OGLAS
ala 750 milijuna eura obveznica, lagača Bank, HSBC i UniCredit. Analitičari domaćih banaka procijenili su da bi iznos izdanja nove hrvatske euroobveznice mogao dosegnuti i milijardu eura, kazavši kako je na cijenu osim percepcije rizičnosti Hrvatske utjecao i trenutačni sentiment na međunarodnim tržištima kapitala. U nedostatku službenih priopćenja, očekujemo da bi izdanje trebalo iznositi od 750 milijuna do milijardu eura, dospijeća sedam godina te oko 300 baznih bodova iznad referentne vrijednosnice", predvidjeli su RBA analitičari.
Percepcija rizika
Kazali su kako će osim percepcije rizičnosti Hr-
vatske na cijenu novog zaduživanja putem izdanja euroobveznice utjecati i trenutačni sentiment na međunarodnim tržištima kapitala. U Splitskoj banci očekivali su veličinu izdanja od milijardu eura, i to uz kamatu od šest posto. "Nakon što je Grčka izglasala paket mjera štednje, očekujemo smanjenje rizika na sve problematične zemlje dužnice u eurozoni, a samim time i sma-
njenje zahtjeva za većim prinosom na državne obveznice", kazao je broker Splitske banke Jozo Leko. U svojim ranijim komentarima analitičari su isticali nepovoljno okruženje na europskom financijskom tržištu, a konzervativniji pristup Europske središnje banke prema inflatornim pritiscima u odnosu na američki FED navodio se kao razlog koji bi mogao rezultirati i nešto
višom cijenom zaduženja u odnosu na prošlo izdanje na američkom tržištu. S druge strane, završetak pregovora s Europskom unijom i činjenica da Hrvatska dvije godine nije izdala obveznicu na europskom tržištu ubrojeni su u pozitivne faktore.
Kunska do kraja godine
Hrvatska je obveznicu na europskom tržištu posljednji put izdala u lipnju
2009. godine, a zadnje zaduživanje odnosilo se na desetogodišnju dolarsku obveznicu vrijednu 1,5 milijardi dolara. Kuponska kamata te obveznice bila je 6,375 posto, a prinos 6,617 posto, dok je razlika u prinosu u odnosu na referentne američke državne obveznice iznosila 3,4 postotna boda. Do kraja godine očekuje se izdanje kunske obveznice. Biljana Starčić
NANCIRANJU BIROKRACIJE
ožio uvođenje europskog PDV-a Barroso je istaknuo da će idući sedmogodišnji proračun dosegnuti 1.025 milijardi eura na strani planiranih rashoda. Udjel sredstava koje bi Unija prikupila novim mjerama mogao bi doseći gotovo polovinu njezinih proračunskih prihoda, s tim da bi se udjel doprinosa zemalja članica u prihodima smanjio sa postojećih 76 posto na oko trećinu.
Komisija je predložila i uvođenje tzv. Tobinova poreza na financijske transakcije u Europi, što će vjerojatno naići na oštro negodovanje Britanije, Francuske i Njemačke, zemalja koje zagovaraju uvođenje sličnog poreza na globalnoj razini jer bi u tom slučaju ta obveza vrijedila za sve zemlje jednako. U planu Bruxellesa je i uvo-
đenje PDV-a na razini EU od 2014. godine. Novi PDV uveo bi se tako u svim zemljama EU uz fiksnu stopu po kojoj bi ga ubirale vlade članica i potom izravno prebacivale EU tijekom novog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja od 2014. do 2020. godine. EK zagovara i radikalan preustroj rabata u EU, sustava povrata novca iz proračuna svake
godine pojedinim zemljama članicama, uključujući posebno visoke rabate za vladu u Londonu koje je davnih dana Velikoj Britaniji isposlovala tadašnja premijerka Margaret Thatcher. Reforma rabata, koji su prvotno zamišljeni kao nadoknada zemljama članicama čiji se doprinos smatra prekomjernim, također će se odnositi na Njemačku, Nizo-
zemsku, Austriju i Švedsku. Velika Britanija već je kritizirala prijedloge u vezi proračuna ocijenivši ih nerealnima i prekomjernima. "Prijedlog EK je apsolutno nerealan. Proračun je prevelik, a ne ograničen, kako tvrde, te nije u skladu s teškim odlukama koje donose zemlje diljem Europe", kazao je glasnogovornik britanske vlade. H