Issuu on Google+

Z& S

Adria

Godina III

Travanj/April

2014. g.

9

Stručni magazin iz oblasti zaštite i spašavanja

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE

RUDARSKE NESREĆE

I UZROCI NJIHOVOG NASTANKA IPNAS inteligentni monitoring sustav za otkrivanje šumskih požara Osvrt na Studiju Evropske unije o analizi resursa za gašenje požara otvorenog prostora Energetska efikasnost i kućanski aparati


2


SADRŽAJ BROJ 9 - APRIL/TRAVANJ 2014.

14

33

IPNAS Inteligentni monitoring sustav za otkrivanje šumskih požara

Rudarske nesreće i uzroci njihovog nastanka

ZAŠTITA OD POŽARA

8

 Zaštita od požara

u rudnicima

Plan zaštite rudnika od požara treba omogućiti kvalitetnu i uspješnu akciju gašenja požara bez obzira na uzrok i mjesto njegovog nastanka. Kao poseban dio plana zaštite rudnikā od požara, zbog njihove specifičnosti, obrađuje se gašenje požara u podzemnoj eksploataciji. Ako angažiranje raspoloživih snaga zaštite i spašavanja rudnika nije dovoljno ili razmjere nesreće u startu prevazilaze mogućnosti tih snaga, štab upućuje zahtjev za pomoć rukovodiocu općinske službe civilne zaštite

12

BullsEye – nov i atraktivan trening zaposlenika i vatrogasaca

CIVILNA ZAŠTITA

20 26 30

Već sam slogan preduzeća kaže dovoljno: „Ili je istina ili je samo Haagen“. Nizozemsko preduzeće Haagen Fire Training Products (Haagen FTP) može se pohvaliti sa više od 20 godina tradicije u razvoju, proizvodnji i održavanju sistema za edukaciju na području zaštite od požara. Haagen FTP stremi ka traženju najboljih rješenja za obrazovanje vatrogasaca i zaposlenika u preduzećima

18

4

HAIX – obuća namijenjena herojima Vatrogasna obuća definitivno spada u najvažniju opremu vatrogasaca. U situacijama kada se borite sa vatrenim stihijama i gledate kako pomoći unesrećenima ili se skloniti od građe zahvaćene plamenom, posljednje što vam treba je da previše računa vodite o mjestima na koje stajete. Tu na scenu stupa HAIX, globalni lider u proizvodnji specijalne obuće, čiji se modeli mogu naći i u Bosni i Hercegovini u ponudi mostarske firme Financ d.o.o.

Osvrt na Studiju Evropske unije o analizi resursa za gašenje požara otvorenog prostora Pripravnost za katastrofe u Makedoniji – trenutni status i izazovi Organizacija sistema zaštite i spašavanja u Brčko Distriktu BiH Brčko Distrikt BiH po mnogo aspekata sistema može biti paradigma za izgradnju funkcija sistema u Bosni i Hercegovini kakve su izgrađene na lokalnom nivou u širem evropskom prostoru. U tom svjetlu treba gledati i već pokrenute projekte (Centra 112, RHB zaštite i sl) kroz inicijative institucija Bosne i Hercegovine (Ministarstva sigurnosti BiH) i uz podršku međunarodnih partnera, koji su dobro prihvaćeni i provode se zadovoljavajućom dinamikom.

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

38



Energetska efikasnost i kućanski aparati Kućanski aparati troše oko 20% električne energije potrebne jednom domaćinstvu. U najveće potrošače ubrajamo frižidere i veš-mašine. Pri kupovini novog uređaja potrebno je, osim cijene samog aparata, pažljivo pogledati i kakve karakteristike uređaj posjeduje. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji ima veću učinkovitost


RIJEČ UREDNIKA IMPRESSUM Izdavač Global Security d.o.o.

Jesmo li spremni za novu požarnu sezonu?

Godina III Direktor Adis Hodžić management@asadria.com

Poštovani čitaoci,

Urednik Samir Huseinbašić redakcija2@asadria.com

Tehničko uređenje a&s Adria magazin dtp.web@asadria.com

Novinari: Semir Kapetanović Dalibor Vikić (Zagreb) Draga Grubić (Beograd) redakcija@asadria.com Lektor: Mr. Damir Muharemović Trenutno važeće cijene oglašavanja su navedene u cjenovniku za 2014. godinu Saradnici: dr. sc. Dželal Ibraković dr. sc. Ćamil Huseinbašić acc. prof. dr. Mirsada Hukić dr. sc. Senad Oprašić dr. sc. Jagoš Dujović dr. sc. Sead Ahmetagić dr. sc. Ferdo Pavlović dr. sc. Samir Agić Idriz Brković

Redakcija: Safeta Zajke 115c, 71 000 Sarajevo, BiH Tel.: + 387 33 788 985 Fax: +387 33 788 986

zima 2013/2014. godine najbolja je potvrda globalnih klimatskih promjena i najava visokih temperatura koje tokom ovogodišnjeg ljetnog perioda realno mogu rezultirati pojavom toplotnih udara, suše i požara otvorenog prostora.

Efektivna reakcija nadležnih institucija organa na lokalnom i višim nivoima na pojavu požara će, naravno, zavisiti od toga koliko su naučene lekcije iz prošlogodišnjih požara rezultirale promjenama u javnoj svijesti, kao i propisima i praksama zaštite i spašavanja (prevencija, nabavka nedostajuće opreme i obuka, jačanje odgovornosti i pripravnosti za požare šumskih gazdinstava, revizija i poboljšanje planova i standardnih operativnih postupaka, obučavanje i postizanje najvišeg stadija pripremljenosti za pripravnost i djelovanje u periodu požara i sl).

U okviru rubrika redukcije rizika od katastrofa, civilne zaštite, zaštite od požara i vatrogastva i zaštite na radu, značajan prostor je ustupljen predstavljanju organizacija sistema zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini i regionu (sistem pripravnosti za katastrofe u Republici Makedoniji), kao i jačanju njihovih kapaciteta za redukciju rizika od nesreća.

e-mail: redakcija@asadria.com www.asadria.com Magazin Z&S Adria je periodična stručna regionalna publikacija, koja u oblasti zaštite i spašavanja informiše, edukuje, povezuje i objedinjuje tržište sljedećih zemalja: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Makedonija, Slovenija i Srbija. Frekvencija izlaska: tromjesečno. Pretplata: 4 broja godišnje. Godišnja pretplata za BiH: 23,40 KM sa PDV-om. Uplata se vrši na tekući KM račun: Raifeisen bank 1610000056880035 Godišnja pretplata za Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru: 15 EUR Godišnja pretplata za Makedoniju, Kosovo i Sloveniju: 25 EUR Raifeisen bank 502012000-0003070; SWIFT: RZBABA2S

I u ovom broju magazina predstavljena su moderna organizacijska i tehnička rješenja za odgovor na nesreće u nepristupačnim područjima, ali i analiza Studije gašenja požara iz zraka zajedničkim resursima u Evropskoj uniji, a u cilju predstavljanja novih rješenja u sistemu sigurnosti i razmjene informacija i novih (sa)znanja, i dalje će biti objavljivane vijesti sa međunarodnih sajmova ili drugih sličnih skupova iz oblasti zaštite i spašavanja. n

Samir Huseinbašić, dr. sc.

Uz obaveznu naznaku „Pretplata na magazin Z&S Adria“ Kontakt: pretplata@asadria.com

5


VIJESTI

112 EXPO – prva najava 112 EXPO je jedinstveni regionalni sajamski i konferencijski događaj o primjeni savremenih tehnologija u funkciji prevencije i reagovanja u vanrednim situacijama i sigurnosti i zdravlja na radu, koji će od 23–26. septembra 2014. kroz izložbeni i prateći stručni program predstaviti preko 100 domaćih i stranih brendova. Događaj se održava pod generalnim pokroviteljstvom MUP-a Republike Srbije – Sektora za vanredne situacije i pokroviteljstvom Ministarstva rada i socijalne politike – Uprave za bezbednost i zdravlje na radu. 112 EXPO je jedinstveni sajamski i konferencijski događaj u regionu Zapadnog Balkana, pa i u jugoistočnoj Evropi, i kao takav okuplja proizvođače, uvoznike, distributere, stručne organizacije za procjenu rizika, akademske, naučne i stručne institucije i strukovna udruženja, i pruža mogućnost interakcije sa resornim državnim strukturama, zainteresovanim korisnicima, lokalnom samoupravom, privrednim subjektima, pravnim i fizičkim licima. Sajam će prezentovati sljedeće oblasti: zaštitu od požara, poplava, zemljotresa, hemijskih akcidenata – sisteme i opremu za reagovanje

u vanrednim situacijama, zatim sistem 112 za reagovanje u vanrednim situacijama, te opremu, sredstva i specijalna vozila za vatrogasno-spasilačke intervencije. Osim izložbenog dijela, sajmove će pratiti sadržajan prateći stručni program – radionice iz spomenute tematike. Ove godine uvodi se poslovni portal http://112expo.talkb2b.net/, značajno unaprijeđeni sistem b2b komunikacije izlagača i poslovnih posjetilaca. n

U Bosni i Hercegovini obilježen 1. mart – Međunarodni dan civilne zaštite U periodu od 28.02. do 04.03.2014. godine širom Bosne i Hercegovine obilježen je 1. mart – Međunarodni dan civilne odbrane i civilne zaštite. Ovaj dan se obilježava od 1990. godine kada je Generalna skupština Međunarodne organizacije civilne odbrane/civilne zaštite (ICDO) proglasila 1. mart kao Međunarodni dan civilne odbrane i civilne zaštite u spomen na 1. mart 1972. godine kada je usvojen Ustav Međunarodne organizacije civilne odbrane/civilne zaštite. Svrha obilježavanja ovog dana je privući pažnju svjetske javnosti na vitalni značaj civilne zaštite i važnost podizanja svijesti o pripravnosti, prevenciji i mjerama samozaštite u slučaju akcidenata i nesreća, te dati poseban značaj naporima, žrtvama i dostignućima državnih službi koje se bave zaštitom od katastrofa. Tog dana priređuju se različiti događaji poput: kolokvija, konferencija, radio i televizijskih debata, otvorenih dana civilne zaštite, vježbi simulacije nesreća, postrojavanja struktura civilne zaštite, službi hitnog odgovora i dobrovoljnih snaga, kao i izložbi raspoložive opreme i sredstava. Na proslavi ovoga dana na nivou Bosne i Hercegovine, uz svečano obraćanje zamjenika ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine gospodina Mladena Ćavara i dodjelu priznanja zaslužnim pojedincima i kolektivima, pročitan je i proglas generalnog sekretara ICDO-a dr. Vladimira Kuvšinova sa ovogodišnjom globalnom porukom, koja glasi:

„Civilna zaštita i kultura prevencije za sigurnije društvo.“ 6

Svečani skup u Ministarstvu sigurnosti BiH: obraćanje zamjenika ministra sigurnosti BiH

Svečani skup u Ministarstvu sigurnosti BiH: dodjela priznanja zaslužnim pojedincima


Ex-tribina Brčko 2014 Udruženje za protiveksplozivnu zaštitu i sigurnost radne i životne sredine, uz podršku vlade Brčko Distrikta BiH, organizira stručni skup s međunarodnim učešćem Ex-tribina Brčko 2014. sa centralnom temom: „Protiveksplozivna zaštita – sastavni dio zaštite od požara, zaštite na radu i sprečavanja katastrofa“. Extribina će se održati 11. i 12. juna 2014. u Omladinskom centru u Brčkom. Ex-tribina je stručni skup namijenjen poslodavcima, projektantima, državnim službenicima i inspekcijama, organizatorima i rukovodiocima procesa proizvodnje, održavanja, remonta i montaže, a prije svega inženjerima sigurnosti, zaštite od požara, elektrotehnike, mašinstva, tehnologije, rudarstva, te drugima koji se bave eksplozivnim atmosferama i eksplozivno zaštićenom opremom. Ovaj skup slijedi tradiciju dosadašnjih sličnih skupova u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, a želi ubrzati procese preuzimanja i primjene novih standarda, te istaknuti probleme, iskustva i mjere sigurnosti u pojedinim sektorima industrije, rudarstvu i brojnim malim i srednjim preduzećima, s većim ili manjim nivoom ugroženosti. Na

“Gorski udar” ponovo pogodio jamu Raspotočje S t r u č n j a c i Hidrometeorološkog instituta u Banjoj Luci potvrdili su da se na širem području Zenice malo iza ponoći dogodio zemljotres jačine 2,6 stepeni Merkalijeve skale, koji je, ispostavit će se nešto kasnije, bio uzrokom pojave „gorskog udara“ na jednom od radilišta u jami Raspotočje. Tom prilikom povrijeđeno je jedanaest rudara i, na svu sreću, niko od šezdesetak rudara, koliko ih je bilo na poslovima u jami, nije nastradao. Teže povrede zadobila su dva rudara, koji su van životne opasnosti, a devet lakše povrijeđenih rudara je, nakon ukazane pomoći, pušteno na kućno liječenje. Odmah nakon ove nezgode, koja se desila na koti minus 900, u jamskim prostorijama na dubini između 850 do 900 metara, stručne i spasilačke ekipe zeničkog rudnika su brzo reagovale i efikasno postupile u akciji zbrinjavanja povrijeđenih lica i rudara koji su se nalazili u jami. Prema zvaničnom izvještaju Hidrometeorološkog instituta u Banjoj Luci, objavljenom na službenoj stranici Evropskog mediteranskog seizmološkog centra EMSC (European-Mediterranean Seismological Centre – EMSC), zemljotres se dogodio na dubini četiri kilometra ispod površine zemlje. Na drugim radilištima jame Raspotočje proizvodnja je nastavljena odmah nakon dobijanja odobrenja od strane rudarske inspekcije za nesmetan rad. n

skupu mogu sudjelovati svi zainteresirani uz podmirenje kotizacije ili po pozivu organizatora, a svi koji su zainteresirani mogu do 15.04.2014. godine prijaviti i svoje radove slanjem sažetka i tako se aktivno uključiti u realizaciju tribine. Sažeci se mogu poslali na e-mail atex@atex.ba, a izbor radova za tribinu će izvršiti stručni savjet Organizacionog odbora najkasnije do 25. aprila. n

Zaštita od požara – apel građanima! S obzirom da nastupa period izvođenja proljetnih radova na čišćenju obradivih površina i šuma, spaljivanje niskog rastinja, korova i sl., širom regiona objavljeni su brojni apeli. Kako tom prilikom često dolazi i do požara, Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo, čije saopćenje prenosimo, u saradnji sa odgovornim službama i građanima, a u cilju preventivnog djelovanja, sprovodi planirane mjere zaštite od požara. Čišćenja spaljivanjem, usljed nepažnje ili neodgovornog ponašanja pojedinaca, često znaju izmaći kontroli i pretvoriti se u požare sa težim posljedicama. S tim u vezi, policijskim službenicima ovog Ministarstva naloženo je da kroz patrolne i druge vidove službe poduzmu sve potrebne mjere na preventivnom djelovanju i zaštiti od požara, upozoravajući lica na oprez prilikom izvođenja ovih radova, kao i na opasnost loženja vatre na otvorenom. Pozivaju se građani na maksimalan oprez kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Podsjećamo, ukoliko bi navedenim radnjama građani izazvali požar, to bi bilo počinjenje krivičnih djela, i to: iz člana 323. KZ FBiH – Izazivanje opće opasnosti (predviđene sankcije: novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, u zavisnosti od stava navedenog člana), iz člana 317. KZ FBiH – Izazivanje šumskog požara (predviđene sankcije: novčana kazna ili kazna zatvora do dvanaest godina, u zavisnosti od stava navedenog člana) i iz člana 301. KZ FBiH – Paljevina (predviđene sankcije: kazna zatvora od jedne do dvanaest godina, u zavisnosti od stava navedenog člana). n 7


ZAŠTITA OD POŽARA

Zaštita od požara u rudnicima Plan zaštite rudnika od požara treba omogućiti kvalitetnu i uspješnu akciju gašenja požara bez obzira na uzrok i mjesto njegovog nastanka. Kao poseban dio plana zaštite rudnikā od požara, zbog njihove specifičnosti, obrađuje se gašenje požara u podzemnoj eksploataciji. Ako angažiranje raspoloživih snaga zaštite i spašavanja rudnika nije dovoljno ili razmjere nesreće u startu prevazilaze mogućnosti tih snaga, štab upućuje zahtjev za pomoć rukovodiocu općinske službe civilne zaštite Piše: mr. sc. Zdenko Tadić , direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzlanskog kantona

n

M

eđu rudarskim nesrećama posebno su specifične nesreće uzrokovane požarima. Zbog stalno prisutne opasnosti od požara u proizvodnji i na drugim radnim mjestima i objektima rudnika, zaštita od požara se provodi u svim dijelovima rudnika. Zakon o zaštiti od požara detaljno je utvrdio obaveze pravnih lica, u koje se ubrajaju i rudnici. Najvažnije obaveze su izrada i donošenje plana zaštite od požara, izrada i donošenje pravilnika o zaštiti od požara te obučavanje i osposobljavanje zaposlenih u provođenju propisanih mjera zaštite od požara. Opasnost od požara je prisutna i u podzemnoj i na površinskoj eksploataciji u rudnicima. Ona je posebno izražena u rudnicima u kojima se vrši podzemna eksploatacija uglja. U rudnicima uglja gdje je prisutan metan ili eksplozivna ugljena prašina požari mogu prouzrokovati katastrofalne eksplozije sa ogromnom štetom i tragičnim posljedicama. Pored ispoljavanja snažnih termičkih efekata, pri požaru se stvaraju ogromne količine otrovnih i zagušljivih gasova, koji nošeni zračnom strujom veoma brzo dođu do svih jamskih prostorija i ugrožavaju rudare. Po karakteru njihovog nastanka, rudnički požari mogu biti egzogeni i endogeni. 8

Egzogeni rudnički požari

Egzogeni rudnički požari nastaju od vanjskog izvora toplote. Pojavljuju se iznenada i redovno za posljedicu imaju oslobađanje velike količine zagušljivih i otrovnih plinova. Osnovni uzroci egzogenih požara u rudnicima su: - nepropisno korištenje i neispravnost rudničkih električnih uređaja i instalacija, što dovodi do stvaranja električnih lukova i iskri, - pojava iskri pri raznim oblicima trenja radnih materijala, - neoprezno rukovanje otvorenim plamenom i pušenje, - nestručno izvođenje radova zavarivanja

njihova neispravnost, što dovodi do nedovoljnog ohlađenja izduvnih gasova i izbacivanje plamena, - sagorijevanje zapaljivih gasova i eksplozivne prašine, - nepravilno uskladištenje goriva, maziva i dr. (Jovičić, Miljković, Nuić, Uljić, Vukić 1978:167). Zbog svega navedenoga, preventivno djelovanje protiv nastajanja egzogenih požara se mora provoditi u svim rudnicima. Najvažnije mjere protiv nastajanja egzogenih požara su: - zabrana deponiranja lahko zapaljivih materijala u rudničkim prostorijama, - podgrađivanje glavnih rudničkih

Kada dođe do požara u podzemnoj eksploataciji, prvi odgovor u gašenju požara poduzima rukovodilac stanice za spašavanje sa ekipom čete za spašavanje koja se nalazi u smjeni. Odmah se aktivira štab službe spašavanja, koji aktivira četu za spašavanje i preuzima dalje rukovođenje akcijama gašenja požara i nepridržavanje propisa sigurnosti (odsustvo sredstava za gašenje požara), - nepropisno izvođenje minerskih radova (primjena neodgovarajućih eksploziva i sredstava za iniciranje, nepotpuno začepljavanje ili začepljavanje mina zapaljivim materijalom), - nepravilna eksploatacija motora sa unutrašnjim sagorijevanjem ili

prostorija negorivim materijalom, - potpuno isključenje električnih uljnih uređaja iz upotrebe u podzemnim rudničkim uvjetima, zabrana upotrebe gumenih transportera sa trakom od sagorivih materijala, - zabrana korištenja svjetiljki sa otvorenim plamenom, - zabrana pušenja,


ZAŠTITA OD POŽARA

- izvođenje zavarivačkih radova pod strogim stručnim nadzorom i u prostoru u kojem nema zapaljivih materijala, - redovno odstranjivanje nataložene zapaljive prašine i obaranje lebdeće postupcima orošavanja.

Endogeni rudnički požari

Endogeni rudnički požari nastaju kao posljedica sklonosti nekih mineralnih sirovina ka samozapaljenju, kao što su ugalj, uljni škriljci, sulfidne i sumporne rude. Mogu se pojaviti i u podzemnoj, ali i na površinskoj eksploataciji, pri uskladištenju uglja u bunkerima ili na odlagalištima. Najčešće nastaju u otkopnim prostorima, pukotinama u rudnim i ugljenim slojevima, slojevima pod pritiskom, rasjednim zonama i mjestima na kojima ima samozapaljive prašine. Kao i kod egzogenih požara, i protiv nastajanja endogenih požara provode se odgovarajuće preventivne

mjere, a najvažnije su: - čistoća otkopavanja i sprečavanje nagomilavanja sitnog ugljena i ugljene prašine, - otkopavanje od granice otkopnog polja, - suzbijanje akumulacije otkopnih pritisaka osiguranjem malog koeficijenta pripreme otkopnog polja i pogodnom brzinom napredovanja otkopa, - solidna izolacija suprotnih pravaca zračnih struja i potpuna izolacija starih radova, - reguliranje ventilacionog režima, u prvom redu metodom izravnavanja depresije ventilatora, kao i metodom smanjivanja pada potencijala između dviju tačaka sa nulte vrijednosti, suzbijanje autooksidacija antipirogenim sredstvima, u koje spadaju: kamena prašina, krečno mlijeko, emulzija gline, pijeska i vode i raznih mineralnih soli i sl.

Gašenje požara u podzemnoj eksploataciji

Plan zaštite rudnika od požara treba omogućiti kvalitetnu i uspješnu akciju gašenja požara bez obzira na uzrok i mjesto njegovog nastanka. Kao poseban dio plana zaštite rudnikā od požara, zbog njihove specifičnosti, obrađuje se gašenje požara u podzemnoj eksploataciji. Ovaj plan mora da sadrži: - pregled svih mjesta na kojima postoji potencijalna opasnost od nastajanja požara, - način informisanja o nastalom požaru, - plan povlačenja radnika iz požarnog ugroženog područja, - izbor tipa i dispozicija tehničkih sredstava za neposredno savladavanje požara, - dispozicije protivpožarnih vrata i pregrada u ventilacionom sistemu rudnika, 9


ZAŠTITA OD POŽARA obavještava se nadležni rudarski inspektor i općinski operativni centar civilne zaštite. Na osnovu razmjera nesreće i uspješnosti prvog odgovora, štab vrši procjenu i po potrebi uključuje vatrogasnu jedinicu i specijaliziranu jedinicu rudnika. Ako angažiranje raspoloživih snaga zaštite i spašavanja rudnika nije dovoljno ili razmjere nesreće u startu prevazilaze mogućnosti tih snaga, štab upućuje zahtjev za pomoć rukovodiocu općinske službe civilne zaštite. Štab službe spašavanja u dogovoru sa nadležnim rudarskim inspektorom može tražiti pomoć od drugih rudnika po proceduri koja je propisana za tu vrstu pomoći. Shema 1: Gašenje požara u podzemnoj eksploataciji

Shema 2: Gašenje požara na površinskoj eksploataciji

zadatke tehničkog rukovodstva, članova čete za spašavanje i vatrogasne službe, kao i radnika zatečenih u blizini žarišta požara, i - program obuke i osposobljavanja članova čete za spašavanje, vatrogasne jedinice i radnika za protivpožarne intervencije.

požara u podzemnoj eksploataciji i gašenje pomoću izolacionih pregrada privremenog i trajnog karaktera. Navedeni načini se koriste odvojeno i kombinirano, ovisno od uzroka i razmjera požara. Na shemi 1 je prikazano gašenje požara u podzemnoj eksploataciji.

Gašenje požara u podzemnoj eksploataciji je veoma opasno i traži maksimalnu obučenost i opremljenost. Vatrogasnu intervenciju obavljaju članovi čete za spašavanje primjenjujući neki od načina kao što su gašenje pomoću pijeska i kamene prašine, gašenje pomoću protivpožarnih aparata predviđenih za gašenje

Kada dođe do požara u podzemnoj eksploataciji, prvi odgovor u gašenju požara poduzima rukovodilac stanice za spašavanje sa ekipom čete za spašavanje koja se nalazi u smjeni. Odmah se aktivira štab službe spašavanja, koji aktivira četu za spašavanje i preuzima dalje rukovođenje akcijama gašenja požara. Bez obzira na razmjere nesreće,

10

Požari na površinskoj eksploataciji

Požari na površinskoj eksploataciji su uglavnom posljedica nepažnje radnika, tehničke neispravnosti na opremi i prirodnih pojava. Ovi požari se pojavljuju na industrijskim i poslovnim objektima, rudarskoj opremi, deponijama mineralnih sirovina, skladištima goriva i maziva i dr. Planom zaštite rudnika od požara detaljno se obrađuju uzroci i sve vrste požara koji mogu nastati na površinskoj eksploataciji. Gašenje požara na površinskoj eksploataciji također treba biti uređeno planom zaštite rudnika od požara. Ovisno od vrste i mjesta nastanka požara, poduzimaju se intervencije na gašenju požara. Prvi odgovor kod nastanka požara pružaju uposlenici rudnika u skladu sa procedurama utvrđenim kroz obuku o zaštiti od požara. Na taj način se prilikom pojave manjih požara na opremi i unutar proizvodnih i poslovnih objekata brzim korištenjem protivpožarnih aparata i drugih sredstava vrši gašenje požara. Gašenje većih požara na površinskoj eksploataciji prikazano je na shemi 2. Kada se prvim odgovorom uposlenika u gašenju požara ne ugasi požar, aktivira se vatrogasna jedinica rudnika. Odmah se aktivira štab službe spašavanja i preuzima daljnje rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja. Bez obzira na razmjere nesreće, obavještava se nadležni rudarski inspektor i općinski operativni centar civilne zaštite. Na


ZAŠTITA OD POŽARA osnovu razmjera nesreće i uspješnosti prvog odgovora, štab vrši procjenu i po potrebi uključuje specijaliziranu jedinicu i četu za spašavanje rudnika.

Gašenje požara na površinskoj eksploataciji uz pomoć civilne zaštite

Ako angažiranje raspoloživih snaga i sredstava zaštite i spašavanja rudnika nije dovoljno da se požar stavi pod kontrolu ili razmjere nesreće u startu prevazilaze mogućnosti tih snaga, štab upućuje zahtjev za pomoć rukovodiocu općinske službe civilne zaštite. Na shemi 3 je prikazano rukovođenje akcijama gašenja požara na površinskoj eksploataciji i pružanje pomoći civilne zaštite općine. Po dobivanju zahtjeva za pomoć, rukovodilac općinske službe civilne zaštite u rudnik upućuje pomoć općinskih snaga i sredstava civilne zaštite, a prije svih vatrogasnu jedinicu općine. U slučaju da upućena pomoć ne postigne željeni efekt, rukovodilac općinske službe civilne zaštite u dogovoru sa starješinom štaba službe zaštite i spašavanja aktivira općinski štab civilne zaštite. Općinski štab civilne zaštite održava vanrednu sjednicu i upućuje općinskom načelniku prijedlog odluke o proglašenju stanja rudarske nesreće zbog požara u rudniku. Nakon donošenja odluke, općinski štab u rudnik upućuje snage i sredstva zaštite i spašavanja općine, koja se mogu koristiti u odgovoru na rudarsku nesreću. U slučaju da se ni poslije intervencije snaga i sredstava zaštite i spašavanja općine ne otkloni opasnost po uposlenike i imovinu rudnika, aktivira se procedura traženja pomoći od kantona i Federacije BiH.

Mjere za unapređenje zaštite i spašavanja u rudnicima

Da bi se zaštita i spašavanje u rudnicima izgradili prema propisima koji uređuju tu oblast i osigurao brz i efikasan odgovor na sve vrste rudarskih nesreća, potrebno je poduzeti sljedeće: 1. Uraditi i donijeti Zakon o zaštiti na radu Bosne i Hercegovine i prilagoditi ga novoj organizaciji i uređenju države i pravnih lica, 2. Uraditi izmjene i dopune Zakona

Shema 3: Rukovođenje akcijama gašenja požara na površinskoj eksploataciji i pružanje pomoći od civilne zaštite općine

o rudarstvu Federacije BiH, dograditi dio koji uređuje zaštitu i spašavanje i usaglasiti ga sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, Zakonom o zaštiti od požara i Okvirnim zakonom, 3. Izvršiti u rudnicima provedbu obaveza koje proistječu iz Zakona o zaštiti i spašavanju, 4. Izvršiti u rudnicima provedbu obaveza koje proistječu iz Zakona o zaštiti od požara, a koje se odnose na: - izradu i donošenje Plana zaštite od požara u skladu sa Uredbom o sadržaju

i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća i planova zaštite od požara („Službene novine Federacije BiH“, broj: 8/11), - izradu i donošenje Pravilnika o zaštiti od požara, obučavanje i osposobljavanje zaposlenih u provođenju propisanih mjera zaštite od požara, i - osnivanje i opremanje vatrogasne jedinice ako je to utvrđeno kao potreba i obaveza u planu zaštite od požara općine i rudnika. n

Literatura 1. Jovičić, Vesna, M. Miljković, J. Nuić, H. Uljić, M. Vukić (1987), Sigurnost i tehnička zaštita u rudarstvu, UNIVERZAL, Tuzla 2. Pravilnik o tehničkim mjerama i zaštiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima, u: Službeni list SFRJ, br. 11/67 3. Tadić, Zdenko (2010), Zaštita i spašavanje u rudnicima uglja Tuzlanskog kantona, HARFO/GRAF, Tuzla 4. Tadić, Zdenko (2013), Zaštita i spašavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine, PRINTCOM, Tuzla

11


ZAŠTITA OD POŽARA

Sistemi za edukaciju

BullsEye – nov i

atraktivan trening zaposlenika i vatrogasaca Već sam slogan preduzeća kaže dovoljno: „Ili je istina ili je samo Haagen“. Nizozemsko preduzeće Haagen Fire Training Products (Haagen FTP) može se pohvaliti sa više od 20 godina tradicije u razvoju, proizvodnji i održavanju sistema za edukaciju na području zaštite od požara. Haagen FTP stremi ka traženju najboljih rješenja za obrazovanje vatrogasaca i zaposlenika u preduzećima Piše: Primož Štraus, direktor Zavoda Vizija Varnosti, info@vizijavarnosti.com

n

C

ijeli projekt je izrađen u vlastitoj proizvodnji: od ideje do proizvodnje, od inovacija do održavanja, od savjetovanja do ugradnje. Svi sistemi imaju ugrađene sigurnosne elemente koji doprinose većoj sigurnosti prilikom upotrebe, ali i samoj edukaciji. Treba naglasiti da su proizvodi konstruirani za edukaciju i općenito obrazovanje zaposlenika i vatrogasaca, a u manjoj mjeri i građana. Realistično iskustvo koje postignemo sa Haagen FTP simulatorima plod je bogatog iskustva iz područja zaštite od požara i sigurnosti na radu. Slovensko preduzeće Zavod Vizija Varnosti je 2010. godine postalo zastupnik za prodaju Haagen FTP proizvoda na području Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Kosova. Haagen proizvodi uključuju sve: od jednostavnih simulacijskih alata pa do opremanja najvećih svjetskih obrazovnih centara, kao što su Melbourne Metropolitan Fire Brigade Training Center (opremljeno 2013) i Shanghai Fire Department Training Center (opremljen 2011). Haagen FTP obrazovne centre i proizvode možemo naći na gotovo svim kontinentima, u većem dijelu Evrope, SAD-a (BullEx), dijelu Azije, Afrike i u Australiji. Iako je većina proizvoda namijenjena edukaciji vatrogasaca, nekoliko proizvoda specijalizirano je za 12

edukaciju zaposlenika u kompanijama, ustanovama, bolnicama i sličnim preduzećima. Ovaj put spomenut ćemo samo tri: BullsEye, I.T.S. i Misty. Dva su namijenjena za sigurno gašenje požara sa aparatima za gašenje (BullsEye i I.T.S.), dok je Misty namijenjen za educiranje u različitim slučajevima evakuacije.

BullsEye sistem

Ovaj sistem radi na principu gašenja požara na LED panelu sa vatrogasnim aparatima na laser ili vodu. BullsEye omogućava simulaciju tri razreda požara i četiri težine gašenja unutar svakog razreda požara. Simulator upotrebljava dva različita načina

„Gašenje“ na ovaj način je čisto, ne zagađuje okolinu, a omogućava siguran i prilično efektivan način vježbanja gašenja požara. Sistem možemo upotrebljavati u učionici ili na radnome mjestu

gašenja: aparatima na laser, koji koriste naprednu lasersku tehnologiju kojom simuliramo gašenje sa prahom ili CO2, ili aparatima na vodu. „Gašenje“ na ovaj način je čisto, ne zagađuje okolinu, a omogućava siguran i prilično efektivan način vježbanja gašenja požara. Sistem možemo upotrebljavati u učionici ili na

radnome mjestu. U Sloveniji je Uprava Republike Slovenije za civilnu zaštitu i nesreće (Uprava Republike Slovenije za zaščito in reševanje) izdala pozitivno mišljenje za korištenje simulatora u cilju educiranja uposlenika, a to znači da se praktično obrazovanje sa simulatorom BullsEye priznaje kao izvedeni praktični dio obrazovanja zaštite od požara. Na stranici proizvođača moguće je pogledati veoma korisan prezentacijski video koji prikazuje ovaj sistem u akciji: http://haagen.com/product/bullseyeworkplace-safety/

Osjećaj rukovanja

Simulator BullsEye je revolucionaran, digitalni simulator za treninge gašenja. Uređaj automatski prepoznaje kamo student usmjerava laserski snop i automatski prilagođava kompletan sistem, LED ekran i plamen, te daje odgovor na gašenje. To omogućava studentu da se nauči kako na siguran i učinkovit način upotrebljavati aparat za gašenje i kako plamen reagira na gašenje. Sistem nema za posljedicu nikakve dodatne troškove čišćenja okoline zagađene prilikom upotrebljavanja pravih aparata za gašenje na prah ili CO2. BullsEye elektronski sistem reagira na kretanje studenta i plamen gasi tek kada je gašenje bilo pravilno i uspješno. Plamen se smanjuje, dim povećava ili čak i ponovno pokreće. Tako naprimjer, ako student kod požara B (zapaljiva tekućina) nije potpuno ugasio požar, postoji velika vjerovatnoća


ZAŠTITA OD POŽARA

Simulacija gašenja vodom

da će se tekućina opet zapaliti. Uloga instruktora je izuzetno bitna: instruktor sa komandnom jedinicom odredi razred požara (A, B, C) i nivo/teškoću gašenja (četiri teškoće gašenja). Na komandnoj jedinici se nakon uspješnog gašenja prikazuje vrijeme gašenja, a instruktor pritiskom tipke ponovo pokreće sistem, zaustavlja ga ili ga ponovo pali.

Svojstva BullsEye simulatora

Ekološki zelena tehnologija: BullsEye radi na principu stožastog lasera koji replicira gasilo aparata umjesto praha za gašenje ili CO2. Sistem možemo upotrebljavati i sa SmartExtinguisher aparatima, koji rade na vodu i zrak. Sigurno: sistem radi na principu digitalnih, LED plamenova i laserskog aparata za gašenje. Time su uklonjeni rizici za dobivanje ozljeda ili zagađivanje okoline, što je česta pojava kod klasičnog gašenja zapaljivih tekućina. Djelotvorno: omogućuje realističnu vježbu gašenja požara. Također, omogućava da više od stotinu studenata ili uposlenika osposobimo za rad u samo jednom danu, a sve to bez punjenja vatrogasnih aparata! Sa druge strane, aparate na vodu/zrak koje koristimo u drugoj varijanti možemo puniti na samome mjestu edukacije, dakle uz minimalne troškove.

Prednosti BullsEye simulatora:

- omogućuje sigurnu i jednostavnu edukaciju - odgovara zahtjevima OHSAS-a

Laserska simulacija gašenja

- provedba edukacije provodi se unutar zgrade (u učionici), pa čak i na radnom mjestu - dopušta mogućnost ocjenjivanja korisnika u svrhu praćenja njihovog napretka - osigurava obuku u svim vremenskim uvjetima (kiša, vjetar, hladnoća, snijeg…) - djeluje na principu baterije ili akumulatora - omogućuje gašenje različitih klasa požara (A, B, C) - omogućuje jednostavan transport (mala težina i volumen) - pruža tri različite veličine aparata za

n

gašenje požara (CO2 2,5 kg, prah 6 i 9 kg) - nema utjecaja na okoliš - omogućava prezentacije gašenja, gdje upotreba “starog” načina nije moguća - sistem može pripremiti jedan instruktor ili staviti ga u pogon za manje od pet minuta - student ima osjećaj da radi sa aparatom na prah (oblik, veličina, zvuk gašenja prahom, vrijeme rada aparata…) - sistem se može koristiti i kod vježbe evakuacije - možete koristiti dva ili više sistema (BullsEye monitora) u isto vrijeme (multipliciranje žarišta u isto vrijeme) n

ZAKLJUČIMO

Postojeći sistemi obuke i prezentacije gašenja požara imaju puno mana, a to su prvenstveno organizacijske potrebe koje moramo obaviti prije gašenja zapaljivih tekućina. Tu se pojavljuje nekoliko problema: prijevoz opasnih i zapaljivih tekućina na mjesto treninga, potencijalne ozljede prilikom gašenja požara, problem sa otpadnom tekućinom nakon gašenja itd. Mješavina benzina, nafte, praha od gašenja i vode je opasan otpad koji se mora prikladno uništiti i to predstavlja značajan trošak. U slučaju nepravilnog skladištenja otpadnih tekućina ili čak propuštanja otpada u prirodnom okruženju, to predstavlja veliko opterećenje za okoliš. Mnogo kompanija ne provodi praktični dio obuke jer nemaju prikladno mjesto za vršenje obuke (prah, dim, vatra, otpad). Sa BullsEye simulatorom obuku možemo vršiti u učionici i bez dodatnih troškova punjenja aparata ili uklanjanja otpada.

13


ZAŠTITA OD POŽARA

Rano otkrivanje šumskih požara

IPNAS Inteligentni monitoring sustav za otkrivanje šumskih požara Referenc lista zadovoljnih korisnika IPNAS sustava dovoljno govori sama po sebi. Najvredniji biseri hrvatskog prirodnog naslijeđa osigurani su upravo IPNAS sustavom za rano otkrivanje šumskih požara i to: Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Mljet, Park prirode Telašica, Park prirode Biokovo, Park prirode Vrana, Općina Buzet. No, može li ovaj sustav pomoći i zemljama u regionu? Piše: Goran Ćudina, goran@lama.hr

n

K

atastrofalna sezona požara iz 2003. potaknula je i motivirala istraživače s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu 14

na istraživanja kojima je konačni cilj bilo razviti sustav za automatsko prepoznavanje šumskog požara u nastajanju. Uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske kroz program tehnologijskih projekata i Splitsko-dalmatinske županije nakon godina intenzivnih

istraživanja razvijen je inovativni sustav za ranu detekciju požara na otvorenom prostoru i pomoć vatrogascima tijekom gašenja požara nazvan IPNAS - inteligentni protupožarni nadzorni sustav. Stručnjaci smatraju da je većina ovih požara mogla izazvati daleko manje posljedice da su na vrijeme uočeni,


ZAŠTITA OD POŽARA

te da se njihovoj lokalizaciji i gašenju pristupilo na vrijeme. U cilju ranog otkrivanja šumskih požara integracijom inteligentne tehnologije i naprednih videonadzornih sustava nastao je sistem IPNAS. Na Hrvatskom tržištu ga nudi kompanija Lama d.o.o. iz Splita. No, što zapravo predstavlja IPNAS?

Nadzorni centar uočavanje požara

za

rano

IPNAS je integralni i inteligentni sustav za daljinski protupožarni nadzor otvorenog prostora i automatsko rano otkrivanje šumskog požara analizom slike kamere u vidljivom dijelu spektra tijekom dana, a u bliskom infracrvenom dijelu spektra tijekom noći. Šumski požari otkrivaju se u nastanku naprednim metodama obrade i analize slike. Inteligentni algoritmi za prepoznavanje šumskog požara automatski analiziraju sliku, tražeći vidljive znakove vatre, poput dima šumskog požara u dnevnim uvjetima i plamena u noćnim uvjetima. U slučaju sumnje na požar generira se alarmni prozor, a sumnjivi dijelovi

slike se označe. Operater donosi krajnju odluku pregledom označenih dijelova slike i procjenjuje da li se radi o požaru ili ne. IPNAS sustav nudi efi kasan način minimizacije štete koju uzrokuju požari otvorenog prostora, pravovremenim uočavanjem požara u nastajanju. Tradicionalno, rana detekcija šumskih požara se do sada temeljila na ljudskim osmatračima, koji tijekom požarne sezone dežuraju na osmatračkim lokacijama, nastojeći što prije uočiti požar u nastajanju. Po zakonima i propisima u Hrvatskoj organizacije kao što su “Hrvatske šume”, koje skrbe o šumama, odnosno društvenopolitičke zajednice dužne su organizirati odgovarajuću osmatračku službu. Primjerice, u Splitsko- dalmatinskoj županiji postoji 16 motrionica koje su u funkciji od 1. lipnja do 15. rujna. Ljudski osmatrači su obično opremljeni samo dalekozorima i sredstvima komunikacije. Relativno nova naprednija tehnologija je postavljanje daljinski upravljanih kamera na motrilačkim lokacijama i prebacivanje motrioca u

operativni centar odakle on upravlja i nadzire veće područje pokriveno s više kamera. U Hrvatskoj u Istarskoj županiji instaliran je ovakav sustav sa 29 kamera kojima je potpuno pokriveno cijelo područje županije. Ovakav način motrenja ima brojne prednosti u odnosu na standardno motrenje ljudskih djelatnika na osmatračkim lokacijama. Navedimo samo najvažnije: a) Operater u operativnom centru može nadzirati veće područje pokriveno s više kamera. b) Kamere su obično opremljene jakim zoom objektivom (i više od 22 x) tako da operater može lako provjeriti sumnjiva događanja. c) Sustav ima mogućnost pohrane videosnimaka za naknadnu analizu.

IPNAS kao integralni inteligentni sustav

i

IPNAS je tipični web informacijski sustav (WIS) jer je korisničko sučelje standardni web preglednik. Sustav se sastoji od terenskih jedinica i centralne jedinice za prihvat, prikaz, obradu i pohranu svih podataka s terenskih 15


ZAŠTITA OD POŽARA

jedinica. Terenska jedinica se sastoji od pokretne (pan/ tilt/zoom) videokamere u dvojnom režimu rada (danju kao kolor kamera osjetljiva u vidljivom dijelu spektra, noću kao crno-bijela kamera osjetljiva u bliskom infracrvenom dijelu spektra), mini meteorološke stanice s ugrađenim podatkovnim web poslužiteljem, te komunikacijske jedinice preko kojih se terenska jedinica spaja s centralnom jedinicom na kojoj se obavljaju sve analize, proračuni, prezentacije i pohrana svih slika i podataka. IPNAS je i integralni i inteligentni sustav. Integralni zbog toga što koristi tri tipa podataka: a) Videoinformacije Digitalni videosignal koristi se i u ručnom i u automatskom režimu rada sustava. U automatskom režimu rada iz videosignala se izvlače pojedinačne slike na kojima se traže karakteristike šumskog požara. U ručnom režimu rada videosignal služi za potrebe daljinske videoprisutnosti i daljinskog videonadzora sumnjivog područja. b) Meteorološki podaci Meteorološki 16

podaci se koriste u postprocesoru sustava za eliminaciju lažnih alarma, ali se isto tako mogu koristiti i za proračun indeksa opasnosti od šumskog požara za vrijeme pretpožarne, nadzorne faze ili za predviđanje putanje širenja požara za vrijeme požarne faze. c) GIS (Geografski informacijski sustav) sadrži ne samo zemljopisne informacije već i ostale informacije važne za šumske požare kao što su požarna povijest, vegetacijske karakteristike i slično. IPNAS u automatskom režimu rada koristi napredne, inteligentne postupke digitalne obrade, analize i razumijevanja slike. Programska arhitektura sustava se temelji na agentskoj arhitekturi. Inteligentni programski agenti su odgovorni ne samo za prikupljanje, već i za obradu i analizu svih slika i podataka. IPNAS ima dva osnovna režima rada – ručni i automatski. Ručni kad se preko sučelja maksimalno prilagođenog korisniku upravlja kamerama koristeći upravljačku palicu, tipkovnicu, miša, virtualne komande, georeferencirane mape, panoramske prikaze i slično.

Podrška za GIS

U automatskom režimu rada sustav prepoznaje pojavu dima visine 10 m na udaljenosti od 10 km, te automatski podiže alarm. IPNAS ima odličnu podršku arhiviranju svih ulaznih i sumnjivih slika kao i svih ostalih važnih podataka. Sve meteorološke podatke moguće je naknadno analizirati u korelaciji s drugim podacima, a pohranjene ulazne i alarmne slike moguće je pregledavati na nekoliko različitih načina maksimalno prilagođenih korisniku. Isto tako, sustav ima odličnu GIS podršku temeljenu na Web GIS sustavu. Sustav se može konfi gurirati kao zatvoreni mrežni sustav, a u slučaju spajanja poslužitelja preko odgovarajućeg vatrozida internet korisnici mogu biti svugdje gdje postoji širokopojasna veza prema internetu.

Tehničke karakteristike

IPNAS je projektiran modularno i hardverski i softverski. Hardverska modularnost omogućava mu lako dodavanje novih motrilačkih


ZAŠTITA OD POŽARA lokacija i postavnih pozicija kamere. Softverska modularnost omogućava mu lako dodavanje potpuno novih funkcionalnosti. Neki od modula s kojima se trenutno radi su modul za simulaciju mogućeg širenja šumskog požara, modul za detekciju moguće pojave eruptivnog požara i modul za automatsku procjenu mikrolokacijskog indeksa opasnosti od požara. Modularnost osigurava brzo i jednostavno prilagođavanje sustava IPNAS različitim zahtjevima korisnika. Centralna jedinica poslužiteljskog tipa služi za prihvat, prikaz, obradu i pohranu svih videosnimaka, meteoroloških i procesnih parametara sustava. Osnovne tehničke karakteristike centralne jedinice su: • dva četverojezgrena procesora, • minimalno 4 GB radne memorije, • RAID 5 diskovni sustav, • redundantno napajanje, • udaljeni pristup, • vatrozid, • uređaj za besprekidno napajanje. Ugrađeni programski zadaci centralne

jedinice su: - prikaz trenutnih videosnimaka sa svih kamera u M-JPEG format, - pohrana pojedinačnih videosnimaka u digitalnom formatu (JPEG) za zadnja 24 sata (1 slika svakih 5 sekundi), - pregledavanje arhivskih videosnimaka po datumu i satu, - automatska detekcija požara otvorenog prostora na temelju prepoznavanja pojave dima po danu, odnosno pojave vatre po noći u predefi niranim postavnim pozicijama kamere (maksimalno do 5 kamera), - trajna pohrana svih detektiranih požarnih alarma, - pregledavanje arhivskih videosnimaka požarnih alarma po datumu i satu, - daljinsko ručno upravljanje pokretnom motrilačkom videokamerom po azimutu, elevaciji i zumiranju, - daljinsko ručno postavljanje pokretne videokamere u predefi nirane pozicije u kojima se provodi automatska detekcija pojave dima i vatre, - daljinsko upravljanje okretanjem kamere po azimutu preko digitalne karte vidokruga kamere,

- daljinsko upravljanje okretanjem kamere preko panoramskog prikaza vidokruga kamere, prikaz trenutnih vrijednosti meteoroloških parametara i radnih parametara sustava za koje postoje osjetila, - pohrana meteoroloških parametara i radnih parametara sustava u intervalu od 10 minuta za posljednjih 6 mjeseci, - pregledavanje svih arhiviranih podataka meteoroloških podataka i radnih parametara sustava uz grafi čki prikaz, - postavljanje alarmnih vrijednosti radnih parametara sustava, naprimjer, pojavu alarma kada napon akumulatorske baterije padne ispod postavne vrijednosti ili alarmiranje veće aktivnosti izboja groma, ovisno o ugrađenim osjetilima, - mogućnost slanja komande za daljinsko isključivanje pojedinih komponenata sustava ako je instaliran odgovarajući ugradbeni podatkovni web poslužitelj, - ugrađeni sustav autorizacije kojim se korisnici dijele na nekoliko kategorija s različitim ovlastima i koji bilježi sve bitne i relevantne postupke operatera. n

17


ZAŠTITA OD POŽARA

Sistemi zaštite i spašavanja

HAIX – obuća namijenjena herojima Vatrogasna obuća definitivno spada u najvažniju opremu vatrogasaca. U situacijama kada se borite sa vatrenim stihijama i gledate kako pomoći unesrećenima ili se skloniti od građe zahvaćene plamenom, posljednje što vam treba je da previše računa vodite o mjestima na koje stajete. Tu na scenu stupa HAIX, globalni lider u proizvodnji specijalne obuće, čiji se modeli mogu naći i u Bosni i Hercegovini u ponudi mostarske firme Financ d.o.o. n Piše: Semir Kapetanović redakcija@asadria.com

Z

ašto je dobra cipela toliko važna? Jednostavno, naše noge nas nose čitavoga života. Samo dobre cipele mogu našim nogama dati sigurnost i potporu koja im je potrebna u svakodnevnom životu. HAIX cipele daju dinamičan, snažan i mobilan temelj za stupove našeg tijela – naša stopala i noge. Modeli obuće svjetski poznate njemačke kompanije, koji primjenu nalaze u svim poslovima vezanim za otvorene prostore, bilo da se radi o vojsci, policiji, vatrogascima ili spasiocima, karakteristični su po mnogo čemu. Prave se od visokokvalitetne kože, koja se uzima isključivo od životinja iz prirodnog okruženja, a proizvođač navodi da se ni u kojem slučaju ne radi o repromaterijalu iz zemalja trećeg svijeta. Koža iz prirodnog okruženja dolazi iz zemalja EU, najčešće Švicarske ili Njemačke, a odlikuju je sljedeće karakteristike: - debljina kože veća od 3 mm, - vlakna visoke, vrlo stabilne strukture, - nema štetnih tvari, jer su takve zabranjene u zemljama porijekla, - izvrsna prozračnost, - homogenost i neoštećenost površine kože. Najbolje sirove kote za izdržljivu obuću dolaze iz Švicarske, Danske ili od njemačkih goveda i vrlo su skupe zbog ograničene dostupnosti. Te cipele sastoje se od 70% kože (dio kože goveda sa središnjeg dijela – croupona/sapi) i to je najvažniji materijal. Obrađuju se samo vrhunski materijali koji ispunjavaju sljedeće osnovne zahtjeve: - bez štetnih tvari kao PCP ili chromium6,

18

- prozračnost, - hidrofobne su prema standardu DIN EN 345. Hidrofobna dorada je metoda impregnacije gdje su otpornost na vodu i svojstva lahke njege znatno poboljšana. U procesu proizvodnje koži se dodaju specijalne tvari koje povećavaju površinske napetosti između kožnih vlakana i vode, te tako sprečavaju kvašenje kože. Voda jednostavno zbog molekula manjih dimenzija ne može prodrijeti kroz vlakna kože s obje strane, pa vodena para izlazi van. Izuzetno bitna stavka u proizvodnji specijalne obuće je i oblik kalupa, koji određuje koliko će kvalitetna biti gotova cipela. Svaki proizvođač cipela razvija svoje vlastite kalupe, pa

predoblikovanim uloškom. Struktura i svojstva HAIX uloška: - površina je izrađena od Cambrelle materijala otpornog na habanje, 100% od poliamida: vlaga se apsorbira i prenosi na osnovni sloj, - temeljni sloj je izgrađen od viskoznih i spojenih vlakana. Brzo prenosi vlagu na uložak i održava unutrašnjost cipela suhom, - anatomski oblikovan, spojena vlakana osiguravaju stabilnost oblika, - odvojiv i periv na 30°C. Ulošci osiguravaju stabilnost oblika gornjeg dijela obuće, a materijal od kojeg je sastavljen zalijepljen je na uložak u trajnom procesu. To određuje stabilnost i sposobnost “rolanja” cipele, a time i

Modeli obuće svjetski poznate njemačke kompanije, koji primjenu nalaze u svim poslovima vezanim za otvorene prostore, bilo da se radi o vojsci, policiji, vatrogascima ili spasiocima, karakteristični su po mnogo čemu. Prave se od visokokvalitetne kože koja se uzima isključivo od životinja iz prirodnog okruženja tako cipele različitih proizvođača imaju različite forme. Kompanija HAIX sve kalupe razvija prema anatomskim i ortopedskim parametrima, u saradnji sa svojim klijentima i istraživačkim institutima.

Ulošci i đon

Sva HAIX obuća posjeduje specijalizirane uloške. Oni stabiliziraju naš prirodan hod i upijaju znoj, pa kao takvi ne predstavljaju podlogu za bakterije i gljivice. Svaka HAIX funkcionalna cipela je opremljena izmjenjivim, perivim i

područja njene primjene. Uložak od flis-vlakana (Texon) blago je zakrivljen, što omogućava fleksibilnost u području skočnoga zgloba, a posjeduje i oprugu koja apsorbira energiju koju generira težina tijela i pokret hodanja, te prenosi dio energije na dinamički HAIX MSL sistem (Micro-Soft-Light system). Ovaj sistem zatim podržava podizanje stražnjeg dijela stopala preostalom energijom, tako da pokretanje gležnja i pete postaje lakše. Materijal i oblik đona u potpunosti su prilagođeni funkciji čizme. Đon je prilagođen terenu,


ZAŠTITA OD POŽARA

otporan je na vrućinu, ulje i benzin i ne podržava klizanje. Đon također posjeduje ojačanje za petu koje pruža optimalan i siguran korak pri hodanju, a utjecaj opterećenja (tačka opterećenja) pri silaženju apsorbira se kroz veću kontaktnu površinu. Ojačanje za nožne prste omogućava optimalno prirodno kretanje prstiju prilikom hoda, sprečava podvijanje prstiju te nastanak modrica na pregibima prstiju. HAIX obuća koristi u svijetu jedinstveni MSL sistem, koji sadržava punjenje đona PU pjenom pod visokim pritiskom. PU pjena, ubrizgana kroz otvor, ravnomjerno se širi u unutrašnjosti đona, tako da obuća ostaje 100% vodonepropusna. Kompletan đon je pojastučen, pa se utjecaj različitih udara pri hodu, trčanju ili skakanju apsorbira. PU pjena se u đon ubrizgava i distribuira vrlo ravnomjerno, temeljito i bez zračnih džepova u sebi, a svi šuplji prostori su popunjeni do promjera 0,001 mm. Potplata i gornji dio tzv. “Ago” cipele slijepljeni su zajedno. Da bi se postigla čvrsta veza između gornjeg dijela cipele i potplata, baza gornjeg dijela i lijepljena površina potplata su nagrubljeni, što omogućuje ljepilu da bolje drži. Ljepilo se nanosi na oba dijela, onda se zagrijava, potom se đon i gornji dio skupa presuju pod velikim pritiskom. Prednosti ovakve metode u procesu proizvodnje je da su cipele fleksibilne i jednostavne za popravak, a zbog netopljiva ljepila, veza između gornjeg dijela i đona je

vodonepropusna.

Oslonac i isušivanje

Ergonomija đona apsorbira i distribuira energiju proizvedenu hodanjem i pritiskom tijela i na taj način oslobađa kičmu. Težina je ravnomjerno raspoređena preko čitavoga đona na glavnim tačkama opterećenja stopala. Ovakav đon također izolira stopalo od hladnoće i topline, ravnomjerno raspoređuje težinu tijela. Đon HAIX cipela i čizama posjeduje samočisteći profil koji, zahvaljujući konusnim odvojcima i zaobljenim PU pjena, ubrizgana kroz otvor, proširi se u unutrašnjost đona. rubovima, nije klizav. Tačka rotacije i profil V-oblika, koji idu kroz Zahvaljujući inovativnoj tehnologiji sredinu, osiguravaju bolji oslonac i vučnu jedinstvenog klima-sistema za isušivanje, snagu na neravnom terenu. Generalno sva HAIX obuća omogućava propusnost gledano, profil ovakve vrste đona i vodene pare i kondenza kroz GOREpete idealno su prilagođeni penjanju i TEX postavni materijal u količini od spuštanju uz ljestve jer pružaju dvostruku približno 400 g/dan (ili 8 radnih sati). potporu. Poređenja radi, kada je pokretu, naše Također, još jedna od prednosti HAIX stopalo proizvodi do 200 g znoja dnevno, cipela i čizama je nehrđajuća, zaštitna a čak i s najboljom gornjom kožom, iz međupeta. Riječ je o neprobojnom dijelu najboljih cipela može izaći malo više od pete napravljenom od nehrđajućeg čelika, 100 g znoja dnevno. n u skladu s DIN EN 344 standardom. 19


CIVILNA ZAŠTITA

Civilna zaštita i Evropska unija

Osvrt na Studiju Evropske unije o analizi resursa za gašenje požara otvorenog prostora n Piše: Dr. sc. Samir Huseinbašić urednik@asadria.com

Sažetak

Ovim člankom daje se osvrt na zajednički evropski dokument koji je nakon vala toplotnih udara i velikih požara otvorenog prostora u Evropi u periodu 2007–2009. godine trebao analizirati stanje sistema civilne zaštite i vatrogastva država EU i ponuditi rješenja o tome kako države EU zajedničkim snagama mogu odgovoriti na unutardržavne i prekogranične požare. Pokazalo se, naročito na području južne i jugoistočne Evrope (Grčka, Italija, Španija, Portugal), da države ne mogu vlastitim sredstvima ugasiti požare koji su se velikom brzinom širili na domaćem teritoriju i prenosili na susjedne države. Evropska komisija je bila nosilac sredstava EU za izradu predmetne Studije. Studiju je 19. oktobra 2010. godine izradila i njene rezultate predstavila firma “GHK Consulting”, koja je izabrana za konsultanta u izradi Studije. Članak naslova „Osvrt na Studiju Evropske unije o analizi resursa za gašenje požara otvorenog prostora“ ne odslikava u bilo kom slučaju nametanje rješenja, već predstavljanje rezultata analize koja može biti od koristi državama unutar i izvan EU koje su u potrazi za odgovarajućim rješenjima za 20

gašenje šumskih požara i požara otvorenog prostora. Predstavljeni rezultati ove studije će možda ponuditi nadležnim institucijama tih država određene odgovore administrativno-pravne, upravljačke, logističke i druge prirode. Ključne riječi: studija, požar, požar otvorenog prostora, zajednički resursi

Abstract

This article gives an overview of the joint European document that was supposed to analyse condition of Civil Protection and Firefighting systems of EU member states and offer solutions how could EU member states jointly respond to forest fires and wildfires after the heat wave and a number of wildfires in Europe in a period 2007 – 2009. The area of Southern Europe (Greece, Italy, Spain, Portugal) have eyewitnessed that countries cannot fight fast spreading national and transboundary wildfires on their own. The European Commission was a bearer of EU funds for drafting the Study. The Study was drafted and its results presented by the Company “GHK Consulting”, selected as a consultant for drafting of the Study. The article titled „Reflections on the European Union Study of the analysis of resources for fighting wildfires“ does not in any case reflects in imposing solutions but

presentation of results of analysis that can be of benefit to countries inside and outside of EU searching for appropriate solutions for fighting forest fires and wildfires. Presentation of the results of this study may provide the relevant states’ institutions specific answers of administrative, legal, managerial, logistical and other nature. Key words: study, fire, wildfire, common resources.

Uvod

Oktobra 2010. godine Uprava Evropske komisije za humanitarne poslove i civilnu zaštitu (DG ECHO) je objavila Finalni izvještaj o Studiji o zajedničkim modelima resursa gašenja požara otvorenog prostora. Izvještaj je u ime Evropske komisije izradila i podnijela firma “GHK Consulting”. Iako je urađena 2010. godine, Studija ipak sadrži elemente analize zračnih vatrogasnih resursa u, pretežno, južnoevropskim državama EU, najčešće izloženim velikim unutardržavnim i prekograničnim požarima. Države Zapadnog Balkana na putu su u punopravno članstvo Evropske unije, neke su postale članice Mehanizma civilne zaštite u EU (Hrvatska, Makedonija), a neke od njih su već postale članice EU (Hrvatska, 2013). Pojedine države Zapadnog Balkana su u prethodnom periodu kroz postupke nabavke nabavile letjelice za gašenje požara iz zraka (Hrvatska, Crna Gora, Makedonija).


CIVILNA ZAŠTITA

Studijom sadržani elementi analize i prijedlozi rješenja nisu pravilo koje se mora aplicirati na države koje su u postupku nabavke ili ugovaranja takvih zahtjevnih resursa, već su upravo dobar analitički alat koji bi trebao pomoći tim državama za odgovor na brojna pitanja u razvoju takvih kapaciteta i njihovog zajedničkog, združenog korištenja u gašenju prekograničnih požara (koliko letjelica, ko će njima gazdovati, kako će biti finansirana nabavka, održavanje i upotreba, kako i gdje će biti obučavano i certificirano osoblje, mogu li zbog ekonomičnosti imati višenamjensku upotrebu, kako će se odvijati međunarodna saradnja – sadjejstvo, posuđivanje i zajedničko gašenje požara i dr).

Ciljevi, struktura i sažetak rezultata analize zajedničkih vatrogasnih resursa Ciljevi studije bili su: da analizira sisteme na mogućnost dijeljenja resursa za gašenje požara otvorenog prostora koji su se desili u pet različitih država EU. Opisi sistema trebali bi uključiti minimalno: - općenito organizaciju i aranžmane za dijeljenje resursa zračnog gašenja požara i za zajedničko upravljanje takvim resursima na međunarodnom/bilateralnom/nacionalnom (državnom) nivou,

- popis i opis svih ključnih aktera na različitim nivoima (vlasti, institucija, pravnih lica) u pet analiziranih studija slučaja, uključenih u pripravnost i odgovor na šumske požare, - postupke odlučivanja u slučaju sukoba i potrebe aktiviranja, te standarde operativnog djelovanja nabavljenih resursa, - vlasništvo nad resursima gašenja požara, - finansijske aranžmane, uključujući pitanja koja se odnose na osiguranje resursa,

- predložiti opcije koje mogu poboljšati rješenja/aranžmane; - uraditi procjenu prednosti i nedostataka predloženih opcija, ukoliko se primijene na nivou EU, uključujući ekonomsku učinkovitost (uzimajući u obzir materijalno-finansijske troškove i benefite tih opcija). Izvještaj je strukturiran tako da kroz četiri poglavlja i priloge obuhvata, inter

Oktobra 2010. godine Uprava Evropske komisije za humanitarne poslove i civilnu zaštitu (DG ECHO) je objavila Finalni izvještaj o Studiji o zajedničkim modelima resursa gašenja požara otvorenog prostora. Izvještaj je u ime Evropske komisije izradila i podnijela firma “GHK Consulting”. Iako je urađena 2010. godine, Studija ipak sadrži elemente analize zračnih vatrogasnih resursa u, pretežno, južnoevropskim državama EU, najčešće izloženim velikim unutardržavnim i prekograničnim požarima. - obučavanje, naučene lekcije i vježbe, - proces razvoja sistema i naučenih lekcija u tom procesu. - uporediti međusobno te sisteme kako bi se potražile najbolje prakse i lekcije koje treba izbjeći, i to naročito sagledavanjem stepena integriranja u pogledu vlasništva, dijeljenja i/ili kontrole zračnih resursa gašenja požara;

alia: - U Poglavlju 2 dat je pregled trenutne situacije u EU u pogledu zajedničkih resursa za zračno gašenje požara i predstavljeno je definiranje problema profiliranjem trenutnih ranjivosti sistema i procijenjenih rizika. Opisane su ključne komponente sistema EU i pomoću SWOT alata analizirane su snage i slabosti postojećih rješenja; 21


CIVILNA ZAŠTITA

- Poglavljem 3 se opisuju rješenja na snazi u pet država širom svijeta (SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland i Južnoafrička Republika), čime raspolažu i na koji način se zajednički koriste raspoloživi resursi unutar tih država i sa susjednim državama. Daje se sažetak ključnih lekcija izvučenih iz studije ovih pet sistema, kao i karakteristike i kraći opisi ovih sistema. Poglavlje počinje presječnom analizom toga kako su uključeni elementi mehanizma zajedničkog korištenja resursa gašenja požara iz zraka organizirani u svakoj od država studije slučaja i nastavlja sažetkom opisa aranžmana u svakoj od tih država. Analiza je vršena po sljedećim elementima: - po organiziranosti i umreženosti sistema gašenja požara, - po organiziranosti javnih nabavki i ugovaranja resursa, - po zajedničkom korištenju i upravljanju, - po sistemu finansiranja i participaciji u troškovima, - po obučavanju i stjecanju kvalifikacija za upotrebu resursa i koordinaciju, - po vođenju međunarodne saradnje. - Poglavljem 4 se, na osnovu nadahnutosti rezultatima analize studije pet prekookeanskih država, vrši analiza karakteristika sistema u državama EU koje se u prosjeku najviše suočavaju sa šumskim požarima i požarima otvorenog prostora. Analiza sadrži 22

iste elemente koji su korišteni u analizi pet prekookeanskih država. Nešto više elemenata analize navedeno je u ovom članku. - U Poglavlju 5 su sadržani zaključci Studije. - Prilozi ovog dokumenta sadrže: - podatke o međunarodnim troškovima najma za kanadera bombardera vode (Aneks 1), - podatke o zračnim vatrogasnim resursima (letjelicama) koji učestvuju u Mehanizmu civilne zaštite u EU (Aneks 2), - podatke o međunarodnim flotama i tržištima letjelica koje se koriste za gašenje požara (Aneks 3), - pojedinosti o potencijalnim zrakoplovima u najam (Aneks 4). U nastavku su predstavljeni specifični rezultati analize studija slučaja pet prekookeanskih država (SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland, Južnoafrička Republika), a potom je predstavljeno nešto više elemenata analize zajedničke upotrebe zračnih vatrogasnih resursa.

Rezultati analize uzorkovanih studija slučaja prekookeanskih država

Iako su u analizi za studije slučaja uzete SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland i Južnoafrička Republika, u nastavku su, zbog obima članka, predstavljene najznačajnije

odlike sistema gašenja požara u SAD-u i Australiji. I bez prezentiranja rezultata analize svih pet država, komparacija navedene dvije razvijene države će poslužiti svrsi. Najvažnije odlike analize sistema gašenja požara u SAD-u: - predominantno centraliziran sistem finansiranja, planiranja resursa i koordiniranja operacija gašenja požara otvorenog prostora (lokalni nivo pruža prvi odgovor, ali se odgovor podiže ka državnom nivou sa magnitudom i ekspanzijom požara), - 1/3 ukupnog zemljišnog prostora pripada federalnoj vladi (šume, nacionalni parkovi i slični zaštićeni prirodni resursi), što objašnjava značajan udio federalne vlade u gašenju požara otvorenog prostora, - snažan je oslonac na federalnu nabavku zračnih sredstava, - sistem gašenja požara je uglavnom zasnovan na ugovaranju usluga (minimalno 90% resursa se unajmljuje), - otpremanjem i praćenjem letjelica za gašenje požara bavi se 11 geografskokoordinacijskih centara, koji zahtjev za angažman velikih aviona dostavljaju Nacionalnom centru za interagencijsku koordinaciju (National Interagency Coordination Centre – NICC) u Boiseu (Idaho), - finansiranje operacija gašenja požara otvorenog prostora i suzbijanje požara prima-


CIVILNA ZAŠTITA rno je federalna nadležnost, - federalne institucije i institucije saveznih država dijele troškove na osnovu sporazumā koji se sklapaju u svakoj državi, - standardizirana obuka o incidentnom komandnom sistemu je na nacionalnom nivou, - postoji nedostatak prekograničnih/ zajedničkih operativnih obuka za pilote u međudržavnoj nadležnosti. Ponekad se na ad hoc osnovi organiziraju zajedničke obuke za interventne timove i timove kontrole, kao i za simulirane misije za avione cisterne, - nedostatak je programa akreditacije za osoblje provođenja nadzora i pilote širom saveznih država, - SAD sarađuju sa svim državama iz studija slučaja putem međunarodnih sporazuma o gašenju požara. Svi ovi sporazumi imaju zajedničke karakteristike u pogledu: - postupaka obavještavanja i koordinacije, - dužnosti, zahtjeva i kompenzacija (nadoknada), - operativnih planova i operativnih uputstava, - aranžmana prelaska granice, i - veza sa planovima zaštite i spašavanja država primateljica pomoći. Najvažnije odlike analize sistema gašenja požara u Australiji: - gašenje požara otvorenog prostora i šumskih požara u nadležnosti je konstitutivnih država i teritorija, a njima koordinira Nacionalni centar za zračno gašenje požara (National Aerial Firefighting Centre – NAFC), koji čine: najvažnije kompanije, konstitutivne države/teritorije i federalna vlada, - najam je mnogo zastupljeniji od kupovine, - resursi se nabavljaju i dijele kroz NAFC, kako je to određeno Sporazumom o upravljanju resursima između država i teritorija, - Australija nema nacionalno akreditirane postupke za organizaciju i vođenje akcija na tlu i nema koordinatore suzbijanja požara, - federalna vlada ima velika finansijska sredstva. Međutim, troškove suzbijanja požara snose institucije provincija/teritorija, - standardizirana obuka o incidentnom komandnom sistemu je u nadležnosti nacionalnog nivoa, - postoji nedostatak prekograničnih/ zajedničkih operativnih obuka za pilote u međudržavnoj nadležnosti. Ponekad se

na ad hoc osnovi organiziraju zajedničke obuke za interventne timove i timove kontrole, kao i za simulirane misije za avione cisterne, - nedostatak je programa akreditacije za osoblje provođenja nadzora i pilote širom saveznih država, - Australija sarađuje sa svim državama iz studija slučaja putem međunarodnih sporazuma o gašenju požara. Svi ovi sporazumi imaju zajedničke karakteristike u pogledu: - postupaka obavještavanja i koordinacije, - dužnosti, zahtjeva i kompenzacija (nadoknada), - operativnih planova i operativnih uputstava, - aranžmana prelaska granice, i - veza sa planovima zaštite i spašavanja država primateljica pomoći. Opcije jačanja evropskih kapaciteta za odgovor na požare otvorenih prostora Ovim poglavljem analizirani su kapaciteti država EU po sljedećim elementima: - standardi operacija, - sporazumi o podršci države domaćina (koordinacija međunarodne pomoći), - obučavanje i certificiranje, - monitoring, koordinacija i otpremanje (posredstvom MIC-a, odnosno ERCC-a), - gazdovanje resursima – opcije za EU, - finansijska održivost i povrat troškova, - imovina/materijalno-tehnička sredstva. U Studiji su razmatrani kapaciteti država

EU koje su u ljetnom periodu najviše izložene visokim temperaturama i pojavi šumskih požara i požara otvorenog prostora (Grčka, Hrvatska, Italija, Španija, Portugal i Francuska). Ove države se i međusobno pomažu u gašenju velikih požara, što je obuhvaćeno i analizom ove Studije, ali zbog njenog obima, ovdje se ne mogu uzeti u razmatranje svi elementi. Sporazum o podršci države domaćina (HNS sporazum) upućuje na potrebu poboljšanja aranžmana uzajamne pomoći. Smjernice za takvo poboljšanje kroz operativni instrument poput sporazuma bi trebalo da uključe, inter alia: - pravila o korištenju zračnih sredstava u državi domaćinu – državi pogođenoj nesrećom (npr. broj odobrenih sati leta u toku dana, broj dnevno dopuštenih bacanja vodenih udara), - integracija zemlja – zrak u državi domaćinu – državi pogođenoj nesrećom (veza između vatrogasaca na tlu, pilota, oficira za vezu i margina autonomnosti koju piloti imaju u državi domaćinu), - državni operativni standard/pravila vođenja operacija u državi domaćinu po tipu letjelice, - praktičnu podršku, smještaj i pomoćne usluge gostujućim posadama letjelica, te - dostupne tačke vodozahvata. Početni razgovori o takvom sporazumu

n Primjer francuskog modela obuke i održavanja vještine pilota (a) Pretpostavka: 4 obučena pilota/ kopilota po letjelici. (b) Obuka „ab initio” za profesionalnog CL-415 pilota, ATPL (dozvola za pilota aviotransporta) s minimumom 2.400 sati leta (minimalno 2 godine, “idealno” 3 godine). Obuka bi se odnosila na 150 sati leta, uključujući kvalifikaciju za CL-415 i hidroavion i kvalifikacije za bombardiranje vodom. Ukupno: 105.000 € po pilotu. Napomena: obuka profesionalnog pilota za DASH 8/ Q 400 (moguća

jedino za pilote koji već posjeduju kvalifikaciju za vodenog bombardera): 20,000 € za osnovnu obuku (u Torontu ili Štokholmu), 1 „kontrolni let” i 25 letova vodenim bombarderom. Ukupno: 195.000 € po pilotu. (c) Izdatak zasnovan na trošku obuke „održavanja vještina” (2009) za leteću posadu vodenih bombardera u Francuskoj (aviobaza Odjela civilne zaštite u Marinjanu): 279.630 € (za oko 90 pilota) = cca. 3.000 € po pilotu/kopilotu godišnje.

23


CIVILNA ZAŠTITA išli su smjerom donošenja neobavezujućih smjernica primjenjivih na države učesnice Mehanizma civilne zaštite u EU, uz preporuku da svaka država izradi takav dokument (o vlastitom budžetskom trošku). Obučavanje i certificiranje obuhvatilo je aktivnosti: - izrade paketa obučavanja za posade letjelica zajedničkih snaga, - pružanje finansijske podrške umrežavanju i obukama posada letjelica prije svake požarne sezone u Evropi, - uspostavu EU mehanizma certificiranja pilota letjelica za gašenje požara, kao i koordinatora zračnih operacija. Identificirani su jasni nedostaci, koji se odnose na sljedeće: - država koja traži pomoć ne može biti sigurna da posade letjelica koje pružaju pomoć imaju iskustva u izvođenju operacija gašenja požara na terenu različite topografije, - jezičke razlike, sistemi podrške, terminologija itd. ometaju efektivnu koordinaciju zemlja – zrak. U priloženom tabelarnom prikazu predstavljeni su prikupljeni podaci o troškovima obučavanja pilota različitih vrsta i tipa letjelica za gašenje požara (sa podacima o ukupnom broju letjelica u navedenim državama EU). Monitoring, koordinacija i otpremanje obuhvatilo je analizu ograničenja Centra monitoringa i obavještavanja – EU MIC (sada Evropskog centra za koordinaciju u vanrednim situacijama – ERCC), koje se odnose na: - neizvjesnost dostave raspoloživih sredstava/letjelica (naročito kada postoji rizik istovremeno u nekoliko država učesnica Mehanizma), - nemogućnost predpozicioniranja letjelice, što bi olakšalo brži odgovor – iako je predpozicioniranje teoretski moguće, - dostupnost sistema obavještavanja za podršku odlučivanju, a konkretnije: - nedostatak standardiziranih sistema praćenja zračnih sredstava u realnom vremenu u EU prostoru, - postojanje centralne baze podataka koja može pomoći praćenju lokacije sredstava i požarišta i pomoći analizi efektivnosti početnog napada na požare, kao i izradi strategija, - standardizirane sisteme za predviđanje vremena i rizika požara u EU području, 24

koji bi omogućili konzistentna poređenja rizika u prostoru država članica (Napomena: u periodu nakon ove Studije izrađen je kvalitetan EFFIS sistem upravo za takve namjene, koji se kontinuirano poboljšava). U razmatranju opcija za područje primjene Studije spominje se Evropska agencija za sigurnost avijacije (European Aviation Safety Agency – EASA), te zajednička nabavka letjelica, izjednačavanje standarda operacija, odobrenje komercijalnih operatora. Posredstvom EASA-e, stacionirane u Kelnu,

postavljenih u Mehanizmu civilne zaštite u EU, što se ogleda kroz sljedeće aranžmane: Državama koje traže pomoć pruža se: - provjerena kompetentnost posada letjelica i certifikacija pilota i posada, koji su prošli kroz program zajedničke obuke, - uvjerenje da će sistem moći bolje odgovoriti na zahtjeve. Državama „donatorima” (pružateljicama pomoći) daje se svojevrsna garancija: - da će ih dočekati podrška države domaćina i odgovarajuća koordinacija, - da je ekonomska vrijednost ponuđene pomoći prepoznata na način da ista pomaže

Tabela: procijenjeni troškovi obuke i održavanja vještina pilota (na osnovu francuskih izdataka) – ab-initio trening (Source: Study on Wild Fire Fighting Resources Sharing Models – Final Report EPEC 60, 2010)

Izvor: French Sécurité Civile / Civil Protection (ljubaznošću gosp. Jacques Bonnevala, eksperta za međunarodnu sigurnost leta i gašenja šumskih požara), Francuski senat, Airlines.Net. Njemačka, postiglo bi se postepeno: - ekspertna podrška EU u izradi nove legislative o sigurnosti avijacije, - provedba i nadzor sigurnosnih pravila, uključujući inspektore u državama članicama EU, - licenciranje posada, obučavanje, - tipsko certificiranje letjelica, kao i autorizacija organizacija koje se bave dizajnom, proizvodnjom i održavanjem aeronautičkih proizvoda, - autorizacija operatora trećih zemalja (neEU država), - analiza i provjera sigurnosti.

Zaključna razmatranja

Kroz analizu stanja i postojećih rješenja jasno se uočava mogućnost dogradnje temelja

upravljanju budžetom. Svim interesnim stranama pruža se: - snažniji i koherentniji okvir dijeljenja resursa, što umanjuje prepreke saradnji i poboljšava djelotvornost upotrebe resursa država učesnica (a posebno smanjuje rizik mirovanja i lijenog režima zrakoplova) i efikasnost sredstava kada se upotrijebe, - transparentno upravljanje aranžmanima, - fleksibilan EU mehanizam stvaranja dodatnih sezonskih rezervi, po zahtjevu, - pogodnost postojanja priličnog broja principa i dogovorenih postupaka za povrat troškova, - sigurnost poboljšane tehničke kompatibilnosti letjelica združenih snaga (u pogledu tranzitne brzine, manevarske pokretljivosti, kapaciteta nosivosti za gašenje itd). n


CIVILNA ZAŠTITA

25


CIVILNA ZAŠTITA

Sistemi zaštite i spašavanja u regionu

Pripravnost za katastrofe u Makedoniji – trenutni status i izazovi Sažetak

Od njegovog uvođenja 1979. godine, koncept sveobuhvatnog upravljanja u vanrednim situacijama se globalno raširio i doživio punu afirmaciju i priznanje. Ovaj poseban koncept podrazumijeva oblast upravljanja u katastrofi kroz kauzalne odnose između faza mitigancije, pripravnosti, odgovora i oporavka. U tom smislu, članak naslova “Pripravnost za katastrofe u Makedoniji – trenutni status i izazovi” objašnjava ove faze u kontekstu upravljanja u katastrofi. Članak osvjetljava sopstvena gledišta o aktivnostima pripravnosti koje se izvode na lokalnom nivou u Republici Makedoniji. U prvom dijelu daju se opće opservacije o pripravnosti za katastrofu, a potom se pripravnost predstavlja u kontekstu sistema zaštite i spašavanja u Makedoniji i iz sveukupnog sadržaja i pregleda stanja daju preporuke. Ključne riječi: upravljanje, vanredna situacija, katastrofa, mitigancija, pripravnost.

Abstract

Since its inception in 1979, the concept of comprehensive emergency management is globally recognized and have experienced full affirmation and recognition. This particular concept understands the field of disaster management through the causal relationships between the phases of mitigation, preparedness, response and recovery. In that sense, the article titled “Disaster Preparedness in Republic of 26

Key words: management, emergency situation, disaster, mitigation, preparedness.

Uvod

n Piše: Mr. Vlatko Jovanovski, inspektor Državne direkcije za zaštitu i spašavanje Republike Makedonije v_22002@yahoo.com

Mitigancija (ublažavanje) i pripravnost su faze koje se dešavaju prije nesretnog događaja, dok se odgovor i oporavak dešavaju u toku i poslije nesretnog događaja. Dolje prikazani model ilustrira da je to u stvarnosti jedan kontinuiran proces. Njime se jasno predstavlja da faze nesreće nisu međusobno izolirane, već suprotno tome – egzistiraju jedna uz drugu, pojavljujući se i povezujući kako vrijeme krize protiče. Uz to, one su međusobno u kauzalnom odnosu, što znači da ono što se dešava u prethodnoj fazi zahvata sljedeću.

Uopćeno o pripravnosti za katastrofu Macedonia – Current Status and Challenges” explains these phases in context of disaster management. The article highlights the author’s personal viewpoints on activities of preparedness for disaster that are carried out at the local level in Republic of Macedonia. First part of the article presents general observations on preparedness for disasters and then the preparedness is presented in the context of protection and rescue system organization in Republic of Macedonia. Also, specific recommendations are made from overall contents and review of the system condition.

U svrhu ovog članka koristit ćemo UNISDR definiciju pripravnosti za katastrofu, koja glasi: “Znanje i kapaciteti koje vlade, profesionalne organizacije odgovora i otklanjanja posljedica, zajednice i pojedinci razvijaju kako bi efektivno očekivali, odgovorili i otklonili posljedice utjecaja vjerovatnih, bliskih ili trenutnih škodljivih događaja, pojava ili stanja.” Ono što se obično smatra aktivnostima pripravnosti, kako se tretira i u Makedoniji, iako lista nije iscrpljena, uključuje izradu planova za vanredne situacije, izvođenje obuka i vježbi i uspostavu sistema ranog upozoravanja.


CIVILNA ZAŠTITA

U jednom općem podsjećanju na teoriju planiranja za vanredne situacije, ovdje se pozivam na poznate međunarodne teoretičare, praktičare, kao i organizacije koje su razvile kvalitetne sisteme planiranja za vanredne situacije. Po Abrahamsonu (Abrahamsson, 2012), plan za vanredne situacije bi trebao dati odgovor na sljedeća pitanja: Šta bi se moglo desiti? Šta bismo trebali uraditi? Kako bismo to uradili? Šta nam je potrebno da to uradimo? Koje trenutne akcije možemo preduzeti? Koliko bi to koštalo? Kako bi došli do održivih rješenja, planeri za katastrofe obično izrađuju scenarije koji čine osnovu planiranja. Ista pitanja ili, da budem još precizniji, odgovori na njih, čine suštinu procesa procjene rizika kao osnovnog stuba aktivnosti prevencije koje nas vode do gore ilustriranog modela i kauzalnog odnosa između faza upravljanja u katastrofi. Aleksander (Alexander, 2005) primjećuje da, iako postoji snažan

živote; drugi cilj je odgovoriti na hitne potrebe; plan se treba zasnivati na iscrpnoj procjeni rizika; plan treba uzeti u razmatranje odredbe urbanog i regionalnog planiranja; plan treba predstaviti sve raspoložive resurse; fokus treba biti na procesu planiranja, a ne na ishodu; plan treba odgovoriti na sve faze ciklusa katastrofe; plan treba predvidjeti održiva rješenja prevencije; plan treba redovno revidirati i testirati. Danska je 2009. godine uspostavila koncept sveobuhvatnog planiranja pripravnosti, gdje Zakon o upravljanju u vanrednim situacijama jasno propisuje obavezu planiranja pripravnosti javnim i privatnim kompanijama širom države. Da bi taj proces bio uspješno koordiniran, Danska agencija za vanredne situacije (DEMA) je određena kao nacionalni autoritet koji će voditi ovaj proces. U tu svrhu DEMA je izradila Vodič o sveobuhvatnom planiranju pripravnosti, koji svako može

Makedonija danas ima dva paralelna sistema: jedan za upravljanje u krizama i drugi za zaštitu i spašavanje od nesreća prirodnog i antropološkog porijekla. U tom smislu, ova dihotomija jako puno podsjeća na model korišten u SAD-u sa Sekretarijatom domovinske sigurnosti i Federalnom agencijom za vanredne situacije, uprkos svim političkim i kulturnim razlikama između ove dvije države tržišni zahtjev za planovima za vanredne situacije, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, još uvijek ne postoji univerzalno prihvaćeni standard o sadržaju planova za vanredne situacije, niti metodi za njihovu izradu. U naporima da pokrene ovu debatu, on identificira 18 aksioma o planiranju za vanredne situacije (bilo da su nesreće ili druge vanredne situacije). Tih 18 aksioma su: ključna odgovornost za planiranje za vanredne situacije je na lokalnim vlastima; planove trebaju pripremati profesionalci; planovi trebaju slijediti svehazardni pristup; jezik plana treba biti jasan i precizan; plan mora biti u skladu sa nacionalnom/državnom legislativom; plan mora imati jasne granice i nadležnosti; plan treba da je međusobno kompatibilan sa planovima na ostalim nivoima vlasti i po horizontali; prvi cilj plana je spasiti

jednostavno koristiti, bez obzira da li je u pitanju javna institucija, vladina organizacija ili privatna kompanija. Ključni moment je taj da Vodič nije obavezan za upotrebu. Predstavlja podesan alat koji DEMA nudi u ovu svrhu, ali se cilj može postići i drugim sredstvima. Organizacije javnog i privatnog sektora koje su odlučile koristiti različite pristupe moraju uvjeriti DEMA-u da su zahtjevi za planiranje pripravnosti ispunjeni u skladu sa zahtjevima iz odredaba spomenutog Zakona. Postoje različiti alati za planiranje za vanredne situacije koji se koriste danas u svijetu. Jedan od tih alata nudi Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO). Naime, ISO 22301 pruža održiva rješenja u kontinuitetu poslovanja. Ovaj standard pruža implementatorsko znanje i vještine o tome kako održati 27


CIVILNA ZAŠTITA

Model pojave i širenja (izvor: Green Paper on Disaster Management, Index, 1998)

ključne funkcije organizacije u slučaju vanrednih situacija. Koji metod planiranja za vanredne situacije će biti upotrijebljen zavisi od slučaja do slučaja. Uobičajeno, ovaj izbor ima veze sa pravnim uređenjem države i njenim društveno-ekonomskim razvojem. Ali, držanje plana negdje na polici da skuplja prašinu nas ne čini spremnim ili pripravnim za sljedeću nesreću/katastrofu. Ovaj osjećaj lažne sigurnosti nastao posjedovanjem planova koji nikada nisu testirani, ažurirani ili provjereni kroz vježbe umanjuje našu sposobnost da se efektivno nosimo sa nuspojavama. Jedini pomak naprijed je ako redovno procjenjujemo nove rizike, razvijamo nove moguće scenarije i provjeravamo planove kroz vježbe. Neki vojni komandanti često kažu da planovi nikada ne preživljavaju prve trenutke stvarnosti, ali svi oni cijene vrijednost planskog procesa. Kao što general Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) izjavi: “Ako ne uspiješ da se pripremiš, pripremi se za neuspjeh.”

Pripravnost za katastrofe u Makedoniji Proces 28

planiranja

pripravnosti

u

Makedoniji je suštinski propisan Zakonom o zaštiti i spašavanju (2004). S tim u vezi, član 10. propisuje odgovornost svih subjekata sistema (ministarstava, općina, javnog i privatnog sektora) u pripremi plana zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća (katastrofa). Zato je sistem na neki način poseban, tako što, naprimjer, i mala knjižara sa dvoje zaposlenih i kompanija od 100 zaposlenih imaju istu zakonsku obavezu u planiranju za vanredne situacije. I jedni i drugi imaju obavezu izraditi procjenu rizika i plan zaštite i spašavanja i formirati odgovarajuću strukturu (tim, jedinicu) za zaštitu i spašavanje, što su, ustvari, prvi spasioci u datom scenariju. Vlada je 2006. godine usvojila Metodologiju izrade procjene rizika i plana zaštite i spašavanja, podzakonski akt koji daje smjernice kako se izrađuju dokumenti planiranja. Na općinskom nivou mogu se uočiti zajedničke odgovornosti za pripravnost između načelnika općine, kao rukovodioca izvršne vlasti, i Općinskog vijeća kao glavnog zakonodavnog organa. Po poglavlju IV Zakona (Odgovornosti općina),

Vijeće usvaja općinski plan, odlučuje o odgovornostima svih službi u mogućim vanrednim situacijama i vrši nadzor nad radom načelnika u području njegove nadležnosti. Vijeće također odlučuje o budžetu za zaštitu i spašavanje, iz kojeg se obično koriste sredstva za opremanje i obučavanje jedinica zaštite i spašavanja koje formira općina. U predstavljenom kontekstu, načelnik općine je ključna funkcija za uspješan proces planiranja za vanredne situacije u općini. Po Zakonu, on/ ona je odgovoran/na za pripremanje općinskog plana zaštite i spašavanja. Međutim, stvarni rad je u rukama općinske administracije i zakonom određenog odjeljenja za vanredne situacije, ili određenog službenika za poslove planiranja za vanredne situacije u manjim općinama. Imajući u vidu proces decentralizacije koji je otpočeo 2005. godine. provedba ove obligacije je identifikovana kao ključni izazov u procesu planiranja za vanredne situacije. Shodno tome, finansijski jače općine su formirale posebna upravna odjeljenja sa jedinom odgovornosti – zaštitom i spašavanjem. Oni imaju nadležnost da ulažu u znanje i šire kreativne


CIVILNA ZAŠTITA

poruke pripravnosti po upravi. Manje razvijene općine vode pripravnost za nesreće (katastrofe) pripisivanjem odgovornosti nekolicini službenika kao dodatno zaduženje. One se obično oslanjaju na pomoć koju im pruža 35 lokalnih kancelarija Direkcije za zaštitu i spašavanje Republike Makedonije. Proces decentralizacije u Makedoniji zahvatio je i vatrogasnu službu. Danas su vatrogasne stanice u Makedoniji pod lokalnom upravom (u općinama) i čine dio općinske administracije. Međutim, vatrogasne starješine su rijetko, ili nikada, uključene u proces planiranja pripravnosti i izradu općinskih dokumenata od strateške važnosti. Njihov glavni fokus i dalje ostaje na operacijama odgovora na urbane požare i požare otvorenog prostora sa skoro nikakvim angažmanom u aktivnostima planiranja pripravnosti. Ukoliko se analizira trenutni status obrazovanja vatrogasaca, koji je skoro nepostojeći, ne postoji škola ili akademija za vatrogasce, te je status pripravnosti na lokalnom nivou veoma ograničen.

Sugestije za napredak

Makedonija mora prilagoditi trenutni sistem upravljanja u katastrofi novim trendovima i okolnostima. Kako bi ovaj proces bio uspješan, prvo treba odati priznanje učinjenom postignuću u oblasti civilne zaštite u proteklih 60 godina, bez žaljenja za proteklim vremenom. U arhivskoj građi danas možemo naći savršene primjere vježbi koje su organizovane u prethodnom sistemu, ali i dragocjene naučene lekcije i izrađene priručnike. U prošlosti smo vrlo malo učinili na oživljavanju takvih tradicija i izgubljeno je dragocjeno vrijeme u pribavljanju drugih uspješnih priča. Usljed tih

činjenica, Makedonija danas ima dva paralelna sistema: jedan za upravljanje u krizama i drugi za zaštitu i spašavanje od nesreća (katastrofa) prirodnog i antropološkog porijekla. U tom smislu, ova dihotomija podsjeća jako puno na model korišten u SAD-u sa Sekretarijatom domovinske sigurnosti i Federalnom agencijom za vanredne situacije, uprkos svim političkim i kulturnim razlikama između ove dvije države. U međuvremenu su globalizacija i tržišna privreda brutalno ušli u Makedoniju, što je stvorilo i vakuum u sigurnosnom sektoru u cjelini. Makedonska civilna zaštita treba da prepozna ovaj trend i pokuša se prilagoditi novom okruženju ne ugrožavajući svoju misiju i ciljeve. Uzmimo, naprimjer, sadržaj prethodno spomenute Metodologije, koju koristimo za izradu procjena rizika i planova za vanredne situacije. Prolaskom kroz dokument možemo vidjeti da je zakonodavac predočio sve zahtjeve koje bi pravilna procjena rizika i plan za vanredne situacije trebali imati, ali nije propisao kako će to u praksi biti urađeno. Ovo rezultira izradom obimnih i sveobuhvatnih procjena rizika i planova za vanredne situacije sa obiljem podataka i informacija, ali veoma ograničene operativne vrijednosti. Kako bi se popravila ova situacija, našu Metodologiju treba dopuniti, a jedan od načina da se to učini predstavljen je u EU Procjeni rizika i smjernicama za mapiranje za upravljanje u katastrofi (engl. EU Risk Assessment and Mapping Guidelines for Disaster Management, 2010). Dopunu trenutne Metodologije i odgovarajuće legislative mora pratiti i jasna strategija obrazovanja komandnog vatrogasnog osoblja. Izjednačavanje obrazovanja komandnog osoblja

vatrogasnih službi će voditi općem usklađivanju procesa pripravnosti, a posebno na lokalnom nivou. Na lokalnom nivou ovo će značiti da će vatrogasni starješina kao član općinske administracije imati odgovornost uraditi općinsku procjenu rizika i plan za vanredne situacije i biti rukovodilac svake aktivnosti pripravnosti odobrene od općinskog vijeća. Ovo ne znači da će Direkcija za zaštitu i spašavanje kao državni lider za upravljanje u nesrećama (katastrofama) izgubiti nadležnosti i ovlaštenja na lokalnom nivou. Sasvim suprotno, vođenjem procesa obučavanja i obrazovanja, Direkcija će imati značajan utjecaj na rad vatrogasaca, naročito u procesu izrade procjena rizika i planova za vanredne situacije. Uz to, Direkcija za zaštitu i spašavanje treba da otvori proces kurseva obučavanja kroz ponudu Mehanizma civilne zaštite u EU. Naše članstvo u Mehanizmu dozvoljava nam da gradimo znanje i jačamo kapacitete kako bismo mogli očekivati i detektovati opasnosti i odgovoriti na nesreće (katastrofe). Program obučavanja koji nudi Mehanizam može poslužiti upravo ovakvoj svrsi, ali ga je potrebno pravilno voditi. Imajući u vidu da smo samo dvije godine u Mehanizmu, činjenica je da Mehanizam nije dovoljno poznat u državi, što se odražava na naše učešće u Programu obučavanja. Konačno, kvalitet pripravnosti na lokalnom nivou je ograničen, ukoliko ga, pak, ne proširimo kroz regionalne napore. Više puta smo bili svjedoci da nesreće (katastrofe) ne poznaju granice država i zato su države prinuđene da sarađuju. Kroz Inicijativu pripravnosti i prevencije katastrofa u jugoistočnoj Evropi (DPPI SEE), region ima priliku da slijedi maksimu “misli globalno, djeluj lokalno.”n

Literatura Abrahamsson, M.(2012), General Concepts of Risk Reduction and Preparedness, Lund University, predavanje održano u okviru MDMa programa 2011–2012 Alexander, D. (2005), Towards the Development of a Standard in Emergency Planning, Disaster Prevention and Management: An International Journal, Vol. 14., No. 2, str.158–175 Danish Emergency Management Agency – DEMA (2009), Comprehensive Preparedness Planning, dostupno na http://brs.dk/ eng/Documents/Comprehensive_Preparedness_Planning.pdf Danish Emergency Management Act, Zakon br. 1054 (23. decembar 1992), v. Amandman br. 137 (1. mart 2004), odlomak 1, član br. 534 (24. juna 2005), odlomak 2, član br. 1060 (9. novembar 2005), odlomak 101, član br. 538 (8. juni 2006), odlomak 2, član br. 1600 (20. decembar 2006), odlomak 1, član br. 508 (6. juni 2007), član br. 1335 (19. decembar 2008) i član br. 660 (10. juni 2009) Green Paper on Disaster Management Index (1998), dostupno na http://www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=68922 Law on Rescue and Protection, Official Gazette of the Republic of Macedonia, br. 36/04, 49/04, 86/08, 18/11, 93/12 29


CIVILNA ZAŠTITA

Predstavljamo: Organizacija zaštite i spašavanja na lokalnom nivou

Organizacija sistema zaštite i spašavanja u Brčko Distriktu BiH Brčko Distrikt BiH po mnogo aspekata sistema može biti paradigma za izgradnju funkcija sistema u Bosni i Hercegovini kakve su izgrađene na lokalnom nivou u širem evropskom prostoru. U tom svjetlu treba gledati i već pokrenute projekte (Centra 112, RHB zaštite i sl) kroz inicijative institucija Bosne i Hercegovine (Ministarstva sigurnosti BiH) i uz podršku međunarodnih partnera, koji su dobro prihvaćeni i provode se zadovoljavajućom dinamikom. Brčko Distrikt BiH je u prethodnom periodu, tj. od osnivanja, uspostavio dobru rukovodnu i operativnu strukturu za odgovor na zahtjeve sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća. 30


CIVILNA ZAŠTITA n Piše: Muhamed Gibić, šef Odsjeka civilne zaštite, Odjela javne sigurnosti Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine

Sažetak

Poznato je da zaštita i spašavanje otpočinje ličnom i uzajamnom zaštitom svakog građanina, a lokalni nivo je, pak, osnovni nivo organizirane provedbe mjera zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara, domaćih životinja i životne okoline od utjecaja opasnosti i posljedica nastalih nesreća prirodnog ii antropološkog porijekla. Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine je posebna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, autonomna od entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Brčko Distrikt BiH je jedinstvena administrativna jedinica samouprave koja je pod suverenitetom BiH. Zbog specifičnosti ustavnopravnog položaja i autonomnosti lokalne vlasti, članak naslova „Organizacija sistema zaštite i spašavanja u Brčko Distriktu BiH“ predstavlja najvažnije odlike organizacije ovog podsistema sigurnosti na ovom području lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Ključne riječi: Brčko Distrikt BiH, lokalna samuprava, autonoman, civilna zaštita

Abstract

It’s well known that protection and rescue begins with self protection and mutual protection of citizens, whereat the local level is a starting level for organized enforcement of measures for protection and rescue of people, material goods, livestock and environment against impacts of hazards and consequences of natural or manmade disasters. Brcko District of Bosnia and Herzegovina is a special unit of local self-government under sovereignity of the State of Bosnia and Herzegovina, autonomous from entities – Federation of Bosnia and Herzegovina and Republika Srpska. Due to peculiarity of constitutional and administrative position and autonomy of local governance, the article titled „The Organisation of the Protection and Rescue System in Brcko District

of Bosnia-Herzegovina“, reflects key features of organisation of this peculiar sub-system of the security system at this level of self-governance in Bosnia and Herzegovina. Key words: Brcko District of BosniaHerzegovina, local self-governance, autonomous, Civil Protection.

Uvod

Brčko Distrikt BiH je službeno osnovan 8. marta 2000. godine, jednu godinu nakon međunarodne arbitracije za Brčko. Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine je formiran na cijeloj teritoriji bivše Općine Brčko. Nema zaseban grb i zastavu, već kao zvanično obilježje koristi grb, zastavu i himnu Bosne i Hercegovine. Odlukom supervizora za Brčko Distrikt BiH od 2008. godine, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine je pravno autonoman i koristi zakone Bosne i Hercegovine i propise koje usvoje zakonodavni i izvršni organi Vlade Brčko Distrikta BiH. Ima organiziranu tripartitnu vlast i Statut kao najviši pravni akt Distrikta BiH. Dakle, Brčko Distrikt je političko biće koje samostalno, po propisima institucija BiH, legalno i legitimno uređuje sva važna pitanja za organizaciju vlasti i života na utvrđenom administrativno-teritorijalnom prostoru.

unutar BiH sa juga, sjeverozapada i jugozapada sa entitetom Federacija BiH, a sa zapada i istoka sa entitetom Republika Srpska.

Sistem zaštite i spašavanja u Brčko Distriktu BiH

U oblasti zaštite i spašavanja Brčko Distrikt BiH koristi državni „Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini“ („Službeni glasnik BiH“, br. 50/08), a u toku je usaglašavanje i postupak usvajanja i Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Brčko Distriktu BiH.

Civilna zaštita Brčko Distrikta BiH

Civilna zaštita je planski i organizovan dio zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća. Obuhvata organizovanje, pripremanje i učešće građana, pravnih lica i profesionalnih službi, organizacija i udruženja na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara i životne okoline od prirodnih i drugih nesreća i njihovih posljedica. Odsjek civilne zaštite Brčko Distrikta BiH, kao sastavni dio Odjeljenja za javnu sigurnost, sastoji se od administrativnog dijela i deminerskog i EOD tima. Stručnost i osposobljenost kadrova, opremljenost

Civilna zaštita je planski i organizovan dio zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća. Obuhvata organizovanje, pripremanje i učešće građana, pravnih lica, profesionalnih službi, organizacija i udruženja na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara i životne okoline od prirodnih i drugih nesreća i njihovih posljedica

Najvažnije karakteristike Brčko Distrikta BiH

Brčko Distrikt BiH se proteže uz rijeku Savu i zauzima 495 km² ili oko 1% teritorije BiH. Teritoriju Brčko Distrikta BiH nastanjuje oko 105.000 stanovnika ili 2,2% ukupnog broja stanovnika u BiH. Nalazi se na sjeveroistoku BiH, sa sjevera graniči sa Republikom Hrvatskom,

jedinica, ali i profesionalan odnos prema postavljenim zadacima u proteklim godinama rezultirali su zapaženim uspjesima koje su postizali zaposleni u Odsjeku civilne zaštite. Posebnu požrtvovanost pripadnici civilne zaštite pokazali su u vanrednim situacijama, poput velikih poplava 2010. godine, kada su dvadesetak dana bez prestanka pružali pomoć ugroženom stanovništvu, te zajedno sa mještanima poplavljenih 31


CIVILNA ZAŠTITA

područja štitili kuće i druga dobra od vodenih bujica. Značajan doprinos pripadnici civilne zaštite daju i u zimskom periodu kada sniježni nanosi parališu život u Brčko Distriktu i kada je nemoguće da se život odvija u normalnim tokovima. Važnu ulogu civilna zaštita ima i u praćenju i saniranju klizišta. Tako je, naprimjer, od 60 registrovanih klizišta, Vlada Brčko Distrikta sanirala 21 klizište, gdje je uloženo 2.000.050 KM. U svemu ovome, značajne rezultate u prethodnom dužem periodu postigao je tim za deminiranje i EOD operacije. Više od 14 km2, koliko je deminirano na području Brčko Distrikta BiH,

Odsjek za civilnu zaštitu kao nosilac sistemskih obaveza i uloga, planira i izvršava sljedeće poslove i zadatke zaštite i spašavanja: - prati stanje u oblasti civilne zaštite i predlaže mjere za unapre��enje, organizovanje i osposobljavanje civilne zaštite, - daje stručna uputstva licima, preduzećima i drugim pravnim licima po pitanjima civilne zaštite, - priprema programe civilne zaštite, procjenu ugroženosti i predlaže šefu odjeljenja plan razvoja civilne zaštite Brčko Distrikta BiH, - organizuje, priprema i obučava službe i jedinice civilne zaštite u skladu sa

lica, preduzeća, organizacija i službi koja se mogu staviti u funkciju civilne zaštite. Pored gore navedenih poslova, Odsjek civilne zaštite je angažovan i na poslovima zaštite i spašavanja ljudi usljed djelovanja elementarnih nepogoda (poplava, požara, sniježnih nanosa, suša, minskih situacija i dr), registracije, monitoringa i sanacije klizišta, deminiranja miniranog terena, kao i uklanjanja neeksplodiranih ubojitih sredstava, obilaska terena, praćenja stanja vodotoka i predlaganja preventivnih mjera kako bi se ublažile posljedice prirodnih ili drugih nesreća, a vrši i sve druge poslove od značaja za zaštitu i spašavanje.

Zaključak

Sistem zaštite i spašavanja u Brčko Distriktu BiH

velikim dijelom je zasluga ovog tima. Isto tako, treba navesti da je ovaj tim kroz EOD operacije, u periodu do 2013. godine, prikupio i uništio 10.470 raznih eksplozivnih sredstava, 238,4 kg raznog eksploziva i 199.280 komada razne municije. Na osnovu ovih podataka o rezultatima provedbe mjera zaštite i spašavanja na području Distrikta, može se reći da je civilna zaštita zaista važan stub organizovane zaštite stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Brčko Distriktu BiH. 32

programima i planovima obuke, - organizuje, izvodi i prati realizaciju obuke lica na obavljanju lične i uzajamne zaštite, - organizuje i oprema jedinice civilne zaštite Brčko Distrikta BiH, - vrši poslove uklanjanja NUS-a i deminiranja na prostoru Brčko Distrikta BiH, - vodi evidenciju pripadnika civilne zaštite, vrši njihovo raspoređivanje u jedinice civilne zaštite i povjerenike civilne zaštite, - vodi evidenciju materijalnih sredstava

Brčko Distrikt BiH je u prethodnom periodu, tj. od osnivanja, uspostavio dobru rukovodnu i operativnu strukturu za odgovor na zahtjeve sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća. Te strukture nije moguće smatrati potpuno spremnim za nesreće (jer nisu poznati njihova magnituda, intenzitet i razmjere), već ih treba kontinuirano opremati, obučavati i pripremati za složenije situacije uzrokovane opasnostima prirodnog i antropološkog porijekla. Zaštita i spašavanje u Brčko Distriktu BiH je lokalnog nivoa organizacije sistema i ne treba je shvatiti kao nešto naddržavno, već kao veću lokalnu zajednicu ništa manje ranjivu na veće opasnosti i posljedice nastalih nesreća, kojoj treba pomoći jednako koliko se očekuje da pomogne drugim susjednim zajednicama. Brčko Distrikt BiH po mnogo aspekata sistema može biti paradigma za izgradnju funkcija sistema u Bosni i Hercegovini kakve su izgrađene u širem evropskom prostoru. U tom svjetlu treba gledati i već pokrenute projekte (Centra 112, RHB zaštite i sl) kroz inicijative institucija Bosne i Hercegovine (Ministarstva sigurnosti BiH) i uz podršku međunarodnih partnera, koji su dobro prihvaćeni i provode se zadovoljavajućom dinamikom. n


ZAŠTITA I SPAŠAVANJE

Rudarske nesreće i uzroci njihovog nastanka

Piše: mr. Zdenko Tadić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzlanskog kantona

n

Sažetak

Rudarske i druge nesreće se najčešće događaju neočekivano i ne daju vremena za aktiviranje organiziranih snaga zaštite i spašavanja u rudniku i društvenoj zajednici. Navedene nesreće veoma često imaju razmjere katastrofe jer dolazi do ozbiljnih poremećaja života u rudniku i zajednici zbog masovnog stradanja ljudi i ogromne materijalne štete. Zbog toga je izgradnja odgovarajućeg sistema zaštite i spašavanja,

koji će omogućiti efikasan i kvalitetan odgovor, od ogromnog značaja. Neusaglašenost propisa koji uređuju oblast zaštite i spašavanja u rudnicima i improvizacija u njihovoj primjeni negativno se odražava na kvalitetu odgovora kada se dogodi rudarska nesreća. Ključne riječi: opasnost, rudarska nesreća, zaštita i spašavanje, mjere zaštite i spašavanja, civilna zaštita, služba spašavanja, štab službe spašavanja, četa za spašavanje, specijalizirana jedinica, vatrogasna jedinica, stanica za spašavanje, požar, intervencija, snage i sredstva, rukovođenje, općinski štab civilne zaštite.

accurate response. Lack of harmonization of regulations governing protection and rescue operations in mines, as well as improvisation in their implementation have negative impact on the quality of response in case of mining accidents. Keywords: danger , mining accident , protection and rescue , protection and rescue measures , civil defense, rescue department , rescue department headquarters , rescue unit , specialized unit , fire department , rescue station , fire , intervention , units and resources , management , municipal headquarters of civil defense.

Abstract

Prirodne i druge nesreće su stalno prisutne na cijelom području Federacije Bosne i Hercegovine. Svake godine za posljedicu imaju ogromnu materijalnu štetu, odnose živote i štetno utječu na zdravlje ljudi. Zbog takvih posljedica zajednica je dužna da se organizira i izgradi sistem koji može dati kvalitetan odgovor koji će zaštititi ljude i njihovu imovinu. Taj odgovor mora pomoći u sprečavanju nastanka prirodnih i drugih nesreća, u spašavanju ljudi i materijalnih dobara u toku njihovog trajanja i, na kraju, u otklanjanju posljedica i saniranju štete

Mining and other accidents usually happen unexpectedly and offer no time to utilize organized protection and rescue forces available at the mine and in the community. These accidents often have the proportions of a disaster, producing serious disturbances of life in the mine and the community because of mass suffering and enormous material damage. Therefore, paramount importance is given to the establishment of an adequate system of protection and rescue which will ensure efficient and

Uvod

33


ZAŠTITA I SPAŠAVANJE koju su napravile. Zbog svega toga, oblast zaštite i spašavanja predstavlja posebnu djelatnost koja ima za cilj da organizira i provodi zaštitu i spašavanje života i zdravlja ljudi, imovine i svih drugih materijalnih dobara od djelovanja raznih prirodnih i drugih nesreća. Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju) u augustu 2003. godine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 39/03, 22/06 i 43/10), stvorene su zakonske pretpostavke za izgradnju novog sistema zaštite i spašavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kao materijalni zakon za oblast zaštite i spašavanja, on u potpunosti ima pravni tretman kao i svi drugi materijalni zakoni koji uređuju druge oblasti društvenog života. U njemu su ugrađeni zajednički pravni principi koji važe za ukupan pravni sistem Federacije BiH i u cjelini je usklađen sa Ustavom Federacije BiH. Zakonom o zaštiti i spašavanju su prvi put na jedinstven i sveobuhvatan način uređene dvije istorodne oblasti: oblast zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća i oblast civilne zaštite. Na taj način je izvršena integracija navedene dvije oblasti u jednu cjelinu u kojoj je Civilna zaštita u potpunosti u funkciji zaštite ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. To Zakonu o zaštiti i spašavanju daje poseban značaj jer je napravio jedinstvenu pravnu cjelinu za izgradnju jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja, što do njegovog donošenja nije bio slučaj. Donošenjem Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu (u daljem tekstu: Zakon o zaštiti od požara) u oktobru 2009. godine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 63/10), kompletiran je zakonski okvir jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja u Federaciji BiH. Pored dva navedena osnovna zakona, koji se u cjelini i isključivo odnose samo na zaštitu i spašavanje, zaštita i spašavanje je uređena i kroz druge zakone. Oni se mogu svrstati u dvije grupe: 1) zakoni u kojima su samo u određenim oblastima, koje oni uređuju, uređena određena pitanja iz oblasti zaštite i spašavanja koja svojim djelovanjem mogu ugroziti zdravlje i život ljudi, odnosno imovinu i druga materijalna dobra. Takve pojave i opasnosti posebno su važne u oblasti zdravlja, poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva, vodoprivrede i rudarstva. 2) zakoni koji se u cjelini odnose na zaštitu prirode i okoliša, što je značajno za život i zdravlje ljudi. To su zakoni kojima su 34

uređena pitanja zaštite voda, okoliša, zraka, prirode i upravljanja otpadom. Sve grupe navedenih propisa predstavljaju pravne osnove za cjelokupnu i potpunu organizaciju i funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja na cijeloj teritoriji Federacije BiH, s tim što Zakon o zaštiti i spašavanju predstavlja osnovni (centralni) zakon za ukupni sistem zaštite i spašavanja u Federaciji BiH. To svojstvo spomenuti zakon ima zbog toga što su njime regulirana sva pitanja bitna za zaštitu i spašavanje koja se odnose na sve vrste prirodnih i drugih nesreća, što važi na teritoriji cijele Federacije BiH.

Rudarske nesreće

Eksploatacija mineralnih sirovina uvijek je bila povezana sa puno opasnosti. To je bilo posebno vezano za podzemno - jamsku eksploataciju jer je površinska eksploatacija ipak vezana za manju mogućnost opasnosti po veća stradanja rudara. Od svih mineralnih sirovina, podzemna eksploatacija uglja je oduvijek bila najopasnija i uz nju su vezane najveće opasnosti i nesreće. Bez obzira na primijenjene mjera zaštite i spašavanja, teški i opasni uvjeti rada u podzemnoj

zaštite i spašavanja. Međutim, potreba za većom i jeftinijom proizvodnjom uglja i nedostatak odgovarajućih sankcija omogućavaju poslodavcima da improviziraju proizvodnju i mjere zaštite, pa su i danas u svijetu prisutne i događaju se velike rudarske nesreće u kojima gine veliki broj rudara.

Uzroci nastanka rudarskih nesreća u podzemnoj eksploataciji

Podzemnu eksploataciju su od njenih početaka pratile specifične opasnosti, koje su s vremena na vrijeme uzrokovale veće ili manje nesreće. Rudarske nesreće su, pored ljudskih žrtava, za posljedicu imale prekid proizvodnje i visoku materijalnu štetu. Uzroci najčešćih rudarskih nesreća u podzemnoj eksploataciji uglja su prašina u rudnicima, požari i eksplozije u rudnicima, zatim dinamične pojave u rudnicima i prodori vode i žitkih materijala. Opasnosti i mjere zaštite na radu u podzemnoj eksploataciji detaljnije su uređene Pravilnikom o tehničkim mjerama i zaštiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima („Službeni list SFRJ“, broj: 11/67).

Tabela 1: Pregled najvećih rudarskih nesreća u rudnicima uglja Bosne i Hercegovine

Tabela 2: Pregled najvećih rudarskih nesreća u rudnicima uglja u svijetu

eksploataciji uglja omogućavaju nastanak rudarskih nesreća. Bilo da se radi o nepažnji ili o neočekivanim događajima koje nije moguće kontrolirati, mogućnost da se dogodi rudarska nesreća je uvijek prisutna. Danas u većini rudnika uglja u svijetu se primjenjuju i provode odgovarajuće mjere

Uzroci nastanka rudarskih nesreća na površinskoj eksploataciji Početak površinske eksploatacije uglja u Bosni i Hercegovini je počeo poslije Drugog svjetskog rata. Relativno plitka ležišta uglja i namjenska proizvodnja teških građevinskih i rudarskih mašina veoma brzo


ZAŠTITA I SPAŠAVANJE

su promijenila odnos proizvodnje uglja u korist površinske eksploatacije. Iako je i na površinskoj eksploataciji prisutan veliki broj opasnosti, takve rudarske nesreće su veoma rijetke i u njima strada daleko manji broj rudara nego u podzemnoj eksploataciji uglja. Uzroci najčešćih rudarskih nesreća na površinskoj eksploataciji uglja su: 1) požari na rudarskim objektima, 2) veliki odroni i klizišta, 3) poplave, 4) eksplozije (magacini ulja, maziva, plina i pumpne stanice za gorivo), 5) sudari i prevrtanje rudarske opreme.

Rudarske nesreće u BiH

Poslije okupacije Bosne i Hercegovine Austro-Ugarska monarhija je provela temeljita geološka istraživanja okupiranih teritorija. Istraživanja su potvrdila da se na više lokaliteta nalaze velike rezerve uglja. To se posebno odnosilo na zenički i tuzlanski bazen. Specifičnost eksploatacije uglja i opasnosti koje su bile prisutne nisu mogle zaobići veliki broj povreda na radu i velike rudarske nesreće. Već po otvaranju prvih rudnika ustrojeno je vođenje svih teških i smrtnih povreda u rudnicima Bosne i Hercegovine. Podaci o svim povredama, sa imenima povrijeđenih, datumom i uzrokom povreda, vođeni su u republičkom Rudarskom inspektoratu u Sarajevu. U Tabeli 1 dat je pregled najvećih rudarskih

nesreća u rudnicima uglja Bosne i Hercegovine. Najčešći uzrok svih rudarskih nesreća su eksplozija metana i ugljene praši

U Tabeli 2 dat je pregled pet najvećih rudarskih nesreća u rudnicima uglja u svijetu.

Rudarske nesreće u svijetu

Organizacija zaštite i spašavanja u rudnicima

Teški i opasni uvjeti rada u podzemnoj eksploataciji uglja, bez obzira na primijenjene mjere zaštite i spašavanja, omogućavaju nastanak rudarskih nesreća. Bilo da se radi o nepažnji ili o neočekivanim događajima koje nije moguće kontrolirati, mogućnost da se dogodi rudarska nesreća je uvijek prisutna. Danas u većini rudnika uglja u svijetu se primjenjuju i provode odgovarajuće mjere zaštite i spašavanja. Međutim, potreba za većom i jeftinijom proizvodnjom uglja i nedostatak odgovarajućih sankcija omogućavaju poslodavcima da improviziraju proizvodnju i mjere zaštite, pa su i danas u svijetu prisutne i događaju se velike rudarske nesreće u kojima gine veliki broj rudara. Karakteristični po tome su rudnici uglja u Kini u kojima svake godine gine više od 5.000 rudara zbog slabih sigurnosnih uvjeta. Od blizu 16.000 rudnika, njih oko 80% radi bez dozvole. Kina proizvodi 1/3 ukupne svjetske proizvodnje uglja, a smatra se da se oko 80% ukupnog broja smrtnih slučajeva u rudnicima u svijetu dogodi u Kini.

Postojeća organizacija zaštite i spašavanja u rudnicima u Bosni i Hercegovini rezultat je tradicije i primjene Zakona o zaštiti na radu i Zakona o rudarstvu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 26/10). Primjena Zakona o zaštiti i spašavanju i Zakona o zaštiti od požara je tek na početku, a razlozi za to su: - neprovođenje inspekcijskog nadzora u oblasti civilne zaštite, zaštite od požara i vatrogastva od strane uprava civilne zaštite Federacije i kantona, - neusaglašenost Zakona o rudarstvu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju i Zakonom o zaštiti od požara, - nedostatak interesa nadležnih struktura u rudnicima da se upoznaju i provode obaveze koje su utvrđene u drugim federalnim propisima, a odnose se na rudarstvo, i - nedostatak stručnih kadrova u organima uprave civilne zaštite i loša komunikacija sa rudnicima. Organizacija zaštite i spašavanja u rudnicima je veoma slična i sastoji se od Službe zaštite na radu i Službe spašavanja. 35


ZAŠTITA I SPAŠAVANJE

Shema: Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja u rudniku

Služba zaštite na radu

Ona je organizirana u skladu sa članom 37. Zakona o zaštiti na radu i članom 99. Zakona o rudarstvu i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta rudnika. U praksi je primijenjeno rješenje u kojem je, ovisno o veličini rudnika i zastupljenosti jedne ili oba vida eksploatacije mineralnih sirovina, organizirana zajednička služba zaštite na radu za cijeli rudnik ili u vidu poslova zaštite na radu sa unutrašnjim organizacionim jedinicama zaštite na radu u rudnicima i pogonima od kojih je sastavljen rudnik.

Služba spašavanja

Pored navedenih modela organizacije poslova zaštite na radu u rudnicima, u svim rudnicima su prema članu 20. Zakona o rudarstvu formirane službe spašavanja. Za osnivanje i rad navedene službe donesen je u svim rudnicima Pravilnik o radu službe spašavanja. Navedenim pravilnikom je uređen način organiziranja i djelovanja službe spašavanja. Služba spašavanja se sastoji iz nekoliko unutrašnjih dijelova: - štab službe spašavanja, - četa za spašavanje, - specijalizirana jedinica, - vatrogasna jedinica, - stanica za spašavanje. U zavisnosti od veličine rudnika i zastupljenosti jednog ili oba načina eksploatacije mineralnih sirovina, služba spašavanja može imati sve ili samo neke od unutrašnjih organizacionih jedinica. Štab 36

službe spašavanja organizira, koordinira i osigurava uvjete za rad četa i jedinica, a u slučaju rudarske nesreće rukovodi akcijom spašavanja. Četa za spašavanje je služba zaštite i spašavanja organizirana da intervenira u slučaju da se dogodi rudarska nesreća u podzemnoj eksploataciji mineralnih sirovina. Čete su formirane u svim takvim rudnicima, a posebno u rudnicima uglja. Specijalizirana jedinica se formira u rudnicima koji se bave površinskom eksploatacijom za intervencije prilikom nastanka rudarskih nesreća na površinskoj eksploataciji i zaštitu i spašavanje ljudi i imovine rudnika. Vatrogasne jedinice se u rudnicima formiraju za zaštitu od požara opreme i površinskih objekata u rudniku. Stanica za spašavanje se formira u svakom rudniku u kojem je formirana četa za spašavanje, odnosno specijalizirane jedinice i vatrogasne jedinice. Stanica za spašavanje se treba nalaziti u posebnoj zgradi ili prostorijama blizu ulaza u jamu. Stanica za spašavanje se, po pravilu, organizira za jedan rudnik - jamu u kojoj se obavlja podzemna eksploatacija i u kojoj je prisutna opasnost od metana, opasne ugljene prašine, opasnih plinova i požara. Primjer takve organizacije Stanice za spašavanje je Rudnik Banovići. Zajednička stanica za spašavanje, se organizira umjesto posebnih stanica za svaki rudnik, u rudnicima koji imaju više jama ili kombiniranu podzemnu i površinsku eksploataciju na veoma maloj udaljenosti. Primjer takve organizacije stanice za spašavanje je Rudnik Kreka u Tuzli. Centralna stanica za spašavanje se

organizira za više rudnika na području nekog regiona radi pružanja pomoći stanicama za spašavanje i zajedničkim stanicama za spašavanje rudnika. Primjer slične organizacije centralne stanice za spašavanje je centralna stanica u Zenici, koju su osnovali rudnici Srednje-bosanskog kantona.

Rukovođenje akcijama spašavanja u rudniku

zaštite

i

Zakonom o zaštiti i spašavanju u članu 32., utvrđene su obaveze rudnika da organiziraju i provode poslove zaštite i spašavanja. To znači da su rudnici dužni provoditi odgovarajuće pripreme, donositi planove zaštite i spašavanja, formirati snage i sredstva i osposobiti ih za učešće u zaštiti i spašavanju. Pored planova o zaštiti i spašavanju, rudnici su prema Zakonu o rudarstvu dužni donositi i planove odbrane i spašavanja od skupnih opasnosti i udesa u podzemnoj, odnosno površinskoj eksploataciji ovisno od toga koji način eksploatacije je zastupljen u rudniku. Navedeni planovi su najvažniji dokumenti za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja u rudniku. U svim rudnicima su formirane službe spašavanja na čijem je čelu štab službe spašavanja, koji je ovlašten da rukovodi akcijama zaštite i spašavanja u rudniku. To znači da se u praksi primjenjuje prvi način rukovođenja kada dođe do rudarske nesreće. Kada se dogodi rudarska, prirodna ili neka druga nesreća u rudniku, aktivira se štab službe spašavanja da rukovodi akcijama zaštite i spašavanja. Istovremeno se, u skladu


ZAŠTITA I SPAŠAVANJE sa propisanim procedurama, sa nesrećom upoznaju nadležni rudarski inspektori i općinski operativni centri civilne zaštite. Štab službe spašavanja organizira, koordinira i osigurava uvjete za rad službe za spašavanje, te rukovodi akcijom spašavanja u slučaju nastanka rudarske nesreće u podzemnoj ili površinskoj eksploataciji. Štabom rukovodi starješina štaba, a u slučaju njegovog odsustva, njegov zamjenik sa punim pravima, dužnostima i odgovornostima. Ukoliko dođe do izbijanja većeg požara ili drugih elementarnih nepogoda, kao i udesa u rudnicima, kada mora da intervenira četa i jedinica, rukovođenje tim akcijama preuzima štab, dok izvršnu komandu na samom mjestu intervencije izdaje rukovodilac akcije, prema planu akcije utvrđene na sastanku štaba. Pravilnikom je utvrđeno pravo štaba da može na poziv drugih rudnika ili poduzeća donijeti odluku o organiziranju i pružanju pomoći ako to neće ugroziti sigurnost ljudi i imovine rudnika. Pravilnikom je utvrđeno pravo štaba da provodi uzbune i na taj način provjerava mobilnost članova štaba, četa i jedinica. Funkciju starješine po pravilu obavlja tehnički direktor rudnika po službenoj dužnosti. Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja u pravnim licima u kojima je formiran štab civilne zaštite vrši navedeni štab u objektima i poslovnim prostorijama koje pripadaju pravnom licu i na području na kojem pravno lice vrši svoju redovnu djelatnost. Na shemi 1 je prikazano rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja u odgovoru na rudarsku nesreću unutar rudnika. Kada se dogodi nesreća u rudniku, odmah po aktiviranju štaba službe spašavanja se nadležnom rudarskom inspektoru i općinskom operativnom centru civilne zaštite upućuje informacija o nesreći i mjerama koje se poduzimaju. Prilikom rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja, štab službe spašavanja, u skladu sa planom zaštite i spašavanja i planom zaštite od požara, koristi jedinice i službe zaštite i spašavanja koje je rudnik formirao za potrebe vlastite zaštite. Pored uposlenika koji su u akciju zaštite i spašavanja uključeni kao članovi službi i jedinica, ostali uposlenici učestvuju u ispunjavanju obaveza koje su dužni provoditi u okviru lične i uzajamne zaštite. Navedene snage i sredstva zaštite i spašavanja se koriste prvenstveno na zadacima zaštite i spašavanja uposlenika i materijalnih dobara rudnika, a mogu se upotrijebiti i za izvršavanje zadataka i izvan rudnika, o čemu odlučuje nadležni štab civilne zaštite koji rukovodi akcijama zaštite i spašavanja na određenom području. Ako federalni rudarski inspektor utvrdi da se

vođenje akcije spašavanja na vodi dovoljno stručno i efikasno usmeno će narediti odgovarajuću mjeru, odnosno preuzeti rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja. U slučaju da se ni poslije intervencije snaga i sredstava zaštite i spašavanja općine, ne otkloni opasnost po uposlenike i imovinu rudnika, aktivira se procedura traženja pomoći od općine, kantona i Federacije BiH.

Mjere za unapređenje zaštite i spašavanja u rudnicima

Da bi se zaštita i spašavanje u rudnicima izgradili prema propisima koji uređuju tu oblast i osigurao brz i efikasan odgovor na sve vrste rudarskih nesreća, potrebno je poduzeti sljedeće: 1. Uraditi i donijeti Zakon o zaštiti na radu Bosne i Hercegovine i prilagoditi ga novoj organizaciji i uređenju države i pravnih lica, 2. Uraditi izmjene i dopune Zakona o rudarstvu Federacije BiH, dograditi dio koji uređuje zaštitu i spašavanje i usaglasiti ga sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, Zakonom o zaštiti od požara i Okvirnim zakonom, 3. Izvršiti u rudnicima provedbu obaveza koje proistječu iz Zakona o zaštiti i spašavanju, a koje se odnose na: - izradu i donošenje Plana zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u skladu sa Uredbom o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća i planova zaštite od požara („Službene novine Federacije BiH“, broj: 8/11), - formiranje službe spašavanja (štaba civilne zaštite rudnika) i imenovanje povjerenika civilne zaštite u skladu sa Pravilnikom o načinu rada i funkcioniranja štabova i povjerenika civilne zaštite („Službene novine Federacije BiH“, broj: 77/06 i 5/07),

- formiranje službe spašavanja sa potrebnim brojem četa za spašavanje i jedinica opće i specijalizirane namjene u skladu sa Pravilnikom o organiziranju službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite, njihovim poslovima i načinu rada („Službene novine Federacije BiH“, broj: 77/06), - normativno uređenje načina dostavljanja podataka o pojavama i izvorima opasnosti koje mogu izazvati nastanak prirodne ili druge nesreće i time ugroziti uposlenike i imovinu rudnika nadležnom operativnom centru civilne zaštite u skladu sa Pravilnikom o organiziranju i funkcioniranju operativnih centara civilne zaštite („Službene novine Federacije BiH“, broj: 8/07), - normativno uređenje načina saradnje sa rukovodiocima općinskih službi civilne zaštite u skladu sa članom 134. stav 1. Zakona o zaštiti i spašavanju za slučaj traženja pomoći snaga i sredstava civilne zaštite u odgovoru na rudarsku nesreću, - normativno uređenje načina primjene člana 32. Zakona o zaštiti i spašavanju i obaveza koje se odnose na rudnik. Izvršiti u rudnicima provedbu obaveza koje proistječu iz Zakona o zaštiti od požara, a koje se odnose na: - izradu i donošenje Plana zaštite od požara u skladu sa Uredbom o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća i planova zaštite od požara („Službene novine Federacije BiH“, broj: 8/11), - izradu i donošenje Pravilnika o zaštiti od požara, - obučavanje i osposobljavanje zaposlenih u provođenju propisanih mjera zaštite od požara, i - osnivanje i opremanje vatrogasne jedinice ako je to utvrđeno kao potreba i obaveza u planu zaštite od požara općine i rudnika. n

Literatura 1. Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, “Službene novine Federacije BiH“, broj: 39/03, 22/06 i 43/10 2. Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu, “Službene novine Federacije BiH“, broj: 64/09 3. Zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, “Službene novine Federacije BiH“, broj: 26/10 4. Zakon o zaštiti na radu, u: “Službeni list SRBiH“, broj: 22/90 i 16/92 5. Pravilnik o tehničkim mjerama i zaštiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima, ”Službeni list SFRJ”, broj: 11/67 6. Jovičić, Miljković, Nuić, Uljić, Vukić, Sigurnost i tehnička zaštita u rudarstvu, UNIVERZAL Tuzla, 1987. 7. Tadić Zdenko, Zaštita i spašavanje u rudnicima uglja Tuzlanskog kantona, HARFO/GRAF Tuzla, 2010. 8. Tadić Zdenko, Zaštita i spašavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine, PRINTCOM Tuzla, 2013. 37


ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Energetska efikasnost i kućanski aparati Kućanski aparati troše oko 20% električne energije potrebne jednom domaćinstvu. U najveće potrošače ubrajamo frižidere i veš-mašine. Pri kupovini novog uređaja potrebno je, osim cijene samog aparata, pažljivo pogledati i kakve karakteristike uređaj posjeduje. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji ima veću učinkovitost Piše: Semir Kapetanović redakcija@asadria.com

n

B

udući da kućanske aparate ubrajamo među veće potrošače električne energije, izrađeni su mnogi pravilnici o tome koje uslove trebaju ispunjavati. Recimo, aparati stari 10-ak god. troše oko 50% električne energije više od novih aparata. U ovom slučaju, uštedu el. energije možemo smatrati mjesečnom ratom kojom otplaćujemo aparat tokom njegovog životnog vijeka. Prosječni životni vijek kućanskih aparata: zamrzivač – 20 god., frižider – 19 god., el. šporet – 18 god., veš-mašina – 14 god., mašina za suđe – 14 god., el. bojler – 13 god., plinski bojler – 12 god., mikrovalna pećnica – 10 god. Prilikom odabira kućanskih uređaja, često je glavni kriterij njegova početna cijena. Rijetki obrate pažnju na klasu uređaja, te koliko uređaj troši, odnosno štedi energiju.

Energetske klase

Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati mašine za pranje i sušenje veša, mašine za pranje suđa, električni šporeti, frižideri i zamrzivači, klimatizacijski uređaji te sijalice s direktnim napajanjem iz električne mreže, jeste informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj 38

iskorištava električnu energiju i vodu, ali i koja je razina buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime, frižider oznake A sigurno troši manje energije od frižidera oznake D, ili veš-mašina klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F. Kao najbolji primjer ilustracije uštede, navest ćemo usporedbu dva frižidera sa sličnim zapreminama, a različitih energetskih klasa. Naime, tipični frižider srednje veličine s malom zapreminom klase C je u startu jeftiniji za oko 140 KM u odnosu na sličan model energetske klase A. Međutim, frižider klase C godišnje potroši el. energije u vrijednosti od oko 80 KM, za razliku od frižidera klase A, koji potroši el. energije u vrijednosti od 55 KM. Iz proračuna je očito je da će se tih cca 140 KM razlike izdvojenih na početku isplatiti unutar 5 god., a kako je životni vijek frižidera od 10 do 15 god., to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na el. energiji od 140 do 280 KM. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznakama energetske učinkovitosti i ako se uzme u obzir podatak koliko se često taj uređaj koristi. Kod mašina za pranje veša i posuđa, pored uštede električne energije, treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok mašine sa sušilicom ili samostojeći zamrzivači vrlo rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postignu energetsku klasu A. Događa se i da, od dva slična modela, onaj

sa višom energetskom klasom bude čak i jeftiniji u odnosu na uređaj niže energetske klase. Potrošači prilikom kupovine mogu zahtijevati da se jasno istakne oznaka energetske vrijednosti aparata ukoliko ista nije vidljiva. Naravno, preporučuje se kupovina uređaja sa energetskom klasom A i A+.

Kako uštediti električnu energiju

Štedne sijalice već odavno nisu nešto što je nepoznato i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima, problem predstavlja činjenica da je početna cijena štednih sijalica do 5 puta veća od cijene običnih sijalica. Mnogi kupci ne čitaju naznake na ambalaži gdje piše da štedne sijalice troše do 7 puta manje električne energije, te da im je životni vijek do 4 puta duži u odnosu na obične sijalice. Ipak, nije svejedno za koje se štedne sijalice odlučujemo pri kupovini. Naime, stručnjaci preporučuju štedne sijalice renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda, koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom vremenskom roku. Jeftinije štedne sijalice često imaju znatno kraći životni vijek, a kako nemaju garanciju kvaliteta, nema ni mogućnosti zamjene u slučaju prijevremenog i neobjašnjivog prestanka rada. Prednosti korištenja štednih sijalica već su postale tema i u političkim krugovima, te je Australija odlučila do


ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Ilustracija: www.eee.ba

2010. god. zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične sijalice sa žarnom niti. Na pragu donošenja takve odluke je i Evropska unija, koja je uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za domaćinstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova. Frižideri • Postavite frižidere i zamrzivače na što hladnijem mjestu u kući (nikako u blizini šporeta ili bojlera), te izbjegavajte izloženost frižidera i zamrzivača sunčevom zračenju. • Prilikom postavljanja frižidera i zamrzivača, obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 cm) kako ne bi došlo do pregrijavanja, koje rezultira povećanjem potrošnje energije. • Ne držite frižider otvorenim duže nego što je potrebno i dobro zatvorite vrata frižidera nakon korištenja. • Nemojte spremati u frižidere i zamrzivače vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade). • Pravovremeno odleđujte frižidere i zamrzivače, jer tako štedite energiju i produžavate životni vijek uređaja (čišćenje ledenice je neophodno kad debljina leda prelazi ½ cm). • Pri odabiru frižidera, nemojte kupiti preveliki! Pravilo: za dvije odrasle osobe dovoljan je frižider zapremine 120–180 l, a za svakog dodatnog člana porodice dodajte još 20 l.

Električni šporeti • Uvijek stavljati poklopce na posude u kojima se kuha. Na taj se način toplina duže zadržava u posudi i istovremeno se smanjuje kondenzacija u kuhinji. • Prilikom pripreme kahve i čaja zagrijavati samo potrebnu količinu vode. • Uvijek koristiti grijno kolo optimalne veličine za predviđenu posudu. • Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica. • Prilikom kuhanja na plinskom šporetu, obratiti pažnju da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude. • Nikada ne zagrijavati praznu grijnu ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo, potrebno ju je isključiti – grijna ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati i tako će se smanjiti potrošnja električne energije i uštediti novac. • Vrata šporeta otvarajte samo po potrebi – svaki put kada ih otvorite, značajna količina topline odlazi u nepovrat. • Redovno čistite rerne i električna grijna kola, jer nakupljena zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost. Mašine za pranje i sušenje veša • Uvijek odabrati program pranja veša s najnižom temperaturom vode, dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano. • Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja veša, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja. • Pokušajte prati standardiziranu količinu

veša za određeni tip bubnja (tipično 5–6 kg), jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati.

Stand-by rad uređaja

• TV, video i stereo uređaji, računari i kompjuterska oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskopčavanjem iz struje jednog uređaja s nekoliko lampica, koji bi u stand-by stanju bio uključen sve vrijeme, može se znatno uštediti.

Zaključak

Dakle, prilikom kupovine kućanskih aparata, prvenstveno treba obratiti pažnju na karakteristike samog uređaja, pa tek onda na početnu cijenu. Nadamo se da smo vam kroz ove praktične savjete predočili na koje sve načine možete uštediti električnu energiju i smanjiti njenu potrošnju, a primjenom ovih mjera štednje el. energije direktno utječete i na smanjenje štetnih emisija. Upravo iz tih razloga, zamijenite vaše stare uređaje novim i štedljivijim. Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Dalje, moderan život je nezamisliv bez usluga poput zdravstva, socijalne zaštite, državne uprave, sudstva itd. Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernoj ekonomiji, potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim tim raste i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. n

39


DOGAĐAJI

Heavy Rescue Slovenia 2014

Na dvodnevnom treningu u Mozirju sudjelovat će više od stotinu studenata – vatrogasaca. Kao i prethodnih godina, i ovaj put će učestvovati vatrogasci iz dobrovoljnih, ali i profesionalnih vatrogasnih jedinica. Osim kolega iz Slovenije, potvrđen je dolazak kolega iz Italije, Crne Gore, Hrvatske i Srbije n

Piše: Milan Kroflič

P

očetkom sljedećeg mjeseca, tačnije 9. i 10. maja/svibnja 2014. održat će se najveći trening u ovom dijelu Evrope koji se tiče tehničkog spašavanja u nesrećama s putničkim i drugim vozilima. Ove godine trening će se obaviti u gradu Mozirje. Osim samog treninga, u subotu će se održati i noćna utrka Heavy Rescue Slovenia (HRS), gdje će natjecatelji biti izloženi ekstremnim tjelesnim naporima i pokušati pobijediti jaku konkurenciju profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca. Na dvodnevnom treningu u Mozirju sudjelovat će više od stotinu studenata – vatrogasaca.

Vatrogasci iz pet zemalja

Kao i prethodnih godina, i ovaj put će učestvovati vatrogasci iz dobrovoljnih, ali i profesionalnih vatrogasnih jedinica iz pet zemalja. Osim kolega iz Slovenije, potvrđen je dolazak kolega iz Italije, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Treninge će voditi priznati stručnjaci (instruktori) na području tehničkog spašavanja, a koji dolaze iz tri države: Austrije, Njemačke i Slovenije. Slovenski instruktori dolaze 40

iz raznih jedinica: Profesionalna vatrogasna jedinica Ljubljana, EMS ZD Celje i DVD Mozirje, dok su instruktori iz inozemstva stručnjaci kompanije Weber Hydraulik, koja se, osim dizajna hidrauličkih spasilačkih alata, također bavi i obukom vatrogasaca diljem svijeta. Kao i do sada, Heavy Rescue Slovenia u svome rasporedu ponovo donosi jednodnevni kurs čiji će akcenat biti na prometnim nesrećama na šumskim i planinskim cestama. Za razliku od prethodne godine, ovaj trening će obuhvatati posebnu praktičnu obuku o novim alatima i opremi, a vatrogasci će imati pristup različitim oblicima edukativnih materijala, koji će biti dostupni na internetskoj stranici www.heavyrescue.si. Bitno je istaći da su materijale pripremali instruktori i timovi stručnjaka iz ovog područja, a sve logističke radnje i operacije u pripremi treninga, kao i noćne utrke, ove godine preuzeo je DVD Mozirje.

Pet tematskih zadataka

Pripremljeno je pet različitih radionica na kojima će se vatrogasci susresti sa različitim postupcima i biti u prilici upoznati drugačije stavove i iskustva, te razmijeniti mišljenja sa drugim kolegama. To će biti dobra prilika za obnovu i nadogradnju dosadašnjih usvojenih procedura u spašavanju lica prilikom

saobraćajnih nesreća. Također, treba spomenuti i to da će sve vježbe biti dostupne javnosti i prenositi se uživo preko web-stranice www.heavyrescue.si, na kojoj je prošlogodišnji trening „live“ pratilo više od 2.600 posjetitelja. U sklopu ovogodišnjeg programa treninga pripremljeni su sljedeći radni zadaci: - Prevrtanja automobila s većim brojem putnika u vozilu - Putnički automobil na krovu sa ozlijeđenom osobom u vozilu - Putnički automobil ispod kamiona i tereta - Putnički automobil na teško dostupnome mjestu (šuma) - Putnički automobil sa strane i iznad provalije, naslonjen na drvo Kao što je već spomenuto, poseban događaj ove godine bit će noćna utrka, koja će se održati druge noći, odnosno 10. maja/svibnja. Po uzoru na međunarodno natjecanje FireCombat, pripremljeno je i zanimljivo takmičenje u kojem će svi sudionici moći predstaviti svoje vještine i znanja. Naravno da će se, osim tehničkog spašavanja i obuke, predstaviti i dobavljači različite opreme, alata za gašenje požara i spašavanje, vatrogasnih vozila i slične opreme, što će sudionicima i posjetiteljima omogućiti da upoznaju najnoviju opremu koja je dostupna na tržištu. n


NOTIFIER by Honeywell: Upravljačka jedinica LCD6000G

OPREMA

Protivpožarna vrata ELITE T60

Upravljačka jedinica LCD6000G iz kompanije NOTIFIER by Honeywell namijenjena je izdvojenoj signalizaciji i upravljanju analognim adresabilnim vatrodojavnim centralama sa 2 i 4 petlje iz serija AM2000N i AM4000, te analognim adresabilnim centralama iz serije AM6000N. LCD6000G upravljačka jedinica opremljena je grafičkim displejom u boji, osjetljivim na dodir, rezolucije 640x480 piksela. Grafička tastatura za izdvojenu signalizaciju i upravljanje podržava grafičke mape štićenih prostora sa simbolima uređaja. Upravljačka jedinica LCD6000G ima integrisanu zujalicu za zvučnu signalizaciju i tipke za unos komandi. Za komunikaciju preko mreže uz upravljačku jedinicu LCD6000G neophodno je obezbijediti i modul SIB-600W. Moguće je priključenje maksimalno 32 tastature po centrali na RS-485 petlji. Upravljačka jedinica se napaja istosmjernom strujom napona 15–30 V. Dimenzije su joj 155 x 240 x 53 mm. n

Protivpožarna vrata ELITE T60 italijanskog prozvođača Novoferm Schievano isporučuju se skupa sa okvirom 15/20 mm od Z profiliranog čeličnog lima, bez donjeg profila. Ova protivpožarna vrata raspolažu hrvatskim atestom za vatrootpornost od 60 min. Krilo vrata je u ravnini okvira, a načinjeno je od pocinčanog željeza 9/10 mm i ispune koju čini izolacijski paket visoke gustoće. Protivpožarna vrata ELITE T60 isporučuju se sa vatrootpornom bravom, cilindrom i tri ključa. Brava je opremljena crnom PVC kvakom u U profilu, sa čeličnim ojačanjem. Između krila vrata i okvira ugrađena je termoekspandirajuća traka, koja se kod povećanja temperature širi, popunjavajući prostor između krila i okvira i sprečavajući širenje dima i plamena. Krilo i okvir protivpožarnih vrata ELITE T60 za unutrašnje korištenje moguće je naručiti u boji prema odabiru projektanta, dok se vrata za vanjsku upotrebu po zahtjevu kupca mogu dodatno zaštititi metaliziranom bojom. n

SL-GLMS12-A07 – samostojeći nadgradni detektor eksplozivnih plinova

Vatrodojavna centrala sa 4 vatrodojavne zone S-SmartLine020/4

Samostojeći nadgradni detektor iz serije SLGLMS12-A07 koristi se za detekciju eksplozivnih plinova kao što su metan, propan ili butan. Opremljen je NO i NC alarmnim kontaktima, a napaja se istosmjernom strujom napona 12 V. U mogućnosti je detektovati spomenute plinove u koncentraciji od samo 6% L.E.L., što ujedno predstavlja i donju eksplozivnu granicu. Ima ugrađen senzor katalitičkog tipa, te svjetlosnu i zvučnu signalizaciju alarma ili greške detektora. Ugrađeni relejni izlaz mu omogućava spajanje na alarmnu centralu ili aktiviranje drugih uređaja, kao što su sirene ili elektroventili. Ukoliko se koristi za detekciju propana ili butana, tada se montira na visini od 10 do 30 cm iznad nivoa poda, dok se u aplikacijama za detekciju metana montaža vrši 10 do 30 cm ispod plafona. SL-GLMS12A07 serija detektora metana i LPG-a se montira nadžbukno, a nosač za montažu sadržan je u osnovnoj isporuci.n

S-SmartLine020/4 je vatrodojavna centrala iz kompanije Inim electronics, a karakterišu je četiri vatrodojavne zone i mogućnost proširenja do 20, odnosno 32 klasična vatrodojavna detektora po zoni. Vatrodojavna centrala iz ove serije podržava i klasične, ali i proporcionalne plinodojavne detektore. Nudi mogućnost podešavanja nivoa alarma i vremenske zadrške i izbora dnevnog ili noćnog režima rada. Kod vatrodojavne centrale S-SmartLine020/4 svaka zona posjeduje svoj izlaz za prosljeđivanje alarma (programabilni izlazi), čime se omogućava selektivan pristup gašenju požara. Centrala nudi i dva nadzirana izlaza za signalizatore alarma i tel. dojavnika, dva relejna izlaza (alarm i greška) i dva izlaza za napajanje vanjskih uređaja (24 V stalno; 24 V resetabilno), kao i mogućnost spajanja jedne kartice za upravljanje gašenjem SmartLetLoose/ONE. Pristup upravljačkim tipkama centrale ostvaruje se pomoću ključa, a programiranje centrale se vrši putem upravljačkog panela centrale ili PC računara. U svoju internu memoriju vatrodojavna centrala S-SmartLine020/4 može pohraniti do 100 posljednjih događaja sa datumom i vremenom. Centrala je opremljena i RS485 BUS priključkom za spajanje do četiri paralelne tastature. n 41


KONTAKTI & TRŽIŠTE

Preduzeće za protivpožarni inžinjering, marketing, istraživanje i razvoj

Ul. Milana Preloga bb 71000 Sarajevo, BiH Tel/Fax: + 387 33 610 264; 663 100; 664 100 E-mail: proving@bih.net.ba www.proving.ba

FINANC d.o.o. Augusta Šenoe 16, 88000 Mostar, BiH Tel: +387 36 331 119; Fax: +387 36 331 108 e-mail: info@financ-fire.com www.financ-fire.com MLAZNICE - MONITORI - SREDSTVA ZA GAŠENJE - VENTILATORI - OBUKA MJEŠAČI - OBUĆA - VATROGASNI APARATI - SPASILAČKA OPREMA

- Inžinjering i projektovanje komunikacijskih sistema - Kalibracija, baždarenje i servisiranje mjerne opreme, - Zastupanje velikog broja proizvođača opreme iz oblasti telekomunikacija, nabavka i snabdijevanje opremom i rješenjima.

Tvornička br. 3 ( Stup – unutar kompleksa firme Energoinvest ) 71000 Sarajevo, BiH Tel: ++387 33 779 333 Fax: ++387 33 627 531 E-mail: mibo@bih.net.ba Web: www.mibo.com.ba

SERVISIRANJE I PRODAJA VATROGASNE I HIDRANTSKE OPREME

SAJMOVI

GRANULO RE; Sarajevo, Bojnička 47; Tel/Fax: +387 (0)33 767 550, 767 551 GSM: +387 (0)61 135 769; e-mail: granulo.re@bih.net.ba

42

Zavod Vizija Varnosti M. +386 (0)40 815 113 info@vizijavarnosti.com www.vizijavarnosti.com

Fakultet za primijenjenu sigurnost, Univerzitet EDUCONS, i ICS Institut aljosa .kan@ics-institut.si www.ics-institut.com

Heavy Rescue Slovenia 2014 9. i 10. maj 2014. Mozirje, Žekovec, Slovenija Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti (HDIS) taradi@safety.hr www.safety.hr NATO Advanced Research Workshop “Managing Terrorism threats to Critical Infrastructure – Challenges for South Eastern Europe” 12–15. maj 2014. Beograd, Srbija

9. Međunarodna znanstvena i stručna konferencija Menadžment i sigurnost M&S 2014 13–14. juni 2014. Moravske Toplice, Slovenija

IFSEC International 17–19. juni 2014. London, Velika Britanija George.Hellens@ubm.com www.ifsec.co.uk

Z&S Adria magazin organizira posjetu sajmu IFSEC International. Za više informacija obratite se putem e-maila: marketing@asadria.com ili na tel: +387 33 788 985



Z&s br 9