Issuu on Google+

RIJE»KA INOVACIJA 12

SKUPA REVOLUCIJA 18

Spas škverova u Najcrnji scenarij: rentanju brodova nafta će skočiti Projektom kojim se predvia iznajmljivanje broda umjesto prodaje kompenzirali bi se tržišni udari i olakšalo financiranje jer bi se brodogradilište moglo jeftinije zaduživati, objašnjava Alan Klanac iz tvrtke 'as2con'

na 220 dolara

PONEDJELJAK 28/2/2011

BROJ 836 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

JUŽNI PLINSKI KORIDOR 6-7 Sa 520 kilometara trase preko Turske, Grke i Albanije te ispod Jadrana prema Italiji TAP e biti najkrai i najjeftiniji od dosad predloženih plinskih pravaca

Plinacro u projektu gradnje novog plinovoda INFORMATIZACIJA JAVNOG SEKTORA

Tvrtke: Informatičkom autocestom vozimo rikše Država: Nije crno, lani smo bili prvi u regiji U proraunu za 2010. bilo je planirano 743 milijuna kuna za ulaganja u ICT projekte, samo za hladni pogoni CARNeta i Srca oko 206 milijuna kuna, a koliko je zaista utrošeno - još se ne zna

4


info&stav 2-3

business.hr

Croscovi radnici još u Libiji

80-ak zgrada dobilo energetski certifikat Uspostava sustava energetskog certificiranja zgrada u Hrvatskoj poela je prije nekoliko godina izradbom pravnog okvira i metodologije provedbe energetskih pregleda, a dosad je energetski certifikat dobilo 80-ak zgrada, doznaje se u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva. U meuvremenu su obuku završile prve osobe koje e provoditi energetski pregled i certificiranje zgrada.

Hrvatska intenzivno radi na evakuaciji preostalih Croscovih radnika iz Libije, rekao je u nedjelju Mario Dragun, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, ali nije mogao kazati što se tono radi i kada e radnici biti evakuirani. Od otprilike 340 osoba koje je Hrvatska dosad evakuirala iz Libije, tristotinjak je bilo hrvatskih državljana i 40-ak stranaca. Hrvatska pomaže u i evakuaciji hrvatskih državljana koji su radili za strane tvrtke.

Ponedjeljak 28/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

BLAŽE OD O»EKIVANOG

U 2010. BDP pao 1,4 posto

Hrvatski bruto odmai proizvod (BDP) u posljednjem je tromjeseju 2010. pao 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a u cijeloj prošloj godini hrvatsko je gospodarstvo oslabjelo 1,4 posto u odnosu na 2009., pokazuju prvi podaci koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). BDP je u posljednjem kvartalu ponovno pao nakon što je u treem tromjeseju zabilježio blagi rast 0,2 posto, ali pad je blaži nego

što su oekivali makroekonomisti.

Pad ulaganja

"Iako još nisu poznata kretanja sastavnica BDPa, oekujemo da je glavni imbenik pada i dalje snažan pad investicija, na što upuuju podaci iz graevinskog sektora te podaci o proizvodnji i uvozu kapitalnih proizvoda. Osobna potrošnja mogla bi zabilježiti pozitivne, ali samo blage stope rasta s obzirom na izrazito nepovoljne trendove na tržištu rada

te nisku razinu potrošakog optimizma", rekla je Zrinka Živkovi Matijevi, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga. S tom ocjenom slaže se i Hrvoje Stoji, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke, koji smatra da je kljunu ulogu u padu BDPa u posljednjem tromjeseju 2010. imao dvoznamenkast pad investicija, a pridruženi su mu slabiji pozitivni doprinos neto izvoza robe i usluga te osobne potrošnje u odnosu na trei kvartal 2010. godine. Matijevi Živkovi za ovu go-

dinu predvia blagi rast BDP-a 1,5 posto, a ta se prognoza, po njezinim rijeima, zasniva na oekivanom rastu vanjske potražnje. Stoji oekuje i nešto vei rast BDPa u ovoj godini.

Nade vezane uz EU

"U 2011. oekujemo rast BDP-a tik ispod 2 posto u okolnostima fiskalne neizvjesnosti, rastue nezaposlenosti, negativnog doprinosa neto izvoza robe i usluga, ograniene dostupnosti kredita i otežanih uvjeta servisiranja dugova u velikom dijelu gospodarstva. Ne samo da se smanjenje broja zaposlenih u javnoj službi i rezanje socijalnih prava ostavlja za 2012. i kasnije, potražnja za radnicima u privatnome sektoru ostaje slabija

UJEDINJENI REGIONALNI ŽELJEZNI»ARI U BEOGRADU

Cargo 10: Roba od Münchena do Istanbula za 40 sati Suradnja željeznica u zemljama regije i olakšavanje administrativnih procedura kako bi se skratilo vrijeme transporta robe nužni su za jaanje njihove konkurentnosti na europskom tržištu. Na tom su putu znaajne odluke o investiranju u željezniku infrastrukturu, kao i povezivanje tvrtki u regiji. Istaknuto je to u petak u Beogradu na konfe-

renciji "Cargo 10 - izazovi i perspektive ujedinjene željeznice". Predstavnici željeznica Hrvatske, Srbije i Slovenije potpisali su u rujnu 2010. protokol o osnivanju zajednikog željeznikog poduzea Cargo 10 radi ostvarivanja bržeg transporta robe na X. paneuropskom transportnom koridoru. Suradnjom se može postii da se

vrijeme transporta robe od Münchena do Istanbula sa sadašnjih 55 do 60 sati skrati na 40 sati te da se broj vlakova na željeznikoj relaciji Ljubljana-Zagreb-BeogradIstanbul povea za tri tisue, kazao je srbijanski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonji. Posebna pažnja na skupu je posveena potrebi ulaganja u željezniku infrastrukturu. Državni taj-

nik hrvatskog Ministarstva mora Danijel Mileta kazao je kako Hrvatska oekuje da e joj iz europskih fondova za prometnu infrastrukturu biti na raspolaganju oko 350 milijuna eura, a od toga bi oko 250 milijuna eura moglo biti za željezniku infrastrukturu. Mrkonji je izjavio da e u iduih šest godina u modernizaciju željeznice u Sr-


››

BISER DANA Da je prodamo na natjeaju i da neki bogataš radi s njom što hoe, to ne dolazi u obzir... Što da je kupi neki šeik i pretvori u svoju privatnu vilu? Dok sam ja župan, neemo je prodavati STIPE ZRILI, zadarski župan, odgovara na kritike kako bi vrijednu palau koja je sjedište Županije i koju oekuje skupo renoviranje trebalo koristiti u druge svrhe

BROJKA

1,5

milijardi kuna planira investirati DIV u Brodosplit, najavio je vlasnik samoborske tvrtke Tomislav Debeljak u subotu nakon sastanka premijerke Kosor s Upravom, sindikatima i radnicima brodogradilišta. DIV se prijavio za kupnju Brodosplita, a u petak je Europska komisija odobrila plan restrukturiranja tog brodogradilišta

UVODNIK

HRVOJE STOJI, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke SNIMIO SAŠA ETKOVI

od oekivanja. Posljedino, potrošnja e ostati slaba, a nadamo se da e obrat u drugoj polovini godine donijeti poveani optimizam uoi ulaska u EU i s njime povezanih strukturalnih reformi i poboljšanja u poslovnome okruženju", objasnio je Stoji. Osmero makroekonomista koje je anketirala Hina oekivalo je za posljednje tromjeseje prošle godine pad BDP-a 0,9 posto, a njihove su se procjene kretale od stagnacije do pada gospodarstva 1,4 posto. M. P. biji biti nužno investirati 4,5 milijardi eura. U idue dvije godine bit e uloženo 1,2 milijarde eura u poetak modernizacije magistralne pruge na koridoru X. te modernizaciju i rekonstrukciju pruge od Beograda do Bara. Ravnateljica slovenskog direktorata za željeznice i žiare Nina Mauhler izjavila je da je Cargo 10 potencijal za razvoj nacionalnih željeznikih tvrtki, kao i gospodarstava zemalja ukljuenih u taj projekt. H

Je li Crosco zagrizao prevelik kola? ›› Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

P

ouena lošim iskustvom iz sijenja 2009. godine, kada je sukob izmeu Rusije i Ukrajine na nekoliko tjedana blokirao isporuku plina iz Rusije prema zemalja na sjeveru i zapadu kontinenta, uzrokujui paniku u opskrbnim sustavima veine europskih zemalja, Europa žudi za sigurnim pravcima dobave koji e trajno iskljuiti mogunost ponavljanja katastrofinog scenarija otprije dvije godine.

PLOD TE POTRAGE (koja

traje mnogo dulje od spomenute dvije godine, jer ovisnost o ruskom plinu Europu brine ve niz godina) prava je poplava novih plinskih pravaca koji nastoje osigurati nove koliine plina, prije svega iz naftom i plinom bogate Kaspijske regije i Bliskog istoga. Južni tok, Nabucco, White stream, TAP (Trans-Adiatic Pipeline), ITGI (plinovod Turske, Grke i Italije), Južni plinski koridor imaju isti cilj: sprijeiti goleme financijske štete u europskom gospodarstvu zbog

Eskalacija novih plinskih pravaca posljednjih je godina u neskladu s gospodarskom krizom u svijetu, koja je utjecala na osjetno smanjenje potražnje za tim energentom, pa je opravdano upitati se kolike su šanse da zaista budu sagraeni te koliko e biti iskorišteni njihovi kapaciteti nedostatka energenata. Taj je cilj, uostalom, ukljuen i u temeljne energetske dokumente Europske unije. I Hrvatska se ukljuila u nastojanje za osiguranjem novih dobavnih pravaca planiranjem gradnje Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), koji e jug zemlje, preko Crne Gore i Albanije, spojiti s buduim TAP-om. NO, ESKALACIJA novih plinskih pravaca posljednjih je godina u neskladu s gospodarskom krizom u svijetu, koja je utjecala na osjetno smanjenje potražnje za tim energentom, pa je opravdano upi-

JERKO JELI BALTA, predsjednik Uprave Plinacra potpisao je u petak u Bruxellesu s TAPom Memorandum o suradnji ARHIVA B.HR

tati se koliko e tih zacrtanih pravaca doista ugledati svjetlo dana i kolike su šanse da oni u budunosti budu sagraeni. Ako i budu sagraeni, hoe li njihov kapacitet ipak trebati smanjivati i prilagoavati stvarnim potrebama i potražnji europskog tržišta? ZBOG TOGA JE opravdano upitati se gdje je tu Hrvatska? Plinacro, zajedno sa partnerima iz regije, planira gradnju IAP-a, koji bi kapacitetom od pet milijardi prostornih metara plina trebao, prema planu, tim energentom opskrbiti BiH, Crnu Goru, Albaniju i

Hrvatsku. Ili, preciznije reeno, redom male potrošae plina. Hrvatska, koja ima relativno razvijenu plinsku mrežu (mnogo razvijeniju od spomenutih zemalja), godišnje troši oko 2,7 milijardi prostornih metara plina. A veinu (oko 2,2 milijarde kubika) dobiva iz vlastitih izvora! Uz to, Hrvatska uskoro pušta u pogon i interkonekciju s Maarskom, koja e joj donijeti novih 6,5 milijardi kubika plina godišnje. Kako, dakle, potrošiti tolike koliine plina? Komu ih uputiti? Nismo li ipak zagrizli u preveliki kola?


tema 4-5

INFORMATIZACIJA JAVNOG SEKTORA Recesija nije bila za i Slovakoj, a zastoj su kod nas minusima platile IT tvrtke, osobito

Tvrtke: Informatičkim au Država: Nije crno, lani sm U proraunu za 2010. bilo je planirano 743 milijuna kuna za ulaganja u ICT projekte, samo za 'hladni pogon' CARNeta i Srca oko 206 milijuna kuna, a koliko je zaista utrošeno - još se ne zna

››

Hrvatska je do 2009. predvodila regiju u ukupnoj potrošnji i bila ispred Slovenije i Srbije. Budui da je država najvei pojedinani naruitelj, u tom podruju stojimo dobro IGOR LU»I, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku SNIMIO SAŠA ETKOVI

Nezadovoljstvo domaih informatikih tvrtki zbog sve manjeg ulaganja u informatizaciju domaeg javnog sektora dosegnulo je vrhunac. U vrijeme predstavljanja poslovnih rezultata postalo je jasno da gotovo i nema informatike ili telekomunikacijske tvrtke koja nije zabilježila pad u odnosu na prethodnu godinu. Posebice je zanimljiv položaj tvrtki koje su oslonjene na velike infrastrukturne projekte, a njih prošle godine u sektoru državne uprave gotovo i nije bilo. Uostalom, prošloga je tjedna nezadovoljstvo postojeom situacijom jasno predoeno na konferenciji IT Arena, gdje je i direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidakovi upozorio na to da su hrvatske IT tvrtke premalene za regionalne iskorake. To zapravo znai da su sve one veinom prisiljene poslovati na za investicije sve zatvorenijem domaem tržištu.

Politika volja

Upravo je problematika sve skromnijih IT investicija dominirala i nedavnim predstavljanjem poslovnih rezultata SAP-a, vodee svjetske i domae kompanije kad je rije o tržištu

poslovnog softvera. Iako se esto kao izgovor spominje recesija, SAP-ovci upozoravaju da ona nije prepreka za znaajna investiranja u susjednim zemljama poput Slovenije, BiH i Srbije, ali i nama slinima iako udaljenijim državama poput eške i Slovake. Istodobno, notorna je injenica da su IT investicije prijeko potrebne za osuvremenjivanje procesa državne uprave, gdje Hrvatska sve više zaostaje. "Na žalost, imamo paradoks po kojem je dio informatike strukture koju koristimo u 21. stoljeu, ali tom informatikom autocestom, da se slikovito izrazim, još vozimo rikše. Neki pokušavaju nai i dublje razloge za nedostatak investicija, ali osobno smatram da je rije o nedostatku motivacije i nevoljkosti za ulazak u rizike", istie Igor Dropuli, direktor SAP-a. Nešto je slino na IT Areni izjavio i predsjednik HUP-ove Udruge informatike i komunikacijske djelatnosti Hrvoje Sagrak. On je ustvrdio da politike elite u Hrvatskoj uope nisu svjesne prednosti ICT-a u izgradnji konkurentnijeg društva, a za provedbu bilo kakve strategije nedostaje politike volje.

Plan ulaganja

Unato sve glasnijim negodovanjima iz branše, u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku kažu kako su ulaganjima u ICT - zadovoljni. "Sudei po pokazateljima analitikih kua, Hrvatska je prethodnih godina (do 2009.) predvodila re-

giju u ukupnoj potrošnji i bila ispred Slovenije i Srbije. Uzmemo li u obzir to da je u Hrvatskoj država najvei pojedinani naruitelj, možemo zakljuiti da u tom podruju stojimo sasvim dobro. Naravno, najnoviji podaci koje oekujemo za 2010. pokazat e jesu li nastale kakve promjene", kaže

ZAŠTO KASNIMO

Ni podataka ni o Na pitanje zašto Hrvatska zaostaje u broju web usluga javne uprave, kojima bi se konano smanjila birokracija, postigla transparentnost, ali i graanima olakšala svakodnevna ekanja pred šalterima, nismo dobili izravan odgovor. Državni tajnik Igor Lui tvrdi da


zapreka za velika ulaganja u nama slinim državama eškoj bito one oslonjene na velike infrastrukturne projekte

business.hr Ponedjeljak 28/2/2011

autoputem vozimo rikše smo bili prvi u regiji ULAGANJA U ICT 2011.

770 130

milijuna kuna ukupno, što je tri posto više nego lani

milijuna kuna za održavanje informacijskog sustava Carinske uprave

40

milijuna kuna za daljnju informatizacija zdravstvenog sustava, 38 za mirovinski, a 28 milijuna kuna za uspostavu i održavanje usluge centralnog obrauna plaa i upravljanja ljudskim resursima

Igor Lui, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku. Istie da je u proraunu za 2010. bilo planirano 743 milijuna kuna za ulaganja u ICT projekte, ali nije mogao potvrditi jesu li sva ta planirana ulaganja i realizirana. Iako se na prvi pogled iznos ini velik, znatan dio te svo-

te ide u redovne djelatnosti. Primjerice, samo za CARNet i SRCE prošle je godine bilo planirano oko 206 milijuna kuna. Kada je rije o pojedinanim projektima, situacija je mnogo skromnija. Lui od veih projekata, meu ostalim, istie informatizaciju zdravstvenog sustava (planirano oko 40

milijuna kuna), uspostavu sustava za identifikaciju zemljišnih estica (LPIS) u poljoprivredi (36,5 milijuna kuna) te informatizaciju Ministarstva pravosua i središnjih registara s oko 28,3 milijuna kuna. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

MO

ni osposobljenih službenika je za takve usluge potrebno imati spremne sustave u javnoj upravi, podaci moraju biti kvalitetni, a državni službenici moraju biti osposobljeni za korištenje tehnologija. Iz svega toga proizlazi da je od svega navedenog malo uinjeno. Lui se, doduše, poziva na provedbu Strategije razvo-

ja elektronike uprave u RH te kaže kako e krajnji rezultat biti korisniki usmjerene usluge na portalu Moja uprava. Na žalost, na tom portalu veinom se nalaze samo informacije o javnim uslugama i upute kako ih ostvariti na šalterima. Lui istie neke od usluga

koje su zaživjele u elektronikom obliku, poput elektronike prijave na visoka uilišta, e-recepta, e-uputnica, e-mirovinskog, e-zdravstvenog, ecarine (aplikacije za carinske otpremnike, pregled carinske tarife), e-porezne (popune elektronikih obrazaca za razne obveze), e-katastra itd.

››

Neki pokušavaju nai i dublje razloge za nedostatak investicija, no smatram da je rije o nedostatku motivacije i nevoljkosti za ulazak u rizike IGOR DROPULI, direktor SAP-a SNIMIO HRVOJE KNEZ


tema 6-7

Južni plinski koridor Sa 520 kilometara trase preko Turs Jadrana prema Italiji TAP će biti najkraći i najjeftiniji od dosad p

Plinacro u projektu plinov povezuje Grčku s ostatko Plinovod koji će biti dio budućeg Južnog plinskog koridora trebao bi omogućiti Europskoj uniji diversifikaciju dobavnih pravaca plina kako bi se smanjila ovisnost zemalja članica Unije o jednom dobavnom pravcu Hrvatska tvrtka Plinacro i međunarodna kompanija The Trans Adriatic Pipeline AG (TAP) potpisale su u petak u Bruxellesu Memorandum o razumijevanju i suradnji u jugoistočnoj Europi, koji će u sljedeće tri godine objema tvrtkama omogućiti dodatno usklađivanje poslovanja i razmjenu tehničkih informacija. Važnost potpisanog sporazuma leži u činjenici da je kompanija TAP angažirana na gradnji plinovoda koji će, preko Albanije i Jadranskog mora, povezati Grčku s Italijom i ostatkom Europe.

Jerko Jelić Balta i Kjetil Tungland Predsjednik Uprave Plinacra i generalni direktor kompanija The Trans Adriatic Pipeline AG (TAP) potpisali su u petak u Bruxellesu Memorandum o razumijevanju i suradnji u jugoistočnoj Europi

Vlasnici TAP-a su švicarski EGL (42,5%), norveški Statoil (42,5%) i njemački E.ON Ruhrgas (15%), a taj će plinovod biti dio budućeg Južnog plinskog koridora (South gas corridor), koji podržava i Europska unija i trebao bi omogućiti realizaciju važnog Unijina plana diversifikacije dobavnih pravaca plina kako bi se smanjila ovisnost ze-

malja članica EU o jednom dobavnom pravcu.

Spojni plinovod EU

Južni plinski koridor će sa 520 kilometara trase, koja ide preko Turske, Grčke i Albanije, a potom i ispod Jadranskog mora prema Italiji, biti najkraći i najjeftiniji od dosad predloženih plinskih pravaca. Južni koridor, prema do-

sadašnjim informacijama, trebao bi uključivati i Nabucco, Bijeli tok (White stream) i pravac ITGI (tursko-grčko-talijanski plinovod), odnosno plinovode koji će plin iz Kaspijske regije i Bliskog istoka dovoditi u Europu. Projekt TAP bi transportni kapacitet prirodnog plina sa 10 milijardi prostornih metara godiš-

nje povećao na 20 milijardi, a predviđa i gradnju velikog podzemnog skladišta prirodnog plina u Albaniji kako bi se povećala sigurnost tijekom eventualnog prekida opskrbe plinom. U skladu sa svojom energetskom politikom, Europska unija podupire TAP kao jedan od TEN-E projekata (Trans European Networks - Energy) te ga je Europska komisija kategorizirala kao spojni plinovod Europske unije.

Usklađivanje planova

Prema priopćenju koje je Plinacro uputio medijima, na temelju potpisanog Memoranduma o razumijevanju Plinacro i TAP će osnovati zajedničku radnu skupinu koja će proučiti sva područja moguće buduće suradnje, od usklađivanja cjelokupnih terminskih planova i razmjene korisnih iskustava do omogućavanja međusobnog razumijevanja tehničkih zahtjeva budu-


urske, Grčke i Albanije te ispod d predloženih plinskih pravaca

ovoda koji om Europe brojke

20

milijardi prostornih metara prirodnog plina godišnje bit će transportni kapacitet projekta TAP

516

kilometara bit će duljina plinovoda od Splita do albanske Fiere, koji će omogućiti transport pet milijardi prostornih metara plina na godinu za Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku

ćeg projekta TAP, ali i Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), čiji je idejni začetnik Plinacro.

Nova infrastruktura

Jonsko-jadranski plinovod će trasom koja ide duž Jadranske obale od Splita preko Crne Gore do Albanije povezati jugoistok Europe s TAP-om, a cilj mu je veća energetska sigurnost Hrvatske i cijele regije. Duljina plinovoda IAP od Splita do albanskoga grada Fiere iznosi 516 kilometara, a kapacitetom od pet milijardi prostornih metara plina na godinu omogućit će opskrbu prirodnim plinom Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Plinska trasa do Splita već je sagrađena, a ostatak tek treba sagraditi. Stoga će potpisani sporazum između TAP-a i Plinacra u sljedeće tri godine omogućiti preciziranje potreba za kapacitetima, potreba izgradnje nove, odnosno

nadogradnje postojeće infrastrukture, koordinaciju održavanja, kao i procjenu utjecaja na okoliš u sklopu TAP-a i IAP-a. Jonskojadranski plinovod imat će mogućnost dvosmjernog protoka plina, odnosno omogućavat će opskrbu jugoistočne Europe prirodnim plinom i iz drugih izvora, kao što je budući LNG-terminal na otoku Krku, tvrdi se u priopćenju Plinacra. Generalni direktor TAPa Kjetil Tungland nakon potpisivanja je naglasio da će oba projekta, i TAP i IAP, znatno pridonijeti budućoj energetskoj opskrbi Europe, posebno njezina jugoistočnog dijela. Predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jelić Balta dodao je kako je povećanje pouzdanosti i diversifikacija opskrbe prirodnim plinom jugoistočne Europe strateški imperativ te regije. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

OGLAS


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 28/2/2011

NEKRETNINE

U Hrvatskoj lani cijene pale 5% Zagreb. Oporavak tržišta nekretnina širom svijeta stagnirao je u prošloj godini s obzirom na neujednaeno kretanje cijena u pojedinim zemljama, pri emu je u Hrvatskoj tempo njihova pada ubrzao, pokazalo je izvješe meunarodnog portala za nekretnine Global Property Guide. Od ukupno 36 zemalja obuhvaenih ispitivanjem,

u 2010. samo njih 15 za koje su dostupni podaci za etvrto tromjeseje zabilježilo je rast cijena nekretnina, dok su u ostalima one pale. U Hrvatskoj su cijene nekretnina prilagoene za inflaciju pale u 2010. za 5,06 posto u odnosu na godinu ranije, kada su se smanjile za 2,39 posto. U etvrtom tromjeseju pale su u odnosu na prethodna tri mjeseca za 2,13 posto. Nominalne cijene nekretnina bile su u prošloj godini u Hrvatskoj niže 5,24 posto nego u 2009., kada su se smanji-

BG-ST

le 5,03 posto. U posljednjem lanjskom tromjeseju smanjile su se u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna 1,78 posto. Time Hrvatska slijedi trend istone Europe, gdje tržišta nekretnina i dalje bilježe pad, doduše po nižim stopama nego u prethodnoj godini. U Letoniji su cijene nekretnina prilagoene za inflaciju u 2010. skoile 19,09 posto, a u Estoniji 7,91 posto. Irska se pak istie najveim padom cijena nekretnina, ak 11,6 posto. H

Od lipnja sezonski Jadran express Zagreb. Sezonski vlak Jadran express, koji e od 10. lipnja do 27. kolovoza voziti na relaciji Beograd-Split-Beograd, najavljen je na meunarodnom sajmu turizma u Beogradu. Predsjednik Uprave HŽ-a Zlatko Rogožar rekao je da je ta linija predviena kako bi potaknula dolazak turista iz Srbije na Jadran, te obrnuto, prema pravcima u Srbiji graanima Hrvatske. H

Mercator i Konzum zajedno odlična su priča za sve

››

Agrokor je u petak demantirao tvrdnje slovenskog dnevnike Finance da je ve preuzeo Mercator. Iz Agrokora su poruili kako samo razmatraju odluku o ukljuivanju na natjeaj za stjecanje 23,3 posto dionica Pivovarne Laško u najveem slovenskom trgovakom lancu. Finance su objavile da je Mercator ve prodan Agrokoru te da je posao finaliziran poetkom ovoga tjedna, ali uz pozivanje na anonimne izvore i znatno ograivanje objavljenih navoda. Prema pisanju slovenskog Dnevnika, Agrokor se namjerava odazvati na poziv Grupe Pivovarne Laško za javno prikupljanje pisanih obvezujuih ponuda za kupnju 23,3 posto Mercatora, koji istjee 9. ožujka. Prema navodima Dnevnika, sredinom travnja

zakljuili bi pregovore i otkupili udjel Pivovarne Laško u Marcatoru, a krajem travnja Agrokor bi objavio javnu ponudu za preuzimanje Mercatora.

'Negativne posljedice'

Agrokor je pak krajem prošloga tjedna izvijestio da razmatra odluku o ukljuivanju u natjeaj za stjecanje dionica najveeg slovenskog trgovakog lanca Marcatora koje prodaje Pivovarna Laško. "Upoznati smo s natjeajem za stjecanje dionica Pivovarne Laško u Mercatoru te razmatramo odluku o ukljuenju. Za cijeli projekt postoji interes najveih svjetskih investitora", kazali su tada u Agrokoru. U Agrokoru smatraju da su "Mercator i Konzum zajedno odlina poslovna pria, ne samo

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

AGROKOR ODGOVARA KRITI»ARIMA Agrokorovo preuzimanje Mercatora imalo bi negativne posljedice za slovensku poljoprivredu, prehrambenu industriju, BDP i zaposlenost, složila se veina slovenskih ministara koji su posljednjih dana davali izjave o toj temi IVICA TODORI, vlasnik Agrokora

za Sloveniju i Hrvatsku, nego za cijelu regiju te da bi njihovim povezivanjem nastala najuspješnija maloprodajna kompanija na ovim podrujima". Slovenski ministar financija Franci Križani za Dnevnik je rekao da država danas, nakon nekih neuspješnih pokušaja tajkunske privatizacije koje su pale na njezina ramena, više "nema mogunosti odluivati o tome koji su investitori pravi". "No, mogue neprijateljsko preuzimanje Mercatora koje se spominje u medijima jamano bi imalo negativne posljedice za slovensku poljoprivredu, prehrambenu

industriju, naš BDP i zaposlenost te na deficit javnih financija", rekao je Križani.

Loš izbor

Ministar poljoprivrede Dejan Židan ocjenjuje kako bi izbor Agrokora kao investitora u Mercator bio pogrešan. Smatra kako treba izabrati investitore koji se zalažu za nastavak sadašnjeg usmjerenja Mercatora kao samostalne tvrtke s jakom pozicijom u regiji. "Neprijateljsko preuzimanje Mercatora imalo bi negativne posljedice za slovenske potrošae, ali i za prehrambenu industriju koja u Sloveniji zapošljava

U Agrokoru smatraju da bi povezivanjem Mercatora i Konzuma nastala 'najuspješnija maloprodajna kompanija na ovim podrujima' gotovo 100.000 ljudi", tvrdi Židan, koji navodi da u Konzumovim prodavaonicama u Hrvatskoj gotovo i nema slovenskih proizvoda te da se takvi modeli ponašanja "teško mijenjaju". Rezervirana u pogledu dolaska Agrokora u Sloveniju je i ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal. Prodaja Mercatora stranom konkurentu ne može biti dobra odluka ni za samu tvrtku ni za njezine dobavljae, izjavila je Kresal, upozoravajui na strateški položaj koji Mercator u Sloveniji i inozemstvu ima u plasmanu slovenskih proizvoda. Nikola Suec


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 28/2/2011

DRVNI KLASTER

'Javne nabave nelojalnoj konkurenciji'

Zagreb. Izmorena neizvjesnim postupcima javne nabave i neplaanjem, drvna industrija prisiljena je na izvoz, pa se moĹže govoriti o njezinu djelominom odustajanju od poslova u javnoj nabavi, ime se veliki dio njezina prirodnog i loginog prihoda od nekoliko milijardi kuna prepuĹĄta nelojalnoj

konkurenciji, priopio je Drvni klaster, koji prenosi izjave mnogih drvopreraivaa. Ivan Slami, direktor TVINa Virovitica koji ve godinama proizvodi za Ikeu, ali ne prolazi na mnogim domaim natjeajima, upozorava: "U turizmu i opremanju hotela s ueĹĄem javnog financiranja dogaaju se mnoge neloginosti, zbog ega smo izgubili poslove opremanja hotela u Cavtatu i Malom LoĹĄinju, gdje su pobijedile tvrtke iz Srbije i Slovenije." B.hr

VLADIN OPERATIVNI PLAN ZA 2014.

Udjel drvne industrije u BDP-u 1,4 posto Za operativni plan razvoja prerade drva i proizvodnje namjeĹĄtaja od 2011. do 2014. u drĹžavnom proraunu bit e osigurano 284,5 milijuna kuna U tvrtkama koje se u Hrvatskoj bave preradom drva i proizvodnjom namjeĹĄtaja na kraju 2014. godine bit e zaposleno 23.550 radnika koji e primati prosjenu plau od 4900 kuna. U odnosu na 2010. godinu, kada je u njima radilo 21.138 radnika, njihov e broj biti vei za 2412 radnika, a prosjene plae porast e za 1900 kuna u odnosu na proĹĄlogodiĹĄnji prosjek od 3200 kuna.

65 mil. kn u 2011.

Udjel visokoobrazovanih i kvalificiranih radnika porast e sa 1,5 posto, koliki je bio 2010., na 4 posto 2014. godine. Broj primijenjenih suvremenih tehnoloĹĄkih rjeĹĄenja radi racionalna koriĹĄtenja drvne sirovine i zaĹĄtite okoliĹĄa poveat e se s proĹĄlogodiĹĄnjih 10 na 35 u 2014., svake godine po pet godiĹĄnje. I prodaja finalnih proizvoda godiĹĄnje bi trebala rasti po stopi od pet posto, a broj instaliranih suvremenih proizvodnih linija za preradu drva i proizvodnju namjeĹĄtaja porast e s lanjskih 210 na 360. Zbirni efekt svih tih promjena

nabolje trebao bi biti rast udjela prerade drva i proizvodnje namjeĹĄtaja u BDPu s lanjskih 0,9 na 1,4 posto do kraja 2014. godine. Za postizanje svih tih ciljeva iz Vladina operativnog plana razvoja prerade drva i proizvodnje namjeĹĄtaja od 2011. do 2014. u drĹžavnom proraunu bit e osigurano 284,5 milijuna kuna kojima e se subvencionirati tvrtke koje ispune kriterije za dodjelu drĹžavnih potpora. Subvencije e se dodjeljivati za obrazovanje i usavrĹĄavanje kadra u razdoblju od 2011. do kraja 2013., za primjenu nove tehnologije i tehnoloĹĄkih procesa takoer do kraja 2013. te za poveanje energetske uinkovitosti i zaĹĄtitu okoliĹĄa u razdoblje od 2011. do kraja 2014. godine. U ovoj godini subvencije e iznositi 65 milijuna kuna, u 2012. go-

BROJKA

222,37 milijuna kuna subvencija ukupno je dodijeljeno po operativnom planu za razdoblje od 2006. do 2010.

20,1

milijun kuna viĹĄe je to od izvorno planiranih 201,4 milijuna

dini 59,5 milijuna kuna, u 2013. opet 65 milijuna kuna, a u 2014. godini 95 milijuna kuna. ObrazlaĹžui operativni plan na sjednici Vlade, ministar regionalnog razvoja i ĹĄumarstva BoĹžidar Pankreti kazao je da se njegovom realizacijom dugorono Ĺželi postii da prerada drva i proizvodnja namjeĹĄtaja budu ekonomski uspjeĹĄne i profitabilne djelatnosti s uravnoteĹženim, konkurentnim i odrĹživim razvojem. Da bi to postale, u kraem roku moraju promijeniti postojeu strukturu u korist finalne proizvodnje, poveati udjel i konkurentnost finalnih proizvoda na trĹžiĹĄtu, ali i zaposlenost, zadrĹžavanje stanovniĹĄtva u ruralnim podrujima te poticati razvoj i zaĹĄtitu nacionalne prerade drva i proizvodnju namjeĹĄtaja.

Broj zaposlenih

Zahvaljujui dodijeljenim subvencijama, drvopreraivai i proizvoai namjeĹĄtaja do 2008. rasli su i poveavali broj zaposlenih (sa 22.652 u 2006. na 24.422 u 2008.). No, kriza ih je meu prvima pogodila i samo u jednoj godini "ugasili" su 3284 radna mjesta. Pankreti tvrdi da bi njihov pad bio drastiniji da 2009. nisu dobili subvenciju u iznosu od 62,9 milijuna kuna, a 2010. godine 65 milijuna kuna. Zoran Daskalovi

ZADOVOLJNI IZ ABU DHABIJA

Pale narudĹžbe na sajmu vojne opreme

Zagreb. Hrvatske tvrtke sklopile su unosne poslove na sajmu naoruĹžanja i vojne opreme Idex u Abu Dhabiju, izvijestili su iz HGK. Ĺ estan-Busch sklopio je etverogodiĹĄnji ugovor za opremanje egipatske vojske. Za poetak je narueno 7000 kaciga, a najavljena im je narudĹžba od 5000 kaci-

ga za JAR. Tvrtka Kroko International zakljuila je ugovor za opremanje kuvajtske specijalne policije, i to 40 tisua komada odora, 10 tisua komada odjee specijalne namjene i pet tisua pancirnih prsluka. Tvrtka uro akovi Specijalna vozila imala je konkretne razgovore s Patrijom vezane uz razvoj daljnje suradnje na proizvodnji borbenih oklopnih vozila. U Abu Dhabiju su izlagali Agencija Alan, DOK-ING, uro akovi Specijalna vozila, Kroko International, Ĺ estan-Bush i Inkop obua. H

HPB-ova kam aukciju HBOR ÂťEDO MALETI, predsjednik Uprave Hrvatske poĹĄtanske banke ARHIVA BUSINESS.HR

MODEL A+ Banke su HBORu dostavile ponude vrijedne ukupno 211,9 milijuna kuna, a kamate za krajnje korisnike iznose od 4,09 posto HPB-a do 4,57 posto Zabe i PBZ-a Hrvatska poĹĄtanska banka ponudila je najniĹžu kamatu na proĹĄlotjednoj aukciji za kredite Hrvatske banke za obnovu i razvoj po modelu A+, odrĹžanoj u srijedu, a iji su rezultati objavljeni u petak. HBOR je na natjeaju ponudio 100 milijuna kuna, a pristiglo je de-

vet ponuda u iznosu od 211.920.000 kuna.

Velik interes

Budui da je interes bio znatno vei od ponuenog iznosa kredita HBORa, prihvaeno je sedam ponuda poslovnih banaka. Prihvaene su ponude Hrvatske poĹĄtanske banke


REAGIRANJE

HZZ: Projekt dadilje nije naĹĄ Na lanak "HZZ uludo potroĹĄio 1,5 milijuna kuna", objavljen 25 veljae, reagirao je Hrvatski zavod za zapoĹĄljavanje (HZZ) istiui da je u njemu naveden niz netonih podataka. Ni u jednom pitanju Marini Neki, rukovoditeljici Odsjeka aktivne politike zapoĹĄljavanja, nije, tvrde, zatraĹžena potvrda anonimnih navoda sudionice u programu osposobljavanja za poslove da-

dilje. "Navedeni program za koji je javno prozvan HZZ da uludo troťi novac projekt je Regionalne razvojne agencije Zagrebake Şupanije koji se provodi u sklopu darovnice Žene na trŞiťtu rada, projekta koji je financiran kroz IPA pretpristupni program IV. komponentu, Razvoj ljudskih potencijala. Partneri na projektu su puka otvorena uiliťta Samobor, Velika Gorica i Ivani Grad te Podruna sluŞba HZZ-a Zagreb. Ukupna vrijednost cijelog projekta

amata za OR-a najniĹža

za iznos kvote od 22 milijuna kuna na temelju koje e ponderirana kamatna stopa za krajnjeg korisnika biti 4,09 posto, Hypo Alpe-Adria-Banka za kvotu od 2,8 milijuna kuna s kamatnom stopom za krajnjeg korisnika 4,39 posto, Societe Generale - Splitske banke za kvotu od 5,6 milijuna kuna na temelju koje

BROJKA

4,09 posto iznosi kamata koju e svojim korisnicima ponuditi Hrvatska poĹĄtanska banka

e ponderirana kamata za korisnika biti 4,45 posto, Raiffeisenbanka Austria za kvotu od 23,4 milijuna kuna na temelju koje e prosjena kamata za korisnika biti 4,57 posto, Istarske kreditne banke Umag za kvotu od 1,07 milijuna kuna na temelju koje e prosjena kamata za korisnika biti 4,57 posto, Zagrebake banke za kvotu od 19,6 milijuna kuna uz ponderiranu stopu za krajnjeg korisnika 4,57 posto te Privredne banke Zagreb za kvotu od 25,3 milijuna kuna na temelju koje e prosjena kamata za korisnika biti 4,57 posto.

Prosjeno 4,46 posto

HBOR je prije odrĹžavanja aukcije kontaktirao s poslovnim bankama kako bi se ispitao njihov interes za sudjelovanje u programu te je u skladu s dobivenim informacijama raspisao natjeaju u iznosu od 100 milijuna kuna, ali u konanici je pristiglo dvostruko viĹĄe zahtjeva. Velik broj pristiglih ponuda rezultat je smanjenja HBOR-ove kamatne stope sa 3,8 na 2,8 posto, ĹĄto je rezultiralo niĹžim kamatnim stopama za krajnje korisnike pa prosjena kamatna stopa sada iznosi 4,46 posto godiĹĄnje. Zbog velikog interesa nova aukcija HBOR-a odrĹžat e se uskoro. B.hr

je 941.457,98 kn (127.224,07 eura), od ega je EU osigurala 83,74%. Cilj projekta Certificirane profesionalne dadilje na trĹžiĹĄtu rada Zagrebake Ĺžupanije je osposobiti 60 dadilja za otvoreno trĹžiĹĄte rada, koje e

obavljati posao njegovanja, uvanja i brige o djeci u kuanstvima/obiteljima. Ciljna skupina su Ĺžene iznad 40 godina, dugotrajno nezaposlene Ĺžene te samohrane majke. Uloga Podrune sluĹžbe HZZ-a Zagreb u ovom projektu je provesti selekcijski postupak i odabir Ĺžena za edukaciju. Selekcijski postupak obuhvaa informiranje te psihologijsku medicinsku obradu i lijeniki pregled. Prezentacija projekta organizirana

je kroz info seminare na kojima je bilo prisutno 268 nezaposlenih Ĺžena, od ega su 94 Ĺžene bile zainteresirane za osposobljavanje za dadilju. Zainteresirane Ĺžene koje nemaju zdravstvenih teĹĄkoa bile su pozvane na psihologijsku medicinsku obradu, na koju se odazvalo 89 Ĺžena, od ega je 61 Ĺžena ispunjavala uvjete. Osposobljavanje e provoditi puka otvorena uiliĹĄta prema programu koje je verificiralo Ministarstvo znanosti, edukacija traje 157 nastavnih sati, a ne 560", navode iz HZZ-a.

VINSKA IZVOZNA OFENZIVA

U promociju će vinari 2012. uloŞiti 3 mil. eura Uvozimo gotovo pet puta viťe vina nego ťto ga izvozimo, a za bolji nastup na inozemnim trŞiťtima, ponajprije engleskom i amerikom, nuŞno je povezivanje s turistikim sektorom Gotovo pet puta viťe vina uvozimo u Hrvatsku nego ťto ga izvozimo, ustvrdio je Saťa Špiranec, vinski konzultant i kritiar, na okruglom stolu "Perspektiva i realni potencijal hrvatskog vina i vinskog turizma", koji je u petak odrŞan u sklopu Zagreb Wine Gourmet festivala. Taj je odnos ilustrirao i brojkama za 2009. godinu, kada je uvoz vina iznosio 13,5 milijuna litara, odnosno 21,9 milijuna dolara, a izvezeno je samo 2,5 milijuna litara u vrijednosti od 12,6 milijuna dolara. "Uvozimo jeftina vina, a izvozimo skupa", naveo je

Ĺ piranec i objasnio da je prosjena cijena uvoza 1,62 dolara, a izvoza 4,92 dolara. "NajviĹĄe se izvozi u zemlje regije, meu kojima prednjai BiH, te u Njemaku, a u budunosti se treba viĹĄe okrenuti engleskom i amerikom trĹžiĹĄtu", smatra Ĺ piranec.

Vinski brend

Hrvatska e vina na stranim trĹžiĹĄtima doĹživjeti bolji uspjeh ako uz njih bude ispriana pria koja njeguje autentinost i kvalitetu, miĹĄljenje je veine sudionika okruglog stola. "Treba biti drukiji od drugih, ali pritom zadrĹžati kvalitetu", naglasio je Ĺ piranec, koji je i predsjednik Odbora za marketing, sajmove i meunarodne odnose nedavno osnovanog UdruĹženja vinarstva pri HGK. Brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje te razvoj strategije zajed-

URO HORVAT, direktor Agrokor vina, predsjednik UdruĹženja vinarstva pri HGK ARHIVA BUSINESS.HR

nikog nastupa hrvatskih vinara na inozemnim trĹžiĹĄtima meu glavnim su ciljevima tog strukovnog udruĹženja koje okuplja velike, korporativne proizvoae vina, ali i one manje. "Proraun za promociju vinara za 2011. godinu iznosi 10 milijuna kuna, a za 2012. godinu trebao bi iznositi 3 milijuna eura", naveo je uro Horvat, predsjednik udruĹženja, inae direktor Agrokor vina. On smatra da e vinari imati bolji nastup na inozemnim trĹžiĹĄtima ako se poveĹžu s turistikim sektorom te raznim udruĹženjima i klasterima.

'Dobra pria'

Cliff Rames, promotor hrvatskih vina u SAD-u, ustvrdio je da je teĹĄko probiti se na ameriko trĹžiĹĄte jer pojedina podruja kontroliraju veliki distributeri. No prostor za ulazak vidi u injenici da potroĹĄnja vina raste svake godine, pri emu vino otkrivaju mlade generacije koje su sklone upoznavanju novih regija i stoga "vino mora biti zapakirano uz dobru priu". Na okruglom stolu govorili su, meu ostalima, Tony Hodges, strunjak za brendiranje, te Sarah Kemp, glavna urednica britanskog izdanja magazina Decanter. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 28/2/2011

KNJIGA

Predstavljeni 'Industrijski odnosi'

Zagreb."Industrijski odnosi u Hrvatskoj - Društvena integracija ili tržišni sukob" naziv je knjige autora Dragana Bagia koja donosi prvi sustavan pregled industrijskih odnosa u Hrvatskoj i stavlja ih u meunarodni kontekst. Kako je objasnio autor, cilj mu je bio usporediti sudionike tripartitnog sustava industrijskih odnosa,

koji ukljuuje sindikate, poslodavce i državu, u Hrvatskoj i u ostalim zemljama. „Skloni smo paušalno kritizirati ulogu države, no komparativno se vidi da se država ne ponaša tako destruktivno i da sindikati nisu slabi kakvim se doživljavaju, nego jai od mnogih u ostalim tranzicijskim državama. Poslodavci se smatraju socijalno neosjetljivima, no ima i primjera tvrtki koje drže do socijalnog partnerstva“, objašnjava Dragan Begi, viši asistent na Odsjeku sociologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je u

knjigu napisao na osnovi doktorske disertacije. Na javnoj tribini u petak, u povodu predstavljanja knjige, sudjelovao je Krešimir Sever, koji je ocijenio kako u Hrvatskoj nitko nikomu ne vjeruje. „Unutar industrijskih odnosa u Hrvatskoj stalno smo na rubu konflikta“, ocijenio je Sever. Na tribini je sudjelovao predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vlade RH Vitomir Begovi, a Damir Kuštrak, koji je trebao sudjelovati kao predstavnik poslodavaca, ispriao se. M. P.

DRAGAN BAGI, autor: Niti je država tako destruktivna niti su sindikati slabi ARHIVA BUSINESS.HR

Spas škverova u rentanju brodova RIJE»KA INOVACIJA Projektom kojim se predvia iznajmljivanje broda umjesto prodaje kompenzirali bi se tržišni udari i olakšalo financiranje jer bi se brodogradilište, kao vlasnik materijalne vrijednosti, moglo jeftinije zaduživati, objašnjava direktor tvrtke 'as2con' Alan Klanac POSLOVNI I BRA»NI PAR Alan Klanac i Naša Golik Klanac SNIMILA ANTONIA MAUKAT

Uvrštavanje u top etiri inovativna poslovna modela po izboru The Economista jedinstvena je potvrda kvalitete rada rijeke tvrtke za istraživanje i konzalting "as2con". Detalje elaborata "Brodogradilište usluga - novi poslovni model za brodogradilišta bez poticaja" za Business.hr objasnio je Alan Klanac, direktor tvrtke i idejni zaetnik projekta. Ideja se temelji se na promjeni eksploatacije proizvedenog broda pri emu ga brodogradilište ne smatra samo izvorom prihoda, ve vitalnim dijelom imovine, što mu osigurava financijski prosperitet.

Neodrživa politika

"Današnja poslovna politika nije održiva: ciklus od ugovaranja do projektiranja te isporuke robe traje od dvije do tri godine. Brodogradilišta u jednoj godini ugovore gradnju brodova po odreenoj cijeni, iduih nekoliko godina nema

narudžbi, u meuvremenu se promijeni teaj i brod, kad je spreman za isporuku, brodogradilištu donosi više gubitaka nego dobiti. Brodogradilišta se prerano obvezuju na nešto što je sklono promjenama. Zbog tih je razloga uništena švedska i britanska brodogradnja. Projektom kojim se predvia iznajmljivanje umjesto prodaje kompenzirali bi se tržišni udari s jedne te olakšalo financiranje s druge strane jer bi brodogradilište, kao vlasnik cijele materijalne vrijednosti, moglo realizirati jeftinije zaduživanje, po normalnim uvjetima, nužno za proizvodnju novih dobara", navodi Klanac. Pri sklapanju ugovora o gradnji novih brodova vlasnik brodogradilištu plaa treinu ugovora, što je dovoljno za otplatu starih obveza, a to je dokaz da klasina brodogradnja više ne može funkcionirati. "Rije je o modelu koji ne iziskuje potporu jer bi brodogradilišta gradila brodove iskljuivo za svoje potrebe i davala ih u arter bez potrebe za brodarskom kompanijom, komercijalom, održavanjem… Raunica je jednostavna: brodogradilište klijentu ponudi brod u svom vlasništvu na korištenje od godinu, dvije ili dulje, pri emu su specifikacije svakog broda jasno utvrene. Naruitelj uzima brod

u najam, brodogradilištu plaa dio, a razlika ide njemu", navodi Klanac, napominjui kako danas tržištem vladaju veliki brodovlasnici, a ne brodogradilišta. Primjerice, u ijem je vlasništvu brod kojim rade brodari poput Maerska, nije jasno, no vlasnik definitivno zarauje velik novac. "Takvo plovilo može biti u vlasništvu nekog Grka kojemu cijeli posao mogu voditi dvije tajnice, a on brod možda nikada nije ni vidio. Bez savršena inženjerskog znanja poput onoga kakvo imaju Nijemci, uz velik kapital, grki su brodari razvili savršen biznis. Ulagali su u brodove koje su iznajmljivali", objašnjava Klanac. Uostalom, navodi, zbog financijske krize propalo je puno više brodogradilišta nego brodovlasnika.

Provjera u Kaliforniji

Model predvia mogunost da brodogradilišta svoje brodove, nakon odreenog razdoblja iznajmljivanja, i prodaju. O mogunostima njegove primjene raspravljat e se nakon 24. ožujka, kada e na konferenciji Poslovnih ideja i inovacija na Sveuilištu Berkeley predstavnici "as2cona" braniti svoj projekt pred lanovima strunog povjerenstva. Najbolji projekt bit e nagraen sa 5000 USD. Dimitri Jelovan


moja lisnica

PLIN PET KUNA - BENZIN 10 KUNA Kako cijena benzina pleše po maginoj granici od deset kuna, donedavno preskup autoplin ponovno se pojavljuje kao opcija za ugradnju

Ponedjeljak 28/2/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Zbog sve skupljeg benzina

autoplin opet isplativa opcija


DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > automobili > krediti

14-15

7,41

kunu iznosio je u petak teaj eura; kuna je pala 0,10 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,37

kuna iznosio je u petak teaj amerikog dolara, 1,55 posto više nego prethodnoga tjedna

5,78

kuna iznosio je u petak teaj švicarskog franka, kuna je pala 0,83 posto prema toj valuti u odnosu na tjedan prije

8,64 1232,9 kune iznosio je u petak teaj britanske funte, 0,65 posto više nego tjedan ranije

bodova iznosila je u petak vrijednost blue chip indeksa Crobex 10

business.hr Ponedjeljak 28/2/2011

Ugraditi autoplin u vlastiti automobil pitanje je koje sebi svakodnevno postavljaju tisue vozaa. Najvei zaljubljenici u automobile pritom raspravljaju o tehnikim svojstvima koje automobil ima, odnosno gube li se neka od njih nakon ugradnje plina, dok veina ipak svoje za i protiv argumente bazira na cijenama benzina i plina te na isplativosti vožnje.

Jednostavan izraun

Svaka nova promjena cijena pogonskih goriva razlog je da se nove brojke stave na papir i da se pone raunati. Ono što je unaprijed poznato, jest cijena ugradnje autoplina. Cijene plinskih sustava iznose od 3000 kuna za vozila s rasplinjaem (karburatorom), 4500 kuna za vozila s direktnim ubrizgavanjem bez katalizatora do izmeu 6 i 8 tisua kuna za automobile s direktnim ubrizgavanjem i katalizatorom. Sve navedene cijene odnose se na vozila s etiri cilindra. Za vozila sa šest cilindara i direktnim ubrizgavanjem cijena sustava iznosi izmeu 9 i 13 tisua kuna. Strunjaci e pak kazati da su cijene od 6000 kuna naviše one koje treba uzimati kao tržišno reprezentativne. Osnovnu cijenu ugradnje plinskog sustava prate i obavezan atest (1000 kn, svakih pet godina), poveanje cijene registracije (500 kn) i dodatni servisni troškovi svakih 10.000 kilometara (250 kn). Upravo su potonji nameti osnovni razlog zašto kod nas autoplin nije zaživio kao u nekim susjednim državama. "Naša je država jedna od rijetkih u kojima se kažnjavaju vozai koji voze na plin. Spomenuti nameti mogu biti i vei ako je rije o druki-

jim tipovima vozila. Primjerice, naknada za cestarinu kod dostavnih vozila prelazi i 2000 kuna, što je poražavajue s obzirom na to da se u brojnim zemljama stimulira ugradnja plina. Štoviše, u neke gradske etvrti mogu ui samo ona dostavna vozila koja imaju ugraen plin. Premda se mnogi politiari vole hvaliti ekološkom sviješu, nitko se od njih ne odrie tog novca", otkrio nam je Ladislav Breškovi, direktor Autoplina Breškovi, prve tvrtke koja se u Hrvatskoj poela baviti ugradnjom plina u automobile.

Neizvjesna cijena

Drugi je razlog spomenuta neizvjesnost oko cijene goriva. Primjerice, u lipnju 2008. godine se na 50.000 prijeenih kilometara na gorivu moglo uštedjeti više od 20.000 kuna. Dvije godine poslije ta je ušteda iznosila ‘samo’ nešto više od 13.000 kuna. Prema trenutanim cijenama, vožnjom na plin na 50.000 kilometara uštedjeli biste oko 17.000 kuna. Dok e dvojba je li isplativije voziti na benzin ili plin i dalje trajati, sigurno je da e u budunosti i jedno i drugo biti skuplje nego što je danas. U samo dvije i pol godine cijena plina porasla je sa 3,35 kuna na 4,92 kune, što znai da vas 100.000 kilometara vožnje danas košta 14.000 kuna više. Kod benzina su cijene eše oscilirale, ali i tu je vrlo izvjesno da e cijena u budunosti ii samo prema gore uz mogue povremene, ali neznatne padove. Najvei lanci postaja koje nude autoplin u Hrvatskoj su oni u vlasništvu Ine i Petrola, i to na etrdesetak lokacija. B.hr

TROŠKOVI UGRADNJE

Cijena i ugradnja ureaja: od 3 do 13 tisua kuna, ovisno o vrsti motora Atest: oko 1100 kuna Cestarina za plin: oko 500 kuna Dodatak na tehnikom pregledu: oko 50 kuna Ušteda na potrošnji goriva: Lipanj 2008. Prijeeni kilometri

10.000 km

Super plus 98

Autoplin

Ušteda na gorivu

- 9,40 kuna litra

- 3,35 kuna litra

pri vožnji na plin

7520 kuna

3015 kuna

4505 kuna

20.000 km

15.040 kuna

6030 kuna

9010 kuna

50.000 km

37.600 kuna

15,075 kuna

22.525 kuna

100.000 km

75.200 kuna

30.150 kuna

45.050 kuna

Super plus 98

Autoplin

Ušteda na gorivu

- 8,45 kuna litra

- 4,45 kuna litra

pri vožnji na plin

10.000 km

6760 kuna

4005 kuna

2755 kuna

20.000 km

13.520 kuna

8010 kuna

5510 kuna

Srpanj 2010. Prijeeni kilometri

50.000 km

33.800 kuna

20.025 kuna

13.775 kuna

100.000 km

67.600 kuna

40.050 kuna

27.550 kuna

Veljaa 2011. Prijeeni kilometri

10.000 km

Super plus 98

Autoplin

Ušteda na gorivu

- 9,86 kuna litra

- 4,92 kune litra

pri vožnji na plin

7888 kuna

4428 kuna

3460 kuna

20.000 km

15.776 kuna

8856kuna

6920 kuna

50.000 km

39.440 kuna

22.140 kuna

17.300 kuna

100.000 km

78.880 kuna

44.280 kuna

34.600 kuna

* Potrošnja automobila 8 l/100 km za automobile s pogonom na benzin i 9 l/100 km za automobile s pogonom na plin


Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA OTP uravnoteženi OTP euro obvezniki Erste Total East HPB Dynamic HI-conservative

20,19%

16-17

Lovaki rog

17,58%

business.hr Ponedjeljak 28/2/2011

+

Dom holding

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> automobili > krediti

Powered by

NAJGORIH 5 FONDOVA 1,23 0,52 0,51 0,40 0,24

NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity Ilirika Azijski tigar MP-Mena HR Ilirika JIE

Tjedni pregled

-8,13 -5,22 -5,11 -5,01 -4,95

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA

PROIZVOD

PBZ ZABA OTP

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5,43%

451

135.362

5,29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6,07%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket tekueg rauna - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - Model II

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Volksbank ERSTE Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osig. (s policom Allianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivae u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Turistiki kredit za graane u obiteljskom. ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turistiki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turistiki kredit za graane - Model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Splitska banka ERSTE RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turistiki kredit za graane - Model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turistike djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

Turistiki kredit za graane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistiki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izrauni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr


OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

ZARAENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJEU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJEU

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35%

Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Djeja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oroeni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Oroena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo djeja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Partner banka Karlovaka banka Veneto banka HPB

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000  po 100 , 36 mj.

VRSTA

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

Oroena ĹĄtednja

4,05%

Promjenjiva

1.265

11.265

RBA

RBA ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Karlovaka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Djeja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Devizna oroena ĹĄtednja

3,60%

Promjenjiva

1.119

11.119

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Volksbank Podravska banka

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

RBA Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - AKCIJA

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osig.)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ERSTE Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKUI RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESENA NAKNADA

PREKORAENJE

KAMATA NA MINUS

Tekui raun za studente Tekui raun za umirovljenike Tekui raun Tekui raun Tekui raun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 28/2/2011

FONDOVI

ZB Invest lani zaradio 23 mil. kn

Domaa društva za upravljanje investicijskim fondovima u prošloj su godini ukupno zaradila 67,8 milijuna kuna, pokazuju statistike Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Od 32 društva, 18 ih je poslovalo s bruto dobiti, a preostalih 14 završilo je u gubitku. Najveu pojedinanu dobit ostvario je ZB Invest (koji upravlja najveim fondovima), 23,48 milijuna kuna. Slijedi ga

Hrvatsko mirovinskog investicijsko društvo sa zaradom od 19,9 milijuna kuna te PBZ Invest, koji je zaradio samo malo više od deset milijuna kuna. Višemilijunskom zaradom u 2010. godini mogu se pohvaliti i Quaestus Private Equity, Quaestus Invest, Raiffeisen Invest te Hypo, HBP i Agram Invest. Najvei gubitak je ostvario NFD Aureus Invest (2,88 milijuna kuna), a po više od milijun kuna bruto gubitka upisali i KD Investment, Nexus private equity, OTP Invest, POBA ICO Invest te VB Invest. N. S.

HITA IZGUBILA NAJVIŠE

Brokeri izgubili 13,7 milijuna kuna Prema privremenim nerevidiranim podacima koje je u petak objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, brokerske su kue u 2010. godini zabilježile gubitak od 13,69 milijuna kuna, ime je nastavljen negativan trend koji traje ve nekoliko godina, od poetka globalne financijske krize.

Najcrnji scenarij: nafta e skoiti na 220 dolara SKUPA REVOLUCIJA Prošire li se nemiri na Saudijsku Arabiju, koja svjetskoj proizvodnji nafte pridonosi 10 posto, cijena barela nafte mogla bi skoiti i na 220 dolara ZRINKA ŽIVKOVI MATIJEVI, direktorica direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga, gdje se pribojavaju daljnjeg rasta cijene nafte SNIMIO HRVOJE DOMINI

Nakon što je zbog nemira u jednom od važnijih svjetskih izvoznika nafte Libiji otežana isporuka, cijena crnoga zlata doseže nove vrhunce, a europske kompanije poput austrijskog energetskog diva OMV-a ve najavljuju smanjenje proizvodnje.

Najskuplje u 30 mjeseci Tako je prošloga tjedna cijena nafte dosegnula najvišu razinu u posljednjih 30 mjeseci - barel brent nafte približio se cijeni od 120 dolara nakon što je ocijenjeno da su nemiri u Libiji smanjili dosadašnju proizvodnju te zemlje za dvije treine. Libija 80 posto svoje nafte izvozi u Europu, a daljnji rast cijene nafte poseban bi utjecaj mogao imati na energetski ovisnu Hrvatsku. "Snažan rast cijena nafte kakav smo vidjeli u posljednja dva tjedna privremen je, ali nastave li se nemiri i doe do potpune obustave proizvodnje nafte, to bi moglo rezultirati ozbiljnijim poremeajem ravnoteže ponude i potražnje te daljnjim rastom

Najvei su gubitak meu brokerskim kuama koje su bile obuhvaene statistikom, a iskljueni su bili brokerski odjeli velikih poslovnih banaka, uknjižile Hita vrijednosnice, iji je minus dosegao 3,6 milijuna kuna. Na drugom je mjestu brokerska kua EA sistem sa 2,97 milijuna kuna gubitka. Gubitke vee od milijun kuna ubilježili su još Abacus brokeri, Credos u vlasništvu Darka Tipuria, Finesa capital, Krentscher vrijednosnice i Utilis. B.hr

Nafta opet ide prema p $/barel 150

125

100

75

50 6. II. ‘11.

7. II.

cijena", kažu RBA analitiari koji, ako politiki nemiri ne zahvate najvee proizvoae nafte, u ovoj godini oekuju rast prosjene cijene na 102 dolara po barelu. Prema crnjem scenariju koji ukljuuje širenje nemira i na Saudijsku Arabiju, zemlju koja svjetskoj proizvodnji nafte doprinosi 10 posto, cijena barela nafte mogla bi skoiti i na 220 dolara. Saudijska Arabija obeala je nadoknaditi gubitke nastale u Libiji, koji su se popeli na 1,2 milijuna barela dnevno. "Rast cijena nafte odrazit e se i na cijene goriva u Hrvatskoj, a time i na ostale cijene, prije svega cijene prometa", smatraju analitiari RBA dodajui kako bi rast cijene nafte na svjetskim tr-


RASLI 12 POSTO

Erste grupa zaradila milijardu eura

Erste grupa je u 2010. godini ostvarila neto dobit nakon manjinskih udjela u visini 1,015 milijardi eura, 12,4 posto veu nego u 2009., objavila je bankarska grupacija u petak u Beu. U 2010. operativni je rezultat povean 5,7 posto, sa 3,77 na 3,98 milijardi eura. Ukupni operativni prihodi poveani su tri posto, na 7,8 milijardi eura, u usporedbi sa

7578,8 milijuna eura u 2009. godini. To je uglavnom rezultat veih prihoda od provizija koji su rasli 9,2 posto, na 1,93 milijardi eura, te veih prihoda od kamata koji su rasli 3,7 posto, na 5,41 milijardu eura. Nasuprot tome, neto prihodi od trgovanja smanjeni su za 22 posto, na 456,2 milijuna eura. S obzirom na to da su opi administrativni troškovi ostali na približno istoj razini, omjer troškova i prihoda poboljšan je na 48,9 posto (50,2 posto u 2009.). Povrat

na kapital, tj. povrat na kapital korigiran za negotovinske stavke, kao što su smanjenja vrijednosti goodwilla ili linearna amortizacija za bazu klijenata, smanjen je sa 9,7 posto (objavljena vrijednost: 9,1 posto) u 2009. na 8,2 posto u 2010. godini. To je uglavnom rezultat 30-postotnog proširenja kapitalne baze na prosjenih 13,3 milijarde eura u 2010. godini. Zarada po dionici u 2010. godini iznosila je 2,54 eura. Ukupna imovina od kraja 2009. godine porasla je za

Dolar je u petak blago ojaao prema euru na meunarodnim tržištima valuta slijedom povlaenja cijena sirove nafte s nedavnih visokih razina, ali su ulagae razoarale nove procjene vlade u Washingtonu o rastu amerikog BDP-a u etvrtom tromjeseju.

111,39 dolara iznosila je cijena barela nafte u petak u Londonu

Euro je prema dolaru oslabio

10. II.

11. II.

Izvor: oil-price.net, business.hr

žištima, s obzirom na to da je hrvatsko gospodarstvo ovisno o uvoznoj energiji, mogao pojaati domae inflatorne pritiske.

Saxo bank: Vlada strah Što se tie utjecaja rasta cijene nafte na svjetsko gospodarstvo, iz JP Morgana su izraunali kako bi 10-postotno poveanje cijene nafte usporilo globalni gospodarski rast za 0,25 posto, dok bi gospodarstva u razvoju bila više izložena od ostalih. U analizi o rastuim cijenama nafte u Saxo Banku kažu da bi trenutani naftni kapaciteti trebali ublažiti strah od prekida opskrbe uzrokovan nemirima u Libiji. U banci istiu kako je ulagaki sentiment još uvijek pod utje-

SNIMIO SAŠA ETKOVI

Dolar u petak opet ojačao

BROJKA

9. II.

ANDREAS TREICHL, predsjednik Uprave Erste grupe

NA VAGI S NAFTOM

ma povijesnom vrhuncu iz ljeta 2008.

8. II.

2,1 posto, na 205,9 milijardi eura, što se može pripisati prijelazu na bruto izraun izvedenih financijskih instrumenata te poveanju depozita i kredita klijentima. Rast poslovanja s klijentima dijelom je rezultat teajnih kretanja u srednjoj i istonoj Europi (euro u odnosu na ešku krunu, franak u odnosu na forintu i franak u odnosu na euro). Kapitalna adekvatnost iznosila je 10,2 posto 31. prosinca 2010., nakon što je na kraju 2009. iznosila 9,2 posto. B.hr

cajem rizika od prelijevanja krize i rizika od smanjenja opskrbe naftom pa se može oekivati izraženija volatilnost. "Nedostatak povjerenja na ivici straha trenutano udara tržišta diljem svijeta", upozorio je stariji menadžer Saxo Banka Ole S. Hansen. Barel brent nafte u Londonu na kraju tjedna kretao se na razini 112 dolara, a u New Yorku je pao ispod 100 dolara. Indeks S&P 500 pao je na tjednoj razini oko tri posto, a prošlotjedni pobjednik bilo je srebro, ija je vrijednost prema Bloombergovim podacima skoila 9,4 posto i tako nadmašila zlato za 18 posto. Biljana Stari

0,2 posto, na 1,3781 dolara. U istom je postotku amerika valuta oslabila prema jenu, kliznuvši na 81,71 jen. Dolaru je podršku dalo povlaenje cijena nafte s nedavno dosegnutih najviših razina u dvije i pol godine, nakon što je najvei svjetski izvoznik Saudijska Arabija priopio da je spreman uskoiti i nadoknadi-

ti pad opskrbe povezan s nemirima u Libiji. Rast zelene novanice zakoio je pak podatak da je ameriki BDP u etvrtom tromjeseju 2010. porastao za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ime je vlada u Washingtonu snizila poetnu prognozu rasta u visini 3,2 posto. H


investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dnevnog dobitnika u petak na Zagrebakoj burzi osvojila je dionica Dom holdinga. Tom je dionicom ostvaren solidan promet od gotovo milijun i pol kuna, ime je Dom holding po kriteriju likvidnosti pretekao Belje, Adris i Ericsson. Dionica je skoila solidnih pet posto i zavrĹĄila na cijeni od 55,01 kune. Vlasnike je promijenilo viĹĄe od 26.000 dionica u dnevnom cjenovnom rasponu od 52,94 do najviĹĄih 56,9 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dalekovod Ina-industrija nafte d.d. Dom holding Belje Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Kaťtelanski staklenici uro akovi holding Viadukt Konzum Atlantic grupa Krať, prehrambena industrija Viro tvornica ťeera d.d. HTP Korula Podravka prehrambena industrija d.d. Ingra AD plastik Jadranski naftovod Valamar grupa Institut IGH Atlantska plovidba d.d. Jadranska banka Jadroplov d.d. Zvijezda Konar - elektroindustrija Hidroelektra niskogradnja Zagrebaka banka Tisak Petrokemija Vupik Riviera Pore Luka Ploe Tankerska plovidba akoveki mlinovi Fima validus Karlovaka banka Adris grupa Slatinska banka Plava laguna Dioki d.d Adriatic Croatia International Club d.d. Konar Luka Rijeka Beliťe BC institut Dukat Opeka d.d. za proizv. i promet gra. mat. Ledo Loťinjska plovidba Zveevo, prehrambena industrija Tehnika HGspot Koka Arenaturis Liburnia Riviera hoteli Privredna banka Zagreb Istraturist Umag d.d. Vaba d.d. banka VaraŞdin Žitnjak Industrogradnja d.d. Slavonski zatvoreni investicijski fond Auto Hrvatska Veterina d.d. HUP - Zagreb akovťtina Transadria Croatia osiguranje d.d. Lavevi Atlas nekretnine Uljanik plovidba Finvest Corp Jadroagent Mlinar mlinsko-pekarska industrija Sunani Hvar Imperial hotelijerstvo RIZ-odaťiljai Brodomerkur trgovina i usluge Kutjevo Imunoloťki zavod TLM tvornica lakih metala Proficio

+ Balon koji je stvoren oko dionice KaĹĄtelanskih staklenika u protekla dva trgovinska dana u petak se poeo lagano ispuhivati. Naime, dionica je uz viĹĄe od pola milijuna kuna pala neĹĄto viĹĄe od ĹĄest posto i zavrĹĄila na razini od 4300 kuna. Vlasnika je u petak promijenilo samo 159 dionica po cijenama izmeu 4131 i 4400 kuna. Dionica je pak na tjednoj razini pala viĹĄe od sedam posto te je na nju potroĹĄeno etiri i pol milijuna kuna.

CROBEX: +0,12%

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

284.00 253.00 3,635.02 52.94 98.94 1,590.00 265.15 4,131.00 40.00 250.00 208.00 795.00 423.03 437.51 84.77 320.00 14.70 124.67 3,010.01 47.00 2,051.80 757.57 2,350.00 158.65 3,650.00 567.57 152.00 260.01 190.01 155.98 86.62 233.66 1,415.00 1,300.00 3,850.00 9.62 68.00 310.00 112.02 1,700.00 82.99 3,255.00 1,215.00 226.10 598.99 250.54 545.00 400.00 6,450.00 138.15 123.82 1,400.00 18.25 250.00 65.00 2,025.00 685.00 280.00 72.13 153.00 502.00 28.00 385.00 63.00 1,307.00 8.70 1,279.99 5,805.00 210.00 38.70 652.00 114.99 699.00 637.00 28.51 180.01 139.00 450.00 31.59 140.00 26.00 12.42

286.60 260.94 3,659.90 56.90 102.40 1,601.00 271.00 4,400.00 41.50 263.51 216.00 800.00 433.00 442.00 90.03 321.00 14.99 127.00 3,050.00 48.00 2,098.95 761.50 2,400.06 162.00 4,050.00 573.00 156.00 260.04 200.00 156.17 91.90 234.00 1,450.00 1,330.00 3,850.00 10.23 68.00 310.11 112.02 1,700.00 85.40 3,255.00 1,219.00 226.50 600.00 250.54 545.00 400.00 6,450.00 154.00 123.91 1,400.03 19.28 250.00 65.00 2,025.00 685.00 288.90 72.13 153.45 503.00 28.00 385.00 66.05 1,349.00 9.00 1,299.99 5,805.00 210.00 38.70 652.90 114.99 699.00 637.00 29.50 180.01 139.00 450.00 31.59 140.00 26.00 12.42

284.98 258.00 3,655.00 55.01 101.21 1,601.00 268.00 4,300.00 40.50 259.98 210.03 795.00 432.50 439.90 90.02 320.11 14.71 124.67 3,026.01 47.90 2,051.80 757.57 2,350.00 160.00 3,997.00 567.57 154.16 260.02 192.00 155.98 90.01 234.00 1,450.00 1,330.00 3,850.00 9.85 68.00 310.10 112.02 1,700.00 85.40 3,255.00 1,215.00 226.10 600.00 250.54 545.00 400.00 6,450.00 154.00 123.91 1,400.00 19.28 250.00 65.00 2,025.00 685.00 280.00 72.13 153.00 503.00 28.00 385.00 63.00 1,307.00 8.70 1,299.99 5,805.00 210.00 38.70 652.90 114.99 699.00 637.00 29.50 180.01 139.00 450.00 31.59 140.00 26.00 12.42

0.20% -0.02% 0.14% 5.79% 2.34% 0.44% 1.82% -6.32% 4.09% -3.71% -0.93% 0.00% 0.09% -0.02% 5.91% 0.42% -2.13% -1.46% -1.43% 5.30% -1.40% 0.66% -0.84% 0.93% -0.08% -1.03% -0.55% 0.01% 1.05% -1.71% 2.20% 4.00% 1.97% 2.31% 0.00% 1.55% -2.83% 0.00% -1.74% 0.00% 1.68% -7.01% 2.02% -2.95% 4.35% 0.22% 3.32% 2.56% 3.18% -2.99% 3.23% 0.00% -0.10% -7.40% 0.00% 1.25% -0.51% -1.07% -6.32% 1.22% 0.20% -6.01% 1.02% -3.08% 0.08% -3.33% 0.00% -1.61% -1.01% 1.84% 0.45% -0.01% 0.00% 0.00% 4.76% -1.09% 0.00% 0.00% 0.77% 12.00% -18.75% -2.20%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

9,673 8,576 418 26,099 13,866 731 3,117 159 12,345 1,280 1,435 366 525 509 2,291 567 11,628 1,372 56 2,866 56 150 48 620 25 169 612 343 417 491 854 308 50 42 14 5,265 614 133 334 19 353 9 24 124 45 88 38 50 3 135 147 12 893 66 250 8 20 47 145 66 19 306 20 114 5 749 5 1 20 105 6 32 5 3 62 10 10 2 17 3 10 15

2,753,007.41 2,190,371.80 1,526,946.18 1,448,351.69 1,393,087.37 1,164,321.38 828,701.06 684,230.47 505,085.53 327,756.94 301,611.78 291,854.99 225,110.53 224,169.25 203,848.35 181,569.32 172,185.84 171,955.24 170,498.15 135,230.68 115,769.46 113,933.95 113,701.28 99,505.64 98,762.00 95,961.29 94,189.52 89,184.83 80,807.34 76,660.58 76,161.34 72,054.74 71,578.30 55,345.98 53,900.00 52,159.72 41,752.00 41,243.10 37,414.68 32,300.00 29,750.79 29,295.00 29,224.00 28,042.53 26,972.98 22,047.52 20,710.00 20,000.00 19,350.00 18,845.61 18,208.01 16,800.22 16,666.74 16,500.00 16,250.00 16,200.00 13,700.00 13,271.00 10,458.85 10,109.85 9,541.09 8,568.00 7,700.00 7,514.25 6,703.00 6,631.80 6,479.95 5,805.00 4,200.00 4,063.50 3,912.90 3,679.68 3,495.00 1,911.00 1,823.06 1,800.10 1,390.00 900.00 537.03 420.00 260.00 186.30

23,336.59 591.80 36,550.00 410.77 831.49 2,131.97 1,818.14 488.45 131.10 118.76 4,768.28 2,650.77 594.09 609.99 38.48 1,735.00 110.33 523.56 2,247.86 301.56 325.37 1,057.20 281.11 261.87 400.73 1,459.86 96.18 16,653.86 458.22 521.15 135.51 854.92 322.79 833.09 404.25 26.61 91.06 2,981.89 102.94 928.74 345.19 361.50 235.94 1,352.19 698.59 41.71 1,635.00 84.25 1,420.01 102.01 38.14 265.24 6.36 225.81 141.86 612.85 13,066.22 1,309.00 127.33 31.46 227.56 93.70 192.50 116.23 616.09 9.17 37.38 1,785.61 100.42 129.01 378.68 71.04 77.48 124.48 215.67 114.46 52.01 44.70 180.90 31.54 47.84 48.60

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 217.00 1,625.00 27.87 54.00 1,181.00 242.21 612.00 22.36 190.00 145.00 657.10 326.00 290.00 57.00 240.00 14.13 80.21 2,332.01 28.00 1,106.00 705.00 2,321.00 124.01 2,851.00 430.00 120.00 200.00 135.00 105.50 41.77 140.00 1,160.03 1,140.00 2,950.00 5.00 53.00 286.07 98.00 1,345.00 70.00 2,200.00 975.00 161.54 420.00 180.00 251.00 390.00 4,720.12 121.00 84.32 871.01 18.00 183.12 33.03 1,570.07 461.06 280.00 54.00 76.10 292.00 15.15 302.00 54.51 1,115.16 5.11 1,002.01 4,502.00 161.10 20.50 533.13 85.00 515.00 637.00 25.00 150.00 98.00 252.16 23.11 51.52 25.00 11.50

332.84 390.00 3,680.00 56.90 118.99 1,777.00 318.99 4,990.00 52.00 360.00 225.50 829.99 497.02 507.77 132.00 355.00 40.20 146.00 3,520.00 48.00 3,175.00 1,044.18 3,100.00 190.30 4,400.00 594.99 239.90 289.98 274.95 184.73 230.00 259.65 2,093.00 1,615.00 4,000.00 29.01 76.90 373.00 132.37 1,740.00 129.38 3,517.00 2,450.00 255.00 600.00 300.00 545.00 400.00 6,900.00 173.00 164.00 1,899.00 44.50 300.00 75.31 2,890.00 708.00 395.00 95.00 163.85 598.00 34.96 519.00 78.13 1,695.00 20.50 3,290.00 5,999.99 275.00 46.99 675.00 136.00 699.00 637.00 36.50 214.95 150.00 1,000.00 39.00 215.00 42.00 16.34


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

61,06 159,50 83,55 0,73 10,20 240,10 5,23 36,05 17,40 9,67 12,20 400,00 350,00 185,00 4,55

61,50 164,90 86,00 0,74 10,21 247,00 5,28 38,00 17,40 9,79 12,80 400,00 351,00 185,00 4,61

61,40 161,05 86,00 0,73 10,20 244,00 5,23 38,00 17,32 9,71 12,25 400,00 351,00 185,00 4,60

Prosjena Promjena Koliina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR TLSG NF1N KBMR PETG KDIR KDHR ZVTG INDGL GRVG SKDR SALR TCRG INDDY

KRKA MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL KD ID KD GROUP ZAVAROVALNICA TRIGLAV INFOND GLOBAL GORENJE KD SALUS TERME CATEZ INFOND DYNAMIC

KAMENOLOMI AD ZVORNIK NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA TRZNICA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ HETMOS MOSTAR HOTELI D.D. MOSTAR SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

3,50 0,95 0,06 1,44 1,65 36,70 36,50 4,90 36,60

3,50 0,96 0,06 1,45 1,70 36,80 37,00 5,00 37,00

3,50 0,95 0,06 1,45 1,65 36,71 37,00 5,00 37,00

3,50 0,95 0,06 1,45 1,65 0,37 0,37 5,00 0,37

40,01 32,50 41,01 29,90 21,35 32,30 25,30 15,25 7,80 15,00 5,49 80,25

40,01 32,99 41,06 29,90 21,40 32,30 25,31 15,25 8,00 15,01 5,69 80,49

40,01 32,99 41,06 29,90 21,35 32,30 25,30 15,25 8,00 15,00 5,60 80,25

40,01 32,93 41,02 29,90 21,36 32,30 25,30 6,95 7,88 15,00 5,58 80,40

NIS a.d. Novi Sad Takovo osiguranje a.d. Kragujevac Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Kadinjaca a.d. Užice Imlek a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Univerzal banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2016K

492,00 5.350,00 524,00 4.090,00 1.100,00 2.100,00 1.000,00 2.600,00 5.150,00 85,05 82,10 89,17 93,75 972,00 80,32

494,00 5.350,00 541,00 4.101,00 1.100,00 2.120,00 1.013,00 2.600,00 5.250,00 87,26 83,00 90,05 94,50 1.000,00 80,47

492,00 5.350,00 534,00 4.099,00 1.100,00 2.100,00 1.009,00 2.600,00 5.196,00 87,05 82,51 89,86 94,15 996,00 80,43

492,48 5.350,00 533,67 4.098,64 1.100,00 2.110,91 1.006,16 2.600,00 5.196,46 87,05 82,51 89,86 94,15 995,99 80,43

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Stil a.d. Kraljevo MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 RADE KONCAR SKOPJE

269.693,34 85.866,25 75.419,10 67.810,42 32.849,29 30.429,60 29.949,41 21.249,19 16.831,99 15.592,77 14.923,93 12.000,00 10.878,00 10.175,00 9.083,93

3.560,00 560,00 3.406,00 3.400,00 188,00 520,00 88,00 4.300,00 3.899,00 88,00 2.000,00

3.630,00 590,00 3.550,00 3.500,00 198,00 530,00 88,00 4.400,00 4.000,00 88,00 2.000,00

3.575,81 568,89 3.471,71 3.413,75 192,97 528,29 88,00 4.388,23 3.934,54 88,00 2.000,00

3.575,81 568,89 3.471,71 3.413,75 192,97 528,29 54,12 4.388,23 3.934,54 54,12 2.000,00

321,69 % 100000 -0,94 % 31384 10,71 % 197537 0,00 % 8180 1,23 % 5500 -0,24 % 21100 1,34 % 19758 0,00 % 1387 0,49 % 17928

350.000,00 29.858,30 12.238,77 11.832,96 9.099,40 7.750,21 7.255,84 6.933,00 6.599,56

1,81 % 1,51 % 0,12 % 1,36 % -0,70 % -4,83 % -1,17 % 19,98 % 1,01 % -0,66 % 7,69 % -0,35 %

16405 15121 9528 8847 3000 1938 1665 5694 3089 900 2419 154

656.364,05 497.892,17 390.869,68 264.525,30 64.072,78 62.597,40 42.126,50 39.558,50 24.347,20 13.500,57 13.500,54 12.382,56

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB GRNT TPLF SBT STIL TEL RMDEN09 ALK TNB RMDEN08 RADE

4406 534 892 93081 3219 124 5693 576 971 1601 1220 30 31 55 1977

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS TKOSM AERO AIKB KDNC IMLK ENHL MTLC UNBN A2014 A2015 A2013 A2012 SJPT A2016

-0,16 % 0,66 % 1,18 % -0,82 % 0,00 % -1,21 % -0,78 % 0,00 % -0,57 % 0,38 % 0,82 % 0,00 % -0,85 % -2,63 % -0,09 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1A FBIHK1E BHTSR FBIHK1C TCMKR HETMRK1 SOSOR BSNLR ENISR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro 61,21 160,80 84,55 0,73 10,20 245,40 5,26 36,89 17,33 9,74 12,23 400,00 350,90 185,00 4,59

BANJALUKA BURZA KMNL-R-A NOVB-R-E INVP-R-A TRZN-R-A TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B ZPTP-R-A RSRS-O-D

+

Oznaka

Ponedjeljak 28/2/2011

0,00 % 135925 66.940.161,00 0,00 % 3000 16.050.000,00 -0,37 % 26946 14.380.159,00 0,10 % 3131 12.832.845,00 7,95 % 1860 2.046.000,00 -0,43 % 814 1.718.280,00 0,50 % 1180 1.187.269,00 -0,38 % 432 1.123.200,00 -0,36 % 212 1.101.650,00 0,64 % 9556 831.864,40 1,26 % 9694 799.859,43 0,22 % 8467 760.814,69 0,16 % 7679 722.961,55 -0,40 % 674 671.298,00 1,54 % 6539 525.962,48

valuta: MKD - makedonski denar 1,43 % 0,72 % -1,12 % 0,41 % -0,14 % 1,59 % 0,00 % 2,48 % -1,21 % 0,00 % 8,11 %

3740 13.373.520,00 2188 1.244.732,00 341 1.183.852,00 296 1.010.470,00 4555 879.000,00 1528 807.233,00 12359 668.923,45 97 425.658,00 108 424.930,00 6335 342.878,07 160 320.000,00OKTA

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Energoinvest Sarajevo Alkloid Telekom Slovenije Mercator Aik banka

+7,69% +2,48% +1,18% +0,66% +0,1%

+

Powered by

business.hr

Terme atež -2,63% Nova banka Banja Luka -0,97% Zavarovalnica Triglav -0,57% Imlek -0,43% Fabrika duh. Sarajevo -0,35%

Telekom Srpske Banja Luka

Petrol

Cijeloga prošlog tjedna dionica Telekoma Srpske bila je u vrhu najtrgovanijih izdanja Banjaluke burze, a u petak joj je cijena rasla 1,23 posto, na 1,65 konvertibilnih maraka. Ukupna vrijednost trgovine tom dionicom bila je 9099 KM, a cijena se tijekom dana kretala od najniže zabilježene od 1,65 KM do najviših 1,7 KM. Banjaluki indeks BIRS bio je jedini regijski koji je zabilježio tjedni rast, i to od 2,2 posto popevši se na razinu od 1029,74 boda.

Jednim od veih padova cijene istaknula se u petak dionica naftne kompanije Petrola ija je vrijednost pala 1,21 posto na 244 eura. Tijekom dana cijena je dosegnula i razinu od 240 eura, a najviša cijena po kojoj se tom dionicom u Ljubljani trgovalo bila je 247 eura. Samo su 124 dionice Petrola promijenile vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom bio malo manji od 30.500 eura. Najlikvidnija Krka bila je u minusu od 0,16 posto ostavši na razini od 61,4 eura.

+1,23 -1,21

REGIONALNI INDEKSI +0,01% BIRS +0,83% 821,73 1.029,74 Belex15 -0,41% FIRS +1,29% 760,85 1.773,74 Belexline -0,29% MBI10 +0,88% 1.425,05 2.560,05 SASX10 -0,13% MONEX20 -1,14% 1.088,54 14,216.85 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,51% Stanje petak 25. veljae 2011. 1.064,00 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +1,29% 2.673,49 +0,22% BUX +0,73% 22.962,28 +2,27% +0,55% +1,46% ATX 2.880,92 Stanje indeksa na zatvaranju u +1,56% petak 25. veljae 2011.

FTSE100 6.001,80

DAX 7.190,21

CAC40

4.077,26

MICEX 1,741.93

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,31% S&P500 -0,10% 12.068,50 1.306,10 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,55% etvrtak 24. veljae 2011. 2.737,90


investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

O

d ukupno 93 fonda, 29 ih je prošloga tjedna zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -8,13 do +1,23 posto. Najuspješniji dioniki fond prošloga tjedna bio je Erste Total East kojemu je vrijednost porasla za 0,51 posto, a slijedi ga HPB Dynamic s porastom od 0,40 posto. Najvei pad kod dionikih fondova prošloga tjedna zabilježio je NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost smanjena za 8,13 posto, a slijedi ga Platinum Global Opportunity s padom od 5,22 posto. Kod mješovitih fondova jedini s pozitivnim rezultatom je OTP uravnoteženi, koji je ostvario porast vrijednosti od 1,23 posto. Najvei pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond Ilirika JIE Balanced kojem je vrijednost smanjena za 3,51 posto, a iza njega je NFD Aureus Emerging Markets Balanced s padom od 1,84 posto. Najvei dobitnik kod obveznikih fondova je OTP euro obvezniki (+0,52 posto). Slijedi HI-conservative (+0,24 posto), a jedini fond s negativnim rezultatom u toj skupini je ZB bond (-0,05 posto). Novani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,24 posto. Promatramo li rezultate od poetka godine, najuspješniji dioniki fond je Erste Total East kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 9,04 posto. Kod mješovitih fondova vodei je OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini od 9,87 posto. Kod obveznikih odnosno novanih fondova najuspješniji su OTP euro obvezniki (+1,92 posto) i Raiffeisen Cash (+0,53 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn  kn kn kn  kn kn kn   kn kn kn kn  kn kn kn kn kn kn     

14,5961 88,5500 76,0521 50,3178 47,1579 7,3183 71,2762 64,0044 83,2341 333,2608 14,5101 90,7598 92,6344 102,9500 51,3142 13,0458 5541,4600 77,7900 95,2900 99,6023 77,7280 44,5508 49,7614 108,7887 44,9805 57,9700 35,4600 67,3000 11,0309 109,2900

0,69 0,58 0,30 0,22 0,20 0,20 0,18 0,14 0,09 0,08 0,02 -0,10 -0,11 -0,11 -0,12 -0,15 -0,16 -0,17 -0,24 -0,29 -0,29 -0,30 -0,31 -0,35 -0,37 -0,40 -0,45 -0,47 -0,47 -0,49

-0,06 16,54 6,33 4,45 11,43 8,02 8,99 10,52 -0,49 -4,05 11,06 13,97 8,97 2,22 5,85 3,91 2,27 17,74 15,78 6,13 11,08 22,92 0,85 25,33 -1,90 1,63 15,39 12,98 0,99 9,55

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

3,43 2,77 6,74 4,50 3,96 3,36 3,61 4,07 3,15 2,96 11,80 5,47 2,83 0,87 3,02 8,04 3,58 2,46 5,38 5,24 3,85 3,16 3,40 1,10 10,34 3,18 3,40 5,85 1,98 7,40

24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 23.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 23.02.2011 24.02.2011 23.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 23.02.2011 24.02.2011

DIONIKI FONDOVI Platinum Global Opportunity A1 FIMA Equity HPB Dynamic AC Rusija KD Nova Europa PBZ I-Stock Prospectus JIE Platinum Blue Chip MP-Bric HR KD Victoria PBZ Equity fond OTP meridian 20 ZB BRIC+ C-Zenit KD Prvi izbor Poba Ico Equity Raiffeisen HR dionice Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed Capital Two OTP indeksni VB High Equity VB CROBEX10 ST Global Equity Raiffeisen Emerging M. Erste Total East Raiffeisen C. Europe AC G Dynamic EM Raiffeisen World

23,96 11,19 -3,45 1,00 12,92 17,51 17,12 11,28 3,02 0,46 5,06 16,06 12,80 6,67 10,56 10,96 0,95 14,21 12,42 10,28 14,05 19,45 5,99 21,95 -6,79 5,17 13,54 11,07 1,33 13,91

13,37 1,70 -13,30 -2,03 12,71 17,93 17,19 -0,21 4,98 1,27 -7,97 5,87 4,50 N/A -9,56 10,79 -6,43 5,36 0,94 5,03 9,69 5,75 -1,90 7,67 -12,37 3,63 4,76 -0,12 3,87 14,62

-7,65 -4,30 -3,98 -14,17 -17,27 -8,86 -8,95 -10,39 -5,67 -5,99 3,21 -1,76 -2,67 N/A -19,83 3,36 -15,19 -9,72 -0,89 -0,08 -6,31 -22,48 -18,55 7,95 -7,43 -15,74 -26,26 -6,54 5,09 1,21

3,02 5,78 0,23 3,17 1,36 0,02 2,43 2,97 -1,92 -10,30 3,64 6,84 3,30 -3,42 2,46 0,38 -0,26 5,16 6,18 2,06 2,15 6,04 0,06 5,85 -3,28 -5,82 9,04 7,63 -2,10 3,97

8,449 12,001 18,752 20,291 10,255 21,529 245,179 25,583 8,417 12,764 72,275 379,477 19,925 106,594 5,949 5,692 6,082 17,127 230,128 63,721 7,210 154,001 12,895 9,224 13,317 29,124 52,960 203,331 14,648 41,360

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI C-Premium Allianz Portfolio PBZ Global fond ICF Balanced OTP uravnoteženi KD Balanced Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced Agram Trust ST Aggressive Erste Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Balanced AC G Balanced EM HPB Global HI-balanced Ilirika JIE Balanced ZB global

kn kn kn kn kn kn   kn kn  kn kn  kn   

5,6970 117,2231 110,9236 117,9943 118,2179 8,3811 110,2500 160,0600 71,6699 67,3619 126,6100 82,5302 172,5944 11,1438 102,3572 10,1777 147,1708 149,8200

0,08 0,05 0,01 -0,03 -0,07 -0,07 -0,08 -0,12 -0,15 -0,21 -0,31 -0,31 -0,32 -0,33 -0,36 -0,39 -0,75 -0,83

5,33 4,82 11,01 6,93 13,52 4,12 2,62 6,39 7,66 6,49 11,47 -1,80 2,45 1,86 5,90 3,80 0,13 5,97

6,60 7,11 12,82 2,96 9,96 4,48 3,13 5,96 5,92 5,84 8,62 1,29 -3,13 2,02 -0,19 5,40 4,74 5,70

-4,37 11,82 7,82 -10,01 3,70 2,02 N/A 4,62 -0,58 -0,32 5,78 1,75 -8,54 4,83 -3,55 3,76 1,08 7,92

-12,92 9,28 5,74 2,21 3,27 -3,40 N/A 5,69 -0,40 -7,02 0,24 -4,08 6,94 5,62 0,43 0,20 7,89 4,28

1,86 1,77 6,20 4,33 9,87 0,10 1,73 3,13 2,49 3,26 3,63 -2,75 1,09 -0,91 4,63 -0,75 -2,99 1,51

12,766 7,862 304,105 12,675 40,006 7,311 202,811 315,386 13,527 2,765 106,821 15,010 11,785 14,451 93,010 70,535 42,636 711,728

4,07 1,79 9,45 8,82 5,20 5,11 0,97 8,50 2,63 5,43 10,10 4,61 8,13 1,98 5,39 9,00 5,09 9,65

24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 23.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011

  kn     

129,3094 11,4410 163,1144 126,5572 131,1000 130,4095 159,0900 176,2800

0,15 0,08 0,05 0,04 0,02 0,01 -0,03 -0,05

2,02 0,91 0,94 1,65 0,48 0,63 -0,03 1,42

3,99 1,27 2,85 1,14 1,16 1,19 -0,83 1,62

4,54 5,23 7,91 5,23 6,42 6,21 3,68 7,25

5,07 1,51 8,03 4,46 4,38 4,51 4,93 6,69

1,92 0,62 0,72 1,63 0,60 0,65 -0,01 1,05

16,554 7,403 56,458 13,515 285,000 133,907 203,654 506,141

5,20 9,00 6,33 5,39 7,73 7,96 9,65 8,75

24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011

kn kn   kn kn kn kn kn kn kn kn  kn $ kn 

132,9320 163,4029 140,3122 126,3575 145,7400 139,1700 139,2669 135,8705 132,7644 123,0442 117,7251 11,3771 10,7316 108,9405 124,9676 102,6347 105,9100

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,51 0,61 0,41 0,55 0,84 0,69 0,68 0,62 0,66 0,72 0,79 0,64 0,71 0,61 0,35 0,25 0,51

1,10 1,23 0,93 1,14 1,77 1,52 1,34 1,48 1,46 1,27 1,63 1,36 1,51 1,41 0,67 1,04 1,23

2,53 2,19 2,31 3,36 3,56 3,39 2,64 3,08 3,21 2,55 3,27 3,24 3,30 3,31 2,03 1,52 3,55

6,27 4,74 3,25 4,34 4,82 4,37 4,56 4,38 5,39 4,09 5,05 5,49 4,17 4,90 3,87 1,66 4,11

0,29 0,38 0,25 0,34 0,53 0,35 0,44 0,33 0,38 0,48 0,47 0,40 0,42 0,35 0,27 0,08 0,30

1065,284 2160,269 143,867 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 238,113 123,593 182,905 136,420 47,149 175,352 40,864 7,691 543,656

11,91 10,59 10,59 8,59 8,00 7,73 7,42 7,15 5,39 5,18 3,31 2,41 1,73 1,79 5,87 1,58 1,42

24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011 24.02.2011

OBVEZNIKI FONDOVI OTP euro obvezniki HI-conservative Capital One HPB Obvezniki Erste Bond PBZ Bond fond ZB bond Raiffeisen Bonds

NOVANI FONDOVI PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Dollar fond Platinum Cash Erste Euro-Money


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 28/2/2011

MIROVINCI

Kraj tjedna donio rast Mirexa

Vrijednost Mirexa je u petak u odnosu na etvrtak porasla 0,02 posto, na 158,985 bodova. Tako je vrijednost Erste Plavi fonda porasla 0,06 posto, na 164,0301 bod, a Raiffeisen fonda 0,03 posto, 159,5529 bodova. Takoer je po 0,01 posto porasla vrijednost AZ fonda i fonda PBZ Croatia osiguranja na 159,68 odnosno 152,3633 boda. H.

BROJKA

158,9 bodova iznosila je u petak vrijednost Mirexa, indeksa obveznih mirovinskih fondova

LOŠ KVARTAL

DT izgubio više od pola mlrd. ¤ Telekomunikacijski div i vlasnik HT-a Deutsche Telekom u petak je objavio da je u etvrtom tromjeseju 2010. poslovao s gubitkom, koji najveim dijelom pripisuje poslovanju u istonoj i južnoj Europi te otpisima imovine. Neto gubitak u etvrtom tromjeseju 2010. iznosio je 582 milijuna eura, nasuprot neto gubitku od tri milijuna eura u istom razdoblju godine ranije, navodi

se u poslovnom izvješu kompanije. Prihodi su smanjeni 4,5 posto, na 15,48 milijardi eura. U DT-u negativan rezultat najveim dijelom pripisuju izvanrednim i jednokratnim troškovima, koji ukljuuju otpise vrijednosti u DT-ovim ograncima u Grkoj i Rumunjskoj te troškove povezane s posebnim porezom za telekomunikacijske tvrtke u Maarskoj i s okonanjem dugotrajnog sudskog spora u Poljskoj u vezi s vlasništvom nad mobilnom mrežom PTC, stoji u priopenju kompanije. N. S.

Makroekonomski rezultati uspavali Burzu TJEDNI PAD Iako su dioniki indeksi u petak zabilježili rast, njihova je vrijednost na tjednoj razini pala uz ukupan redovni tjedni promet od 16 milijun kuna Dioniki indeksi Zagrebake burze uspjeli su rastom u petak anulirati gubitke iz prethodnog dana. Crobex je rastao 0,38 posto, a Crobex 10 0,37 posto ime su potvrena predvianja analitiara koji su za Hinu kazali da e indeksi stagnirati s pozitivnim predznakom. Sve je zapravo ovisilo o službenim podacima o kretanju BDP-a u zadnjem tromjeseju prošle godine. Kada je objavljeno da je pad iznosio 0,7 posto, što je bolje od oekivanja analitiara, indeksi su poeli rasti pa se

može zakljuiti da su i ulagai bili ugodno iznenaeni.

HT opet najlikvidniji

Indeksi su, meutim, na tjednoj razini pali, pa je tako Crobex izgubio 0,28 posto, a Crobex 10 0,27 posto vrijednosti. Najlikvidnija dionica prošlog je tjedna bila ona HT-a kojom se u pet dana trgovalo u vrijednosti nešto veoj od 40 milijuna kuna. Cijena HT-a na tjednoj je razini pala 1,08 posto. Jedno od iznenaenja prošloga tjedna bio je Slavonski zatvoreni investicijski

fond ija je tjedna likvidnost iznosila 24,3 milijuna kuna, a više od 22 milijuna prometa odnosi se na promet zabilježen u etvrtak, kada je vlasnika promijenila etvrtina ukupnog broja dionica.

Borba za Staklenike

Nakon što su ulagai posljednjih tjedana posegnuli za dionicama Kaštelanskih staklenika nakon prie da su za tu tvrtku u državnim rukama zainteresirani Luka Raji i Ivica Todori, cjenovni balon te dionice prošli se tjedan poeo ispuhivati. U petak je dionica uz više od pola milijuna kuna pala nešto više od šest posto i završila na cijeni od 4300 kuna. Vlasnika je u petak promijenilo samo 159 dionica po cijenama izmeu 4131 i 4400 kuna. Dionica je, pak, na tjednoj razini pala više od sedam posto i na nju je potrošeno e-

GORDANA KOVA»EVI, predsjednica Ericsson Nikole Tesle, ija je dionica pobjednik tjedna budui da je u tom razdoblju skoila 8,99 posto uz 23,9 milijuna prometa SNIMIO HRVOJE DOMINI

tiri i pol milijuna kuna. Tjedni dobitnik svakako je dionica Ericssona Nikole Tesle, koja je uz 23,9 milijuna kuna tjednog prometa u istom razdoblju poskupjela više od osam posto. Prošli je tjedan nakon objave financijskih rezultata objavljena prilino velika dividenda zbog ega su ulagai navalili na di-

REGIJA

Ljubljanski SBI TOP izgubio 3,26 posto Protekli tjedan prošao je u znaku minusa na veini regionalnih tržišta kapitala, a obilježen je nastavkom sage o Agrokorovu preuzimanju Mercatora. Slovenski indeks SBITOP na tjednoj je razini pao 3,26 po-

sto došavši u petak na 821,73 boda. Dionica Mercatora u petak bila je druga najtrgovanija sa 85.866 eura prometa, a cijena joj je porasla 0,66 posto na 161,05 eura, nakon što je tijekom dana objavljeno pa opovrgnuto da je Mercator Agrokoru ve prodan.

Cijena dionice Telekom Slovenije nakon objave lošijih financijskih rezultata tjedan je ipak zakljuila rastom, i to od 1,18 posto na 86 eura, a s prometom od 75.419 eura ta je dionica bila trea na popisu najtrgovanijih. Dobar tjedan imala je Banjaluka burza iji je indeks

BIRS rastao 2,2 posto na 1029,74 boda. S trona najtrgovanije u petak je svrgnuta dionica Telekoma Srpske kojom se trgovalo u vrijednosti od samo 9.099 konvertibilnih maraka, no uz rast cijene od 1,23 posto. Biljana Stari

onicu Ericssona nadajui se bogatoj nagradi kada se dividenda bude dijelila. Davno se ispuhao i balon oko Ine, ali i dalje uz zadovoljavajui promet, pa je tako uz 9 milijuna tjednog prometa ta dionica završila na etvrtom mjestu po kriteriju likvidnosti uz rast cijene od 0,8 posto. A. Pa.

BROJKE

0,66 1,85 posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je sarajevski SASX 10


Ameriki trgovci veliki novac naĹĄli u - rabljenim mobitelima Slaba je trgovina rabljenom robom, ali snalaĹžljivi trgovci u Sjedinjenim Amerikim DrĹžavama dobar izvor zarade naĹĄli su u rabljenim - mobitelima. Stari mobiteli obino se godinama motaju po ladicama i iskoriste se eventualno u sluaju nuĹžde ili ako neki operater ponudi popust na DOBITNICI DANA (ZSE) Elektropromet +19,08% Transadria +12,74% ImunoloĹĄki zavod +12,00% Valamar +6,9% Dioki +6,27% 30 Raste

novi ureaj ako se donese stari. No, injenica je da su novi smartphonei poprilino skupi ureaji koji se i kao rabljeni prodaju za nekoliko stotina dolara, kao i to da neki ljudi, pogotovo stariji, ne Ĺžele komplicirane mobitele ili one s ekranom osjetljivim na dodir. Izazvalo je to svojevrsni bum

GUBITNICI DANA (ZSE) TLM -18,75% Koka -7,4% ACI -7,01% Vaba -6,32% Viadukt -4,5%

24 Nema promjene

44 Pada

INDEKSI CROX Mirex

na trĹžiĹĄtu rabljenih mobitela, pa je kompanija ReCellular lani prodala dvostruko viĹĄe mobitela nego godinu prije toga - ak 5,2 milijuna, piĹĄe Wall Street Journal. Oko 60 posto njihovih rabljenih ureaja nove vlasnike nae u SADu, a ostali se prodaju u inozemstvu. Nikolina Rivosechi

Vrijed. 1,349,63 158,95

Prom. 0,43% 0,10%

Sirova nafta 95,98 Prirodni plin 3,83 Zlato 1.402,01 Srebro 32,13 Goveda 105,00 Kava 298,65

0,38% 0,18% 0,66% 4,17% 0,00% 1,38%

BIZARNE POSLJEDICE RECESIJE

BogataĹĄi se srame ĹĄto su - bogati Nedavna recesija promijenila je mnoge financijske propise i potroĹĄake navike, ali i dovela do toga da mnogi bogataĹĄi skrivaju svoje bogatstvo, i to zato ĹĄto ga se - srame. Naravno, joĹĄ uvijek ima slavnih osoba koje se svaki dan pojavljuju nosei drugu dizajnersku torbu, ali mnogi "obini" bogataĹĄi srame se priznati da se odmaraju na luksuznim lokacijama ili troĹĄe novac na skupu robu. Wall Street Journal tako piĹĄe o investicijskom bankaru koji je rekao da za BoĹži putuje na "istok", a tek su njegova djeca, i to praktiki pod prisilom, priznala da odlaze na zajedni-

ki odmor na privatni otok blizu Balija. Drugi je bankar rekao da s obitelji odlazi na odmor "u planine", a ispalo je da idu u luksuzno ameriko zimovaliĹĄte Aspen. Osim toga, mnogi bogataĹĄi poeli su luksuzne odjevne predmete skrivati u obine smee papirnate vreice, a joĹĄ su donedavno vreice s logotipom Louisa Vuittona i Chanela praktiki bile modni dodatak. Neki su pak pribjegli tome da viĹĄe uope ne kupuju u trgovinama nego traĹže da im se odjea dostavi doma kako bi je isprobali i kupili, a sve kako BOGATAĹ I koji ne Ĺžele priznati da se ih netko ne bi vidio dok troĹĄe. odmaraju na mjestima poput Balija govore Nikolina Rivosechi da putuju na 'istok' ARHIVA BUSINESS.HR

GRAANSKI NEPOSLUH POVEZUJE IH U NEVOLJI

Grci pokretom 'Ne Ĺželim platiti' sabotiraju sve javne usluge

Graanin na stanici u Ateni prolazi pokraj aparata s kartama za metro prekrivenog plastinom vreicom AP

Mali graanski neposlusi koje je nekolicina Grka u poetku prakticirala u znak protesta protiv ekonomske krize koja je zahvatila zemlju postali su pravi pokret, a mediji su ga nazvali "Neu platiti". "lanovi" pokreta blokiraju aparate koji mjere troĹĄarinu na autocestama kako bi se vozai vozili besplatno te plastinim vreicama prekrivaju aparate s kartama za metro i vlak.

Pokretu su se pridruĹžili ak i doktori pa ne Ĺžele pacijentima naplatiti naknade za lijeenje u javnim bolnicama. Pokret je u Grkoj izazvao polemike u drĹžavi iji je nacionalni dug toliko velik da ju je prisilio da se od graana naplati kako god zna i umije - viĹĄim porezima, rezovima u plaama i mirovinama, porastom cijena javnih usluga... Pokret je najprije okupljao samo neko-

liko Grka izvan Atene, no zajedno sa spomenutim vladinim mjerama rastao je i revolt graana te se pokret proĹĄirio. Mediji sve eĹĄe izvjeĹĄtavaju o slinim incidentima. Rastuem bijesu meu graanima nisu pomogli ni brojni skandali vezani uz mito i korupciju koji vladaju drĹžavnim aparatom, o kojima Grci esto itaju u medijima posljednjih deset godina. B.hr

Hoe li cijena nafte nastaviti rasti potaknuta nemirima na sjeveru Afrike, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Obama: Gadafi treba odmah otii "Libijski elnik Moamer Gadafi izgubio je legitimitet i trebao bi odmah odstupiti s vlasti", izjavio je u subotu ameriki predsjednik Barack Obama tijekom telefonskog razgovora s njemakom kancelarkom Angelom Merkel, objavila je Bijela kua. Cowen priznao izborni poraz Irski premijer na odlasku Brian Cowen priznao je u subotu velik izborni poraz svoje stranke, Fianne Fail, na parlamentarnim izborima odrĹžanim u petak, na kojima je pobijedila stranka Fine Gael. Josipovi: Nasilnici uvrijedili Zagreb Predsjednik RH Ivo Josipovi, komentirajui subotnje izgrede prosvjednika organiziranih preko Facebooka, rekao je kako je grupa nasilnika "uvrijedila Zagreb svojim divljaĹĄtvom."

www.business.hr


Business.hr broj 836