Issuu on Google+

DANAS u PRILOGu

mediji/marketing/prodaja

Mali povratak velikih formata ❘ Uporaba društvenih mreža porasla 51%

NE MARE zA OPtIMu 18

Rohatinski dao Teslu Srbima, a slovenski NLB dobio košaricu

Dokapitalizacijom A štedne banke i smanjenjem njezina temeljnog kapitala nastat će Tesla banka srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, a oko 55 posto dionica banke trebao bi imati Fond za razvoj Vojvodine

četvrtak 12/5/2011

broj 888 | 10 kuna | 1,40 ¤ | 2 km

fotolia

BORBA PROtIV RADA NA CRNO 4-5 Kosoričina vlada Saboru je uputila prijedlog vrlo sličan slovenskom zakonu za sprječavanje rada na crno, a predlaže i rigoroznije kažnjavanje poslodavaca i radnika koji rade na crno te uvodi mogućnost pokajnika

Hrvati i Slovenci kažnjavaju, a Srbi daju olakšice PROBLEMI S JAVNOM NABAVOM

'Jedan dan radiš s investitorom, a čovjek drugi dan završi iza rešetaka' Proizvođači namještaja kažu da svaka kompanija ima knjigu standarda o uređenju prostora pa bi ih trebala imati i država za svoje objekte

6


info&stav 2-3

U Zagrebu 35% više stranaca Zagreb je u travnju posjetilo 52.350 turista koji su ostvarili 90.280 noćenja, što u odnosu na travanj 2010. godine rast od 22 posto u dolascima te 17 posto u noćenjima. Od ukupnog broja turista, 40.180 bili su stranci koji su ostvarili 68.873 noćenja i time ostvarili čak 35 posto više dolazaka te 29 posto više noćenja. Najviše je bilo Nijemaca.

Sukobi s policijom u ateni Lokalne anarhističke gurpe ponovno su se u srijedu sukobile s policijom na ulicama grčkoga glavnog grada. Dvojica su policajaca ozljeđena, a uhićeno je 25 demonstranata. Povod za nerede bio je posjet delegacija MMF-a, ECB-a i EU, koje su došle procijeniti provođenje mjera štednje i strukturnih reformi, na koje se zbog primanja pomoći obvezala grčka vlada.

business.hr Četvrtak 12/5/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

oPtIMIZaM PonUĐaČa Za 3. MaJ, BRoDotRoGIR I kRaLJEVICU

Končar: Zeleno svjetlo EK očekujemo potkraj idućega Jadranska ulaganja dostavila su aZtn-u potrebne dopune, a blagoslov Ek značio bi skidanje zabrane ugovaranja novih poslova "Nisu točne glasine da su Jadranska ulaganja odustala od ponude za brodogradilišta 3. maj, Brodotrogir i Kraljevicu. Ostajemo pri svojoj ponudi, a upravo smo u fazi pojašnjavanja programa ekspertima iz Europske komisije", kazao je jučer za Business.hr Nenad Končar, direktor Jadranskih ulaganja, koji najavljuje kako bi, ako se prihvate pojašnjenja koja je ta tvrtka uputila, već potkraj idućega tjedna EK mogla dati zeleno svjetlo za tri navedena brodogradilišta. Ostvari li se ta optimistična procjena, to bi pak značilo skidanje zabrane ugovaranja novih poslova, što je od vitalne važnosti za nastavak neometana poslovanja navedenih škverova.

Profitabilniji od plana

Podsjetimo, nakon nekoliko tjedana zatišja i posvemašnje šutnje nadležnih tijela o tijeku privatizacije preostalih brodogradilišta, ovaj je tjedan problematika brodogradnje ponovno

otvorena, isprva tekstom u Business.hr-u u kojem je Agencija za zaštitu tržišnoga natjecanja objasnila kako se postupak oduljio jer su ponudu Jadranskih ulaganja poslali na doradu, a zatim i otvorenom reakcijom Sindikata metalaca koji nisu zadovoljni sporim rješavanjem cijele problematike. Končar tvrdi kako iz Jadranskih ulaganja nastoje odgovoriti na sva pitanja i kako se njihovu broju ne treba čuditi jer je posri-

jedi opsežna dokumentacija od nekoliko stotina stranica. Kad je riječ o Europskoj komisiji, naglašava kako njezini stručnjaci smatraju da se glede povećanja produktivnosti brodogradilišta može biti optimističniji nego što je to navedeno u planovima. "Možda smo bili previše suzdržani. EK traži kvantifikacije te smatra kako možemo biti i profitabilniji od prvobitnih planova. Riječ je o cijeloj listi pojašnjenja, a nastojimo otkloniti

sve dvojbe. U cijeli proces uključen je i AZTN, koji je kao regulator također zatražio dopune. Nastojimo na sve što se traži odgovoriti najvećom brzinom", kaže Končar.

test održivosti

Na naše pitanje što je zapravo AZTN tražio kao dopunu, Končar pojašnjava kako je riječ o odredbama koje pojašnjavaju dugoročnu održivost predloženog modela, odnosno imaju li Jadranska ulaga-


brojka

biser dana

››

Dva županijska HDZ-a raspustili smo da budemo još jači

jadranka kosor hrvatska premijerka na svečanosti otvara� nja studentskog restorana u kampusu na riječkom Trsatu

30

posto povećan je turistički promet iz Njemačke u mediteranskim zemljama koje su do sada provele promotivno-edukacijsku akcije TUI Inside koja se od ove godine prvi put provodi i u Hrvatskoj

uvodnik

Dobrodošla odluka, kakva god bila

a tjedna nenad konČar, direk� tor Jadranskih ulaganja, kaže da su se dopune koje je zahtijevao aZTn odnosile na dugoročnu održivost ponuđenih modela 

fotosopta/cropix

nja dovoljno dokaza da taj model može biti uspješan poslovni obrazac za poslovanje brodara na dulji rok. "Za to imamo dovoljno dokaza i argumenata, čak i da smo bili relativno pesimistični u procjenama. Od nas se zahtijeva da specificiramo kolika će biti produktivnost ako tržište ostane u današnjim uvjetima", kaže Končar koji ističe kako su Jadranska ulaganja AZTN-u dostavila i potrebne dopune. Prvi čovjek Jadranskih ulaganja potvrđuje dobru suradnju sa sindikatima koji su se, kako tvrdi, pokazali dobrim partnerima u cijeloj proceduri. Končar kaže da je optimist i kako za brodogradnju postoji sve veći prostor jer je i tržište znatno bolje nego prije dvije godine pa se mogu pronaći profitabilni poslovi. "Uvjeravam vas da ćemo riješiti taj dio jednadžbe i da će biti posla za sve", zaključuje Končar. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

PoLiTika u brodosPLiTu U veljači či je pre� mijerka propa� radirala škve� rom u povodu skidanja zabra� ne EK na ugo� varanje novih poslova, dva i pol mjese�a �a poslije � status quo

branimir kovač branimir.kovac@business.hr

K

ako se približava famozni kraj lipnja, i željeni završetak pregovora sa Europskom unijom, opet je na dnevnom redu sve češće pitanje domaće brodogradnje. Činjenica je da informacije iz Vlade, a pogotovo nadležnog Ministarstva gospodarstva, stižu na kapaljku, ako i toliko. Istina, kada treba poentirati i ugrabiti politički bod, situacija je suprotna, kao kada je krajem veljače premijerka sa svitom ministara proparadirala Brodosplitom u povodu skidanja zabrane EK na ugovaranje novih poslova. Dva i pol mjeseca kasnije od oduševljenja nije ostalo baš previše, a sindikati u očaju upozoravaju da se unatoč obećanim poslovima ni jedan ugovor nije realizirao te kako se vrlo lako može dogoditi da to brodogradilište ostane bez novih poslova. Sindikati se pitaju nedostaje li volje ili znanja, no koji god bio razlog, pokazuje se da nam ne može Europa biti kriva baš za sve - nešto je valjda i u našoj nesposobnosti. SindiKaTi su nakon svih zavrzlama postavili i prilično neugodno pitanje, koje se posljednjih godina i te kako izbjegavalo, o tome je li pri-

fotoklarić/cropix

››

Sada vjerojatno nema smisla raspravljati o tome hoće li privatizacija brodogradilišta donijeti i kvalitetniji menadžment. Ako je već pala odluka o privatizaciji, dojam je da bi cijeli proces trebao biti puno brži

vatizacija domaćih brodogradilišta uistinu bila nužna. Prema njima, ono što treba za oporavak te gospodarske grane jest kvalitetan menadžment, dok je vlasnička struktura, ako se zadovolji taj osnovni uvjet, manje važan faktor za uspješno poslovanje brodogradilišta. Čak i oni koji su pobornici privatizacije teško mogu tomu proturječiti. Ipak, svi se nadaju da će privatizacija automatski donijeti i kvalitetniji menadžment. To se prihvaća kao svojevrsna dogma o kojoj više nema smisla raspravljati.

U ovoj fazi vjerojatno i nema. No, ako je već pala odluka da se ide u smjeru privatizacije, dojam je da bi cijeli proces trebao biti puno brži. Odnosi se to i na preostala tri brodogradilišta koja se upravo nalaze u postupku ocjenjivanja - 3. maj, Brodotrogir i Kraljevicu. U AZTNu su nakon našeg ovotjednog teksta, u kojem su ih sindikati bocnuli zbog sporosti, reagirali pomalo uvrijeđeno i kazali da je glavni razlog što još nisu donijeli ocjenu nepotpuna dokumentacija Jadranskih ulaganja. Prvi čovjek te tvrt-

ke Nenad Končar, pak, u današnjem broju otkriva kako je sada sva dokumentacija dostavljena te da intenzivno komuniciraju i s AZTNom i s EK. SToga, bez ikakve namjere za vršenjem pritiska, valja jasno reći kako je došlo vrijeme da se donese odluka, kakva god bila. Svako daljnje odugovlačenje, baš kao što kažu i sami sindikati, ozbiljno bi moglo ugroziti rad navedenih brodogradilišta, a time i egzistenciju brojnih radnika. A to sigurno nije nešto s čime bi se Vlada htjela suočiti u izbornoj godini.


tema 4-5

BORBA PROTIV RADA NA CRNO Kosoričina vlada Saboru je u nje rada na crno, a predlaže i rigoroznije kažnjavanje poslodavaca i

Hrvati i Slovenci kaž

a Srbi daju ola Vlada Srbije od početka krize subvencionira investitore sa 4 do 10 tisuća eura po svakom radnome mjestu koje otvore ulaganjem u svoje nove industrijske pogone i proizvodnje. Predloženo godišnje 60-postotno smanjenje poreza na dohodak potaknulo bi i sve druge poduzetnike da prestanu kalkulirati i 'stiskati se', a pogotovo bi moglo zakotrljati legalizaciju rada na crno

Hrvatska i Slovenija pokušat će zakonskim promjenama i oštrijim sankcijama suzbiti rad na crno, a Srbija to želi postići davanjem poreznih olakšica onima koji se odluče legalizirati svoj rad u sivoj ekonomiji. Dorađeni prijedlog Kosoričine vlade zakona o sprječavanju neregistrirane djelatnosti ovih će dana biti na drugom saborskom čitanju, a zakon o sprječavanju rada na crno Pahorove vlade, koji je slovenski parlament već usvojio, mora u prvoj lipanjskoj nedjelji proći referendumsku kušnju kako bi počeo vrijediti. Oporbenjaci iz Janšina SDS-a i Jelinčičeva SNS-a i novi su zakon o sprječavanju rada na crno "pogurali" na referendum u paketu s mirovinskom reformom te s pitanjem o otvaranju arhiva slovenske službe državne sigurnosti. Zastupnici Janšine i Jelinčičeve stranke novom zakonu zamjeraju dokidanje tradicije susjedske pomoći i širenje ovlasti carinskoj službi da plijeni imovinu stečenu na crnom tržištu. Pahorova vlada tvrdi, međutim, da zakonskim promjenama samo zaoštrava kazne za rad na crno te da rad za

vlastite potrebe, susjedsku, rodbinsku i prijateljsku pomoć ne uvrštava u rad na crno i neće ih kažnjavati, osim kada se zloupotrebljavaju i koriste za neplaćanje poreza i doprinosa čime su potiče nelojalna konkurencija i nanosi šteta državnom proračunu i svima koji legalno obavljaju iste poslove.

Puno iznad prosjeka EU

Jedina novost u odnosu na dosadašnji slovenski zakon o sprječavanju rada na crno jest da profesionalci, odnosno oni koji imaju registriranu tvrtku ili obrt ne mogu besplatno pomagati susjedima, rodbini i prijateljima. Istodobno se, primjerice, zidarima koji su zaposleni u građevinskim i obrtničkim tvrtkama u tuđem vlasništvu dopušta da susjedima, prijateljima i rodbini besplatno pomažu u gradnji objekata do 40 četvornih metara i svim drugim manjim građevinskim radovima i popravcima. I seljaci će jedni drugima i dalje moći pomagati u obavljanju sezonskih i povremenih radova, od berbe do košnje sijena. Novim zakonom Pahorova je vlada znatno pooštrila kazne za rad na crno,

jer je kriza i u Sloveniji dodatno potaknula sivu ekonomiju. Procjenjuje se da je ona dosegnula 25 posto BDP-a, što je znatno iznad prosjeka Europske unije, ali puno manje od udjela rada na crno u hrvatskom BDP-u koji se procjenjuje i do 35 posto. Slično je i u Srbiji, gdje se procjenjuje da siva ekonomija čini 35 do 40 posto BDP-a, odnosno da na crno radi čak oko 800.000 ljudi. Kosoričina je vlada predložila zakon vrlo sličan slovenskom za sprječavanje rada na crno, a predlaže i rigoroznije kažnjavanje poslodavaca i radnika koji rade na crno te uvodi mogućnost pokajnika, odnosno oslobađanje od kazni zaposlenih na crno ako prijave poslodavce koji ih nelegalno zapošljavaju. Folklor koji su slovenska i hrvatska oporba satkale oko navodnog dokidanja tradicije susjedske pomoći u raspravi o predloženim zakonskim promjenama gurnuo je u stranu dobra rješenja iz obaju zakonskih prijedloga. Uz ostalo, primjerice, obvezu poslodavca da zaposlenima na crno odmah nakon što ih se otkrije i kazni moraju izdati rješenje o radu na neodre-

SRPSkA VICEPREMIJERkA Verica Kalanović prihvatila je sugestije svojih savjetnika Nikole Pavičića (lijevo) i Mirka Todorovića (desno) da se poduzetnicima za svakog novozaposlenog radnika porez na dohodak umanji za 60 posto u sljedećih godinu dana

STIMULIRANJE IZVOZA

Porez manji 50 posto Poduzetnici savjetnici srpske vicepremijerke Kalanović predložili su i porezno stimuliranje izvoza, koji je uz otvaranje novih radnih mjesta drugi najvažniji cilj vladine ekonomske politike. Po tom prijedlogu, kompanijama koje, primjerice, izvoze 50 posto svojih proizvoda porez na dohodak umanjio bi se za 50 posto, odnosno ne bi pla-

ćali stopu poreza na dohodak od 12 nego od 6 posto. Vlada Srbije još uvijek nije raspravljala o prijedlogu da se kompanijama porez na dohodak smanjuje ovisno o postotku proizvoda koji izvoze, no potpredsjednica Kalanović najavljuje da će se i taj prijedlog, kao i drugi poduzetnički prijedlozi, uskoro naći na vladinu stolu.

đeno vrijeme te uplatiti poreze i doprinose na njihove plaće za prethodna tri mje-

seca. Oporbi je, međutim, važnije od toga bilo tvrditi kako susjedi, prijatelji i


uputila prijedlog vrlo sličan slovenskom zakonu za sprječavai radnika koji rade na crno te uvodi mogućnost pokajnika

žnjavaju,

akšice BROjkA

35

do 45 posto srpskog BDP-a čini rad na crno

rodbina neće više jedni drugima moći pomagati u berbi i sličnim tradicionalnim poslovima oko kojih su se okupljali, uključujući i sitne kućne popravke.

Nelegalna konkurencija

Vlada Srbije se možda i zbog mogućnosti ponavljanja sličnog "folklora" zasad nije odlučila na zaoštravanje zakonskih mjera za suzbijanje rada na crno nego je prihvatila inicijativu poduzetnika savjetnika nove vicepremijerke Verice Kalanović, koja je nedavno na toj dužnosti zamijenila svoga stranačkog lidera Mlađana Dinkića.

Potpredsjednica Kalanović je odmah nakon preuzimanja dužnosti za savjetnike angažirala pet istaknutih srpskih poduzetnika, a dvojica od njih, počasni predsjednik kompanije Tarket Nikola Pavičić i vlasnik konfekcijske kuće Todor Mirko Todorović, predložili su joj da kroz Vladu "provuče" prijedlog po kojemu bi se poduzetnicima za svakog novozaposlenog radnika porez na dohodak umanjio za 60 posto u sljedećih godinu dana. Pavičić i Todorović uvjereni su da će se tom mjerom dodatno potaknuti novo zapošljavanje, ali i smanjivanje rada na crno. Vlada Srbije, naime, od početka krize subvencionira domaće i strane investitore sa 4 do 10 tisuća eura po svakom radnome mjestu koje otvore ulaganjem u svoje nove industrijske pogone i proizvodnje. Godišnje 60-postotno smanjenje poreza na dohodak potaknulo bi i sve druge poduzetnike koji se unatoč potrebama poslovanja zbog krize teško odlučuju na novo zapošljavanje da prestanu kalkulirati i "stiskati se", a pogotovo bi moglo zakotrljati legalizaciju rada na crno. U beogradskom dnevniku Blic Mirko Todorović obrazlaže da je u dvije krizne godine, po njegovim procjenama, oko 100.000 radnika "prevedeno" u sivu ekonomiju. U tekstilnoj i sličnim radno intenzivnim djelatnostima brojne su tvrtke i obrti odjavljeni i formalno ugašeni, ali su nastavili raditi na crno proizvodeći za crno tržište na kojemu prodaju svoju robu s kojom se, nakon što su prestali plaća-

business.hr Četvrtak 12/5/2011

I hRVATskOj PRemIjeRkI Jadranki Kosor i slovenskom premijeru Borutu Pahoru oporba je satkala folkor oko navodnog dokidanja tradicije susjedske pomoći u raspravi o predloženim promjenama, što je gurnulo u stranu dobra rješenja iz obaju zakonskih prijedloga

ti poreze i doprinose, kakotako mogu nositi s jeftinim proizvodima s Bliskog i Dalekog istoka. Premda su svjesni da svojim prijedlogom idu na ruku poduzetnicima koji sada posluju s onu stranu zakona, a "kažnjavaju" one koji uredno plaćaju sve svoje porezne i druge obveze, Pavičić i Todorović ipak smatraju da bi već legalizacija nekoliko tisuća radnih mjesta opravdala njihov prijedlog, a eventualno masovnije prijavljivanje radnika na crno bilo bi velik uspjeh ne samo zbog dodatnih proračunskih prihoda, već ponajprije zbog znatnijeg suzbijanja nelegalne konkurencije kojoj su izloženi poduzetnici koji legalno posluju. Zato i predlažu da se, ako njihova inicijativa urodi plodom, "porezni popust" poduzetnicima koji zaposle nove radnike produlji tako da im se u drugoj godini za svakog novozaposlenog radnika porez na dohodak smanji za 40 posto, a u trećoj godini za 20 posto. Vlada Srbije prihvatila je njihov prijedlog i uskoro će ga pretočiti u propisani model kako bi omogućila njegovu realizaciju i onemogućila zlouporabe koje su i te kako moguće, najavila je vicepremijerka Verica Kolanović Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

BROjke

35 25 posto hrvatskog BDP-a čini rad na crno OGLAS

posto slovenskog BDP-a čini rad na crno


tema 6-7

PROBLEMI S JAVNOM NABAVOM Proizvođači namještaja ima knjigu standarda o uređenju prostora pa bi ih trebala imati

'Jedan dan radiš s investitorom, a čovjek drugi dan

ZdRAVkO PANdžIć iz Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kaže da standardi opremanja kad je riječ o obrazovnim i sportskim ustanovama već postoje, ali ih je potrebno modernizirati Snimio Saša ĆetkoviĆ

završi iza rešetaka' U sadašnjoj se situaciji projekti nerijetko izvode bez stručne podloge pa dolazi do napumpavanja cijena ili se ide ispod razine kvalitete kada je riječ o opremanju interijera u objektima koji se financiraju iz državnog proračuna Nedovoljna suradnja dizajnera i domaćih proizvođača namještaja te nesređene prilike na natječajima za opremanje javnih objekata bile su neke od tema 1. međunarodne konferencije o unutarnjem uređenju. Skup je u srijedu okupio dvjestotinjak arhitekata, dizajnera i dobavljača opreme. Arhitekti, dizajneri i investitori često su prepušteni raznim pritiscima tržišne ponude, upozorili su sudionici skupa. Zbog toga kvaliteta unutarnje opreme često ne odgovara cijeni proizvoda, a slični su problemi izraženi i u poslovima javne nabave. Vlasnik tvrtke Inkea Darko Špiljarić kaže kako je od arhitekata i drvoprerađivača krenula inicijativa da se konačno utvrdi knjiga standarda za opremanje interijera u objektima koji se financiraju iz državnog proračuna. "U sadašnjoj se situaciji

projekti nerijetko izvode bez stručne podloge uslijed čega dolazi do napumpavanja cijena ili se ide ispod razine kvalitete. Svaka kompanija ima svoju knjigu standarda o uređenju svog prostora pa bi ih trebala imati i država za svoje objekte. Domaći bi proizvođači tako dobili priliku kandidirati svoje proizvode da ih se uvrsti u knjigu standarda", govori Špiljarić, ističući kako u Hrvatskoj imamo puno dobrih dizajnerskih rješenja, ali mnogi nikad ne zažive jer ne dođu do faze inicijalne, proizvodne serije.

Ravnopravna utakmica

Kada bi se za pojedinu ustanovu proizvelo prvih stotinu komada nekog namještaja, proizvod bi se dalje lakše plasirao na tržište. Tko je točno nadležan za kreiranje takve knjige standarda za opremanje interijera, pitali smo Zdravka

dARkO ŠPILJARIć, vlasnik tvrtke Inkea, CARMELINA MARtINA, dizajnerica talijankaže da bi se uz knjigu standarda lakše kanske kuće za izradu namještaja Moroso didirali proizvodi Snimio Saša ĆetkoviĆ Snimio Saša ĆetkoviĆ

Pandžića iz Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Kada je riječ o obrazovnim i sportskim ustanovama, on kaže da standardi opremanja postoje, ali ih je potrebno modernizirati. "Standardi su zastarjeli, treba ih prilagoditi suvremenim potrebama društva, ugraditi u njih elemente održive, zelene, inteligentne javne nabave i osigurati ravnopravnu tržišnu utakmicu hrvatskim gospodarskim subjektima da se uključe u opremanje javnih građevi-

na", govori Pandžić, dodajući kako u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i školstva postoji Uprava za financije koja bi bila nadležna za pripremu, doradu i usavršavanje standarda opremanja škola, fakulteta i sportskih dvorana. Na skupu je istaknuto i kako samo dva posto domaćih proizvođača namještaja surađuje s dizajnerima, iako ima i izuzetaka. Predstavnik Studija dizajna Mladen Orešić kaže da ima pozitivnih pomaka, ali kupac u dućanu i dalje najradije kupuje talijanski dizajn.

"Kod nas ne postoji povjerenje i ponos vlastitim proizvodima. Novi vlasnici tvrtki ne poznaju svoje proizvode i nemaju emotivni odnos prema njima", kaže Orešić. Takve je primjedbe izazvala prezentacija Carmeline Martine, mlade dizajnerice poznate talijanske kuće za izradu namještaja Moroso.

Oslabljen razvoj

Osim što je prezentirala vrhunski dizajnerski namještaj svoje kuće, istaknula je vrlo prisnu atmosferu i gotovo familijaran odnos pro-


a kažu da svaka kompanija i država za svoje objekte

HORVATINČIĆ žELI RUŠITI WESTIN

'Banke i političari nas reketare' Stručni skup o opremanju interijera pohodio je i kontroverzni developer Tomo Horvatinčić, koji se požalio na antipoduzetničku klimu u Hrvatskoj, birokratske prepreke na koje nailazi u realizaciji projekata, ali i na reketarenja banaka i političara koji razgovore žele svesti na 'dogovore ispod stola'. Aludirajući na nedavno dovršen projekt "Cvjetni", kazao je kako su se preko njegovih leđa obračunavale političke stranke, ali i da se morao boriti s brojnim medijima koji su, kako

kaže, napuhivali cijeli slučaj, a stručnjaci su šutjeli. "Nismo u krizi nego plaćamo danak zbog niza loših poteza od 1996. godine, uključujući i privatizaciju. Trebamo se okrenuti poduzetnicima, ali nigdje nema strategije. Primjerice, današnji je Westin otvoren davnih godina, dao je svoje i, prema feasibility studijama, drugdje u svijetu bi se rušio, ali tko su ljudi u gradu i državi s kojima mogu o tome pregovarati", pita se Horvatinčić.

izvođača i dizajnera, kakvog nema u hrvatskim tvrtkama. Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera, jednog od organizatora stručnog skupa, kazao je kako su mnoge tvrtke u bivšem sustavu imale snažno kadrovirane odjele za sustavan razvoj novih proizvoda čiji su inženjeri bili izrazito tehnički potkovani, ali je njihov broj drastično smanjen racionalizacijom troškova nakon privatizacije. Za Ivana Juretića, arhitekta iz Rijeke koji se bavi izradom lampi od drveta,

glavni problem nisu ni kriza ni nelojalna konkurencija. Smatra da bi uvjeti poslovanja u Hrvatskoj za one koji se bave uređenjem interijera bili puno bolji kada bi bilo samo malo više reda. "Danas počneš raditi s nekim investitorom, a čovjek drugi dan završi iza rešetaka", kazao je Juretić. Skup su organizirali časopis Drvo & namještaj, portal InterijerNET.hr i Drvni klaster, a suorganizatori su bili Hrvatska komora arhitekata i Studij dizajna. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 12/5/2011

OreŠaru LOŠe iDe

jadrankamen u minusu od 100 milijuna kuna

Pučišća. Bračka tvrtka Jadrankamen, inače u vlasništvu Bruna Orešara, 2010. završila je gubitkom od 78 milijuna kuna. To je čak deset puta više nego godinu ranije kada je gubitak bio 7,26 milijuna kuna. Također, u prva tri mjeseca ove godine Jadrankamen je povećao svoj ukupni preneseni gubitak od oko 100 milijuna kuna za

ViPNeT Na uDaru reCeSije

još 5,4 milijuna kuna. Prihodi Jadrankamena u godinu dana manji su za visokih 30 posto, odnosno pali su sa 87,87 na 61,83 milijuna kuna. Posebice je velik pad prodaje u Hrvatskoj, sa 62,39 na 44 milijuna kuna, dok su inozemni prihodi pali za oko dva milijuna kuna, na 14,17 milijuna kuna. Dugoročne obveze Jadrankamena u istom su razdoblju više nego udvostručene, na 44,85 milijuna kuna. Najvećim se dijelom odnose na obveze prema bankama (17,23 milijuna kuna). B.hr

kONFereNCija

Lj. Puljić o Hrvatskoj za 20 godina

Ljerka PuLjić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora snimio h. dominić

Zagreb. Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, sudjelovat će na konferenciji HR.Business 2031. - "Budućnost počinje sada", što je Business.hr organizira 1. lipnja u Zagrebu. O Hrvatskoj za 20 godina govorit će Goran Granić, Goran Radman, Sanja Čižmar, Velimir Šonje, Anđelko Akrap, Saša Jurković i fizičar Davor Pavuna. B. hr.

reaGiraNje HaNFe

Više korisnika, Mol laže, znamo poslati dopis! ali manje prihoda MLaDeN PejkOVić, predsjednik Uprave i glavni tehnički direktor Vipneta snimio saša ćetković

u prva tri mjeseca 2011. operativni prihod tvrtke manji je 28,2 posto, a kapitalna su ulaganja smanjena za 44,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine U prvom kvartalu ove godine Vipnet je zabilježio 10-postotni pad prihoda, na 90,3 milijuna eura, te pad dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od nešto većih 13,6 posto, na 24,9 milijuna eura, pokazuju podaci objavljeni u sklopu izvješća Telekoma Austria. Operativni prihod Vipneta (EBIT) pao je 28,2 posto, na 8,6 milijuna eura. U istom razdoblju Vipnet je smanjio i kapitalna ulaganja za 44,1 posto, na 8,6 milijuna eura. Prema broju korisnika, Vipnet je na kraju prvog kvartala 2011. imao udjel od 41,9 posto, što je pad od 1,8 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje 2010. unatoč rastu broja korisnika za 1,8 posto, na 2,7 milijuna. Vipnet je broj postpaid korisnika povećao za 9,3 posto,

dok je broj prepaid korisnika stabilan uz tek neznatan pad od 0,6 posto. Istodobno je broj poslovnih korisnika porastao čak 11 posto. Predsjednik Uprave Mladen Pejković kaže da su na rezultate poslovanja utjecali nastavak recesije, slabljenje kupovne moći građana te dodatne trošarine u obliku poreza na mobilne usluge. On smatra da će postojeće regulatorno okruženje i trošarina nametnuta sektoru telekomunikacija i dalje kočiti ulaganja u modernu komunikacijsku infrastrukturu, koja bi zasigurno pozitivno utjecala na razvoj hrvatskoga gospodarstva. Usporedba rezultata Vipneta i HT-a u dijelu segmenta mobilne telefonije pokazuju gotovo identičan pad prihoda, jer je HT zabilježio 9,8 posto. Međutim, podaci pokazuju da je HT uspio vratiti dio korisnika mobilne telefonije jer u prvom kvartalu bilježi 7,9-postotni rast broja korisnika. Dražen Tomić

Hanfa je Business.hr-u u srijedu poslala reagiranje na tekst "Mol Hanfi: Ne znate ni dopis poslati" te na komentar "Antu na kurs Mađarima". Kako tvrde u Hanfi, u navedenim tekstovima nalazi se niz netočnih informacija kojima se dovodi u pitanje njihov ugled, stručnost i vjerodostojnost, a kojima se čitateljima dnevnika i sveukupnoj javnosti daje ne samo pogrešna slika o postupanju Agencije tijekom nadzora trgovanjem dionica izdavatelja Ina - Industrija nafte d.d., već se implicira i nedostatak neovisnosti Agencije tijekom obavljanja aktivnosti iz njezina djelokruga i nadležnosti. Izjave i impliciranje da Agencija ne poštuje odredbe Zakona o upravnom postupku su netočne i Agencija ih smatra zlonamjernim provociranjem. Da nije riječ o upravnom postupku, lako se može vidjeti iz same oznake klase na predmetnom dopisu, a s obzirom na to da je ovdje riječ o poznavanju osnova uredskog poslovanja, začuđuje kako navedeno nije poznato i odvjetničkom društvu Žurić i partneri kao opunomoćeniku Mola, kao i samom Molu. Agencija smatra kako je riječ o namjernom i malicioznom pokušaju diskreditacije Agencije. Naime, Martina Prpić, odvjetnica koja je Agenciji uputila podnesak kojim se Agencija obavještava da je odvjetničko društvo Žurić i partneri opunomoćenik druš-

tva Mol, navela je u svom obraćanju Agenciji 9. svibnja 2011. neistine kojima se pokušava ugroziti integritet i dovesti u pitanje stručnost Agencije. Dopis koji je 31. ožujka 2011. upućen društvu Mol, a koji je Mol zaprimio 4. travnja 2011., ima pečat Agencije, ispisan je na memorandumu Agencije i potpisao ga je član Uprave Agencije. Kako je Mol odlučio javno objaviti sadržaj svog odgovora Agenciji, čudi kako se nije odlučio i na javnu objavu samog dopisa koji mu je upućen. Napominjemo kako se Mol na dopis nije očitovao do 29. travnja 2011., što je i bio razlog suspenzije trgovanja dionicom Ine 29. travnja 2011. Agencija je zaprimila dopis odvjetničkog društva Žurić i partneri s dostavljenom punomoći izdanom 28. travnja 2011. Društvu Žurić i partneri Agencija je 2. svibnja 2011. uputila dopis ispisan na memorandumu Agencije i sa žigom Agencije, a u prilogu samog dopisa dostavljena je kopija dopisa koji je 31. ožujka 2011. upućen Molu. Kako je originalan dopis upućen Molu, Agencija nije bila u mogućnosti original dostaviti odvjetničkom društvu Žurić i partneri. Iz navedenog je, među ostalim, razvidno i da društvo Mol nije reagiralo na dopis Agencije u razdoblju od 24 dana, a nije ni razumljivo zašto sam Mol nije uputio original dopisa svom opunomoćeniku.

Spominjanje Agencije u kontekstu 'curenja' povjerljivih informacija je neutemeljeno i nema nikakve podloge u stvarnim činjenicama. Agencija napominje kako je radi zaštite svoje nadležnosti, ali i utvrđivanja odgovornosti onih koji su ugrozili područje rada i odgovornosti Agencije, pred nadležnim tijelima podnijela kaznenu prijavu. Impliciranje pasivnosti i nedostatka neovisnosti Agencije, „dovođenja u pitanje ozbiljnosti Hanfe“ i otvoreno optuživanje Agencije za nekompetentnost, što se spominje u tekstu "Antu na kurs Mađarima" autora Josipa Jagića, Agencija smatra podcjenjivačkim i tendencioznim navodima s ciljem pokušaja narušavanja ugleda Agencije. Ovdje napominjemo i da se Business.hr nije obratio Agenciji kako bi provjerio točnost navoda na koje se poziva u navedenim tekstovima. Agencija je mišljenja kako su navedeni tekstovi, koji nemaju podlogu u činjenicama već su rezultat osobnih stavova autora teksta, usmjereni isključivo na stvaranje negativne slike o Agenciji i njezinim aktivnostima. S takvim klevetničkim napisima, zlobnim interpretacijama i uvredama izrečenim na račun Agencije, Agencija će se baviti u posebnom postupku, stoji u Hanfinoj objavi. *Redakcija zadržava pravo kraćenja i opremanja tekstova


OGLAS


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 12/5/2011

LOYALITI PROGRAMI

Najviše se vjeruje Konzumu i dm-u

Zagreb. Gotovo polovina potrošača u Hrvatskoj koristi loyalty programe trgovačkih lanaca, a njih čak 70 posto zadovoljno je pogodnostima koje im pruža članstvo u programima, pokazalo je istraživanje magazina Ja Trgovac i agencije Hendal. Ispitanici najviše povjerenja ima-

ju u Konzumov MultiPlusCard (34%) i dm-ov program vjernosti, koji okuplja nešto više od 15 posto ispitanika. Mercatorovu Pika karticu ima oko 8 posto kupaca, slijede Billa sa 5,5 posto te Bipa i Getro sa po 2,6 posto. Da bi se njihovi privatni podaci koje pružaju članstvom mogli zlouporabiti, strahuje oko četvrtinu ispitanih (24,7%). Hrvatski potrošači nisu posebno vjerni kada je posrijedi privrženost određenim robnim markama proizvoda: samo trećina ispitanika (33,2%) izjavila je

kako su odani i privrženi određenom brendu (marki) proizvoda kojem posebno vjeruju, dok preostalih 66,8 posto nemaju proizvod ili brend od posebnog povjerenja. Među onima koji preferiraju određeni brend najviše je onih koji vjeruju Krašu i Podravki (po 14,6%), slijede Gavrilović sa 9,9 posto te Vegeta sa 8,6 posto. Adidasu i Jamnici vjeruje po 6 posto ispitanika, zatim dolaze Dukat i Vindija sa po 5,3 posto te trgovačka robna marka K-plus sa 4,6 posto. B.hr

BROJKA

40

posto zaposlenih u Hrvatskoj nije nikada tražilo preporuku poslodavca, otkrivaju rezultati ankete koju je proveo internetski portal MojPosao

Poslovnjaci više putuju, ali štede EUROPA I DALJE DOMINIRA Na poslovni put sve se češće putuje low cost aviokompanijama, a drastično je pala i prodaja business klase u zrakoplovima. Štedi se i na druge načine; smanjuje se broj noćenja u hotelu, zakupljuju se hoteli niže kategorije s tri ili četiri zvjezdice

VLADO ŠEsTAN, voditelj korporativne prodaje Atlasa, članice adriatica.net grupe, kaže da kompanije šalju sve više radnika izvan države snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

Putnička agencija Atlas, članica adriatica.net grupe, u prva četiri mjeseca ove godine u segmentu poslovnih putovanja zabilježila je rast prodaje 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako to ne utječe na povećanje prihoda putničke agencije jer se tvrtke i dalje ponašaju štedljivo kad su u pitanju poslovna putovanja, u Atlasu takvo iznimno povećanje broja putnika tuma-

če kao pokazatelj pozitivnijih gospodarskih kretanja. Voditelj korporativne prodaje Atlasa Vlado Šestan kaže da je povećanje poslovnih putovanja najočitije kod domaćih izvoznika, i to iz prehrambenog, prerađivačkog, građevinskog i ICT sektora.

Bez pravog centra

"Najveći je rast broja putovanja u europska odredišta,

odnosno u zemlje koje su najvažniji trgovinski partneri Hrvatske, i na mjesta na kojima se održavaju najveći sajmovi. Puno se manje putuje u Aziju, posebice u Kinu, ali i u SAD. Kompanije šalju sve više radnika izvan države, primjerice u Skandinaviju, gdje se otvaraju nova gradilišta", kaže Šestan. Osim Croatia Airlinesom i Lufthansom, poslovnjaci sve češće putuju low cost aviokompanijama, a drastično je pala i prodaja business klase u zrakoplovima. Štedi se i na druge načine; smanjuje se broj noćenja u hotelu, zakupljuju se hoteli niže kategorije s tri ili četiri zvjezdice. Kad je riječ o kongresnom turizmu i organizaciji poslovnih, edukativnih, motivacijskih ili team buildinga, u Hrvatskoj još nema jasnih znakova oporavka. "Takve signale dobivamo i od hotelijera, ali povećava se broj inozemnih grupa koje dolaze na konferencije, poslovne skupove, prezentacije novih proizvoda u Hrvatsku. Najveće je povećanje grupa iz Španjolske i Skandinavije, Njemačke i Francuske", govori Šestan.

No u dovođenju stranih grupa Hrvatska ima nekoliko prepreke. Do Dubrovnika, koji je najzanimljivije odredište za kongrese, nema cjelogodišnjih aviolinija. U Hrvatskoj nema pravog, multifunkcionalnoga kongresnog centra, a i ondje gdje postoje kongresne dvorane nema dovoljno hotelskih kapaciteta da bi se ugostili skupovi od nekoliko tisuća sudionika.

Pretekli nas Poljaci

Zato Hrvatsku na natječajima za organizaciju kongresa velikih svjetskih kompanija često preteknu odredišta poput Krakowa i Gdanska. Podaci Državnog zavoda za statistiku iz posljednjeg kvartala prošle godine također upućuju na to da je zaustavljen trend pada u kongresnom turizmu, a ukupne brojke sudionika pokazuju tendenciju blagog oporavka. Prema mišljenju direktora Kongresnog i insentiv ureda RH Nikole Račića, taj je pozitivan trend ponajprije odraz oporavka europskog i američkoga gospodarstva. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr


KOnFEREnCIJA

snimio drAžEn TomiĆ

Pametna softverska rješenja IBM-a

ZORAn HRusTIć, izvršni direktor IBM softver grupe za srednju i istočnu Europu

Zagreb. IBM softver za poslovnu analitiku omogućuje korisnicima izradu analitičkih rješenja te cjelovit uvid u poslovanje, bez obzira na to je li riječ o postojećim rezultatima ili optimiziranju sljedećih aktivnosti, istaknuo je na 7. konferenciji Dan IBM softvera, koja je ove godine održana pod motom "Dan pametnijih

rješenja“, Zoran Hrustić, izvršni direktor softver grupe za središnju i istočnu Europu. Ta rješenja mogu omogućiti povećanje konkurentnosti i rast poslovanja. IBM-ova konferencija okupila je više od 300 sudionika, a IBM-ovi stručnjaci, poslovni partneri i korisnici prezentirali su svoja iskustva i projekte temeljene na novim tehnologijama i softverskim rješenjima koja pomažu u smanjenju troškova, optimizaciji poslovnih procesa i povećanju učinkovitosti. D. T.

HRVATsKI DuHAnI

Za integriranu proizvodnju 800 kn/ha duhana

Zagreb. Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji u tijeku je sadnja presadnica duhana na 4407 ha, izvjestili su iz Hrvatskih duhana, tvrtke iz sastava Adris grupe. Prvi put u Podravini će, uz konvencionalnu proizvodnju duhana, desetak proizvođača duhana imati integriranu proizvodnju na oko

150 hektara u kojoj će voditi potpunu evidenciju, od uzgoja presadnica, sadnje, kvalitete tla, gnojidbe, zaštite, berbe i sušenja do prodaje duhana. Proizvođači će za integriranu proizvodnju duhana dobiti poticaj od 800 kuna po hektaru. Hrvatski duhani početkom veljače s predstavnicima najveće udruge proizvođača duhana Krupan list potpisali su četverogodišnji ugovor. Proizvođačima je zajamčena otkupna cijena od 10,40 kuna za kilogram duhana, što je povećanje od pet posto. H/B.hr

DOKAPITALIZACIJA ADRIATICE Nakon što je početkom prošle godine adriatica.net dokapitalizirana s ukupno 29 milijuna eura, u tijeku je drugi krug dokapitalizacije, za koju predsjednik Uprave Boris Teški kaže da je ključna za daljnji razvoj poslovanja. U medijima se spekulira o mogućim iznosima kojima će ulagači podebljati bilancu grupacije u drugom krugu, a u tom se kontekstu ponajviše spominje najveći suvlasnik adriatica.neta Todorićev Agrokor. Iz adriatica.neta samo kažu da ne OGLAS

stoje iza iznesenih brojki, ali da će javnost uskoro o svemu biti obaviještena na konferenciji za medije. "Prvu smo dokapitalizaciju zbog tehničkih razloga i tržišnih uvjeta realizirali nekoliko mjeseci poslije predviđenog roka, tako da ne mogu precizirati kad će pregovori biti finalizirani u drugom krugu. Sredstva će se utrošiti na razvoj poslovnih planova koji su vrlo ambiciozni", kaže glasnogovornik adriatica.neta Kristijan Gržetić.

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

Sredstva za ambiciozne planove

KRIsTIJAn GRžETIć, glasnogovornik Adriatica.neta


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 12/5/2011

INDUSTRIJA

Proizvođačke cijene skočile 7,5% godišnje

Zagreb. Rast proizvođačkih cijena industrije nastavljen je i u travnju, tako da je u odnosu na ožujak zabilježen rast cijena za ukupnu industriju 0,8 posto, a u odnosu na travanj prošle godine 8,1 posto, pokazuju podaci DZS-a. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, isključujući energiju, na mjesečnoj su ra-

bEZ ŠTRAJkA U CA

Kalmeta pomirio zaraćene strane Najspornije pitanje koje još treba riješiti jest datum do kojeg bi trebao biti na snazi novi kolektivni ugovor, a dogovoreno je da otpremnine neće prelaziti 120.000 kuna neto Generalnog štrajka u Croatia Airlinesu (CA) neće biti, barem ne sutra, kako su najavljivali sindikati. Međutim, kako neslužbeno doznajemo, ako se na današnjem, posljednjem sastanku mirenja između predstavnika šest sindikata i Uprave nacionalnog avioprijevoznika ne postigne dogovor o novom kolektivnom ugovoru, štrajk će se održati najvjerojatnije idućeg tjedna.

Značajni pomaci

Od kada je zaraćene strane, nakon propalih pregovora, za stol ponovno posjeo Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture, kako bi se spriječio kolaps avioprometa na početku turističke sezone, dogodili su se značajni pomaci u razgovorima sindikata i Uprave. U stvari, najspornije pitanje, koje još treba riješiti, jest datum do kojeg bi trebao biti na snazi novi kolektivni ugovor. Naime, kako doznajemo, sindikati traže da to bude prosinac 2012. godine, a Uprava predlaže kraj

ove godine. Predstavnici sindikata s kojima smo razgovarali kazali su nam da nisu spremni popustiti oko datuma pa ostaje vidjeti kako će na to odgovoriti vodstvo kompanije na današnjem sastanku mirenja.

Šta nakon izbora

Sindikati se boje da bi se nakon parlamentarnih izbora i eventualne promjene vodstva tvrtke mogli naći potpuno nezaštićeni bez kolektivnog ugovora. Stoga su predložili mogućnost da se kolektivni ugovor može raskinuti, ali da do potpisivanja novog vrijedi stari, što dosad u CA nije bilo pravilo pa su radnici već mjesecima bez kolektivnog ugovora nakon što je istekao. Sindikati i Uprava uspjeli su riješiti pitanje otpremnina, što je za zaposlenike bilo vrlo važno budući da se za kraj godine najavljuje restrukturiranje kompanije. Dogovoreno je da otpremnina iznosi jednu bruto plaću radnika po godini staža u CA, ali da najviše može iznositi 120.000 kuna neto. Riješeno je i pitanje dana godišnjih odmora te su zaposlenicima vraćena tri dana koja su im smanjena 2009. godine. O plaćama se još razgovara. Nevenka Cuglin

zini porasle 0,6 posto, a na godišnjoj 5,9 posto. Na domaćem tržištu rast je 1 posto u odnosu na ožujak, a u odnosu na travanj prošle godine 7,5 posto. Cijene po kojima se industrijski proizvodi proizvedeni na domaćem prodaju na nedomaćem tržištu u travnju su u usporedbi s ožujkom porasle 0,5 posto, a u odnosu na travanj prošle godine 9,5 posto. Statistika prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuje da su na godišnjoj razini najviše porasle proizvođačke ci-

jene u energiji (15,7 posto). U travnju ove u odnosu na travanj prošle godine proizvođačke cijene u intermedijarnim proizvodima porasle su 8,7 posto, u netrajnim proizvodima za široku potrošnju 6 posto, u trajnim proizvodima za široku potrošnju 3,9 posto, dok se pad bilježi jedino kod kapitalnih prizvoda, i to 0,7 posto. I podaci prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti pokazuju intenzivniji rast proizvođačkih cijena vezanih uz energente. H

bRoJkA

6,3

posto manje mlijeka nego u ožujku 2010. prikupljeno je u Hrvatskoj, riječ je o 53.059 tona u ožujku ove godine, objavio je DZS. Mlijeka za piće proizvedeno je 9,2 posto više, a maslaca 7,6 posto manje

Amadeus Jeans u projektu Fashion.hr vRATIlI 80 RADNIkA Domaćem proizvođaču cilj je suradnjom s dizajnerima dati zamah modnoj industriji, a promet mu je opet počeo rasti Tekstilna tvrtka Amadeus Jeans šesti je domaći proizvođač koji se uključio u projekt Fashion.hr industrija kojemu je cilj suradnjom s modnim dizajnerima dati zamah hrvatskoj modnoj industriji.

Promet 90 mil. kn

Kakva će biti potražnja za kolekcijama domaćih dizajnera koje uključuju odjeću, torbe, cipele i satove, te hoće li se biti novih zapošljavanja u tekstilnoj industriji, znat će se na jesen, kada kolekcije predstavljene u ožujku stignu u trgovine, najavio je direktor koncepta Fashion.hr Vinko Filipić na jučerašnjoj konferenciji za novinare održanoj u HKG, koja je pokrovitelj projekta. Suradnjom s mladim dizajnerom Ivanom Al-

MoDA I bIZNIS Vinko Filipić (Fashion.hr), V. Trnokop Tanta (HGK), Jagoda Divić (Amadeus Jeans) i Ivan Alduk (dizajner) snimio hrvoje dominić

dukom Amadeus Jeans želi kupcima uz vlastitu kolekciju ponuditi i dizajnersku namijenjenu masovnom tržištu, ali i privući nove kupce, rekla je direktorica dizajna Amadeus Jeansa Jagoda Divić o kolekciji koja će biti predstavljena na jesenskom Dove Fashion. hr-u. Amadeus Jeans osnovan je 1988., a otad je iz obiteljskog obrta prerastao u tvrtku s više od 650 zaposlenih, 35 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i četiri u BiH te dvije veleprodaje. Tvrtka je do 2007. bilježila velik rast i dostigla brojku od 900 zaposlenih te prihode od prodaje od 110 milijuna kuna. "Dolaskom krize i pod pritiskom globalizacije bili smo prisiljeni otpuštati radnike. Prošle jeseni i zime promet je

opet počeo rasti pa smo vratili 80-ak radnika", rekla je Divić istaknuvši kako je sada tvrtka ostvaruje promet na razini 80-90 milijuna kuna, a planiraju i otvaranje novih trgovina.

Test tržišta

Potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesna Trnokop Tanta istaknula je kako je u projekt povezivanja tvrtki i dizajnera uključeno šest tvornica sa 1100 zaposlenih. Filipić je najavio drugu fazu projekta, kada kolekcije za jesen/zimu kreću u prodaju na maloprodajnim mjestima, za kraj kolovoza ili početak rujna. U trećoj fazi, napomenuo je, u planu je širenje projekta u regiji. Margareta Podnar


mediji/ marketing/ prodaja

EUROPSKO NOVINSKO IZDAVAŠTVO Iako je i dalje mnogo primjera prelaska s velikih formata na tabloidni prijelom, u zemljama njemačkoga govornog područja primijećen je trend objavljivanja dužih tekstova. Posljedica je to istodobna jačanja on-line medija, u kojima je prvi zakon brzina, pa tiskani mediji, koji se u brzini ne mogu natjecati s digitalnima, moraju u sadržaju igrati na dodanu vrijednost

Četvrtak 12/5/2011

fotolia

Mali povratak

velikih formata


PRAŠKI FESTIVAL

Četiri hrvatske agencije u finalu arhiva business.hr

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 12/5/2011

'FIZITKE' Nukleus kreativne agencije

KAMPANJA 'Karlovačko društvena mreža' iz radionice Bruketa&Žinić

Devedeset dvije marketinške agencije iz 33 zemlje prijavile su svoje radove na Praški festival kreativnih rješenja - PIAF, a konačni rezultati bit će objavljeni danas na svečanosti u Pragu. Četiri hrvatske agencije svojim su radovima osigurale svoje mjesto u finalu. Među finaliste u kategoriji "The best beer ad" ušli su i Bruketa&Žinić s reklamnom

arhiva business.hr

kampanjom "Karlovačko društvena mreža". U kategoriji "The Game" u finale je ušla Nukleus kreativna agencija s radom "Frizitke". Treći hrvatski finalist, marketinška agencija BBDO, s radom "Brojevi" za Hrvatsku turističku zajedni-

Više se pozornosti pridaje slikovnosti i vizualnim elementima novina pa je porastao broj fotografija, infografika i ilustracija. Povećana su ulaganja u redizajn

K

Tabloidni prijelom

Glavni trend koji se primjećuje u novinskom izdavaštvu jest posvećivanje sve više pozornosti slikovnosti i vizualnim elemen-

Na Kategorija lokalnih novina:

Diario de Noticias da Madeira, Portugal

najviše se ipak govorilo o novim kanalima objave sadržaja, odnosno konkretnije o izazovima koje pred izdavače stavlja iPad kao potencijalni budući primarni kanal distribucije novinskih sadržaja. Tako je prvi put nagrađeno i jedno iPad izdanje.

iPad u fokusu

arhiva business.hr

oje su europske novine bile najbolje u prošloj godini? Jedan od mogućih odgovora ponudio je na prošloga tjedna održanom Europskom novinskom kongresu 12-člani žiri sastavljen od novinara, medijskih stručnjaka i dizajnera iz osam zemalja - Norveške, Švedske, Belgije, Nizozemske, Švicarske, Austrije, Irske i Njemačke. Nagrade su dodijeljene u četiri kategorije - lokalne novine, regionalne novine, nacionalne novine i tjednici, a žiri je ove godine dodijelio i dva posebna priznanja. Posao žirija zasigurno nije bio lak jer je u ovoj godini, na 12. izboru najboljih europskih novina, bilo prijavljeno 219 novina iz 27 zemalja. Usporedba s brojem kandidata prijašnjih godina pokazuje da su krizne godine ipak ostavile traga na izdavačima. U lanjskom izboru za naslov najboljih natjecale su se 241 novine, a preklani ih je u konkurenciji bilo 236.

cu natječe se u novoj kategoriji o oglašavanju kreiranom od strane državnih, regionalnih i općinskih institucija. U istoj kategoriji, a za HTZ, među finalistima je i Studio Guberović sa spotom "Belec" s violončelisticom Anom Rucner. B.hr

tima novina, pa je porastao broj fotografija, infografika i ilustracija, ali primjetno je i da su se u posljednjih nekoliko godina povećala ulaganja u redizajn novina. Time je nastavljen i trend prelazaka s velikih formata na tabloidni prijelom. Prošle je godine takav potez povuklo nekoliko nizozemskih, belgijskih i irskih novina, a u nekim područjima u Njemačkoj "Welt am Sonntag" dobio je tabloidni format sa sadržajima kojima se cilja na mlađe čitatelje. Naizgled suprotan tomu, u zemljama njemačkoga

govornog područja, Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, primijećen je trend objavljivanja dužih tekstova u kojima se nudi više informacija. Iako se taj trend u vremenu tabloidizacije novina na prvi pogled može činiti nelogičnim, on je normalna posljedica istodobna jačanja on-line medija u kojima je prvi zakon brzina objave vijesti, pa tiskani mediji, koji se u brzini ne mogu natjecati s digitalnima, moraju u svom sadržaju igrati na dodanu vrijednost. Na ovogodišnjem Europskom novinskom kongresu

Najviše reakcija i pitanja sudionika konferencije bilo je upućeno upravo urednicima Frankfurter Rundschaua, koji su predstavili iPad izdanje svojih novina. Iako dobar dio tekstualnih sadržaja izravno prenose s prijelomom papirnatog izdanja, novi medij zahtijeva i drukčiji pristup prezentaciji sadržaja pa je po vizualnom dojmu Frankfurter Rundschau na iPadu više časopis nego novina. Svaka priča otvara se velikom fotografijom ili infografikom (ako se uopće može reći da je na formatu iPadova zaslona moguće prikazati veliku sliku), a videosadržaje i tonske zapise koristi se prilično umjereno. No brojna pitanja o ulaganjima potrebnima za iPad ostala su bez odgovora, kao i ona o broju čitatelja i poslovnom modelu koji donosi novi medij. Željko Šojer

zeljko.sojer@business.hr

Prosječno prodana naklada:

14.475

Redakcija 34 novinara, 1 fotoreporter, 4 grafičara Format: tabloid U madeirskim novinama Diario de Noticias žiri je prepoznao savršen spoj novina i časopisa, što ga čini uzornim lokalnim novinama u Europi. Posebnu mu čar daju, prema ocjeni žirija, raznoliko dizajnirane naslovnice i otvaranje novinskih sekcija dvostrukim stranicama.


OGLAS

agrađeni: EuropskE NoviNE godiNE Kategorija regionalnih novina:

Kategorija nacionalnih novina:

Bergens Tidende, Norveška

Politiken, Sunday Herald, Kopenhagen, Danska Glasgow, Škotska

Prosječno prodana naklada:

Prosječno prodana naklada:

Redakcija: 95 novinara, 15 fotoreportera, 10 grafičara Format: tabloid

Redakcija: 180 novinara, 10 fotoreportera, 10 layoutera Format: broadsheet

87.000

"Listanje ovih novina ostavlja dojam jake usmjerenosti na vizualnu prezentaciju", konstatira se u obrazloženju žirija. Velika je pozornost posvećena grafičkim elementima, citatima, izdvojenim činjenicama, tekstualnim "boxovima"… koji pomažu čitatelju da dobije sažete informacije. U prošloj je godini broj prosječno prodanih primjeraka rastao, a oko 50 posto novine čine reklame.

103.000

Nacionalni dnevnik Politiken jedan je od rijetkih u Skandinaviji koja nije podlegao trendu smanjivanja formata novina na tabloidne dimenzije, već i dalje koristi "broadsheet" format kako bi stvorio vizualno snažan dizajn. Politiken je uspješan u prenošenju dizajna svojega glavnog proizvoda, tiskanog novinskog izdanja, u on-line i iPhone prezentaciji.

Kategorija tjednika:

Posebna Posebna priznanja priznanja žirija: žirija:

Gaelscéal, Galway, Irska

Frankfurter Rundschau iPad, Njemačka

Prosječno prodana naklada

Prosječno prodana naklada:

Redakcija: sadržaj se proizvodi u "newsroomu" s većim brojem izdanja grupacije Format: tabloid

Redakcija: 3 novinara, 1 fotoreporter, 1 grafičar Gaelscéal je tjednik koji se na tržištu pojavio lani.

Frankfurter Rundschau pripada pionirima u iPad Apps području. iPad ne sadrži potpunu tiskanu verziju nego izbor najboljih sadržaja iz časopisa. Članci se otvaraju velikim fotografijama, kao što se to obično čini s tiskanim izdanjima ilustriranih časopisa. Korištenje jednakih fontova "prijeloma" za tiskanu i iPad verziju čuva u oba medija pojavnost kao jednog brenda.

43.000

Unatoč činjenici što je riječ o nedjeljnom izdanju, Sunday Herald je orijentiran na up-to-date vijesti prezentirane na suvremen način i popraćene sadržajima koji proširuju i daju kontekst i pozadinu događajima.

6000


GELOKACIJSKI MARKETING > mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 12/5/2011

Konzum i Tisak na Foursquareu Konzum i Tisak media ušli su u svijet geolokacijskog marketinga na najpopularnijoj svjetskoj geolokacijskoj društvenoj mreži Foursquare. Riječ je o projektu koji smatraju nastavkom niza novih usluga i mogućnosti poput plaćanja računa, internetske kupnje i mobilne aplikacije za kupovinu koje su do sada

pokrenuli. S više od osam milijuna korisnika u svijetu, uz rast od 3400 posto u 2010., Foursquare korisnicima omogućuje istraživanje zanimljivih lokacija, povezivanje s prijateljima, osvajanja badgeva te personalizirane preporuke zanimljivih lokacija. Prijavljujući se na lokacije na kojima se nalaze putem Foursquare aplikacije na smartphoneu, korisnici dijele svoju trenutnu lokaciju s prijateljima, dobivaju informacije o lokacijama te pritom skupljaju bodove i virtualne

bedževe. Tvrtke i brendovi koriste Foursquare kako bi zadržale, animirale i aktivirale kupce i ciljne skupine. Konzumovim Loyalty Specialom uz 5 prijavljivanja u jednom od 19 Super Konzuma u Zagrebu, Splitu, Rijeci ili Osijeku posjetitelji osvajaju poklon bon u vrijednosti od 50 kuna za kupnju u Konzum Internet prodavaonici ili putem m-Konzum mobilne aplikacije za iPhone, iPod touch, iPad i Blackberry. Konzum i Tisak ostvarili su projekt uz pomoć tvrtke iSTUDIO. B.hr

1,11

bilijuna oglasa prikazano je u prvom kvartalu 2011. korisnicima interneta u SAD-u, od čega je 346 milijardi bilo na Facebooku, pokazalo je istraživanje tvrtka Comscore

FEJS I ZA BIZNIS I pad posjeta internetskim portalima od 21 posto u 2010., uza stagniranje posjeta tražilicama, govori u prilog snazi Facebooka koji je u aktualnim prosvjedima diljem svijeta demonstrirao svu svoju snagu, kaže Nikolas Ajagu, direktor oglašavanja na Facebooku za Sjevernu Ameriku

U

poraba društvenih mreža tijekom 2010. godine porasla je 51 posto, posjeti internetskim portalima pali su 21 posto, a uporaba internetskih tražilica stagnira uz neznatni rast od jedan posto. To se odnosi na razdoblje od siječnja 2010. do siječnja 2011. godine, a podatke je iznio Nikolas Ajagu, direktor oglašavanja na Facebooku za Sjevernu Ameriku. On je proteklog tjedna gostovao u Dubrovniku na DIU - Međunarodnom sveučilištu, gdje je održao predavanje na temu "Efekt Face-

booka - društveni mediji u globalnom selu". Ajagu ističe da je Facebook, kao što mu i ime kaže, internetu dao ljudsku komponentu, ali i utjecao na razvoj novih industrija, znanja i mogućnosti.

Poslovni link

Prema njegovim riječima, svakog se dana udvostručava dnevna interakcija na toj društvenoj mreži, a povećavaju se i posjeti internetskim stranicama čiji se linkovi nalaze na Facebooku, što znači da sve više ljudi određene internetske stranice posjećuje izravno putem društvene mreže, a ne

arhiva business.hr

Uporaba društvenih mreža porasla 51% KARIJERA

Od Playspana do Facebooka Nikolas Ajagu (29) na Facebooku je počeo raditi od 2007. godine kao jedan od prvih njegovih zaposlenika u uredu u New Yorku, i to kao glavni direktor za oglašavanje u Sjevernoj Americi. Završio je studij antropologije na Sveučilištu Princeton i počeo raditi u tvrtki EcoSystem koja se bavi ulaganjem u perspektivne tehnološke kompanije. Jedan je od osnivača tvrtke AutoNet, koja je među prvim američkim tvrtkama specijaliziranima za ugradnju i održavanje interneta u automobilima. Godine 2006. počeo je raditi za Playspan, a godinu poslije prešao je na Facebook.

internetske tražilice. Osim toga, sve se više baš taj medij upotrebljava za razmjenu informacija, poslovanje, održavanje privatnih kontakata i sl. "Oko 43 posto vijesti razmjenjuje se putem društvenih mreža. Razne organizacije, udruženja i cjelokupne industrije shvaćaju važnost Facebooka, a 66 posto svjetskih državnih organizacija i institucija upotrebljava neku društvenu mrežu", kazao je Ajagu. Stoga su i mnoge multinacional-

ne kompanije, neprofitne organizacije, ali i državne agencije, poslovanje prebacile u virtualni svijet.

Žužulov gost

Ajagu je snagu i moć društvenih mreža prezentirao i brojnim primjerima društvenih pokreta, demonstracija i prosvjednih skupova, koji su se posljednjih mjeseci diljem svijeta organizirali upravo putem Facebooka, čime je on postao platforma za okupljanje ljudi koji žele društve-

ne promjene. U Dubrovniku je Ajagu boravio kao gost DIU - Međunarodnog sveučilišta, prvoga privatnog sveučilišta u Hrvatskoj, koje su prije tri godine osnovali bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, ekonomist Ante Babić i odvjetnik Neven Cirkveni. Predavanje Nikolasa Ajagua organizirano je u sklopu ciklusa predavanja pod nazivom "Svijet diplomacije".

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr


OGLAS


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Četvrtak 12/5/2011

100 miL. eura

SKupŠtina 20. 6.

Ministarstvo financija ovaj tjedan nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a analitičari predviđaju da bi se iduća mogla održati tek krajem mjeseca. "Ako je suditi po sljedećim dospijećima starih tranši, prva sljedeća mogla bi se održati na samom kraju svibnja, kada dospijeva okvirno 600 milijuna kunskih i 100 milijuna eura valutne klauzule“, smatraju RBA analitičari. B. St.

Uprava Atlantic grupe, na čelu s Emilom Tedeschijem, najavila je glavnu skupštinu za 20. lipnja. Dioničarima će, među ostalim, tada biti predloženo donošenje odluke o zadržavanju neto dobiti iz 2010. godine, koja je iznosila 188,02 milijuna kuna. "Neto dobit Atlantic grupe d.d. u iznosu od 188,02 milijuna kuna ne raspoređuje se na ime isplate dividende dioničarima te ostaje u zadržanoj dobiti

aukcija trezoraca atlantic zadržava krajem mjeseca dobit

unatoČ poLitiČKoJ neStaBiLnoSti

Visoke cijene nafte podigla dobit OMV-a austrijska naftna kompanija imala je sreće s cijenom sirove nafte i dobrim rezultatima petrokemije, a opterećena problemima u Libiji i Jemenu proizvodnja nafte i plina pala je četiri posto, na 304.000 barela na dan Austrijska naftna kompanija OMV izvijestila je u kvartalnom izvješću o povećanju neto dobiti nakon umanjenja s lani zabilježenih 346 na 365 milijuna eura. Unatoč problemu s proizvodnjom u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, povećanje od 5,5 posto OMV je ostvario zahvaljujući visokim cijenama nafte. Operativna dobit OMV-a uvećana je 14 posto, na 807 milijuna eura u proteklom razdoblju.

rast zarade po dionici

Zarada po dionici rasla je sa 1,16 eura zabilježenih u prvom tromjesečju 2010. godine na 1,22 eura, a novčani tijek od poslovnih aktivnosti rastao je 19 posto, na 892 milijuna eura. Uprava na čelu s Gerhardom Roissom izvijestila je kako su rezultati ovogodišnjega prvog kvartala ponajprije posljedica rasta cijena nafte - cijena brent sirove nafte u odnosu na lanjsko prvo tromjesečje skočila je 38 posto - te jake izvedbe petrokemijskog segmenta. U segmentu istraživanja

na pala je četiri posto, na 304.000 barela na dan.

radi daljnjeg ulaganja u razvoj ključnih projekata", prijedlog je Uprave objavljen u pozivu dioničarima na stranicama Zagrebačke burze. Na glavnoj skupštini pravo sudjelovanja ima svaki dioničar Atlantica koji svoje sudjelovanje prijavi najkasnije šest dana prije održavanja skupštine, odnosno najkasnije 13. lipnja 2011. godine. Dioničarom se smatra pravna i fizička osoba koja je evidentirana u depozitoriju SKDD-a posljednjeg dana za prijavu sudjelovanja na glavnoj skupštini, tj. 13. lipnja 2011. B. St.

i proizvodnje čista je bruto dobit zahvaljujući rastu cijene nafte povećana 22 posto, pa je dosegnula 677 milijuna eura, unatoč političkim previranjima u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Opterećena problemima u Libiji i Jemenu proizvodnja nafte i pli-

Biljana Starčić

Gerhard roiSS, predsjednik Uprave OMV-a, očekuje da će se cijena sirove nafte do kraja godine kretati između 90 i 110 dolara, a problem s prodajom OMV ima u jugoistočnoj Europi 

arhivabusiness.hr



snimiosašaĆetkoviĆ

Rohatinsk slovenski miLorad pupovac, član Nadzornog odbora nove Tesla banke

neizvjesno u Libiji

U ovoj godini povećanje proizvodnje planira se u Kazahstanu i Tunisu, a nastavak proizvodnje u Libiji i Jemenu još nije izvjestan. Iz OMV-a očekuju da će se cijena brent sirove nafte u ovoj godini održati unutar ranga od 90 do 110 dolara po barelu, a proizvodnja ispod lanjske razine, i to zbog neizvjesnosti u Jemenu i Libiji. Na rezultate segmenta prerade i trgovine pozitivno bi trebalo utjecati pripajanje Petrol Ofisija, a očekuje se kako će prodaja i marže ostati pod pritiskom jer su zapadna tržišta prezasićena dok 'jugoistočna Europa još osjeća posljedice ekonomskog usporavanja'.

emiL tedeSchi, predsjednik Uprave Atlantic grupe

snimiosašaĆetkoviĆ

ne mare za optimu Dokapitalizacijom A štedne banke i smanjenjem njezina temeljnog kapitala nastat će Tesla banka srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, a oko 55 posto dionica banke trebao bi imati Fond za razvoj Vojvodine Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je na sastanku Savjeta HNB-a dala suglasnosti za dokapitalizaciju A banke. Dokapitalizacijom te banke nastat će Tesla banka, banka srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Trebala je nastati još u travnju, no bez HNB-ove suglasnosti da je

dokapitalizira Fond za razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine, to se nije dogodilo. Odluci o dokapitalizaciji banke prethodit će smanjenje temeljnog kapitala A banke sa 18,2 na 4,91 milijun kuna kako bi se pokrili gubici iz 2009. i 2010. godine. Uprava A banke uza


Frankl tVrDI:

najbolja ponuda za Mercator koju ste vidjeli Nakon što je Pivovarna Laško odbila posljednju ponudu Agrokora da njezinu četvrtinu trgovačkog lanca Mercator otkupi po cijeni od 221 eura za dionicu, u Sloveniji su ponovno aktualizirana pitanja može li se na novome međunarodnom tenderu dobiti bolja ponuda od nekog strateškog

ulagača iz Europske unije. Nakon što je PL odbio ponudu Agrokora, a cijena dionica Mercatora na Ljubljanskoj burzi pala na trenutačnih 162,30 eura za dionicu, glavni urednik poslovnog lista Finance Peter Frankl piše u srijedu da je ponuđena cijena, za koju smatra da je 'Uprava Pivovarne Laško više nikad više neće vidjeti', dovela PL u ozbiljnu nepriliku. Stoga sarkastično primjećuje da je Upravi PL-a odluka državnog regulatora, koji je onemogućio prodaju, „došla kao naručena“.

"Mercator će prije ili poslije morati biti prodan, a neće mu se lako naći strateški partner među velikim europskim trgovačkim tvrtkama koji bi zadovoljio očekivanja u Sloveniji i bio spreman platiti visoku cijenu za njegove dionice", tvrdi Frankl. Kako u srijedu prenosi ljubljansko Delo, slovenski ministar financija Franci Križanič rekao je kako očekuje da će se banke suvlasnici Mercatora s PL-om još ovaj mjesec dogovoriti o reprogramiranju kredita prezaduženoj Pivovarni Laško. On očekuje

i dogovor o novom natječaju za prodaju više od 50 posto dionica najvećeg slovenskoga trgovačkog lanca ujedinjenjem vlasničkih udjela što ih u Mercatoru imaju banke i Pivovarna Laško. Križanič je, navodi vodeći slovenski dnevni list, upozorio na moguće negativne učinke ako bi se Mercator prodao po preniskoj cijeni ili ako bi ga strani konkurent 'neprijateljski preuzeo', s obzirom na Mercatorovu važnu ulogu za slovenske dobavljače i poljoprivrednu proizvodnju. B.hr

Peter Frankl, glavni urednik ljubljanskih Financi 

arhivabusiness.hr

ki dao Teslu Srbima, a NLB dobio košaricu ››

U banci računaju i na obećane uplate određenih institucija kako bi se do ljeta mogao prikupiti kapital od sto milijuna kuna

suglasnost Nadzornog odbora predložila je glavnoj skupštini donošenje odluke o pojednostavljenom smanjenju kapitala radi pokrića gubitaka u poslovanju, što je i zakonska obveza prije donošenja odluke o povećanju kapitala.

tužba Optime

Taj kapital, s uplaćenim sredstvima vojvođanskog Fonda koji zastupa Milorad Pupavac, iznosi ukupno 10,91 milijun kuna i bit će podijeljen na 40.422 dionice, od čega bi Fond za razvoj Vojvodine trebao imati 22.222, ili oko 55 posto dionica nove banke. Upravo je ta dokapitalizacija spas za A banku, nad kojom je Stipić grupa zbog duga od 8,7 milijuna kuna pokrenula stečaj.

Osim toga, Optima Leasing, bivši partner kompanija Spectator grupe u vlasništvu Gorana Crnčevića, tužio je većinskog vlasnika A banke zbog duga od 30 milijuna kuna. Optima leasing tužio je četiri kompanije povezane s Crnčevićem, koji ima 94 posto dionica A banke. Iz Optime tvrde da se dokapitalizacija ne bi trebala provesti kako se Crnčevićev vlasnički udio ne bi izgubio.

HnB prati razvoj

Na skupštini 7. travnja opozvan je Nadzorni odbor A banke, a osim Gorana Crnčevića, koji ostaje u NO-u, novi članovi Nadzornog odbora postali su predsjednik Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac i voditelj projekta Tesla banke Slobodan Vračar. Jedna od najvažnijih aktivnosti, osim postupka izdavanja suglasnosti Hrvatske narodne banke, prikupljanje je kapitala. Dubravka Filipčić, koja će biti članica Uprave Tesla banke, već je potvrdila je da se vode pregovori s

BrOjka

10,91 milijun kuna kapitala iznosit će uplaćeni kapital nove Tesla banke

potencijalnim ulagačima. Osim sredstava koja bi uložili budući veliki i mali dioničari, u banci računaju na obećane uplate odreOGLAS

đenih institucija kako bi se do ljeta mogao prikupiti kapital od sto milijuna kuna. Cijeli postupak prati Hrvatska narodna banka, pa

se postavlja pitanje kada se može očekivati početak rada, odnosno kreditiranja poduzetnika i građana. Nikola Sučec


investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Izdanje kutinske petrokemijske industrije u srijedu je na Zagrebačkoj burzi zabilježilo i treći dan rasta zaredom, što je bilo dovoljno da cijenu pogura na najvišu razinu još od kraja siječnja ove godine. Ukupan promet u srijedu je bio vrijedan 266.557 kuna, a pritom je protrgovano 1627 komada dionica u 23 transakcije. Raspon cijene kretao se od 161,93 do 164,95, koliko je u jednome trenutku iznosila najviša cijena Petrokemije.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa Ingra Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Dom holding Podravka prehrambena industrija d.d. Dalekovod Atlantska plovidba d.d. Viro tvornica šećera d.d. Jadranska banka Valamar grupa Belje Ledo Institut IGH Končar Kaštelanski staklenici Petrokemija Luka Rijeka Končar - elektroindustrija Tehnika Kraš, prehrambena industrija Zagrebačka banka Arenaturis Tisak AD Plastik Tankerska plovidba Jadroplov d.d. Fima validus Rabac, ugostiteljstvo i turizam Jadranski naftovod IPK Kandit Konzum Vupik Đuro Đaković holding Tvornica duhana Zagreb Atlantic grupa Slavonski zatvoreni investicijski fond Uljanik plovidba Viadukt PPK Karlovačka mesna industrija Belišće Čakovečki mlinovi Turisthotel Zvijezda Auto Hrvatska Saponia Riviera Poreč Zlatni otok Hidroelektra niskogradnja Luka Ploče Croatia osiguranje d.d. Končar Koestlin Magma d.d. Finvest Corp Adriatic Croatia International Club d.d. Vaba d.d. banka Varaždin Sunčani Hvar TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Liburnia Riviera Hoteli SN holding Solaris Žitnjak Istraturist Umag d.d. IPK Osijek RIZ-odašiljači Kreditna banka Zagreb Quaestus nekretnine Elektrometal Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. OT-optima telekom d.d. Dubrovnik - Babin kuk HGspot Lucidus dioničko Privredna banka Zagreb Jadran tvornica čarapa Atlas nekretnine Apartmani Medena

+ Dionica Kaštelanskih staklenika u srijedu je zabilježila najveći pad na Zagrebačkoj burzi nakon što je objavljeno da je propao natječaj za prodaju 76-postotnoga državnog udjela u tom poduzeću jer se nitko nije javio na natječaj. Početna cijena od 601,4 mil. kuna očito je bila velika za potencijalne kupce, među kojima su se spominjali Ivica Todorić i Luka Rajić. U srijedu je protrgovano sa 87 dionica ukupne vrijednosti 256.910 kuna.

Redovan promet: 17.105.079,77 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

257.63 305.00 11.00 265.00 1,635.01 74.02 320.00 223.80 693.01 405.00 2,100.00 63.00 89.74 5,500.05 1,602.05 1,300.00 2,750.00 161.93 187.55 567.50 1,180.01 442.25 243.98 64.00 168.21 129.87 1,360.00 136.00 11.67 218.98 3,005.00 203.00 191.00 67.08 37.99 2,300.00 734.00 26.73 588.00 226.45 500.00 570.10 3,900.00 906.01 3,400.00 345.82 159.98 215.00 211.00 120.50 1,250.03 5,750.01 1,231.17 250.00 15.59 147.00 3,001.60 75.10 42.12 35.00 1,911.00 164.00 251.01 125.00 264.00 30.01 180.00 178.00 36.29 150.01 16.93 35.00 164.00 16.99 29.50 558.01 100.00 35.99 51.11

258.50 305.00 11.96 271.00 1,647.90 78.75 320.00 230.04 702.97 418.00 2,100.00 69.00 91.06 5,621.00 1,650.00 1,334.97 3,199.00 164.95 189.00 579.00 1,220.00 452.00 245.00 66.00 171.84 132.20 1,400.00 138.50 12.00 220.00 3,040.00 208.88 191.01 68.01 38.09 2,300.00 742.00 26.73 593.00 229.90 500.00 600.00 3,900.00 915.00 3,400.00 346.06 159.98 219.99 211.00 120.54 1,250.06 5,899.99 1,265.00 250.00 16.00 169.97 3,001.61 79.96 51.00 35.00 1,911.00 164.00 251.01 127.50 264.00 30.01 180.00 178.00 36.29 150.01 16.93 35.00 164.00 16.99 29.50 558.01 100.00 36.39 51.11

258.11 305.00 11.65 270.00 1,644.00 74.81 320.00 227.03 702.97 405.10 2,100.00 64.00 89.74 5,500.05 1,602.05 1,300.00 2,750.00 164.00 187.56 571.01 1,180.01 450.00 243.98 64.03 168.21 132.20 1,400.00 138.50 12.00 220.00 3,005.00 208.88 191.00 68.00 37.99 2,300.00 734.00 26.73 591.00 229.90 500.00 600.00 3,900.00 906.01 3,400.00 345.82 159.98 219.99 211.00 120.53 1,250.06 5,750.01 1,231.17 250.00 15.90 169.97 3,001.60 79.96 42.12 35.00 1,911.00 164.00 251.01 125.00 264.00 30.01 180.00 178.00 36.29 150.01 16.93 35.00 164.00 16.99 29.50 558.01 100.00 36.39 51.11

0.07% 0.00% 1.04% 0.75% 0.15% -1.57% 0.00% -1.29% 0.85% -2.41% 0.00% -1.54% -1.60% -1.78% -2.91% -0.27% -23.61% 1.23% -0.76% 0.97% -3.36% -0.44% -0.41% -1.49% -2.06% 0.27% 2.19% 1.76% 0.00% 0.46% -0.53% 2.90% -2.55% 0.00% -2.64% 0.00% -0.54% 1.25% 0.68% 1.50% 3.95% -1.64% 0.00% -3.10% -0.03% -3.13% 10.32% 2.32% 5.48% 0.44% 0.00% 0.00% -2.29% 0.00% -5.36% 2.01% -0.28% 5.20% -14.04% 2.97% -1.49% 0.00% -0.04% -5.31% -0.37% 8.61% 20.00% 43.55% -13.62% -6.24% 0.18% 0.00% 0.00% -1.39% 6.31% 0.00% 0.00% 1.11% 0.18%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,11%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

10,970 8,384 204,097 3,469 505 8,988 1,900 2,191 592 927 170 5,389 3,457 53 181 215 95 1,627 1,322 375 154 384 605 2,109 772 945 72 664 7,571 320 23 328 294 815 1,370 20 57 1,500 57 139 60 47 7 30 8 74 150 100 100 175 15 3 13 50 771 79 3 109 165 179 3 27 15 22 10 80 10 10 30 7 60 25 5 44 25 1 5 12 5

2,831,049.97 2,557,120.00 2,332,599.24 933,151.62 829,938.18 682,981.80 608,000.00 496,421.38 412,146.22 380,242.59 357,000.00 346,141.32 311,798.78 296,674.17 293,967.71 280,191.18 278,910.96 266,557.32 248,118.93 215,131.62 185,410.63 171,917.20 148,003.46 136,885.48 131,295.53 124,459.42 98,011.07 90,635.76 89,266.45 70,389.80 69,500.00 67,281.60 56,154.06 55,069.38 52,074.85 46,000.00 42,023.50 40,095.00 33,712.00 31,587.71 30,000.00 27,602.00 27,300.00 27,258.03 27,200.00 25,604.01 23,997.00 21,948.71 21,100.00 21,091.02 18,750.72 17,549.99 16,275.84 12,500.00 12,333.03 12,332.10 9,004.81 8,234.50 7,400.60 6,265.00 5,733.00 4,428.00 3,765.15 2,787.50 2,640.00 2,400.80 1,800.00 1,780.00 1,088.70 1,050.07 1,015.80 875.00 820.00 747.56 737.50 558.01 500.00 433.88 255.55

21,136.25 2,932.85 87.38 1,831.71 2,189.23 558.62 1,734.40 520.76 981.01 561.74 251.21 402.92 737.26 1,210.95 254.05 252.44 312.38 547.94 1,121.70 1,468.71 223.56 618.13 15,626.53 139.75 401.45 555.19 876.94 226.68 32.42 222.69 2,232.25 149.37 4,336.25 102.37 122.98 747.06 2,447.38 89.45 342.78 105.02 48.07 698.59 409.50 357.65 340.87 172.91 105.36 803.74 75.45 75.20 278.28 1,768.69 75.63 32.57 77.50 105.00 333.36 141.15 307.94 13.22 578.35 446.08 155.05 25.71 1,234.20 133.90 67.35 332.06 81.85 12.58 8.57 98.70 289.46 5.61 74.67 10,643.91 14.16 121.39 39.12

365 dana Najniža Najviša 252.00 286.07 11.00 242.21 1,181.00 27.87 240.00 217.00 672.01 290.00 2,000.00 28.68 54.00 4,720.12 1,106.00 975.00 612.00 105.50 161.54 430.00 871.01 348.00 200.00 33.03 135.00 80.21 1,140.00 124.01 5.00 65.10 2,332.01 126.51 145.00 41.77 22.36 2,300.00 657.10 15.15 533.13 190.00 340.25 420.00 2,950.00 543.15 2,851.00 302.00 105.25 140.00 50.00 120.00 1,160.03 4,502.00 909.99 201.00 15.59 85.00 2,200.00 54.00 25.00 13.05 1,900.00 130.58 166.55 76.10 250.00 15.18 98.00 115.00 36.29 100.01 15.16 25.00 52.00 15.10 14.03 461.06 80.01 24.02 50.00

315.99 346.00 36.09 305.00 1,650.00 78.75 343.97 364.50 1,018.78 507.77 3,100.00 72.00 118.99 6,900.00 2,605.00 2,450.00 4,990.00 184.73 267.02 594.99 1,614.00 497.02 289.98 75.31 244.98 146.00 1,560.00 177.99 22.39 220.00 3,520.00 255.00 225.50 110.00 52.00 2,300.00 829.99 33.71 662.00 346.00 500.00 635.00 4,000.00 1,105.00 4,249.00 475.00 189.38 259.65 211.00 213.94 1,950.00 6,299.00 2,198.00 298.99 69.90 195.77 3,517.00 95.00 78.00 35.00 2,699.98 245.00 295.00 163.85 388.99 35.00 205.00 180.00 87.00 219.00 22.99 42.39 165.00 39.95 33.33 708.00 101.10 46.99 124.94


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

58,50 0,62 71,40 312,00 8,40 0,70 15,50 39,50 12,00 9,30 4,42 10,50 161,35 9,30 4,42

58,55 0,63 73,00 330,00 9,00 0,70 15,60 41,00 12,30 9,35 4,47 10,75 163,00 9,35 4,47

58,51 0,63 71,55 312,00 8,41 0,70 15,60 41,00 12,00 9,35 4,43 10,74 163,00 9,35 4,43

58,50 0,63 71,52 313,61 8,57 0,70 15,51 40,12 12,04 9,34 4,47 10,56 162,08 9,34 4,47

6,38 1,70 37,03 0,68 85,01 36,05 37,00 0,70 0,35

6,50 1,70 37,12 0,70 85,01 36,99 37,45 0,70 0,35

6,50 1,70 37,12 0,68 85,01 36,99 37,00 0,70 0,35

6,50 1,70 0,37 0,70 0,77 0,37 0,37 0,70 0,35

42,90 41,10 94,11 67,00 87,05 97,01 95,00 5,51 37,00

42,91 41,50 94,11 68,00 87,05 97,01 95,00 5,80 37,00

42,91 41,50 94,11 68,00 87,05 97,01 95,00 5,80 37,00

42,90 41,49 94,11 68,00 87,05 97,01 95,00 5,79 37,00

517,00 8.350,00 3.625,00 510,00 910,00 760,00 250,00 90,50 300,00 81,90 4.490,00 2.400,00 7.700,00 2.720,00 16.465,00

534,00 8.770,00 3.700,00 513,00 912,00 790,00 250,00 90,50 300,00 81,90 4.490,00 2.401,00 7.700,00 2.749,00 16.470,00

522,00 8.662,00 3.697,00 512,00 910,00 783,00 250,00 90,50 300,00 81,90 4.490,00 2.400,00 7.700,00 2.743,00 16.469,00

521,33 8.661,67 3.697,31 511,99 910,20 778,46 250,00 90,50 300,00 81,90 4.490,00 2.400,42 7.700,00 2.742,65 16.468,85

3.730,00 86,20 3.501,00 4.321,00 3.840,00 850,00 40.090,00 199,00 87,40 6.323,00 1.800,00 700,00 2.680,00 26.500,00

3.750,00 86,50 3.501,00 4.360,00 3.900,00 870,00 40.090,00 203,00 88,00 6.323,00 1.800,00 701,00 2.680,00 26.500,00

3.747,94 86,21 3.501,00 4.348,76 3.857,77 853,95 40.090,00 199,98 87,63 6.323,00 1.800,00 700,73 2.680,00 26.500,00

3.747,94 53,07 3.501,00 4.348,76 3.857,77 853,95 40.090,00 199,98 53,94 6.323,00 1.800,00 700,73 2.680,00 26.500,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG NF1N TLSG SALR KBMR PBGS ZVTG KDHR LKPG INDGL INDDY GRVG MELR INDGL INDDY

KRKA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE SALUS NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP LUKA KOPER INFOND GLOBAL INFOND DYNAMIC GORENJE MERCATOR INFOND GLOBAL INFOND DYNAMIC

ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ĹĄtednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 2 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C

NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. NiĹĄ Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Gradina - D.M.R. a.d. UĹžice Obveznice RS serije A2013K Galeb GTE a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Crvenka fabrika ĹĄecera a.d. Crvenka Metalac a.d. Gornji Milanovac Jaffa fabrika biskvita a.d. Crvenka Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Jubmes a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 TUTUNSKA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE REPLEK SKOPJE Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKMETAL SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO STOPANSKA BANKA BITOLA MAKPETROL SKOPJE

-1,22 % 0,00 % 0,22 % -2,71 % 0,81 % 0,03 % -1,33 % 0,00 % 0,00 %

5740 11676 53270 24600 20197 39448 33829 17728 15000

37.298,04 19.849,20 19.729,84 17.202,00 15.452,52 14.552,51 12.541,04 12.409,60 5.310,00

0,49 % 341413 14.646.631,38 0,97 % 95074 3.945.093,80 0,03 % 19617 1.846.155,87 4,62 % 9427 641.021,00 0,02 % 3384 294.577,20 0,00 % 2693 261.247,93 -2,06 % 1517 144.115,00 0,00 % 10445 60.463,93 0,00 % 1048 38.776,00

Kreditna b. Zagreb RIZ odaĹĄiljai Saponia IPK Osijek Lucidus

+43,55% +20% +10,32% +8,61% +6,31%

Petrokemija

Sunani Hvar -14,04% Quaestus nekretnine -13,62% Elektrometal -6,24% Magma -5,36% Žitnjak -5,31%

KaĹĄtelanski staklenici

+1,23 -23,6 Izdanje kutinske petrokemijske industrije u srijedu je na Zagrebakoj burzi zabiljeĹžilo i trei dan rasta zaredom, ĹĄto je bilo dovoljno da cijenu pogura na najviĹĄu razinu joĹĄ od kraja sijenja ove godine. Ukupan promet u srijedu je bio vrijedan 266.557 kuna, a pritom je protrgovano 1.627 komada dionica u 23 transakcije. Raspon cijene kretao se od 161,93 do 164,95, koliko je u jednome trenutku iznosila najviĹĄa cijena Petrokemije.

Dionica KaĹĄtelanskih staklenika u srijedu je zabiljeĹžila najvei pad na Zagrebakoj burzi nakon ĹĄto je objavljeno da je propao natjeaj za prodaju 76-postotnoga drĹžavnog udjela u tom poduzeu jer se nitko nije javio na natjeaj. Poetna cijena od 601,4 milijuna kuna oito je bila velika za potencijalne kupce, meu kojima su se spominjali Ivica Todori i Luka Raji. U srijedu je protrgovano sa 87 dionica ukupne vrijednosti 256.910 kuna.

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN10 TNB ALK TPLF TTK REPL STIL RMDEN09 MKMT RADE CEVI SBT MPT

478.944,00 120.873,78 88.041,90 79.656,00 41.637,02 40.169,34 39.488,00 36.106,50 20.973,65 14.266,94 10.238,93 8.341,18 4.214,55 14.266,94 10.238,93

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AGBN AIKB AERO ENHL TIGR GRDN A2013 GLBG A2015 CRFS MTLC JAFA MTBN JMBN

-0,41 % 8187 0,00 % 193124 2,21 % 1231 -5,45 % 254 -2,99 % 4861 0,72 % 57345 0,65 % 2546 1,23 % 900 -2,44 % 1742 0,06 % 1528 -0,29 % 2292 3,27 % 790 0,43 % 26 0,06 % 1528 -0,29 % 2292

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHKD FDSSR FBIHKE FBIHKC FBIHKH BIGFRK3 FBIHK1C

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA ZPTP-R-A TLKM-R-A RSRS-O-C HETR-R-A RSDS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-B HEDR-R-A RTEU-R-A

+

Oznaka

etvrtak 12/5/2011

+

Powered by

business.hr

1,75 % 1,92 % 1,37 % 0,99 % -0,11 % -0,63 % 0,00 % 0,99 % 0,00 % 0,00 % -1,32 % -1,07 % 0,00 % -3,75 % -0,01 %

51354 26.772.142,00 951 8.237.245,00 1576 5.826.966,00 9784 5.009.298,00 1960 1.783.990,00 1853 1.442.480,00 5217 1.304.250,00 7355 665.627,50 1480 444.000,00 4203 344.225,70 65 291.850,00 120 288.050,00 34 261.800,00 85 233.125,00 13 214.095,00

REGIONALNI INDEKSI +0,02% BIRS -0,73% 767,18 1.121,73 Belex15 +0,74% FIRS +0,31% 739,17 2.250,37 Belexline +0,41% MBI10 +0,77% 1.390,52 2.567,41 SASX10 +0,36% MONEX20 +0,70% 1.030,47 12,254.26 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,15% srijeda 11. svibnja 2011. 1.069,35 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar -0,05 % 0,24 % 0,02 % 0,65 % 1,55 % 2,89 % -0,02 % 0,82 % 0,26 % 1,74 % 0,05 % 0,10 % 2,64 % 1,17 %

1856 43417 650 380 385 1000 17 3229 8149 65 209 206 50 4

6.956.174,00 2.304.218,79 2.275.650,00 1.652.530,00 1.485.240,00 853.950,00 681.530,00 645.726,00 439.589,20 410.995,00 376.200,00 144.350,00 134.000,00 106.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,56% 2.857,33 +0,05% BUX -0,39% 23.608,54 -0,33% ATX -0,26% 2.818,00 +0,54% Stanje indeksa na zatvaranju u -0,74% srijeda 11. svibnja 2011.

FTSE100 5.981,14

DAX 7.491,94

CAC40

4.052,00

MICEX 1,665.69

AMERIÂťKI INDEKSI DJIA +0,60% S&P500 +0,85% 12.760,36 1.357,74 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,00% utorak 10. svibnja 2011. 2.871,77


investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Platinum Global Opportunity 14,5682

17,72

HPB WAV DJE

100,1747

14,10

KD Nova Europa

Valuta

7,2321

13,12

PBZ I-Stock

70,0702

10,94

KD Energija

10,7247

10,13

ST Global Equity

44,0038

-14,04

FIMA Equity

74,7368

-13,51

Ilirika Azijski tigar

51,6788

-10,73

C-Zenit

52,1560

-8,25

NFD Aureus BRIC

26,4961

-8,06

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

117,4375

7,93

Erste Balanced

125,6100

4,88

Raiffeisen Prestige

108,7500

4,77

PBZ Global fond

108,9691

4,23

HI-balanced

10,1703

2,56

ST Balanced

166,5741

-10,56

ICF Balanced

121,2835

-4,31

Agram Trust

68,1109

-3,87

C-Premium

5,7404

-2,96

HPB Global

103,5038

-2,78

NFD Aureus US Algorithm Raiffeisen World OTP Europa Plus NFD Aureus BRIC MP-Bric HR AC Rusija KD Prvi izbor MP-Global HR ZB euroaktiv KD Nova Europa VB High Equity NFD Aureus Global Developed KD Energija Raiffeisen Emerging Markets A1 HI-growth ZB BRIC+ HPB WAV DJE Platinum Blue Chip MP-Mena HR ZB trend HPB Titan KD Victoria ZB aktiv Ilirika BRIC AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) POBA ICO Equity Prospectus JIE Ilirika JIE PBZ I-Stock

kn € € € kn € kn kn € kn kn kn kn € kn € € € € kn € € kn kn € € kn kn € kn

137,6848 107,1600 116,6105 26,4961 330,1680 42,5439 12,8489 323,8504 108,4300 7,2321 48,7930 94,9291 10,7247 56,4700 88,3800 8,4742 98,8300 100,1747 84,7990 451,3111 133,1200 71,5168 14,1508 101,4500 105,6566 10,7291 5396,3400 59,6374 161,1017 70,0702

2,15 1,54 1,53 1,46 1,36 1,33 1,29 1,26 1,25 1,24 1,20 1,15 1,13 1,11 1,11 1,10 1,08 1,00 1,00 0,98 0,92 0,75 0,69 0,66 0,65 0,58 0,56 0,55 0,52 0,43

-9,91 -3,15 -0,25 -0,32 0,36 -10,64 -2,54 -0,79 0,21 -1,27 -2,44 -6,25 -4,52 -4,13 -2,65 -2,15 -2,53 1,89 -0,14 -3,39 -1,43 -4,61 -6,60 -6,49 -5,59 -3,63 -4,71 -9,27 -4,97 -1,85

10,00 5,46 6,36 -8,28 -9,36 -0,86 0,99 5,28 5,59 5,34 -1,36 2,43 5,25 -1,36 13,22 2,45 -3,43 8,11 1,01 -3,35 2,31 2,40 5,58 2,11 -11,90 -2,34 -1,44 0,21 -4,00 6,93

2,60 5,38 9,23 -8,06 -4,69 -2,98 6,67 9,30 6,93 13,12 -0,73 -3,90 10,13 -3,50 2,85 0,35 1,41 14,10 -2,57 -1,97 1,91 0,16 -7,65 0,61 -1,47 -1,63 -6,62 -4,60 -5,73 10,94

13,19 0,91 8,89 -14,33 -5,89 -18,53 3,09 -6,89 1,16 -8,68 -18,04 -0,95 6,07 -15,53 -4,07 -1,78 -1,09 0,05 -4,80 3,87 3,41 -8,44 2,93 0,30 4,18 3,28 -15,02 -11,39 7,56 -8,90

-6,31 1,94 3,87 -8,39 -11,13 -8,56 -1,13 0,99 4,19 -1,15 -1,89 -2,73 -1,60 -8,25 5,58 -1,95 -7,29 3,16 -0,07 -7,68 -1,97 -1,84 1,07 -2,43 -11,68 -4,78 -2,87 -4,05 -6,07 0,69

29.164 40,773 10,137 8,993 7,285 9,914 5,458 4,967 243,582 22,229 12,392 54,837 9,539 24,362 10,257 65,105 140,062 15,744 8,421 4,456 174,585 9,457 68,133 496,208 29,497 14,567 5,902 24,488 89,327 242,725

2,58 7,61 1,81 4,11 3,16 4,17 8,24 2,96 7,02 3,57 3,61 5,44 1,19 3,39 2,98 9,21 1,07 3,68 3,35 3,18 8,54 3,80 12,01 4,87 1,35 2,19 3,79 4,28 6,54 3,82

10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI KD Balanced kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn ICF Balanced kn HI-balanced € ZB global € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € C-Premium kn Allianz Portfolio kn ST Balanced kn Raiffeisen Balanced € Raiffeisen Prestige € Ilirika JIE Balanced € Erste Balanced € kn PBZ Global fond HPB Global kn OTP uravnoteženi kn Agram Trust kn

8,2416 79,1795 121,2835 10,1703 143,4800 10,8323 5,7404 117,4375 166,5741 152,4900 108,7500 150,1693 125,6100 108,9691 103,5038 114,7002 68,1109

0,83 0,80 0,70 0,61 0,57 0,38 0,29 0,26 0,24 0,12 0,12 0,07 0,04 -0,02 -0,05 -0,12 -0,39

-5,66 -3,82 -0,08 -1,04 -4,53 -3,63 -0,08 -0,65 -5,30 -6,29 -1,44 -0,75 -1,54 -3,45 -0,82 -2,73 -7,55

0,06 -5,41 9,47 3,33 0,43 -1,62 5,54 5,27 -2,51 0,73 0,94 0,45 9,19 8,86 6,45 7,46 0,77

0,66 -2,33 -4,31 2,56 -1,27 -0,82 -2,96 7,93 -10,56 -1,24 4,77 0,98 4,88 4,23 -2,78 0,24 -3,87

-3,57 -4,73 2,47 0,18 3,73 3,73 -12,19 8,39 6,32 4,97 7,43 7,98 0,16 5,42 0,62 2,57 -2,15

-1,57 -6,70 7,24 -0,82 -2,78 -3,68 2,64 1,96 -2,44 -1,75 0,35 -1,02 2,82 4,33 5,80 6,60 -2,60

6,910 13,451 16,280 70,990 713,424 14,643 12,270 8,154 10,784 305,517 221,487 42,373 105,242 307,022 93,267 39,215 15,363

5,32 4,82 9,02 9,21 9,85 2,19 4,27 2,00 8,33 8,70 1,17 5,30 10,31 9,66 5,60 5,41 2,83

10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 09.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011

€ € € € kn € € €

126,9237 178,2800 134,5000 131,9144 166,5833 129,1665 161,2500 11,7562

0,41 0,12 0,04 0,03 0,03 0,03 -0,02 -0,06

-1,08 1,26 2,83 1,41 2,47 2,66 1,52 3,19

0,06 2,47 2,84 1,85 3,64 3,84 0,93 3,50

0,57 5,72 6,90 4,18 8,09 5,69 2,12 5,51

4,51 6,67 4,60 4,55 8,12 4,68 4,97 1,77

0,03 2,20 3,21 1,81 2,87 3,72 1,34 3,39

18,208 507,457 491,712 168,673 67,120 25,327 181,771 7,971

5,41 8,96 7,94 8,17 6,54 5,60 9,85 9,21

10.05.2011 10.05.2011 09.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011

kn € kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn $

103,2304 106,8400 133,5668 164,3733 140,8913 126,9742 146,6500 139,8700 136,6909 133,5087 123,8969 118,4356 11,4592 10,7921 109,5287 100,7139 140,3176 125,1769

0,07 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,96 0,95 0,55 0,69 0,47 0,58 0,76 0,60 0,68 0,64 0,84 0,71 0,82 0,66 0,63 0,73 0,87 0,21

0,96 1,50 1,07 1,31 0,91 1,13 1,61 1,33 1,40 1,32 1,52 1,55 1,46 1,40 1,29 N/A 1,56 0,53

2,53 3,39 2,30 2,41 1,98 2,94 3,41 3,15 3,01 2,92 2,79 3,21 3,12 3,09 2,86 N/A 2,79 1,37

1,80 4,15 6,20 4,71 3,23 4,30 4,78 4,32 4,34 5,30 4,06 4,94 5,34 4,02 4,66 N/A 4,54 3,76

0,66 1,18 0,77 0,98 0,66 0,83 1,16 0,86 0,94 0,95 1,18 1,08 1,12 0,99 0,90 0,72 1,20 0,43

7,466 255,687 1104,572 2344,252 126,858 479,150 1209,259 788,930 36,715 299,052 191,672 204,921 159,518 29,206 184,040 4,018 97,458 40,263

1,78 1,63 12,12 10,80 10,80 8,80 8,21 7,94 7,36 5,60 5,38 3,52 2,62 1,93 2,00 0,29 7,63 6,08

10.05.2011 09.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 09.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011 10.05.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,5833

8,09

Erste Bond

134,5000

6,90

Raiffeisen Bonds

178,2800

5,72

HPB Obveznički

129,1665

5,69

HI-conservative

11,7562

5,51

OTP euro obveznički 126,9237

0,57

ZB bond

161,2500

2,12

PBZ Bond fond

131,9144

4,18

HI-conservative

11,7562

5,51

HPB Obveznički

129,1665

5,69

OTP euro obveznički Raiffeisen Bonds Erste Bond PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički ZB bond HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash HI-cash PBZ Dollar fond

+


OGLAS

Privatizacijski debakl srušio Kaštelanske staklenike GOLEM PAD Nakon što je procurila informacija da se na natječaj za privatizaciju Kaštelanskih staklenika nije prijavio nitko, dionica je u slobodnom padu zaronila više od 20 posto Prva dva dana ovog trgovinskog tjedna donijela su padove Crobexa 10 i rast Crobexa. Taj se trend u srijedu okrenuo. Naime, u srijedu je Crobex pao 0,11 posto, na 2208,33 boda, a Crobex 10 porastao je 0,21 posto, na 1231,35 bodova. Redovit promet dionicama ponovno je iznosio samo slabašnih 17 milijuna kuna. Jedina tri milijunaša na koje je potrošeno po više od dva milijuna kuna bili su HT, povlašteni Adris i Ingra, a dan je obilježio navodni privatizacijski debakl Kaštelanski staklenika.

"Na domaćem dioničkom tržištu već je uobičajena slaba aktivnost investitora. Nema vijesti koje bi potaknule življe trgovanje, pa indeksi stagniraju s negativnim predznakom", kazala je za Hinu Ivana Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke. Jedina važnija vijest bio je neslužbeni neuspjeh privatizacije Kaštelanskih staklenika.

Bez kupaca

Dionica Kaštelanskih staklenika u srijedu je zabilježila najveći pad na Za-

grebačkoj burzi nakon što je objavljeno da je propao natječaj za prodaju 76-postotnoga državnog udjela u tom poduzeću jer se nitko nije javio na natječaj. Početna cijena od 601,4 milijuna kuna očito je bila velika za potencijalne kupce među kojima su se spominjali Ivica Todorić i Luka Rajić.

Rast Petrokemije

U srijedu je protrgovano 87 dionica ukupne vrijednosti 256.910 kuna, pri čemu je dionica pala 23,61 posto, na 2750 kuna. Izdanje kutinske petro-

IvO BEnzOn, direktor Kaštelanskih staklenika, čija je dionica u srijedu brutalno pala snimio klarić/cropix

kemijske industrije u srijedu je na Zagrebačkoj burzi zabilježilo i treći dan rasta zaredom, što je bilo dovoljno da cijenu pogura na najvišu razinu još od kraja siječnja ove godine. Ukupan promet u srijedu je bio vrijedan 266.557 kuna, a pritom je protrgovano sa 1627 komada dionica u 23 tran-

REGIJA

Rast cijena u Ljubljani i Beogradu Slovenski indeks SBITOP porastao je u srijedu blagih 0,02 posto zaključivši dan na 767,18 bodova U iščekivanju financijskih rezultata prvoga ovogodišnjeg tromjesečja cijena farmaceutske kompanije Krke

pala je 0,43 posto, na 58,51 euro, a promet od 478.900 eura ovoj dionici bio je dovoljan za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih u Ljubljani. Nakon što je posljednja četiri trgovinska dana bio u minusu, beogradski indeks BELEX 15 porastao je u sri-

jedu 0,74 posto, na 739,17 bodova, a titulu najtrgovanije ponovno je ponijela dionica Naftne industrije Srbije s prometom od 26,8 milijuna denara. Financijski rezultati poslovanja te kompanije u prva tri mjeseca ove godine najavljeni su za

ponedjeljak. S prometima od 8,2 i 5,8 milijuna kuna drugo i treće mjesto na popisu najtrgovanijih zauzele su dionice Agrobanke i Aik banke čije su cijene u odnosu na prethodni dan porasle 1,92, odnosno 1,37 posto. B. St.

sakcija. Dionica je porasla 1,23 posto, na 164 kune. Blagi rast zabilježile su i dionice HT-a i Ingre. Na obje je dionice potrošeno po dva milijuna kuna pri čemu je građevinar porastao jedan posto, a najveći je telekom završio u plusu samo 0,07 posto. Nikola Sučec

BROJkE

0,36 0,77 posto porastao je sarajevski SASX-10

posto porastao je makedonski MBI 10


arhiva business.hr

bojite se da vam je hrana radioaktivna? Tanjur će vam dati odgovor!

FUKUshImA tanjur dizajnera Nilsa Ferbera dObITNICI dANA (ZSE) Kreditna banka Zagreb +43,55% RIZ odašiljači +20% Saponia +10,32% IPK Osijek +8,61% Lucidus +6,31% 30 Raste

Nakon problema s kojima se Japan suočavao u Fukushimi, znatno se povećala zabrinutost zbog razine radioaktivnosti u zalihama ribe. To je iskoristio dizajner Nils Ferber i osmislio Fukushima tanjur koji svijetli ako detek-

tira radijaciju u hrani. Riječ je o običnom kuhinjskom tanjuru s ugrađenim radioaktivnim metrom kojim se mjeri razina ozračenosti hrane koja se na njemu nalazi. Ideja je svakako zanimljiva, no postavlja se pitanje isplati li

GUbITNICI dANA (ZSE) Sunčani Hvar -14,04% Quaestus nekretnine -13,62% Elektrometal -6,24% Magma -5,36% Žitnjak -5,31%

INdeKsI CROX Mirex

14 Nema promjene

34 Pada

Vrijed. 1,275,74 161,75

Prom. 0,02% 0,10%

Sirova nafta 102,55 Prirodni plin 4,23 Zlato 1,515,80 Srebro 38,48 Goveda 113,00 Kava 314,62

5,53% 0,47% 0,17% 1,71% 0,82% 0,11%

IsTRAžIvANje zNANsTveNIKA POKAzAlO

Pozvao na nastavak rata Vođa jemenskog krila al-Qa'ide pozvao je na nastavak rata nakon ubojstva Osame bin Ladena izjavivši da 'najgore tek dolazi' i da će se neprijatelji morati boriti generacijama.

investicije veći i od 30 posto za razliku od ostalih igrača, koji su u prosjeku izgubili 15 posto od investiranog novca. Znanstvenici napominju i da su, kao i u financijama, svi oni koji su željeli puno zaraditi morali i puno riskirati. Tako je jedan od igrača platio sudjelovanje u turniru 252.000 dolara, a zaradio je 24.000 dolara. I. B.

zA zARAdU treba i riskirati

arhiva business.hr

CIjeNA? PRAvA sITNICA

imovine otkriveno je 14 spomenika, 191 laboratorij, 262 paviljona ili baraka, 199 cesta i mostova, 1010 skladišta te jedan muzej, jedna pruga i devet škola, koji državi više ne trebaju i za njih traži kupca. Osim navedenih nekretnina, za koje se do sada nije našao kupac, SAD bi se vrlo rado riješio i jednog vojnog vježbališta, odnosno streljane. Na neželjenoj imovini država planira zaraditi 15 milijardi dolara. D. B.

Što nas očekuje na Zagrebačkoj burzi, pratite na...

fotolia

SAD na prodaju nudi prugu, spomenike, škole, ali i vojno vježbalište Hrvatska Vlada nije jedina koja se u trenucima recesije dosjetila staviti vlastitu imovinu na tržište kako bi se smanjio nabujali deficit. Dok RH planira prodati dionice u tvrtkama u kojima ima manjinske udjele, SAD, koji se tijekom povijesti nije bavio poduzetništvom, osim dionica nacionaliziranih banaka ili autoindustrije raspolaže nekretninama kojima se trenutačno ne koristi. Tijekom posljednje revizije

www.business.hr

UKRATKO...

Kockarima je sreća manje važna nego financijašima Dvojica američkih ekonomskih znanstvenika ustanovili su da je sreća manje važna u pokeru nego na financijskom tržištu, odbacujući na taj način argumente kritičara koji poker smatraju igrom na sreću. Detaljno su istražili rezultate velikog turnira u Las Vegasu i uvidjeli da su igrači, za koje se unaprijed znalo da su vrlo vješti, postigli povrat

se pripremiti jelo ili uopće kupiti namirnice pa tek na kraju provjeravati je li hrana radioaktivna. Hoće li ovaj proizvod Japanci odbaciti ili će postati nezamjenjiv alat za preživljavanje, tek ćemo vidjeti. I. B.

PRUGA, ceste i mostovi idu u ruke dobrog kupca

Postaje vlasnica farme Lady Gaga sredinom svibnja ulazi u popularnu internetsku igru Farmville, gdje će se pojaviti kao vlasnica susjedne farme, a igračima će biti omogućeno slušanje pjesama s novog albuma šest dana prije njegova objavljivanja. Nagrada Assangeu Osnivaču WikiLeaksa, Australcu Julianu Assangeu, Sydney Peace Foundation dodijelio je u srijedu jedno od najuglednijih australskih priznanja u području zaštite ljudskih prava, čiji su dobitnici i Dalaj Lama i Nelson Mandela.

www.business.hr


Business.hr broj 888