Page 1

EKONOMIJA PO MJERI OPORBE 6

Aktivna monetarna politika adut Kukuriku koalicije

U nizu mjera iznesenih na okruglome stolu u organizaciji HNS-a, meu kojima je i ona po kojoj bi se poljoprivredne subvencije vezale i uz razinu proizvodnje, istaknut je ekonomski instrument kojega se dosad odricalo

'LAKE METE' 18

Cijenu prijevara u osiguranju plaćaju najpošteniji jer su im premije više

SRIJEDA 13/4/2011

BROJ 868 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

DOMAGOJ IVAN MILOŠEVI, vlasnik Pastor grupe i potpredsjednik Vlade za investicije, ne mora se brinuti o privatnom poslu uz tako povoljne uvjete poslovanja za svoju tvrtku FOTO SKLEDAR/CROPIX

JE LI USTAVNI SUD ZAISTA TOLIKO PRETRPAN? 4-5 Prijedlog za ocjenu ustavnosti novog Zakona o zaštiti od požara u studenome je upuen Ustavnom sudu, ali još uvijek ami u sudakoj ladici

Serviseri vatrogasnih aparata

ruše 'Lex Pastor' na Ustavnom sudu POZADINA 'SPICEA'

Čelnici Ine na razgovoru u Uskoku

Nekolicina lanova Uprave i nekoliko visokopozicioniranih djelatnika Ine u Uskoku su bili kako bi se rasvijetlila stvarna uloga maarskog Mola u aferi Podravka. Istražitelji su navodno ispitali i predsjednika Uprave Ine Zoltana Aldotta, ali iz kompanije to poriu 8


info&stav 2-3

business.hr

M. P.

Certfikat AK Sigetu Autoklubu Siget dodijeljeno je meunarodno priznanje za sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001, ime je postao prvi autoklub i stanica za tehniki pregled vozila u Hrvatskoj koji je svoje poslovne procese u potpunosti uskladio sa svim zahtjevima tog standarda. Postupak certifikacije provela je certifikacijska kua Adria Norma, koja je lan švicarske grupacije QS - Quality Service.

Gradnja bez hrvatskog pristanka Slovenske vlasti poele su graditi novu Hidroelektranu Krško na rijeci Savi bez suglasnosti Hrvatske, i to unatoi tome što e novi objekt utjecati i na hrvatski okoliš. Tako su slovenska javna poduzea Infra i HESS ve potpisala ugovor s izvoaem radova za gradnju umjetnog jezera.

Srijeda 13/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomonici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

‘BAJKA NA DLANU’ U TUHELJU

Preko Slovenaca do posla s Ru

Hrvatski i slovenski predsjednik Ivo Josipovi i Danilo Türk juer su u Tuheljskim Toplicama simbolinim postavljanjem zaglavnog kamena oznaili poetak gradnje novog hotela s etiri zvjezdice u Termama Tuhelj. Vlasnik Termi Tuhelj, slovenske Terme Olimia iz Podetrtka, u novi hotel i djelominu rekonstrukciju postojeeg hotela uložit e 12 milijuna eura. Novi hotel imat e 130 dvokrevetnih soba i kongresni centar za 450 sudionika, a trebao bi biti završen poetkom 2012. godine. Gradnjom novog hotela Terme Tuhelj udvostruit e svoje smještajne kapacitete na 270 soba s oko 500 kreveta te uz rekonstrukciju sadašnjeg hotela podii kategorizaciju svih svojih objekata na razinu etiri zvjezdice. Direktor Termi Olimia Zdravko Poivalšek poruio je da novom investicijom žele zadržati lidersku poziciju Termi Tuhelj meu hrvatskim wellness i kupališnim centrima, ali ih i razviti u prvi pravi hrvatski wellness resort.

Lokalne zapreke

Poetak gradnje novog hotela u Termama Tuhelj popraen je i organizacijom okruglog stola na temu "Jaanje gospodarske suradnje Hrvatske i Slovenije s naglaskom na programe EU i sektor turizma". Osim Termi Tuhelj, u organizaciji okruglog stola sudjelovali su i Krapinsko-zagorska

IVO JOSIPOVI I DANILO TÜRK pohvalili su prekograninu suradnju, poruivši kako je treba iskoristiti i za zajedniki nastup prema treim zemljama SNIMIO SAŠA ETKOVI

županija, HGK, Zagorska razvojna agencija, Razvojna agencija Kozjansko te Poslovni klub slovenskohrvatskih gospodarstvenika. Na njemu je sudjelovalo stotinjak hrvatskih i slovenskih poduzetnika, a pridružili su im se i predsjednici Josipovi i Türk. Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta obavijestila je dvojicu predsjednika da su poduzetnici zakljuili kako unato dosadašnjoj uspješnoj hrvatsko-slovenskoj gospodarskoj suradnji još uvijek ima prostora za njezin razvoj. No kako bi se napredak i dogodio, nužno je nastaviti uklanjati administrativne zapreke, pogotovo na lokalnim razinama, educirati

poduzetnike o programima EU, u emu bi Slovenija kao lanica Unije mogla pomoi Hrvatskoj prenosei joj svoja iskustva, te poticati hrvatske i slovenske poduzetnike na meusobnu suradnju, osobito na prekograninu. Predsjednik Josipovi upravo je prekograninu suradnju Krapinsko-zagorske županije i Kozjanskoga istaknuo kao možda najbolju uz hrvatsko-slovensku granicu. "Bajka na dlanu", kako je krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Doni nazvao suradnju dviju susjednih hrvatsko-slovenskih regija, dobar je primjer koliko je otvorenost i suradnja sa susjedima važna, i radi realizacije zajedni-

kih projekata, ali i za ukupne dobrosusjedske odnose, poruio je predsjednik Josipovi.

Raste robna razmjena

I slovenski predsjednik Danilo Türk pohvalio je prekograninu suradnju, poruivši kako je treba iskoristiti i za zajedniki nastup prema treim zemljama. Pojasnio je da je za njegova nedavna posjeta Rusiji ruska strana iskazala interes za zdravstveni turizam u slovenskim toplicama, što bi se moglo i trebalo iskoristiti za zajedniki nastup i ponudu hrvatskih i slovenskih toplica na ruskom tržištu. I Josipovi i Türk konstatirali su kako je za obje zemlje dobro što je njiho-


BISER DANA

BROJKA

››

NajlakĹĄe se danas nabacivati na Vladu i govoriti kako ona neĹĄto ne radi, ali ja pitam svakoga od nas koliko mi dajemo za ovu drĹžavu, koliko sami pomaĹžemo njezin razvoj i ĹĄto svatko od nas na svojem mjestu i funkciji koju obnaĹĄa radi za napredak ove drĹžave

130

milijuna eura (187 milijuna dolara) uloĹžit e Peugeot u proizvodnju neimenovanog novog modela u svojoj tvornici u Slovakoj

ANTE SANADER, splitsko-dalmatinski Ĺžupan, na otvaranju Croatia Boat Showa, branei Vladu od optuĹžaba za nebrigu za nautiki turizam i poduzetniĹĄtvo

UVODNIK

s Rusima Preťueni rezovi i va robna razmjena u proťloj godini, unato krizi, porasla za 10 posto. O tome je prethodno govorila Vesna Trnokop Tanta, rekavťi kako je vrijednost hrvatskoslovenske robne razmjene u proťloj godini bila oko 1,6 milijardi eura. Podsjetila je i da je u razdoblju od 1993. do 2010. godine vrijednost hrvatskih investicija u Sloveniju bila 379 milijuna eura, a slovenskih investicija u Hrvatsku 1,15 milijardi eura. Direktorice susjednih regionalnih agencija Ines Kos i Andreja Smolej te krapinsko-zagorski Şupan Siniťa Hajdať Doni govorili se pak o zajednikim prekograninim projektima koji se sufinanciraju iz kohezijskih EU fondova. Kos i Smolej prezentirale su dva zajednika turistikoekoloťka projekta koji se upravo realiziraju, a ukupno su vrijedna oko 1,8 milijuna eura. Župan Hajdať Doni u prvi je plan istakao da su na dva natjeaja za zajednike prekogranine projekte dobili nekoliko puta viťe projekata nego ťto su ih mogli financirati zbog nedovoljnog iznosa sredstava koja su izdvojena u EU kohezijskom fondu, pa je predloŞio predsjednicima Josipoviu i Tßrku da zajednikim pismom od Bruxellesa zatraŞe poveanje sredstava za prekograninu suradnju duŞ itave hrvatsko-slovenske granice. Zoran Daskalovi

suvisle ideje Branimir Kova branimir.kovac@business.hr

K

ukuriku koalicija oito je odluila zakukurikati i o gospodarskim temama. JueraĹĄnji okrugli stol Odbora za gospodarstvo HNS-a u zagrebakom Westinu bio je upravo takva prigoda, gdje su stranaki duĹžnosnici, ponajprije iz redova SDP-a i HNS-a kao dviju najveih koalicijskih stranaka, pokazali miĹĄie. No bilo je tu i nestranakih lica iz redova poslodavaca i sindikata, ali i neovisnih gospodarskih strunjaka koji su svojim izjavama dali vjetar u lea oporbenim ekonomskim stratezima. SADA JE VE OITO da se iza svega pomalja ekonomski program i strategija mogue - a veina bi rekla i vrlo vjerojatne - budue vlade. Naravno, kao ĹĄto je to uostalom juer nekoliko puta reeno, nije rije ni o kakvom finaliziranom dokumentu nego o neemu ĹĄto je tek u nastajanju, ali ve sada djeluje znatno suvislije nego prilino zbrkan program gospodarskog oporavka aktualne Vlade koji ni godinu dana nakon donoĹĄenja nije proveden kako spada. Ipak, i kukuriku ko-

››

Neki od prijedloga glavnih oporbenih stranaka idu logikom da se kriza gleda kao prilika, ĹĄto itekako nedostaje u domaoj gospodarskoj politici alicija joĹĄ uvijek robuje nekim opim frazama, poput ve izlizanih globalno-ekonomskih mantri o smanjenju nezaposlenosti, poreznom rastereenju rada, racionalizaciji drĹžave ili dizanju BDP-a. No na jueraĹĄnjem skupu moglo se uti i nekoliko vrlo zanimljivih ideja. JEDNA OD njih bez sumnje je drukija orijentacija prema poljoprivrednim poticajima koji, kako smatraju oporbeni ekonomski stratezi, moraju osim uz povrĹĄinu biti vezani i uz razinu proizvodnje kako bi se izbjegli dosadaĹĄnji neracionalni troĹĄkovi koji su snaĹžno opte-

reivali drĹžavni proraun. Neki od prijedloga ak idu logikom da se kriza gleda kao prilika, ĹĄto itekako nedostaje u domaoj gospodarskoj politici. Tako je zanimljivo zazvuala najava po kojoj bi zastoj na trĹžiĹĄtu stanogradnje trebalo iskoristiti za uspostavljanje snaĹžnog trĹžiĹĄta stanova za najam, ĹĄto bi imalo i sekundarnu posljedicu - veu radnu mobilnost koja zbog vlasniĹĄtva nad nekretninama trenutano nije opcija mnogim hrvatskim obiteljima. Gotovo da zvui kao vizija... ZA RAZLIKU od prethodnih

izbora, ovaj se put nije govorilo o porezu na dionice, koji je tada SDP stajao nemalog broja glasova, kao ni o bolnim rezovima koje e nova vlada zasigurno morati provesti. Ipak, u jednom je trenutku spomenuta aktivna monetarna politika te potreba da se nova vlast navedenog instrumenta ne odrie tako lako kao dosadaĹĄnja. O odnosu kukuriku koalicije prema devalvaciji kune nije bilo govora, a ve same naznake te osjetljive teme mogle bi itekako prepasti prosjene glasae, baĹĄ i koliko razveseliti gospodarstvenike.


tema 4-5

JE LI USTAVNI SUD ZAISTA TOLIKO PRETRPAN? Prijedlo od požara u studenome je upuen Ustavnom sudu, ali još ami

Serviseri vatrogas

ruše 'Lex Pastor' na Budui da novi Zakon o zaštiti od požara prema mišljenju malih servisa izravno pogoduje Pastor grupi u vlasništvu potpredsjednika Vlade Domagoja Ivana Miloševia, zbog omoguavanja proizvoaima vatrogasnih aparata ili njihovim ovlaštenim zastupnicima da odreuju uvjete servisa, mali serviseri svoju su borbu podigli na Ustavni sud Skupina servisera vatrogasnih aparata uputila je još u studenome Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom lanka 41. stavak 1 i 2 Zakona o zaštiti od požara koji i dalje stoji u ladici ustavnih sudaca. Taj lanak, naime, omoguuje proizvoaima ili njihovim ovlaštenim zastupnicima da odreuju uvjete servisa, što bi moglo dovesti do gašenja niza malih servisa zbog samovolje proizvoaa. Time se, kako tvrdi skupina servisera, dovode u neravnopravan i diskriminirajui položaj u tržišnoj utakmici. Kako oko 85 posto tržišta pokrivaju aparati tvornice Pastor u vlasništvu Ivana Domagoja Miloševia, potpredsjednika Vlade RH za investicije,

oito je da mu zakon omoguuje monopolistiki položaj, smatraju serviseri. Za njih je neprihvatljivo da proizvoa ili uvoznik vatrogasnih aparata istodobno djeluje kao svojevrsni regulator i tržišni takmac. Ta dvostruka uloga u prijašnjem zakonu nije postojala budui da je ovlaštenje za obavljanje servisa davalo Ministarstvo unutarnjih poslova. Ne treba zanemariti da Pastor ima i vlastiti servis pa mu se teoretski omoguuje da legalno samo sebi udjeli ovlaštenje za servis vlastitih aparata. Osim toga, Pastor je poeo širiti svoju mrežu servisa i otvorio je centre u Rijeci i Osijeku, a oekuje se otvaranje i u Splitu. Stoga se skupina servisera boji da e im Pa-

stor onemoguiti rad ili postavljati nemogue uvjete koji e voditi gašenju njihovih servisa. "Zakonom je odreeno da do kraja rujna 2011. godine svi servisi koji imaju ovlaštenje izdano u MUP-u RH mogu nesmetano obavljati servis vatrogasnih aparata. Pastor TVA je zaprimio 33 zahtjeva za ovlaštenje za servis vatrogasnih aparata i u tijeku su obilazak i izdavanje ovlaštenja. Do kraja rujna 2011. godine sve pravne i fizike osobe koje zatraže ovlaštenje, a dobile su ovlaštenje MUP-a, dobit e i ovlaštenje od Pastor TVA", odgovorili su na upit iz Pastora, pokušavajui umiriti servisere. Novim se zakonom omoguuje Pastoru da u svakom trenutku može povui ovla-

U prijedlogu odbaenog pravilnika o uvjetima servisiranja Pastorovih aparata, stajalo je da ugovor o servisiranju može potpisati samo serviser koji svake godine ostvaruje najmanje 50.000 kuna prometa u poslovanju s Pastorom, a u sluaju 'nastanka štete za gubitak ugleda proizvoaa', serviser bi bio prisiljen platiti 25.000 eura odštete

JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade, našla je u Domagoju Ivanu Miloševiu dopredsjednika Vlade koji može sve svoje vrijeme posvetiti privlaenju stranih ulaganja


ijedlog za ocjenu ustavnosti novog Zakona o zaštiti ami u sudakoj ladici

business.hr Srijeda 13/4/2011

gasnih aparata

na Ustavnom sudu DOMAGOJ IVAN MILOŠEVI, vlasnik Pastor grupe i potpredsjednik Vlade za investicije, ne mora se brinuti o privatnom poslu uz tako povoljne uvjete poslovanja za svoju tvrtku FOTO SKLEDAR/CROPIX

štenje za servisiranje, kažu serviseri.

Bore se za monopol?

Pastor ve dulje pokušava preuzeti monopolistiki položaj na tržištu pa je još 2008. godine, doduše neuspješno, pokušao progurati pravilnik koji je propisivao vrlo rigorozne uvjete za one koji požele servisirati njihove aparate. Uilište vatrogastva i zaštite i spašavanja i Državna uprava za zaštitu i spašavanje tada su dali izrazito negativno mišljenje o takvom prijedlogu uz obrazloženje da bi time veliki proizvoai i uvoznici imali legalno pravo diktirati tržišne uvjete. A kakvi su uvjeti u pitanju, vidi se iz oitovanja uilišta u kojemu stoji, primjerice, da ugovor o servisiranju može potpisati samo serviser koji svake godine ostvaruje najmanje 50.000 kuna prometa u poslovanju s Pastorom. Ako se ne poštuje ta odredba, serviser gubi ovlaštenje. Pastor je zatražio i pravo raskidanja ugovora u sluaju nastanka štete za gubitak ugleda proizvoaa. Meutim, serviser ne bi bio kažnjen samo nemogunošu obavljanja posla, nego bi Pastoru u tom sluaju trebao platiti i 25.000 eura odštete. Takoer je stajalo da ovlaštena osoba iz Pastora u

svakom trenutku ima pravo pregledati prostorije servisa i opreme. Pastor je 2008. takoer tražio da se kandidati za servisere osposobljavaju kod njih, uz naknadu, iako postoji ispit koji provodi Ministarstvo unutarnjih poslova. Svim tim prijedlozima Državna uprava za zaštitu i spašavanje dala je negativnu ocjenu. Ono što nije uspjelo 2008., uspjelo je 2010. godine, zadnjeg dana zasjedanja Sabora, kada je jednoglasno donesen sporni zakon. Grupa servisera je prije izglasavanja pismeno obavijestila zastupnike o posljedicama donošenja takvog zakona, ali sumnjaju da je itko od njih to proitao.

AZTN protiv Zakona

Pola godine nakon donošenja zakona Miloševi je postao potpredsjednik Vlade za investicije, a grupa malih servisera poela je strahovati da ih se zakonom želi maknuti s tržišta. Naime, oni moraju svoje poslovanje s novim zakonom uskladiti do listopada 2011. godine pa smatraju da bi daljnjim odugovlaenjem postupka pred Ustavnim sudom bili dovedeni pred gotov in, kada Pastor može na tržištu initi što poželi. "Proizvoa motornih vozila (npr. Fiat) ima ovlaštene servise u kojima je vlasnik vozila dužan servisirati vozilo u jamstvenom roku ako želi da mu vrijedi garancija. Hoe li i poslije servisirati vozilo u Fiatovu ovlaštenom servisu ili nekoj obrtnikoj automehaniarskoj radionici, Fiat niim ne uvjetuje, niti mu je to ijednim važeim propisom omogueno u bilo kojoj ze-

mlji. No, oito je, što je motorno vozilo prema sofisticiranom ureaju kao što je vatrogasni aparat??!!", stoji u dopisu Ustavnom sudu. Negativno mišljenje o zakonu prije nešto više od mjesec dana dala je i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja smatrajui da je takav zakon korak unatrag u odnosu na prijašnju zakonsku odredbu po kojoj je uvjete za rad servisera odreivala država, a ne proizvoa vatrogasnih aparata. OGLAS

Serviseri razmišljaju obratiti se i Europskoj komisiji u vezi s Poglavljem 8. pretpristupnih pregovora Hrvatske i EU koje se odnosi na tržišno natjecanje. Jedino pozitivno mišljenje o zakonu dali su Vlada i Sabor, pa se serviseri boje da e politike veze Pastorova vlasnika prevagnuti i da e listopad doekati u neravnopravnom položaju u odnosu na Pastor. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr


tema 6-7

EKONOMIJA PO MJERI OPORBE U nizu mjera iznesenih na okrug ona po kojoj bi se poljoprivredne subvencije vezale i uz razinu proizv

Aktivna monetarna p adut kukuriku koalic Uz rast zapošljavanja kroz gospodarski rast, uspostavu efikasne države, oslobađanje od poreza na reinvestiranje dobiti i destimulaciju izvlačenja dobiti iz tvrtki, predlažu otvaranje prostora mirovinskim fondovima

Radimir Čačić, predsjednik HNS-a: Potrebno je i upravljati tokovima novca, jer su enormni profiti banaka mogući upravo zato što država nije u stanju štititi interes građana

Branko Grčić, glavni ekonomski strateg SDP-a: Hrvatskoj treba državna intervencija koju su morale provesti sve europske zemlje koje su se suočile sa krizom

ivan ergović (hup): Treba postići dogovor svih ključnih aktera o državnoj potrošnji kroz oštru kontrolu javnih rashoda i smanjenje poreznog opterećenja rada i kapitala Snimio hrvoje dominić

"Vlada je službeno podržala niz projekata, ali u praksi se ne dešava baš ništa. Vođenje projekata očito je nesavladiv zadatak za ovu Vladu, a jedan od primjera su i autoceste. Taj uspješan projekt u inačici ove Vlade postao je 4 puta sporiji i dva puta skuplji, a to je štetno i opasno", kazao je jučer Radimir Čačić, prvi čovjek HNS-a, otvarajući okrugli stol "Ekonomska zbilja i kako dalje", koji je u zagrebačkom hotelu Westin organizirao Odbor za gospodarstvo te stranke. Može se reći da je taj okrugli stol, koji je okupio stranačke dužnosnike tzv. kukuriku koalicije, ali i ekonomske stručnjake i dužnosnike koji nisu usko vezani uz politiku, na neki način profilirao osnovne ekonom-

ske ideje kojima se ta koalicija namjerava voditi ako na predstojećim parlamentarnim izborima uspije osvojiti vlast. O mnogima od njih govorio je Radimir Čačić, koji je u nizu nužnih reformi naveo snažan rast zapošljavanja kroz gospodarski rast, uspostavu racionalne i efikasne države, kao i oslobađanje od poreza na reinvestiranje dobiti, ali i snažnu destimulaciju izvlačenja dobiti iz tvrtki. "Potrebno je i upravljati tokovima novca, jer su enormni profiti banaka mogući upravo zato što država nije u stanju štititi interes građana. Potrebno je otvoriti prostor mirovinskim fondovima na domaćem tržištu, a zastoj na tržištu stanova treba iskoristiti za uspostavljanje tržišta stanova

za najam, što bi, među ostalim, potaknulo mobilnost radne snage", nabrajao je Čačić mjeru za mjerom, a istakao je i aktivnu monetarnu politiku kao ekonomski instrument kojega se dosad odricalo.

Poticanje zapošljavanja

U cijelom nizu mjera zanimljivo je zazvučala i ona po kojoj bi se subvencije za poljoprivredu vezale ne samo uz površinu, nego i uz razinu proizvodnje, kao što je to slučaj u EU, kako se ne bi događalo da se poticaji daju bez sijanja budući da takvo financijsko opterećenje država više ne može izdržati. Branko Grčić, glavni ekonomski strateg SDP-a, ustvrdio je da Hrvatska treba državnu intervenciju koju su morale provesti sve europ-

ske zemlje koje su se suočile sa krizom. Grčić je kazao kako ekonomska misao i teorija idu prema kombinaciji tržišnog pristupa i intervencionizma, ali da u Hrvatskoj o tome nije ništa naučeno. "Nastavlja se deindustrijalizacija zemlje. Stoga je potrebno stvoriti industrije na novim tehnologijama, a postojeće gospodarstvo spasiti koliko se može. Nezaposlenost treba smanjiti izravnom potporom zapošljavanju kroz oslobađanje od doprinosa za svakog novozaposlenog na neodređeno vrijeme. No, potrebno je i poticati investicije budući da je kapitaliziranost gospodarstva mala, pogotovo kad je riječ o manjim tvrtkama", kazao je Grčić te naglasio potrebu zabrane osnivanja novih

tvrtki koje otvaraju vlasnici postojećih tvrtki opterećenih dugovima. Još jedan esdepeovac, Slavko Linić, rekao je kako je potrebno donijeti zakon o plaćanjima s rokom plaćanja od 30 dana, prema dogovoru maksimalno do 60 dana, a sve iznad toga trebalo bi rezultirati sanacijskim procesima. On je upozorio i na cijenu energetike u Hrvatskoj, koja je 25 do 30 posto skuplja nego u okruženju, zbog čega nije moguć izvoz.

Pad tržišta kapitala

Dragan Kovačević, ekonomski strateg HNS-a, osvrnuo se na stagnaciju tržišta kapitala, kazavši kako se kroz bankocentrični sustav kamate i dalje drže na razini neprimjerenoj uvje-


okruglome stolu HNS-a bila je i proizvodnje, a ne samo površinu

a politika licije

U HOTELU WESTIN okupili su se, među ostalima, Branko Grčić, Mato Crkvenac, Radimir Čačić, Žarko Primorac, Silvano Hrelja, Dragan Kovačević i Slavko Linić foto kovačev/cropix

tima proizvodnje. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović založio se za stvaranje okvira u kojem će poslodavci lakše disati te dogovor svih ključnih aktera o državnoj potrošnji kroz oštru kontrolu javnih rashoda i smanjenje poreznog opterećenja rada i kapitala. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kazao je pak kako su poslodavci dosad krizi parirali samo otpuštanjima i smanjenjem materijalnih prava, ali ne i drugim rješenjima. Upozorio je i na nisku razinu sklapanja kolektivnih ugovora u privatnom sektoru, ali i naja-

vio konkretnije sindikalne akcije oko praznika rada, 1. svibnja. Ekonomski analitičar Žarko Primorac ustvrdio je kako se Hrvatska do svih tranzicijskih zemalja najsporije oporavlja, a kao jedan od glavnih razloga toga vidi u činjenici što je rast temeljen na unutarnjoj potrošnji, kao i dubokoj depresiji u investicijama. "Naš rast nije temeljen na izvozu. Sama tehnološka razina domaćeg izvoza je iznimno loša, a ako se ovako nastavimo zaduživati, prijeti nam i pad rejtinga", zaključio je Primorac. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

OGLAS


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 13/4/2011

BOŠNJAKOVI OBJASNIO

'Pravosuu se ne vjeruje jer je bilo zapušteno'

Zagreb. „Situacija je dugo bila zapuštena. Osnovna karakteristika našeg pravosua bili su mali i neefikasni sudovi, suci koji su dugo vodili postupak te spori i dugi zakoni, što je prouzroilo nepovjerenje u pravosue“, istaknuo je ministar pravosua Dražen Bošnjakovi na poslovnom ruku u zagre-

INDEKS (NE)SREE

Hrvati najmanje zadovoljni državom Najsretniji je Hrvat ak ili student u dobi od 15 do 24 godine iz Zagreba ili veeg dalmatinskoga grada, a najnesretnija je nezaposlena, umirovljenica ili kuanica starija od 55 godina koja živi u malome mjestu Hrvati su unato lošim ekonomskim kretanjima i politikoj neizvjesnosti još uvijek relativno sretni ljudi, pokazao je Nacionalni indeks sree, mjerenje zadovoljstva graana i kvalitete života u Hrvatskoj koje su proveli asopis Banka i agencija Hendal. Mjerenjem indeksa i njegovih devet komponenti uoava se stabilnost jer je u posljednjih godinu dana uoen samo blagi pad ope razine indeksa, sa 63,8 bodova u veljai 2010. na 62,6 bodova u veljai 2011. godine, ustvrdila je na juerašnjem predstavljanju Marina Ralaši, voditeljica projekta Nacionalni indeks sree. Time se Hrvatska svrstava u pozitivnu zonu u kojoj je sve što je iznad 50 bodova. Od komponenti koje su ispod prosjeka ope razine indeksa na najnižoj su razini zadovoljstvo trenutanom životnom situacijom i ekološko ponašanje. „Iznenauje da procjena zadovoljstva životom u budunosti, odnosno za dvije godine, raste više od procjena trenutane situacije. Upuuje to na zakljuak

da hrvatski graani unato teškoama optimistino gledaju u budunost“, rekla je Marina Ralaši. Pristup osnovnim potrebama kree se nešto ispod ope razine indeksa, a ta komponenta meu ostalim govori o kupovnoj moi. Hrvati su zadovoljni svojom obitelji i prijateljima, a najmanje državom. Bolje je u veem gradu, stariji su nesretniji, muškarci su sretniji od žena, najsretniji Hrvat je ak ili student u dobi od 15 do 24 godine iz Zagreba ili veeg dalmatinskoga grada, a najnesretnija je nezaposlena, umirovljenica ili kuanica starija od 55 godina koja živi u malome mjestu na sjeveru Hrvatske, u Lici, Kordunu i Baniji ili Slavoniji bez formalnog obrazovanja ili samo sa završenom srednjom školom. Direktorica Hendala Ines Došen predstavila je istraživanje o utjecaju medija na kvalitetu života graana, koje je pokazalo da mediji loše utjeu na raspoloženje. Najpogubnije je gledanje televizije i slušanje radija, a oni koji se koriste internetom imaju najviši indeks sree. Više od polovine ispitanika navodi televiziju kao glavni izvor informiranja, 25 posto njih internet, a samo 11 posto tisak. Gotovo 70 posto ispitanika smatra da mediji moraju naglašavati realno stanje stvari. Irena Habjanec

bakom Westinu, koji je u utorak organizirala Amerika gospodarska komora (AmCham). Istaknuo je da je u protekle tri godine izmijenjen niz zakona, ali i da se situacija ne može promijeniti u kratkom roku. „Promijenili smo usitnjenu mrežu sudova. Gotovo 40 posto sudova je ukinuto i spojeno s veima. Riješili smo problem netransparentna imenovanja sudaca. U prva tri mjeseca riješeno je 14 tisua predmeta od postojeih 85, a u dvije godine namjeravamo poistiti sve“, istaknuo je Bošnjakovi. I. B.

ŽESTOK START BOAT SHOWA

Kerum i Blagai: Vlada dotukla nautiare

Split. Na otvaranju 13. nautikoga sajma Croatia Boat Show, koji je zbog financijske krize je za 10 do 20 posto manji nego prošlogodišnji, svojim su istupima polemizirali ravnatelj tvrtke organizatora sajma Profectus Vicenco Blagai i splitski gradonaelnik Željko Kerum s jedne strane optužujui Vladu

za nebrigu za nautiki turizam i poduzetništvo i s druge strane župan Ante Sanader i državni tajnik Mario Babi. "Zakon o trošarinama 2008. dotukao je nautiki sektor i otada je propalo 60 posto tvrtki i obrta iz nautike oblasti", kazao je Blagai. Zamjerio je Vladi da nautiki turizam ne dobiva nikakav poticaj. "Umjesto grace-perioda poduzetnicima se šalju ovrhe i steajevi, držei da je to rješenje nelikvidnosti. Nije odgovorna samo Vlada nego i HUP", kazao je Kerum. H

Čelnici Ine na razgovoru u Uskoku ISTRAŽITELJI su navodno ispitali i predsjednika Uprave Ine Zoltana Aldotta, ali iz kompanije to poriu SNIMIO SAŠA ETKOVI

POZADINA SPICEA Nekolicina lanova Uprave i nekoliko visokopozicioniranih djelatnika Ine u Uskoku su bili kako bi se rasvijetlila stvarna uloga maarskog Mola u aferi Podravka Istražitelji Uskoka prošloga su petka obavili informativne razgovore s nekolicinom lanova Uprave Ine i nekoliko visokopozicioniranih neimenovanih djelatnika te naftne kompanije, a juer je isto takvom razgovoru pristupio i predsjednik Uprave Zoltan Aldott, saznaje Business. hr iz dobro obaviještenih izvora. Prema tim izvorima, razlog zbog kojega su vodei ljudi Ine stigli pred Uskokove istražitelje mogao bi se tražiti u pokušaju da se rasvijetli stvarna uloga maarskog Mola u aferi "Spice". Vijest o ispitivanju nekoliko lanova Uprave, bez navoenja njihovih imena,

potvrena nam je u Odjelu korporativnih komunikacija Ine, no odbili su kazati što je bio povod za razgovor njihovih predstavnika s istražiteljima. U šturom odgovoru Ine na upit Business.hr-a tvrdi se i da predsjednik Uprave Aldott nije razgovarao s Uskokovim istražiteljima.

Nova ispitivanja

Istraga pozadine afere "Spice" ovih je dana aktualizirana novim ispitivanjima i pripremnim roištima na Županijskom sudu u Zagrebu, nakon ega bi se trebalo odluiti o tonom poetku suenja bivšem potpredsjedniku Vlade Damiru Polanecu i još še-

storici suoptuženih. Kako je poznato, Mol je 2009. godine odobrio koprivnikoj Podravki kredit od 34 milijuna eura, koji je isplaen iz Molova depozita pohranjenog u toj banci. Novac je trebao biti iskorišten za financiranje duga za otplatu Podravkinih dionica. Bivši potpredsjednik Vlade Polanec elnicima Mola tada je objasnio da im je novac potreban kako bi se Podravka obranila od navodnog "neprijateljskog preuzimanja", ali da su se pojavili problemi oko financiranja dionica.

Pravi motiv za pomo

No umjesto toga novac su Polanec i grupa Podravkinih menadžera na elu s predsjednikom Uprave Darkom Marincem upotrijebili za preuzimanje veinskog paketa dionica za svoj raun, a kao garancija za otplatu dugovanja predane su dionice Ine. Podatak o Molovoj uplati kredita na ime Podravke hrvatskim je istražiteljima prije godinu dana potvrdio i predsjednik Uprave Mola Zsolt Hernadi, iz ega se da zakljuiti da pravi motiv za Molovu velikodušnu pomo u "spašavanju" Podravke zapravo treba tražiti u pokušaju maarske kompanije da zauzvrat od hrvatske Vlade ishodi vea upravljaka prava u Ini od onih koja mu pripadaju na temelju postotka dionica u vlasništvu. Sandra Cari Herceg


dogaaji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 13/4/2011

SURADNJA

Bernarda širi poslovanje na srpskom tržištu

Pušine. Mogunost proširenja razvoja novih proizvoda hrvatske tvrtke Bernarda koja radi krevete i madrace na srbijanskom tržištu bila je jedna od tema razgovora veleposlanika Republike Srbije u RH Stanimira Vukievia tijekom posjeta Meimurskoj županiji. Poduzee Bernarda iz Pušine 2008. otvorilo je svoju tvrtku

Bernarda nova i u Beogradu, a zatim i u Makedoniji. Osim kroz individualnu prodaju, kako je dodala, poduzee i u Srbiji postaje sve prepoznatljivije i kroz opremanje objekata, kao što je to sluaj u zemljama EU pa sve do Kazahstana gdje su asortimanom Bernarde opremljeni lanci hotela kao što su Aston, Kempinski, Sheraton, Holliday Inn i Hilton. "U Budvi upravo opremamo hotel Aleksandar s tisuu kreveta, a u Beogradu smo opremili hotel Zero. U tijeku su pregovori za opremanje ho-

tela Mona na Zlatiboru, kao i beogradskih hotela u sastavu lanaca Intercontinental i Falkenstein", istaknula je direktorica tvrtke Bernarda Cecelja. Vukievia je posebno zanimala mogunost izgradnje proizvodnih pogona Bernarde u Srbiji. "To se ne iskljuuje, posebice ako tu bude i dalje rasla potražnja za našim proizvodima. Cijena rada sigurno je nešto što se ne može zanemariti, ali moramo prije svega paziti na kvalitetu kako bismo i dalje bili meu vodeima", naglasila je Cecelja. I. K.

STE»AJ

Odgoda roišta o Uzoru Trgovaki sud u Splitu odgodio je za juer najavljeno izvještajno i ispitno roište o Uzoru d.d. dok se od Viskoga trgovakog suda ne dobije odgovor na žalbu o pokretanju steajnog postupka. Na roište su došle radnice s natpisom namijenjenome veinskome vlasniku tvrtke Bruni Orešaru: "Doi, Bruno, da ti vidim tijelo, ušit u ti prugasto odijelo." H

Bajs: Od ekstra mjera 1,1 milijun aviogostiju 'KRILA HRVATSKE' Osim s Air Berlinom, s kojim je potpisan ugovor vrijedan 305,4 tisue eura, potpisat e se 25 ugovora s aviokompanijama i touroperatorima koji uvedu dodatne letove u predsezoni i posezoni. S hrvatske se strane za taj ekstranapor izdvaja 19 milijuna kuna, a oekuje se da e rezultat biti 490.000 više gostiju

Prvi put izravne letove za hrvatske zrane luke na Jadranu ove sezone uvodi njemaka aviokompanija Air Berlin, i to na temelju dopunskih mjera i ugovora o zajednikim tržišnim aktivnostima i oglašavanju potpisanim s Hrvatskom turistikom zajednicom (HTZ). Ugovor vrijedan 305,4 tisue eura juer su u zagrebakoj zranoj luci Pleso potpisali Christian Lesjak, predstavnik Air Berlina, i direktor HTZ-a Niko Buli. Air Berlin time uvodi posebne arterske letove koji e od 3. svibnja do 11. listopada povezivati njemake gradove s Rijekom, Dubrovnikom i Splitom.

Prvi Germanwings

CHRISTIAN LESJAK, predstavnik Air Berlina, s direktorom HTZ-a Nikom Buliem i ministrom Bajsom FOTO KONJEVI/CROPIX

Osim s Air Berlinom, u drugom e se krugu potpisati još 25 ugovora s aviokompanijama i touroperatorima koji uvedu dodatne letove i programe za Hrvatsku u predsezoni i posezoni. S hrvatske se strane za taj ekstranapor izdvaja 19 milijuna kuna, a oekuje se da e rezultat biti 490.000 više gostiju, i to u dijelu godine koji se teže puni. Najvei dio tih putnika trebao bi dovesti njemaki Germanwings. Njihov je ugovor s HTZ-om vrijedan 774,6 tisua eura, a za taj se iznos od njih oekuje 364,2 tisua avioputnika.

BROJKA

5,5

milijuna avioputnika predvia se da e doi ove godine u Hrvatsku, što bi bilo poveanje od 5 posto u odnosu na lani, kad je bilo 5,24 milijuna putnika uz ostvareni rast od 6 posto

Nakon redovnog natjeaja zakljuenog u sijenju, u Ministarstvu turizma i HTZ-u uveli su dodatni natjeaj za udružene aktivnosti i oglašavanje kako bi potaknuli punjenje predsezone i posezone. U Air Berlinu su vrlo brzo 'zagrizli' i prije samo nekoliko tjedana odluili na svoju kartu letova dodati hrvatske gradove. U sklopu tog programa pod nazivom "Krila Hrvatske", usmjerenom k jaanju Hrvatske kao aviodestinacije, u prvom je krugu izdvojeno 60-ak milijuna kuna, tako da je zajedno s dodatnim ugovorima uloženo gotovo 80 milijuna kuna. Ministar Bajs oekuje da e konani efekt svih ugovora, redovnih i dopunskih, biti dolazak 3,3 milijuna turista ili 40 posto više u odnosu na lanjske ugovore. Od toga bi trebalo biti 1,1 mi-

lijun aviogostiju ili dvostruko više nego lani, a u predsezoni i posezoni oekuje se ukupno 840.000 gostiju, tj. triput više nego lani. "Bit e gužva i na nebu i na zemlji", zakljuio je zadovoljno ministar.

Optimizam CA

Dolaskom Air Berlinovih aviona u Hrvatskoj e ove godine operirati ukupno 85 avioprijevoznika. Dolazak nove konkurencije pozdravio je i Sreko Šimunovi, direktor Croatia Airlinesa, koji je juer takoer potpisao ugovor s HTZ-om vrijedan gotovo 312.000 eura. Pritom se od Air Berlina za slian iznos oekuje 25,8 tisua putnika, a od CA 16,6 tisua avioputnika. "Konkurencija vas uvijek jaa, dakako, ako je regularna i fer", kazao je Šimunovi, istiui kako je lani 25 posto svih avioputnika u Hrvatsku stiglo upravo na krilima CA. Kazao je da su najave za svibanj u njegovoj kompaniji 28 posto bolje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ove su godine u CA uveli nove mogunosti u rezerviranju povratnih letova, što bi trebalo pojeftiniti Croatijine karte. To bi trebalo dovesti do veeg broja putnika, a dugorono i do poveanja profita, nadaju se u CA. Maja Grbi


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 13/4/2011

PONIŠTENO 40%

Najviše tužbi na javne nabave ZGH i HAC-a Zagreb. Zagrebaki holding, Hrvatske autoceste, Hrvatske vode, Hrvatske ceste i Grad Zagreb rekorderi su po broju zaprimljenih žalbi i poništenih javnih nabava u prošloj godini. Prema izvješu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave temeljenom na preliminarnim podacima, protiv ZG holdinga i HAC-a lani je sti-

EUROTEST POKAZAO

Petrolova benzinska na A1 među top 5 u Europi Uz benzinsku Desinec 2 na autocesti A1, meu pet najbolje ocijenjenih postaja dvije su u »eškoj i dvije u Sloveniji Po rezultatima testiranja koje je u 11 europskih zemalja proveo konzorcij nacionalnih autoklubova EuroTest, meu pet najbolje ocijenjenih benzinskih postaja je i jedna hrvatska - Desinec 2 na autocesti A1, objavljeno je na juerašnjoj presici Hrvatskog autokluba.

Tifon i Ina ‘dobar’

Testiranje kvalitete i sigurnosti proveli su nacionalni autoklubovi na 77 postaja na glavnim europskim turistikim rutama - u Njemakoj, Italiji, Švicarskoj, Francuskoj... te na etiri postaje u Hrvatskoj. Meu pet najbolje ocijenjenih postaja dvije su u eškoj, dvije u Sloveniji i jedna u Hrvatskoj, a njihov uspjeh "posljedica je dobro opremljenih sanitarnih vorova, raznolikog asortimana robe te nenadmašnih cijena u trgovinama", rekao je zamjenik voditelja projekta EuroTest u Hrvatskoj Igor Novai. Kao najbolja hrvatska postaja ocijenjena je postaja Petrola na autocesti A1 izmeu Jastrebarskog i Donje Zdenine, Desinec 2, ocjenu dobar dobili su Tifon na A1 izmeu Bosiljeva i Oguli-

na, Dobra (zapad), te Ina na autocesti A3 izmeu Rugvice i Ivani Grada, a postaja OMV-a na autocesti A7 izmeu Diraja i Matulja, Vrata Jadrana (sjever), ocijenjena je nižom ocjenom "prihvatljivo". Hrvatskim postajama zamjera se, uz ostalo, nepogodnost zahoda za osobe s invaliditetom. Novai je ustvrdio da na veini europskih benzinskih postaja na autocestama "ima puno prostora za poboljšanja kada je rije o higijeni sanitarija i cijenama u trgovinama te u opremanju objekata, posebice za osobe s invaliditetom". Nije bila nijedna najviša, ali niti nijedna najniža ocjena benzinskih postaja, 23 su dobile ocjenu dobar (školskim rjenikom - vrlo dobar), 48 ih je bilo prihvatljivo (školski-dobar), a šest ih je ocijenjeno lošima (dovoljan). Najbolja je eška postaja Kozlov-Cerna Studanka, a najgora nizozemska De Buunderkamp.

Cijene goriva

Problem su i razlike u cijenama goriva na autocestama i izvan nje (najviše su u Austriji, gdje je gorivo na autocesti 7,74% skuplje), a treba pripaziti i pri kupnji drugih proizvoda jer oni mogu biti i do 300 posto skuplji od onih u marketima, u emu prednjai Njemaka. H

glo po 58 žalbi na javne natjeaje, a poništeno ih je 26 odnosno 23. Hrvatske vode skupile su 53 pritužbe i u konanici je poništeno 25 natjeaja, dok je protiv Grada Zagreba stiglo 40 žalbi, ali je poništeno samo 11 nabava. Od 879 analiziranih predmeta poništeno je 356 javnih natjeaja, što je 40 posto. Naješi razlozi zbog kojih je Državna komisija poništavala natjeaje su favoriziranje ponuditelja kroz opis predmeta ili pak propisivanje dokaza o sposobnosti kojima se eliminira velik broj ponuaa. Broj žal-

benih predmeta vezanih uz javnu nabavu iz godine u godinu raste. Tako je u 2010. Državna komisija razmatrala 1919 žalbenih predmeta, što je bilo 35 posto više nego godinu dana ranije, kada ih je došlo 1422. U žalbenim postupcima kontrolirana je nabava, procjenjuje se, u iznosu od ak 12 milijardi kuna. Od sijenja do 10. ožujka komisiji su stigle 353 žalbe, što govori da su gospodarski subjekti ipak sve svjesniji prava koje imaju kao sudionici javne nabave. N. C.

PIVOVARA OSIJEK

Komak pušten iz pritvora

Osijek. Odlukom Marija Kovaa, istražnog suca Županijskog suda u Osijeku, Ivan Komak, direktor Osjeke pivovare, juer je pušten iz pritvora, priopili su iz Pivovare. Prethodno su 4. travnja pušteni Andreja i Ivica Komak te Domagoj Njegovan, lanovi NO-a. Svi su bili u pritvoru zbog sumnje na zloporabu položaja i ovlasti odnosno protuzakonite isplatu predujma dividende. B.hr

U Hrvatskoj do 2015. 5000 električnih automobila E-MOBILNOST Infrastruktura mora biti dio nacionalnoga programa, to ne mogu odraditi proizvoai automobila "Elektrini automobili su tu, a pitanje je hoemo li samo plaati i kupovati novu tehnologiju ili sudjelovati u njihovu stvaranju", upozorio je u utorak ravnatelj Energetskog instituta Hrvoja Požara Goran Grani na predstavljanju inicijative za popularizaciju elektrinih automobila E-mobilnost.hr. Stoga je osim podizanja svijesti graana o novim tehnologijama cilj inicijative potaknuti sve važne sudionike, od države i lokalnih vlasti do proizvoaa opreme i zastupnika vozila, na suradnju. "Moramo jasnije i preciznije definirati industrijsku razvojnu politiku kako bi u tom smjeru pokrenuli gospodarstvo i bili sudionicima onoga što e se dogaati slje-

GORAN GRANI, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoja Požara, nada se i posebnim punionicama ve do kraja godine SNIMIO HRVOJE DOMINI

deih 10-20 godina", dodao je Grani. Smatra da je realno oekivati da do 2015. na hrvatskim cestama bude pet tisua elektrinih automobila, a deset tisua do 2020., no upozorava da e na njihovu prihvaenost utjecati cijena i infrastruktura. Graani nee željeti žrtvovati udobnost, kaže, pa im moraju biti dostupne usluge punjenja. Tu važnu ulogu moraju odigrati država i lokalna uprava.

Infrastruktura

"Projekt elektrinog automobila nee se moi ostvariti ako se prethodno ne razvije infrastruktura, što mora biti nacionalni program i program veih urbanih sredina. Taj dio ne mogu odraditi proizvoai automobila", rekao je. Ako se sagradi nužna infrastruktura, uvjerava Dino Novosel iz Instituta, proizvoai elektrinih automobila bit e zainteresirani za naše tržišta. Podsjetio je

kako su elektrini automobili koncept koji treba poduprijeti jer su zalihe mineralnih goriva ograniene, sadašnje pogonske tehnologije štetno utjeu na kvalitetu života u gradovima, a i cijene elektrine energije nisu optereene oscilacijama kao cijene nafte.

Kad punionica?

Odgovarajui na pitanje kada se može oekivati prvi elektrini automobil u Hrvatskoj, što podrazumijeva da se nee moi samo kupiti nego i napuniti u za to predvienoj postaji, Grani je vrlo optimistino rekao kako se nada e se to dogoditi ve do kraja godine. Velimir Hlevnjak iz Ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grada Zagreba ne dijeli taj optimizam pa je upozorio kako se trenutano ne može konkretno rei kada bi se mogla otvoriti prva punionica u Zagrebu. M. P.


IT i tehnologija Srijeda 13/4/2011

FOTOLIA

WINDAYS 11

IT industrija još eka veliki zamašnjak


> windays 11 > razgovor

14-15 business.hr Srijeda 13/4/2011

Toshiba

Canon

Places za sadržaj i usluge

Bolja potpora partnerima

Toshiba Europe GmbH najavila je početak masovne dostupnosti platforme sa sadržajem i uslugom, portal Toshiba Places, za prijenosna računala i TV. Baš kao u trgovačkom centru, kupci mogu posjetiti različite lokale i pristupiti različitoj ponudi brojnih partnera te odabrati najprikladniji sadržaj i uslugu za svoj uređaj. Toshiba Places je platforma

Canon je prošli tjedan predstavio strategiju na hrvatskom tržištu, najnovija rješenja za poslovna okruženja i sustav za upravljanje dokumentima Therefore. Tijekom posljednjih 40 godina Canon se preobrazio iz proizvođača vrhunskih fotoaparata u vodeću tvrtku na području poslovnih rješenja. Od osnivanja 1937. izrastao je u globalnu tvrtku prisutnu na različitim tržišti-

u oblaku, dostupna putem standardnog web pretraživača na PC-u i posvećenoga korisničkog sučelja na TV-u. Dodatno, uz Music Place, koji je pokrenut u siječnju 2011. za osobna računala, korisnici mogu uživati u raznim sadržajima i uslugama kao što su novi lokali za video, vijesti, igre, aplikacije i usluge, upotrebljavajući za sve samo jednu prijavu. B.hr

ma, u rasponu od poslovnih rješenja, obrade slika za opću uporabu, za televizijsko emitiranje do medicinskih sustava i industrijskih uređaja. Robna marka Canon prisutna je u Hrvatskoj već više od 30 godina uz potporu tvrtke Canon Adria. Godine 2009. Canon CEE otvorio je predstavništvo u Zagrebu radi potpuno lokalne potpore i podrške partnerima. B.hr

Pet dana koji su spojili svijet bi WINDAYS 11 Kao nastavak WinDays 11 Technologyja, poslovni dio konferencije okupio je oko 1600 informatičkih i poslovnih stručnjaka na radionicama i na više od 130 predavanja

O

vogodišnja konferencija WinDays 11, koja je u Rovinju održana od 4. do 8. ovog mjeseca, pokazala je kako se informatička industrija polako budi iz krize iako se njezine posljedice još itekako osjećaju. Bila je to prilika da se u neformalnom okruženju razgovara o najvećim problemima IT industrije. Unatoč tomu što rijetki javno govore o tome, jasno je da se pokreće sve više novih projekata te da se neki stari koji su zbog krize završili u ladicama IT direktora ponovno izvlače na stol. No, primijećeno je da je neplaćanje velika boljka. Budući da je konferencija bila podijeljena u dva dijela, prva tri dana bila su rezervirana za tehnologiju, i to, kako bi IT-ovci rekli, "deep inside", a posljednja dva vezana uza suradnju između biznisa i IT-a. Poslovni dio konferencije nastavak je konferencije WinDays11 Technology, koja je na predavanjima i radionicama o računalstvu u oblaku na 130-ak predavanja okupila više od 1600 informatičkih i poslovnih stručnjaka. Tehnologija je osnovna

platforma za ostvarenje poslovnih ciljeva, no i pokretač procesa povezanih s cjelokupnim izazovima koji su preduvjet za poticanje rasta i razvoja. Ujedinjavanjem poslovnih i tehnoloških događanja u jednom tjednu i na jednome mjestu, uz prisutnost vodećih govornika i konkretnih uspješnih primjera, WinDays se nastavlja etablirati kao središnje mjesto susreta poslovne i tehnološke zajednice u Hrvatskoj. Rovinjski je skup iskorišten za potpisivanje sporazuma o suradnji Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE i hrvatskog ogranka Udruge za softversku ekonomiju, inovacije i poduzetništvo (IISEIE), koja upravlja programom Microsoftovih inovacijskih centara u Varaždinu i Splitu.

Proizvodnja softvera

Hrvatski poslovni anđeli tako nastavljaju poticati inovativno poduzetništvo u Hrvatskoj, a Microsoftovi inovacijski centri pritom su im idealan partner, jer svojim programima potpore inovativnom poduzetništvu omogućuju realizaciju ideja. Hrvatska mreža poslovnih

ZNANJEM DO KONKURENTNOSTI Goran Radman (VERN), Davor Pavuna (znanstvenik), Mislav Balković (Visoka škola za primijenjeno računarstvo), Danica Ramljak (IRB), Ivan Vidaković (Microsoft Hrvatska), Vedran Mornar (Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje) Snimio dražen tomić

anđela u tri godine uložila je 600.000 eura u sedam zanimljivih projekata, a posebno je zainteresirana za projekte IT industrije. Upravo je to jedan od dodatnih razloga za suradnju s Microsoftovim inovacijskim centrima, putem kojih je tijekom proteklih šest godina prošlo više od 1000 zrelih i startup IT tvrtki - nezavisnih proizvođača softvera, a više od 3000 ICT profesionalaca sudjelovalo je u programima i aktivnostima tih centara. Na poslovnoj se konferenciji govorilo o ulaganjima, gospodarskim trendovima, i to jučer, danas i sutra, ali jedna od najzanimljivijih

››

rasprava vodila se o intelektualnom vlasništvu. Kao jedno od središta izazova na tom području istaknuta je nužnost uspostave pravosudnog sustava koji će ga regulirati, ali i osvješćivanje poduzetnika o tome da su novi poslovni modeli, utemeljeni na internetu, promijenili ulogu intelektualnog vlasništva.

Tehnologija na dlanu

U segmentu poslovnih IT rješenja svakako se ističe predstavljanje Microsoft Dynamics NAV 2009 R2, koji je zamišljen kao ERP rješenje za srednje velike tvrtke, a njegova nova verzija posebno je orijentirana na omoguća-

Zanimljiva rasprava vodila se o intelektualnom vlasništvu, a kao poseban izazov istaknuta je nužnost uspostave pravosudnog sustava koji će ga regulirati

vanje usluga realiziranih po načelu računalstva u oblaku, odnosno softver plus usluge (software-plus-services). Integracija s uslugama i drugim aplikacijama koje se nalaze u oblaku bio je jedan od glavnih zahtjeva korisnika tog ERP rješenja, a Microsoft je novom verzijom Dynamicsa i R2 izdanjem omogućio ta povezivanja i prije nego što je bilo planirano ciklusom razvoja proizvoda. Novi Dynamics NAV 2009 R2 uključuje i izravnu integraciju sa sustavom Microsoft Dynamics CRM, kao i sa sustavima za on-line plaćanje. Dynamics NAV 2009 R2 može se tako povezati s postojećim sustavom Dynamics CRM-om koji je u tvrtki već instaliran ili pak s on-line verzijom Dynamics CRM-a, uz jednostavnu mogućnost migracije među tim dvjema opcijama tijekom vremena ovisno o potrebama pojedine tvrtke. Microsoft Dynamics NAV


INTEL

KONFERENCIJE

Nova platforma Atom

Sourc{ SenchaDev u Splitu

Intel je objavio dostupnost nove platforme Atom, bivšeg naziva Oak Trail. Prvi na njoj utemeljeni uređaji bit će dostupni u svibnju, a novi će izlaziti na tržište sve do kraja 2011. godine. Na platformi Oak Trail utemeljeno je više od 35 inovativnih dizajna tablet-računala i hibridnih modela tvrtki kao što su Evolve III, Fujitsu Limited, Lenovo, Motion Computing, Razer i Viliv, na kojima

M.G. info d.o.o. u partnerstvu sa Senchom Inc., proizvođačem vodećih tehnologija za izradu poslovnih web aplikacija za mobilne platforme i one za desktop, organizira konferenciju Sourc{ u Splitu od 5. do 7. svibnja 2011. u hotelu Le Méridien Lav. Posjetitelji će moći ponešto naučiti o dostignućima tehnologija najnovije generacije, uz upravo predstavljena open source razvojna

se primjenjuju razni operacijski sustavi. Intel će uz to na Intel Developer Forumu u Pekingu predstaviti svoju novu 32-nanometarsku platformu Intel Atom, čiji je radni naziv Cedar Trail. To će rješenje omogućiti novi val tihih, elegantnih i inovativnih netbookova, osnovnih modela stolnih računala i višefunkcijskih modela bez ventilatora i prevelikog zagrijavanja. B.hr

biznisa i IT-a 2009 R2 uključuje sučelje RoleTailored, što znači da svaki član tima može imati prilagođen pogled na poslovni sustav, odnosno da će ovisno o ulozi i poslovnim potrebama upotrebljavati Dynamics NAV putem sučelja prilagođenog funkciji. Primjerice, prodavač na terenu vidjet će sučelje s funkcijama koje su relevantne za njegovu ulogu, što može uvelike smanjiti troškove edukacije zaposlenika jer ih ne treba obrazovati za uporabu cijelog paketa Dynamics NAV, nego samo za funkcionalnost relevantnu za svakodnevni rad. Sučelje RoleTailored također je namijenjeno korisnicima koji su često na putu ili trebaju ERP sustav s udaljenog pristupa. Povrh svega, udaljeni se pristup može potpuno virtualizirati primjenom Microsoftove tehnologije Application Virtualization (App-V) - bez obzira na to upotrebljava li se Dynamics NAV kao lokalna instalacija ili u oblaku - pri čemu krajnji korisnik ima dojam da su sve aplikacije povezane, a troškovi održavanja IT sustava manji zbog toga što se svim instalacijama Dynamics NAV rješenja može upravljati s jedne lokacije.

Prijelaz u oblak

Microsoft Dynamics CRM 2011 predstavlja pak novu generaciju alata za upravljanje odnosom s korisnicima, a najveće su novosti također prijelaz u oblak - Microsoftovi partneri korisnicima mogu ponuditi Dynamics CRM po

načelu hostinga - te mogućnost kombiniranja i povezivanja njegovih svojstava s novom obitelji proizvoda Office 365. Kada se tomu pridoda rješenje tvrtke Fortempo utemeljeno na Microsoft Dynamicsu, o kojem je Business. hr eksluzivno i opširno pisao tijekom trajanja WinDaysa, Microsoft Dynamics može se upotrebljavati vrlo jednostavno u malim tvrtkama. Budući da je glavna tema ovogodišnje konferencije računalstvo u oblaku, Microsoft je predstavio i platformu Windows Azure. Svojom ponudom te platforme Microsoft tvrtkama omogućava jednostavan prelazak i usluge računalstva u oblaku, a primjenom naprednih razvojnih alata poput najnovijeg Visual Studija 2010 proizvođači softvera mogu pružiti nezaboravna iskustva korisnicima putem Internet Explorera 9 i Windows Phonea 7. Microsoft svim tvrtkama koje razvijaju softver i web servise nudi alate za razvoj, cjelovitu platformu na kojoj će se pokretati web servisi, a krajnjim korisnicima jedinstvene alate za uporabu tih servisa. Pritom je važno naglasiti da je riječi o cjelovitoj, zaokruženoj platformi koja uključuje i korisničke alate kao što su Office 365, Internet Explorer 9 i Windows Phone 7, kroz koje će korisnici pristupati novim aplikacijama u oblaku i raditi sa svojim podacima. Dražen Tomić,

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

okruženja Ext JS 4 te Sencha Touch. Osim navedenih, imat će priliku upoznati razvoj u Google Web Toolkitu, PhoneGapu, Zend Frameworku i TYPO3. Na više od trideset 45-minutnih predavanja i dvosatnih radionica te dvosatnih paketa treninga, u osam konferencijskih dvorana će prezentirati i poučavati kreatori tehnologija, međunarodno priznati profesionalci kao što su

Ed Spencer, Brian Moeskau, James Pearce, Nigel White, Mats Bryntse, Jozef Sakalos, Jay Garcia, Sven Brunken i mnogi drugi. Konferencija se održava netom nakon službenog objavljivanja najnovije verzije Sencha Ext JS 4 frameworka, koji će na ovom događaju službeno i predstaviti. Ext JS već sada rabe na stotine međunarodnih tvrtki i institucija kao što su Adobe, Amazon, CNN, HP, IBM, NATO, SAP, Siemens, SONY, Yahoo i brojni drugi. B.hr


NOKIA

Dva nova pametna telefona >windays 11 > razgovor

16 business.hr Srijeda 13/4/2011

Nokia je najavila dva nova pametna telefona usmjerena na poslovne korisnike i na ljubitelje zabave. Nokija E6 i Nokija X7 prvi su Nokijini pametni telefoni koji sadrže ažurirani softver Symbian, s novim ikonama i korisnim poboljšanjima kao što su unos teksta, brži internetski preglednik i osvježena aplikacija Ovi Karte. Slijedei vrlo uspješne ureaje Nokia E71 i Nokia E72, Nokia

E6 poslovni je pametni telefon uz punu tipkovnicu Qwerty i zaslon visoke razluivosti osjetljiv na dodir. Omoguava iznimno dugo trajanje baterije, intuitivno i odmah spremno Microsoftovo messaging iskustvo. Nokia X7 je pametni telefon usmjeren na zabavu s velikim, 4-innim zaslonom idealnim za igre te 8-megapikselnom kamerom za snimanje slika i videozapisa HD kvalite-

te. Osebujno dizajniran ureaj napravljen je od kombinacije besprijekornog, nehrajueg elika i stakla, što daje solidan i trajan osjeaj u ruci. Nokia X7 dolazi s ve popularnim igrama Galaxy on Fire i Asfalt 5 HD. Ti novi pametni telefoni takoer su prvi koji imaju kompletnu nadogradnju korisnikog iskustva softvera Symbiana. Rije je o ažuriranju koje pruža niz poboljšanja, ukljuujui osvježene ikone, poboljšan unos teksta, brži internet i osvježenu aplikaciju Ovi Karte s poboljšanim pretraživanjem. B.hr

Još nema velikog zamašnjaka koji bi pokrenuo IT industriju RAZGOVOR: IVAN GABRI, COMBIS Prije pet godina dogaalo nam se da imamo mnogo projekata, ali nismo kao industrija uspijevali pružiti dovoljnu kvalitetu, ni u strunom ni u poslovnom segmentu industrije. Ovo su odlina vremena da razmislimo o poveanju kvalitete O stanju u domaem IT sektoru razgovarali smo s Ivanom Gabriem, predsjednikom Uprave Combisa, koji od sredine prošle godine posluje u sklopu Hrvatskog Telekoma. On kaže da je situacija stabilna, da se vide odreeni pozitivni trendovi, ali da je rije o krhkom oporavku domaeg IT-a koji i dalje optereuju problemi. Što se tie preslagivanja na domaem tržištu, preživjet e samo najžilaviji, bit e odreenog okrupnjavanja manjih tvrtki koje ovise o nekoliko veih projekata, ali ono što je najvažnije, smatra Gabri, dogodit e se optimizacija radne snage i po pitanju strunosti i po pitanju njezine cijene. Izborna je godina, a izbori uvijek jako utjeu na domai IT sektor. Kakvo je trenutano

stanje na tržištu? - Situacija je trenutano stabilna, ali teže je procijeniti je li to dobro ili loše. Ono što se slegnulo u 2010., u mnogo emu se nastavlja i u ovoj godini, ne vidim da tržište lošije stoji. Prošlo je opasno vrijeme kada se smatralo da se u tvrtkama ne treba ulagati u IT. Više nije rije o privatnom sektoru, a to je odlino ne samo za IT, ve i za industriju. Mislim da ovo ipak nee biti godina rasta IT industrije, a što se tie Combisa, mi smo u prošloj godini poveali prihode. Jako se iscrpljujemo kako bi se projekti dogaali, a

››

IVAN GABRI, predsjednik Uprave Combisa SNIMIO DRAŽEN TOMI

rezultati u ovoj godini vrlo su slini prošlogodišnjim. Kada bi barem simbolino narasli ove godine, to bi bilo odlino. Još nema velikog zamašnjaka koji bi pokrenuo IT. Prije pet godina imali smo mnogo projekata, ali nismo uspijevali kao industrija pružiti dovoljnu kvalitetu, ni u strunom ni u poslovnom segmentu industrije. Ovo su odlina vremena da razmislimo o podizanju kvalitete, pojavljuju se novi mladi i obrazovani ljudi. Od kvantitete smo se prilino pogubili, prisiljeni smanjenjem cijena, pa sada treba napraviti novu

optimizaciju. Izbori e sigurno jako utjecati, ali ipak nešto manje nego prijašnjih godina jer vala rasta kao u prošlim izbornim razdobljima jednostavno više nema pa nee biti ni njegova rezanja. Je li to rezultiralo smanjenjem cijene rada u IT industriji? - Prije pet-šest godina plae su možda i nerealno rasle u IT sektoru, ali stvari sada polako dolaze na svoje. Možda je najbolji primjer SAP segment poslovanja jer su u to vrijeme plae i drugi troškovi skoili i 100 posto, ak i više. Tim su se ljudima davala svojstva s ko-

Jako se iscrpljujemo kako bi se projekti dogaali, a rezultati su i u ovoj godini slini prošlogodišnjima. Bilo bi odlino kada bi barem simbolino rasli

jima se oni realno nisu mogli nositi. Pogrešno je što smo tada zapošljavali gotovo svakoga tko se javio. Cijene rada pale su na 50 posto onoga prije tri godine, a smanjio se i broj resursa i to je jako dobro jer je "otpalo" ono što nije valjalo. Naše su cijene bile sline ili ak više od onih u Sloveniji ili Austriji, a to zaista nije realno. S druge strane, naše ljude ne možemo plaati kako smo ih primjerice plaali 2008., jer jednostavno njihov rad ne možemo prodati ni po približno slinim cijenama kao prije tri godine. Kakva je budunost domaeg IT sektora? - Mislim da je budunost dobra, otvaramo se kao država i biznis, trendovi su pozitivni. Zbog krize emo nauiti nove stvari u poslovanju i životu i to je korisno. Iako ne oekujem vea okrupnjavanja, može se dogoditi da neke manje tvrtke koje ovise o nekoliko projekata dou u situaciju da ne mogu servisirati ni normalno poslovanje pa e ih jednostavno preuzeti vee samo kako bi se održala radna mjesta zbog kvalitete posla koji rade. Val potentnog preuzimanja je prošao. Možda je Combis bio posljednji na njemu, jer mnogi sada za svoje tvrtke traže istu cijenu kao i prije tri godine, kada su oekivali da e ona još i rasti. Dražen Tomi


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 13/4/2011

NOVE AMBICIJE

Petrokemija digla domaću prodaju 30% Predsjednica Vlade Jadranka Kosor posjetila je u utorak Petrokemiju Kutina, gdje je s poslovodstvom tvrtke razgovarala o poslovnim rezultatima i planovima tog proizvoaa umjetnih gnojiva. Nakon obilaska pogona, premijerka Kosor izjavila je da se Şeljela upoznati s rezultatima Petrokemije u proťloj godini i planovima za ovu godinu u kojoj Vlada oekuje oporavak gospodarstva i poljoprivrede. "Zato smo razgovarali o planovima tvrtke koja je vaŞna za cijelu Hrvatsku, a podaci koje smo uli respektabilni su", rekla je premijerka Kosor. Proťla godina, dodala je, nije bila laka, u prvom tromjeseju ove godine Petrokemija iskazuje dobit, a vaŞan je i podatak o jaanju domaeg trŞiťta za otprilike 30 posto. "Pokazuje to dobre trendove za koje se i Vlada zauzima", kazala je Kosor. Istaknula je primjer uspjeťnog socijalnog dijaloga u Petrokemiji, napomenuvťi da bi tim putem trebali krenuti i drugi. Dionica Petrokemije u utorak je porasla viťe od ťest posto, uz solidan promet viťi od 100.000 kuna. Posljednja cijena dionice iznosila je 150 kuna. H/B.hr

FARMACEUTI

Genera pripojila tvrtke keri

Genera je dovrĹĄila postupak pripajanja pet druĹĄtava iz grupe Genera d.d., objavljeno je na stranicama Zagrebake burze. Upisom u registar Trgovakog suda u Zagrebu druĹĄtva Veterina d.o.o., Veterina Kalinova d.o.o., Veterina Nutricius d.o.o., Veterina Usluge d.o.o. i Vitamedera d.o.o. pripojena su matinom druĹĄtvu Generi d.d. Genera d.d. je i prije statusne

promjene bila stopostotni vlasnik navedenih tvrtki, a nakon pripajanja postala je i njihov pravni sljednik. U Generi oekuju da e to pridonijeti ukupnom poveanju poslovne efikasnosti te boljem pozicioniranju i na domaem i na inozemnim trĹžiĹĄtima. Napominju da e ostale lanice grupe - Genera lijekovi d.o.o., Genera Analitika d.o.o. i Genera istraĹživanja d.o.o. zbog specifinosti svoga poslovanja te Veterina Plus d.o.o., druĹĄtvo ki u Sloveniji, ostati samostalna druĹĄtva u grupi. B.hr

BROJKA

45,8 milijardi dolara iznosio je u veljai trgovinski deficit Sjedinjenih Amerikih DrĹžava, 2,6 posto manje nego u sijenju

ANA HANŽEKOVI, lanica Uprave Genere ARHIVA BUSINESS.HR

Cijenu prijevara u osigura najpoĹĄteniji jer su im prem 'LAKE METE' U Hrvatskoj se u protekle tri godine prosjeno rijeĹĄilo samo osam sluajeva prijevare osiguranja godiĹĄnje, a ĹĄtete iznose 250 do 300 milijuna kuna na godinu

››

Ljudi ne vide niĹĄta loĹĄe u tome da prevare osiguravajue kue jer smatraju da one novca imaju napretek HRVOJE PAUKOVI, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje SNIMIO HRVOJE DOMINI

"Prijevare u osiguranju globalna su pojava protiv koje se moĹže boriti samo uz suradnju svih osiguravatelja i drĹžavnih istitu-

››

cija na nacionalnoj razini, ali i meunarodnoj, te podizanjem svijesti o neprihvatljivosti takvog ponaĹĄanja", istaknuli su na

juer odrĹžanom okruglom stolu predstavnici domaih, ali i regijskih osiguravateljskih udruĹženja. "Ĺ teta od prijevara u osiguranju u Hrvatskoj godiĹĄnje iznosi 250 do 300 milijuna kuna, a cijenu plaaju najpoĹĄteniji jer je onda njihova premija viĹĄa", istaknuo je direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Paukovi i iznio podatke da je primjerice u SAD-u zbog toga premija i do 1000 dolara viĹĄa, a Britanci premiju osiguranja plaaju 44 funte viĹĄe nego ĹĄto bi trebali. Da su prijevare u ovoj

Osim vlastitim bazama podataka, osiguravajue kue u detekciji prijevara sluĹže se internetom, a druĹĄtvene mreĹže pomaĹžu u povezivanju osoba koje sudjeluju u tome, kaĹže Boris PerĹĄak iz Slovenskoga zavarovalnog zdruĹženja

industriji raĹĄirene i u svijetu, govori podatak o 30 milijardi dolara ĹĄtete koju godiĹĄnje biljeĹže Sjedinjene Amerike DrĹžave, a ĹĄtete u Velikoj Britaniji i Njemakoj iznose 1,9 milijardi funti, odnosno etiri milijarde eura.

Niski standardi

"Ljudi ne vide niĹĄta loĹĄe u tome da prevare osiguravajue kue jer smatraju da one novca imaju napretek", kaĹže Paukovi, ijoj tvrdnji u prilog ide podatak da 20 posto potroĹĄaa u Njemakoj smatra kako ta vrsta prijevare nije kazneno djelo. Statistike pokazuju da je ak 44 posto Nizozemaca sudjelovalo u nekoj vrsti prijevare, a 12 posto njih bilo je to spremno i priznati. O svojim iskustvima posvjedoili su gosti iz regijskih osiguravajuih udruĹženja, ukljuujui i one iz


OGLAS

uranju plaćaju Skupa nafta mogla bi ugroziti globalni oporavak remije više UPOZORENJE IEA

zemalja članica Europske unije - Slovenije i Mađarske. "Sustavi detekcije moraju postojati u samim društvima, na nacionalnoj razini, ali i na međunarodnoj", kazao je Boris Peršak iz Slovenskoga zavarovalnog združenja, dodavši kako su se u borbi s prijevarama korisnima pokazale društvene mreže.

Detekcija preko Fejsa

"Osim vlastitim bazama podataka, osiguravajuće kuće u detekciji prijevara služe se internetom, a društvene mreže pomogle su nam u povezivanju osoba koje sudjeluju u tome", ističe Peršak te kao primjer navodi slučaj kada je otkrivena povezanost više od 200 prijavljenih šteta. Budući da se pokušaji prijevara ne ograničavaju samo na jednu zemlju, na inicijativu Hrvatskog ureda za osiguranje potpisan je i Protokol o suradnji u sprječavanju prijevara u osiguranju kojim su se udruženja iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Makedonije, Crne Gore, BiH i Hrvatske obvezala na suradnju i razmjenu iskustava s toga područja. Iz HUO-a je najavljeno i pokretanje inicijative za izmjenu zakona, prema kojoj bi se prijevare u osi-

brojke

250 do 350 milijuna kuna prijevarama se izbije godišnje iz džepa osiguravatelja u Hrvatskoj

30

milijardi dolara iznose štete od prijevara u Sjedinjenim Američkim Državama

4

milijarde eura na godinu prijevare odnesu osiguravajućim kućama u Njemačkoj

guranju progonile po službenoj dužnosti, a ne po prijavi osiguravajuće kuće. U Hrvatskoj se u posljednje tri godine u prosjeku prijavljivalo i rješavalo samo osam takvih djela na godinu. Biljana Starčić biljana.starcic@business.hr

Preskup barel sirove nafte nagrizao je potražnju za tim energentom, koja je već pala u Kini. Zasad situaciju spašava Japan kojemu treba oko 150.000 barela na dan kako bi nadoknadio izgubljenu proizvodnju Vrlo visoke cijene nafte počele su nagrizati rast potražnje za njom i u konačnici bi mogle uzrokovati pad aktivnosti u svjetskom gospodarstvu, upozorila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA). "Većina analitičara smatra da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) vjerojatno neće službeno reagirati na sadašnje stanje na tržištima. To znači da bi cijene mogao zausta-

viti samo manje povoljan faktor, odnosno pad gospodarskih aktivnosti i slabiji rast potražnje", priopćila je agencija u redovnom mjesečnom izvješću o stanju na naftnim tržištima. Podaci za siječanj i veljaču navode na zaključak da su visoke cijene nafte možda već počele nagrizati rast potražnje, upozorava IEA. Usprkos tome, potvrdila je važeću prognozu o rastu svjetske potražnje nafte u ovoj godini za 1,4 milijuna barela dnevno, odnosno za 1,6 posto.

Usporavanje potražnje

Čelnik IEA-ina odjela za naftnu industriju i tržišta David Fyfe objašnjava da je agencija posljednjih mjeseci uočila trend usporavanja potražnje u

Sjedinjenim Državama i azijsko-pacifičkoj regiji.

Japanu treba još nafte

"Potražnja primjetno usporava od prošle jeseni. Čini se da je usporila i Kina. Na samom smo početku ciklusa. Cijene su prekoračile 100 dolara za barel tek u prvom tromjesečju. Očekujemo da bi se dugotrajniji utjecaj visokih cijena u gospodarstvu mogao osjetiti za šest do 12 mjeseci", dodao je. Pritom upozorava da bi sporiju potražnju u nekim azijskim zemljama mogla nadoknaditi jača potražnja iz Japana, kojemu treba oko 150.000 barela na dan kako bi nadoknadio izgubljenu proizvodnju u nuklearkama nakon razornog potresa. N. S./H


investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Rast cijene dionice kutinske Petrokemije poklopio se s posjetom predsjednice Vlade Jadranke Kosor. Tamo je s poslovodstvom porazgovarala o rezultatima Petrokemije u prošloj godini i planovima za ovu godinu u kojoj Vlada oekuje oporavak gospodarstva i poljoprivrede. U srijedu je ukupno 714 dionica Petrokemije promijenilo vlasnika, a protrgovano je u vrijednosti od 105.448 kuna.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Zagrebaka banka Ingra Jadranka Belje Kraš, prehrambena industrija Podravka prehrambena industrija d.d. Dalekovod Fima validus Dubrovnik - Babin kuk Dom holding Konar - elektroindustrija Atlantska plovidba d.d. uro akovi holding Uljanik plovidba Petrokemija Tehnika Tisak Adris grupa OT-optima telekom d.d. Vupik Rabac, ugostiteljstvo i turizam Istraturist Umag d.d. Valamar grupa Atlantic grupa Institut IGH Jadroplov d.d. Kaštelanski staklenici Liburnia Riviera Hoteli Konar Dioki d.d. Viro tvornica šeera d.d. Jadranska banka Konar - elektrini aparati Laguna Novigrad Luka Ploe AD Plastik Karlovaka banka SN holding Croatia lloyd Atlas nekretnine Luka Rijeka Adriatic Croatia International Club d.d. Arenaturis akovština Franck prehrambena industrija Slavonski zatvoreni investicijski fond Privredna banka Zagreb Konar - elektrini aparati Ledo Veterina d.d. HGspot Transadria Proficio Hidroelektra niskogradnja Fima proprius d.d. Žitnjak Konzum Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. HTP Korula Zlatni rat Zveevo, prehrambena industrija RIZ-odašiljai Tankerska plovidba Velebit, zatvoreni invest. fond d.d. Lucidus dioniko Konar Jadroagent Sunani Hvar Hoteli Podgora Riviera Pore IPK Kandit

+ Nakon što je u ponedjeljak zabilježila snažan rast cijene, kupnja Ingrine dionice poela se ispuhivati pa je u utorak i srijedu zabilježila pad. U srijedu je minus iznosio 3,13 posto, ime se Ingra spustila na cijenu od 13,02 kune. Razlog velikog rasta u ponedjeljak nalazio se u vijesti da Ingra aktivno pregovara o novim poslovima u Rusiji, dok su ulagai u srijedu oito odluili iskoristiti taj rast s poetka tjedna.

Redovan promet: 11.461.704,73 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

3,520.00 287.00 1,591.11 267.25 255.00 12.97 373.00 88.81 460.00 316.10 247.00 10.80 120.00 57.36 550.00 700.00 40.68 600.00 144.99 1,250.02 172.71 315.00 36.84 70.50 120.00 264.32 52.99 772.00 1,822.01 145.00 3,600.00 1,930.01 1,310.00 68.00 417.11 2,101.67 801.50 9.51 1,251.00 125.50 69.04 150.01 2,599.50 35.13 213.71 3,001.89 57.00 8.90 865.00 26.01 580.00 801.01 5,871.00 60.00 17.28 1,200.00 13.25 135.11 19.49 130.02 202.00 15.25 75.00 61.56 115.00 165.00 1,360.00 3.99 18.18 1,201.00 584.00 49.85 26.00 205.03 147.00

3,615.00 289.00 1,604.00 268.50 258.00 13.40 373.00 90.00 465.00 318.00 251.98 11.85 120.00 61.90 551.00 710.00 41.19 601.00 150.00 1,265.00 174.00 319.00 37.00 73.99 135.00 278.74 55.00 778.99 1,852.03 145.02 3,621.00 2,050.00 1,330.00 69.00 421.00 2,116.00 801.50 9.51 1,290.00 126.00 69.87 150.01 2,599.50 35.37 213.71 3,001.90 59.90 8.90 865.00 26.01 580.00 801.01 5,871.00 62.99 18.42 1,215.00 13.26 138.00 19.49 131.00 202.00 15.25 76.00 61.56 115.00 165.00 1,360.00 3.99 18.39 1,201.00 584.00 49.85 26.00 205.03 147.00

3,600.00 287.35 1,598.50 267.26 255.00 13.02 373.00 89.89 465.00 316.10 251.98 11.55 120.00 60.50 550.00 708.51 41.00 600.00 150.00 1,250.02 172.73 319.00 37.00 73.98 135.00 278.50 53.00 772.01 1,822.22 145.01 3,600.00 1,930.01 1,330.00 68.00 417.11 2,116.00 801.50 9.51 1,251.00 126.00 69.04 150.01 2,599.50 35.13 213.71 3,001.89 57.01 8.90 865.00 26.01 580.00 801.01 5,871.00 62.99 18.42 1,200.00 13.25 138.00 19.49 130.02 202.00 15.25 76.00 61.56 115.00 165.00 1,360.00 3.99 18.39 1,201.00 584.00 49.85 26.00 205.03 147.00

0.00% 0.10% -0.41% -0.28% -0.39% -3.13% 0.61% -0.12% 1.09% -0.34% 1.14% -1.28% 0.00% 1.00% 0.00% 0.50% -2.15% -0.02% 6.23% -1.27% -0.16% 2.90% 0.30% 2.04% 12.50% -0.10% 3.90% -1.03% -1.61% 0.01% -0.83% -3.51% -1.41% -0.73% -3.00% -1.58% 12.89% -4.90% -0.71% -3.07% -0.39% 0.00% -0.09% -3.75% -0.05% 2.24% 6.46% 26.06% 0.00% -0.23% -2.85% 9.73% -0.49% 6.76% 5.92% -25.93% -2.57% -2.13% -2.55% -0.01% 0.48% 0.33% 1.33% -4.68% 0.00% 22.22% 0.00% -0.50% -0.05% 0.00% -1.03% 0.00% -1.89% 2.52% 0.00%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,15%

Koliina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

752 8,180 703 1,804 1,794 34,790 923 3,575 645 839 1,034 21,692 1,600 2,889 252 195 3,317 191 714 81 507 269 1,730 861 473 216 1,061 62 25 251 10 17 23 410 56 11 28 2,185 15 147 252 100 5 351 57 4 180 1,094 10 320 14 8 1 90 297 4 328 30 200 26 16 200 35 38 15 9 1 340 73 1 2 20 20 2 1

2,706,174.39 2,352,303.09 1,124,241.22 483,053.61 459,494.00 456,354.21 344,279.00 318,800.42 299,786.05 265,568.85 256,452.46 243,538.06 192,000.00 173,560.54 138,603.00 136,845.95 135,963.80 114,626.68 105,448.86 101,669.79 87,705.32 85,671.00 63,870.67 60,828.03 59,620.60 59,108.40 56,718.55 47,986.55 45,729.68 36,395.42 36,043.00 33,695.69 30,430.12 28,099.00 23,453.55 23,261.67 22,442.00 20,779.35 18,873.18 18,482.59 17,552.41 15,001.00 12,997.50 12,380.63 12,181.47 12,007.57 10,270.50 9,736.60 8,650.00 8,323.20 8,120.00 6,408.08 5,871.00 5,519.60 5,182.57 4,825.01 4,347.00 4,111.10 3,898.00 3,396.28 3,232.00 3,050.00 2,645.00 2,339.28 1,725.00 1,485.00 1,360.00 1,356.60 1,330.92 1,201.00 1,168.00 997.00 520.00 410.06 147.00

36,000.00 23,530.67 2,128.64 1,813.12 16,332.34 97.65 124.02 738.49 638.73 1,713.26 577.99 31.20 211.80 451.77 1,414.67 988.74 132.72 348.00 501.17 236.83 412.24 3,067.47 104.34 111.37 136.65 1,301.99 333.67 2,574.11 288.97 237.33 408.93 584.10 258.27 274.86 578.39 253.12 21.15 148.32 278.49 529.15 92.46 408.03 377.13 117.19 1,278.09 333.39 124.42 9.38 369.50 87.04 11,063.37 31.41 1,292.62 116.21 6.08 34.51 51.85 86.01 39.04 26.74 4,585.98 29.29 32.48 34.00 35.40 61.74 851.88 2.69 46.55 73.78 64.73 364.45 9.52 749.08 105.12

365 dana Najniža Najviša 1,625.00 253.10 1,181.00 242.21 200.00 12.45 350.00 54.00 339.99 240.00 217.00 5.00 52.00 27.87 430.00 690.05 22.36 533.13 105.50 871.01 135.00 286.07 25.00 41.77 65.10 250.10 28.00 657.10 1,106.00 124.01 612.00 1,902.01 975.00 60.20 290.00 2,000.00 669.50 8.80 1,160.03 80.21 53.00 130.58 2,488.01 24.00 161.54 2,200.00 33.03 5.11 655.38 15.15 461.06 701.00 4,720.12 55.56 15.10 700.00 11.50 120.00 17.01 76.10 145.00 11.14 57.00 30.05 84.32 98.00 1,140.00 3.99 14.03 909.99 515.00 25.00 20.06 140.00 131.31

4,050.00 328.47 1,777.00 318.99 289.98 39.35 444.00 118.99 497.02 355.00 390.00 24.00 165.00 63.89 594.99 1,044.18 52.00 675.00 184.73 1,649.98 267.90 373.00 43.30 137.00 135.00 395.00 62.00 829.99 2,900.00 190.30 4,990.00 2,890.00 2,450.00 118.00 507.77 3,100.00 895.01 10.70 2,093.00 146.00 86.88 245.00 3,300.00 46.99 267.02 3,517.00 75.31 19.90 944.00 34.96 708.00 888.00 6,900.00 78.13 39.95 3,197.00 15.15 239.00 25.95 163.85 225.50 27.30 120.00 81.50 164.00 165.00 1,615.00 4.71 21.99 2,198.00 711.99 78.00 33.89 259.65 270.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

59,25 7,02 167,60 420,00 245,20 13,00 77,11 0,72 16,50 104,00 9,45 0,71 14,00 12,01 38,90

59,70 7,60 170,00 420,00 247,00 13,21 79,50 0,73 16,70 104,00 9,50 0,71 14,00 12,31 40,90

59,50 7,60 170,00 420,00 245,90 13,00 77,11 0,73 16,63 104,00 9,50 0,71 14,00 12,02 40,90

Prosjena Promjena Koliina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG POSR MELR HDOG PETG LKPG TLSG NF1N ZVTG ZTOG INDGL PBGS IALG PILR KDHR

KRKA POZAVAROVALNICA SAVA MERCATOR HELIOS PETROL LUKA KOPER TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV ZITO INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK ISKRA AVTOELEKTRIKA PIVOVARNA LASKO KD GROUP

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC ZIF JAHORINA KOIN AD PALE TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 RAFINERIJA ULJA AD MODRICA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D PAPIR SERVIS D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO

83,06 0,78 5,05 1,65 37,00 36,80 36,10 0,32 0,77

85,00 0,79 5,09 1,67 37,09 37,00 36,99 0,32 0,79

83,09 0,78 5,09 1,65 37,00 37,00 36,10 0,32 0,79

0,76 0,78 5,08 1,65 0,37 0,37 0,37 0,32 0,78

97,00 93,20 43,00 40,12 37,30 34,55 34,55 12,50 22,00 18,50 13,70 14,00

97,00 93,20 43,26 40,50 38,00 35,00 35,00 12,50 22,03 18,50 13,77 14,41

97,00 93,20 43,00 40,50 38,00 35,00 34,55 12,50 22,00 18,50 13,70 14,12

97,00 93,20 43,00 40,31 37,65 34,78 34,78 12,50 22,01 18,50 13,74 14,13

Tekstilpromet a.d. Zrenjanin NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Ribar a.d. Novi Kneževac AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Agrobanka a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Telefonija a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje

0,00 % 0,15 % -0,49 % 0,00 % 0,00 % 1,39 % -0,17 % 0,00 % -0,09 % 0,00 % -0,51 % -2,62 %

500,00 519,00 1.351,00 2.500,00 4.001,00 910,00 3.200,00 98,80 501,00 79,24 6.760,00 8.500,00 704,00 1.001,00 9.011,00

500,00 526,00 1.470,00 2.500,00 4.012,00 930,00 3.210,00 98,80 506,00 79,24 6.800,00 8.705,00 725,00 1.290,00 9.500,00

500,00 522,00 1.447,00 2.500,00 4.010,00 916,00 3.209,00 98,80 504,00 79,24 6.795,00 8.511,00 718,00 1.109,00 9.497,00

500,00 521,71 1.447,45 2.500,00 4.010,10 916,14 3.209,09 98,80 502,27 79,24 6.785,73 8.519,41 718,36 1.108,70 9.416,23

0,00 % 0,00 % 7,11 % 0,00 % -0,17 % -2,03 % -2,90 % 0,13 % -0,98 % 0,04 % -0,73 % -1,80 % -1,37 % 0,82 % 0,47 %

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 TEKSTIL SKOPJE EUROHOTEL STRUGA ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO INTERPROMET TETOVO STOPANSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog

766.421,50 119.518,94 63.337,30 45.360,00 27.292,05 18.989,50 18.880,41 15.996,57 14.740,27 14.560,00 14.473,67 14.462,08 8.960,00 8.536,27 6.897,10

-0,02 % 0,00 % 0,59 % -0,60 % -0,88 % -0,05 % -0,55 % -1,53 % 0,00 %

84,50 6.290,00 39.975,00 4.371,00 3.600,00 3.700,00 542,00 700,00 620,00 200,00 580,00

84,70 6.290,00 39.975,00 4.390,00 3.600,00 3.750,00 550,00 710,00 620,00 200,00 585,00

84,53 6.290,00 39.975,00 4.383,97 3.600,00 3.742,25 548,51 706,82 620,00 200,00 584,76

52,00 6.290,00 39.975,00 4.383,97 3.600,00 3.742,25 548,51 706,82 620,00 200,00 584,76

70118 31000 4742 9801 37010 35748 28000 20000 7000

53.482,53 24.257,50 24.093,02 16.174,65 13.695,98 13.201,76 10.297,20 6.426,40 5.438,80

8080 4092 7683 6701 5890 6140 6114 12736 1200 1420 1023 666

783.760,00 381.374,40 330.386,17 270.114,08 221.753,60 213.565,75 212.671,28 159.200,00 26.412,84 26.270,00 14.051,25 9.412,66

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 TKST EUHO ALK TPLF KMB TEL CEVI INPR STB GRNT

12878 15730 375 108 111 1448 242 22170 883 140 1524 20348 640 699 172

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA TPZR NIIS AIKBPB RIBR AIKB ENHL KMBN A2011 AERO A2015 JESV AGBN TIGR TLFN ALFA

-0,75 % 1,33 % -0,58 % 0,00 % -1,64 % -2,26 % -2,39 % 0,00 % -2,23 % 0,14 % -0,77 % -0,56 % -4,96 % -2,36 % 0,49 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1E FBIHK1D PSRVRA BHTSR SRPVRK1 BSNLR ENPSR

Promet

valuta: EUR - euro 59,51 7,60 168,90 420,00 245,87 13,11 78,02 0,72 16,69 104,00 9,50 0,71 14,00 12,21 40,10

BANJALUKA BURZA RSDS-O-C BVRU-R-A JHKP-R-A TLKM-R-A RSRS-O-B RSRS-O-C RSRS-O-D RFUM-R-A HETR-R-A

+

Oznaka

Srijeda 13/4/2011

41693 20.846.500,00 17548 9.154.941,00 6261 9.062.470,00 3592 8.980.000,00 1860 7.458.794,00 7568 6.933.347,00 1469 4.714.150,00 41937 4.143.375,60 7677 3.855.943,00 35196 2.788.931,04 184 1.248.575,00 110 937.135,00 1082 777.266,00 571 633.070,00 66 621.471,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,13 % 242969 12.634.229,67 0,00 % 220 1.383.800,00 0,00 % 27 1.079.325,00 0,81 % 205 898.714,00 0,00 % 170 612.000,00 -0,03 % 141 527.657,00 -1,68 % 608 333.494,00 -1,83 % 346 244.560,00 0,00 % 280 173.600,00 0,00 % 800 160.000,00 0,82 % 210 122.800,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Rudnik soli Tušanj Garant Futog Telefonija Beograd Alkaloid Alfa plam

+1,28% +0,82% +0,82% +0,81% +0,47%

Pozavarovalnica Sava

Luka Koper Telekom Srpske Krka Mercator Bosnalijek

+

Powered by

business.hr

-2,26% -0,6% -0,75% -0,58% -0,51%

Energoprojekt holding

+1,33 -2,03 Jedina koja je uz Krku zabilježila promet vei do 100.000 eura bila je u utorak dionica Pozavarovalnice Sava koja se tako pozicionirala na drugo mjesto popisa najtrgovanijih izdanja Ljubljanske burze. Osim toga, cijena joj je skoila 1,33 posto, popevši se na posljednje zabilježenih 7,6 eura. To je ujedno bila najviša cijena po kojoj se ovom dionicom tijekom dana trgovalo, a najniža na razini od 7,02 eura.

Pad cijene dionice Energoprojekt holdinga nastavljen je i u utorak, kada je ova dionica na vrijednosti izgubila više od dva posto, spustivši se na 916 dinara. S ukupnim prometom od 6,9 milijuna dinara našla se na petome mjestu po prometu na Beogradskoj burzi, a raspon cijene po kojoj se Energoprojekt holdingom tijekom dana trgovalo iznosio je od 910 do 930 dinara. Oba beogradska indeksa bila su u minusu.

REGIONALNI INDEKSI -1,08% BIRS -0,53% 809,63 1.205,39 Belex15 -0,84% FIRS -2,09% 756,73 2.496,07 Belexline -0,63% MBI10 -0,15% 1.415,84 2.531,12 SASX10 MONEX20 -0,12% 13,004.47 +1,00% 1.080,42 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,09% Stanje utorak 12. travnja 2011. 1.074,73 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,44% -1,46% 2.888,73 BUX -1,35% 824,65 +22,68% ATX -1,25% -1,69% 2.857,21 Stanje indeksa na zatvaranju u -2,52% utorak 12. travnja 2011.

FTSE100 5.971,32

DAX 7.111,24

CAC40

3.980,63

MICEX 1,799.25

AMERI»KI INDEKSI +0,01% S&P500 -0,68% 12.381,11 1.324,46 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,88% ponedjeljak 11. travnja 2011. 2.771,51 DJIA


investor 22

Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+ 11,3039

13,50

7,6939

12,65

PBZ I-Stock

72,5306

9,81

HPB WAV DJE

96,8965

8,92

Erste Total East

36,0300

7,39

FIMA Equity

75,6573

-15,31

ST Global Equity

44,8823

-13,14

C-Zenit

51,1481

-12,96

Ilirika Azijski tigar

53,6801

-9,80

NFD Aureus New Europe 119,4163

-9,36

KD Nova Europa

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,6000

7,24

Allianz Portfolio

116,9394

6,85

PBZ Global fond

110,3913

4,47

Erste Balanced

126,0000

2,94

OTP uravnoteženi

117,0597

2,56

ST Balanced

168,9729

-10,92

ICF Balanced

118,3917

-8,48

78,2013

-6,57

5,6658

-6,57

66,1258

-5,60

C-Premium ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

 kn kn kn  kn  kn $  kn      kn kn kn   kn kn kn     kn 

98,8165 51,4801 90,6324 44,8823 116,5298 88,7058 8,4657 75,6573 14,1564 82,9092 51,1481 167,8081 36,0300 10,9898 93,4000 53,6801 451,6964 87,6700 75,8300 109,8908 106,7500 319,2783 14,5996 13,0997 107,6100 95,4726 65,6500 96,8965 72,5306 73,8220

1,49 0,27 0,02 0,01 -0,04 -0,12 -0,19 -0,20 -0,21 -0,22 -0,24 -0,26 -0,28 -0,28 -0,30 -0,37 -0,43 -0,44 -0,50 -0,50 -0,53 -0,53 -0,54 -0,57 -0,58 -0,58 -0,61 -0,67 -0,71 -0,74

2,66 5,24 5,82 -3,20 1,01 1,38 -4,15 -5,55 -2,49 -4,75 0,20 -5,41 10,69 -3,63 -0,19 -13,10 -11,61 -1,79 -3,22 -10,52 0,15 -3,60 1,11 -0,95 -0,02 4,11 1,88 -1,66 2,21 0,49

Ilirika Gold HPB Dynamic HPB Dioniki ST Global Equity OTP Europa Plus PBZ Equity fond HI-growth FIMA Equity Platinum Global Opportunity Platinum Blue Chip C-Zenit Ilirika JIE Erste Total East AC G Dynamic EM Erste Adriatic Equity Ilirika Azijski tigar MP-Mena HR A1 Raiffeisen HR dionice Ilirika BRIC ZB euroaktiv MP-Global HR KD Victoria KD Prvi izbor Raiffeisen World OTP meridian 20 Raiffeisen C. Europe HPB WAV DJE PBZ I-Stock HPB Titan

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

N/A 5,15 11,17 -2,87 7,21 11,91 3,33 -2,68 10,28 3,79 9,40 3,41 20,82 1,99 10,00 -11,04 -0,59 8,58 9,49 -4,58 5,20 9,81 7,19 6,94 8,94 12,09 7,64 7,90 14,48 8,95

N/A 0,41 -2,12 -13,14 7,32 0,80 -2,72 -15,31 7,11 -2,62 -12,96 -3,82 7,39 -1,78 -2,37 -9,80 2,13 1,17 0,54 1,03 -0,74 6,04 -7,82 4,04 3,02 2,87 -4,47 8,92 9,81 0,83

N/A -13,38 -1,77 -7,37 9,27 -2,12 -1,81 -3,98 -8,18 -5,57 -19,21 8,34 -25,12 4,59 -1,23 -14,79 4,00 -4,44 -10,16 7,75 0,95 -7,54 3,22 3,36 0,98 -1,55 -6,79 -0,87 -8,24 -7,83

-1,25 5,55 8,32 -3,49 3,80 4,42 -2,05 -0,30 -0,09 -2,30 2,12 -2,16 10,79 -2,47 4,08 -13,50 -7,60 4,73 2,51 -8,14 2,58 -0,44 4,28 0,79 2,37 6,47 4,99 -0,22 4,23 1,33

4,427 20,855 21,805 12,958 10,254 371,118 66,921 18,302 8,890 8,192 6,020 93,799 83,455 14,708 228,555 5,695 6,196 10,604 16,427 31,209 253,327 5,068 70,250 5,755 48,736 20,625 208,517 15,150 249,216 9,813

0,45 4,62 5,52 10,47 1,73 5,60 9,13 6,86 3,56 3,27 3,15 6,46 3,53 2,11 5,50 3,89 3,10 2,90 2,58 1,27 6,94 2,88 11,93 8,16 7,53 2,95 5,98 3,61 3,74 3,72

08.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

NFD Aureus E. M. B.

Valuta

DIONIKI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. KD Energija

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ST Balanced HPB Global PBZ Global fond Agram Trust C-Premium HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Prestige Erste Balanced Allianz Portfolio KD Balanced Ilirika JIE Balanced AC G Balanced EM ST Aggressive OTP uravnoteženi Raiffeisen Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global

kn kn kn kn kn  kn   kn kn   kn kn  kn 

168,9729 103,7035 110,3913 69,7868 5,6658 10,1117 118,3917 109,6000 126,0000 116,9394 8,3601 153,8302 11,0630 66,1258 117,0597 155,9700 78,2013 148,0400

0,07 0,05 0,00 -0,02 -0,09 -0,10 -0,13 -0,17 -0,20 -0,20 -0,23 -0,24 -0,34 -0,37 -0,46 -0,48 -1,14 -1,16

-3,58 4,84 3,27 -2,43 0,01 -3,07 1,66 0,41 0,50 0,46 -1,85 -1,21 -2,74 -2,01 5,54 -1,57 -10,95 -1,74

-1,17 6,88 11,28 2,90 5,77 3,16 6,15 1,79 8,94 5,97 3,09 6,26 2,14 4,69 7,69 2,25 -4,82 4,21

-10,92 -3,62 4,47 -3,25 -6,57 0,54 -8,48 7,24 2,94 6,85 -0,85 2,22 -1,31 -5,60 2,56 -0,57 -6,57 1,41

6,56 0,66 5,61 -1,34 -12,68 0,12 2,21 8,77 0,19 8,51 -3,36 8,61 4,91 -7,17 3,00 5,29 -5,06 4,09

-1,03 6,01 5,69 -0,21 1,30 -1,39 4,68 1,14 3,13 1,53 -0,16 1,40 -1,63 1,37 8,79 0,50 -7,85 0,30

11,217 93,796 309,980 15,875 12,905 71,423 16,640 221,392 105,774 7,944 7,074 43,960 14,801 2,727 39,949 312,974 14,014 730,624

8,25 5,52 9,58 2,75 4,19 9,13 8,95 1,09 10,23 1,92 5,24 5,22 2,11 5,56 5,33 8,62 4,74 9,78

11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011

     kn  

131,4321 128,0611 177,9500 11,6212 129,9948 165,6358 160,8000 133,6200

0,05 0,05 0,03 0,02 0,02 0,01 -0,01 -0,04

1,34 2,14 1,72 2,19 1,67 2,21 0,63 2,55

1,67 2,95 2,26 2,62 2,30 3,57 0,48 2,39

3,65 4,80 5,71 4,70 3,77 8,02 2,86 5,81

4,54 4,58 6,71 1,66 5,05 8,12 4,98 4,56

1,44 2,83 2,01 2,21 2,46 2,28 1,06 2,53

145,004 20,227 527,131 7,838 17,717 61,889 198,173 302,632

8,09 5,52 8,88 9,13 5,33 6,46 9,78 7,86

11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011

kn kn  kn kn kn kn kn    kn kn kn kn kn $ kn

164,0344 133,2896 126,7236 136,3867 133,2462 123,6067 118,1587 11,4357 10,7672 106,6100 140,7167 139,6000 139,9289 109,2858 100,5169 146,3200 125,1025 102,4849

0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,02

0,69 0,50 0,56 0,64 0,66 0,85 0,74 0,84 0,66 0,90 0,49 0,58 0,83 0,61 N/A 0,85 0,31 -0,19

1,31 1,04 1,09 1,43 1,36 1,46 1,59 1,47 1,43 1,48 0,96 1,39 1,50 1,33 N/A 1,72 0,61 0,49

2,33 2,37 2,99 3,04 3,01 2,75 3,25 3,20 3,12 3,49 2,06 3,27 2,63 2,90 N/A 3,46 1,62 1,39

4,72 6,22 4,31 4,36 5,34 4,08 4,98 5,42 4,07 4,21 3,24 4,34 4,55 4,74 N/A 4,80 3,81 1,45

0,77 0,56 0,63 0,71 0,75 0,94 0,84 0,91 0,75 0,97 0,54 0,66 0,92 0,67 0,52 0,93 0,37 -0,06

2228,048 1127,311 496,065 34,644 309,135 167,117 206,457 125,131 28,610 509,885 137,921 883,292 104,359 189,522 5,002 1081,337 41,673 7,437

10,72 12,04 8,72 7,28 5,52 5,30 3,44 2,54 1,85 1,55 10,72 7,86 7,55 1,92 0,21 8,13 6,00 1,70

11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011 11.04.2011

+

OBVEZNIKI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

165,6358

8,02

Erste Bond

133,6200

5,81

Raiffeisen Bonds

177,9500

5,71

HPB Obvezniki

128,0611

4,80

HI-conservative

11,6212

4,70

ZB bond

160,8000

2,86

PBZ Bond fond

131,4321

3,65

OTP euro obvezniki

129,9948

3,77

HI-conservative

11,6212

4,70

HPB Obvezniki

128,0611

4,80

PBZ Bond fond HPB Obvezniki Raiffeisen Bonds HI-conservative OTP euro obvezniki Capital One ZB bond Erste Bond

NOVANI FONDOVI ZB plus PBZ Novani fond PBZ Euro Novani ST Cash HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money ZB europlus Erste Money HI-cash Allianz Cash Certus Cash Raiffeisen Cash PBZ Dollar fond Platinum Cash

+


OGLAS

Promet dionicama jedva veći od deset milijuna INA STABILNA Nakon što se stabiliziralo trgovanje dionicama Ine, indeksi su zapali u blagu stagnaciju u kojoj su trgovinom dominirali Ina, HT i Ericsson U uspavanom trgovinskom danu na Zagrebačkoj burzi u utorak ulagači su najviše bili zainteresirani za dionice Ine, HT-a, i Ericcsona. Crobex je pao minimalnih 0,15 posto, kao i Crobex 10 koji je spušten samo 0,08 posto. Redoviti promet dionicama iznosio je poražavajućih 11 milijuna kuna. "Na domaćem tržištu, očekivano, i dalje bilježimo vrlo nisku likvidnost jer zasad nema poticajnih vijesti. A kako se cijena Inine dionice stabilizirala na oko 3600

kuna, indeksi su nakon oštrijeg pada u ponedjeljak sada u blagoj negativnoj stagnaciji", kazala je za Hinu Ana Franin, financijska analitičarka u Raiffeisen Consultingu.

Ina na 3600 kuna

Dionica Ine zauzela je najlikvidniju poziciju sa 2,7 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena ostala nepromijenjena na 3600 kuna. Vlasnika je promijenilo nešto više od 700 dionica. Samo 0,1 posto plusa uhvatila je dionica HTa na koju je potrošeno 2,3

milijuna kuna. Posljednja cijena najvećega domaćeg telekoma iznosila je 287,35 kuna, a tijekom dana više od 8000 dionica vlasnika je promijenilo po cijenama od 287 do 289 kuna. Treći i posljednji milijunaš bila je dionica Ericssona Nikole Tesle na koju je utrošeno 1,2 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena pala 0,4 posto, na 1589,5 kuna. Ericsson je u utorak vlasnike mijenjao po cijenama između 1591 kunu i 1604 kune. Znatniji rast, veći od jedan posto, uhvatila je dionica Kraša, koja je završila na 465 kuna. Tijekom dana Krašem se trgovalo po cijenama između 460 i 465 kuna, a na tu je konditorsku dionicu potrošeno 300.000 kuna. Više od šest posto skočila je Petrokemija. Rast cijene dionice kutinske Petroke-

mije poklopio se s posjetom predsjednice Vlade Jadranke Kosor. Ondje je s vodstvom porazgovarala o rezultatima Petrokemije u prošloj godini i planovima za ovu godinu, u kojoj Vlada očekuje oporavak gospodarstva i poljoprivrede.

Završila Ingrina serija

Nakon što je u ponedjeljak zabilježila snažan rast cijene, kupnja Ingrine dionice počela se ispuhivati, pa je u utorak i srijedu zabilježila pad. U srijedu je minus iznosio 3,13 posto, čime se Ingra spustila na cijenu od 13,02 kune. Razlog velikog rasta u ponedjeljak nalazio se u vijesti da Ingra aktivno pregovara o novim poslovima u Rusiji, a ulagači u srijedu očito su odlučili iskoristiti taj rast s početka tjedna. Nikola Sučec

REGIJA

Krka opet u fokusu investitora Nakon što je početkom tjedna nakratko svrgnuta s trona, dionica farmaceuta Krke u utorak je ponovno zasjela na prvo mjesto popisa najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze. Ovom se dionicom trgovalo u iznosu od 766.421 eura, a

cijena joj je umanjena 0,75 posto u odnosu na ponedjeljak i iznosila je 59,5 eura. Pozavarovalnica Sava bila je uz Krku jedina kojom se trgovalo u iznosu većem od 100.000 eura, a Mercatoru je za treće mjesto bio dovoljan promet od 63.337 eura.

Indeks SBITOP nastavio je negativan trend padom od 1,08 posto na 809,63 boda. Dan je minusom zaključio i beogradski BELEX 15, čija je vrijednost umanjena 0,84 posto. Novosadska Naftna industrija Srbije ostvarila je samo devet milijuna dinara

prometa, a posljednja zabilježena cijena ostala je ista u odnosu na prethodni dan i iznosila je 522 dinara. Nakon što se početkom tjedna našla pri samom vrhu popisa najtrgovanijih, dionicom Imleka u utorak je ostvaren promet od samo 600.000 dinara. B. St.

NADAN VIDOŠEVIĆ, predsjednik Uprave Kraša, čija je dionica uz solidan promet u utorak porasla jedan posto  snimio saša četković

brojke

0,12 0,53 posto pao je sarajevski SASX

posto pao je banjalučki BIRS


FOTOLIA

Psihologija uda radi - ljudi su uvjereni da je organska hrana hranjivija i manje kalorina

I ORGANSKI ips je ipak samo - ips

Nije nikakva novost da su ljudi pri ocjenjivanju drugih skloni "halo-efektu", odnosno pretpostavki da osoba ima viĹĄe pozitivnih osobina ako ima jednu takvu, no istraĹživanje jedne studentice dokazalo je

da se taj efekt javlja i kod ocjenjivanja hrane, i to - organske. Jenny Wan-chen Lee s amerikog sveuiliĹĄta Cornell skupini ljudskih "pokusnih kunia" ponudio je dvije vrste ipsa, kolaa i jogurta, od kojih je jedna

imala oznaku da je organski proizvedena, no zapravo su obje vrste bile identine i obje upravo organske proizvodnje. Meutim, ljudi koji su morali ocjenjivati hranu koju su kuĹĄali gotovo su bez iznimke ustvrdi-

DOBITNICI DANA (ZSE) akovťtina +26,06% RIZ–odaťiljai +22,22% Rabac +12,5% Genera +6,76% Arenaturist +6,46%

GUBITNICI DANA (ZSE) Transadria -25,93% Laguna Novigrad -4,9% Zlatni Rat -4,68% Excelsa nekretnine -3,75% Liburnia Riviera Hoteli -3,51%

INDEKSI CROX Mirex

27 Raste

10 Nema promjene

40 Pada

Vrijed. 1,320,77 161,04

Prom. 0,13% 0,10%

Sirova nafta 112,79 Prirodni plin 4,02 Zlato 1,462,86 Srebro 40,23 Goveda 121,00 Kava 305,08

2,26% 2,36% 0,79% 1,67% 1,67% 2,35%

RIVALSTVO ZAVRĹ AVA KAD JE RIJEÂť O REKLAMI

Google je objavio listu svojih najveih oglaĹĄivaa u posljednjem kvartalu 2010. godine. Na prvom je mjestu Amazon koji je, prema objavljenim podacima, na dobrom putu da pone troĹĄiti 200-tinjak milijuna dolara godiĹĄnje za reklamiranje na najpoznatijoj internetskoj traĹžilici. Ovih dana Amazon i Google uglavnom su rivali na podrujima mobilne i medijske prodaje, no rivalstvo za Amazon tu zavrĹĄava, jer mu je Google kao e-komer-

cijalnoj stranici idealan za oglaĹĄavanje. U posljednjem kvartalu 2010. godine Google je na raun Amazonovih oglasa utrĹžio 51 milijun dolara. Listu nadalje kreiraju At&T (27 milijuna dolara), Capital One (26 milijuna dolara), Target Department Store (25 milijuna dolara), Expedia (23 milijuna dolara), Ebay (22 milijuna dolara), Progressive (19 milijuna dolara), Sprint (17 milijuna dolara), Geico (16,5 milijuna dolara) i State Farm (16,2 milijuna dolara). B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Google naplatio 51 mil. USD za oglase - od konkurenta

GRAFIÂťARI VOLE NJEMAÂťKI LOGO

ARHIVA BUSINESS.HR

Izbor u kojem je Deutsche Bank pobijedio Apple i Nike

'KOCKASTI' logo Deutsche Banka profesionalcima se svia viĹĄe od Appleove jabuke i Michelinova bijelog ovjeka

Njemaki bankarski div Deutsche Bank naĹĄao se pri vrhu liste za koju donedavno veina zaposlenih u toj banci nije znala da postoji. Logo Deutsche Banka, kvadrat u kojem je kosa crta, u najnovijem je broju jednog od najcjenjenijih magazina u svijetu grafikog dizajna Creative Reviewa proglaĹĄen drugim naj-

omiljenijim logotipom svih vremena. Banka je logo izabrala 1974. godine, i to na meunarodnom javnom natjeaju, a njegov autor - njemaki grafiar Anton Stankowski - za svoje je djelo nagraen sa 20.000 njemakih maraka, ĹĄto bi danas bilo oko 80.000 eura, piĹĄe Financial News.

Je li veljaa bila dobar mjesec za maloprodaju u Hrvatskoj, saznajte na...

Logo odabran na javnom natjeaju ovaj je put njemakoj banci omoguio da pobijedi mnoge kompanije koje u prepoznatljivost svojih brendova ulaĹžu velik novac, poput amerikih divova Applea i Nikea. Iza Deutsche Banka naĹĄla se i jedna od napoznatijih maskota na svijetu - Michelinov bijeli ovjek. Najomiljeniji logo uope ne pripada kompaniji. Tu je titulu odnio znak Woolmark, koji ve gotovo 50 godina oznaava kvalitetu vune na raznim proizvodima. N. R.

li da je hrana koja je oznaena kao organska ukusnija, a smatrali su i da je hranjivija i ima manje kalorija te pretpostavili da je skuplja, javlja ScienceDaily. S obzirom na to da su posrijedi bili potpuno identini proizvodi, istraĹživanje je dokazalo da ljudi, barem Amerikanci, organske proizvode izjednaavaju sa zdravijima, a teĹĄko da je to uvijek sluaj.N. R.

www.business.hr

UKRATKO... Putin zarauje viĹĄe od Medvedeva Ruski premijer Vladimir Putin zarauje viĹĄe od svog "ĹĄefa", predsjednika najvee zemlje na svijetu Dmitrija Medvedeva. Podaci o primanjima najviĹĄih ruskih duĹžnosnika pokazali su da je Medvedev lani zaradio 121, a Putin 179 tisua dolara. Berlusconi Ĺželi Ronalda Kontroverzni talijanski premijer Silvio Berlusconi, koji je i vlasnik nogometnog kluba Milan, spreman je u taj klub dovesti najskupljeg nogometaĹĄa u povijesti Cristiana Ronalda, ali samo ako Milan osvoji prvenstvo Italije. Bertolucciju Zlatna palma za Ĺživotno djelo Talijanski redatelj Bernardo Bertolucci, koji je reĹžirao filmove kao ĹĄto su Posljednji kineski car i Posljednji tango u Parizu, na ovogodiĹĄnjem e filmskom festivalu u Cannesu dobiti Zlatnu palmu za Ĺživotno djelo.

www.business.hr

Business.hr broj 868  

Cijenu prijevara u osiguranju plaćaju najpošteniji jer su im premije više SRIJEDA 13/4/2011 SRIJEDA 13/4/2011 EKONOMIJA PO MJERI OPORBE 6 'L...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you