Page 1

Velika Gorica ●14. 12. 2017. ●Broj 368●Godina XVII

BESPLATNI STR. 4-5

VELIKA GORICA OBILJEŽILA DAN GRADA Gradsko vijeće donijelo proračun

Str. 3

Str. 8,9

Intervju s gradonačelnikom Velike Gorice

Str. 43

KK Gorica u seriji pobjeda


2

368

MOZAIK

Riječ urednika Dragi čitatelji. Pred Vama je 368 broj Reportera u blagdanskom ozračju. Prosinac je mjesec darivanja, Sveti Nikola je prošao goričkim ulicama, a Božić je pred vratima. Snijeg će nas izgleda i ove godine zaobići, a prema sadašnjim najavama do kraja godine

nas čeka ugodno vrijeme bez oborina. Prosinac je po običaju pun događanja. Održana je posljednja ovogodišnja sjednica velikogoričkog Gradskog vijeća na kojoj je usvojen proračun grada Velike Gorice za 2018 godinu. Prosinac je i mjesec kada grad Velika Go-

rica slavi svoj rođendan, pa Vam donosimo i vrući pregled sa svečane akademije povodom Dana grada koja je održana u srijedu u prepunoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta. Naravno da je za rezime godine na izmaku najpozvaniji gradonačelnik grada, pa tako

u ovom broju možete pročitati i intervju sa velikogoričkim gradonačelnikom Draženom Barišićem. I ovaj broj izlazi u respektabilnih 48 stranica, a osim neizbježne politike uvjeren sam da će sve generacije naših čitatelja pronaći i nešto za sebe.

Bez vode u 21. stoljeću

Seoski vodovod posvađao mještane

M

ještani zaseoka Bukovići u Šiljakovini već skoro osam mjeseci imaju problema s opskrbom pitkom vodom. Naime, svi su oni priključeni na lokalni vodovod koji je napravljen još davne 1973. godine i proširen 1989. godine. U ovom trenutku na njega je spojeno 40-tak domaćinstava zaseoka Fiketi i Bukovići , a njih 28 od proljeća trpi zbog čestih redukcija vode. „Priključena sam 40 godina na ovaj vodovod. Živim s malodobnim djetetom koje pohađa prvi razred srednje škole. Niti imamo vode za piće niti se mo-

žemo oprati, živimo u katastrofalnim uvjetima. Kad smo se spajali na vodovod moj pokojni muž platio dvije tisuće tadašnjih njemačkih maraka. Mi smo se prvi priključili. Moj muž je doveo taj vodovod od gore, iz Kozjače. Uredno smo plaćali struju za vodovodnu pumpu i održavanje vodovoda. Vode ima, ali nama je isključena“, rekla nam je Branka Buković. „Živimo u 21. stoljeću i nemamo vodu, a nadomak smo Velike Gorice. To je sramota, kao da smo u Zanzibaru. Već 40 godina smo prikopčani na seoski vodovod i platili smo pri-

ključak, želimo da nam se pusti voda. Dotični gospodin, iako mu plaćamo održavanje, nije u stanju voditi brigu o vodovodu. Želimo nekoga tko će biti u stanju, a plaćat ćemo ga kao što smo do sada njega plaćali“, dodala je Šemsa Mehić Prema tvrdnjama naših sugovornika, za česte nestanke vode navodno je kriv njihov sumještanin Ivan Golubić. Naime, u blizini njegove kuće nalazi se zatvoreni objekt u kojem se nalazi crpka i ventili za dva kraka vodovoda. Kako je upravo on zadužen za održavanje vodovoda, jedini ima pristup njemu. Pod izlikom neplaćenih računa, počeo je provoditi višednevne redukcije. I dok su neki od korisnika nastavili uredno plaćati održavanje vodovoda prema ugovoru, drugi su nakon učestalih redukcija odustali od toga. Navodno je više puta morala intervenirati i policija, kako bi se kućanstvima pustila voda. Upi-

Branka Buković: „Živim s malodobnim djetetom koje pohađa prvi razred srednje škole. Niti imamo vode za piće niti se možemo oprati, živimo u katastrofalnim uvjetima“ tali smo Ivana zašto susjedima isključuje vodu. „Njih je na onoj strani priključeno 34-oro i svi su nelegalno spojeni. Moj djed je doveo vodovod do moje obiteljske kuće. Ja nastojim vodovod održavati da bih ja imao vodu, što oni traže mene ne zanima. Ove godine nisu platili ama baš ništa. Ja nisam vlasnik izvora, tri su vlasnika, jedan je umro a dvoje su u životu. Ovo je 20 tisuća litara vode i nema je dovoljno za

sve korisnike. No, mene nitko ne sluša. Na kraju krajeva, oni su digli ruke od vodovoda pa sada napadaju mene te pišu peticije kako bi me smijenili. Mogu me pokušati smijeniti, ali pitanje je hoće li na kraju imati vode. Bez mene ne mogu ništa. Preporučio sam im da idemo na sud, nisu htjeli. Meni je važno da osiguram vodu za vlastito kućanstvo, uopće me ne zanima jer to je sve nelegalno spojeno. Da sada oni su meni nešto i plaćali, ali od kada su prestali ne želim održavati vodovod“, rekao nam je Ivan Horvat. Rješenje ovog problema vjerojatno će se morati potražiti na nadležnom sudu, jer teško da će se suprotstavljene strane uspje-

ti dogovoriti. No na svu sreću, domaćinstva koja su pogođena čestim redukcijama mogu jednostavno riješiti svoj problem, priključiti se na gradski vodovod. „Izgradnjom spojnog cjevovoda Kozjača – Šiljakovina stvoreni su preduvjeti za priključenje građana na gradski vodovod. U tijeku je njegovo preuzimanje, a svi zainteresirani već sada mogu podnijeti zahtjeve za priključenje. Ni vremenski uvjeti ne bi trebali predstavljati osobiti problem jer smo priključe izveli do njihovih dvorišta“ objasnio je Tomislav Marinčić, rukovoditelj Sektora razvoja i gradnje. Anes Šuvalić Velika Gorica ●14. 12. 2017. ●Broj

Broj 368, Godina XVII Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 14. prosinca 2017.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Nenad Črnko Grafičko oblikovanje: Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Rožić, Marko Vidalina, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Miljenko Milanović, Tin Meštrović, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Ivana Kovačević, Kristina Glavaš, Anes Šuvalić, Vitomir Štuban

Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777 , Fax:01/ 6221.160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak:Vjesnik d.d. Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ upisan je u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

368●Godina XVII

BESPLATNI STR. 4-5

VELIKA GORICA OBIL JEŽILA DAN

Gradsko vijeće donijelo proračun

Str. 3

Str. 8,9

Intervju s gradonačelnikom Velike Gorice

Naklada: 10.000

GRADA

Str. 43

KK Gorica u seriji pobjeda


368

3

GRAD VELIKA GORICA

Gradsko vijeće

Usvojen Proračun za 2018. u iznosu od 356 mil. kn N

a dnevnom redu posljednje ovogodišnje sjednice Gradskog vijeća našlo se ukupno 19 točaka od kojih su neke, poput izvješća o radu gradonačelnik i prijedloga proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2019. i 2020. godinu, izazvale dugu i konstruktivnu raspravu. Većinom glasova proračun je usvojen u iznosu od 356 milijuna 183 tisuće kuna. Kako je pojasnio gradonačelnik Dražen Barišić, ovim se proračunom želi poboljšati standard života svih stanovnika grada, kroz nastavak značajnih ulaganja u kapitalne investicije, kontinuirano financiranje programa javnih potreba u području predškolskog odgoja, školstva, kulture, sporta, zaštite od požara, provedbu projekata i programa iz područja zaštite okoliša, financiranje programa socijalne skrbi i zdravstva te kroz pružanje kvalitetne javne usluge građanima. Na prihodovnoj strani najvažniji su prihodi od poslovanja, poreza i pomoći, prodaje

nefinancijske i financijske imovine. – Prihodi od poreza temelje se na smjernicama koje smo dobili smo iz resornog ministarstva te stanja i razvoja financijskog tržišta, a na što će značajno utjecati novi zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, rast zaposlenosti i dohotka građana, rast prometa nekretnina i gospodarskih aktivnosti. Što se tiče pomoći, iz državnog proračuna očekujemo 115 milijuna kuna, od EU fondova očekujemo 4,2 milijuna za projekte poput „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ i obnovu vrtića Ciciban, a iz županijskog očekujemo pomoć za kapitalne investicije kao što su obnova Kučkog mosta, izgradnja Spomen-doma 153. brigade i drugi. – pojasnio je gradonačelnik. Očekuje se 22 milijuna od komunalnih doprinosa te za 200 tisuća veći iznos od komunalnih naknada.

Planirani projekti u 2018. godini

Proračunom za iduću godinu obuhvaćeni su brojni ključni

Među najvažnijima projektima u idućoj godini bit će dovršetak bazena, izgradnja mosta preko kanala Sava – Odra i oproštajne građevine na groblju Kušanec, te besplatni školski udžbenici

projekti. Među najvažnijima su dovršetak gradskog bazena, izgradnja mosta preko kanala Sava – Odra i oproštajne građevine na groblju Kušanec te postavljanje reflektora na gradskom stadionu. S radom će početi školska kuhinja u OŠ Jurja Habdelića, Grad će i iduće školske godine osnovnoškolcima osigurati besplatne udžbenike i radne bilježnice, a nastavlja se i projekt financiranja pomoćnika u nastavu za učenike s teškoćama te energetska obnova škola. Grad će sufinancirati projektnu dokumentaciju za projekt La-

2, 11.12.2017., Protiv proračuna glasalo je 10 vijećnika, foto Mirjana Marković

11.12.2017. Izvješće gradonačelnika izazvalo je najveću raspravu, foto Mirjana Marković dovo - interpretacijski centar tradicijske kulture pored Starog grada Lukavca, čija je ukupna vrijednost 60 milijuna kuna. – Nadamo se dovršetku izgradnje Spomen-doma 153. brigade u Velikoj Buni, što neće biti kraj uređenju tog prostora. Planirali smo i sredstva za rekonstrukciju zgrade Stare općine u kojoj djeluju Crveni križ i brojne civilne udruge, odnosno izgradnju novog, reprezentativnog prostora u centru grada. Nastavit ćemo i s izgradnjom kružnih tokova, prije svega na raskrižju Kolodvorske i Ljudevita Posavskog, s uređenjem drugog dijela Porinove te Kirinčićeve ulice. – najavio je Barišić. U 2018. godini planiran je i dovršetak oproštajne građevine na groblju Kušanec, izgradnja mrtvačnice u Dubrancu u suradnji s Gradom Zagrebom te proširenje groblja u Ščitarjevu. Nastavit će se s uređenjem Odlagališta otpada Mraclinska Dubrava, povećanje potpora poduzetnicima i poljoprivrednicima te otvaranje novih gradskih vrtova. Od iduće godine Grad će kre-

nuti sa subvencijama smještaja u domovima za starije i nemoćne osobe, za korisnike s područja Velike Gorice, a naknada za treće dijete u obitelji povećava se na 5000 kuna.

Raspodjela sredstava po upravnim odjelima

Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet proračunom dobiva oko 114 milijuna kuna, od čega je 20 milijuna planirano za održavanje nerazvrstanih cesta, isto toliko za dovršetak bazena, za most u Kučama šest milijuna, a oproštajnu građevinu u Kušancu oko osam milijuna kuna. Za predškolski odgoj, školstvo i sport predviđeno je ukupno 118,5 milijuna kuna, od čega je za predškolski odgoj predviđeno 68 milijuna, za školstvo 30 milijuna, a za sport oko 17 milijuna kuna. Upravni odjel za društvene djelatnosti dobiva 42,6 milijuna kuna. Preko ovog odjela financiraju se Javna vatrogasna postrojba i dobrovoljna vatrogasna društva, Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica i Muzej Turopolja, financiraju se projekti socijalne skrbi i zdravstva te projekti braniteljskih udruga i Crvenog križa. Tu su i donacije vjerskim zajednicama, zaštita spomenika kulture i vjerskih objekata, kulturne manifestacije te zaštita kulture. Upravnom odjelu za urbanizam i zaštitu okoliša namijenjeno je 12,8 milijuna kuna, od čega će se najveći dio utrošiti na projekte, odlagalište otpada Mraclinska Dubrava te nabavu opreme za odvojeno sakupljanje otpada. Oko šest milijuna kuna dobiva UO za poduzetništvo, investicije i fondove EU koji pokriva gospodarske manifestacije, stipendije za deficitarna zanimanja i poduzetnički inkubator te priprema dokumentaciju za EU fondove. Za poljoprivredu i ruralni razvoj predviđena su sredstva u iznosu od 2,8 milijuna, a za mjesnu samoupravu 7,6 milijuna kuna. Gradonačelnik Barišić podsjetio je da se iz 2017. godine prenosi višak od 283 tisuće kuna, unatoč brojnim strahovanjima i kritikama zbog kreditnog zaduživanja. – Kapital nikada nije bio jeftiniji, to se pokazuje na financijskoj situaciji u cijelom svijetu. Prošao bi nam vlak da nismo reagirali i da nismo svoj razvoj temeljili na zaduživanju. Narednih godina ćemo to vraćati, ali uz mnogo manje kamate nego prije. Bez zaduživanja Grada ne bi danas imali dva vrtića, školu u Čiču, sportsku dvorana, mrtvačnicu niti baze. – rekao je gradonačelnik Barišić.

Predsjednik Vijeća Neven Karas, ujedno i predsjednik Povjerenstva za asfaltnu bazu u Donjoj Lomnici, informirao je vijećnike o prvom sastanku Povjerenstva s direktorom Strabaga. – Povjerenstvo je zatražilo od gradonačelnika da zajedno sa svojim stručnim službama provjeri ima li Grad na raspolaganju adekvatno zemljište za izmještanje asfaltne baze. Zemljište bi trebalo biti veličine najmanje 20 tisuća kvadrata i imati sve potrebne uvjete. Strabag je prihvatio da dostavi izračun dosadašnjih troškova i ukoliko Grad nađe novu lokaciju prihvatljivo mu je da razmotri prijedlog za izmještanje, ali pod uvjetom da do trenutka ishođenja svih dozvola za novu lokaciju postojeća asfaltna baza može raditi. – pojasnio je Karas. Tvrtka Strabag se obvezala se i da će vršiti ekološki monitoring i suglasna je da MO Donja Lomnica sudjeluje u tome te će predstavnicima Mjesnog odbora omogućiti uvid i kontrolu nad ekološkim monitoringom asfaltne baze dok bude radila. 11.12.2017., Proračun je usvojen s 20 glasova ZA, foto Mirjana Marković

SPONZORIRANO

Strabag spreman razmotriti prijedlog za izmještanje asfaltne baze


4

368

GRAD VELIKA GORICA

OBILJEŽEN DAN GRADA V

elika Gorica svoj dan obilježava 13. prosinca, na blagdan svete Lucije, svoje nebeske zaštitnice. Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca kod spomenika braniteljima Domovinskog rata na gradskom groblju te svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije. Nakon toga održana je svečana akademija u dvorani Gorica kojoj su nazočili brojni uzvanici. Dan grada prigoda je za prisjećanje na povijest našega kraja, za predstavljanje svega što je do sada učinjeno, ali i najavu planova za budućnost. Gradonačelnik Dražen Barišić istaknuo je da u razvoju grada građani

imaju i te kako značajno mjesto, jer su u proteklih desetak godina u relevantnim istraživanjima javnoga mnijenja istaknuli svoje najveće probleme i iskazali svoje želje. – Ti su rezultati bili ključni u sagledavanju vizije razvoja našega grada kao što su i ključni u pronalaženju odgovora na pitanje u kojem se smjeru i na koji način naša Velika Gorica mora dalje razvijati. Problem javnog prijevoza, problem kanalizacije, problem nedostatka mjesta u našim vrtićima, problem nedostatka sportske dvorane, problem neadekvatne ustanove medicinske zaštite – ključni su problemi koje su istaknuli građani Velike Gorice, a

iznijeli su i svoju najveću želju – izgradnju gradskoga bazena. Veliki dio tih problema već smo riješili. – rekao je Barišić.

U Gorici investirano više od četiri milijarde kuna

Gradonačelnik je podsjetio da je u partnerstvu s Gradom Zagrebom riješen dobar dio problema javnoga prijevoza, i to znatnim smanjenjem cijene putne karte te uvođenjem nove autobusne linije. Nakon nekoliko godina opsežnih radnji pripremljen je početak najvećeg komunalnog projekta u povijesti našega kraja „Aglomeracija Velika Gorica“ koji će u ruralna naselja dovesti ka-

13.12.2017., Na akademiji je nastupio Gradski zbor Franjo pl. Lučić, foto Mirjana Marković

Na baštini prebogate prošlosti i povijesti niče nova Velika Gorica, grad s jednom od najvećih stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj, grad zrakoplovstva, sporta, folklora, vatrogastva, grad prijatelj djeci, grad života, grad po mjeri svakoga svojeg stanovnika

nalizacijsku mrežu i besplatne priključke na istu. Izgrađena su u potpunosti dva nova vrtića i proširen kapacitet još jednoga, uz smanjenu cijenu roditeljske subvencije za predškolski odgoj i obrazovanje, osigurani besplatni udžbenici i radne bilježnice za sve osnovnoškolce. Velikogorički sportaši iz godine u godinu uživaju u sve boljim uvjetima za treniranje i svoje sportske nastupe, a Grad godinama pokušava iznaći rješenja za adekvatniju i sveobuhvatniju medicinsku zaštitu u našem gradu te sudjeluje u otvaranju i opremanju novih specijalističkih ordinacija. – Samo u proteklom razdoblju velikim investicijama poput novog Putničkog terminala, zgrade Hrvatske pošte, projekta Aglomeracija te gradnje mreža auto-cesta i brzih cesta na našem je području investi-

13.12.2017.,Gradonačelnik Dražen Barišić, foto Mirjana Marković

13.12.2017., Predsjednik Gradskog vijeća Neven Karas, foto Mirjana Marković rano više od četiri milijarde političkih snaga, svih građana kuna. Novom Strategijom ra- kako bi ne tako davnu tešku zvoja Velike Gorice, koja je u gospodarsku krizu prebrodili izradi, želimo stvoriti pretpo- do kraja i kao samostalna drstavke za novih četiri milijarde žava počeli se normalno goskuna investicijskih ulaganja u podarski, ali i razvijati u svim naš grad. Siguran sam kako ću, drugim segmentima osobnog točno za godinu dana na ovom i javnog života. Naša Velika istom mjestu, opet moći reći: Gorica mora biti iznad poneVelika Gorica danas je izgra- kad nerazumljivih stranačkih đeniji, moderniji i bogatiji grad podjela, iznad životnih svjeno što je bila prije godinu dana. tonazora na koje u – zaključio je gradonačelnik d e m o k r a t Barišić. skom

Gorica mora biti iznad stranačkih podjela

SPONZORIRANO

13.12.2017. Svečanoj akademiji prisustvovali su brojni gosti. foto Mirjana Marković

Neven Karas, predsjednik Gradskog vijeća, istaknuo je da su politički standardi postignuti u našem gradu postali neupitna praksa, a daleko su iznad političkog promišljanja u većini općina, gradova i županija u Hrvatskoj. – Danas nam je potrebno zajedništvo svih

Svim Velikogoričankama i Velikog


368

5

GRAD VELIKA GORICA

13.12.2017., Ovogodišnji laureati, foto Mirjana Marković

društvu imamo pravo, ali koji nas ne smiju slabiti već

nas, nadopunjujući se, moraju jačati i obogaćivati. Potrebno nam je i već u nekim prigodama postignuto zajedništvo i u našem Gradskom vijeću, posebice kod donošenja bitnih odluka o sadašnjosti i budućnosti Grada. Siguran sam kako za to imamo potrebnu snagu, potrebnu političku razboritost i potrebnu ljudsku odlučnost kako bi našu Veliku Goricu ostavili boljim i kvalitetnijim mjestom za život naše djece. – rekao je Karas. Dodao je kako su sinergija gradskog proračuna, županijskih i državnih in-

vesticija te dobra iskorištenost fondova Europske unije Goricu prethodnih godina učinili još boljim, još perspektivnijim i još poželjnijim gradom, ali treba dovršiti ili osmisliti nove projekte kako bi naš grad postao željeno mjesto stanovanja, obrazovanja i rada mladim obiteljima. – Naš je zadatak lišiti se trivijalnosti, nepotrebnih i nametnutih ideoloških sukoba i podjela kako bi se zajedničkim snagama borili za svakog našeg čovjeka i za našu bolju i perspektivniju budućnost. – istaknuo je Karas.

13.12.2017., Povelju za životno djelo primio je i vlč. Đuro Sabolek, foto Mirjana Marković

Javna priznanja Grada Velike Gorice

Na svečanoj akademiji u povodu Dana grada dodjeljuju se tradicionalno javna priznanja zaslužnim pojedincima i kolektivima koji su ostavili neizbrisiv trag u određenoj djelatnosti. Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo primio je vlč. Đuro Sabolek, dekan Velikogoričko-odranskog dekanata koji je svoj svećenički život u potpunosti posvetio radu za crkvu i zajednicu. U više od četrdeset godina pastoralnog rada, od toga trideset godina u župi Po-

hoda Blažene Djevice Marije Vukovina, ostavio je neizbrisiv trag brinući se o duhovnim, pastoralnim, moralnim, humanitarnim i obrazovnim potrebama pripadnika svoje crkve, ali i šire. Dobitnik Povelje za životno djelo je i Ivan Mišerić čiji se životni put odlikuje se javnim volonterskim djelovanjem na područjima društvenog rada u lokalnoj zajednici, sportu, očuvanju i promicanju vrijednosti Domovinskog rata. Osnivanjem Udruge pripadnika 153. brigade HV-a Velika Gorica uvelike je pridonio očuvanju i promicanju

goričanima čestitamo Dan Grada

istine o ratnom putu postrojbe, njegovanju spomena na poginule pripadnike i obilježavanju važnih datuma. Nagradu Grada s likom Franje Lučića dobili su Zdenko Ilečić, Vladimir Cvetnić, Goran Kovačiću i DVD Ribnica. Nagradu „Krčka vrata“ dobili su Ružica Rašperić, Stjepan Vrban i Suzana Klapšec Macenić. Nagradu s likom Nikole Škrlca Lomničkog dobila je Zlatica Krznarić, „Zlatnu turopoljsku podgutnicu“ Maraton klub Velika Gorica, a „Turopoljsko srce“ dodijeljeno je Daliji Zubek.

SPONZORIRANO

13.12.2017., Ivan Mišerić dobitnik je povelje za životno djelo, foto Mirjana Marković


6

Grad dodijelio stipendije srednjoškolcima i studentima Dodijeljene su i stipendije za deficitarna zanimanja

29.11.2017., Gradsko društvo Crvenog križa ima sedmero zaposlenih i 40-ak volontera, foto Vanja Stanojević

Crveni križ dobio prostor za opremu od 200-tinjak i donacije Prostor kvadrata nalazi se u VG

Gradsko društvo Crvenog križa Velika Gorica dobilo je prijeko potrebno skladište za opremu interventnog tima, opremu za katastrofe, donacije i posudionicu ortopedskih pomagala. Prostor površine veće od 200 četvornih metara nalazi se u objektu VG Goričanke. – Želite li nekome pružiti pomoć, onda morate imati prostor gdje ćete tu pomoć primiti, sortirati i onda dalje distribuirati. Tijekom velike poplave 2010. godine koristili smo prostore DVD-a Novo Čiče i tada shvatili smo koliko je nužno imati vlastiti, adekvatan i funkcionalan prostor. – rekla je Suzana Strunjak, ravnateljica goričkog

368

GRAD VELIKA GORICA

Goričaniki

Crvenog križa. Prilikom otvaranje skladišta, Crveni križ je predstavio još jedan vrijedan projekt. U suradnji s Crvenim križem Zagrebačke županije nabavljeno je 250 kutija prve pomoći za velikogoričke osnovne i srednje škole te osnovne škole u općinama Kravarsko, Pokupsko i Orle. Projekt je vrijedan 20 tisuća kuna, a zahvaljujući njemu, skoro svaka učionica imat će svoj paket prve pomoći u kojem se uz flastere, zavoje i sterilne gaze nalazi i udžbenik o prvoj pomoći.

14.12.2017., Stipendije je dobilo 25 srednjoškolaca...

Grad Velika Gorica nastavlja sa stipendiranjem svojih srednjoškolaca i studenata. Ugovore o stipendiranju za ovu školsku, odnosno akademsku godinu primilo je 25 velikogoričkih srednjoškolaca i 25 studenata. Od toga su 32 stipendije dodijeljene za uspjeh u školovanju (16 učeničkih i 16 studentskih), a 18 stipendija prema socijalnom statusu (9 učeničkih i 9

... te 27 učenika koji se školuju za deficitarna zanimanja

... isto toliko studenata...

Rezultati izbora za Mjesni odbor Sop Bukevski bore pristigla samo jedna kandidacijska lista, ona Hrvatske demokratske zajednice, ista je osvojila 100 % glasova. Uz nositelja liste Ivana Radina za članove Vijeća MO Sop Bukevski izabrani su Stjepan Petričević, Nenad Radina, Stjepan Slivak i Stjepan Benović.

Mještani naselja Sop Bukevski birali su 26. studenog ove godine članove vijeća Mjesnog odbora. Povjerenstvo je izvijestilo da je od ukupno 73 birača upisanih u popis birača, glasovalo njih 31, odnosno 42,47 %. Nevažećih glasačkih listića nije bilo. Kako je na ponovljene iz-

29.11.2017., Podijeljeno je 250 kutija prve pomoći, foto Vanja Stanojević

studentskih). Stipendija Grada Velike Gorice dodjeljuje se za 12 mjeseci, računajući od 1. rujna 2017. godine. Za učenike ona iznosi 500 kuna, a za studente 1000 kuna mjesečno. Stipendije je dobilo i 27 učenika koji se školuju za neko od deficitarnih zanimanja. Cilj je ovih stipendija, kako je istaknuo gradonačelnik, potaknuli razvoj obrtništva i drugih dijelova gospodarstva u gradu koji ima dugu i bogatu tradiciju obrtništva. Stipendije su dobili učenici prvih razreda, dodjeljuju se na tri godine, a mjesečno iznose 500 kuna.

“Volim život” - Dani osoba s invaliditetom

Uz tradicionalno druženje s gradonačelnikom organizirana je izložba, gledanje predstave, tribina te memorijalni turnir

2.12.2017. , Oni žele očuvati uspomenu na svoje roditelje, foto Udruga djece hrvatskih branitelja DV-a

Osnovana Udruga djece hrvatskih branitelja Domovinskog rata

SPONZORIRANO

Udruga će raditi na očuvanju digniteta Domovinskog rata U Novom Čiču u subotu održana je osnivačka skupština Udruge djece hrvatskih branitelja Domovinskog rata Velika Gorica. Za predsjednicu Udruge izabrana je Natalija Zarif, potpredsjednik je Leon Lukinić, a tajnica Tihana Kompes. – Osnovni ciljevi Udruge su okupljanje djece hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te očuvanje digniteta Domovinskog rata i spomen na naše roditelje koji su svoje živote i zdravlje položili za samostalnost i suverenitet Republike Hrvatske. – rekla je Tihana Kompes. Udruga će surađivati sa srodnim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata te raditi na povezivanju sve djece hrvatskih branitelja. Gosti na osnivačkoj skupštini bili su predstavnici Udruge djece hrvatskih branitelja Zagreb te gradski vijećnik Jurica Mihalj, a okupljene je pozdravio zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar.

Gradsko Povjerenstvo za osobe s invaliditetom i ove je godine povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom organiziralo Dane osoba s invaliditetom pod motom “Volim život”. Manifestacija je započela tradicionalnim susretom s gradonačelnikom na kojem su Velikogoričani s invaliditetom još jednom istaknuli probleme s kojima se susreću te projekte koji im mogu unaprijediti život. Petra Žuvela, jedna od organizatorica projekta „Volim život“, zahvalila je Gradu što je u okviru Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, koju provodi već devet godina, omogućio nabavu posebnog transportnog vozila, realizaciju savjetovališta za djecu s teškoćama u razvoju

8.12.2017., Priredba ‘Gradu s ljubavlju’, foto David Jolić i projekt osobnog asistenta u nastavi. – Taj dokument nama je jako važan jer je sustavan i na stručan način planira mnoge programe i aktivnosti koje utječu na kvalitetu našeg života u svim životnim područjima. – rekla je Žuvela. Nakon prve i druge Strategije, u pripremi

4.12.2017., Izložba Udruge Suncokret, foto Miljenko Milanović

je i treća Strategija od 2018. do 2022. godine koja će, kako je najavio gradonačelnik, biti iskorak prema naprijed. – Potrebno je još jedno vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom te Grad treba razmišljati o njegovoj nabavci. Kada su u pitanju vrtići za djecu s posebnim potrebama, nije dovoljan samo onaj nedavno otvoreni u Cvjetnom naselju. Mogućnosti će se uvijek naći ako budemo razu-

mni i svi zajedno sudjelujemo u izradi te Strategije. – istaknuo je Barišić. Na kraju susreta prikazan je film o Udruzi Suncokret te je otvorena izložba fotografija i rukotvorina koje su izradili članovi te udruge. U sklopu šestodnevnog programa organizirana su razna događanja. Održana je tako tribina “Inkluzija – stil života” te organizirano druženje u Clubu 100 uz nastup Tamburaškog sastava Harmonija. Djeca i djelatnici Centra za odgoj i obrazovanje pripremili su program “Gradu s ljubavlju“ na kojem im se na kraju pridružio sv. Nikola s darovima, a u OŠ Nikole Hribara održan je IV. Memorijal u boćanju osoba s invaliditetom „Marijan Dobrinčić“. Ovogodišnji Dani osoba s invaliditetom završili su zajedničkom svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije.

4.12.2017., Susret s gradonačelnikom, foto Miljenko Milanović


368

7

GRAD VELIKA GORICA

Povorka svjetlosti obasjala Goricu je da se na četiri nedjelje uoči Božića na njemu pali po jedna svijeća. Velikogoričani se već godinama tijekom adventa okupljanju prije večernje mise kako bi se uz molitvu, pjesmu i duhovnu misao svećenika iz župe Navještenja Blažene Djevice Marije pripremili za blagdan rođenja Kristova.

U radostima na ledu uživaju podjednako mališani i odrasli

Na klizanje u Tuđmanac

10.12.2017, Paljenje svijeće kod Muzeja, foto Mirjana Marković

10.12.2017., Svijeće i lampioni postavljeni su na Radićevom trgu, foto Mirjana Marković

10.12.2017., Povorka svjetlosti, foto Mirjana Marković

Sudeći po velikom interesu sudionika, Povorka svjetlosti postat će još jedna lijepa gradska tradicija

Prvu svijeću na adventskom vijencu kod Muzeja upalio je predsjednik Gradskog vijeća Neven Karas, a drugu, zajedno s okupljenom djecom, gradonačelnik Dražen Barišić. U nedjelju 10. prosinca je nakon paljenja svijeće formirana Povorka svjetlosti koju su predvodili pripadnici Turopoljskog banderija i Povijesne postrojbe Alapić, a pridružili su im se brojni građani s upaljenim svijećama i lampionima. Sudeći po velikom interesu sudionika, postaje to još jedna lijepa gradska tradicija. Povorka je krenula prema Parku dr. Franje Tuđmana i dalje prema Trgu Sjepana Radića, gdje su svijeće i lampioni postavljeni kod fontane, uz pjesmu folkloraša. Građani su na taj način drugu godinu za redom obilježili dolazak svete Lucije, nebeske zaštitnice našeg grada, prisjećaju se starog običaja nošenja luči kroz sela.

Velikogoričko klizalište ove zime je postavljeno na novu lokaciju. Umjesto na Trgu Stjepana Radića, u radostima na ledu klizači i klizačice će moći uživati u Parku dr. Franje Tuđmana, točnije iza Pučkog otvorenog učilišta. Iako u ovom zimskom sportu mogu uživati svi, ledu se zasigurno najviše raduju mališani, posebno oni koji će ove zime prvi put obuti klizaljke i stati na led. Klizalište će za građane biti otvoreno od 16 do 22 sata, a cijena klizanja je 15 kuna po satu. Svi koji nemaju vlastite klizaljke moći će ih unajmiti u drvenoj kućici VG Komunalca za 20 kuna.

Doček Nove na otvorenom

Silvestarska noć stvorena je za zabavu, druženje, pjesmu i ples. Bez obzira na to kakva će biti sjećanja na godinu koja je na izmaku i što očekujemo od one koja nam dolazi, trenutak je to kada zaboravljamo na svakodnevne brige i Novu godinu zajedno dočekuju probleme i prepuštamo brojne generacije se dobrim vibracijama. Nekima je za dobar provod bitna atraktivna lokacija, neki su u potrazi za savršenim komadom odjeće u kojem će zabljesnuti te noći, ima onih kojima je važno da trpeza bude puna raznih delicija, a nekima je bitno uz čije će taktove odbrojavati posljednje sekunde 2017. Ipak, većini je važno samo da budu u dobrom društvu i da raspoloženje bude na vrhuncu. Brojni Velikogoričani već godinama dočekuju novu godinu pod vedrim nebom, a čak niti niske temperature nisu ih nikada spriječile da se dobro zabave, zaplešu, zapjevaju i uživaju u ponoćnom vatrometu. Novogodišnji doček bit će u Parku dr. Franje Tuđmana, početak je u 21 sat, a za dobru zabavu pobrinut će se domaće snage, Tamburaški sastav Harmonija i Saturnus band. Dođite i dobro se zabavite!

SPONZORIRANO

P

aljenje svijeća na adventskom vijencu postavljenom oko panja turopoljskog hrasta kod Muzeja Turopolja posljednjih je godina nezaobilazan dio prosinačkih događanja. Adventski vijenac ima dva temeljna simbola, krug i svjetlo, i jedan je od simbola došašća, a običaj


8

368

INTERVJU

Grad iznimnih potencijala

Gradonačelnik otkrio svo K

raj godine prigodno je vrijeme da se rezimira sve učinjeno u protekloj godini, ali i najavi ono što je pred nama. Povodom obilježavanja Dana grada odlučili smo napraviti veliki intervju s gradonačelnikom Velike Gorice Draženom Barišićem. Porazgovarali smo o najvećem infrastrukturnom projektu Aglomeraciji Velika Gorica, investicijama, otvaranju radnih mjesta i turističkom potencijalu Velike Gorice. Jeste li zadovoljni ostvarenim u Velikoj Gorici u godini koja je na izmaku? Uvijek se može bolje i više, ali kada rezimiramo godinu možemo zaključiti da smo ostvarili puno. No, puno je još posla i pred nama. Po treći puta građani su nam dali povjerenje voditi naš grad, te

potvrdili da smo na dobrom putu, da se naša vizija razvoja grada koju smo nazvali „Gorica 2020“ ostvaruje čak i bržim tempom no što smo predvidjeli. U ostvarivanju te naše vizije razvoja grada građani imaju i te kako značajno mjesto. U politici, kao i u životu općenito, važno je dobro slušati. Važno je i razumjeti što vam se govori, a posebice ono što vam govore stanovnici Velike Gorice. Upravo to radimo kroz sve godine našeg mandata i rješavamo prema prioritetima probleme koje su građani kroz ispitivanja pokazali kao najveće. Tako smo, u suradnji s Gradom Zagrebom, uveli novu autobusnu liniju preko Domovinskog mosta do Kvaternikovog trga, Gorica je ušla u jednu tarifnu zonu s kartom od 4 kune za vo-

žnju od pola sata, riješili smo problem upisa djece u dječje vrtiće. Koji su projekti ostvareni, a koji započeti u ovoj godini? Sve napravljeno u posljednjih godinu dana možemo biti i više nego ponosni. Nakon izgradnje velebnog vrtića u Velikoj Mlaki i proširenja vrtića u Pucekovićevoj prijašnjih godina, ove smo godine završili gradnju još jednog objekta predškolskog odgoja i obrazovanja, vrtića u Cvjetnom naselju. Izgrađen je i anex zgrade OŠ Jurja Habdelića te je tako i ta naša škola dobila školsku kuhinju i blagovaonicu. Dodamo li tome i podatak kako smo i ove školske godine, pored besplatnih udžbenika za sve naše osnovnoškolce, istima u gradskom proračunu osigura-

Barišić: „Novom Strategijom razvoja Velike Gorice, koja je u izradi, želimo stvoriti pretpostavke za novih 4 milijarde kuna investicijskih ulaganja u naš grad“

li sredstva i za besplatne radne bilježnice, ne čudi podatak kako je Velika Gorica drugi grad u Hrvatskoj po izdvajanju za obrazovanje. Kraju se polako privode radovi i na najvećoj proračunskoj investiciji, gradskom bazenu. Već za samo nekoliko mjeseci u istom će zaplivati svi naši velikogorički đaci, a svoja će vrata otvoriti i svim građanima Velike Gorice. Odmah po završetku radova na

dva zatvorena bazena kreću i radovi na vanjskim bazenima. U samom središtu Velike Gorice, uz stoljetni park, zgradu Muzeja Turopolja i župnu crkvu NBDM, pri samom su kraju radovi na izgradnji turističkog Centra za posjetitelje, srca turističkih kapaciteta i potencijala Velike Gorice. Značajnim sredstvima EU u Radnoj zoni Rakitovec, u Distributivnom centru kojeg je Grad suvlasnik sa Zagrebačkom županijom, izvode se radovi na izgradnji ULO hladnjače, prijeko potrebnog objekta za sve naše voćare i povrćare, objekta koji će sve većem broju poljoprivrednih proizvođača s našeg područja omogućiti kvalitetniji pristup tržištu. Kakvi su planovi za 2018. godinu?

Dvotrećinskom većinom glasova Gradsko vijeće prihvatilo je prijedlog Proračuna Grada Velike Gorice za 2018. godinu. Iz samog proračuna vidljive su smjernice daljnjeg razvoja našega grada. Proračun je i razvojni i socijalni, razvojem povećavamo broj radnih mjesta u našem gospodarstvu i stječemo pretpostavke za bogatiji i sadržajniji društveni život, za gradnju novih infrastrukturnih objekata za odgoj i obrazovanje naše djece i za energetsku obnovu postojećih školskih zgrada, za naše umirovljenike koji će konačno dočekati sustavno rješenje svog smještaja, za vatrogasce, folkoraše, sportaše i sve ostale naše građane. Od komunalnih projekata za sljedeću godinu, pored već spomenute Aglomeracije, naglašavam izgradnju mosta preko kanala Sava – Odra, nastavak pune rekonstrukcije Porinove ulice, te gradnju još jednog prometnog kružnog toka, onog na raskrižju Kolodvorske i Ulice Ljudevita Posavskog. Samo u proteklom razdoblju velikim investicijama poput novog Putničkog terminala, zgrade Hrvatske pošte, projekta Aglomeracija i gradnje mreža auto-cesta i brzih cesta na našem je području investirano više od 4 milijarde kuna. Novom Strategijom razvoja Velike Gorice, koja je u izradi, želimo stvoriti pretpostavke za novih 4 milijarde kuna investicijskih ulaganja u naš grad. Socijalnom komponentom proračuna štitimo one najranjivije u društvu, potrebite i ugrožene. Siguran sam kako ću, točno za godinu dana opet moći reći - Velika Gorica danas je izgrađeniji, moderniji i bogatiji grad no što je bila prije godinu dana. Jeste li zadovoljni stopom zaposlenosti u našem gradu i gdje vidite mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta? Gorica ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i ona konstantno pada. Mogućnosti novog zapošljavanja je u novim investicijama koje pristižu u Veliku Goricu. Koliko je Velika Gorica zanimljiva potencijalnim


368

INTERVJU

9

voju viziju razvoja Gorice investitorima i što je učinjeno kako bi se oni privukli? Vidi se po kranovima koji su prisutni u našem gradu da je Gorica zanimljiva investitorima i da se pozicionira kao grad u kojem je gospodarska klima u porastu. Grad je smanjio komunalne doprinose za investitore, a oni koji grade proizvodne pogone mogu ostvariti smanjenje i do 92 posto, a smanjili smo i iznos komunalnih naknada. Uveli smo investicijskog pratitelja koji uvelike olakšava poslovanje investitorima i prelazak administrativnih barijera. Izdavanje dozvola svedeno je u minimalne okvire. Kako ocjenjujete turistički potencijal Velike Gorice i Turopolja Na baštini svoje prebogate prošlosti i povijesti danas gradimo novu Veliku Goricu, grad s jednom od najvećih stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj, grad zrakoplovstva, grad sporta, grad folklora, grad vatrogastva, grad prijatelj djeci, grad života, grad po mjeri svakoga svojeg stanovnika. Velika Gorica ove je godine obogaćena s jednim novim hotelom. Nakon hotela Royal na Plesu za koji dan očekujemo otvaranje i hotela u Rakarskoj ulici, čime će biti znatno povećani

smještajni kapaciteti u našem gradu. Završava se Centar za posjetitelje koji će biti prvi doticaj turistima pri dolasku u naš grad. Očekujemo sigurno porast broja turističkih posjetitelja, što se već i sada vidi po broju noćenja. U kojoj je fazi projekt „Aglomeracija Velika Gorica“? Posebno sam ponosan na činjenicu što smo uspjeli, nakon nekoliko godina opsežnih radnji, do kraja pripremiti početak projekta „Aglomeracija Velika Gorica“. Za veliki dio naših ruralnih naselja taj projekt ne znači samo izgradnju kanalizacijske mreže, već obuhvaća i besplatne priključke svim našim domaćinstvima na istu, a također i u potpunosti obnovljene sve lokalne prometnice gdje će god biti izvođeni građevinski radovi. Riječ je o najvećem komunalnom projektu u povijesti našega kraja koji će omogućiti daljnji gospodarski i svekoliki drugi razvoj tih naselja. Za koji dan će biti objavljeni natječaji za izvoditelje radova, a s početkom građevinske sezone počet će i sami radovi. Kako bi prema vašem mišljenju Velika Gorica trebala izgledati za pet godina? Velika Gorica sve se više

u Hrvatskoj, ali i šire, prepoznaje kao grad gospodarstva, grad investicija, grad iznimnih potencijala. Dokaz toj tvrdnji je i proljetos otvoren novi Putnički terminal Međunarodne zračne luke „Franjo Tuđman“. U značajne investicije ove godine u našem gradu krenule su i Hrvatska pošta koja na zapadnom ulazu u Veliku Goricu gradi svoj središnji Distribucijski centar u kojem će, kada investicija bude u potpunosti završena i s novom upravnom zgradom Hrvatske pošte, raditi 2000 ljudi. Nedaleko je još jedno veliko velikogoričko gradilište. Trgovački lanac Lidl, koji svoje hrvatsko sjedište ima upravo u našoj Velikoj Gorici, gradi svoj novi veliki Regionalni centar. Na istočnom ulazu u grad završena je značajna investicija dogradnje i uređenja trgovačkog centra Era commerca. U Poslovnoj zoni Meridijan 16 uskoro kreće gradnja prvog velikog gospodarskog pogona. Velika Gorica danas je puna građevinskih kranova te ne čudi podatak kako je ove godine izdano 10% više građevinskih dozvola nego lani. Vjerujem da je iz navedenog vidljivo u kojem smjeru idemo i kako će Gorica izgledati za pet godina.(tekst i foto: rr)


12

368

GOSPODARSTVO

Sveti Nikola posjetio VG Komunalac

Klizalište ove godine na novoj lokaciji

SPONZORIRANO

VG Komunalac i ove je godine za djecu svojih zaposlenika u starosti do 15 godina organizirao doček Svetog Nikole uz podjelu prigodnih poklona. U zgradi VG Goričanke okupilo se 200-tinjak ljudi s djecom. Dobro raspoloženi Sv. Nikola našao je vremena uz podjelu poklona i za fotografiranje sa svakim djetetom koje ga je došlo posjetiti. Uz prigodne recitacije i pjesme, za sve prisutne nastup su pripremili i folkloraši srednje skupine Kulturno umjetničkog društva Velika Mlaka. „Već drugu godinu zaredom organiziramo doček Svetog Nikole kako bi iznenadili i razveselili naše najmlađe. Podijelilo se oko 160 poklon paketa, a svima nam se jako svidio i pripremljeni program KUD-a Velika Mlaka, te im se ovim putem još jednom zahvaljujem. Naši zaposleni-

Klizanje za sve omogućeno po povoljnim cijenama

Postavljanje klizališta ci su jako zadovoljni što imaju priliku dovesti svoju djecu na podjelu poklona i fotografiranje sa Svetim Nikolom, a posebno su naravno sretna i sama djeca što nam je najbitnije. Upravo iz tog razloga se nadamo da ćemo ovakvu manifestaciju pretvoriti u jedan lijepi običaj koji će se obilježavati svake godine.“

- istaknuo je Dragan Perić, predsjednik Uprave VG Komunalca.

Zimske radosti na goričkom klizalištu

Radnici VG Komunalca postavili su klizalište koje je ove godine smješteno na novoj lokaciji - iza Pučkog otvorenog učilišta. Klizalište je dimenzija

Djelatnici VG Komunalca i njihova djeca na druženju sa sv.Nikolom

20x15, a na raspolaganju će biti svim uzrastima. Građani Velike Gorice ujedno će moći iznajmiti oko 120 pari klizaljki, a klizalište će za građanstvo radnim danom biti otvoreno od 16 do 22 sata. „I ove smo godine osigurali klizalište za sve Velikogoričane kako bi mogli uživati na ledu u ovo blagdansko doba. Također, za svu djecu vrtićke dobi, organizirali smo i školu klizanja koja će počinjati u jutarnjim satima, a trajati će do 15 sati. Drago nam je da su Velikogoričani sjajno prihvatili klizalište prijašnjih godina te ga iskoristili

Darovi su i ove godine razveselili najmlađe do maksimuma, a upravo zato smo odlučili i ove godine ponoviti taj projekt - misleći naravno, prije svega na naše najmlađe koji su ovo klizalište dočekali s posebnom radošću“. - kaže Perić I veliki i mali moći će klizati po povoljnim cijenama, naime najam klizaljki i klizanja stajat će 20 kuna, a ukoliko netko

Sveti Nikola u društvu djece iz KUD-a Velika Mlaka

ima svoje klizaljke, plaća samo klizanje i to 15 kuna. Kako vikendom nema škole klizanja klizalište će za sve biti otvoreno od 9-22 sata. Radno vrijeme klizališta na Božić, na blagdan Sv.Stjepana, Novu godinu i blagdan Sveta tri kralja bit će od 14 do 22 sata. Suzana Majstorović foto:VG Komunalac


14

368

GOSPODARSTVO

„Podižemo standard svim stanovnicima“

VG Vodoopskrba u 2017. godini izvela niz strateških radova U proljeće 2018. godine slijedi početak opsežnih radova na projektu Aglomeracija Velika Gorica

U

SPONZORIRANO

2017. godini izvedeno je niz radova na izgradnji i rekonstrukciji vodoopskrbne mreže i mreži odvodnje te je izveden novi ispust tlačnog cjevovoda u rijeku Savu. Glede vodoopskrbne mreže sveukupno je izgrađeno 5 495,00 m, rekonstruirano 570,00 m, dok je u planu do

kraja godine završetak daljnjih 1110,00 m i rekonstrukcija u dužini od 400,00 m. Na mreži odvodnje izgrađeno je 260,00, a rekonstruirano 300,00 m. Navodimo lokacije izvedenih radova: - spojni vodoopskrbni cjevovod Kozjača - Šiljakovina u

dužini od 1.860,00 m, - rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda od ulice Rudolfa Fizira do Zadarske ulice u dužini od 570,00 m, - radovi na izgradnji IV etape vodovodne mreže Šiljakovina za područje Bukovići i Fiketi u dužini od 2.400,00 m, - radovi na izgradnji vodovoda i kanalizacije u ulici

pl. Martina Tercela u dužini od 200,00 m kanalizacije i 115,00 m vodovoda, - radovi na izgradnji kanalizacije u dijelu Bračke ulice u dužini od 60,00 m, - radovi na rekonstrukciji fekalne kanalizacije u ulici Slavka Kolara u dužini od 300 m, - radovi na izvedbi novog ispusta tlačnog cjevovoda u rijeku Savu, - radovi na izgradnji cjevovoda unaselju Kuče u dužini od 180,00 m, - radovi na izgradnji prve dionice opskrbnog vodovodnog cjevovoda od ulice Stjepana Fabijančića Jape do Istočne obilaznice u dužini od 600,00 m. Do kraja 2017. godine u planu je završetak sljedećih radova:

- rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u dijelu Vukomeričke ulice u dužini od 400,00 m, - radovi na izgradnji vodovodne mreže u Kostanjevcu u

dužini od 1.000,00 m (do sada je izvedeno 520,00 m), - radovi na izvedbi uličnih vodoopskrbnih cjevovoda u naselju Lukavec u dužini od 530,00 m.


368

15

području 70% sufinanciran iz fondova EU, osim rekonstrukcije i modernizacije postojećeg pročistača otpadnih voda, omogućiti izgradnju novih 125 km mreže odvodnje, rekonstrukciju 20 km postojeće mreže odvodnje, potpuno saniranje 80 km prometnica i kao dodanu vrijednost besplatan priključak za 5 000 domaćinstava. Ovim ulaganjem u najsuvremeniji sustav odvodnje s pročišćavanjem otpadnih voda, podižemo standard stanovnicima cijelog Turopolja, trajno štitimo bogate izvore pitke vode koje ostavljamo u naslijeđe budućim generacijama i smanjujemo onečišćenje okoliša, osobito od zagađenja koja nastaju neprimjerenim odlaganjem sadržaja septičkih i sabirnih jama na okolna polja.(VG Vodoopskrba)

SPONZORIRANO

PROJEKT AGLOMERACIJA VELIKA GORICA EU projekt Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica , vrijedan 498 milijuna kuna, odobren je od strane nadležnih nacionalnih tijela te nam predstoji potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, Ugovora o sufinanciranju projekta kao i Ugovora o partnerstvu s Gradom Velikom Goricom. Završetkom postupaka prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima uslijedit će objava i provedba postupaka javne nabave te odabirom izvođača radova, pružatelja usluga i isporučitelja robe te u proljeće 2018. godine očekujemo početak opsežnih radova. Ističemo kako će ovaj najznačajniji projekt na našem

GOSPODARSTVO


16

GOSPODARSTVO

368

ENERGETSKI UČINKOVITI

GSG Velika Gorica obnavlja 11 zgrada, uskoro radovi na još pet

Projekt je u 60-postotnom iznosu sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”

G

radsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica i izvođači ove su jeseni započeli s radovima na energetskoj obnovi višestambenih zgrada. Radovi su u tijeku na 11 lokacija i to u samom centru – u Zagrebačkoj ulici 29-31, Ulici Slavka Kolara 9, u Tomašićevoj 1, 3 i 5, u Zvonimirovoj 9-13 te na Trgu Maršala Tita 10-13. Radovi traju i u zgradama na adresi Bratstvo I 2A i 2B te Bratstvo 1/6. Ova faza obnove obuhvatila je i stambenu zgradu u Kolarevoj 19-27, koja je sa svojih 258 stanova i tri poslovna prostora i najveća zgrada u obnovi na razini cijele Hrvatske. Zgrade će prilikom energetske obnove dobiti novu vanjsku ovojnicu, izolaciju krova te novu vanjsku stolariju. Cilj svake izolacije vanjskih zidova nije samo ušteda energije, već poboljšanje ugodnosti stanovanja i vrijedniji dom, a sve to uz značajno niže troškove grijanja i hlađenja.

“Koliko je energetska obnova višestambenih zgrada učinkovita dokazuje nam proračun toplinskih gubitaka za zgradu Stjepana Tomaševića 4 koja je u svibnju ove godine završila svoju energetsku obnovu, te je ostvarila uštedu od 60 posto u odnosu na stanje prije provedenih mjera energetske učinkovitosti”, izjavio je direktor Gradskog stambenog gospodarstva Velika Gorica Tomislav Landeka i dodao kako će u ovoj fazi energetske obnove, koja je obuhvatila 1.061 stan, ugodniji dom dobiti oko 3.500 građana Velike Gorice. Vrijednost ovog projekta energetske obnove zgrada u Velikoj Gorici koji provodi GSG je ukupno 60,852.270 kuna, a u čak 60 postotnom iznosu sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok ostatak financiraju suvlasnici. Detaljnije o svakoj višestambenoj zgradi koja je trenutno u obnovi možete naći na web stranici GSGVG-a. Tomislav Landeka, direktor GSG VG. Foto Josip Škof

SPONZORIRANO

Energetska obnova uljepšat će vizuru Zagrebačke ulice

Obnovom višestambenih zgrada obuhvaćeno je 1061 stanova, a 3.500 Goričana će tako dobiti kvalietniji životni standard


18

368

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Zagrebačka županija transformira se u pametnu županiju

Uz nove tehnologije do pametnog i održivog rasta i razvoja K

ako bi se kroz nove tehnologije, poboljšala kvaliteta života i stvorilo konkurentinije gospodarstvo, Zagrebačka županija prije dvije godine aktivno je krenula s projektom pametne županije. Podloga svega je nedavno usvojena Strategija razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije do 2023.godine, a o svemu tome se raspravljalo na nedavno održanoj konferenciji “Transformacija Zagrebačke županije u pametnu županiju”. “Još 2015. godine pokrenuli smo razvoj širokopojansog interneta na području cijele županije kao osnovnu infrastrukturu za transformaciju županije u pametnu županiju, s osnovnim ciljem da ta infrastruktura bude realizirana kroz modernu tehnologiju, a to je da se krajnjim korisnicima osigura brzina interneta 100 mbs, istaknuo je župan Kožić. Inače, na prostoru gdje se poveća broj priključaka na brzi internet za 10 posto u jednoj se godini poveća i BDP za 1,38 posto, kažu podaci Europske komisije. O realizaciji projekta širokopojasnog interneta na prostoru županije, razgovaralo se i na sastanku u Ministarstvu regionalnog razvoja, ističe župan Kožić. “A nadam se da ćemo dobiti i podršku naših općina i gradova, te da kroz taj okvir i oni razvijaju svoju samoupravu i gospodarstvo, i da kroz pet godina postanemo pametna županija. Tada ćemo se brže i kvalitetnije razvijati te ćemo biti ravnopravni

Dodijeljena priznanja zlatnim inovatorima s našim partnerima u EU, smatra Kožić. U sklopu konferencije dodijeljena su i priznanja županijskim inovatorima koji su osvojili zlatne medalje na međunarodnom sajmu inovacija u Nunbergu. To su mladi poduzetnik iz Pisarovine, Ivan Golubić sa svojim pametnim električnim biciklom Grunner, te učenici(bivši i sadašnji) Srednje strukovne škole Samobor Josip Oroz, Lovro Stipanović i Martin Sokolović uz mentorstvo Ivana Vlainića, koji su izumili “3D znanstvenu podmornicu” O načinu povećanja konkurentnosti gospodarstva i podizanju kvalitete života, koristeći pritom nedavno usvojenu Strategiju razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije, govorilo se na konferenciji „Transformacija

Zimska služba Zagrebačke županije spremna za nadolazeću zimu

Za održavanje županijskih i lokalnih cesta osigurano 14,2 milijuna kuna Dio odgovornosti snose i sami vozači

Oprema je provjerena i spremna, a sol i sipina osigurani Dani su sve hladniji, a s 15.studenim i službeno je počelo zimsko razdoblje od kada vozači obavezno moraju imati zimsku opremu. Za nadolazeću zimu moraju biti spremne i zimske službe! Ove godine za program radova održavanja 1277 kilometara županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije, osigurano je 14,2 milijuna kuna. Provođenje zimske službe orgnaizira Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, dok radove održavanja izvode Županijske ceste Zagrebačke županije (ŽCZŽ). Ceste na području županije čistit će 28 vozila s ralicama i posipačima, osigurana je i jedna freza za snijeg te 5000 tona soli i 5000 mᶟ sipine. Održavanje cesta vršit će se putem stožera kroz 7 mjesta pripravnosti, a koja se nalaze u Goričici, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Okujama, Samoboru, Vrbovcu i Zaprešiću. Spremnost zimske službe potvrdio je direktor ŽCZŽ Juri-

ca Krleža koji je naglasio da je oprema provjerena i spremna, sol i sipina osigurani, a zimska signalizacija postavljena na državnim, županijskim i lokalnim cestama. „Ukupno raspolažemo s 54 vozila, odnosno jedno vozilo pokriva otprilike 30 kilometara ceste što je također pokazatelj jednog visokog standarda opremljenosti“, rekao je Krleža. Na području županije nalazi se i 347 km državnih cesta, a Zoran Kordić iz Hrvatskih cesta rekao je kako je za njihovo održavanje osigurano 5000 tona soli te 1500 m³ sipine. Zimska služba zahvaljujući svojoj opremljenosti i iskustvu djelatnika spremna je na izvršenje 100-postotnog standarda, no dio odgovornosti snose i sami vozači koji su dužni imati adekvatnu zimsku opremu i prilagoditi brzinu vožnje uvjetima na cesti, istaknuo je ravnatelj ŽUC-a Zdenko Majzec. (Foto:Zagrebačka županija)

Zagrebačke županije u pametnu županiju“. Pod pojmom „pametna županija“ definira se područje u kojemu se visoke tehnologije, prvenstveno informacijske i komunikacijske (ICT), integriraju u javnu upravu, u područje industrije, energije, transporta..., a s ciljem postizanja bolje mobilnosti, energetske efikasnosti, pametnog razvoja, konkurentnosti, održivosti... Pozdravljajući sudionike konferencije, župan Stjepan Kožić je naglasio da je Zagrebačka županija, prema nizu pokazatelja, jedna od najrazvijenijih hrvatskih županija, međutim, rekao je, prostora za napredak, razvoj i učenje uvijek ima. Podsjetio je da je Županijska skupština krajem rujna donijela Strategiju razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije do

Transformacija Zagrebačke županije u pametnu županiju

Dodjeljena priznanja županijskim zlatnim inovatorima 2023., čiji je cilj podizanje kvalitete života građana, konkurentnosti gospodarstva i efikasnosti javne uprave na načelima održivog razvoja uz primjenu informacijskokomunikacijske tehnologije. Strategija je usredotočena na razvoj preduvjeta koji će omogućiti transformaciju Zagrebačke županije u pametnu županiju. Kako bi se to i ostvarilo, izdvojit ću samo dva projekta. Prvi je razvoj infrastrukture širokopojasnog interneta, kojega provodimo već dvije godine, a drugi obrazovanje u skladu s potrebama modernog društva. Projekt širokopojasnog

interneta sastoji se od šest podprojekata, čiji su nositelji naši gradovi, a ukupna investicija vrijedna je oko 950 milijuna kuna. Vedriš je rekao da digitalne ekonomije znače brže, pristupačnije i jednostavnije poslovanje i življenje. Generalno rečeno, digitalne tehnologije potpuno transformiraju tržište rada, obrazovanje, tradicionalne usluge, komunikaciju i zabavu, otvaraju prilike za nove ekonomske modele - rekao je, te dodao da se Hrvatska mora brže mijenjati. Prema indeksu digitalne ekonomije trenutno je Hrvatska od 28 članica EU tek na 24. mjestu. Iznoseći zaključke panel rasprave, župan Stjepan Kožić je rekao da će Županija, uz ostalo, potaknuti i pomoći udruživanje IT industrije sa svoga područja, s ciljem njezina uključivanja u krei-

ranje razvoja gospodarstva i društva, kao i poticati razvoj pametnih gradova, sela, poljoprivrede, industrije... U sklopu konferencije dodijeljena su priznanja dobitnicima zlatne medalje na međunarodnom sajmu inovacija „IENA 2017.“ u Nuernbergu - Ivanu Golubiću iz Pisarovine, (vlasniku tvrtke Mobile Vehicle Technology) izumitelju Grunner pametnog električnog bicikla, te učenicima (sadašnjim i bivšim) Srednje strukovne škole Samobor Josipu Orozu, Lovri Stipanoviću i Martinu Sokoloviću, kao i njihovom mentoru Ivanu Vlainiću, za „3D znanstvenu podmornicu“. U ime učenika, koju su trenutno u Seulu, na najvećoj smotri inovacija u Aziji, priznanja je preuzeo ravnatelj SSŠ Samobor Davor Škiljan.

Selečki most kreće u obnovu

Potpisan je Ugovor o sufinanciranju projektne dokumentacije za obnovu mosta Drveni most na rijeci Odri, poznatiji kao Selečki most, zbog velikih oštećenja zatvoren je za promet još 2010. godine čime je presječena prirodna komunikacija Turopolja i Posavine. Riječ je o mostu koji predstavlja jedan od važnih preduvjeta opstanka života ljudi na tom području. Otkada je zatvoren za promet, lokalno stanovništvo do svojih poljoprivrednih površina, koje se tamo nalaze, moraju priječi i do 50 kilometara u jednom smjeru, umjesto 12. Kako bi se konačno pokrenula njegova obnova, ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Martina Glasnović i načelnik Općine Orle Ervin Vujica potpisali su Ugovor o sufinanciranju projektne dokumentacije za

Zbog oštećenja most je zatvoren za promet 2010.godine njegovu obnovu. Načelnik Vujica potvrdio je kako je most bitan u svim aspektima za razvoj općine te je izrazio zadovoljstvo da je pronađeno rješenje za njegovo projektiranje i privođenje kraju, odnosno novom početku. Dodao je kako je

most stavljen i u novi proračun općine. Inače, troškovi izrade projektne dokumentacije iznose 197 500 tisuća kuna, a uz to što će ih Općina sufinancirati s 5 925 kuna, biti će dužna nakon završetka obnove most i održavati, kao i

pristupni put na svom području. Za obnovu mosta, aktivno se zalaže i sama Zagrebačka županija, što je vidljivo i kroz financijske potpore, istaknuo je zamjenik župana Hrvoje Frankić prilikom potpisivanja ugovora. “Zagrebačka županija je do sada preko JU Zeleni prsten financirala nešto malo manje od 500 tisuća kuna za pripremu dokumentacije za obnovu mosta. Iznimno nam je bitno da s takvim projektom stvaramo preduvjet da se Općina ili Javna ustanova jave na natječaje Europske unije ili eventualno Republike Hrvatske“, rekao je zamjenik Frankić, a što će Općina kao jedan od invetitora i nakon ishođenja građevinske dozvole i učiniti.

Izborna sjednica Skupštine Zajednice Udruga umirovljenika Zagrebačke županije

Za predsjednika ponovno izabran Josip Jakopač Zajednica Udruga umirovljenika Zagrebačke županije, spada među najbrojnije u Hrvatskoj s 28 udruga i ukupno 20 tisuća članova. Na svojoj posljednjoj sjednici Skupštine, izabrali su novo/staro vodstvo. Iduće naredne četiri godine, Zajednicu će ponovno voditi Josip Jakopač. “ Sve udruge članice mogle su predložiti svog kandidata, a ispalo je da su više manje sve predložile mene, ističe Jakopač te dodaje kako vjeruje da je to rezulat njihovog zadovoljstva. Obećao je kako će nastaviti orga-

poboljšati rad cjelokupne Zajednice. Osim toga, u planu je i dodatna nabavka informatičke opreme udrugama, koje nemaju veliku podršku svojih gradova i općina. A sve se to ne bi moglo raditi i realizirati bez potpore Zagrebačke županije. “ŽuJosip Jakopač ponovno izabran za panija nam uvijek pomaže predsjednika Zajednice stoga mogu reči da imamo nizirati sportske i susrete pjevač- odličnu međusobnu suradnju”, dokih zborova, proslavu Međunarod- dao je Jakopač. Istog je mišljenja nog dana starijih osoba, ali i da će i sam župan Stjepan Kožić koji je se uvažavanjem prijedloga udruga, naglasio kako je županija od 2009.

godine do danas za rad Zajednice osigurala 9 milijuna kuna. “ I dalje ćemo biti uz njih i podupirati ih, ali prvenstveno se svi skupa moramo boriti i truditi da odnos prema umirovljenicima bude kvalitetniji i bolji te iznos mirovine značajno veći kako bi nakon punog radnog staža imali uvjete za boljim i kvalitetnijim životom”, dodao je župan. Inače, za dopredsjednike Zajednice, na mandat od četiri godine, izabrani su Željko Gašparinčić, Đuro Mučnjak, Stjepan Jambrišak i Ankica Pavičić.


368

ISPOD 30 22 Velika Gorica je već godinama pravi studentski grad, a to znači i da brojni mladi ovdje pronalaze svoju sreću

Gorički klub ml ‘Nismo ni znale gdje je Gorica,

a sad je ovdje naš novi dom’ V

inkovci, Varaždin, Virovitica, Bihać, Slavonski Brod, Široki Brijeg... Iz svih tih gradova, iz cijele Hrvatske, ali i šire, posljednjih godina u Veliku Goricu dolaze mladi ljudi koji ovdje dolaze studirati, obrazovati se i udariti temelje svojim uspješnim karijerama. Neki dođu da bi ostali, drugi dođu i prođu, ali naš grad svima ostane u lijepom sjećanju. Kao drugi dom, kao mjesto u kojem su stekli nova prijateljstva, krenuli na svoj životni put. Ana i Marina, primjerice, došle su iz Splita. “Gorica je bila logičan smjer”, započinje Ana Krželj (21), studentica Očne optike. Već početkom srednje škole su ona i njezina prijateljica Marina Milaković (21) znale da ih budućnost čeka u Velikoj Gorici, budući da se za ono čime se žele baviti obrazovati mogu jedino u našem gradu. U trećem razredu srednje optičke škole organizirano su došle na pregled vida na Veleučilište Velika Gorica te su usput razgledale budući studij i grad. “Sedam nas je ovdje iz razreda. Prvu godinu nas je došlo pet, a prošle godine još dvoje”, nadovezuje se Marina. Školske klupe zamijenile su studentskim i nastavile graditi prijateljstvo u sasvim novoj sredini. Nakon kraće nedomuice živjeti u Gorici ili u Zagrebu, odluka je zbog blizine fakultetu pala na Goricu. U početku im je bilo čudno odrediti udaljenost i orijentirati se jer, kažu, ovdje im je sve ravno. “Budući da nema uzbrdica, sve nam se činilo blizu, jer sve vidiš”, govore u glas. Ana je iz Podstrane pokraj Splita i Gorica joj je sjela na prvu. “Jako mi je drago što smo izabrale Goricu. Kako dolazim iz malog mjesta pokraj Splita, naviknuta sam na to da se svi manje-više znamo, a Gorica mi je to isto pružila. Ljudi su pristupačniji, mirnije je mjesto za život i osjeća se ta domaća atmosfera”. Marini nije tako jednostavno išla prilagodba. “Donijela sam stvari i odmah se vratila u Split. Ništa mi se nije sviđalo na prvu”. Nakon par dana Marina se vratila s prijateljicom, no doma opet otišla za tri dana. Prvu godinu života u Gorici svaki vikend se putovalo doma. Olakotna okolnost je bila to što bi

se skupila mlada splitska ekipa “privremenih Goričana” i troškovi puta autom bili su minimalni. Malo po malo, sjedalo je sve na svoje mjesto i grad je prirastao srcu. “Sada mi je neobično zamisliti povratak u Split”, govori Marina. Ima to veze i s novim prijateljstvima jer, tvrde, izvrsno su ih prihvatili Goričani. Nisu zatvorile svoj krug ljudi na sedam Splićana, nego su sklopile i puno novih prijateljstava. “Imamo i svoj kvartovski kafić na Galženici u kojem smo kao doma. Možeš i sam doći na kavu, uvijek ćeš sresti nekog poznatog”, kaže Marina.

Fali mi more, ali zato s prozora unajmljenog stana gledam Čiče, kaže Splićanka Ana, koja je s prijateljicom Marinom zamijenila Dalmaciju Turopoljem. I dok se njih dvije ipak planiraju vratiti kući, Zadranka Sara zasnovala je obitelj u gradu u koji se brzo zaljubila

Zadranka Sara došla je u Veliku Goricu studirati, a ovdje je i zasnovala obitelj te ostala živjeti To je ono što Gorica i Split imaju, a Zagreb nema. U Zagreb uopće ne idu. Govore da jednostavno nemaju potrebe kad im Gorica pruža sve što im treba. Cure žive u Zvonimirovoj i na Galženici. Cijenama najma stana u Gorici su jako zadovoljne, što se baš i ne bi moglo reći za režije, točnije grijanje. U Splitu su najamnine puno skuplje, no režije jeftinije pa zapravo dođe na isto. Griju se, uglavnom, grijalicama na struju. Ne pale radijatore jer, kažu, uvijek ih jeftinije ispadne struja nego grijanje. Prijatelji iz Splita često ih pitaju za Goricu, no mnogi nemaju pojma gdje se nalazi. “Najčešće pitaju koliko imamo do Zagreba, a kad im kažemo da ovdje busevi voze svakih 5-7 minuta, teško im je za povjerovati, budući da je u Splitu javni prijevoz loše orga-

Splićanke Ana i Marina uživaju u Velikoj Gorici, no svejedno se planiraju vratiti kući kad završe studij

niziran”, govori Marina. O noćnom životu ne pričaju prijateljima previše, jer nisu baš zadovljne. Poslije ponoći ostaje im samo zabava uz glazbu koja im previše ne odgovara pa su im draža kućna druženja s prijateljima i boravak u omiljenim kvartovskim kafićima. Studijem su, napominju djevojke, posebno zadovoljne. Tijekom razgovora puno puta su naglasile oduševljenje onime što im studij pruža, pristupom mentora i razumijevanjanjem. Napominju da imaju izvrsne predavače iz Hrvatske i inozemstva. Nakon studija ipak planiraju povratak doma jer dolje je veća potražnja za njihovim zanimanjem. “U Dalmaciji je velika potražnja za nama, u većini optika fali radne snage tako da smo sigurne da ćemo tamo dobiti posao”. U Zagrebu nema toliko radnih mjesta, no i kada bi dobile posao u Zagrebu, napominju, uvijek bi živjele u Gorici. “Doma imam more, no ovdje, budući da živim na osmom katu, imam pogled na Čiče”, veselo govori Ana. Curama, naravno, fali more, Split je u srcu, no grad o kojem donedavno nisu znale ništa, postao je ipak njihov drugi dom. Falit će im, kažu, kad se vrate u Split. Toliko lijepo proživljenih trenutaka, studentskih dana, sklopljenih prijateljstava… Boje se cure malo i da će se udaljiti od goričkih prijatelja kada odu.

“Znate kako kažu, daleko od očiju, daleko od srca. Ali bez obzira na sve, našoj Gorici uvijek ćemo se vraćati”, veselo zaključuju goričke Splićanke. Novi dom u Velikoj Gorici pronašla je i Zadranka Sara Lauš (23). No ona, za razliku od Ane i Marine, ne misli nigdje odlaziti. Njezin put počeo je slično, nesuđena studentica medicine također se razveselila kad je čula za studij očne optike u Velikoj Gorici. Roditelji su joj, kaže, uvijek bili potpora u svemu pa su tako bez razmišljanja prihvatili njezinu želju za odlaskom. Za Goricu je prije toga čula samo zbog aerodroma. Spakirala je stvari i Dalmaciju, rodni Zadar, zamijenila Turopoljem. “Živjela sam sama u Teslinoj ulici, u Kromosovom naselju. Naletila sam na super jeftin stan, a budući da sam svaki dan pješačila do faksa, čak sam i smršavila” šali se Sara. U početku joj je, kaže, bilo čudno samoj u novoj sredini, no jako brzo se snašla. “Sve mi je bilo ljepše kada sam upoznala prijateljicu Viktoriju, koja mi je danas kuma”. Gorica joj je sjela i veličinom jer je slična Zadru i sve je na dohvat ruke. Faksom je bila jako zadovoljna i nije imala problema jer je oduvijek voljela učiti. Ostao joj je još diplomski, no nije žurba, budući da ona iz Gorice definitivno ne odlazi. Ovdje je upoznala sadašnjeg muža Marka, policajca iz Belog Manastira. “Ovo je sada moj dom, imam puno prijatelja ovdje, a sada i obitelj”. Prošle godine na svijet je došla malena Nika, Sarina i Markova kći. Svadba je bila u Zadru, to se nekako nametnulo kao logično. Velika svadba na kojoj je bilo ljudi iz Slavonije, Dalmacije, Dubrovnika, ali i iz Velike Gorice. “Unajmili smo dva kombija za ljude iz Gorice, imali su vozače da se bezbrižno mogu zabaviti i na kraju im je i u tim kombijima provod bio odličan”, govori Sara. Stalno je zaposlena u struci, u optici u Novom Zagrebu. Posao je, kaže, pronašao nju. “Zvali su na faks da zapošljavaju, čuli smo se i počela sam raditi”. Nema ljepšeg, kaže Sara, nego kada prođe Buzin, makne se iz zagrebačke gužve i dođe doma. Zagreb ni njoj nikada nije bio opcija za život. Roditelji joj dođu često, mama je oduševljena Goricom, a tata ipak ne može zamisliti život bez mora. “Markovi rade u Njemačkoj, moji su u Zadru, a svi malo pate jer im je prva unučica daleko. Nemamo privilegiju baka servisa, no snalazimo se”, kaže Sara. Sara se na Goricu morala navikavati, njezin suprug isto, no zato će za malenu Niku Galženica, Tuđmanac i Zagrebačka biti ono što je mami bila Kalelarga, a tati široki slavonski sokaci… Tekst I fotografije: Kristina Glavaš

V

elika Gorica je grad ljudi svih uzrasta, prijatelj djece, no i starijih. Mjesto koje se trudi svojim građanima dati najbolju turističku, zabavnu i kulturnu uslugu kroz cijelu godinu. Ipak, mladi su se često osjećali zapostavljeno događanjima namijenjenima isključivo za njih. Kamo izaći kada je mali broj klubova prepun, gdje se družiti kada je hladno i klupice u parku više nisu prihvatljive, a roditelji su doma? Sve se to promijenilo prije godinu dana kada je nakon uspješno izvršenog projekta Mladi u fokusu i donošenjem Programa za mlade Velike Gorice u suradnji grada, Goričke alternativne scene, Mreže mladih Hrvatske i WYG savjetovanje d.o.o otvoren Gorički klub mladih.

O ideje do uspješnog projekta

„Ideja o prostoru za mlade postoji još od otprilike 2000. godine kada se planiralo preuređenje POUVG-a te osnivanje multimedijalnog centra za mlade u prostoru Kluba 100 kojeg su trebale voditi goričke udruge mladih. Nažalost, ta ideja se nije realizirala, a stvari su se pokrenule projektom Mladi u fokusu. Napravljeno je istraži-

raznih aktivnosti poput zabavnih radionica, igara, edukativnih predavanja, ‘chill out’ zone u prostorijama kluba, više od 150 besplatnih instrukcija koje volonteri kluba daju učenicima srednjih i osnovnih škola iz fizike i matematike, dva Escape room-a te tjedni rad Debatnog kluba čiji su susreti svaku srijedu i kojima se svi zainteresirani mogu pridružiti. Osim ovih aktivnosti, Gorički klub mladih ima foto/video sekciju koja radi ponedjeljkom, sudjeluju na raznim humanitarnim projektima te aktivno surađuju s udrugama mladih s područja Velike Gorice i susjednih gradova, s velikogoričkim srednjim školama, Pučkim otvorenim učilištem i Turističkom zajednicom Velike Gorice. Gorički klub mladih ovim je projektima stigao i do svog prvog rođendana koji su proslavili 18. studenog predstavljanjem rezultata djelovanja u svojim prostorijama u Galženici i proslavom u goričkom Vegos baru uz bend The Cliffhangers. „Sa rezultatima rada Kluba smo zadovoljni, mislim da je Klub prepoznat u zajednici kao mjesto druženja, upoznavanja i da su naše aktivnosti dobro i rado

1.12.2017. Dio ekipe GKM-a na Volonterskom sajmu vanje potreba i želja mladih te se pokazalo da mladima u Gorici nedostaje prostor u kojemu bi se mogli družiti te sami kreirati program i svoje slobodno vrijeme. Grad Velika Gorica je odlučio financirati projekt Goričkog kluba mladih te se GKM otvorio krajem 2016. godine.“, kaže Matej Peranić, današnji voditelj Kluba. Klub osmišljen kao projekt koji mladima iz Velike Gorice i okolice pruža prostor za druženje, sklapanje prijateljstva, kulturno i intelektualno izražavanje i edukacijsko savjetovanje smjestio se u Domu kulture Galženica na drugom katu i postao je mjesto gdje su Velikogoričani kroz godinu dana osmišljavali razna događanja i kvalitetno provodili svoje slobodno vrijeme. Inicijativa skupine mladih entuzijasta pretvorila se u aktivan poduhvat kroz koji je prošlo više od 2500 posjetitelja koji su svojoj energijom i sudjelovanjem doprinijeli onom što je Klub mladih postao danas. Kroz godinu dana složna ekipa GKM-a organizirala je oko 75

posjećene. U sljedećoj godini ćemo se, ukoliko bude raspisan, prijaviti na Javni poziv ministarstva za klubove mladih. Želimo se povezati sa klubovima i centrima za mlade iz županije te se nadamo da će mladi, i svi koji se tako osjećaju, nastaviti dolaziti u Klub, a oni koji još nisu sudjelovali u našim aktivnostima da će početi.“, poručuje voditelj Matej.

Temelj za dobar rad je složna ekipa

Klub danas ima 6 zaposlenih studenata raznih dobnih skupina i iz različitih područja Velike Gorice: voditelj Matej Peranić, Lucija Lamešić kao suvoditeljica, Daria Prnjak, Lucija Azinović, Katarina Drvodelić i Karla Draženović. „Svi smo normalne, uravnotežene ličnosti koje dobro funkcioniraju u grupi, tako da je dobro ispalo. Povezuje nas aktivizam, entuzijazam i želja da napravimo nešto novo za mlade u Gorici. Razvijamo se kao ljudi preko ovoga. Učimo stvari koje nikad nismo radili, evoluiramo i otkri-


368

23

ISPOD 30

Godina dana djelovanja entuzijastične ekipe

ladih pruža mogućnost vlastitog razvijanja vamo sami sebe.“, poručuje mlada grupa koja je u ovom sastavu tek tri mjeseca i čiji se članovi prije nisu poznavali. Upravo je mogućnost da se ljudi upoznaju i šire pozitivnog energiju najveće postignuće Kluba. Njima pomaže 10 volontera koji se brinu kako gorička mlađa populacija ne bi bila zakinuta za događaje, osmišljavaju projekte i održavaju mobilnu aplikaciju ‘Kaj ima’ preko koje svi zainteresirani mogu vidjeti kakva se kulturna, zabavna, sportska ili edukativna događanja odvijaju na području Velike Gorice. „Svidjela mi se ideja da mogu područje koje mene zanima prenijeti na druge i proširiti svoju ideju, pa sam se tako kada je raspisan natječaj za Klub odlučila prijaviti.“, kaže

26.11.2017. Gorički klub mladih

Karla. Uspješnost samog projekta ovisi i o njihovim međusobnim odnosima i dogovorima. „Svatko od nas šestero zaposlenih ima određena zaduženja, tako se na primjer Katarina bavi odnosima sa medijima i objavljivanjem sadržaja na društvenim mrežama, obje Lucije se bave područjem psihosocijalne pomoći mladima, a zajedničko zaduženje je dežuranje u Klubu tijekom radnog vremena.“, objašnjava Peranić. Dok Matej i Lucija mjesečno na Klub potroše oko 80 sati, ostali rade oko 40, iako sve ovisi o događajima koje organiziraju. „Zapravo pošaljemo Mateju kada možemo raditi, pa nas on organizira, no sve ovisi koji su projekti u planu i tko je zadužen za to.“, kaže Daria.

30.10. 2017. GKM - Foto-video sekcija Ideje skupljaju na međusobnim druženjima, no i od ljudi koji im dolaze na događaje što im je jako drago: „Na Escape room-u prišle su nam djevojke koje su nam dale ideju za plesne radionice i tako smo se povezali i počeli s time.“, poručuje Lucija. Članovima GKM-a najzabavnije su bile upravo igre Escape room-a i one su bile najposjećenije, dok najkorisnijima smatraju radionice za psihološku pomoć poput radionice ‘Granice u odnosima’ na kojima rade obje Lucije koje su i same studentice socijalne psihologije: „Smatrale smo da ovakve stvari nedostaju u Velikoj Gorici jer se u dobu prelaska iz osnovne u srednju školu mladi razvijaju

i imaju razna pitanja, pa smo se mi preko udruge sa fakulteta povezali se s Goričkim klubom mladih i počele s psihosocijalnom pomoći. Mladi se ovdje nemaju kome obratiti, tako da nam je u interesu razviti svijest kod ljudi kako je u redu pričati o psihičkim problemima i htjeli smo početi educirati ljude.“ GKM mladima pruža puno više aktivnosti nego što su imali prije godinu dana, no što se tiče tuluma i noćnog života svestrana ekipa nema mnogo mogućnosti djelovanja zbog prostora koji je za takve stvari premali: „Više se radi o druženju i da se mladi okupljaju na jednom mjestu, grade se kao osobe i nalaze na jednom mjestu koji im omo-

gućavamo.“, kaže volonter Leo. „Sama činjenica da imamo ovaj prostor je velika i bitna stvar za svu mlađu populaciju.“

Budući planovi

Sve aktivnosti GKM-a jesu i ostat će besplatne, pa se mladi često pitaju gdje je ‘caka’, no pozitivna ekipa smatra kako će sa odmakom vremena i skeptici vidjeti kako GKM pruža mnogo prilika svima, bilo za vlastiti razvoj, edukaciju ili smiješnu trač partiju uz kavicu. Što se tiče budućnosti jednoglasni su te se slažu da će nastaviti s aktivnostima koji su do sad ostvarivali: „Prošla je godina dana i postoje standardni ljudi koji dolaze na naše stvari i želimo im to i

dalje omogućiti. Cilj za dalje je da počinjemo dobivati ideje od njih koje mi kasnije realiziramo da bi svi bili zadovoljni.“, kažu iz Kluba. Posljednji plan osmislili su nedavno i tiče zimskih praznika, pa će tako od 1. do 6. siječnja prostorije GKM-a će biti otvoren za sve kako bi mladi mogli doći učiti za nadolazeće kolokvije ili se samo družiti s prijateljima. Dok će većina imati praznike, ekipa Kluba mladih će u smjenama volontirati i raditi u Klubu: „To je i nama prilika da se pripremamo za ispite, ipak smo i mi na fakultetu. Ne bi vjerovali, ali nekad i mi učimo.“, smiju se. Tekst i foto: Ivana Kovačević


26

368

MOJ KVART

Djeca su se posebno veselila običaju unošenja Božića u kuću

03.12.2017. Čestitari kod Franje Detelića - foto Željko Medved

Franjo Detelić ugošćuje čestitare već više od 60 godina

Običaji čestitara u Turopolju U

prosincu tradicijske i koliko smo zaradili“, kaže Fabiobiteljske vrijednosti jan Kos. Pošto su mlađu populaisplivaju na površinu kao ciju sela znali, njih su posjećivali u ni jednom periodu kroz godinu, na kraju i ostajali do jutra, a za a značaj imendana i čestitara koji starije su imali drukčiju taktiku: obilaze mjesta u božićne i novo- „Svaki je doma sjeo s bakom ili godišnje noći sastavni su dio tu- mamom i zapisivao si tko je još od navedenih imena u selu da ne ropoljske povijesti. Iznenadni dolazak svirača i bi koga zaboravili ili izostavili. čestitanje proteže se kroz cijeli A budući da ih ima dosta kretali mjesec. Kreće već 25. studenog smo odmah negdje poslije mise sa svetom Katarinom, a zatim u navečer i znalo je potrajati do 4-5 prosincu dolaze Franjo, sv. Bar- ujutro. Prve godine ljudi su ostabara, sv. Nikola, sv. Lucija, sv. li iznenađeni i nisu bili spremni, Stjepan te iza njega sv. Ivan. Već dok su se iduće godine svi pripreod početka prošlog stoljeća mla- mili i čekali nas gotovo do jutra, dići koji su znali svirati sastali bi čak i djedovi i bake.“ Mjesta koja imaju jače folklorse i hodali po mjestima u turopoljskom kraju svirajući gdje bi ne tradicije imaju i više tamburaživjela osoba s navedenim ime- ša, dok je u nekim turopoljskim nom, čestitajući im i pjevajući krajevima to slabije tako da čestipod prozorima: „Štef, Štef, daj tari idu gdje god čuju da će biti se stani i pogledaj tko je vani! dobrodošli ili gdje su im poznati Vani su ti tamburaši, došli su ti slavljenici, bez obzira otkuda dočestitati imendan…“ Kako se laze. Nikola Rožić sa raznim je rođendani nisu slavili kao danas grupama svirao po turopoljskim jer datum rođenja nije svima bio krajevima, a isto kao i Kos kaže poznat, imendani su bili posebni i točno se znalo tko u selu ima slavlje što je čestitarima olakšavalo uveseljavanje mještana. Popularnost imendana ovisila je od zaštitnika mjesta, no i o broju osoba s tim nazivom. Otac 86-godišnjeg Josipa Kovačevića bio je jedan od prvih selskih 1920./ Čestitari u Turopolju čestitara: „Obično je počelo s Franjom, pa ako je neki kako je zabava najbolja motivaFrenk živio u kući, a kćer mu je cija: „Ima ljudi koji te ne puste u bila Katarina ili Barbara svi sret- kuću, pa odsviraš vani i odeš jer niji. Došli bi svirati ispred prozo- vidiš da im nije stalo, ali većina ra i svirali bi toliko dugo dok nisu ljudi nas nakon čestitarske pjeprobudili nekog u kući tko bi im sme pozove, donesu vino i hranu onda dao 10, 20 tadašnjih dinara i ostanemo oko 40 minuta jer ili ih pustio unutra, pa su ostali svi feštaju.“ Veteran imendana piti i pjevati do ranog jutra.“ Fra- Franjo poručuje kako su mladi njo Detelić ugošćuje čestitare već savladali običaje: „Sve je isto više od 60 godina: „Svake godine kao nekad osim što se tamburaši mi dođu čestitati čak i bez poziva promjene, ali s tim čovjek mora jer znaju da su uvijek dobrodošli. računati. I to što su nekad čestitaTo su običaji koje treba poštivati. ri hodali po selu, a danas čak i s Jedne godine su mi čak došli na autima dođu.“ Barbaru jer nisu stigli ranije jer je te godine bilo puno Francekov u Treba izdržati cijelu noć selu.“ Za vrijeme Drugog svjetPriče tamburaša su slične, no skog rata, pa do početka 50-tih svi pamte svoje početne čestigodina nije bilo čestitara: „Bilo tarske godine. „Prve godine dije to nesigurno vrijeme, pa je rektno s čestitanja otišli smo na ljude bilo strah doći svirati pred kavu i u 9 sati žene su išle s mise kuću ili domaćine primiti neke i gledale nas. Ali nitko ne osunepoznate ljude unutra. S vreme- đuje, svi znaju da nije lako biti nom je opet krenulo i ljudi su se tamburaš. Svatko ti da gemišt, veselili kada bi dobili posjetu.“, a svi imaju svoje vino. Treba prisjeća se Kovačević. to izdržati.“, kaže Rožić. Ipak, čestitari se slažu kako je svaka muka vrijedna. Stoga kada čujete Mladi nastavljaju tradiciju Dečki iz Mraclina odlučili su tamburice ispred prozora otvorite prije 6 godina obnoviti običaje, vrata, nasmiješite se i zapjevajte s pa su se okupili i krenuli u česti- njima kako su to radili i naši stari. tare. „Odlučili smo se jer je to tra- Upravo je njegovanje društvenih dicija i dugo to nitko nije radio, starinskih običaja i zabave čestipa smo mi kao najmlađi htjeli to tarima najveća zahvala. Ivana Kovačević, obnoviti. Novci nisu bili u igri, foto: Željko Medved mada smo se prvo ljeto iznenadili

Kako se nekad davno slavio Božić P

očelo je predblagdansko vrijeme, doba kad smo svi više-manje zaokupljeni nabavkom dekoracija koje ćemo ove godine prezentirati našem širem susjedstvu. Tko će imati više, veće i bolje okićene okućnice i božićna drvca… i sve se nekako vrti oko toga. Činjenica je da nas isti ti ukrasi raduju i čine veselijima, no je li smisao blagdana isključivo u njima? Negdje kroz desetljeća komercijalizacije izgubila se ona istinska bit blagdana – ljubav, radost, obitelj, mir i dobra djela. Sve do ‘70-ih godina prošlog stoljeća u Turopolju, osobito na selu, Božiću i običajima davala se posebna važnost jer je sve bilo vezano uz obitelj, blagostanje i napredak. Djeca su se tada posebno veselila „unošenju Božića u kuću“, a danas uglavnom poklonima. Možete li zamisliti reakciju današnjeg djeteta kad bi na poklon pod bor dobilo jabuku ili bombon? Tada je to bilo sasvim normalno…i djeca su bila sretna.

Božićni običaji u Turopolju

Bor se kitio isključivo na Badnjak i to nisu bile kuglice kakve danas znamo. Čak nije bilo niti pravog bora, već se u šumi odrezala borovica koja se potom stavila u kuću. Kako

Danas još uvijek postoje obitelji koje njeguju tradiciju

nam je ispričao 80-godišnji Juraj Cvetnić, dok je bio dijete, dakle sredinom 1940-ih, borovica se kitila s onim što si imao ili uspio nabaviti. Oni imućniji, da, imali su staklene kuglice, no većina njih je stavljala šiške od hrasta, trakice u boji ili bombone umotane u papir. Upravo su te bombone, kad odrasli nisu gledali, djeca pažljivo odmotala i pojela, a u papir koji je ostao, stavili su komad drveta ili što su već našli, i tako zamotano vratili na bor. No, kićenje je tada bila sporedna stvar. Cvetnić kaže kako su ga najviše veselile pripreme na Badnjak. Sve se taj dan moralo urediti i počistiti, nacijepati drva, nahraniti blago i slično. Posljednja stavka je bila kićenje borovice, a nakon toga je slijedio unos Božića u kuću. Toga se sjeća i Mraclinka Vesna Tafra. Kaže kako se taj običaj u njenoj obitelji njegovao dok je djed bio živ. Cijela obitelj se okupila u kuhinji, ugasila su se sva svjetla, a glava obitelji – najstariji muški član, otišao je u štalu po slamu. Nakon toga se sa slamom i svi-

18.12.2016. Božićna priča - foto Miljenko Milanović No podsjetimo kako tadašnjih jećom vratio u kuću izgovarajući sljedeće: “Daj nam Bog pice- godina Božić nije bio neradkov, racekov, telekov, pajcekov, ni dan, jedino ako je padao na puno zdrave dječice, mira i bla- nedjelju. Djeca su išla u školu, goslova ovoj kući”. Dio slame a tko je bio zaposlen, išao je na se potom položio ispod stola, posao. No, sve je bilo svečano. a od preostalog dijela se napra- Osobito tome su se veselili mali vio oblik križa i oko njega su se školarci koji su za Božić dobiposipala zrna pšenice te se sve vali novu odjeću i cipele – ako zajedno stavilo ispod stolnjaka. je obitelj imala tu mogućnost. Kasnijih godina, kako je Tamo je stajalo sve do Ivanja kada se slama iznosila van i rastao standard građana, mostavljala na voćke – kako bi bo- gućnosti su bile veće, pa je i blagdanska trpeza bila bogatija, lje rodile iduće godine. Što se tiče hrane, za blagdane kao i dekoracije te pokloni, ali i je moralo biti svega pomalo – običaji. Danas još uvijek postoji od kolača, pečenog mesa pa do mali broj obitelji koji njeguju vina. Na Badnjak se postilo, no tradiciju i Božić slave kao nenije se jela riba, već jaja, krum- kada. Bez obzira kako slavili ovaj pir ili grah na salatu, a nakon polnoćke spremale bi se krvavi- blagdan, najvažnije je da ne ce. Za božićni ručak uglavnom zaboravite na drage ljude oko su se pekle pure ili guske, bilo sebe, na one kojima je potrebna je tu juhe, kukuruznog kruha i vaša pomoć i da ovo razdoblje hladetine, a kao desert nezao- provedete u ljubavi i miru – u bilazna gibanica - orehnjača ili krugu obitelji. Sretan vam Božić. Matea Brenčić makovnjača.

Kako pronaći idealnu božićnu jelku za vaš dom

Ako ne želite iglice po podu, birajte bor koji je tek posječen B

ožićni ukrasi, lampice, šarene kuglice... Trgovački centri, državne institucije i gradski trgovi svoje jelke okitili su već početkom prosinca, no najviše se ljudi i dalje odlučuje na tradicionalno kićenje jelke na Badnju večer. Postoje razne vrste božićnih jelki, a u potrazi za savjetima kako odabrati najbolju, razgovarali smo s uzgajivačem Damirom Matejčićem. Na obroncima Vukomeričkih gorica i u Donjoj Lomnici, Damir uzgaja drvca među kojima su obična smreka, srebrna smreka, popularno nazivana silver, nordmanska jela i pančićeva omorika. “Najčešće se kupci odlučuju za srebrnu i običnu smreku, ali zadnjih godina sve više ide i nordmanska jela, budući da je jako zahvalna. Ona ne pika, ne padaju iglice, no dosta je skuplja” - govori Damir. Obična smreka prodaje se po cijeni od 50 do 70 kuna, visine oko 1,2 metra. Srebrna smreka stoji 150, a nordmanska jela može se naći po cijeni od 220 do 350 kuna. Veličina za koju se kupci odlučuju ovisi, naravno, i o prostoru kojim raspolažu, a najčešće se prodaju drvca visine oko 2,20 metara, budući da je visina stropa najčešće 2,50 metara.

Ne postoji način da kupac golim okom primijeti koliko je davno bor posječen, a to je ključno ako želite da “preživi” do Sveta Tri Kralja, da vam kuća ne bude puna iglica. Druga opcija je platiti nešto skuplje Svima nam je mrsko čišćenje borovih iglica po kući pa nas je zanimalo može li se izbjeći. “Važno je kad se drvce posječe. To se posebno odnosi na običnu smreku, nju bi bilo idealno posječi na Badnjak. Tad je najsvježija i najbolje podnosi toplinu, o čemu ovisi opadanje iglica. Kod srebrne smreke i jele to nije toliko bitno jer one dobro podnose toplinu i mogu bez problema izdržati do Sveta Tri Kralja” - objasnio je Damir. Ne postoji način da kupac vizualno procijeni kad je drvce posječeno, može se osloniti isključivo na sreću ili se nadati da će naletjeti na poštenog proizvođača, odnosno prodavača, koji će iskreno uputiti kupca. Sva na-

Obična smreka u teglici - foto Damir Matejčić vedena drvca moguće je kupiti i što je Katolička crkva usvojila u posudama s korijenom, kako taj običaj, a jedna od najčešćih bi se kasnije mogla posaditi, no je da drvce, točnije bor, zapravo trend kupovine takvih drvaca predstavlja vezu između Boga i je u padu. Gospodin Matejčić čovjeka, a kiteći ga, Bogu odapretpostavlja da je to uglavnom jemo počast. U početku se drvce zbog toga što su takva drvca kitilo raznim plodovima i pateža za ponijeti, budući da do- pirom, vremenom su se ukrasi laze sa zemljom i korijenom u mijenjali, a pojavom konzumerizma važnost okićenog drvca posudi. Iako se domovi ukrašavaju poprimila je sve veće razmjeblagdanskim zelenilom još od re pa ljudi tijekom Božićnih davnina, u Hrvatskoj se običaj blagdana tome pridaju najveću kićenja božićnog drvca pojavio važnost, čak i u nekršćanskim oko 1850. godine. Za razliku zemljama. Iako vjernici diljem svijeta od tradicije božićnog darivanja koja je preuzeta iz Biblije, do- prakticiraju kićenje bora, domodirnih točaka između Kristova vina ove božićne tradicije i dalje je nepoznata. rođenja i kićenja bora nema. Mnogo je teorija o tome zaKristina Glavaš


368

B

ožićni blagdani su pred vratima, a ono što kroz godine ostaje isto je da im se najviše vesele najmlađi. Uvjerili su nas u to i učenici 1.e razreda Osnovne škole Eugena Kumičića. Posjetili smo ih jedno poslijepodne za vrijeme njihova dnevnog boravka u školi. Puno toga smo doznali od tih malih pametnih glavica, iako, budući su još mali vrlo malo ih zna što zapravo znači Božić. Mi malo stariji reći ćemo da smo mi nekad bili skromniji, te smo Božić doživljavali kroz vjeru, a ne kroz konzumerizam. Ta silna jurnjava po trgovačkim centrima u potrazi za što raskošnijim darovima, pripremanje hrane kao da nam je zadnje i nadmetanje tko će imati ljepše i veće drvce u međuvremenu nas je pretvorila u ono što naši roditelji, djedovi i bake nikad nisu bili. A i djeca su se veselila nekim drugim stvarima. Ali pustimo sad prošla vremena. Kako to izgleda danas? Prije svega, raspitali smo se kako zapravo u njihovim domovima izgledaju pripreme za Božić? Djevojčice će majkama pomoći oko pripreme kolača i tome se jako vesele, a dječaci su nam pojasnili kako će oni biti pri ruci za ukrašavanje božićnog drvca, pogotovo kad je riječ o stavljanju zvijezde na vrh, jer ako niste znali – taj detalj rade samo muškarci! Nekima neće biti dovoljno samo jedno drvce, tako nam je jedna djevojčica otkrila kako ona i njena mama, svaka ima svoje, ali nismo doznali ispod čijeg se nalazi više darova. A drvca će i ove godine zasjati u najljepšem sjaju. Prvi uvjet ovih mališana je da božićno drvce mora biti veliko. Crve-

27

MOJ KVART

Božić promatran očima prvašića najljepši je dan u godini

Djed Božićnjak u Velikoj Gorici neće ostati gladan ne, zlatne i plave kuglice neizostavne su, kao i ptičice koje će upotpuniti čaroliju.

Za mene je Božić...

Iako su prve pahulje naš grad zabijelile prošlog vikenda, najmlađi su se jednoglasno složili da Božić bez snijega – nije Božić. A što im još znači ovaj blagdan? Prije svega – darovi, a ono što nas je kod ovih mališana iznenadilo, doista su skromni. Autići na daljinski, lutke, infinity nado, sirenin rep, neki

Neka se dobrota širi po cijelom svijetu jedna je od zajedničkih želja

su od darova koje su najčešće poželjeli i nadaju se da će Djed Božićnjak imati dovoljno za sve. Bilo je i onih koji nemaju želja i prepustit će Djedici da ih iznenadi. Još mu nisu napisali pismo, ali to im je u planu ovih dana. Jako ga žele vidjeti i nadaju se da će im doći prije nego ih

svlada san. Svjesni su mališani kako Djedica ima puno posla i treba doći kod svakog djeteta na ovom svijetu, pa mu pripremaju pravu malu gozbu. Keksići i mlijeko čekat će ga spremni, a za sobove će ostaviti mrkvice. Pored ovako dobre djece ne sumnjamo da će svi darovi stići na odredište, jer Djed Božićnjak dolazi samo upravo takvoj - dobroj djeci. Dočekat će ga i bomboni, da bi ih on ostavio još više. Ali ne samo to, Božić je za jednog dječaka kad misli na

Djeca se najviše vesele Djedu Božićnjaku druge i želi da im je lijepo. I dok će mališanima Djedica donijeti darove, oni će razveseliti svoje roditelje. Mi već znamo što će to biti, ali ako to otkrijemo neće biti iznenađenje, pa zato...Pričekajte božićno jutro. I pokušajte se naspavati. Zašto? Mališani su nam otkrili da će vam prvo skakati po krevetu da vas probude kako biste zajedno išli vidjeti što se krije pod borom. Već sad su uzbuđeni, a jedna djevojčica odlučila je roditeljima poklone donijeti u krevet i još im pripremiti doručak, pa tek onda ići po ono što je njoj Djedica ostavio.

Najvažnije želje nisu materijalne

Učenici 1.e razreda OŠ Eugena Kumičića

Njihove želje nisu samo materijalne i to je ono najljepše.

Žele ova divna djeca da svi budu sretni i zdravi, da se dobrota širi po cijelom svijetu. I rečenica “Želim mir u svijetu” nije rezervirana samo za izbore ljepote, poželjeli su to i ovi prvašići. A kad djeca nešto kažu, znamo da je to iskreno i od srca. I možda svi nisu znali što Božić znači u vjerskom smislu, ali to im ne treba zamjeriti, stignu oni sve naučiti. Puno je važnije to što su čista srca i prepuni iskrenosti, jer upravo od djece uvijek možemo najviše naučiti, i kada ne bismo zaboravljali biti djeca svijet bi bio ljepše mjesto. Baš onakvo kakvim ga ovi prvašići žele vidjeti. Zašto im ne bismo ispunili tu želju? Suzana Majstorović/foto:

cityportal.hr)


30

368

NATJECANJA

5. Kup svete Lucije

Pobjednici DVD Razljev i DVD Kašina 1 V

atrogasno natjecanje 5. Kup svete Lucije u organizaciji Vatrogasne zajednice Grada Velike Gorice u okviru Lucijinih dana održano je u dvorani Srednjih škola, u subotu, 9. prosinca 2017. godine. Ekipe (54) DVD-a iz više županija (Zagrebačka, Sisačkomoslavačka, Krapinsko-zagorska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Varaždinska) i grada Zagreba natjecale su se u 6 kategorija: muški A, muški B, žene A, žene B, mladež (m) i mladež (ž). Natjecanje u brzom spajanju usisnog voda odvijalo se na 6 staza, a odjeljenja su brojala 6 članova. Natjecatelji su vježbu bili obvezni odraditi u kompletnoj opremi za natjecanje: radna odora, radne cipele (nisu bile obvezne za

mladež), kaciga, radni opasač tipa A bez karabina i s oznakama. Izvođene su dvije vježbe na dvije staze, a za plasman se uzimalo vrijeme bolje izvedene vježbe. Svako natjecateljsko odjeljenje dobilo je diplomu za sudjelovanje, tri prvoplasirana u svim kategorijama dobili su pehare u trajno vlasništvo, a u Super kupu su pobjednicima uručeni i prijelazni pehari. Najboljih osam muških i ženskih ekipa plasiralo se u muški odnosno ženski Super kup, u kojem se natjecanje odvijalo po kup sustavu (na ispadanje). Odličan domaćin Kupa bilo je DVD Strmec Bukevski čiji su mladi članovi odradili zahtjevni posao u dvorani Srednjih škola, za vrijeme natjeca-

nja i nakon završetka. Svečana predaja pehara i nagrada održana je u Vatrogasnom domu u Strmcu Bukevskom. David Jolić

Natjecale su se 54 ekipe u 6 kategorija

DVD Andrilovec (MA)

Redoslijed

Muški A (20 ekipa): 1. DVD Razljev, 2. DVD Razljev 2, 3. DVD Andrilovec, 4. DVD Bešlinec, 5. DVD Turopolje, 6. DVD Čička Poljana, … Muški B (7): 1. DVD Strmec Bukevski, 2. DVD Ribnica, 3. DVD Oroslavje, 4. DVD Novo Čiče, 5. DVD Kuče, 6. DVD Turopolje, 7. DVD Kurilovec. Žene A (10): 1. DVD Kašina 1, 2. DVD Buševec, 3. DVD Strmec Bukevski, 4. DVD Ribnica, 5. DVD Vukosavljevica, … Žene B (7): 1. DVD Turopolje, 2. DVD Ribnica 2, 3. DVD Ribnica, 4. DVD Leskovac, 5. DVD Rečica Matica, 6. DVD Kuče, 7. DVD Sisak. Mladež (m): 1. DVD Strmec Bukevski, 2. DVD Ostrna, 3. DVD Novo Čiče, 4. DVD Ribnica, 5. DVD Staro Čiče, 6. DVD Kurilovec. Mladež (ž): 1. DVD Strmec Bukevski, 2. DVD Ribnica, 3. DVD Kuče, 4. DVD Deanovec. Super kup Muški: 1. DVD Andrilovec (MA), 2. DVD Razljev (MA), 3. DVD Bešlinec (MA). Žene: 1. DVD Ribnica (ŽA), 2. DVD Ribnica (ŽB), 3. DVD Kašina (ŽA).

DVD Buševec (ŽA)

DVD Strmec Bukevski (ŽM)

Prvi sportski susreti nacionalnih manjina

Koordinacija nacionalnih manjina Zagrebačke županije, predsjednik Imbro Berkeš, i Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, predsjednik Zoltan Balaž Piri, zajednički su organizirali 1. sportske susrete nacionalnih manjina. Susreti su održani u prostoru Osnovne škole Vukovina, a pripadnici sedam nacionalnih manjina natjecali su se u četiri sportske grane:

malom nogometu, stolnom tenisu, šahu i belotu. Čelni ljudi Koordinacije i Vijeća bili su vrlo zadovoljni odzivom natjecatelja i kvalitetom sportskih nadmetanja te nastupom Šahovskog kluba HAŠK i Šahovskog kluba gluhonijemih. Pobjednici malonogometnog turnira su Bošnjaci, ispred Makedonaca i Roma. Najbolji strijelac je Damir Orešković, a

najbolji vratar Darko Goreta. Prva tri mjesta u stolnom tenisu osvojili su Miljenko Škrgatić, Denis Sekić i Patrik Kotrle, a nagrađen je i Rafael Kotrle kao najmlađi sudionik Susreta. Poredak najboljih šahista: Darko Švec, Tvrtko Golemović i Stjepan Špilek. U belotu prvo mjesto za Mađare, a 2. i 3. mjesto pripalo je Bošnjacima. Najbolje ekipe i pojedinci nagrađeni su peharima odnosno medaljama, a predstavnicima manjina uručene su spomen zahvalnice. Za 2. sportske susrete nacionalnih manjina pripreme će uskoro početi, jer su organizatori obećali da će slijedeći Susreti biti organizirani u prikladnije vrijeme (travanj ili svibanj 2018.). Susreti su okončani prigodnim domjenkom. David Jolić


368

31

KULTURA

Književna nagrada ‘’Albatros’’

“Detektivka Lisica’’ ulovila nagradu za Anu Pisac S

večana dodjela Književne nagrade ‘’Albatros’’ u organizaciji Odjela za kulturu Pučkog otvorenog učilišta održana je u Gradskoj vijećnici u četvrtak, 07. prosinca 2017. godine. Ovogodišnji pobjednik natječaja za ‘’Albatros’’ je Ana Pisac iz Splita. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Božidar Prosenjak, Maja Kušenić Gjerek i Darija Žilić proglasilo je njenu Zbirku priča ‘’Detektivka

Lisica: Pet europskih slučajeva’’ najboljim djelom od 24 pristigla na natječaj. Autorica Pisac rođena je u Splitu (1987.) Završila je Filozofski fakultet u Splitu stekavši zvanje magistre primarnog obrazovanja. Piše za djecu i odrasle. Nagrađena je za priče ‘’Na svome mjestu’’ (2014.) i ‘’Čudak’’ (2015.). Istovremeno s nagradom ‘’Albatros’’ prihvaćena joj je i objavljena zbirka priča za djecu ‘’Od Nove do

Nove’’ (2017). O samom djelu i autorici govorili su članovi prosudbenog povjerenstva, autor likovnog rješenja naslovnice Mato Lovrić i urednik Miljenko Muršić. Iz recenzije: ‘’Detektivka Lisica: Pet europskih slučajeva, svjež je i zanimljiv tekst, svojevrsni dječji krimić u kojem se na originalan način poigrava žanrom detektivskog romana. Zgodne priče, blago humorno intonira-

ne, razvedravaju čitatelja dječjoj percepciji primjerenim zapletima i obratima…’’ Nagradu je pobjednici uručio gradonačelnik Dražen Barišić. U prigodnom glazbenom programu nastupio je Ansambl ‘’Zlatne godine’’. Moderatorica je bila Mirjana Marković. Nakon dodjele uslijedilo je autoričino potpisivanje knjiga i druženje uz prigodni domjenak. David Jolić

‘’Gradu s ljubavlju’’ - priredba povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom

C

entar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica priredbom ‘’Gradu s ljubavlju’’ obilježio je Međunarodni dan osoba s invaliditetom u dvorani Gorica u Pučkom otvorenom učilištu, u četvrtak 7. prosinca 2017. godine. Kompletnu priredbu pripremile su, zajedno

s djecom, djelatnice Centra: Maja Hamilton, Lidija Diminčić, Barbara Demović, Ana Muhvić, Ivana Matić Grgić, Matea Krišto, Ivana Petrović, Iva Kovačić, Darija Sudar, Jasna Vrabec, Suzana Babić i Eda Škember. Na sceni su se smjenjivali: dramsko-glazbena

scenska točka, folklor, veliki zbor, kazalište lutaka, glazbena scenska točka, recitatorskoglazbena scenska točka, plesna skupina. Iz prvog reda priredbu su pratili ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Nikolina Vučković Barišić i gradonačelnik Dražen Barišić.

Djeca su uživala na bini i u gledalištu, točke su bile vrlo dobro uvježbane, izvedbe također. Priredba je završena tako da su svi sudionici programa zajedno pozvali Sv. Nikolu da dođe k njima na binu i podijeli darove. Priredbu je vodila Ana Mirenić. David Jolić


32

368

LJEKARNE SAVJETUJU

ISTRAŽIVANJE KOGNITIVNIH UMANJENJA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

L

jekarne Zagrebačke županije su u sklopu projekta „Mi smo uz Vas“, koji se provodio u razdoblju od rujna do studenog, ostvarile suradnju s Hrvatskom udrugom za Alzheimerovu bolest. U rujnu smo svim osobama koje su posjetile naše ljekarne ponudili rješavanje jednostavnog MiniCog testa, koji ukazuje na umanjene kognitivne sposobnosti, odnosno prve znakove demencije. MiniCog test se sastoji od dva zadatka, u prvom se ispitaniku kažu tri riječi koje on treba glasno ponoviti i zapamtiti. Kasnije bude upitan da ih se dosjeti. Drugi zadatak ispitanika je da nacrtanu kružnicu pretvori u sat - upiše brojeve u već nacrtanu kružnicu na odgovarajuća mjesta i što pravilnije postavi kazaljke na zadano vrijeme. Za dosjećanje svake riječi upisuje se jedan bod, a za ispravno nacrtan sat 2 boda. Rezultati od 0 do 2 boda upućuju na ozbiljno umanjenje kognitivnih sposobnosti. 3 boda upućuje na blagi kognitivni poremećaj, a 4 i 5 bodova na normalne kognitivne sposobnosti. Ovome je testu u naših 17 ljekarni pristupilo skoro 1000 osoba, od kojih je skoro 2/3 bilo iznad 60 godina. U grupi starijih od 60 godina, jedna trećina nije mogla nacrtati sat, dok se 60% njih nije moglo sjetiti svih riječi koje su bile navedene. Rezultati MiniCog testiranja

Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21.09.2017. u Donjoj Zelini

Podaci MiniCog testiranja za skupinu 60+ Takvi rezultati upućuju na mogućnost da se radi o simptomima demencije pa je svim osobama savjetovano da o testu izvijeste i svog liječnika i zatraže neurološke pretrage. Ujedno im je savjetovano da se zajedno s osobama s kojima žive ili se o njima brinu obrate Savjetovalištu Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest. Onim osobama, kod kojih su primijećene poteškoće u rješavanju MiniCog testa, ponuđeno je dodatno testiranje SAGE testom.

Ravnateljica LJZŽ, Z.Dobrinčić, mag.pharm. i gradonačelnik Sv.Ivana Zeline Hrvoje Koščec SAGE test jedan je od najnaprednijih načina testiranja kognitivnih sposobnosti osoba sa simptomima demencije. Uz ostalo on provjerava i niz pojava koje nisu izravno vezane za spoznajne sposobnosti, kao što su obiteljska povijest bolesti, problem ravnoteže, da li ispitanik imao moždani udar, ima li osjećaj potištenosti i izražava li promjene osobnosti.

Ovaj je test proveden na 80 osoba, od kojih je skoro polovina bila starija od 60 godina. Većina ispitanika starijih od 60 godina, koji su postigli slabije rezultate izjavila je da ima stalne probleme pri razmišljanju i stalni osjećaj potištenosti, a oko trećine njih i probleme u ravnoteži. Rezultati upućuju na zaključak da je među starijim osobama koji su česti kori-

snici ljekarni oko 45% onih čije su spoznajne sposobnosti upitne, odnosno da je među njima najmanje oko 30% onih za koje se može opravdano sumnjati da imaju upozoravajuća kognitivna umanjenja. Ukoliko se ovom dijelu populacije pomogne na vrijeme, povećava se kvaliteta života i zadovoljstvo ne samo oboljelih već i njihovih

obitelji. Upravo iz toga razloga, u Ljekarnama Zagrebačke županije možete u bilo koje vrijeme zatražiti rješavanje MiniCog testa, individualni razgovor s ljekarnikom i savjetovanje s Hrvatskom udrugom za Alzheimerovu bolest. U sljedećoj se godini planiraju uvesti i Alzheimer caffe radionice za oboljele

i njihove obitelji te dodatne aktivnosti u našim ljekarnama. Popis ljekarni i dodatne informacije možete pronaći na našoj web stranici http:// www.ljekarne-zz.hr/ ili FB stranici https://hr-hr.facebook.com/ljekarnezz/ .Obradu podataka napravio je Tomislav Huić, mag. art, dopredsjednik HUAB-a.


34

368

PRIČA IZ KVARTA

JEDINE PETORKE U HRVATSKOJ, DVIJE KĆERI I TRI SINA ŽELJKA I GORDANE PRNJAK, VIŠE N

Cure za Božić uređuju kuću, dečki dvorište, a oko bora

SMO SVI ZAJEDNO

M

alo je onih koji nisu čuli za njih, za jednu neobičnu obitelj iz Donje Lomnice. Za Prnjake. Kad se krene iz Velike Gorice, pa prođe Gradiće, skreneš lijevo i relativno lako pronađeš njih dom. Dom jedinih petorki u Hrvatskoj i njihovih hrabrih roditelja. Mama Gordana i tata Željko, prošla su od tada već 22 ljeta, dobili su istovremeno Mihaelu, Dariju, Antonija, Domagoja i Luku. Dan za pamćenje? A nego što... - Koliko se često sjetim tog dana? Svaki dan, ha, ha. Dobro, sad su već godine prošle, navikneš se, sve to postane normalno. I kad se sad sjetim tih dana, sjećam se svega toga s veseljem, pamtimo isključivo lijepe trenutke. Iako, u to vrijeme bilo je i veselo, ali i jako teško - govori nam mama Goga sa širokim smiješkom. I nije jedina. Bio je kraj radnog tjedna kad smo ih posjetili u njihovu domu, hladni petak poslijepodne, ali Prnjaci su vam svi nasmiješeni. I veseli, optimistični, djeluju toliko toplo i srdačno da je taj dojam teško prenijeti na papir. Složna obitelj, dom prepun ljubavi i sloge, dođe čovjeku da ostane s njima još dugo, dugo, i nakon što razgovor za novine završi. Iako, u neformalnom razgovoru će priznati da im je puna kapa medija. Logično, jer još otkad su tog 13. lipnja 1995. godine na svijet došle njihove petorke, svatko toliko u goste im dođu iz novina, s televizija... Nije lako kad si jedini, jedinstven, a oni su baš takvi.

se previše miješati, prepustio je ostatku obitelji ovaj javni nastup. Pa su nam se jednog posebnog djetinjstva sjetili Daria, Mihaela, Domagoj i mama Goga. Antonio i Luka opravdano su odsutni. - Evo, već neko vrijeme nismo svi na okupu. Luka je u Njemačkoj, ondje radi, na aerodromu u Münchenu, a Antonio u Varaždinu studira informatiku. U veljači će i on u inozemstvo, ide u Slovačku na razmjenu studenata - priča nam Domagoj, koji nije imao previše problema naviknuti se na ulogu jedinog brata u kući. - Ma kakvi, mogu vam reći da mi ništa ne fali - kroz smijeh govori Domagoj. S lijeve strane mu je seka Mihaela, s desne seka Daria, ali red je da riječ ipak prva dobije mama. Kažu žene da je teško roditi dijete, a matematički izračun kaže da je njoj bilo pet puta teže. - Ha, tako nekako. Ali ne samo roditi, budući da sam rodila na carski rez, tako da je to slično kao da sam rodila jedno dijete. No bila je to visoko rizična trudnoća, bilo je veliko pitanje hoće li sve

biti u redu, to se nije znalo do zadnjeg časa - prisjeća se Goga, pri čemu se osmijeh nakratko sakrije s ruba usana, jer teško je zaboraviti tu strepnju. - Bili smo zabrinuti, naravno da jesmo. Velik dio trudnoće provela sam i ležeći u bolnici i naravno da je, više nego ičega drugog, bilo je strepnje - priča mama heroj.

Koliko ultrazvuka, toliko dječice

Danas strepnje više nema. Djeca su postala odrasli ljudi, mladići i djevojke na koje roditelji mogu biti ponosni. - Kad to prođe, nekako čovjek to prihvati kao da imaš jedno dijete. Barem sam ja to tako doživljavala. Naravno, budući da je njih bilo pet, morali smo se svi angažirati. I ja, i suprug, i njegovi pokojni roditelji, moji roditelji... Ma cijela obitelj. Svi su nam pomagali, prolazio je dan za danom i evo nas. Prošle su 22 godine, vidite kako danas to sve izgleda - kaže Gordana. Dobro, to smo već prošli. Izgleda gotovo idilično, a tako nekako valjda i je. Zato je i lakše,

Daria, Mihaela, Luka, Antonio i Domagoj u lipnju su proslavili 22. rođendan, a za Božić imaju poseban plan mama i tata svakome od njih kupe poklon, a oni ih roditeljima kupuju svi zajedno. Jedan brat je u Njemačkoj, drugi u Varaždinu, na rastanku od njih majka se pošteno isplakala, no sad su se svi već navikli na nešto manju gužvu u roditeljskom domu. I vesele se svakom trenutku kojeg provedu u kompletnom sastavu

Da, puno nas je, pa što?

Kad je pet puta teže roditi...

Na vratima nas je dočekao Domagoj, jedan od trojice sinova, a leđa je čuvao osmi član obitelji. Isprva pomalo narogušeni psić zvan Doni, ali odavno se zna da nema tog laveža kojeg dva keksića ne mogu utišati. A kad smo postali prijatelji i s najvećim mezimcem u obitelji Prnjak, mogli smo krenuti s njihovom pričom. Tata Željko je pristojno pozdravio i otišao svojim poslom, ne želeći

kako pjesma kaže, pamtiti samo sretne dane. - Gledajte, život je općenito gledajući težak, imali jedno ili petero djece. I zato se mi danas stvarno prisjećamo uglavnom lijepih trenutaka. Znaju mi djeca reći: ‘Sjećaš se, mama, kad ste nas ti i tata vodili ovdje ili ondje, kad smo putovali...’ Bez obzira na to što je njih bilo petero, znali smo proputovati tisuće kilometara, ići i u Njemačku, i na more... Naravno da je znalo biti teško, komplicirano, nekad naizgled neizdrživo, ali vidite da smo izdržali - opet sa smiješkom priča mama. Ako se pitate kakav je osjećaj kad vam liječnik kaže “čujte, gospođo, dobit ćete petorke”, ona vam tu ne može previše pomoći. - Ne, tog trenutka nije bilo. Meni su vam nakon svakog ultrazvuka govorili da je tu još jedno dijete, pa još jedno... Nakon četvrtog ultrazvuka sam u šali rekla da više ne želim ni ići doktoru, ha, ha. Ali naravno da sam išla opet, na kraju smo saznali da kuca pet srca - sjeća se Goga.

Mama Gordana i tata Željko imali su pune ruke posla sa svojim petorcima

Pet srca je, Bogu hvala, nastavilo kucati sve do kraja trudnoće, a nakon toga je njihovih sedam srca kucalo kao jedno. Jer drukčije ne bi išlo. Recimo, zamislite da morate petero djece, jednako stare, spakirati za put na more... - Uh... Svaka takva akcija od mene i supruga je zahtijevala da budemo dobri organizatori, ali i djeca su dosta rano postala vrlo samostalna. Morali su, tako ih je život naučio. Sami bi složili svoje stvari, uz jedno važno pravilo - ničega previše. Uostalom, da je bilo drukčije, ne bi sve stalo u automobil, trebao bi nam autobus, ha, ha. Ali eto, uz dobru organizaciju sve je prolazilo dobro - govori majka. A onda smo Gogu odlučili na trenutak pustiti na miru. I s podmlatkom provjeriti moraju li roditelji u svemu tome biti strogi, odriješiti, s jasnim pravilima. Odgovor se, naravno, nameće samo po sebi.

- Jesu, jesu, bili su roditelji strogi, ali tako je moralo biti. To nam prije možda i nije uvijek bilo potpuno jasno, ali sad, kad smo stariji, razumijemo da nije bilo drugog načina - uključila se u razgovor Daria. Njima, djeci Prnjak, pitanja o životu u petero zapravo su puno neobičnija nego što je to sam život u petero... - Nama je oduvijek to bilo normalno, iako su nas ljudi često pitali kako je to kad nas je toliko puno. A mi smo govorili: ‘Da, puno nas je, pa što...’ I nikad nismo imali osjećaj da nam je gužva doma - govori nam Daria, i ona s osmijehom i silnom vedrinom, očito naslijeđenim od mame. - Osim kad bismo se posvađali! E, onda je znalo biti gužve, ha, ha - ubacuje se Mihaela, druga sestra, ali u vrlo sličnom stilu.

Mihaela je “zamjenska mama”

Fizički ne djeluju kao blizanci, nisu toliko slični, a karakteri su se preklapali samo nekima. - Uvijek je netko s nekim bio malo bliži. Ja sam, recimo, s Domagojem oduvijek dosta bliska, budući da smo karakterno dosta slični. A opet, kad bi došlo do svađe, uvijek bi cure bile na jednoj strani, a dečki na drugoj. Tako smo bili raspoređeni i po sobama, nas dvije i njih trojica. Sad više nismo svi doma, ali nas dvije i dalje smo zajedno u sobi - kaže Mihaela. Kad smo već kod karaktera, odabrali smo jednočlani žiri da opiše njih petero. Dakle, mama, izvolite... - Najviše nam je kao roditeljima pomagala Mihaela, nju moram tu staviti na prvo mjesto - počela je svoju analizu Goga. - Kad oni odu negdje, kažu mi da sam ja sad druga mama - ubacila se u analizu “prozvana” Mihaela pa odmah pustila mamu da nastavi. - Sve što se kaže, što se od nje traži, Mihaela stvarno ispuni do kraja. Hoće i ovi drugi, ali oni su to sve radili s puno više nonšalancije. Mihaela je, s druge strane, sve svo-

Fizioterapeut, zrakoplovac, informatičar, teta u vrtiću, novinarka... I mamine suze I kad imaš jedno dijete, i kad ih je petero, odlasci iz obiteljskoga gnijezda uvijek su teški i traumatični. Pogotovo za roditelje. U slučaju obitelji Prnjak otišli su Antonio i Luka. - Uh, to je bilo jako, jako teško. Dobro, kad je Antonio išao u Varaždin, nekako smo mislili da je tu, blizu, da nije to tako strašno. No svejedno, mama kao mama, isplakala sam svoje. Bilo je baš teško, puno smo i razgovarali, u početku gotovo uopće nisam spavala, stalno sam mislila gdje je, je li sve u redu, nedostaje li mu što... Međutim, s vremenom se čovjek

privikne - priča mama Goga i nastavlja: - S Lukom je bilo ipak malo teže. Odlazio je u Njemačku raditi, to je značilo definitivno odvajanje, a to nikad nije lako. No dobro, život ide, čujemo se svakodnevno, dođe doma kad god ima priliku, mi odemo kod njega... Ali nikad još nismo išli svi skupa. - Nismo iz praktičnih razloga, jer ne bismo imali gdje svi spavati, ha, ha - dodao je Domagoj. Luka je, dakle, u zrakoplovstvu, Antonio u informatici, a treći brat je... - Ja sam fizioterapeut. Radim u Nogometnom

klubu Gorica, a prije toga sam tri godine radio u staračkom domu. I sad mi je stvarno odlično. Igrao sam nogomet godinama, cijeli život sam u nogometu, tako da mi je ovo više kao hobi nego kao posao – ističe Domagoj, koji nije jedini nogometaš u obitelji: - Sva trojica smo igrali nogomet. Luka je odustao nešto ranije, a Antonio i ja smo igrali nešto duže. Tko je bio najbolji? Objektivno? Ja! Ha, ha, ha - pohvalio se Domagoj bez lažne skromnosti. - Je, je, mora se priznati. Bio je i Antonio do-

bar, a Luki baš i nije išlo - potvrdila je mama. - Luka je prošao sve pozicije, od golmana do napadača, ali nigdje se nije uspio pronaći, ha, ha - dodao je Domagoj. Cure, naravno, ne igraju nogomet. - Ja studiram za tetu u vrtiću, u Petrinji, ali vidjet ćemo koliko će još godina proći da i postanem teta u vrtiću, ha, ha. A usput i radim u goričkom Klubu mladih - kazala je Daria. - Ja sam vaša buduća kolegica, studiram novinarstvo na FPZ-u. Odabrala sam smjer PR, tu se nekako i vidim u budućnosti - rekla je Mihaela.


368

35

PRIČA IZ KVARTA

NISU POD ISTIM KROVOM, ALI SVI ĆE SE OKUPITI OKO BLAGDANSKOG STOLA DOMAGOJ

DARIA

LUKA

MIHAELA

TATA ŽELJKO

MAMA GORDANA

ANTONIO

bri s tim nekim, ha, ha - dodala je Mihaela. Među poznatim ljudima, koji odavno znaju njihovu priču, nekako im je uvijek bilo lakše, jednostavnije. S vremenom postane malo dosadno odgovarati na slična pitanja. - Recimo, kad sam došla na faks, odlučila sam da baš i ne želim pričati o tome da imam još četvero blizanaca. Sve je to super, nemam problema s tim, ali ne da mi se da me ljudi pamte samo po tome. Iako, naravno da prijatelji s faksa to brzo saznaju, upišu u google i sve odmah vide. Normalno da je svima to na prvu zanimljivo, ali ispričaš im što imaš i brzo to prođe - priča Daria. Ima ih koliko hoćeš kad se krene ‘guglati’, toliko da su počeli odbijati sve pozive da budu u medijima. Osim, naravno, kad je Reporter u pitanju... - To da nas ima petero uvijek bude glavna vijest u društvu kad izađemo negdje u novinama ili na televiziji. Zadnji put je to bilo za 20. rođendan. I odmah krene: ‘Ajme, pa to si ti, hoću upoznati tvoju mamu, sve tvoje doma, moja mama se divi tvojoj mami, pa svaka joj čast...’ - priča Mihaela.

Mama Goga i dalje ne spava...

je obaveze shvaćala vrlo ozbiljno. Od malena je bila takva, a takva je ostala do danas. Kod nje postoji vrijeme kad se zeza, ali i vrijeme kad je iznimno ozbiljna. Ma u tim trenucima je nitko ništa ne smije ni pitati, ha, ha - završila je mama Mihaelin dio priče, a zatim krenula dalje: - Domagoj je vrlo savjestan, tu se nema što reći. A i tu sjedi pokraj mene, pa ne mogu ništa loše reći, haha. Daria je tu da nas sve zabavlja, ali i da nas pošteno razljuti kad joj dođe. Luka je dobrica, jako je vrijedan, ali u djetinjstvu je bio jedno od najživlje djece koje sam vidjela. Uh, najživlji od naše djece sigurno. A Antonio... On je samozatajan. Oduvijek je bio takav, on ima neki svoj đir. Evo, već je četvrtu godinu u Varaždinu, studira, povremeno dođe kući, ali kad i dođe, stalno nešto radi. Ne toliko zato što mora, nego jednostavno želi - istaknula je najbitnije mama Goga, uz još par rečenica dodatka: - Općenito, sva naša djeca su vrijedna, hoće raditi. I Domagoj, i Luka, i Antonio, ali i cure, čim su mogli, radili su preko student servisa, pa čak i preko učeničkog servisa prije toga. Uvijek su tražili mogućnost da nešto rade. Stvarno mogu reći da su svi izrasli u dobre ljude i kao roditelji možemo biti ponosni.

Manje djece, a ručak jednak...

Ovo troje djece, okupljenih oko stola, zadovoljno je kimalo glavom i smješkalo se čuvši mamine pohvale. Nego, kad smo već kod stola, oko njega je samo šest stolica... Kako to sad, uz vas sedam? - Još jedna je spremna, samo je priključimo, ništa ne brinite - nasmijao se Domagoj, a nadovezala se Mihaela: - Sad ih je još i puno, budući da Luke i Antonija nema, nas dvije smo često na faksu u vrijeme ručka, a Domagoj radi, često i putuje zbog posla. Ono što je nekad bilo svakodnevica, ručak za sedmero, danas je, eto, postalo raritet. I poseban doživljaj za cijelu obitelj. - Uspijemo se koliko-toliko skupiti nedjeljom, kad Antonio dođe iz Varaždina. Ako ne ode odmah nešto raditi, ako se poklopi da smo svi tu... A svih sedam se okupimo stvarno jako rijetko. Evo, nadam se da ćemo za Božić konačno uspjeti - poželjela je mama Gordana, na koju je uvijek otpadao najveći teret kad je trebalo napraviti obiteljski ručak. - Uvijek se kuhalo na veliko, od početka - počela je Goga, a ubacila se, pogađate, “zamjenska mama” Mihaela: - Sad nam je čudno jer uvijek ostane ručka... Nekih se navika, naime, teško

riješiti. Ili, u ovom slučaju, nekih normativa. - Navikli smo kuhati za sedmero ljudi, a kad smo se počeli sve više osipati, nastavili smo kuhati jednako, ha, ha. Ali dobro, barem ostane za drugi dan, pa ne moram baš svaki dan stajati za štednjakom. Stol je, naravno, uvijek pun. Prvo svih nas, a onda i hrane - opisuje Goga ručak u obitelji Prnjak.

Nema tolike kasice-prasice

Kako su godine prolazile, znali su ručkovi postajati još posjećeniji, još brojniji. Priključivale su se djevojke od braće, dečki od sestara... - O da, već smo prošli tu fazu, bilo je već na ručkovima i cura i dečki... - sa smiješkom priča mama dok se cure kreću simpatično crvenjeti, kao da im se ne sviđa baš naročito ova tema, valjda zato što su neki sudionici tih ručkova prošlost. - Ajde, nećemo računati bivše, ali zato postoje i sadašnji, a vjerojatno i budući, ha, ha. Ali nikad još nismo imali desetero djece za stolom, najviše ih je bilo devet. Luka i Domagoj trenutačno imaju ozbiljne veze, a ostalih troje zasad ne - preuzela je mama ulogu glasnogovornika za ljubavnu problematiku. Stiže božićno vrijeme, trenuci kad bi svi konačno trebali biti zajedno na okupu, barem što se tiče

Obitelj Prnjak rijetko je u kompletnom sastavu, ali okupit će se oko blagdanskog stola

braće i sestara. Dobrodošli su i svi ti “pridruženi članovi”, ali uloge su u blagdansko vrijeme već podijeljene. - Da, tu se sve zna. Dečki su zaduženi za uređivanje vani, oko kuće, a cure za unutrašnjost. Oko ručka smo najčešće svi, rade se i kolači, a bor uvijek kitimo svi zajedno. Obavezno se ide na polnoćku, pa se nakon nje nađemo doma, otvaraju se pokloni... Ako ih bude, naravno, ha, ha - priča Domagoj. E, to je poseban dio priče. I kad imaš jednog ili dvoje braće/sestara, pa još i roditelje, čovjeku je puno kupovati toliko poklona. No i tu su Prnjaci pronašli rješenje. - Još nismo došli u tu fazu da si međusobno kupujemo. Mama i tata kupe nešto svakome od nas, a nas petero zajedno kupujemo njima - objašnjava nam Daria, a mama spremno uskače: - To nam je sasvim u redu. Tako je od početka, nisu oni svi ni imali primanja, pa skupe iz nekih svojih kasica-prasica, pa gledaju kako će sve to pokriti... I onda je pao dogovor da oni zajedno kupuju njima, a mi svakome od njih. Tako je nekako i za rođendane.

Rođendan kao manja svadba

E da, tu su i rođendani. Odnosno, rođendan. Pet u jednom danu. - E, ni tu nema međusobnog kupovanja poklona, radije se svi nađemo i odemo zajedno proslaviti rođendan - kaže Daria, obiteljska zabavljačica koja je nekako najaktivnija kad se krene pričati o zabavama, proslavama, tulumima... A najbolji je, kažu, bio onaj za 18. rođendan. Bilo je to 2013., kad su braća i sestre postali punoljetni. - Za taj 18. rođendan smo iznajmili prostor, bilo nas je oko 70. To vam je izgledalo kao mala svadba – sjeća se Domagoj, a ubacuje se Daria: - Zapravo su nam svi rođendani bili zabavni. Kako su nam rođendani u lipnju, što je značilo i krajem školske godine, uvijek je bilo super vrijeme, super tulumi... U vrijeme prije nego što su ro-

đendanske proslave postali tulumi, oni su bili dječje zabave. Ali ne s puno manje sudionika. - Kad su bili manji, redovito bi dolazio cijeli razred, plus prijatelji s kojima su ostali dobri još od vrtića. Znalo je kod nas doma biti i po 35 djece. Imamo veliko dvorište, bilo je to jako veselo, tulumi bi trajali do dugo u noć. Pa još dođu i neki roditelji... Baš veselo. Ali moram reći da su to sve jako dobra djeca, jako fina generacija. Nikad se ni jedna čaša nije razbila, kamoli nešto drugo. Nekad je znao netko pasti, udariti se, ali nikad nije bilo ozbiljnih incidenata. Kasnije je bilo i malo racionalizacije, pa odlasci u McDonalds s 20ak prijatelja, a u srednjoj školi su već počeli slaviti vani, u izlascima - ispričala je mama. U šali kažu da bi u tim izlascima, kad su bili svi zajedno, pa onda još i prijatelji, Prnjaci i društvo ispunili pola kluba. Svi su oduvijek bili povezani. - Cure uglavnom imaju isto društvo, mi dečki baš i ne toliko... - počeo je Domagoj.

Braco, možemo i mi s tobom?

Niste valjda sumnjali da se i tu ubacila Daria, ipak je riječ o izlascima: - Mi uvijek možemo otići negdje s Domagojevom ekipom, dečki s našom. Evo, Domagoj zna sve moje frendice, Mihaela isto. Svi se mi zapravo međusobno družimo. Često Domagoj kaže da ide negdje na cugu, a nas dvije se odmah ubacimo: ‘A joj, jel možemo i mi’, ha, ha. Bratu je preostalo jedino priznati da tu nema pomoći. - A da, bude i toga, što da im radim... Uglavnom, shvatili ste, gdje su Prnjaci, tu je najčešće veselo. - Uvijek je, pogotovo u osnovnoj školi, bilo živo oko njih. Znalo se da je Prnjaka petero, da je uvijek veliko društvo - kaže mama. - Ako jedan od nas ostane dobar s nekim, znači da smo svi do-

Dobro, svaka mama se vjerojatno divi njihovoj mami, tako da su naučili živjeti s takvim pitanjima... Kao što je mama Goga, ta kojoj se svi dive, naučila živjeti život bez previše sna. Ajde, logično je da se majka petorki godinama ne naspava kad su djeca mala, mnogi se ni s jednim djetetom godinama ne naspavaju, ali pamti li onda barem kad se prvi put naspavala kad su djeca porasla? - Ma ne spava ni danas - brzo se ubacila Daria, a mama je samo slegnula ramenima: - Evo, sve vam je rekla, ne spavam ni danas... Brige su danas, jasno, bitno drukčije. Više ne plaču, sad idu u noćne izlaske. - Svaki put nas obavezno dočeka kad god izađemo van - dodala je Mihaela. Mamu posebno muči promet, vožnja. - Svi voze osim Mihaele, a kad su u pitanju auti... Uh, dok ne dođu doma, to mi je prestrašno priznaje Gordana, a sin Domagoj ipak priznaje: - Dobro, to ipak više vrijedi za cure nego za nas dečke. Mama će se, opet, s tim složiti samo djelomično. - Da, ali svejedno volim znati, za svih petero, kad su došli i da je sve u redu. Svašta čuješ i vidiš, naravno da si zabrinut - zaključila je ovu lijepu obiteljsku priču Gordana. Suprug Željko, drugi dio herojskog dueta roditelja, sve je pratio sa strane, diskretno. A kad je konačno došlo vrijeme da ih pustimo na miru, došlo je vrijeme i da roditelji odvoje nekoliko trenutaka za sebe. Djeca su, ovih troje prisutnih, odjurila za svojim obvezama. Ipak se petak poslijepodne polako pretvarao u petak navečer, a kad imaš 22 godine, zna se što to znači. Otišli su, kako i priliči jednoj ovako skladnoj obitelji, svi troje zajedno. Dobro, negdje usput krenuli su svatko na svoju stranu, ali to je samo privremeno stanje. Već sutradan opet su bili zajedno oko stola za šestero. Za kojim će, nadaju se svi, za Božić opet biti gužva. Tata, mama, dvije kćeri i tri sina. Prvo svi oko blagdanskog stola, zatim oko bora. A bijeli psić će, kao i u svakoj idiličnoj obiteljskoj slici, plesati negdje ispod nogu. I čekati svoj keksić. Marko Vidalina


368

37

SPORT

Ulaganja u sportsku infrastrukturu

Velikogorčki gradski stadion u svega četiri godine potpuno redizajniran S

vi oni koji redovito posjećuju događanja na gradskom stadionu primjećuju gotovo svakodnevne promjene u ulaganju u postojeću stadionsku infrastrukturu. Stalnim ulaganjima iz godine u godinu stadion je gotovo potpuno promijenio izgled i iznutra i iz vana. Dovršenjem terena sa umjetnom travom mnogo se toga promijenilo u pristupu i korištenju sportskih terena, pa je tako vrlo brzo saniran i prvi pomoćni teren. Još prije tri godine pamtimo blatnjav glavni teren na jesenskim utakmicama Gorice, dok je unatoč obilnoj kiši u studenome teren u tri utakmice u samo sedam dana

Uredi

ostao neoštećen. Svjedoci smo bili kako su vrijedne ruke djelatnika Ustanove za upravljanje gradskim stadionom u posljednjih nekoliko godina stalno tretirale glevni i pomoćni teren kvarcnim pijeskom, što je u konačnici urodilo plodom, a tereni danas mogu izdržati i vrlo zahtjevne vremenske (ne)prilike. Mnogo se toga promijenilo u posljednjih nekoliko godina. U cijelosti su obnovljene i opremljene novim namještajem i opremom sve klupske prostorije i svlačionice, na katu je uređena moderna kuhinja koja svakodnevno sprema obroke za igrače Gorice, a po završetku EURA U17 izvršena su i dodatna ula-

VIP

Svlačionice

Gorica i Ustanova zajedničkim sredstvima podižu standarde sportske infrastrukture ganja na stadionu postavom sjedalica u cijelosti na tribini zapad, te na gotovo jednoj trećini istočne tribine. Nešto ranije potpuno su preuređene prostorije VIP-a na zapadnoj tribini, a pred dovršetkom je i moderna teretana koja će od iduće godine na usluzi biti atletičarima i nogometašima. Osim kuhinje, za EURO je preuređena i mini konferencijska dvorana sa kompletnom potrebno opremom za video analitiku.

Nabavkom strojeva za održavanje terena gradskih stadiona u tijeku 2016. godine, investicija ove vrste uštedjela je sredstva gradskog proračuna koja su se svake godine trošila na vanjske usluge za održavanje odnosno aerifikaciju i tretiranje terena kvarcnim pijeskom, pa je od tada Ustanova za upravljanje gradskim stadionom osposobljena za samostalno izvršavanje ovakvih poslova. Sva ova ulaganja u stadionsku infrastrukturu prepoznata su i od strane Hrvatskog nogometnog saveza koji je HNK Gorici dodijelio organizaciju šest utakmica Europskog nogometnog prvenstva za igrače do 17 godina koje se u Velikoj Gorici igralo u svibnju, te u studenom

Kuhinja domaćinstvo u kvalifikacijskoj utakmici za prvenstvo Europe U21 reprezentacije Hrvatske protiv San Marina. Kroz ovakve projekte klub i Ustanova su od prihoda zakupa stadiona koji u takvim događanjima u cijelosti pokriva Hrvatski nogometni savez dodatno ulagali i u stadionsku infrastrukturu. Tako

su već ovoga ljeta postavljene sjedalice, a u tijeku iduće godine očekuje se i dovršetak toliko očekivane rasvjete na gradskom stadionu zahvaljujući potpori grada Velike Gorice koji je u proračunu za slijedeću godinu osigurao sredstva za istu. (tekst: RR, foto: Josip Škof i HNK Gorica)


38

368

SPORT

Završio jesenski dio II HNL

Gorica: Bod iz Solina za drugo mjesto

M

nogo je toga ostalo i ove jeseni i dalje unutar tradicija od kojih se Gorica teško može odmaknuti. Lučko je u studenom opetovano potvrdilo kako je za utakmice na velikogoričkom gradskom stadionu fortuna na njihovoj strani i sedmu godinu se momčad iz zagrebačkog predgrađa vratila neporažena iz Velike Gorice. Izjednačujući pogodak za Goricu postigao je Damir Žutić gotovo na isteku devedesetih i tako spasio momčad Ivana Preleca od poraza, a na kraju ipak veliki bod ostao je u Velikoj Gorici. Studeni je rijetko sretan mjesec za Goricu i to je još jedna od loših tradicija koje se ponavljaju. Iako je u samom otvaranju ciklusa utakmica u studenome Gorica odigrala i svoju možda i ponajbolju partiju kada je na svom terenu (04.11.2017.) doslovno razmontirala Novigrad rezultatom 5:2, bila je to jedina pobjeda Gorice u pretposljednjem mjesecu ove godine. Poraz kolo poslije u Sigetu od Hrvatskog Dragovoljca 1:0 dodatno je zabrinuo Ivana Preleca, a sve misli igrača i struke bile su usmjerene ka od-

gođenoj utakmici osmine finala nogometnog kupa Hrvatske u kojoj je Gorica čekala rijeku na svom stadionu.

Rijeka tek u nastavku slomila dobru Goricu

Aktualni državni prvak i branitelj naslova u Kupu nije u prvom poluvremenu uspio razbiti goričku obranu koja je odlično funkcionirala i u završnici akcija njeni igrači su bili za korak brži i otklanjali su nalete prvoligaša. Mreža se u prvom dijelu ipak zatresla, ona iza leđa vratara Andreja Prskala, nakon brze reakcije i udarca Leona Šipoša. Radost domaćih igrača i velikog broja navijača kratko je trajala, visoko podignuta zastavica pomoćnog suca označila je zaleđe i pogodak nije priznat. Nakon uvodnih minuta u drugom poluvremenu trener Matjaž Kek uvodi u igru Maria Gavranovića i to će se pokazati kao pobjednički potez. Brzu akciju Zorana Kvržića i Gavranovića završava Domagoj Pavičić pogotkom u donji kut za 0:1. To je bio prijelomni trenutak susreta i gosti su u završnici s još dva pogotka potvrdili svoju pobje-

du. Kvržić je u 81. dao loptu u for Charalamposu Mavriasu koji iz punog trka s korner linije ubacuje u peterac i Gavranović u padu zabija za 0:2. Treći pogodak je bila majstorija Kvržića koji je nakon prodora s desne strane s vrha kaznenog prostora dijagonalom pogodio suprotne rašlje.

Kup skupo koštao Goricu

Kup utakmica sa Rijekom skupo je koštala Goricu čiji su se igrači fizički i emotivno potpuno istrošili u ovoj utakmici, a Lučko je već slijedeće kolo iskoristilo nespremnost domaćih i uzelo bod. Slijedeća utakmica bila je mali derbi Gorice u Varaždinu, u kojem se velikogorička momčad nije uspjela vratiti na kolosjek neporaženosti, već je Varaždin kaznio sve nedostatke Gorice u toj utakmici sa tri pogotka u mreži Kahline. Drugo gostovanje u nizu Gorice donijelo je još jedan vrlo težak teren – onaj u Solinu, koji po momčad Gorice također nosi negativan predznak u svim dosadašnjim utakmicama. Iako bez Smolje, Ljubisavljevića, Žutića, Šipoša, i od ranije Matoševića momčad Ivana Preleca odigrala je hrabru utakmicu i opći je dojam da se tako stajalo u Varaždinu da bi rezultat sigurno bio povoljniji. Jak vjetar pomogao je domaći-

Gorica-Lučko foto David Jolić

Gorica-Rijeka foto David Jolić

Nenad Črnko kao predsjednik ŽNS-a kandidiran za Izvršni odbor HNS-a

Mnogo je tkoga napisano oko izbora predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza koji se održavaju 22. prosinca. Županijski nogometni savezi su bili dužni do 07. prosinca istaknuti svoje kandidate za tijela HNS-a koja se biraju na predstojećoj Skupštini. Izvanredna sjednica Skupštine Nogometnog saveza Zagrebačke županije održana je u srijedu 06. prosinca u prostorijama Plavog salona Gradskog stadiona u Velikoj Gorici. Dnevni red je imao samo jednu točku - Imenovanje predstavnika Nogometnog saveza Zagrebačke županije kao kandidata za Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza. Zastupnici 62 nogometna kluba jednoglasno su izabrali Nenada Črnka, predsjednika NSZŽ-a, kao kandidata za Izvršni odbor HNS-a. Protukandidata nije bilo. U kraćem obraćanju zastupnicima klubova predsjednik Črnko je obećao da će kao član najvišeg operativnog tijela Hrvatskog nogometa štititi interese klubova Zagrebačke županije. (tekst: RR, foto: David Jolić)

Momčad Ivana Preleca nakon 19. kola drži poziciju koja direktno vodi u I HNL

nu u prvom, a Gorici u nastavku utakmice. Niti jedna momčad se nije orijentirala na obranu pa smo u oba poluvremena gledali pokušaje s obje strane ne bi li se protivnička obrana dovela u poziciju da pogriješi. Iako u utakmici nismo vidjeli niti jedan pogodak ne može se reći da su gledatelji stadiona uz Jadro otišli nezadovoljni. Gorica se ovim bodom pozicionirala na drugom mjestu iza Dinama II, a ispred Dugopolja i Varaždina nakon njihovih poraza u Maksimiru odnosno Šibeniku. Nogometaši Gorice završavaju ciklus treninga 15. prosinca nakon čega ih čeka nešto više od tri tjedna pauze do priprema za proljeće koje će započeti sredinom siječnja.

Gorica-Rijeka foto David Jolić

Gorica privukla stranog investitora

Nakon 19. kola na velikogoričkom gradskom stadionu zasigurno ne kriju zadovoljstvo trenutnim plasmanom. Naime, na samom startu prvenstva u Gorici su isticali kako je plan u

ovoj godini zadržati poziciju u sredini tablice i promovirati što više mladih igrača. No, okolnosti su se promijenile ulaskom stranog kapitala u klub već u tijeku listopada, nakon čega su i ambicije narasle na razinu borbe za ulazak u I HNL. Kao što je poznato u rujnu je Skupština kao najviše klupsko tijelo dala zeleno svjetlo potpisivanju partnerskog Ugovora sa stranim partnerima koji kroz četiri godine omogućava inozemno ulaganje u najbolji gradski nogometni klub. Ova odluka je u mnogim segmentima okarakterizirana kao povijesna, a nakon sporazuma u klub su pristigli i strani igrači (Michal Maslowski (Le-

gija) i Henrik Ojamaa (Dundee) sa čijim dolaskom su i ambicije Gorice dodatno narasle. Kako smo do sada uspjeli doznati Gorica je do zaključenja ovoga broja raskinula sa Španjom i Pejićem, a do kraja godine bi trebala biti poznata i konačna situacija tko ostaje, a tko odlazi iz Gorice kao i imena novih igrača. Nakon što je na ovotjednoj sjednici gradskog vijeća dato zeleno svjetlo za dodatna ulaganja u infrastrukturu i rasvjetu velikogoričkog gradskog stadiona, kako sada stvari stoje, za najviši hrvatski nogometni rang natjecanja stadionska infrastruktura više ne bi trebala predstavljati prepreke.


368

39

SPORT

Trener Gorice o protekloj dionici prvenstva

Pozicija na tablici nam nameće ambiciozno proljeće S

igurno da je jedna od najkompetentnijih osoba za analizu jesenskog dijela sezone trener Gorice Ivan Prelec koji nam je kroz nekoliko odgovora na naša pitanja dao presjek jesenskog dijela i planova za proljeće. Dolazak na klupu Gorice za Trenera Preleca nije bila teška odluka ? Kada vam se, kao treneru, ukaže prilika za rad u organiziranom klubu kao što je Gorica, koji ima jasno određene kratkoročne i dugoročne ciljeve te viziju kako se želi razvijati u budućnosti, tada nema prostora za dvojbu. Upravo iz tih razloga je moja odluka za prelazak u Goricu i u seniorski nogomet bila bez zadrške. Kratak osvrt na jesenski dio sezone. Problemi, ali i pozitivne stvari koje su trenera Preleca pratile od trenutka preuzimanja momčadi ? Preuzeo sam momčad od trenera Klafurića u trenutku pozitivnog rezultatskog niza i iznimno dobre i pozitivne atmosfere unutar svlačionice i to mi je definitivno olakšalo prilagodbu. Bez obzira što su igrači doživjeli svojevrstan šok odlaskom trenera, smatram da je period prilagodbe kroz prvih nekoliko utakmica je bio vrlo dobar. Imali smo nekoliko neplaniranih ozljeda koje su nam remetile planove ali smo taj period odradili bez većih oscilacija i zadržali smo stabilnost. S obzirom na zaista velik broj utakmica (prvenstvo i kup) dogodio nam se pad forme u zadnjih nekoliko kola koji je direktno utjecao i na rezultate. U takvoj situaciji na ruku nam je išlo to što je liga stvarno izjednačena pa u tom periodu nisu ni naši konkurenti osvajali bodove sa kojima bi se odmaknuli od nas. Generalna ocjena čitave polusezone je pozitivna i u poziciji smo koja nam omogućuje da i dalje budemo konkurentni za gornji dio tablice i da ovisimo sami o sebi.

Ivan Prelec sa stožerom

U zadnja 4 kola prvenstva postoji realan dojam da je momčad posustala u samoj završnici ? Da, činjenica je da zadnja 4 kola igra nije bila na optimalnoj razini i to je direktno utjecalo na bodovni učinak. Sve je nekako krenulo sa Kup utakmicom protiv Rijeke gdje smo u pripremi te utakmice imali lošiju prezentaciju protiv Dragovoljca. Nakon te utakmice, gdje smo se fizički i psihički potrošili, imali smo slabiju prezentaciju protiv Lučkog. Međutim, niti jednu od te dvije utakmice ne bih označio kriznima, dok utakmicu u Varaždinu mogu označiti kao alarmantnu. Nakon te izvedbe smo se trebali zapitati i napraviti analizu nas samih, jer je način na koji smo izgubili bio ružan. Uvijek kažem igračima: „Nije problem izgubiti utakmicu, ali način na koji ju izgubiš je iznimno bitan.“, i smatram da je to utakmica koja se momčadi koja želi imati kvalitetan kontinuitet jednostavno ne može dogoditi. Duboko vjerujem kako će to biti samo jedna iznimka u ovoj sezoni. Na kraju moram pohvaliti momčad za homogeno i kompaktno djelovanje u zadnjem kolu na iznimno teškom gostovanju u Solinu jer smo na pozitivan način zaključili polusezonu. Možeš li izdvojiti pojedinca ili nekoliko igrača koji su iznijeli uspješnu polusezonu ? Bilo bi nepravedno isticati bilo kojeg pojedinca. Kada se uzme kontinuitet čitave prve polusezone, sve ono dobro što smo napravili rezultatski i kroz prezentaciju na terenu, iznijeli smo kao momčad. U tome u prilog ide i činjenica da se nitko nije istaknuo individualnim učinkom po pitanju golova ili asistencija, što znači da nismo ovisili o raspoloženom pojedincu već su pozitivni rezultati bili posljedica učinka svih igrača u kadru, tj. čitave momčadi.

Generalno imamo dobar rezultat i plasman, sada moramo odraditi kvalitetne pripreme i osnažiti momčad da bismo ostvarili sve planove u 2018.

Ivan Prelec u debiju u Lučkom

Ivan Prelec ?

Dojam o kvaliteti Druge lige

Ova je liga iznimno nepredvidiva, a samim time zahtjevna za sve nas. Razlike u kvaliteti su minimalne i nije iznenađenje ukoliko posljednje plasirana momčad pobijedi onu prvo plasiranu. Veći se dio momčadi fokusira na to kako ne-primiti gol, a ne razmišljaju toliko o razvoju igre po pitanju napada. To utječe na kvalitetu nogometne izvedbe, za koju smatram da bi mogla biti bolja, ali

je u drugu ruku to i zanimljivo jer daje notu nepredvidivosti. Vjerujem da su zbog nepredvidivosti utakmice zanimljive i gledateljima. Konkurencija puše za vratom, bodovna razlika je gotovo neznatna, koje momčadi budu najveći konkurenti Gorici u proboju prema Prvoj ligi? Gužva je bila u gornjem dijelu tablice kroz čitavu polusezonu. Kao što sam već i rekao, niti jedna momčad nema toliku kvalitetu da može napraviti oz-

Damir Grlić Luka Smoljo i Ivan Prelec biljan odmak od ostalih. One momčadi koje su se isprofilirale pri vrhu tablice su u kontinuitetu možda bile za nijansu bolje od ostalih. Mislim da će borba za vrh tablice biti izuzetno neizvjesna i vjerujem da će biti takva do samog kraja sezone. Oni koji su se za sada pokazali kao potencijalni favoriti za osvajanje lige su, osim Dinama II koji je van konkurencije, Varaždin i Dugopolje- obje momčadi koje imaju iskustvo i kvalitetu u momčadi te ambiciju za ulazak u viši rang natjecanja. Siguran sam da će druga polusezona biti izuzetno zanimljiva. Što nam nose zimske pripreme i imate li u kadru neke nove igrače u vidu pojačanja ? Na kojim mjestima u momčadi je trenutno Gorica deficitarna ili možda nije? Treniramo do 15.12., a onda slijedi pauza do 15.01. Igrači će prva dva tjedna imati odmor od bilo kakvih aktivnosti, nakon čega će raditi individualne prijelazne programe koje smo im pripremili, tako da dođu spremni za podražaje koji ćemo imati u pripremnom periodu. S obzirom da smo rezultatski u poziciji da se možemo boriti

za vrh tablice, paralelno su rasle i ambicije kluba. Sukladno tome ćemo tražiti kvalitetna pojačanja na pozicijama koje smatramo deficitarnima. Do sada je otišlo nekoliko igrača i ta mjesta će popuniti neka druga imena, sve ćete saznati na vrijeme. Odlasci igrača? Ako da, koji? Do sada smo se dogovorno razišli sa Tonijom Španjom i Marinom Pejićem kojima se ovim putem zahvaljujem na svemu što su napravili igrajući za Goricu. Postoji mogućnost još nekih odlazaka u sljedećim tjednima. Koja su osobna i klupska očekivanja trenera Preleca u proljetnom dijelu? Moja osobna a i klupska očekivanja su odraditi dobar pripremni period sa malo izmijenjenim kadrom, da nove igrače što prije adaptiramo i uskladimo s ostatkom momčadi. Vjerujem da ćemo, ukoliko zadržimo kontinuitet kvalitetnih igara i ukoliko nećemo imati velike oscilacije, imamo velike šanse da do kraja prvenstva budemo u borbi za prvo mjesto. (tekst: SR, foto: cityportal.hr)


40

368

SPORT

Odličan finiš Udarnika za visok plasman u III. HNL

K

ao debitant u vrlo ujednačenoj 3. HNL zapad sa čak 18 klubova, u kojoj igraju i renomirani klubovi sa Kvarnera i Istre, Udarnik je brilijantno zaključio jesensku polusezonu sa osvojenih velikih 31 bodova (od mogućih 51) što donosi četvrtu poziciju u redoslijedu. Krilovčani su 9 puta pobijedili, imaju 4 remija i isto toliko poraza uz gol razliku 34:24 i druga su najefikasnija momčad lige u jesenskoj dionici. Zasluge pripadaju svima u klubu; predsjedniku Filipu Gabelici, prije nekolioko godina idejnom pokretaču projekta zvanog 3. HNL, prvim mu suradnicima Ivici i Robertu Krmpotiću te ostalim samozatajnim članovima vrijedne Uprave, sportskom direktoru Darku Janječiću Žici i savjetniku mu Jurici Šimiru, stručnom stožeru na čelu sa trenerom Damirom Biškupom, predstavniku kluba Silviju Kranjcu, ekonomu Miri Haliliću, lječnici Sanji Kos, svim igračima, vjernim navijačima, a neka oproste oni koji možda nisu spomenuti jer bi potrajalo. Uvjek skromnog, a odličnog igrača i momka, kapetana momčadi Miju Šarića iz Kobilića, nemoguće je dobiti za intervju ali je tu spreman prvi zamjenik Jurica Kovačić. “Ispred momčadi, svima gore spomenutima veliko

hvala i čestitke. Bez njihovog ogromnog truda i odricanja mi na terenu teško bi uspjeli napraviti sjajan niz odličnih rezultata. Mogu slobodno kazati da je u klubu stvoreno pravo obiteljsko ozračje a momčad je prava klapa koja na terenu daje maksimum pa onda i neupitna kvaliteta dolazi do punog izražaja. Nije mala stvar činjenica da smo ponajbolji trećeligaški klub u Zagrebu i okolici jer su ispred nas samo jesenski prvak Vinogradar iz Mladine, Opatija i Krk a iza Udarnika ostali su negdašnji prvoligaši Zagreb, Segesta, Dubrava Tim Kabel, Pazinka, zatim renomirani Vrbovec,

Dugo Selo, Zagorec iz Krapine, Trnje, Maksimir, Vrapče, Špansko, Rudar iz Labina, Jadran Poreč i HAŠK”. U finišu jesenske dionice nanizali ste četiri pobjede. “Dobili smo Trnje 3:2, Zagorec u Krapini 2:0, doma Rudar iz Labina 4:0 i na kraju Jadran u Poreču 2:1. Još jedan je to dokaz da nas je trener Damir Biškup sjajno pripremio fizički ali i mentalno jer je prvenstvo trajalo čak 17 rundi pa čestitke zaslužuju i svi igrači koji su igrali ili bili u kadru: Domagoj Kranjčec, Petar Klenović, Matteo Kamenjašević, Marijan Grdenić, Dražen Ladović, Mislav Čun-

Jurica Kovačić predvodio odličnu momčad trenera Damira Biškupa

čić, Mijo Šarić, Ivan Čolić, Jurica Kovačić, Antonio Krsnik, Božidar Karamatić, Matej Kelava, Ante Džaja, Filip Hodak, Nikola Brajko, Lovro Šimić,

pa sam preselio trećeligašu Maksimiru gdje sam dvije godine igrao, stjecao neophodno iskustvo i na kraju bio kapetan momčadi kod trenera Rajka Vidovića i Stjepana Bašića”. Jurica je započeo karijeru u Buni sa 8 godina kao limač kod učitelja Stjepana Grđana i Zlatka Petraca. Slijedeća stepenica bio je Udarnik u mlađim pionirima s trenerom Mladenom Arbanasom Arčijem pa onda Gorica gdje ga je također vježbao Arči, pa Marijan Dužić, Zvonko Radoš. Jurica Kovačić je iz nogometne obitelji. Otac Franjo Pevec poznat je na gotovo svim amaterskim terenima (pa i onim drugima) po karakterističnom navijanju za “Turopoljce”, brat 16-godišnji Luka igra u Gorici kod trenera Pancirova dok se najstariji 25-godišnji Marko posvetio fakultetu. O

Josip Lučić, Stjepan Pralas, Tomislav Horvat, Filip Turkalj, Petar Krasnić, Domagoj Šoštarec, Josip Mihanović, Branimir Ramljak i Kristijan Brčić”. Jurica Kovačić je domaći dečko, odmah tu iz Vukomeričkih gorica. Još je vrlo mlad, tek mu je 23 ljeta. Strateg Biškup mlađi šalta ga gotovo po svim pozicijama u momčadi, gdje je u datom trenutko najpotrebniji, jer je Kova univerzalac. “Nemam ništa protiv ali ipak najbolje se osječam na zadnjem veznom u sredini. U drugoligašu HNK Gorici, gdje sam školovan u svim selekcijama, kod trenera Ilije Lončarevića forsiran sam na desnom boku a kroz dvije odigrane sezone vodio me i odlični strateg Samir Toplak koji trenutno uspješno vodi prvoligaša Inter iz Zaprešića. Na kraju nisam bio zadovoljan minutažom

pokeru muškaraca brine majka Božica i sigurno joj nije lako ali je sigurno sretna što ih ima. Što Jura u budučnosti očekuje od nogometa? “Živjeti sportski, trenirati i igrati što bolje mogu pa kako ispadne. Svaki nogometaš želi igrati u što jačoj ligi pa tako je to i meni cilj. Trenutno mi je u Udarniku odlično i razmišljam samo kako što bolje zaključiti sezonu. Uz nogomet pomažem i svojima u obiteljskom poslu. Samo neka zdravlje posluži”. Kova navija za Barcu i Messija a na upit o djevojci samo se nasmijao. Nismo željeli forsirati o detaljima, bit će vjerujemo prigoda nekad kasnije. Pitali smo također bi li se vratio u Goricu. Odgovor također nismo dobili ali uz osmjeh zamječena je ipak iskra u očima. Znate onu, da stara ljubav zaborava nema. Mato Paviša, foto: Nikica Topić


368

41

SPORT

POLET (B) - Kraj rezultatske krize na proljeće? Gradići

GRADIĆI - Jesen iz snova za nogomet u Gradićima Na trećem mjestu završili su Gradići polusezonu, najugodnije iznenađenje jeseni kojem da se nije dogodio kiks u derbiju protiv Ponikvi na vlastitom terenu u zadnjem kolu jesenski dio bi završili drugoplasirani sa malim zaostatkom za vodećim. Posebno treba spomenuti Zorana Tomčića trenera kojemu pripadaju ogromne zasluge za ovako odlične rezultate tijekom prvog dijela prvenstva, koji je kvalitetno ukomponirao momčad, trener čiji se potpis itekako vidi. Klub odlično funkcionira pod dirigentskom palicom predsjednika Ivana Galea, još od 2012. godine kada je zasjeo na čelnu poziciju kluba iz Gradića strpljivo i racionalno predsjednik Gale

gradi reputaciju kluba koji se tih vremena borio za opstanak u 1. Županijskoj ligi da bi trenutno Gradići slovili kao treće rangirani klub u turopoljskom nogometnom podneblju, odmah iza Udarnika i Gorice. Treća uzastopna sezona nastupa u ovom rangu izgleda je i najplodonosnija. - Mi jesmo neke stvari posložili u klubu no rezultat je ipak zasluga trenera i igrača. Dobra selekcija igrača za ovu sezonu bila je presudna. U ove tri sezone nastupanja u ovom rangu prošli smo ipak neku školu tako smo i drukčije pristupili u samom početku što se odnosi na natjecanje. Iako smo treći želimo se osigurati sa nekih 40 bodova gdje bi imali sigurnost. S obzirom na prikazano do sada

Ivan Gale - Gradići vjerujem da nećemo imati problema u tom smislu. Svi igrači i nadalje ostaju u klubu. Stvorili smo neku sigurnost prema financijama zahvaljujući sponzorima koji nas prate i vrlo smo transparentni prema njima, klub ne živi u oblacima i obećanjima

koja nisu realna. Po meni realno je očekivati da ostanemo pri vrhu - optimističan je predsjednik Gale. Imaju li Gradići ambicije za nešto više ili je to maksimum što se odnosi na rang natjecanja ? - Naš najveći problem je infrastruktura, problem pomoćnog terena. Imamo puna klinaca koji treniraju pa kad dođe loše jesensko vrijeme njih dosta odustaje zbog terena, jednostavno djeca idu gdje su bolji uvjeti. Infrastruktura nam je vrlo bitna da se održi i status u ovoj ligi. Ipak s obzirom na uvjete mislim da je ova liga naš maksimum. Ovim putem iskreno se zahvaljujem našim navijačima koji su velika podrška našim igračima kako doma tako i na gostovanjima - rekao je na kraju veliki entuzijast i prvi čovjek nogometnog kluba iz Gradića. Zaključno, u Gradićima mirno čekaju proljeće, svjesni prednosti i kvalitete koju imaju. Tekst i foto: Vitomir Štuban

Polet spada u kategoriju najvećeg polusezonskog razočaranja turopoljskih klubova. Nalaze se na pretposljednjem mjestu četvrtoligaške prvenstvene ljestvice, ostvarili su tek dvije pobjede te tri neriješena rezultata dok je u deset utakmica poražen. Poletu su nužne promjene ako se želi spasiti od ispadanja, Ivica Markuz - Polet zimska stanka je duga i daje mogućnost da čelniš- ska pozicija i dalje zjapi pratvo kluba nađe odgovarajuća zna, postavlja se pitanje kada rješenja za klub. Svjestan je će Uprava kluba proglasiti i klupski predsjednik Ivica nasljednika Milana MatanoMarkuz kako je momčad sa vića koji je klub napustio pobuševskog Zvrnika jesenas slije neuspješne polusezone. - Ime novog trenera javnost potpuno podbacila. - Svakako, vjerovali smo će saznati uskoro, ne bi sad predugo u nešto do čega nije još ime iznosili u javnost jer došlo. Moram priznati da je on mora odraditi neke stvari bilo krivog izbora igračkog sa dosadašnjim klubom. Nakadra na početku prvenstva ravno da ćemo sa njim dogojer neki igrači su podbacili, voriti profil igrača za mjesta previše ozljeda i sreće koja koja su nam kritična u momnam je okrenula leđa u dosta čadi kod odabira pojačanja utakmica. Već smo poduzeli pojasnio je prvi čovjek kluba. Analizirajući situaciju koja neke korake, promjena trenera je sigurna kao i dolazak je dovela do rezultatske krize pojačanja, treba nam pet kva- predsjednik Markuz i njegolitetnih igrača koje imamo va Uprava vjeruju da će na u fokusu - rekao je uvodno proljeće teška vremena biti iza njih. predsjednik kluba Markuz. Budući da Poletova trenerTekst i foto: Vitomir Štuban

Razgovarali smo sa trenerom Dinamo Hidrela

Dinamo Hidrel želi jači rang za jubilej 70 godina od osnutka Turopoljac 33 boda, Dinamo Hidrel 32, Sava Sop Hrušćica 30, Sloga Križ 30.. Tako izgleda redosljed vodećih momčadi u 1. Županijskoj ligi istok nakon prvog dijela prvenstva (jesenske dionice). Očito, ljubitelje amaterskog nogometa širom istočnog dijela Zagrebačke županije čeka super zanimljivo proljeće i neizvjesne utakmice za ulazak u viši rang - Jedinstvenu županijsku ligu. Trener Dinamo Hidrela iskusni Stiven Žitnik rezimira: “U novo prvenstvo krenuli smo ambicijom da nastavimo kontinuitet dobrih igara i rezultata iz prošle sezone 2016/2017 i da budemo pri vrhu tablice. Pobjedom u Kobiliću 2:0 završili smo prvi dio prvenstva i osvojili naslov vice prvaka s bo-

dom manje od prvog Turopoljca. Sa te pozicije možemo mirno čekati proljeće i pokušati napasti sam vrh. Imamo kvalitetnu i iskusnu momčad a uz koje pojačanje, kvalitetne zimske pripreme i nastavak dobre atmosfere u svlačionici, prvo mjesto nije neostvarivo”- naglašenim optimizmom započeo je razgovor Žitnik. Hidrel je jesenas 10 puta pobjedio, dva puta remizirao i tri puta izgubio uz gol razliku 28:13. “Zadovoljan sam učinkom a mogli smo i bolje. Još bole i peku domaći poraz od Kloštra te gostujući od Sloge u Križu i Dubrave Vrbovečke. Mnogo toga tu nije išlo kako je planirano i moralo, ne samo našom zaslugom, pa nam je

izmakla titula prvaka prve dionice prvenstva. Osjetilo se i neigranje od 5. kola nadalje našeg prvog golgetera Vedrana Novosela koji je otišao u Irsku. Osim toga dali smo priliku afirmacije osmorici naših 17-godišnjih juniora. Zavidnu minutažu dobili su Blažević, Kuzmić, Troha i Žugaj (bili su i strijelci) a nešto manju Španiček, Milković, Slivak i Jurišić” – govori nam Žitnik uz naglasak da posebnih imperativa rezultata nema od strane nove Uprave koja je ustoličena ljetos. “U Dinamo Hidrelu sam 20 mjeseci i zadovoljan sam. Već drugu sezonu imamo kontinuitet dobrih igara i pobjeda pa se borimo za sam vrh tablice. Imam odlične dečke u

Stiven Zitnik - Dinamo Hidrel momčadi, dobre igrače, pozitivce, a što je najvažnije i vrhunske ljude. Također uz momčad su i sveprisutni ljudi iz Uprave Jadranko Lucin, Ilinko Duvnjak, tajnik Darko Ku-

čan i predsjednik Goran Matić. Uz gore spomenute mlade igrače za Dinamo Hidrel jesenas su još igrali Hrvoje Bradić, Mario Gligorević, Josip Risonjić, Saša Sabljak, Ivan Jambrešič, Mate Sabljo, Petar Godinić, Miro Milanščak, Marko Rus, Amel Pudić, Filip Đuksi, Ivan Horvatić, Darko Kučan, Ivan Balenović, Dominik Mršić, Petar Vukadin, Ivan Nikić i Josip Duvnjak. Strijelci su bili Mršić (9 pogodaka), Marko Rus (6), Novosel (3), Đuksi (2), Žugaj (2), Kuzmić, Blažević, Godinić, Troha, Milanščak i Horvatić” - rasporedio je Stiven zasluge za vrijedne rezultate a visoke ambicije argumentirao. “Dinamo Hidrel po mojoj procjeni ima sve za jači peti rang ili

Jedinastvenu županijsku ligu. Tu je kvalitetna i iskusna momčad a uz pokoje pojačanje ove zime (prvenstveno napadač) i uz nastavak dobre atmosfere u svlačionici, kod ljudi koji vode klub i među navijačima, prvo mjesto je realnost. Infrastruktura je također na visini a imamo i pet selekcija mladeži što baš i nema mnogo klubova u šestom rangu. Struka i igrači će na prolječe uraditi sve da budemo prvi a onda je na Upravi kluba da nas kvalitetno poprati” - ne skriva velike ambicije strateg Hidrela Stiven Žitnik. Slijedeče godine Dinamo Novo Čiče slavi jubilej 70 godina od osnutka. Prvo mjesto i jači rang idealno bi se uklopili u proslavu. Tekst i foto: Mato Paviša

MRACLIN - Trener Vlado Horvat spasio polusezonu Mraclin je jesen završio na osmom mjestu. U prvenstvo ga je uveo trener Emil Družić gdje nakon nekoliko zaista loših kola Mraclin tone na ljestvici ravno do dna. Za prvog čovjeka struke na kormilo posrnulog kluba dolazi Vlado Horvat. Kakav je to imperativ preuzeti demoraliziranu momčad, koja je tada imala jedan osvojeni bod. - Nisam tada puno znao o momčadi Mraclina, na prijedlog predsjednika Gorana Vukašinca i člana Uprave Davora Galekovića Šere do konačne odluke prošlo je gotovo dva tjedna, bio sam na

vagi. Nisam poznavao neke igrače Mraclina previše, usporedo sam kontaktirao neke igrače koji tada nisu imali klubove, primili smo se posla, naravno oni koji su bili spremni. Neki zbog privatnih obveza nisu mogli trenirati, neki su pak bili nezadovoljni minutažom na utakmici, nijma smo se zahvalili na dotadašnjoj suradnji. Momčad se polako ali sigurno počela dizati, na travnjaku su počeli pokazivati kvalitetu i samouvjerenje, i što je najvažnije rad je dolazio na naplatu. U igračkom kadru sam stvorio okosnicu momčadi od nekih osam igrača - pojasnio je Vlado Horvat. Drugi dio jesenske polusezone

može se itekako ocijeniti uspješnim, nadasve zbog učinka od 7 pobjeda i jedan remi gdje se odmaklo od opasne zone na tablici. Sve je to iznijela momčad, ima li pojedinaca koje trener Vlado Horvat želi naglasiti. - Zasluga je to svih igrača, postali su klapa. Nitko nije previše iskakao u prvi plan. Možda bih naglasio da mi je odlično odigrao Dolibašić koji je prije toga polusezonu izbivao sa travnjaka. Svakako je tu i povratak Anđelka Domitrovića koji je izbivao u početnom dijelu prvenstva - rekao je mraclinski trener, a razmišlja li momčad iz Nove grabe o možebitnim pojačanjima

Vlado Horvat - Mraclin za proljeće ? - Kad bih mogao dobiti jednu pravu špicu i pravog špilmahera

na sredini kako kaže gospodin Zaloker, čovjek od kojeg sam najviše naučio u nogometu, nešto što je Mraclin imao u Krpačiću i Dandiću ranije - želja je trenera Horvata. Trenutno sredina tablice zasigurno će igrače još više motivirati na proljeće kada imaju još bolji raspored da prvenstvo završe prema vrhu prvenstvene ljestvice. - Zaostatak sa početka prvenstva učinio je svoje, realno gledajući teško je dostići vodeće. Pritiska nemamo, igramo kako bi se reklo za dušu. Vjerujem da ovu sezonu na kraju možemo završiti barem treći - želja je mraclinskog stratega Horvata.

Iskusni trener Vlado Horvat je dobro sve posložio, rezultati su najbolja potvrda. Zasigurno treba nadodati da su ovakvi odlični rezultati proizašli i van svlačionice gdje se igrači slažu i druže. Bez takvog vedrog i pozitivnog duha sve ovo, naravno uz kvalitetan rad ne bi uspjelo. Zadnju ovogodišnju klupsku aktivnost nogometaši Mraclina odradili su proteklog vikenda kada je u odličnoj atmosferi odrađeno fotografiranje za kalendar i sportske iskaznice sa članovima Uprave na Grabi uz neizostavan domjenak za kraj godine. Vitomir Štuban


42

368

SPORT

Jedinstvena županijska nogometna liga

Lukavec jesenski prvak Rezultati, redosljed 

06. kolo (25./26.11.2017.): Lukavec – Laduč 3:0, Rakovec – Gorica II 1:5, TOP (Kerestinec) – Lomnica /Donja Lomnica) 3:0, Sutla (Šenkovec) – Klas (Mičevec) 2:1, Bistra (Bistra Donja) – Rugvica 7:0, Vatrogasac (Zdenci Brdovečki) - Dinamo (Jakovlje) 1:0, Jamnica (Pisarovina) - Sloga Su-Za (Orešje) 3:1, Strmec (Bedenica) – Kupinec 0:2. Redoslijed: 1. Lukavec 36 (15 11 3 1 35:10), 2. Bistra 34 (15 11 1 3 36:8), 3. Sutla 31 (15 9 4 2 41:16), 4. Gorica II 30 (15 8 6 1 48:21), 5. Dinamo (J) 25 (15 7 4 4 32:18), 6. Laduč 25 (15 8 1 6 28:31), 7. TOP 23 (15 6 5 4 20:16), 8. Rakovec 20 (15 6 2 7 21:27), 9. Vatrogasac 20 (15 5 5 5 17:26), 10. Lomnica 17 (15 5 2 8 18:37), 11. Kupinec 15 (15 4 3 8 21:31), 12. Jamnica 15 (15 4 3 8 23:34), 13. Klas 13 (15 3 4 8 19:27), 14. Rugvica 11 (15 2 5 8 28:47), 15. Strmec 10 (15 3 1 11 19:40), 16. Sloga Su-Za 9 (15 2 3 10 17:34).

NK Klas nije dobro odigrao završnicu polusezone

HNK Gorica II je najefikasnija momčad u ligi

U

utakmicama odgođenog 6. kola nije se desilo ništa iznenađujuće, favoriti su sigurno osvojili bodove i učvrstili svoje pozicije na vrhu poretka.

Jesenski prvak

Lukavec je odigrao sjajnu polusezonu i okitio se titulom najbolje momčadi u prvom dijelu prvenstva. Nakon poraza u 1. kolu u Rakovcu (1:2) Lukavčani

su nanizali 11 pobjeda i 3 neodlučena ishoda! Doma su pobijedili izravne oponente za prvo mjesto Bistru (2:1) i Sutlu (2:0) te odigrali neodlučeno s Goricom II na neutralnom terenu u

Josip Mihanović (NK Lukavec) Velikoj Mlaki. Na ovim stranicama je već napisano da Lukavec svoju igru bazira na granitnoj obrani, disciplini i vjerovanju da se mogu nositi sa svim suparnicima. Trener Siniša Mioković ljetos je ispravno odabrao i odlično fizički pripremio momčad, povremeni pojedinačni izostanci zbog kartona nisu remetili niti fizionomiju momčadi ni ritam igre. Pobjeđuju timski, ali se ističu i pojedinačnim učincima.

Gorica II

Gorica II je u prošlom prvenstvu olako prokockala mogućnost da se kvalificira u viši rang, a nakon ove jeseni u minusu je 6 bodova iza vodećeg Lukavca. Najefikasniji napad u ligi nije bio dovoljan za višu poziciju, jer je njegovu učinkovitost i protiv slabijih suparnika devalvirala obrana. Trener Perica Vidak će vjerojatno uspjeti na

NK Lukavec - jesenski prvak

Ivan Hladni (NK Lukavec)

Juraj Spudić 11 (HNK Gorica II) zimskim pripremama otkloniti nedostatke u zadnjoj liniji, ali nije sigurno da će u proljetnom dijelu prvenstva imati na dispoziciji igrače koji bi mogli biti prevaga u težim utakmicama. Bez poboljšanja ta dva segmenta Gorica II nije realan kandidat za prvo mjesto. David Jolić

Prva županijska nogometna liga – skupina Istok

‘’Sve je isto k’o i lani’’

Rezultati, redosljed 

NK Mraclin-7 pobjeda i remi u posljednjih 8 utakmica

J

esenska polusezona okončana je identično kao i prije godinu dana: na vrhu se nalazi dvojac Turopoljac i Dinamo Hidrel! U odgođenim utakmicama 6. kola Kučani su poraženi u Sop Hruščici i njihova prednost se istopila samo na jedan odnosno četiri boda u odnosu na najbliže pratitelje. Ipak, odigrali su odlično prvi dio prvenstva, iako im igra nije uvjerljiva kao prošle godine. Dinamo Hidrel je također ostao na nivou prošlogodišnje jeseni, jedino su u sredini imali tri poraza na gostovanjima. Vodeći tandem će u borbi za naslov prvaka imati vrlo ozbiljne suparnike u Savi odnosno Slogi, prednost je što mu oba suparnika dolaze u goste.

Apsolutni hit druge polovice jeseni je Mraclin, koji je nakon prvih sedam odigranih utakmica bio bez pobjede i s jednim bodom, a onda je s trenerom

NK Dinamo Hidrel ima najsigurniju obranu

NK Turopoljac je naefikasnija momčad jeseni

Vladom Horvatom u posljednjih osam susreta zabilježio 7 pobjeda i jedan neodlučen ishod! Serija od 22 boda katapultirala ga je s posljednjeg mjesta u gornji dio tablice na 8. mjesto. Perfektna preobrazba! Ostali klubovi iz NSVG-a poredali su se jedan do drugoga u donjem dijelu poretka. Buna je udaljena od začelja, ali ostali će se morati potruditi i puno bolje igrati da bi osigurali ostanak u ovom društvu. David Jolić

Petar Milatović (NK Turopoljac)

06. kolo (25./26.11.2017.): Sava (Sop Hruščica) - Turopoljac (Kuče) 3:1, Vatrogasac (Kobilić) - Dinamo Hidrel (Novo Čiče) 0:2, Mraclin - Dubrava (Vrbovečka) 4:0, Buna (Mala Buna) - Mladost (Obrezina) 3:0, Lonja (Lonjica) - Ban Jelačić (Vukovina 5:2, Oborovo 74 - Meštrica (Gornja Lomnica) 3:0, Kloštar (Kloštar Ivanić) – Sloga (Križ) 3:2, Zvekovac – Brcko (Božjakovina) 3:1. Redoslijed: 1. Turopoljac 33 (15 10 3 2 47:19), 2. Dinamo Hidrel 32 (15 10 2 3 28:13), 3. Sava 30 (15 9 3 3 39:15), 4. Sloga 30 (15 10 0 5 35:18), 5. Kloštar 26 (15 8 2 5 27:26), 6. Lonja 24 (15 6 6 3 35:25), 7. Brcko 24 (15 7 3 5 18:26), 8. Mraclin 23 (15 7 2 6 29:26), 9. Dubrava 22 (15 7 1 7 25:24), 10. Buna 20 (15 5 5 5 27:20), 11. Zvekovac 15 (15 5 0 10 9:39), 12. Vatrogasac 14 (15 4 2 9 21:33), 13. Ban Jelačić 13 (15 4 1 10 19:35), 14. Meštrica 12 (15 3 3 9 19:26), 15. Oborovo 74 12 (15 3 3 9 24:32), 16. Mladost 11 (15 3 2 10 15:40).


368

43

SPORT

2. HRL(ž) skupina Zapad – 11. kolo

Premijer liga rukometaša – 11. kolo

Gorica u rezultatskoj krizi Udarnik na 10. mjestu

R

ukometaši Gorice poraženi su u susretu s Dubravom, iako je ishod mogao biti i povoljniji za domaćina. Gorica je u završnici susreta došla u vodstvo (34:33, 56’40’’), imala igrača više i situaciju koju bi trebala moći kontrolirati. Sve to nije bilo

Utakmicama posljednjeg 11. kola (9./10. prosinca) završen je jesenski dio prvenstva, Udarnik je u Zagrebu izgubio od Lokomotive II i plasirao se na 10. mjesto. Jesenski dio prvenstva nije protekao prema predviđanjima i očekivanjima nakon dugih ljetnih priprema, jer odlazak Josipe Nuić u Ivanić (1. liga), na kojoj je uglavnom građena ‘vizija klupskih arhitekata’, ohladila je ambicije za visoki plasman. Osvojeni su bodovi doma kontra Arene i Siska (bez Nuić) i pobjede protiv Senie i Rovinja, u gostima nije osvojeno ništa. Istini za volju, trenutno mjesto na tablici i nije tako loše, jer Udarnik je bodovno (6 bodova) podjednako udaljen od 11. mjesta (Arena 2 boda) i 4. pozicije (Zaprešić 14 bodova). Znači, ima prostora za napredak prema vrhu, a teško je povjerovati da bi dvije posljednje plasirane ekipe, Arena odnosno Sisak (u jesenskim izdanjima), mogle ugroziti Udarnikovu poziciju. David Jolić

Rezultati, redosljed 

11. kolo (09./10.12.2017.): Gorica – Dubrava (Zagreb) 34:35, Karlovac - Poreč 29:20, Zamet (Rijeka) – Varaždin 19:27, Vinkovci - Sesvete 29:24, Umag – Metalac (Zagreb) 31:22. Redoslijed: 1. Dubrava 15 (11 7 1 3 345:332), 2. Poreč 15 (11 7 1 3 273:264), 3. Varaždin 13 (11 6 1 4 308:287), 4. Vinkovci 13 (11 5 3 3 281:282), 5. Umag 12 (11 6 0 5 287:266), 6. Karlovac 10 (11 5 0 6 295:299), 7. Gorica 9 (11 4 1 6 314:309), 8. Sesvete 9 (11 4 1 6 291:312), 9. Zamet 8 (11 4 0 7 282:299), 10. Metalac 6 (11 3 0 8 290:316).

HRK Gorica – RK Dubrava 34:35 (18:19)

Velika Gorica. Dvorana srednjih škola. Gledatelja 150. Nedjelja, 10.12.2017., 17:30 sati. Suci: Tomislav Cindrić i Robert Gonzurek (oba iz Osijeka). Nadzornik: Zlatko Ladić (Sračinci). GORICA: Sladoljev (10), N. Lončar, J. Dijanić, Ceković 3, Laljek 9(2), Matić 8, Pušić, Nedić, Božiček, Vladušić 2, Čavar 9(1), Žarković 3, Horvačić, Barišić. Trener: Hrvoje Pekera. DUBRAVA: D. Grahovac (7), Marković (1+1), Šutalo, Kelemen, Pleš, Volar 3, Šuker, Vida 3, Vinković 4, Maričić 3, Samardžić 7(6), Medić 6, Godec 1, M. Grahovac, N. Grahovac 5, Buneta 3. Trener: Vlado Šola. Sedmerci: Gorica 5(3), Dubrava 6(6). Isključenja: Gorica 4 minute, Dubrava 12 minuta.

dovoljno niti za jedan bod, jer Dubrava je u finišu postigla dva pogotka, a vratar Grahovac je u posljednjim sekundama skinuo udarac Čavara s krila za veliko slavlje igrača zagrebačke momčadi (34:35). To je bio već četvrti minimalni

poraz Goričana ove jeseni i to je jedan od glavnih razloga njenog trenutačno sedmog mjesta na prvenstvenoj ljestvici. Paradoksalno je da su nositelji igre goričke momčadi (Laljek, Čavar, Matić, Ceković, vratar Sladoljev) u vrlo dobroj, čak odličnoj formi, ali

Rezultati, redosljed 

11. kola (09./10.12.2017.): Lokomotiva II (Zagreb) – Udarnik 26:21, Murvica (Crikvenica) – Samobor 26:17, Senia (Senj) - Rudar (Labin) 30:31, Zaprešić - Zamet II (Rijeka) 30:30, Sloga (Sveta Nedjelja) – Rovinj 31:32, Arena (Pula) – Sisak 33:32. Redoslijed: 1. Murvica 21 (11 10 1 0 322:234), 2. Rudar 18 (11 9 0 2 330:277), 3. Zamet II 15 (11 7 1 3 322:297), 4. Zaprešić 14 (11 6 2 3 317:295), 5. Lokomotiva II 12 (11 6 0 5 314:297), 6. Sloga 12 (11 6 0 5 285:281), 7. Samobor 10 (11 5 0 6 272:256), 8. Rovinj 10 (11 4 2 5 316:357), 9. Senia 9 (11 4 1 6 311:326), 10. Udarnik 8 (11 4 0 7 324:328), 11. Arena 2 (11 1 0 10 231:329), 12. Sisak 1 (11 0 1 10 261:328).

Mihaela Lukinić

momčad to ne uspijeva pretvoriti u bodovni kapital. Gorica u slijedećem 12. kolu ide u goste Poreču (16. prosinca), a onda se prvenstvo prekida i nastavlja se 10. veljače 2018. godine. David Jolić

Prva liga košarkaša – 7. kolo

Lakoća pobjeđivanja košarkaša Gorice Košarkaši Gorice sedmom pobjedom u nizu i dalje uvjerljivo opravdavaju svoju ulogu velikog favorita za povratak u A1 ligu. U 7. kolu uvjerljivo su u Zagrebu nadigrali dotad neporaženog Agrodalma s 24 poena razlike. Najučinkovitiji kod Gorice bili su Mašić s 24 poena te Baković i Ćubela po 14. U idućem 8. kolu Gorica igra doma protiv Rudeša (16. prosinca) i onda se prvenstvo prekida do 13. siječnja 2018. godine. David Jolić

Rezultati, redosljed 

07. kolo (09.12.2017.): Agrodalm – Gorica 69:93 (17:23, 20:28, 18:21, 14:21), Pula 1981 – Bosco 70:72, Grafičar – Universitas 83:75, Rudeš – Podravac 88:80, Kvarner 2010 – Istrauni 113:111 (nakon dva produžetka), Šanac Karlovac – Borovo. Redoslijed: 1. Gorica 14 (7 7 0), 2. Agrodalm 13 (7 6 1), 3. Bosco 13 (7 6 1), 4. Rudeš 12 (7 5 2), 5. Universitas 11 (7 4 3), 6. Kvarner 2010 11 (7 4 3), 7. Istrauni 10 (7 3 4), 8. Podravac 9 (7 2 5), 9. Grafičar 9 (7 2 5), 10. Šanac Karlovac 9 (7 2 5), 11. Borovo 8 (7 1 6), 12. Pula 1981 7 (7 0 7). 06. kolo (02.12.2017.) KK Gorica – KK Pula 1981 86:54 (21:14, 27:8, 22:15, 16:17) Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja 70. Subota, 02.12.2017., 18 sati. Suci: Franko Gracin, Mladen Vukojević i Ivan Dundović (svi iz Zagreba). GORICA: Jukić, Majcunić 10, Mikolaš, Petrović 24, Prgomet 9, Mašić 16, Šipušić, Penić 8, Papac (cap.) 6, Baković 6, Ćubela 1, Mikšić 6. Trener: Ivan Sesar. PULA: Dubroja 3, Gržinić, Blažević 12, Anderson 11, Božić (cap.) 6, Rakić 10, Dojkić 12, Zvijerac. Trener: Branimir Pavić.


44

368

SPORT

2. Lucijski seniorski malonogometni turnir

Prva liga odbojkašica – 10. kolo

Azena vrlo dobra

Udarnik premoćni pobjednik

O

dbojkašice Azene su nakon iznenađujuće pobjede u 9. kolu u gostima kod Drenove (3:1) s

nova tri boda u susretu protiv Zadra stvorile realne preduvjete da u posljednje četiri utakmice osnovnog dijela pr-

ŽOK AZENA – OK ZADAR 3:0 (25:16, 25:20, 25:23)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja 60. Subota, 09.12.2017., 19 sati. Suci: Antonio Pavičić i Ksenija Jurković (oboje Sisak). Delegat: Vinko Dobrić (Zagreb). AZENA: Dora Ivanković (L), Žaklina Baković, Anamarija Knezović, Valentina Radoš, Maja Skorin, Doris Kliman, Ema Ivanković, Petra Dodić (L), Tara Perović, Mila Lukić (cap.), Lucia Pokrajčić, Ana Visković. Trener: Nikola Jugo. ZADAR: Ana Sunara, Kristina Golem, Vana Mrduljaš, Josipa Marković, Lucija Pavin (cap.), Iva Doljanin, Antonia Andrijašić, Ivona Peša, Mia Erlić, Franka Volpi Kobal (L), Lucija Tončić. Trener: Robert Kresoja. Pomoćni trener: Domeniko Kresoja. Rezultati (09.12.2017.): Azena – Zadar 3:0, Kostrena - Brda (Split) 0:3, Đakovo – Enna Vukovar 2:3, Rockwool (Rovinj) - Drenova (Rijeka) 0:3. Redoslijed: 1. Brda 28 (10 10 0 30:7), 2. Vukovar 25 (10 9 1 27:8) 3. Drenova 21 (10 7 3 24:12), 4. Zadar 16 (10 5 5 18:16), 5. Azena 13 (10 4 6 19:21), 6. Đakovo 11 (10 3 7 15:22), 7. Kostrena 6 (10 2 8 7:26), 8. Rockwool 0 (10 0 10 2:30).

venstva izbore plasman na 4. mjesto i tako izbjegnu doigravanje za ostanak u Prvoj ligi. Uz odličnu formu Azena ima i vrlo povoljan raspored, jer se u posljednja tri meča (nakon zimske pauze) sastaje protiv klubova (Kostrena, Đakovo, Rockwool) koji su slabije plasirani od nje. Susret protiv Zadra, izravnog suparnika za 4. mjesto, pokazao da je trener Nikola Jugo u kratko vrijeme napravio dosta na kvaliteti igre u svim segmentima, a posebna značajka je da nije fokusiran samo na nominalno prvu postavu, nego prema stanju (rezultatskom) na parketu pravovremeno reagira i rotira. Azenašice su tako u trećem setu protiv Zadra demonstrirale veliku dozu samopouzdanja kada je suparnik vodstvom (7:11, 11:15, 17:20, 20:22) prijetio da utakmicu produži u četvrti set. Domaće su bez kompleksa u nezadrživom naletu serijom 5:1 zaključile set za maksimalnu pobjedu. Azena u posljednjem kolu (16./17. prosinca) prije zimske pauze igra u Splitu protiv vodeće ekipe Brda, koja je dosad ostvarila maksimalan učinak od deset pobjeda. David Jolić

Drugi Lucijski seniorski malonogometni turnir u organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Velike Gorice i Nogometnog saveza Velika Gorica odigran je na terenu Panadić sporta u subotu, 09. prosinca 2017. godine. Sudjelovalo je svih 17 seniorskih momčadi NSVG-a, igrano je 2x15 minuta, a sudili su suci iz NSVG-a. U polufinale su se plasirale 4 momčadi koje su i u NSVG-a najviše rangirane: Udarnik, Gradići, Polet i Gorica II. Polufinalni susreti su uvjerljivo riješili u svoju korist Udarnik kontra Gradića (6:0) i Polet protiv Gorice II (5:2). Za Udarnik su po dva pogotka postigli Krsnik i Kovačić, a Skrbin je s 4 pogotka sam torpedirao neraspoloženu momčad Gorice II. Gradići su za 3. mjesto uvjerljivo ‘okrenuli’ Goricu II (6:0). Udarnik je nakon vodstva 3:0 osigurao titulu pobjednika turnira i tek nakon toga je vratar Kranjčec primio jedini pogodak na turniru. Tri prvoplasirane momčadi nagrađene su vrijednim nagradama, a najboljim pojedincima

3. nacionalna odbojkaška liga – skupina Jug, 8. kolo

Odbojkašice Gorice idu prema 2. ligi

uručene su statue nogometaša. Najbolji strijelac je Dražen Ladović (Udarnik), najboljim vratarom proglašen je Petar Kovačić (Gradići), a najbolji igrač turnira je Ante Džaja (Udarnik). David Jolić

Kristijan Japec i Ante Džaja

Rezultati, redosljed 

08. kolo (09./10.12.2017.): Gorica – Ogulin 3:0, Pešćenica (Općina Lekenik) – Velika Gorica 0:3, Plavi zmaj II (Duga Resa) – Sunja 0:3, Dugo Selo – Vivera Glina II 3:2, Feniks II (Zagreb) slobodan. Redoslijed: 1. Gorica 21 (7 7 0 21:2), 2. Sunja 18 (7 6 1 18:3), 3. Ogulin 11 (7 4 3 14:13), 4. Velika Gorica II 10 (6 3 3 12:9), 5. Plavi zmaj 10 (6 3 3 12:9), 6. Feniks II 8 (7 3 4 11:17), 7. Dugo Selo 6 (5 3 2 9:12), 8. Pešćenica 2 (7 0 7 4:21), 9. Vivera Glina II 1 (6 0 6 3:18). HOK Gorica je sedmom pobjedom u nizu nastavila svoj ‘programirani’ put u viši rang – 2. ligu! U 8. kolu ekipa Ogulina izdržala je na terenu nepunih 50 minuta i glatko izgubila. Prema dosad viđenom i odigranom gorički sastav je u 3. ligi toliko bolji od konkurencije da je sama usporedba s ostalim klubovima posve bespredmetna. Vjerojatno nije sporna ni činjenica da će klub pri-

HOK Gorica – OK Ogulin 3:0 (25:12, 25:17, 25:11)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja 80. Subota, 09.12.2017., 16 sati. Suci: Denis Vujičić i Gordana Dalić (oboje Zagreb). GORICA: Anamarija Bilač, Tea Hrženjak, Tea Gilja, Lara Ćopić, Mia Smolčić, Paula Skrbin, Nina Rendulić, Ana Jelić (cap.), Antonija Radoš, Paula Varda, Antonia Milić. Trenerica: Ines Stipanović. OGULIN: Sara Zildum, Sara Kosanović, Klara Meašić (cap.), Ivana Brozović, Hana Turković, Antonela Vučić, Gabrijela Ivanjko, Sara Rendulić. Trener: Milan Ninković. vući još poneku igračicu iz drugih gradskih klubova i tako dodatno ojačati svoje redove te nastaviti vertikalni uspon. Pobjedonosna serija biće nastavljena u 9. kolu 16./17. prosinca), a u toj devetoj epizodi Gorica će igrati u Zagrebu protiv Feniksa II. Nakon toga slijedi zimska pauza, prvenstvo se nastavlja utakmicama 10. kola, 03./04. veljače 2018. godine. David Jolić


368

45

SPORT

Zajednica 29. prosinca bira najbolje u sportu grada Velike Gorice Svečanost proglašenja najboljih sportaša grada Velike Gorice održat će se 29. prosinca 2017. godine u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Kao i svake godine očekuje nas bogat i zabavan program u kojem će nam se predstaviti sve vrijednosti velikogoričkog sporta u prošloj godini. Izvršni odbor Zajednice sportskih udruga na svojoj sjednici održanoj u ponedjeljak 12. prosinca usvojio je slijedeće nominacije: (tekst i foto: ZŠUVG) KATEGORIJA I - SPORTAŠ GODINE IVAN KARABALIĆ - SK TUROPOLJE MARKO DRAŠKOVIĆ - JK PINKY IVAN LALJEK - HRK GORICA DINO BOŠNJAK - AK VELIKA GORICA IGOR VRBAN - KK VELIKA GORICA JURICA SKORIN - ODBOJKAŠKI KLUB GORICA MARKO GERMIN - SD GORD KATEGORIJA II - SPORTAŠICA GODINE NATALIJA LOVRIĆ - TKD VELIKA GORICA MIRJANA ŠIMEK BILIĆ - AK VELIKA GORICA INES GRDENIĆ - KK VELIKA GORICA SARA MARIJA GMIŽIĆ - SD GORD KATEGORIJA III -EKIPA GODINE ŠAHOVSKI KLUB POLET TKD VELIKA GORICA ŽENSKI RUKOMETNI KLUB UDARNIK KATEGORIJA IV - MOMČAD GODINE HRVATSKI RUKOMETNI KLUB GORICA

Izbor 2016 HRVATSKI NOGOMETNI KLUB GORICA ODBOJKAŠKI KLUB GORICA SD GORD KATEGORIJA V - TRENER GODINE IGOR MATIĆ - TKD VELIKA GORICA); HRVOJE PEKERA - HRK GORICA GORAN ŽIVKOVIĆ - KK VELIKA GORICA KATEGORIJA VI - NADE GODINE MATIJA KEČKEŠ - SK TUROPOLJE MATEJ MATIĆ - HNK GORICA NINA VUKOVIĆ - MARATON KLUB VELIKA GORICA NINA MIKULIN - TKD VELIKA GORICA PATRIK VARJAČIĆ - HRK GORICA BORNA ČERAN - AK VELIKA GORICA) MIA MIJOVIĆ - KK VELIKA GORICA) ANA PARAĆ - KK CENTAR) LEON KOLAREC - BK VELIKA GORICA

SARA TREŠČEC - ŽRK UDARNIK KATEGORIJA VII -DJELATNICI GODINE DARKO BATKOVIĆ - MK VELIKA GORICA KATARINA BRNADA - ĆOSIĆ, HOK GORICA DARKO BRAJKOVIĆ - NK BUNA ĐURO MESIĆ - HRK GORICA KATEGORIJA VIII -PROMIDŽA VELIKOGORIČKOG SPORTA HRVATSKI RUKOMETNI KLUB GORICA KARATE KLUB VELIKA GORICA TAEKWONDO KLUB VELIKA GORICA HRVATSKI NOGOMETNI KLUB GORICA, ORGANIZACIJA EP MARATON KLUB VELIKA GORICA. KATEGORIJA IX – SPORT OSOBA S INVALIDITETOM VELIMIR ŠANDOR MIRJANA LUČIĆ

KATEGORIJA X – POSEBNA POSTIGNUĆA – PRVACI NOGOMETNI KLUB UDARNIK - PRVACI MŽNL-E SREDIŠTE ZAGREB; ODBOJKAŠKI KLUB GORICA – 1. MJESTO DRUGA ODBOJKAŠKA LICA-CENTAR; NOGOMETNI KLUB LUKAVEC – 70 GODINA OD OSNUTKA; NOGOMETNI KLUB TUROPOLJAC – 60 GODINA OD OSNUTKA; KATEGORIJA XI – ZLATNA PLAKETA ANTO MARIĆ, NK VATROGASAC BRANKO KAURIĆ, AK VELIKA GORICA VLADIMIR STEPANIĆ, NK UDARNIK KATEGORIJA XII – ŽIVOTNO DJELO RANKO DOBRIĆ ŽELJKO MIHALJ STJEPAN ČEŠKOVIĆ

UDARNIKU 2.LUCIJSKI MALONOGOMETNI TURNIR U odličnoj organizaciji Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice i Nogometnog saveza Velika Gorica u Panadić centru održan 2.Lucijski turnir Nakon što su na premijernom turniru nogometaši Udarnika ispali u prvom kolu i odigrali ga sa rezervnom garniturom, na ovogodišnjem izdanju ništa nisu prepustili slučaju. Najjača imena, u igri potez i vic, hakl ‘taman koliko treba’ i uvjerljivi trijumf momčadi mlađeg Biškupa. Sve su to sa klupe i oko nje brižljivo pratili Janječić, Krmpotić i Kranjac. Najboljim igračem zaslu-

PREDSTAVLJAMO IBRICA MUŠINOVIĆ, JUDO KLUB PINKY Ibrica Mušinović rođen je 1968. godine u Bihaću. Prvo prebivalište mu je od 1968. do 1978.u Zagrebu,kada se sa roditeljima seli u Veliku Goricu gdje i danas živi i radi. Osnovnoškolsko obrazovanje završava 1983. u Velikoj Gorici. 1988. godine u Velikoj Gorici završava srednjoškolsko obrazovanje sa zvanjem strojarski tehničara. U periodu od 1988. do 1989. služi vojni rok JNA u mjestu Vrhnika u Sloveniji. Iste godine upisuje Fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu. Sudionik je Domovinskog rata od 10.09.do 17.12. 1991. godine te od 02.08. do 01.09. 1995. godine. Otac je dvoje djece, dvije djevojčice, Katje od 5, i Saše od 2 godine starosti.

Sportski put

ženo je proglašen sjajni Ante Džaja (NK Udarnik), strijelcem njegov suigrač Dražen Ladović, dočim je prvi portir 2.Lucijskog turnria Pero Kovačić (NK Gradići). Turnir je obilježilo kvalitetno suđenje, športska i fair play borba 17 nogometnih momčadi s pod-

ručja Grada Velike Gorice i općine Pokupsko, a najbolje su nagradili Zajednica športskih udruga grada Velike Gorice i tvrtka Vegosport. Odmah nakon turnira, a kojeg su dolaskom uveličali i zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec i savjetnik za šport

Darko Ćopić, krenula je inicijativa o mogućoj organizaciji Zimske seniorske malonogometne lige, koja bi početkom 2018.godina moguće bila odigrana kao pilot-projekt za ono što bi trebalo uslijediti krajem 2018.godine. (tekst i foto: Vitomir Štuban)

1986. godine uči svoje prve judo korake u Akademskom judo klubu Mladost Zagreb kod trenera Marijana Novaka, a zatim pod vodstvom trenera Josipa Lucića nastupa u Seniorskoj ekipi AJK Mladost u 1. Saveznoj judo ligi. Na pojedinačnim natjecanjima osvajač je brojnih odličja sa domaćih prvenstava te međunarodnih turnira u periodu od 1988. do 1994. godine. 1994. godine uspješno polaže ispit za crni pojas te postaje majstor juda 1. Dan.

Trenerska karijera

Trenersku karijeru započinje 1989. u AJK Mladost kada sa-

Sportska suradnja Lepoglave i Velike Gorice Delegacija Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice boravila je prošlog utorka u Lepoglavi. Čelni ljudi velikogoričkog športa, pojačani Nevenom Topolnjakom, v.d. pročelnikom za predškolski odgoj, školstvo i šport, te Darkom Ćopićem, savjetnikom za šport, posjetili su sportske prijatelje iz Lepoglave, a u Uredu gradonačelnika primio ih je i prvi čovjek Lepoglave Marijan Škvarić. Lepoglava je, istaknuo je Škvarić, poznata po deset povijesnih činjenica, a deseta je, ne i manje bitna, činjenica da smo 2015.godine proglašeni malih Europskim gradom sporta. Gradonačelnik se zahvalio na suradnji i posjeti, te najavio i izrazio želju još bolje suradnje dvaju gradova na političkoj razini. Neven Topolnjak zahvalio je na dočeku i dobrodošlici, kojom

je odisao čitav dan u Lepoglavi, te svakako poželio suradnju dvaju gradova, te će o tome izvijestiti velikogoričkog gradonačelnika Dražena Barišića. Prigodnim riječima nazočnima su se obratili i Goran Kovačić, predsjednik Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice, inače rođen u Varaždinu a prvih 12 godina djetinjstva proveo baš u gradu čipke, zatim Stjepan Ficko, dugogodišnji predsjednik lepoglavske Zajednice, te tajnici, inače pokretači ideje projekta ‘Zajednice – sportski prijatelji’ – Damir Kužir i Davor Štuban. Projekt je prihvatio i Hrvatski olimpijski odbor, Ured za lokalni šport, čiji je glavni tajnik Siniša Krajač zbog poslovnih obaveza bio odsutan sa športskog i prijateljskog susreta u Lepoglavi. Mons. Andrija Kišiček, žu-

pnik i dekan Bednjanskog dekanata primio je zatim velikogoričku delegaciju u Crkvi sv. Marije, te održao prekrasno predavanje o povijesti pavlina, crkve i Lepoglave. Lepoglava je kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Prvi puta spominje se 1399. godine, a godinu dana ka-

snije Herman Celjski osnovao je samostan pustinjaka Sv. Pavla „sub“ Lepoglava, kada u Lepoglavu dolaze pavlini. Oni su u Lepoglavi obitavali do 1786. godine. Za vrijeme njihova boravka Lepoglava doživljava puni procvat. Seminar pavlinskog reda

osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. 1656. godine započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Ukazom Josipa II. 1786. godine ukinut je pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Odlaskom pavlina iz Lepoglave zamire sav kulturni i znanstveni život. 1854. godine samostan je pretvoren u kaznionicu, a tijekom 20 stoljeća u njemu su tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman … Kaznionica u Lepoglavi i danas je jedna od najpoznatijih kaznionica u državi. 2001. godine pavlinski kompleks je odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.

svim slučajno zamjenjuje tadašnjeg trenera za mlađe uzraste Mladena Markača. 1993. godine prestaje sa trenerskim radom u AJK Mladost te od 1994.do 1995. godine radi kao trener ženske ekipe u JK Lika Zagreb . 1994. godine osniva Judo školu Pinky Velika Gorica, a 1995. sudjeluje u osnivanju JK Pinky Velika Gorica gdje uz predsjednika Zorana Pišla postaje dopredsjednik i trener JK Pinky Velika Gorica. 1999. Postaje glavni trener i predsjednik kluba. 2000. godine postaje trener, a 2001. I izbornik kadetske reprezentacije Hrvatske. U periodu od 2002. do 2005. godine obnaša funkciju izbornika juniorske reprezentacije Hrvatske. Najvažnije uspjehe trenerske karijere veže uz rad u JK Pinky, te zahvaljujući uspjesima velikogoričkih judaša 6 je puta proglašavan trenerom godine grada Velika Gorica. Sa velikogoričkim judašima osvaja preko 70 pojedinačnih naslova državnih prvaka i niz klupskih naslova prvaka. Od najuspješnijih vrijedi nabrojati višegodišnje Hrvatske reprezentativce stasale u JK Pinky; Marina Drašković, Domagoj Mijić, Dino Kulić, Sanja Delladio, Mario Dević i Marko Drašković. Od 2004. godine član je Izvršnog odbora ZŠUGVG u kojoj aktivno sudjeluje u radu do 2012. godine. Životna misija „ Kano Turopoljski ili pokretač judo sporta u Turopolju“ Nakon posjete znamenitostima grada lepoglave športski prijatelji iz Velike Gorice i Lepoglave preselili su se u Bednju, na obronke Ivanščice na prigodni ručak sa potpisom zagorke kuhinje i zagorskih vina bednjanskog i lepoglavskog kraja. Razmjena iskustava i športskih priča potrajala je uz nalete sjevernog vjetra do prihvatljivih sati. Povelja o suradnju dviju športskih zajednica biti će potpisana u Velikoj Gorici do kraja 2017.godine, a gradovima športskim prijateljima u dogledno će se vrijeme priključiti i po jedan grad iz Istre, Dalmacije i Slavonije.


46

368

MALI OGLASI PRODAJA KUĆA

Kuče, prizemnica, 80 m2 sa pomoćnim objektom, okućnica 2500 m2, 50.000€, prodajem. 099/6738 031 Turopolje, drvena kuća sa okućnicom 900 m2, prodajem ili mijenjam za 1-sobni stan u Velikoj Gorici na 1 ili 2 katu. 6255307. Novaki Ščitarjevski, prizemnica 59 m2 i okućnica 2300 m2, pomoćni objekti, 52.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091

535 1146 Velika Buna, samost. kuća (roh-bau) 250 m2 i okućnice 550 m2, p, p i k, građ. dozvola, 80.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Poljana Čička, kuća prizemnica površine 90 m2 i okućnice 2480 m2, komunalije (struja, voda-hidropak, septička), 27.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091535 1146 Velika Gorica, Kokotovo naselje, samostojeća obiteljska kuća katnica površine 250 m2 i ograđene okućnice 792 m2, p, k i

p, uz kuću je vezana garaža 32 m2, kuća se nalazi na odličnoj i mirnoj lokaciji, 138.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Staro Čiče, Velikogorička ul., samost. obiteljska kuća katnica površine 300 m2 i okućnice 900 m2, podrum ispod cijele kuće, prizemlje, kat i potkrovlje, 6 spavaćih soba, tri kupaonice, poslovni prostor, dvije garaže 60 m2, kuća je kompletno uređena i namještena, REU “B”, 165.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Bukevje, kuća prizemnica površine 100 m2 i okućnice 1313 m2, kuća je kompletno adaptirana 2009.god., u cijenu kuće uključeno je i zemljište od 7500 m2, uredna dokumentacija, energet. razred “D”, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr Kuče, samostojeća obiteljska kuća prizemnica površine 220 m2 i okućnice 3000 m2, moguća zamjena za dvosobni stan, energ. razred “G”, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Velika Gorica, Rakarje, samostojeća kuća za rušenje, upisana u zemljišne knjige 97 m2, okućnice 2195 m2, sve građevinsko zemljište, dimenzija 20 x 110 m, 69.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/5550110 Donje Podotočje, samost. prizemnica površine 72 m2 i okućnice 900 m2, kotlovnica, drvarnica, moguća zamjena za manji stan, garsonjeru uz nadoplatu, 47.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Pleso, kuća (v. prizemnica) i zemljište na okućnici od 1527 m² (građevinsko zemljište mješovite namjene), moguć. izgradnje turističkih objekata (hotel, motel i dr.), kuća se nalazi uz ogradu zračne luke, 190.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, V. Brijeg, dvojna obitelj. kuća katnica površine 250 m2 i okućnice 700 m2, P,P,K i P (roh-bau), kuća je građena i predviđena za 3 zasebna stana, 158.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, samost. katnica (rohbau), površine 290 m2 i okućnice 460 m2, P,P,K i P, 115.000 € www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0110 Velika Gorica, Staro Čiče, samost. v. prizemnica površine 160 m2 i okućnice 360 m2, kuća je u niskom roh-bau, posjeduje građ. dozvolu, 39.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 11 46 Selnica Ščitarjevska, samost. v. prizemnica površine 95 m2 i okućnice 400 m2,P,P i V.P (roh-bau), u dvorištu se nalaze 3 pomoćna objekta (garaža, ljetna kuhinja i dvorišna zgrada), kuća je 2014. komplt. novo ožbukana, pvc stolarija, te krovište, 63.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Mraclin, samostojeća katnica, novogradnja, površine 230 m2 i okućnice 784 m2, P,P i K, plin-cisterna, gradski vodovod, telefon, septička), REU “B”, 110.000 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0110 Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima 01/6222 777 okućnice 600 m2, podrum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg., 81.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 5351146 Cerovski Vrh, samost.v. prizemnica površine 120 m2 i okućnice 3350 m2, prizemlje i v. potkrovlje, garaža, pomoćni objekt (drvena kućica), mogućnost zamjene za stan u V. Gorici, približno iste vrijednosti, 55.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Novo Čiče, kuća katnica roh-bau, površine 280 m2 i okućnice 500 m2, p, p, k i p., provedene instalacije struje i vode, 65.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Gradići, visoka prizemnica površine 100 m2 i okućnice 1500 m2, prizemlje i potkrovlje, dva pomoćna objekta, 115.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Pjesničko naselje, dvojna obiteljska kuća katnica površine 300 m2 i okućnice 300 m2, p, k i p, svaki stan ima poseban ulaz, uz kuće se nalazi i garaža, 159.000 € www.gorica-nekretnine.hr 0915351146 Novo Čiče, samost. prizemnica površine 130 m2 i okućnice 590 m2, u sklopu kuće nalazi se i ljetna kuhinja, 90.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Brežane Lekeničke - Pešćenica, samostojeća v. prizemnica površine 137,20 m2 u fazi roh-bau gradnje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, udaljena 8 km od mjesta Pešćenica, na zemljištu od 6175 m2 nalazi se stara drvena kućica, sagrađena prije svibnja. 1968 god., 20.000 € www.goricanekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kromosovo naselje, dvojna kuća katnica površine 210 m2 i uređene i ograđene okućnice 300 m2, p, p, k i v. potkrovlje, u sklopu kuće nalaze se i dvije garaže 31 m2 i 17 m2, 185.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Novaki Ščitarjevski, samost. prizemnica površine 82 m2 (stambene površine 63,23 m2) i ograđene okućnice 1700 m2, mogućnost zamjene za stan u V. Gorici ili Zagrebu iste vrijednosti, Rješenje o izvedenom stanju, 60.000 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0110 Petrovina, dvojna kuća prizemnica površine 80m2 za rušenje sa okućnicom od 3000 m2 od kojih je 1100 m2 građ. zemljišta, pomoćni objekti, građena prije 1968. god., 45.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pjesničko naselje, dvojna

kuća katnica površine 220 m2 i okućnice 550 m2, p, k i p, u dvorištu postoje temelji za objekt od 80 m2, izgrađivost parcele 70%, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kurilovec, samostojeća obiteljska kuća katnica površine 260 m2 (tlocrtno 114 m2), izgrađena na 1163 m2 okućnice u roh-bau stanju, p, p ,k i p, dva zasebna ulaza, mogućnost izgradnje većeg stambeno-poslovnog objekta, 61.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, centar, dvojna obiteljska kuća katnica površine 300 m2 i okućnice 236 m2, 3 stana- p, p, k i p, 220.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Donja Lomnica, samostojeća obitelj. kuća katnica površine 200 m2 i okućnice 2475 m2, p, k i p, pomoćni objekti, komunalije (voda-gradska, struja, kanalizacija, grijanjeklasično, plin na cesti), 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Kravarsko, kuća 150 m2, okućnica 1000 m2, p, p, i potkrovlje, Rješenje o izvedenom stanju, 50.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Rakarje, kuća 230 m2 i okućnice 800 m2, p, p, k i p, garaža i pomoćni objekt 60 m2, moguća zamjena za dva stana ili jedan uz nadoplatu, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Bratstvo, kuća 180 m2 i okućnice 750 m2, p, p i v. p., dvorište kompl. ograđeno, kuća je za adaptaciju, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Mlaka, kuća 220 m2, okućnica 500 m2, p, p, k i p, pomoćni objekt 30 m2 i garaža 24 m2, prodaje se sa svim namještajem, 159.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Pokupsko, Gornja Bučica, kuća 70 m2 i okućnice 679 m2, prizemlje i potkrovlje, zidani objekt (podrum 10x10), gradski vodovod, građevinska dozvola, 20.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kurilovec, kuća 220 m2 i okućnice 511 m2, p, k i p, garaža sa spremištem, 138.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Rakarje, samostojeća katnica površine 280 m2 i okućnice 347 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, garaža, moguća zamjena za stan 60-70 m2, novije gradnje V. Gorica ili Zg (Jarun), 235.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Barbarići Kravarski, samost. kuća površine 98 m2 i okućnice 1310 m2, p, p i kat, pomoćni objekt (ljetna kuhinja), moguća zamjena za stan 40 m2 u V. Gorici uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 67.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Mraclin, samost. kuća površine 140 m2 i okućnice 878 m2, (struja, gradski vodovod), kuću je potrebno urediti, posjeduje građevinsku dozvolu, 33.785,00 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, centar, samost. v. prizemnica površine 278 m2 i okućnice 400 m2, razizemlje, prizemlje, visoko prizemlje, kuća je odlično održavana, te lijepo uređena, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, moguća zamjena za stan u Zagrebu (Črnomerec) do 60 m2 uz nadoplatu, 189.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Barbarići Kravarski, samost. kuća katnica površine 105 m2 i okućnice 1086 m2, p i potkrovlje, kuća je kompletno adaptirana 2010.god., 45.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, stambeno-poslovna kuća površine 300 m2 i okućnice 900 m2, p, p, k i potkrovlje, mogućnost prenoćišta, hostela, parking za više automobila, udaljena 1 km od Zračne luke, 120.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Bratstvo, dvojna kuća 160 m2, okućnica 300 m2, katnica, p, k. i p, garaža, moguća zamjena za stan od 40-50 m2, novije gradnje u V. Gorici uz nadoplatu, www.gorica-nekretnine.hr 170.000 € 091 535 1146 Velika Mlaka, dvojna kuća, 160 m2, okućnice 80 m2, p. k i p, garaža 25 m2 iznad terasa, nova pvc stolarija, kuhinja, kupaonica, Rješenje o izvedenom stanju, 139.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Mlaka, kuća katnica 270 m2 i okućnice 720 m2, p, p, k i p, dvorište ograđeno, garaža, 144.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 11 46 Ščitarjevo, samost. prizemnica površine 110 m2, okućnice 1100 m2, kompletno adapt. 2014.godine, 110.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Kromosovo naselje, kuća u nizu površine 180 m2 i okućnice 220 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, ispred kuće nalazi se garaža, mogućnost kupnje kuće kompl. namještene, 129.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Donje Podotočje, samost. drvena kuća (fasada stiropor 10 cm) i okućnice 700 m2 ,prizemlje i potkrovlje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju (potrebno je kuću upisati u zemljišne knjige), kompl. adaptirana i uređena 2012.god., komunalije (voda-hidrofor, struja, septička), mogućnost zamjene za stan u V. Gorici, 75.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

PRODAJA STANOVA Velik Gorica, blizina Trga S. Radića, 54 m2, 1 kat, lift, dvije odvojene sobe, wc odvojen od kupaone, prostrani balkon, blizina svih sadržaja, prodajem. 098/9614-182 Velika Gorica, 3,5-sobni stan, 94 m2, sa tri balkona, dvoetažni, prodajem ili mijenjam za dva manja. Moguće i druge kombinacije. 098/399-272 Otok Rab, sam centar, 26 m2, prizemlje, sa lođom, u zgradi, čisti papiri, 38000€, prodajem. 091/1409-794, 098/570-559


368 Oroslavlje, dvoiposoban stan, 48 m2, šupa, parking, 4 god. star, 1 kat, čisto vlasništvo, namješten, 60.000€, prodajem. 098/9716-236 Velika Gorica, Cvjetno naselje, 3-sobni stan, 61,67 m2, kuhinja namještena, dnevni boravak, 2 spavaće sobe, kupaonica, hodnik, u prizemlju zgrade od 3 kata izgrađene 2008 god., energetski certifikat„C“, 77.000 €, prodajem. 091/3020-330 Velika Gorica, centar, zgrada pored srednje škole, stan 41,50 m2, 2 kat, hodnik, kuhinja, boravak, spavača soba, balkon, kupaonica, renoviran prije 5 god., 51.000 €, prodajem. 6213-422; 091/5528-707 Velika Gorica, 2-sobni stan, 53,5 m2, II kat, balkon, renoviran, na dobroj lokaciji, prodajem. 6219-420. Velika Gorica, centar (kod Općine) stan površine 67 m2, 4.kat, tri spavaće sobe, d. boravak, vl. list, energet. razred “D”, 63.500 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Velika Gorica, centar, stan 63 m2, 7.kat, dvije spavaće sobe, d. boravak, lođa, vl. list, 58.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, centar, stan 55 m2, 8.kat, spavaća soba, d. boravak, vl. list, 45.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, V. Brijeg, stan površine 62,50 m2 u visokom prizemlju četverokatnice, 2. s. sobe, d. boravak sa izlazom na lođu, ISKLJUČIVO zamjena za stan za stan od 3540 m2 u V. Gorici uz nadoplatu (1. i 2. kat može bez lifta, za više katove obavezan lift), 70.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Podbrežnica, stan površine 77 m2 u v. prizemlju četverokatnice, dvije s. sobe, velika terasa, uredna dokum., 73.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, centar, stan površine 67,80 m2 na 4.katu četverokatnice, dvije spavaće sobe, d. boravak, dvije lođe, 63.500 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, S. Kolara, stan površine 66 m2 na 3.katu trokatnice, dvije s. sobe, d. boravak, lođa, 61.500 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Cibljanica, stan površine 49,11 m2 na drugom katu dvokatnice, s. soba, d. boravak, balkon, 53.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Petrovina Turopoljska, stan u kući na prvom katu, površine172,41 m2, tri spavaće sobe, dvije kupaonice, natkrivene terase od 48,59 m2, stanu pripada i tavanski prostor od 92,09 m2 i vrt od 309 m2, te dva parking mjesta, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 85.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kurilovec, stan površine 77 m2, 3.kat (potkrovlje), d. boravak, dvije s. sobe, balkon, spremište 14,66 m2, parking mjesto, 74.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 1146 Velika Gorica, Cvjetno naselje, stan 61,67

47

MALI OGLASI m2, prizemlje trokatnice, d. boravak, dvije spavaće sobe, 2008.god,građeno, 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, S. Kolara, stan 59,60 m2, 4.kat, d. boravak, s. soba, lođa, moguća zamjena za manji stan do 40 m2 uz nadoplatu, 59.800 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, centar, stan 56,46 m2, 4.kat, 2.s.sobe, d. boravak, 60.500 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kromosovo naselje, stan 36,38 m2, 4.kat, jedna veća soba, lođa, etažiranje u tijeku, kupnja isključivo gotovinom, 34.900 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Cibljanica, stan 85,79 m2 na 5.katu (potkrovlje), lift, 2.spavaće sobe, d. boravak, natkrivena terasa, 79.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 5550106 Velika Gorica, centar, stan 59,48 m2 na 5.katu osmerokatnice, 2.spavaće sobe, lođa, jedna lođa zatvorena tako da stan u naravi ima 63,66 m2, 68.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Cibljanica, stan 85,33 m2 na 5.katu (potkrovlje), lift, spavaća soba, d. boravak, 70.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 1146 Velika Gorica, Cibljanica, stan 50,85 m2, 2.kat od 4, lift, spavaća soba, lift, uređen, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, centar, dvoetažni stan 75,53 m2, 2.kat od 3., dvije spavaće sobe, lođa, 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Slavka Kolara, stan 88,40 m2, na 1.katu četverokatnice, 3. spavaće sobe, dvije zatvorene (pvc stolarija) lođa, 2014.godine adaptiran, 91.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Mlaka, stan na 1.katu od 93 m2 u izgradnji, 3.s. sobe, dva parking mjesta (jedno natkriveno), useljenje 7-8 mj. 2018. godine, 990 €/m2, www.gorica-nekretnine. hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kurilovec, trosobni stan (etažiran) u kući na 1.katu, površine 125,70 m2 , d. boravak, 2.s. sobe, stanu pripada potkrovlje (roh-bau) površine 42,85 m2 i dvorište 144 m2 na kojem se nalazi i pripadajuća garaža 20 m2, 98.000 € www.goricanekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Pionirsko naselje, trosobni stan površine 67,69 m2 na 1 .katu dvokatnice, d. boravak s izlazom na balkon, 2.s. sobe, stanu pripada i dio dvorišta od 19 m2, u cijenu uključena kuhinja i ugradbeni ormari, mogućnost zamjene za stan 80-tak m2 novije gradnje, 95.000 € www.goricanekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, centar, trosobni stan površine 82 m2 u prizemlju osmerokatnice, d. boravak, 2.s. sobe od kojih jedna ima izlaz na lođu, stan je 2013.god. kompl. adaptiran (promijenjena unutarnja i vanjska stolarija,

nove instalacije u kupaonici, kuhinji i wc-u, ugrađene dvije klime, protuprovalna vrata), 110.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, centar, garsonjera 27 m2 na 4.katu osmerokatnice, kuhinja, jedna velika soba, kupaonica, 32.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

IZNAJMLJIVANJE STANOVA Velika Gorica, Pleso, dvosobni stan u privatnoj kući na katu, poseban ulaz, namješten, 200 € + režije, iznajmljujem. 6265-658 Velika Gorica, dvosobni stan, namješten, iznajmljujem. 099/5600-385

POSLOVNI PROSTOR Velika Gorica, S. Kolara, ugostiteljski lokal površine 37 m2 u prizemlju četverokatnice. Sastoji se od jedne prostorije, dva sanitarna čvora, skladišta, te terase od 20 m2, svi priključci imaju svoje brojilo, osim toplane, u cijenu lokala uključen je i cijeli inventar, 45.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

PRODAJA VIKENDICA Pokupsko, Pokupski Gladovec, vikendica 40m2, okućnica 300m2, podrum, prizemlje, uređena 2013.god., legalizacija u tijeku, 29.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Buna, Krušak, vikendica 25 m2, okućnica 1050 m2, 3 prostorije, voda-gradska, 5-10 min. hoda do autobusnog stajališta, 22.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Letovanić, samost. drvena v. prizemnica površine 112 m2 i okućnice 1000 m2, prizemlje (ulaznog hodnika, kuhinje sa blagovaonicom 25,53 m2, d. boravak 30,33 m2, kupaonica 4,58 m2 i sauna 10,24 m2) i visoko potkrovlje (spavaća soba 23 m2, spavaća soba 26 m2 i wc 3 m2), pomoćni objekt 20 m2, komunalije (struja, voda-hidrofor, bunar, septička, grijanje - kamin),kuća se prodaje kompl. namještena i opremljena, posjeduje i videonadzor, trenutna namjena kuće je turistička svrhe, uhodan posao (dnevni najam - vikend najam), 80.000 € www.gorica-nekretnine.hr

PRODAJA ZEMLJIŠTA Ribnica, poljoprivredno zemljište, zasađeno sa drvom smreka starosti 30 god., drvena kuća od hrastove planjke, 7 x 3 m, centar sela, ulaz sa asfalta, 2 632 m2, prodajem, cijena 80.000,00 kn. 095/5940 584 Šiljakovina, vikend gradilište 633 m2, prodajem. Cijena 11 E/m2. 6225-426. Rakarje, građevinsko gradilište 504 m2, cijena 60E/m2, uz gradilište zemljište 580 m2,

cijena 11E/m2, prodajem. 6225-426. Obed, poljoprivredno zemljište, 14746 m2, prodajem. Cijena 3 E/m2. 091/1894-271. Obed, poljoprivredno zemljište, uz glavnu cestu, 22 322 m2, prodajem, 2 €/m2. 091/1894-271. Staro Čiče, građevinsko zemljište, 3000 m2, par metara od glavne ceste VG- Vukovina, cijena po dogovoru, prodajem. 099/4326-840 Donja Lomnica, poljoprivredno zemljište 960 hvati, 10€/hvat, prodajem. 091/7348816 Lukavec, građevinsko zemljište, 350 hvati, 20000€, prodajem. 091/7348-816 Turopolje, dvije parcele, 4291 m2 trokutastog oblika uz glavnu cestu po cijeni od 5.500,00 €, te druga parcela 4424 m2 širine 12-20 m i dužine 270 m po cijeni od 4.500,00 €, također uz glavnu cestu, www. gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Rakitovec, poljoprivredno zemljište površine 1989 m2, prilaz sa poljskog puta, dimenzija 10 x 190 m, 4.000 € www.goricanekretnine.hr 091 535 11 46 Kozjača, građ. zemljište površine 2546 m2, dimenzija 40 x 65 m, prilaz sa glavne ceste, struja i voda na parceli, 25.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Mlaka, građ. zemljište površine 450 m2, na zemljištu postoji stari objekt koji se može i ne mora kupiti, Rješenje o izvedenom stanju, 40.500 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Rakarje, građevinsko zemljište 573 m2, dimenzija 16,50 x 36,50 m, 42.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište površine 2000 m2, dimenzija 20 x 100 m, nalazi se uz prometnicu, 26.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091/535-1146 Ribnica, veliko zemljište površine 33183 m2-više parcela, na jednoj parceli od 1300 m2 upisana je kuća, zemljište je građevinsko, a za dvije parcele zatražena je prenamjena u građevinsko zemljište, 33.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Odranski Obrež, zemljište površine 1990 m2, od čega je pola građevinsko do asfaltirane ceste, a pola poljoprivredno, zemljište se nalazi u blizini obiteljskih kuća, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Ogulinec, poljopri. zemljište površine 2967 m2, prilaz sa poljskog puta, dimenzija s jedne strane široko 15 m, sa druge 30 m, dužine cca 90 m. 1/3 zemljišta u zoni gradnje, 11.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Staro Čiče, poljop. zemljište površine 1801 m2, prilaz zemljištu sa dvije asfaltirane ceste, nedaleko od glavne prometnice V. Gorica-Sisak, graniči sa urbanističkim prostorom (industrijske zone), 32.418 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, građ. zemljište površine 756 m2, dimenzija 25 x 30 m sa starim

objektima (drvena kuća 76 m2 i štala 61 m2 - sve upisano u zk. ul), prilaz zemljištu sa dvije strane, 67.000 € www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0110 Novo Čiče, građ. zemljište površine 1347 m2, dimenzija sa prednje strane širina 26 m, zadnja strana 14m, dužina cca 65 m, priključci odmah uz parcelu, 25.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, A. Šenoe, građ. zemljište površine 524 m2 uz asfaltiranu cestu, dimenzija 14 x 38 m, 55.000 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kurilovec, zemljište površine 560 m2, dimenzija 18 x 30 m, prilaz sa glavne ceste, svi priključci (struja, voda, telefon, plin, kanalizacija) odmah uz parcelu, 37.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Kurilovec, građ. zemljište površine 560 m2, dimenzija 18 x 30 m, prilaz sa glavne ceste, 37.000 € www.goricanekretnine.hr 099 555 0110 Hotnja, Donji Hruševec, šuma površine 59450 m2 (mladi grab, bukva i hrast) u mjestu Donji Hruševec, prilaz šumski put, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kuče, građ. zemljište površine 694 m2 u centru naselja Kuče, dimenzija 15 x 47 m, prilaz sa glavne ceste, 13.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Lukavec, poljoprivredno zemljište površine 6295 m2, prilaz sa poljskog puta, zemljište se nalazi u blizini naselja, 25.180 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Gornja Lomnica, građ. zemljište površine 1210 m2, parcela se nalazi u slijepoj ulici na mirnom mjestu, moguća parcelacija na dvije parcele iste kvadrature, 36.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Buševec, građ. zemljište površine 1320m2, dimenzija 20 x 65 m, prilaz sa glavne ceste, plaćeni komunalni i vodni doprinosi za objekt do 600 m3, tlocrtne površine 11,60 x 9,70 m.31.000 € www.goricanekretnine.hr 091 535 1146 Pleso, građ. zemljište površine 1744 m2, dimenzija 19 x 90 m, u blizini obiteljskih kuća, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

USLUGE

Traži se ženska osoba za povremeno pospremanje kuće u Velikoj Gorici. 098/9288306 Usluge uređivanje živih ograda, živica. 091/5185 075 Električar uvodi instalacije, izmjena razvodnih ploča, hitne intervencije, popravci...091/2527-938. Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391.

OSTALO Muški bicikl i bicikl Pony, ručna bušilica, prodajem, cijena po dogovoru. 01/6213211 Domaći med, prodajem. 092/2409-241 Kućica za psa, rad stolara, solidna, prodajem. 01/6213-211 Yamaha razglas, kompletni, snaga 2 KW, za bend i razne evente, rampe aluminijske za rasvjetu 3x3 m malo korišteno, prodajem, po dogovoru. 095/5289-295 Starinski ručnik iz Zagorja od domaćeg platna i ručno vezen domaćom čipkom. Star blizu 200 god. Cijena 300,00kn, prodajem. 098/9953-541 Stari novac (kovani i papirni) svih država svijeta, odlikovanja, medalje, razglednice (prije 1950. god.), značke (prije 1950.), satove (navijače-može i neispravne), nalivpera....kupujem, prodajem, razmjenjujem. 01/6258-174; 098-462-185 Sjekač za pripremu stočne hrane, 200€, prodajem. 01/6261-619 Čekićar, 100€, prodajem. 01/6261-619 Krevet sa podnicom, drveni,14 x 200, 600,00 kn, prodajem. 01/6261-619 Aluminijska vrata, 2 kom, visine 2 m, krilo 90 cm, prodajem. 01/6215-402 Kupujem knjige iz vaše kućne biblioteke. Slobodno nazovite na 0981824520 Stara cigla dimenzije 29 x 14 x 6, cca 2.000 kom, 1,5 kn/kom, prodajem. 098/9272-830 Garnitura za autogeno zavarivanje, boce plina i kisika bez atesta, radni stol bravarski, preostali materijal za centralno grijanje i vodu, prodajem. 01/6267-448, 091/9430-050 Orahov trupac, 2,20 cm dužine, 45 cm promjer, star 1 god., cijena 1.600,00 kn, prodajem. 095/7248-431 Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, unikat, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 091/1894-271 Peć za centralno grijanje na kruto gorivo, TAM ŠTADLER UL-40, 39 kw, bojler 180 l, 2 komada, prodajem. 01/6232-743 Stajski gnoj sa dovozom, okolica Velike Gorice, prodajemo. 6225-314 Odojke, 15 kom. 2 mj. starosti, svinja 100 kg, prodajem. 6225-314 Moli se gospođa Josipa iz Velike Gorice da se javi gospodinu Antunu iz Ivanić Grada na 099/5061-140 Domaća svinjska mast, 10,00 kn/kg, prodajem. 6252-567 Čuvanje djece, vođenje domaćinstva, čišćenje stubišta i stanova, ima vozačku, aktivna vozačica. 099/6876-754 Cirkular za drva, trofazni, 4 kw, prodajem. 099/5600-385 Gitarist i solistica uveličat će Vaše vjenčanje u crkvi ili na nekoj drugoj svečanosti.www.glazbaucrkvi.com, 098 925 47 80.


Reporter 368 - 14.12.2017.  
Reporter 368 - 14.12.2017.