Issuu on Google+

SURADNJA S NIJEMCIMA 12

Zagorje-Tehnobeton dobio prvi posao u Mađarskoj Varaždinska kompanija kod naših sjevernih susjeda nee izvoziti ruke ve know-how, a u tome projektu radit e za jednu veliku njemaku kompaniju koja ide u proizvodnu investiciju

NENAPLATIVA POTRAŽIVANJA 18

Revizor rezerviran o Ingri

ETVRTAK 7/4/2011

BROJ 864 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Bez pomoći države

nema spasa

za 2300 varteksovaca KRONI»NI BOLESNIK 4-5 Neko mona varaždinska tekstilna grupa u prošloj je godini ostvarila 96,7 milijuna kuna gubitka, a ukupni akumulirani gubici tvrtke u samo tri posljednje godine iznose 223,9 milijuna kuna POLITI»KO ILI POSLOVNO RESTRUKTURIRANJE

Je li povratku Proplina kući presudio interes Mola ili tržište? Ina istie da je iskljuivi motiv povratka tvrtke keri specijalizirane za prodaju autoplina i ukapljenog naftnog plina u matinu kompaniju poboljšanje položaja na tržištu 6-7


info&stav 2-3

M. P.

Prvi kruzeri u Dubrovniku Ispred stare gradske luke u Dubrovniku juer se usidrio prvi ovogodiĹĄnji kruzer, kojim je u razgledanje Dubrovnika doputovalo 2900 putnika. U ovoj godini oekuje se sidrenje 210 brodova na kruĹžnim putovanjima. Lani je kroz stari dubrovaki porat proĹĄlo 275.635 putnika, a takva brojka oekuje se i ove godine

LoĹĄ poetak dobrodoĹĄlice Prvi dan putovanja za etvoricu avanturista koji e tijekom putovanja dugoga 65 dana od Savudrije do Dubrovnika na zemljopisnoj karti ispisati "Wellcome" poeo je vrlo loĹĄe. Naime, iako im je namjera iskazati najveu moguu dobrodoĹĄlicu u Hrvatsku, kod mjesta Antenala u blizini istarskog Novigrada netko im je provalio u sluĹžbeni auto ekspedicije i odnio tri laptopa i dio fotografske opreme.

business.hr etvrtak 7/4/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomonici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

HDZ SE NAGLO POÂťEO BRINUTI ZA RADNIKE

'Iskljuili' bi one koji ne daju pla ne znaju kako Ministar gospodarstva uro Popija na jueraĹĄnjem je saborskom aktualnom prijepodnevu najavio da e Vlada sve uiniti kako bi iz gospodarstva "izbacila" poduzetnike koji ne plaaju obveze drĹžavi, dobavljaima, a pogotovo one koji ne isplauju plae. DoduĹĄe, "iskljuivanje" takvih poduzetnika iz gospodarstva najavio jeodgovarajui na upite nekoliko HDZ-ovih zastupnika ĹĄto e poduzeti protiv tvrtke Coning, s kojom je interesno povezan predsjednik HNS-a Radimir ai, zbog viĹĄemjesene neisplate plaa u nekim Coningovim tvrtkama.

Predizborni start

Ministar Popija, ali i predsjednica Vlade Jadranka Kosor, nisu bili tako odluni kada su odgovarali na pitanja

oporbenih zastupnika kako e rijeĹĄiti problem oko 70.000 radnika koji rade, a ne primaju plae. Premijerka je samo ponovila da e zajedno sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima uskoro dogovoriti mjere kojima e se rjeĹĄavati problem neisplate zaraenih plaa, a ni ona ni Popija nisu objaĹĄnjavali "iskljuivanje" poduzetnika koji ne plaaju poreze i doprinose te obveze dobavljaima. Vladajui i veina oporbenih zastupnika jueraĹĄnji su saborski aktualni sat iskoristili za "startanje" predizborne kampanje. Pritom nisu skrivali da e sve uiniti kako bi bila prljavija od svih dosadaĹĄnjih. Gotovo svi oporbeni zastupnici pitanja su postavljali kako bi nakon odgovora premijerke i tek pokojeg ministra zatraĹžili ostavku Vlade

JADRANKA KOSOR smatra da e prokazivanjem korupcije i kriminala pojedinih oporbenjaka umanjiti korupcijske i kriminalne afere nastale u mandatu Sanaderove vlade

i raspisivanje izbora. HDZovi su zastupnici svoja pitanja koristili kako bi javno iznijeli primjere nezakonitog ili korupcijskog djelovanja pojedinih oporbenih duĹžnosnika, ponajprije SDP-ovih te HNSova aia.

Vraanje crkavice

Kao da joĹĄ vjeruju da e prokazivanjem korupcije i kriminala pojedinih oporbenjaka umanjiti korupcijske i kriminalne afere koje su nastale u

FOTO MEHKEK/CROPIX

www.business.hr

mandatu Sanaderove vlade. Na margine su gurnuta i pojedina pitanja koja dijelu graana "Ĺživot znae", ali ih se rutinskim odgovorima posprema u birokratske ladice. Primjerice, HSU-ovim zastupnik Silvano Hrelja upozorio je da neĹĄto viĹĄe od tisuu radnica koje su morale ranije otii u mirovinu nego ĹĄto su trebale i planirale plaa porez na mirovinu koja im se isplauje iz drugog stupa, iako im je ukupni iznos mirovine zajed-

GOTOVO SVE BANKE PRISTALE NA REPROGRAM DUGOVA PIVOVARNE LAĹ KO

NatjeÄ?aj za prodaju 23% Mercatora propada Nakon prvog sastanka banaka vjerovnika Pivovarne LaĹĄko (PL) u utorak, sve je izgledniji scenarij po kojem e slovenska pivarska grupacija i banke zajedno do kraja godine prodavati veinski paket od 60% dionica trgovakog lanca Mercator. To su poslovnom dnevniku Finance potvrdili u Novoj Ljubljanskoj

banci (NLB), koja je najvei vjerovnik PL-a (20%), a ujedno u portfelju ima gotovo 11% Mercatora. NLB podrĹžava prijedlog Uprave Mercatora dioniarima da se stopira prodaja 23,34% dionica koje LaĹĄko, a za koje je najbolju ponudu dao Agrokor, te da se do kraja godine raspiĹĄe meunarodni natje-

aj na kojem bi se prodavao veinski paket. Glavni preduvjet za takav scenarij jest da banke PL-u odobre reprogram oko 450 mil. eura kredita koji joj na naplatu stiĹžu do kraja lipnja. Prema izvorima Financi, samo u Hypo banci, koja je meu veim vjerovnicima PL-a, a drĹži i 2% Mercatora, zasad nisu voljni Pivo-

varni prolongirati otplatu obaveza. Ostali vjerovnici, ali i drĹžava, imaju joĹĄ samo nekoliko dana da smekĹĄaju Hypo jer 15. travnja istjee rok u kojem PL mora donijeti odluku o natjeaju.Predsjednik Uprave PL-a DuĹĄan Zorko kazao je u ponedjeljak da ve ima nacrt ugovora s Agrokorom, ali slovenski ana-


BISER DANA

BROJKA

››

Iznenadili biste se koliko ljudski organizam sadrži vode. To je vrlo važna stvar, a mi se s tim izrugujemo LUKA BEBI (HDZ), predsjednik Sabora, Nenadu Staziu (SDP), koji je rekao kako bi nakon zabrane ministrima da piju aromatiziranu vodu, pa sada piju obinu koja košta šest kuna, morali popiti 5 milijardi litara vode kako bi smanjili dug

4,13

milijardi dolara iznosili su prihodi amerike agrotehnološke kompanije Monsanto u drugom fiskalnom tromjeseju, a neto dobit u tom razdoblju iznosila joj je 1,02 milijarde dolara

UVODNIK

no s dijelom koji im se isplauje iz prvog stupa manji od 3200 kuna, što je gornja granica za oslobaanje od plaanja poreza na mirovinu. One, doduše, imaju pravo na povrat tog uplaenog poreza nakon godišnjeg obrauna poreza, ali Hrelja je u njihove ima pitao zašto ga uope moraju plaati i tako beskamatno kreditirati državu, kada tih stotinjak kuna mjeseno njima puno, a državi tako malo znai (130.000 kuna godišnje). Ministrica financija Martina Dali odgovorila je Hrelji da su porezni propisi usklaeni s EU i da se moraju poštovati, pa je njegov prijedlog kako riješiti državno uzimanjevraanje "crkavice" od malih "drugostupanjskih" mirovina prijevremeno umirovljenih radnica "ušutkan" u predizbornoj parlamentarnoj galami. Zoran Daskalovi

AŠKO litiari smatraju da Zorko samo radi pritisak na banke jer drugog izbora nema. Naime, Pivovarna mora dobiti reprogram dugova ili prodati udjele kako bi osigurala novac za obaveze koje joj dolaze na naplatu. Zorko se požalio kako su upravo banke tražile da PL prodaje udjel u Mercatoru, Fructalu i Delu kako bi izbjegao steaj. N. C.

Je li to neka biljka? Ante Pavi ante.pavic@business.hr

M

nogo se jelo, pilo i zabavljalo, a sad emo morati mijenjati ponašanje jer ovako više ne ide. Tom se reenicom voli poslužiti svatko tko želi naglasiti u kakvoj se situaciji nalazi gospodarstvo Hrvatske, ali i svijeta, iako nitko ne zna što je uope bilo na meniju. Ista reenica vrijedi i za Varteks koji kani potražiti pomo, ali ne lijeniku nego državnu. Razlog? Minus na raunu od 96 milijuna kuna. Tako e neko jedna od najveih tekstilnih industrija krenuti prema Banskim dvorima i zatražiti pomo Jadranke Kosor, koja je svoju karijeru izgradila na pomoi potrebitima. NIKOME, meutim, nije na pamet palo postaviti pitanje vlastite odgovornosti za stanje u tvrtki. Odgovornost hrvatskih menadžera jedan je od rjeih pojmova u novom hrvatskom rjeniku. Za stanje u gospodarstvu glavni je krivac ve dulje poznat i stranac je, hvala Bogu nije naš, a ime mu je Globalna kriza. Drugi je krivac, to svi vole naglasiti, onaj fluidni i sasvim neuhvatljivi pojam - mentalitet. Domai radnik jednostav-

»UDAN je ovaj naš glavni državni odvjetnik jer traži poštovanje zakona i tako, kažu neke mudre glave, paralizira javna poduzea

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

FOTO MEHKEK/CROPIX

plae, ali Odgovornost menadžera?

››

Za stanje u gospodarstvu glavni je krivac ve dulje poznat i stranac je, hvala Bogu nije naš, a ime mu je Globalna kriza. Drugi je krivac, to svi vole naglasiti, onaj fluidni i sasvim neuhvatljivi pojam - mentalitet. Odgovornost elnih ljudi tvrtki ne spominje se gotovo nigdje. A spominjala bi se itekako da je u pitanju zaista tržišno gospodarstvo u kojemu su jasni vlasniki odnosi no je navikao na socijalizam i da ga tresneš još nekoliko puta po glavi, nema šanse da se opameti i pone efikasno raditi. A uz to pokazuje totalno nepoznavanje tržišnoga gospodarstva pa mu nije palo na pamet kupiti jedan tanker, barem na kredit, i potaknuti tako domau brodogradnju, kao i potaknuti vlastito radno mjesto. UZ TAKO nezahvalno pona-

šanje, smjestimo tu još rigidno gospodarstvo, antipoduzetniku klimu i Mladena Bajia, koji je paralizirao javna poduzea jer traži poštovanje zakona, i dobili smo lijepu hrpu razloga zašto nam ne ide. Odgovornost elnih ljudi tvrtki ne spominje se gotovo nigdje. A spominjala bi se itekako da je u pitanju zaista tržišno gospodarstvo u kojemu su jasni vlasniki odnosi. Odgo-

vornost je ionako rijetka zvjerka u hrvatskom društvenom vrtu pa koga onda briga za sve to. A i da postoji, eno onog Ive Sanadera, ili kako mu je ve ime, pa se njemu može komotno uvaliti. Taj maioniar uspio je cijeloj naciji otkriti da je masovno bolesna, a istupi mnogih u medijima ovih dana pokazuju jasnu dijagnozu - veliko pomanjkanje kalcija oko lene moždine.


tema 4-5

KRONI»NI BOLESNIK Neko mona varaždinska tekstilna grupa u p ukupni akumulirani gubici tvrtke u samo tri posljednje godine iznose 2

Bez pomoći države nema spasa za 2300 varteksovaca Nakon što je desetljeima samozadovoljno poslovala na zatvorenom tržištu i nije se pripremala za tržišnu globaliziranu borbu, kompanija je danas primorana tražiti državnu pomo. Mnogi ekonomisti smatraju da je rješenje u proizvodnji vlastitih marki s dodanom vrijednošu, samo što za takvo što treba izdvojiti velik novac Varaždinska tekstilna grupa Varteks u prošloj je godini ostvarila 96,7 milijuna kuna gubitka. Uprava je

u priopenju objavljenom u srijedu istaknula da je gubitak u 2009. godini iznosio 98,9 milijuna kuna, iako je u konsolidiranom i revidiranom izvješu objavljenom na stranicama Zagrebake burze prije gotovo godinu dana navedeno da gubitak Grupe iznosi 84,7 milijuna kuna. Ukupni akumulirani gubici Varteks grupe u samo tri posljednje godine iznose 223,9 milijuna kuna. Uprava

››

smatra da su rezultati postignuti u prošloj godini vezani uz opa kretanja u gospodarstvu, kako u domaem, tako i u svjetskom. "Nastavak krize i pad osobne potrošnje uzrokovali su dodatne probleme u likvidnosti tvrtke i cjelokupnoga gospodarstva te daljnje zaustavljanje investicijskih ulaganja", poruili su iz Uprave.

Smanjeni troškovi

Vladimir Mari, varaždinski poduzetnik koji je etiri

Varteks nema hunjavicu nego tešku bolest koja je danas neizljeiva VLADIMIR MARI, varaždinski poduzetnik i dugogodišnji zaposlenik Varteksa, smatra da se korijeni problema Varteksa nalaze u devedesetim godinama

desetljea radio za Varteks i njegove poslove u inozemstvu, nedavno je u lokalnim medijima kazao da se korijeni problema Varteksa nalaze u 90-im godinama prošlog stoljea, objasnivši da se Varteks nakon raspada države nije mijenjao, iako je trebao, te da je samozadovoljno poslovao na zatvorenom tržištu, što mu se danas, nepripremljenom za tržišnu globaliziranu borbu, vraa kroz kumuliranje gubitaka. Neko tekstilni div, danas je primoran tražiti državnu pomo pa je tako, stoji u obavijesti Uprave, radi stabilizacije likvidnosti meu prvima podnio zahtjev za primjenu Vladina modela C pomoi gospodarstvu. Prema tom modelu, državna se potpora može dodijeliti u obliku otpisa i djelominog otpisa duga državi ili u obliku pretvaranja potraživanja države u udjel u kapitalu putem dokapitalizacije. Zoran Košec, predsjed-

ZORAN KOŠEC, MILJENKO VIDA»EK vorima su s Vladom, od koje oekuju hitn razvoj poslovanja

nik Uprave Varteksa, poruio je da su u tijeku i razgovori s Vladom, od koje oekuje hitnu realizaciju programa, što je kljuno


upa u prošloj je godini ostvarila 96,7 milijuna kuna gubitka, a znose 223,9 milijuna kuna

brojkA

47,6 milijuna kuna iznosile su kratkoročne obveze tvrtke, odnosno dvostruko više nego godinu ranije

enko Vidaček i Nenad Davidović, članovi Uprave Varteksa, u pregoočekuju hitnu realizaciju programa, što je ključno za daljnju stabilizaciju i foto hajdinjak/cropix

za daljnju stabilizaciju i razvoj poslovanja. Iz financijskog izvješća vidljivo je da je novčani tok od investicijskih aktivnosti u prošloj

godini smanjen za 11,2 milijuna kuna, a od poslovnih je aktivnosti povećan za 28 milijuna kuna. Međutim, Varteks je u 2010. godini ud-

vostručio kratkoročne obveze koje su dosegnule 47,6 milijuna kuna. U prošloj su godini utrostručeni i izdaci za otplatu kamata i glavnica pa je za tu svrhu trebalo izdvojiti 15,1 milijun kuna. Ukupni prihodi iznosili su lani 314,6 milijuna kuna, što je 12,9 posto manje nego godinu prije. Iako bilježi veliku krizu u poslovanju, Varteks uspijeva veliki dio svojih proizvoda prodati na inozemnim tr-

žištima, pa je tako na stranom tržištu ostvaren prihod od 122,3 milijuna kuna, što je 40 posto svih poslovnih prihoda Varteksa. Glavnina robe izvezena je u Europsku uniju, pohvalili su se u Upravi. Smanjeni su i troškovi poslovanja, a u Upravi smatraju da je za to najzaslužnija provedba mjera restrukturiranja.

Teško do stabilnosti

Osnovni smjer kretanja poslovne politike u 2010. godini bilo je provođenje Integralnog plana poslovnog i financijskog restrukturiranja koji se oslanja na vlastite resurse te u skladu s time uključuje i prodaju dijela nekretnina. Varteks je budućnost usmjerio na oporavak stabilizacije likvidnosti, o čemu će ovisiti i sve druge aktivnosti za koju se u Upravi nadaju da će rezultirati oporavkom Varteksa,

business.hr Četvrtak 7/4/2011

a optimizam temelje na rastu prihoda od prodaje u odnosu na prethodnu godinu. Nesumnjivo je da je Varteks u sve težoj situaciji, a mnogi ekonomisti smatraju da je rješenje u proizvodnji vlastitih marki s dodanom vrijednošću, samo što za takvo što treba izdvojiti velik novac. Nisu svi optimisti u pogledu Varteksa, a možda je najveći pesimist upravo dugogodišnji zaposlenik Vladimir Marić, koji je lokalnim medijima izjavio: "Model poslovanja nije promijenjen i počelo je životarenje koje se nastavlja svih ovih godina. Zbog toga je Varteks tu gdje jest. Varteks nema hunjavicu nego tešku bolest koja je danas neizlječiva. Postala je kronična. Svatko tko misli da Varteks može isplivati, vara se." Ante Pavić

ante.pavic@business.hr


tema 6-7

POLITIČKO ILI poslovno RESTRUKTURIRANJE Ina ističe da je i prodaju autoplina i ukapljenog naftnog plina u matičnu kompaniju po

Je li povratku Prop presudio interes M Iako u Ini tvrde da odluka o vraćanju kontrole nad trgovinom UNP-om nema nikakve veze s politikom Mola, neki stručnjaci iz plinskog biznisa tvrde da tako poslovanje toga sektora trgovine UNP-om može postati netransparentnije i ostavlja mogućnost "prelijevanja" zarade u ostale segmente Inina poslovanja Uprava Ine objavila je početkom ovoga tjedna kako namjerava Proplin, tvrtku kćer specijaliziranu za prodaju autoplina i ukapljenog naftnog plina (UNP) za kućanstva i industriju, nakon devet godina samostalnog poslovanja vratiti pod okrilje matične kompanije. Objavljujući tu odluku, Uprava Ine objasnila je da je odluka o restrukturiranju potaknuta promjenama tržišnih uvjeta u posljednjih nekoliko godina te sve većom potrebom da se osigura stabilno i profitabilno poslovanje tog segmenta poslovanja Ina grupe. Inino razmišljanje o re-

integraciji Proplina, kako smo neslužbeno doznali, počelo je još prije dvije godine, no neki od neimenovanih stručnjaka iz plinskog biznisa smatraju da bi jedan od glavnih motiva za takav poslovni potez moglo biti nastojanje da se pojača Molova kontrola poslovanja Ine. Trenutačno unutar Ine postoji osam tvrtki kćeri koje posluju relativno samostalno i u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. Stoga je, upozoravaju spomenuti stručnjaci, poslovanje tih tvrtki transparentno i podložno kontroli državnih institucija. No,

u trenutku kada se tvrtka, koja je sve do prošle godine poslovala vrlo profitabilno i u koju je posljednjih godina investiran pozamašan novac, vrati pod skute matične kompanije, poslovanje sektora trgovine UNP-om može postati mnogo netransparentnije i ostavlja mogućnost "prelijevanja" zarade u ostale segmente Inina poslovanja, bez suvišnih pitanja i objašnjenja, tvrde isti izvori. Ina, međutim, oštro demantira takve tvrdnje i naglašava kako je isključivi motiv povratka Proplina poboljšanje položaja na tržištu i snažnije pozicioni-

Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine

'Unatoč aferama, upravljanje Inom stabilno' Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott izjavio je u utorak u Dubrovniku da će Ina "ostati usredotočena isključivo na poslovanje" unatoč nepovoljnim okolnostima koje su iskrsnule posljednjih tjedana, izdvojivši uhićenje glavnog izvršnog direktora Bojana Milkovića, Hanfinu obustavu trgovanja dionicama Ine te odluku Vlade da posebnom uredbom sprije-

či stjecanje više od 49 posto udjela u tvrtki. "Upravljanje Inom nije upitno i ostat će stabilno dok svaki od dva najveća vlasnika dionica posjeduje više od 25 posto dionica kompanije", naglasio je Aldott. Komentirajući odluku Hanfe samo je kratko kazao kako "nije uobičajeno da se dionice kompanije iz burzovne kotacije tako dugo nalaze izvan tržišta".

ranje u odnosu na konkurenciju.

Loš menadžment

Proplin je osnovan 2002. i sve do kraja 2009. bio je praktički monopolist na tržištu, poslujući s profitom i bez značajnije konkurencije. No početkom 2010. na hrvatsko tržište UNP-a ušle su i druge tvrtke (Croduxplin, Petrol,...), oduzevši Proplinu dio tržišnog kolača i plasirajući na tržište kvalitetniji uvozni UNP, za razliku od Inina domaćeg plina na čiju su se (ne)kvalitetu kupci učestalo žalili. Prema onome što nam je potvrđeno u samoj Ini, tadašnja Uprava Proplina, na čelu s Dariom Karlovčanom, nije na pravi način i na vrijeme reagirala na ulazak konkurencije, a izravna posljedica nesnalaženja i krivih poteza menadžmenta bio je gubitak od oko 27 milijuna kuna, koliko je Proplin zabilježio u poslovnoj 2010. godini. Stoga je Odbor izvršnih direktora Ine, nakon "snimanja" situacije, smijenio dotadašnji menadžment Proplina i predložio Upra-

vi povratak segmenta trgovine UNP-om u matičnu kompaniju. Svjesni nedostataka u dotadašnjem vođenju Proplina, ali i gubitka dijela kupaca zbog loše kvalitete UNP-a, u Ini tvrde da je odluka o vraćanju kontrole nad trgovinom UNP-om motivirana isključivo željom da poboljšaju kvalitetu usluge te da ona nema nikakve veze s politikom Mola.

Kvaliteta za blagoslov

No, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić tvrdi da bi odluka o reintegraciji Proplina u Inu mogla biti dobra ako se u tom procesu posebna pozornost posveti povećanju kvalitete UNP-a na tržištu, ali i sigurnosti krajnjih korisnika, a oba su segmenta trenutačno, upozorava on, na prilično niskim razinama. "Ako Ina u procesu reintegracije poboljša kvalitetu UNP-a i poveća sigurnost boca i spremnika koje koriste njihovi kupci, te ako uvede pravilo da bocama i spremnicima rukuju isključivo osposobljene stručne oso-


da je iskljuivi motiv povratka tvrtke keri specijalizirane za niju poboljĹĄanje poloĹžaja na trĹžiĹĄtu

business.hr etvrtak 7/4/2011

oplina kući Mola ili trŞiťte? AFERA MITO

Uhien i Miroslav Pacak BivĹĄi voditelj remonta naftnih platformi u tvrtki Crosco Miroslav Pacak, kojega se, zajedno s nedavno uhienim glavnim izvrĹĄnim direktorom Ine Bojanom Milkoviem, tereti za primanje 3,3 milijuna kuna mita i krivotvorenje isprava, uhien je u utorak naveer u zagrebakoj zranoj luci odmah po povratku iz Tunisa. PaOGLAS

UMJESTO DIVIDENDI, INVESTICIJE

Mol protiv isplate polovice dobiti Maarski Mol e na skupĹĄtini dioniara Ine predloĹžiti da se dobit iz 2010., umjesto za isplatu dividendi dioniarima, zadrĹži i iskoristi za nove investicije. Nakon niza "gubitaĹĄkih" godina, Ina je u 2010. godini ostvarila dobit od 958 milijuna kuna, navodi se u Molovu priopenju, u kojem se dodaje da se s prijedlogom Uprave Ine o zadrĹžavanju dobiti sloĹžio i Nadzorni odbor. No, hrvatska Vlada drukijeg je miĹĄljenja pa je na sjednici odrĹžanoj u subotu zaduĹžila lanove nadzornih odbo-

be, a ne graani, pozdravljamo taj potez. No, ako se u odluci o povratku Proplina u poslovanje matine kompanije Ina vodila iskljuivo motivom poveanja profita, gurajui pritom pitanja

ra i skupĹĄtina koji zastupaju drĹžavu u trgovakim druĹĄtvima u kojima drĹžava ima veinski ili manjinski paket dionica da zahtijevaju da se najmanje 50 posto dobiti isplati za dividendu, odnosno da se dio dobiti uplati u drĹžavni proraun. Pritom je izriito navedena Ina, u kojoj maarski Mol ima 47,26 posto dionica, a hrvatska Vlada 44,84 posto, podsjea Hina. Konanu odluku o tome ipak e donijeti dioniari na skupĹĄtini koja e se, prema prijedlogu Mola, odrĹžati sredinom svibnja.

kvalitete i sigurnosti u drugi plan, vjerujem da e se negativne posljedice takve odluke vidjeti vrlo brzo", upozorio je Ĺ uni. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

cak je uhien na temelju tjeralice koja je za njim raspisana nakon Milkovieva uhienja i odmah je priveden u istraĹžni zatvor, gdje e ekati dovrĹĄetak istrage. Milkovia i Pacaka tereti se da su od 2002. do 2009. dodjeljivanje poslova drugim poduzeima uvjetovali davanjem mita u iznosu od pet posto neto vrijedno-

sti ugovorenog posla, odnosno u drugim sluajevima 10 posto od vrijednosti ukupno izvedenih radova.


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 7/4/2011

PRIHVAENO IZVJEŠE

Kosor: Barroso e biti zadovoljan Uoi današnjeg razgovora s predsjednikom Europske komisije Manuelom Barrosom i povjerenikom za širenje Štefanom Fueleom, Vlada je juer usvojila prvo privremeno izvješe o ispunjenju mjerila iz Poglavlja 23 o pravosuu i i temeljnim ljudskim pravima. Premijerka Jadranka Kosor rekla je da Vladino iz-

vješe prati sadržaj ocjene i pitanja iz privremenog izvješa EK koje je Banskim dvorima dostavljeno prije oko mjesec dana. Vlada je Barrosu i Fueleu pripremila izvješe o svemu što je u proteklih mjesec dana u Hrvatskoj uinjeno kako bi se ispunila mjerila o reformi pravosua, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, temeljnim ljudskim pravima te povratku i zbrinjavanju izbjeglica. Premijerka vjeruje da e Barroso i Fuele biti zadovoljni kad vide i proue Vladino izvje-

še jer je primjerice od ukupno 84.822 neriješena predmeta na opinskim sudovima koliko ih je bilo na kraju prošle godine u meuvremenu riješeno 14.222 ili 16,8 posto. Do kraja travnja, kad e Vlada usvojiti drugo izvješe, broj riješenih predmeta bit e još vei, uvjerena je Kosor. Kako je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala u središtu privremenog izvješa EK, i u Vladinu je izvješu zauzela znaajno mjesto. "U procesuiranju koruptivnih radnji puno smo uinili", rekla je Kosor,

dodavši da je u prošloj godini kazneno prijavljena 1101 osoba zbog korupcije. No, potreban je dodatni napor u procesuiranju korupcije na lokalnoj razini, nastavila je. Iz izvješa je vidljivo i da je Vlada puno uinila u jaanju kapaciteta tijela koja se bore protiv korupcije, rekla je Kosor i poruila da Vladin cilj ostaje završetak pregovora do kraja lipnja, jer je taj cilj dohvatljiv i ostvariv. Dugo pregovaramo, puno smo napravili i vrijeme je da pregovore završimo, zakljuila je Kosor. B.hr

NA DNU Sektor koji je u posljednje dvije godine izgubio više od 24.000 radnih mjesta spas vidi u izvozu i pokretanju javnih investicija, o kojima juer na ZV-u nije bilo rijei jer resorni ministar Branko Bai - nije došao Hrvatski graevinari ve dvije godine "padaju" po svim pokazateljima, od prihoda, vrijednosti obavljenih radova, produktivnosti do zaposlenosti, a naznake opravka mogue su u pokretanju javnih investicija te izvozu graevinskih radova. Istaknuto je to na juerašnjem tradicionalnom Danu graditelja, koji je Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirala u sklopu sajma graditeljstva na Zagrebakom velesajmu.

Pad aktivnosti 15,9%

No okupljenih dvadesetak graevinara o svojim problemima, posebice o pokretanju javnih radova, nije moglo razgovarati s resornim ministrom Brankom Baiem koji, iako najavljen, nije došao zbog, kako

je objašnjeno, aktualnog sata u Saboru. "U posljednje dvije godine izgubljeno je više od 24.000 radnih mjesta, mjeseno ih se izgubi 1000, a ako se pribroje obrtništvo i vezani sektori, izgubljeno je više od 40.000 radnih mjesta", naveo je Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK. Na kraju 2008. u Hrvatskoj je bilo 108.260 zaposlenih, a prošle je godine u graevinarstvu radilo nešto više od 85.000 ljudi. Vrijednost obavljenih radova u 2010. iznosila je 22,8 milijardi kuna, što je 25,7 posto manje nego prethodne godine, odnosno 34,7 posto u odnosu na 2008. godinu, naveo je Damir Percel, voditelj Odjela za

RUDOLF ROM, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK, rekao je da je 2006. izvoz iznosio 128 milijuna dolara i uglavnom se odnosio na izvoz ljudi, dok je ve 2007. premašio 330 milijuna kuna i dalje raste

graditeljstvo u Sektoru za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK. "Ukupna graditeljska aktivnost u 2010. godini mjerena indeksom fizikog obujma graditeljskih radova na kumulatinoj razini manja je 15,9 posto u usporedbi sa 2009. godinom. Na godiš-

BROJKA

22,8

milijardi kuna iznosila je vrijednost obavljenih radova u 2010., što je 25,7 posto manje nego prethodne godine

njoj razini pad graevinskih aktivnosti bilježi se ve 23 mjeseca zaredom", iznio je Percel.

Neprodani stanovi

Velik pad zabilježila je i stanogradnja. Godine 2008. sagraeno je 25.368 stanova, a lani je ta brojka spala na 8983 stana. Zabilježen je i pad cijena prodanih stanova; prosjena cijena po etvornom metru bila je 8,2 posto manja nego 2009. godine. Pouzdanih statistika o neprodanim stanovima nema, no prema procjenama ta brojka iznosi izmeu 9 i 15 tisua. "Dok nam je bilo dobro, nismo razmišljali o izvozu graevinskih radova. No kad je došla kriza, shvatili smo

da se moramo pokrenuti i izvan granica Hrvatske", naveo je Rom, dodavši da je 2006. izvoz iznosio 128 milijuna dolara i uglavnom se odnosio na izvoz ljudi, dok je ve 2007. godine premašio 330 milijuna kuna i dalje kontinuirano raste. Navedeno je da su najzanimljivija tržišta zemalja bivše Jugoslavije, Albanije, bivšeg SSSR-a, Arapskog poluotoka i sjeverne Afrike. Zbog politikih nemira u nekima od navedenih zemalja potrebno je tražiti alternativna tržišta, istaknuto je, poput Perzijskog zaljeva i srednjoazijskih republika, pri emu je okosnica Kazahstan. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

SNIMIO DARKO MARI

Građevina gubi 1000 radnih mjesta na mjesec


snimio darko marić

c


dogaaji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 7/4/2011

PR AGENCIJE

IM&C-u neto dobit porasla viĹĄe od 60%

Zagreb. Agencija Integralni marketing i komunikacije d.o.o. ostvarila je u 2010. 6,15 milijuna kuna ukupnih prihoda, dok su ukupni rashodi iznosili 5,77 milijuna kuna. Neto dobit iznosila je 256.350 kuna i u odnosu na prethodnu godinu porasla je viĹĄe od 60 posto, priopili su iz IM&C-a. Iako su ukupni pri-

ZA POSLOVNE KORISNIKE

HT iznajmljuje softver i hardver Po korisniku e osnovna usluga, raunalo i Office, stajati izmei 150 i 300 kuna mjeseno, najavljuju iz HT-a Hrvatski Telekom (HT) u lipnju e poslovnim korisnicima ponuditi kompletnu informatiku infrastrukturu po modelu iznajmljivanja na odreeni rok. Mirela Ĺ eĹĄerko, direktorica Sektora za informacijsko-komunikacijska rjeĹĄenja za poslovne korisnike, objaĹĄnjava kako e tvrtke, primjerice, moi unajmiti prijenosna raunala ako imaju potrebu za poveanjem broja zaposlenika, ali ih ne moraju kupovati. Isto vrijedi za Virtual Desktop te Micro-

MIRELA ŠEŠERKO, operativna direktorica Sektora za informacijsko-komunikacijska rjeťenja za poslovne korisnike SNIMIO DRAŽEN TOMI

softov Office, a u budunosti i druge aplikacije. Usluge, koje omoguuju znatno smanjenje troĹĄkova ĹĄiroku spektru poslovnih korisnika, od najmanjeg obrta do velikih poslovnih tvrtki, mogue je koristiti uz ugovornu obvezu ve od jednog mjeseca pa naviĹĄe. Naplata se obavlja od trenutka aktiviranja do trenutka deaktivacije, a obraunava se na mjesenoj razini. Po korisniku e osnovna usluga, dakle raunalo i Office, stajati otprilike 150-300 kuna mjeseno. Kako istie Ĺ eĹĄerko, na samoj usluzi, iji je trenutani kapacitet 20-ak tisua korisnika, radit e samo manji dio od tristotinjak zaposlenika u IT sektoru HT-a, njih dvadesetak, a za velike e korisnike imati pomo jednog od najveih domaih sistemskih integratora Combisa, koji je kompanija kupila poetkom proĹĄle godine. Usluga Virtual Desktop korisnicima e omoguavati pristup i koriĹĄtenje virtualne informatike opreme te aplikacija koje se nalaze u "oblaku" putem raunala, smartphone ureaja ili tablet ureaja. Podaci se arhiviraju u Data Centru, gdje se u skladu s najviĹĄim IT standardima, uz stalan nadzor infrastrukture, rade standardne backup procedure. D. T.

hodi smanjeni u odnosu na 2009., rast neto dobiti, istiu, rezultat je smanjivanja troĹĄkova, ĹĄto je utjecalo na smanjenje rashoda i prilagodbu situaciji na trĹžiĹĄtu. UĹĄtede, napominju, nisu postignute smanjivanjem broja zaposlenika niti njihovih plaa. Zbog afera u gospodarstvu i politici lani je zabiljeĹžen porast zahtjeva za upravljanje kriznim situacijama, a radili su s klijentima iz financijske, zrakoplovne, prehrambene, tekstilne industrije kao i iz politike. B.hr

NAJGOVORNIK

U utrci Gabri, Peovi, Biljecki i G. Kovaevi

Zagreb. Na konferenciji Mo uvjeravanja, koju Ciceron komunikacije organiziraju 14. travnja, dodjelit e se titula najboljega govornika u poslovnom svijetu, za koju se bore Gordana Kovaevi (E. Nikola Tesla), Nikica Gabri (Klinika Svjetlost), Toni Peovi (Zrana luka Zagreb) i Zvonko Biljecki (Geofoto gru-

pa). IstraĹživanje je proveo GfK Centar, a osim najuvjerljivijeg poslovnjaka, na drugom izdanju Meunarodne konferencije o retorici i kulturi komuniciranja predstavit e se i najbolja govornica meu voditeljicama u elektronikim medijima meu kojima se nalaze Barbara Kolar, Mirjana Raki, Romina KeĹži, Daniela Trbovi i Tatjana Juri. OdrĹžat e se devet predavanja, tri radionice i dva okrugla stola na kojima e sudjelovati komunikacijski strunjaci i poznata televizijska lica. I. B.

Od laĹžnih eura ĹĄteta 2,8 milijuna kuna TWINNING ZA HNB U suradnji s Nijemcima i esima razvija se sustav za borbu protiv krivotvorenja novanica Hrvatska narodna banka predstavila je svoj prvi twinning projekt koji e se pod nazivom "Razvijanje efikasnog sustava za borbu protiv krivotvorenja novanica i kovanica" provoditi uz pomo njemakog Bundesbanka i eĹĄke narodne banke, u sklopu programa EU za Hrvatsku IPA 2008. Projekt vrijedan 230.000 eura trajat e ĹĄest mjeseci, s iniciran je radi kontinuiranog usklaivanja sustava u borbi protiv krivotvorenja u Hrvatskoj sa sustavima u zemljama lanicama EU, kao i radi potrebne dogradnje i poboljĹĄanja sustava.

Kriminal bez granica

"Ovaj projekt pomoi e nam u borbi s krivotvorenjem, koje, iako predstavlja veliku opasnost, nije nemogue sprijeiti", rekao je prilikom predstavljanja zamjenik gu-

BORIS VUJÂťI, zamjenik guvernera HNB-a, smatra da krivotvorenje nije nemogue sprijeiti SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

vernera HNB-a Boris Vuji i dodao da je rije o nadopuni sustava za borbu protiv krivotvorenja novanica i kovanica koji u HNB-u ve postoji. Oekuje se da e projekt meu ostalim rezultirati analizom usklaenosti hrvatskog zakonodavstva s propisima EU, a uspostavit e se i kontakti s Europskim uredom za suzbijanje prijevara. "Organizirani kriminal ne poznaje granice i to je jedan od razloga pokretanja ovog projekta", istaknuo je direktor Direkcije trezora HNB-a Boris RaguĹž, dodavĹĄi da je prema HNB-ovim statistikama ĹĄteta od krivotvorenih eura u proĹĄloj godini bila deset puta vea od krivotvorenih kuna i iznosila 2,8 milijuna kuna. Gosti iz Njemake i eĹĄke naglasili su kako se organizirani kriminal koristi visokorazvijenim aktivnostima te

da je rije o procesu koji se stalno razvija. Smatraju da e se Hrvatska provedbom tog projekta dodatno pribliĹžiti Europskoj uniji, dok e se HNB uskladiti sa standardima Europske srediĹĄnje banke.

Prednost za Âťehe

"MoĹžda nismo veliki kao Bundesbank, ali imamo jednu prednost u odnosu na njih, a to je da smo kroz ovo ĹĄto oekuje Hrvatsku nedavno proĹĄli", rekao je izvrĹĄni direktor trezora eĹĄke narodne banke TomaĹĄ Hladek, ije e se zadae odnositi na usporedbu programa HNB-a s onima u eĹĄkoj, analizu potreba dodatnog obrazovanja i organiziranje radionica. U Hrvatskoj je do sada pokrenuto ukupno 109 twinning projekata vrijednih 176 milijuna eura. Biljana Stari


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 7/4/2011

8 DANA ZA PONUDE

Poziv bankama za subvencionirane stambene kredite

Zagreb. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavila je juer u javnim glasilima poziv svim poslovnim bankama u Hrvatskoj da daju ponude za sklapanje ugovora, kojim se obvezuju davati subvencionirane kredite i s tim u vezi obavljati poslove pod uvjetima i na nain ureen Za-

konom o subvencioniranju i drĹžavnom jamstvu stambenih kredita. Rok za davanje ponuda je osam dana od dana objave poziva u javnim glasilima. Ponuda treba sadrĹžavati "naziv ponuditelja, adresu, OIB/ MB s podacima o kontakt osobi, dokaz da ponuditelj moĹže na podruju Hrvatske obavljati poslove davanja kredita na trĹžiĹĄtu, iznos kamate na stambeni kredit, a ona u prve etiri godine otplate kredita ne moĹže biti vea od 4,95 efektivne kamatne stope godiĹĄnje, te izjavu da iznos kamate na kredit po

isteku prve etiri godine otplate kredita, a najmanje sljedee dvije godine, nee biti viĹĄi od 10 posto kamate odreene za prve etiri godine otplate kredita", navodi se u pozivu. DrĹžava bi ubudue kupnju novih stanova pomagala plaanjem polovice rate u idue etiri godine za zajmove s efektivnom kamatnom stopom do 4,95 posto. Predviena su i drĹžavna jamstva tako da e, ako kupac do kraja ove godine ostane bez posla, drĹžava najdulje godinu dana plaati kamate na njegov stambeni zajam. H

BROJKA

6228

kuna iznosila je prosjena plaa u Zagrebu za sijeanj, ĹĄto je 3,6 posto manje od plae za prosinac, objavio je Odjel za statistiku zagrebakog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada

Zagorje-Tehnobeton dobio prvi posao u Mađarskoj SURADNJA S NIJEMCIMA VaraŞdinska kompanija kod naťih sjevernih susjeda nee izvoziti ruke ve know-how, a u tome projektu radit e za jednu veliku njemaku kompaniju koja ide u proizvodnu investiciju Zagorje-Tehnobeton iskoraio je i na trŞiťte Maarske. Nakon ťto su se u Srbiji dobro stabilizirali s tri vaŞna projekta u Mladenovcu, Kragujevcu i Beogradu, a prije toga sagradili su tvornicu betonskih stupova u BiH te na Kosovu, koja je ve prerasla u tvornicu betonskih konstrukcija, varaŞdinski graevinari doťli su i na trŞiťte zemalja EU.

SnaĹžna konkurencija ROMANO PERI, direktor direkcije za tehnike poslove Zagorje-Tehnobetona, istie da nakon velikih ulaganja kapaciteti kompanije prelaze mogunosti plasmana u Hrvatskoj

U jednom od vodeih domaih graevinskih poduzea istiu da je rije o za njih izuzetno vaĹžnom po-

HRVATSKE INVESTICIJE

HBK, Avenue Mall i KBC Rebro Usporedno s izlaskom na trĹžiĹĄta u okruĹženju Zagorje-Tehnobeton radi i u Hrvatskoj. Rije je o nekoliko projekata od kojih su tri pred otvorenjem: zgrada Hrvatske biskupske konferencije, osjeki Avenue Mall i "zelena zgrada" u KBCu Rebro. "U zgradu HBK poelo je useljavanje iako tek sli-

jedi druga faza ureenja odreenog prostora, a ve se vidi da je rije o lijepom objektu ija je gradnja trajala neĹĄto dulje od plana, ali to nije niĹĄta neobino. Uvjeren sam da je investitor zadovoljan objektom, koji e i nama biti dobra referenca", istie Peri u vezi s graevinom koja je privukla pozornost svojom izvedbom.

slu, ali nisu Ĺželjeli otkriti toan iznos investicije, kao ni precizirati s kojim partnerom ulaze u nju. "Rije je velikoj njemakoj kompaniji koja ide u proizvodnu investiciju. Uz to, tim poslom pojavili smo se na trĹžiĹĄtu EU, ĹĄto je iziskivalo opseĹžne pripreme i niz predradnji da bismo udovoljili svim, vrlo zahtjevnim uvjetima ulagaa i okruĹženja, odnosno Maarske i EU. To nije bilo nimalo jednostavno jer Hrvatska joĹĄ nije lanica Europske unije, a dio projekta e se ostvarivati i u VaraĹždinu, pa emo kroz njega biti izvoznici u EU. Upravo zato ĹĄto nije rije o vrsti poslova kakve su naĹĄe graevinske tvrtke donedavno radile, primjerice u Njemakoj, ovaj projekt stavljamo na visoko prioritetno mjesto. Naime, neemo prodavati ruke, nego puno viĹĄe od toga, pa e i naĹĄi resursi u VaraĹždinu biti u velikoj mjeri angaĹžirani na realizaciji tog projekta, koji je dobiven u vrlo jakoj konkurenciji snaĹžnih europskih kompanija", kaĹže Miroslav Buni, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona. Drugi ovjek ZagorjeTehnobetona Romano Peri, direktor direkcije

za tehnike poslove, istie da nakon velikih ulaganja kapaciteti kompanije prelaze mogunosti plasmana u Hrvatskoj, pa zato svoje proizvode plasira i u inozemstvo, kao ĹĄto je to sluaj s betonskim konstrukcijama koje se iz VaraĹždina izvoze u Srbiju, a sada i Maarsku.

Politika financiranja

Utvrivanje politike financiranja na vanjskim trĹžiĹĄtima zadatak je Mate Andabake, direktora direkcije za ekonomsko-komercijalne poslove u Zagorje-Tehnobetonu, ija je primarna zadaa vezena uz izradu strategije financiranja. "Svi smo svjesni toga da u Hrvatskoj ove godine nee biti velikih ulaganja, pa treba ii u inozemstvo. Tu morate imati adekvatnu podrĹĄku u svakom pogledu, ĹĄto nije lako s obzirom na to da nema naĹĄih banaka u inozemstvu", upozorava Andabaka, dodajui da se radi i na poveanju uinkovitost vlastite proizvodnje i profitabilnosti u okolnostima stalnog pritiska na cijene. Zagorje-Tehnobeton lani je prihodovao 1,13 milijardi kuna, ĹĄto je oko sedam posto manje u odnosu na 2009. godinu. Ivica Kruhoberec


mediji/ marketing/ prodaja

POLITI»KI MARKETING Iako sazrijeva potreba za strunim politikim komunikacijskim savjetom u kampanji, u Hrvatskoj je još uvijek premalo strunjaka koji to mogu profesionalno odraditi. Usto, vodei ljudi hrvatske politike ne razumiju suštinu politikog marketinga, što je još jedan od razloga krive percepcije politike kao upravljanja društvenim poslovima

etvrtak 7/4/2011

Hrvatske stranke

- amateri u politikoj promociji


TURIZAM

Projekt Croatia Tourist kartica > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 7/4/2011

Projekt je tematski usmjeren k razvoju hrvatskog turizma. Realiziran je na principu kruga u kojem svi subjekti u krugu ostvaruju pogodnosti ovisno o njihovu interesu. Osnovni cilj projekta je udružiti što veći broj tvrtki, organizacija i pojedinaca koji će Croatia Tourist karticom ostvarivati razne pogodnosti. Za potrebe pro-

S

vaki izborni tim mora imati političkog stratega koji osmišljava cijeli koncept kampanje na osnovi istraživanja mišljenja javnosti, stručnjake za istraživanja javnog mišljenja ili barem analitičare ako koriste usluge vanjskih agencija, kreativnog direktora ili agenciju koji strategiju pretvaraju u vizuale i ostale elemente kampanje, sve do reklamnih televizijskih poruka i odličnih odnosa s javnošću, osobe koje mogu brzo reagirati na događanja prije i tijekom kampanje, kaže Krešimir Macan, stručnjak za politički marketing (PM). Ističe kako se kod nas u velikoj mjeri miješaju strategija i kreativnost, pa se cijela strategija često svodila na osmišljavanje dobrog plakata, a sve se ostalo smatralo nusproizvodom. "To je promijenio HDZ pobjedničkim kampanjama 2003. i 2007. godine jer su prvi put (osim možda 2000.) strani stručnjaci u potpunosti definirali strategiju i smjer kampanje, koji su kasnije lokalni kreativci sami realizirali. Nešto se slično dogodilo i u kampanji Ive Josipovića, kada su opet strani stručnjaci postavili strategiju koju je odradio njegov tim. Sazrijeva potreba za stručnim političkim komunikacijskim savjetom u kampanji, ali u Hrvatskoj je još premalo stručnjaka koji to mogu profesionalno odraditi pa će se dio stranaka i ubuduće oslanjati na pomoć iz inozemstva", napominje Macan.

Osnovni cilj projekta je udružiti što veći broj tvrtki, organizacija i pojedinaca koji će Croatia Tourist karticom ostvarivati razne pogodnosti  arhiva business.hr jekta razvili smo internetsku aplikaciju www.croatiacard. com preko koje se korisnici informiraju o pogodnostima,

obavljaju registraciju i unos ponuda. Korisnici servisa podijeljeni su u tri osnovne skupine: fizičke osobe, iznaj-

Krešimir Macan, stručnjak za politički marketing snimio saša ćetković

mljivači smještaja i pravne osobe (tvrtke i obrti). Pogodnosti ponuđene od drugih korisnika ostvaruju putem osobne korisničke Croatia Tourist kartice. Korisnikom Croatia Tourist kartice mogu postati svi punoljetni državljani bilo koje zemlje u svijetu te tvrtke i obrti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji dobrovoljno prihvate odredbe općih uvjeta, uvjeta pristupanja i ugovor o korištenju Croatia Tourist kartice. S. H. B.

vatski politički marketing (tzv. poling), od stranaka do javnih osoba, potpuno neosmišljen, kampanjski i nestručan. "Na žalost, vodeći ljudi hrvatske politike (ponajprije političke stranke) ne razumiju suštinu političkog marketinga i to je jedan od razloga sramotne percepcije politike kao upravljanja društvenim poslovima", objašnjava Antolović i dodaje kako u političkom marketingu caruju neznanje i sve se svodi na ponižavajuće izborne kampanje.

Pravila uvjeravanja

Macan smatra da je upravo bivši premijer Ivo Sanader na velika vrata uveo moderan politički marketing u Hrvatsku kroz dvije izborne pobjede. Riječ je, napominje, o konceptu kampanje, a ne o korupcijskom konceptu njihova financiranja. "U tome su ga slabo slijedili njegovi politički protivnici, a njegovim padom vraća se razmišljanje kako to nije bio dobar način rada, što je krivo. Sanader je imao pogrešan način vladanja i upravljanja državom, ali je komunikacijski posao odrađivao na prilično visokoj razini i izazov je to ponoviti.

Nije nužno zlo

U većini hrvatskih stranaka politički marketing je nužno zlo, a ne alat kojim se dnevno koriste jer kampanja počinje prvim

danom pobjede na izborima. Odličan primjer za to je Vesna Pusić, koja je mnoge iznenadila 'novom' Vesnom u predsjedničkoj kampanji, da bi se upravo ovih dana vratila ona 'stara' Vesna. Ne smijete tako zbunjivati birače, izaberete smjer, držite ga se i strpljivo gradite sliku o sebi", precizan je Macan. Kako bilo, hrvatske stranke političkom se promocijom bave amaterski, i to, kaže Macan, u svim aspektima, od planiranja financija za taj aspekt kampanje do samog planiranja i odlučivanja. Smatra da stranke ne shvaćaju kako je to struka koja se mora poštovati, jer u suprotnom gubiš na izborima zbog nespremnosti nošenja s puno boljom, profesionalnijom i opremljenijom kampanjom. Kamilo Antolović, prvi

sudski vještak za oglašavanje u Hrvatskoj, ima veliko iskustvo u radu s nizom stranaka i kaže da je situacija u Hrvatskoj izrazito loša kada je riječ o političkom marketingu i istraživanju javnog mišljenja. Kaže kako je hr-

"Politika je proizvod kao svaki drugi. Prodavali sapun ili politiku, osnovne su tehnike iste, ali ne možete nužno pravila za prodaju sapuna prekopirati u ona za osvajanje izbora", objašnjava Macan, napominjući kako tu nastaje najčešća pogreška jer su političke kampanje specifične. "Dojam odlučuje, a njega sve više nosi osoba, li-

ISTRAŽIVANJE

Hrvate najviše boli laž "Prije dvije godine proveli smo istraživanje za izbor najboljeg govornika u politici, kada je uvjerljivo pobijedio Ivo Sanader, što je pokazatelj da oni koji svladaju vještinu govorništva mogu lako manipulirati masama", rekla je Mirela Španjol Marković, direktorica Ciceron komunikacija i stručnjak na području primjenjene retorike, na predstavljanju istra-

živanja o tome kako Hrvati doživljavaju javne govornike. Prema istraživanju, koje je za Ciceron proveo GFK centar, od tisuću ispitanika, njih čak 41 posto kao glavne zamjerke političarima i javnim osobama ističe laž, neiskrenost i obmanjivanje javnosti. Građanima osim navedenih zamjerki smetaju i loš govor političara, bahatost i arogancija te svađe


OGLAS

der pojedine opcije. Personalizaciju kampanja ne možemo izbjeći i samim time uvjeravanje pomalo pada na drugo mjesto. Možete imati super argumente i politiku, ali ako vam je prodavač loš, nemate šanse. Naravno, bolja pravila izborne medijske bitke mogla bi kampanju više usmjeriti prema stvarnom demokratskom uvjeravanju. No, sve dok imamo sučeljavanje ozbiljnih kandidata zajedno s kandidatima čudacima, od toga nema ništa", kaže Macan. "Nepostojanje političkog marketinga u Hrvatskoj po uzoru na Zapad može biti pogubno za onog tko ga nema, a dogodi mu se protivnik koji primijeni najnovija saznanja i tehnike i pregazi ga", objašnjava Macan, uspoređujući to s osvajanjem Divljeg zapada u SAD-u: dok su puške i pištolji bili jednostavni, Indijanci su bili ravnopravan protivnik bijelim doseljenicima, a čim su izmišljene moderne Winchesterke i revolveri, bijelci su na i podmetanja, a dobar pokazatelj nepovjerenja prema političarima je paralelno istraživanje po kojem više od 50 posto birača ne želi izaći na izbore. "Zamislite brak u kojem se supružnici međusobno ne slušaju i neprestano jedno drugom govore: ‘Ti lažeš!’ Naši su političari u braku s građanima koji ih biraju i koji im svakodnevno govore da lažu. Sanader je pažljivo slušao birače, a sadašnji političari prestali su ih slušati. I tada je moguće da ih čovjek s go-

brutalan način zauzeli njihovu domovinu. Nešto se, kaže, slično događalo na izborima u Hrvatskoj od 2003. godine do danas.

Obećano se mora ispuniti

Što bi onda trebalo biti ishodište političkog marketinga u Hrvatskoj i kako se treba usmjeravati? Antolović smatra da svaka stranka ima svoj sustav vrijednosti i politički program i oni se u konačnici mogu oblikovati u konkretne "proizvode" koji se prenose ciljnoj skupini i široj javnosti. Tako svatko može prepoznati svoju preferenciju, čime stranka povećava broj svojih glasača. "Političke poruke stoga moraju biti obrnute od dosadašnjih, moraju biti konkretne, jasne, uvjerljive, mobilizacijske te da ih se vremenom svakako i provede. Suština je u ispunjenju obećanoga", zaključuje Antolović. Macan pak napominje kako su dobra istraživanja temelj svakog ozbiljvornom manom mora vraćati na pravi put", rekao je Krešimir Macan, direktor Manjgure i stručnjak za političku komunikaciju. Macan je također istaknuo da većina hrvatskih političara ne želi shvatiti da je politika posao za koji se treba stalno školovati i usvajati nove vještine te da su rezultati istraživanja još jedan pokazatelj koliko su ljudi nezadovoljni načinom na koji se političari odnose prema njima. Iva Bikanec

nog rada. "Nakon nekoliko izlaznih anketa na parlamentarnim izborima imamo solidnu bazu znanja o ponašanju birača u Hrvatskoj i puno se toga već može prilično dobro predvidjeti. Nakon toga počinjete izrađivati strategiju. Tri su elementa presudna: vrijeme, ljudi i novac. Vrijeme je pritom jedini element koji ne mogu zamijeniti ljudi i novac i jednom kada ga potrošite, ne možete ga vratiti. Ključno je stoga početi raditi na vrijeme, a ne nekoliko mjeseci prije izbora. Tada najčešće ne možete ništa značajno promijeniti", objašnjava Macan.

Treba li zabraniti PM?

Macan ne vidi alternativu političkom marketingu, ali kaže da postoje mogućnosti za nametanje ograničenja kojima bi se zajamčila poštena borba. Primjerice, u Velikoj Britaniji nema plaćenih TV reklama, već stranke dobivaju prostor koji moraju iskoristiti najpametnije što mogu, i to isključivo parlamentarne stranke, što isključuje izborni cirkus koji Hrvati imaju priliku svako malo gledati. Može se ograničiti i budžet kampanje, ali sve dok nema transparentnog izvještavanja o donacijama i trošenju te brzih i učinkovitih sankcija to će biti mrtvo slovo na papiru. "Kampanja se može napraviti poštenijom, zanimljivijom i korisnijom za opći napredak društva. U suprotnom, ako sve rješavate samo putem medija, nestaje potreba za

obilaskom od vrata do vrata, stvara se stranački aktivizam, članovi se marginaliziraju i dobivamo ono što danas imamo. Stranke su otuđene od birača, što je rezultat izbornog sustava kakav imamo. Idemo radije mijenjati izborni sustav, ostavite se političkog marketinga", kaže Macan. Antolović smatra da je politički marketing reguliran u svim razvijenim zemljama, u nekim segmentima čak i u Hrvatskoj. Spominje primjer Francuske u kojoj se ne smije oglašavati 30 dana prije izbora, što je kod nas obrnuto - zabranjeno je političko oglašavanja sve do 30 dana prije izbora. No, to i dalje ne mijenja činjenicu da hrvatske stranke uglavnom nemaju strategiju, što se vidi iz lutanja oko datuma izbora. Pokazuje to i kako će izgledati kampanja-pomalo stihijski. Stoga stručnjaci politič-

kog marketinga poručuju: skockajte se što prije jer ste vrijeme potrošili, novca nema pa vam ostaje raditi s ljudima. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

Kamilo Antolović, prvi sudski vještak za oglašavanje u Hrvatskoj  arhiva business.hr


TELEVIZIJA

19,1 posto opće populacije, s prosjekom od 793.000 gledatelja. Slijedi RTL Danas sa 14,4 posto te Dnevnik HRT1 sa 13,5 posto. "RezulPrema rezultatima Nielsen tati gledanosti posljednja tri Audience Measurementa, za mjeseca potvrđuju da imamo prva tri mjeseca 2011. godine povjerenje gledatelja i na Dnevnik Nove TV najgledanija tome im hvala. Iznimno me je središnja informativna emi- veseli i ponosna sam da su sija u zemlji. Time se nastavio i gledatelji prepoznali našu uspjeh iz 2010. godine koju je objektivnost i informativnost Dnevnik Nove TV završio kao te u 2011. godini ostaju s nanajgledanija središnja informa. ‘Tema dana’, ‘Flash vijemativna emisija. Od početka sti’ i ‘Bolja Hrvatska’, s kojom ove godine Dnevnik Nove smo započeli krajem prošle TV prati najviše gledatelja, godine, samo su neki od no-

Na Novoj TV planiraju uvođenje daljnjih inovacija kojima žele podići ljestvicu kvalitete

Dnevnik Nove TV najgledaniji u 2011. > mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 7/4/2011

arhiva b.hr

viteta s kojima smo osvježili informativni program, a u planu su i daljnje inovacije kojim ćemo nastaviti podi-

zati ljestvicu kvalitete", rekla je Iva Gačić, direktorica Informativnog programa Nove TV. S. H. B.

Facebooking - isplativ koncept za hotele i putničke agencije POBOLJŠANJE POSLOVANJA Facebooking aplikacija omogućuje korisnicima društvene mreže da brzo i jednostavno rezerviraju smještaj, a da pritom ne moraju napustiti stranice Facebooka. Kao novost na našem tržištu, ta je aplikacija idealna u promociji turističke ponude

no mjesto za istraživanje kada planiraju putovanje i žele doznati gdje odsjesti pa se većinom oslanjaju na preporuke i komentare onih koji su na to mjesto već putovali.

On-line rezervacije

Slaven Vujić, direktor Elementis grupe arhiva busIness.hr

D

osad se smještaj mogao rezervirati samo putem matične web stranice tvrtke (ili je do nje vodio booking tab na Facebook stranici), a sada se to može obaviti i putem Facebooking aplikacije - novog načina rezerviranja smještaja prilagođenog Facebook fan stranici tvrtke. "Facebooking aplikacija omogućuje korisnicima mreže da brzo i jednostavno rezerviraju smještaj, a da pritom ne moraju napustiti stranice Facebooka. Uz to, sve više ljudi koristi smartphone uređaje, što znači da mogu u hodu, u realnom vremenu, rezer-

virati smještaj putem Facebookinga", ističe Slaven Vujić, direktor Elementis grupe, tvrtke koja pruža tu uslugu. "Niz godina pratimo mogućnosti društvenih mreža u poboljšanju poslovanja, posebno u turističkom sektoru. Istraživanja pokazuju da se više od 80 posto odlazaka na godišnji odmor u svijetu bazira na on-line preporukama. S obzirom na velik broj korisnika društvenih mreža, logično je da se na njima razmjenjuju iskustava i taj proces vodi prema odluci o putovanju", objašnjava Vujić. Društvene mreže korisnicima su prioritet-

Istraživanja govore da potrošači više vjeruju sebi sličnima nego prodavaču koji iz poslovnih razloga i zarade prodaje proizvod ili uslugu. Tako 38 posto potrošača odlučuje on-line, a čak ih 86 posto turistički aranžman rezervira online. Stoga su društvene mreže najbolji komunikacijski, marketinški i prodajni kanal za djelatnosti koje jako ovise o krajnjem potrošaču. "Booking je snažan prodajni element poslovanja koji pretraživača interneta pretvara u lojalnog i dugoročnoga gosta, a pružajući korisniku sve informacije i mogućnosti bookinga na Facebooku, šanse za pozitivnu reakciju korisnika još su veće", ističe Vujić.

Booking sustav

"Facebooking aplikacija je isplativa prije svega putničkim agencijama i hotelima, ali i svima koji imaju turističku ponudu, jer Facebook kao najveća tržnica na svijetu s više od 600 mi-

lijuna korisnika omogućuje rast prodajnih rezultata. Cilj svakog turističkog subjekta trebao bi biti dobar promet tijekom cijele godine pa aplikacija može biti korisna i izvan sezone. Facebooking sustav, naime, omogućuje kompletan booking sustav na Facebooku te pripadajuće povezane usluge. Upravitelj društvenih mreža (community menadžer) napravit će kvalitetan komunikacijski plan i ciljano animirati korisnike Facebooka uz disperziju marketinških aktivnosti o Facebookingu putem ostalih društvenih kanala. Cijena ovisi o sadržaju ponude klijenta te broju brendova koje zastupa, a eventualno trebaju i snažniju individualnu promociju. Faceobooking paket tako na mjesečnoj bazi košta između 7000 i 10.000 tisuća kuna. Društvene mreže se razvijaju velikom brzinom i pretvaranje korisnika u kupca postaje globalni trend", kaže Vujić. Facebook je primarno bio servis za razmjenu sadržaja i povezivanje ljudi, a danas je sve snažniji prodajni alat pa se može očekivati niz aplikacija koje će biti zanimljive domaćim i stranim tvrtkama. Sanja Hrvojević Beganović


investor 18-19

POTRAŽIVANJA

Revizori rezervirani o Ingri

Revizorska kua Grant Thornton izdala je Ingri revizorsko izvješe s rezervom, pokazuje Ingrina objava na internetskim stranicama Zagrebake burze. Naime, revizorska je kua utvrdila da je Ingra iskazala ulaganje od 9,6 milijuna kuna u pridruženi makedonski Mavrovo inžinjering te 6,9 milijuna kuna ulaganja u Opatija nekretnine, gdje ima 20-postotni udjel.

> ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 7/4/2011

Revizor se nije mogao uvjeriti u nadoknadivost navedenih ulaganja. Na datum bilance Ingra je imala i 12,8 milijuna kuna potraživanja po pozajmicama prema Mavrovo inžinjeringu, a revizija se nije mogla uvjeriti u nadoknadivost potraživanja u iznosi 7,4 milijuna kuna. Revizor naglašava da je Ingra ukalkulirala prihod u visini 53 milijuna kuna od zajednikih pothvata u inozemstvu ija naplata ovisi o rješenju postupka koji vodi glavni nositelj radova. Revizor je naglasio kako Ingra od Zagrebakog holdinga ima

dugotrajno potraživanje na ime Arene Zagreb. Ako ZG holding iskoristi opciju prijevremenog otkupa Arene nakon sedam godina, interna stopa povrata ulaganja za navedeno razdoblje bila bi niža od tržišne kamate za plasmane slinih kreditnih karakteristika. No, revizor nije mogao procijeniti koliko je izgledno da e ZG holding zaista otkupiti Arenu. Ingra za potencijalne sporove ima rezervirano 8,4 milijuna kuna, a zahtjevi za naknadu štete i ovrhe dosegli su 132 milijuna kuna. B.hr

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre SNIMIO SAŠA ETKOVI

Zlato opet ruši sve rek ulagai bježe od dolar 110

je isteka. S druge strane nije uope bilo razgovora o pritiskanju monetarne politike i to je izazvalo pad dolara i rast cijena sirovina", rekao je za Business.hr Stipe Laa, glavni analitiar ST Investa.

105

Skok od dva dolara

Zlato i nafta bili su odli�no ulaganje u prva tri mjeseca ove godine... USD/bb

USD/lbs

BROJKA

1475,75

1475 1450

115

dolara po unci iznosila je u srijedu cijena �istog zlata

1425 1400

100

1375

BROJKA

122,55

1350

dolara za barel nafte trebalo je izdvojiti u srijedu na newyorškom tržištu

1325 1300 I. 2011.

II.

95 90 85 80

III. Izvor: FT.com

POLITI»KE I FISKALNE NAPETOSTI Novi rekord cijene zlata i zajedniki pad vodeih svjetskih valuta, amerikog dolara i japanskog jena, upuuju na injenicu da vlade vodeih gospodarskih sila ne uspijevaju ograniiti negativne efekte nestabilnosti na Bliskom istoku i dužnike krize, koja nije samo europska nego globalna U utorak je, drugi dan zaredom, cijena unce istog zlata na globalnim tržištima probila svoj povijesni maksimum. Okida za novi rekord zlata bili su strahovi od produbljenja dužnike krize u Europi nakon što je bonitetna kua Moody's srezala kreditni rej-

ting Portugala. Dodatan strah donijele su više cijena nafte i žitarica, koje bi mogle potaknuti rast inflacije, a glavni je pokreta rasta cijena sirovina bio pad dolara koji je uslijedio nakon sastanka amerikih Federalnih rezervi (FED), na kojem

nije bilo ni rijei o zaoštravanju monetarne politike. Osim dolara, u kontekstu još jedne "bolesne valute" sve eše se spominje i japanski jen. Usprkos potresenoj ekonomiji, tamošnja središnja banka ne pokazuje ni najmanje naznake monetarne restrikcije.

"Mislim da problemi u EU nisu razlog rasta cijena zlata i sirovina, nego zapisnik s posljednjeg sastanka Feda, na kojem je bilo govora o prijevremenom zaustavljanju kvantitativnog olakšanja. Zakljuili su da nee zaustavljati kvantitativno popuštanje pri-

A da je strah od produbljenja dužnike krize i izostanak bilo kakvih najava Feda o zaoštravanju monetarne politike definitivno pridonio rastu cijena robe smatra i Matko Boškovi, broker i analitiar Centar banke. "Sve dok ne vidimo neku promjenu s te strane, ne treba oekivati prekid uzlaznog trenda cijena robe. Bez stabilizacije financijskog sektora u Europi (Portugal, Italija, Irska) i smirivanja situacija u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku može se oekivati da e se zlato i sirovine zadržati na ovim razinama", napomenuo je Boškovi. Zlato je samo u utorak poskupjelo za dva dolara, na 1475,75 dolara po unci. Istodobno se na najvišu razinu u posljednjih 30 godina popela i cijena srebra, kojim se u New Yorku trgovalo po cijeni od 39,45 dolara po unci. "Ulagai i dalje bježe u sigurna utoišta", napisao je u bilješci svojim klijentima analitiar Barclays Capitala Shiyang Wang. "Cijene zla-


SPUĹ TANJE TENZIJA

MMF: Ĺ panjolska nas ne treba

Ĺ panjolska je poduzela odgovarajue financijske poteze kako bi umirila trĹžiĹĄta i ne treba meunarodnu financijsku pomo, poruio je elnik Meunarodnog monetarnog fonda (MMF). "Od ĹĄpanjolske vlade nismo primili nikakav zahtjev za pomo", izjavio je Dominique Strauss Kahn za ĹĄpanjolski dnevnik El Pais u izdanju od srijede.

"Ne mislim da ĹĄpanjolskoj vladi treba ikakav oblik financijske pomoi", dodao je u razgovoru za listove Washington Post i La Repubblica. elnik MMFa vjeruje da su mjere koje je poduzela ĹĄpanjolska vlada, kako na fiskalnoj strani tako i u reformi mirovinskog sustava, trĹžiĹĄta rada ili u bankarstvu, ispravne, navode dalje svjetski mediji. Osvrnuo se i na estu praksu posljednjih mjeseci da se Ĺ panjolsku trpa u isti koĹĄ sa zemljama kao ĹĄto je Grka, iako situacija u njima nikako nije ista, tumai Strauss-Kahn. B.hr

rekorde, ara i jena ta i srebra porasle su nakon ĹĄto su porasle cijene duga u Europi, ĹĄto je pokazalo da je Europa daleko od sigurnosti", tvrdi Wang. Osim toga, potraĹžnja za plemenitim kovinama raste kako bi se ulagai zaĹĄtitili i od potencijalnih posljedica koje bi mogao uzrokovati sukob u Libiji, ali i nuklearna kriza u Japanu. Zlato je u proĹĄloj godini poskupjelo za 28 posto, a cijena srebra i viĹĄe je nego udvostruena. Zlato je atraktivna investicija i na rekordno visokim razinama upravo zbog Fedova plana otkupa 600 milijardi dolara vrijednih obveznica. Sljedei veliki strah je rast inflacije. Ĺ ef amerikih Federalnih rezervi Ben Bernanke rekao je kako inflaciju treba oprezno promatrati jer bi se referentne kamatne stope u svijetu mogle podii prije oekivanja. S druge strane, ĹĄef GAMCO Investorsa Howard Ward rekao je kako Fed ne radi dovoljno da suzbije inflaciju, ĹĄto vodi do rasta cijena robe.

Stabilizacija nafte

Europska srediĹĄnja banka ve je signalizirala kako bi mogla podii referentnu kamatu idui tjedan, dok je Kina u ponedjeljak etvrti put u pola godine podigla kamate kako bi ograniila rast potroĹĄakih cijena.

Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu na meunarodnim trĹžiĹĄtima nadomak najviĹĄoj razini u dvije i pol godine, poduprte slabim dolarom uoi oekivanog podizanja kamatnjaka u eurozoni. Na trĹžiĹĄtu u Londonu barelom se trgovalo po 0,3 posto viĹĄoj cijeni od 122,55 dolara, dok je u Sjedinjenim DrĹžavama njegova cijena kliznula 0,1 posto, na 108,20 dolara za barel. Slabiji dolar podupire cijene nafte jer jaa kupovnu mo imatelja ostalih valuta i time potie potraĹžnju. Nikola Suec

...dok dionice nisu oduπevile %

Dow Jones S&P Nasdaq

8

6

4

2

0

-2 I. 2011.

II.

III. Izvor: Bloomberg

OGLAS


investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

287.02

290.50

288.15

0.05%

34,430

9,974,673.20

23,596.18

253.10

332.84

Tisak

165.14

179.98

177.61

6.35%

5,199

904,376.25

423.88

135.00

267.90

Adris grupa

267.00

270.00

267.26

0.10%

2,338

627,787.72

1,813.12

242.21

318.99

13.25

13.59

13.28

-1.78%

34,262

456,190.10

99.60

12.45

39.35

KraĹĄ, prehrambena industrija

447.00

461.50

461.50

3.71%

949

435,944.83

633.93

339.99

497.02

Viro tvornica ĹĄeera d.d.

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

445.00

468.90

468.80

7.52%

826

381,473.64

650.07

290.00

507.77

Dom holding

57.21

59.98

59.56

0.27%

6,184

365,915.71

444.75

27.87

63.89

uro akovi holding

41.10

42.30

42.00

0.84%

7,622

318,813.78

135.96

22.36

52.00

772.02

786.00

772.02

-1.02%

408

317,431.81

2,574.15

657.10

829.99

3,100.00

3,100.00

3,100.00

0.65%

72

223,200.00

2,302.82

2,332.01

3,520.00

92.29

93.50

92.42

-0.62%

2,356

218,479.49

759.28

54.00

118.99

2,775.00

2,775.00

2,775.00

-0.89%

70

194,250.00

41.67

1,771.00

3,130.00

Dalekovod

248.01

251.96

248.05

0.02%

564

140,968.60

568.98

217.00

390.00

Rabac, ugostiteljstvo i turizam

115.02

135.00

115.02

-11.52%

1,110

137,110.10

116.43

65.10

135.00

1,628.51

1,638.80

1,638.80

0.54%

83

135,640.68

2,182.31

1,181.00

1,777.00

Atlantic grupa Jadranski naftovod Belje Metalska industrija VaraĹždin

Ericsson Nikola Tesla Fima validus

10.62

11.89

11.37

8.60%

10,964

123,180.75

30.72

5.00

29.01

274.48

275.00

275.00

0.04%

427

117,264.14

1,285.62

250.10

395.00

3,700.00

3,800.00

3,750.00

-0.53%

30

111,361.00

425.97

612.00

4,990.00

69.05

76.89

74.60

8.12%

1,493

110,773.03

112.31

41.77

137.00

319.99

320.00

320.00

0.03%

312

99,838.80

3,077.09

286.07

373.00

1,290.00

1,349.00

1,349.00

5.80%

75

98,153.29

261.96

975.00

2,450.00

Uljanik plovidba

605.00

610.00

610.00

0.00%

125

75,758.12

353.80

533.13

675.00

Jadroplov d.d.

143.00

147.49

145.00

-0.16%

473

68,729.37

237.32

124.01

190.30

Ledo

6,000.00

6,050.00

6,050.00

0.83%

7

42,098.88

1,332.03

4,720.12

6,900.00

Tehnika

1,275.02

1,300.01

1,275.02

-1.92%

32

41,483.30

241.57

871.01

1,649.98

Proficio

14.25

15.15

15.00

0.27%

2,510

37,360.16

58.69

11.50

15.15

OT-optima telekom d.d.

33.00

33.90

33.00

3.13%

995

33,449.73

93.06

25.00

44.80

Atlantska plovidba d.d.

710.00

724.79

722.99

2.26%

44

31,592.53

1,008.95

690.05

1,044.18

Istraturist Umag d.d. KaĹĄtelanski staklenici Vupik Adris grupa Konar

Konzum

212.00

216.16

212.00

-1.85%

145

31,144.00

4,813.01

145.00

225.50

Luka Ploe

1,273.00

1,278.00

1,273.00

0.24%

20

25,520.10

283.39

1,160.03

2,093.00

SN holding

150.00

150.00

150.00

1.35%

169

25,350.00

408.00

130.58

245.00

Petrokemija

142.00

144.00

143.65

-0.93%

157

22,418.08

479.95

105.50

184.73

70.00

71.00

70.00

-3.45%

310

21,726.00

93.74

53.00

86.88

Finvest Corp

155.00

160.00

155.00

-3.13%

135

21,170.73

95.75

85.00

188.01

Badel 1862

61.53

69.00

69.00

-1.43%

311

20,552.83

51.90

57.03

98.01

Atlas nekretnine

35.03

37.00

35.64

-6.09%

505

17,807.66

118.89

21.25

46.99

Franck prehrambena industrija

860.00

865.00

860.00

0.00%

20

17,250.00

367.37

655.38

944.00

BeliĹĄe

606.00

606.00

606.00

-4.57%

25

15,150.00

705.57

420.00

635.00

Maistra

63.00

66.49

66.49

-2.15%

227

14,326.54

727.69

51.00

74.95

Hidroelektra niskogradnja

138.00

139.90

139.90

2.87%

102

14,242.57

87.28

120.00

239.00

Zlatni otok

120.00

120.00

120.00

9.09%

100

12,000.00

42.91

50.00

150.00

Zagrebaka banka

255.00

256.00

255.00

0.00%

46

11,740.00

16,332.34

200.00

289.98

LoĹĄinjska plovidba

146.35

154.35

154.35

2.90%

72

10,784.80

102.24

121.00

173.00

Privredna banka Zagreb

610.50

619.99

619.99

1.64%

17

10,511.34

11,826.17

461.06

708.00

Auto Hrvatska

369.99

370.00

370.00

-0.48%

27

9,989.97

185.00

302.00

519.00

Podravka prehrambena industrija d.d.

315.81

319.13

315.81

0.85%

31

9,838.09

1,711.69

240.00

355.00

Luka Rijeka

212.05

219.00

219.00

3.30%

43

9,221.38

1,309.72

161.54

267.02

Jadroagent

590.10

590.10

590.10

0.53%

12

7,081.20

65.41

515.00

711.99

52.00

52.50

52.50

-0.70%

125

6,555.75

383.83

25.00

78.00

Siemens dioniko

680.00

680.00

680.00

0.00%

9

6,120.00

643.22

565.00

700.00

Jadran tvornica arapa

100.00

100.00

100.00

21.94%

60

6,000.00

14.16

80.01

100.00

18.01

19.00

18.01

-5.16%

321

5,981.49

5.94

15.10

39.95

Konar - elektroindustrija

550.02

560.00

550.02

-0.18%

10

5,580.04

1,414.72

430.00

594.99

Turisthotel

880.00

910.00

910.00

0.00%

5

4,490.00

359.23

543.15

1,105.00

Riviera Pore

203.07

203.07

203.07

-3.30%

21

4,264.47

741.92

140.00

259.65

63.04

63.04

63.04

5.00%

60

3,782.40

34.82

30.05

81.50

akoveki mlinovi

3,730.00

3,730.00

3,730.00

2.19%

1

3,730.00

391.65

2,950.00

4,000.00

Institut IGH

1,840.00

1,840.02

1,840.00

-2.65%

2

3,680.02

291.79

1,106.00

2,900.00

Zvijezda

3,550.00

3,550.00

3,550.00

0.00%

1

3,550.00

355.91

2,851.00

4,400.00

AD Plastik

130.00

131.00

131.00

0.77%

27

3,519.00

550.15

80.21

146.00

Chromos agro

425.50

425.50

425.50

2.52%

8

3,404.00

51.27

295.05

441.50

Veterina d.d.

60.01

60.01

60.01

-6.67%

25

1,500.25

110.71

55.56

78.13

Dioki d.d.

70.00

70.00

70.00

4.23%

12

840.00

282.94

60.20

121.87

TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda

24.07

24.07

24.07

-19.77%

20

481.40

9.09

13.05

34.90

Lucidus dioniko

18.48

18.48

18.48

2.38%

15

277.20

46.78

14.03

21.99

+

Karlovaka banka

Sunani Hvar

Euforian rast dionice turistike tvrtke Rabac trajao je samo jedan dan. U srijedu je Rabac pao 11,52 posto, samo dan nakon ĹĄto mu je cijena rasla viĹĄe od 20 posto. Promet je u srijedu ak bio vei nego dan prije i dosegao je 137.110 kuna. Rabac je zabiljeĹžio drugi najvei pad cijene na Zagrebakoj burzi, ali se unato tome joĹĄ drĹži meu najviĹĄim razinama u ovoj godini.

CROBEX: +0,37%

Oznaka

Ingra

Dionica Tiska zabiljeĹžila je u srijedu snaĹžan dnevni uzlet cijene na Zagrebakoj burzi. Ujedno je zabiljeĹžen i drugi najvei dnevni promet u ovoj godini. Dionicama Tiska trgovalo se u vrijednosti od 904.376 kuna, pri emu je vlasnika promijenilo 5199 dionica. Ovim je rastom Tisak nakon pet dana ponovno preskoio razinu od 170 kuna, zakljuivĹĄi dan na 177,61 kunu.

Redovan promet: 16.216.707,77 Kn Promjene Cijene

HGspot

Zlatni rat

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

59,50 171,00 250,00 9,60 0,72 39,12 80,50 0,72 11,90 9,33 17,02 41,00 174,00 57,10 3,84

60,00 175,50 253,00 10,00 0,73 40,50 81,00 0,72 12,00 9,57 17,10 41,00 174,00 59,00 3,84

60,00 172,00 250,00 10,00 0,73 40,50 81,00 0,72 11,90 9,57 17,10 41,00 174,00 59,00 3,84

59,85 173,24 250,03 9,78 0,73 40,37 80,82 0,72 11,94 9,54 17,07 41,00 174,00 57,58 3,84

4,60 4,00 37,03 0,77 1,62 36,20 12,32 83,06 36,81

4,70 4,10 37,10 0,77 1,65 36,50 13,00 83,50 36,90

4,60 4,10 37,10 0,77 1,65 36,30 13,00 83,06 36,85

4,60 4,10 0,37 0,77 1,65 0,36 12,76 0,75 0,37

43,21 40,11 37,21 34,52 34,61 5,90 5,60 4,15 6,70 75,00 0,25 22,32

43,21 40,12 37,21 34,52 34,61 6,00 5,65 4,15 6,70 75,00 0,25 22,94

43,21 40,12 37,21 34,52 34,61 5,90 5,60 4,15 6,70 75,00 0,25 22,32

43,21 40,12 37,21 34,52 34,61 6,00 5,60 4,15 6,70 75,00 0,25 22,52

-0,67 % -0,94 % -2,08 % 0,00 % -1,11 % -1,67 % 1,63 % 0,00 % -2,47 % 0,00 % -10,71 % -0,80 %

4.003,00 3.201,00 525,00 513,00 950,00 8.949,00 6.800,00 5.000,00 5.315,00 2.600,00 3.000,00 1.000,00 15.997,00 2.500,00 78,91

4.130,00 3.300,00 535,00 528,00 965,00 9.000,00 6.800,00 5.000,00 5.315,00 2.600,00 3.005,00 1.000,00 16.497,00 2.500,00 78,91

4.090,00 3.208,00 528,00 526,00 952,00 8.995,00 6.800,00 5.000,00 5.315,00 2.600,00 3.000,00 1.000,00 16.038,00 2.500,00 78,91

4.089,93 3.208,15 529,83 525,05 952,31 8.995,35 6.800,00 5.000,00 5.315,00 2.600,00 3.000,34 1.000,00 16.038,20 2.500,00 78,91

1,34 % -2,79 % -1,31 % -0,94 % -1,35 % 2,18 % -1,19 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -0,89 % -0,79 % 0,36 % 0,00 % 0,00 %

555,00 3.600,00 3.550,00 20.000,00 575,00 1.511,00 4.250,00 186,00 2.910,00 3.400,00 3.050,00

560,00 3.650,00 3.600,00 20.000,00 580,00 1.511,00 4.300,00 187,00 2.910,00 3.401,00 3.050,00

559,47 3.601,22 3.561,72 20.000,00 575,85 1.511,00 4.288,24 186,28 2.910,00 3.400,20 3.050,00

559,47 3.601,22 3.561,72 20.000,00 575,85 1.511,00 4.288,24 186,28 2.910,00 3.400,20 3.050,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR PETG KBMR NF1N KDHR TLSG PBGS GRVG INDGL ZVTG ABKN TCRG SAVA ATPG

KRKA MERCATOR PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KD GROUP TELEKOM SLOVENIJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK GORENJE INFOND GLOBAL ZAVAROVALNICA TRIGLAV ABANKA TERME CATEZ SAVA AKTIVA NALOZBE

ZIF JAHORINA KOIN AD PALE ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO RUDNIK ZELJEZNE RUDE D.D. VARES BH TELECOM D.D. SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš Komercijalna banka a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Optika a.d. Beograd Energoprojekt industrija a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Jubmes a.d. Beograd Energoprojekt Entel a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K

MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE SKOPSKA PIVARA SKOPJE Garant a.d. Futog ZUM SKOPJE ALKALOID SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA BITOLA TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE

510.618,06 252.061,84 32.004,00 31.516,48 22.386,15 19.177,60 16.569,55 11.942,60 9.011,70 6.055,67 5.532,67 4.715,00 4.350,00 4.146,29 2.538,24

-2,13 % 2,50 % 0,24 % 0,13 % 1,85 % 0,25 % 8,33 % -0,17 % 0,14 %

12327 7520 81467 32193 13696 45951 1013 14866 27115

56.714,63 30.830,00 30.221,23 24.820,80 22.566,57 16.683,37 12.928,72 11.116,96 9.990,93

5725 4994 4389 4408 4389 8345 7223 9314 3200 44 12000 121

247.377,25 200.357,37 163.314,69 152.164,16 151.903,29 50.035,50 40.455,95 38.653,10 21.440,00 3.300,00 3.000,00 2.725,71

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TEL KMB TPLF SKP GRNT ZUMS ALK STIL SBT TNB MTUR

8532 1455 128 3221 30699 475 205 16541 755 635 324 115 25 72 661

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB KMBN NIIS AERO ENHL AGBN JESV CCHS OPTK EPIN MTBN SJPT JMBN EPEN A2015

0,59 % -0,75 % 0,00 % 2,04 % 1,39 % 0,00 % 0,62 % -0,14 % -1,65 % 0,10 % -0,75 % -3,53 % 0,00 % 1,72 % -2,04 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1E FBIHK1D HRBFRK2 BIGFRK3 MIGFRK2 PVNFRK3 FDSSR RZRVR BHTSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA JHKP-R-A BRSP-R-A RSRS-O-C HETR-R-A TLKM-R-A RSRS-O-D EINP-R-A RSDS-O-C RSRS-O-B

+

Oznaka

etvrtak 7/4/2011

11671 47.733.543,00 9139 29.319.326,00 16499 8.741.610,00 16254 8.534.157,00 8165 7.775.624,00 450 4.047.909,00 397 2.699.600,00 450 2.250.000,00 260 1.381.900,00 442 1.149.200,00 350 1.050.120,00 1003 1.003.000,00 59 946.254,00 294 735.000,00 8737 689.436,67

valuta: MKD - makedonski denar -0,09 % -0,70 % 0,33 % -33,33 % -0,10 % 0,00 % -0,36 % -2,24 % -3,00 % -2,94 % 0,44 %

6230 3.485.500,00 531 1.912.250,00 301 1.072.079,00 50 1.000.000,00 1111 639.765,00 400 604.400,00 119 510.300,00 2305 429.380,00 85 247.350,00 50 170.010,00 35 106.750,00SBT

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Agrobanka +2,18% Nova kred. b. Maribor +2,04% Nova kred. b. Banja Luka 1,05% Telekom Slovenije +0,72% Krka +0,59%

AIK banka Niš

+

Powered by

business.hr

Stopanska banka Bitola -3% Energoprojekt holding -1,35% Aerdrom Nikola Tesla -0,94% Mecator -0,75% Alkaloid -0,36%

Nis

+1,34 -1,31 Bankarski sektor u srijedu je ponovno zavladao Beogradskom burzom, gdje je prvo mjesto na popisu najtrgovanijih dionica zauzela AIK banka sa 47,7 milijuna eura prometa. Osim što je bila najtrgovanija, toj je dionici cijena porasla 1,34 posto, na zadnjih zabilježenih 4090 dinara. Jedina koja je uz tu dionicu imala promet vei od 10 milijuna bila je dionica Komercijalne banke kojom se trgovalo u iznosu od 29,3 milijuna dinara.

S prometom od 8,7 milijuna dinara dionica Naftne industrije Srbije zauzela je tree mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja Beogradske burze, no cijena joj je u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana umanjena 1,31 posto, na posljednjih zabilježenih 528 dinara. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u rasponu od 525 do 535 dinara, a ukupno je 16.500 dionica promijenilo vlasnika. Cijena je pala i dionicama Aerodroma Nikole Tesle te Energoprojekt holdinga.

REGIONALNI INDEKSI +0,12% BIRS +1,95% 824,74 1.195,26 Belex15 -0,77% FIRS +3,19% 768,14 2.252,71 Belexline -0,66% MBI10 -0,59% 1.431,56 2.490,82 SASX10 MONEX20 -0,07% 12,934.81 -0,26% 1.082,33 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,06% Stanje srijeda 6. travnja 2011. 1.069,58 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,82% 2.922,42 +1,54% BUX +1,04% 24.227,54 +2,97% +0,82% 2.920,35 +0,21% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u +0,71% srijeda 6. travnja 2011.

FTSE100 6.048,71

DAX 7.220,17

CAC40

4.048,18

MICEX 1,861.38

AMERI»KI INDEKSI -0,05% S&P500 -0,02% 12.393,90 1.332,63 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,07% utorak 5. travnja 2011. 2.791,19 DJIA


investor 22

Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+ 7,7360

15,35

KD Energija

11,4804

15,10

PBZ I-Stock

72,8565

12,04

NFD Aureus US Algorithm 146,5760

11,38

HPB WAV DJE

10,88

97,6162

ST Global Equity

44,8881

-12,91

FIMA Equity

75,7942

-12,41

C-Zenit

51,2832

-11,35

NFD Aureus New Europe 118,4592

-9,60

KD Victoria

-8,34

14,6498

+ MJEŠOVITI

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

 kn kn kn  kn  kn   $  kn kn  kn   kn  kn kn  kn kn   kn  kn

97,2661 5530,7200 106,9300 87,4300 10,9978 75,7942 95,1366 44,8881 74,2384 93,8600 14,2009 132,6900 454,6318 51,1382 97,6162 72,8565 116,8356 82,8409 14,6498 169,3138 51,2832 321,0255 8,5519 77,5649 90,2998 28,1267 53,9283 76,2000 36,2100 44,6938

2,48 0,62 0,37 0,28 0,20 0,17 0,16 0,14 0,14 0,09 0,07 0,05 0,05 0,02 0,02 0,01 -0,03 -0,05 -0,08 -0,08 -0,08 -0,09 -0,13 -0,13 -0,14 -0,15 -0,17 -0,17 -0,19 -0,20

0,13 -1,51 2,73 2,17 -2,39 -2,02 5,15 -1,74 2,75 2,71 -1,92 -2,64 -8,81 5,65 0,35 3,29 3,34 -2,88 3,12 -3,69 1,60 -1,14 -1,35 1,54 7,30 -4,06 -14,23 1,01 11,38 4,43

Ilirika Gold Poba Ico Equity ZB aktiv A1 AC G Dynamic EM FIMA Equity OTP meridian 20 ST Global Equity HPB Titan Erste Adriatic Equity Platinum Global Opportunity ZB trend MP-Mena HR HPB Dynamic HPB WAV DJE PBZ I-Stock OTP Europa Plus Platinum Blue Chip KD Victoria Ilirika JIE C-Zenit MP-Global HR HI-growth Capital Two HPB Dioniki NFD Aureus BRIC Ilirika Azijski tigar Raiffeisen HR dionice Erste Total East OTP indeksni

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+ udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,6900

7,94

Allianz Portfolio

117,1718

7,46

PBZ Global fond

110,1872

5,14

ZB global

150,3100

4,51

Erste Balanced

126,3200

4,24

ST Balanced

169,4406

-10,29

ICF Balanced

118,3565

-9,37

5,6737

-5,47

NFD Aureus E. M. B.

79,7529

-4,95

ST Aggressive

66,7841

-4,50

N/A -1,23 7,75 8,51 1,91 -2,46 12,50 -2,59 9,95 10,68 9,51 4,37 0,53 4,69 9,97 15,46 7,94 3,67 9,42 4,80 10,54 9,64 4,46 12,84 10,16 -0,57 -10,70 10,39 20,14 17,46

N/A -6,71 7,60 2,58 -0,25 -12,41 3,44 -12,91 7,54 -0,54 7,60 1,65 6,65 -0,10 10,88 12,04 9,06 -1,35 -8,34 -1,89 -11,35 8,01 -0,66 4,69 -1,44 -3,13 -5,56 2,47 9,66 6,74

N/A -14,82 1,41 -4,56 4,66 -3,97 -1,68 -7,38 -7,73 -1,15 -8,14 3,41 4,24 -13,55 -0,67 -8,16 9,53 -5,62 3,26 8,52 -19,24 -7,40 -1,70 -6,19 -1,84 -13,36 -14,74 -10,05 -25,12 -21,76

-2,80 -0,45 2,84 4,44 -2,39 -0,11 6,09 -3,48 1,90 4,59 0,23 -2,28 -7,00 4,85 0,52 4,70 4,07 -2,38 4,64 -1,28 2,39 0,11 -1,05 1,94 7,92 -2,75 -13,10 3,01 11,35 6,38

4,926 6,070 513,518 10,604 14,708 18,286 20,625 12,958 9,813 228,555 8,890 181,008 6,196 20,855 15,150 249,216 10,254 8,192 70,250 94,729 6,020 5,068 66,921 8,171 21,805 8,908 5,702 16,427 83,455 137,942

0,44 3,69 4,78 2,88 2,09 6,85 2,94 10,45 3,70 5,48 3,54 8,44 3,08 4,61 3,59 3,72 1,71 3,25 11,91 6,44 3,13 2,86 9,11 3,96 5,50 4,01 3,87 2,57 3,51 3,27

05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Valuta

DIONIKI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ZB global OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced ST Aggressive Erste Balanced HPB Global C-Premium AC G Balanced EM KD Balanced Raiffeisen Prestige ST Balanced HI-balanced Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio PBZ Global fond ICF Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced Agram Trust

 kn  kn  kn kn  kn  kn   kn kn kn kn kn

150,3100 116,5916 153,7838 66,7841 126,3200 103,2476 5,6737 11,0608 8,3670 109,6900 169,4406 10,1765 156,3800 117,1718 110,1872 118,3565 79,7529 69,5737

0,56 0,52 0,38 0,18 0,17 0,09 0,02 0,02 0,01 0,00 -0,07 -0,08 -0,10 -0,10 -0,18 -0,72 -0,75 -1,10

1,94 7,15 0,38 0,53 1,94 5,69 0,93 -1,65 -1,60 1,21 -1,86 -1,15 0,22 1,34 5,07 4,93 -7,16 -0,53

5,01 7,76 6,66 5,95 9,37 6,22 6,21 2,00 3,75 2,00 -0,43 3,79 2,94 6,56 11,00 4,38 -4,03 2,99

4,51 2,82 3,18 -4,50 4,24 -3,14 -5,47 0,12 -0,67 7,94 -10,29 1,74 0,77 7,46 5,14 -9,37 -4,95 -2,83

4,26 2,93 8,63 -7,03 0,22 0,58 -12,70 4,94 -3,36 8,99 6,61 0,19 5,33 8,70 5,60 2,21 -4,68 -1,46

1,84 8,35 1,37 2,38 3,40 5,54 1,44 -1,65 -0,07 1,22 -0,76 -0,76 0,76 1,73 5,49 4,65 -6,03 -0,51

730,624 39,949 43,860 2,727 105,774 93,796 12,905 14,801 7,074 221,392 11,217 71,423 312,974 7,944 309,980 16,640 14,014 15,875

9,76 5,31 5,20 5,54 10,21 5,50 4,18 2,09 5,22 1,08 8,24 9,11 8,61 1,90 9,56 8,93 4,72 2,74

05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011

      kn 

129,4856 11,5936 133,5500 127,8620 177,6800 131,2034 165,2899 160,7200

0,15 0,12 0,07 0,07 0,06 0,02 0,02 0,01

2,21 1,94 2,43 2,47 1,80 1,24 2,05 0,95

2,54 2,48 2,35 2,79 2,13 1,58 3,50 0,50

3,69 4,62 6,03 4,57 5,76 3,57 7,92 2,89

4,99 1,64 4,56 4,57 6,70 4,53 8,11 4,98

2,05 1,96 2,48 2,67 1,86 1,27 2,07 1,01

17,717 7,838 302,632 20,227 527,131 145,004 58,932 198,173

5,31 9,11 7,84 5,50 8,86 8,07 6,44 9,76

05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011

 kn kn  kn kn kn kn kn kn  kn kn  kn $ kn kn

106,5500 133,2440 163,9496 126,6745 146,2800 139,5500 136,3214 133,1928 118,1012 11,4310 10,7622 109,2382 100,4840 140,6717 139,8502 125,0546 123,5877 102,4868

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,10

0,88 0,50 0,68 0,56 0,87 0,59 0,63 0,67 0,75 0,84 0,67 0,60 N/A 0,49 0,83 0,32 0,88 0,07

1,47 1,04 1,30 1,09 1,75 1,42 1,45 1,38 1,59 1,48 1,44 1,33 N/A 0,96 1,49 0,58 1,48 0,54

3,54 2,39 2,31 3,02 3,50 3,30 3,05 3,04 3,27 3,23 3,14 2,92 N/A 2,08 2,61 1,65 2,79 1,64

4,22 6,23 4,73 4,32 4,80 4,34 4,36 5,35 4,99 5,44 4,08 4,76 N/A 3,24 4,55 3,81 4,09 1,47

0,91 0,53 0,72 0,59 0,90 0,63 0,66 0,71 0,80 0,87 0,71 0,63 0,49 0,51 0,86 0,34 0,92 -0,06

509,885 1127,311 2228,048 496,065 1081,337 883,292 34,644 309,135 206,457 125,131 28,610 189,522 5,002 137,921 104,359 41,673 167,117 7,437

1,53 12,02 10,70 8,70 8,11 7,84 7,26 5,50 3,42 2,52 1,84 1,90 0,19 10,70 7,53 5,98 5,28 1,68

05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011 05.04.2011

+

OBVEZNIKI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

165,2899

7,92

Erste Bond

133,5500

6,03

Raiffeisen Bonds

177,6800

5,76

HI-conservative

11,5936

4,62

HPB Obvezniki

127,8620

4,57

ZB bond

160,7200

2,89

PBZ Bond fond

131,2034

3,57

OTP euro obvezniki

129,4856

3,69

HPB Obvezniki

127,8620

4,57

HI-conservative

11,5936

4,62

OTP euro obvezniki HI-conservative Erste Bond HPB Obvezniki Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One ZB bond

NOVANI FONDOVI Erste Euro-Money PBZ Novani fond ZB plus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB europlus HI-cash PBZ Dollar fond OTP novani fond Platinum Cash

+


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 7/4/2011

VREMENA SVE MANJE

Portugalu obveznice i pomo EU

Portugal je na aukciji trezorskih zapisa održanih u srijedu prikupio nešto više od milijardu eura, odnosno 1,4 milijarde dolara. Na aukciji u srijedu portugalska agencija za upravljanje dugom prodala je 560 milijuna eura trezorskih zapisa s rokom dospijea u ovogodišnjem listopadu i 450 milijuna eura koji dospijevaju na naplatu u ožuj-

ku idue godine. Kamatna stopa iznosila je 5,11 posto za šestomjesene trezorske zapise, a 5,9 posto za jednogodišnje zapise. Visoke stope posljedica su naglog rasta troškova zaduživanja za vladu u Portugalu prema neodrživim razinama. Veina analitiara oekuje da e Portugal uskoro prihvatiti paket pomoi, po uzoru na one koje su dosad bile primorane zatražiti Grka i Irska. Portugal je, piše Financial Times, ve poeo pregovarati s EU o paketu, a procjenjuje se da e mu trebati ak 80 milijardi eura. B.hr

BRODOGRADILIŠTE

DIONICE PO 300 KN

Na izvanrednoj glavnoj skupštini brodogradilišta 3. maj održanoj juer izabran je novi Nadzorni odbor koji ine Zlatko Mieti, Dijana Lukši i Emil Letica te predsjednik Zlatan Kuljiš, doznaje se iz tog brodogradilišta. Peti lan NO-a ostaje dosadašnji predstavnik radnika Roland Sušanj, a za zamjenicu predsjednika NO-a izabrana je Dijana Lukši. B.hr

Konar elektrini visokonaponski aparati poveali su temeljni kapital izdavanjem 28.500 novih dionica nominalnog iznosa 300 kuna, stoji u objavi na internetskim stranicama Središnjeg depozitarno klirinškog društva. Temeljni kapital tako je povean sa 41,2 milijuna kuna za 8,55 milijuna kuna na 49,75 milijuna i podijeljen na 149.392 redovne i 16.446 povlaštenih dionica. B.hr

Novi nadzornici 3. maja

Konar EVA poveao kapital

Tisku nije zasmetao ni proljetni umor ULAGA»I NEAKTIVNI Redovan promet dionicama iznosio je u srijedu samo 16,6 milijuna kuna, a što je još gore, gotovo 10 milijuna kuna potrošeno je samo na dionice HT-a Zagrebaka burza je i u srijedu bila iznimno nelikvidna, a zvijezda dana bila je dionica Tiska, koja je porasla više od šest posto. Crobex je porastao 0,37 posto, na 2255,64 boda, dok je Crobex 10 porastao 0,26 posto, na 1251,52 boda. Redovan promet dionicama iznosio je samo 16 milijuna kuna. Najlikvidniju poziciju sa 10 milijuna kuna prometa uhvatio je Hrvatski Telekom, koji je porastao zanemarivih 0,05 posto. Dionica Tiska zabilježila je u srijedu snažan dnev-

ni uzlet cijene, a ujedno je zabilježen drugi najvei dnevni promet u ovoj godini. Njome se trgovalo u vrijednosti od 904.376 kuna pri emu je vlasnika promijenilo 5199 dionica. Tisak je ovim rastom nakon peta dana ponovno preskoio razinu od 170 kuna, zakljuivši dan na 177,61 kuna.

Korekcija Rapca

Euforian rast dionice turistike tvrtke Rabac trajao je samo jedan dan. U srijedu je Rabac, pao 11,52 posto, samo dan nakon što

mu je cijena rasla više od 20 posto. Promet je u srijedu ak bio vei nego dan prije i dosegnuo 137.110 kuna. Više od jedan posto pala je i dionica Ingre, koja je završila na razini od samo 13,28 kuna. Jedan od veih dobitnika bila je i dionica Kraša, koja je porasla gotovo etiri posto, na 461,5 kuna, uz pola milijuna kuna prometa. Statistiki pregled trgovine na Zagrebakoj burzi u prvom tromjeseju svakako izgleda bolje nego je to bio sluaj s pregledima

DRAŽEN KOCIJAN, predsjednik Uprave Tiska, ija je dionica u srijedu porasla više od šest posto FOTO NACIONAL

trgovine iz mjeseca u mjesec.

Ina digla promete

Tako je promet dionicama u prva tri mjeseca ove godine gotovo 11 posto vei u usporedbi s posljednjim tromjesejem prethodne godine, a ukupan je promet - koji je na mjesenim razinama bilježio znaajne dvoznamenkaste korekcije - smanjen samo 5,5 posto. Statistika je još povolj-

REGIJA

Bankarske dionice u prvom planu Dionice bankarskog sektora juer su se našle u fokusu beogradskih ulagaa te prometom pretekle tradicionalno najlikvidnije Naftnu industriju Srbije i Aerodrom Nikole Tesle. Najviše se u Beogradu trgo-

valo dionicom niške AIK banke, koja je ostvarila 47,7 milijuna dinara prometa. Na popisu najlikvidnijih slijedila ju je beogradska Komercijalna banka sa 29,3 milijuna dinara prometa. Beogradski indeks BELEX 15 dan je zakljuio minusom

od 0,77 posto, spustivši se na 768,14 bodova. Nakon minusa u ponedjeljak i utorak, slovenski SBITOP konano je zabilježio blagi rast vrijednosti popevši se na 824,74 bodova, 0,12 posto više nego prethodnoga dana. Pola milijuna eura prometa

Krki je osiguralo titulu najlikvidnije, a cijena joj je porasla 0,59 posto, dosegnuvši 60 eura. Mercator je bio drugi s prometom od solidnih 252.061 eura, ali toj je dionici cijena u srijedu umanjena 0,75 posto i iznosila je 172 eura. B. St.

nija ako se usporedi s istim razdobljem lani budui da su i promet dionicama i ukupni promet otprilike dvostruko vei, a i indeksi su ostvarili zapaženi porast. Crobex je zabilježio rast od 8,5 posto, a Crobex 10 od ak 10,2 posto. U samom su vrhu likvidnosti bile dionice Ine i Hrvatskog Telekoma, a zaslužne za gotovo polovinu prometa ostvarenog u prva tri mjeseca tekue godine. Nikola Suec

BROJKE

0,07 1,95 posto rastao je sarajevski SASX-10

posto rastao je banjaluki BIRS


Popularni video servis NetFlix, on-line servis za "streamanje" videosnimki, platit e izmeu 75 i 100 milijuna dolara za distribucijska prava za sedam sezona

planetarno poznate amerike televizijske serije "Mad Men", koja je jedna od najhvaljenijih serija posljednjih godina. U Hrvatskoj je ta serija poznata pod nazi-

vom "Momci s Madisona", a prati život nemilosrdnih muškaraca i žena iz izmišljene marketinške agencije za oglašavanje Sterling Cooper smještene u Aveniji

DOBITNICI DANA (ZSE) Jadran +21,94 % Zlatni otok +9,09 % Validus +8,6 % Vupik +8,12 % Viro +7,52 %

GUBITNICI DANA (ZSE) TEP -19,77 % Genera -6,67 % Excelsa nekretnine -6,09 % HG Spot -5,16 % Beliše -4,57 %

33 Raste

37 Nema promjene

24 Pada

Madison u New Yorku šezdesetih godina. Wall Street Journal izraunao je da e NetFlix platiti oko milijun dolara po svakoj epizodi za distribuciju. Svaka sezona serije sastoji se od 13 epizoda. Serija se u originalu emitira na amerikoj kabelskoj mreži AMC, a producira je Lionsgate Television. B.hr

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,329,96 161,09

Prom. 0,19% 0,07%

Sirova nafta 108,34 Prirodni plin 4,24 Zlato 1.455,82 Srebro 39,28 Goveda 122,76 Kava 290,08

0,12% 0,24% 1,55% 1,86% 0,00% 0,84%

DOBRA IDEJA MLADE KOMPANIJE

ARHIVA BUSINESS.HR

Kuće postaju reklame, vlasnici se rješavaju hipoteka

MNOGE tipine amerike kue uskoro bi mogle postati Adzookiejeve reklame

Nedavno osnovana kompanija za mobilno oglašavanje Adzookie odluila se oglašavati na kuama, a vlasnicima koji im to dopuste zauzvrat e otplaivati hipotekarni kredit. Adzookie je prije 16 mjeseci u Anaheimu u Kaliforniji pokrenuo Romeo Mendoza, koji tvrtku trenutano financira vlastitim novcem, a ona besplatno objavljuje oglase lokalnih tvrtki u zamjenu za dozvolu za objavljivanje oglasa na njihovim mobilnim portalima. Osim toga, oglasi na Adzookieju mogu se zakupiti za oko jednog dolara po danu. Mendoza je odluio svoju tvrtku uiniti poznatijom tako što e odreeni broj kua pretvoriti u reklame

- obojit e ih i na njima ispisati naziv svoje stranice, i to na najmanje tri mjeseca. Zauzvrat e vlasnicima kua otplaivati hipoteku tako dugo dok one "reklamiraju" Adzookie, a nakon prestanka reklamiranja vratit e im prijašnju boju fasade, piše CNNMoney. Potragu za kuama na kojima e se oglašavati Adzookie je pokrenuo u utorak ujutro, a ve do kasnog poslijepodneva dobio je više od tisuu ponuda. Jedna od njih stigla je ak od crkve. Mendozu je tako velik odaziv šokirao, a rekao je i kako je tužno vidjeti koliko se vlasnika kua bori s financijskim problemima. Nikolina Rivosechi

POTI»E HEDONIZAM I DUHOVNU ISPRAZNOST?

Ve su se mnoge tipkovnice novinara i analitiara izlizale pisanjem o tome kako je Kina na putu da postane najvee svjetsko tržište za luksuznu, što gotovo bez iznimke znai i - skupu, robu, a Peking je sada odluio poeti kažnjavati upotrebu pridjeva luksuzno. U glavnom gradu Kine tako e od 15. travnja biti zabranjena upotreba pridjeva luksuzno, kao i nekih

ARHIVA BUSINESS.HR

'Luksuzno' u Pekingu postaje zločin

Dijamantne se ogrlice na plakatima u kineskoj prijestolnici nee moi oglašavati kao luksuzne

drugih laskavih atributa, u oglašavanju na plakatima. Kompanije koje odlue

ignorirati te propise dobit e kaznu od oko 4500 dolara, piše Fortune. Gradske

vlasti tvrde kako takve rijei potiu "hedonizam i duhovnu ispraznost", a iako je industrija na zabrane prilino burno reagirala, analitiari tvrde kako novi zakon na njih nee previše utjecati, i to ne zato što brenodvi poput Louis Vuittona i Diora u svojim oglasima ne koriste rije "luksuz", nego zato što se luksuzni proizvoai i trgovine obino ne reklamiraju plakatima. N. R.

Hoe li predsjednik EK José Manuel Barroso otkriti koliko emo još ekati na ulazak u EU, pratite na...

ARHIVA BUSINESS.HR

NetFlix e keširati oko milijun dolara po epizodi za sedam sezona 'Mad Mena'

www.business.hr

UKRATKO... Barroso u Hrvatskoj Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso dolazi danas u službenu posjetu Hrvatskoj te e se obratit zastupnicima Hrvatskog sabora. Garbo i Bergman na švedskim krunama Portreti švedskog redatelja Ingmara Bergmana, glumice Grete Garbo, spisateljice za djecu Astrid Lindgren i operne dive Birgit Nilsson nai e se na novim švedskim novanicama, najavila je Švedska banka. Pupovac kriv za slab povratak srpskih izbjeglica? Predstavnici Udruge za povratak Srba na podruje Ravnih kotara i Bukovice i Inicijative za promjene u srpskoj manjinskoj zajednici poruili su da je politika Srpskoga narodnog vijea i njegova predsjednika Milorada Pupovca glavna zapreka povratku srpskih izbjeglica na to podruje.

www.business.hr


Business.hr broj 864