Issuu on Google+

INTERVJU: SINIŠA GRGIĆ 4

'otoku toku znanja nema spasa, ali hoteli oločep mogu preživjeti' koločep Jedan od osnivača Otoka znanja proziva partnera Željka Markotu za zloporabu položaja te prebacivanje novca dobivenog od zajmova na vlastite račune i tvrtke svoga kuma

lUkA k RAJIĆ kA RAJIĆOSVAJA OSVAJA bAlkAN 12

Za pet godina želi 200 milijuna kuna prihoda od ljekova

petak/subota 6 i 7/5/2011

broj 884 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Rohatinski:

Vlada je profućkala novac koji je hnB oslobodio foto cimAš/cropix

SAMI SMO SI kRIVI 6-7 Hrvatska će ove godine imati veliku sreću uspije li ostvariti i jedan posto rasta

10 RJEŠENJA IZ CROME

Menadžeri ponudili masterplan oporavka za neku novu vladu Menadžeri i poduzetnici predstavili okosnicu plana oporavka koji bi srednjoročno mogao osigurati gospodarski rast između 6 i 10 posto

8


info&stav 2-3

business.hr Petak 6/5/2011 Subota 7/5/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomonici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Pad narudĹžbi u njemakoj industriji

Dioki smanjio gubitak

etiri posto pale su narudĹžbe u njemakoj industriji u oĹžujku, ĹĄto je najvea stopa u viĹĄe od dvije godine, pokazali su sluĹžbeni podaci njemake vlade. Industrijske su narudĹžbe u oĹžujku potonule po sezonski prilagoenoj stopi od etiri posto u odnosu na prethodni mjesec. U sijenju 2009. pale su 6,6 posto...

Dioki je u prvom tromjeseju 2011. ostvario gubitak od 15,9 milijuna kuna, ĹĄto je smanjenje gubitka u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 22,8 milijuna kuna. Ukupni su prihodi iznosili 238,9 milijuna kuna i poveani su 5,7 posto. Glavninu prihoda ine prihodi od prodaje koji su porasli 6,5 posto. Operativni gubitak prije amortizacije (EBITDA) smanjen je za gotovo 12 milijuna kuna u odnosu na prvo tromjeseje 2010.

ÂťETVRTA BITKA U RATU ZA MERCATOR

Todori nee odustati,  kraj godine Premda je iza njega trei neuspio pokuĹĄaj ulaska u Mercator, vlasnik Agrokora Ivica Todori po svemu sudei ipak nije odustao od slovenskog trgovakog lanca. Govori to i ĹĄutnja u njegovoj kompaniji u kojoj ne Ĺžele komentirati odluku Nadzornog odbora Pivovarne LaĹĄko da odbije ponudu Agrokora za kupnju 23,43 posto dionica Mercatora iako je na natjeaju dao najbolju ponudu od 221 eura za dionicu. Takvoj odluci NO-a Pivovarne itekako je kumovala i politika, a prethodila joj je, u samom fotofiniĹĄu natjeaja, zabrana prodaje dionica Mercatora koju je proĹĄlog tjedna donio slovenski ured za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja, nakon ega ju je potvrdio i Vrhovni sud Slovenije.

Velika sinergija

U ime gospodarskog patriotizma i zaťtite slovenske poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, koja ide preko Mercatorovih polica, drŞavni su duŞnosnici, poput ministra Dejana Židana, otvoreno upozoravali na negativne posljedice mogueg Agrokorova preuzimanja Mercatora i sabotiranja domaih proizvoda. Problem prezaduŞene Pivovarne Laťko koja treba sanirati svoje dugove kako bi

izbjegla steaj pokuĹĄat e se rijeĹĄiti reprogramom 450 milijuna eura dugova s bankama, ali i prodajom nestrateĹĄke imovine koje se moraju rijeĹĄiti i banke koje su meu najveim vlasnicima Mercatora. Tako e Mercator opet doi na red, i to moĹžda ve do kraja godine, do kada bi se trebao oformiti paket od minimalno 50 posto dionica koji bi se ponudio na meunarodnom natjeaju kako bi se postigla ĹĄto vea cijena. To je prilika koju opet eka Ivica Todori. Konzultant za trgovinu s kojim smo razgovarali, a koji je Ĺželio ostati neimenovan, smatra kako Todori nee odustati od Mercatora, jer ako nije nakon dva neuspjeha, nee ni nakon treeg. Uostalom, Mercator i Konzum velika su sinergija, a njihovim spajanjem blokiralo bi se trĹžiĹĄte za vanjske ulagae. Meutim, naĹĄ sugovornik istie kako e, upravo zbog politikog utjecaja, Todoriu teĹĄko biti odobren ulazak u Sloveniju. To bi se Slovencima moglo obiti o glavu jer nitko, kaĹže, nee biti spreman toliko platiti za Mercator kao Agrokor jer je za velike igrae slovenski lanac mala i nezanimljiva pria.

Druge mete

Nakon ĹĄto je belgijski Delha-

JAKE SNAGE

Rivali ujedno i potencijalni kupci DELHAIZE - Prihodi grupe u 2010. bili su 20,8 milijardi eura, uz neto profit od 574 milijuna eura. Imao je mreĹžu od 2800 trgovina, a od ove godine prikljuena mu je i srbijanska Delta. Osim u matinoj Belgiji, u Europi je prisutan joĹĄ u Grkoj, Rumunjskoj, a izvan nje na istonoj obali SAD-a i u Indoneziji. CARREFOUR - Drugi po veliini lanac u svijetu. Prihodi grupe u 2010. bili su 90,09 milijardi eura, a dobit 433 milijuna eura. U 35 zemalja ima gotovo 16 tisua trgovina. U Europi je, uz Francusku, zastupljen u Poljskoj, Turskoj, Rumunjskoj, Grkoj, Portugalu, Belgiji, Italiji i Ĺ panjolskoj. Prodaja mu je u Europi pala za 1,8 posto, osim u Francuskoj. Na globalnoj razini rasla je za 5,5 posto zahvaljujui "bumu" od 31 posto u Latinskoj Americi i 18 posto u Aziji. TESCO - Trei po veliini maloprodajni lanac u svijetu sa 4811 trgovina u 14 zemalja. Grupa je lani ostvarila prihode od 62,3 milijarde funti, a dobit prije oporezivanja iznosila je 3,4 milijarde funti. U Velikoj Britaniji prodaja Tesca bila je 42,2 milijarde funti, uz profit od 2,4 milijarde funti. Prodaja u europskim zemljama (eĹĄka, Slovaka, Turska, Maarska, Poljska, Irska i Velika Britanija) iznosila je lani gotovo 10 milijardi funti, uz profit od 474 milijuna funti.


››

BISER DANA Ove emo godine ĹĄirom otvoriti vrata izlasku iz krize, moĹžemo uspjeti samo ako se svi drĹžimo za ruke JADRANKA KOSOR, premijerka RH, prilikom otvaranja tvornice PharmaS u Popovai

SLOVENCIMA bi se odbijanje Ivice Todoria moglo obiti o glavu jer nitko nee biti spreman toliko platiti za Mercator kao Agrokor jer je za velike igrae slovenski lanac sitna riba SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

ize preuzeo Deltu Maxi u Srbiji, u sluaju da u Sloveniju doe veliki lanac poput Tesca ili Carrefoura (koji doduĹĄe za sada ne pokazuju interes), Konzum bi se mogao nai u problemima. I zato bi se Todori, smatra naĹĄ sugovornik, dok se Meractor vlasniki preslaguje i priprema za prodaju, trebao okrenuti drugim akvizicijama u srednjoj ili istonoj Europi kako bi ojaao svoje pozicije. Francuski Carrefour ve duĹže najavljuje ulazak u regiju, a preko Mercatora uspjelo bi mu ui i na trĹžiĹĄte Hrvatske i Srbije, u konanici moĹžda bi progutao i Konzum. Meutim, Carrefour je, kao i Tesco, trenutano okrenut trĹžiĹĄtima JuĹžne Amerike i Azije. Nije iskljueno da e se Delhaize takoer moĹžda predomisliti u pogledu kupnje Mercatora, no vrlo je upitno hoe li itko za njega biti spreman platiti viĹĄe od Ivice Todoria. Nevenka Cuglin

1

milijardu eura vrijednu imovinu napuljskoga mafijaĹĄkoga klana zaplijenili su talijanski karabinijeri u sklopu istrage u kojoj su uhitili 39 osoba, meu kojima su dvojica pripadnika stranke Silvija Berlusconija

UVODNIK

Ministarstvo za ignoriranje injenica i prebacivanje krivnje Nikola Suec nikola.sucec@business.hr

V

lastita neambicioznost u provoenju gospodarskih reformi skupo nas je koĹĄtala. Zaista su rijetki oni koji danas tako ne misle, no reforme u ekonomskom Ĺživotu zemlje i dalje nisu na vidiku. Trea krizna godina Hrvatskoj donosi parlamentarne izbore. Gospodarstvenici koji su zahtijevali reforme joĹĄ su u prvoj godini krize, ali i davno prije, rekli kako ih je nuĹžno provesti prije 2011., upravo zbog izbora. One se nisu dogodile i postalo je sasvim oito da e 2011. biti godina praznog hoda, s gospodarskim rastom od mrĹĄavih jedan posto. No i tih simbolinih jedan posto pod velikim je upitnikom i ovisi o turistikoj sezoni, stabilnoj inflaciji i rastu izvoza. Takvi nas pokazatelji bacaju daleko od zemalja srednje Europe poput Slovenije, eĹĄke I Slovake koje su nas na putu oporavka davno pretekle, a s kojima se toliko volimo usporeivati. FASCINANTNO je koliko dugo kao meunarodno priznato suvereno tijelo, ĹĄto bi po definiciji trebala biti drĹžava, moĹžemo trpje-

FOTOLIA

eka

BROJKA

››

Ako Ĺželimo nastaviti ovim putem, pod geslom 'priekajmo joĹĄ malo, sve e biti u redu', sadaĹĄnja, ali i svaka budua vlada trebala bi franĹĄizno prodavati autohtonu hrvatsku nezainteresiranost za gorue probleme, a kvaliteta tog proizvoda bez sumnje bi bila prepoznata u cijelom svijetu

ti visoku nezaposlenost, rastue dugove, opadanje proizvodnje, deficit platne balance, ovisnost o turizmu i stranom kapitalu, ali i niz drugih nepovoljnih faktora. Sreom po nas, uvijek su nas voljeli veliki inozemni kreditori koji su naĹĄ dug rado kupovali uz ĹĄest i viĹĄe posto prinosa.

Ne zaboravimo, ti su prinosi bili meu najviĹĄima u svijetu, ĹĄto je nama trijumfalno predstavljeno kao niĹži prinos od onoga na grki, maarski ili islandski dug. STOGA ako Ĺželimo nastaviti ovim putem, pod geslom "priekajmo joĹĄ malo, sve e biti u redu", sadaĹĄnja, ali i

svaka budua vlada trebala bi imati ministarstvo za ignoriranje injenica i prebacivanje krivnje. To bi tijelo vlasti moglo franĹĄizno prodavati autohtonu hrvatsku nezainteresiranost za gorue probleme, a kvaliteta tog proizvoda bez sumnje bi bila prepoznata u cijelom svijetu.


tema 4-5

INTERVJU: SINIŠA GRGIĆ, JEDAN OD OSNIVAČA OTOKA položaja te prebacivanje novca dobivenog od zajmova na vlastit

'Otoku znanja nema spasa, ali Hoteli Koločep mogu preživjeti' Grgić priznaje da nisu ispunili dio ugovora s HFP-om koji se odnosi na ulaganja, ali kaže da ne želi povrat uloženog novca, već uistinu oživjeti Koločep, a Markota, koji je odbio da ga isplati američki ulagač Arthur Hughes, tome stoji na putu jer odbija dati suglasnost da se Otok znanja odriče svih potraživanja prema Hotelu Koločep, čime bi on bio spašen od stečaja Što se zapravo dogodilo s projektom Otok znanja na dubrovačkom Koločepu? Trojica osnivača, Siniša Grgić i Davor Lauc na jednoj te Željko Markota na drugoj strani već nekoliko godina ne mogu postići konsenzus. Privredna banka Zagreb sada je od trojice osnivača zatražila prihvaćanje plana restrukturiranja kojim bi se spasili Hoteli Koločep, što je i povod obraćanja Siniše Grgića medijima. On tvrdi da Željko Markota od 2007. blokira sve odluke Upravnog vijeća ustanove Otok znanja, a to čini i ovaj put odbijanjem da potpiše dokument kojim se Otok znanja odriče potraživanja od Hotela. Što sada PBZ, kao glavni kreditor, traži od vas? - PBZ je predložio plan restrukturiranja i dao nam da ga prihvatimo. Dva osnivača, Lauc i ja, kao članovi Upravnog vijeća prihvatili smo ga, a Markota nije. Ako se plan ne prihvati, Privredna banka je najavila da će

sve nas - i naša privatna poduzeća - potjerati u stečaj. Mi sada pokušavamo izbjeći stečaj Hotela Koločep, ali nije sigurno da ćemo u tome uspjeti. Vratimo se malo na početak. Kako je cijela afera započela? - Tri tvrtke su se zadužile i uzele kredit kako bi u ime ustanove Otok znanja kupile Hotele Koločep na natječaju. Cijena je tada bila 22 milijuna kuna uz obvezu preuzimanja dospjelog duga od 11 milijuna kuna. Nakon toga je odmah uzet kredit od 10 milijuna kuna za prva ulaganja za koja nije bio potreban urbanistički plan. Taj smo novac počeli trošiti i tu je nastao problem jer je Željko Markota kao ravnatelj ustanove, bez suglasnosti Upravnog vijeća, dijelom tog novca - a dobili smo ukupno 10 milijuna kuna kredita - upravljao preko računa svoje tvrtke Markotel i tvrtke Pomark u vlasništvu njegova kuma. Jednostavno je iskoristio položaj ravnate-

lja i postao glavni dobavljač opreme za Hotel, pa je od tih 10 milijuna čak osam prošlo preko njegove tvrtke, odnosno tvrtke njegova kuma. Kako je on to mogao kada je, kako kažete, za svaku odluku potrebna suglasnost? - Iskoristio je svoje ovlasti ravnatelja ustanove i tehnička ograničenja koja smo u tom trenutku imali jer novac iz kredita nije išao preko žiroračuna, već prema njegovim telefaks "uputama" koje je slao banci. Prebacivao je novac na račune svojih tvrtki i plaćao opremu za hotele. To je tako išlo neko vrijeme. I onda ste zatražili smjenu? - Tako je, a nakon što je smijenjen, napravljena je revizija koja je dokazala da nas je Markota oštetio. Temeljem toga Ustanova Otok znanja podigla je kaznenu prijavu protiv njega i od tada počinju sve njegove objede. To je bilo 2007. godine? - Revizija je završena kra-

jem 2007., a prijava je podignuta početkom 2008. godine pred Državnim odvjetništvom u Zagrebu. Nakon toga mi smo morali i dalje plaćati obveze Hotela pa smo počeli tražiti investitora koji bi zamijenio Markotu, koji je pristao na smjenu, ali je tražio da ga se obešteti. Pronašli smo model kako to učiniti: kupiti tvrtku koja je osnivač Otoka znanja. Na koju je vrijednost on procijenio svoju tvrtku? - Tada je od nas tražio 15 milijuna kuna. Mi to nismo mogli dati, ali smo našli investitora, Arthura Hughesa, koji je bio spreman umjesto nas uložiti 200 milijuna kuna u razvoj. On je tada, zajedno s nama, Markoti ponudio devet milijuna kuna, s time da smo mu ostavili mogućnost da i sam pronađe investitora i na isti način obešteti nas. Kako znate, nije pristao na ponudu i tada nam je najavio da će radije s nama "dijeliti dugove", što upravo čini. U javnosti se spominjalo

upravo sporno ulaganje Arthura Hughesa. O čemu je tu bila riječ? - Istina je da je on posudio novac, oko 13 milijuna kuna uz 15 posto kamate. Hughes je tada jedini htio dati novac, ni jedna nas banka u toj situaciji nije mogla pratiti nije da nagađamo, provjerili smo u raznim bankama. Imali smo situaciju: stečaj ili prihvatiti zajam. Otvorenu istragu ne smijem komentirati, ali odgovorno tvrdim da je novac iz tih zajmova potrošen namjenski, što su potvrdile dvije revizorske kuće i sudski vještak po nalogu suda. Dobro, ali kamatna stopa jest bila visoka. - To je istina, ali tada, 2007. godine, eskontna stopa HNB-a iznosila je devet posto, a najviša zakonom dopuštena stopa iznosila je 21 posto. Nismo napravili ništa nelegalno ili na štetu


ZNANJA Proziva partnera Željka Markotu za zloporabu te račune i tvrtke svoga kuma

business.hr Petak 6/5/2011 Subota 7/5/2011

››

Kako mi se čini iz Markotinih poteza, on želi raskid ugovora s državom, što znači da svaka strana dobiva natrag ono što je uložila. Otok znanja bi, prema tom scenariju, dobio 43 milijuna kuna uvećanih za zateznu kamatu od 14 do 17 posto. Tako bi ustanova Otok znanja izašla jako bogata, a on bi - kao jedan od suosnivača - u likvidaciji ustanove sigurno dobio velik dio SINIŠA GRGIĆ, jedan od osnivača Otoka znanja Snimio Saša ĆetkoviĆ

Hotela, a Hotel ni dan-danas Arthuru Hughesu nije platio ni lipe, ni glavnice ni kamata. Razjasnite to: 13 milijuna nije malen novac, zašto mu nije vraćen kad govorite o pozajmici? - On je taj novac ionako namjeravao pretvoriti u temeljni kapital. Najbolji dokaz tomu je što se sada, u pregovorima s bankom, on odriče svih kamata od tih "čuvenih 15 posto", čak ne traži ni povrat svojih 13 milijuna, već je pristao da mu banka vrati osam milijuna. Mi smo, Lauc i ja, pristali uložiti nemali novac samo da se podmire sve obveze i Hotelu ostavi čisto poslovanje. Pritom Markota ne mora dati ni lipe: mora samo dati potpis, suglasnost da se riješe prijašnje obveze, što on i dalje odbija. A što on time potpisuje? - Kada je već odbio da se

sredstva Ustanove u iznosu od 21 milijun kuna pretvore u temeljni kapital Hotela Koločep, sada tražimo da se Ustanova odrekne potraživanja prema Hotelima Koločep na osnovi tih ulaganja. To je novac koji je uložen u Hotel i koji sada - samo zato što Markota odbija dati suglasnost - Hotel formalno duguje Ustanovi. Svojim bi potpisom samo potvrdio da se Ustanova odriče svih potraživanja prema Hotelu, čime bi Hotel Koločep bio spašen od stečaja. Jer, to nije dug, to su ulaganja! Možete li vi dokazati svoje tvrdnje? - Da, imam sve papire, revizorska izvješća, potvrde, ugovore. Sve što govorim mogu dokazati i podastrijeti javnosti. Što dalje? Prema ovome što govorite, Otoku znanja nema spasa. - Nema, ali Hotelima Ko-

ločep ima. Vjerujem da Hotel ima budućnost, ali to ovisi o Željku Markoti. Kako mi se čini iz njegovih poteza, on želi raskid ugovora s državom, što znači da svaka strana dobiva natrag ono što je uložila. Otok znanja bi, prema tom scenariju, dobio 43 milijuna kuna uvećano za zateznu kamatu od 14 do 17 posto. Tako bi ustanova Otok znanja izašla jako bogata, a on bi, kao jedan od suosnivača, sigurno u likvidaciji ustanove dobio velik dio. Niste li vi prekršili ugovor s HFP-om? Bili ste se obvezali na nemala ulaganja? - To je jedino što nismo ispunili, ali samo u dijelu koji se nije ni mogao ispuniti, i to zbog neispunjenja obaveza države. Postoji nekoliko preduvjeta koji ni danas nisu ispunjeni, i to redom: nije utvrđena granica pomorskog dobra, nije done-

sen detaljan urbanistički plan, nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, vila Ruža je kao najvrjedniji objekt konfiscirana i u procesu je povratka izvornim vlasnicima. I peta stvar, možda i najvažnija, 1997. svakoj od pet glavnih vila povećan je kapacitet za 50 posto, a država ne misli za to dati lokacijsku dozvolu! Drugim riječima, sutra se može dogoditi da država dođe i sruši pola hotela, kao što je učinjeno na Lopudu. Ovi su argumenti čvrsti i njih će Markota koristiti na sudu protiv države. To su i argumenti koji idu vama u korist? - Mi ne želimo natrag ni lipe, želimo da sve što smo dali ostane na otoku. Oprostite, ali jeste li vi ludi? Zašto vi bacate novac? - Po mnogima jesmo ludi, ali postoji nešto važnije, a to je moral. Kad smo ljudima obećali uložiti u neprofit-

nu ustanovu, ni na kraj pameti nam nije bilo jednog dana likvidirati tu ustanovu i kroz povrat kapitala na kraju zaraditi. To bi bilo nemoralno. Ali imate mogućnost vratiti svoj novac i udvostručiti ga. I tvrdite da to ne želite. - Tako je. Ne želimo. Hotel Koločep je jedini gospodarski subjekt na otoku i u slučaju njegove smrti, ljudi će se iseliti u Dubrovnik i to će biti jedna tužna oaza koja više neće živjeti ni usred ljeta. Mi smo željeli živjeti na otoku. Davor Lauc se na nekoliko godina čak i preselio onamo. Njegovo je troje djece krenulo u školu s ostalih petero otočkih mališana. Mi smo na Koločepu vidjeli svoj život, a to znaju i mnogi otočani koji su nam unatoč manipulacijama Željka Markote ostali vjerni prijatelji. Iva Ušćumlić Gretić

iva.uscumlic@business.hr


tema 6-7

SAMI SMO SI KRIVI Hrvatska će ove godine imati veliku s i jedan posto rasta

Rohatinski: Vlada je p novac koji je HNB osl Novčane injekcije HNB-a dane su u uvjetima kad Vlada nije poduzimala ništa kako bi potaknula gospodarstvo. Umjesto da se dio aktivnosti preusmjerio na proizvodnu i prerađivačku industriju, mi smo radili na infrastrukturnim projektima i zaštiti administracije, sasjekao je mjere Vlade Jadranke Kosor guverner HNB-a Željko Rohatinski

Preduvjeti za skroman gospodarski rast u ovoj godini su kontrolirana inflacija, odlična turistička sezona i rast izvoza. Ako do kraja godine ostvarimo sva ta tri faktora, bruto domaći proizvod porast će skromnih jedan posto, što je potvrda prijašnjih prognoza Hrvatske narodne banke o sporom i dugom gospodarskom oporavku. "Za mnogo toga krivi smo si sami", zaključio je u svojem govoru guverner HNB-a Željko Rohatinski, koji je na konferenciji Tržišta novca u Opatiji identificirao brojne prijetnje ionako krhkom oporavku gospodarstva. S tvrdnjom da smo mnogo puta najveći neprijatelj bili mi sami sebi, slaže se velik dio investicijske zajednice. Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, rekao je na marginama konferencije da se ta činjenica najbolje ogleda u tomu što smo i prvom kvartalu ove godine uz Rumunjsku jedina zemlja s negativnim gospodarskim rastom. „Strukturne reforme nisu provedene na vrijeme, a niz novih šokova približava se ulaskom u Europsku uniju. Jedan od njih je ukidanje nulte stope PDV-a, što se može uskoro očekivati." „Krivi smo jer smo bili najmanje ambiciozni u provođenju reformi. Nismo promijenili strukturu ekonomije od osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je pokrivenost uvoza izvozom bila oko 75 posto, a danas je spala na 50 posto.

Najviše nas košta odgađanje reforme tržišta rada - imamo prekomjerne socijalne transfere i morali bismo rasteretiti cijenu rada kako bismo ga potaknuli. No sve te važne promjene u zdravstvenom i mirovinskom sustavu još se čekaju", kazao je Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke.

Stagnacija

Činjenica je da je gospodarstvo nakon dramatičnih padova u 2009. i prva dva kvartala 2010. godine zapalo u stagnaciju. Oporavak je vrlo blag i nehomogen, a pogotovo plaše novi padovi industrijske proizvodnje i stagnacija građevine. Jedna od rijetkih pozitivnih stavki jest rast izvoza, koji nije toliko snažan da bi dao impuls cijelom gospodarstvu, kazao je guverner. Odgovorivši na sve žešće napade na monetarnu vlast, Rohatinski je istaknuo kako su Europska unija, Europska komisija i Europska centralna banka poteze HNB-a kroz cijelu krizu ocijenile iznimno korisnima, ali i da je Europa upozorila HNB na četiri ključna problema i izazova u idućem razdoblju. Prvi je porast inflacije i njezina moguća eskalacija. Stopa inflacije u prvom kvartalu ove godine iznosila je 1,8 posto, a prema prognozama šefa središnje banke, godišnji prosjek bi se trebao popeti na 2,2 posto, dok je lani iznosio samo 1,1 posto. Ključni razlozi rasta inflacije kriju se iza rasta cijena te-

››

Imali smo niz ideja poput provođenja operacija na otvorenom tržištu čime bismo monetarizirali javni dug, ali od toga odustali smo nakon donošenja proračuna za 2011. ŽeljKO ROHAtINSKI, guverner HNB-a

kućih goriva i hrane na globalnom tržištu, no opetovano se ignoriraju pitanje koncesija na domaću naftu i problemi u sustavu poljoprivrednih subvencija.

HNB nije nadležan za devize

Sljedeći je izazov povećana vanjska ranjivost, koja je nastala zbog dispariteta nominalnog tečaja i domaćih troškova, što ugrožava konkurentnost. Katastrofalne probleme mogla bi stvoriti i fiskalna konso-

foto cimaš/cropix

lidacija, koja bi nas u svojoj nedosljednosti mogla odvesti u neodrživost javnog duga. Zadnji izazov, na koji se guverner posebno osvrnuo, jest ovisnost gospodarstva o devizama i valutna klauzula. Braneći se pred sve češćim napadima, guverner je oprao ruke od pitanja o valutnoj klauzuli objasnivši da je ona regulirana Zakonom o obveznim odnosima i uopće nije u ingerenciji HNB-a, kako se to uvriježeno misli.


sreću uspije li ostvariti

Rekli su...

profućkala ›› lobodio

ZdeSlAV ŠAntIć, glavni ekonomist SocGen Splitske banke

Strukturne reforme nisu provedene na vrijeme, a niz novih šokova približava se ulaskom u Europsku uniju

HRVOje StOjIć, makroekonomist Hypo Alpe-Adria banke

››

Najviše nas košta odgađanje reforme tržišta rada - imamo prekomjerne socijalne transfere i morali bismo rasteteriti cijenu rada kako bismo ga potaknuli. No, sve te važne promjene u zdravstvenom i mirovinskom sustavu još se čekaju nama. Nakon pada u 2009. godini i prvih otpuštanja likvidnosti centralne banke, lani su kreditni plasmani porasli za 19 milijardi kuna. Međutim, novčane injekcije HNBa dane su u uvjetima kad Vlada nije poduzimala ništa kako bi potaknula gospodarstvo. Upravo je zbog toga postotak loših kredita u portfeljima banaka lani skočio na 11,2 posto. Postotak loših kredita plasiranih gospodarstvenicima lani je porastao sa 13 na 18 posto. Naravno, sve navedeno onemogućilo je smanjenje kamatnih stopa i usporavanje rasta novih kredita u prvom ovogodišnjem kvartalu, a moglo bi dovesti i do povećanja stope adekvatnosti kapitala banaka sa 12 na 14 posto. MARtInA dAlIć, ministrica financija, smatra da je hrvatska svoju odgovornost u javnim financijama dokazala donošenjem zakona o fiskalnoj odgovornosti foto cimaš/cropix

Našu ovisnost o devizama, nepovoljne trendove u kreditnim plasmanima i štednji potkrijepio je nizom zastrašujućih statistika. Prije izbijanja krize 70 posto doma-

će štednje bilo je u devizama, a danas se ta brojka popela na 81 posto. U 2010. godini štednja je porasla traljavih 4,5 posto, i to devet posto više u eurima i 11 posto manje u ku-

Ubrzanje kreditiranja

Uz mjere koje su već poduzete, HNB u nastavku godine očekuje ubrzanje kreditne aktivnosti banaka i rast ukupnih plasmana od 9,5 posto ili 26 milijardi kuna, od čega će na kreditiranje stanovništva otići 17 milijardi kuna ili sedam posto više nego lani.

"Umjesto da se dio aktivnosti preusmjerio na proizvodnu i prerađivačku industriju, mi smo radili na infrastrukturnim projektima i zaštiti administracije. Vidjeli smo da su modeli kreditiranja A i B podbacili. Imali smo niz ideja, poput provođenja operacija na otvorenom tržištu čime bismo monetarizirali javni dug, ali smo od toga odustali nakon donošenja proračuna za 2011.", jasan je u svojoj kritici Vlade bio guverner. Fiskalnu politiku branila je ministrica financija Martina Dalić. Kazala je kako je Hrvatska svoju odgovornost pokazala donošenjem Zakona o fiskalnoj odgovornost. "Najvažnija lekcija koju smo u krizi naučili jest da treba štedjeti u dobrim vremenima kako bismo mogli trošiti u lošim", poručila je. Tu najblaže rečeno očito pouku zemlje srednje Europe naučile su prije krize, pa su se protiv nje mogle boriti znatno efikasnijim klasičnim protucikličnim mjerama, a mi smo u krizi morali početi štedjeti. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr


tema 8-9

10 rjeŠenja iZ croMe Menadžeri i poduzetnici predstavil koji bi srednjoročno mogao osigurati gospodarski rast između 6

Menadžeri ponudili ma oporavka za neku novu Mjere makroekonomske politike moraju pozitivno djelovati na reindustrijalizaciju, stimulirati proizvodnju, investicije i izvoz, kažu u Cromi. Za poticanje izvoza nude novu formulu: porez na dobit neto uvoznika uvećati za monetarnu korist, a neto izvoznika umanjiti za monetarnu štetu Poznato je da su povećanje izvoza i industrijalizacija zemlje jedini način da se Hrvatska makne s ruba gospodarskoga ponora, a hrvatski menadžeri i poduzetnici u četvrtak su u prostorijama Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika Croma predstavili način na koji to postići u srednjoročnom razdoblju. Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta i predsjednik Crome, kao jedan od glavnih kreatora predstavio je glavne odrednice masterplana razvoja gospodarstva koji će u cijelosti biti predstavljen 18. svibnja u hotelu Antunović u Zagrebu. "Uvoznici dominantno utječu na gospodarsku politiku čije posljedice danas osjećamo, a jedino je rješenje industrijalizacija i poticanje izvoza", počeo je Ferdelji izlaganje plana. Naglasio je da plan nije namijenjen budućoj vladi, nego prije svega stanovništvu koje bi trebalo prepoznati smjernice i na izborima glasati za onu vladu koja će ih se držati za njihovo dobro.

Promašena politika

"Najbrže su se iz krize izvukle zemlje koje imaju proizvodnju poput Njemačke, dok su one koje počivaju na uslugama poput Irske i Islanda bankrotirale i još su u recesiji", objasnio je Ferdelji. Prema njegovim procjenama, primjenom mjera iz masterplana u srednjoročnom bi se razdoblju mogao ostvariti

gospodarski rast od 6 do 10 posto. Masterplan ima deset glavnih područja promjena, a to su: koordinirana promjena monetarne i fiskalne politike, promjena načina upravljanja državnim poduzećima, optimiziranje razvoja proizvodnje i industrije u skladu sa statusom priključenja EU, rješavanje nelikvidnosti, smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj radi efikasnije i jeftinije uprave, efikasnija energetska politika, efikasnije zakonodavstvo i pravosuđe, uključivanje ra znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje te promjene u ostalim područjima. Ferdelji je rekao da je ekonomska politika koja se vodi posljednjih 15-ak godina posve promašena jer pogoduje uvoznicima i trgovcima te se bazira na potpuno pogrešnoj doktrini, koja govori da Hrvatska može ostvariti visoki rast na uslugama i potrošnji baziranoj na zaduživanju, prodaji imovine, a bez proizvodnje i industrije. "Makroekonomska politika bazirana na toj doktrini donijela je takav rezultat da smo prodali 50 posto imovine koju smo naslijedili, sve što smo proizveli potrošili smo, a pritom smo se zadužili za dodatnih 40 milijardi eura koje smo također potrošili", kazao je Ferdelji. Dragutin ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Upozorio je na to da se Hrvatska odrekla offset i barter poslova (oblik vezane trgovine kroz izravnu međusobnu razmjenu proizvoda i usluga), čime je jedinstvena u Europi, pa tako i jedina na kontinentu naftu i plin Rusiji plaća u gotovini, a ostale zemlje to čine barem dijelom svojih proizvoda. Rezultate Vladina plana gospodarskog oporavka opisao je brojkama. Tako je u samo godinu dana primjene plana zabilježen gubitak novih 56.000 radnih mjesta, nelikvidnost je sa 28 milijardi kuna povećana na 46 mili milijardi kuna, inozemni dug je povećan za 2,7 milijardi eura, proračunski deficit sedam je milijardi kuna veći, a BDP je pao daljnjih 1,4 posto, a uza sve to siromaštvo je dosegnulo 32 posto ukupna broja stanovništva. "Sve mjere makroekonomske poli-

eFeKti PrograMa goSPoDarSKog oPoraVKa u 1 goDini PriMjene - gubitak daljnjih 56.000 radnih mjesta - povećanje nelikvidnosti sa 28 na 36 mlrd. kn - povećanje inoduga za 2,7 mlrd. eura - daljnji pad BDP-a 1,4% - povećanje proračunskog deficita za 7 mlrd. kn - povećanje siromaštva (32% stanovništva) Program je imao dijametralno suprotne efekte od očekivanih.

PogreŠna DoKtrina

- Hrvatska može ostvariti visok rast temeljen na uslugama (trgovina, bankarstvo itd.) te potrošnji temeljenoj na zaduživanju, prodaji imovine, a bez proizvodnje i industrije

- Rezultati makroekonomske politike temeljene na toj doktirni u posljednjih 15 godina: 1. prodali smo 50% naslijeđene imovine i potrošili dobiveno 2. sve što smo proizveli, potrošili smo 3. zadužili smo se za dodatnih 40 mlrd. eura, koje smo potrošili

- Svaka godina nastavka takve ekonomske politike produbljava krizu i rapidno pogoršava ekonomsko stanje u društvu. stanje u društvu.

rjeŠenje - nova doktrina:

- Proizvodnja - Proizvodnja je temelj ekonomskog prosperiteta društva u Hrvatskoj, društva u Hrvatskoj, a glavna poluga proizvodnje je industrija

- Sve mjere makroekonomske - Sve mjere makroekonomske politike moraju pozitivno djelovati pozitivno djelovati na proces reindustrijalizacije, stimulirati proizvodnju, stimulirati proizvodnju, izvoz i investicije, a destimulizirati destimulizirati uvoz i potrošnju baziranu na daljem zaduživanju. - Reindustrijalizacija - Reindustrijalizacija se provodi radikalnim promjenama promjenama u svim sferama društva, a naročito naročito u sferi mjera ekonomske politike, javne javne potrošnje, načina upravljanja državnim državnim resursima, pravosuđu, znanosti ii dr. dr. tikemoraju pozitivno djelovati naproces reindustrijalizaci strijalizacije, stimulirati proizvodnju, izvoz i inve inve-

sticije, a destimulirati uvoz i potrošnju baziranu na daljnjem zaduživanju", kazao je Ferdelji.

Monetarne škare

Jedna od glavnih zapreka implementiranju mjera su monetarne škare koje destimu-


li okosnicu plana oporavka 6 i 10 posto

asterplan u vladu ››

Uvoznici dominantno utječu na gospodarsku politiku čije posljedice danas osjećamo, a jedino je rješenje industrijalizacija i poticanje izvoza VLAdIMIR FERdELJI, predsjednik Uprave Elektrokontakta i predsjednik Crome

liraju izvoz. Kako je objasnio Ferdelji, monetarne škare čini razlika između stvarnoga tečaja i tečaja valute koji slijedi inflaciju. One su bile glavna poluga deindustrijalizacije jer izvoznicima čine monetarnu štetu, a uvoznicima monetarnu korist. Tako je, pojasnio je, posljednjih 15 godina inflacija 140 posto, a tečaj eura je smanjen 17,2 posto, što je dovelo do velikog pada industrijske proizvodnje. "Izvozu inputi rastu u skladu s inflacijom, a prihodi u skladu s tečajem, a uvoznicima je obrnuto", kazao je Ferdelji, predstavivši novu formulu izračuna koja bi stimulirala izvoz, a destimulirala uvoz. To znači da bi porez na dobit (ili neki drugi porez) neto uvoznika trebao biti uvećan za monetarnu korist, a neto izvoznika bi se umanjio za monetarnu štetu. "Rješenje dugoročno stavlja u isti položaj uvoznike i izvoznike bez obzira na politiku tečaja", kazao je Ferdelji. Svjestan je toga da će protiv

takva rješenja biti lobiji uvoznika, trgovaca, banaka, čak i sama država, koja ima velik problem što se zadužuje na stranom, a prihoduje na domaćem tržištu.

Loše upravljanje

Ferdelji je kao jedan od ključnih problema naveo i upravljanje javnim poduzećima. "Naviknuli smo da su javna poduzeća gubitaši i da njima upravljaju nekompetentni ljudi birani čak i javno u političkim komitetima i to moramo mijenjati", kazao je Ferdelji, koji rješenje vidi u postavljanju kompetentnih ljudi u nadzorne odbore javnih poduzeća i traženju čelnih ljudi preko međunarodnih javnih natječaja. Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, kazao je kako su oni svoje prijedloge za izradu masterplana podijelili u dvije skupine - mjere za oporavak obrtništva i mjere za jačanje strukovnog obrazovanja. Ante Pavić

OGLAS


analiza

vrh vlasti još uvijek ne zna i ne može pronaći pravi model upravljanja u nekoj vrsti suradnje s Molom

10 > nacionalno > lokalno > svijet

Petak 6/5/2011 Subota 7/5/2011

od izbora do izbora Naša Vlada jednostavno ne zna i nije navikla razmišljati unaprijed. Zbog takvih kratkoročnih interesa Ina joj polako ali sigurno curi kroz prste. Mol, pak, pazi da mu se ne dogodi pogreška kao sa Slovnaftom Nekoliko je novih detalja i pojedinosti koje navode na zaključak da korporativno upravljanje Inom nije posve u skladu s aktualnim hrvatskim zakonskim propisima, a potezi koje pojedini dijelovi upravljačke strukture u posljednje vrijeme povlače u poslovanju kompanije samo potvrđuju osnovanost tih zaključaka. Opravdano je stoga postaviti pitanje zašto Vlada sve dosad nije poduzela ništa kako bi provjerila zakonitost upravljanja kompanijom čiji je suvlasnik. Naime, u članku 4. Inina Pravilnika o radu Odbora izvršnih direktora, koji je Business.hr dobio na uvid, navodi se da "izvršni direk-

Hrvati lutaju, Mađari vladaju tori upravljaju poslovanjem društva i zajednički zastupaju društvo u skladu sa svojim ovlastima koje im je dala Uprava". Pritom se dodaje da "Uprava ovlašćuje izvršne direktore za vođenje, upravljanje i nadzor nad poslovnim segmentima, odnosno funkcijama kojima rukovode".

besmisleno čekanje

Iako u nastavku toga članka stoji i da "izvršni direktori... odgovaraju Upravi kao skupnom tijelu", ključna je riječ u ovom citatu pojam "ovlastiti", jer o širini toga pojma ovisi utjecaj Odbora izvršnih direktora. Taj je Odbor, naime, isključivo pomoćno tijelo koje Uprava može i smije ovlastiti da dio poslova obavi u njezino ime, ali on ne smije biti jedno od upravljačkih tijela u tvrtki. U Pravilima o radu i organizaciji Ina - Industrije nafte iz 2009. godine navodi se da je "primarna zadaća Odbora izvršnih direktora implementacija strategije Ina grupe i upravljanje radom Ina grupe". Nekoliko pravnih stručnjaka koje smo konzultirali upozoravaju da se takav oblik upravljanja smije odnositi isključivo na funkciju po-

moćnog tijela Uprave i pod njezinim nadzorom, a nikako umjesto Uprave. No taj je Odbor sebi ipak dao pravo da hrvatskim članovima Uprave zabrani dolazak na sjednice Odbora. Poniženi hrvatski članovi Uprave, koliko smo uspjeli doznati, reagirali su vrlo mlako. Umjesto da istoga časa pokrenu disciplinski postupak protiv izvršnih direktora koji su im zabranili sudjelovanje na sjednicama Odbora, oni su samo napisali pismo Nadzornom odboru u kojem su zatražili da se o tom problemu raspravlja na sjednicama NO-a, koji pak nema zakonsko pravo ništa narediti Upravi niti od nje nešto zahtijevati. Nisu se, što bi bilo logičnije, obratili predsjedniku Uprave, koji bi u tom slučaju trebao reagirati s obzirom na to da je Odbor izvršnih direktora formalno pomoćno tijelo Uprave odgovorno za svoje postupke toj istoj Upravi. No ne i u slučaju Ine, u kojoj predsjednik Uprave privremeno nadzire rad Odbora izvršnih direktora nakon što je zbog sumnji na korupciju uhićen dosadašnji glavni izvršni direktor Bojan Mil-

ković. Hrvatska Vlada, pak, službeno tek sada, nakon pune dvije godine, pokreće proces provjere zakonitosti upravljačke strukture Ine. Zašto se čekalo sve do sada?

odani kadrovi

Opravdano je stoga zapitati se pokušava li Mol upravljačku strukturu Ine podrediti svojim interesima i hrvatsku kompaniju voditi na temelju odluka koje se donose u Budimpešti? Na sličan su način, naime, Mađari riješili upravljanje i u slovačkoj naftnoj kompaniji Slovnaft. Mol je u trenutku preuzimanja Slovnafta 2002. godine, po riječima samoga glavnog izvršnog direktora Slovnafta Oszkara Vilagija, na sva ključna mjesta u kompaniji postavio vlastite ljude. Takav je poslovni potez, potvrdio je Vilagi, kod većine djelatnika slovačke kompanije izazvao konsternaciju i demotivirajuće djelovao na zalaganje radnika. Stoga je Mol, uvidjevši vlastitu pogrešku, nakon kratkog vremena popustio stisak i u upravljačku strukturu Slovnafta uključio Slovake, ali potrudio se da to budu ljudi bliski središnjici kompanije u Budimpešti. Oszkar Vi-

lagi je od 2009. godine i član Nadzornog odbora Ine. Učeći na pogreškama, Mol nije mogao dopustiti ponavljanje istog krivog poteza, pa je odmah na čelna mjesta hrvatske kompanije, koja su mu pripala po dioničarskom ugovoru, postavio svoje ljude, od kojih dio jest hrvatske nacionalnosti, ali ih je postavio Mol i sve odluke donose u konzultaciji i s odobrenjem središnjice u Budimpešti. To je posebno vidljivo na primjeru Odbora izvršnih direktora, od kojih su većina Hrvati, ali na svoje su funkcije došli odlukom Mola. Hrvatska Vlada - dijelom zbog nesposobnosti, a dijelom zbog činjenice da nije bila u stanju odabrati sposobne i iskusne stručne savjetnike - još uvijek luta u mraku, ne zna i ne može pronaći pravi model zajedničkog upravljanja Inom u nekoj vrsti suradnje s Molom, a nije sposobna odgovoriti ni na odluke Mađara. Jednostavno ne zna i nije navikla razmišljati unaprijed, dalje od sljedećih izbora. Zbog takvih kratkoročnih interesa Ina joj polako ali sigurno curi kroz prste. Sandra Carić Herceg

snimio saša ćetković

business.hr


OGLAS


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 6/5/2011 Subota 7/5/2011

novi zakon

legalizacija bespravne gradnje Zagreb. Vlada priprema zakon kojim kani riješiti problem legalizacije bespravno sagrađenih objekata, posebno onih poljoprivrednih, izvijestio je jučer u Saboru državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Aleksandar Russo. Na kraju rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji, tijekom koje je dio klubova i zastupnika tra-

pReUziManJe UDJela

Nijemac Rixecker kupio 22 posto MIV-a karsten Rixecker, vlasnik Rixecker investmentsa i pkF euroconsulta, kupio je preko brokera zagrebačke banke 22 posto Metalske industrije varaždin od fondova slovenskog kD-a KD Investmentsovi fondovi prodali su svoje udjele u varaždinskoj metalnoj industriji MIV njemačkom investicijskom društvu Rixecker Investment KG (komanditno društvo na čijem je čelu Karsten Rixecker), stoji u objavi na Zagrebačkoj burzi, gdje je KD obavijestio kako je pao ispod praga od 10 posto glasačkih prava u MIV-u. Karsten Rixecker je njemački biznismen i vlasnik Rixecker Investmenta i PKF Euroconsulta, jedne od tvrtki globalne mreže PKF tvrtki za računovodstvo i poslovno savjetovanje. Na čelu MIV-a, u kojemu preko Slavonskog ZIF-a i Hotela Laguna Novigrad glavne konce vuče investicijska tvrtka Auctor, nekadašnja brokerska kuća i suvlasnik Zagrebačke burze, sjedi nekadašnji šef Protuobavještajne agencije Franjo Turek, a u Nadzornom odboru je i Vlatko Cvrtila, bivši dekan Fakulteta poli-

tičkih znanosti. Cvrtila je u Nadzorni odbor pozvan, prema vlastitim riječima, zbog što je tvrtki otvorio tržišta za offset proizvodnju, ali tada nije bio upoznat s time tko su vlasnici tvrtke. MIV je, prema izvješću Uprave u prvom kvartalu ove godine, ostvario neto dobit u visini 6,02 milijuna kuna. Prihodi od prodaje iznosili su 42,9 milijuna kuna, 30 posto više nego u usporedivom prošlogodišnjem razdoblju. Na domaćem tržištu ostvaren je prihod u visini 19,6 milijuna kuna, a na stranim tržištima 23,3 milijuna kuna. Prema riječima Mateja Tomažina iz slovenskih KD Sklada, odlučili su se na prodaju udjela jer ‘na tržištu ima boljih prilika’, a kako je MIV vezan uz građevinsku industriju koja je u Hrvatskoj doživjela pad, procijenili su kako je bolje sad prodati kad postoji zainteresiran kupac. Kako doznajemo, Rixecker je kao kupac sam kontaktirao moguće prodavatelje. Novčana pozicija na kraju kvartala iznosila je 625.000 kuna, a tvrtka je imala neto povećanje poslovnih aktivnosti u visini 1,12 milijuna kuna. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

žio opću legalizaciju, Russo je rekao da njegovo ministarstvo upravo priprema poseban zakon kojim bi se riješio problem legalizacije bespravnih objekata. Taj bi zakon , trebao biti dovršen do kraja ovoga mjeseca, a u prvom bi se redu odnosio na ubrzanu proceduru legalizacije bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata. Ministarstvo radi i nove izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojima bi se skratila procedura dobivanja dozvola potrebnih za grad-

nju. Taj je zakonski prijedlog u završnoj fazi i do kraja ovoga ili početkom idućeg mjeseca očekujemo ga u Vladinoj i saborskoj proceduri, najavio je Russo. Zakonskim se izmjenama, uz ostalo, jamči pravo na žalbu i mogućnost da se u tijelima državne uprave u dva stupnja odlučuje o pravima i obvezama pojedinaca. Tako će se protiv dozvole za uklanjanje objekta, koju je izdalo nadležno upravno tijelo moći izjaviti žalba Ministarstvu, a protiv prvostupanjskog rješenja koje je

donio građevinski inspektor predviđa se mogućnost žalbe povjerenstvu kao drugostupanjskom tijelu. Članove tog drugostupanjskog tijela, kako je kazala Marina Matulović Dropulić (HDZ), imenovat će Vlada u roku 60 dana. Iako su SDP-ovci podržali predložene zakonske izmjene, Mirela Holy (SDP) upozorila je na potrebu odvajanja prostornog planiranja od gradnje. Damir Kajin (IDS) zalaže se za "opću legalizaciju svega što je moguće uskladiti s prostornim planovima". H

Za pet godin 200 mil. kn p iz popovače na balkan Bivši hrvatski 'kralj mlijeka' Luka Rajić najavio je prodor na tržišta Makedonije, Kosova i Crne Gore Luka Rajić, nekadašnji kralj mlijeka, svečanim otvaranjem tvornice generičkih lijekova Pharmas u Popovači u četvrtak obilježio je završetak prve faze ulaganja u farmaceutski sektor. Najavom investicije krajem 2009. godine rečeno je da će sljedećih pet godina u farmaceutiku uložiti 300 milijuna kuna, ali će taj iznos biti potrošen već ove godine. Od toga je 120 milijuna kuna uloženo u Pharmasov pogon u Hrvatskoj zajedno s opremom, a 11 milijuna eura utrošeno je na preuzimanje srbijanske farmaceutske kompanije Ni medic zajedno s tvrtkom za distribuciju lijekova In med, dok je preosta-

li iznos potrošen na licencije, istraživanja, radni kapital, investicije u ljude, opremu...

Dolazi sedam lijekova

Predsjednica Uprave Pharmasa Zdravka Knežević kazala je kako su prošli tjedan plasirali i prva dva lijeka na tržište, a u sljedećih nekoliko mjeseci dolazi još sedam lijekova. Trenutačno je registrirano deset lijekova, od čega su četiri na listi HZZO-a (među njima su i dva dostupna već u ljekarnama). Kao i na polaganju kamena temeljca, i otvorenje tvornice pohodila je premijerka Jadranka Kosor. Rajić je u vrlo emotivnom tonu ka-

zao kako se od početka pokretanja novog biznisa držao prilično suzdržano, priznavši kako mu nije bilo svejedno pokretati investicije u krizno vrijeme kad se svi boje ulagati. Novi poduzetnički pothvat usporedio je s pisanjem nove knjige i uvjeren je kako će mu i druga knjiga biti uspješna poput prve. "Bojali smo se, ali moj je menadžment Božji dar: i probleme pretvara u projekte. Želim ostati u industriji jer to je moj put. Samo jednom nešto proizvedeš, a trgovati time možeš nekoliko puta", rekao je Luka Rajić, istaknuvši kako cijeli projekt počiva na regionalnoj strategiji jer inače ne bi


BeZ naKnaDa

U Saboru prijedlog izmjena Zor-a

Zagreb. Hrvatska je vlada s jučerašnje sjednice Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) i konačni prijedlog zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a odlukom je onemogućila da zaposleni u državnoj službi dobivaju naknadu za rad u povjerenstvima, vijećima, savjetima, radnim skupinama i

drugih sličnim tijelima što su ih osnovali vlada ili ministarstava. "Još više reda i još više rada", kazala je premijerka Jadranka Kosor ističući da se tom odlukom nalazi prostor za uštede. Naime, više od 49 milijuna kuna prošle je godine utrošeno za naknade za rad u raznim povjerenstvima, vijećima, radnim skupinama i slično. Također, odlukom se na 2000 kuna mjesečno ograničava naknada vanjskih članova, stručnjaka u povjerenstvima, vijećima, savjetima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima. H

na želi prihoda SvečanoSti otvorenja Phamasove tvornice prisustvovali su i premijerka Jadranka Kosor i ministar gospodarstva Đuro Popijač, a Rajić je priznao da mu nije bilo svejedno dati toliki novac u vrijeme krize foto mehkek/ cropix

mogao opstati, a povrat investicije očekuje u razdoblju od desetak godina. U roku od pet godina Pharmas planira ostvariti 200 milijuna kuna prihoda u Hrvatskoj i za deset godina osvojiti pet posto tržišnog udjela na domicilnom tržištu. Zdravka Knežević ističe kako je puno veći potencijal u samoj regiji i već ove godine očekuje da će ostvariti podjednake prihode u Hrvatskoj i Srbiji.

Može i na kredit

Nakon integriranja proizvodnje i distribucije u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, slijede pripreme za prodor na tržišta Makedonije, Kosova i Crne Gore. U

izjavama novinarima Rajić je kazao kako je vlastiti kapital spreman ulagati i u daljnji razvoj proizvodnje i nove akvizicije u regiji, ali je sad Pharmas osposobljen i za dizanje kredita. Govorio je i o ostalim projektima Lura grupe te se dalo naslutiti da su projekti u poljoprivredi zasad na čekanju. Pored Pharmasa, Ralu logistike i proizvodnje čokolade Favarger u Švicarskoj, Lura Voće je četvrti Rajićev biznis. "U Lura Voću obavljen je dobar posao istraživanja, ali sad nemamo snage otvoriti tako široku frontu, no stavit ćemo i njega na stol", rekao je Rajić. Na novinarsko pitanje gdje će uložiti ostatak novca koji je zaradio prodajom Dukata dao je neodređen odgovor kako o tome zasad ne razmišlja, ali da je uvijek usmjeren na kvalitetne projekte. I iz današnje perspektive smatra da je prodaja Dukata francuskom Lactalisu bio dobar potez i za njega kao poduzetnika, ali i za kompaniju i zaposlenike. Demantirao je da je Pharmas imao ikakvih veza i poslovnih kontakata sa Željkom Čovićem, bivšim čelnikom Plive, koji je nedavno napustio i tvrtku Genera, gdje se skrasio nakon odlaska iz Plive. Maja Grbić

OGLAS


dogaaji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 6/5/2011 Subota 7/5/2011

PRESLAGiVANjE

Andreas Moelich na čelu No-a HT-a

Zagreb. Najveći domaći telekom operater, Hrvatski Telekom, dobio je novog predsjednika Nadzornog odbora - očekivano tu dužnost preuzima Andreas Moelich. On će na taj dužnosti biti četiri godine, koliko bi mu trebao trajati mandat. Podsjetimo, Moelich je prethodno na glavnoj skupštini dioničara izabran za čla-

USUSRET TURiSTičkoj SEZoNi

Vodički hotel Punta domaćin ekoakcije Akcije čišćenja podmorja u organizaciji Hrvatskoga ronilačkog saveza odvijat će se svakoga vikenda do početka sezone

arhiva business.hr

"Cilj je akcija čišćenja podmorja probuditi svijest ljudi, u čemu smatram da i uspijevamo jer svake godine pronalazimo sve manje otpadnog materijala u moru", istaknuo je predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza Kamilo Čuljak govoreći o ovogodišnjoj ekološkoj akciji koja je u Vodicama održana uz potporu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Na konferenciji za novinare, koja je održana u novootvorenom Sky loungeu vodičkoga hotela Punta, Čuljak je naglasio kako je riječ o akciji koja traje više od 15 godina te je najavio sljedeće ak-

cije koje će se odvijati svakog vikenda do početka turističke sezone. "Dva ćemo mjeseca imati stanku kako ne bismo remetili goste na tom području, ali u podsezoni nastavljamo akcije. Imali smo primjera kada su i gosti naših destinacija sudjelovali u našim projektima", rekao je Čuljak. Odgovarajući na pitanje koliko se ovakvih ekoloških akcija održava godišnje i koliku imaju podršku, Čuljak pojašnjava kako se one provode na lokalnoj, županijskoj i nacionalnoj razini, a odradi ih se između 220 i 250 godišnje. "Mediji su vrlo bitni kada je riječ ekološkim akcijama poput ove, jer jedino na taj način možemo prezentirati što radimo. Tim putem pobuđujemo i svijest svih ostalih ljudi", podsjeća predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza. B.hr

na NO-a kao jedan od pet predstavnika Deutsche Telekoma AG. Osim njega, u NO HT-a imenovan je Oliver Morbach. U obrazloženju se ističe da član i predsjednik Nadzornog odbora Guido Kerkhoff napušta Deutsche Telekom te je sa 31. ožujka 2011. podnio ostavku na članstvo u Nadzornom odboru. Isto tako, član Nadzornog odbora Steffen Roehn podnio je ostavku na članstvo u Nadzornom odboru HTa, i to od 4. svibnja ove godine. D. T.

Atlantska predala Getaldića

GUido kERkHoff, dosadašnji čelnik NO-a, napušta DT snimio dražen tomić

Dubrovnik. Brodarska kompanija Atlantska plovidba objavila je kako je britanskom kupcu predala brod Getaldić. Brod je isporučen u američkoj luci Houston, a istim je kupcima prije isporučen brod Gundulić. Inače, Getaldić je u floti Atlantske plovidbe bio od prosinca 2004., a sagrađen je 1996. godine. B.hr

HUP traži uvođen za studente i uče TRŽiŠNA NAčELA Ideja je da sami učenici i studenti biraju u kojim bi se ustanovama obrazovali i 'utrošili' dodijeljena im državna sredstva, što bi uvelo konkurentnost i u obrazovni sustav U proteklih dvadeset godina otkako u Hrvatskoj egzistira privatna inicijativa u obrazovanju mnoge su prepreke i nejednakosti u odnosu na javni obrazovni sektor otklonjene, ali ih još uvijek ima, pa je Hrvatska udruga poslodavaca osnovala svoju gransku udrugu poslodavaca u obrazovanju. Već u ovoj godini HUP-ova granska udruga poslodavaca u obrazovanju nastojat će ostvariti tri cilja - zakonodavni okvir u obrazovanju staviti u funkciju razvoja obrazovnog sustava uklanjanjem štetnih barijera, poreznu politiku u području obrazovanja učiniti poticajnom, a ne destimulativnom, te izgraditi učinkovite modele financiranja obrazovanja kao podlogu gospodarskog razvoja i konkurentnosti.

Brojni zainteresirani

SUDIONICI D. Juričev (Ronilački klub Greben), Jasenka Nećak (Minist. zaštite okoliša), K. Čuljak (Hrv. ronilački savez) i D. Paulin (Turistička škola Dubrovnik)

iSPoRUkA U HoUSToNU

Predsjednik nove HUPove udruge Mislav Balković te dopredsjednici Maja Martinović i Ozren Jureković na jučerašnjem predstavljanju njezinih

ciljeva i sadržaja rada rekli su da su okupili brojne privatne obrazovne ustanove, ali i neke iz javnog sektora te pojedince zainteresirane za obrazovanje kako bi ponajprije inicirali i ostvarili promjene u zakonskoj regulativi i sustavu financiranja obrazovanja. Mislav Balković poručio je da hrvatski obrazovni sustav po svim kriterijima zaostaje za europskim sustavom iako je po izdvajanju javnih sredstava u odnosu na BDP na razini prosjeka članica Europske unije. Stoga će se HUP-ova udruga ponajprije angažirati na iniciranju promjena kojima bi se obrazovni sustav prilagodio potrebama gospodarstva i tržišta rada. Promjene bi morale potaknuti obrazovanje da puno više pridonosi podizanju konkurentnosti i rastu gospodarstva. Preduvjet za to je i uvođenje konkurentnosti u obrazovanju odnosno reformiranje sadašnjeg modela njegova financiranja. Ozren Jureković pojasnio

je da bi država trebala početi ponajprije financirati učenike i studente, a ne obrazovne ustanove kao do sada. Sredstva za obrazovanje vaučerima dodjeljivala bi se učenicima i studentima, a oni bi birali u kojim bi se ustanovama obrazovali i "utrošili" dodijeljena im državna sredstva, što bi uvelo konkurentnost i u obrazovni sustav.

Uklanjanje nejednakosti

Osim toga, potrebno je ukloniti i preostale nejednakosti između učenika i studenata u privatnom obrazovanju i onih iz javnog obrazovanja. Studenti iz privatnog obrazovanja, primjerice, još uvijek su uskraćeni za neka od klasičnih studentskih prava (iksice i slično), pa čak i za pravo na zdravstveno osiguranje, naveo je Jureković. Maja Martinović je pak napomenula da je jedan od ciljeva HUP-ove granske udruge i uvođenje poreznih i drugih poticaja za doniranje sredstava u fondove i zaklade iz kojih bi se financi-


iNDEks sREćE

Bit će bolje 2013. godine Zagreb. Trenutačna je situacija loša, ali građani vjeruju da će za dvije godine kvaliteta života u Hrvatskoj biti znatno bolja, pokazuju zadnji podaci istraživanja Nacionalnog indeksa sreće magazina Banka, agencije za istraživanje tržišta Hendal i osiguravajuće kuće Allianz. Nacionalni indeks sreće (NIS) u ožujku je iznosio

62,1 bod i bio je malo manji negoli u prethodnom mjesecu, za 0,5 bodova, a u odnosu na godinu dana prije manji je za 1,9 bodova. Zanimljivo je da građani procjenjuju kako će im život za dvije godine (2013.) biti znatno bolji nego što je sada te da su očekivanja danas veća (60,1 bod) nego prije godinu dana (56,7 bodova). Istra, Gorski kotar i Primorje i dalje su natprosječno sretne regije (66,2 boda), a slijedi Zagreb (63,7 bodova). H/B.hr

PREvEliki GUBiCi

Švicarci najveći dioničari Primorske banke

Zagreb. Prema pisanju Banka magazina, Primorska banka je u zadnje tri godine nakupila oko 13 milijuna kuna gubitaka koje ne može pokriti iz rezervi pa će je dokapitalizirati švicarska C.I.M. Banque i time postati najveći dioničar. Gubici bi se trebala pokriti smanjenjem temeljnog kapitala, odnosno iz poslovanja slje-

dećih godina, stoji u prijedlogu skupštine banke sazvane za 10. lipnja. Gubitak iz 2008. i 2009. godine koji ukupno iznosi 8,31 milijun kuna, pokrit će se smanjenjem temeljnog kapitala banke sa 55,44 na 47,12 milijuna kuna tako da se nominalni iznos dionice smanji sa 200 na 170 kuna. Zatim bi se donijela odluka o povećanju temeljnog kapitala banke za 8,5 milijuna kuna, i to tako da se izda 50.000 novih dionica pojedinačne vrijednosti 170 kuna. Sve dionice upisala bi i uplatila C.I.M. Banque

iz Ženeve, koja trenutačno drži 29,04 posto dionica Primorske banke. Nove dionice bit će upisane i uplaćene najkasnije do kraja rujna, a pravo prvenstva ostalih dioničara pri upisu dionica u cijelosti se isključuje. Trenutačno je najveći pojedinačni dioničar Primorske banke s udjelom od 35,45 posto Signorio Francesco Maria Amedeo iz Luksemburga. Nakon dokapitalizacije njegov će udjel pasti na oko 28 posto, dok će C.I.M. banka držati nešto više od 38 posto Primorske banke. B.hr

nje vaučera Raste izvoz staklene ambalaže enike oPoRavak aMBalaŽE

lani su tvrtke koje se bave proizvodnjom ambalaže povećale proizvodnju oko 3 posto. staklena ambalaža čini 67 posto izvoza, a najviše se uvozi plastične ambalaže (32 posto)

Mislav Balković, predsjednik nove HUP-ove udruge, poručio je da hrvatski obrazovni sustav po svim kriterijima zaostaje za europskim iako je po izdvajanju javnih sredstava u odnosu na BDP na razini prosjeka članica EU snimio hrvoje dominić

ralo obrazovanje, odnosno učenike i studente, što je praksa u brojnim razvijenim svjetskim državama. Čelnici HUP-ove udruge najavili su i iniciranje promjena koje bi trebale ukloniti nesuglasnost strukovnog obrazovanja s potrebama gospodarstva. Istaknuli su i da su već dali svoje prijedloge kako bi se poboljšao prijedlog novog zakona o visokom obrazovanju. Primjerice, ne

slažu se s odredbama po kojima kvalitetni kadrovi iz gospodarstva više ne bi mogli kao vanjski suradnici sudjelovati u nastavi. Uključivanje gospodarstvenika u obrazovanje u svijetu je trend jer pridonose kvaliteti stručnih studija, pa bi njihovo izbacivanje iz hrvatskog sustava obrazovanja bilo štetno, uvjerena je Maja Martinović. Zoran Daskalović

Prošle su godine tvrtke koje se bave proizvodnjom ambalaže povećale proizvodnju oko 3 posto, ali to se nije odrazilo na njihove financijske rezultate. "Drugim riječima, radili smo više za jednako ili manje novca, ali ipak možemo govoriti o blagim znakovima oporavka s izuzetkom kategorije drva i limene ambalaže", istaknuo je Enis Kancelir, predsjednik Zajednice ambalažera pri HGK, inače direktor Istragrafike. O stanju u industrijama proizvodnje ambalaže od drva, plastike, stakla, metala, papira i kartona jučer je govorio na prvom danu festivala ambalaže FEST.A CROPAK 2011, koji se održava i danas u organizaciji tvrtke Tectus, Instituta za ambalažu i tiskarstvo IAT iz Zagreba te stručnog časopisa Ambalaža/ REGprint.

Niska likvidnost

Pozitivno je, rekao je Kancelir, što je vidljivo i povećanje izvoza svih vrsta ambalaža, pa je tako izvoz

staklene ambalaže povećan sa 137,4 tisuće tona u 2009. na 160,9 tisuća tona prošle godine. Upravo staklena ambalaža u ukupnom težinskom volumenu izvoza čini 67 posto izvoza ambalažne industrije, što je razumljivo s obzirom na veću specifičnu težinu od ostalih ambalaža, objašnjava Kancelir, a slijedi je papir i karton (14 posto) te drvo (9 posto). Najviše se uvozi plastične ambalaže (32 posto), čiji je uvoz prošle godine povećan na 26,2 tisuće tona u odnosu na 24,2 tisuće tona iz 2009. godine. Na uvoz drvene ambalaže odnosi se 30 posto, a na papir i karton 19 posto. "Najčešći problemi u poslovanju s kojima se susreću proizvođači ambalaže su niska likvidnost, zaduženost, manje i usitnjene narudžbe, rast cijena sirovina i porast općih troškova, dok su najčešće mjere koje se koriste restrukturiranje procesa i optimizacija troškova", nabrojio je Enis Kancelir.

Upakiran marketing

Na festivalu je bilo riječi i o ulozi ambalažnog materijala u marketingu proizvoda, o bojama i ambalaži te o tome kako zaštitom brenda i industrijskog dizajna ostvariti prednost na tržištu. Boje kao mar-

BRojka

30

posto ukupna uvoza ambalaže odnosi se na drvenu, a na papir i karton 19 posto

ketinški element imaju važnu ulogu u prezentiranju proizvoda, moglo se jučer čuti na skupu, pa se na ambalaži moraju prilagoditi ciljnoj skupini. "Potrošači staklenu ambalažu percipiraju kao ambalažu visoke sigurnosti i vežu je uz premium proizvode, dok plastičnu i višeslojnu ambalažu smatraju praktičnom, što utječe na to da se percipirane osobine ambalaže prenose na cijeli proizvod te se na temelju njih donosi i odluka o kupnji", naglasio je Nikola Drašković, voditelj eksterne prodaje Vetropack Straže. U sklopu današnjeg programa bit će dodijeljena nagrada najboljoj ambalaži na hrvatskom tržištu, zatim na tržištu regije te nagrada pobjedniku Studentske kreativne radionice čiji je zadatak bio redizajn ambalaže linije kozmetičkih proizvoda s posebnom namjenom hrvatske tvrtke Suban. Irena Habjanec


> business plus

MALA BRODOGRADNJA Na Danima male brodogradnje prodano je više plovila nego lani. Splitska Manikela prodala je čak četiri broda, Kuštera s Pašmana pregovara za pet, šest brodica, nekoliko manjih ‘refula’ kupce je našlo već prvog poslijepodneva... No, kupci skupljih plovila i dalje odustaju zbog prevelikih trošarina

16-17 business.hr Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

POSJETITELJA nije nedostajalo, mogli su vidjeti i isprobati pasare, gumenjake, deplasmane, motorne brodove... arhiva business.hr

Oporavak malog škvera:

vadi se ‘ko je živ

Dani male brodogradnje, održani prošloga vikenda u marini hotela Lav pokraj Splita, pokazali su da kupci cijene domaće brodove. Iako će se točni podaci znati tek za nekoliko dana, već je poznato da je brojka prodanih plovila nadmašila lanjsku. Neki su proizvođači i izlagači prodali sva izložena plovila i prije završetka četverodnevne manifestacije. Posjetitelji su mogli vidjeti i isprobati pasare, gumenjake, deplasmane, mo-

torne brodove te ljepoticu, primjer tradicijske brodogradnje, jedrenjak Barbara. Splitska tvrtka Manikela osvojila je nagradu za svoj brod Betina 500, prvi poludeplasmanski guc dužine pet metara proizveden u Hrvatskoj. Cijena Betine 500 bez motora iznosi 34.000 kuna s PDVom, plus pet posto trošarine. Uz Betinu 500, Manikela u svom programu ima još tri modela: Betina 490, Betina 600 i Betina 700. "Najuspješniji su nam

brodovi Betina 700 i Betina 490, a smatramo da će Betina 500 biti jednako uspješna", kaže Bogoslav Pavlović, vlasnik Manikele, koji je sam projektirao sve modele Betine.

Manikela s nulom

Tvrtka Manikela nastala je prije sedam godina, a namjera je bila napraviti ribarski brod iznimnih maritimnih sposobnosti, velike čvrstoće i dugog vijeka. Manikela danas ima 10 zaposlenih, a dosad je iz

njezinih pogona izašlo više od 100 brodova raznih veličina. Godišnje proizvedu 30-ak brodova te ostvaruju ukupni promet od oko 3,5 milijuna kuna. Na Danima male brodogradnje, prošlog vikenda u Splitu, prodali su čak četiri broda. "Zadnju smo godinu završili nulom s obzirom na to da su nam trošarine ‘pojele’ dobit. Ne očekujemo skori oporavak male brodogradnje, kao ni cjelokupne industrije, jer su i dalje preveliki nameti, porezi, tro-

šarine i doprinosi na plaće. Smatramo da bi jedan PDV trebao biti za proizvodnju, a drugi za trgovine", ističe Bogoslav Pavlović. Kupci Betina većinom su domaći zaljubljenici u more, no dobar dio brodova izvoze i u Sloveniju te Crnu Goru. "Hrvatska mala brodogradnja, po našem mišljenju, u samom je vrhu europske brodogradnje i može se uspoređivati s manufakturnim brodogradilištima u skandinavskim zemljama koje rade kva-


JEDRENJAK Barbara primjer je tradicijske brodogradnje arhiva business.hr

litetne brodove u manjim serijama", kaže Pavlović. Manikela je osvojila priznanje koje su organizatori Dana hrvatske male brodogradnje dodijelili svim brodograditeljima koji su u ovoj turbulentnoj godini imali hrabrosti predstaviti nove tipove plovila.

Kalafatske muke

Za premijere u moru nagrađene su još tvrtke Venzor, Kuštera, Bura Boats, Barracuda, Salona Var i Colnago te tvrtka Zanzini za inovaciju i AD Boats za najveći iskorak na stranom tržištu. Colnago 30, koji je projektirao Luka Colnago, aluminijski je brod, a naručilo ga je hvarsko komunalno poduzeće za skupljanje otpada na Paklenim otocima. Luka Colnago i Duje Alač sami su ga goto-

vo u cijelosti izradili. Riječ je o desetmetarskom brodu s dva vanjska motora ukupne snage 300 konja koji može dostići 34 milje. Tvrtka Dunkić pak predstavila se s lani nagrađenom ribaricom Šibenik 800 koju izrađuje šibenski kalafat Mirko Dunkić. "Veliko je zanimanje za moje brodove, ali zbog trošarina i ove krize prodaja je potpuno pala iako se sluti blagi oporavak", kaže Mirko Dunkić, koji svoje ribarice Šibenik radi već desetak godina. Brodove radi samo za poznatog naručitelja, a cijena je od 60.000 eura naviše. "Na brod od 60.000 eura trošarina je bila oko 5000 eura zbog čega su kupci odustajali. Lani smo prodali šest brodova, godinu prije samo tri. Godišnje ih proizvedemo desetak.

Osjeća se blagi oporavak, ali ni blizu godinama prije krize, desetkovani smo, a sada se vadi ‘ko je živ’", žali se Dunkić te napominje kako su se u posljednje dvije godine u Šibeniku ugasila dva mala brodograditelja, a u Zadru tri.

Skuplji otočani

Tvrtka Kuštera s Pašmana nagrađena je za svoju premijeru broda Kuster 550 Cabin. Riječ je o brodici namijenjenoj rekreativnom i sportskom ribolovu te za krstarenje Jadranom uz dopunu opcijskom opremom (štednjak i hladnjak). Cijena Kustere 550 je 48.400 kuna bez PDV-a i trošarina. "U pregovorima smo za pet, šest brodica koje smo dogovorili na Danima male brodogradnje. Gotovo smo prodali izložbeni model",

kaže Damir Kuštera, jedan od trojice suvlasnika obiteljske tvrtke. I on se nada da je kriza na zalazu, pojašnjavajući kako su sa 70-ak proizvedenih brodova u 2009. godini pali na 27 u prošloj. "Kupci su domaći, vrlo malo izvozimo u Crnu Goru. Oporavak male brodogradnje vezan je uz oporavak hrvatskoga gospodarstva općenito, odnosno ovisimo o standardu domaćeg kupca", ističe Kuštera. Žali se na plagijatore, poput, kaže, ABC Plovila, s kojima su na sudu zbog krađe njihova broda. Dodatni problem je proizvodnja na otoku zbog čega je njihov proizvod za trećinu skuplji. No, ističe kako se na prošlotjednom skupu malih brodograditelja u Splitu mogao osjetiti optimizam. ‘Refuli’ su pravi jadran-

ski brodovi, nasljednici nekadašnjih pasara. Nekoliko manjih ‘refula’ već je prvog poslijepodneva našlo kupce. Veljko Haggia u Zagrebu ih proizvodi od 1991., a zadnjih sedam godina, i to serijski, samo pasara ima 22 modela do 2,4 do 9 metara. Prisutni su na svim europskim tržištima, od Njemačke, do Francuske i Austrije. Dani hrvatske male brodogradnje potvrdili su da je domaći brod priznat i cijenjen te da bi država trebala imati više sluha za male brodograditelje. Kako je istakao predsjednik udruženja male brodogradnje pri HGK Boris Vukušić, državne institucije trebaju aktivno pomoći u što boljem predstavljanju i promociji hrvatske male brodogradnje. Sandra Livajić


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 6/5/2011 Subota 7/5/2011

DVOSTRuKO VEćI

Novi gubitak Lošinjske plovidbe uprava Lošinjske plovidbe niske brodarine ocjenjuje glavnim razlogom novoga gubitka tvrtke Lošinjska plovidba objavila je u četvrtak na stranicama Zagrebačke burze rezultate poslovanja za prvo ovogodišnje tromjesečje, koji pokazuju novi gubitak od 6,17 milijuna kuna, gotovo dvostruko veći od ostvarenog u istom kvartalu 2010. godine. Gubitak je posljedica nastavka nepovoljnih uvjeta na međunarodnom tržištu. Vozarine su u padu, stoga i prihodi. Prihodi ne mogu pokriti troškove poslovanja koji se nisu smanjili. Imateljima kapitala matice pripisan je gubitak od 2,63 milijuna kuna, brodarstvo je izgubilo 3,42 milijuna kuna. No dobit je ostvarilo brodogradilište u visini od 915 tisuća kuna, holding 86 tisuća, a turizam minus od 215 tisuća kuna. Tvrtka je na tečajnim razlikama ostvarila prihod 5,4 milijuna kuna. Uz probleme u poslovanju uzrokovane padom cijena vozarina, u tvrtki upozoravaju na sudske sporove čiji bi loš ishod mogao otežati poslovanje. Negativni novčani tijek od poslovnih aktivnosti dosegnuo je 9,62 milijuna kuna, a novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja bili su 45,87 mil. kuna, dok su u istom razdoblju prošle godine iznosili 116,36 milijuna kuna. B.hr

ISPOD OčEKIVANJA

Societe Generale zaradio 916 mil. ¤

Druga po veličini francuska banka Societe Generale izvijestila je u četvrtak o lošijim od očekivanja rezultatima u prvom tromjesečju zbog troškova vezanih uz vlastiti dug i rezervacija povezanih s političkim previranjima u Egiptu. Neto dobit pala je 13,8 posto, na 916 milijuna eura. Analitičari koje je anketirao Reuters u prosjeku su očekivali dobit od 1,06 milijardi eura.

Prihodi su blago porasli, na 6,62 milijarde eura, i također su, iako blago, zaostajali za očekivanjima analitičara. Ako se izdvoji računovodstveni trošak od 362 milijuna eura, proizašao iz poboljšanja vrijednosti vlastitog duga, francuski zajmodavac povećao je dobit u prvom tromjesečju za 9,8 posto zahvaljujući boljim rezultatima u sektorima korporativnog i investicijskog bankarstva i poslovanja s građanima zbog smanjenih rezervacija za nenaplative kredite. B.hr

INFLACIJA

ECB i BoE zadržali iste kamate

Europska središnja banka (ECB) zadržala je u četvrtak kamatnjake u eurozoni na važećoj razini od 1,25 posto, a isto je učinila britanska središnja banka Bank of England, potvrdivši ih na rekordno niskoj razini od 0,5 posto. Tržišta sada očekuju konferenciju za novinare čelnika ECB-a JeanClaudea Tricheta, nadajući se da će signalizirati kada će banka ponovno povisiti kamatne

stope. ECB je jasno signalizirao da će ponovno podići kamatnjake kako bi obuzdao inflaciju, iako bi viši troškovi zaduživanja mogli zagorčati život Grčkoj, Portugalu i Irskoj, koje se bore s dugovima i sporim gospodarskim rastom. Na odvojenom je sastanku britanska središnja Bank of England također zadržala ključne kamatne stope na rekordno niskoj razini od 0,5 posto zbog usporenoga gospodarskog rasta i iznenađujućeg pada stope inflacije. Tržišta su uglavnom očekivala takvu odluku. B.hr

Dalekovod dogo s tajanstvenim a DOKAPITALIZACIJA Dalekovod planira s američkim ulagačem dogovoriti tzv. equity credit line, što bi tvrtki pod upravljanjem Luke Miličića omogućilo sukcesivno povlačenje kapitala kada im je potreban, a već su pripremili teren da to učine uz isključivanje prava drugih dioničara za sudjelovanje u povećanju kapitala Posljednje vijesti iz Dalekovoda vezane uz jačanje kapitala te kompanije koji bi se koristio za financiranje investicijskog ciklusa u obnovljivim izvorima energije, ali i s obzirom na zaduženost grupe te podmirivanje ostalih kapitalnih izdataka, aktualizirale su pitanje za ove prostore novog 'equity credit line' načina financiranja te izlaska ove kompanije na strane burze. Kako je najavljeno početkom tjedna, na predstojećoj glavnoj skupštini

Dalekovoda odlučivat će se među ostalim o ugovaranju dugoročne linije za povećanje kapitala (equity credit line) s još uvijek nepoznatim američkim fondom kojemu bi se tako omogućilo da kroz nekoliko sukcesivnih uplata stekne do 25 posto dionica Dalekovoda. "Equity credit line je način financiranja gdje se dobiva 'jeftin' kapital pod uvjetom da se dionicama te tvrtke trguje na burzi te su one stavljene pod kolateral za kredit", komentira

LuKA MILIčIć, predsjednik Uprave Dalekovoda, gdje nisu željeli otkriti ime fonda ulagača, već tvrde kako je riječ o 'jednom od vodećih svjetskih ulagača koji ECL dogovara isključivo s perspektivnim i likvidnim kompanijama na brzorastućim tržištima i s naglašenim internacionalnim perspektivama' snimio hrvoje dominić

predsjednik Uprave Antea brokera Krešimir Jušinski te dodaje da se prema njegovim saznanjima cijena tog kapitala kreće između 2 i 3 posto. Iz Dalekovoda podsjećaju kako sukladno statutu već imaju mogućnost povećanja kapitala do 25 posto bez prava prvenstva upisa dionica postojećih

dioničara pa stoga 'prijedlog dnevnog reda za skupštinu društva trenutačno ne predstavlja novu politiku, kao ni drukčiji tretman manjinskih dioničara'.

Novi instrument

"Budući da je equity credit line novi instrument koji nije viđen na hrvatskom tržištu, Uprava društva i


OGLAS

ovara kreditnu liniju američkim fondom da sredstva iz aranžmana iskoristi nego samo mogućnost novog načina financiranja. Prednost ovakvog aranžmana, koji su najčešće ugovara na period od dvije do tri godine, uključuje veću fleksibilnost i brzinu pri povlačenju novca, niže troškova ugovaranja financiranja te pruža mogućnost širenja investicije baze", naglašavaju iz Dalekovoda.

Cijena uz diskont

njezini savjetnici smatrali su potrebnim objaviti moguću provedbu povećanja kapitala putem ECLa kako bi javnosti i našim dioničarima dali na uvid sve moguće opcije o kojima društvo razmišlja kada govorimo o mogućnosti povećanja temeljnog kapitala", kazali su iz Dalekovoda.

ECL je, kako dalje objašnjavaju, instrument koji bi Dalekovodu omogućio sukcesivno povlačenje kapitala, i to isključivo u trenucima kada društvo smatra da mu je potrebno brzo i fleksibilno financiranje određene investicije ili projekta. "ECL ne predstavlja nikakvu obavezu društva

Cijena po kojoj bi taj investitor uplaćivao dionice morala bi odgovarati prosječnoj tržišnoj cijeni dionice Dalekovoda na Zagrebačkoj burzi (oko 240 kuna) umanjeno za odgovarajući cjenovni diskont, koji ne smije biti veći od 10 posto prosječno ostvarene cijene. Na naš upit o misterioznom američkom ulagaču odgovaraju kako je riječ o 'jednom od vodećih svjetskih ulagača koji ECL dogovara isključivo s perspektivnim i likvidnim kompanija na brzorastućim tržištima i s naglašenim internacionalnim perspektivama'. Samo ime fonda nisu željeli otkriti, kazavši samo kako bi postojeći dioničari imali vi-

šestruku korist od takvog aranžmana. Kada je riječ o izlistavanju Dalekovoda na stranom tržištu kapitala, takav pothvat najavljuje se u razdoblju sljedeće tri godine, odnosno kada se stvore uvjeti za uspješan plasman i zadovoljavajuću valuaciju kompanije. Brokeri smatraju da će se raditi o burzi koja ima puno veću likvidnost od domaćeg tržišta kapitala. Vilim Klemen iz Momentum brokera tako na-

pominje da je situacija s Dalekovodom slična onoj većini građevinskih kompanija u Hrvatskoj. "Država nema novca i samim time manje ulaže u infrastrukturu, a građevinske kompanije imaju problem naplate s postojećim projektima", kaže Klemen, koji smatra da će, uvjeri li se u interes ulagača, posebice poljskih fondova, Dalekovod izaći na Varšavsku burzu. Biljana Starčić biljana.starcic@business.hr

Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera, koji očekuje da će Dalekovod svoje dionice izlistati na Varšavskoj burzi bude li za to dovoljno interesa poljskih fondova foto žarko bašić


investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Cijena Validusove dionice ponovno je preskočila razinu do 12 kuna. Posljednji je put Validus iznad 12 kuna bio početkom travnja, da bi u četvrtak ponovno stigao na te više razine. To je bilo moguće zahvaljujući rastu u četvrtak od 5,46 posto uz ukupan promet od 269.726 kuna, pri čemu je protrgovano s ukupno 21.976 dionica. U četvrtak je zabilježen i veliki raspon cijene pa je najniža cijena iznosila 11,82, a najviša 12,55 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Dom holding Belje AD Plastik Adris grupa Luka Rijeka Vupik Fima validus Uljanik plovidba Dalekovod Ingra Dubrovnik - Babin kuk Ledo Magma d.d. Podravka prehrambena industrija d.d. Institut IGH Atlantska plovidba d.d. Kaštelanski staklenici Luka Ploče Tisak Hrvatski duhani Veterina d.d. Končar Rabac, ugostiteljstvo i turizam Atlantic grupa OT-optima telekom d.d. Viro tvornica šećera d.d. Jamnica Turisthotel SN holding Končar - elektroindustrija Viadukt IPK Kandit PIK-Vinkovci Petrokemija Mlinar mlinsko-pekarska industrija Medika Jadranski naftovod Jadroplov d.d. Mlinar mlinsko-pekarska industrija Riviera Poreč Zagrebačka banka Croatia osiguranje d.d. Đuro Đaković holding Finvest Corp Kraš, prehrambena industrija Jadroagent Proficio Privredna banka Zagreb Lucidus dioničko Lošinjska plovidba Dioki d.d. Zlatni rat Elektroprojekt, projekt., konz. i inž. d.d. Konzum Valamar grupa Maistra Industrogradnja d.d. Lavčević Slavonski zatvoreni investicijski fond Vaba d.d. banka Varaždin Solaris Zvijezda Laguna Novigrad Adriatic Croatia International Club d.d. Istraturist Umag d.d. Uljanik d.d. Elektrometal TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda HGspot Žitnjak IPK Osijek Hidroelektra niskogradnja Atlas nekretnine

+ Dionica Belja zabilježila je najveći pad među prvih 10 najlikvidnijih izdanja na Zagrebačkoj burzi u četvrtak. Trodnevnim negativnim nizom Belje je zabilježilo najnižu cjenovnu razinu od početka siječnja. U četvrtak je ukupno protrgovana 5831 dionica ukupne vrijednosti 507.197 kuna. Na Zagrebačkoj je burzi najveći pad u četvrtak zabilježila dionica Mlinara koja je pala čak 54 posto uz skroman promet.

Redovan promet: 13.736.083,27 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

256.50 1,625.08 301.03 61.18 86.00 125.07 263.51 184.30 66.01 11.81 583.00 240.00 12.56 150.50 5,525.00 16.79 316.20 1,715.11 692.50 3,810.01 1,240.00 165.65 149.99 54.03 1,298.97 200.00 746.50 34.01 412.03 47,000.00 935.00 168.03 556.00 226.50 170.00 239.99 156.23 637.00 8,000.00 3,050.00 135.56 637.00 200.00 240.25 5,700.00 38.00 150.00 444.00 643.50 12.94 555.34 26.00 143.80 64.00 68.43 899.00 196.21 53.61 58.62 620.00 165.58 26.40 75.00 240.02 3,365.05 9.51 3,020.00 264.99 80.00 159.99 30.01 17.25 130.00 16.01 125.00 35.99

258.49 1,643.00 305.00 63.28 88.00 129.00 267.72 194.90 70.00 12.58 597.00 244.95 12.81 150.50 5,998.00 16.80 316.52 1,720.00 700.00 3,966.00 1,245.00 169.98 149.99 57.00 1,300.11 200.03 750.00 36.50 415.00 47,000.00 935.00 168.10 560.00 230.03 195.00 239.99 159.90 637.00 8,000.00 3,050.00 139.90 637.00 200.00 240.50 5,900.00 38.08 167.69 444.00 643.50 13.11 560.99 26.50 148.99 67.00 68.43 899.00 198.00 54.02 58.70 680.00 180.00 26.40 75.00 240.02 3,365.05 9.51 3,020.00 264.99 80.00 159.99 30.01 17.25 130.00 16.01 125.00 35.99

258.00 1,635.00 305.00 62.43 86.00 127.00 265.00 186.19 70.00 12.55 597.00 240.00 12.75 150.50 5,899.00 16.80 316.20 1,717.00 700.00 3,850.00 1,240.00 165.91 149.99 54.06 1,300.00 200.00 747.10 36.50 412.03 47,000.00 935.00 168.03 556.00 226.50 195.00 239.99 156.24 637.00 8,000.00 3,050.00 139.90 637.00 200.00 240.25 5,700.00 38.00 166.89 444.00 643.50 12.94 555.34 26.02 148.99 64.00 68.43 899.00 196.21 54.02 58.62 680.00 165.58 26.40 75.00 240.02 3,365.05 9.51 3,020.00 264.99 80.00 159.99 30.01 17.25 130.00 16.01 125.00 35.99

0.19% -0.30% 1.32% 1.07% -1.71% -1.03% 0.37% 0.64% 2.87% 5.46% 1.96% 0.63% 0.39% 3.79% 3.49% 0.00% -0.10% -0.17% 0.68% 0.00% -0.24% -1.26% 8.69% -9.87% 0.77% 0.00% -0.39% 2.82% -0.72% 0.00% 0.01% -1.16% -0.71% -1.11% 2.69% 0.00% -0.48% 0.00% 3.90% 0.00% 2.91% -54.48% 0.00% 0.10% -8.06% 0.00% 4.31% 0.45% 0.23% -0.46% -1.01% -21.93% -0.01% -1.55% 10.32% 4.54% -0.90% -9.91% -6.95% 9.68% -8.01% 0.00% -0.05% -3.99% -5.21% 0.00% 0.50% 0.00% -0.05% -0.01% 0.03% 0.00% 3.78% 5.47% 0.00% 4.87%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,12%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

21,550 621 2,317 9,035 5,831 3,789 1,635 1,914 4,843 21,976 402 878 15,649 1,310 26 7,101 322 58 135 23 71 499 546 1,485 62 390 91 1,707 122 1 50 272 80 192 220 170 246 60 4 10 219 45 140 100 4 594 137 40 24 960 20 425 69 145 126 9 36 124 100 9 28 160 55 15 1 327 1 10 30 15 70 100 8 60 4 3

5,547,020.21 1,015,334.24 706,450.77 567,377.11 507,197.97 477,618.65 434,457.26 357,731.32 325,646.81 269,726.40 236,904.98 211,943.66 198,873.57 197,155.00 154,049.63 119,296.30 101,904.24 99,638.19 93,879.13 88,496.03 88,128.02 82,954.76 81,894.54 81,278.65 80,594.06 78,001.68 68,116.65 61,545.21 50,283.55 47,000.00 46,750.00 45,706.67 44,573.42 43,933.98 40,864.71 40,798.30 38,593.58 38,220.00 32,000.00 30,500.00 30,231.32 28,665.00 28,000.00 24,025.25 23,200.00 22,578.64 20,774.28 17,760.00 15,444.00 12,474.86 11,151.13 11,104.70 10,002.82 9,378.30 8,622.18 8,091.00 7,092.20 6,690.28 5,863.76 5,700.00 4,746.16 4,224.00 4,125.00 3,600.30 3,365.05 3,109.77 3,020.00 2,649.90 2,400.00 2,399.85 2,100.70 1,725.00 1,040.00 960.60 500.00 107.97

21,127.24 2,177.25 2,932.85 466.18 706.53 533.35 1,797.79 1,113.50 105.38 33.90 346.26 550.51 95.62 265.63 1,298.78 81.89 1,713.80 272.28 976.86 437.33 276.04 395.96 126.41 99.73 252.44 202.44 2,491.06 102.93 571.35 1,039.92 369.01 457.04 1,430.01 103.47 139.44 76.13 522.02 124.48 241.55 2,265.68 228.97 38.22 730.70 15,387.63 49.88 123.01 103.01 609.89 71.33 50.63 10,592.98 65.86 98.69 258.69 37.80 80.73 4,454.53 340.09 641.56 307.63 79.18 88.35 132.39 148.26 337.37 148.32 335.40 1,238.83 178.90 13.42 11.34 5.69 26.73 71.43 77.99 120.06

365 dana Najniža Najviša 252.00 1,181.00 286.07 27.87 54.00 80.21 242.21 161.54 41.77 5.00 533.13 217.00 12.44 52.00 4,720.12 15.80 240.00 1,106.00 672.01 612.00 1,160.03 135.00 25.00 54.03 975.00 65.10 657.10 25.00 290.00 31,101.00 543.15 130.58 430.00 190.00 126.51 179.00 105.50 637.00 6,200.00 2,332.01 124.01 637.00 140.00 200.00 4,599.99 22.36 85.00 339.99 515.00 11.50 461.06 14.03 121.00 60.20 30.05 650.00 145.00 28.01 51.00 292.00 161.10 15.15 54.00 166.55 2,851.00 8.80 2,200.00 250.00 61.11 100.01 13.05 15.10 76.10 15.18 120.00 24.02

315.99 1,679.99 346.00 63.89 118.99 146.00 305.00 267.02 114.99 22.39 662.00 370.00 37.45 165.00 6,900.00 69.90 343.97 2,695.00 1,030.00 4,990.00 2,039.00 250.00 149.99 78.13 2,450.00 200.03 829.99 42.39 507.77 50,000.00 1,105.00 245.00 594.99 346.00 255.00 319.90 184.73 637.00 8,250.00 3,520.00 177.99 637.00 259.65 289.98 6,290.00 52.00 195.77 497.02 711.99 15.15 708.00 33.33 164.00 107.00 81.50 990.00 225.50 62.00 73.48 735.00 275.00 33.71 95.00 295.00 4,249.00 10.70 3,517.00 393.50 144.99 219.00 34.90 39.95 163.85 35.00 219.50 46.99


REGIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE PETROL HELIOS GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S SALUS INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD GROUP CINKARNA CELJE AKTIVA NALOZBE SAVA INFOND DYNAMIC

BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-C HEDR-R-A RSDS-O-C RSRS-O-B KRIP-R-A JHKP-R-A EKBL-R-A BNEL-R-A

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA BONEL AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA UPIBRA FBIHKE FBIHKI BSNLR IKBZRK2 BIGFRK3 FDSSR BHTSR JPESR

INTESA SANPAOLO BANKA D.D. FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS ENHL AERO AGBN SJPT TGAS RZVK PRBN CRFS TIGR VITL UNBN JGCN DINNPB

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Messer Tehnogas a.d. Beograd Razvitak a.d. Lazarevac Privredna banka Beograd a.d. Beograd Crvenka fabrika šecera a.d. Crvenka Tigar a.d. Pirot Vital a.d. Vrbas Univerzal banka a.d. Beograd Jugocentar a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš

MAKEDONSKA BURZA SOKO Soko a.d. Lucani RMDEN10 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 ALK ALKALOID SKOPJE TPLF TOPLIFIKACIJA SKOPJE MPT MAKPETROL SKOPJE GRNT Garant a.d. Futog MTUR MAKEDONIJATURIST SKOPJE TEL MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KMB KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE RZUS RZ USLUGI SKOPJE RMDEN06 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 Besko a.d. Vlasotince STIL Stil a.d. Kraljevo RMDEN09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09

Najniža 58,05 150,10 71,50 230,15 410,00 10,75 0,62 312,00 9,20 0,69 40,99 90,10 4,20 53,45 4,36

Najviša 58,90 165,00 74,88 235,00 440,00 10,80 0,64 312,50 9,30 0,69 43,00 90,10 4,20 53,60 4,40

Zadnja Prosječna Promjena Količina 58,50 165,00 71,50 230,40 440,00 10,80 0,64 312,00 9,25 0,69 40,99 90,10 4,20 53,60 4,40

Promet

valuta: EUR - euro 58,44 160,43 72,99 233,43 438,57 10,77 0,63 312,06 9,27 0,69 41,75 90,10 4,20 53,54 4,39

-0,85 % 4,04 % -1,38 % 0,13 % 7,32 % -1,82 % 1,59 % -0,03 % -0,38 % 0,15 % -4,67 % 20,13 % 0,00 % -1,65 % -0,34 %

4665 1271 1039 260 105 1600 24216 48 1501 9833 142 50 1004 69 648

Helios Bosnalijek Fabrika duh. Sarajevo Toplifikacija Agrobanka

272.615,09 203.904,66 75.834,08 60.692,00 46.050,00 17.230,00 15.138,09 14.979,20 13.912,34 6.786,83 5.929,90 4.505,00 4.216,80 3.694,20 2.844,89

1,70 37,50 0,70 85,11 37,12 8,26 5,15 0,55 0,18

1,70 37,41 0,70 85,11 36,12 8,26 5,11 0,55 0,18

1,70 -0,58 % 61477 0,37 1,08 % 162571 0,70 0,00 % 57500 0,77 1,26 % 9448 0,37 -2,69 % 14660 8,08 3,12 % 504 5,14 0,20 % 704 0,55 -15,38 % 5994 0,18 0,00 % 16212

104.469,88 60.427,85 40.250,00 7.237,08 5.385,04 4.072,20 3.617,44 3.296,70 2.918,16

valuta: BAM - konvertibilna marka 475,93 87,50 94,00 13,29 75,00 5,60 65,00 21,50 29,50

3.750,00 510,00 920,00 506,00 8.211,00 1.009,00 7.000,00 950,00 500,00 4.499,00 765,00 1.250,00 4.500,00 2.000,00 1.852,00

19.680,00 85,60 4.300,00 3.799,00 26.500,00 566,00 2.810,00 485,00 3.700,00 255,00 90,00 7.100,00 195,00 87,30

475,93 87,50 94,00 13,99 75,00 5,70 67,00 21,50 30,00

3.800,00 515,00 923,00 512,00 8.550,00 1.025,00 7.000,00 950,00 520,00 4.499,00 765,00 1.250,00 4.500,00 2.000,00 1.900,00

475,93 87,50 94,00 13,99 75,00 5,70 67,00 21,50 30,00

475,93 0,00 % 87,50 -1,13 % 94,00 0,00 % 13,47 4,72 % 75,00 0,00 % 5,69 0,00 % 65,91 3,08 % 21,50 0,00 % 29,67 0,00 %

+7,32% +4,72% +3,08% +1,46% +1,05%

Mercator

valuta: BAM - konvertibilna marka 1,69 37,00 0,70 85,11 36,09 8,00 5,11 0,55 0,18

32478 15.457.254,54 11500 1.006.250,00 4236 398.184,00 2865 38.595,54 300 22.500,00 2232 12.692,95 164 10.809,52 338 7.267,00 134 3.976,50

Univerzal banka -7,29% Krka -0,85% Telekom Srpske -0,58% Aerodrom Nikola Tesla -0,58% Alkaloid -0,07%

Gorenje

+4,04 -1,82 Rastom cijene više od četiri posto dionica Mercatora vratila se na 165 eura, a promet od 203.904 eura bio joj je i više nego dovoljan za drugo mjesto na popisu najlikvidnjih izdanja Ljubljanske burze dan nakon što je Pivovarna Laško odbila Agrokorove ponude za preuzimanje udjela u Mercatoru. Slovenski je indeks prvi put ovaj tjedan dan zaključio u plusu, porastavši 0,46 posto, na 773,68 bodova.

Cijena dionice velenjskog proizvođaša bijele tehnike pala je u četvrtak 1,82 posto na posljednjih zabilježenih 10,8 eura, što je ujedno bila najviša postignuta cijena ove dionice tijekom dana. Ukupno je 1600 dionica promijenilo vlasnika pa je promet bio na razini od 17.200 eura, čime se dionice Gorenja našla na šestome mjestu popisa najtrgovanijih ljubljanskih dionica. Telekom Slovenije nastavio je negativan niz padom cijene od 1,38 posto.

valuta: RSD - srpski dinar 3.791,00 514,00 920,00 510,00 8.388,00 1.014,00 7.000,00 950,00 501,00 4.499,00 765,00 1.250,00 4.500,00 2.000,00 1.861,00

3.791,03 512,42 920,10 508,41 8.387,50 1.014,36 7.000,00 950,00 500,77 4.499,00 765,00 1.250,00 4.500,00 2.000,00 1.860,69

1,07 % 6166 23.375.463,00 0,78 % 27246 13.961.443,00 -0,11 % 11339 10.433.051,00 -0,58 % 7489 3.807.496,00 1,05 % 452 3.791.151,00 0,20 % 3168 3.213.505,00 0,00 % 168 1.176.000,00 0,00 % 985 935.750,00 -4,57 % 618 309.475,00 0,45 % 65 292.435,00 -2,42 % 372 284.580,00 -2,11 % 225 281.250,00 -7,29 % 54 243.000,00 0,00 % 113 226.000,00 -1,74 % 111 206.537,00

REGIONAlNI INdEkSI BIRS -0,62% +0,46% 1.145,96 Belex15 FIRS -0,29% 744,84 -0,10% 2.263,82 Belexline MBI10 +0,23% 1.394,58 -0,36% 2.534,89 SASX10 MONEX20 -1,91% 12,316.74 -0,18% 1.025,86 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u četvrtak 5. svibnja 2011. 1.063,18 -0,70% SBITOP 773,68

valuta: MKD - makedonski denar

19.680,00 19.680,00 19.680,00 0,15 % 86,00 85,83 52,79 0,42 % 4.305,00 4.300,23 4.300,23 -0,07 % 3.850,00 3.816,18 3.816,18 1,46 % 26.997,00 26.551,58 26.551,58 0,85 % 582,00 569,91 569,91 0,69 % 2.820,00 2.818,65 2.818,65 0,67 % 499,00 490,32 490,32 1,10 % 3.710,00 3.703,19 3.703,19 0,09 % 256,00 255,88 255,88 0,95 % 90,00 90,00 55,35 0,00 % 7.100,00 7.100,00 7.100,00 -0,07 % 196,00 195,36 195,36 -0,28 % 87,30 87,30 53,69 0,00 %

335 6.592.800,00 65276 3.445.900,91 654 2.812.351,00 630 2.404.191,00 33 876.202,00 1010 575.605,00 185 521.450,00 850 416.770,00 80 296.255,00 1066 272.770,00 4413 244.279,41 BESK 30 213.000,00 850 166.055,00 2591 139.120,81

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EuROPSkI INdEkSI WIG20 -0,82% 2.857,55 -1,01% BuX +0,01% 23.548,14 -0,26% ATX -1,42% 2.770,00 +0,80% Stanje indeksa na zatvaranju u -0,75% četvrtak 5. svibnja 2011.

FTSE100 5.936,66

dAX 7.372,46

CAC40

4.002,11 MICEX 1,645.04

AMERIčkI INdEkSI djIA 0,00% S&P500 -0,63% 12.807,51 1.347,24 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,43% srijedu 4. svibnja 2011. 2.828,23

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR TLSG PETG HDOG GRVG NF1N SALR INDGL PBGS KDHR CICG ATPG SAVA INDDY

+

Oznaka

Petak 6/5/2011 Subota 7/5/2011

+

Powered by

business.hr


investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Platinum Global Opportunity 14,1646

11,54

HPB WAV DJE

97,6738

10,85

KD Nova Europa

7,1197

10,46

OTP Europa Plus

113,7680

8,73

69,1556

8,65

FIMA Equity

74,6536

-15,82

ST Global Equity

43,7992

-14,25

Ilirika Azijski tigar

50,1222

-12,13

KD Victoria

14,1115

-11,02

AC Rusija

41,4970

-8,69

PBZ I-Stock

Valuta

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

117,1624

7,66

Raiffeisen Prestige

108,7400

5,40

PBZ Global fond

109,3083

3,48

Erste Balanced

125,7600

2,49

HI-balanced

10,0512

1,52

ST Balanced

166,5860

-11,59

ST Aggressive

64,9675

-7,19

ICF Balanced

119,6063

-5,83

Agram Trust

68,6152

-4,22

HPB Global

103,3470

-3,53

VB CROBEX10 HPB Dionički POBA ICO Equity Raiffeisen hrvatske dionice Capital Two HPB Dynamic A1 PBZ Equity fond KD Victoria MP-Mena HR OTP indeksni Raiffeisen Central Europe Erste Adriatic Equity OTP MERIDIAN 20 FIMA Equity ZB aktiv Erste Total East Ilirika Gold ZB trend HI-growth NFD Aureus New Europe ST Global Equity HPB Titan C-Zenit VB High Equity Raiffeisen World MP-Global HR AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) Prospectus JIE NFD Aureus Global Developed

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn € € € kn kn € € € € kn kn € kn kn € kn € kn kn

109,0495 90,0211 5436,5400 74,5400 76,5842 51,9517 86,4300 87,4290 14,1115 440,8300 43,7147 63,6400 91,9400 94,4769 74,6536 101,1500 35,1300 90,4685 130,2700 8,2925 116,9073 43,7992 71,1699 51,5912 47,9639 105,7900 310,0151 10,6481 58,9188 92,6910

1,58 0,85 0,82 0,55 0,35 0,26 0,22 0,20 0,09 0,04 -0,07 -0,09 -0,09 -0,18 -0,20 -0,31 -0,31 -0,32 -0,34 -0,44 -0,51 -0,52 -0,70 -0,71 -0,74 -0,81 -0,82 -0,82 -0,96 -0,99

-3,03 -1,79 -4,09 -7,21 -3,03 4,20 -3,84 -4,83 -6,57 -5,12 -4,59 -6,58 -4,46 0,66 -2,64 -6,63 0,23 -6,94 -3,40 -3,94 -3,63 -4,60 -4,42 0,71 -4,47 -3,53 -4,83 -4,50 -10,80 -7,83

21,08 11,16 -1,59 8,72 9,67 6,96 9,12 8,31 4,88 -3,35 16,12 4,91 8,80 9,36 -1,40 1,78 15,33 -9,40 0,98 0,23 -9,09 -5,41 3,55 6,85 -3,14 4,51 1,93 -1,91 -0,47 1,10

6,52 -2,52 -6,67 -1,13 5,59 -0,27 -0,95 -0,23 -11,02 -2,68 3,65 -5,42 -4,17 4,33 -15,82 0,16 1,89 N/A 0,45 -1,77 -8,14 -14,25 0,64 -7,09 -2,14 5,59 5,57 -3,41 -5,52 -5,88

6,96 -1,87 -14,92 -10,51 -6,37 -13,04 -4,81 -2,34 2,91 3,12 -21,82 -7,20 -1,50 -1,86 -4,13 0,24 -25,27 N/A 3,15 -2,02 6,46 -7,54 -8,60 -18,65 -18,50 0,74 -8,30 2,94 -11,68 -1,39

6,11 7,59 -2,15 0,77 0,65 6,52 3,25 2,92 0,79 -9,83 4,05 1,78 2,45 5,36 -1,62 -2,72 8,03 -9,59 -4,07 -4,05 -4,51 -5,82 -2,31 3,01 -3,56 0,64 -3,33 -5,50 -5,21 -5,02

7,988 21,805 5,946 18,088 8,068 20,855 10,257 362,086 68,133 4,456 130,954 205,577 227,349 20,607 17,987 496,208 107,244 4,398 174,585 65,105 10,386 12,459 9,813 6,070 12,392 40,773 4,967 14,567 24,488 54,837

1,29 5,58 3,77 2,65 4,04 4,68 2,96 5,66 11,99 3,16 3,35 6,04 5,56 3,02 6,93 4,86 3,59 0,52 8,52 9,19 2,50 10,53 3,78 3,21 3,59 7,59 2,94 2,17 4,26 5,43

04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI HPB Global kn ICF Balanced kn OTP uravnoteženi kn Erste Balanced € PBZ Global fond kn Allianz Portfolio kn Raiffeisen Balanced € ST Aggressive kn Raiffeisen Prestige € Agram Trust kn ZB global € HI-balanced € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn ST Balanced kn C-Premium kn KD Balanced kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Ilirika JIE Balanced €

103,3470 119,6063 114,1646 125,7600 109,3083 117,1624 152,4600 64,9675 108,7400 68,6152 143,1200 10,0512 76,8752 166,5860 5,7104 8,1706 10,7690 149,2187

0,78 0,38 0,20 0,19 0,12 0,12 0,01 0,00 -0,06 -0,09 -0,12 -0,16 -0,23 -0,26 -0,46 -0,64 -0,65 -0,93

0,24 -0,67 -1,34 -1,25 -2,12 -0,17 -5,08 -3,83 -1,21 -6,69 -4,21 -1,81 -7,61 -5,37 0,27 -6,99 -4,16 -1,63

7,01 7,03 5,77 8,92 8,94 5,08 0,24 3,39 0,82 1,39 0,22 2,05 -8,14 -2,25 5,56 -0,58 -1,29 0,24

-3,53 -5,83 0,14 2,49 3,48 7,66 -1,38 -7,19 5,40 -4,22 -1,30 1,52 -3,30 -11,59 -3,40 -1,27 -2,54 -0,30

0,59 2,31 2,49 0,17 5,46 8,33 4,98 -7,39 7,53 -1,90 3,71 0,06 -5,33 6,33 -12,35 -3,74 3,48 7,88

5,64 5,75 6,10 2,94 4,65 1,72 -1,77 -0,41 0,34 -1,88 -3,03 -1,98 -9,42 -2,43 2,10 -2,42 -4,24 -1,64

93,796 16,280 39,215 105,242 307,022 8,154 305,517 2,661 221,487 15,224 713,424 70,990 13,451 10,784 12,270 6,910 14,643 42,097

5,58 9,01 5,39 10,29 9,64 1,98 8,68 5,62 1,16 2,82 9,84 9,19 4,80 8,32 4,25 5,30 2,17 5,28

04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 03.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011

kn € € € € € € €

166,5294 129,0992 11,7170 131,9362 134,4700 178,1400 161,2300 126,1247

0,17 0,16 0,15 0,12 0,08 0,07 0,04 -0,03

2,48 2,99 2,89 1,40 2,84 1,33 1,57 -1,82

3,71 3,79 3,32 1,90 2,81 2,31 0,72 -0,67

8,06 5,58 5,29 3,89 6,28 5,38 2,54 0,36

8,13 4,68 1,74 4,56 4,60 6,67 4,97 4,40

2,83 3,67 3,05 1,83 3,18 2,12 1,33 -0,59

64,987 20,227 7,971 168,673 491,712 507,457 181,771 18,208

6,52 5,58 9,19 8,15 7,92 8,94 9,84 5,39

04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011

kn kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn $ €

102,9384 123,8474 133,5197 164,3224 140,8652 126,9212 146,5900 139,8400 140,2358 136,6246 133,4503 118,3787 11,4539 10,7868 109,4770 100,6708 125,1654 106,8100

0,09 0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,54 0,83 0,54 0,70 0,48 0,57 0,76 0,60 0,86 0,67 0,63 0,71 0,83 0,66 0,62 0,69 0,23 0,95

0,73 1,51 1,07 1,31 0,93 1,11 1,63 1,36 1,55 1,40 1,31 1,56 1,45 1,41 1,29 N/A 0,55 1,50

2,29 2,79 2,31 2,40 2,00 2,87 3,41 3,16 2,74 3,00 2,95 3,22 3,13 3,08 2,87 N/A 1,39 3,39

1,65 4,07 6,20 4,71 3,23 4,30 4,78 4,32 4,54 4,35 5,30 4,94 5,35 4,03 4,68 N/A 3,77 4,17

0,38 1,14 0,73 0,95 0,64 0,78 1,12 0,84 1,14 0,89 0,90 1,03 1,07 0,94 0,85 0,67 0,42 1,16

7,466 191,672 1104,572 2344,252 126,858 479,150 1209,259 788,930 97,458 36,715 309,135 204,921 123,504 26,954 184,040 4,018 40,263 255,687

1,76 5,36 12,10 10,78 10,78 8,78 8,19 7,92 7,61 7,34 5,58 3,50 2,60 1,92 1,98 0,27 6,06 1,61

04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011 04.05.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,5294

8,06

Erste Bond

134,4700

6,28

HPB Obveznički

129,0992

5,58

Raiffeisen Bonds

178,1400

5,38

HI-conservative

11,7170

5,29

OTP euro obveznički 126,1247

0,36

ZB bond

161,2300

2,54

PBZ Bond fond

131,9362

3,89

HI-conservative

11,7170

5,29

Raiffeisen Bonds

178,1400

5,38

Capital One HPB Obveznički HI-conservative PBZ Bond fond Erste Bond Raiffeisen Bonds ZB bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash OTP novčani fond PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

+


OGLAS

Bez HT-a i Ericsson NT-a bilo bi tužno JEDINO UTOČIŠTE Nema vijesti koje bi natjerale ulagače na agresivniju i obimniju kupnju dionica pa brokere od potpunog nerada spašavaju vječiti favoriti HT i Ericsson Nikola Tesla

Niska likvidnost i dalje je glavno obilježje Zagrebačke burze, a promet se ponovno vratio na razine iz razdoblja prije objave financijskih rezultata. Doduše, ukupan promet u četvrtak je iznosio 13,7 milijuna kuna, što je dva milijuna kuna više nego dan ranije, ali su ulagači i dalje spremni trgovati obveznicama čiji je promet bio nekoliko puta veći od dioničkoga. Jednostavno nema vijesti koje bi pokrenule ulagače što su upali u posvemašnju letargiju. Stoga nije ni čudno da su već dva dana na tržištu kapitala samo dva izdanja čiji prometi prelaze milijun kuna. Prvo mjesto u četvrtak je, po običaju, zauzela dionica Hrvatskog Telekoma kojom je protrgovano u vrijednosti od 5,5 milijuna

kuna. Vrijednost telekomunikacijske dionice narasla je 0,19 posto, na 258 kuna. Manje je sreće imala još jedina dionica koja je uz HT zabilježila promet veći od milijun kuna. Riječ je o Ericssonu Nikoli Tesli čija je cijena pala 0,3 posto. Dan ranije ta je dionica pala 0,31 posto.

Adris skuplji 1,32%

Sljedeća po likvidnosti na Zagrebačkoj je burzi u četvrtak bila redovna dionica Adrisa kojom je protrgovano u nešto većoj vrijednosti od 700.000 kuna. Cijena joj je porasla 1,32 posto. Povlaštena dionica Adrisa porasla je po tri puta manjoj stopi uz 250.000 kuna manje prometa. Dionica Dom holdinga raste već treći dan zaredom, dok dionica Belja ima jed-

nak ritam, ali s negativnim predznakom. Ta je dionica zabilježila pad od 1,71 posto, što je najveći pad cijene među prvih deset najlikvidnijih izdanja u četvrtak. Dalekovod je po veličini prometa u četvrtak predvodio građevinski sektor. Objavljena je vijest kako će se na skoroj glavnoj skupštini Dalekovoda, između ostalog, odlučivati i o ugovaranju dugoročne linije za povećanje kapitala (Equity Credit Line) s još uvijek nepoznatim američkim fondom kojemu bi se tako omogućilo da kroz više sukcesivnih uplata stekne do 25 posto dionica Dalekovoda.

Mlinar prepolovljen

Unatoč malom prometu, dionički indeksi ipak su donekle ojačali, pa je tako

Jo-jo efekt za Mercator - poskupio 4 posto

Najzaslužnija za ovaj rast bila je dionica doma-



arhivabusiness.hr

Crobexova vrijednost porasla 0,12 posto, dok je Crobex 10 ojačao 0,10 posto. Najveći pad cijene u četvrtak je zabilježila dionica Mlinara koja je potonula čak 54,48 posto uz skroman promet od 28.665 kuna. Dioki je obavijestio da je u prvom tromjesečju ove godine smanjio gubitak na 15,9 milijuna kuna. To međutim nije pomoglo dionici, koja je pala 1,55 posto. Ante Pavić

BROJkE

REGIJA

Nakon višednevnog minusa Ljubljanskom je indeksu SBITOP-u u četvrtak napokon porasla vrijednost, i to 0,46 posto, pa je dan zaključio na 773,68 bodova.

VIDONIJA MILETIĆ PLUkAVEC, predsjednica Uprave Diokija, čijoj dionici nije pomogla vijest da je kompanija smanjila gubitak u prvom tromjesečju

ćega trgovačkog lanca Mercatora čija je cijena porasla više od četiri posto, a s prometom od 203.904 eura ova je dionica uz Krku bila jedina kojom se trgovalo u iznosu većem od 100.000 eura. Za razliku od Mercatorove,

cijena dionice Krke pala je 0,85 posto, nakon što je u srijedu bila nadomak 60 eura. Posljednja zabilježena cijena ove dionice jučer je iznosila 165 eura. U plusu je bio i makedonski indeks MBI 10 koji je

u četvrak porastao 0,23 posto. Najveći promet na skopskoj burzi ostvarila je dionica Sokola kojom se trgovalo u iznosu od 6,6 milijuna denara, a Alkaloid je bio drugi sa 3,4 milijuna denara prometa. B.St.

0,10 1,91

posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je sarajevski SASX 10


arhiva business.hr

znate li ime prve domene ikad registrirane? Symbolics.com ime je prve on-line registrirane domene. Prema podacima objavljenima na stranici, registrirana je prije 26 godina, 15. ožujka 1985. godine. Korporacija Symbolics Computer osigurala je domenu i 2009. godine

prodala je tvrtki XF.com Investments za nepoznatu svotu. Vlasnici stranice Symbolics.com kažu kako povijesnu domenu namjeravaju pretvoriti u internetski portal koji će biti od koristi čovječanstvu. Ono što znatiželjnike najče-

šće kopka u vezi s domenama jest pitanje koje su najskuplje. Prema podacima DN Journala, neke od najskupljih domena su Cameras.com (1,5 mil. dolara), Russia.com (1,5 mil.), Tandberg.com (1,5 mil.), Ticket.com (1,52 mil.), DataRe-

dOBiTNiCi dANA (ZSE) Zlatni Rat +10,32% Industrogradnja +9,68% IPK Osijek +5,47% Excelsa nekretnine +4,87% Elektroprojekt +4,54%

GUBiTNiCi dANA (ZSE) Mlinar -54,48% Lucidus -21,93% Genera -9,87% Croatia osiguranje -8,06% Lavčević -8,01%

iNdeKsi CROX Mirex

25 Raste

41 Nema promjene

21 Pada

Vrijed. 1,278,55 160,53

Prom. 0,11% 0,11%

Sirova nafta 109,24 Prirodni plin 4,58 Zlato 1,515,88 Srebro 39,31 Goveda 115,00 Kava 331,01

3,77% 0,65% 1,28% 5,31% 0,86% 0,98%

NOvi pROmAšAj iLi sAmO dUži zALeT?

Prve iPad novine u prva tri mjeseca ‘skupile’ 10 mil. dolara gubitka U prvom kvartalu poslovanja, tijekom kojeg su se za kupce pokušavale izboriti prve digitalne novine News Corpa The Daily, ukupan financijski rezultat za sada je manjak od 10 milijuna dolara. Iako je aplikaciju The Daily skinulo 800.000 vlasnika Appleovih iPada, u kompaniji najvećega medijskog mogula Ruperta Murdocha ne otkrivaju koliko su pretplata ugovorili s korisnicima. Premda su u prvom kvartalu u rezultate uvršteni i

znatni troškovi pokretanja novoga digitalnog projekta, gubitak zasigurno nije malen, posebice kada se zna da je News Corp već pretrpio težak udarac na internetskom tržištu preuzimanjem My Spacea, koji sada pokušavaju prodati za djelić cijene po kojoj je kupljen. No gubitak od 10 milijuna dolara još je daleko od Conde Nastova izdavačkog promašaja s Portfolijem, koji je u dvije godine života ‘prikupio’ gotovo 100 milijuna dolara gubitka. D. B.

pRve digitalne novine u gubitku

arhiva business.hr

FiNANCijsKA eLiTA ČiTA sAmO NAjBOLje

arhiva business.hr

Želite pretplatu na Bloomberg Markets? Može ako godišnje možete platiti 20.000 $! Ako se smatrate dobrim poduzetnikom, koji zna znanje i učio ga je iz najrespektabilnijih ekonomskih časopisa, a ne znate za časopis Bloomberg Markets, ne morate se stidjeti. Riječ je o časopisu koji čita samo financijska elita koja zarađuje najmanje 400.000 dolara godišnje i leži na bogatstvima vrijednima milijune, jer samo takvi sebi mogu priuštiti pretplatu

na njega. Za čitanje Bloomberg Marketsa klijenti naime plaćaju 20.000 dolara godišnje, pri čemu 90 posto od 348.870 poklonika časopisa ima pretplatu. Direktor prodaje tog časopisa za odabrane Chris Kurtz kaže kako nitko nema takvu publiku kao Bloomberg Markets. "Ovi dečki su bogati. Oni ne staju, kupuju i vladaju novcem svijeta", riječi su ko-

jima je opisao čitatelja. Časopis se distribuira u 155 zemalja i nalazi se u uredima najvažnijih biznismena svijeta. A postoji razlog i zašto. Časopis, naime, kotira kao visoko cijenjen zbog iznimno kvalitetnih članaka i najboljeg istraživačkog novinarstva u financijskom sektoru. Nema što, bogati zaslužuju, ili bolje reći, plaćaju samo najbolje. B.hr

Dokle se došlo s mirovinskom reformom prema mišljenju čelnika mirovinskih fondova, pratite na...

covery.com (1,66 mil.), Auction.com (1,7 mil.), Dating.com (1,75 mil.), Fly.com (1,76 mil.), Seniors.com (1,8 mil.), Computer.com (2,1 mil.), CreditCards.com (2,75 mil.), Shopping.de (2,86 mil.), Candy. com (3 mil.) itd... B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Berlusconi vojskom čisti Napulj Šef talijanske vlade Silvio Berlusconi poslao je vojnike u čišćenje Napulja. Od ponedjeljka su vojnici zaduženi za smeće u Napulju, koji je ponovno preplavljen stotinama tona smeća unatoč mjerama vlade poduzetim krajem 2009. BiH obezglavljena Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović u četvrtak je podvrgnut operativnom zahvatu na bubregu, a nakon operacije obavljene u Banjoj Luci dobro se osjeća. UN istražuje Bin Ladenovu smrt Visoka povjerenica za ljudska prava UN-a Navi Pillay zatražila je u četvrtak "potpunu objavu preciznih događaja" kako bi utvrdili legalnost američke operacije u kojoj je ubijen šef al-Qa'ide Osama bin Laden.

www.business.hr


Business.hr broj 884