge mladih djeluje Plesna skupina mladih. Na području općine djeluju i dva kulturno umjetnička društva koja također okupljaju mlade. U fazi smo osnivanja Nogometnog kluba Bukevje vjerujem da će se u tu sportsku aktivnost uključiti određeni broj mladih“, istaknuo je Vujica.


370

Jedan od problema koji muči žitelje ove općine je i nepostojanje kanalizacijske mreže, ali taj problem mogao bi biti riješen u suradnji s Gradom Velikom Goricom. Naime, u tijeku su pregovori da se ova općina uključi u projekt druge faze Aglomeracije Velika Gorica. Problem je i relativno skup

OPĆINE

javni prijevoz. Za mjesečni pokaz na liniji prema Gradu Zagrebu potrebno je mjesečno izdvojiti 1100 kuna. „To je puno, ako mjesečno radite za 2500 ili 3000 kuna u Zagrebu“, pojadao nam se Mario. Kako kaže Vujica, po tom pitanju se ne može puno učiniti. „ Možemo samo dostavljati

prijevozniku svoje prijedloge o polascima autobusa i o smanjenju cijene. Javni prijevoz na području Općine Orle organizira i za njega provodi koncesiju Zagrebačka županija. Općina ne sudjeluje u formiranju cijene javnog prijevoza“, objasnio je načelnik. Foto i tekst: Anes Šuvalić

21


370

23

ISPOD 30

Alkohol i mladi

Razgovor o problemu je najbolja prevencija I

ako nije u ilegalnim drogama, alkohol je jedan od najvećih neprijatelja današnjice i cjelokupnog društva. Koliko god pričali o problemima koje donosi ipak se čini da takvih razgovora i upozorenja nikada nije dovoljno. Upravo to možemo primijetiti kod mlađih generacija koje, nažalost, sve češće i ranije upadaju u nevolje uzrokovanje konzumacijom alkohola. Svjedoci smo brojnih poražavajućih statistika, pa su tako Hrvati treći u svijetu po količini popijenog vina po glavi stanovnika, u samom vrhu Europske unije po količini alkohola općenito i to sa više od 12 litara godišnje po osobi te u gotovo svim istraživanjima prelazimo postotke drugih zemalja što se tiče opijanja kod žena. Također, anketama se pokazuje da više od trećine ljudi koja konzumira alkohol to čini zbog zabave na proslavama, a najmanji postotak jer smatraju da je čašica vina nakon jela zdrava. Navedeni podaci mogu se smatrati alarmantnima u svim okvirima, no posebno je zabrinjavajuće što pokazuju primjer koji mladi sve više kopiraju te su statistike kod maloljetnika još problematičnije. Prema podacima Europskog istraživanja konzumacije alkohola i opasnih droga (ESPAD), hrvatski su učenici na petom mjestu u Europi. Više od 80% djece između 13 i 14 godina konzumiralo je alkohol, a svaki treći sudjelovao je u ekscesivnom pijenju. Spomenuto istraživanje kaže i da mladi najčešće piju i okupljaju se u školskim parkovima, igralištima ili u blizini klubova, točnije na javnim mjestima. Ovakvo ponašanje pokušava se kazniti i regulirano je člankom 20. Zakona o prekršajima javnog reda i mira gdje se za pijančevanje pojedinac kažnjava novčanom kaznom od 200 do 800 kuna, no ukoliko je u pitanju malo-

Mladi van, foto Ivana Kovačević

Lets-go-out-party, foto David Jolić

ljetnik situacija je drugačija. „Policija pijančevanje regulira pisanjem prekršajnih naloga ili šalje optužni prijedlog na sud. Radi se po dva zakona: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira i Zakon o ugostiteljskog djelatnosti. Što se tiče pijenja na javnom mjestu, policija će prvi puta pisati upozorenje ako ste punoljetna osoba, no kod maloljetnika je uvijek isto pravilo: bez obzira je li zatečen prvi ili drugi put u prekršaju, šalje se dopis Centru za socijalnu skrb i od trenutka kad ga se zatekne u prekršaju obavještavanju se njegovi roditelji koji su u cijelom postupku.“, objasnio je Bože Rudeš, pomoćnik načelnika Policijske postaje Velika Gorica.

Mladi su slika društva

Problem konzumacije alkohola i ekscesnog pijenja kao i većina drugih problema koji se javljaju u ponašanju kod adolescenata obično dolazi iz doma. Pomoćnik načelnika ističe kako prema djelatnicima za maloljetničku delikvenciju koji surađuju sa Centrom za socijalnu skrb ima najviše slučajeva gdje srž problema leži u obitelji. „Sve što učimo naučimo prvo doma, tako da je sigurno da obitelj ima veliku ulogu u odnosu prema alkoholu.“, tvrdi i socijalni pedagog Srednje strukovne škole Velika Gorica, Marijana Šapina. Ipak, uz obitelj i vršnjake, problem je i odnos cjelokupnog društva prema alkoholu koje prihvaća njegovu konzumaciju kao nešto normalno te djeca smatraju da se konzumacijom alkohola uklapaju u svijet odraslih. Da je društvo jedan od najvećih oblikovanja mišljenja vidi se i u podacima koji pokazuju da dječaci više piju. „Iz osobnog iskustva nismo imali situacija da nam se netko od cura žalio da je imala neugodno iskustvo s alkoholom, barem što se tiče naših učenica. No po trendovima se pokazuje

Negativan trend: djeca piju sve češće i ranije da i dalje dečki više piju te mislim da to ide iz neke tradicionalne, patrijarhalne slike jer se dečkima to više dozvoljava.“, tvrdi profesorica psihologije Srednje strukovne škole Sanja Šipušić Komar. Razlozi koji mladi najčešće navode za konzumaciju alkoholnih pića su i nedostatak drugog sadržaja, no i preslaba roditeljska kontrola. Ovi šokantni uzroci pokazatelj su velikog problema u kojem se društvo i kultura života nalazi.

Situacija u Velikoj Gorici optimistična

Statistika Policijske uprave Zagrebačke pokazuje kako kršenje javnog reda i mira čini trećinu svih prekršaja, od čega su prekršaji uživanja alkohola upravo najbrojniji. Ipak, situacija u Velikoj Gorici je, što se mladih tiče, optimistična.

Let’s go out party,Grad Velika Gorica

„Imamo jako dobru suradnju s Gradom Velikom Goricom, odnosno Odjelom za školstvo s kojima radimo na toj problematici. Ne možemo reći da imamo velikih problema, barem po našim saznanjima i statistikama, no moramo biti realni i reći da je stvarno stanje i broj koji je prijavljen i koji policija nađe ipak različiti i varira. Pravu sliku nam mogu dati tek učenici i maloljetnici koji izlaze po kafićima i parkovima. Policija učestalo provodi mjere, od samih racija i nadzora na konkretnim mjestima gdje nam zalaze maloljetnici.“, dodao je pomoćnik načelnika. Isto tako, u zadnjih pet godina broj maloljetničkih prekršaja je u otpadanju. I Rudeš i profesorica Šipušić Komar slažu se kako su za smanjenje konzumacije alkohola kod mladih zaslužni i projekti koji su se provodili u gradu. „Velika Gorica se u odnosu na neke druge gradove puno više angažirala i ima Povjerenstvo za prevenciju društveno neprihvatljivog pona-

Cuga je tuga plakat, Grad Velika Gorica šanja koje svake godine financira 10 do 15 programa prevencije koje idu po svim osnovnim i srednjim školama, imaju Gorički klub mladih gdje se mladi mogu uključiti, bila je tu i kampanja Cuga je tuga, zatim Let’s go out party gdje maloljetnici mogu izlaziti i sve to pridonosi svijesti o ovom problemu.“, tvrdi Šipušić Komar. Rudeš je spomenuo i STOP projekt kao alternativni programa djelovanja na neprihvatljivo ponašanje maloljetnika: „To se pokazalo jako korisno. Kroz taj projekt cilj je bio ukazati mladima kako su napraviti prekršaj, a onda su oni odradili par sati volontiranja kako bi razumjeli što je krivo te je došlo do rezultata i opijanje se smanjilo. Imali su jako dobar marketing te reklame i klinci su o tome pričali.“

„Na mladima svijet ostaje“

Upravo je razgovor najbolja prevencija, no i učestalo ponavljanje radionica, učenje socijalnih vještina i radnih navika jer jedan projekt ne može odmah napraviti promjene u ponašanju: „Savjet za budućnost je prevencija, u kojem god obliku, čim više to bolje. Da nešto čuju, pa makar im je u tom trenu smiješno ili se rugaju, ipak im ostane negdje u glavi zašto nešto nije u redu. A osim toga, najveći problem je dostupnost alkohola i Zakoni koji se ne provode, točnije kupnja u dućanima i kafićima.“, ističe profesorica psiho-

logije. S njome se slaže Šapina: „Učenici nam i sami priznaju da im je sve dostupno, da bez ikakvog problema odu u dućan i kupe alkohol, a i u kafiću će ih poslužiti. I ne samo za to nego i za cigarete i kockanje. Što je dostupnost veća, naravno da će i konzumacija alkohola biti veća jer da ne mogu do njega jedan bi dio sigurno odustao od tog nauma. Sigurno će se manjih dio njih po doma nalijevati i piti, najveći je problem što njih nitko ništa ne pita kada izađu van i u dućanima i kafićima kupuju najnormalnije što god požele.“ Uz edukaciju i radionice koje se provode u školama bitni su i hobiji, preventivni programi protiv ovisnosti te posvećivanje vremena mladima, otvaranje pitanja socijalne anksioznosti, obraćanje pažnje na njihove potrebe i emocije. Sve navedeno trebalo bi postati svakodnevni zadatak svake odrasle punoljetne osobe, a pogotovo roditelja, odgajatelja te drugih ustanova koje oblikuju ranu svijest djece. Alkohol stvara opasnost od budućih ovisnosti, raznih bolesti, tumora, smanjuje pamćenje, stvara štetu u kognitivnim sposobnostima djece te povećava mogućnost za nesmotreno donošenje loših odluka koje mladom čovjeku mogu obilježiti budućnost. A naša budućnost leži u djeci, zar ne? Ivana Kovačević, Fotografije: grad Velika Gorica, David Jolić, Ivana Kovačević


24

370

OBLJETNICA

20. obljetnica Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Grada Velike Gorice

Turopoljski folklorni spektakl u Koncertnoj dvorani ‘’Vatroslav Lisinski’’ Tekst i foto: David Jolić

Z

ajednica kulturno-umjetničkih udruga Grada Velike Gorice je Turopoljskim festivalom folklora ‘’Turopolje moje drago’’ u Koncertnoj dvorani ‘’Vatroslav Lisinski’’ u Zagrebu svečano obilježila 20. obljetnicu osnutka i kontinuiranog djelovanja, u nedjelju, 18. ožujka 2018. godine. Festival je realiziran pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića i gradona-

čelnika Grada Velike Gorice Dražena Barišića, a realizaciju financijski je potpomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Program je bio koncipiran u dva dijela (pauza 15 minuta), a izvedene su ukupno 32 koreografije. Izvedbe na sceni odvijale su se bez zastoja i to je bio najbolji pokazatelj odlično pripremljene manifestacije odnosno to je bila kruna višetjednih priprema pod vodstvom Vlade Štarkelja, predsjednika Zajednice kulturno-umjetničkih

udruga i njegovih suradnika. Jednako tako bilo je vidljivo da su se sudionici (folkloraši, tamburaši, zborovi, mažoretkinje) dodatno potrudili (nove odore, perfektno uvježbane koreografije) da njihov nastup na reprezentativnoj pozornici bude besprijekoran. Na kraju sjajne prezentacije folklora diljem Lijepe naše sve članice Zajednice otpjevale su zajedničku pjesmu ‘’Turopolje moje drago’’ (Autor glazbe i stihova: Andrija Fiolić – Bregan, 1989. godine).

Sudionici FA Šiljakovina, Gradski zbor Franjo pl. Lučić Velika Gorica, Hrvatsko pjevačko društvo ‘’Kučani’’ (Kuče), KUD Čiče (Novo Čiče), KUD Dučec (Mraclin), KUD Gradići, KUD Mičevec, KUD ‘’Nova zora’’ (Donja Lomnica), KUD Pleso (Velika Gorica), KUD Stari Grad (Lukavec), KUD Šćitarjevo, KUD Velika Mlaka, Ogranak ‘’Seljačke sloge’’ Buševec, Turopoljske mažoretkinje, Udruga Velikogoričkih mažoretkinja, Udruga za promidžbu glazbene kulture Ansambl ‘’Zlatne godine’’ (Velika Gorica) i VIS ‘’Jane’’ (Velika Gorica).

Na Turopoljskom festivalu folklora sudjelovalo je 17 članica Zajednice, a realiziran je pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića i gradonačelnika Grada Velike Gorice Dražena Barišića. Realizaciju je financijski potpomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Program od 32 izvedbe apsolviran je u dva dijela u ukupnom trajanju od tri sata Milan Bandić

Gradski zbor Franjo pl. Lučić

KUD Čiče

KUD ‘’Nova zora’

KUD ‘’Stari Grad’’

Tamburaški sastav KUD-a Mičevec

Udruga Velikogoričkih mažoretkinja

Dražen Barišić

Vlado Štarkelj


370

25

OBLJETNICA

Posjeta je ocjenjena vrlo dobrom

KUD Dučec

KUD Gradići

KUD Šćitarjevo

Ogranak Seljačke sloge Buševec

Zajednički nastup Udruge Velikogoričkih mažoretkinja i Turopoljskih mažoretkinja

Hrvatsko pjevačko društvo “Kučani”


26

370

KULTURA I ŠKOLSTVO

Prepuna dvorana Pučkog otvorenog učilišta

P

redstavile smo uglavnom naš rad kroz cijelu godinu, između ostalog i hrvatsku tradicijsku kulturu s malim izletima u Makedoniju i Bugarsku. Od naših najznačajnijih skladbi izdvojila bih ‘Turopoljske svate’. Oni su na neki način obilježili Jane i važni su za područje našeg Turopolja. Ima još mnogo pjesama, poput ‘Grahovih bralja’, autora Siniše Leopolda te ‘Mi smo Jane Janice’. To je naša pjesma s kojom se volimo predstavljati pred različitom publikom. A naša publika koja je večeras ispunila dvoranu Pučkog otvorenog učilišta velika nam je potpora. Ona

‘Držite i vi do svoje tradicije i tradicijskih vrijednosti jer ih je šteta izgubiti’

Jane oduševile publiku

nas motivira i tjera da idemo dalje i da smo još bolji te da osvajamo svijet. Poručila bih svima da drže do svoje tradicije i tradicijskih vrijednosti jer ih je šteta izgubiti. To je nešto što zapravo čini bogatstvo jednog naroda, ispričala nam je nakon velikog koncerta voditeljica Jana Ana Jaklinović. Autor fotografija: Mile Šola

Učenice Strukovne škole

Natjecanje učenica frizerske struke Međužupanijsko natjecanje

‘Mladi poduzetnik’ u Ekonomskoj školi

Međužupanijsko natjecanje ‘Mladi poduzetnik’ u organizaciji Ekonomske škole Velika Gorica održano je u prostoru Srednjoškolskog centra, u petak, 02. ožujka 2018. godine. Sedam timova iz Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije natjecalo se na zadanu temu, rješavajući zadatak zajedničkim radom i ravnopravnim sudjelovanjem učenika (svaki tim imao je tri člana). Natjecatelji tom prigodom pokazuju usvojene vještine potencirajući točnost, urednost i brzinu rješavanja zadatka (trajanje natjecanja je ograničeno na tri sunčana sata). ‘’Cilj natjecanja je poticanje učenika na povezivanje teoretskog znanja s praksom čime se razvija kreativnost, samopouzdanje, međusobna suradnja i interes za zanimanje ekonomist i otvara mogućnost bavljenja poduzetništvom.’’ Ravnateljica Ekonomske škole Vesna Brkljačić je prije početka natjecanja pozdravila nazočne natjecatelje, njihove mentore odnosno voditelje i

profesore Ekonomske škole. U kraćem izlaganju podsjetila je da je ovo natjecanje bilo ovdje organizirano i prije 7 godina. U glazbenom programu nastupili

su učenici Ekonomske škole: Marta Jurenić (4.a) i Školski bend pod ravnanjem Ivana Veljače, prof.  David Jolić

Zagrebački velesajam je uz podršku Hrvatske obrtničke komore i Udruženja obrtnika grada Zagreba/ Ceh frizera organizirao Frizersko natjecanje učenika srednjih strukovnih škola. Natjecanje u sklopu manifestacije ‘’Dani ljepote & Fitnessa’’ (09. do 11.03.2018.) održano je na pozornici paviljona 9 Zagrebačkog velesajma. Na natjecanju je sudjelovalo i 5 učenica frizerske struke Srednje strukovne škole Velika Gorica: Mihaela Ježovit, Ellena Opetuk, Josipa Feljan, Martina Vranešić i Lucija Brajković. Njihova mentorica je Mirjana Mikulčić. Velikogoričanke su odabrale rad na ženskom modelu i kreaciju ‘svečane (gala) frizure s naglaskom na pletenicu’ (u ovoj kategoriji natjecala su se 32 natjecatelja od ukupno 57). Fantazija je bila zabranjena, kreativnost dozvoljena, veličina punđe nije bila zadana. Frizura je morala biti u skladu s modnim trendovima, orijentirana i u skladu s onima iz časopisa koji prate modne trendove. Vrijeme rada bilo je 30 minuta, a bodovanje je bilo maksimalno 30 bodova i minimalno 21 bod. Svi sudionici natjecanja dobili su Uvjerenje o sudjelovanju.  David Jolić


370

27

MANIFESTACIJA

13. Turopoljska kobasijada

Pobjednik Miroslav Štajdohar

Željko Stanilović i Miroslav Štajdohar

T

uropoljska kobasijada, njeno 13. izdanje, u organizaciji Plemenite Opčine Turupoljske održana je u Društvenom domu u Donjoj Lomnici, u subotu, 17. ožujka 2018. godine. Za ocjenjivanje bilo je prijavljeno ukupno 77

uzoraka kobasa, a o redoslijedu odlučivao je peteročlani žiri. Ocjenjivani su (od 1 do 5) presjek, okus, miris, boja i opći dojam. Šampion 13. Turopoljske kobasijade je Miroslav Štajdohar čiji je uzorak kobase

dobio 109 bodova (od mogućih 125). Zlatne diplome osvojili su: Stjepan Škreblin (108), Jozo Jurić (107), Damir Pelesek (106) i prošlogodišnji pobjednik Ivan Ostrugač (104). Srebrne diplome dobili su: Dubravko Šaniček (103),

Dejan Zubec (103), Nikola Kalaj (102) i Damir Maričić (101). Brončane diplome zaslužili su: Mario Vugrinović (100), Ivan Grdović (100), Ivo Petrović (98) i Nikola Trumbetaš (98). Najboljom kobasom načinjenoj od mesa autohtone

turopoljske svinje ocjenjena je kobasa Željka Stanilovića. Nakon objave rezultata svi izložbeni uzorci su bili ponuđeni na degustaciju, tako da su se posjetitelji mogli osobno uvjeriti u kvalitetu kobasa. Društveni dom bio je ispunjen

do posljednjeg mjesta, a dodatni sadržaji (predavanje na poljoprivredne teme, tamburaši) samo su kobasijadi dali dodatnu vrijednost i promovirali Donju Lomnicu kao dobrog organizatora. David Jolić


28

370

MOJ KVART

Arven Domjanić: „Velikogoričke mažoretkinje moja su najveća strast!“

Josip Kovačević, autor koji živi ono što piše

S posljednjeg državnog Čuvar turopoljske kvalifi kacijskog natjecanja baštine vratila se s pet medalja Djela koja čuvaju povijesni zapis ovih krajeva

P

K

oliko često razmišljate o povijesti kraja u kojem ste se rodili? Tradicija i kulturna baština obilježje su svakog naroda i nasljeđuju se s koljena na koljeno- najčešće usmenom predajom. Rijetki su oni koji se potrude ostaviti pismeni zapis i trag prošlosti, a jedan od njih je upravo Josip Kovačević. Rođen 1936. godine u selu Buševec desetljećima je radio kao knjigovođa u Radioindustriji Zagreb. Ipak, njegova najveća ljubav bila je pisanje. Kroz svoj životni vijek bio je autor, novelist, pripovjedač, putopisac te urednik lokalnog lista ‘Glas Buševca’ i ‘Godišnjaka’ OSS Buševec. Zovu ga i ‘hodajućom enciklopedijom’, a to dokazuje i Povelja Grada Velike Gorice za životno djelo na području književnosti

Posljednja izdanja knjiga i očuvanju tradicijske kulture koju je primio 2008.godine.

Ljubav prema zavičaju je najbolji motiv

Kovačević se ponosi svojim lokal-patriotizmom, a ljubav prema prošlosti osnovni mu je motiv za pisanje. „Kao malog me to uvijek interesiralo. Slušao sam svoju majku kad mi je pričala. Ona je bila živi leksikon, a i njezin je otac bio umjetnički nadaren. Napisao je pjesmu dok je Stjepan Radić bio živ koja je došla na prvu stranicu tadašnjeg časopisa. Valjda sam tu ljubav pokupio od njih.“ U njegovom književnom stvaralaštvu nalaze se kronološki: ‘Ženidba turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića’ izdana prvi puta 1968., zatim slijede ‘Oproštajna večera’, ‘Tragom vezirskog tuga’, ‘Jastreb iz turopoljskog luga’, ‘Prememba’, ‘Posljednji tur’, ‘Obiteljska zadruga plemenitih Kovačevića, ‘Dramska djela’, ‘Put u strah’, ‘Vojuvanje Turopolcov z banom Jelačićom’, ‘Putopisi i razgovori’ te izvedena djela. U njegovim se romanima nalaze opisi geografskih područja Turopolja, zapisi starih običaja, pojedinosti o ljudima te je svaka knjiga živa, detaljna i prisna, a pogotovo poglavlja u kojima se spominje selo gdje je Kovačević odrastao i tada se iz svake rečenice vidi poštovanje i ljubav književnika prema onome što mu je dom.

Josip Kovačević, iz knjige Putopisi i razgovori Ukoliko nije riječ o romanima kada se nešto može i izmisliti, sva druga djela Kovačevića su točna svjedočanstva povijest i prolaznosti vremena. Za njihovo pisanje autor se uvijek oslanjao na provjerene činjenice: „Nisam si mogao pomoći da sve informacije ne provjerim. Uzeo sam neke stvari od dokumenata koje je imao još moj otac, znao sam ići sa prijateljem Ivanom Kosom (Mikićin) u Hrvatski državni arhiv i tako... Zapravo mi je Ivan napravio uslugu jer je iz arhiva prepisao rodoslovlja s područja Turopolja od kuda sam mogao onda provjeravati informacije. Imao sam puno sreće jer su mi ljudi davali različite informacije koje sam ja pamtio i prije nego sam znao da želim postati pisac, pa mi je poslije bilo lakše prisjećati se svega.“ Probleme s idejama nikada nije nalazio jer je Turopolje dio njega i gdje god se okrenuo pronalazio je motive. Ipak, manji problemi ponekad su se dešavali s lektorima koji su Kovačeviću ispravljali pogrešna slova misleći da su greška pošto je on koristio izvorne turopoljske riječi.

Knjige su kao djeca, nema najdraže

Kolika je bila njegova važnost na području književnosti pokazuje i činjenica da su „Jastreb iz turopoljskog luga“ iz 1985. i „Posljednji tur“ iz 1997. u to vrijeme ušle u lektiru za osnovne škole grada Velike Gorice, no Kovačević se odupire potvrditi da ima miljenike u svojim radovima: „Sve knjige su mi jednako drage. To je kao da vas netko pita koje dijete ti je najdraže. Za ‘Posljednji tur’ sam dobio slikovnicu od djece iz goričke osnovne škole koja su ju nacrtala prema mojoj priči, draga mi je i srcu prirasla i ‘Ženidba turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića’ jer je ona bila najprodavanija, ima tri dopune i uostalom, bila je prva. Međutim tu je onda i druga, ‘Oproštajna večera’, koja govori o životu naših ljudi. Sve one imaju nešto. Stvarno se ne mogu odlučiti.“, potvrđuje Kovačević te tako još jednom dokazuje kako ono što piše, to i živi.

očetkom svake školske godine djeca svojim kućama često donesu veliki broj raznih letaka s pozivom da se uključe u neku izvanškolsku aktivnost. Jedan takav letak prije sedam godina dobila je i Arven Domjanić. Bio je to poziv djevojčicama da se pridruže, već tada, vrlo uspješnim Velikogoričkim mažoretkinjama. Tada sedmogodišnja djevojčica, dvoumila se bi li se upisala ili ne. Ipak je prevagnula negativna odluka, da bi je godinu dana kasnije ipak nešto povuklo i odlučila je otići na prvi trening. I kako sama kaže, za tom jednom propuštenom godinom žali više nego za bilo čim drugim u životu. Shvatila je da je mažoret ono čime se želi baviti odmah nakon prvog treninga nakon kojeg svaki sljedeći iščekuje s nestrpljenjem.

Na svom prvom nastupu osvojila je prvo mjesto

„Svoj prvi nastup odradila sam u Velikoj Gorici, uzbuđenje, tremu i sreću koje sam osjećala neću nikada zaboraviti. Mislim da se toliko kao mala nisam bojala odlaska doktoru na pikanje koliko me taj dan bilo strah.“ – prisjeća se Arven svojih početaka. Krenula je kao kadetkinja i njeni počeci bili su u grupama. Plesala je većinom u velikim formacijama. Prvi ,,važan,, solo nastup u kategoriji solo pom pon kadeti imala je na 26. Kvalifikacijskom turniru 2015. godine u Poreču gdje je osvojila 1.mjesto. „To je nešto za što sam tada mislila da ja to neću moći jer kad sam plesala u velikim formacijama znala sam da uvijek imam nekog ispred, iza ili pored mene u koga mogu pogledati ako nešto zaboravim. Ovako sam bila samo ja i svjesna što god da pogriješim ili ne napra-

Najveći uzor vidi u trenerici Andrei Kočić

vim vidjet će se jer se nemam iza koga sakriti.“ – kaže Arven. Danas je, dodaje zaista sretna jer je veliki dio tog straha i treme iza nje iako još uvijek postoji i svjesna je da će uvijek postojati. Otkako je postala članicom Velikogoričkih mažoretkinja nastupila je na tri europska natjecanja, te jednom svjetskom. Tako je sudjelovala na MWF-XII. European 2015.Majorette-sport Championship-Brno, 2016. godine na XIII. European Majorette-sport Championship-Puchov i MWF-II. Majorette-sport WORLD Championship-Poreč, te 2017. godine na MWF-XIV. EC Giulianova. Puno lijepih trenutaka i uspomena nosi sa svih tih natjecanja, ali jedno je ipak posebno. „Definitivno će mi ostati u sjećanju Europsko prvenstvo u Giulianovoj gdje sam po prvi puta na tako velikom natjecanju uz ogroman broj sudionika i ogromnoj konkurenciji otplesala svoj solo pom pon nastup tada već u kategoriji juniora koji sam do tada plesala samo na Državnoj razini. Bila sam 11. od ukupno 35 natjecatelja što je za mene bila moja prva velika pobjeda. Nisam bila prva, nisam bila treća, nisam se vratila s medaljom, ali svakako sam se osjećala kao veliki pobjednik jer mislila sam da ja to ne mogu. Od tada znam da mogu sve i to mi je dalo ogroman vjetar u leđa.“ – s ponosom ističe Domjanić.

Kolekcija medalja sve je veća

Prije mjesec dana u Kašteliru održano je zadnje Državno kvalifikacijsko natjecanje gdje je ponovo

„Veseli me ovo lijepo vrijeme koje dolazi kako bih mogla vani vježbati i izvoditi svoje razno razne akrobacije.“ – poručuje Arven uz smijeh. Nije bilo jednostavno nabrojiti sve medalje koje je osvojila, no s ponosom ističe kako do sad ima ukupno 64 medalje. Od toga 11 od svojeg solo nastupa, a ostale u kategorijama dua, trija , mini i velikih formacija.

Arven s trenericom Andreom Kočić obranila titulu Državne prvakinje u kategoriji solo pom pon juniori osvojivši prvo mjesto, te se tako kvalificirala na Europsko prvenstvo koje se ove godine u srpnju održava u Pragu. Osim tog prvog mjesta, kući se vratila s još pet medalja u kategorijama duo štap i trio pom pon, te mini štap gdje je osvojeno prvo mjesto, a drugo mjesto Velikogoričke mažoretkinje osvojile su u mini pom ponu, te mini mix-u. Pred Arven i ostalim djevojkama su pripreme za Kvalifikacijski turnir u velikim formacijama 05.svibnja u Virovitici.

I za kraj ova skromna, mlada mažoretkinja pred kojom je velika budućnost kaže: „Znam da me čeka još jako puno treninga, onoga što moram naučiti i savladati, no svemu tome se veselim jer plesanje u Velikogoričkim mažoretkinjama je nešto što ja zaista volim, što me veseli i ispunjava. Sada je sedam godina kako plešem, a znam da ću plesati još jako jako dugo. Znam jer to volim i želim, a najveći uzor pronalazim u svojoj trenerici Andrei Kočić.“ Suzana Majstorović Foto: Privatni album


370

29

MOJ KVART

Buvljakuše i humanitarka Dalija Zubek

U društvu Snježane Ruklić ravnateljice OŠ Eugena Kumičića

Buvljakuše – žene koje malim, ali sigurnim koracima mijenjaju svijet

VG Buvljak i „Vješalica dobrote“ samo su neke od akcija koje su pokrenule B

uvljak u Velikoj Gorici, humanitarna akcija „Vješalica dobrote“, grupa na Facebooku VG Buvljak gdje mame mogu povoljno prodavati i kupovati odjeću za svoju djecu, ali i sebe, djelo je četiri velikogoričanke koje u trenutku „kliknu“ i ideja kreće u realizaciju. Sandra Barić, Vesna Habljak, Ivana Krišto, i Gordana Lazić su naše kako su se same prozvale „buvljakuše“. Kad ih vidite čovjek bi rekao da su klapa iz vrtića koja se zajedno igrala u pješčaniku, ali to nije ni blizu istini. Sve četiri udružile su se prije dvije godine na drugom goričkom buvljaku koji su uspjele dogovoriti u nekadašnjoj Cabani, te su neizmjerno zahvalne vlasniku Romanu Bergmanu

što im je ustupio prostor, kao i Nebojši i Vedranu koji su im također puno pomogli. Ambiciozne kakve jesu – i to im je bilo pretijesno! Ali nisu otišle puno dalje, ususret im je izašla Osnovna škola Eugena Kumičića. Više ne znaju ni broj svim buvljacima koje su tamo održale, koji su bili sve samo ne obični buvljaci, naime svi redom bili su humanitarnog karaktera. Tete spremačice su im kažu velika pomoć i apeliraju na ljude da ne budu ljuti što se buvljak održava od 1014 sati jer ni one nemaju srca tražiti više.

„Svi smo fini i ušminkani izvana, imamo kompleks kupovanja na buvljaku“

I dok se sve ovo čini vrlo jednostavno, ima tu jako puno

Goričane samo treba malo pogurati i svaka priča ima sretan kraj posla. Ove mame mjesec dana prije buvljaka uz sve svoje redovne obveze oko svojih obitelji, ulažu dodatne napore kako bi sve bilo kako treba, a uz sve nemaju financijsku pomoć niotkuda, sve ide iz njihovog džepa, a među njima jedina zaposlena je Sandra. O svom trošku ispočetka su tiskale sav materijal, a isto tako i dijelile letke, no sada im je ususret po pitanju tiska izašao Josip Harapin. Doživljavaju da ih ljudi čudno gledaju, ali to ih ne obeshrabruje. Ono što ih brine je to da je Velika

Gorica uistinu velik grad, ali odaziv ljudi je neprimjetan. Kako kaže Ivana:“ Živimo lijepo, svi smo fini i ušminkani izvana, imamo kompleks kupovanja na buvljaku, a tu bi nam mogli pomoći ljudi koji ne žive taj kompleks i koji su malo dalje od grada.“ Očito je kažu da ljudi razmišljaju „što ako me netko vidi da kupujem na buvljaku?“, a to je zapravo potpuno nepotrebno jer djeca robu ni ne mogu iznositi, a ovo je prilika da se nešto proda i zaradi, ili kupi po smiješno niskim cijenama, pogotovo kada je riječ o markiranoj odjeći za koju u trgovačkim centrima treba izdvojiti daleko više novca. Cijela ova priča od samih početaka ima humanitarni

Vješalica dobrote karakter, a sredstva su buvljakuše uvijek utrošile kako bi pomogle najpotrebitijima. Taj humanitarni dio odrađuju s Dalijom Zubek, kako bi sve bilo transparentno, kaže Sandra „da se zna koliko novca je skupljeno i u što je utrošeno“, a Vesna se nadovezuje „ poslije sve objavimo na našoj Facebook stranici, kako bismo zahvalile svima kome treba i sve je javno, nema skrivanja.“

Odradile su velik broj akcija, a pune su planova za naredni period

Osim buvljaka, ove četiri humanitarke organizirale su i akciju „Vješalica dobrote“, koja je također nastala kao trenutni klik. „Ja sam to pročitala za Zagreb i bilo mi je dovoljno, zovem Gogu pitam je što misli da taj projekt bude i u Gorici, ona se odmah složila. Zovem Sandru –ma to će vam svi pokrasti, a Vesna je bila na putovanju.“ Prvo smo razmišljale gdje ćemo i što ćemo, u roku odmah smo našle lokaciju, donijele svoje vješalice, stavile natpis i kroz pola sata bilo je pet jakni gore. Tako je bilo prošle godine, a akciju su nastavile i ove. Ususret im je izašao i Grad, te su dobile na korištenje kućicu koju su postavili na prostoru iza Pučkog otvorenog učilišta, te su ponovno pomogle mnogim našim sugrađanima da im zima bude

toplija i ugodnija. Ovo nisu jedine akcije koje su pokrenule, preko noći sasvim spontano došla je ideja kako razveseliti djecu u Centru za odgoj i obrazovanje, sudjelovale su i u projektu Selo Bake i Djeda Božićnjaka, te još svaka na svoju stranu sudjeluje u mnogim raznim humanitarnim akcijama, od onih u kojima brinu za građane u potrebi, pa do onih gdje brinu za napuštene životinje. Kažu kako je Goričanima jako malo potrebno da se pokrenu, ali uvijek ih netko prvo mora pogurati. A za to su sad njih četiri itekako zaslužne. Ukoliko im želite pomoći, volonteri uvijek dobro dođu, a sve informacije o njima možete pronaći na Facebook stranici Buvljakuše. Pune su planova za naredni period, a ove divne žene koje zrače pozitivom kažu kako nikako ne smiju zaboraviti na tate jer su oni „fizička snaga koju maksimalno iskoristimo, i često im ne kažemo ni hvala, ali ovo je prilika da im javno zahvalimo, potkovanih su živaca za nas, nećemo im to često priznati, ali je tako.“ Buvljakuše polako, ali sigurno pokreću i nas, građane Velike Gorice, te na svemu ovome zasigurno neće stati, i zaslužile su da budemo uz njih koliko god nam je to u moći.  Suzana Majstorović


30

370

MOJ KVART

Siščanka Šeherezada Silić preletjela je cijeli svijet i skrasila se u Velikoj Gorici

Pilates s kriškama naranče

B

io je ovo jedan od zanimljivijih i svakako najneobičniji intervju koji sam dosad radila. Bose, sjedeći na podu, raspričale smo se Šeherezada Silić i ja. Osjećala sam se kao da sam došla u oazu zdravlja. Takva je atmosfera u studiju Vitalis VG. I tako sam, uz čaj i vodu s kriškama naranče, krenula slušati njezinu priču. Ova simpatična 34-godišnja djevojka, odrasla u Sisku, proputovala je cijeli svijet. Prošla je New York, Japan, Singapur, Kanadu… I skrasila se u Gorici. Medicinska sestra po struci, godinama je radila u Sisku, u domu za starije, kad je načula da će Qatar airways imati takozvani “open day”, odnosno casting za stjuardese. Prijavila se bez ikakvih očekivanja. - Uglavnom su tamo bile cure koje su godinama radile taj posao i samo htjele promijeniti kompaniju, jer Qatar Airways slovi za jednu od najboljih. Zbog toga sam mislila da je nemoguće da ja, medicinske struke, prođem. No, prevarila se. Prošla je sva tri kruga i ubrzo preselila u Katar, točnije u Dohu. U početku

je, kaže, bila oduševljena. - Sve su napravili za nas tamo, imale smo bazen u zgradi u kojoj smo živjele, teretanu... Vježbala sam tamo redovito, a budući da sam prije vodila aerobic, pomagala sam i drugim curama da dođu u formu.

Vježba i savjeti o zdravlju

No šest godina ‘života u letu’, ostavilo je traga i na njezinu zdravlju. - Jedan dan bili bismo u Kanadi, na -20, a sljedeći već u Singapuru, na +30. Upale uha i sinusa su mi bile već normalna pojava, znalo se dogoditi da dođem s leta i ništa ne čujem danima. U početku je takve stvari zanemarivala jer priliku da vidi cijeli svijet nema baš svatko. - Očaraju te svi ti gradovi. Mi sletimo u New York na par sati, koje bi trebalo iskoristiti za odmor jer ubrzo letimo dalje, a mi cure, naravno, odemo u obilazak. Ipak si u New Yorku, nećeš sad spavati. I to, naravno, nosi posljedice. Dobila je išijas, teniski lakat i još štošta. A onda je otkrila pilates.

- Vježbala sam cijeli život, no pilates mi je potpuno promijenio poglede na tjelovježbu. S njime sam uspjela ublažiti sve svoje bolove. Zaljubila se u pilates i odlučila da je vrijeme za promjenu karijere. Završila je “International Fitness Alliance” u Dohi. Vratila se u Hrvatsku i osposobila se za instruktora pilatesa i joge. - Iako sam i učitelj joge, ne bavim se previše njom jer su ljudi u Hrvatskoj i dalje dosta skeptični. No, većina elemenata pilatesa je ‘posuđena’ iz joge. Nakon New Yorka, Bangkoka, Singapura, Tokya..., skrasila se u Gorici. - Svidio mi se grad te sam odlučila svoj put nastaviti ovdje. Našla sam prostor i otvorila Vitalis VG, mjesto na koje Velikogoričani mogu doći na tjelovježbu, ali i po mnoštvo savjeta kako poboljšati svoje zdravlje - kaže Šeherezada i nastavlja: - Sva sam u tome. Nakon što sam sebi učinila život ljepšim otkrivši vježbe uz koje me ništa više ne boli, poželjala sam pomoći i drugima - smireno pojašnjava Šeherezada, kojoj je

Šest godina bila sam stjuardesa Qatar Airwayesa, letjela sam cijelim svijetom, bez stajanja, a taj me ritam koštao. Zaradila sam išijas, teniski lakat i još štošta... I tad sam otkrila pilates, koji me spasio! Poželjela sam pomoći i drugima da se bolje osjećaju, otvorila sam studio u Velikoj Gorici i krenula raditi, kaže Šeherezada Silić ime odabrao tata, htio je da nosi ime princeze, a sad je po njemu prepoznatljiva.

Gradovi koji ne spavaju

Kod Šeherezade su treninzi uglavnom individualni i poluindividualni. - Htjela bih se posvetiti sva-

Šeherezada je uživala u poslu stjuardese, ali šest godina je bilo sasvim dovoljno kome posebno. Svatko ima neke druge probleme i pristupam mu drugačije. Dolaze joj Goričani s išijasom, bolovima u kralježnici, koljenima, kukovima... A svoje vrijeme odlučila je posvetiti i penzionerima. - S njima provodim uglavnom antistres i reumatske vježbe, a cijene sam prilagodila džepu svakog penzionera. Najviše me veseli kad nekom pomognem i kad mi se klijenti pohvale da su bolovi prošli ili se smanjili. Proputovala je cijeli svijet, jedino još, kaže, do sjevernog pola nije došla. Na pitanje koji dio svijeta je se najviše doj-

mio, odgovara: - New York je grad u kojem možete doživjeti sve što sigurno nigdje drugdje ne možete. Grad koji stvarno nikad ne spava. Obožavala sam ići na Broadway... I Barcelona mi je savršena, jer sam svaki trenutak provodila na plaži. Rim bi me uvijek iznova oduševljavao svojim povijesnim građevinama, ali i modom. O Hong Kongu sam maštala od malena i opravdao je sva moja očekivanja. Očito ima nešto i u Velikoj Gorici, čim je Šeherezada svoj put odabrala nastaviti ovdje...  Kristina Glavaš Fotografije: Šeherezada Silić/Privatna arhiva)

Želi pilatesom pomagati ljudima, ali ih i educirati o zdravom životu

Sa svakim čovjekom Šeherezada radi individualno

Od običnog bojanja pa do modernih tehnika

Lekenička Fabergé jaja U

susret Uskrsu, najvećem kršćanskom blagdanu, u potrazi smo za novim kreativnim idejama i načinima ukrašavanja jaja. Oni koji imaju malo mašte, vremena i prije svega mirnu ruku, sami će se upustiti u taj pothvat, a na raspolaganju uistinu imaju sve – od tutorijala na Youtube-u, raznih radionica pa do mnoštvo trgovina gdje mogu nabaviti sve što im treba za najljepše pisanice ovog Uskrsa. Nažalost, ja nisam jedna od takvih, pa ću tako i ove godine po njih tri

koraka od svoje kuće – kod susjede Bibe. Rođena Petrinjka, Rezika-Biba Krolo u Lekeniku stanuje već 10 godina, a oslikavanjem jaja, jednom od svojih velikih ljubavi, bavi se unatrag nekoliko godina. Njezini prvi koraci u crtanju krenuli su s temperama, još krajem ‘80.-ih i uglavnom su to bili keramičarski predmeti (tanjuri, vaze, ćupići i sl.), no imala je svoje vjerne kupce čak i u Zagrebu. Kako su stigla novija vremena, a s njima i pristupačnije cijene raznih

Crne pisanice su najtraženije. Autor - Matea Brenčić

boja i tehnika za oslikavanje, tako su i njeni radovi napredovali. Danas oslikava sve što joj dođe pod ruku – od staklenih vaza, drvenih škrinjica, raznih suvenira pa do magneta, a njene radove između ostalog imaju prilike kupiti turisti koji posjete Petrinju.

„Najdraži su mi motivi veza i čipke“

Kad su u pitanju izrade pisanice, proces je malo složeniji i zahtjeva puno vremena, jer joj jedno jaje kroz ruku prođe najmanje

Bijele pisanice. Autor - Matea Brenčić

Najtraženije su pisanice crne boje desetak puta, a po sezoni ih ukrasi između 200 i 300. Najčešće su to guščja i pačja jaja, nešto ima standardnih kokošjih, a sve su popularnija i ona od autohtone turopoljske patuljaste kokoši, poznate kao Jurek i Katica. „Proces počinje prvo s pranjem jaja sa sodom bikarbonom i limunskom kiselinom, nakon toga ih centriram da bih mogla naći sredinu gdje ih izbušiti i onda dolazi na red samo ispuhivanje. Idući korak je bojanje u temeljnu boju, no ako je jaje samo po sebi prekrasne bijele boje, onda ne ide temeljna boja. I onda se to mora sušiti. Nakon toga moram osmisliti što ću konkretno crtati, koji dizajn, a najdraži su mi motivi veza i čipke“ priča mi gospođa Biba. „Oslikavanje ide postepeno. Prvo crtam po sredini jaja, zatim na vrhu i na dnu, onda se to sve

Ukrašavanje pisanica. Autor - Matea Brenčić ponovno suši. Nakon toga smišljam kako ću ga dalje ukrasiti - staviti šljokice, cirkone, dodati još neke boje. Zadnji korak je zatvaranje rupica koje su nastale ispuhivanjem, a najčešće na njih lijepim razne ukrase ili kukice da bi pisanice mogle visjeti na grani. Sve u svemu dugotrajan, ali opuštajući i zanimljiv posao“ – dodaje Biba. Pisanice za Uskrs počinje pripremati nekad i mjesecima prije, ovisno koliko ima jaja i vremena na raspolaganju, a najtraženija su ona crne boje, vjerovali ili ne. Kaže da su isprva kupci bili

skeptični, no kad vide koliko su lijepa, svi ih kupuju. Popularna su i bijela s raznim kombinacijama boja – crnom, srebrnom i zlatnom. Dnevno na ukrašavanju provede i po nekoliko sati – i tako mjesecima. Cijene nisu skupe, ako uzmemo u obzir koliko je vremena potrebno da bi jedna pisanica bila lijepo ukrašena, a kreću se od 10, 15 pa do 20 kuna. Dodaje kako joj nije cilj zarađivati na tome, već uživa u onome što radi, a mahom te iste pisanice poklanja i dragim ljudima.  Tekst i foto: Matea Brenčić


370

31

MOJ KVART

U Velikoj Gorici od kolovoza prošle godine djeluje Volonterski centar

Mi smo Goričani koji pomažu drugima S

vi ljubitelji volontiranja konačno ne moraju put Zagreba. U Velikoj Gorici već nekoliko mjeseci postoji Volonterski centar, projekt Udruge Zamisli u partnerstvu s Gradom Velika Gorica i KUDom Čiče. Osnovna djelatnost Volonterskog centra je koordiniranje između organizatora i volontera te spajanja istih. Volonterski centar Velika Gorica s radom je krenuo u kolovozu prošle godine, a u listopadu su centar predstavili institucijama i organizacijama koje su bile zainteresirane. Okupili su goričke škole, Muzej Turopolja, Ekoregiju Velika Gorica, udrugu Vukovina u srcu, udrugu Turopoljska tradicija, naravno KUD Čiče, udrugu “Ti si ok”, te im predstavili projekt, upoznali ih s detaljima i svojim ciljevima. - Shvatili smo da su svi jako zainteresirani i nakon toga smo odlučili napraviti edukaciju, radionicu o menadžmentu volontera - govori Ana Peternac Bučan, voditeljica centra. - Bila je to jednodnevna radionica koju je održala predstavnica Volonterskog centra Zagreb i na toj radionici sudionici su dobili certifikate kojima se potvrđuje da mogu biti koordinatori volonterima. Centar je predstavljen 5. prosinca prošle godine, na Međunarodni dan volontera, te su tom prigodom dodijeljena priznanja osobama koje su se već do sada

već u našem gradu iskazale u području volontiranja. - Shvatili smo da ljudima puno znači kad dobiju priznanje za svoj volonterski rad. Većinom su to ljudi koji godinama volontiraju ‘u tišini’, a tad im je gradonačelnik Dražen Barišić uručio priznanja - rekla je Ana. - Tad smo i predstavili udruge i institucije s kojima smo surađivali. Kasnije smo poslali poziv za prijavljivanje volonterskih akcija. Bilo koji organizator volontiranja može prijaviti akciju, odnosno nekakvu svoju ideju, a Volonterski centar im osigurava dio sredstava za kupnju materijala i pomoć s volonterima. Prijavljeno je 18 akcija, koje

Više od stotinu volontera prošlo je kroz gorički Volonterski centar u prvih sedam mjeseci njegova rada. Sudjelovali su u cijelom nizu akcija kroz koje su pomagali, ali i skupljali iskustvo koje je će svakome pomoći u budućnosti su krenule u provedbu. Do sad su provedene razne akcije, među prvima je bila edukativ-

na kampanja Goričkog kluba Mladih koji je u suradnji s Crvenim Križem dijelio promotivni materijal povodom Dana borbe protiv AIDS-a. Nizale su se akcije: Humanitarni Stand Up za Marinu, večer organizirana za pomoć 16-godišnjakinji oboljeloj od cerebralne paralize, koju je organizirao također Klub mladih, a Volonterski centar pripomogao grickalicama i ostalim sitnicama kako bi druženje bilo ugodnije. Nakon toga se dogodila akcija za Noć muzeja, koja nije zahtijevala nikakva financiranja, nego samo volontere koji su pomagali tijekom organizacije i provedbe te večeri u Muzeju Turopolja.

Zagrebački arhitekti sa srednjoškolcima osmišljaju projekt uređenja školskog hola FOTO-Ana Peternac-Bučan, VCVG

- U tijeku je najveća akcija. Uključili smo društvo Društvo arhitekata Zagreba, koje će u suradnji sa Srednjom strukovnom školom Velika Gorica urediti veliki školski hol, kako bi boravak učenicima bio ugodniji. Arhitekti Kristina Careva i Rene Lisac u dva dana su s učenicima radili na osmišljavanju ovog projekta. Učenici su davali svoje ideje i stvarno se trudili osmisliti prostor, a nakon toga Volonterski centar kupit će materijale da Strukovna škola može urediti hol. Zrakoplovnu školu očekuje slična akcija, a ubrzo će Osnovna škola Eugena Kumičića poslati svoje učenike drugog razreda u Dom za starije Ključić Brdo, gdje će se družiti sa štićenicima doma. Akcija je to naziva 8 i 88. Mnogo je još akcija koje Volonterski centar planira provesti, a počele su prijave i za Volontersku nagradu. Mogu se prijaviti svi organizatori volontiranja, a nagrada je posjet Volonterskom centru Zadar. Jedan od ciljeva bio je i osnivanje Volonterskih klubova, gdje će svi volonteri biti na jednom mjestu i lakše će ih se naći i odabrati. Ekonomska škola i Gimnazija Velika Gorica su takav klub imale, a sada ga imaju i Strukovna škola, Zrakoplovna i Osnovna škola Eugena Kumičića. U ovo Uskršnje vrijeme, Volonterski centar se pobrinuo i za prigodnu akciju.

- U Muzeju Turopolja uvijek su otvoreni za naše akcije i ideje. Tako s njima u suradnji organiziramo radionice za osnovnoškolce, pa se najmlađi, a i oni stariji, mogu upoznati s tradicionalnim načinima ukrašavanja jaja. Tu su se uključili naši volonteri, koji su pripremali radni prostor i materijal te pomagali djeci pri izradi pisanica. Svim volonterima sati se upisuju u volontesku knjižicu, koja može svima pomoći kod prijave za posao. Trenutno su u bazi 24 volontera, a svi koji imaju vremena i volje mogu se upisati. Volontiranjem se stječe iskustvo, pogotovo ako volontirate u branši koja vam je zanimljiva. Preko stotinu volontera je do sad već bilo uključeno u sve ove akcije, u manje od godinu dana postojanja centra. - Oduševljava me što su srednjoškolci u tolikoj mjeri zainteresirani za volontiranje, u godinama kad su u glavi izlasci, ljubavni i školski problemi, žele djelovati humanitarno i učiniti nešto dobro. Pokreće se i suradnji između organizatora međusobno. Sada tri škole zajedno uređuju hol. - Dečki iz Strukovne su rekli da im je super što na ovim akcijama sreću cure iz Gimnazije i Ekonomske - smije se Ana. Eto, očito su došla vremena kada se mladi u našem gradu druže, a uz to čine dobra djela.  Tekst i foto: Kristina Glavaš


32

370

PRIČA IZ KVARTA

Legendarna “Seka” najdugovječnija je brijačnica u Velikoj Gorici, radi neprekidno već 68 godina

U našoj brijačnici znali smo imati i dočeke Nove godine! K

ako sad ispada, ja sam se zapravo vratio na ono što je deda radio u svoje vrijeme. Na muško brijanje, koje je neko vrijeme gotovo nestalo iz salona. Deda je nekad brijao pola Gorice, a kako su sad u trendu brade, ekipa dolazi kod mene na brijanje i uređivanje brada, kaže Tomislav Noršić (38), vlasnik brijačnice Seka, smještene na Šetalištu Franje Lučića, nedaleko od “glavne” goričke crkve. Tomek je treća generacija svoje obitelji koja vodi najdugovječniji frizerski obrt. Zbog razgovora za Reporter otvorili su vrata brijačnice u nedjelju, a Tomeku je u pratnji, naravno, bila i mama. Bivša gazdarica. - Evo vidiš, prepisala sam lokal na njega, dala mu da bude gazda, a on sad ide sve moje stvari pobacat’ van, sav moj namještaj - kroz smijeh govori vesela Slavica Noršić, puno poznatija po nadimku Seka, kako se zove i brijačnica. - Kad je moj tata 1950. otvorio brijačnicu, dvije godine prije nego što sam se ja rodila, nazvao ju je samo Brijančnica. I ispod je, manjim slovima, pisalo njegovo ime, Šimunković Vinko... Nije tad bilo brendiranja i takvih stvari, ha, ha. Kad sam ja 1974. preuzela obrt, i dalje je iznad vrata pisalo ‘Brijačnica’, samo je manjim slovima sad pisalo ‘Slava Noršić’. A kad sam 1992. selila na drugu lokaciju, na općini su mi rekli da moram

imati neko ime. Mislim si, mene cijeli život zovu Seka, pa piši Seka, kaj buš drugo - priča nam gospođa Slavica dok sjedimo u prostoru u kojem je provela toliko godina.

Tata Vinko prvi je friziral’ mladenke

Malo je Goričana koji ne znaju za Seku, a oni stariji možda će se sjetiti i njezina oca Vinka. Dobroćudnog, ali i pomalo svojeglavog tipa koji je, zanimljivo, udario temelje ženskom friziranju u našem gradu. - Kad je tata otvarao salon, u Gorici su postojala dva ili tri muška brijača, ali niti jedan ženski frizer. I tako je on krenuo frizirati i žene, radio je frizure i za mladenke... Jednostavno nije imao tko. Pa čak ni sredinom 70-ih, kad sam ja počinjala raditi, nije bilo puno bolje, u gradu su bila tri muška i jedan ženski frizerski salon - sjeća se Seka, koja na pitanje je li lakše raditi sa ženama i muškarcima razmišlja otprilike jednu milisekundu. - Uuuuuuh, ogromna je razlika. Puno je lakše s muškarcima, puno manje komplikacija. Ženama moraš ugađati, ispunjavati im želje, a s muškarcima pričaš viceve, o politici, sportu - govori gazdarica. No vratimo se mi na dobre stare priče iz davnina... Tata Vinko je bio rođeni Goričanin, obitelj je tu već generacijama, više ni ne znaju tko je i kad došao u srce Turopolja, ali zna se

Tomislavovo lice neko se vrijeme redovito pojavljivalo na malim ekranima u svim krajevima Hrvatske Autor: Privatna arhiva

Brico Tomek, lice s reklame Vidjeli ste vjerojatno onu reklamu za pivo, vrtjela se stalno po televiziji, u kojoj se neki tip čudno obrije za upoznavanje s roditeljima svoje cure. S bradom “na batmana” široko se nasmijao više puta iz vaših ekrana... E, pa to je on. Tomislav Noršić. Tomek, čovjek iz treće generacije. - U vrijeme dok sam konobario, došao sam na ideju da napišem nekakav scenarij, pokušao sam to negdje uvaliti, baš i nije prošlo, a na kraju sam završio u glumačkoj školi Kubus. Snimio sam nešto reklama, nešto kratkih filmova... Nažalost, nema puno audicija i kastinga kod nas, a i vrte se stalno isti ljudi. Iako, činjenica je da bi se trebalo puno više truditi oko toga, gurati, a uz posao je to jako teško - kaže glumac i brico Tomislav. Kroz tu reklamu za pivo njegovo lice upoznala je cijela nacija. A sve to, kakve li zgodne podudarnosti, zbog brade. - Da, tu su se baš spojile moje dvije strasti. Ja si volim misliti da su me uzeli zbog glume, ali bojim se da je brada presudila. Čim su me vidjeli, oduševila ih je moja gusta brata i odmah su rekli da ću im ja biti zaštitno lice. Ma super je to iskustvo. Brijao me vlasnik Gospona Fulira, tu bradu mi je radio nekih sat vremena. Malo smo i popričali, izmjenili iskustva - kaže Tomislav. Da može birati, glumu ili brijačnicu, ima spreman odgovor: - I jedno i drugo. Moguće je to uskladiti, to bi bio idealan scenarij!

da je bio omiljen u gradu. - Uh, to je bilo prekrasno vrijeme. Subotom poslijepodne, recimo, znalo se da je vrijeme za brijanje tih starih Goričana. Ljudi se u to vrijeme nisu brijali doma, svi su dolazili u brijačnicu. Na stolu je često znao biti šah, karte, tu su se ljudi družili... Znam da je stari govorio da je više puta i Novu godinu dočekao u brijačnici. Škvadra ušla unutra i ajmo, šišanje, brijanje i, što drugo, doček Nove godine. U brijačnici se u to vrijeme doslovno odvijao društveni život grada - govori nam simpatična Seka, pa nastavlja: - On bi vam ujutro, kad je išao na posao, obavezno stao tu na ćošku, u tadašnji Park, na rakijicu. Pa opet točno u 10 sati. Ma mogla je brijačnica biti dupkom puna, on bi ležerno skinuo kutu i otišao do Parka na gemišt. I onda bi se vratio raditi dalje. To je bio njegov ritual, a ljudi su za to znali.

Mama, kad ti umreš, ja ću biti šef!

Solidno se, kaže Seka, živjelo u to vrijeme od brijačkog zanata. Majka nije radila, no brico Vinko uspio je izgraditi obiteljski dom, priuštiti djeci miran život. Srećom, pronašao je i nasljednika. - Tata je rođen 1914., a kad je imao 60 godina, ja sam preuzela obrt. Međutim, gotovo do posljednjeg svog dana bio je u brijačnici. Imao je svoje stare mušterije, on bi njih odradio, pa sjedio tu, razgovarao s ljudima, čitao novine... Uostalom, tako i ja danas radim, isto dođem ujutro u brijačnicu, odradim svoje i podružim se malo. Tata je umro 1984., sa 70 godina - priča Seka. U to vrijeme njezin mlađi sin Tomislav imao je jedva pet godina, ali dedina smrt motivirala ga je za antologijsku misao. - Jednog dana došao je do mene i počeo mi govoriti da će on biti brico kad odraste. Smijala sam mu se, kako nećeš, dijete ima pet godina, pa ga pitam zašto to želi. A on kaže: ‘Pa da budem šef kad ti umreš!’. Vidjelo dijete da je deda umro i da sam ja postala šef, pa je sve izračunao, ha, ha - kaže mama Slavica, koja sa sinom danas ima slične “ratove” kakve je njezin otac imao s njom. - Kako ne, baš se znamo ‘počohati’, ali ja se uvijek nasmijem kad mi on nešto kontrira, jer odmah se sjetim svog starog - kaže Seka. Prve 42 godine obiteljska brijačnica bila je preko puta općine, tamo gdje je danas Javnobilježnički ured Maleković, a posljednjih 16 je u Šetalištu Franje Lučića. - Da, preselili smo se 1992. i moram priznati da sam se bojala hoće li i dalje biti posla. Ipak smo se maknuli iz centra, nisi toliko na oku, ali odmah je krenulo jako dobro. Zapravo, nikad mi nije ni palo napamet zatvoriti salon, nikad nije bilo toliko loše, a to je valjda razlog da budem zadovoljna - govori gazdarica.

Otac Vinko Šimunković pokrenuo je posao 1950., društveni život grada vodio se u njegovoj brijačnici preko puta općine, naslijedila ga je kći Slavica, poznatija kao Seka, a danas je gazda njezin sin i Vinkov unuk Tomislav. Lokacija se mijenja, mijenjaju se i imena, ali tradicija i dalje živi... Za branitelje šišanje i danas besplatno

Bile su to ratne godine, kad su se muškarci morali šišati “na vojnički”. Ne svojim izborom, nažalost... - Kad je počeo rat, kad se zakuhalo kod Pokupskog, masa ljudi je otišla na frontu. I tad sam rekla svojim curama: ‘Tko god dođe u uniformi, šišanje je besplatno!’ Moraš nekako tim dečkima pomoći, pa ajmo tak’. Iako, brzo smo shvatili da je svaki drugi u uniformi, a tako to baš i nije išlo, ha, ha. Ali evo, do danas mi je ostalo njih četiri, pet koji dolaze na šišanje i nikad im ne želim naplatiti - otkriva nam Seka. Puno je, naravno, tajni za uspjeh u ovom poslu. A sve njih, očito, dobro znaju u obitelji Noršić, jer traju stvarno jako

Brijačnica Vinka Šimunkovića otvorena je 1950. godine, u njoj se desetljećima odvijao i društveni život grada Autor: Privatna arhiva

U brijačnici obitelji Noršić šišali su se i gradonačelnici, i ugledni Goričani, i “obični” ljudi... Autor: Privatna arhiva

U najdugovječnijoj goričkoj brijačnici ćete dobiti novu frizuru, ali i dozu optimizma Autor: Privatna arhiva dugo. - Često mi je otac znao govoriti: ‘Ako želiš uspjeti, s njima moraš biti kako bog zapoveda’. A tako i je. I nasmijati se kad ti nije do smijanja, sve probleme ostaviti vani, uvijek imati toplu riječ... To je ključno. Sa svim tim ljudima kroz godine ti postaneš i prijatelj, ipak su to godine i godine poznanstva - ističe Slava, kojoj muž nikad nije radio probleme jer je s ponekim od dugogodišnjim mušterija znala otići i na kavu, na piće. - Ma kakvi, nikad se to nije događalo. Dok sam radila na staroj lokaciji, često sam znala

Kad nestane struje, stvari u svoje ruke uzima mala Slava, popularna Seka, i odrađuje posao “po starinski” Autor: Privatna arhiva


370

33

PRIČA IZ KVARTA

Naslijeđe je naslijeđe, makar i u pusama Poseban odnos frizeri s godinama razviju s nekim od mušterija, zna to doslovno prerasti u prijateljstvo. Nešto slično tome Slava Noršić je doživjela s jednim kojeg i danas pamti. - Sjećam se, bio je tu jedan stari veterinar koji me, svaki put kad bi došao, poljubio. Bili smo si jako dobri, a kad je bio bolestan, išla sam ga i u bolnicu brijati, šišati... Nakon što je umro, došao mi njegov sin u salon, a ja se namjestim i kažem: ‘Ajmo, pusa!’ Ovaj me gleda u čudu, a ja mu kažem: ‘Što me gledaš, naslijeđe je naslijeđe’ - smije se Seka.

Muška frizura za 150 kuna? Ma gluposti... Mama Slava vodila je brijačnicu 40 godina, nakon što je njezin otac Vinko bio gazda 34 godine, a zadnje četiri godine šef je mladi gazda Tomislav Autor: Privatna arhiva skočiti na kavu. Netko dođe, vidi da nemam posla i pozove me na kavu. Znala sam i po pet puta dnevno biti u Starom gradu. U šali sam se i dogovorila s mužem da je to moja birtija i da mi se tamo ne pojavljuje. Šalili smo se, ali ima to smisla. To su sve moji pajdaši, a on ih ne poznaje, može ljudima biti neugodno ako mi dođe muž, a oni sjede sa mnom. Pa smo to izbjegavali - kroz smijeh priča Slava.

Politika može u njezinu butigu

Treba u njezinom, odnosno njihovom poslu znati i “pročitati” ljude, shvatiti što im odgovara, kako s njima komunicirati. Jer nisu baš svi za prijateljska druženja... - Da, ali već nakon dva, tri puta shvatiš što kod koga prolazi. Netko na stolcu voli više pričati, netko manje, ali to brzo prepoznaš. Većina ipak voli komunicirat, a meni je najslađe kad krenu o politici - sa smiješkom govori Seka. Njezin fiktivni kolega, čuveni Roko Prč iz Maloga mista, proslavio je rečenicu “Neću politiku u svoju butigu”, ali kod Seke vrijede druga pravila. - Ma nema toga, ja itekako hoću politiku. Iako, ne bi bilo dobro da napišete što sam sve znala tu ljudima izgovoriti... Znala sam se s tim svojim starčekima i ‘pokefati’, ali onda brzo prebacim temu. Kažem im ajmo mi o seksu, oni kažu da sam luda i blesava, i to je to, ha, ha - vesela je Seka, koja je više puta shvatila da nije loše poznavati “pola grada”. - Recimo, kad sam gradila kuću, gdje god bih došla, što god mi je trebalo, imala sam ljude s kojima se znam, koji se kod mene šišaju. I svi ti pomognu, olakšaju. To je isto ljepota ovoga posla. U najstarijoj goričkoj brijačnici osjeća se dašak tradicije, na

zidu su i fotografije iz vremena kad je deda šišao, ali osjeća se i prava obiteljska atmosfera. Kao što je uvijek i bilo. - Kod mene su zaposlenici dugo ostajali, po 15, 17, 20 godina. Sa svima njima sam ostala jako dobra. Evo, naš Mario je otvarao salon i zvao me da idem s njim birati opremu. I sad mi gledamo u dućanu, on mi se par puta obrati sa Šefice, a prodavač nas gleda i kaže: ‘Čekajte, vi njemu pomažete izabrati opremu, a bit će vam konkurencija?’ A ja kažem: ‘Da, pa kaj. Nek’ dečko dela’. Meni je to normalno, ako je konkurenija zdrava, to ne može biti loše. U početku, kad je on tek otvorio svoj salon, ljudi koje je on šišao dolazili su k meni, ne znajući da je otišao, a ja sam ih sve slala k njemu. To je ljudski, zašto ne - govori Seka.

Kako je sin postao ‘sin razmetni’...

Bole je noge, žali se, bole leđa, teško je već stajati, ali ljubav prema ovom poslu nije se smanjila s godinama. Dapače. - Uvijek kažem da je ovo naljepši posao na svijetu. Nije fizički težak, psihički je također jednostavno ako si mušterije na neki način ‘odgojiš’, ako izgradiš pravi odnos s njima. Ma famozan posao... Iako, nisam znala što da mislim kad je Tomek odlučio biti frizer. Ovaj posao ipak traži puno odricanja - upozorava mama. No nasljednika je ipak dobila. Stariji sin Krešo nikad nije pokazivao interes, ali zato mlađi Tomislav ni o čemu drugome nije ni razmišljao. - Pa zapravo i nisam. Cijeli život sam bio u tome, prije škole, poslije škole u salonu, nekako je došlo samo po sebi. Nema ni trenutka kad sam odlučio biti frizer, doslovno nisu ni postojale druge opcije. A pomoglo je i

to što sam znao da ću u frizerskoj školi imati pun razred cura, ha, ha - smije se Tomek. Završio je školu, počeo raditi kod mame, učio, napredovao... I tako četiri godine. A onda... - A onda je podivljao! - ubacila se u razgovor mama Slava, prisjećajući se detalja “raskola” između Tomeka i frizerskih škara. - Vidjela sam na njemu da nešto ne štima, pitala sam ga što mu je, i tad mi je rekao da mu se ovo više ne radi. I da bi išao kod mog brata u Nizozemsku. A ja ga gledam, kaj buš ti tamo, pa ne znaš držati ni šarafciger, ni lopatu... Ali što ću, rekla sam mu da ode, da si kroji život kako hoće. Bio je gore dva mjeseca i onda se vratio kući - prepričava Seka.

Fudbalerka, talijanka i čista dosada

Nakon ta dva mjeseca, Tomek je shvatio da... Što je točno shvatio? - Ma ništa nisam shvatio, ha, ha... - kaže pa se prisjeća zašto je odlučio maknuti se iz ovoga posla. - Prestalo mi je biti kreativno, zanimljivo. Znam da sam tu sjedio po sat, dva, tri, bilo je manje posla, i imao sam osjećaj da trunem. Imaš 20 godina, užasno puno mladenačke energije, ambicija, a sjediš tu po cijeli dan. Uostalom, posao tad nije bio kreativan kao danas. Tad je bilo, ono, talijanka, fudbalerka i na ćelavo. Sad imaš valjda 60 vrsta frizura, stalno se pojavljuju novi alati, gelovi, sve to isprobavam i sad je to druga priča - opisuje Noršić i dodaje: - Sad znam da mi je falio taj kreativni dio, da se zato nisam mogao zakačiti, ali tad sam znao samo da mi nešto fali. I otišao sam konobariti, kao i obično kad ne znaš što bi radio u životu. Osim konobarenjem, bavio se

i prodavanjem pločica, dizajniranjem interijera, da bi se na kraju vratio na početak. - Umjesto šest mjeseci, dok ne nađem nešto bolje, ostao sam konobar sljedećih sedam godina. To ja zovem vakuum mog života, ha, ha. Usporedno s konobarenjem krenuo sam se baviti i glumom, pa sam odlučio da ću konobariti dok ne završim glumačko školovanje. Tako je i bilo. Kad sam ga završio, vratio sam se u brijačnicu - priča Tomislav. Prvo je, naravno, trebalo pitati šeficu može li se vratiti. - Radio je u kafiću, nazvao me i pozvao na kavu. Ja već vidim da je nešto čudno. Sjeli smo i kaže mi: ‘Čuj, mama, ja bi se vratio u brijačnicu’. Rekla sam mu da se može vratiti u brijačnicu ako misli u njoj i ostati. Ako misliš opet godinu, dvije pa pobjeći, tako ne može. Ali eto, prihvatio je uvjete - zadovoljno govori Seka.

Sine, salon se nikad ne zatvara!

Ostao je u frizerskoj formi svih tih godina jer je šišao prijatelje, gotovo svaki dan po jednoga, što mu je jako dobro došlo da zadrži osjećaj. I da počne uživati u poslu koji mu je, očito, ipak bio sudbina. - Nije baš da smo mu dali da šiša nekoga prije nego što je krenuo u srednju školu, ali zato je imao pospremanje salona kao kaznu kad bi napravio neku glupost. Tako da je stvarno cijeli život ovdje - ubacila se mama, svjesna kako ona danas puno teže prati moderne trendove od svoga nasljednika. - Počeli smo više gledati te moderne frizure, pratiti trendove. Moraš znati što se događa, gledati YouTube, ići na edukacije... Vidi se da li stojiš na mjestu ili stalno istražuješ, napreduješ, ljudi to primjete - uvjeren je Tomek, koji ima drukčije ideje od mame, ali osnovne principe je zadržao. Iako, ne baš sve.

- Mamin način rada ne bi uopće mijenjao, ali stvarno nisam baš toliki pobornik njenog principa koji se zove ‘nikad neću zatvoriti’ - kazao je Tomislav, a o čemu se točno radi pojasnila je Seka: - Osim kad su mi umrli majka i otac, nikad u životu nisam zatvorila lokal. Zna se radno vrijeme i to je to. Evo, baš se nedavno dogodilo da su Tomek i naša Helena bili bolesni, on galami na mene da zatvorim salon i odem doma, a ja mu kažem da nema šanse. I ostala sam cijeli taj dan, odradila cijelu smjenu do kraja, zdurala sam nekak’... Sin je opet vrtio glavom dok je ovo pričala, a usput je i gladio gustu, crnu bradu... U trendu su te brade, tako da se “Seka” pod njegovim vodstvom počela ozbiljno baviti i bradama. - Uređivanja brada drukčija je vještina od šišanja, jer drukčija je i dlaka, puno čvršća. Zna biti puno zahtjevnije, zna biti jako komplicirano, ali jako je zanimljivo. Postoji valjda 20 vrsta brada, razne varijante, vrlo je to kreativan dio posla – kazao je Tomislav i dodao: - Ne mislim da je to s bradama samo trend, odnosno mislim da će to i ostati moderno. Promijenili su se i muškarci, donedavno je gotovo bilo sramota uređivati se, a sad sve više muškaraca drži do izgleda, voli se i ‘lickati’. I ne da mi se ne čini da broj ljudi s bradama opada, nego čak i raste.

Novo ime, novi izgled, novi brend...

Uskoro će, u sklopu novih ideja mladoga gazde, što stara gazdarica zove “izbacivanje mojih stvari iz salona”, brijačnica “Seka” dobiti i novo ime. A prostor novi štih. Moderan, a opet retro. Iako, pričekat ćemo na to još malo, mladi gazda je zasad tajnovit... - Želim malo sve ovo moderni-

Budući da ovo nije reklama, nego priča o obrtu koji je obilježio cijelu jednu epohu u životu Velike Gorice, neće ovdje biti govora o cijenama. Recimo samo da one nisu pretjerano visoke, kao što se sve češće zna čuti. Muške frizure za 150 kuna? Da, toga je sve više... - Znam da toga ima po Zagrebu, ali stvarno ne znam što taj točno može napraviti za te novce.... To je previše - kaže Slavica Noršić i pa se nadovezuje: - Mi smo nekad, do prije 15-ak godina, dogovarali cijene između sebe. Znalo se sve, našli bi se i dogovorili koliko što košta. I ljudi su znali koliko je šišanje u Velikoj Gorici. Tako su radili i ženski frizeri. Danas neki imaju muško-ženske salone u kojima su muška šišanja 30 kuna, a mi si, recimo, to ne možemo priuštiti. zirati, ići u smjeru svjetskih trendova. Zadržat ćemo tradiciju koju brijačnica ima, ali ćemo promijeniti brend, dati mu drugi štih. Mislim da se tako možemo i istaknuti u Gorici, ali neka ostane tajna kako će to sve izgledati, kako će se salon zvati... Vidjet ćete uskoro - zaključio je ovu priču Tomislav Noršić. Mama Slava, popularna Seka, sa strane je prevrtala neke stare slike. I sjećala se vremena koje je prošlo. Priča je ovo koja traje 68 godina, priča koja nema namjeru tako brzo završiti. Vinko, Seka, pa Tomek, svatko u svom vremenu, svatko sa svojim stilom, a svi uspješni. - Ma sad je i bolje nego kad sam ja bila šefica - zadovoljno priznaje Seka. Ostalo je još samo nagovoriti je na fotkanje. E, to je tek izazov. No uspjeli smo nekako, rekla je nešto u stilu: “Ma ajde, slikaj, ko te šiša!”  Marko Vidalina


370

LJEKARNE SAVJETUJU

KOPRIVA I VRBOVICA - POMOĆ U ŠALICI ČAJA

Kopriva Kopriva je jedna od najčešćih samo-

niklih biljaka naših krajeva. Kopriva raste posvuda, na zapuštenim, obraslim terenima, uz potoke, rijeke, uz rubove šuma, u vrtovima. Nažalost, najčešće ju doživljavamo kao korov i zanemarujemo, iako su još od davnina poznata njezina ljekovita, prehrambena i nutritivna svojstva. Kopriva je trajna biljka, četverouglate stabljike. Ima nasuprotne, srcolike, šiljasto nazubljene listove, kratkih peteljki koje su prekrivene krhkim, sitnim dlačicama. Dodirom tih dlačica vrh im se odlomi, pa iz njih izlazi sok koji peče ili žari. Zbog toga je u narodu poznata i pod imenom žara. Kopriva cvate od lipnja do rujna. U terapijske svrhe koristi se list i korijen. Prilikom berbe obavezna je zaštita ruku rukavicama jer mravlja kiselina i histamin koji su prisutni u lisnim dlačicama mogu nadražiti kožu te izazvati svrbež, crvenilo, bol i oteklinu. Danas se ljekovitima smatraju dvije vrste kopriva: Urtica dioica L. (Velika kopriva) i Urtica urens L. (Mala kopriva). Obje vrste kopriva spadaju u porodicu Urticaceae. Velika i mala kopriva sličnog su kemijskog sastava, jedino što mala kopriva jače žari.

Kemijski sastav

Listovi koprive obiluju vitaminima C, A, B2, K. Osim kalcija, sumpora, natrija, kalija, silicija, magnezija, kalija, listovi sadrže i bjelančevine, ugljikohidrate te flavonoide. Korijen koprive sadrži lektine, fenolne spojeve, proteine lignane, te sterole (sitosterol).

Ljekovito djelovanje koprive

● Liječenje i prevencija anemije (visoki sadržaj željeza i vitamina C) ● Poboljšava cirkulaciju ● Diuretik, sprečava stvaranje kamenca i pijeska u bubregu i mokraćnom mjehuru ● Pomaže u detoksikaciji organizma, čisti i poboljšava rad jetre, pomaže rad probavnog sustava, čisti krv ● Izlučuje višak mokraćne kiseline, pa se koristi u prevenciji gihta ● Snižava visoki krvni tlak i šećer u krvi ● Sredstvo za ublažavanje bolova i grčeva u mišićima, menstrualnih tegoba (zbog visokog udjela magnezija) ● Prirodni je izvor energije i vitalno-

sti, ublažava umor i iscrpljenost organizma ● Sprečava krvarenje (K vitamin), pa se preporuča kod reguliranja obilnih menstruacija, krvarenja iz nosa ● Korijen koprive tradicionalni je lijek protiv opadanja kose, prhuti te se koristi i za njegu i jačanje korijena kose, ● U muškaraca se korijen koprive zbog sadržaja sitosterola koristi i kod problema s prostatom

Čaj od koprive

Odličan je i zdrav napitak, konzumira se polagano u malim gutljajima. List koprive potiče izlučivanje viška tekućine iz tijela, stabilizira rad probave, pomaže kod anemije, proljetnog umora i čestih mokraćnih infekcija.

Čaj od lista koprive

bu. Iako se smiju koristiti s većinom lijekova, potrebno je ipak savjetovati se liječnikom i fitoterapeutom. Klinički su opaženi samo manji prolazni probavni problemi. Nakon dužeg uzimanja može doći do gubitka kalija u organizmu, a rijetko se mogu javiti i alergijske reakcije na pripravke koprive.

Vrbovica Vrbovica je jako rasprostranjena bilj-

ka koja raste najčešće u crnogoričnim i listopadnim šumama, između borova, na šumskim čistinama i uz šumske puteve. Trajnica je iz porodice pupoljka (Onagraceae). Iz rozete prizemnih listova u proljeće izraste okrugla stabljika visine do 80 cm. U donjem djelu je često crvenkasta, a u gornjem djelu

3-5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 ml kipuće vode i ostavi poklopljeno 10 minuta. Nakon što se procijedi spreman je za konzumaciju. Pije se tri puta na dan, prvi put odmah ujutro na tašte, drugi put pola sata prije ručka i treći put kasno poslije podne. Kod reumatskih tegoba i artritisa terapija traje i do pola godine.

te. Biljka koja pokazuje izvanredan i brz protuupalni učinak, tako da u slučaju akutne ili kronične upale prostate pomaže da se žlijezda smanji na normalnu veličinu. Uz to, učinkovita je i kod mokraćnih bakterijskih infekcija. Zbog njezina doprinosa normalnom funkcioniranju prostate i mokraćnog sustava preporučuje se kao preventiva svim muškarcima nakon pedesete godine života. Vrbovica je najdjelotvornija u obliku čaja. Ljekovit je nadzemni dio vrbovice i osušen se koristi za pripremu čaja.

Čaj od korijena koprive

Korijen se priprema u obliku dekokta: 15 g korijena na 350 ml vode, kuha se 10 minuta. Na dan se pije do pola litre dekokta između obroka.

Zanimljivost

Poznata izreka ‘neće grom u koprive’ ima izvorište u mitologiji. Po vjerovanju vatra (gromovi s neba) je dolazila od Boga Peruna, Donara (germanska mitologija) ili Tora (nordijska mitologija) koji su u srodstvu s koprivom. Po poslovici ‘Neće svoj svoga’ - neće Perun, Tor ili Donar poslati svoju vatru na koprivu, svoj rod. Zbog toga se kopriva stavljala pokraj ognjišta za vrijeme oluje kako grom ne bi udario u kuću. U ovoj široko rasprostranjenoj biljci kriju se mnogi dragocjeni nutrijenti. Uvrštavanjem koprive u jelovnik dobiva se povrće koje utječe na niz funkcija metabolizma; od poticaja funkcije žlijezda za izlučivanje probavnih sokova koji pomažu u razgradnji masti, bjelančevina, ugljikohidrata i ostalih sastojaka u hrani koje uzimamo, do unošenja vitamina i minerala. Čajevi i tinkture koprive smatraju se sigurnim i primjereni za dulju upotre-

35

Priprema čaja

je slabo razgranata. Pri vrhu stabljike i ogranka pojavljuju se svjetlo ružičasti cvjetovi. Plod je izduženi tobolac, sličan mahuni koji nakon dozrijevanja uzdužno puca na četiri djela iz kojeg ispadaju brojne sitne crne sjemenke s karakterističnim čuperkom dlačica. Bere se u vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Stabljiku je najbolje odrezati na sredini. Vrbovica se svježa usitnjava i suši se u tankom sloju na suhom mjestu i zraku. Mora biti zaštićena od svjetla, a čuva se u odgovarajućoj ambalaži (papirnatim vrećicama, kartonskim kutijama ili staklenim bocama). Postoji mnogo vrsta vrbovica a zajednički im je rod Epilobium. U narodu je poznata

pod nazivima vrbolika i vrbovac.

Kemijski sastav

Vrbovica sadrži flavonoide, kvercetin, miricetin, sitosterol. Također sadrži i polifenole, egalne i galne kiseline. Od ljekovitih vrsta najčešće su: Ružičasta vrbovica (Epilobium roseum), planinska vrbovica (E. montanum), tamnozelena vrbovica (E. obscurum), sitnocvjetna vrbovica (E. parviflorum), alpska vrbovica (E. anagalidifolium) i mnoge druge.

Ljekovita svojstva

Od davnina vrbovica se spominje kao najbolji lijek za liječenje prosta-

Jedna čajna žličica suhe vrbovice prelije se sa 2,5 dl vruće vode. Ostavi se da odstoji 15 minuta, procijedi se i piju se dvije šalice dnevno. Najbolje ga je piti ujutro natašte i navečer. Osobe koje uzimaju lijekove trebaju se prije uzimanja posavjetovati s liječnikom. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.

Zanimljivost

U srednjem vijeku vrbovica je bila poznata kao biljka nadnaravnih moći, pa se često koristila za duhovne obrede, preventivu od udara groma, zaštita od uroka i bolesti. Početkom 16 stoljeća počela se koristiti u narodnoj medicini za liječenje bolesti bubrega, crijevi i želuca. Vrbovica je danas najbolji saveznik muškog zdravlja.


POLIKLINIKA “GORICA” �zikalna medicina i rehabilitacija

Ulica kneza Domagoja 14 Velika Gorica tel: 01/6251-220 mob: 098/9147-103, fax: 6231-288

Sretan Uskrs


38

SPORT

Kvalifikacije za EURO

Hrvatska U-21 reprezentacija dočekuje Moldovu u Velikoj Gorici K

ako navode službene stranice Hrvatskog nogometnog saveza Mlada hrvatska nogometna reprezentacija okupila se u ponedjeljak, 19. ožujka u Velikoj Gorici kako bi započela pripreme za kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo 2019. godine protiv Češke i Moldove. Izabranici Nenada Gračana u češkoj Karvini gostuju 23. ožujka (16:00), dok 27. ožujka u Velikoj Gorici dočekuju Moldovu (16:30). U međuvremenu će mladi reprezentativci Hrvatske trenirati u Velikoj Gorici na gradskom stadionu. Za te susrete kandidiraju Josip Posavec (Palermo), Filip Uremović (Olimpija Ljubljana), Borna Sosa (Dinamo), Filip Benković (Dinamo), Duje Ćaleta-Car (Red Bull Salzburg), Ivan Šunjić (Lokomotiva), Josip Brekalo (Wolfsburg), Nikola Vlašić (Everton), Marin Jakoliš (Admira Wacker), Alen Halilović (Las Palmas), Ante Ćorić (Dinamo), Adrian Šemper (Lokomotiva), Petar Mamić (Inter Zaprešić), Luka Ivanušec (Lokomotiva), Lorenco Šimić (SPAL), Nikola Moro (Dinamo), Ivan Fiolić (Dinamo), Toma Bašić (Hajduk), Lovro Majer (Lokomotiva), Andrija Balić (Udinese), Karlo Letica (Hajduk) i Ante Roguljić (Pafos). Pretpozive su dobili Marin Pongračić (Red Bull Salzburg), Fabian Benko (Bayern), Fran Karačić (Lokomotiva) i Nikola Katić (Slaven Belupo). Uz izbornika Gračana u stručnom su stožeru glavni instruktor Sreten Ćuk, trener Daniel Šarić, trener vratara Hrvoje Sunara, kondicijski trener Ivan Krakan, liječnik Nino Brajković, fizioterapeuti Goran Beloglavac i Tomislav Buljan, tajnik Josip Tomaško i ekonom Livijo Cvrk. Hrvatska U-21 Češku je u Varaždinu pobijedila 5:1,

dok je na gostovanju u Kišinjevu slavila 3:0. Na tablici kvalifikacijske Skupine 1 vode Hrvatska i Grčka s po 13 bodova, a slijede Bjelorusija i Češka s po sedam bodova. “Očekuju nas dvije zahtjevne utakmice, posebno prva protiv Češke. U Varaždinu smo odigrali sjajno, momčad je pokazala karakter i kvalitetu u toj utakmici, premda nas rezultat ne smije zavarati jer je Češka dobra momčad. Svjesni smo važnosti utakmice, a bitno je odigrati taktički dobro i organizirano. Budemo li tako nastupili, možemo očekivati pozitivan rezultat”, rekao je izbornik Gračan. “U drugoj smo utakmici jasni favoriti, bez obzira na dobre strane Moldove. Treba biti oprezan, koncentriran i discipliniran, da na najbolji način iskažemo svoje vrline na terenu”, dodao je. Poteškoća s izostancima zasad nema. “Nažalost, u prvoj utakmici neće moći nastupiti Jakoliš

Mlada reprezentacija Hrvatske za bazu odabrala velikogorički hotel Garden Hill

Alan Halilović

Nenad Gračan

zbog kartona, ali naći ćemo adekvatno rješenje. Vijesti o ozljedama nema, nitko od pozvanih nema većih problema te vjerujemo da će i s Brekalom i Benkovićem sve biti u redu. Neki su mijenjali klub, neki možda nemaju minutažu, ali to je normalno u U-21 reprezentaciji. Upravo im mogući nastup u A-reprezentaciji može biti odlična inspiracija za daljnji rad”, zaključio je Nenad Gračan. Vjerujemo da će mladi reprezentativci 27. ožujka imati i podršku velikogoričana u kvalifikacijskoj utakmici protiv Moldove.  Tekst: dr, foto: David Jolić

370


40

370

SPORT

2. HNL – 22. kolo

Ojamaa odlučio derbi protiv Sesveta G

orica je u odgođenoj utakmici zabilježila minimalnu pobjedu protiv Sesveta za 2. poziciju iza Dinama II. Snijeg koji je padao u prvom poluvremenu nije omeo igrače obje momčadi da prikažu dinamičnu i otvorenu igru. Domaćin je napadao preko bokova, Astafei je pritiskao zadnju liniju gostiju i bilo je pitanje koliko će dugo gostujuća obrana izdržati stalne nalete domaćih ofanzivaca. U 23. minuti Goričani su na lijevoj strani nakon poduže akcije ‘skuhali’ izglednu priliku za Ojamu, koji se probio u šesnaesterac i s desetak metara pogodio donji kut za vodstvo domaće momčadi. Bila je to odlična izvedba najboljeg igrača utakmice. Gosti su uzvraćali preko visokog Mamuta koji je sve pokušavao, ali nije došao u prigodu da ozbiljnije ugrozi Kahlinu. Igra se rasplamsala u drugom poluvremenu, domaći su bili bliže drugom pogotku nego gosti izjednačenju. Astafei je u 60. imao klasičnu situaciju ‘1 na 1’, ali Filipović je uspio

Henrik Ojamaa

Nikoličius Mindaugas, Ivan Prelec i Damir Grlić spasiti svoja vrata. Isti igrač je bio u prigodi i u 79. minuti, a u 81. Mchedlishvili je soloakciju okončao dobrim pokušajem, lopta je zamalo prohujala pored rašlji. Petanjek je na suprotnoj

strani u 83. imao dobru šansu i slabu završnicu, a u 88. nakon ubačaja Kluka volejem je Mar-

2. HNL – 22. kolo HNK GORICA – NK SESVETE 1:0 (1:0)

Velika Gorica. Gradski stadion. Gledatelja 250. Utorak, 20.03.2018., 15:30 sati. Sudac: Josip Lučić (Vinkovci). Pomoćnici: Dražen Pejić (Vukovar) i Dino Knez (Osijek). Delegat: Anto Rašić (Pula). Strijelac: 1:0 Ojamaa (23). GORICA: Kahlina, Čagalj, Matošević (od 72. Dvorneković), Ojamaa, Ljubisavljević, Žutić, Mchedlishvili, Astafei (od 84. Špičić), Maslowski, Krsnik (od 60. Atiemwen), Marina. Trener: Ivan Prelec. SESVETE: Filipović, Goić (od 46. Markota), Kontek, Maloča, Mamut, Tolić (od 60. Brezina), Kolega (od 70. Dago), Kluk, Mikulić, Ćosić, Petanjek. Trener: Sergej Jakirović. Redoslijed: 1. Dinamo II 42, 2. Gorica 39, 3. Dugopolje 38, 4. Sesvete 35, 5. Varaždin 34, 6. Hajduk II 28, 7. Šibenik 28, 8. Lučko 27, 9. Solin 26, 10. Hrvatski dragovoljac 23, 11. Kustošija 21, 12. Novigrad 18.

Dinko Matošević

21. kolo Gorica je nakon uvjerljive igre i pobjede nad Hajdukom odigrala samo neodlučeno u Kustošiji. Iako je momčad iz Zagreba već u slijedećem kolu pokazala da vrijedi i pobijedila na gostovanju u Solinu dojma smo da je Gorice ipak mogla i morala više od boda. No, kako je tijek utakmice diktirao vodu na mlin domaćinu (rano vodstvo, isključenje Smolje, i neiskorišten kazneni udarac u 39. minuti), u kratkom rezimeu ćemo podcrtati da je moglo i gore te da je Gorica pokazala sve svoje vrijednosti u drugom dijelu kada je sa igračem manje ne samo izjednačila već i tražila i zamalo i uspjela preokrenuti utakmicu i rezultat u svoju korist.(dr)

KUSTOŠIJA – GORICA 1:1 (1:0)

STRIJELCI: 1:0 Lovrić (13) 1:1 Astafei (60, 11m) KUSTOŠIJA: : Berković, Pavković, Burić, Šimunić, Topić (od 67. min. Stanić), Vragolović (od 79. min. Sabolović), Deak, Pantalon, Lihić, Al Tharwan, Lovrić (od 81. min. Soldo) TRENER: Nino Bule GORICA: Kahlina – Mchedlishvili, Smoljo, Ljubisavljević, Špičić – Muhar (od 46. min. Čagalj), Marina, Maslowski – Dvorneković (od 74. min. Iyayi), Ojamaa, Šipoš (od 46. min. Astafei) TRENER: Ivan Prelec

Kustošija - Gorica

20. kolo Uvjerljivo i kvalitetno je izgledala momčad Gorice na samom otvaranju drugoligaškog proljeća. Moćno i organizirano po svim linijama, a na kraju i rezultatski uvjerljivo protiv mlade ali vrlo kvalitetne momčadi splićana. Ova pobjeda je potvrdila kako će Gorica biti jedan od ozbiljnih kandidata za I HNL(dr).

GORICA – HAJDUK II 3:0

STRIJELCI: 1:0 – Astafei (40), 2:0 – Ljubisavljević (49), 3:0 – Ojamaa (89). GORICA : Kahlina – Jančetić , Čagalj , Ljubisavljević , Žutić – Marina , Krsnik (od 73. Atiemwen) – Dvorneković (od 82. Špičić), Maslowski , Matošević (od 46. Ojamaa) – Astafei. TRENER: Ivan Prelec. HAJDUK II: Ljubić – Bašić (od 71. Relota), Šuto , Batarelo, Bradarić – Pasariček , Nejašmić , S. Jurić – Teklić (od 78. Sahiti) – Delić , D. Jurić (od 62. Kreković). TRENER: Siniša Oreščanin.

Gorica - Hajduk

kota iskosa pogodio vanjski dio mreže.  David Jolić


370

41

SPORT

3. HNL – 19. kolo

KURILOVEC-SEGESTA 1:1

VELIKA GORICA SRC Udarnik. Gledatelja 150. Sudac: Rožman (Rijeka) 6. Pomoćnici: Jakovac i Pjevac. STRIJELCI: 1:0-Kelava (13-11m), 1:1-Lovrić (46-11m). KURILOVEC (4-2-3-1): Kranjčec 6-Čurek 6,5, Čunčić 6, I. Čolić 6, Šarić 6-Povoljnjak 6, Džaja 7-Horvat 5,5, Kelava 6,5, M. Čolić 5 (od 52. Celiček 5,5)-Hodak 5 (od 80. Ladović-). TRENER: Damir Biškup 6 SEGESTA (4-4-2): Moštak 7-Popović 6,5, Bukovac 6,5, Golić 6,5, Vranić 6,5-Alapić 6 (od 64. Begovac 6), Lovrić 7, Koretić 6 (d 76. Grganović-), Hrnčević 7 (od 70. Sertić-)-Kožić 6,5, Abramović 6. TRENER: Zoran Buinac 6,5 IGRAČ UTAKMICE: Antonio Hrnčević

Segesta zaslužila bod

P

o hladnom vremenu i teškom blatnjavom terenu pred solidno popunjenim gledalištem (radni dan) gosti iz Siska više nego zasluženo su uknjižili bod. Kurilovec bez standardnih a bolesnih Kovačića, Grdenića, Brajka te Ladovića i Brčića koji su sjedili na klupi, nije odigrao kako se očekivalo. Moglo se osjetiti od samog starta dvoboja da Segestaši više žele i ulažu u svaki

dvoboj ali domaći su poveli rano u 13. minuti nakon rušenja raspoloženog Džaje za kazneni udarac kojeg je realizirao Matej Kelava. Četiri minute potom sudac Rožman iz Rijeke morao je nakon očitog igranja rukom nekog od Kurilovčana opet pokazati na jedanaest metara ali za Segestu, međutim to se nije dogodilo usprkos protestima oštećenih. U 25. minuti Ante Džaja je iz slobodnjaka sa 22 metra

pogodio gredu iznad Moštaka pa se na odmor otišlo minimalnim vodstvom Kurilovca. Netko je u gledalištu tada kazao da će u nastavku Rožman “ispraviti” svoj propust iz 17. minute (nedosuđeni “elver” za Segestu) i to se dogodilo već nakon odigranih 20 sekundi u drugom poluvremenu. Ne može se tvrditi da je to bila kompenzacija jer je igrač Segeste (Alapić?) pao nakon kontakata

a sudac je bio vrlo blizu i sve dobro vidio. Kako god bilo, Ivan Lovrić je iz 11 metara bio siguran i bilo je 1:1. Do kraja utakmica se lomila ali se nije prelomila. Više prigoda imali su domaći (Kelava, Hodak, Horvat) ali je za Segestu mogao zabiti i Korečić kada je u 48. minuti iz odlične prilike a nakon isto takve kombinacije pucao malo iznad grede.  Tekst i foto Mato Paviša


42

SPORT

370

Gradići zasluženo do bodova, Polet sa igračem više iz pobjede u poraz u 88. minuti N

ogometaši Poleta gostovali su u jutarnjoj matineji ovog vikenda u Zaboku. Bila je to prilika za igrače Poleta da se pobjedom nad direktnim konkurentom uključe u borbu za ostanak. I sve je izgledalo da će se momčad Poleta vratiti sa punim plijenom u Buševec. Poveli su u 56. minuti preko Matušina, a u 82. minuti domaćin je nakon isključenja ostao sa igračem više. I onda u posljednje dvije minute drama. Prvo domaćin izjednačuje iz kaznenog udarca pogotkom Malarića, da bi isti igrač u posljednjoj minuti pogodio za pobjedu domaćih i veliko slavlje. Mladost je ovom pobjedom otišla na velikih 7 bodova prednosti a Poletu ostaje gorčina i teška borba za osta-

nak u kojoj su izgledi u uspjeh današnjim porazom svedeni na teoriju.

IV NL-u SREDIŠTE 18. KOLO

GRADIĆI – STUPNIK 2:1 (0:0)

Strijelci: 1 : 0 Hajduk (51), 2 : 0 Rajić (63), 2 : 1 Buden (82) Igralište NK Gradići; Gledatelja: 80 Početak: 15:00; Glavni sudac: Ilčić Zlatko (Dugo Selo), Pomoćnici: Gašpar Danijel (Križ), Anić Krunoslav (Križ), Četvrti sudac: Planinić Dobroslav (Vrbovec); Delegat: Marinčević Ivan (Mičevec) GRADIĆI: Rakas, Župetić (73. Zrnčić), Gršić, Krstanović, Rajić, Cindrić, Bogović (90. Leder), Matanović (66. Hrženjak), Štefner (59. Župetić), Hajduk, Yame Loaw Cedrick Junior, Trener: Zoran Tomčić STUPNIK: Brkić, Kovačić, Šporčić, Živković, Buden, Pralas, Orešković, Perković (74. Anić), Adžemović ( 74. Jurković), Gavrić, Mrkalj (34. Bogdanović) Trener: Franjo Pužin

U Gradićima je pak pred oko 80 promrzlih gledatelja odigran je susret 18. kola IV. NL Središta Zagreb između istoimenog domaćina i Stupnika. Na teškom i vodom natopljenom terenu domaćin se bolje snašao i zasluženo pobijedio unatoč činjenici što se na odmor otišlo bez pogodaka. U nastavku drugog dijela pogriješio je gostujući vratar nakon ubačaja sa strane a u šumi nogu najspretniji je Hajduk koji je ugurao loptu iza linije za vodstvo domaćih u 51. minuti. U 63. minuti domaći preko kapetana Rajića povećavaju vodstvo na 2:0 i veliko veselje promrzlih navijača. U završnici utakmice gosti su smanjili na 2:1 preko Budena za konačnih 2:1.  Tekst i foto: Nikica Topić

20. malonogometno prvenstvo veterana NSVG-a

Mladost-Obrezina prvak

M

alonogometno prvenstvo veterana Nogometnog saveza Velika Gorica na terenu Panadić Sporta u 9. kolu dalo je odgovor tko je ovogodišnji prvak. U odlučujućoj utakmici Mladost je s

Rezultati, redosljed 

Rezultati 14. kola (03. 02. 2018.): Rockwool (Rovinj) – Azena 2:3 (20:25, 25:21, 17:25, 25:22, 16:18), Drenova (Rijeka) – Brda (Split) 2:3, Enna Vukovar – Kostrena 3:1, Đakovo – Zadar 3:1. Redoslijed: 1. Brda 37 (14 13 1 41:12), 2. Vukovar 34 (14 12 2 38:15) 3. Drenova 27 (14 9 5 33:20), 4. Zadar 22 (14 7 7 26:23), 5. Đakovo 20 (14 6 8 24:27), 6. Azena 17 (14 6 8 26:31), 7. Kostrena 10 (14 3 11 13:35), 8. Rockwool 1 (14 0 14 4:42). Doigravanje - 4. skupina Redoslijed: 1. OK Đakovo 18 (7 6 1 20:7), 2. ŽOK Azena 12 (7 5 2 17:12), 3. OK Kostrena 11 (7 3 4 13:14), 4. ŽOK Rockwool 1 (7 0 7 4:21). Rezultati 7. kola (10. 02. 2018.): Azena – Rockwool 3:0, Kostrena – Đakovo 2:3. ŽOK AZENA: Dora Ivanković (L), Anamarija Knezović, Tena Špoljarić, Valentina Radoš, Doris Kliman, Petra Pavlović, Maja Skorin (cap.), Petra Dodić (L), Tara Perović, Mila Erak, Lucia Pokrajčić, Ana Visković. Trener: Nikola Jugo / Nikola Komadina.

5:2 deklasirala prošlogodišnjeg prvaka momčad VG Boys i postala prvak kolo prije kraja. Momčad iz Obrezine ‘počastila’ je svog jedinog konkurenta petardom u njegovoj mreži i nije uopće dozvolila da njena pobjeda bude dovedena u sumnju. Samouvjerenost VG Boysa na početku meča raspršila se do kraja prvog poluvremena kao mjehur od sapunice. Njihova obrana

koja je u prethodnih 8 susreta samo šest puta kapitulirala, protiv Bogovića, Pavličića, Prše i ostalih izgledala je bespomoćno te je poraz mogao biti i uvjerljiviji. Posljednje 10. kolo igra se u subotu, 24. ožujka, suparnik Mladosti je Vatrogasac, VG Boys će igrati protiv Gorice, a susret Bune i Hruševca zatvara ovogodišnje ‘mini prvenstvo’.  David Jolić


370

43

SPORT

Jedinstvena županijska nogometna liga 2017./2018.

Lukavec nastavio jesenski niz P

romjenljivo vrijeme nije bilo naklonjeno nogometašima na startu proljetne polusezone, nakon odgođenog 16. kola odigrane su utakmice 17. kola uz dvije odgode u Mičevcu i Bedenici. Jesenski prvak Lukavec nije dozvolio iznenađenje kod posljednje plasirane momčadi u Orešju, s dva pogotka (strijelci Skorin i Britvec) riješio je susret u svoju korist i nastavio sjajan rezultatski niz. Lukavčani sada imaju samo jednog ozbiljnog pratitelja u momčadi Bistre koja je u gostima pobijedila Goricu II. Goričani će žaliti za izgubljenim bodovima, tim prije što su si sami ‘skuhali’ poraz. Vodeći pogodak Bistre bio je autogol, a prigodu za izjednačenje propustili su tako da nisu iskoristili kazneni udarac. Nije im pomoglo ni to da su gosti također zapucali udarac s 11m. Drugi pogodak primili su nakon niza pogrešaka pred svojim vratima, a dominaciju u drugom poluvremenu nisu uspjeli iskoristiti (tipična jalova premoć). Pojačana Lomnica (Ožvald, Miljković) glatko je svladala visoko plasiranog Laduča i najavila uspješno proljeće.

NK Lukavec - jesenski prvak

Gorica II - Bistra 0-2

Rezultati, redosljed 

Slab start favorita J

Turopoljac - Lonja 0:2

17. kolo (17./18.03.2018.): Sloga Su-Za (Orešje) - Lukavec 0:2, Gorica II - Bistra (Bistra Donja) 0:2, Lomnica (Donja Lomnica) – Laduč 4:1, Kupinec - Jamnica (Pisarovina) 3:0, Dinamo (Jakovlje) - Sutla (Šenkovec) 4:1, Vatrogasac (Zdenci Brdovečki) - TOP (Kerestinec) 1:0, Klas (Mičevec) – Rugvica (11. travnja), Strmec (Bedenica) – Rakovec (11. travnja). Redoslijed: 1. Lukavec 39 (16 12 3 1 37:10), 2. Bistra 37 (16 12 1 3 38:8), 3. Sutla 31 (16 9 4 3 42:20), 4. Gorica II 30 (16 8 6 2 48:23), 5. Dinamo (J) 28 (16 8 4 4 36:19), 6. Laduč 25 (16 8 1 7 29:35), 7. TOP 23 (16 6 5 5 20:17), 9. Vatrogasac 23 (16 6 5 5 18:26), 9. Rakovec 20 (15 6 2 7 21:27), 10. Lomnica 20 (16 6 2 8 22:38), 11. Kupinec 18 (16 5 3 8 24:31), 12. Jamnica 15 (16 4 3 9 23:37), 13. Klas 13 (15 3 4 8 19:27), 14. Rugvica 11 (15 2 5 8 28:47), 15. Strmec 10 (15 3 1 11 19:40), 16. Sloga Su-Za 9 (16 2 3 11 17:36). Posebnu pozornost privukao je Dorijan Ožvald koji je već u prvoj utakmici u dresu Lomnice pokazao da bi mogao biti igrač odluke odnosno prevage u ozbiljnim susretima. Igralište u Mičevcu nije bilo uporabljivo za igru i Klas će utakmicu kontra Rugvice odigrati tek 11. travnja.  David Jolić

Prva županijska nogometna liga – skupina Istok

Ivan Šestok (Turopoljac)

Rezultati, redosljed 

esenski prvak Turopoljac razočarao je svoje navijače na startu proljetnog dijela prvenstva izgubivši doma protiv vrlo dobre momčadi Lonje. Opravdanje bi mogla biti poduža lista ozlijeđenih, ali Milatović, J. Lučić, V. Lučić, Šestok, Bušić i ostali, morali bi biti dovoljni za tri boda na svom terenu, svejedno tko im je suparnik. Ako u idućem kolu s gostovanja u Zvekovcu ne donesu puni plijen, onda bi se Kučani mogli zamisliti o ozbiljnosti svoje kandidature glede prvog mjesta. Dinamo Hidrel drugoplasirani u jesenskom dijelu prvenstva je u susretu kontra Mladosti, posljednje plasiranom momčadi, bio dobrim dijelom utakmice u defanzivi. Da je Periša, napadač momčadi iz Obrezine, realizirao zicere (44. i 55.) domaći bi ostali praznih ruku.

Martinić vs Godinić Njegov promašaj u 55. minuti je za rubriku ‘’vjerovali ili ne’’. Apsolutni hit druge polovice jeseni Mraclin (u posljednjih osam jesenskih susreta zabilježio 7 pobjeda i jedan neodlučen ishod!) nastavio je niz nepobjedivosti i na proljetnom startu odigravši neodlučeno (3:3) protiv favorizirane Save. Buna je pobjedom u Vukovini

Dinamo Hidrel - Mladost 0:0

potvrdila svoju poziciju u sredini redoslijeda i istovremeno ostavila Ban Jelačić u društvu klubova koji će se grčevito boriti za ostanak. Ostali klubovi iz NSVG-a poredali su se jedan do drugoga u donjem dijelu poretka i među njima treba tražiti također kandidate za ispadanje u najniži rang.  David Jolić

17. kolo (17./18.03.2018.): Turopoljac (Kuče) - Lonja (Lonjica) 0:2, Dinamo Hidrel (Novo Čiče) - Mladost (Obrezina) 0:0, Sava (Sop Hruščica) – Mraclin 3:3, Kloštar (Kloštar Ivanić) – Vatrogasac (Kobilić) 2:0, Ban Jelačić (Vukovina) - Buna (Mala Buna) 1:3, Brcko (Božjakovina) - Meštrica (Gornja Lomnica) 3:0, Sloga (Križ) - Zvekovac 2:0, Dubrava (Vrbovečka) - Oborovo 74 (11. travnja). Redoslijed: 1. Turopoljac 33 (16 10 3 3 47:21), 2. Sloga 33 (16 11 0 5 37:18), 2. Dinamo Hidrel 33 (16 10 3 3 28:13), 4. Sava 31 (16 9 4 3 42:18), 5. Kloštar 29 (16 9 2 5 29:26), 6. Lonja 27 (16 7 6 3 37:25), 7. Brcko 27 (16 8 3 5 21:26), 8. Mraclin 24 (16 7 3 6 32:29), 9. Buna 23 (16 6 5 5 30:21), 10. Dubrava 22 (15 7 1 7 25:24), 11. Zvekovac 15 (16 5 0 11 9:41), 12. Vatrogasac 14 (16 4 2 10 21:35), 13. Ban Jelačić 13 (16 4 1 11 20:38), 14. Oborovo 74 12 (15 3 3 9 24:32), 15. Meštrica 12 (16 3 3 10 19:29), 16. Mladost 12 (16 3 3 10 15:40).


44

370

SPORT

Premijer liga rukometaša – 18. kolo

Prva liga košarkaša – 17. kolo

17. pobjeda košarkaša Gorice Rezultati, redosljed 

Gorica u doigravanju za ostanak

R

ukometaši Gorice su u redovnom dijelu prvenstva osvojili 7. mjesto i u doigravanju će igrati za ostanak u Premijer ligi. Razlika

Rezultati, redosljed 

18.kolo (17.03.2018.): Varaždin – Gorica 36:31, Karlovac – Zamet (Rijeka) 25:26, Umag – Poreč 24:25, Vinkovci – Dubrava (Zagreb) 39:33, Metalac (Zagreb) – Sesvete 25:25. 17.kolo (10.03.2018.): Gorica – Karlovac 32:26. 16. kolo (03.03.2018.): Vinkovci – Gorica 32:27. Redoslijed (nakon osnovnog dijela prvenstva): 1. Dubrava 27 (18 13 1 4 562:525), 2. Varaždin 23 (18 11 1 6 519:478), 3. Poreč 23 (18 11 1 6 435:427), 4. Vinkovci 23 (18 10 3 5 479:471), 5. Zamet 18 (18 9 0 9 471:479), 6. Umag 16 (18 8 0 10 470:463), 7. Gorica 15 (18 7 1 10 502:505), 8. Sesvete 14 (18 6 2 10 473:502), 9. Karlovac 12 (18 6 0 12 485:501), 10. Metalac 9 (18 4 1 13 470:515). Doigravanje za ostanak Redoslijed: 1. Umag 12 (10 6 0 4 273:253), 2. Zamet 12 (10 6 0 4 269:262), 3. Sesvete 11 (10 5 1 4 262:258), 4. Gorica 10 (10 5 0 5 273:264), 5. Karlovac 8 (10 4 0 6 264:276), 6. Metalac 7 (3 1 6 262:290). GORICA: Sladoljev, Lončar, J. Dijanić, Ceković, Borić, Marjanović, Laljek, Matić, Nedić, Čavar, Žarković, Goršeta, Barišić, Šimunović. Trener: Hrvoje Pekera.

od 8 bodova (ekvivalent su 4 pobjede) u odnosu na klubove koji su se kvalificirali u Ligu za prvaka (plus PPD Zagreb i Nexe) izgleda vrlo velika, ali treba spomenuti da su Goričani izgubili nekoliko utakmica minimalnim rezultatom. Kada se tome doda činjenica da je nekoliko igrača iz prve postave (Krstanović, Vladušić, Marjanović) zbog ozljeda bilo dugo izvan stroja, onda je razumljivo da momčad trenera

Hrvoja Pekere nije bila u prigodi u aktualnom prvenstvu konkurirati za plasman u Ligu za prvaka. Gorica u doigravanju za ostanak ne bi trebala imati problema glede ostanka u najvišem rukometnom rangu, jer s pet domaćih pobjeda ostanak je programiran. Goričani prvu utakmicu u doigravanju igraju doma protiv Sesveta (subota, 24. ožujka). David Jolić

17.kolo (17./18.03.2018.): Pula 1981 – Gorica 59:76 (18:18, 17:24, 14:19, 10:15), Kvarner 2010 (Rijeka) – Borovo (Vukovar) 86:88, Rudeš (Zagreb) – Istrauni (Pula) 81:84, Agrodalm (Zagreb) – Podravac (Virje) 112:64, Grafičar (Ludbreg) - Bosco (Zagreb) 78:80, Šanac Karlovac – Universitas (Split) 89:93. 16.kolo (10./03.2018.): Gorica – Grafičar 112:63. GORICA: Ante Jukić, Ivan Majcunić, Marko Petrović, Ljubo Prgomet, Ante Mašić, Paško Vrlika, Luka Šipušić, Ivan Papac (cap.), Stjepan Škara, Marko Baković, Ivan Ćubela, Karlo Mikšić. Trener: Josip Sesar. Redoslijed: 1. Gorica 34 (17 17 0), 2. Agrodalm 30 (17 13 4), 3. Universitas 28 (17 11 6), 4. Bosco 27 (17 10 7), 5. Rudeš 26 (17 9 8), 6. Istrauni 25 (17 8 9), 7. Kvarner 2010 25 (17 8 9), 8. Podravac 23 (17 6 11), 9. Borovo 23 (17 6 11), 10. Grafičar 22 (17 5 12), 11. Šanac Karlovac 22 (17 5 12), 12. Pula 1981 21 (17 4 13).

K

ošarkaši Gorice 17. pobjedom u 17 odigranih susreta i dalje uvjerljivo vladaju na prvoligaškim terenima, a suparnike na domaćem parketu pobjeđuju u prosjeku s 40-50 koševa razlike! Trener Josip Sesar koristi ovakvu situaciju i pruža priliku kompletnom igračkom kadru da odigra određene dionice utakmice. Iskusniji, sigurniji i efikasniji starteri prave komotni rezul-

tatski odmak, ostali ga održavaju i tako će biti do kraja prvenstva. U 18. kolu Gorica

igra doma protiv drugoplasiranog Agrodalma. David Jolić


370

45

SPORT

Prva liga odbojkašica – doigravanje za ostanak

Prva hrvatska stolnoteniska liga (m) – Zapad, 11. kolo

Stolnotenisači VG Stanfara osigurali 2. mjesto

ŽOK Azena - ožujak 2018.

Azena sačuvala prvoligaški status Rezultati, redosljed 

12. kolo (07.03.2018.): Azena – Đakovo 3:0 (25:18, 25:21, 25:17), Kostrena – Rockwool (Rovinj) 3:0. 11. kolo (03.03.2018.): Rockwool – Azena 0:3. 10. kolo (28.02.2018.): Kostrena – Azena 0:3. 9. kolo (24./25.02.2018.): Azena – Kostrena 3:0. 8. kolo (17.02.2018.): Đakovo – Azena 3:0 (bez borbe). Redoslijed: 1. OK Đakovo 27 (12 9 3 30:14), 2. ŽOK Azena 23 (12 9 3 29:16), 3. OK Kostrena 17 (12 5 7 20:24), 4. ŽOK Rockwool 4 (12 1 11 8:33). ŽOK AZENA (sastav u posljednjoj utakmici prvenstva 2017./2018.): Gašparina Dodić, Dora Matijević, Valentina Radoš, Maja Skorin (cap.), Doris Kliman, Petra Dodić (L), Mila Lukić, Lucia Pokrajčić, Marta Klafurić. Trener: Nenad Komadina.

Petar Brajković, Marko Habijanec, Karlo Javor i Martin Petrović .

S

tolnotenisači VG Stanfara su u 10. kolu na gostovanju u dvostrukom programu zabilježili dvije pobjede, u Rijeci su bili bolji od Kvarnera 4:1, a istim rezultatom su nadmašili Bajer u Fužinama. Tjedan dana kasnije u 11. kolu zabilježene su nove dvije pobjede, u Samoboru i Svetoj Nedelji. Goričani s 13 pobjeda iz 16 susreta i odličnom meč-razlikom (53:31) zauzimaju trenutačno 3. mjesto iza Zaboka koji je odigrao dva meča više (odigrao je sve susrete). U posljednjem 12. kolu (24. ožujka) u duplom programu velikogorički stolnotenisači igraju doma protiv STK Srdoči (Rijeka) i STK Pula 2. Neovisno od rezultata u ta dva susreta VG Stanfar će zauzeti drugo mjesto na prvenstvenoj ljestvici (za pobjedu se dobiva dva boda, za poraz jedan).  David Jolić

Vinko Dobrić

Mila Lukić

A

zena je uvjerljivom pobjedom protiv Đakova u posljednjem kolu doigravanja za ostanak u 1. ligi dodatno potvrdila prvoligaški status. Utakmica nije imala uobičajeni natjecateljski naboj, jer su obje ekipe već bile osigurale ostanak u ovom rangu natjecanja. Kretanje rezultata i stalno vodstvo u sva tri seta

bilo je zorni pokazatelj premoći domaće ekipe i gošće uopće nisu došle u poziciju da dobiju bar jedan set. Azena je uspjela još jednom (treću godinu u nizu) preživjeti doigravanje za ostanak u Prvoj ligi. Preživjela je zahvaljujući, prije svega, čelnicima Hrvatskog odbojkaškog saveza i njihovoj spremnosti da sačuvaju

klub u prvoligaškom rangu. U ovoj godini Azena je igrala i utakmice bez propisanog broja sudaca i službenih osoba, doživjela je i bojkot igračica, neodlazak na utakmicu u Đakovu te slijedom toga gubitak bodova i plaćanje novčane kazne. Došlo je do smjene trenera, a za minimalan broj igračica u službenom zapisniku reaktivirane su odbojkašice koje su se već duže vrijeme bile izvan natjecanja. Povjerenik natjecanja Krunomil Vedriš, delegat Vinko Dobrić i trener Nenad Komadina su tri odbojkaška djelatnika koji su, zajedno s igračicama, najzaslužniji za očuvanje statusa velikogoričkog prvoligaša. Kako će se dalje odvijati situacija kroničnih sukoba na relaciji ŽOK Azena – Zajednica sportskih udruga Grada Velike Gorice teško je prognozirati, ali aktualno stanje je neodrživo.  David Jolić

Martin Petrović

STK Samobor – STK VG Stanfar 1:4

Krunoslav Znika – Karlo Javor 0:3, Tomislav Glad – Martin Petrović 3:1, Dario Ilijić – Marko Habijanec 2:3, Ilijić/Glad – Habijanec/Petrović 1:3, Znika – Petrović 1:3.

STK Sveta Nedjelja-Novaki – STK VG Stanfar 3:4

Mihalić – Petrović 2:3, Ladović – Brajković 3:2, Kantoci – Javor 3:1, Mihalić/Kantoci – Petrović/Habijanec 1:3, Mihalić – Habijanec 1:3, Kantoci – Petrović 3:0, Ladović – Javor 1:3.

STK Kvarner - STK VG Stanfar 1:4

Duško Morić – Patrik Brajković 3:0, Luka Mateša – Martin Petrović 2:3, Franjo Capan – Marko Habijanec 0:3, Mateša/Morić – Habijanec/ Petrović 0:3, Morić – Petrović 0:3.

STK Bajer (Fužine) – STK VG Stanfar 1:4

Branimir Kovačević – Patrik Brajković 3:0, Boris Kovačević – Martin Petrović 0:3, Andrija Bertone – Marko Habijanec 1:3, Br. Kovačević/ Bertone – Petrović/Habijanec 1:3, Br. Kovačević – Petrović 2:3. Redoslijed: 1. Donat 36 (18 18 0 72:10), 2. Zabok 30 (18 12 6 57:38), 3. VG Stanfar 29 (16 13 3 53:31), 4. Srdoči 25 (16 9 7 45:34), 5. Samobor 25 (16 9 7 45:45), 6. Jaska 23 (16 7 9 37:44), 7. Pula 2 23 (16 7 9 41:51), 8. Kvarner 21 (16 5 11 33:51), 9. Bajer 18 (16 2 14 25:62), 10. Sveta Nedelja-Novaki 16 (16 0 16 22:64).


46

370

MALI OGLASI PRODAJA KUĆA

Kuče, prizemnica, 80 m2 sa pomoćnim objektom, okućnica 2500 m2, 50.000€, prodajem. 099/6738 031 Turopolje, drvena kuća sa okućnicom 900 m2, prodajem ili mijenjam za 1-sobni stan u Velikoj Gorici na 1 ili 2 katu. 6255-307. Novaki Ščitarjevski, prizemnica 59 m2 i okućnica 2300 m2, pomoćni objekti, 52.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Buna, samost. kuća (roh-bau) 250 m2 i okućnice 550 m2, p, p i k, građ. dozvola, 80.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Poljana Čička, kuća prizemnica površine 90 m2 i okućnice 2480 m2, komunalije (struja, voda-hidropak, septička), 27.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091535 1146 Velika Gorica, Kokotovo naselje, samostojeća obiteljska kuća katnica površine 250 m2 i ograđene okućnice 792 m2, p, k i p, uz kuću je vezana garaža 32 m2,

kuća se nalazi na odličnoj i mirnoj lokaciji, 138.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Staro Čiče, Velikogorička ul., samost. obiteljska kuća katnica površine 300 m2 i okućnice 900 m2, podrum ispod cijele kuće, prizemlje, kat i potkrovlje, 6 spavaćih soba, tri kupaonice, poslovni prostor, dvije garaže 60 m2, kuća je kompletno uređena i namještena, REU “B”, 165.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Bukevje, kuća prizemnica površine 100 m2 i okućnice 1313 m2, kuća je kompletno adaptirana 2009.god., u cijenu kuće uključeno je i zemljište od 7500 m2, uredna dokumentacija, energet. razred “D”, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr Kuče, samostojeća obiteljska kuća prizemnica površine 220 m2 i okućnice 3000 m2, moguća zamjena za dvosobni stan, energ. razred “G”, 60.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Velika Gorica, Rakarje, samostojeća kuća za rušenje, upisana u zemljišne knjige 97 m2, okućnice 2195 m2, sve građevinsko zemljište, dimenzija 20 x 110 m, 69.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/5550110 Donje Podotočje, samost. prizemnica površine 72 m2 i okućnice 900 m2, kotlovnica, drvarnica, moguća zamjena za manji stan, garsonjeru uz nadoplatu, 47.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Pleso, kuća (v. prizemnica) i zemljište na okućnici od 1527 m² (građevinsko zemljište mješovite namjene), moguć. izgradnje turističkih objekata (hotel, motel i dr.), kuća se nalazi uz ogradu zračne luke, 190.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, V. Brijeg, dvojna obitelj. kuća katnica površine 250 m2 i okućnice 700 m2, P,P,K i P (roh-bau), kuća je građena i predviđena za 3 zasebna stana, 158.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, samost. katnica (roh-bau), površine 290 m2 i okućnice 460 m2, P,P,K i P, 115.000 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Staro Čiče, samost. v. prizemnica površine 160 m2 i okućnice 360 m2, kuća je u niskom roh-bau, posjeduje građ. dozvolu, 39.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Selnica Ščitarjevska, samost. v. prizemnica površine 95 m2 i okućnice 400 m2,P,P i V.P (roh-bau), u dvorištu se nalaze 3 pomoćna objekta (garaža, ljetna kuhinja i dvorišna zgrada), kuća je 2014. komplt. novo ožbukana, pvc stolarija, te krovište, 63.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Mraclin, samostojeća katnica, novogradnja, površine 230 m2 i okućnice 784 m2, P,P i K, plin-cisterna, gradski vodovod, telefon, septička), REU “B”, 110.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima 01/6222 777 Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i okućnice 600 m2, podrum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg., 81.000 € www.goricanekretnine.hr 091 5351146 Cerovski Vrh, samost.v. prizemnica površine 120 m2 i okućnice 3350 m2, prizemlje i v. potkrovlje, garaža, pomoćni objekt (drvena kućica), mogućnost zamjene za stan u V. Gorici, približno iste vrijednosti, 55.000 € www.goricanekretnine.hr 091 535 1146 Novo Čiče, kuća katnica roh-bau, površine 280 m2 i okućnice 500 m2, p, p, k i p., provedene instalacije struje i vode, 65.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Gradići, visoka prizemnica površine 100 m2 i okućnice 1500 m2, prizemlje i potkrovlje, dva pomoćna objekta, 115.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Pjesničko naselje, dvojna obiteljska kuća katnica površine 300 m2 i okućnice 300 m2, p, k i p, svaki stan ima poseban ulaz, uz kuće se nalazi i garaža, 159.000 € www.gorica-nekretnine.hr 0915351146 Novo Čiče, samost. prizemnica površine 130 m2 i okućnice 590 m2, u sklopu kuće nalazi se i ljetna kuhinja, 90.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Brežane Lekeničke - Pešćenica, samostojeća v. prizemnica površine 137,20 m2 u fazi roh-bau gradnje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, udaljena 8 km od mjesta Pešćenica, na zemljištu od 6175 m2 nalazi se stara drvena kućica, sagrađena prije svibnja. 1968 god., 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kromosovo naselje, dvojna kuća katnica površine 210 m2 i uređene i ograđene okućnice 300 m2, p, p, k i v. potkrovlje, u sklopu kuće nalaze se i dvije garaže 31 m2 i 17 m2, 185.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Novaki Ščitarjevski, samost. prizemnica površine 82 m2 (stambene površine 63,23 m2) i ograđene okućnice 1700 m2, mogućnost zamjene za stan u V. Gorici ili Zagrebu iste vrijednosti, Rješenje o izvedenom stanju, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Petrovina, dvojna kuća prizemnica površine 80m2 za rušenje sa okućnicom od 3000 m2 od kojih je 1100 m2 građ. zemljišta, pomoćni objekti, građena pri-

je 1968.god., 45.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pjesničko naselje, dvojna kuća katnica površine 220 m2 i okućnice 550 m2, p, k i p, u dvorištu postoje temelji za objekt od 80 m2, izgrađivost parcele 70%, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kurilovec, samostojeća obiteljska kuća katnica površine 260 m2 (tlocrtno 114 m2), izgrađena na 1163 m2 okućnice u roh-bau stanju, p, p ,k i p, dva zasebna ulaza, mogućnost izgradnje većeg stambeno-poslovnog objekta, 61.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, centar, dvojna obiteljska kuća katnica površine 300 m2 i okućnice 236 m2, 3 stana- p, p, k i p, 220.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Donja Lomnica, samostojeća obitelj. kuća katnica površine 200 m2 i okućnice 2475 m2, p, k i p, pomoćni objekti, komunalije (voda-gradska, struja, kanalizacija, grijanje-klasično, plin na cesti), 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Kravarsko, kuća 150 m2, okućnica 1000 m2, p, p, i potkrovlje, Rješenje o izvedenom stanju, 50.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Rakarje, kuća 230 m2 i okućnice 800 m2, p, p, k i p, garaža i pomoćni objekt 60 m2, moguća zamjena za dva stana ili jedan uz nadoplatu, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Bratstvo, kuća 180 m2 i okućnice 750 m2, p, p i v. p., dvorište kompl. ograđeno, kuća je za adaptaciju, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Mlaka, kuća 220 m2, okućnica 500 m2, p, p, k i p, pomoćni objekt 30 m2 i garaža 24 m2, prodaje se sa svim namještajem, 159.000 € www.goricanekretnine.hr 091 535 1146 Pokupsko, Gornja Bučica, kuća 70 m2 i okućnice 679 m2, prizemlje i potkrovlje, zidani objekt (podrum 10x10), gradski vodovod, građevinska dozvola, 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kurilovec, kuća 220 m2 i okućnice 511 m2, p, k i p, garaža sa spremištem, 138.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Rakarje, samostojeća katnica površine 280 m2 i okućnice 347 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, garaža, moguća zamjena za stan 60-70 m2, novije gradnje V. Gorica ili Zg (Jarun), 235.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Barbarići Kravarski, samost. kuća površine 98 m2 i okućnice 1310 m2, p, p i kat, pomoćni objekt (ljetna kuhinja), moguća zamjena za stan 40 m2 u V. Gorici uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 67.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Mraclin, samost. kuća površine 140 m2

i okućnice 878 m2, (struja, gradski vodovod), kuću je potrebno urediti, posjeduje građevinsku dozvolu, 33.785,00 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, centar, samost. v. prizemnica površine 278 m2 i okućnice 400 m2, razizemlje, prizemlje, visoko prizemlje, kuća je odlično održavana, te lijepo uređena, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, moguća zamjena za stan u Zagrebu (Črnomerec) do 60 m2 uz nadoplatu, 189.000 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0106 Barbarići Kravarski, samost. kuća katnica površine 105 m2 i okućnice 1086 m2, p i potkrovlje, kuća je kompletno adaptirana 2010.god., 45.000 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, stambeno-poslovna kuća površine 300 m2 i okućnice 900 m2, p, p, k i potkrovlje, mogućnost prenoćišta, hostela, parking za više automobila, udaljena 1 km od Zračne luke, 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Bratstvo, dvojna kuća 160 m2, okućnica 300 m2, katnica, p, k. i p, garaža, moguća zamjena za stan od 40-50 m2, novije gradnje u V. Gorici uz nadoplatu, www.gorica-nekretnine.hr 170.000 € 091 535 1146 Velika Mlaka, dvojna kuća, 160 m2, okućnice 80 m2, p. k i p, garaža 25 m2 iznad terasa, nova pvc stolarija, kuhinja, kupaonica, Rješenje o izvedenom stanju, 139.000 €, www.gorica-nekretnine. hr 091 535 11 46 Velika Mlaka, kuća katnica 270 m2 i okućnice 720 m2, p, p, k i p, dvorište ograđeno, garaža, 144.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Ščitarjevo, samost. prizemnica površine 110 m2, okućnice 1100 m2, kompletno adapt. 2014.godine, 110.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Kromosovo naselje, kuća u nizu površine 180 m2 i okućnice 220 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, ispred kuće nalazi se garaža, mogućnost kupnje kuće kompl. namještene, 129.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Donje Podotočje, samost. drvena kuća (fasada stiropor 10 cm) i okućnice 700 m2 ,prizemlje i potkrovlje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju (potrebno je kuću upisati u zemljišne knjige), kompl. adaptirana i uređena 2012.god., komunalije (voda-hidrofor, struja, septička), mogućnost zamjene za stan u V. Gorici, 75.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 1146

PRODAJA STANOVA

Velik Gorica, blizina Trga S. Radića, 54 m2, 1 kat, lift, dvije odvojene sobe, wc odvojen od kupaone, prostrani balkon, blizina svih sadržaja, prodajem. 098/9614-182 Velika Gorica, 3,5-sobni stan, 94 m2, sa tri balkona, dvoetažni, prodajem ili mijenjam za dva manja. Moguće i druge


370 kombinacije. 098/399-272 Otok Rab, sam centar, 26 m2, prizemlje, sa lođom, u zgradi, čisti papiri, 38000€, prodajem. 091/1409-794, 098/570-559 Oroslavlje, dvoiposoban stan, 48 m2, šupa, parking, 4 god. star, 1 kat, čisto vlasništvo, namješten, 60.000€, prodajem. 098/9716-236 Velika Gorica, Cvjetno naselje, 3-sobni stan, 61,67 m2, kuhinja namještena, dnevni boravak, 2 spavaće sobe, kupaonica, hodnik, u prizemlju zgrade od 3 kata izgrađene 2008 god., energetski certifikat „C“, 77.000 €, prodajem. 091/3020-330 Velika Gorica, centar, zgrada pored srednje škole, stan 41,50 m2, 2 kat, hodnik, kuhinja, boravak, spavača soba, balkon, kupaonica, renoviran prije 5 god., 51.000 €, prodajem. 6213-422; 091/5528-707 Velika Gorica, 2-sobni stan, 53,5 m2, II kat, balkon, renoviran, na dobroj lokaciji, prodajem. 6219-420. Velika Gorica, centar (kod Općine) stan površine 67 m2, 4.kat, tri spavaće sobe, d. boravak, vl. list, energet. razred “D”, 63.500 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Velika Gorica, centar, stan 63 m2, 7.kat, dvije spavaće sobe, d. boravak, lođa, vl. list, 58.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, centar, stan 55 m2, 8.kat, spavaća soba, d. boravak, vl. list, 45.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, V. Brijeg, stan površine 62,50 m2 u visokom prizemlju četverokatnice, 2. s. sobe, d. boravak sa izlazom na lođu, ISKLJUČIVO zamjena za stan za stan od 35-40 m2 u V. Gorici uz nadoplatu (1. i 2. kat može bez lifta, za više katove obavezan lift), 70.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Podbrežnica, stan površine 77 m2 u v. prizemlju četverokatnice, dvije s. sobe, velika terasa, uredna dokum., 73.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 11 46 Velika Gorica, centar, stan površine 67,80 m2 na 4.katu četverokatnice, dvije spavaće sobe, d. boravak, dvije lođe, 63.500 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, S. Kolara, stan površine 66 m2 na 3.katu trokatnice, dvije s. sobe, d. boravak, lođa, 61.500 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Cibljanica, stan površine 49,11 m2 na drugom katu dvokatnice, s. soba, d. boravak, balkon, 53.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Petrovina Turopoljska, stan u kući na prvom katu, površine172,41 m2, tri spavaće sobe, dvije kupaonice, natkrivene terase od 48,59 m2, stanu pripada i tavanski prostor od 92,09 m2 i vrt od 309 m2, te dva parking mjesta, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 85.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535

47

MALI OGLASI 1146 Velika Gorica, Kurilovec, stan površine 77 m2, 3.kat (potkrovlje), d. boravak, dvije s. sobe, balkon, spremište 14,66 m2, parking mjesto, 74.000 € www.goricanekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Cvjetno naselje, stan 61,67 m2, prizemlje trokatnice, d. boravak, dvije spavaće sobe, 2008. god,građeno, 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, S. Kolara, stan 59,60 m2, 4.kat, d. boravak, s. soba, lođa, moguća zamjena za manji stan do 40 m2 uz nadoplatu, 59.800 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, centar, stan 56,46 m2, 4.kat, 2.s.sobe, d. boravak, 60.500 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kromosovo naselje, stan 36,38 m2, 4.kat, jedna veća soba, lođa, etažiranje u tijeku, kupnja isključivo gotovinom, 34.900 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Cibljanica, stan 85,79 m2 na 5.katu (potkrovlje), lift, 2.spavaće sobe, d. boravak, natkrivena terasa, 79.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 5550106 Velika Gorica, centar, stan 59,48 m2 na 5.katu osmerokatnice, 2.spavaće sobe, lođa, jedna lođa zatvorena tako da stan u naravi ima 63,66 m2, 68.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Cibljanica, stan 85,33 m2 na 5.katu (potkrovlje), lift, spavaća soba, d. boravak, 70.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Cibljanica, stan 50,85 m2, 2.kat od 4, lift, spavaća soba, lift, uređen, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, centar, dvoetažni stan 75,53 m2, 2.kat od 3., dvije spavaće sobe, lođa, 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Slavka Kolara, stan 88,40 m2, na 1.katu četverokatnice, 3. spavaće sobe, dvije zatvorene (pvc stolarija) lođa, 2014.godine adaptiran, 91.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Mlaka, stan na 1.katu od 93 m2 u izgradnji, 3.s. sobe, dva parking mjesta (jedno natkriveno), useljenje 7-8 mj. 2018.godine, 990 €/m2, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kurilovec, trosobni stan (etažiran) u kući na 1.katu, površine 125,70 m2 , d. boravak, 2.s. sobe, stanu pripada potkrovlje (roh-bau) površine 42,85 m2 i dvorište 144 m2 na kojem se nalazi i pripadajuća garaža 20 m2, 98.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Pionirsko naselje, trosobni stan površine 67,69 m2 na 1 .katu dvokatnice, d. boravak s izlazom na balkon, 2.s. sobe, stanu pripada i dio dvorišta od 19 m2, u cijenu uključena kuhinja i ugradbeni ormari, mogućnost zamjene

za stan 80-tak m2 novije gradnje, 95.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, centar, trosobni stan površine 82 m2 u prizemlju osmerokatnice, d. boravak, 2.s. sobe od kojih jedna ima izlaz na lođu, stan je 2013.god. kompl. adaptiran (promijenjena unutarnja i vanjska stolarija, nove instalacije u kupaonici, kuhinji i wc-u, ugrađene dvije klime, protuprovalna vrata), 110.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, centar, garsonjera 27 m2 na 4.katu osmerokatnice, kuhinja, jedna velika soba, kupaonica, 32.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

IZNAJMLJIVANJE STANOVA

Velika Gorica, Pleso, dvosobni stan u privatnoj kući na katu, poseban ulaz, namješten, 200 € + režije, iznajmljujem. 6265-658 Velika Gorica, dvosobni stan, namješten, iznajmljujem. 099/5600-385

POSLOVNI PROSTOR

Velika Gorica, S. Kolara, ugostiteljski lokal površine 37 m2 u prizemlju četverokatnice. Sastoji se od jedne prostorije, dva sanitarna čvora, skladišta, te terase od 20 m2, svi priključci imaju svoje brojilo, osim toplane, u cijenu lokala uključen je i cijeli inventar, 45.000 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0106

PRODAJA VIKENDICA

Pokupsko, Pokupski Gladovec, vikendica 40m2, okućnica 300m2, podrum, prizemlje, uređena 2013.god., legalizacija u tijeku, 29.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 1146 Velika Buna, Krušak, vikendica 25 m2, okućnica 1050 m2, 3 prostorije, vodagradska, 5-10 min. hoda do autobusnog stajališta, 22.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Letovanić, samost. drvena v. prizemnica površine 112 m2 i okućnice 1000 m2, prizemlje (ulaznog hodnika, kuhinje sa blagovaonicom 25,53 m2, d. boravak 30,33 m2, kupaonica 4,58 m2 i sauna 10,24 m2) i visoko potkrovlje (spavaća soba 23 m2, spavaća soba 26 m2 i wc 3 m2), pomoćni objekt 20 m2, komunalije (struja, voda-hidrofor, bunar, septička, grijanje - kamin),kuća se prodaje kompl. namještena i opremljena, posjeduje i videonadzor, trenutna namjena kuće je turistička svrhe, uhodan posao (dnevni najam - vikend najam), 80.000 € www. gorica-nekretnine.hr

PRODAJA ZEMLJIŠTA

Ribnica, poljoprivredno zemljište, zasađeno sa drvom smreka starosti 30 god., drvena kuća od hrastove planjke, 7 x 3 m, centar sela, ulaz sa asfalta, 2 632 m2, prodajem, cijena 80.000,00 kn. 095/5940 584 Šiljakovina, vikend gradilište 633 m2,

prodajem. Cijena 11 E/m2. 6225-426. Rakarje, građevinsko gradilište 504 m2, cijena 60E/m2, uz gradilište zemljište 580 m2, cijena 11E/m2, prodajem. 6225-426. Obed, poljoprivredno zemljište, 14746 m2, prodajem. Cijena 3 E/m2. 091/1894271, 01/5602-005 Obed, poljoprivredno zemljište, uz glavnu cestu, 22 322 m2, prodajem, 2 €/m2. 091/1894-271, 01/5602-005 Staro Čiče, građevinsko zemljište, 3000 m2, par metara od glavne ceste VG- Vukovina, cijena po dogovoru, prodajem. 099/4326-840 Donja Lomnica, poljoprivredno zemljište 960 hvati, 10€/hvat, prodajem. 091/7348-816 Lukavec, građevinsko zemljište, 350 hvati, 20000€, prodajem. 091/7348-816 Turopolje, dvije parcele, 4291 m2 trokutastog oblika uz glavnu cestu po cijeni od 5.500,00 €, te druga parcela 4424 m2 širine 12-20 m i dužine 270 m po cijeni od 4.500,00 €, također uz glavnu cestu, www. gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Rakitovec, poljoprivredno zemljište površine 1989 m2, prilaz sa poljskog puta, dimenzija 10 x 190 m, 4.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Kozjača, građ. zemljište površine 2546 m2, dimenzija 40 x 65 m, prilaz sa glavne ceste, struja i voda na parceli, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Mlaka, građ. zemljište površine 450 m2, na zemljištu postoji stari objekt koji se može i ne mora kupiti, Rješenje o izvedenom stanju, 40.500 € www.goricanekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Rakarje, građevinsko zemljište 573 m2, dimenzija 16,50 x 36,50 m, 42.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište površine 2000 m2, dimenzija 20 x 100 m, nalazi se uz prometnicu, 26.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091/535-1146 Ribnica, veliko zemljište površine 33183 m2-više parcela, na jednoj parceli od 1300 m2 upisana je kuća, zemljište je građevinsko, a za dvije parcele zatražena je prenamjena u građevinsko zemljište, 33.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Odranski Obrež, zemljište površine 1990 m2, od čega je pola građevinsko do asfaltirane ceste, a pola poljoprivredno, zemljište se nalazi u blizini obiteljskih kuća, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Ogulinec, poljopri. zemljište površine 2967 m2, prilaz sa poljskog puta, dimenzija s jedne strane široko 15 m, sa druge 30 m, dužine cca 90 m. 1/3 zemljišta u zoni gradnje, 11.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Staro Čiče, poljop. zemljište površine 1801 m2, prilaz zemljištu sa dvije asfaltirane ceste, nedaleko od glavne prometnice V. Gorica-Sisak, graniči sa urbanističkim prostorom (industrijske zone), 32.418 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, građ. zemljište po-

vršine 756 m2, dimenzija 25 x 30 m sa starim objektima (drvena kuća 76 m2 i štala 61 m2 - sve upisano u zk. ul), prilaz zemljištu sa dvije strane, 67.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Novo Čiče, građ. zemljište površine 1347 m2, dimenzija sa prednje strane širina 26 m, zadnja strana 14m, dužina cca 65 m, priključci odmah uz parcelu, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, A. Šenoe, građ. zemljište površine 524 m2 uz asfaltiranu cestu, dimenzija 14 x 38 m, 55.000 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kurilovec, zemljište površine 560 m2, dimenzija 18 x 30 m, prilaz sa glavne ceste, svi priključci (struja, voda, telefon, plin, kanalizacija) odmah uz parcelu, 37.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Kurilovec, građ. zemljište površine 560 m2, dimenzija 18 x 30 m, prilaz sa glavne ceste, 37.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Hotnja, Donji Hruševec, šuma površine 59450 m2 (mladi grab, bukva i hrast) u mjestu Donji Hruševec, prilaz šumski put, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kuče, građ. zemljište površine 694 m2 u centru naselja Kuče, dimenzija 15 x 47 m, prilaz sa glavne ceste, 13.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Lukavec, poljoprivredno zemljište površine 6295 m2, prilaz sa poljskog puta, zemljište se nalazi u blizini naselja, 25.180 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Gornja Lomnica, građ. zemljište površine 1210 m2, parcela se nalazi u slijepoj ulici na mirnom mjestu, moguća parcelacija na dvije parcele iste kvadrature, 36.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Buševec, građ. zemljište površine 1320m2, dimenzija 20 x 65 m, prilaz sa glavne ceste, plaćeni komunalni i vodni doprinosi za objekt do 600 m3, tlocrtne površine 11,60 x 9,70 m.31.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Pleso, građ. zemljište površine 1744 m2, dimenzija 19 x 90 m, u blizini obiteljskih kuća, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

USLUGE

Traži se ženska osoba za povremeno pospremanje kuće u Velikoj Gorici. 098/9288-306 Usluge uređivanje živih ograda, živica. 091/5185 075 Električar uvodi instalacije, izmjena razvodnih ploča, hitne intervencije, popravci...091/2527-938. Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391.

OSTALO

Drveni prozori sa žaluzinama 140 x 140, 2

kom. i 140 x 80, 2 kom., prodajem. 091/7333708 Orahov trupac, 2,20 cm dužine, 45 cm promjer, star 1 god., cijena 1.600,00 kn, prodajem. 095/7248-431 Hladnjak prijenosni 200,00 kn, toster 200,00 kn, Pony 300,00 kn, roštilj na struju 200,00 kn, bušilica ručna 500,00 kn, bravarski razni alati, prodajem. 01/6213-211 Domaći med, prodajem. 092/2409-241 Kućica za psa, rad stolara, solidna, prodajem. 01/6213-211 Yamaha razglas, kompletni, snaga 2 KW, za bend i razne evente, rampe aluminijske za rasvjetu 3x3 m malo korišteno, prodajem, po dogovoru. 095/5289-295 Starinski ručnik iz Zagorja od domaćeg platna i ručno vezen domaćom čipkom. Star blizu 200 god. Cijena 300,00kn, prodajem. 098/9953-541 Stari novac (kovani i papirni) svih država svijeta, odlikovanja, medalje, razglednice (prije 1950. god.), značke (prije 1950.), satove (navijače-može i neispravne), nalivpera....kupujem, prodajem, razmjenjujem. 01/6258174; 098-462-185 Sjekač za pripremu stočne hrane, 200€, prodajem. 01/6261-619 Čekićar, 100€, prodajem. 01/6261-619 Krevet sa podnicom, drveni,14 x 200, 600,00 kn, prodajem. 01/6261-619 Aluminijska vrata, 2 kom, visine 2 m, krilo 90 cm, prodajem. 01/6215-402 Kupujem knjige iz vaše kućne biblioteke. Slobodno nazovite na 0981824520 Stara cigla dimenzije 29 x 14 x 6, cca 2.000 kom, 1,5 kn/kom, prodajem. 098/9272-830 Garnitura za autogeno zavarivanje, boce plina i kisika bez atesta, radni stol bravarski, preostali materijal za centralno grijanje i vodu, prodajem. 01/6267-448, 091/9430-050 Orahov trupac, 2,20 cm dužine, 45 cm promjer, star 1 god., cijena 1.600,00 kn, prodajem. 095/7248-431 Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, unikat, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 091/1894-271, 01/5602-005 Peć za centralno grijanje na kruto gorivo, TAM ŠTADLER UL-40, 39 kw, bojler 180 l, 2 komada, prodajem. 01/6232-743 Stajski gnoj sa dovozom, okolica Velike Gorice, prodajemo. 6225-314 Odojke, 15 kom. 2 mj. starosti, svinja 100 kg, prodajem. 6225-314 Moli se gospođa Josipa iz Velike Gorice da se javi gospodinu Antunu iz Ivanić Grada na 099/5061-140 Domaća svinjska mast, 10,00 kn/kg, prodajem. 6252-567 Čuvanje djece, vođenje domaćinstva, čišćenje stubišta i stanova, ima vozačku, aktivna vozačica. 099/6876-754 Cirkular za drva, trofazni, 4 kw, prodajem. 099/5600-385 Gitarist i solistica uveličat će Vaše vjenčanje u crkvi ili na nekoj drugoj svečanosti.www. glazbaucrkvi.com, 098 925 47 80.


Reporter 370 - 22.03.2018.  

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja

Reporter 370 - 22.03.2018.  

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja