Page 1

Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena”

Organizatori: Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj, IREX MIMP, Podgorica

Jul, 2002. godine


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena”

Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj, Podgorica Biblioteka: Okrugli stolovi

Glavni urednik biblioteke: Prof. dr Veselin Vukotić

Urednik izdanja: mr Petar Ivanović Tehnička obrada: Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj

Dizajn korica: Nebojša Klačar

[tampa: Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj, Podgorica Tiraž: 200 primjeraka  Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove knjige ne može biti reprodukovan, presnimavan ili prenošen bilo kojim drugim sredstvom, elektronskim, 2


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” mehaničkim, za kopiranje, za snimanje ili na bilo koji drugi način, bez prethodne saglasnosti izdavača.

Sadržaj: Summary Uvodno obraćanje: Dragana Radević, Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj Osnovni indikatori: globalni i lokalni (uključujući interaktivnu aktivnost) - Mishelle Srern, Instutut za strateske studije i prognoze Žene u politici u Crnoj Gori - Nada Drobnjak, poslanik u crnogorskom Parlamentu, predsjednica Odbora za ravnopravnost polova Politička prava žena u Crnoj Gori – Slavica Striković, @enska akcija Žene u biznisu u Crnoj Gori – Edita Klain , Hemijska čistiona “Pingvin” Olgica Nikčević, kozmetički salon “[arm” Diskriminacija žena na radnom mjestu i prilikom zaposlenja u Crnoj Gori - Budimka Mićković, Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj Ekonomski status žena kroz legislative i praksu - Kaća Rajović, Forum žena Crne Gore Uloga ženskih biznis asocijacija - Aleksandra Vladisavljević, STAR Beograd Sanja Elezović, Medjunarodni sindikalni centar Završna riječ: Dragana Radević, Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj 3


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” Summary On July 2, 2002, the Center for Entrepreneurship and Economic Development (CEED) and IREX MIMP hosted a round table on The Political and Economic Rights of Women in Montenegro. Participants, including editors for major papers, journalists, and other media players, had an opportunity to observe that Montenegrin women are not just wives and mothers, but also contribute to society in their own right. As a result, citizens will see a more accurate portrayal of women in the media, which will in turn transform the perception that women are merely ornaments for men. After Dragana Radevic from CEED opened the session, Michelle Stern from the Institute for Strategic Studies and Prognoses (ISSP) made a presentation on how women live their lives in Montenegro and other countries. Exploring demographics, education, and professional and political life, Ms. Stern pointed out that local women face challenges similar to those faced by women all over the world. While women lag behind men in many areas, there have been great improvements in the past 20 years. Nada Drobnjak from the Montenegrin Parliament was the second speaker. She stated that women are considered equal under the law in Montenegro, although the legislation is not always implemented properly. She is responsible for ensuring that these laws are followed, as well as to cooperate with local NGOS and to contribute to any research on gender issues. The government has also established an entity that will be responsible for gender equality issues. This organization, funded through the EU and the Stability Pact, will start functioning shortly. Slavica Strikovic from Women’s Action discussed the political rights of women in Montenegro. She pointed out that although women make up almost half of the electoral body, none of the political parties has focused on women’s issues. The various parties have agreed in practice to increase the number of women political appointees, but so far there has been little change. 4


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” The next speakers, Edita Klien from Pingvin Drycleaners and Olgica Nikcevic from Charm Beauty Center, talked about their experiences as successful businesswomen in Montenegro. Both women believe that women can succeed in Montenegro as long as they are committed to their businesses. It is important for girls to learn from an early age that they are equal to men, and deserve the same opportunities. Budimka Mickovic discussed the preliminary results of a study carried out by CEED and funded by Kvinna till Kvinna on Discrimination Against Women in the Workplace. The aim of the research was to identify reasons why so few women held managerial posts. According to the results, the majority of women in Montenegro believe they remain unemployed because of strong family ties rather than sexual discrimination. Kaca Rajovic from the Women’s Forum Talked about how the transitional period has been even more difficult for women, as no mechanism exists to protect their rights. Montenegro has signed a number of international treaties calling for equality for women, but they have not been implemented. The final speaker of the morning, Aleksandra Vladisavljevic from the STAR network in Belgrade, talked about the role of women’s business associations. Her organization helps women in the region with training, networking, and a wide range of other assistance that helps them become effective in running their businesses. They also offer support for women in politics, as it is critical to move women into decision-making roles. The session closed with a question and answer session, where participants agreed that families and schools, business associations, the government and women themselves, need to work together to change the existing mindset. As Ms. Radevic said in her closing statement, representatives from the media left with a large amount of data on Montenegrin women, and hopefully they will use it to portray them in a more realistic and positive light.

5


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena”

UVODNA RIJEČ: Dragana Radević, Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj Dobar dan i dobro došli na okrugli sto na temu: “Politička i ekonomska prava žena”. Ovaj okrugli sto organizuje Centar za preduzetništvo iz Podgorice u saradnji sa IREX-om MIMP, kancelarija u Podgorici. @elim da vas pozdravim u svoje ime i da vam se zahvalim na prisustvu. @elim takodje da pozdravim naše gošće iz USAID-a i UNHCR-a. Centar za preduzetništvo bazično je osnovan kao institucija za podsticanje preduzetništva u Crnoj Gori. Pokazalo se da je jedan od stubova ekonomskih reformi nezavisno novinarstvo. Zato smo odlučili da započnemo aktivnosti u okviru programa za medije. Da vas podsjetim šta smo do sada uradili: 1) Organizovali smo niz seminara krajem 2000. i početkom 2001. godine. Seminari su bili namijenjeni novinarima koji izvještavaju iz oblasti ekonomije; 2) Najaktivniji polaznici ovih seminara obuku su nastavili u Bratislavi; neki od njih su danas ovdje prisutni; 3) Krajem februara 2001. godine organizovali smo okrugli sto na temu: “Da li mediji blokiraju ekonomske reforme?” 4) Krajem 2001. godine organizovali smo još jedan seminar sa ciljem dodatne obuke novinara koji su već pohadjali prethodne seminare; 5) Nedavno smo organizovali i seminar na temu: “Marketing u medijima i marketing medija”. Posebno smo ponosni na jedan naš zajednički “proizvod” stvoren u septembru prošle godine koji je “osudjen” na razvoj i napredovanje. 6


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” Radi se o ECO press klubu, sada već formalizovanoj mreži novinara koji izvještavaju iz oblasti ekonomije. U ECO press klubu se održavaju sastanci sa poznatim domaćim i stranim ekspertima. Ovu priliku novinari koriste da “naoštre “ svoja pera za nove analitičke redove. Danas smo ovdje da govorimo o političkim i ekonomskim pravima žena. Čućemo niz interesantnih prezentacija čiji je cilj da nam približe eventualne probleme i predoče potencijalna rješenja. Posebno mi je drago što su sa nama i žene iz biznisa koje ne samo da zaradjuju za sebe, već kreiraju radna mjesta i za druge. Takodje, biće predstavljeni i preliminarni rezultati istraživanja o diskriminaciji žena. Vjerujem da ćemo čuti interesantnu razmjenu mišljenja. Predlažem da počnemo. Dajem riječ Michelle Stern iz Instituta za strateške studije i prognoze.

Osnovni indikatori: globalni i lokalni (uključujući interaktivnu aktivnost) Michelle Stern, Institut za strateške studije i prognoze Na samom početku zamolila bih sve, i goste i učesnike, da uzmu učešća u ovoj igri. Kako Vi definišete riječ stereotip? Najčešći odgovor: “Stereotip je ono što je uobičajeno, dosadno…“ Pročitaću vam definiciju iz rječnika. „Stereotip je standardizovana mentalna slika, koju imaju članovi grupe i predstavlja pojednostavljeno mišljenje sa predrasudama ili nekritično mišljenje.“ Da malo porazgovaramo o stereotipima žena u biznisu. Zamolila bih vas da pogledate sliku koju ste dobili. Ovo sam radila i ranije sa ljudima i ono što su prvo zapazili bila je njena kratka suknja. On igra golf dok ona radi sve što je potrebno. Ovo su tipične ideje o muškarcima i ženama i kako oni rade zajedno. Ono što bih još željela da uradimo jeste, spisak 7


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” stereotipa koji postoji o ženama u Crnoj Gori. Ako pročitate i pogledate sliku, kažite mi kakve stereotipe vidite. - žena je majka, - domaćica, - ženi je mjesto u kući, - da bi bila uspješna , mora biti uspješna supruga, - mora biti požrtvovana, - žene su u odredjenom dobu udate, - feminizam, - iza svakog muškarca stoji (umorna) žena. Kada pričamo o demografskim statistikama, broj muške novorodjenčadi je znatno veći od broja ženske novorodjenčadi. Medjutim, dešava se nešto sasvim suprotno: stopa smrtnosti muške novorodjenčadi je veća, tako da žene širom svijeta duže žive. Ovo je bitno jer žene zaradjuju manje nego muškarci, tako da ima više starijih žena koje su siromašne kako u bogatim tako i u siromašnim zemljama. Hoću da naglasim, da žene teže da se udaju. U razvijenim zemljama 106 žena dolazi na 100 muškaraca. Vjerovatno zbog toga na Zapadu imamo više žena koje su neudate, a koje su profesionalci. Postoji velika razlika u stopi nataliteta izmedju bogatih i siromašnih zemalja. Stopa nataliteta je najviša u Africi i Istočnoj Aziji dok u Evropi stopa nataliteta iznosi 1,3%. Jedino mjesto gdje žene imaju više od dvije bebe je Albanija. Kada je riječ o Crnoj Gori možemo vidjeti da su se stvari u posljednjih dvadeset godina promijenile. @ene imaju manje beba, kasnije se udaju i razvode se češće. To ne znači da imaju više vremena za rad, već veće potrebe, jer moraju da izdržavaju sebe i svoju djecu. To je posebno tačno za starije žene, jer u prosjeku žene žive šest godina duže od muškaraca. Ono što je dobra vijest za sve, je da je broj žena i muškaraca skoro jednak tj. da na jednog muškarca dolazi 1,3 žene. Procenat djevojčica i dječaka koji idu u školu povećao se u odnosu na raniji period. Ovo je posebno značajno za žene, jer obrazovanije žene teže da kasnije formiraju porodicu, da imaju manje i zdravije porodice. Bez obzira na ta poboljšanja, u posljednjih petnaest godina možemo vidjeti da žene zaostaju za muškarcima. To je vjerovatno zbog toga, da roditelji kada nemaju dovoljno novca, više teže da iz škole povuku djevojčicu nego 8


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” dječaka. Ako pogledate ove brojeve posebno za srednjoškolsko i više obrazovanje, više dječaka završava obrazovanje. Ovo je problem za žene, jer u Crnoj Gori postoji velika razlika u nivou plata čak i kada je nivo obrazovanja isti. Medjutim, taj jaz se sužava kako žene postaju obrazovanije. O ovome ćemo više govoriti u dijelu koji se odnosi na profesionalni život. @ene rade u svim regionima svijeta, ali ove razlike u platama postoje u svakoj zemlji. U preradjivačkoj industriji plata žena kao procenat visine plata muškaraca od 1992. do 1997. godine se kretao od 85% u [ri Lanki do 50% u Bangladešu. Dakle, za isti posao žene zaradjuju upola manje od muškaraca, a ova razlika je i veća u siromašnim zemljama. Ne samo da zaradjuju manje novca već moraju da nose dva tereta: posao i porodicu. [irom svijeta postoji sve više muškaraca i žena koji se bave sivom ekonomijom. I u ovim situacijama žene zaradjuju manje novca i nemaju socijalnih beneficija. Jedan od razloga zašto se žene angažuju u sivoj ekonomiji je, ako imaju porodice one nisu u mogućnosti da rade u smjenama, puno radno vrijeme. Kada dolaze teška ekonomska vremena žene prije gube posao od muškaraca. To se dogodilo i ovdje u posljednjih deset godina. Ono što je interesantno jeste promjena u razvijenim zemljama, da sve više žena radi, dok je ta promjena u siromašnim zemljama prilično mala. Kao što sam već rekla, u Crnoj Gori postoji disparitet u platama bez obzira na obrazovanje. Iz istraživanja smo saznali da muškarci u prosjeku zaradjuju 30 eura više od žena. Ovo može biti razlog što sve više žena započinje sopstvene biznise. Od 469 firmi, svega 16% je u vlasništvu žena. Crnogorske žene su veoma dobre u biznisu. U jednoj studiji, najboljim firmama uglavnom upravljaju žene. Interesantan je razlog zašto žene započinju svoj biznis. Mogli bismo ih nazvati faktorom podsticaja da bi preživjele, nasuprot osjećaju nezavisnosti i samozadovoljstva. Posljednji dio mog predavanja odnosi se na politički život. Ovo je prilično tužna priča. U većini zemalja svijeta učešće žena u zakonodavnim tjelima je veoma nisko. U 2001.godini izuzetak je bila [vedska gdje je zastupljenost žena bila 41%. U Sjedinjenim Državama i Evropi to je 14%, najgori je Egipat sa 2% žena u zakonodavnim tijelima. Kao što ste vidjeli nije bilo velikih promjena u posljednjih deset godina 9


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” pa je veliki broj zemalja odlučio da uvede kvote, čiji je cilj da se više žena uključi u zakonodavna tijela. To su Brazil, Francuska, Uganda i Filipini. Ove mjere su jako uspješne. U Južnoafričkoj Republici procenat žena se povećao sa 1% na 30%. Nažalost, ni Crna Gora nije izuzetak u odnosu na druge zemlje. Nema toliko žena koje su političari, iako žene čine 58% zaposlenih u svim ministarstvima. Ova cifra uključuje sekretarice, daktilografkinje i ostalo. 22% žena se nalazi na nivou zamenika ministara. Bila je samo jedna žena ministar od 1990 godine. Kao što vidite, kao i širom svijeta, i u Crnoj Gori postoji dosta prostora za poboljšanje.

@ene u politici u Crnoj Gori Nada Drobnjak, poslanik u crnogorskom Parlamentu Pitanje ravnopravnosti polova kod nas nije tema koja zaslužuje posebnu pažnju. Mnoga medjunarodna dokumenta daju smjernice u pogledu koraka koje treba preduzeti u cilju uspostavljanja ove ravnopravnosti, odnosno jednake raspodjele prava, obaveza i odgovornosti izmedju muškaraca i žena kako u privatnom tako i u javnom životu. Da bi se realizovale preporuke iz ovih dokumenata moramo promijeniti svijest muškaraca, ali i samih žena. Muškarci i žene moraju imati jednake mogućnosti, ista prava i obaveze u svim područjima života, a ne da kao do sada žive u odvojenim svijetovima. Jasnu podjelu na muške i ženske obaveze, ukorijenjene u našu tradiciju i način života, moramo mijenjati. Prije svega, moramo naučiti razliku izmedju pola i roda i uloga koje iz tih podjela proističu. Pol (sex) podrazumijeva biološke razlike medju ljudima koje su uglavnom trajne i univerzalne, dok rod (gender) podrazumijeva društveno i kulturno konstruisane uloge žena i muškaraca. Rodna uloga je naučena, proizvod je društvenih, kulturnih, religioznih, političkih i ekonomskih okolnosti i može se mijenjati. @ene, kao ravnopravni gradjani gotovo svih zemalja, imaju politička prava da učestvuju u političkom životu svoje zemlje. One su, medjutim, u toj sferi izrazita, upadljiva manjina. 10


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” Američko istraživanje svjetske političke stvarnosti iz 1996. godine dalo je sledeće rezultate:  žene obavljaju 1 do 2% izvršnih funkcija vlasti 

žene zauzimaju svega 14% rukovodećih poslova i funkcija u državnoj administraciji

žena na čelu velikih korporacija i medjunarodnih organizacija u cijelom svijetu ima manje od 5%

žene su manje od 5% šefovi država u ukupno 190 zemalja svijeta

žena ministara na svjetskom nivou ima nešto više od 5%

žene ministri ne postoje u 48 zemalja svijeta.

U političkom kontekstu, rodne uloge žena i muškaraca se manifestuju kroz različite načine sticanja i dijeljenja moći. Muškarci su ti koji rasporedjuju moć i bogatstvo, te je očigledno da je socijalni prostor definisan nejednakom distribucijom moći. Medjutim, brojni su razlozi zbog kojih je važno da u politici bude jednak broj žena i muškaraca. Važno je zato što je društvo demokratsko samo ako oba pola učestvuju u procesu donošenja odluka, zato što žene i muškarci imaju različita iskustva iz prošlosti koja utiču na njihove stavove, izbore i djelovanja, zato što su i dobre i loše osobine ravnopravno rasporedjene izmedju polova… Takodje, da bi se promijenila trenutna rodna uloga žene u politici, neophodno je daleko veće učešće žena u sistemu vlasti, tj. u organima odlučivanja. Danas je u Crnoj Gori situacija nešto povoljnija u odnosu na prethodni period, ali je daleko od dobrog i još uvijek se društveni i politički život može prepoznati kao muški. Od ukupnog broja punoljetnih gradjana u Crnoj Gori 49,66% su žene. Skupština Republike Crne Gore ima 77 poslanika, a njih 8 su žene. U 21 skupštini opština u Crnoj Gori je 722 odbornika, a od njih su samo 33 žene. U Crnoj Gori nema žena gradonačelnica, nema žena medju ministrima u Vladi Republike Crne Gore. Na dužnostima sekretara i pomoćnica ministara ima ih oko 20%. U pravosudnim organima 40 do 50% zaposlenih su žene, ali što se ide ka 11


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” višoj sudskoj instanci smanjuje se procenat žena tako da do skoro nije bilo žena u Vrhovnom sudu Crne Gore. Važeći propisi, od Ustava do podzakonskih akata, proklamuju ravnopravan tretman polova. U propisima je sve idealno izjednačeno u pravima i obavezama medju polovima, ali je u praksi drugačije. Odgovor na pitanje zašto je to tako vjerovatno je u tradicionalnom i patrijarhalnom okruženju i zbog pasivnog odnosa ne malog broja žena prema tome. U Crnoj Gori se ne vodi rodna statistika, nijesmo imali posebnih istraživanja i preciznih podataka o položaju i zastupljenosti žena u Crnoj Gori. Na državnom nivou se niko nije bavio tim pitanjem. NVO su pokretale inicijative i sprovodile akcije i istraživanja. Od velike je važnosti što je prije godinu dana Skupština RCG osnovala kao stalno radno tijelo Odbor za ravnopravnost polova. Odlukom o obrazovanju ovog odbora utvrdjene su njegove sledeće nadležnosti: razmatra predloge zakona i drugih akata od značaja za ostvarivanje načela ravnopravnosti polova, podstiče primjenu i realizaciju ovog načela u zakonima Republike, podstiče i predlaže potpisivanje medjunarodnih dokumenata o ravnopravnosti polova i prati ostvarivanje tih dokumenata u Republici, predlaže mjere i aktivnosti za unapredjivanje ravnopravnosti polova posebno u oblastima obrazovanja, zdravstva, javnog informisanja, socijalne politike, zapošljavanja, preduzetništva, porodičnim odnosima, procesu odlučivanja i sl., učestvuje u pripremi i izradi dokumenata i usaglašavanju zakonodavstva u ovoj oblasti sa standardima u zakonodavstvima i programima Evropske unije, saradjuje sa NVO koje se bave pitanjima ravnopravnosti polova. Takodje je važno istaći da je Vlada RCG 1999. godine kandidovala projekat «Osnivanje državnog organa za jednake mogućnosti polova» koji je dobio verifikaciju GTF Pakta za stabilnost i podršku stranog donatora. Predlaganje ovog projekta predstavlja želju za osnivanjem Vladinog mehanizma koji će se baviti kreiranjem politike u ovoj oblasti, istraživanjima, izradom propisa koji će tretirati pitanje balansa medju polovima na pravičan način i koji će biti direktan partner ženskim NVO. Implementacija ovog projekta će uskoro početi jer su sredstva Italijanske vlade, koja je donator, postala operativna. 12


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” @ene, članice Parlamentarnih stranaka u Crnoj Gori, se slažu oko toga da je za sve stranke karakteristično malo učešće žena u svim tijelima rukovodjenja u strankama, uz jednu značajnu i indikativnu nelogičnost, a to je da se broj žena smanjuje kada se ide od vrha piramide prema njenoj osnovi; da uglavnom muškarci formulišu izborna obećanja stranke, pišu njen program, vode stranku i predstavljaju je u javnosti; da podrška ženama političarkama, kao jedan od bitnih elemenata rada u politici izostaje baš od strane žena, jer su česti slučajevi da nema medjusobne solidarnosti i lojalnosti te da je do sada bila dominantnija podrška ženama od strane muškaraca, nego od žena. Takodje smatraju da je politika izazov koji ne trpi predrasude i da se samo ulaskom u otvorenu borbu za svoj status može promijeniti odnos prema manje zastupljenom polu. Članice ovih stranaka smatraju i da su kočnice ravnopravnijem statusu sigurno dosadašnji način života, okolnosti, nasledje, nedostatak samopouzdanja, nedovoljna informisanost i malo znanja o pravilima u politici, ali i mehanizmi unutar stranaka. Na pitanje kako prevazići ove probleme pokušalo se doći realizacijom projekta “@ene to mogu II“. Učesnici ovih seminara, njih 189 iz osam Parlamentarnih stranaka su tokom marta i aprila ove godine na seminarima kao neophodne korake ka polnoj jednakosti istakli: 

   

Potrebno je uspostaviti realnu bazu podataka o članstvu, simpatizerima i potencijalnim glasačima, što je nedostatak kod većine stranaka. Potrebna je edukacija unutar stranaka. Potrebno je formirati ženske grupe u svakoj stranci (sada ih imaju samo dvije stranke) i povezati ih u jedinstvenu mrežu. Potrebno je sa NVO i Sindikatom inicirati izmjene zakonske regulative u cilju polne jednakosti. Iskustva održanih seminara, a posebno učesnica edukativnih seminara maksimalno iskoristiti u pravcu većeg političkog aktivizma žena unutar stranaka i izbornih listi, predlaganjem tih predstavnica za odgovorne funkcije. Potrebno je kontinuirano nastaviti edukaciju aktivistkinja političkih partija i novoizabranih žena na svim nivoima. 13


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” Kao rezultat ovog projekta je svakako veći broj žena na izbornim listama za poslednje lokalne izbore. Intresantno je da je nosilac liste DUA za lokalne izbore bila žena. Iz svega ovog se vidi da žene u Crnoj Gori hoće da promijene neka pravila igre u politici. Hoće da učine više za sebe i za druge tako što će uticati na listu prioriteta u politici. Politika nije samo rasprava o raspodjeli vlasti i funkcija, odlučivanje o ratu i miru, izborima, političkim partijama već je politika i tretman žena u porodici, reproduktivna prava i slobode, eliminisanje svih oblika nasilja prema ženama, različite mogućnosti u obrazovanju i izboru zanimanja. Kako u političkom životu još uvijek dominiraju muškarci, to je i politički život organizovan prema muškim normama i vrijednostima. Na primjer, politički model se bazira na principu «pobjednika i gubitnika», «takmičenja i konfrotacije», a ne na obostranom dogovaranju i postizanju konsenzusa. Ovakva okolina je strana ženama i one, u većini, odbacuju muški model politike. @ene danas u Crnoj Gori, iako nijesu bitno prisutne u institucionalnom političkom životu, nijesu apolitične. Dosta je njih na alternativnoj političkoj sceni, u ženskim NVO i umnogome je njihova energija u funkciji senzibilizovanja i edukacije i žena i muškaraca za gender perspektivu u politici. @ene se, u Crnoj Gori, bave politikom jer su svjesne odgovornosti za svijet u kome žive i svoje moći da utiču na oblikovanje javnog mnjenja i promjenu kulturne svijesti. Nensi Astor: Mi žene ne tražimo superiornost, nju oduvijek imamo; jedino što tražimo, to je jednakost. @ene u biznisu u Crnoj Gori Edita Klein, Hemijska čistiona Pingvin

Rodjena sam u Varaždinu gdje sam završila i gimnaziju , zatim sam se upisala na Ekonomski fakultet u Zagrebu. Govorim engleski, njemački i italijanski i to perfektno, član sam Udruženja prevodilaca, ali 14


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” taj posao ne radim. Prije sedamnaest godina dobila sam ideju od moje porodice iz Varaždina da otvorimo hemijsku čistionu u Crnoj Gori. U samom startu imali smo velikih problema sa otvaranjem poslovnog prostora, jer je bila prilično zahtjevna procedura oko administracije, dobijanja dozvole za rad itd. tako da sam skoro dvije godine čekala da se otvori ta moja radnja. Nažalost to se desilo tada, dok su se poslije sve firme mogle lakše otvarati i to je bila jedna vrlo pozitivna stvar. [to se tiče situacije kako da se žene danas afirmišu u svojim poslovnim željama i idejama da idu napred i da se otvara prostor za ženski biznis, ja lično mislim da je problematika ovdje u Crnoj Gori u samoj porodici. U Crnoj Gori, kada se djevojčica rodi, mora da dodje do zdravije ideje u njenom odgoju i pripremi za njenu strategiju u budućem životu. Znači, da ona već od rodjenja bude kvalitetnije odgajana za razliku od nekakvih tradicija koje se u Crnoj Gori dešavaju, a kojih smo svi mi svjesni i koje predstavljaju naše svakodnevno okruženje. I mislim, da i otac i majka moraju da daju samopouzdanje svojim ćerkama da idu i da se bore u ovom našem okruženju koje je nekako stvoreno za muški svijet. U Crnoj Gori velika je priča oko tradicije, koja je možda i veća nego što je engleska tradicija, a svi mi znamo koliko Englezi drže do svoje tradicije, ali na žalost to je kod nas još uvijek vrlo prisutno. Ovom prilikom apelujem na sve roditelje da već od starta krenu da svoju žensku djecu edukuju, da idu ka ravnopravnosti, da im daju mnogo energije i samopouzdanja. Za žene je to mnogo teže, jer se od njih očekuje da budu i majke i domaćice i da se dobro školuju i da idu dalje u profesiji stvaranja nekakve žene koja će da vodi firme, da ima politički glas, da bude u raznoraznim institucijama. Lično mislim i apelujem, da se već od kućnog odgoja od djetinjstva krene razmišljati o tome. Sada, ja bih htjela da kažem nešto vezano za moju radnju, a to je hemijska čistiona Pingvin. Mi smo u tom našem, moram ga nazvati ženskom biznisu, jer smo sve žene koje radimo u toj firmi, i mislim da smo napravile jednu ideju, jednu koncepciju koja je prava i zdrava. Napravili smo od starta jedan timski rad, mislim da sam nekad čula da je timski rad parola kada imamo dva plus dva da je pet. Smatram, da je to jedna zdrava baza, da se u radnom okruženju, u samoj firmi, napravi tako zdrava radna atmosfera, da sve radnice vole da dodju na posao, da se 15


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” vesele, da ima muzike, da se sa lakšim i rasterećenijim pristupom pridje samom obavljanju poslovnih dužnosti, da izgled firme bude veseo i pozitivan. Svi mi smo jednaki, svi znamo sve u našoj firmi i ako ona nije velika i mislim, da je takva jedna baza i zdrava atmosfera vrlo bitna da bi se ta firma pozitivno ocjenjivala u okruženju i da bi imala jedan pozitivan pristup prema ljudima koji dolaze kod nas. Kada su me pitali: šta je tajna uspjeha? Pa ne znam, nema neke velike i mnogo bitne tajne u uspjehu. Ja sam osoba koja voli da je jako odgovorna; kad nešto kažem i kada nešto predložim želim da vrlo odgovorno stojim iza toga. Kada me pitaju: šta je to biznis žena, šta se podrazumijeva pod tim, mislim da odgovornost treba da bude taj pravi odgovor. Htjela bi još kratko da napomenem da nikada nisam imala nikakvih problema zbog toga što sam kao žena krenula u posao i to u tom, da ga nazovem muškom okruženju. [to se tiče toga, ako se djevojka ili žena odluči da krene u biznis muškarci joj neće praviti nikakav problem.

Olgica Nikčević, Kozmetički salon [arm Kozmetički salon [arm postoji već dvadeset godina. Kada kozmetičarka završi školu ne znači da tada prestaje interesovanje za njenim daljim usavršavanjem. Nažalost, u našoj sredini nema škole koja bi mogla da da adekvatno znanje iz oblasti kozmetologije, pa sam bila prinudjena da svoje dugogodišnje učenje i specijalizacije odradim u inostranstvu. Zemlja koja mi je najviše odgovarala i koja drži primat u svijetu je Francuska. Kako sam odlazila na usavršavanje u Francusku, bila sam u prilici da se sretnem sa mnogim kozmetičarima od kojih je bilo teško odabrati pravu. Bilo je možda na početku i lutanja, dok sam odabrala kozmetiku koja mi je mnogo pomogla da budem ovo što jesam, dajući razne mogućnosti u postizanju dobrih rezultata u radu, u liječenju raznih problema na koži lica i tijela. To mi je bila dobra odskočna daska. Zahvaljujući mojoj upornosti i talentu koji sam posjedovala i volji za rad, svaki odlazak na usavršavanje mi je donosio neku novu ideju i neko novo 16


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” znanje. Sljedeće što se mijenjalo u mojoj firmi je korak dalje, znači zastupništvo francuske profesionalne kuće kozmetike. Ta fabrika, proizvodi preparate na prirodnoj bazi bez konzervansa, poznata je u svijetu, i izvozi svoje proizvode na evropsko, američko i azijsko tržište. I sada sam njihov zastupnik za Jugoslaviju. To je za mene bila velika čast, jer je to bilo za vrijeme rata, a da jedan inostrani partner ima povjerenja, da će to što ja radim izaći na dobro, posebno mi je davalo draž da istrajem u toj svojoj zamisli. Prepreke na koje sam nailazila bile su za neke osobe možda i razlozi za odustajanje, medjutim obzirom na upornost koju ja posjedujem nikada nisam željela da odustanem od ideje koju sam zamislila. Bilo mi je teško da je realizujem, ali sam uvijek uspijevala i to mi je davalo pokretačku snagu da i dalje nastavim sa istim žarom i mnogi moji klijenti i ljudi koji me poznaju pitaju se odakle sa istim žarom mogu da govorim, poslije dvadeset godina, o kozmetici i da boravim po deset sati u salonu. Ono što bih posebno istakla je problem nezaposlenosti i radne snage koji su prisutni na našim prostorima. Vjerovatno je to mnoge ljude opredjelilo da otvaraju kozmetičke salone, zbog čega smo bili u prilici da naša struka bude degradirana. Pošto sam diplomirani kozmetičar, a i obišla sam mnoge metropole i dobila mnoga priznanja i sertifikate za svoj rad, bilo mi je žao da na našem prostoru kozmetika nema tretman onakav kakav zaslužuje i koji se zapravo i očekuje. Crnogorke su jako uredne, uspješne, lijepe i pametne žene i one su u toku svih zbivanja ukoliko im to neko na pravi način prezentuje. One žele i da pokušaju sve to što im se prezentuje. Da ne bih zaostajala za Evropom opredijelila sam se da osim preparativne kozmetike pratim i zbivanja u aparaturnoj kozmetici. Nabavljala sam opremu koja je, mogu da kažem jedina u Jugoslaviji, počev od nekih dermabraza, mikrokristala, specijalnih kapsula za zdravlje i ljepotu tako da uzimajući klasične tretmane, pružala sam deset vrsta usluga. To govori i o broju specijalizacija koje sam morala da prodjem. Nažalost, u našoj zemlji za to nijesam imala prilike. Rodila se želja, kada sam bila na seminaru u Parizu, da sa inostranim partnerom pokušam da napravim nešto slično kao što Francuzi imaju školu gdje bi se prekvalifikovali, gdje bi se na pravi način bavili svojom profesijom. 17


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” Naravno, s Francuzima sam napravila školu estetike za kozmetiku i kozmetologiju prije dvije godine. Prva generacija je završila i mogu da budem srećna, jer ti ljudi rade bilo u mom BEAUTY centru, bilo da su sami osnovali svoje biznise, ili su se zaposlili kod drugih koji ga već imaju. Pilot projekat je uspio. Taj moj rad pratili su takodje ljudi iz Francuske, iz Evropske Unije i takodje sam od njih dobila pohvale za postignutu organizaciju poslovanja. Trudila sam se da kroz čitav program, a to je ono što je nama nedostajalo, ima više praktičnog rada nego same suvoparne teorije i to je u mnogome učinilo da te moje polaznice pokažu svoje znanje tako dobro. Danas, moja škola je medju osamnaest zemalja ušla u medjunarodnu konfederaciju škola za estetiku i kozmetologiju. Ove godine u maju, na kongresu u Parizu unaprijedjena sam i akreditovana za žiri ispred medjunarodne konfederacije za ispitivanje kozmetičarki. Ja već sjutra putujem za Italiju, što znači da smo se približili Evropi mnogo ranije, iako težimo da joj se u tom pogledu još više približimo. Mislim, da prepreke ne bi trebalo da utiču na jednu ženu da odustane od svoje zamisli. Osim volje i upornosti to je jako skupa profesija. Ona zahtijeva velika ulaganja, tako da ono što bi morala da radim u nekoj drugoj zemlji 8 sati ovdje moram 10, 12 i više sati, da bih postigla sve ono što sam vam ispričala, da bih ostvarila neki svoj cilj koji svako želi u svom biznisu. Mislim, da je teže održati biznis i zbog toga tajna mog posla jeste što ne želim da kopiram nikoga, već se trudim da sa svojim snagama sama izvedem na put firmu kako ja mislim. Za sada se pokazalo da je to dobro. Potrebno je da se posjeduje talenat, a što se tiče muškog dijela želim da kažem, konkretno u mojoj profesiji nije bilo nikakvih prepreka da bih mogla da ostvarim ono što sam zamislila. Mnogo je manje muškaraca koji osporavaju ovo, nego što ga žene podržavaju, tako da predpostavljam u nekim drugim branšama može biti institucija koje imaju uticaja, ali u privatnom biznisu koji vode žene, ako ga vode na pravi način ne bi trebalo da im bude prepreka muški pol. Zbog toga što, ako je ona odgovorna i savjesna, i dokazala se u svom poslu da to što radi ima smisla, da nema prevara to će prihvatiti svako. Tako, da se posebno radujem što napredak žena, uopšte u našoj zemlji počinje da bude veći. [to se tiče uspjeha, ono što je bitno, je da se ova profesija mora zaštititi i idući na nivo koji zaslužuje mora se imati puno strpljenja, upornosti. Uspjela sam svojim polaznicima da objasnim da to 18


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” nije posao gdje se preko noći može zaraditi puno novca, nego jedna od najskupljih profesija gdje uz puno ljubavi i strpljenja može da se dodje do cilja. Mislim da ljudi treba stalno da uče, to radim i ja danas, tako da bih za kraj mogla da kažem jednu kinesku poslovicu “Planinu će pomeriti samo onaj koji je u početku pomicao kamenčić” Diskriminacija žena na radnom mjestu i prilikom zaposlenja u Crnoj Gori Budimka Mićković, Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj Zovem se Budimka Mićković i radim u Centru za preduzetništvo i ekonomski razvoj i želim da izložim preliminarne rezultate istraživanja koje je Centar za preduzetništvo, odnosno biznis centar za žene u saradnji sa [vedskom organizacijom Kvinna til Kvinna organizovao u prvom dijelu ove godine. Dakle, prvo o istraživanju bih rekla da je priprema samog istraživanja počela odmah po novogodišnjim praznicima, a završiće se tokom ovog mjeseca prema predvidjenom planu. Tada će se dobiti i definitivni rezultati, odnosno svi ćemo znati koji su rezultati ovog istraživanja i da li su postignuti ciljevi samog istraživanja. Sada bih vas upoznala sa preliminarnim rezultatima dosadašnjeg rada. Naime, Centar za preduzetništvo je kao konsalting firma u Crnoj Gori i kao osnivač biznis centra za žene radio i druge aktivnosti kao što su: izrada biznis planova, pomaganje razvoja preduzetništva kroz implementaciju tih biznis planova za postojeća, kao i za novoosnovana preduzeća, zatim razna istraživanja za potrebe biznisa i za barijere koje postoje u biznisu u Crnoj Gori. Kroz sve te aktivnosti došlo se do izvjesnog zapažanja koja nijesu bila tako neprimjetna, a to je uloga žene u svemu tome. Zapažanja su donijela pretpostavke da niko nema ništa protiv da žene ovdje vode biznis, da dobiju kredit, da budu pretpostavljeni odnosno šefovi, da budu jedne od poslovnih partnera (sagovornika), ali brojke pokazuju da ih je ipak nesrazmjerno malo na mjestima donosilaca odluka, u kreiranju politike i strategije preduzeća. Ovakva zapažanja i nejasnoće prilikom davanja bilo kakvih pojašnjenja 19


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” uzroka koji dovode do još nejasnijih posljedica, naveli su nas da pokrenemo ovo istraživanje diskriminacije žena na radnom mjestu ili dok traže posao, kako bi nam same žene približile situaciju u kojoj se nalaze i rekle nam kako se one u tom trenutku osjećaju. Cilj samog istraživanja je da utvrdimo da li su žene u Crnoj Gori diskriminisane u procesu zapošljavanja, ili na radnom mjestu. Drugi cilj je, kako se ta diskriminacija, ukoliko uopšte postoji, manifestuje, da li mi živimo u svijetu muškaraca, postoje li šanse za uspjehom u biznisu za žene, šta zapravo osoba treba da posjeduje da bi se zaposlila i kakve su koristi za društvo u cjelini od ovakvog ponašanja i načina razmišljanja. Da bi dobili bar neke od odgovora na ova pitanja ili možda otvorili još neka pitanja, sproveli smo anketu nad slučajnim uzorkom od trista žena iz cijele Crne Gore. Sada bih nešto rekla o tom uzorku koji je rasporedjen prema regionima, odnosno 39% ispitanih je iz sjevernog dijela Crne Gore, 47% iz centralnog dijela, 23% iz južnog dijela Crne Gore što je procentualno srazmjerno broju stanovnika po pojedinim gradovima. Dalje, struktura uzorka prema godinama starosti je sledeća: najviše ispitanica ima izmedju 22 i 30 godina starosti, što pokazuje da su žene u toj dobi i najviše radno aktivne u Crnoj Gori, a struktura prema zaposlenosti je: 53% ispitanica je zaposleno odnosno trenutno zaposleno, 31% njih su ranije radile, a sada ne rade, ali traže zaposlenje i 16% ispitanica su trenutno nezaposlene odnosno, nijesu nikada radile, ali traže posao. Ovakva podjela na tri kategorije nije klasična podjela na zaposlene i nezaposlene odnosno uključuje kategoriju tzv. “ranije radila”, što je neophodno, da bi se dobili što vjerniji podaci, jer je ipak vrijedno iskustvo žena koje su ranije radile, a isto tako i iskustvo u trenutnom pronalaženju posla odnosno, procesu zapošljavanja, što je takodje cilj ovog istraživanja. Struktura uzorka sa aspekta djelatnosti je takva da 35% ispitanica iz uzorka radi u administraciji, zatim u maloprodaji, proizvodnji i u ostalim djelatnostima kao što su ugostiteljstvo, mediji itd. Značajna tačka sa aspekta samog uzorka je to da godine starosti ispitanica kao i zaposlenosti nijesu bile odredjene nikakvim kriterijumima niti kvotama kao uslov za učešće u anketi, što je naročito značajno sa aspekta zaposlenosti, jer nijesmo uzimali u obzir ni to da li je žena zaposlena, odnosno regularno zaposlena ili radi na sivom tržištu. 20


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” Podaci koje smo dobili istraživanjem su očekivani, a to su: da je u 81% lučajeva predpostavljeni muškarac i poslodavac, znači u 81% slučajeva u našim preduzećima je muškarac taj koji odlučuje da li će osoba biti primljena na posao, a odlučuje i o pravilima igre u preduzeću kada je zaposleni primljen na posao. Samo 7% žena radi na nekom od rukovodećih položaja, kao što su menadžer, vlasnica ili menadžer i vlasnica što je vrlo česta kombinacija kod nas. Dalje, 88% žena radi puno radno vrijeme odnosno, 6% ispitanica radi skraćeno radno vrijeme, a tu smo uključili i sezonski rad. Činjenica da postoje poslodavci kojima je važan pol nezaposlenog, predstavlja važan faktor zapošljavanja, ali to ne mora uvijek da ima negativnu konotaciju. Navešću primjer rada u buticima, jer se uvijek traže radnice koje su mlade i atraktivne. Jedan od motiva za pokretanje ovog istraživanja su sama oglašavanja za radno mjesto u kojima možemo zapaziti imenice u ženskom rodu, odnosno zvanja u ženskom rodu kao što su: predsjednica, poslanica, odnosno radnica, sekretarica itd. Kako prirodno zvuči reći sekretarica, a neprirodno reći sekretar, misleći na radno mjesto uz direktora. O procesu zapošljavanja bih rekla, da više žena smatra da je uzrok nezaposlenosti nepotizam, odnosno to što prijatelji i rodjaci poslodavaca imaju prednost nego sama polna diskriminacija. Isto tako veliki broj ispitanica misli da muškarci lakše nalaze posao iz razloga koji se odnose na diskriminaciju. Ovdje smo pod polnom diskriminacijom mislili na sljedeće stvari: - da je ženama porodica važnija od karijere što je uzrok nezaposlenosti, - fizičke predispozicije koje su na muškoj strani, - porodiljsko i trudničko odsustvo sa posla, - muške veze i poznanstva u kojima je manje mjesta za žene, - poslodavci koji su uglavnom muškarci, i ostali razlozi sa kojima su se vjerovatno same suočile. Veliki broj ispitanica smatra da podjela na muške i ženske poslove, uslovno rečeno, postoji i da ona nije ispravna. Činjenica je da ovdje u Crnoj Gori, što je i samo istraživanje pokazalo, vrlo često žene ne žele da priznaju da su diskriminisane. Takodje je utvrdjeno da postoji diskriminacija prilikom izbora zaposlenog. Mogućnosti napredovanja u poslu, kako za muškarce tako i za žene je podjednako, ali postoji velika 21


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” potreba za dokazivanjem od strane žene, da su njene sposobnosti jednake sa sposobnostima njenih kolega, kao i da nezaposlene žene češće osjećaju diskriminaciju nego zaposlene žene. Zaključila bih sledećim, da ispitanice, kao ciljna grupa ovog istraživanja, trebaju imati benefite od samog istraživanja, jer je ovo istraživanje i pokrenuto radi žena koje rade u Crnoj Gori. Medjutim, te benefite, načelno, im ne donosi ovo istraživanje, ono samo artikuliše i definiše ovaj problem tj. one ga same definišu i imenuju preko ovog istraživanja. Drago mi je da su ovdje prisutne žene iz medija, biznisa, političkog i javnog života Crne Gore, jer će ovo istraživanje, nadam se, pokrenuti izvjesna pitanja i dileme kako bi mi zajedno odgovorile na njih, jer to je jedini način za rješavanje problema. I upravo rješenje tog problema odnosno odgovori koje možemo dati su benefit koji će ocijeniti radno sposobne žene u Crnoj Gori. Ekonomska prava žena u tranzicionim procesima, legislativi i praksi u Crnoj Gori Kaća Djuričković, Forum žena Crne Gore

@ene u Crnoj Gori predstavljaju 51,4 % populacije i svakako da primarni interesi i potrebe fundamenta jednog društva moraju se pratiti i strateški poboljšavati i to sa dva aspekta: - @ene su prirodne nositeljke brige o djeci, posebno u infantilnom periodu, i svaka njihova zaostalost i nerazvijenost posebno u ekonomskom smislu direktno se odražava i na najranjiviji dio ljudske populacije, odnosno na djecu - Proces tranzicije sa sobom nosi i promjenu načina razmisljanja koji, kada se radi o problematici žena mora prije svega biti uočena, prihvaćena i propraćena od strane državnih institucija koje bi u tom smislu imale za obavezu rad na strateškom osnaživanju žena u Crnoj Gori sa konačnim ciljem postizanja gradjanskog i demokratskog društva. 22


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” Trancizija u Crnoj Gori i ukupne društvene i ekonomske promjene značajno su se odrazile na sigurnost i socijalni status žene i to kroz sferu javnog i privatnog. Takodje, problem narastajućeg siromaštva pogodio je prije svega žensku populaciju, samim tim i porodicu, što je sve ukupno kreiralo stresni ambijent koji je u značajnoj mjeri opredjeljivao žene u odnosu na njihovu participaciju u javnom životu. Sa druge strane takodje je rezultiralo pokretanjem dijela ženske populacije koje se aktiviraju na polju ostvarivanja prava žena kroz nevladine organizacije. Tranzicija je ženama u Crnoj Gori, kao i u ostalim zemljama u tranziciji, donijela veliki postotak nezaposlenosti, manju cijenu na tržištu rada, dakle manja primanja, razlike u platama za isti posao medju ženama i muškarcima, nedostatak formalne i faktičke podrške za djecu i tome slično. Zakonska regulativa Prema Ustavu SRJ (cl.20) i Ustavu Republike Crne Gore (cl.15 ), jednakost predstavlja jednu od osnovnih i najvažnijih normativnih vrijednosti, pa se kaze da svi gradjani su jednaki bez obzira na njihove lične karakteristike kao što su, nacionalnost, rasa, pol, jezik, religija, političko mišljenje, obrazovanje, socijalni status, imovinski status ili bilo koje druge karakteristike. Uopšteno posmatrajući ukupni razvojni put kroz normativne infrastrukture svakako su za sobom ostavili trag visokih vrijednosti i postovanja zenskih prava. Tako u cl.53 par.3 Ustava SRJ ili cl.53 par.4. Ustava Crne Gore imamo i predvidjenu posebnu zaštitu prava žena na tržištu rada, kao i u drugim segmentima kao što su zdravlje gdje se predvidjaju posebna prava trudnim ženama i zdravstvena zaštita i briga od strane države(cl. 57. par.2 Ustava RCG), zatim posebna zaštita za porodicu gdje su majka i dijete pod posebnom pravnom zaštitom o čemu govori cl.62 Ustava RCG. Takodje, radi opšteg stava o normativnim vrijednostima naše legislative treba reći da su prava žena i muškaraca apsolutno izjednačeni u svim ostalim segmentima kao što su brak, nasljedje, vanbračne zajednice, tržište rada, obrazovanje, zdravstvena zaštita itd. 23


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” No, analizom legislativnog položaja žena vraćamo se u svakodnevnu primjenu istih. Dakle vraćamo se u tranzicionu stvarnost, promjene vlasništva i ekonomije koji se dogadjaju kroz raspad nekadašnje države, gradjanski rat u okruženju, destrukciju, izbjeglištva ljudi, siromaštvo, medjunarodnu izolaciju….i sve do danas do razvoja demokratskog društva na osnovama neo-liberalnih principa i otvorene tržišne ekonomije. Sva ova dogadjanja, jasnije su nego ikada ukazali na nepostojanje društvenih, zakonskih i institucionalnih mehanizama za zaštitu prava žena. Deklarativan odnos zakona i nedostatak mehanizama sa druge strane doveli su do toga: - Da je zaposlenost žena u ovim procesima značajno opala. - U strukturi zaposlenih prisutno je - 40% žena sa SSS, - 48,3% žena sa Višom stručnom spremom, - 40% žena sa VSS - Istorijska podjela poslova na muške i ženske još uvijek je prisutna, pa imamo oblasto industrije u kojima dominira ženska radna snaga kao što je tekstilna 79,3% pri čemu je poznavaocima prilika u našoj zemlji, jasno da su upravo ovo industrijske grane koje su prve otišle u stečaj i kasnije ugašene. @ene su kao radna snaga takodje veoma prisutne u oblastima zdravstvene zaštite, socijalne brige i obrazovanja i to oko 73%, a radi se o profesijama koje su na posljednjim mjestima po visini primanja. - Najnoviji trendovi pokazuju da je sve više mladih žena na biroima za zapošljavanje na kojima ženska populacija čini 60% - Takodje imamo prateće pojave sveukupnog stanja kao što su da žene prve ostaju bez posla a mnogo teže ga dobijaju, zatim seksualno zlostavljanje, uslovljavanje i uznemiravanje koje našim zakonom uopšte nije tretirano, a da ne govorimo o dvostrukoj diskriminaciji žena kod zapošljavanja koja se sada dogadja medju ženama i to na osnovu godina života

24


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” Naša zemlja (nekadašnja SFRJ, a sada Crna Gora koja je nasljednica) nalaze se na samom vrhu liste zemalja koje su potpisale i ratifikovale medjunarodne dokumente koja tretiraju ljudska prava – njih oko 40. Svi ovi dokumenti podrazumjevaju njihovo uključivanje u domaće zakonodavstvo, ispostovavanje, implementaciju i izvještavanje relevantnim medjunarodnim tijelima. Kada su u pitanju prava žena treba reći da je Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama ratifikovana 26.februara 1982. godine. Posljednji izvještaj poslat je 1998. godine koji je odbijen. CEDAW izvještaj, kao većina UN dokumenata ostavlja mogućnost za nevladin sektor da izvještava tj pravi alternativni izvješaj (shadow report) koji je na ovaj način po prvi put pripremljen i za Crnu Goru od strane Foruma žena Crne Gore i partnerskih ženskih grupa. Isti će biti javnosti prezentiran u nekoliko predstojećih sedmica kada bude pripremljen i Regionalni CEDAW izvještaj o pravima žena na Balkanu. [to se tiče ekonomskog aspekta žena u sferi medjunarodnih dokumenata treba pomenuti i Medjunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji je ratifikovan 03. januara 1976 godine, do sada je izvještavano svega dva puta a trenutno se priprema prvi ovakav izvještaj od strane Vlade Republike Crne Gore a svoj stav naravno daće i pripadnici nevladinog sektora. @ene u dnevnoj ekonomiji Kroz nedavnu implementaciju programa “ @ene u tranziciji” u Crnoj Gori dosta smo vremena provele radeci sa ženama sa svih strana Crne Gore koje su definisale nekoliko problema koje su vidjele kao najaktuelnije u trenutnom dnevno-ekonomskom životu žena Crne Gore, a to su: - nezaposlenost - ekonomska nestabilnost i nesigurnost - nedostatak jednakih prava žena i muškaraca na radnom mjestu - nedostatak pune pravne zaštite u sferi radnih odnosa (seksualno uznemiravanje, zlostavljanje i uslovljavanje) Ono što su učesnice u Projektu vidjele kao moguća rješenja jesu: 25


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” - Osnivanje Agencije za zapošljavanje žena i brigu o ostvarivanju njihovih prava na tržištu rada - Temeljne zakonske reforme koje će biti sensibilisane za pitanja jednakih mogućnosti polova - Posebni programi zaćtite i podrške samohranim roditeljima (96% žene) Koliko su neophodne promjene u sferi ekonomskog osnazivanja žena dovoljno govori i istraživanje koje je sprovela kancelarija UNICEF-a u Beogradu koje kaže: - da 2/3 radnih sati odrade žene; - da 10 % prihoda odlazi u ruke ženama u obliku primanja - da 2-3% žena ima vlasnistvo nad nekom imovinom Da je ovakva pozicija žena nezavidna govori i prosto razmišljanje o mogucim vidovima pomoci u smislu stimulisanja razvoja sopstvenog biznisa ili razvoja nekog malog i srednjeg preduzeća koji se primarno oslanjaju na dobijanje kredita ili pozajmica od razvojnih institucija, što državnih što medjunarodnih. Znajući da je svega 2-3% žena koje imaju osnovni preduslov (garancija povraćaja kredita) i mogu polagati pravo na ovaj vid pomoći, jasno je da se ukupna slika i stanje neće promjeniti. [to ga je neophodno razmišljati strateški, zagovarati različite procese i podržavati sve druge vidove podrški ekonomskog osnaživanja žena. Uprkos ovako stresnom ambijentu i lošim uslovima za rad, u Crnoj Gori postoje ženski biznisi koji su se do sada postepeno razvijali a kao glavni razlozi za pokretanje istih javili su se: - briga za dijete ili roditelje - Strah od gubitka posla ili gubitak posla - Odlazak u penziju i potreba za obezbjedjivanjem uslova za život - Fleksibilnije radno vrijeme i neslaganje sa politikom firme - Potreba da se više zaradi i da se samostalno donose odluke a osobine koje su karakterisale tipične predstavnice u biznisu jesu: - spremnost da se prihvati visok stepen rizika - lična motivacija i energičnost - poznavanje finansija i posjedovanje društvenih vještina - profesionalizam i samopouzdanje - upornost i fleksibilnost 26


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” -

dobra organizacija i stvaranje poslovne mreže

Istraživanja Na žalost veoma je mali broj istraživanja sproveden u Crnoj Gori kada se radi o položaju žena a posebno u ekonomskoj sferi. Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj iz Podgorice je prije nekog vremena radio istraživanja na ovu temu i evo nekih podataka koje su sublimirali kroz svoj rad:

-

Sa koliko godina žene započinju svoj biznis? manje od 25 god. – 28% od 26 do 40 god – 51% od 41 do 55 god. – 20% preko 55 god. – 1%

Bračno stanje - Udata - 57% - Neudata - 29% - Razdvojena - 10% - Ima stabilnu vezu - 4% Jedna trećina ispitanog modela ukazala je da je njihov biznis uticao na poboljšanje odnosa u porodici, kao i na povećanje ličnog zadovoljstva. 

 

@ene koje započinju privatni biznis se najčešće odlučuju za poslovne aktivnosti koje su tradicionalno vezane za ženske poslove (npr. proizvodnja distribucija prehrambenih proizvoda, trgovina, čuvanje djece, šivenje itd.). Veoma mali broj žena se odlučuje da otvori sopstveni biznis u netradicionalnim ženskim sektorima (npr. servis automobila itd.). Njih 55 poslovnu aktivnost obavljaja u sopstvenoj kući. Pored novca, koji je bio značajniji činilac kod odlučivanja gdje će se 27


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” obavljati poslovna aktivnost, žene su naglašavale i potrebu da budu u blizini djece i porodice.  Po broju radnika kompanije kojim rukovode žene su mikro, najčešće zapošljavaju od 1 do 2 radnika.  Proces zapošljavanja zene vide na sljedeci način  83% žena razmišlja o biznis ideji i planira njenu realizaciju do 1 godine  samo 20 % žena ima pripremljen biznis plan koji prati realizaciju zamišljene ideje  žene preduzetnici proces samozapošljavanje iskazuju kao varijaciju različitih strahova i briga. (kako doći do novčanih sredstava brine 72%, na koji način plasirati proizvode ili usluge na tržištu zabrinjavalo je 67%, konkurencija 50% itd).  97% žena želi da poha|a kurseve obuke za osnivanje i vo|enje sopstvenog biznisa.  Izvori finansiranja biznis ideje  70% žena započelo je sopstveni biznis sa novčanim iznosom do 10.000 DEM.  46% su dobile početni kapital od porodice. Samo 3% su dobile početni kapital od banke. Pri dobijanju kredita od banke jedan od najčešće citiranih problema jeste problem sa imovinom, na koju je potrebno staviti hipoteku, što žene stavlja u drugačiji položaj od muškaraca koji apliciraju za kreditna sredstva. (Imovina se vodi na ime oca ili supruga).  86% žena u biznisu smatra da limitiran pristup finansijskim tržištima predstvalja barijeru za napredovanje biznisa kojima rukovode.  Skoro 100 % žena smatra da je neophodno uvesti posebne kreditne linije namijenjene ženama.  @ene u biznisu u Crnoj Gori karakterise sljedece: 

28

Sa puno više optimizma vide razvoj tržišne situacije i uslove privre|ivanja od muškaraca.


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena”  

Za razliku od muškaraca, u razvoj sopstvenog biznisa puno manje će uložiti. Najveći budući razvoj očekuju u maloprodajnim kompanijama.

U želji da svojim izlaganjem makar malo, doprinesem sagledavanju problematike žena u sferi ekonomije dotakla sam segment pravne regulative, iznijela iskustvo u našem radu i konačno neke podatke iz istraživanje. U svemu ovome naravno, dotakla sam dosta bolnih tački koje zahtjevaju duže bavljenje. Stoga želim da za kraj napišem jednu staru indijsku poslovicu koja kaže: „ Svakog dana kada Sunce svane, gazela mora da trči svakog dana kada Sunce svane i lav mora da trči Pitanje je samo ko trči brže do zalaska sunca” Uloga ženskih biznis asocijacija Aleksandra Vladisavljević, STAR Dobar dan svima. želim da vas pozdravim u svoje lično ime i ime organizacije iz koje dolazim, a koja se zove STAR, iz Beograda. To je američka nevladina organizacija koja radi na teritoriji bivše Jugoslavije na programima ženskog ekonomskog i političkog liderstva. Imamo kancelarije u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji, i na Kosovu, još nemamo kancelarije u Crnoj Gori, ali se trudimo da na neki način uključimo i naše koleginice iz Crne Gore. Pokušavamo da razmišljamo o tome kako na regionalnom i lokalnom nivou možemo pomoći ženama da se što bolje uključe u proces tranzicije i da odreaguju, u skladu sa svojim ekonomskim ili političkim pravima. Da li su žene dovoljno dobre za biznis? Da li su žene uporne? Da li su odgovorne? Većina jeste, neke možda i nisu, ali mislim da je suština da mi imamo pravo da se bavimo biznisom, kao što imamo pravo da se bavimo i politikom. Znači, nije suština u tome da li smo mi dobre ili ne, nego da mi na to imamo pravo. To pravo bi trebalo da bude, ne samo deklarativno zagarantovano, već da postoje i mehanizmi u društvu koji bi nam to pravo omogućili. 29


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” Moja uloga danas, ovdje, je da kažem nešto o ulozi Biznis asocijacija u društvu ili o Udruženjima poslovnih žena. Kako vam više odgovara. Ja ću pokušati da kažem tri stvari: - zašto nastaju biznis asocijacije? - šta je to što one rade? - i da kažem nešto o interesima. Ko sve ima interesa od poslovnih asocijacija žena? Udruženja poslovnih žena, nastaju prije svega iz potrebe. Medjutim, nijesam sigurna, koliko puta ste na televiziji čuli kada govore: «Preduzetništvo je ključ ekonomskog razvoja». Recimo, mi to slušamo svakodnevno, a onda na drugoj strani imamo banke koje daju kredite preduzetnicima, i to je sve. Znači, izmedju tog strateškog pristupa da je preduzetništvo ključ ekonomskog razvoja i činjenice da na tržištu kapitala (neka odredjena sredstva), ne postoji ništa izmedju toga. Država, odnosno kreditori smatraju da bi, bar kada je u pitanju Srbija, mi trebali da preuzmemo uloge u svom sopstvenom životu i da se snadjemo u periodu tranzicije, da preko noći počnemo neki svoj biznis. Pitanje je da li je to baš tako jednostavno i šta je to što može da se uradi, a da se taj preduzetnički duh i podstakne. Znači, tu je uloga biznis asocijacija i udruženja žena, koja pokušavaju da pomognu ženama da otpočnu i razviju svoj biznis ili da prošire poslovnu saradnju sa drugim ženama. Mislim da je zanimljivo reći, da broj žena u biznisu raste. Najveća stopa rasta zabilježena je u Americi, upravo na pokretanju novih ženskih biznisa. Znači, žene tri puta više pokreću sopstveni biznis, nego što se dogodi neki drugi razvoj koji se mjeri. Ono što se treba dogoditi, je da država, odnosno banke , investitori, konsalting organizacije i preduzeća prepoznaju svoje interese i pokušaju da osmisle programe koji će pomoći ženama u biznisu. Uzimajući u obzir socijalni, društveni položaj, o kome ste Vi danas ovde govorile, mislim da je potpuno jasno da žene imaju odredjene barijere kada započinju svoj biznis. To je prije svega podrška odnosno, ona možda ima neku ideju, ali u koliko nema podršku u svom najbližem okruženju, teško će se odlučiti da to započne, jer to je zaista teško, kada ste opterećeni da «jurite» izmedju kuće i posla i da pokušavate sebi dokazati da ste «super» žena koja može sve da postigne, koja će kuvati preko noći, a ujutro ići na posao, i uz to uspjeti da se sredi, dotjera i dočeka goste. Znači, jedna opterećujuća uloga se nameće ženi danas, odnosno pored toga što se od nje očekuje da bude dobra domaćica i 30


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” majka, očekuje se i da ona radi. U svemu tome, trebalo bi napraviti neki balans i vidjeti kako da sve to dostigne, kako da se dobije podrška porodice, da se podijele uloge u porodici i kako da sve to ne rade samo žene? Sledeći problem na koji nailaze žene, a koji ste već nekoliko puta pomenule je problem nepokretnosti. Ukoliko žena nema imovinu na svoje ime ona ne može da dobije kredit. [ta učiniti u tom slučaju? Istraživanja pokazuju da žene nemaju dovoljno informacija, upravo zbog onog o čemu smo pričali, posao-kuća, odnosno zbog previše obaveza nemaju dovoljno informacija o tome, recimo, šta je u trendu, šta se dogadja, nemaju razvijene poslovne mreže. I tu, naravno dolazimo do znanja. Mislim, da je znanje potrebno i ženama i muškarcima i vodjenje biznisa je nešto potpuno novo, barem za većinu ljudi koji sada pokušavaju da ga otpočnu. Znači, kako početi? Kako voditi biznis? Kako razvijati biznis? Kako raditi u poslovnom okruženju sa svojim radnicima? Kako sa marketingom? Ima jako puno pitanja. Dakle, ovdje dolazimo do pitanja, šta bi jedno udruženje poslovnih žena moglo da radi? Mislim, da je to prije svega podrška, i da se žene medju sobom jako dobro podržavaju. I poslovne asocijacije koje postoje i u Crnoj Gori, u Podgorici, a postoje i u Beogradu, Novom Sadu, Zagrebu i Sarajevu, govore o tome da su žene našle način da se medjusobno podržavaju u biznisu. -

-

Zatim su tu informacije, koje su potrebne ljudima u biznisu, kao npr. Kakve kreditne linije postoje, kakve su mogućnosti kreditiranja, programi obuke koji se organizuju, informacije o sajmovima, gdje bi mogli dobiti detaljnije informacije, itd. Recimo, ako se radi o pravnoj podršci, šta je to što im je potrebno kada započinju biznis, koji bi bili najbolji koraci, znači jedan širok spektar informacija na jednom mjestu.

-

Edukacija. Pomenuli ste koliko je važno, kada se poslije srednje škole želi ići dalje i želi napredovati u struci i kako da do toga dodjete. Biznis asocijacije mogle bi organizovati programe obuke, 31


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” ne samo kako započeti sopstveni biznis, kako ga voditi, već nešto što je stručno vezano za odredjen profil zanimanja, kao npr: susreti sa ljidima koji imaju više iskustva, razmjena informacija praćena razvojem tehnologija, trendova, upoznavanje sa nekim razvijenim sistemima itd. -

Konsalting ili savjetovanje. Mnoge žene u biznisu koje su nakon obuke «kako voditi biznis» možda i napisale biznis plan, medjutim, potrebna im je konstantna podrška, bar do nekog odredjenog stepena. Znači, ako ona može da dobije odredjenu informaciju, a to je najčešće pravna podrška, bilo bi dobro da im se pomogne i organizuje dodatna obuka i kada one već rade. Na taj način žene šire svoju poslovnu mrežu i one mogu da kažu šta je to što bi željele da promijene. Da li nešto sa ovim sistemom nije dovoljno dobro, da li nešto može da se poboljša?

Sada je na redu lobiranje za neke zakonske potrebe, znači, da vam se ne dogodi da radnju registrujete dvije godine, zatim su tu razne administrativne prepreke, kao što smo imali slučaj, da se žene iz biznisa povežu sa ženama u politici, medijima i da se na neki način pokuša napraviti neka saradnja da bi se odredjene stvari promijenile. Svi pitaju, kada govorimo o ženskim biznis asocijacijama, zašto ženske biznis asocijacije? Zašto jedan Centar za preduzetništvo ne može da pokrije potrebe i muškaraca i žena u biznisu. Npr. zanimljivo je da je Vlada Republike Srbije odlučila da kroz preduzetništvo kao ključ ekonomskog razvoja, razvije program za mlade. Reakcije su bile veoma pozitivne. Mladima je potrebna posebna podrška, jer oni imaju specifične potrebe u društvu, ali kada im kažemo da smo i mi specifična ciljna grupa onda svi pitaju: Zašto su one specifična grupa? Znači, postoji jedna nevjerica da je zaista potrebno da se ciljne grupe razdvoje. Mi zastupamo ideju da je jako važno kome se obraćamo. Ako država razvija program onda je jako važno ko će biti korisnici tih programa. Da li su oni mladi? Koliko imaju godina? Znači, da se programi uskladjuju sa potrebama svih korisnika. Pojam, čime bi udruženja žena mogla da se bave, zaista je širok. Definitivno postoje velike potrebe za njima u većini slučajeva, kao i na prostorima bivše Jugoslavije. Neke su manje ili više razvijene, neke su 32


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” dostigle stepen da sada već mogu da lobiraju, da su u tom smislu artikulisale neke svoje potrebe. Možemo da popričamo i o interesu. Koji je interes za takve asocijacije? Osim što su to žene, definitivno je društvo u celini zato što žene boljim i kvalitetnijim učešćem u biznisu, zapravo doprinose opštem ekonomskom razvoju. Ako vam je cilj da zemlja napreduje onda vam je ekonomski razvoj jedan od puteva kojim idete, a veoma je važno uključiti žene u taj ekonomski razvoj. To je izmedju ostalog jedno od osnovnih prava. Tu su i banke. I one imaju veliki interes od biznis asocijacija. Zašto? Zato što mogu da naprave vezu, jer ako žene koje su zainteresovane da započnu svoj biznis ili da ga razviju i unaprijede, dolaze na mjesto gdje im se pruža finansijska podrška, znanje, savjetovanje, konsalting i da to bude jedan zatvoren krug koji će omogućiti kvalitet, napredovanje i uspjeh u biznisu. @elim samo da kažem jednu stvar na kraju, a to je: Zašto smo se mi opredijelili zaekonomsko osamostaljivanje žena? I šta je zapravo ekonomsko osamostaljivanje? Ekonomsko osamostaljivanje žena nije samo pomaganje ženama da pronadju posao, mada je prije svega cilj stvaranje takve klime u kojoj će žene učestvovati u ekonomskom razvoju, a tu je neminovan uticaj politike, ali i saradnja, da žene dodju u položaj da odlučuju ne samo o sopstvenom životu, o tome da li će voditi svoj biznis ili ne, već da odlučuju i o ekonomskom razvoju zemlje, u kom pravcu želimo da idemo. Sanja Elezović, Medjunarodni sindikalni centar Prirodni saradnici asocijacija radnika su sindikati. Mislim da su žene kao populacija najfleksibilnije, možda najemotivnije i najsenzibilnije za opšta društvena zbivanja. Taj dio društva će omogućiti da se ta saradnja uspostavi i ako već postoji da se unaprijedi. Ovo najviše govorim zbog koleginica novinara. Možda će biti dosadno, ali moram ponoviti nešto što svi znamo. Zašto je važno da poslodavci i zaposleni saradjuju? O iskustvu gospodje Klein i gospodje Vukčević o tome kako je važna dobra atmosfera na poslu, dobra atmosfera kod poslodavaca i radnika, jer kada imamo dobru atmosferu na poslu imamo i dobar profit i zarade, dakle to je ono što je veoma važno. Drugo, moraju se poštovati 33


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” prava i zaposlenih i poslodavaca, jer samo tada imamo situaciju da se dobro zaradjuje i da nam biznis ne trpi. [ta je još važno? Veoma je važno znati da ako nekom uskratimo njegova prava time smo uskratili i naša prava, a potrebno je da budemo svjesni da ako ne prepoznamo problem na radnom mjestu, ako pred njim zatvorimo oči taj će nas problem «udariti» kao bumerang. Čuli smo nešto o zakonskoj regulativi iz oblasti ekonomskih odnosa od gospodje Djuričković. Moram da kažem da je jedan od velikih problema koji postoje na radnom mjestu, ne samo u Crnoj Gori, već uopšte u zemljama u razvoju, naročito u onima u kojima je siva ekonomija jako prisutna, a to je problem seksualnog uznemiravanja. Tu je gospodja Drobnjak u ime odbora za ravnopravnost polova Skupštine. Oni su pokrenuli inicijativu da ova vrsta zaštite udje u zakonsku regulativu i kod nas, što je veoma dobro. Da završim, uglavnom je ovo što sam rekla bilo već poznato, ali želim još jednom da ponovim koliko je važno da budemo svjesni da zaposleni u jednoj firmi, naročito privatnoj i njihovi poslodavci ne budu prirodni neprijatelji, već prirodni saveznici. Dakle, to je preduslov za razvoj biznisa i ekonomski napredak o kome smo govorili.

Završna riječ: Dragana Radević, Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj Danas smo imali priliku da u prisustvu novinara govorimo o ženi u Crnoj Gori ne samo u ulozi supruge i majke, već i u ulozi doprinosioca razvoju društva. Nadamo se da će rezultat današnjeg razgovora biti kreiranje potpunijeg portreta crnogorskih žena u medijima. Dala bih kratku rekapitulaciju okruglog stola, podsjećanja radi:  Michelle Stern je u svojoj prezentaciji nastojala da predstavi svoje vidjenje života žena u Crnoj Gori u poredjenju sa ostalim zemljama kroz više detalja o demografiji, obrazovanju i profesionalnom i političkom životu žena. 34


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” 

Nada Drobnjak je govorila o ženama u politici, uz obrazloženje zakonske regulative koja ženama garantuje jednaka prava kao i muškarcima.

Slavica Striković je konkretnije govorila o političkim pravima žena i njihovom angažovanju u političkim partijama, imajući u vidu da žene čine skoro pola glasačkog tijela u Crnoj Gori.

Predstavnice žena u biznisu, Edita Klein i Olgica Nikčević govorile su o svojim iskustvima u poslovnom svijetu.

Budimka Mićković je predstavila preliminarne rezultate istraživanja koje je realizovao Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj na temu diskriminacije žena na radnom mjestu i u postupku zapošljavanja.

Kaća Djuričković je govorila o uticaju tranzicionog perioda na žene koje se svakim danom suočavaju sa nedostatkom mehanizama da zaštite svoja prava.

ulozi ženskim asocijacija više smo saznali od Aleksandre Vladisavljević.

Sonja Elezović je naglasila značaj zakonskih regulativa i sloboda žena na radnom mjestu u pitanjima odnosa poslodavac zaposleni, kao i o pitanjima seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.

Vjerovatno neke stvari koje smo čuli danas nisu nove: svjedoci smo takvih dešavanja iz dana u dan. Medjutim, čini mi se da smo danas uspjeli da izdvojimo osnovne probleme i damo preporuke, svako iz svog ugla, o tome kako identifikovane probleme rješavati. Upoznavši danas malo bolje Editu Klein i Olgicu Nikčević, a i kroz diskusiju koja se kasnije čula, dolazimo do ključnih karakteristika žena u biznisu, odnosno 35


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” uspješnih žena: upornost, istrajnost, rad i disciplina; originalnost, samopouzdanje i ključno – podrška porodice. Vjerujem da će predstavnici medija iskoristiti obilje podataka koje su danas dobili da više pišu i objektivnije prikazuju ulogu žene u razvoju društva. Možda je najbolja preporuka pripremiti tekstove o ženama koje su uspjele; na taj način, razbija se mit o ženi koja ostaje kod kuće i brine o porodici. Uloga žene kao majke i supruge je nezaobilazna i pruža zadovoljstvo koje daje snagu za ostale aktivnosti. Medjutim, potencijal koji žene kao članovi društva nose u sebi ne smije biti ostavljen po strani. Treba ga osloboditi i razvijati kako bi se ostvarili što veći efekti. Ovo je naš doprinos, za početak. Važno je da je počelo.

Lista učesnika: Br Ime i prezime 1. 2. 3. 4. 5. 6. 36

Dora Plavetić Nienke Kramer Darka Minić Charllote Bjerregaard Nada Drobnjak Slavica Striković

Organizacija USAID/Fry.Montenegro UNHCR UNHCR UNHCR Skupština RCG @enska Akcija


Okrugli sto: “Politička i ekonomska prava žena” 7. 8. 9. 10 . 11 . 12 . 13 . 14 . 15 . 16 . 17 . 18 . 19 . 20 .

Kaća Djuričković Olga Nikčević Edita Klein Marina Vuković Snežana Burzan Angelina Filipović Vulić Nataša Slavica Krušić Radenović Nina Borjana ]upić Aleksandra Lučić

Forum žena Crne Gore „[arm“ „Pingvin“ Radio Cetinje Radio Gorica MINA-business Onogošt TVCG Onogošt TVCG Radio CG

Dušanka ]irović

Pobjeda

Miroslav Minić

Publika

Sanja Elezović

MSC

37


politicka i ekonomska prava zena publikacija  

publikacija

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you