Page 1

DANAS U PRILOGU

business plus

Legalizacija nelegalnog neće uvesti reda ❘ Ekonomski terorist od 5000 milijardi dolara ❘ Za odštete zbog tsunamija 24,5 milijardi dolara platit će japanski građani

NAMJERNI PROPUSTI? 24

Crnčević optužuje Hanfu, Hanfa najavljuje pravnu zaštitu od Crnčevića Goran Crnčević najavljuje tužbe zbog grube nepažnje i propusta, a Hanfa mu najavljuje protutužbe da bi se zaštitila od Crnčevićevih napada

petak/subota 13 i 14/5/2011

KUNA ZA KUNU 4-5 Društva za upravljanje nikako ne mogu biti na gubitku jer osim što država sudjeluje s pola novca, ona također dobiju i naknadu koja se kreće do dva posto od iznosa koji prikupe bez obzira na uspješnost posla

UmjeStO da pOtičU pOdUzetništVO...

fotoliA

broj 889 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

FGS-ovi špekuliraju nekretninama ODLAZI 130 LJUDI

Otpuštenima u Vipnetu otpremnina do 15 bruto plaća

Zaposlenici će dobiti nešto manje od svoje dvije bruto plaće po svakoj godini staža, a u vodstvu tvrtke ističu da su cijeli postupak kresanja broja radnika proveli uz suglasnost i podršku Radničkog vijeća kompanije 6


info&stav

business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomonici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Graevina i dalje usporena

Peovi na elu europskog udruĹženja

Vijee Agencije za zaťtitu trŞiťnog natjecanja na svojoj 73. sjednici donijelo je odluku kojim se korisniku potpore Željezari Split u steaju nalaŞe povrat drŞavnih potpora za restrukturiranje u iznosu od 289 milijuna kuna. Razlog su nepravlinosti u provedbi plana odrŞivosti Željezare Split.

Glavni direktor Zrane luke Zagreb (ZLZ) Toni Peovi imenovan je za predsjednika Europskog udruĹženja zranih luka do pet milijuna putnika. Peovi je imenovan na zasjedanju Regionalnog foruma zranih luka (RAF) odrĹžanom u Cagliariju na Sardiniji, a novu duĹžnost obavljat e idue etiri godine. Regionalni forum zranih luka okuplja 138 lanica koje operiraju sa 358 zranih luka s prometom do pet milijuna putnika.

SAMOZADOVOLJNI PRORAÂťUNOM

Vlada potvrdila otp duga brodogradiliĹĄt Zakonom o ureenju prava i obveza brodogradiliĹĄta u postupku restrukturiranja, koji je juer uputila u hitnu saborsku proceduru, Vlada je ozakonila svoje prijaĹĄnje odluke i ugovore o ureenju imovinsko-pravnih odnosa s brodogradiliĹĄtima kojima je u javni dug ukupno prenijela 8,15 milijardi kuna i tako prebila vrijednost nekretnina koje su postale pomorsko dobro, a bile su vlasniĹĄtvo brodogradiliĹĄta.

MINISTRICA financija Martina Dali nije decidirano odgovorila premijerki Jadranki Kosor na njezin upit hoe li drĹžavna kasa moi pokriti sve troĹĄkove restrukturiranja i privatizacije brodogradiliĹĄta

Nisu viĹĄe na teret

Takoer, predloĹženim zakonom ozakonjuje se ranija odluka o preuzimanju u javni dug 11,3 milijardi kuna izdanih drĹžavnih jamstava brodogradiliĹĄtima, a toan iznos koji e postati javni dug ovisit e o restrukturiranju i vremenu zavrĹĄetka privatizacije brodogradiliĹĄta te o ugovorima s novim vlasnicima. Novost je da se predloĹženim zakonom propisuje otpis poreznog duga brodogradiliĹĄta, koji e nastati nakon ĹĄto im su u postupku restrukturiranja i privatizacije oiste bilance jer e iskazati fiktivnu dobit na koju bi morala platiti poreze, ĹĄto im se ovim za-

konom unaprijed otpisuje. Ministrica financija Martina Dali nije decidirano odgovorila premijerki Jadranki Kosor na njezin upit hoe li drĹžavni proraun moi pokriti sve te troĹĄkove restrukturiranja i privatizacije brodogradiliĹĄta. Odgovorila je samo da je taj proces kompleksan te da e izazvati odreene troĹĄkove za drĹžavu, ali je istaknula da predloĹženim zakonom "inimo korak koji e brodogradiliĹĄta postaviti na noge", jer e novi vlasnici njima morati upravljati na trĹžiĹĄno odrĹživ nain. Prethodno je ministar gospodarstva uro Popi-

ja podsjetio da je Hrvatska, nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pristupanju s EU, trebala do 2006. godine primijeniti europska pravila o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja i na subvencije brodogradiliĹĄtima, ĹĄto se tak sada privodi kraju. Stoga je premijerka Jadranka Kosor poruila da su neprihvatljive najave sindikalnih elnika iz brodogradiliĹĄta o poduzimanja revolucionarnih mjera, jer ne bi niĹĄta promijenile, a ni brodogradiliĹĄtima ne bi donijele bolje sutra. PredloĹženim zakonom, nastavila je, Vlada pak dokazuje da sve ini kako bi

brodogradiliĹĄta opstala, ali sukladno preuzetim mjerilima i zakonitostima. Dodala je da se preuzimanjem i opraĹĄtanjem svih dugova stvaraju uvjeti da brodogradiliĹĄta s novim vlasnicima viĹĄe ne budu na teret poreznim obveznicima.

ProĹĄirene mogunosti

U raspravi o izvjeĹĄtaju o izvrĹĄenju drĹžavnog prorauna u 2010. godini premijerka Kosor nije propustila rei da i taj izvjeĹĄtaj dokazuje da se realizira Vladin program gospodarskog oporavka, odnosno da "ĹĄto god neki govorili i mislili o tome, reforme se u Hrvatskoj provode". O tome

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

2-3


BROJKA

BISER DANA

››

Oporavak je vidljiv u svakom smislu

JADRANKA KOSOR na saborskom predstavljanju prijedloga izvještaja o izvršenju prorauna za 2010.

svjedoe podaci da je proraunski deficit u prošloj godini bio manji za milijardu kuna od planiranog, a usporen je i pad gospodarstva na 1,2 posto, što je za 4,8 posto manje nego u prethodnoj godini, ilustrirala je Kosor. Uredbom o prodaji dionica i poslovnih udjela u poduzeima u državnom vlasništvu, koju je juer usvojila, Vlada je novoosnovanoj Agenciji za upravljanje državnom imovinom omoguila više naina prodaje dionica i poslovnih udjela nego što je to dosad bio sluaj. Dionice u državnom vlasništvu sada se mogu prodati inicijalnom javnom ponudom, javnom dražbom, javnim prikupljanjem ponuda, ponudom dionica na tržištu kapitala, preuzimanjem dionikih društava, istiskivanjem manjinskih dioniara i javnim pozivom za dokapitalizaciju, a poslovni udjeli mogu se prodati javnom dražbom, javnim prikupljanjem ponuda i javnim pozivom na dokapitalizaciju. Naravno, mogua je i kombinacija dvaju ili nekoliko dopuštenih naina prodaje dionica i poslovnih udjela. Zoran Daskalovi

milijuna ljudi u svijetu pogine svake godine u prometu, odnosno 3500 ljudi dnevno, upozoreno je na strunom skupu u povodu globalne kampanje za poveanje sigurnosti u cestovnom prometu "Desetljee sigurnosti cestovnog prometa"

UVODNIK

Otpremnine naše svagdašnje Dražen Tomi drazen.tomic@business.hr

A

ko ve morate dobiti otkaz, ako vas se tvrtka ve želi riješiti, najbolji je odlazak s poveom otpremninom i to je vjerojatno san mnogobrojnih zaposlenika koji su proteklih kriznih godina dobili otkaz. Upravo je to zadesilo ak 130 zaposlenika Vipneta koji su u prosjeku proveli 8,5 godina u ovom telekomu, koji je na tržištu ve više od 10 godina. Vipnet smanjuje broj zaposlenih za gotovo 12 posto, što i nije mnogo ako se iz sagledavanja izuzmu ljudske sudbine, no u drugom po veliini telekomu tvrde da su o tomu itekako vodili rauna. ZANIMLJIVO, ak su i neki ije ime nije na listama "za odstrel" kazali kako bi zapravo željeli da su na njoj. Postoji zapravo nekoliko vrlo jednostavnih razloga za to. Ako se uzme da je zaposlenik Vipneta u prosjeku proveo 8,5 godina u tom telekomu te da e dobiti 15 plaa otpremnine, ispada da e - ako mu je bruto plaa bila oko 12.000 kuna - dobiti oko 180.000 kuna bruto otpremnine. Neto iznos nije jednak umnošku neto plae, da ne bi bilo zabune, ali svakako je rije o vrlo visokom izno-

FOTOLIA

pis tima

1,3

››

Mnogi e se upitati zašto se u tele-

komu uope otpušta. Naime, barem su najjai i najvei - Vipnet i HT, koji je takoer otpuštao i ove i prethodnih godina, osim jedne krizne, još uvijek u profitabilnoj sferi poslovanja iako im se prihodi i dobit smanjuju su. Vipnet je pritom zaposlenicima omoguio da iskoriste godišnji odmor i obvezni otkazni rok, i to ne dolazei na posao, s time da se otpremnine raunaju od dana kada su urueni otkazi. I DOK IZ VIPNETA istiu kako je rije o odlinom programu zbrinjavanja i da e zaposlenici uz dogovor s Radnikim vijeem dobi-

ti mnogo više od zakonskog minimuma, jasno je da e se mnogi sada upitati zašto se to u telekomu uope dogaa. Naime, barem su najjai i najvei - Vipnet i HT, koji je takoer otpuštao i ove i prethodnih godina, osim jedne krizne, još uvijek u profitabilnoj sferi poslovanja iako im se prihodi i dobit smanjuju. Kriza je definitivno pogo-

dila sve, a telekomunikacije su uvijek imale natprosjene plae, velika kapitalna ulaganja i meusobno su otimale kadrove. Sada je, nakon ITa i ispuhivanja balona plaa i broja ljudi, definitivno došao red i na telekome. Kod drugih se to ve davno dogodilo, ali uz steajeve, štrajkove i bez otpremnina naših svagdašnjih…


tema 4-5

KUNA ZA KUNU Društva za upravljanje nikako ne mogu biti na također dobiju naknadu koja se kreće do dva posto od iznosa koji p

Umjesto da potiču po poStali špekUlant Za sada u FGS-ovima, odnosno u njihovim društvima za upravljanje, nisu spremni detaljnije govoriti o ulagačima, osim da su privukli domaće i nekolicinu inozemnih investitora, ali pretpostavlja se da bi to mogli biti samo veliki igrači, među kojima se spominju i mirovinski fondovi i neke velike kompanije u državnom vlasništvu. Stoga se postavlja pitanje zašto država ne proda udjele i bez posrednika jer fondovi rizičnog kapitala upravo tako posluju - kupi jeftino i prodaj skupo Spekulacija da nedavno osnovani fondovi za gospodarsku suradnju namjeravaju uložiti u državni ACI otvorila je pitanje prirode takvih fondova koji su vrlo ambiciozno zamišljeni kao sredstvo za podizanje hrvatskoga gospodarstva na noge. Najizravniji je bio Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji je rekao: "Sada se vidi da su to u načelu nekretninski fondovi." Damir Novotny, ekonomski analitičar, kaže da bi fondovi za gospodarsku suradnju trebali biti javni - privatni venture ili equity fondovi koji bi poticali malo ili srednje poduzetništvo, što s hrvatskim očito nije slučaj. S druge strane, Mirna Marović, predsjednica asocijacije Private Equity Venture Capital, smatra da mediji sve zlonamjernije prate događanja oko fondova i zamjera nedostatak pozitivnosti kada se piše o njima. "Prije svega, informacija o ulaganju u ACI nije provjerena i ne znam otkud medijima takvo što, očito je da se pozitivna priča želi pre-

tvoriti u negativnu", smatra Mirna Marović. Kaže da svaki fond dobije najmanje 30 projekata na razmatranje, a da će godišnje biti odobrena možda dva ili najviše tri projekta ulaganja. Naglašava da će se više o samim projektima znati do lipnja i da će javnost onda biti upoznata s njima.

Najviše 300 mil. kuna

Početkom prošle godine hrvatska je Vlada pokrenula inicijativu pod nazivom Fondovi za gospodarsku suradnju (FGS) kako bi potaknula razvoj kroz investicije. Na njezinu je inicijativu osnovano pet novih fondova koji su prikupili više od milijardu kuna, a Vlada bi modelom „kuna za kunu“ trebala osigurati još toliko. Svaki se fond može natjecati za najviše 300 milijuna proračunskih kuna. Uvjet je da ulaganja budu ograničena na Hrvatsku. Zamišljeno je da tako prikupljen kapital pomogne konkurentnim i perspektivnim tvrtkama u Hrvatskoj, a zasad je u proračunu osigurano 100 milijuna kuna za potporu fondovima.

Novotny smatra da bi FGS-ovi u skladu sa svojim proklamiranim javno-privatnim partnerstvom trebali poticati razvoj poduzetnika, a ne ulagati u državne mastodonte ili velike industrijske pogone koji ionako imaju alternativnih načina doći do novca. Mirna Marović ne misli da je cilj FGS-ova pomoć gospodarstvu. „FGS-ovi po svojoj definiciji ulažu u propulzivne i profitabilne djelatnosti, oni nisu fondovi za spas gospodarstva nego privatni fondovi koji ulažu da bi svojim ulagačima, pa tako i državi, donijeli dobit“, objašnjava Mirna Marović, dodavši da će njihova ulaganja donijeti nova radna mjesta. Novotny se ne slaže s tom konstatacijom i smatra da država treba preuzeti snažniju ulogu kada su u pitanju odluke gdje ulagati, jer sudjeluje sa 50 posto svojog novca u projektima. "Tipičan primjer takvoga fonda je njemački DEG koji je u vlasništvu njemačke razvojne banke i koji dio novca također skuplja od privatnih ulagača. On pak ulaže i kada

››

Fondovi za gospodarsku suradnju trebali bi ulagati u malo ili srednje poduzetništvo DAmir NovotNy, ekonomski stručnjak

››

Sada se vidi da su to u načelu nekretninski fondovi LjUbo jUrčić, profesor na Ekonomskom fakultetu

mu tako naloži vlada, pa je i na taj način uložio u Hrvatskoj, što je sasvim logično i prirodno kada država umnogome financira takav fond", kaže Novotny. Jurčić sumnja da su FGSovi sposobni za operacije kakve im je namijenila Vla-


a gubitku jer, osim što država sudjeluje s polovinom novca, oni prikupe bez obzira na uspješnost posla

business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

oduzetništvo, FGS-ovi ti nekretninama

››

Prije svega, informacija o ulaganju u ACI nije provjerena i ne znam otkud medijima takvo što, očito se pozitivna priča želi pretvoriti u negativnu MirNA MArović, predsjednica asocijacije Private Equity Venture Capital

da prilikom njihova predstavljanja i da su sposobni samo za financijske operacije i ulaganja u imovinu. "Oni jednostavno nemaju kapaciteta za ulaganja u proizvodne djelatnosti koje su prijeko potrebne Hrvatskoj", kaže Jurčić. Mirna Marović smatra da javnost nije dovoljno upoznata s tom vrstom fondova pa donosi zaključke naprečac. Sama ideja da ti fondovi ulože u tvrtku kakva je ACI u financijskim je krugovima dočekana na nož jer smatraju da kao tvrtka koja ima monopol na marine u Hrvatskoj može naći sredstva

za financiranje i na neke druge načine. Neki smatraju da se država na ovaj način ipak uplela u odlučivanje fondova, bez obzira na proklamiranu autonomiju iz samih FGS-ova, jer na ovaj način može uložiti prijeko potreban novac u ACI, a s druge strane zadržati vlasništvo u njemu. Međutim, kako je u pitanju tvrtka u koju se nije ulagalo već 20 godina, smatraju da bi u tom slučaju FGS-ovi gotovo sav svoj novac trebali uložiti u jednu jedinu tvrtku koja ima sasvim zastarjeli sustav upravljanja. Prema nekim procjenama, ACI-ju za ulaganje treba od 100 do 200 milijuna eura, a povrat ulaganja je, prema priznanju iz samoga ACI-ja oko 27 godina što je daleko od strategije fondova rizičnog kapitala kakvi su FGS-ovi.

Besmislena ideja

Iz Quaestusa, kao jednog od pet fondova za gospodarsku suradnju, naveli su da ne mogu komentirati ni išta reći u vezi ulaganja u ACI. "S obzirom na ugovore o povjerljivosti koje najčešće sklapamo s kompanijama u koje razmatramo ulaganja te potencijalne štete koje možemo nanijeti tim kompanijama ako ne dođe do namjeravanog ulaganja, imamo obvezu čuvanja poslovne tajne svih podataka vezanih uz pojedino ulaganje", poručuje Vjenceslav Terzić iz Quaestusa. Novotny smatra da je ulaganje FGS-ova u ACI besmislena ideja, a da država mora promijeniti način upravljanja ACI-jem. Prije svega, kaže da ga treba privatizirati i predati ga nekom partneru kao što je napravila u slučaju zagrebačke zračne luke Pleso.

Osim što su svojom ambicioznošću privukli pažnju javnosti, ideja FGS-ova intrigira i zbog toga što je Borislav Škegro, bivši ministar financija i neformalni gospodarski savjetnik premijerke Jadranke Kosor, jedan od ključnih ljudi Quaestusa koji ima i nekretninski fond koji se našao pod povećalom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga zbog različitih povreda pravila. Upravo je on mogao utjecati na premijerkinu odluku da krene u realizaciju FGS-ova. Također se naglašava da društva za upravljanje nikako ne mogu biti na gubitku jer, osim što država sudjeluje s polovinom novca, oni također dobiju naknadu koja se kreće do dva posto od iznosa koji prikupe bez obzira na uspješnost posla. Za sada u FGS-ovima, odnosno u njihovim društvima za upravljanje, nisu spremni detaljnije govoriti o ulagačima, osim da su privukli domaće i nekolicinu inozemnih investitora, ali pretpostavlja se da bi to mogli biti samo veliki igrači, među kojima se spominju i mirovinski fondovi i neke velike kompanije u državnom vlasništvu. Stoga se postavlja pitanje zašto onda država ne proda udjele i bez posrednika jer fondovi rizičnog kapitala upravo na taj način posluju - kupi jeftino i prodaj skupo. To stvara sumnju da su FGS-ovi privukli i kvaziprivatni kapital, što ne bi išlo na ruku Borislavu Škegri koji se zalaže za svekoliku privatizaciju svega u državnim rukama, ali sve govori da je baš u državi pronašao najboljeg partnera za poslovne pothvate.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr


tema 6-7

ODLAZI 130 LJUDI Drugi po veličini domaći telekom oper padom prosječne potrošnje

Otpuštenima u Vip

dO 15 brutO Zaposlenici će dobiti nešto manje od svoje dvije bruto plaće po svakoj godini staža, a u vodstvu tvrtke ističu da su čitav postupak kresanja broja radnika proveli u suglasnosti i s podrškom Radničkog vijeća kompanije Vipnet u sklopu procesa restrukturiranja otpušta 130 ljudi, koji su prosječno u Vipnetu proveli 8,5 godina, i za to će im, u sklopu paketa kompenzacijskih mjera biti isplaćeno u prosjeku 15 bruto plaća od dana objave

o otkazu, ističu u Vipnetu i dodaju kako su cijeli postupak proveli u suglasnosti i s podrškom Radničkog vijeća kompanije. To je gotovo 12 posto ukupno zaposlenih u Vipnetu, a iz drugog po veliči-

ni telekoma ističu kako su posljednjih godina povećali broj zaposlenih na godišnjoj razini i više od 11 posto zbog brzog razvoja kompanije. Usporedbe radi, HT je, prema podacima iz godišnjih financijskih izvješća, od 2002. do danas gotovo prepolovio broj zaposlenih, na sadašnjih nešto više od 6000. To zapravo znači da je iz HT-a otišao gotovo onoliko ljudi koliko ih danas radi u njemu.

brOJkA

130

zaposlenika Vipneta obuhvaćeno je projektom zbrinjavanja viška radnika

Očekivan potez

Na telekomunikacijskom se tržištu može čuti kako je riječ o očekivanom potezu Vipneta jer trenutačno stanje u gospodarstvu, krizni porez od šest posto na glasovnu i SMS komunikaciju, pad prosječne potrošMLADen PeJkOvIć, predsjednik Uprave Vipneta i glavni tehnički direktor

nje i ukupne kupovne moći jednostavno su u ovom tre trenutku bili prevelik teret za cijelo telekomunikacijsko tržište. izra Prema Vipnetovim izračunima, kada je riječ o ot otpremninama, to bi znači značilo da će zaposlenici dobiti nešto manje od svoje dvije bruto plaće po godini staža provedenoj u Vipnetu, što je jedan od najodgovornijih programa zbrinjavanja u Hrvatskoj, tvrde u drugom po veličini telekomu. Pritom u Vipnetu na napominju da su plaće u Vipnetu iznad hrvat hrvat-

skog prosjeka i djelatnici od dana primitka informacije ne moraju dolaziti na posao, odnosno mogu koristiti godišnji odmor i otkazni rok uz primanje plaća.

Potraga za stabilnošću

Temeljni cilj restrukturiranja bio je osiguravanje stabilne budućnosti i stvaranje pretpostavki za daljnji rast poslovanja, stoga i Vipnetov pristup programu zbrinjavanja znatno nadilazi zakonske okvire te uz isplatu otpremnina obuhvaća i niz drugih beneficija. Vrlo je zanimljivo da je u


rater popustio je pod recesijom, kriznim porezom i

business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

pnetu otpremnina

plaća

brOJke

12 8,5 15

posto sm dosadaš anjuje se broj za p njih više od 1100 oslenih u Vipne tu, s

godina p ro dobili otk sječno su prove li zaposle az nici u Vip netu koji su

bruto pla ć gotovo 2 a u prosjeku je v is bruto pla će po go ina otpremnina, dini staž o a u Vipn dnosno etu

13,6 posto, na 24,9 milijuna eura. Operativni prihod Vipneta (EBIT) pao je 28,2 posto, na 8,6 milijuna eura. U istom razdoblju Vipnet je smanjio i svoja kapitalna ulaganja za 44,1 posto, na 8,6 milijuna eura. Vipnetov tržišni udjel prema broju korisnika na kraju prvog kvartala 2011. bio je 41,9 posto, što je pad u odnosu na isto razdoblje 2010. od 1,8 posto, usprkos rastu broja korisnika za 1,8 posto, na 2,7 milijuna. taj proces Vipnet uključio profesionalnu agenciju za posredovanje u zapošljavanju koja na hrvatskom tržištu ima 90-postotni uspjeh u pronalasku novog zaposlenja, a zaposlenicima koji žele pokrenuti vlastiti posao kroz stručno usavršavanje pruža se puna potpora u realizaciji njihovih zamisli. Vođen humanim pristupom procesu restrukturiranja, Vipnet je maksimalnu pažnju posvetio socijalno osjetljivim kategorijama poput branitelja, invalida, trudnica, rodilja te slučajevima kod supružnika koji

zajedno rade u kompaniji. Zaposlenicima su paketom kompenzacijskih mjera omogućeni najbolji mogući uvjeti koji znatno nadilaze zakonske okvire, ali i praksa koja se do sada, u sličnim situacijama, primjenjivala u hrvatskim tvrtkama, tvrde u Vipnetu. Završetkom procesa restrukturiranja koji je bio u tijeku posljednjih mjeseci, stvoreni su preduvjeti za nastavak investicija, dugoročnu konkurentnost Vipneta i za njegov daljnji rast i razvoj poslovanja, temeljenog ponajprijena inovacija-

ma, tvrde iz Vipneta. Podaci iz burzovnih izvješća pokazuju kako Vipnet unatrag nekoliko kvartala bilježi snažan negativni utjecaj iz svog poslovnog okruženja. Nastavak recesije, slabljenje kupovne moći građana i dodatne trošarine u obliku poreza na mobilne usluge ostavili su trag na poslovanju kompanije. Podsjetimo, za prvi ovogodišnji kvartal Vipnet je objavio pad prihoda od 10 posto, na 90,3 milijuna eura, i pad dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od nešto većih

Smanjenje troškova

Iz Vipneta još jednom podsjećaju da od 1999. godine, otkako posluju na hrvatskom tržištu, bilježe kontinuirani rast broja zaposlenika po prosječnoj stopi od 11,7 posto godišnje. "S obzirom na tržišne uvjete, kompanija je pokrenula uspješan program smanjenja troškova koji je bio pokrenut sa željom da se našim korisnicima ponudi veća vrijednost za novac", objašnjavaju u Vipnetu. Povrh smanjenja troškova, u nastojanju da zadrži razinu konkurentnosti, poveća efikasnost, osigura

kontinuirano poboljšanje usluga te pridonese kvaliteti i održivosti telekomunikacija u cjelini, Vipnet je prepoznao potrebu restrukturiranja svog poslovanja koja uključuje i smanjenje ukupnog broja zaposlenika, što je realizirano programom zbrinjavanja viška radnika donesenim u suglasnosti i s podrškom Radničkog vijeća kompanije, zaključuju u drugom po veličini telekom operateru u Hrvatskoj. U svjetlu restrukturiranja svakako se ne smiju zaboraviti ni potencijalne Vipnetove akvizicije, o čemu je Business.hr već pisao, a na meti drugog po veličini telekoma našli su se Metronet, B.net, Optima Telekom, ali i H1. Kako je Telekom Austria odobrio novac za te akvizicije pitanje je trenutka kada će se neka od njih realizirati, a upućeni tvrde kako je najizglednija kupnja B.neta. Međutim, kada su akvizicije u pitanju, rijetki javno žele o tome govoriti. Na tržištu se može čuti samo kako svi sa svima razgovaraju.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr


dogaaji

PrOBleMI Za CrODUX

Zastupnici opet stopiraju Čermakov neboder

8

foto belošević/cropix

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

General Ivan Čermak opet je dobio odbijenicu

Zagreb. Neboder od 33 kata koji bi tvrtka Crodux generala Ivana Čermaka trebala graditi na Jankomiru ponovno je dobio "crveno svjetlo" od zastupnika koji su na Odboru za prostorno uređenje Gradske skupštine raspravljali o Konačnom prijedlogu urbanističkog plana uređenja (UPU) Slobodne carinske zone

Jankomir. Gradonačelnik Milan Bandić već je dva puta povlačio taj prijedlog, a po sadašnjem raspoloženju zastupnika mogao bi i treći. Nezavisna zastupnica Vera Petrinjak Šimek smatra kako je nedopustivo da je za izgradnju nebodera dovoljno da se nalazi uz Ljubljansku aveniju. Petrinjak Šimek smatra da europske zemlje traže da neboderi budu uz lakošinski prijevoz kako bi ih se moglo brže i efikasnije prometno povezati. Zastupnici su također zamjerili prevelik koeficijent izgrađenosti na Čermakovoj par-

celi te nedovoljan broj parkirnih mjesta. Odbor je zaključio kako nisu poštivana pravila izrade plana prema kojem udaljenost građevine od susjedne parcele mora biti najmanje pola njezine visine. Da im je neboder previsok prošli se put u veljači izjasnilo i Vijeće gradske četvrti Stenjevec, međutim, ovaj put njihov dopis nije stigao jer navodno nisu imali dovoljno vremena za odlučivanje. Grad je pribavio mišljenje Ministarstva graditeljstva kako je plan izrađen u skladu sa zakonom, ali nije pomoglo. N. C.

reaGIranJe

Pomažemo vam da radite bolje Hanfa ne može, niti smije, biti nedodirljiva. Kao i sve državne institucije, tako i ona može i mora biti predmet novinarskog propitivanja, pa i kritičke analize ili komentiranja. Šteta je što Hanfa u tome ne vidi poticaj da bude bolja i transparentnija u svom radu Reagirajući na tekstove kojih sam autor, "Mol Hanfi: Ne znate ni dopis poslati" i uvodnik "Antu na kurs Mađarima", Hrvatska agencija iznijela je niz objeda i kritika na moj račun kao autora. Kako stoji u dopisu Hanfe, "impliciranje pasivnosti i nedostatka neovisnosti Agencije, dovođenja u pitanje ozbiljnosti Hanfe" i otvoreno optuživanje Agencije za nekompetentnost, što se spominje u tekstu "Antu na kurs Mađarima", Agencija smatra podcjenjivačkim i tendencioznim navodima s ciljem pokušaja narušavanja ugleda Agencije. Agencija suptilno najavljuje i kako će se "s takvim klevetničkim napisima, zlobnim interpretacijama i uvredama izrečenim na račun Agencije" baviti u posebnom postupku. Kada se već pozivate na Zakon o medijima i dajete procjene o tome kako je moj komentar zloban i uvredljiv te usmjeren isključivo na stvaranje negativne slike o Hanfi i njezinim aktivnostima, trebali ste se prije pisanja svojeg reagiranja pozabaviti malo i duhom tog zakona,

Hanfa, adresa s koje se, barem tako kaže zakon, nadziru izdavatelji na tržištu kapitala foto matić/cropix

koji je jasno opisan u prvom i drugom stavku trećeg članka tog zakona. Ti članci govore o tome kako se zakonom jamči sloboda izražavanja i sloboda medija. U stavku drugom, prvoj alineji, stoji kako sloboda medija obuhvaća osobito slobodu izražavanja mišljenja. U uvodniku pod nazivom "Antu na kurs Mađarima" ja činim upravo to. Uvjeravam Vas, u mojem pisanju nema nikakve zlobe. Slobodno izražavam svoje mišljenje, u ovom slučaju o

radu Hanfe, koja s jedne strane troši vrijeme na ponovljene upite Molu u navodnoj tajnoj kupnji dionica Ine preko misterioznih posrednika, ali ne vidi ništa problematično kada joj pod nosom hrvatski obvezni mirovinski fondovi kupuju dionice Ine na Zagrebačkoj burzi nakon objave Molove privatne ponude, i to po cijenama više od tisuću kuna iznad onih po kojima su do objave Molove ponude bili spremni kupovati dionice Ine. Je li Hanfa provela nadzor nad obveznim

mirovinskim fondovima, koji ulažu novac obveznika mirovinskog osiguranja, odnosno svih zaposlenih, da bi utvrdila na temelju kojih su odluka i opravdanja investicijskih odbora tih fondova odlučili našom mirovinskom štednjom raspolagati tako široke ruke prema drugim tadašnjim vlasnicima dionica Ine? Bila je dovoljna ocjena g. Samodola za medije da u tome nema ništa problematično, ali odluke Agencije nije bilo. A Hanfa, otjelovljena u liku svojeg predsjednika Uprave Ante Samodola, zaista daje više nego dovoljno materijala za propitivanje ozbiljnosti, kompetentnosti, pasivnosti i nadležnosti. Zbog ograničenosti novinskog prostora, dopustite da Vas podsjetim samo na izlaganje g. Samodola u Saboru 29. rujna prošle godine. Tada je, suočen s kritikama o neaktivnosti Agencije u slučaju Spice, nezakonitom pokušaju preuzimanja Podravke od strane njezinih u međuvremenu više puta pohapšenih menadžera, g. Samodol rekao doslovno kako "Podravka i Fima grupa nisu subjekt nadzora Hanfe", već je Hanfa krajem 2007. godine zbog zahtjeva Državnog odvjetništva provela analizu stjecanja 10,64 posto udjela u Podravki od strane Fime Ami, off shore tvrtke vlasnika Fima grupe Milana Horvata. Podsjećam Vas, članak 15. stavak 2. Zakona o Hanfi, koji govori o djelokrugu i nadležnosti Hanfe, jasno kaže da će Hanfa obavljati nadzor nad

poslovanjem "burzi i uređenih javnih tržišta, ovlaštenih društava i izdavatelja vrijednosnih papira". Ako Podravka i Fima grupa nisu subjekt nadzora Hanfe, temeljem koje ovlasti je Hanfa na zahtjev DORH-a provodila analizu stjecanja udjela Fime Ami u Podravki? Nadalje, ako subjekt nadzora Hanfe, unatoč Zakonu o Hanfi, nije Podravka, kako je pred saborskim zastupnicima ustvrdio g. Samodol, po kojem je kriteriju subjekt nadzora bilo koje drugo dioničko društvo s dionicama izlistanim na Zagrebačkoj burzi? Mislim da navedeno dovoljno govori u prilog o potrebi rasprave o kompetenciji Agencije. Hanfa ne može, niti smije, biti nedodirljiva. Kao i sve državne institucije, tako i ona može i mora biti predmet novinarskog propitivanja, pa i kritičke analize ili komentiranja. Šteta je što Hanfa u tome ne vidi poticaj da bude bolja i transparentnija u svom radu. Nego odmah prijeti "posebnim postupkom". Što to želi g. Samodol? Da zašutimo? Da ukinemo svako novinarsko kritičko propitivanje? Griješite, g. Samodol. Mi smo vam zapravo vrlo korisni. Želimo vam pomoći da radite bolje. Kao i dosad, Business.hr je otvoren za suradnju sa svim javnim ustanovama, tako i Hanfom. S poštovanjem, Josip Jagić, pomoćnik glavnog urednika


OGLAS


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

PROJEKT

Hrvatska zemlja maslinova ulja Zagreb. Projektom "Hrvatska zemlja maslinova ulja" želi se promovirati Hrvatska kao zemlja izvrsnog maslinova ulja, poučiti stanovništvo o njegovim ljekovitim svojstvima te povećati potrošnju i prodaju tih ulja na domaćem i stranom tržištu, kazala je direktorica projekta Nelija Rudolfi iz tvrtke Manufaktura na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Cilj je projekta povećati potrošnju maslinova ulja u Hrvatskoj, koja je samo oko dvije litre po stanovniku, a u nekim sredozemnim zemljama iznosi i do 20 litara. Projekt počinje idući tjedan u Splitu, gdje će se od 17. do 22. svibnja održati Tjedan maslinova ulja tijekom kojeg će se predstaviti najbolja ulja. Nakon toga projekt će se provoditi po cijeloj obali pod nazivom "Ljeto s maslinovim uljem". Prvi put neki projekt vezan uz maslinarstvo obuhvaća više događanja u čak 16 hrvatskih gradova i povezuje hrvatske re-

gije. Prvi inozemni nastup hrvatskih uljara u sklopu projekta predviđen je za rujan kad se održavaju Dani hrvatskih maslinovih ulja u Beogradu. Vinko Milat iz Ministarstva poljoprivrede kazao je kako se u Hrvatskoj proizvede oko pet milijuna litara maslinova ulja na godinu, uvozi se oko 1,5 milijuna litara, a izvoz je znatno manji. Hrvatska su ulja kvalitetna, no cjenovno nisu konkurentna, što je uzrok velikog uvoza. "Stoga je nužno razvijati domaće brendove i stvarati kvalitetan izvozni proizvod", smatra Milat. H

vINKO MILAT, Ministarstvo poljoprivrede snimio saša ćetković

'Dobri smo, izgubili smo samo 16 mil. kn' NA HRT-u 3458 LJUDI Izdaci za osoblje srezani su za 100 milijuna kuna, troškovi vanjske suradnje manji su 20 milijuna, a na putovanjima i dnevnicama uštedjelo se 5 milijuna

ni poslovni rezultati domaće javne televizije. Istaknuto je kako se pozitivni trendovi nastavljaju pa je u prvom kvartalu ove godine ostvareno 26 milijuna kuna dobiti.

Kamate i 12 posto

JOSIP POPOvAc, glavni ravnatelj HRT-a, kazao je da ukupni pozitivni pomaci u poslovanju u odnosu na 2009. godinu iznose čak 180 milijuna kuna snimio saša ćetković

"Iako smo 2009. godinu završili sa 105 milijuna kuna gubitka, lani smo gubitak smanjili na samo 16 milijuna kuna. Treba znati da se od 1. siječnja 2010. HRT našao u znatno lošijem financijskom položaju zbog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Nabava svih proizvoda poskupjela je 18 posto u odnosu na ostale poslovne subjekte na trži-

štu. To znači, primjerice, da ono što smo prije plaćali 100, sada plaćamo 118, a na godišnjoj razini to iznosi dodatnih 90 milijuna kuna. Dakle, ukupni pozitivni pomaci u poslovanju u odnosu na 2009. iznose čak 180 milijuna kuna", pohvalio se jučer privremeni glavni ravnatelj HRT-a Josip Popovac na brifingu za medije, na kojem su predstavlje-

Šefica financija HTV-a Gordana Grandov istaknula je kako su ti rezultati postignuti zahvaljujući sustavnoj kontroli troškova. Tako su troškovi osoblja smanjeni 100 milijuna kuna zahvaljujući odlasku 225 osoba u poticajnu mirovinu, kao i neisplatom regresa za prošlu godinu. Troškovi vanjske suradnje smanjeni su 20 milijuna kuna, troškovi službenih putovanja i dnevnica pet milijuna kuna, a reprogramirani su i postojeći krediti banaka koji su sada od 4,9 do najviše sedam posto, a prije su plaćane kamate čak i do 12 posto. Popovac je istaknuo kako je takvim rezultatima znatno pomogla i suradnja sa sindikatima, ali i kako se idućih nekoliko godina treba riješiti višak zaposlenika, pri čemu

će se, kako je istaknuo, voditi računa i o prirodnom odljevu. Spomenuta je brojka od 389 djelatnika u iduće tri godine. Prvi čovjek HRT-a priznao je kako je u prošlosti, za prijašnjih uprava, bilo pogrešaka i kako će se ubuduće nastojati ne slati kvalitetne djelatnike u prijevremenu mirovinu. HRT trenutačno ima 3428 zaposlenika, ali očekuje se kako će pokretanjem dvaju novih programa do kraja godine njihova produktivnost biti znatno povećana.

Nužno restrukturiranje

Rečeno je i da se nakon pozitivnog Vladina mišljenja o novom statutu HRT-a, a u skladu s novim zakonom, već idući tjedan očekuje natje-

čaj za predsjednika uprave te kuće, a poslije i za njezine članove. Popovac je, potvrdivši svoju kandidaturu za to mjesto, kazao kako će novoj upravi, kakva god bila, posao biti olakšan, no kako restrukturiranje i tehnološka modernizacija ostaju nužnost. Restrukturiranje bi se, prema njegovoj ocjeni, provelo u trogodišnjem razdoblju, a samo bi sebe isplatilo u roku od tri godine. Ukupni benefiti na godišnjoj razini iznosili bi 70 milijuna kuna. Zajedno s tehnološkom modernizacijom procjenjuje se da bi restrukturiranje HRTa stajalo 200-tinjak milijuna kuna. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

NAGODBA S POREZNOM

PDV tek od 2010. godine Osim na dobre vijesti, čelnici HRT-a jučer su upozorili na one loše. Naime, iz prethodnih razdoblja postoje visoke potencijalne porezne obveze za razdoblje od 2002. do 2008. godine. Znatan je problem izvršno rješenje za PDV iz 2002. u iznosu od 50 milijuna kuna, ali još više prvostupanjsko porezno rješenje za razdoblje od 2006. do 2008. godine u iznosu od 422 milijuna kuna. Taj posljednji iznos na HRT-u namjeravaju sudski osporavati na drugostupanjskoj instanci, što temelje na činjenici da se većina tog iznosa odnosi na PDV čija obveza plaćanja nije bila zakonski eksplicitno navedena prije početka 2010. godine. No, kazao je Popovac, nema dvojbe da će dio tog iznosa HRT morati platiti pa se nadaju dogovoru s Poreznom upravom o načinu plaćanja.


BROjKA

16,9 posto iznosio je nominalni rast trgovine na malo u ožujku u Hrvatskoj u odnosu na veljaču

CROATiA AiRliNES

Nova linija Zadar-München Zadar. Croatia Airlines otvorio je jučer izravnu liniju ZadarMünchen na kojoj će zrakoplovi hrvatske aviokompanije letjeti dvaput tjedno do kraja rujna. Direktor prodaje Croatia Airlinesa Tonko Rilović najavio je da će kompanija u sezoni 2012./2013. pojačati neke linije tijekom cijele godine, što znači i zimi. Izvijestio je da 20. svibnja starta i sezonska linija Zadar-Zürich. H

DO 12.000 KUNA

Zagreb subvencionira obnovljive izvore energije Nepovratna sredstva dodjeljivat će se nakon javnog natječaja, i to putem vrijednosnog kupona koji će korisnici predati prodavatelju opreme i usluge ugradnje sustava kako bi im se račun umanjio za 40 posto Vlasnici stanova i kuća te mali i srednji poduzetnici s područja Grada Zagreba koji u svoje objekte žele ugraditi sustave obnovljivih izvora energije (OIE) moći će iz gradskog proračuna dobiti nepovratnu subvenciju do 40 posto vrijednosti investicije, odnosno maksimalno 12 tisuća kuna. Prijedlog odluke o uvjetima, kriterijima i postupku subvencioniranja troškova nabave i ugradnje sustava obnovljivih izvora energije u proceduru Gradske skupštine uputio je gradonačelnik Milan Bandić, a zastupnici će o tome raspravljati na sjednici 17. svibnja. Pod sustavima obnovljivih izvora energije smatraju se solarni kolektorski sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode, fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije, sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode na pelete i sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode na peći s pirolitičkim procesom izgaranja. Nepovratna sredstva dodjeljivat će se nakon provedenoga javnog natječaja, ali

MilAN BANDić uputio je prijedlog, a Skupština će o njemu raspravljati 17. svibnja snimio saša ćetković

korisnici ih neće dobiti na račun, nego će im biti uručen vrijednosni kupon koji će predati prodavatelju opreme i usluge ugradnje sustava kako bi im se račun umanjio za 40 posto. Na radnim tijelima koja su do sada raspravljala o odluci nije bilo većih primjedbi osim amandmana prema kojem bi se u povjerenstvo Grada koje će odlučivati o dodjeli subvencija uključio i predstavnik Odbora za zaštitu okoliša. Skupština je u travnju prošle godine prihvatila i Akcijski plan energetski održivog razvitka (SEAP) čime je Grad Zagreb, kažu u gradskoj upravi, postao prvi grad u široj regiji koji je potvrdio strateško opredjeljenje i primarne ciljeve u provedbi održivoga energetskog razvitka i zaštite okoliša. N. C.

OGLAS


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

IT SIGURNOST

Hrvatsko tržište vrijedno 13 mil. dolara

Zagreb. Tržište softvera za sigurnost informacijsko-telekomunikacijskih (IT) sustava lani je u Hrvatskoj dosegnulo ukupnu vrijednost od 13 milijuna dolara, što je 8,9 posto više u odnosu na godinu prije, rečeno je na konferenciji za novinare u sklopu konferencije Security and Datacenters Transformation Roadshow u organizaciji

analitičke kuće IDC. Pritom su aplikacije Secure content and threat management zadržale visok udio od 75,6 posto sveukupnog tržišta sigurnosnog softvera. Pala je vrijednost izdataka za softver za pohranu. U 2010. iznosila je 5,8 milijuna dolara, što je 5,8 posto manje u odnosu na 2009. godinu. Prema najnovijim podacima IDC-a, vrijednost isporuka eksternog prostora za pohranu podataka na hrvatskom tržištu premašila je 26 milijuna dolara, što je rast od 41 posto u odnosu na 2009. godinu. H

PUT NA KOSOVO

Hrvatski obrtnici na sajmu u Prištini Zagreb. Hrvatska obrtnička komora (HOK) prvi put organizira zajednički nastup deset hrvatskih obrtnika na 10. međunarodnom sajmu EXPOKOS u Prištini 2011., koji će se održati od 18. do 21. svibnja na Prištinskom sajmu. Sudjelovanjem na sajmu predstavit će se hrvatsko obrtništvo, obrtnički proizvodi i usluge

na jednom od najvažnijih novih tržišta, u Republici Kosovu, kako bi se hrvatskim obrtnicima otvorile poslovne mogućnosti, a kosovskim obrtnicima i gospodarstvenicima pružila prilika za poslovnu suradnju s hrvatskima, priopćeno je iz HOK-a. Deseti međunarodni sajam EXPOKOS 2011. sastoji se od četiriju povezanih izložaba, a po najavama organizatora, ove se godine na sajmu očekuje više od 400 izlagača iz 20-ak država te više od 40.000 uglavnom stručnih posjetitelja. H

Konzultacije vrijedne Na nelegal 2,78 milijuna eura softveru go za 200 poduzetnika PROJEKT SMEPASS

Projekt prati nacionalna kampanja "Naučite biti uspješni" koja uključuje brojne seminare u regionalnim središtima, na kojima će poduzetnici biti pozivani prijaviti se za besplatne usluge poslovnog savjetovanja Mali i srednji poduzetnici boje se da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju na globaliziranom tržištu neće biti uspješni, no iskustva novih članica pokazuju da su prednosti veće od rizika te da su se konkurentnost i tržišno natjecanje povećali, a izravne strane investicije pridonijele gospodarskom razvoju. "Međutim, poduzetnici se moraju prilagoditi i jačati poduzetničke sposobnosti, a u tome trebaju potporu", istaknuo je Dimitrios Kalogeras, šef Odjela za financije i ugovore delegacije EU u Hrvatskoj na jučerašnjem svečanom otvorenju projekta "SMEPASS - Promocija i pružanje savjetodavnih usluga malom i srednjem poduzetništvu", koji sufinanciraju EU operativnim programom za regionalnu konkurentnost IPA IIIc i Hrvatska državnim proračunom.

malo većim od 2,78 milijuna eura, a njegov je osnovni korisnik Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva uz partnere Hrvatsku agenciju za malo poduzetništvo, Agenciju za regionalni razvoj, Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatsku obrtničku komoru. Krajnji su korisnici mali i srednji poduzetnici. "Provedba je počela tijekom prosinca 2010. godine, a trajat će 18 mjeseci", objasnila je Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva.

Veća konkurentnost

"Konzultantskim uslugama s naglaskom na područja osiguranja kvalitete, marketinga i razvoja proizvoda koristit će se 200 malih i srednjih poduzetnika, a očekujemo da

će interes biti i veći. Krajnji je cilj povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i poboljšanje poduzetničke klime kako bi poduzetnici mogli uspješno nastupiti na tržištu EU", naglasila je Kraljić. Navela je da je za provedbu operativnog programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva u 2011. osigurano 407, 9 milijuna kuna, pri čemu je više od 40 milijuna kuna participacija u tom projektu i nekim sličnim. Projekt prati nacionalna kampanja "Naučite biti uspješni" koja uključuje brojne seminare u regionalnim središtima, na kojima će poduzetnici biti pozivani prijaviti se za besplatne usluge poslovnog savjetovanja putem projekta SMEPASS. Irena Habjanec

Projekt od 18 mjeseci

Projekt SMEPASS raspolaže ukupnim proračunom

DIMITRIOS KALOGERAS, šef Odjela za financije i ugovore delegacije EU u Hrvatskoj snimio hrvoje dominić

izgubi 390 STOPA PIRATSTVA I DALJE VELIKA Državni inspektorat pročešljao je lani 145 tvrtki, obavio 8000 nadzora te pregledao 30.000 računala i utvrdio da ih je 511, kao i 911 računalnih programa, korišteno bez odobrenja, odnosno ilegalno Najnovija IDC-ova studija o stopi softverskog piratstva pokazuje da ona i dalje iznosi 54 posto te da se zbog toga godišnje izgubi gotovo 390 milijuna kuna, istaknuo je Andrej Matijević, glasnogovornik udruženja Business Software Alliancea. Prema podacima MUP-a koje je iznio Krešimir Sikavica, načelnik odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije računalne prijevare, u Hrvatskoj je prošle godine računalni kriminalitet porastao čak 196,1 posto u odnosu na 2009. godinu. Udjel kompjutorskog kriminala i intelektualnog vlasništva u

ukupnom kriminalu iznosi 23,3 posto, a broj kaznenih djela u ICT sektoru lani je iznosio 1453, dok ih je 2009. bilo 813.

Kazne do 50.000 kuna

Otkrivanjem nelegalnog softvera intenzivno se bavi Državni inspektorat, a zamjenica glavnog državnog inspektora Božena Vrbanić istaknula je kako je 145 gospodarskih inspektora u 2010. godini obavilo 8000 nadzora i pregledalo 30.000 računala, dok je u 2009. bilo 3156 nadzora. Državni inspektorat utvrdio je da je njih 511 te 911 računalnih


KONFERENCIJA

Predstavljen MIPRO 2011. Zagreb. Na skupu MIPRO 2011. koji će se održati u Opatiji od 23. do 27. svibnja, i to 34. put po redu, sudjelovat će više od tisuću sudionika iz 43 zemlje koji djeluju u državnoj administraciji, gospodarstvu, obrazovanju, znanstvenim, istraživačkim i razvojnim ustanovama. Brojnim aktualnim temama o ICT-u obilježit će ovaj najveći nekomercijalni tehnološki skup

OGLAS

u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Na deset istodobnih tehnoloških konferencija brojni autori predstavit će 380 radova od koji će neki biti uvršteni u baze IEEE Xplore i SCOPUS, a neki objavljeni u međunarodnim časopisima Journal of Green Engineering i Acta Chemica Croatica. Na ovogodišnjem MIPRO-u održat će se tri seminara kontinuiranog obrazovanja za stručnjake iz velikih sustava te 6 okruglih stolova namijenjenih stručnjacima iz sektora komunikacija, industrije, prometa i administracije. D. T.

snimio dražen tomić

lnom godišnje se 0 mil. kuna BOžENA VRBANIć, zamjenica glavnoga državnog inspektora, kaže da je naplaćeno 800.000 kuna mandatnih kazni

programa korišteno bez odobrenja autora, odnosno ilegalno. Za to je naplaćeno 800.000 kuna mandatnih kazni na licu mjesta, a pokrenuta su i 364 sudska spora. Na upit novinara Božena Vrbanić je kazala da kazne za nelicencirani softver za pravne osobe iznose od 5000 do 50.000 kuna, za odgovorne osobe od 2000 do 10.000 kuna, a za fizičke osobe 4000 kuna. Uz to, slijedi oduzimanje nelegalne opreme.

Stižu novi problemi

Glasnogovornik BSA ističe

kako smanjenje stope piratstva izravno utječe na hrvatsko gospodarstvo i trebalo bi biti jedan od strateških ciljeva hrvatske gospodarske politike. "Stopa piratstva odražava razvojni potencijal hrvatskog društva, koji je znatno niži u odnosu na zemlje članice Europske unije. Hrvatska je u završnoj fazi pregovora s EU, a stanje u hrvatskom gospodarstvu je daleko od zadovoljavajućeg. Ako u Uniju uđemo s nerazvijenim gospodarstvom, uz stare čekaju nas i novi problemi", objašnjava Matijević.

Dražen Tomić


14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

ZABRINUTI SINDIKATI

'Kuća gori, a vlasti je pituravaju'

Zagreb. Hrvatska udruga sindikata (HUS) upozorila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare na nastavak zabrinjavajućeg pada gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj i nemušte pokušaje vlasti da taj pad zaustavi. "Dok nam kuća gori, vlasti je 'pituravaju'", poslužio se

BROjKA

18,3

izrekom predsjednik HUSa Ozren Matijašević kako bi opisao Vladinu politiku zbog koje realni sektor i dalje propada i gubi radna mjesta, a broj zaposlenih raste samo u javnom sektoru, pogotovo u državnoj administraciji. U proteklih su godinu dana u građevinarstvu izgubljena 9174 radna mjesta, dok je istodobno u javnoj upravi zaposleno 1867 ljudi unatoč Vladinim obećanjima da će njihov broj biti smanjen politikom "dva za jedan", istaknuo je Matijašević. H

snimio hrvoje dominić

dogaaji

posto više putnika prošlo je hrvatskim zračnim lukama u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine

OZReN MATIjAševIć, predsjednik HUS-a

Kad uđemo u EU, više nas neće udarati dampinške cijene Agencija broji 450 zaposlenika i kroz upravo završen projekt pripremila se za administraciju mjera ZOT-a u sektorima šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda izvan sustava kvota, govedine i teletine, voća i povrća, vina, kao i sustav izvoznih naknada za prerađene i složene proizvode.

vrijednost 230.000 €

foto čović/cropix

PRIPReMA ADMINISTRACIje Trenutačno je Hrvatska na udaru jeftinijih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU zahvaljujući europskim izvoznim subvencijama zbog kojih europski proizvođač može držati nižu cijenu i biti konkurentniji

SAšA BUKOvAC, pomoćnik ravnateljice Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kaže da se mjerama ZOT-a neće napraviti neki veliki skok, ali se tržište može urediti osnivanjem proizvođačkih organizacija

U Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zaključen je twinning light projekt čiji je cilj bila priprema za sudjelovanje u zajedničkoj organizaciji poljoprivrednog tržišta EU (tzv. ZOT). Hrvatska je krajem trav-

nja u Bruxellesu zaključila 11. poglavlje koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvitak, a jedan od glavnih uvjeta prilagodbe u tom segmentu bilo je osnivanje agencije preko koje će se isplaćivati nacionalni poticaji i novac iz EU fondova.

Twinning projekt koštao je 230.000 eura, trajao je šest mjeseci, a Hrvatskoj su svojim iskustvom i primjerima iz prakse pomagale institucije iz Francuske, Poljske, Njemačke i Mađarske. Trenutačno je Hrvatska na udaru jeftinijih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU zahvaljujući europskim izvoznim subvencijama zbog kojih europski proizvođač može držati nižu cijenu i biti konkurentniji. Takva će se situacija promijeniti ulaskom Hrvatske na zajedničko poljoprivredno tržište Unije. "Iz naše perspektive, to su dampinške cijene. Ali kad uđemo u EU, roba drugih članica k nama više neće moći dolaziti subvencionirana. Hrvatska se pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji obvezala da neće primjenjivati izvozne naknade,

to je bio uvjet pristupanju WTO-u. Europska unija i sve starije članice WTO-a imaju tu mogućnost, pa će i Hrvatska ulaskom u EU uživati pogodnost da subvencionira robu prilikom izvoza, ali na treća tržišta, izvan EU", objašnjava Saša Bukovac, pomoćnik ravnateljice Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Primjerice, Hrvatska je jedan od većih izvoznika šećera u EU. Ulaskom naše zemlje u EU moći će se dobiti subvencije za sav šećer izvezen u treće zemlje, što bi moglo dodatno poboljšati proizvodnju u tom sektoru.

Bolji pristup tržištu

S druge strane, Hrvatska je veliki uvoznik voća i povrća upravo iz EU. Mjerama ZOT-a neće se napraviti neki veliki skok, kaže Bukovac, ali se tržište može urediti osnivanjem proizvođačkih organizacija. "Kroz njih će proizvođači imati bolji pristup tržištu i ostvarivati bolje cijene. To nisu klasične zadruge, uz koje se u Hrvatskoj još uvijek vežu negativne konotacije, ali je princip dosta sličan i to je ustaljena praksa u EU", zaključuje naš sugovornik. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr


business plus Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

Hrvati ove godine podižu potrošnju piva, a novost je i diversifikacija zbog koje je posao krenuo malim i mikropivovarama; nije to hrvatski izum jer sličan je trend u svijetu, pa su mali pivari u SAD-u povećali proizvodnju za 11 posto

fotolia

TRENDOVI

Mali pivari


> manji, ali poželjniji > društvena polemika > cijena lova > na udaru prirode

16-17 business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

Potrošnja piva porasla je prema podacima Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani za 3,2 posto. Zadrži li se pozitivan trend do kraja godine, što ovisi i o vremenskim prilikama te uspješnosti turističke sezone, ova bi godina mogla donijeti preokret na tržištu piva koje posljednje dvije godine bilježi pad, lani 5,8 posto, a godinu prije 6,5 posto. Teško je reći, međutim, koliko će povećano žeđanje Hrvata kada je pivo u pitanju pomoći malim pivarima poput proizvođača Vukovarskog piva koji se suočava s velikim poteškoćama u plasmanu svojih proizvoda u kafiće i trgovine. Vukovarsko pivo u proizvodnju je krenulo prije tek nešto više od dvije godine, a veliko priznanje za kvalitetu i okus pivo je dobilo lani kada ga je Društvo prijatelja piva proglasilo najboljim pivom u Hrvatskoj. "Ta nam nagrada mnogo znači jer je u proizvodnju piva uložen velik trud. Uz dobru reklamu koja je

došla s nagradom prodaja se digla, no sadašnja proizvodnja još uvijek je daleko ispod kapaciteta pivovare", pojašnjava Nenad Blažev, vlasnik trgovačko-proizvodnog obrta Dobra, koji osim vukovarskog piva proizvodi Soda-vodu. Godišnje prodaju oko 30 tisuća litara piva, dok puni kapacitet pivovare u Vukovaru iznosi tri tisuće litara dnevno.

Ugovori s velikima

"Problem je u tome što nailazimo na zid jer mnogi restorani i kafići imaju ugovore s velikim proizvođačima zbog kojih onda ne mogu uzeti naše pivo", ispričao je Blažev, dodajući kako najveći dio piva plasiraju u ugostiteljske objekte, a tek nešto manje u trgovine, dijelom i zbog toga što je njihovo pivo bez dodatka konzervansa pa mora stajati u hladnjaku. Trgovački su im centri, kaže, izvan domašaja jer im je ulazak na njihove police preskup. Najviše piva prodaju u Zagrebu, otvaraju polako i osječko tržište, a lokalno prodaju tek manje količine piva, kaže Blažev. Želja

mali majstori Što to Vukovarsko pivo, jedno od najmlađih piva na domaćem tržištu koje je Društvo prijatelja piva proglasilo najboljim pivom u Hrvatskoj u 2010. godini, čini posebnim, pojašnjava Nenad Blažev, vlasnik obrta koji ga proizvodi i koji je mnogo vremena i uz pomoć stručnjaka iz Mađarske potrošio radeći na recepturi za svoj proizvod. "Posebno je jer se ne proizvodi u velikim količinama i što se radi po bavarskom zakonu o čistoći piva prema kojem ne smije sadržavati

ništa osim vode, ječma, hmelja i kvasca", pojašnjava Blažev, dodajući kako su sve sirovine koje koriste u proizvodnji piva domaće, izuzev sirovog kvasca koji uvozi iz Mađarske jer ga ne može nabaviti u Hrvatskoj. "Hmelj je domaći i nabavljamo ga s velike farme u okolici Križevaca, isto tako i ječam, a voda je iz poznatih arteških bunara", otkriva Blažev, ističući kako se u svrhu produženja vijeka trajanja proizvoda koristi samo filtracija, pivo nije pasterizirano i ne sadrži konzervans.

fotolia

Visoka kvaliteta, ali kratak rok trajanja


mu je, dodaje, otvoriti svoju pivnicu u Zagrebu, gdje bi osim vlastitog piva prodavali i druge vrste domaćih piva, osobito malih proizvođača kojih je u ovom trenutku, kaže, premalo. "U tom se smislu ne bojimo konkurencije, ja bih volio da je još barem pedeset malih proizvođača. Mislim da bismo tada imali više utjecaja i mogli bismo pridonijeti stvaranju kulture pijenja piva, koje smatram da nedostaje", rekao OGLAS

je Blažev, ističući kako bi u svojoj pivnici mogli ponuditi i nefiltrirano pivo, još ukusnije od ovog koje sada proizvode, ali i još kraćeg vijeka trajanja. Među pivoljupcima hvaljeno je i Velebitsko pivo koje proizvodi Pivovara Ličanka, a uz još pokoju malu i nekoliko srednje velikih pivovara, popis je zaključen. Ukupna potrošnja piva lani je pala i u SAD-u, za 1,5 posto, dok je istodobno, prema podacima koje

navodi The Economist, potrošnja specijalnih piva proizvedenih u malim neovisnim pivovarama porasla za 11 posto.

Rastu i glavni igrači

Neki od najvećih proizvođača piva, u koje se ubrajaju i Karlovačka pivovara i Carlsberg Croatia, uspjeli su čak i u vrijeme krize i pada tržišta piva povećati tržišni udjel. Karlovačka je pivovara u 2010. imala 26,1 posto udjela na tržištu, što

je, kako su odgovorili iz te pivovare, blagi porast u odnosu na 2009. kada je udjel iznosio 25,8 posto. Carlsberg Croatia je u prva tri mjeseca na hrvatskom tržištu piva povećao udjel na 17,59 posto, sa 17,48 posto lani, priopćili su iz te tvrtke. Proizvođači piva imaju razloga s optimizmom gledati i na predstojeće mjesece budući da brojke kojima raspolaže Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja pri HGK pokazuju

da se potrošnja piva, podatak koji uključuje i proizvodnju i uvoz, povećava. "Očekujem da će se ovaj trend nastaviti do kraja godine, no tu će imati ključnu ulogu dva faktora, a to su vrijeme i turistička sezona", ocijenio je Pero Ivanković, predsjednik Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja, podsjetivši da je ukupna potrošnja piva lani iznosila 3,308 milijuna hektolitara. Margareta Podnar


> manji, ali poželjniji > društvena polemika > cijena lova > na udaru prirode

‘PAMETNI’ Vladin prijedlog kojim kani riješiti problem bespravne gradnje izazvao je podjele stručne, ali i svekolike javnosti jer se njime praktički oprašta postupanje mimo zakona

18-19 business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

MIrko SAbljAr, vlasnik agencije za nekretnine Dom Commerce iz Đakova i bivši urbanist, napominje da je uvjet za legalizaciju bespravne gradnje usklađivanje gruntovnih i katastarskih podataka arhiva business.hr

Legalizacija neleg neće uvesti reda Vlada priprema zakon kojim kani riješiti problematiku legalizacije bespravno sagrađenih objekata, posebno onih poljoprivrednih, izvijestio je prošloga tjedna u Saboru državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Aleksandar Russo. Na kraju rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji, tijekom koje je dio klubova i zastupnika tražio

opću legalizaciju, Russo je rekao da njegovo ministarstvo upravo priprema poseban zakon kojim bi riješilo problem legalizacije bespravnih objekata. Taj bi zakon, dodao je, trebao biti dovršen do kraja ovoga mjeseca, a ponajprije bi se odnosio na ubrzanu proceduru legalizacije bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ujedno radi

nove izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojima bi se skratila procedura dobivanja potrebnih dozvola za gradnju.

Novi premjeri

"Taj je zakonski prijedlog u završnoj fazi i do kraja ovoga ili početkom idućeg mjeseca očekujemo ga u Vladinoj i saborskoj proceduri", najavio je Russo. Zastupnici vladajućih i oporbe poduprli su u Saboru izmjene Zakona o pro-

stornom uređenju i gradnji. Neki su čak predlagali opću legalizaciju uz tvrdnju kako na njoj Hrvatska može zaraditi desetak milijardi kuna. Vlasnik agencije za nekretnine Dom Commerce iz Đakova Mirko Sabljar, inače bivši urbanist, rekao nam je kako je još prije dvadesetak godina predlagano utvrđivanje novog datuma, kao što je bio onaj 15. veljače 1968. godine, te da se, uz plaćanje, dopusti

legalizacija svih bespravno sagrađenih objekata, a ne samo poljoprivrednih koji se mogu legalizirati. "Uvjet da se to napravi jest da se prvo popišu nelegalno sagrađeni objekti. Tu dolazimo do prvog problema, a to je što je to nelegalno. Iz iskustva mogu reći da se prilikom novih premjera (nekada smo to zvali komasacija) kao izgrađeno zemljište (korišteni termin za nelegalno sagrađeni objekt) upisuju i objek-


egalnog NeusklađeNost zakoNa

Do legalne kuće i bez građevinske dozvole Svi građevinski objekti upisani u zemljišne knjige bez napomene o neimanju građevinske ili uporabne dozvole u potpunosti se smatraju legalnim prema odluci Upravnog suda još iz 2008. godine (Us:9633/04), proizlazi iz odluke Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva. Naime, kako prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno njegovu članku 120., postoji pravna kategorija povjerenja u zemljišne knjige, kupci odnosno vlasnici nisu dužni znati na koji je način nekretnina upisana u zemljišne knjige, odnosno gruntovnicu, jer je jedini valjani dokument gruntovni (zemljišnoknjižni) izva-

dak i ono što piše na njemu. Cijeli problem proizlazi iz Zakona koji je regulirao građenje, odnosno izdavanje građevinskih dozvola, a vrijedio je od 21. rujna 1992. do 27. svibnja 1995. godine. Prema tom zakonu prilikom upisa u zemljišne knjige legalnost gradnje nije bilo potrebno dokazivati građevinskom dozvolom i priložiti je. Međutim, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tražilo se dokazivanje legalnosti nekretnine. Kako je jedini dokaz legalnosti nekretnine nakon 15. veljače 1968. pravomoćna građevinska ili uporabna dozvola, jasno je kako je riječ o neusklađenosti zakona.

fotolia

JedaN od uzroka cijelog problema jest to što u državi uglavnom nema ozbiljnih i jasnih prostornih planova i službi koje kontroliraju provedbu tih planova te brzo sankcioniraju narušavanje prostora

ti koji su sagrađeni davnih 30-ih godina prošlog stoljeća", rekao je Sabljar dodavši kako je razlog tome to što nikada nije obavljen katastarski premjer toga područja i ti objekti nikada nisu ni snimljeni. "Ako se kao podatak uzmu snimke koje postoje, primjerice ARKOD, nastaje problem oko formiranja čestice na kojoj je objekt sagrađen, posebno tamo gdje se razlikuju gruntovne i katastarske čestice. Prema tome, uvjet za takovo nešto jest da se usklade gruntovni i katastarski podaci ili da se u zakonu odmah definira da je gruntovnica dužna preuzeti podatke iz katastra bez izrade katastarskih elaborata ili da se oni rade u uredima za katastar zbog velike cijene geodetskih poslova. Ako se to ne definira, velik broj vlasnika će odustati jer su troškovi previsoki", objasnio nam je Sabljar, upozorivši pritom na činjenicu da se sve i regulira zakonom na jednostavniji i jeftiniji način. Ostaje vrlo važno pitanje edukacija djelatnika uprave za taj posao. Zagrebački odvjetnik s velikim iskustvom na tržištu nekretnina Jadranko Črnko boji se da se i priprema zakonske osnove za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata u "ovoj zemlji radi na brzinu i kampanjski", upozorivši da bez razboritog ocjenjivanja i jasne vizije što se i zašto radi neće biti ni uspjeha. Črnko je ustvrdio kako nikako ne treba zaboraviti da legaliziranje u slučaju bespravne gradnje stvarno podrazumijeva "proglašavanje zakonitim onoga što je nezakonito".

‘Glumljenje’ reda

Upozorio je i da pri gradnji nije najvažnija dimenzija objekta nego kvaliteta gradnje, a ona se ne može utvrditi "prostom legalizacijom". "To bi trebalo biti već ne znam koje legaliziranje u

ovoj zemlji, a stalne kampanje legaliziranja ne znače ništa drugo nego da zakonodavac i upravne strukture države uporno tapkaju za životom i za onima koji rade što, kako i gdje žele te da upravne službe (inspekcije, planeri i dr.) ne rade u ovoj zemlji svoj posao", naglasio je odvjetnik Črnko, dodavši kako bi po tome svi oni koji uredno traže dozvole, prolaze "šume" propisa i državnih ureda, plaćaju razne naknade ispali bedaki, jer "pametni" naprave što žele i tada se to nakon nekog vremena "legalizira". "Dakle, kada u državi postoje ozbiljni i jasni prostorni planovi (a to podrazumijeva viziju društvene zajednice) i službe (tijela) koje kontroliraju provedbu tih jasnih planova (nekad su to bili jasni uvjeti uređenja prostora koji nisu u upravnom postupku kao sada lokacijska dozvola), i kada postoje tijela (a postoje) koja to kontroliraju (a kod nas često ne kontroliraju), i kada postoji jasno i brzo sankcioniranje narušavanja prostora (što je u ozbiljnim zemljama nezamislivo), tada se stvari događaju jasno i u realnom vremenu. U takvim je uvjetima lako obavljati i valjan promet nekretnina te stjecati vlasništvo i stavljati sve u gospodarsku funkciju", zaključio je Črnko, upozorivši pritom da je uvođenjem e-gruntovnice u Hrvatskoj, na način na koji je to urađeno, umjesto reda činjen još veći kaos nego prije. Smatra kako Hrvatskoj neće mnogo pomoći nikakvo legaliziranje nego uspostavljanje razboritog reda zakonitosti. "Poznato je da ima niz objekata za koje je donesena odluka o rušenju jer su nedvojbeno sagrađeni izvan svih elementarnih uvjeta, ali se ne ruše uz obrazloženje da Ministarstvo nema novca za rušenje. Ako je to tako, tada bespravni graditelji mogu mirno raditi što žele i čekati novu legalizaciju", upozorio je Črnko, dodavši kako je očito da državne strukture nisu sposobne održavati i provoditi red pa posežu za kampanjskim rješenjima kojima "glume red". Gorden Knezović Dražen Tomić


> manji, ali poželjniji > društvena polemika > cijena lova > na udaru prirode

20-21

SKUPA VOJSKA Američki obrambeni proračun narastao je na 700 milijardi dolara

business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

arhiva business.hr

Ekonomski terorist od 5000 milijardi dolara NEVIDLJIVI TROŠKOVI TERORIZMA Samo su pojačane mjere sigurnosti u zračnim lukama nakon terorističkog napada 2001. prosječno čekanje povećale za 20 minuta, što znači trošak od 10 mijardi dolara Zbog terorizma su najviše profitirale vojna industrija i američka birokracija, a samo Ured za nacionalnu sigurnost, koji broji 216.000 djelatnika, troši više od godišnjeg proračuna Hrvatske, ali i od onog iračkog. U danima nakon što je objavljena vijesti o smrti Osame bin Ladena američki su se mediji pozabavili raču-

nanjem koliko je taj najtraženiji terorist na svijetu koštao Sjedinjene Američke Države. Procjene kažu da je u deset godina od terorističkog napada 2001. potrošeno između 280 milijardi i 5 bilijuna dolara, ovisno o tome što se sve ukalkuliralo u trošak, a u nekim od najhrabrijih analiza njihovi su autori došli do zaključka da se Bin Ladena


može okriviti za gotovo sve nedaće koje su u međuvremenu snašle američko gospodarstvo. Nakon napada 11. rujna američka je vlada potrošila stotine milijardi dolara ne bi li svoju zemlju učinila sigurnijom. Osnovani su novi uredi, a vlada je zaposlila tisuće novih ljudi za analizu obavještajnih podataka, praćenje putova financiranja terorizma i pružanje podrške sve većem aparatu zaduženom za nacionalnu sigurnost.

Desetljeće birokracije

Kako podsjeća CNNMoney, potrošnja je skočila vrlo brzo: nekoliko tjedana od napada Kongres je u hitnom postupku odobrio 40 milijardi dolara kako bi se pojačala nacionalna obrana i potraga za međunarodnim teroristima. Ekspanziju je predvodio Ured za domovinsku sigurnost u sklopu kojeg su 22 savezne agencije stavljene pod kontrolu jednog direktora s jednim ciljem - spriječiti terorističke napade. Tijekom jednog desetljeća samo je taj ured, koji danas zapošljava 216.000 ljudi, potrošio više od 424 milijarde dolara. U prvom proračunu nakon napada Busheva je administracija predvidjela 37,7 milijardi dolara za financiranje novog ureda, a taj je iznos od 2008. povećan na 50,6 milijardi dolara. Tome treba pridodati novac potrošen za nacionalnu sigurnost iz drugih stavki proračuna. Prema projekcijama Obamine administracije, u 2012. će u tu svrhu biti potrošeno ukupno 71,6 milijardi dolara. Kako navodi CNNMoney, to je više od BDP-a 132 zemalja u 2009., među kojima su Irak, Kuba i Hrvatska.

fotolia

BIrokracja straha Ured za nacionalnu sigurnost stajao je 424 milijarde dolara u 10 godina rada fotolia

Paralelno je rasla i potrošnja za obranu u razdoblju u kojem je Amerika vodila dva rata. Od 2001. potrošnja za obranu više se nego dvostruko povećala, na 700 milijardi u 2010. godini. To je više od polovine diskrecijskih izdataka u sklopu proračuna i 20 -ak posto cjelokupnog proračuna. Analitičari objašnjavaju zašto se Kongres nije ustručavao odobriti štogod bi zatražio Ured za domovinsku sigurnost ili ostale agencije. "Nitko nije htio da ga se smatra jednim od onih koji nisu ništa poduzeli nakon 11. rujna", rekao je politički analitičar Chris Hellman za CNNMoney. I dok su bilijuni upumpani u povećanje nacionalne sigurnosti, ništa nije poduzeto kako bi se taj novac nadomjestio u obliku povećanja poreza i rezanja troškova na nekoj drugoj strani. Umjesto toga, uvedene su porezne olakšice, povećana je potrošnja, što je udruženo s paketima financijskih poticaja i pomoći posrnulim tvrtkama dovelo do duga od 14 bilijuna dolara. Zvono alarma oglasilo se u Washingtonu pa se može očekivati da će uslijediti kresanje potrošnje za obranu i nacionalnu sigurnost. Proračun Ureda za domovinsku sigurnost već je ponešto smanjen i stabilizirao se na 45 milijardi dolara godišnje. SAD je došlao do granice, smatraju analitičari, kada je postalo jasno da daljnje trošenje neće riješiti problem. I dok se novac iz proračuna utrošen na obranu protiv terorizma i pojačane mjere sigurnosti mogu nabrojiti, neizravnu štetu nanesenu gospodarstvu teže je obuhvatiti. Novinar magazina Time

Stephen Gandel naveo je zaključke analize dvojice američkih sveučilišnih profesora koji su izračunali da se zbog strožih kontrola i pojačanih mjera sigurnosti u zračnim lukama nakon terorističkog napada 2001. prosječno čekanje povećalo za 20 minuta, što sa sobom povlači trošak od 10 milijardi dolara. Smjelo je i tumačenje kako je Bin Laden, kojemu je plan B bio gospodarski uništiti neprijatelja, uzrokovao finanOGLAS

cijsku krizu. Naime, nakon 11. rujna Federalne rezerve snizile su kamatne stope ne bi li potaknule gospodarsku aktivnost.

Indirektna šteta

U potrazi za većom zaradom ulagači su počeli kupovati drugorazredne hipotekarne obveznice, a kreditori su, kako bi izdali što više visokoprinosnih obveznica, odobravali zajmove sve rizičnijim zajmoprimcima.

Skočile su cijene nekretnina napuhujući balon koji je naposljetku pukao jer zajmoprimci nisu mogli otplaćivati svoje dugove, obveznice su počele gubiti na vrijednosti, Lehman je pao kao prva žrtva i kriza je počela. U ovom slučaju, kako zaključuje novinar Timea, kako bi se sve svalilo na Bin Ladena, nužno je prihvatiti činjenicu da je on više kriv nego investicijski bankari ili regulator. Margareta Podnar


TKO JE NAJGORE PROŠAO

> manji, ali poželjniji > društvena polemika > cijena lova > na udaru prirode

22-23 business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

Deset najskupljih katastrofa svih vremena

1. Potres i tsunami u Sendaiju, Japan, 2011. - 235 milijardi USD (procjena) 2. Potres u Kobeu, Japan, 1995. - 200 milijardi USD 3. Uragan Katrina, SAD, 2005. - 160 milijardi USD 4. Potres u Los Angelesu, SAD, 1994. 100 milijardi USD 5. Sečuanski potres, Kina, 2008. - 90 milijardi USD 6. Potres u Irpiniji, Italija, 1980. - 70 milijardi USD 7. Uragan Andrew, SAD, 1992. - 70 milijardi USD 8. Poplava rijeke Yangtze, Kina, 1998. - 50 milijardi USD 9. Velika poplava rijeka Mississippi i Missouri, SAD, 1993. - 50 milijardi USD 10. Potres u Tangshanu, Kina, 1976. - 50 milijardi USD Izvor: Svjetska banka

GRAđANsKi odštetni zahtjevi japanskoj vladi i TEPCO-u, prema analitičarima

Za odštete zbog tsun dolara platit će japan UDARAC PO DŽEPU Kompanija TEPCO, koja upravlja razorenom nuklearkom Fukushimom, u idućih deset godina morat će platiti gotovo 49 milijardi dolara, što će biti ozbiljna prepreka daljnjem poslovanju tvrtke. Tako će čak polovina godišnje vrijednosti naknada biti osigurana povećanjem cijene električne energije za oko 16 posto Nakon što je Tokyo Electric Power (TEPCO), operater havarijom pogođene japanske nuklearke Fukushime, objavio kako pristaje isplatiti naknade za polovinu ukupno procijenjene štete u visini od 49 milijardi dolara, sve je jasnije da će aktualna nuklearna katastrofa u Zemlji Izlazećeg Sunca imati i drastične ekonomske posljedice. Japanska vlada, TEPCO i banke trenutačno rade na planu koji će TEPCO-u omogućiti da isplati naknade građanima koji su morali napustiti svoje domove zbog nuklearne krize, ali i istodobni nastavak poslovanja. Da situacija nije jednostavna, pokazuje i činjenica

da je nakon navedenog pristanka čelnik TEPCO-a Masataka Shimizu ovaj tjedan zatražio od japanske vlade financijsku pomoć u isplati odšteta. TEPCO je prihvatio odgovornost za štete od najteže nuklearne katastrofe u posljednjih 25 godina, no očito će odštete biti znatna prepreka daljnjem normalnom poslovanju te tvrtke. TEPCO se nalazi u iznimno teškoj situaciji i zbog problema sa zaduživanjem kod financijskih institucija, kao i kad je riječ o izdavanju obveznica, pa traži pomoć vlade za nastavak poslovanja. Ako se to ne dogodi, čak se upozorava na mogućnost dovođenja u pitanje brze isplate odšteta, ali i na

potencijalne probleme vezane uz opskrbu strujom. S druge strane, japanska vlada smatra kako bi TEPCO morao provesti dublje restrukturiranje da dobije zatraženu pomoć.

Možda i 300 milijardi

Prema objavljenom planu, svoj dio odštete ta tvrtka trebala bi isplatiti tijekom idućih 10 godina, no da bi to mogla učiniti, spominjalo se kako će čak polovina godišnje vrijednosti naknada biti osigurana povećanjem cijene električne energije za oko 16 posto. Stoga je posve jasno da će japanski građani, kakvo god rješenje bude doneseno, na izravan način plaćati troš-

kove nedovoljnih sigurnosnih mjera te privatne kompanije. Preostale energetske tvrtke kao što su Kansai Electric Power i još sedam operatera nuklearnih postrojenja pokrit će preostalu polovinu iznosa izdvajanjem u poseban fond u kojem će participirati proporcionalno svom udjelu u proizvodnji energije. No pitanje je hoće li sve navedeno biti dovoljno za isplatu odšteta. Naime, građanski odštetni zahtjevi japanskoj vladi i TEPCO-u, prema analitičarima američke banke Merrill Lynch, mogli bi se popeti i na 130 milijardi dolara potraje li kriza dulje. Takav scenarij zapravo je posve moguć jer stručnjaci ističu kako

će za sanaciju trebati mjeseci, a možda i godine. Sve to samo je dio ukupne štete počinjene potresom i tsunamijem, koja se ovog trenutka popela na impresivnih 235 milijardi


arhiva business.hr

američke banke Merrill Lynch, mogli bi se popeti i na 130 milijardi dolara

namija 24,5 milijardi nski građani dolara, čime je ova katastrofa postala uvjerljivo najskuplja u povijesti. Brojka će naposljetku možda biti i veća jer japanska vlada očekuje da će materijalne štete dosegnuti 300 milijardi dolara. Valja napomenuti kako je ovdje riječ samo o izravnim štetama, no one stvarne bit će mnogo veće kad se uračuna i pad gospodarske aktivnosti kao posljedica potresa i tsunamija. No iako najveća, aktualna japanska katastrofa nije jedi-

na čije se štete zbrajaju u milijardama dolara. Na drugome mjestu također se nalazi katastrofa koja je pogodila Japan, a riječ je o potresu u Kobeu iz 1995. godine, čija je ukupna šteta iznosila 200 milijardi dolara. Na popisu najskupljih havarija nalazi se i uragan Katrina iz 2005. godine, koji je procijenjen na 160 milijardi dolara. Taj primjer pokazuje kako cijena razaranja ne mora uvijek biti povezana s brojem poginulih, koTvrTka MaL koja je kriva za katastrofu u mađarskome mjestu Kolontaru za naknadu štete mogla bi platiti 73 milijuna eura kazne arhiva business.hr

jih je tu bilo znatno manje nego u nekim drugim katastrofama koje su imale čak i slabije gospodarske učinke. Razlozi za tako visok iznos nedvojbeno leže u činjenici da je uraganom bilo zahvaćeno visokourbanizirano i gusto naseljeno područje, što je utjecalo i na iznimno velik broj isplaćenih odšteta osiguravateljskih kuća. Tako je samo prema procjeni jednog od najvećih svjetskih reosiguravatelja, tvrtke Munich Re, naknada štete od udara uragana Katrina i Rita na jug SAD-a bila isplaćena u iznosu od 1,33 milijarde eura. Štetu katkada plaćaju osiguravatelji, a katkada tvrtke. Prošlogodišnji slučaj istjecanja naftne mrlje u Meksičkom zaljevu bio je upravo takav primjer jer je za onečišćenje i drastične posljedice te havarije na okoliš bila odgovorna naftna kompanija British Petroleum. Tako je ta kompanija, nakon poduljeg natezanja s američkom vladom, popu-

stila i pristala uplatiti 20 milijardi dolara u fond za pomoć žrtvama naftne mrlje u Meksičkom zaljevu. Navedena svota treba se isplaćivati u godišnjim ratama po pet milijardi dolara, a više puta isticalo se kako to nužno ne mora biti i konačni iznos.

BP dobro prošao

Pa iako navedena svota nije tolika da bi cijelu epizodu svrstala među najskuplje katastrofe, činjenica je da BP na nju nije jednostavno pristao, kao ni na čin predsjednika tvrtke koji se ispričao za cijelu tragediju tek kad je postalo jasno da Amerikanci neće lako odustati od toga da namire ceh. Točne ekološke posljedice, koje je uvijek prilično teško kvantificirati, može se slobodno reći kako je BP tu još i dobro prošao. Da bi pojačao dojam, BP je pristao osnovati i odvojeni fond od 100 milijuna dolara za radnike na naftnim platformama koji su dobili otkaze

zbog uvođenja šestomjesečnog moratorija na bušenje izvora u dubokome moru, a sve zbog navedene havarije u Meksičkom zaljevu. Naravno, kako bi što lakše podnio to veliko financijsko opterećenje, BP je zaustavio isplatu dividendi dioničarima jer se od nečega ipak trebalo prištedjeti. Primjere tvrtki koje su izazvale katastrofalne ekološke posljedice imamo i u susjedstvu. Svi se još dobro sjećamo katastrofe u mađarskom naselju Kolontar gdje je toksični mulj iz tvornice boksita i aluminija doslovce onemogućio život na tom području, ali i zaprijetio onečišćenju u Hrvatskoj. Tvrtka MAL koja je kriva za tu katastrofu, najveću u povijesti te države, za naknadu štete mogla bi platiti 73 milijuna eura kazne. MAL je izrazio spremnost da žrtvama isplati do 5,5 milijuna eura odštete, no vidjet ćemo kako će cijeli slučaj završiti. Branimir Kovač


tema 24-25

NAMJERNI PROPUSTI I GRUBA NEPAŽNJA? Goran Crnčević najavljuje protutužbe da bi se zaštitila od Crnčevićevih napada

Crnčević optuž najavljuje prav Vlasnik Spectator grupe Goran Crnčević tražio je od Hanfe da provede nadzor nad Optima Leasingom u većinskom vlasništvu Nove ljubljanske banke, a Hanfa je zauzela stav da je riječ o suvlasničkom sukobu čiji su poslovni problemi izvan djelokruga rada Hanfe unatoč tome što Crnčević tvrdi da je Optima Leasing kršio Zakon o leasingu

ANTE SAMOdOl, predsjednik Uprave Hanfe, odakle su poručili da se u vlasničke sukobe Nove ljubljanske banke i Spectator grupe ne žele miješati

Početkom ožujka prošle godine Spectator grupa tražila je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) da sukladno svojim ovlastima provede nadzor nad Optima Leasingom. Međutim, hrvatski regulator je procijenio da se radi o suvlasničkom sukobu te da za takva pitanja oni nisu nadležni. Treba spomenuti da je 99-postotni vlasnik Optima Leasinga slovenska Nova Ljubljanska Banka (NLB). Prema pisanju slovenskih medija, nadzor NLB-a otkrio je u Optimi niz nepravilnosti i nepoštovanja bankarske prakse, što se dovelo do gubitaka, dok se Hanfa u to ne želi upuštati. "Optima leasing je subjekt nadzora na koji se primjenjuju naše regulatorne i nadzorne mjere i ovlasti neovisno o "poticanju" njihova suvlasnika - obitelji Crnčević, čiji su poslovni problemi izvan djelokruga i nadležnosti Agencije. Zbog neosnovanog i opetovanog pokušaja uključivanja Agencije u svoj slučaj, pozivom na članak 5. st. 5.

Zakona o Agenciji prisiljeni smo poduzeti pravnu zaštitu Agencije od napada obitelji Crnčević", poručili su nam iz Hanfe. Spectator, ogorčen ponašanjem Hanfe, ne isključuje mogućnost tužbe za štetu koja su Ante Samodol i ostali zaposlenici Hanfe prouzročili grubom nepažnjom ili namjernim propustima. Naime, prema članku 10. Zakona o Hanfi, Predsjednik, članovi Uprave i zaposlenici Agencije ne odgovaraju za štetu koja nastane prilikom obavljanja dužnosti u okviru svoje nadležnosti i zakona koje primjenjuju, osim ako se dokaže da su određenu radnju iz koje je nastupila štetna posljedica, učinili ili propustili učiniti namjerno ili iz grube nepažnje.

Hrpa dokumenata

Spectator je Business.hr-u dostavio niz dokumenta u kojima Hanfu, NLB, ali i revizorsku kuću KPMG upozorava na niz nepravilnosti u poslovanju. Između ostalog, primijetili su da Optima svoju djelatnost iz Za-


ć najavljuje tužbe zbog grube nepažnje i propusta, a Hanfa mu

business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

žuje Hanfu, Hanfa vnu zaštitu od Crnčevića kon prema leasingu obavlja preko društva koje nije registrirano za obavljanje takvih djelatnosti te da se takav aranžman odvija po direktnom nalogu uprave Optima leasinga. Nakon više od godinu dana i nebrojenih dopisa, Spectator je Hanfi poslao novi dopis u kojem je prijavio da Optima Leasing nema razrađen sustav upravljanja rizicima u skladu sa odredbom članka 54. Zakona o leasingu. Osim toga, ta tvrtka prema tumačenju Spectatora, sklapa ugovore o leasingu prije nabave predmeta leasinga i bez njegove predaje u posjed primatelju leasinga; obavlja poslove davanja zajmova suprotno članku 8. Zakona o leasingu i stanje u bilanci reparira knjiženjem neautentičnih tražbina prema trećim osobama. Zaključno su upozorili Hanfu da Optima ostvaruje gubitak koji Uprava ne može kontrolirati. Prema procjeni Gorana Crnčevića, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Optima Leasinga i vlasnika Spectatora, ukupan gubitak društva sa osnova ukupnih plasmana trećim osobama mogao bi dosezati iznos od frapantnih 60 milijuna eura.

Optima je nezakonita?

Podsjetimo, Spectator se prvi put na udaru Optima leasinga, čiji je vlasnik Nova Ljubljanska banka, našao u lipnju prošle godine, kada mu je Optima blokirala račun na iznos blokade od šest milijuna kuna. To je na kraju dovelo i do pokretanja stečajnog postupka. Nova Ljubljanska ban-

ka osnovala je Optimu leasing 2005. godine, unatoč crvenom svjetlu hrvatskih regulatora, objavile su lani u studenome slovenske Finance. Zajedničko društvo Spectatora i NLB-a, Optima, osnovano je 2009. godine kao tvrtka za razvoj nekretninskih projekata.

A banka spašena

Osim toga, stečaj Spectatora tražila je Stipić grupa, koja je radila na projektu Spectatorove poslovne zgrade. Međutim, iz Spectatora su poručili kako je to jedan od rijetkih poslovnih projekata iz kriznih 2009. i 2010. godine u kojem su potraživanja 90 posto namirena. Za preostali dio su nudili rješenja i prijedloge nagodbe koji su pismeno prihvaćeni, ali ne znaju zašto nisu provedeni. Spas za A banku, jednu

od članica Spectator grupe koja je bila dokapitalizirana, koju je u srijedu odobrila Hrvatska narodna banka. A banku će sa šest milijuna kuna dokapitalizirati Fond za razvoj AP Vojvodine te će time nastati Tesla banka. Optima je tužila vlasnika Spectatora Gorana Crnčevića za 30 milijuna kuna duga te smatraju kako se dokapitalizacija ne bi smjela provesti kako se Crnčevićev udio ne bi izgubio u procesu. Nikola Sučec

GORAN CRNčEvIć, vlasnik Spectator grupe, najavljuje mogućnost tužbe protiv Hanfe kada su poručili da se u vlasničke sukobe Nove ljubljanske banke i Spectator grupe ne žele miješati

nikola.sucec@business.hr

UZ TUŽBU

Spectator će od Hanfe tražiti naknadu štete Na Hanfinu adresu uskoro bi mogao, osim upravnog spora kojeg će pokrenuti Spectator, doći i zahtjev za naknadu štete, koju su prouzročili djelatnici te državne agencije. Te nam je informacije otkrila Tanja Radovčić, koordinatorica Spectator grupe. Što ste očekivali da će Hanfa napraviti nakon vaših dopisa i prijava u vezi nepravilnosti poslovanja Optima Leasinga? Najnormalnija stvar u bilo kojoj pravnoj državi bila bi da regulator, posebice imajući u vidu težinu optužbi i snagu argumenata koje smo im poslali, istog trenutka poduzme odgovarajuće zakonom propisane mjere. Na žalost, premda razgovaramo o najgrubljim kršenjima odredbi Zakona o leasingu i pravilnika Hanfe, jedini odgovor niz naših dopisa jest onaj kojeg smo mogli pročitati u medijima „kako se radi o suvlasničkom sukobu“. Istovremeno slovenski mediji izvješćuju o postupcima koje su slovenska nadležna istražna tijela poduzela na osnovu naših dopisa, pri tom već u startu utvrđujući

neospornu štetu od preko 100 milijuna eura. Možete li vjerovati, da član Nadzornog odbora i suvlasnik Optime Leasing, traži pisanim putem od nadležnog regulatora da ga primi kako bi ih izvijestio o utvrđenim protuzakonitostima u leasing kući, no oni se jednostavno ogluše o vlastite zakonske obveze. Jeste li razočarani Hanfinim radom nakon što su objavili kako je u vašem slučaju posrijedi suvlasnički sukob? Razočarenje je preblaga riječ. Ovdje nije riječ ni o kakvom suvlasničkom sukobu nego o pokušaju Uprave Optime Leasing i dijela struktura NLB-a da eliminiraju neželjenog svjedoka njihovih malverzacija. Svjestan opsega malverzacija, član nadzornog odbora Optime Leasing iz redova NLB-a podnosi neopozivu ostavku, čime NO više ne može ni teoretski funkcionirati, no ni ta činjenica, a od tada je proteklo dva mjeseca, nije bila dovoljna da Hanfa reagira. Pitamo se koji su stvarni razlozi da Hanfa dopušta ovakve nezakonitosti, skrivajući iza sintagme „vlasnič-

TANJA RAdOvčIć, koordinatorica Spectator grupe kog sukoba“. Istovremeno, Uprava Optima Leasinga na čelu s Anom Kralj nastavlja djelovati bez ikakvog nadzora. Planirate li što poduzeti protiv Hanfe? Jedna od nama šokantnih stvari je da na stranicama Hanfe, u rubrici u kojoj su objavljeni zakoni i pravilnici iz njenog djelokruga, nigdje nije objavljen Statut, koji propisuje način njihovog rada i rokove. Uz upravni spor, svakako ćemo ići i sa zahtjevom za naknadu štete.


investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

1,3% OVE GODINE

MMF potvrdio hrvatski rast

Europski gospodarski oporavak učvrstit će se u sljedećem razdoblju, procijenio je u četvrtak u najnovijim prognozama Međunarodni monetarni fond (MMF), povećavši svoje procjene rasta za Europu te potvrdivši prijašnje procjene za Hrvatsku. Europsko gospodarstvo tako bi u tekućoj godini trebalo rasti po stopi od 2,4 posto u odnosu na 2 posto prognoziranih u redovnim proljetnim prognozama,

ANKETA BLOOMBERGA

Umjesto robe i dionica, ulagači se okreću gotovini Analitičari i investitori ne vjeruju u prebrz oporavak pa umjesto dionica i robe žele imati više gotovine u sljedećih šest mjeseci Bloomberg je objavio rezultate svoje ankete prema kojima će oko trećinu ulagača i fondovskih menadžera na zapadnim tržištima u sljedećih šest mjeseci povećavati udjel gotovine u svojoj ukupnoj imovini, a smanjivati udjel ulaganja u sirovine i robu. Razlog tome je njihov nešto manji optimizam u pogledu američke i svjetske ekonomije.

Kako stoji u rezultatima ankete u kojoj su sudjelovala 1263 investitora, analitičara i brokera, jedan od tri anketirana kaže kako će držati više gotovine, a 30 posto njih planira smanjiti izloženost ulaganjima u sirovine. Četrdeset posto ispitanika očekuje da će cijene nafte u sljedećih šest mjeseci padati.

Kraj državnih poticaja

Jedan od ispitanika, Bill O'Connor, osnivač Sagg Main Capital hedge fonda iz New Yorka, ocijenio je kako je vrijeme velikih državnih poticaja prošlo i zbog toga želi držati više gotovine.

Anketa pokazuje i kako se stišava apetit ulagača za dionicama. Dva od pet ulagača, dakle 40 posto, planiraju povećati svoju izloženost dionicama u sljedećih šest mjeseci, a u siječnju je 60 posto njih najavljivalo pojačano kupovanje dionica. Manje od četiri od deset anketiranih smatra

da će američka i ostale velike ekonomije rasti, dok su optimisti u siječnju prevladavali. Rast američkog gospodarstva usporio je na 1,8 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju sa 3,1 posto u posljednja tri mjeseca 2010. godine. U prvom tromjesečju 2011. pale su i cijene domova u tri četvrtine američkih gradova.

Najpoželjniji je SAD

Roba je postala balon, procjenjuje Ken Welby, jer se uključilo puno ulagača koji nisu specijalisti, a potražnja ne može pokriti ovako visoke cijene. Što se tiče pojedinačnih najboljih tržišta za ulaganje, Sjedinjene Države imaju podršku 31 posto ulagača koji smatraju da će SAD nuditi najbolje povrate. Američki ulagači više su skloni vlastitom tržištu nego što su to Europljani ili azijski ulagači. Gotovo dva od pet Amerikanaca odabralo je SAD kao najbolje tržište, a samo je trećina Azijaca i manje od četvrtinu Europljana smatralo da je njihovo domicilno tržište najbolje. Druga dva najpoželjnija tržišta za ulaganje i dalje su Brazil i Kina, za koje se opredjeljuje 25 posto anketiranih. Japan je izdvojilo njih 15 posto, gotovo dvostruko više nego u siječnju. Ulagači su uvjereni kako se Japanci znaju nositi s posljedicama nuklearne katastrofe i kako zarade japanskih kompanija neće razočarati. J. Ja.

ističu u MMF-u. Podignuta je i prognoza rasta za 2012., i to na 2,6 posto s prethodno prognoziranih 2,2 posto. U podregiji nove Europe, koja uz Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Bugarsku, Srbiju, Litvu i Letoniju obuhvaća i Hrvatsku, u MMF-u očekuju gospodarski rast u visini 4,3 posto i ove i iduće godine. U redovnim proljetnim prognozama predvidjeli su rast u visini 3,7 posto u tekućoj te 4 posto u 2012. godini. Hrvatskom gospodarstvu MMF u ovoj godini procjenjuje stopu rasta od 1,3 posto. H

BROJKA

1,8

posto trebala bi rasti hrvatska ekonomija u 2012. godini prema procjeni Međunarodnoga monetarnog fonda

RAIFFEISEN DMD

Pripojeni fondovi HT-a i T-Mobilea

Slijedom prošlogodišnjeg pripajanja T-Mobilea Hrvatskom Telekomu HT je preuzeo ulogu pokrovitelja i u Zatvorenom dobrovoljnome mirovinskom fondu T-Mobilea. U dogovoru s Raiffeisen društvom za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima Fond T-Mobile je pripojen Zatvorenom dobrovoljnomu mirovinskom fondu T-HT, čime su uvećani njegova imovina i broj članova. B.hr

Slovenska Krka u ostvarila 48 milij OČEKUJE 162 MILIJUNA OVE GODINE Grupacija Krka zabilježila porast prodaje od 4,8 posto, na 258 milijuna eura, u prva tri mjeseca ove godine, od čega se 91 posto odnosi na prihode od prodaje u inozemstvu Neto dobit najvećega slovenskog farmaceuta Krke pala je pet posto u prvom ovogodišnjem kvartalu u odnosu na isto razdoblje lani i iznosila je 47 milijuna eura, dok je dobit na razini grupe iznosila 48 milijuna eura i bila je veća dva posto u odnosu na prvi kvartal 2010. godine,

objavljeno je u nerevidiranom financijskom izvješću kompanije u četvrtak.

CEE - najbolja regija

Prihodi od prodaje na razini kompanije porasli su sa 231,4 na 236,1 milijun eura, dok je grupacija Krka zabilježila porast prodaje od 4,8 posto, na 258 mili-

juna eura, u prva tri mjeseca ove godine, od čega se 91 posto odnosi na prihode od prodaje u inozemstvu. Najveće prihode od prodaje grupacija je ostvarila u središnjoj Europi, i to u iznosu od 77 milijuna eura, a slijedila je istočna Europa sa 66,8 milijuna eura prihoda od prodaje te za-


RAST UZEO MAHA

EbRD još ulaže u istočnu Europu

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je u četvrtak da planira poduprijeti oporavak u zemljama istočne Europe i srednje Azije i razmotriti mogućnost širenja mandata na sjevernoafričku regiju. Zemlje u kojima EBRD posluje spadaju u skupinu gospodarstava u nastajanju najteže pogođenih međunarodnom krizom i njihov je oporavak zasada neujednačen, konstati-

raju u banci. EBRD će nastojati poduprijeti proces oporavka jer se zemlje te regije natječu za izravna strana ulaganja s vrlo uspješnim tržištima u nastajanju u drugim dijelovima svijeta, napominju u EBRD-u. U sklopu priprema za godišnju skupštinu EBRD-a koja će 20 i 21. svibnja biti održana u glavnom gradu Kazahstana Astani i vremenski se podudara s 20. obljetnicom banke, u EBRD-u najavljuju da se namjeravaju fokusirati na daljnji razvoj tržišta i procjenu prioriteta

reformi te izazove ulaganja jer se zemlje pripremaju za uravnoteženiji i održiviji razvoj u budućnosti. Nova gospodarska prognoza EBRD-a za regiju, koja će biti objavljena tijekom godišnje skupštine, pokazat će da je proces oporavka uzeo maha, ali i upozoriti na nove rizike i nastavljene neizvjesnosti, navodi se u priopćenju EBRDa. Zahvaljujući povećanju kapitala koje su dioničari dogovorili na prošlogodišnjoj skupštini u Zagrebu, EBRD će nastaviti ulagati u istočnu

Europu i srednju Aziju, i to znatno veće iznose nego u razdoblju prije krize. Guverneri EBRD-a procijenit će u Astani i mogućnost za proširenje EBRD-ova mandata na sjevernu Afriku i izraditi plan za donošenje takve odluke. Banka od prošle godine razmatra zahtjev Egipta, inače dioničara EBRD-a, da usmjeri ulaganja i u tu zemlju a međunarodna zajednica sugerirala je banci da bi u tom slučaju trebala proširiti mandat na cijelu regiju, ističe se u priopćenju. B.hr

bROjKA

9

milijardi eura uložit će EBRD u zemlje istočne Europe i srednje Azije u sljedećih nekoliko godina

u prvom kvartalu Kina zauzdava inflaciju, potražnja juna eura dobiti još ne posustaje KOMENTAR

jOžE COlARič, predsjednik Uprave slovenske Krke, i dalje najviše očekuje od srednje Europe foto finance

padna Europa i prekomorska tržišta s prihodima od 52 milijuna eura.

Rast u Srbiji

Govoreći o tržištu jugoistočne Europe, iz Krke su u financijskom izvješću naglasili da su prihodi od prodaje u toj regiji porasli šest posto, na 36,7 milijuna eura. Porast je zabilježen na tržištima Srbije, Crne Gore, Rumunjske, Makedonije i Bosne i Hercegovine, a blagi se pad bilježi u Hrvatskoj i Albaniji. "Hrvatska je jedno od naših ključnih tržišta, a s prihodima od prodaje vrijednim 9,8 milijuna eura ostali smo vodeći strani

farmaceutski proizvođač u zemlji", ističe vodstvo slovenske kompanije na čelu s Jožom Colaričem. Cijena dionice Krke izlistane na Ljubljanskoj burzi pala je u promatranom razdoblju četiri posto, na 60 eura, na kraju ožujka ove godine, dok je vrijednost indeksa SBITOP u istom razdoblju pala dva posto. Tržišna kapitalizacija kompanije iznosila je 2,12 milijardi eura, a dnevni prosjek trgovanja dionicom bio je na razini od 0,8 milijuna eura, čime je dionica Krke bila uvjerljivo najtrgovanije izdanje na domaćem tržištu kapitala. Nadalje, vrijednost in-

vesticija grupacije u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 23,4 milijuna eura, od čega se 20,5 milijuna eura odnosi na Krku a 2,9 milijuna na ostale podružnice.

Važnost Rusije

Iz Uprave Krke izvijestili su kako bi neto dobit grupacije u ovoj godini trebala biti na razini od 162 milijuna eura, a najvažnije regionalno tržište ostaje srednja Europa, uz Rusku Federaciju kao najbitnije individualno tržište istočne Europe. Na listi deset najvećih dioničara ove kompanije skrbnici su iz Hrvatske - Societe generale Splitska banka sa 390.498 dionica Krke, a Hypo Alpe-Adria banka je deveti najveći dioničar sa 353.528 dionica. Najveći je dioničar Slovenska odškodninska družba koja posjeduje 5,3 milijuna dionica Krke. Biljana Starčić biljana.starcic@business.hr

bROjKA

9,8

milijuna eura prihoda od prodaje ostvarila je Krka u prvom tromjesečju na hrvatskom tržištu

Veljko Drakulić, direktor Bonlinea, zastupnika rejting kuće Dun & Bradstreet za Hrvatsku

Predviđa se da je kinesko gospodarstvo u prošloj godini raslo za 10,3 posto, a u ovoj godini očekuje se nešto manji rast od 8,9 posto. Razlog tome je restriktivnija politika banaka kojom je manjim privatnim poduzećima smanjila kreditnu sposobnost. Država je četiri puta dizala kamatnu stopu na zajmove te je sedam puta od posljednjeg kvartala protekle godine podizala obveznu rezervu banaka i ona sada iznosi 20,5 posto. Kineske vlasti tim potezima žele izbjeći bilo kakav oblik kreditne krize poput onog u SAD-u 2008. godine. Zbog toga će se obvezna rezerva i dalje povećavati. Međutim, ti potezi doveli su do rasta inflacije (pogotovo hrane jer je primjerice cijena žita porasla za 15 posto u odnosu na godinu ranije), a samim time i do smanjenja izvoza i povećanja uvoza zbog većih cijena domaćih sirovina i povećane potražnje. Iako

je u travnju zabilježena inflacija proizvođačkih cijena od 7,3 posto, povećanjem proizvodnje kineska su poduzeća nadoknadila povećan trošak inputa i plaća. Tako se za prvi kvartal ove godine očekuje rast BDP-a od 8,5 posto, uz trgovinski deficit prvi put nakon 2004. godine. Uvoz će i dalje rasti te se očekuje daljnji rast cijena nafte i sirovina. Isto tako, očekuje se da će uvoz željezne rude rasti za dodatnih 40 milijuna tona, od 600 milijuna koliko je uvezeno tijekom protekle godine. Politika koju provodi kineska središnja banka u konačnici će različito utjecati na privatna i državna poduzeća. Privatnim poduzećima bit će puno teže doći do dodatnog kapitala pa se njihova dodatna provjera boniteta toplo preporučuje. S druge strane velikim poduzećima i onima u državnom vlasništvu omogućen je lakši pristup kapitalu. Međutim, Kina je i dalje jedno od vodećih svjetskih odredišta za direktne strane investicije, čemu u prilog ide i 10 milijardi dolara koliko je investirano u siječnju ove godine. Svi sektori poslovanja nude veoma niske troškove rada, dobru infrastrukturu i povoljno poslovno okruženje te je zbog toga ona i dalje atraktivna destinacija za ulaganje.


investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Uz mali ukupni promet na Zagrebačkoj burzi, u četvrtak se rastom među najlikvidnijim izdanjima istaknula upravo dionica Končara elektroindustrije. Končarova dionica raste već pet dana zaredom, a u četvrtak je zabilježila najveću dnevnu stopu. Time je nakon dva mjeseca cijena Končara ponovno skočila iznad razine od 580 kuna. Ukupan promet u četvrtak je iznosio 594.078 kuna, pri čemu je protrgovano sa 1024 dionice.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Dom holding Končar - elektroindustrija Tehnika Dukat Podravka prehrambena industrija d.d. AD Plastik Dalekovod Dubrovnik - Babin kuk Adris grupa Kaštelanski staklenici Ericsson Nikola Tesla Atlantska plovidba d.d. Zagrebačka banka Belje Kraš, prehrambena industrija IPK Kandit Plava laguna Luka Rijeka Viro tvornica šećera d.d. Atlantic grupa Jadranski naftovod Laguna Novigrad Hidroelektra niskogradnja Zvijezda Slavonski zatvoreni investicijski fond Luka Ploče Petrokemija Vaba d.d. banka Varaždin Institut IGH Croatia osiguranje d.d. Končar Privredna banka Zagreb Adriatic Croatia International Club d.d. Vupik Čakovečki mlinovi Karlovačka banka Uljanik plovidba Končar Fima validus Rabac, ugostiteljstvo i turizam Arenaturis Žitnjak SN holding Đuro Đaković holding Tisak Zlatni rat Koestlin Valamar grupa OT-optima telekom d.d. Zlatni otok Proficio Konzum HTP Korčula Industrogradnja d.d. Dioki d.d. Jadroplov d.d. Magma d.d. Badel 1862 Saponia Riviera Poreč Belišće Lucidus dioničko Istraturist Umag d.d. Fima proprius d.d. Jadroagent Hrvatski duhani Liburnia Riviera Hoteli HGspot TEP-tvornice elektrotehničkih proizvoda Jadranka Vjesnik Hoteli Podgora Zvečevo, prehrambena industrija Quaestus nekretnine Tehnomont montaža

+ Dionica Lagune Novigrad nije se dugo zadržala na razini od 10 kuna. Štoviše, po toj se cijeni mogla kupiti tek jedan dan, da bi u četvrtak uslijedio snažan pad cijene od gotovo 10 posto. Time se cijena te turističke tvrtke spustila na 9,01 kunu. Na toj je razini bila u utorak, da bi snažnim rastom od 11 posto u srijedu dosegnula spomenutih 10 kuna. Ukupan promet u četvrtak iznosio je 90.100 kuna.

Redovan promet: 10.297.090,62 Kn

CROBEX: +0,04%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

258.01 11.50 72.00 579.99 1,160.00 649.90 317.01 132.00 225.24 165.00 267.00 2,715.00 1,635.50 694.00 240.53 89.71 442.25 200.00 1,710.00 186.53 411.00 735.01 2,970.00 9.01 120.00 3,365.00 26.70 1,222.00 160.11 80.00 1,602.01 5,750.00 1,318.98 558.00 3,000.08 67.21 3,900.00 63.08 586.00 1,260.00 11.83 210.00 63.17 142.00 162.50 38.00 168.77 74.97 250.00 64.00 36.00 212.00 12.80 185.50 70.02 678.00 69.98 138.50 14.95 64.21 159.98 215.00 600.00 30.00 260.00 20.00 650.00 100.00 1,920.00 15.39 42.99 379.79 20.05 26.01 114.40 37.06 100.00

259.88 12.15 75.60 585.00 1,185.01 655.00 320.00 139.00 230.00 165.00 269.80 2,890.00 1,639.00 706.80 245.00 90.00 451.00 205.00 1,710.00 187.56 415.00 743.99 3,005.00 9.01 122.01 3,381.06 26.70 1,250.03 163.00 80.00 1,617.00 5,750.00 1,320.00 565.33 3,001.60 68.00 3,900.00 64.18 586.05 1,264.99 12.00 210.00 65.00 143.00 164.00 38.00 168.80 74.97 250.00 68.24 36.00 212.00 13.00 185.51 70.55 680.00 69.99 140.00 16.79 64.43 159.98 215.00 600.00 30.60 260.00 20.00 650.00 100.00 1,920.00 16.51 42.99 379.79 20.05 26.01 114.40 37.06 100.00

259.88 11.55 72.50 585.00 1,185.00 655.00 320.00 135.05 226.00 165.00 269.80 2,800.05 1,638.52 706.80 245.00 89.71 443.21 200.00 1,710.00 186.53 415.00 735.01 2,970.00 9.01 120.00 3,365.00 26.70 1,230.00 160.11 80.00 1,612.00 5,750.00 1,320.00 558.00 3,000.08 67.23 3,900.00 63.08 586.00 1,260.00 11.99 210.00 63.21 143.00 164.00 38.00 168.78 74.97 250.00 65.00 36.00 212.00 12.80 185.50 70.02 680.00 69.99 138.50 16.79 64.21 159.98 215.00 600.00 30.01 260.00 20.00 650.00 100.00 1,920.00 15.39 42.99 379.79 20.05 26.01 114.40 37.06 100.00

0.69% -0.86% -3.09% 2.45% 0.42% 0.77% 0.00% 2.16% -0.45% 0.61% -0.07% 1.82% -0.33% 0.54% 0.42% -0.03% -1.51% -4.25% -0.29% -0.55% 2.44% 0.14% -1.16% -9.90% -0.44% -1.03% -0.11% -1.60% -2.37% 0.05% 0.62% 0.00% 1.54% 0.00% -0.05% -1.13% 0.00% -9.89% -0.85% 2.34% -0.08% -4.55% -1.28% 14.40% 0.00% 0.03% 0.34% -0.03% 0.00% 1.56% 2.86% 0.47% -1.54% -2.88% -1.38% 0.00% 0.27% 0.00% 5.60% -5.57% 0.00% -2.27% 0.00% 1.73% -1.52% 0.00% 1.24% -23.06% 0.47% -9.42% 22.83% 0.08% 0.25% 26.20% 4.00% 2.12% -1.26%

8,084 88,166 10,054 1,024 460 683 1,347 3,155 1,673 1,976 1,165 93 145 335 702 1,860 362 746 85 603 251 130 31 10,000 726 21 2,622 56 342 687 26 6 22 50 9 363 6 355 35 16 1,525 80 259 111 97 410 92 198 50 184 331 53 700 43 103 10 94 46 407 99 32 18 5 96 10 130 4 20 1 100 37 3 55 42 9 7 1

2,092,492.26 1,044,161.31 734,828.57 594,078.90 544,509.85 443,973.20 431,006.30 424,634.62 379,712.61 326,040.00 311,203.66 259,290.03 237,309.76 234,911.50 169,495.08 167,274.58 161,415.09 152,550.00 145,350.00 112,813.10 103,165.00 95,827.65 92,876.06 90,100.00 87,293.78 70,942.15 70,007.40 69,423.60 55,387.62 54,960.00 41,828.04 34,500.00 29,028.94 28,164.79 27,005.28 24,641.07 23,400.00 22,657.21 20,510.55 20,164.99 18,224.06 16,800.00 16,547.10 15,859.00 15,857.00 15,580.00 15,528.24 14,844.06 12,500.00 12,022.56 11,916.00 11,236.00 8,991.00 7,976.56 7,263.56 6,793.00 6,578.31 6,386.00 6,370.84 6,362.71 5,119.36 3,870.00 3,000.00 2,884.97 2,600.00 2,600.00 2,600.00 2,000.00 1,920.00 1,611.55 1,590.63 1,139.37 1,102.75 1,092.42 1,029.60 259.42 100.00

21,281.19 86.62 541.37 1,504.69 224.51 1,965.00 1,734.40 567.15 518.40 291.23 1,830.35 318.07 2,181.94 986.35 15,691.86 737.01 608.80 143.02 934.20 1,115.54 575.47 2,450.74 2,206.25 140.52 74.87 337.36 89.35 273.82 534.95 141.22 255.63 1,768.69 256.33 10,643.72 333.19 101.21 409.50 84.48 339.88 77.40 32.39 212.57 137.96 29.41 446.08 123.01 402.81 41.41 32.57 409.22 101.52 75.81 50.09 4,211.38 29.93 307.63 282.90 226.68 81.84 48.29 105.36 785.51 698.59 75.96 1,215.50 40.06 72.05 84.28 581.07 5.08 16.24 126.27 21.29 9.53 35.21 83.59 26.83

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 252.00 11.00 27.87 430.00 871.01 290.01 240.00 80.21 217.00 52.00 242.21 612.00 1,181.00 672.01 200.00 54.00 350.00 126.51 1,345.00 161.54 290.00 657.10 2,332.01 8.80 120.00 2,851.00 15.15 1,160.03 105.50 54.00 1,106.00 4,502.00 975.00 461.06 2,200.00 41.77 2,950.00 53.00 533.13 909.99 5.00 65.10 33.03 76.10 130.58 22.36 135.00 30.05 201.00 28.68 25.00 50.00 11.50 145.00 57.00 292.00 60.20 124.01 14.95 57.03 105.25 140.00 420.00 14.03 250.00 17.01 515.00 25.01 1,900.00 15.10 13.05 350.00 20.00 20.06 84.32 36.29 65.00

315.99 35.88 78.75 594.99 1,614.00 675.00 343.97 146.00 363.00 165.00 305.00 4,990.00 1,650.00 1,016.97 289.98 118.99 497.02 255.00 1,895.00 267.02 507.77 829.99 3,520.00 10.70 213.94 4,249.00 33.71 1,950.00 184.73 95.00 2,603.00 6,299.00 2,450.00 708.00 3,517.00 110.00 4,000.00 86.88 662.00 2,198.00 22.39 220.00 75.31 163.85 245.00 52.00 244.98 81.50 298.99 72.00 42.39 212.00 15.15 225.50 104.00 735.00 106.00 176.98 69.90 88.50 189.38 259.65 635.00 33.33 388.99 25.95 711.99 149.99 2,699.98 39.95 42.99 414.00 30.00 33.89 164.00 87.00 149.92


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

58,10 161,05 8,29 70,12 228,00 0,61 9,23 0,69 312,00 180,00 10,60 15,30 8,02 50,00 40,50

58,65 165,00 8,55 72,50 230,20 0,63 9,35 0,70 335,00 180,00 11,10 15,40 8,40 50,00 41,00

58,55 163,60 8,31 70,80 228,00 0,63 9,31 0,70 312,00 180,00 10,69 15,40 8,02 50,00 41,00

Prosjena Promjena Koliina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR KBMR TLSG PETG NF1N INDGL PBGS SALR TCRG GRVG ZVTG PILR SI0032102863 KDHR

KRKA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK SALUS TERME CATEZ GORENJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV PIVOVARNA LASKO DELO PRODAJA 1. IZDAJA KD GROUP

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 37,02 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE 0,70 R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK 0,35 ATLANTIK BB d.o.o. BANJA LUKA - public offering of bonds 100,00 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 36,11 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1,70 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE 5,12 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA 6,35 ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA 4,45

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D

37,08 0,70 0,35 100,00 36,98 1,71 5,20 6,50 4,45

37,04 0,70 0,35 100,00 36,11 1,71 5,19 6,35 4,45

0,37 0,70 0,35 100,00 0,36 1,71 5,15 6,48 4,45

41,11 87,00 97,01 81,00 87,00 94,16 43,00 37,00 34,00

41,50 87,00 97,01 81,00 87,00 94,16 43,00 37,00 34,00

41,12 87,00 97,01 81,00 87,00 94,16 43,00 37,00 34,00

41,50 87,00 97,01 81,00 87,00 94,16 43,00 37,00 34,00

NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Gradina - D.M.R. a.d. Užice Obveznice RS serije A2013K Galeb GTE a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Crvenka fabrika šecera a.d. Crvenka Metalac a.d. Gornji Milanovac Jaffa fabrika biskvita a.d. Crvenka Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Jubmes a.d. Beograd

-0,92 % -0,06 % 0,00 % 0,00 % 1,16 % 0,05 % 0,21 % 0,00 % 0,00 %

517,00 8.350,00 3.625,00 510,00 910,00 760,00 250,00 90,50 300,00 81,90 4.490,00 2.400,00 7.700,00 2.720,00 16.465,00

534,00 8.770,00 3.700,00 513,00 912,00 790,00 250,00 90,50 300,00 81,90 4.490,00 2.401,00 7.700,00 2.749,00 16.470,00

522,00 8.662,00 3.697,00 512,00 910,00 783,00 250,00 90,50 300,00 81,90 4.490,00 2.400,00 7.700,00 2.743,00 16.469,00

521,33 8.661,67 3.697,31 511,99 910,20 778,46 250,00 90,50 300,00 81,90 4.490,00 2.400,42 7.700,00 2.742,65 16.468,85

1,75 % 1,92 % 1,37 % 0,99 % -0,11 % -0,63 % 0,00 % 0,99 % 0,00 % 0,00 % -1,32 % -1,07 % 0,00 % -3,75 % -0,01 %

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE REPLEK SKOPJE Stil a.d. Kraljevo TTK BANKA AD SKOPJE Garant a.d. Futog R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 RZ USLUGI SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Besko a.d. Vlasotince

705.051,38 162.848,91 125.005,82 51.231,46 47.787,90 34.830,56 34.703,66 34.414,57 20.730,00 8.280,00 7.693,47 6.398,80 5.632,93 4.000,00 3.306,10

-0,22 % 111800 2,64 % 33882 0,00 % 31815 0,00 % 100 -2,38 % 17836 0,59 % 3098 -0,19 % 839 -2,31 % 421 -0,89 % 500

86,20 4.350,00 3.850,00 40.088,00 200,00 852,00 585,00 95,60 129,00 1.800,00 89,10 260,00 493,00 7.300,00

86,20 4.389,00 3.910,00 40.100,00 210,00 879,00 586,00 95,60 135,00 1.800,00 89,10 261,00 495,00 7.300,00

86,20 4.355,96 3.893,58 40.090,54 204,96 876,91 585,19 95,60 134,55 1.800,00 89,10 260,26 493,54 7.300,00

53,07 4.355,96 3.893,58 40.090,54 204,96 876,91 585,19 58,86 134,55 1.800,00 54,86 260,26 493,54 7.300,00

41.420,60 23.715,56 11.262,51 10.000,00 6.470,00 5.284,70 4.325,88 2.727,80 2.225,00

44930 10792 8080 8789 6711 3000 2642 1822 1822

1.864.458,16 938.904,00 783.840,80 711.909,00 583.857,00 282.480,00 113.606,00 67.414,00 61.948,00

Toplifikacija Skopje Telekom Srpske Pivovarna Laško Mercator Krka

+0,93% +0,59% +0,38% +0,37% +0,07%

NIS Novi Sad

Solana Tuzla AIK banka Niš Zavarovalnica Triglav Komerc.banka Skopje Telekom Slovenije

-13,04% -1,89% -1,28% -1,26% -1,05%

Nova kreditna banka Maribor

+3,07 -1,2 U išekivanju objavljivanja rezultata poslovanja u prvom ovogodišnjem kvartalu, najavljenih za idui tjedan, dionicom Naftne industrije Srbije trgovalo se na Beogradskoj burzi u iznosu od 25,9 milijuna dinara, što je bilo i više nego dovoljno za prvo mjesto na listi najlikvidnijih. Cijena dionice porasla je pak više od tri posto, na zadnjih zabilježenih 538 dinara, a tijekom dana tom se dionicom trgovalo u rasponu od 524 do 549 dinara.

S prometom od 125.000 eura dionica mariborske Nove kreditne banke našla se na treeme mjestu najtrgovanijih izdanja u Ljubljani, no cijena joj je u odnosu na zadnju zabilježenu u srijedu pala 1,2 posto, na 8,31 eura. Pad cijene zabilježile su i dionice Telekoma Slovenije i Petrola kojima se trgovalo u iznosu od 51.2000 i 47.800 eura. Slovenski indeks SBITOP pao je 0,31 posto, na 764,77 bodova.

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 ALK TPLF REPL STIL TTK GRNT RMDEN03 RZLE RADE RMDEN08 RZUS TEL BESK

12051 994 14953 722 209 55809 3723 49498 66 46 720 416 699 8000 81

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AGBN AIKB AERO ENHL TIGR GRDN A2013 GLBG A2015 CRFS MTLC JAFA MTBN JMBN

0,07 % 0,37 % -1,20 % -1,05 % -0,89 % -0,16 % -0,43 % -0,14 % 0,00 % 0,00 % -0,47 % -1,28 % 0,38 % 0,00 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHKE FBIHKC FBIHKF FBIHKJ FBIHKD FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1D

Promet

valuta: EUR - euro 58,51 163,83 8,36 70,96 228,65 0,62 9,32 0,70 314,09 180,00 10,68 15,38 8,06 0,50 40,81

BANJALUKA BURZA RSRS-O-C HETR-R-A RTEU-R-A ATLT-PO1 RSRS-O-D TLKM-R-A JHKP-R-A ZPTP-R-A BLKP-R-A

+

Oznaka

Petak 13/5/2011 Subota 14/5/2011

+

Powered by

business.hr

51354 26.772.142,00 951 8.237.245,00 1576 5.826.966,00 9784 5.009.298,00 1960 1.783.990,00 1853 1.442.480,00 5217 1.304.250,00 7355 665.627,50 1480 444.000,00 4203 344.225,70 65 291.850,00 120 288.050,00 34 261.800,00 85 233.125,00 13 214.095,00

REGIONALNI INDEKSI -0,31% BIRS -0,01% 764,77 1.121,61 Belex15 -0,07% FIRS -0,38% 738,64 2.241,80 Belexline -0,04% MBI10 +0,03% 1.390,00 2.568,17 SASX10 -0,32% MONEX20 -1,55% 1.027,14 12,063.84 Stanje indeksa na u SASX30 -0,65% etvrtak 12. svibnjazatvaranju 2011. 1.062,40 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar -0,01 % 0,17 % 0,93 % 0,00 % 2,49 % 2,69 % 0,38 % 0,63 % 4,30 % 0,00 % 0,91 % 0,64 % -0,29 % 2,82 %

70441 705 486 28 4321 1009 1342 7535 2589 165 4344 864 410 27

3.738.624,15 3.070.951,00 1.892.280,00 1.122.535,00 885.628,00 884.805,00 785.326,00 443.527,12 348.348,00 297.000,00 238.312,35 224.865,00 202.350,00 197.100,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -1,16% 2.857,33 +0,05% BUX -1,44% 23.608,54 -0,33% ATX -1,02% 2.818,00 +0,54% Stanje indeksa na zatvaranju u -1,45% etvrtak 12. svibnja 2011.

FTSE100 5.911,72

DAX 7.384,22

CAC40

4.010,50

MICEX 1,630.78

AMERI»KI INDEKSI DJIA -1,02% S&P500 -1,32% 12.630,03 1.339,82 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -1,04% srijeda 11. svibnja 2011. 2.841,85


investor

OtVOrENI INVEstIcIjsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

30

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Platinum Global Opportunity 14,4504

15,00

KD Nova Europa

7,1602

14,79

HPB WAV DJE

99,9161

14,40

PBZ I-Stock

69,6602

12,59

116,0449

11,08

ST Global Equity

44,0194

-13,88

FIMA Equity

74,8732

-13,07

Ilirika Azijski tigar

52,2507

-9,74

KD Victoria

14,2275

-7,70

NFD Aureus New Europe 115,7875

-7,31

OTP Europa Plus

Valuta

+ MjEŠOVItI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

MP-Mena HR AC Rusija Ilirika Azijski tigar AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) Prospectus JIE Erste Total East KD Victoria HPB Dionički HPB Dynamic PBZ Equity fond VB CROBEX10 FIMA Equity Ilirika BRIC Erste Adriatic Equity A1 C-Zenit OTP MERIDIAN 20 ST Global Equity POBA ICO Equity Platinum Blue Chip Raiffeisen Central Europe Capital Two MP-Bric HR Raiffeisen World ZB euroaktiv OTP indeksni VB High Equity HPB Titan Raiffeisen hrvatske dionice HPB WAV DJE

kn € € € kn € kn kn kn kn kn kn € € kn kn € kn kn € € kn kn € € kn kn € kn €

117,6611

8,15

MješOVItI fOnDOVI

PBZ Global fond

109,3393

5,04

Raiffeisen Prestige

108,7500

4,98

Erste Balanced

Agram Trust kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € OTP uravnoteženi kn PBZ Global fond kn HPB Global kn Raiffeisen Balanced € Allianz Portfolio kn C-Premium kn Erste Balanced € ST Balanced kn KD Balanced kn Raiffeisen Prestige € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn ICF Balanced kn HI-balanced € ZB global € Ilirika JIE Balanced €

125,8300

4,33

10,1473

3,09

ST Balanced

166,7231

-10,71

ICF Balanced

121,1766

-4,21

Agram Trust

68,4683

-3,51

HPB Global

103,7224

-2,72

C-Premium

5,7498

-1,52

1,40 1,33 1,11 0,58 0,55 0,55 0,54 0,54 0,47 0,46 0,20 0,18 0,14 0,10 0,08 0,06 0,05 0,04 0,02 0,02 0,00 -0,04 -0,07 -0,10 -0,10 -0,11 -0,22 -0,24 -0,25 -0,26

-2,32 -10,64 -6,15 -3,63 -9,27 -1,72 -6,02 -2,23 3,99 -6,17 -3,72 -2,85 -6,23 -5,79 -2,45 0,22 0,08 -4,08 -4,68 -0,52 -8,97 -3,46 -1,17 -3,43 -0,56 -4,18 -2,78 -4,88 -8,46 1,15

-2,68 -0,86 -17,94 -2,34 0,21 13,40 5,81 10,66 7,04 8,98 22,85 1,24 -12,07 9,84 13,40 7,47 9,78 -5,35 -1,85 0,62 4,89 10,96 -9,28 5,28 5,70 19,30 -1,60 1,22 10,32 8,24

1,27 -2,98 -9,74 -1,63 -4,60 1,96 -7,70 -1,06 0,39 1,90 9,59 -13,07 -0,59 -2,32 3,73 -4,89 6,50 -13,88 -6,41 -0,98 -4,52 6,45 -2,23 7,21 7,45 7,66 -0,18 0,82 0,05 14,40

4,33 -18,53 -15,08 3,28 -11,39 -25,31 2,98 -1,71 -12,93 -2,34 7,10 -4,08 4,28 -1,53 -4,04 -18,26 -1,92 -7,48 -15,01 -4,79 -7,32 -6,18 -5,90 0,90 1,14 -21,32 -18,07 -8,50 -10,50 -0,02

-6,39 -8,56 -15,80 -4,78 -4,05 7,23 1,62 8,51 6,91 2,87 6,43 -1,33 -11,56 2,22 5,66 4,20 5,13 -5,35 -2,85 -0,05 0,90 1,36 -11,19 1,84 4,08 5,79 -2,10 -2,08 0,58 2,89

4,456 9,914 5,495 14,567 24,488 107,244 68,133 21,232 22,818 362,086 7,988 17,999 29,533 227,349 10,257 6,070 20,607 12,459 5,903 8,421 205,577 8,124 7,285 40,773 243,582 130,954 12,392 9,457 18,088 15,744

3,18 4,17 3,97 2,19 4,28 3,61 12,01 5,60 4,70 5,68 1,31 6,95 1,35 5,58 2,98 3,23 3,04 10,55 3,79 3,35 6,06 4,06 3,17 7,61 7,02 3,37 3,61 3,80 2,67 3,69

11.05.2011 10.05.2011 11.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011

www.business.hr/investor

Allianz Portfolio

HI-balanced

457,6241 42,5439 52,2507 10,7291 59,6374 34,8700 14,2275 90,7883 52,1386 87,3915 109,3785 74,8732 105,8007 91,7300 88,4500 52,1886 94,2726 44,0194 5397,5700 84,8175 63,0900 77,1206 329,9495 107,0500 108,3200 44,4443 48,6863 71,3427 74,4000 99,9161

68,4683 10,8323 115,1034 109,3393 103,7224 152,7800 117,6611 5,7498 125,8300 166,7231 8,2479 108,7500 79,1202 121,1766 10,1473 142,6800 149,2220

0,52 0,38 0,35 0,34 0,21 0,19 0,19 0,16 0,11 0,09 0,08 0,00 -0,07 -0,09 -0,23 -0,56 -0,63

-7,20 -3,63 -1,49 -2,90 -0,74 -6,10 -0,41 -0,04 -1,70 -5,10 -5,21 -1,41 -4,32 -0,28 -1,43 -5,12 -1,81

1,40 -1,62 8,36 8,91 6,34 0,96 5,42 5,77 9,80 -2,55 0,27 1,19 -6,14 9,31 3,05 -0,65 -0,28

-3,51 -0,82 1,16 5,04 -2,72 -0,86 8,15 -1,52 4,33 -10,71 -0,46 4,98 -0,59 -4,21 3,09 -0,57 1,39

-1,96 3,73 2,64 5,46 0,65 4,99 8,48 -12,15 0,18 6,33 -3,56 7,42 -4,74 2,46 0,16 3,67 7,85

-2,09 -3,68 6,97 4,68 6,02 -1,56 2,15 2,81 3,00 -2,35 -1,50 0,35 -6,77 7,14 -1,04 -3,33 -1,64

15,363 14,643 39,215 307,022 93,267 305,517 8,154 12,270 105,242 10,784 6,910 221,487 13,451 16,280 70,990 713,424 42,004

2,84 2,19 5,41 9,66 5,60 8,70 2,00 4,27 10,31 8,34 5,32 1,18 4,82 9,03 9,21 9,86 5,30

11.05.2011 10.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011

€ € € € € kn € €

161,4000 11,7656 132,0044 129,2630 134,6400 166,6484 178,3300 126,8623

0,09 0,08 0,07 0,07 0,06 0,04 0,03 -0,05

1,60 3,30 1,48 2,74 3,05 2,49 1,32 -1,22

0,93 3,62 1,92 3,89 3,01 3,64 2,47 0,09

2,90 5,76 4,29 5,92 6,87 8,07 5,72 0,89

4,98 1,78 4,55 4,69 4,61 8,12 6,67 4,50

1,44 3,48 1,88 3,80 3,31 2,91 2,23 -0,01

181,771 7,971 168,673 25,327 491,712 72,163 507,457 18,208

9,86 9,21 8,17 5,60 7,94 6,54 8,96 5,41

11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011

kn kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn € kn € kn kn $

103,2734 123,9196 133,5745 164,3873 140,8987 126,9824 139,9100 140,3345 136,7000 133,5177 118,4451 11,4600 10,7929 109,5374 106,8600 100,7204 146,6500 125,1786

0,04 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,95 0,85 0,55 0,69 0,47 0,58 0,61 0,88 0,68 0,64 0,71 0,82 0,66 0,63 0,96 0,76 0,75 0,21

0,99 1,53 1,07 1,31 0,91 1,12 1,35 1,57 1,39 1,32 1,55 1,46 1,40 1,29 1,51 N/A 1,61 0,53

2,57 2,79 2,30 2,41 1,98 2,94 3,13 2,79 2,99 2,92 3,20 3,11 3,09 2,86 3,36 N/A 3,39 1,38

1,82 4,07 6,20 4,71 3,22 4,29 4,32 4,54 4,34 5,29 4,93 5,34 4,02 4,66 4,15 N/A 4,78 3,76

0,70 1,19 0,78 0,99 0,67 0,83 0,89 1,21 0,94 0,95 1,09 1,13 0,99 0,90 1,20 0,72 1,16 0,44

7,466 191,672 1104,572 2344,252 126,858 479,150 788,930 97,458 36,715 299,052 204,921 159,518 29,206 184,040 255,687 4,018 1209,259 40,263

1,78 5,38 12,12 10,80 10,80 8,80 7,94 7,63 7,36 5,60 3,52 2,62 1,94 2,00 1,63 0,29 8,21 6,08

11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011 11.05.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,6484

8,07

Erste Bond

134,6400

6,87

HPB Obveznički

129,2630

5,92

HI-conservative

11,7656

5,76

Raiffeisen Bonds

178,3300

5,72

OTP euro obveznički 126,8623

0,89

ZB bond

161,4000

2,90

PBZ Bond fond

132,0044

4,29

Raiffeisen Bonds

178,3300

5,72

HI-conservative

11,7656

5,76

ZB bond HI-conservative PBZ Bond fond HPB Obveznički Erste Bond Capital One Raiffeisen Bonds OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash OTP novčani fond PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen Cash PBZ Dollar fond

+


OGLAS

Na ZSE-u jedva da se trguje IPAK RAST Dionica HT-a donijela je prevagu u trgovanju u četvrtak pa su indeksi zabilježili jedva primjetan rast Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak jedva da se trgovalo s obzirom na ukupan redovni promet od 10,3 milijuna kuna. Pri tome se samo s dvije dionice protrgovalo u vrijednosti većoj od milijun kuna. Riječ je o Hrvatskom Telekomu čiji je promet dosegnuo 2,1 milijun kuna i Ingri čiji je promet iznosio nešto više od milijun kuna. Te dvije dionice imale su različite izvedbe pa je Ingra pala 0,86 posto, dok je HT rastao 0,69 posto. Upravo je HT donio prevagu u skromnom danu pa su dionički indeksi ipak zabilježili kakav-takav rast. Crobex je pri tome rastao po stopi od 0,04 posto pa mu je vrije-

jene. Ovom se dionicom protrgovalo u ukupnoj vrijednosti od 594.078 kuna. Tehnika je uz promet od pola milijuna kuna rasla 0,42 posto, što ipak nije bilo dovoljno da poništi veliki pad iz prethodnog dana. Od ostalih većih građevinskih dionica, samo je Institut IGH zabilježio rast od 0,62 posto, dok je ostatak sektora zabilježio minus, poput Dalekovoda koji je pao 0,45 posto. Čini se da viejsti o poteškoćama u poslovanju utječu na dionicu ovog građevinskog posuzeća.

nost na kraju dana u četvrtak iznosila 2209,29 bodova, dok je Crobex10 rastao po nešto većoj stopi od 0,23 posto, na 1.234,21bodova. S nešto snažnijim apdom nastavila je dionica Dom holdinga koja je u srijedu izgubila 3,01 posto cijene. Ta je dionica dan ranije izgubila nešto više od jedan posto.

AD plastik poskupio

Peti dan plusa za KOEI

Međutim, pad ne iznenađuje pretjerano s obzirom da je prošli tjedan, kao i početkom tekućega, Dom holidng rastao po velikim stopama, a njegov je rast trajao šest dana zaredom. Najveći rast među prvih 10 najlikvidnijih izdanja u

DARINKO bAGO, predsjednik Uprave Končar - elektroindustrije, čija je dionica u četvrtak zabilježila najveći rast među najlikvidnijim izdanjima snimio hrvoje dominić

četvrtak zabilježila je dionica Končar - elektroindustrije koja je stopom rasta od 2,45 posto nakon dva

mjeseca ponovno prešla razinu od 580 kuna po dionici. Time je Končar ušao u peti dan rasta ci-

REGIJA

Makedonska burza jedina u plusu Objava financijskih rezultata po kojima je Krka u prvom tromjesečju ostvarila 47 milijuna eura dobiti donijela je ovoj dionici blagi rast cijene od 0,07 posto, na posljednjih zabilježenih 58,55 eura.

Promet od 705.000 eura bio je i više nego dovoljan za prvo mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja u Ljubljani, a slijedila je dionica Mercatora kojom se trgovalo u iznosu od 162.800 eura. Posljednja zabilježena cijena te dionice iznosila je

163,6 eura, što je porast od 0,37 posto u odnosu na srijedu. Slovenski indeks SBITOP pao je 0,31 posto, poništivši pozitivne učinke prethodnih dana. Jedini plus u regiji bio je onaj makedonskog indek-

sa MBI 10 koji je porastao 0,03 posto, dok se na vrhu popisa najlikvidnjih izdanja ponovno našla dionica farmaceuta Alkaloida s tri milijuna denara prometa, uz blagi rast cijene od 0,17 psoto, na 4355,96 denara. Biljana Starčić

Veliki rast od 2,16 posto zabilježila je i dionica AD plastika koja već pet dana nije zabilježila pad cijene. Čini se da ulagači čekaju kako će se razrješiti situacija oko Ine koja daje veliku težinu Crobexu, kao i likvidnosti na Zagrebačkoj burzi. Ante Pavić

bROJKE

0,07 0,32 posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je sarajevski SASX-10


arhiva business.hr

Zaposlili je nakon što im je u ime države omogućila spajanje

ZA POSAO presudna idealna kombinacija iskustva i veza DObiTnici DAnA (ZSE) Toplifikacija Skopje +0,93% Telekom Srpske +0,59% Pivovarna Laško +0,38% Mercator +0,37% Krka +0,07% 30 Raste

Iako se u neovisnost i nepristranost regulatornih tijela ne bi trebalo sumnjati, posebno u slučaju kada je u pitanju najrazvijenija tržišna demokraciji na svijetu, SAD, zapošljavanje bivše predstojnice američke Federalne komunikacijske komisije (FCC) Me-

redith Baker otvara mnoga pitanja. Nakon što je odobrila spajanje Comcasta i NBC Universala, što se u SAD-u smatralo kontroverznim potezom, kojim je novoj medijskoj kući osigurana znatna koncentracija tržišta, predstojnica Baker je objavila da

GUbiTnici DAnA (ZSE) Solana Tuzla -13,04% AIK banka Niš -1,89% Zavarovalnica Triglav -1,28% Komercijlana banka Skopje -1,26% Telekom Slovenije -1,05%

inDeKSi CROX Mirex

14 Nema promjene

38 Pada

Vrijed. 1,282,01 162,10

Prom. 0,34% 0,22%

Sirova nafta 98,21 Prirodni plin 4,19 Zlato 1,501,01 Srebro 35,16 Goveda 113,00 Kava 309,74

4,23% 1,06% 0,98% 8,62% 0,00% 1,55%

Više nećeTe mORATi PAmTiTi

Lozinkom zaštićene stranice uskoro ćete otvarati treptajem oka – doslovno Newyorška tvrtka Hoyos Group predstavila je novi proizvod EyeLock, koji naziva prvim i jedinim prijenosnim uređajem za skeniranje šarenica kojim će se korisnici moći prijaviti na sve osobne korisničke račune treptajem oka. Uređaj je veličine klasične posjetnice, teži oko 113 grama i dolazi u obliku USB sticka, a na tržištu će se naći već za 99 dolara. Nakon instaliranja programa

i otvaranja stranice kojoj se pristupa, skener postavljen u visini očiju automatski će korisnika ulogirati u bilo koju lozinkom zaštićenu stranicu poput Facebooka, Gmaila, PayPala ili bankovnog računa. Svaki put kad se ulogiramo EyeLock "čita" naše šarenice i stvara jedinstveni ključ koji se sastoji od niza brojeva, a hakiranje je nemoguće jer se brojevi svakim ulogiravanjem mijenjaju. I. B.

eyeLOcK će stajati 99 dolara

arhiva business.hr

POSLOVAnje beZ STRAhA

arhiva business.hr

Bojite li se šefu reći 'ne'?

šefOVi bi trebali upućivati konstruktivne kritike

Većina zaposlenika boji se šefovima priopćiti loše vijesti poput projekta koji se oduljio ili prekoračenja troškova, no stručnjaci smatraju da tvrtke koje potiču poslovanje bez straha za uzvrat dobivaju učinkovitost pri donošenju odluka, etičko ponašanje na višoj razini i kolektivno djelovanje zaposlenika. Zaposlenici koji se ne boje reći "ne" svojim šefovima ra-

dit će više i učinkovitije ako ih nadređeni saslušaju jer tako stječu dojam da su dio kolektiva, a šefovi bi umjesto prigovora trebali upućivati konstruktivne kritike i nuditi povratne informacije na prijateljski način, piše CNN Money. Fatalna pogreška u vodstvu kompanijom je mentalitet koji se vodi za stavom: "Ne želim čuti, to nije bila moja ideja." I. B.

Hoćemo li i danas svjedočiti izrazito slaboj aktivnosti investitora na ZSE-u, pratite na...

napušta FCC jer je dobila ponudu koja se ne odbija, i to od Comcasta and NBC Universala. U medijskom divu, gdje će Baker biti potpredsjednica za odnose s državom, utvrdili su da Baker ima idealnu kombinaciju iskustva i iznimnih veza u Washingtonu. D. B.

www.business.hr

UKRATKO... Dobio spor Suspendirani voditelj Odsjeka za interferon Imunološkog zavoda Srećko Sladoljev dobio je spor protiv Zavoda, koji ga je tužio za odavanje službene tajne kada je u javnost iznio podatak da je Zavod naručio neregistrirano cjepivo protiv gripe vrijedno 330 milijuna kuna. Prodan na aukciji Prvi autoportret pop art umjetnika Andyja Warhola udahnuo je u srijedu nov život aukcijama umjetnina u New Yorku postignuvši na aukciji kuće Christie's cijenu od 38,44 milijuna dolara. Odbacili tvrdnje Čileanski pjesnik i nobelovac Pablo Neruda ubijen je po nalogu diktatora Augusta Pinocheta (od 1973. do 1990.), ustvrdio je njegov bivši suradnik, ali takve tvrdnje odbacila je Nerudina zaklada.

www.business.hr

Business.hr broj 889  

petak/subota 13 i 14/5/2011 petak/subota 13 i 14/5/2011 KUNA ZA KUNU 4-5 Društva za upravljanje nikako ne mogu biti na gubitku jer osim što...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you