Page 1

U IZVOZ 70 POSTO 8

PREBACILI PRORA»UN 14

Geofoto planira udvostručiti prihode na 200 milijuna kuna Novim ugovorom s Agencijom za nekretnine Crne Gore, juer potpisanim, vrijednost poslova Geofota u Crnoj Gori doseže 18,5 milijuna kuna

Akademici spiskali 74 mil. kuna pa stegnuli remen

PETAK/SUBOTA 1 i 2/4/2011

BROJ 860 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PODOBNI KONZUL 4-5 Za razliku od hajke

koja se digla na Ivicu Todoria u vezi s preuzimanjem Mercatora, zbog Branka Roglia u Sloveniji se nitko ne buni, ali to i ne udi jer taj hrvatski poduzetnik u 'deželi' posluje 30 godina, a ujedno je slovenski poasni konzul u Splitu

Hrvatski ulagač kojeg Slovenci žele REBRANDINGOM DO USPJEHA PREKO BARE

JGL sprema proboj u Južnu Ameriku i SAD Jadran-Galenski laboratorij prošle je godine ostvario 630 milijuna kuna prihoda, a tvrtka s više od 400 zaposlenih do 2015. planira iskorak na još 20 novih tržišta svojim proizvodima za zdravlje uha, grla i nosa temeljenim na morskoj vodi, genericima, bezreceptnim lijekovima te kozmetici 10


info&stav 2-3

business.hr

M. P.

Deutsche Bahn krĹĄio propise

Ĺ panjolcima najviĹĄe struje stiglo iz vjetroelektrana

Europska komisija provela je nenajavljenu inspekciju u objektima njemakog drĹžavnog Ĺželjeznikog poduzea Deutsche Bahn kako bi utvrdila jesu li utemeljene sumnje o krĹĄenju propisa o trĹžiĹĄnom natjecanju. Odluka o inspekcijama donesena je nakon prituĹžbi da Deutsche Bahn Energie, de facto jedini dobavlja elektrine energije za vuu vlakova u Njemakoj, jami povlaĹĄteni tretman podruĹžnici DB grupe za teretni Ĺželjezniki promet.

Ĺ panjolska je u mjesecu oĹžujku prvi put u povijesti najviĹĄe elektrine energije dobila iz vjetroelektrana. Udjel vjetroenergije u ukupnoj proizvodnji iznosio je 21 posto, na drugom je mjestu bila nuklearna energija koja je pokrila 19 posto potroĹĄnje, dok je 17,3 posto elektrine energije dobiveno iz hidroelektrana.

Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomonici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

TREA SREA ZA DIREKTORA HAC-a

Prskalo i Lovrinevi opet uh ovaj put zbog odmoriĹĄta kod P Ni dva mjeseca otkako je drugi put puĹĄten iz zatvora juer je ponovno uhien bivĹĄi direktor Hrvatskih autocesta (HAC) Jurica Prskalo te bivĹĄi lan Uprave toga javnog poduzea Marijo Lovrinevi, koji je zbog navodnih nezakonitosti u poslovanju HAC-a takoer ve bio u Remetincu.

U igri 58 milijuna kuna

Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec nije mogao sluŞbeno potvrditi njihova uhienja istiui da je rije o Uskokovu predmetu. No, glasnogovornik Uskoka Vuk urii rekao je da je predmet u nadleŞnosti Županijskog drŞavnog odvjetniťtva. NesluŞbeno se doznaje da su Prskalo i Lovrinevi

uhieni zbog nezakonitosti pri gradnji autoceste Dalmatina, tonije njezine zadnje dionice do Ploa, ťto je joť jedna od tema koje je otvorio Business.hr. Kako piťe Index.hr, Lovrinevi i Prskalo terete se da su oťtetili HAC za 58 milijuna kuna, a optuŞba je povezana uz gradnju odmoriťta Ploe na autocesti A1. OptuŞeni su jer je odmoriťte izbuťeno u litici, u Şivom kamenu, a takvu su odluku donijeli samo da bi „napumpali" troťkove. Nedaleko od mjesta na kojem je izbuťeno odmoriťte Ploe nalazi se livada na kojoj je to odmoriťte moglo biti napravljeno po puno manjoj cijeni da je zato bilo potrebe, tvrdi visoki izvor iz DORH-a. Jurica Prskalo otprije je

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

www.business.hr

JURICA PRSKALO (desno) na slobodi je bio tek dva mjeseca

osumnjien u ak dvije afere u kojima je HAC ostao bez viĹĄe od 50 milijuna kuna. Najprije je, zajedno s Lovrineviem, uhien u sluaju Nesklad, u kojem se elnicima HAC-a na teret stavljalo da su HAC oĹĄtetili za najmanje 22 milijuna kuna ugovorivĹĄi posao bojenja cijevi tunela Sveti

Rok i Mala Kapela s tvrtkom Skladgradnja u vlasniťtvu Slavena ŽuŞula. Uz Prskala, Lovrinevia i ŽuŞula u sluaju Nesklad Županijsko drŞavno odvjetniťtvo teretilo je i direktora Sektora za graenje Gorana Legca te glavnog inŞenjera projekta Bosiljevo-Sveti Rok

MILIJARDER SE VRATIO NAKON PET GODINA

Sorosev novac ponovno u Hrvatskoj Vodstvo Otvorenog druĹĄtva predstavilo je juer projekte kojima se zaklada amerikog multimilijardera Georga Sorosa nakon pet godina izbivanja ponovno aktivira u Hrvatskoj. Ured Otvorenog druĹĄtva nakon 13 godina rada u Hrvatskoj naprasno je zatvoren 2006. godine, da bi u rujnu proĹĄle godine predstavnici fondacije najavili povratak u Hrvat-

sku. Savjetnik mreĹže fondacija Otvoreno druĹĄtvo za Hrvatsku Tin Gazivoda kaĹže da se trenutano podrĹžavaju projekti na podruju ljudskih prava, transparentnosti i dobrog upravljanja, obrazovanja, kulture i medija, poloĹžaja osoba s intelektualnim teĹĄkoama i problemima mentalnog zdravlja. PodrĹžavaju se i projekti vezani uz Rome i druge marginali-

zirane skupine, kao i projekti nezavisnih analitikih centara i razmjene iskustva organizacija civilnog druĹĄtva te stipendijski programi. Najavio je da e u suradnji s njemakom zakladom Heinrich Boll u drugoj polovini svibnja odrĹžati konferenciju o posljednjoj fazi procesa pregovora s EU. U prosincu 2010. raspisan je prvi natjeaj usmjeren na pro-

jekte koji ublaĹžavaju posljedice ekonomske krize. Podupiru se projekti koji smanjuju nezaposlenost i siromaĹĄtvo, samozapoĹĄljavanje i malo poduzetniĹĄtvo, obrazovanje, nezavisna kultura i ljudska prava. Na prvi rok do 1. veljae pristiglo je 209 projektnih prijedloga, a prema objavljenom natjeaju, sljedei rok za prijavu projekata je 1. svibanj. H/B.hr


BISER DANA

BROJKA

››

Pripadnicima Katolike crkve konstantno se pokuĹĄava zamutiti pogled i stvoriti drukija slika o hrvatskom druĹĄtvenom tkivu od onoga kakvo ono civilizacijski i kulturoloĹĄki zapravo jest

55

tisua nezaposlenih u Njemakoj dobilo je posao tijekom oĹžujka tako da je nezaposlenost smanjena trei mjesec zaredom

IZ PRIOPENJA Hrvatske biskupske konferencije, na ijem je elu Marin Sraki, u povodu popisa stanovniĹĄtva

UVODNIK

uhieni, Branka Roglia Slovenci od Ploa vole viĹĄe i od Jakova Faka Posao s Fimi medijom

Osim Prskala, tada su uhiena joĹĄ trojica HAC-ovih duĹžnosnika, ĹĄef financija Josip Sapunar, bivĹĄi direktor autoceste Rijeka - Zagreb Zlatko Korpar i joĹĄ jedan bivĹĄi predsjednik Uprave Mario Crnjak. Svu etvoricu Uskok tereti da su dodjeljivali poslove bez javnog natjeaja i iz HACa preko tvrtke Fimi media izvukli viĹĄe od 26 milijuna kuna.

FOTO SKLEDAR/CROPIX

B.hr

TIN GAZIVODA, savjetnik mreĹže fondacija Otvoreno druĹĄtvo za Hrvatsku

Nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

S

ada nitko ne moĹže rei da Slovenci ne vole Hrvate. injenica je da ne vole samo Ivicu Todoria. Ni njegov novac. Domoljubna kontraofenziva koju je na vlasnika Agrokora u susjedstvu izvela cijela vojska, od seljaka do ministara, u potpunosti je poĹžnjela uspjeh; propao je Todoriev trei pokuĹĄaj da se dokopa Mercatora. Krvi na bojnom polju nema, ali gorak okus najbogatiji hrvatski poduzetnik sigurno e joĹĄ dugo ispirati mirisnom vodicom za usta. Odluka da prezaduĹžena Pivovarna LaĹĄko ipak stopira prodaju gotovo etvrtine trgovakog lanca pokopala je i posljednje nade Ivice Todoria, kojega su ve u startu optuĹžili da na teritorij Slovenije dolazi s neprijateljskim namjerama i Ĺželjama da pokopa poljoprivrednu i prehrambenu industriju „deĹžele“ i uzme kruh iz ruku tamoĹĄnjim seljacima. Nisu hrvatskom Don Quijoteu na slovenskom tlu pomogla ni obeanja o tome da e milijune hektolitara LaĹĄkog prodavati u „Kupujmo hrvatsko“ Konzumu. Oprezni susjedi nisu zagri-

FOTO SOPTA/CROPIX

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

Željka KandŞiju. Svi osim ŽuŞula iz pritvora su puťteni u veljai 2010., a Prskalo je nakon devet mjeseci ponovno uhien, ovaj put po nalogu Uskoka zbog umijeťanosti u aferu Fimi media.

››

Rogli ne Ĺživi u dvorcu hotelu, ne prate ga 'prezaduĹženost' i 'neplaanje', moĹže ga se dobiti na mobitel, skroman je poput novopeenog Slovenca Jakova Faka, baĹĄ kako u 'deĹželi' vole zli ni u mamac da e im pomoi oko ulaganja u hrvatski energetski sektor. PONUDA IVICE Todoria od 200 milijuna eura, koliko je bio spreman platiti za gotovo etvrtinu slovenskog nacionalnog ponosa, potrgana je u komadie koji su ve vjerojatno, noĹĄeni zapadnjakom, stigli i do Cibonina tornja. Ĺ to li je tek napravio uporni i radiĹĄni cvjear iz Moslavine kada je uo da njegove milijune Slovenci ne Ĺže-

le, ali su im zato dobri oni koje za Pivovarnu LaĹĄko nudi Branko Rogli, vlasnik Orbica? I koji, zna to Todori, Ĺželi Mercator isto kao i on. No, ako se pita Slovence, jasno je da su Rogli i Todori nebo i zemlja. U stvari, javno je poznato da su u Sloveniji Roglia prigrlili puno prije Jakova Faka. Tako je taj samozatajni hrvatski poduzetnik imenovan za slovenskog poasnog konzula u Splitu. Iako „pun k'o brod“,

Rogli ne Ĺživi u dvorcu-hotelu, ne prate ga „prezaduĹženost“ i „neplaanje“, moĹže ga se dobiti na mobitel, skroman je i fin, onako kako to Slovenci vole. NO, OPET, ima neka tajna veza izmeu Slovenije i upornog Todoria. Shvatili su to i Slovenci pa ne bi bilo udno da se u idui natjeaj za prodaju Mercatora ugradi P.S. klauzula: Ne Ĺželimo Ivicu Todoria. Tek toliko, za sluaj da ve nije shvatio...


tema 4-5

PODOBAN KONZUL Za razliku od hajke koja se digla na Ivicu Todo glića u Sloveniji nitko se ne buni, ali to i ne čudi jer on u 'deželi' posluje

Mrzak im je samo Todorić, a ne svi Hrv Rješenje koje se jučer našlo pred dioničarima PL-a jest dokapitalizacija Pivovarne sa 100 milijuna eura Orbica i slovenske Panvite, kao i nekih sadašnjih vlasnika PL-a. Koliko će konkretno Orbico uložiti u Pivovarnu Laško, zasad nije poznato, no slovenski mediji navode da će i hrvatsku tvrtku i Panvitu financijski navodno podržati jedan od inozemnih fondova Jedna od tvrtki koja bi trebala dokapitalizirati prezaduženu Pivovarnu Laško (PL) jest i hrvatski Orbico Branka Roglića. Naime, postupak prodaje 23,34 posto dionica Mercatora u vlasništvu PL-a vjerojatno će biti zaustavljen, a slovenske banke i državni fondovi traže najbolje rješenje kako s jedne strane izbjeći stečaj Pivovarne Laško, a s druge prodaju četvrtine Mercatora Agrokoru, koji je na natječaju dao najbolju ponudu. Rješenje koje se jučer našlo pred dioničarima PL-a je dokapitalizacija Pivovarne sa 100 milijuna eura Orbica i slovenske Panvite, kao i nekih sadašnjih vlasnika PL-a. Međutim, Nadzorni odbor Pivovarne Laško do zaključenja ovog broja nije objavio odluku ni o stopiranju prodaje udjela u Mercatoru ni o mogućoj dokapitali-

zaciji. U telefonskom razgovoru Branko Roglić nam je kazao da zasad ne želi govoriti o dokapitalizaciji PLa. Međutim, poznato je da njegov interes za Mercator nije od jučer. Naime, i prije dvije godine hrvatski je distributer pregovarao s Pivovarnom Laško o kupnji njezina udjela u Mercatoru, iako su se tada pojavile informacije da iza Orbica stoji netko drugi, što je Roglić opovrgnuo. "Mercator kupujem za sebe, naravno, ali i za uvijek. Vidim ga kao dugoročno ulaganje. Imam tvrtke u svim državama gdje je Mercator već prisutan - Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Makedoniji, Bugarskoj, a ulazimo i u Moldaviju. U svim tim državama imamo jaku mrežu distribucije. Upravo ćemo tako pomoći Mercatoru pri

njegovu daljnjem ulasku na strana tržišta te očekujem da ćemo na svim tržištima doseći visok stupanj sinergije, kako u transportu, investicijama u građevinarstvo, financiranje pojedinačnih projekata, tako i u kadrovskim resursima", rekao je prije dvije godine Branko Roglić za slovensko Delo.

U osam zemalja 12 tvrtki

Za razliku od hajke koja se digla na Ivicu Todorića, zbog Roglića u Sloveniji se nitko ne buni. To i ne čudi jer hrvatski poduzetnik u „deželi“ posluje 30 godina, a ujedno je slovenski počasni konzul u Splitu.

Orbico grupa jedan je od najvećih distributera u regiji, ima 12 kompanija u osam zemalja, a posljednja akvizicija je kupnja jedne rumunjske tvrtke za koju će platiti 30 milijuna eura. Koliko će konkretno Orbico uložiti u Pivovarnu Laško, zasad nije poznato, no slovenski mediji navode kako će i hrvatsku tvrtku i Panvitu navodno financijski podržati jedan od inozemnih fondova. Zanimljivo je da je u agrokombinatu Panvita direktor svojedobno bio sadašnji ministar poljoprivrede Dejan Židan, koji je posebno bio glasan protiv prodaje Mercatora Ivici Todoriću.

Uoči jučerašnje sjednice Nadzornog odbora Pivovarne Laško pismo najvećim dioničarima na Ljubljanskoj je burzi objavio direktor Mercatora Žiga Debeljak, predloživši im da se zaustavi postupak prodaje četvrtine dionica Mercatora koje nudi Pivovarna Laško. Debeljak ih je pozvao da se na među-

Žiga Debeljak, direktor Mercatora, pozvao je da se proda većinski udjel od najmanje 50 posto, a optimalno 75 posto dionica tvrtke  foto finance


u Todorića u vezi s preuzimanjem Mercatora, zbog Branka Roposluje 30 godina, a ujedno je slovenski počasni konzul u Splitu

business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

IvicI TodorićU, vlasniku Agrokora, najviše se opirao slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan

rvati

Snimio hrvoje knez

Branko Roglić, vlasnik Orbica, već dugo pokazuje interes za Mercator Snimio saša Ćetković

narodnom natječaju ponudi većinski udjel od najmanje 50 posto, a optimalno 75 posto dionica trgovačkog lanca. Postupak prodaje trebalo bi okončati do 31. prosinca 2011. godine, smatra Debeljak.

Prodaja u tri navrata

Iz Uprave Mercatora informirali su dioničare da su im se u posljednjih nekoliko tjedana javili potencijalni strateški investitori, trgovački lanci iz Europske unije koji su pokazali „preliminarni interes“ za kupnju Mercatora. Temeljem obavljenih razgovora s investitorima, došlo se do zaključka kako

bi putem međunarodnog natječaja trebalo prodavati minimalno 50 posto dionica Mercatora. Od početka 2010. godine različiti su dioničari manjinske udjele u Mercatoru prodavali u tri navrata, ali tek je sada, ocjenjuje Debeljak, postalo jasno da to nije dobro jer se na takav način smanjuje interes strateških ulagača. Zato Debeljak predlaže da se odustane od sadašnjeg postupka prodaje dionica koje nudi Pivovarna Laško (PL) te da se raspiše novi međunarodni natječaj na kojemu bi vodeći dioničari okupljeni u konzorcij ponudili najmanje 50 po-

sto dionica Mercatora. U tom bi se slučaju, ocjenjuje Debeljak, omogućila maksimalizacija cijene dionica, omogućio bi se dolazak strateškog partnera koji bi razvojno usmjerio Mercator i stabilizirao njegovu sada nestabilnu vlasničku strukturu, a koristi bi imali i mali dioničari. Za koordinaciju svih aktivnosti u vezi s budućim procesom i za razgovore s dioničarima o prodaji većinskog paketa Mercatorova Uprava već je angažirala ljubljansku SKB banku, kao dio francuske skupine Societe Generale. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr


tema 6-7

PAZI, METAK Dok su domai proizvoai kaciga i uniformi posao p suradnji sa Skandinavcima i Amerikancima

Amerikanci učili Hr kako se prodaje oru Sajam ASDA, koji je u Splitu organizirala amerika tvrtka TNT Productions Inc, održat e se i za dvije godine jer se ovogodišnji pokazao kao pun pogodak te je okupio 138 izlagaa iz 23 zemlje, od kojih je pedesetak hrvatskih tvrtki Prvi put Hrvatska i Split domain su izložbe oružja i vojne opreme koju je organizirala amerika tvrtka TNT Productions Inc. specijalizirana za meunarodne sajmove. Direktor te tvrtke Justin Webb za Business.hr kazao je kako je

iznimno zadovoljan organizacijom te pomoi koju je dobio od zemlje domaina, prije svega Ministarstva obrane i Vlade, koji su ujedno pokrovitelji sajma ASDA. Istie kako e 2013. opet biti održan novi sajam vojne i pratee industrije jer želi da ta manifestacija postane tradicionalna. Split se pokazao kao odlian domain tog trodnevnog

sajma, koji je završen posljednjeg dana ožujka, jer je sajam okupio 138 izlagaa iz 23 zemlje, a meu

NOVI LASERSKI CILJNIK, koji je na svoju jurišnu pušku ugradio HS Produkt, nastao je u suradnji s Institutom Ruer Boškovi i omoguuje precizno nišanjenje po principu "red dot" (crvena toka) i do udaljenosti od 300 do 400 metara SNIMIO DRAŽEN TOMI

njima je bilo pedesetak hrvatskih tvrtki.

Svjetski poznati

Taj dogaaj ima iznimnu važnost za hrvatsko gospodarstvo jer su još tijekom Domovinskog rata nastala poduzea koja danas imaju svjetski prepoznatljive brendove. S time se slaže i državni tajnik u Ministarstvu obrane Mate Raboteg, jer vojna je industrija izrasla iz potreba hrvatske vojske u vrijeme Domovinskog rata i danas u segmentima od proizvodnje uniformi i opreme do proizvodnje naoružanja, pištolja, pušaka, borbenih vozila i druge opreme može jako dobro konkurirati na svjetskom tržištu. To potvruje i injenica da je još 2003. godine u sklopu HGK oformljeno udruženje proizvoaa hrvatske vojne opreme. Ni u jednom podruju eko-

nomske djelatnosti Hrvatska nije uspjela stvoriti meunarodno prepoznatljiv brend osim u segmentu naoružanja i vojne opreme. Dokazuje to i novi ciljnik koji je na svoju jurišnu pušku ugradio HS Produkt koji je nastao u suradnji s Institutom Ruer Boškovi i koji omoguuje vrlo precizno lasersko nišanjenje po principu "red dot" (crvena toka) i do udaljenosti od 300-400 metara. Kuište puške napravljeno je od polimera, i to prije svega kako bi se postigla visoka otpornost na udarce, ali i kako bi bila što lakša. Kako istiu u tvrtki HS Porodukt, prvi je cilj isporuiti dovoljno novih jurišnih pušaka Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci, a onda stranim kupcima. Upravo je njihov štand bio jedan od najposjeenijih, kao i tvrtke Kroko koja se


osao pronašli sami, Hrvati će oklopnjake i puške prodavati u

Hrvate oružje

Posao u Kuvajtu

Nova generacija uniformi, taktičkih prsluka i futrola za nošenje pištolja, kako tvrdi direktor prodaje Ivan Marenić, njihov je zaloga za uspješan razvoj poslovanja. Ističe da je u ovoj godini potpisan ugovor o izradi 40.000 odora za Kuvajtsku narodnu gardu. Vrijednost ugovora prema njegovim riječima je oko dva milijuna dolara. Tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila potpisala je memorandum o razumijevanju s tvrtkom Patria Land Systems. Memorandum su tijekom sajma u Splitu u nazočnosti ministra obrane Davora Božinovića potpisali predsjednik Đuro Đaković holdinga Zdravko Stipetić i potpredsjednik finske Patrije Antti Huuskonen. Tvrtke potpi-

snice ubuduće će zajednički nastupati na trećim tržištima. Predsjednik Đuro Đaković holdinga Zdravko Stipetić istaknuo je kako to za njih znači priznanje za aktivnosti i napore koje su učinili na usvajanju proizvodnje, što će rezultirati promocijom i daljnjom prodajom njihova vozila na trećim tržištima. "Interesa za ovo vozilo ima i nadamo se da će ovo potpisivanje dovesti do još većeg uspjeha", kazao je Stipetić. Na važnost takvih sporazuma koje naše tvrtke sklapaju s međunarodnim partnerima ukazao je i ministar Božinović. Naglasio je kako je to značajno zbog razmjene i preuzimanja tehnologije, a onda i zajedničkog nastupa na trećim tržištima, dodavši kako samo to jamči isplativost takvih investicija. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

POTPORA U POSLU

Agencija Alan ponovno jaše Iako je zamišljen kao regionalni vojni sajam, pokazalo se da je dobio mnogo veće značenje i izvan naše regije od onog što se možda moglo očekivati, rekao je Ivica Nekić, direktor Agencije Alan, državne tvrtke koja se bavi trgovinom naoružanjem. Prema njegovim riječima, hrvatska vojna industrija, ali i prateća industrija vojne i slične opreme, ima veliku priliku uspjeti na svjetskom tržištu, a upravo je Agencija Alan i potpora takvim poslovima. U razgovoru s Nekićem doznali smo nešto i o povijest hrvatske vojne industrije. U tvornici Đuro Đaković izrađen je borbeni tenk M-84 odličnih performansi, a u tvornici Rade Končar proizveden je raketni sustav S-10 CRO. Već spomenuti HS Product dizajnirao je, proizveo i prodao više od milijun komada pištolja tipa HS (koji se u Americi prodaje pod brendom Springfield XD), tvornica Šestan Busch proizvela je više od 300.000 komada zaštitnih kaciga. Drugi proizvođači poput tvrtki Metallic i Promrad proizvode ručne bacače granata RBG-6 i takozvani ručni top RT-20, kalibra 20 mm. Tvrtka OGLAS

bavi proizvodnjom vojne i policijske opreme.

business.hr

Ivica Nekić, direktor Agencije Alan, državne tvrtke koja se bavi trgovinom naoružanjem  Snimio dražen tomić DOK-ING gradi strojeve za razminiranje, brodogradilišta Kraljevica, Greben i AdriaMar razne vrste patrolnih brodova, brzih raketnih topovnjača, minolovaca, prijevoznih čamaca i transportnih logističkih brodova...


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

SURADNJA

Karte za koncerte na benzinskim crpkama Prodaja karata ušla je u ponudu temeljem ugovora s tvrtkom Eventim Petrol je zasad jedini lanac benzinskih crpki u Hrvatskoj koji kupcima benzina omoguuje i kupnju ulaznica za veliki broj domaih i inozemnih koncerata, utakmica i slinih zabavnih dogaaja. Prodaja karata ušla je u ponudu temeljem ugovora s tvrtkom Eventim, specijaliziranom za distribuciju ulaznica za razne dogaaje. Suradnja je dogovorena prije pola godine, a u prvoj, testnoj fazi prodaja karata na benzinskim crpkama pokazala se punim pogotkom, poruuju iz Petrola. "To smo i oekivali. U Sloveniji upravo Petrolove benzinske crpke drže daleko najvei tržišni udjel u prodaji karata za razne društvene dogaaje, a iskustva steena u Sloveniji iskoristit emo i na hrvatskom tržištu. Od ove ponude mnogo oekujemo pa smo karte stavili u ponudu na svih 80 naših postaja diljem Hrvatske, a postupak kupnje karata maksimalno smo olakšali i ubrzali", poruuje Jan Dobrilovi iz Petrolova marketinga. Trenutano se na Petrolovim postajama diljem Hrvatske mogu kupiti ulaznice za koncerte Shakire, Joe Cockera, Bon Jovija, Rogera Watersa, Slayera i Megadetha, Josipe Lisac, Magazina, Zabranjenog pušenja... M. G.

NIŠTA OD DIVIDENDI

Ina zadržava dobit za prošlu godinu

Zagreb. Naftna kompanija Ina je preko Zagrebake burze objavila kako e se cjelokupna lanjska dobit kompanije raspodijeliti u zakonske rezerve i zadržanu dobit. Nadzorni odbor, naime, dao je suglasnost na revidirane financijske izvještaje za 2010. godinu te odobrio prijedlog Uprave o raspodjeli dobiti. Grupa Ina lani je ostvari-

la neto dobit od 958 milijuna kuna, a godinu prije imala je gubitak od 392 milijuna kuna. Iz kompanije je i službeno potvreno da je Uprava postavila direktora za sektor istraživanja i proizvodnje u jugoistonoj Europi Želimira Šikonju na mjesto prošli tjedan privedenog izvršnog direktora Bojana Milkovia, i to za sektor istraživanja i proizvodnje, na privremeno razdoblje od 30 dana. Predsjednik Uprave Zoltan Aldott direktno e nadzirati ostale sektore koji su dosad bili u Milkovievoj domeni. B.hr

PRILIKA

EU e možda financirati LNG na Krku

Zagreb. Na 10. plinarskom forumu održanom juer ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Darko Horvat najavio je da bi do kraja lipnja Bruxelles trebao donijeti odluku o sufinanciranju energetskog pravca koji bi poinjao na sjeveru, u poljskom LNG-u, a završavao u LNG-u Hrvat-

ska na Krku. Nije precizirano je li tono rije o malom terminalu na moru ili velikom na kopnu. Predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jeli Balta istaknuo je pak kako je gradnja malog, plutajueg LNG-a pred Krkom sve realniji projekt, koji bi u skoro vrijeme mogao biti predstavljen javnosti. Horvat je na okruglom stolu takoer najavio i aktivnosti oko izmjena Zakona o rudarstvu koje bi omoguile lakšu izgradnju novih podzemnih skladišta plina. B.hr

Geofoto planira udvostručiti prihode na 200 mil. kuna OD IZVOZA 70 POSTO Novim ugovorom s Agencijom za nekretnine Crne Gore, juer potpisanim, vrijednost poslova Geofota u Crnoj Gori doseže 18,5 milijuna kuna Ugovor o provedbi projekta "Katastar nekretnina za 18 katastarskih opina opine Plav", vrijedan više od 840 tisua eura, potpisali su juer tvrtka Geofoto i Agencija za nekretnine Crne Gore. Prema rijeima predsjednika Uprave Geofota Zvonka Biljeckog, tvrtka oekuje dvostruko poveanje prihoda, što je 200tinjak milijuna kuna. "U današnjoj situaciji u kojoj je hrvatsko gospodarstvo, to je vrlo lijepa vijest, ak trea u posljednjih nekoliko mjeseci. Ugovor je vrijedan 843.000 eura, bez PDV-a, s rokom od 14 mjeseci, a rije je o donaciji norveške vlade", izjavio je Biljecki koji je, uz ravnatelja crnogorske Agen-

MIO ORLANDI, ravnatelj crnogorske Agencije za nekretnine, i Zvonko Biljecki, predsjednik Uprave tvrtke Geofoto SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

cije za nekretnine Miu Orlandia, potpisnik ugovora.

Preuzeli posao

U projektu izrade katastra nekretnina sudjelovat e 20-ak strunjaka Geofota, a izvodit e se na 45.106 hektara. Projekt obuhvaa oko 11.000 parcela, odnosno novu izmjeru 18 katastarskih opina na podruju opine Plav, u Crnoj Gori. Za to podruje ne postoje katastarske podloge u grafikom obliku pa e se granica vlasništva na cijelom terenu izmjeriti preciznim geodetskim mjerenjima. Na podruju Crne Gore Geofoto sudjeluje u još tri projekta, od kojih je jedan preuzeo od danske Blom gru-

pe. Rije je o izradi katastra nekretnina za 15 katastarskih opina, ime vrijednost poslova Geofota u Crnoj Gori doseže 18,5 milijuna kuna. Biljecki se dotaknuo i poslovanja u prethodnoj godini, koje bilježi rast od 41 posto u odnosu na 2009., te novih ugovora u tekuoj godini, u kojoj takoer oekuje bolje rezultate.

Projekt u Gvatemali

"Potkraj prošle godine dobili smo projekt u Gvatemali vrijedan 2,9 milijuna dolara. Trenutano poinjemo pregovarati o projektu u Boliviji vrijednom 10,5 milijuna dolara. Ove smo godine dobili posao u BiH, za koji je u pro-

raunu tri milijuna eura, a s Ministarstvom obrane za NATO-ov sustav radimo na svom najveem projektu, vrijednom oko 13 milijuna eura, te na ugovorima u srednjoj Aziji, ali oni su poslovna tajna. U 2011. planiramo ostvariti više od 70 posto prihoda od izvoza i dvostruko vee ukupne prihode nego lani, a to je 200-tinjak milijuna kuna", izjavio je Biljecki. Predsjednik Uprave Geofota takoer je istaknuo da na natjeajima za pojedini posao u prosjeku imaju od 10 do 15 konkurenata, od ega su tri ozbiljna. Za posao u Crnoj Gori bilo ih je šest, a za onaj u BIH ak 17. Iva Bikanec


ZAGREBA»KI VELESAJAM

Atlantska plovidba prodaje dva broda

> nacionalno > lokalno > svijet

Zagreb. Na Zagrebakom velesajmu od 5. do 9. travnja održat e se etiri sajma - gospodarskih vozila, prometa, logistike i pratee industrije Zagreb transport show, graditeljstva i opremanja Graditeljstvo, zatim sajam Obrtništvo te sajam grijanja, hlaenja i klimatizacije Interklima. Na sajmovima e biti 451 izlaga iz 23 zemlje. H

business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

IT I JAVNA UPRAVA

Država mora imati svog direktora informatike Prvi ovjek državne uprave zadužen za informatiku tehnologiju nedostaje Hrvatskoj, jer Središnji državni ured za e-Hrvatsku nije ni približno struan ni sposoban za taj posao, moglo se uti na okruglom stolu na konferenciji Cisco Expo

SNIMIO DRAŽEN TOMI

Vlada RH napokon je shvatila da IT industrija može biti dobra prilika za proboj Hrvatske u svijet, a ni jedna država s kojom se usporeujemo nije to napravila dovoenjem Googlea, istie Ante Mandi, predsjednik Uprave IN2 i predsjednik Udruženja IT tvrtki pri HGK na desetoj po redu konferenciji Cisco Expo, na okruglom stolu o IT-u i javnoj upravi. Kako bi pokrenula IT, država mora promovirati i razvijati tvrtke i industriju na svjetskoj razini. "Da Google doe, to ne bi poboljšalo si-

tuaciju", istie Mandi. Sven Maruši, nezavisni konzultant iz tvrtke Infocumulus, istie da država ponajprije mora sebe promijeniti. "Ako zamislimo državu kao tvrtku, onda je Vlada njezina uprava, Sabor nadzorni odbor, a graani dioniari. Dakle, potreban je direktor IT-a." Taj koncept realiziran je u Sjedinjenim Državama i ini se dobrim potezom, barem prema onome što vidimo u napretku amerike državne uprave, njezinoj transparentnosti, i u funkcioniranju javne nabave. Andro Vlahuši tvrdi da još imamo problema s fragmentiranošu podataka u javnoj upravi te da problem nije u alatima jer "alati za bolji odnos izmeu ICT industrije i javne uprave postoje i samo ih treba primijeniti". "Još bi se morala provesti preobrazba Ministarstva uprave u Ministarstvo uprave i u upravljanja podacima." Kad je razvoj ICT industrije u našoj državi u pitanju, Andrej Plenkovi, državni tajnik za europske integracije, smatra da bi "bilo uinkovito da se i u Hrvatskoj postavi slian cilj onome koji je Unija sebi nedavno postavila - svako kuanstvo mora imati pristup internetu do kraja 2013. godine". Dražen Tomi

SNIMIO SAŠA ETKOVI

Od 5. travnja kreu etiri sajma

10-11

Ante Mandi, predsjednik Uprave IN2 i predsjednik Udruženja IT tvrtki pri HGK

UGOVOR

MIRELA BARTOLEC, direktorica ZV-a

Dubrovnik. Atlantska plovidba obavijestila je u etvrtak Zagrebaku burzu i Hanfu da je potpisala dva ugovora o prodaji brodova s kupcem iz Velike Britanije. Rije je o dva starija broda blizanca iz flote, Getaldi i Gunduli, sagraena 1996. odnosno 1997. godine, a koji su u floti Atlantske plovidbe bili od 2005. godine. B.hr

FOTO ARHIVA BUSINESS.HR

dogaaji

BRITANCIMA idu Getaldi i Gunduli

JGL sprema p Južnu Amerik PUT PREKO BARE Na razini Grupe JGL je prošle godine ostvario 630 milijuna kuna prihoda, a tvrtka s više od 400 zaposlenih do 2015. planira iskorak na još 20 novih tržišta svojim proizvodima za zdravlje uha, grla i nosa Sa 500 milijuna kuna prihoda i 312 milijuna kuna izvoza 2010. godina bila je najbolja otkad Jadran-Galenski laboratorij postoji, pohvalili su se elnici te farmaceutske kompanije na juerašnjoj konferenciji za novinare, gdje su osim poslovnih rezultata predstavili i novi korporativni vizualni identitet JGL-a te novi sprej za nos Meralys, prvu kombinaciju lijeka i mora na tržištu.

Najbolja godina

"U odnosu na 2009. godinu rast prodaje iznosio je 36 posto, a izvoza 67 posto pa je 2010. najbolja poslovna godina dosad, svojevrsni procvat, iako je prethodna bila recesijska jer smo prvi put imali pad prihoda", ustvrdio je Teo Rakoevi, direktor korporativnog brendiranja JGL-a. Naveo je da je tvrtka od osnutka 1991. godine, kada je nastala na temeljima centralnog laboratorija za izradu magistralnih i galen-

skih pripravaka Zdravstvene ustanove Ljekarna Jadran Rijeka, do danas rasla po vrlo visokim stopama. "Ukupni prihod poduzea porastao je sa 1,5 milijuna kuna iz 1991. godine na 630 milijuna kuna u 2010., s koliko je Grupa JGL završila poslovnu godinu", rekao je Rakoevi. Program Aqua Maris,

BROJKE

33 66

posto porasla je dobit JGL-a u 2010. i iznosila je 36 milijuna kuna

posto iznosi udjel izvoza u ukupnom prihodu tvrtke za 2010.

najjai brend JGL-a, linija prirodnih preparata na bazi morske vode koji su namijenjeni zdravlju uha, grla i nosa, nastavio je rast i u 2010. godini. "On je realiziran sa 179 milijuna kuna pri emu je velik uspjeh zabilježen na primarnom tržištu Rusije, gdje je ostvareno 143 milijuna kuna", navela je Ana Marija Donadi, voditeljica programa Aqua Maris. S više od 50 milijuna prodanih jedinica, dodala je, Aqua Maris je jedan od najuspješnijih hrvatskih brendova iji izvoz ini ak 98 posto njegove prodaje.

»etvrti najvei

"JGL je upravo zahvaljujui tom brendu etvrti proizvoa prirodnih sprejeva i kapi za nos, gdje drži 4,5 posto svjetskog tržišta nasal saline, odnosno preparata za nos na osnovi fiziološke otopine ili morske vode", ustvrdila je Ana Marija Donadi. Juer predstavljeni Meralys drugi je brend u programu


CROENERGO.EU

Portal za pitanje energetike i okoliša

Zagreb. Savez za energetiku Zagreba predstavio je juer portal croenergo.eu o pitanjima energije i okoliša, prateoj industriji i tehnologijama te srodnom investicijskom i financijskom tržištu. Izradu portala podržali su Grad Zagreb - Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, Hrvatska gospodarska komo-

OGLAS

ra - Europska poduzetnika mreža Hrvatske, Banco Popolare Croatia te tvrtke Corvus Info i Iluminata Ad. Sam portal je inae podijeljen na nešto više od 10 glavnih grupa te 50 podgrupa. Na njemu su, izmeu ostalog, izdvojeni burzovni indeksi energetskih kompanija, burzovna stanja energenata, prikazi maksimalnih cijena energenata na domaem tržištu, prikazi cijena goriva i naftnih derivata na domaem i europskom tržištu te baze ponude i potražnje, kao i aktualne novosti. B.hr

a proboj u riku i SAD

SNIMIO HRVOJE DOMINI

ANA MARIJA DONADI, voditeljica programa Aqua Maris u JGL-u, kaže da ak 98 posto proizvoda Aqua Maris plasiraju u inozemstvo

Aqua Maris, inovativan je, pojasnila je Donadi, jer je prvi put lijek za odepljivanje nosa otopljen u otopini morske vode. JGL-ov receptni program, koji se bavi generikim lijekovima, u 2010. godini ostvario je neto prodaju od 137,2 milijuna kuna, bezreceptni program 155 milijuna kuna, a ugovorna proizvodnja 4,6 milijuna kuna. Ukupno meu proizvoaima lijekova na hrvatskom tržištu JGL zauzima 15. mjesto, što je ujedno peto

mjesto meu proizvoaima generikih lijekova. "Izvozimo ili smo u pripremi izvoza vlastitih proizvoda na 24 tržišta, a do 2015. planiran je iskorak na još 20 novih tržišta s naglaskom na Brazil i Južnu Ameriku, SAD te Veliku Britaniju", naveo je Rakoevi te se pohvalio da je u 2010. zaposleno 29 radnika, a samo u ožujku ove godine 11, ime se ukupna brojka popela na 492. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr


i

dogaaji 12-13

ARHIVA BUSINESS.HR

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

ROISS novu duĹžnost preuzima danas

TURIZAM

Agencije dovode najviĹĄe Nijemaca, Talijana i Poljaka Domai su turisti prosjeno u inozemstvu ostajali pet noi, a najviĹĄe su putovali u Italiju, Austriju, ÂťeĹĄku, Njemaku, Francusku i Tunis Hrvatske putnike agencije proĹĄle su godine u Hrvatsku dovele 5,4 posto viĹĄe stranih turista nego u godini prije, u njihovoj je organizaciji Hrvatskom putovalo 8,5 posto viĹĄe domaih turista, a u inozemstvo njih 4,6 posto viĹĄe, pokazuju podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku. Podaci statistike o agencijskom prometu i porastima proĹĄle godine pokazuju i da se agencijsko poslovanje, barem u njegovu fizikom obujmu, znatno popravilo u odnosu na 2009. koju su agencije zavrĹĄile s padom prometa u gotovo svim segmentima u odnosu na 2008. godinu.

Milijun noenja viĹĄe

Stranih je turista putem domaih putnikih agencija proĹĄle godine u Hrvatsku doĹĄlo oko 100.000 ili 5,4 posto viĹĄe nego 2009., odnosno njih 1,83 milijuna. Ostvarili su 12,6 milijuna noenja, ĹĄto je milijun noenja ili 9,3 posto viĹĄe. Strani turisti koji su doĹĄli putem domaih agencija

prosjeno su u Hrvatskoj noili sedam noi, a najviĹĄe su noenja, 25,4 posto od ukupnih, ostvarili njemaki turisti. Nakon njih s udjelom od 9,2 posto u noenjima slijede Talijani, Poljaci sa 7,4 posto, esi sa 7 posto, Slovenci sa 6,3 posto, Britanci sa 5,2 posto te turisti iz Francuske i Rusije sa po 5 posto udjela u ukupnim agencijskim stranim noenjima u Hrvatskoj.

IMENOVANJE

ZABA

Gerhard Roiss novi elnik OMV AG-a

LaĹžni zaposlenici varaju graane

Be. Gerhard Roiss 1. travnja preuzima ulogu glavnog izvrĹĄnog direktora OMV Aktiengesellschafta. Od 2002. godine Roiss je bio zamjenik predsjedatelja IzvrĹĄnog odbora i odgovaran za segment prerade, ukljuujui i petrokemiju. Prije toga bio je na elu segmenta istraĹživanja i proizvodnje. B.hr

Zagreb. Iz Zagrebake banke stigla je obavijest o pokuťaju prijevare u reŞiji nekolicine laŞnih zaposlenika. „Budui da smo zaprimili nekoliko poziva svojih klijenata, Şelimo skrenuti pozornost graana da se odreene osobe laŞno predstavljaju kao zaposlenici Zagrebake banke te nude poslove preuzimanja i zamjene kunskih i deviznih novanica.

NaglaĹĄavamo da je rije o pokuĹĄaju prijevare jer se sve naĹĄe gotovinske transakcije vezane uz eventualnu zamjenu novanica, odnosno gotovinsku kupoprodaju deviza, mogu obaviti iskljuivo u poslovnicama Zagrebake banke uz osobnu autorizaciju transakcije klijenta. Na temelju dojave klijenata Zagrebaka banka prijavila je ovaj pokuĹĄaj prijevare Policijskoj upravi zagrebakoj. "Molimo graane da nikako ne prihvaaju takve ponude nepoznatih osoba“, stoji u priopenju Zagrebake banke. B.hr

U sijeÄ?nju i velj uÄ?etverostruÄ?e BROJKE

4,37 7,8 milijardi kuna izvoz u veljai

milijardi kuna uvoz u veljai

I domai nabolje

I s domaim turistima agencije su proĹĄle godine zabiljeĹžile rast prometa. Na viĹĄednevna putovanja u inozemstvo i po Hrvatskoj domae su putnike agencije odvele 567,4 tisue domaih turista koji su ostvarili 2,47 milijuna noenja. Od toga je u inozemstvo putovalo 252,2 tisue domaih turista, ostvarivĹĄi 1,12 milijuna noenja, ĹĄto je rast od 4,6 i 6,1 posto u odnosu na godinu prije. Domai su turisti pritom prosjeno u inozemstvu ostajali pet noi, a najviĹĄe su putovali u Italiju, Austriju, eĹĄku, Njemaku, Francusku i Tunis. Po Hrvatskoj je preko agencija putovala 315,1 tisua stranih turista, ĹĄto je 8,5 posto viĹĄe nego 2009. godine. H

BILANCA U odnosu na lanjsku veljau, izvoz je u istome mjesecu 2011. bio vei 96 mil. kuna, a uvoz 84 mil. kuna

Hrvatski je izvoz u veljai u odnosu na sijeanj ove godine bio manji 360-ak milijuna kuna, a uvoz vei oko 835 milijuna kuna. U odnosu na lanjsku veljau, ovogodiĹĄnji izvoz u istome mjesecu bio je vei oko 96 milijuna kuna, a uvoz 84 milijuna kuna. U veljai je izvoz vrijedio 4,37 milijardi kuna, a uvoz 7,8 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 61,7 posto. Prema podacima DrĹžavnog zavoda za statistiku, izvoz je u sijenju i veljai

iznosio 9,1 milijardu kuna i u odnosu za isto lanjsko razdoblje bio je vei 3,9 posto, a uvoz je iznosio 14,8 milijardi kuna i bio je vei 0,5 posto u odnosu na lanjski sijeanj i veljau.

U EU 5,4 posto viĹĄe

U prva dva ovogodiĹĄnja mjeseca u odnosu na isto lanjsko razdoblje rastao je izvoz hrane i pia, industrijskih materijala, kapitalnih proizvoda i drugih proizvoda, a pao izvoz goriva i maziva, prijevoznih sredstava te


700 RADNIH MJESTA

REZULTATI

Osijek. Na juer održanom 4. sajmu poslova Osjeko-baranjske županije predstavilo se 65 poslodavaca, znanstvenih i obrazovnih ustanova koji su ponudili oko 700 slobodnih radnih mjesta. Inae, na osjekome podruju ima oko 9400 nezaposlenih. HZZ je tijekom ožujka organizirao sajmove poslova u 22 hrvatska grada. H/B.hr

Zagreb. U 2010. godini Financijska agencija (Fina) ostvarila je 880 milijuna kuna prihoda što je neznatno smanjenje od 0,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je nakon gubitka od 158,6 milijuna kuna u 2009. godini i 34,4 milijuna kuna manjka u 2008., Fina prošle godine ostvarila dobit od 82 milijuna kuna. Do-

Fini se isplatila U Osijeku održan otpuštanja 4. sajam poslova i preseljenje

daju kako je to dvostruko više od planiranih 41 milijun kuna profita. U agenciji je trenutano zaposleno tri tisue ljudi, a krajem 2009. godine Fina ih je zapošljavala ak 4400. „Poetkom 2010. godine dovršen je proces reorganizacije i restrukturiranja tvrtke otpuštanjem oko 800 djelatnika za iji je proces zbrinjavanja osigurano oko 140 milijuna kuna. Tvrtka se takoer preselila na novu lokaciju, na zagrebaku adresu Vrtni put na Žitnjaku, dok je zgrada na atraktivnoj lokaciji u Vukovarskoj ulici OGLAS

eljači učen izvoz seca bio je manji 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje (sa 7,88 milijardi kuna na 7,85 milijardi kuna), a izvoz rudarstva i vaenja bio je manji 63,4 posto (sa 243 na 89 milijuna kuna). Izvoz u zemlje Europske unije u odnosu na lanjski sijeanj i veljau porastao je 5,4 posto (sa 5,3 na 5,6 miljardi kuna), a u zemlje Cefte 19,9 posto (sa 1,36 na 1,63 milijarde kuna).

FOTOLIA

Najviše u Italiju

proizvoda za široku potrošnju. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo udvostruili su izvoz u sijenju i veljai u odnosu na isto lanjsko razdoblje (sa 306 na 615 milijuna kuna), a opskrba elektrinom energijom i plinom gotovo se uetverostruila (sa 31 na 122 milijuna kuna). I opskrba vodom i gospodarenje otpadom poveali su izvoz 58,8 posto (sa 211 na 336 milijuna kuna). Izvoz preraivake industrije u prva dva ovogodišnja mje-

Najviše se i ove godine izvozilo u Italiju (1,93 milijarde kuna), zatim u BiH (1,06 milijardi kuna), Njemaku (1,04 milijarde kuna), Sloveniju (838 milijuna kuna), Austriju (523 milijuna kuna) te u Srbiju (354 milijuna kuna). U robnoj razmjeni s Italijom, Njemakom i Austrijom ostvaren je deficit (ukupno oko 1,1 milijardu kuna), a s BiH, Slovenijom i Srbijom suficit (740-ak milijuna kuna). Državni zavod za statistiku juer je objavio da je hrvatski BDP u 2010. u odnosu na 2009. godinu pao 1,2 posto. To je malo manja stopa pada u odnosu na prvu procjenu koju je DZS objavio prije nešto više od mjesec dana, kad je procijenio da je BDP lani pao 1,4 posto u odnosu na 2009. godinu. Zoran Daskalovi

jednim dijelom dana u najam“, poruuju iz Fine. Istodobno je Fina na novoj lokaciji na Žitnjaku takoer u najmu. Zgradu je iznajmila na pet godina od tvrtke Živa voda, u vlasništvu nogometaša brae Darija i Josipa Šimia. Prema analizi isplativosti seljenja proizlazi da je time agencija u plusu za sedam milijuna kuna. U Fini kažu da su preseljenjem prvi put objedinili poslovni i administrativni sektor na jednome mjestu što je pridonijelo boljoj organizaciji posla i troškovnoj uinkovitosti. M. G.

SPONZORSTVO

Podravka i dalje s Brankom Vlaši Koprivnica. Ugovor o produljenju sponzorstva juer su potpisali predsjednik i lanovi Uprave Podravke Miroslav Vitkovi, Marin Pucar, Krunoslav Bešvir te najtrofejnija hrvatska atletiarka Blanka Vlaši. Novi ugovorom kojim Podravka, odnosno njezin brend Studena podržava Blanku Vlaši potpisan je na razdoblje od dvije godine. B.hr


14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

REGULATIVA

gova vjerovnicima isplatiti najmanje 50 posto prijavljenih potraĹživanja, najdulje u roku etiri godine, a vjerovnici stjeu i pravo na kontrolu poslovnih knjiga duĹžnika. Promjenama zakona o ovrsi i osiguranju uvode se i stroge sankcije protiv uprava poduzea u financijskim teĹĄkoama koje izbjegavaju svoje obveze, a isplata duĹžnika viĹĄe se nee moi izbjegavati izjavom na sudu da poslovnog odnosa nije bilo jer e vjerovnik riskirati da mu budu blokirani svi rauni ako bi se pokazalo suprotno. H

Slovenci e viĹĄe ĹĄtititi vjerovnike

Ljubljana. Slovenski parlament prihvatio je zakonske izmjene kojima se nastoji popraviti poloĹžaj vjerovnika prema tvrtkama koje su insolventne ili pred steajem. Prema novom zakonu o financijskom poslovanju, tvrtke koje su plateĹžno nesposobne i prijeti im steaj moraju u postupku prisilnog podmirenja du-

Tvrtka Zovko Zagreb nee u steaj, barem ne na osnovi prijedloga koji je podnio anonimni predlagatelj ili skupina predlagatelja. Zagrebaki Trgovaki sud odbacio je prijedlog za otvaranje steajnog postupka nad Zovkom Zagreb, koji je 11. veljae podnijela "grupa djelatnika", kao i privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom. U prijedlogu anonimni predlagatelji navode da imaju novane traĹžbine prema Zovku Zagreb na osnovi neisplaenih plaa i drugih davanja, a tvrtka ne ispunjava svoju obvezu jer joj je Ĺžiroraun blokiran od 1. svibnja proĹĄle godine pa vjerovnici ne mogu naplatiti svoje traĹžbine. Rije je, navodno, o 50-ak milijuna kuna, ĹĄto je Ivica Zovko javno opovrgnuo, kao i neisplatu

FOTO GAURINA/CROPIX

Zovko ipak ne ide u steÄ?aj

Anonimni predlagatelji pozvani su dopuniti prijedlog za steaj u roku od osam dana dostavom punog imena i prezimena te adrese osoba koje predstavljaju "grupu djelatnika". Budui da to nisu napravili, Trgovaki sud odbacio je njihov prijedlog

plaa zaposlenicima te obveza prema drĹžavi, ali i priznao da postoje „odreene teĹĄkoe u poslovanju“. Budui da uz prijedlog za steaj nije dostavljena potrebna dokumentacija, putem oglasne ploe 28. veljae steajni je sudac pozvao predlagatelje da priloĹže dokaze o vjerojatnosti postojanja traĹžbine na osnovi neisplaenih plaa i drugih davanja prema steajnom duĹžniku, kao i dokaz o stanju rauna steajnog duĹžnika. Osim toga, anonimni predlagatelji pozvani su dopuniti prijedlog za steaj u roku od osam dana dostavom punog imena i prezimena, kao i adrese osoba koje predstavljaju "grupu djelatnika" jer "predlagatelj mora biti tono imenovan. Ako je rije o fizikim osobama, treba oznaiti ime, prezime i tonu adresu". Budui da anonimni predlagatelji nisu dostavili osobne podatke zakinutih djelatnika, dokaze o vjerojatnosti traĹžbina i o raunu poduzea, Trgovaki sud odbacio je njihov prijedlog za otvaranje steaja. Ivica Kruhoberec

LH&V otvara info&booking boutique u Zagrebu

PREDSTAVNIĹ TVO je smjeĹĄteno u Gundulievoj ulici ARHIVA BUSINESS.HR

Mali LoĹĄinj. LoĹĄinj Hotels & Villas uskoro e otvoriti vrata svog info&booking boutiquea u Gundulievoj ulici u Zagrebu. U njemu e se gosti moi upoznati s wellness, konferencijskim i obiteljskim ponudama toga hotelskog brenda tvrtke Jadranka hoteli kroz video i fotografske materijale. B.hr

Akademicima ni 74 mil. kuna nije bilo dovoljno

ODBAÂťENA ANONIMNA PRIJAVA

IVICA ZOVKO priznao je da postoje odreene teĹĄkoe u poslovanju

PROMOCIJA

PREBACILI BUDŽET U strukturi prihoda HAZU-a drŞavni proraun sudjeluje sa 80,44%, a sredstva ministarstava donose joj 11,13% prihoda. Iz vlastitih prihoda skupio je 5,13%, a 3,3% dobio je iz prorauna lokalne uprave i donacija Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u proťloj je godini ostvarila ukupne prihode od 74,2 milijuna kuna, a pritom je troťkove prebacila za 69,5 tisua kuna u odnosu na prihode. Financijsko izvjeťe o poslovanju HAZU u 2010. godini izneseno je na jueraťnjem redovitom zasjedanju Skupťtine.

ZVONKO KUSI, predsjednik HAZU, kaĹže da e nastavak aktivnosti ovisiti i o materijalnim uvjetima u druĹĄtvu SNIMIO HRVOJE DOMINI

dogaaji

Sprema se proslava

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusi govorio je o radu Akademije u proteklom razdoblju i o pripremama za proslavu 150. obljetnice te ustanove. "Proťla je godina bila uspjeťna na svim podrujima. Želimo nastaviti tako i u 2011. godini, ťto e najviťe ovisiti o materijalnim uvjetima u Akademiji i druťtvu", kazao je glavni tajnik HAZUa akademik Pavle Rudan. U strukturi prihoda Akademije drŞavni proraun sudjeluje sa 80,44 posto, a sredstva iz ministarstava namijenjena ostvarenju pojedinih projekata donose joj 11,13 posto prihoda. Akademija ostvari i vlastite prihode u iznosu od

5,13 posto, a prihodi iz prorauna lokalne uprave i donacije ine 3,3 posto.

Objavili 18 knjiga

Tijekom proĹĄle godine Akademija je u vlastitoj nakladi i sunakladniĹĄtvu objavila 86 publikacija, od toga 18 knjiga, osam zbornika radova, 38 svezaka asopisa, osam kataloga izloĹžbi, dvije knjige saĹžetaka, 10 deplijana i jednu partituru. Prosjena naklada bila je 480 primjeraka, ĹĄto ukupno iznosi 36.530 knjiga. Od potpore Zaklade HAZU tijekom 2010. godine pristiglo je 45 objavljenih knjiga,

a dvije su objavljene pod pokroviteljstvom. Iz drĹžavnog prorauna za tu zakladu 2010. godine bilo je osigurano 1,48 milijuna kuna, ĹĄto je do sada najmanji iznos. Unato tome, poveana je osnovna imovina te zaklade pa je na kraju godine iznosila 4,8 milijuna eura i 3,8 milijuna kuna oroenih sredstava. Nakon natjeaja odlueno je da se sredstva u iznosu od 1,18 milijuna kuna raspodijele na 93 projekta Na proĹĄlogodiĹĄnjoj skupĹĄtini prihvaen je financijski plan HAZU-a za 2011. u iznosu od 71,7 milijuna kuna. Maja Grbi


'Zelene' business mjere plus izazvale sukob u EU

Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011


> urbanizam > intervju > tehnologija

16-17 business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

Norman Baker, britanski ministar prometa, kazao je da automobile iz gradskih središta namjeravaju maknuti koliko i uzgajati četvrtaste banane

ZELENE MJERE Prijedlog da od 2050. godine u europskim gradovima više ne bi trebalo biti mjesta za automobile koji kao pogonsko gorivo koriste naftne derivate, izazvao je velike podjele u Uniji

Europska komisija z s vozačima automob Od 2050. godine u europskim gradovima više ne bi trebalo biti mjesta za automobile koji kao pogonsko gorivo koriste naftne derivate, predložila je Europska komisija u strateškom dokumentu koji određuje smjer razvoja prometa u Europskoj uniji. Strategija koju je Komisija objavila ovoga tjedna predlaže i 1,5 milijardi eura vrijedno ulaganje u infrastrukturu kako bi se u sljedeća dva desetljeća formirao jedinstveni europski prometni prostor te još niz 'zelenih' mjera kojima se želi osigurati postizanje cilja - reduciranje emisije CO2 plinova u prometu za 60 posto do 2050. i dramatično smanjenje ovisnosti Europe o uvezenoj nafti. Na kritike nije trebalo dugo čekati. Među prvima je na predstavljenu strate-

giju reagirala Velika Britanija, čiji je stav da se Komisija ne bi trebala petljati u prometna rješenja pojedinih gradova.

Britanci oštro protiv

"Automobile iz gradskih središta namjeravamo maknuti koliko i uzgajati četvrtaste banane", oštar je bio britanski ministar prometa Norman Baker, čiju izjavu prenose europski mediji. Njegovo mišljenje dijele i udruženja vozača koji smatraju da bi prijedlog Komisije nerazumno ugrozio mobilnost. S druge strane, Komisija želi preokrenuti trendove u prometu koji utječu na kvalitetu života u gradovima i pridonose povećanju emisije stakleničkih plinova. Naime, 75 posto prijevoza u gradskim područjima odnosi se na

Ivan Hodac, glavni tajnik udruženja proizvođača automobila (ACEA), smatra da strategija Komisije sasvim zanemaruje princip da prvi izbor uvijek treba biti najefikasniji oblik prijevoza

automobile, a očekuje se da bi broj prijeđenih kilometara u prijevozu u urbanim područjima mogao porasti za 40 posto u razdoblju između 1995. i 2030. godine. Električni su automobili još uvijek mala niša na europ-

skom tržištu, a neke studije predviđaju da bi se udjel električnih automobila u prodaji novih vozila mogao popeti na 20 posto do 2030. godine. Prijevoznici i udruge za zaštitu okoliša, svaki iz svog

kuta gledišta, također su pronašli zamjerke predloženom planu.

Pitanje efikasnosti

Radi ostvarenja zacrtanog cilja, Komisija želi da se 50 posto prijevoza tereta na re-


EKO GRADOVI BUDUNOSTI

BROJKE

25

Kinezi i Arapi grabe velikim koracima prema suncu

posto svih emisija CO2 u Europi potjee od prometa na koji otpada 73 posto potrošene nafte

75

posto prijevoza u gradskim podrujima odnosi se na automobile

40

posto oekivani je porast broja prijeenih kilometara u prijevozu u urbanim podrujima u razdoblju izmeu 1995. i 2030.

lacijama dužim od 300 kilometara s cesta preseli na željeznice i vodene smjerove. Ivan Hodac, glavni tajnik udruženja proizvoaa automobila (ACEA), smatra to pogrešnim jer se ne uzimaju u obzir stvarni initelji koji utjeu na odluku o tome koji e oblik prijevoza netko obrati. "Strategija donosi veliki zaokret i sasvim zanemaruje princip da prvi izbor uvijek treba biti najefikasniji oblik prijevoza", smatra Hodac. Aktivistika grupa Promet&Okoliš zamjera Komisiji što je donošenje odluke o znatnom smanjenju zagaenja koje dolazi od prometa odgodila do 2030. godine. "Komisija planira smanjiti emisije staklenikih plinova za samo jedan posto do 2030., a nakon te godine

po pet posto godišnje. To što odgaa djelovanje i pouzdaje se u udesna tehnološka otkria u sljedeih dvadeset godina, pogrešna je strategija", smatra Jos Dings iz udruge Promet&Okoliš. Slino misle Zeleni u Europskom parlamentu, koji smatraju da je Komisija s jedne strane svjesna da je potrebno promijeniti smjer u kojem se razvija promet u Europi, a s druge ne otpušta konicu. Predloženi ciljevi ukljuuju i korištenje 40 posto goriva u zranom prometu iz održivih izvora te 40postotno smanjenje emisija u pomorskom prometu. Unato otporu na koji nailazi, Komisija nastavlja braniti stav kako se promet u EU treba mijenjati, ali da smanjenje emisije štetnih plinova ne znai i ograniava-

FOTOLIA

a zaratila obila

TIANJIN, smješten 150 kilometara od Pekinga, trebao bi biti završen 2020. godine Dok u Europi nepovjerljivo gledaju na mogunost da se iz gradskog prometa iskljue smrdljivi automobili na fosilna goriva, naviknuti na svoje udobne automobile kojima unato gužvama stižu kada i kamo žele, u svijetu se grade eko gradovi budunosti u kojima takvima automobilima nema mjesta. Tianjin je eko grad u Kini, smješten 150 kilometara

od Pekinga, a projektirao ga je Surbana Urban Planning Group. U gradu ije se dovršetak planira za 2020. godinu 90 posto prometa odvijat e javnim prijevozom zahvaljujui naprednom sustavu lake željeznice. Osim toga, 350.000 buduih stanovnika koristit e energiju iz obnovljivih izvora. Drugi zeleni grad bez automobila nie u pustinji, a rije je o

Masdar Cityju koji se nalazi nekoliko kilometara od Abu Dhabija. Samoodrživi Masdar imat e iskljuivo javni prijevoz na elektrini pogon. Grad sa 50.000 stanovnika energijom e opskrbljivati solarne elije i vjetroelektrane sagraene nadomak gradu, a trebao bi biti potpuno naseljen do 2018. godine. Prvi stanovnici grada poeli su se useljavati lani.

GRAD MASDAR pokraj Abu Dhabija imat e javni prijevoz iskljuivo na elektrini pogon

nje putovanja graana. "Rašireno uvjerenje da morate smanjiti mobilnost da biste se borili protiv klimatskih promjena jednostavno nije istina. Konkurentni prometni sustavi kljuni su da bi Europa mo-

gla konkurirati u svijetu za gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta i svakodnevnu kvalitetu života. Smanjivanje mobilnosti nije opcija, niti da sve ostane po starom. Možemo smanjiti ovisnost prometnog sustava o naf-

ti, a da pritom ne žrtvujemo efikasnost ili ograniimo mobilnost", istaknuo je europski povjerenik za promet Siim Kallas, kako prenose europski mediji. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr


INTERVJU: TONÂťI PEOVI Direktor Zrane luke Zagreb govori o tome kako e Beograd uzeti primat u regiji ako se novi terminal ne zavrĹĄi do 2015.

> urbanizam > intervju > tehnologija

18-19 business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je juer odluku o produljenju roka do 2. svibnja ove godine za dostavu dokumentacije za utvrivanje sposobnosti ponuditelja u prvoj fazi nadmetanja za javno-privatno partnerstvo za Zranu luku Zagreb. Natjeaj se provodi u dvije faze. Zrana luka Zagreb, unato teĹĄkoama, uspijeva zadrĹžati profitabilnost i poveavati broj putnika. Ipak, takvi rezultati nisu u potpunosti ispunili oekivanja direktora Zrane luke Zagreb Tonija Peovia. Njegova je ambicija u sljedeih nekoliko godina promaknuti ZL Zagreb u regionalno srediĹĄte zranog prometa. Dolaskom na mjesto direktora Zrane luke Zagreb postavili ste vrlo visoke ciljeve? - Mislim da je takav pristup obveza svakoga tko Ĺželi svoju kompaniju uiniti boljom. Dolaskom na ovu funkciju zacrtao sam tri kljuna

pravca aktivnosti. Prvi je restrukturiranje druĹĄtva radi poveanja produktivnosti i priprema za trĹžiĹĄno natjecanje. Naime, zrane luke s viĹĄe od dva milijuna putnika moraju omoguiti rad drugom pruĹžatelju usluga prema meunarodnim i hrvatskim propisima. Drugi cilj je priprema infrastrukture zrane luke za promet koji oekujemo u skoroj budunosti, a trei je priprema preduvjeta za gradnju novog putnikog terminala. Jeste li i ostvarili sve ĹĄto ste zacrtali? - U restrukturiranju smo uspjeli smanjiti troĹĄkove poslovanje iako samu reorganizaciju kompanije nismo napravili. Naime, takav proces nam ne ide na ruku u vrijeme kada se pria o moguoj koncesiji. Svaka reorganizacija stvara odreena nezadovoljstva i mogui otpor radnika, iako mi u njoj nismo planirali otpuĹĄtanja. Stoga e taj segment prie-

kati neka sretnije vremena. U prilagodbi postojee infrastrukture djelomino smo uspjeli. Uredili smo objekte zrane luke, zavrĹĄili natjeaj za nabavu novih autobusa, zavrĹĄili natjeaj za rekonstrukciju piste... Ne uspijevamo u svemu ĹĄto smo zamislili jer neavijacijski dio prihoda ini samo 12 posto, ĹĄto nas nikako ne zadovoljava. Prosjek tog dijela prihoda u najveim lukama iznosi izmeu 30 i 40 posto. U nekim koracima nas sprjeava i limitiran prostor. Priprema za gradnju novog terminala dobro se odvija i s tog aspekta moĹžemo istaknuti zadovoljstvo. No, postoje i segmenti kojima niste zadovoljni? - Nisam zadovoljan koliinom promjena. Mislio sam da e se promjene realizirati puno lakĹĄe i puno brĹže. Takoer, nismo ostvarili ni Ĺželjeno poveanje produktivnosti u odnosu na broj putnika.

NUŽAN NASTAVAK SURADNJE

Za nekoliko mjeseci rijeťit e se dug CA Posljednjih mjeseci moglo se dosta toga itati o nerijeťenim odnosima izmeu Zrane luke Zagreb i Croatia Airlinesa. Nazire li se kraj tih nesporazuma? - injenica je da poslovanje Croatia Airlinesa znatno utjee i na naťe poslovanje, jer CA trenutano ini viťe od 60 posto ukupnog prometa u Zranoj luci Zagreb. Želim naglasiti da je rije o sporovima koje sam naslijedio kada sam doťao na ovu funkciju. Drago mi je da postoji dobra volja da se ti problemi rijeťe. Dug Croatia Airlinesa nama u jednom je trenutku bio iznimno velik, ali stvari se polako sreuju.

CA uredno plaa raune za 2010. i 2011. godinu, a otplata duga od pribliĹžno 48 milijuna kuna iz 2009. godine dogovorena je uz hipoteku nad njihovom imovinom. Iznimno je vaĹžno da nitko ne spori taj dug pa vjerujem da e se za nekoliko mjeseci to rijeĹĄiti. Osim toga, moramo s njima sklopiti sporazum o daljnjem poslovanju s naĹĄom tvrtkom keri ZL Zagreb - Ugostiteljstvo. Naime, naĹĄa tvrtka znatan postotak prihoda ostvaruje upravo od poslovanja s njima i ako ne dogovorimo nastavak suradnje, to bi moglo uzrokovati dodatne probleme.

Ne uspijevamo u svemu ĹĄto smo zamislili jer neavijacijski dio prihoda ini samo 12 posto, ĹĄto nas nikako ne zadovoljava. Prosjek tog dijela prihoda u najveim lukama iznosi izmeu 30 i 40 posto

Bez stra Zrana l Iz nacionalne zrakoplovne kompanije esto vam znaju predbacivati da im oteĹžavate poslovanje dovoenjem sve veeg broja niskotarifnih prijevoznika? - Nismo se mi trĹžiĹĄno odredili da nekoga dozivamo, a nekome zabranjujemo dolazak. Nama je svatko dobrodoĹĄao u zranu luku, no primjetan je trend u svijetu da tradicionalni prijevoznici ne poveavaju broj linija. Jedini tko to u ovim trenucima radi jesu niskotarifni avioprijevoznici. Osim toga, Zagreb je zadnji u Hrvatskoj

po njihovu udjelu u prometu. Takoer, u drugim europskim lukama oni su zastupljeni sa 30-ak posto udjela u ukupnom prometu, a kod nas samo sa 12 posto. VaĹžno je istaknuti da oni ne oduzimaju putnike tradicionalnim prijevoznicima, ve ĹĄire broj korisnika usluga zranog prijevoza. Primjerice, iako je easyJet otvorio liniju London-Zagreb, CA je zabiljeĹžila 8-postotni rast broja putnika na istoj liniji. MoĹže li Zagreb postati regionalno srediĹĄte zranog


ranog ulagaa a luka nee opstati prometa? - MoĹže, ali sada nam je posljednja prilika. injenica je da jugoistona Europa nema transfernu zranu luku i da mi to moĹžemo postati ako se pojavi netko tko e pomoi u razvoju zrane luke te osnaĹžiti dominantnog prijevoznika. Ako mi ne pruĹžimo ruku suradnje, pruĹžit e je Beograd. U tom sluaju emo trajno izgubiti trĹžiĹĄni udjel. Trenutano nam u prilog ide stanje u regiji s obzirom na to da postoje problemi u zranim lukama u regiji koje

su nam konkurenti. No, njihovi problemi nee trajati vjeno. Tko moĹže pomoi u razvoju zrane luke? - Iskljuivo birani strateĹĄki partneri koji nas mogu pozicionirati na trĹžiĹĄtu s obzirom na to da smo mi limitirani u tom segmentu prodaje usluga. Na natjeaj za koncesiju javile su se renomirane zrane luke poput Houstona, Vancouvera, Frankfurta, ZĂźricha, Istanbula... Mislite li da je koncesija najbolja rjeĹĄenje?

- Mislim da je odabrani nain za javni sektor najprihvatljiviji. Koncesija je ugovoreni odnos izmeu davatelja i primatelja, nema privatizacije i postoji stalni sustav praenja ugovora. Ugovor se moĹže raskinuti ako primatelj radi suprotno dogovoru. Na taj se nain koncesijom rizik prenosi na drugoga, a dio koristi ostvaruje lokalna zajednica. Morate znati da na jednu kunu koja ostaje zranoj luci od putnika zajednici ostaje deset puta viĹĄe. Takoer, zrana luka na milijun put-

nika izravno zapoĹĄljava oko 1000 ljudi te neizravno joĹĄ oko 2500. Mnogi postavljaju pitanje zaĹĄto profitabilnu djelatnost poput upravljanja zranom luku prepustiti drugome? - NaĹĄ profit nije dovoljan za ouvanje temeljnog kapitala, a kamoli za neke velike investicije. Za daljnji razvoj zagrebake zrane luke prijeko je potreban strani ulaga. Ne bude li otpora s hrvatske strane, koncesionari bi bez problema investirali

potrebnih 180 milijuna eura i novi terminal sigurno bi bio gotov do 2015. godine. Alternativa tom modelu je da dovedemo drugog pruĹžatelja usluga prihvata i otpreme zrakoplova, gotovo sigurno stranca, koji bi poremetio kompletno poslovanje Zrane luke Zagreb. PotpiĹĄe li stranac ugovor s Croatia Airlinesom, to bi u potpunosti ugrozilo naĹĄe poslovanje. Mislim da to nikome u Hrvatskoj nije u interesu. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

SNIMIO HRVOJE DOMINI

PEOVI odbacuje navode da favorizira niskotarifne prijevoznike i istie da oni u ZLZ-u ine samo 12 posto ukupnog prometa, a u drugim europskim lukama zastupljeni su 30-ak posto


> urbanizam > intervju > tehnologija

20-21 business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

RAZLI»ITI CILJEVI Googleov operativni sustav za mobitele Android nije osmišljen da donosi izravnu dobit nego da ljude usmjeri na tražilicu Google kako bi se posredno zaradilo na oglasima, a Appleov iOS i njegova 'trgovina' programima App Stope zasad su najvea tvornica novca na tržištu

Rat za srce i d

ovisnika o mo Nema sumnje da je Googleova mobilna Android platforma u velikoj ekspanziji, kao i sam koncept pametnih telefona koji uzimaju sve vei tržišni udjel u odnosu na standardne „dumbphone“ modele. Trenutano se vodi borba izmeu nekoliko platformi, a najnoviji Nielsenovi podaci za ameriko tržište pokazuju kako je, kad je rije o operativnim sustavima, Android zauzeo vodeu poziciju sa 29 posto udjela na cijelom smartphone tržištu. Slijede izjednaeni Appleov iOS (operativni sustav koji pogoni iPhone i iPod ureaje) i BlackBerry OS sa 27 posto. Svi ostali daleko zaostaju:

MODEL NAPLATE Apple i Steve Jobs jako zaostaju u naplati 'mobilnih' oglasa

Windows mobile i Windows mobile 7 platforma, koja nakon strateškog saveza s Nokijom ima velike ambicije, drži 10 posto tržišta, Palmov WebOS 4 posto, a neko najpopularnija platforma za pametne telefone, Nokijin Symbian, pao je na mizerna dva posto.

Kopernikanski obrat

Dakako, kada je rije o udjelima konkretnih tvrtki, brojke su drukije jer su platforme poput, primjerice, Androida disperzirane na vei broj proizvoaa koji ga koriste u svojim modelima, a iOS se koristi samo u Appleovim proizvodima. Iza svih brojki i udjela (pogledaj graf) kriju se prilino razliiti temeljni poslovni modeli, iako bez sumnje dijele i odreene slinosti. Da bi se razumio model koji je donio Android, trebamo se malo vratiti u prošlost. Iako su pametni telefoni postojali i prije nego što se Apple ukljuio na to tržište, injenica je

da je tek iPhone donio promjenu paradigme potrebnu za uzlet platforme. Nokija, do prije koju godinu vodei igra na tom podruju, poziciju je vjerojatno izgubila zato što je svoje ureaje kreirala gotovo iskljuivo iz perspektive hardvera, a poslovni model koji je iz toga slijedio bio je prije svega zasnovan na njihovoj prodaji. Kopernikanski obrat koji je donio Apple s iPhoneom sastojao se u injenici da je osim atraktivnog hardvera, ija je osnovna funkcija i dalje privlaenje kupaca, jednaka pozornost posveena App Storeu - servisu za kupnju aplikacija, koji je predstavljao temeljnu prednost u odnosu na prijašnje platforme. Istina je da je i Nokia uvela svoj Ovi store, ali rije je o prilino inferiornom i koncepcijski zastarjelom servisu. Apple je, za razliku od svih drugih proizvoaa mobitela prije njega, shvatio da je prodaja ureaja samo inicijalni korak u pru-

žanju cjelovite usluge kupcu. Kao tvrtka koja je iza sebe imala megauspješan iTunes servis osobnih raunala, Apple je razumio da poslovni model ne završava prodajom ureaja nego zapravo tek poinje. Uostalom, to pokazuju i najsvježiji podaci iz sijenja ove godine koji govore da je na App Storeu skinuto više od 10 milijardi aplikacija, s ime se nitko ne može mjeriti. Zanimljivo je da gotovo ni jedna etablirana tvrtka iz mobilnog biznisa nije uspjela brzo i adekvatno reagirati na Appleove inovacije, ve je to uinio Google, koji do tada s ovim tržištem nije imao nikakve veze. Google je Androidom bez ikakve sumnje kopirao sve one dobre odlike koje je Apple uveo iPhoneom, ali uz nekoliko bitnih promjena od kojih su najvažnije odluka da se ne upušta u proizvodnju samih mobitela te potpuna otvorenost platforme. Oba poteza imala su odluujuu ulogu u naglom širenju


FOTOLIA

Uspjeh Androida Google duguje tome ĹĄto je 'ukrao' najbolje Appleove ideje, a ne pokuĹĄava ga izravno naplatiti

i dĹžep

mobitelima Androida. Suradnja s veim brojem proizvoaa mobitela, koji su konano dobili mogunost da svojim modelima konkuriraju Appleu, Googleu je smanjila troĹĄkove, a istodobno omoguila svojevrstan blitzkrieg na trĹžiĹĄtu. Otvorenost Androidove platforme takoer je bio mudar poslovni izbor. Nema sumnje da je Apple svojim zatvorenim modelom App Storea, gdje svaka aplikacija mora proi odobrenje prije nego ĹĄto bude dostupna korisnicima, uspio osigurati visoku kvalitetu ponuenog softvera te stvoriti komercijalni ekosustav u kojem brojni programeri mobilnih aplikacija imaju priliku za znaajnu zaradu. Uostalom, brojka od 350.000 dostupnih aplikacija za nekoliko je redova veliine vea od one koja se nudi u ekvivalentnom Googloeovu servisu - Androidovu Marketu. No Googleu sama kvaliteta softvera nije najvaĹžnija nego raĹĄirenost plat-

forme. Stoga se protiv App Storea odluio boriti posve drukijim modelom i otvoriti svoju platformu softverskim developerima bez ikakvih ogranienja. injenica je da Apple ima znatno vei omjer komercijalnih u odnosu na besplatne aplikacije, ĹĄto naravno rezultira znatno veim prihodima u tom segmentu. Istodobno Android Market

od svih servisa te vrste trenutano ostvaruje najvei rast, a neke procjene govore da bi, nastave li se dosadaĹĄnje rapidne stope rasta, idue godine mogao nadmaĹĄiti i sam App Store.Ovdje zapravo dolazimo do moĹžda najzanimljivije stvari u Androidovu poslovnom modelu, jer mnogi analitiari smatraju kako ta platforma zapravo i nije

kreirana s primarnom namjerom da ostvaruje zaradu na tradicionalne naine. Istina, Android mobiteli odlino se prodaju i Google od toga dobiva svoj udjel, a Android Market brzo raste i na njemu se nalazi sve viĹĄe aplikacija. No ni jedno od navedenog nije glavni Googleov poslovni model, kao ni osnovna intencija Androida kao platforme.

Tajna je u oglasima

Naime, Google kao tvrtka koja je cijeli svoj biznis zasnovala oko istoimene internetske traĹžilice i komplementarnog AdWords modela interaktivnog oglaĹĄavanja kao osnovnog modela zarade ak i Androidom razmiĹĄlja upravo u tom smjeru. Brojke i trendovi su, naime, posve jasni. Smartphone platforma je u nezaustavljivom usponu, a uskoro e postati i dominantna platforma koja e se koristiti za pristup internetskim sadrĹžajima. Google je cijelu Android platformu koncipirao tako da na vrijeme zauzme trĹžiĹĄte. Osnovna ideja je osigurati izravan kontakt s mobilnim korisnicima bez dodatnih posrednika. Primjerice, da bi na osobnim raunalima trenutano najpopularniji pretra-

Ĺživa Firefox koristio Google kao prvi izbor traĹžilice, Google sasvim sigurno mora plaati odreeni iznos. Postoji i opasnost da e konkurencija jednostavno ponuditi bolje uvjete. Zauzimanjem mobilnog trĹžiĹĄta Google se osigurava od takvih scenarija. Kad kontrolirate platformu, kontrolirate i sve potencijalne biznise u pozadini. Da je Google itekako uspjeĹĄan u zauzimanju oglaĹĄivakog kolaa na mobilnim platformama, pokazuju i podaci. IstraĹživanje mobilne oglaĹĄivake mreĹže Millennial Media pokazuje da je ak 51 posto mobilnih oglasa prikazano na Android platformi, ĹĄto je daleko iznad Appleova iOS-a sa 27 posto i BlackBerry OS-a sa 17 posto, a ostali dijele mrvice. injenica da je Appleov iPhone kao pojedinani ureaj na prvome mjestu ovdje je manje vaĹžna: Google je ostvario ono ĹĄto je htio i zagospodario je mobilnim oglaĹĄavanjem kapitalizirajui svoju trĹžiĹĄnu poziciju. Sve ostalo, poput dobre prodaje ureaja i rastueg Marketa, samo su dobrodoĹĄli bonusi u funkciji veeg cilja. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr


AMBA akred meunarodne ko Spoj poslovne edukacije s meunarodnim priznanjem, predavaa koji dolaze iz itavog svijeta i polaznika u znaajnim kompanijama u regiji daje poslovnu školu po svjetskim standardima s hrvatskom adresom - COTRUGLI Business School

Dr. Jyoti Gupta je dekan COTRUGLI Business School. Rije je o strunjaku iz podruja financija koji je predavao na brojnim poslovnim školama diljem svijeta - od Indije i Kine do Francuske, Velike Britanije i Hrvatske. Nedavno je u Nacionalovom istraživanju proglašen za jednog od 25 najmonih stranaca u Hrvatskoj. Gupta je konzultant za Svjetsku banku i Europsku komisiju, a radio je u managementu jedne od najveih svjetskih organizacija, u Indijskim željeznicama. U našem se razgovoru osvrnuo na rezultate i planove COTRUGLI Business School: "Škola djeluje putem regionalnih centara u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, a tržišta na kojima smo prisutni osim Hrvatske su BiH, Slovenija, Srbija, Maarska, Bugarska, Makedonija i Rumunjska. Ukupni broj polaznika koje smo do sada okupili u portfoliju vrhunskih programa po-

slovne edukacije iznosi preko 5 tisua. Kada je rije o MBA programima ukupno brojimo preko 800 polaznika iz itave regije. Polaznici mogu pohaati programe u Zagrebu ili u Beogradu. Svaki program prosjeno broji 60 polaznika, tj. do 80 polaznika na Executive MBA programu u Zagrebu, 60 na istom programu u Beogradu te 60 polaznika na internacionalnom MBA programu godišnje.", rekao nam je Gupta na poetku razgovora.

Meunarodna konkurentnost polaznika "Osim numerikih pokazatelja, važna potvrda kvalitete programa je meunarodna akreditacija koju su naši MBA programi dobili prije 2 godine." Zamolili smo ga da nam detaljnije objasni sistem akreditiranja poslovnih škola i programa. "U svijetu postoje tri relevantne akredita-

DR. JYOTI GUPTA, dekan COTRUGLI Business School

cijske ustanove na polju poslovne edukacije: Equis, AACSB i AMBA. Prve dvije bave se akreditiranjem poslovnih škola, dok jedino AMBA asocijacija (Association of MBAs) dodjeljuje neovisnu oznaku kvalitete i izvrsnosti za MBA programe. AMBA asocijacija djeluje gotovo 50 godina s ciljem konstantnog razvoja i podizanja kvalitete MBA programa, ime prije svega želi zaštiti polaznike. Danas postoji samo 168 poslovnih škola na svijetu kojima je AMBA akreditirala programe. Rije je o visoko rangiranim školama kao što su IMD (Švicarska), IESE (Španjolska), London Business School, SDA Bocconi (Italija) i unatrag dvi-

je godine COTRUGLI Busines School." Na pitanje koji je najvei benefit kojeg polaznici meunarodno akreditiranog programa dobivaju, Gupta je odgovorio: "Naši polaznici su akreditacijom postali internacionalno konkurentni. To znai da je njihova MBA diploma u itavom svijetu relevantna ako se po završetku programa odlue prijaviti za posao na managerskim, tj. direktorskim pozicijama." Zanimalo nas je i koji su to kriteriji za dodjeljivanje akreditacije. Prof. Gupta je nastavio: "Za dobivanje akreditacije postoje stroge predispozicije koje su javno objav-


editacijom do konkurentnosti

PROMO

PROMOCIJA u Zagrebu...

...i Beogradu

Stipendijama do znaajnih pomaka u društvu ljene. Uz najvei naglasak na kvaliteti programa, važna je transparetnost pri upisu polaznika, kvaliteta i reference predavaa, usklaenost edukacijskog procesa s brojem sati i obuhvatnošu predavanja, iskustvo i relevantnost polaznika i dodatne aktivnosti koje podržavaju networking polaznika, te naposlijetku i sam identitet poslovne škole koja organizira dotine programe. Ispunivši sve od navedenoga, COTRUGLI Business School je prema procjeni od strane AMBA asocijacije postala jedina poslovna škola u Hrvatskoj s meunarodno akreditiranim MBA programima."

S obzirom na injenicu da COTRUGLI ulaže velike svote u stipendijski fond za itavu regiju, zanimalo nas je kako je došlo do te ideje. "Svjesni da se u veini poslovnih škola društveno odgovorno poslovanje pokriva površno, na poetku rada škole smo odluili putem stipendija promovirati odgovoran odnos prema zajednici, planeti, tj. okolišu, a potom i profitu koji dolazi kao posljedica takvog odgovornog poslovanja. Zbog takve vizije COTRUGLI Business School danas je jedna od najpoznatijih poslovnih škola u ovom dijelu Evrope. Cilj dodjele E/MBA stipendija je razvijanje kritine mase etinih

i odgovornih lidera koji e djelovati kao generatori pozitivnih promjena u svojim organizacijama i u itavoj zajednici. Osim u Hrvatskoj, putem stipendija otvaramo mogunost pristupa programima i polaznicima iz BiH, Makedonije, Bugarske, Srbije, Rumunjske. Broj prijava raste iz godine u godinu, a do finala od ukupnog broja prijavljenih doe cca. 5-10% najboljih kandidata. Takoer, u Srbiji stipendiramo i osobe s posebnim potrebama."

Potaknimo konkurentnost Hrvatske Zanimalo nas je u kakvom je odnosu poslovna edukacija s buduim rezultatima ne samo pojed-

nih kompanija, ve i itave države. Gupta spremno odgovara: "Koncept cjeloživotne edukacije je u idealnom scenariju koncept zajednikog truda, napora i investiranja, u kojem vlada, edukatori, radnici, graani i cijeli spektar razliitih socijalnih partnera rade zajedno na postizanju zajednikih ciljeva. Da bi Hrvatska postala konkurentna zemlja sa zadovoljnim graanima nužno je, izmeu ostalog, da njena radno aktivna populacija ima visok nivo znanja, vještina i akademskih kvalifikacija. Za konkurentnost RH je važno poveati udio stanovništva s MBA diplomom. Ovom prilikom posebice apeliram na managere novog doba koji su se tek poeli formirati u poslovnim vodama."


tema 24-25

RASPRODAJA BOLJA OD DUŽNIČKOG ROPSTVA Grčki minista otoka u koncesiju, ali hitno mu treba novac za krpanje grčkog duga ko

Grci prodaju otoke, Hrvati Grci prodajom otoka i državnih zemljišta smjeraju skupiti 50 milijardi eura do 2015. godine, a u Hrvatskoj i dalje ne postoji suvisla strategija upravljanja državnom imovinom koja bi omogućila smanjivanje golemog javnog duga, dok je prodaja otoka i tzv. državne imovine za političare redom tabu godine Papakonstantinou planira prikupiti 50 milijardi eura prodajom državnog zemljišta, a dosad se priča o prodaji nacionalnog bogatstva izbjegavala kako se vlada ne bi našla na meti kritike javnosti. Koliko je rasprodaja državne imovine osjetljivo pitanje pokazali su i nedavni događaji u Hrvatskoj kada se spominjala privatizacija HEP-a i Hrvatskih voda, dok su mišljenja o koncesiji otoka, poput nedavno najavljenog projekta Brijuni, nešto pozitivnija, ako se koncesija temelji na kvalitetnoj strategiji. Investicijski savjetnik Antea brokera Vedran Štern smatra da je koncesija otoka bolje rješenje od prodaje vodovodnih i šumskih gospodarstava jer se tako zadržava prirodno bogatstvo koje daje rentu.

100 Brijuna

"Koncesija Brijuna ne znači mnogo, to je ipak samo jedan projekt, ali napraviti kvalitetnu strategiju koncesioniranja otoka ili zemlje puno je kvalitetniji i dugoročniji potez. Kada bude bilo '100 Brijuna', to je već količina iz koje se

OTOCI

6000

JAVNI DUG

144,1

(% BDP-a U '10.)

PRORAČUNSKI DEFICIT (% BDP-a U '10.)

9,4

FOTO LIJA

Ovih se dana očekuje objava detalja grčkog plana prema kojemu će ta država prodavati i iznajmljivati svoje otoke i zemlju kako bi smanjila javni dug. S obzirom na nepovoljne okolnosti u kojima se Grčka našla zbog nepovjerenja ulagača, zbog kojeg deficit teško može financirati daljnjim zaduživanjem, analitičari nisu iznenađeni najavama njezina političkog vrha. "Deficiti u proračunu mogu se financirati ili daljnjim zaduženjem ili prodajom imovine. S obzirom na to da je povjerenje investitora u održivost grčkih javnih financije i dalje skromno, ne iznenađuje činjenica da je Grčka intenzivirala prodaju svoje imovine kako bi smanjila pritiske na daljnje povećanje javnog duga u trenutačno nepovoljnim okolnostima", smatra glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. Grčki ministar financija Giorgos Papakonstantinou izjavio je kako je skloniji davanju dugoročnih koncesija, iako je i prodavanje manjih posjeda moguće odmah. U iduće četiri

može osjetiti efekt, i na zaposlenost i prihode, a sukladno tome i na proračun Hrvatske", smatra Štern. Kada je riječ o budućim planovima za prodaju imovine u vlasništvu središnje i lokalne države, Zdeslav Šantić napominje kako je važno u obzir uzeti i činjenicu da ulazak u EU podrazumijeva i liberalizaciju

u djelatnostima u kojima je još uvijek dominantna uloga države u Hrvatskoj (npr. transport, energetika, itd.). "Potrebno je utvrditi koje dijelove državnog vlasništva treba privatizirati, dati u koncesiju ili zadržati u potpunosti u državnom vlasništvu", kaže makroekonomist i napominje

kako se trenutačno brojna državna imovina ne koristi uopće ili se ne koristi na ekonomski opravdan način, što vodi manjem potencijalnom rastu BDP-a. Iako je Hrvatska po pitanju zaduženosti u boljoj situaciji od problematične Grčke, smatra se da nam upravo njezin primjer može poslužiti kao upozorenje


ministar financija Giorgos Papakonstantinou skloniji je davanju uga koji je dosegnuo nevjerojatnih 141 posto BDP-a

business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

ati ne znaju što bi s njima ››

Smanjivanje zaduženosti treba biti posljedica povećanja izvoza i smanjenja javne potražnje Alen Kovač, Erste banka 

1246 41,1 5,0

Snimio saša Ćetković

OTOCI JAVNI DUG

(% BDP-a U '10.)

Zdeslav Šantić, SocGen Splitska banka 

Snimio saša Ćetković

PRORAČUNSKI DEFICIT

(% BDP-a U '10.)

Ljubo Jurčić 

za budućnost. "Ne možemo se uspoređivati s Grčkom jer je njezin dugo puno veći od našeg, ali to nam može biti dobar primjer što će se dogoditi za 5-10 godina nastavimo li ići u ovom smjeru", kazao je predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, koji rasprodaju zemlje, vode i šuma naziva trage-

dijom. "Ako imamo što zaštititi, onda je to svakako to, pogotovo zemlja uz obalu", smatra Kosor.

Pogubna rasprodaja

I SDP-ov Ljubo Jurčić smatra da primjena grčke prakse ne bi donijela ništa dobro Hrvatskoj. Naglašava da na umu treba imati dugoročne

posljedice koje bi takav čin domaćoj ekonomiji donio. "To je potpuno pogrešna politika jer se prirodna dobra moraju koristiti samo u području rasta. Ako tako rješavate dug, onda je to kratkoročno, a dugoročno ste osuđeni na propast", napominje Jurčić i dodaje da se Hrvatska za izdavanje koncesija mora teme-

Snimio saša Ćetković

ljito pripremiti. Da smanjivanje zaduženosti u relativnim i apsolutnim okvirima prije svega treba biti posljedica poboljšanja trendova u razmjeni s inozemstvom, odnosno počivati na održivu rastu izvoza te kontroliranu rastu domaće potražnje i uvoza, smatra glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač.

››

Potrebno je utvrditi koje dijelove državnog vlasništva treba privatizirati, dati u koncesiju ili zadržati u potpunosti u državnom vlasništvu

››

Prirodna dobra moraju se koristiti samo u području rasta. Ako tako rješavate dug, onda je to kratkoročno, a dugoročno ste osuđeni na propast "Aktiviranje djela imovine u državnom vlasništvu, a na tragu čega je i dokument Vlade o strateškim investicijama, može imati pozitivne efekte, što kroz financijski prihod, što kroz intenziviranje ekonomske aktivnosti", zaključuje Kovač. Biljana Starčić biljana.starcic@business.hr


investor 26 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

NEMA KRIZE

Dobit banaka u 2010. godini rasla 14,5 posto Domae banke u 2010. ostvarile su ukupno 3,76 milijardi kuna dobiti, što je 14,5 posto više nego u istom razdoblju 2009., pokazuju nerevidirani podaci agregiranog izvješa Hrvatske narodne banke. Ukupni kamatni prihodi smanjeni su sedam posto te su iznosili 21,2 milijarde kuna. Pali su i prihodi od kamata na

kredite državnim jedinicama, koji su u 2010. dosegnuli ukupno 1,6 milijardi, odnosno 200 milijuna kuna manje nego u 2009. godini. Meutim, banke su znatno smanjile kamatne troškove, ak 22,8 posto, što je posljedica snažnog pada pasivnih kamata, jer je sustav u 2010. bio mnogo likvidniji nego tijekom 2009. godine. Banke ipak u 2010. bilježe rast depozita u odnosu na 2009., i to za 13 milijardu kuna, pa su u prošloj godini banke raspolagale sa 256 milijardi kuna depozita. Rasli

su i depoziti u stranoj valuti te su u 2009. iznosili 181 milijardu kuna, odnosno 13 milijardi kuna više nego u 2009. godini. Banke bilježe poveanje neto prihoda od provizija i kamata. Prihod je iznosio 3,2 milijarde kuna, 210 milijuna kuna više nego u prethodnoj godini. Ostali nekamatni prihodi bili su 2,1 milijardu kuna, odnosno 1,3 milijarde kuna manje nego u prethodnoj godini. Troškovi rezerviranja za gubitke dosegnuli su 3,6 milijardi kuna, odnosno 100 milijuna kuna više nego u prethodnoj godini. Rasla

je u 2010. i vrijednost ukupnih kredita banaka. Tako je lani ukupan krteditni portfelj 33 banke u Hrvatskoj bio vrijedan 267,2 milijarde kuna, što je 15 milijardi kuna više nego u prethodnoj godini, a istodobno su krediti u stranoj valuti narasli etiri milijarde kuna i dosegnuli ukupnu vrijednost od 44,6 milijardi kuna. Stanovništvo bilježi rast stambenih kredita za pet milijardi kuna, stoga su banke u kreditnom portfelju imale stambene kredite ukupne vrijednosti 57,2 milijarde kuna. A. Pa.

Inflacija eurozone na 2,6%, slijedi dizanje kamata ECB-a SKUPO U OŽUJKU Rast cijena energenata, hrane, cigareta i alkohola digao je inflaciju u eurozoni na najveu razinu u gotovo tri godine i tako intervenciju ECB-a uinio neizbježnom, pa i na raun ugroženih Portugala, Irske i Grke

JEAN CLAUDE TRICHET, guverner Europske središnje banke, ve je najavio izgledno poveanje kljune kamatne stope ECB-a u travnju ARHIVA B.HR

ta je dignuta u srpnju 2008. godine.

Problem za PIGS

Cijene energenata podignule su inflaciju u zemljama lanicama eurozone na najvišu razinu u 29 mjeseci, pokazuju Eurostatovi službeni podaci objavljeni u etvrtak. Kako je sljedeeg tjedna zakazan i sastanak vijea guvernera Europske središnje banke, može se oekivati da e se dogoditi ve najavljivano, odnosno da e prvi put u tri godine podii kljunu kamatnu stopu ECB-a.

Cilj ispod 2 posto

Naime, Eurostatovi podaci pokazuju da je sa 2,4 posto

u veljai inflacija eurozone u ožujku porasla na 2,6 posto. To je i najvea stopa od listopada 2008., kada je inflacija u eurozoni iznosila 3,2 posto. Ekonomisti su pak oekivali da e inflacija u eurozoni pasti na 2,3 posto. Ekonomist BNP Paribasa u Londonu Alan Clarke, piše Wall Street Journal, gotovo je siguran da e u travnju porasti kljuna kamata, a to je samo prvo u nizu poveanja kljune kamate. Nakon posljednjeg sastanka vrha Europske središnje banke 3. ožujka, kljuna ka-

mata ostala je na jedan posto, a guverner ECB-a Jean Claude Trichet najavio je mogue dizanje kamate. Cilj ECB-a je zadržavanje stope inflacije ispod dva posto u srednjem roku, a posljednji put kama-

Probleme u borbi s inflacijom ECB-u zadaju Grka, Irska, Portugal i Španjolska, zemlje grupe PIGS, gdje se vlade i dalje bore s golemim proraunskim deficitima, velikim javnim dugom i visokom nezaposlenošu. Poveana kamatna stopa zasigurno e utjecati i na rast cijene zadu-

živanja tih zemalja, kao da im politika nestabilnost zbog mjera štednje nije dovoljna. Osim cijene energije, koja je u ožujku porasla zbog rata u Libiji, poskupjele su i ostale sastavnice non-core inflacije, poput hrane, alkohola i duhanskih proizvoda. No, kada se te kategorije izbace iz ukupnog miksa za inflaciju, bazna je inflacija zapravo smanjena na jedan posto sa 1,1 posto u veljai. J. Jagi

POSKUPIT E I PRIJEVOZ I ODJEA

Njemake cijene su pokazatelj Dobar indikator kretanja inflacije u eurozoni bila je godišnja stopa inflacije u Njemakoj, koja je u ožujku iznosila stabilnih 2,1 posto, što je, kao i u eurozoni, najvea razina od listopada 2008. godine. Njema-

ki državni statistiki ured objavio je da je inflacija porasla zbog skoka cijene energije. Ekonomisti su pak oekivali da e inflacija u Njemakoj rasti i brže, a oekuje se da bi mogle rasti i cijene prijevoza i odjee.


investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Viktora Lenca iznenadila je u etvrtak na Zagrebakoj burzi ne samo rastom cijene viĹĄe od 11 posto, nego i prometom od 4,8 milijuna kuna. U pitanju je najvei zabiljeĹženi promet tom dionicom otkada je na Zagrebakoj burzi. Dionicom se rijetko trguje, pa se tako od poetka godine njome trgovalo samo 11 puta, s tim da pojedinani dnevni promet nije proĹĄao 20.000 kuna.

BrodogradiliĹĄte Viktor Lenac d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Podravka prehrambena industrija d.d. uro akovi holding Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Belje Atlantska plovidba d.d. Dalekovod Dom holding Ingra KaĹĄtelanski staklenici Institut IGH Jadroplov d.d. Fima validus Petrokemija Konzum Luka Ploe Tisak Konar EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Opeka d.d. za proizv. i promet gra. mat. Zagrebaka banka Uljanik plovidba AD Plastik Tehnika KraĹĄ, prehrambena industrija Turisthotel Viro tvornica ĹĄeera d.d. Ledo Industrogradnja d.d. Vaba d.d. banka VaraĹždin Vupik Adris grupa Atlantic grupa Jadranska banka Metalska industrija VaraĹždin Konar - elektroindustrija Konar Liburnia Riviera Hoteli Maistra Luka Rijeka BeliĹĄe HGspot Tankerska plovidba Finvest Corp Jadranski naftovod Karlovaka banka Jadranka Dioki d.d. Hidroelektra niskogradnja Imperial hotelijerstvo OT-optima telekom d.d. Auto Hrvatska Rabac, ugostiteljstvo i turizam Jadroagent Plava laguna Valamar grupa HTP Korula Magma d.d. Istraturist Umag d.d. Privredna banka Zagreb Kutjevo Sunani Hvar akovĹĄtina Konar - elektrini aparati Zveevo, prehrambena industrija Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge BoĹžjakovina Koka Proficio Lavevi Agromeimurje Hoteli Cavtat Veterina d.d.

+ Dionica Validusa u etvrtak je nastavila biljeĹžiti pad cijene, a ovaj je put pala po najveoj stopi ovoga tjedna, spustivĹĄi se na vrijednost od 9,02 kune po dionici. To je najniĹža razina od kraja sijenja ove godine. Ukupan promet iznosio je 128.195 kuna, a pritom se trgovalo sa 13.832 dionice u 34 transakcije. Validus ve dulje pleĹĄe na rubu steaja, a vlasnici su na elo Uprave postavili Vladimira Ĺ elebaja Selliera, za kojega se nadaju da e uspjeti izvui tvrtku.

Redovan promet: 15.586.973,30 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

10.00 294.63 322.55 41.11 272.01 1,642.01 94.00 725.08 252.00 59.00 13.53 3,770.00 1,926.08 150.02 9.02 143.00 202.03 1,316.50 166.08 1,275.00 745.00 390.00 265.00 612.00 130.10 1,310.00 430.00 900.00 461.14 6,100.00 502.00 78.00 67.67 310.00 789.00 2,123.09 2,700.00 553.23 1,148.17 2,139.00 65.00 220.99 635.00 16.90 1,410.00 157.01 3,111.00 70.04 385.00 72.70 145.00 175.00 32.95 371.80 109.00 631.00 1,750.00 53.65 75.60 21.00 276.99 649.90 25.50 50.00 7.92 888.00 121.00 26.95 120.04 230.00 12.92 205.00 899.92 51.00 62.00

10.00 297.51 326.50 44.00 275.00 1,645.00 96.49 731.07 259.00 60.95 13.84 3,900.00 1,951.03 155.89 9.88 148.39 216.10 1,326.80 169.84 1,298.99 745.00 390.00 266.99 616.00 134.00 1,317.00 448.89 900.00 467.00 6,150.00 502.00 78.00 71.98 310.00 798.95 2,370.00 2,700.00 555.00 1,148.17 2,190.00 67.99 221.00 635.00 17.00 1,410.00 157.01 3,145.00 70.04 385.00 72.70 145.00 175.00 33.95 371.80 109.00 631.00 1,750.00 53.65 76.00 21.00 276.99 649.90 25.50 50.00 7.95 888.00 121.00 26.95 120.04 230.00 12.92 205.00 899.92 51.00 62.00

10.00 295.00 325.00 41.99 275.00 1,643.00 94.15 727.00 252.00 59.36 13.72 3,900.00 1,950.00 152.00 9.02 148.39 203.30 1,320.00 169.84 1,298.99 745.00 390.00 265.00 616.00 134.00 1,317.00 448.89 900.00 467.00 6,100.00 502.00 78.00 69.49 310.00 798.95 2,123.09 2,700.00 555.00 1,148.17 2,190.00 67.99 220.99 635.00 17.00 1,410.00 157.01 3,111.00 70.04 385.00 72.70 145.00 175.00 33.95 371.80 109.00 631.00 1,750.00 53.65 75.60 21.00 276.99 649.90 25.50 50.00 7.92 888.00 121.00 26.95 120.04 230.00 12.92 205.00 899.92 51.00 62.00

11.11% -0.34% -1.21% -1.11% 0.59% -0.12% -2.50% -1.49% -2.70% -1.07% -0.94% 3.17% -1.61% -0.01% -7.96% 2.34% -6.27% -0.38% 1.99% 1.88% 0.00% 0.00% 0.92% -0.16% 0.75% -0.23% 7.22% 0.00% 0.00% 1.08% 0.00% 1.76% -0.73% 0.00% -0.13% 1.34% 52.46% 0.33% 0.62% 6.83% -0.57% 0.04% 4.79% 0.29% 0.71% 3.30% -1.24% -10.21% 2.67% 3.89% 0.67% -1.69% 3.03% 1.86% 0.00% -9.86% 2.34% 1.02% -3.69% 0.00% 0.00% 1.23% 2.70% -10.71% 0.00% 21.64% 3.55% 7.84% -0.07% -4.17% 0.54% 1.49% 19.82% 0.00% -3.88%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,11%

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

488,615 11,759 1,939 13,261 1,643 274 4,657 544 1,207 4,666 14,195 41 73 916 13,832 860 551 79 617 78 105 200 292 124 570 56 136 61 107 7 85 545 481 105 40 13 11 49 23 11 255 74 25 919 10 80 4 125 20 100 50 40 208 15 50 6 2 60 39 132 10 4 100 40 250 2 12 48 10 5 82 5 1 15 1

4,886,150.00 3,487,239.88 630,339.66 556,901.65 451,474.37 450,579.87 443,264.08 395,690.87 309,372.17 279,815.35 193,027.38 158,174.89 141,734.55 139,820.31 128,195.93 124,959.65 116,533.22 104,202.03 102,973.57 100,409.28 78,225.00 78,000.00 77,385.97 76,029.00 75,028.49 73,656.00 58,651.31 54,900.00 49,383.70 42,840.00 42,670.00 42,510.00 33,334.91 32,550.00 31,777.97 29,904.09 29,700.00 27,138.60 26,407.91 23,793.00 16,649.75 16,353.95 15,875.00 15,577.00 14,100.00 12,560.80 12,478.01 8,755.00 7,700.00 7,270.00 7,250.00 7,000.00 6,937.60 5,577.00 5,450.00 3,786.00 3,500.00 3,219.00 2,960.40 2,772.00 2,769.90 2,599.60 2,550.00 2,000.00 1,984.23 1,776.00 1,452.00 1,293.60 1,200.40 1,150.00 1,059.44 1,025.00 899.92 765.00 62.00

138.44 24,157.12 1,761.50 135.92 1,865.63 2,187.90 773.49 1,014.54 578.04 443.26 102.90 443.01 309.23 248.77 24.37 495.79 4,615.49 293.85 405.34 252.25 330.97 82.15 16,972.82 357.28 562.74 249.52 616.60 355.28 647.57 1,343.04 227.10 137.69 104.62 2,980.93 2,663.94 253.97 40.55 1,427.53 70.53 662.78 744.11 1,321.63 739.34 5.61 883.20 96.99 2,310.99 93.80 128.01 293.86 90.46 111.27 95.74 185.90 110.33 69.94 956.06 337.76 32.31 102.36 1,294.93 12,396.69 146.02 365.55 8.34 34.82 37.24 9.02 24.61 207.74 50.55 98.03 37.25 31.32 114.38

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 9.00 253.10 240.00 22.36 242.21 1,181.00 54.00 690.05 217.00 27.87 12.45 612.00 1,106.00 124.01 5.00 105.50 145.00 1,160.03 135.00 975.00 740.00 390.00 200.00 533.13 80.21 871.01 339.99 543.15 290.00 4,720.12 292.00 54.00 41.77 286.07 657.10 2,000.00 1,771.00 430.00 909.99 1,902.01 51.00 161.54 420.00 15.10 1,140.00 85.00 2,332.01 53.00 350.00 60.20 120.00 150.00 25.00 302.00 65.10 515.00 1,345.00 28.00 57.00 21.00 250.10 461.06 23.11 25.00 5.11 701.00 84.32 15.17 80.01 183.12 11.50 161.10 551.00 51.00 55.56

11.65 332.84 355.00 52.00 318.99 1,777.00 118.99 1,044.18 390.00 63.89 39.35 4,990.00 2,900.00 190.30 29.01 184.73 225.50 2,093.00 267.90 2,450.00 745.00 400.00 289.98 675.00 146.00 1,649.98 497.02 1,105.00 507.77 6,900.00 598.00 95.00 137.00 373.00 829.99 3,100.00 3,130.00 594.99 2,198.00 2,890.00 74.95 267.02 635.00 39.95 1,615.00 157.01 3,520.00 86.88 444.00 125.30 239.00 214.95 44.80 519.00 118.90 711.99 1,800.00 62.00 120.00 69.90 395.00 708.00 32.50 78.00 19.90 888.00 164.00 45.04 130.00 269.99 15.09 275.00 1,003.00 51.00 78.13


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

59,70 172,90 17,45 404,00 13,40 250,00 0,70 5,20 12,00 39,11 21,01 10,03 2,99 9,35 80,00

60,39 175,00 17,59 475,00 14,00 253,50 0,72 5,21 12,24 40,50 21,01 10,19 3,00 9,50 81,00

60,00 175,00 17,50 404,00 14,00 253,50 0,72 5,21 12,00 40,50 21,01 10,16 3,00 9,50 81,00

59,94 173,44 17,50 474,30 13,93 251,07 0,71 5,20 12,08 40,17 21,01 10,06 3,00 9,39 80,54

1,60 0,24 83,10 1,00 37,10 36,01 0,14 0,05 1,60

1,60 0,24 83,11 1,00 37,10 36,70 0,14 0,05 1,63

1,60 0,24 83,10 1,00 37,10 36,53 0,14 0,05 1,62

1,60 0,24 0,75 1,00 0,37 0,36 0,14 0,05 1,61

35,99 75,00 22,41 55,00 35,00 10,70 5,65 4,05 5,40 75,00 5,11 13,50

36,00 81,00 22,60 55,00 35,00 10,70 5,66 4,05 5,60 75,00 5,11 13,50

36,00 81,00 22,50 55,00 35,00 10,70 5,65 4,05 5,60 75,00 5,11 13,50

36,00 80,56 22,49 55,00 35,00 10,70 5,65 4,05 5,53 75,00 5,11 13,50

482,00 480,00 1.735,00 985,00 8.950,00 7.000,00 1.010,00 2.151,00 2.394,00 14.800,00 3.990,00 6.897,00 4.600,00 5.098,00 78,00

495,00 500,00 1.800,00 987,00 9.000,00 7.000,00 1.017,00 2.200,00 2.400,00 15.995,00 4.069,00 6.900,00 4.600,00 5.300,00 81,50

490,00 498,00 1.781,00 985,00 8.962,00 7.000,00 1.011,00 2.153,00 2.394,00 15.123,00 4.022,00 6.900,00 4.600,00 5.131,00 80,08

489,21 497,21 1.735,52 985,00 8.962,29 7.000,00 1.010,59 2.153,15 2.394,12 15.123,10 4.022,17 6.899,58 4.600,00 5.130,73 80,08

560,00 6.989,00 4.350,00 88,50 3.810,00 585,00 3.621,00 191,00 870,00 3.020,00 25.500,00

560,00 6.989,00 4.351,00 88,50 3.820,00 589,00 3.651,00 192,00 870,00 3.030,00 25.500,00

560,00 6.989,00 4.350,18 88,50 3.817,09 586,95 3.648,86 191,94 870,00 3.027,67 25.500,00

560,00 6.989,00 4.350,18 54,45 3.817,09 586,95 3.648,86 191,94 870,00 3.027,67 25.500,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR ZVTG HDOG LKPG PETG NF1N KDIR GRVG KDHR DPRG KBMR IEKG INDGL TLSG

KRKA MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV HELIOS LUKA KOPER PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KD ID GORENJE KD GROUP DELO PRODAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR INTEREUROPA INFOND GLOBAL TELEKOM SLOVENIJE

ZITOPROMET DD BRCKO BANJALUCKA PIVARA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TRANSPED AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 RAFINERIJA NAFTE AD BROD BIRAC AD ZVORNIK TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO UNIVERZALPROMET DD TUZLA FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D JP HT DD MOSTAR ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR IK BANKA DD ZENICA ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Dunav osiguranje a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Jubmes a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Beogradmontaža a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K

MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo TTK BANKA AD SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE MAKPETROL SKOPJE

369.900,81 237.956,30 88.420,38 47.904,00 43.662,50 31.133,50 23.474,77 12.549,73 12.371,30 8.917,38 8.004,81 7.971,19 6.575,62 6.260,63 4.752,75

0,00 % 74566 -19,73 % 340132 -1,07 % 60626 -16,67 % 23090 -0,11 % 60241 1,14 % 44518 18,33 % 85211 17,95 % 242560 -1,82 % 6213

119.305,60 81.631,68 45.342,64 23.090,00 22.349,42 16.141,60 12.099,96 11.157,76 10.027,25

2,86 % 8,00 % 0,45 % -6,78 % 0,00 % 0,00 % -1,74 % 2,53 % 4,67 % 0,00 % -6,92 % -2,17 %

24541 1320 3527 1390 1069 3000 3351 3912 1806 80 850 300

883.430,59 106.336,67 79.317,61 76.450,00 37.415,00 32.100,00 18.936,15 15.843,60 9.996,54 6.000,00 4.343,50 4.050,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TEL SPAZ ALK RMDEN09 KMB GRNT TPLF STIL TTK MTUR MPT

6171 1372 5053 101 3134 124 33000 2413 1024 222 381 792 2192 667 59

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO DNOS ENHL AGBN TGAS SJPT IMLK MTLC JMBN AIKB JESV BGMN UNBN A2016

-0,33 % -2,72 % 1,45 % -15,80 % 3,70 % -0,59 % 0,14 % -0,76 % -0,74 % 0,00 % 0,05 % -2,21 % 0,00 % 1,17 % -1,16 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FDSSR BHTSR UVZPR FBIHK1D HTKMR BIGFRK3 MIGFRK2 CRBFRK1 IKBZRK2 ENISR ENPSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA ZTR9-R-A BLPV-R-A RSDS-O-C TRAN-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RNAF-R-A BIRA-R-A TLKM-R-A

+

Oznaka

Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

1,66 % 265850 130.056.229,00 3,97 % 127777 63.531.459,00 4,46 % 13942 24.196.685,00 0,00 % 19235 18.946.485,00 -0,42 % 2075 18.596.748,00 -0,82 % 2340 16.380.000,00 -0,88 % 11875 12.000.723,00 -2,49 % 5229 11.258.819,00 0,00 % 3335 7.984.380,00 2,20 % 504 7.622.040,00 0,22 % 1367 5.498.312,00 0,61 % 595 4.105.248,00 -9,80 % 655 3.013.000,00 0,81 % 477 2.447.358,00 2,34 % 29922 2.396.085,62

valuta: MKD - makedonski denar -0,54 % 0,00 % 0,07 % 0,08 % 0,13 % 0,25 % 0,09 % 0,48 % 0,00 % 0,25 % -1,92 %

4876 260 300 15310 178 1140 110 2074 321 43 5

2.730.560,00 1.817.140,00 1.305.055,00 833.600,72 679.442,00 669.120,00 401.375,00 398.078,00 279.270,00 130.190,00 127.500,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Fabrika duhana Sarajevo +8% Dunav osiguranje +4,46% Aerodrom Nikola Tesla +3,97% Luka Koper +3,7% Zavarovalnica Triglav +1,45%

Nis

+

Powered by

business.hr

Energoinvest Sarajevo -6,92% Nova kred. ban. Maribor -2,21% Petrol -0,59% Agorbanka -0,49% Krka -0,33%

Imlek

+1,66 -2,49 U etvrtak je dionica Naftne industrije Srbije zabilježila rekordan promet, vei od 130 milijuna dinara, a cijena joj je porasla 1,66 posto, na zadnjih zabilježenih 490 dinara. Tijekom dana cijena joj je dosegnula i razinu od 495 dinara, a najniža cijena po kojoj se njome trgovalo iznosila je 482 dinara. Po juer objavljenom financijskom izvješu, ta je kompanije ostvarila 16 milijardi dinara dobiti, odnosno više od milijarde kuna.

Jednoj od trgovanijih dionica na Beogradskoj burzi cijena je u etvrtak pala 2,49 posto pa je zadnja zabilježena iznosila 2153 dinara, a prometom od 11,3 milijuna dinara ta se dionica pozicionirala na osmo mjesto na popisu najlikvidnijih. Najniža cijena zabilježena tijekom dana bila je na razini od 2151 dinara, a najviša je iznosila 220 dinara. Beogradski indeks BELEX 15 izgubio je na vrijednosti 0,33 posto i dan je zakljuio na 758,85 bodova.

REGIONALNI INDEKSI -1,25% BIRS +0,63% 832,37 1.119,11 Belex15 -0,33% FIRS -0,14% 758,85 2.104,52 Belexline +0,10% MBI10 0,00% 1.425,03 2.571,60 SASX10 MONEX20 -0,05% 12,761.66 +0,66% 1.104,48 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,12% Stanje etvrtak 31. ožujka 2011. 1.079,61 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,44% -0,32% 2.811,99 BUX -0,06% 22.999,54 +0,38% ATX -1,09% -0,50% 2.885,30 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,23% etvrtak 31. ožujka 2011.

FTSE100 5.942,86

DAX 7.052,64

CAC40

4.005,02

MICEX 1,811.40

AMERI»KI INDEKSI +0,58% S&P500 +0,67% 12.350,61 1.328,26 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,72% srijedu 30. ožujka 2011. 2.776,79 DJIA


investor 30

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+

7,6142

15,70

NFD Aureus US Algorithm 147,0428

15,57

KD Energija

11,3850

14,09

71,4492

11,57

112,7543

11,46

PBZ I-Stock VB CROBEX10

ST Global Equity

45,1041

-12,33

FIMA Equity

76,5857

-11,72

C-Zenit

51,1277

-11,47

KD Victoria

14,3260

-9,42

NFD Aureus New Europe 118,2775

-8,13

+ MJEŠOVITI

NFD Aureus US Algorithm MP-Bric HR NFD Aureus BRIC AC G Dynamic EM ZB BRIC+ KD Prvi izbor C-Zenit MP-Global HR Ilirika Azijski tigar Platinum Blue Chip PBZ I-Stock VB CROBEX10 OTP indeksni Ilirika Gold Ilirika BRIC AC Rusija Ilirika JIE KD Energija Erste Total East KD Nova Europa Prospectus JIE HPB WAV DJE Raiffeisen HR dionice NFD Aureus Global Developed MP-Mena HR NFD Aureus New Europe Raiffeisen World OTP meridian 20 Erste Adriatic Equity Capital Two

+

udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,6800

8,17

MJEŠOVITI FONDOVI

Allianz Portfolio

117,6701

8,14

PBZ Global fond

110,5084

5,80

ZB global

149,1700

5,04

Erste Balanced

126,1000

4,80

ST Balanced

170,9900

-8,95

ICF Balanced

119,5816

-8,35

5,6507

-5,71

AC G Balanced EM Ilirika JIE Balanced KD Balanced C-Premium PBZ Global fond ZB global HI-balanced Erste Balanced ICF Balanced Agram Trust Allianz Portfolio ST Balanced HPB Global Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced NFD Aureus E.M.B. ST Aggressive OTP uravnoteženi

ST Aggressive HPB Global

Prom. %

3 mj. %

kn kn    kn kn kn   kn kn kn     kn  kn kn  kn kn kn kn    kn

147,0428 342,6033 27,5397 10,9226 105,0500 13,0628 51,1277 318,4851 53,0730 82,3962 71,4492 112,7543 45,6140 95,3764 109,1316 46,1899 166,3167 11,3850 35,5700 7,6142 63,8119 96,5294 77,7900 95,9153 449,0819 118,2775 107,8100 95,2735 94,1000 78,9744

1,94 1,10 0,96 0,95 0,90 0,88 0,87 0,82 0,76 0,75 0,71 0,70 0,69 0,64 0,60 0,59 0,54 0,54 0,51 0,50 0,49 0,49 0,49 0,48 0,48 0,47 0,46 0,45 0,44 0,43

-1,35 -8,39 -5,87 -3,22 -2,10 0,41 2,03 -1,46 -14,50 -3,50 2,34 10,39 9,07 -5,15 -9,37 -1,46 -3,41 3,47 10,02 3,13 2,34 -0,81 5,46 -2,64 -9,27 -3,34 1,67 6,47 5,34 3,40

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

66,9686

-3,80

103,1802

-2,90

27,68 -0,39 -2,02 1,04 7,85 8,12 10,14 9,60 -12,35 3,61 14,28 23,75 19,26 N/A -4,54 10,95 4,42 19,41 17,66 20,75 13,01 9,42 12,07 5,46 -0,71 -3,53 9,54 13,19 10,15 15,27

15,57 -1,47 -3,11 -0,27 N/A 5,71 -11,47 7,76 -6,55 -2,89 11,57 11,46 9,37 N/A 4,37 0,95 -2,68 14,09 8,38 15,70 -1,63 10,41 4,89 -1,17 5,95 -8,13 5,39 4,43 0,35 6,94

16,91 -4,95 -13,87 4,36 N/A 3,34 -19,41 -7,70 -15,15 -5,81 -8,68 10,60 -21,36 N/A 7,36 -17,33 8,24 12,81 -25,60 -7,58 -10,23 -0,98 -9,38 -0,78 3,85 7,24 1,01 -1,64 -1,11 -5,78

0,06 -7,79 -4,78 -3,06 -1,45 0,51 2,08 -0,68 -14,48 -2,90 2,67 9,71 8,57 -4,69 -8,77 -0,72 -3,03 4,46 9,38 4,07 2,66 -0,60 5,16 -1,72 -8,14 -3,39 2,56 6,25 4,86 3,79

28,573 7,688 8,801 14,708 122,399 5,819 6,020 5,937 5,624 8,378 249,216 8,202 150,342 4,835 30,813 10,798 93,944 9,932 83,455 22,248 26,674 14,916 16,427 58,168 6,196 9,890 48,736 20,648 228,555 8,319

2,47 3,05 3,99 2,07 0,96 8,13 3,11 2,84 3,85 3,24 3,70 1,19 3,26 0,42 1,23 4,06 6,43 1,08 3,50 3,46 4,16 3,57 2,55 5,33 3,07 2,40 7,49 2,92 5,47 3,95

30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Vrijednost

DIONIKI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. KD Nova Europa

Valuta

  kn kn kn    kn kn kn kn kn   kn kn kn

11,0238 150,2936 8,3700 5,6507 110,5084 149,1700 10,1435 126,1000 119,5816 70,1305 117,6701 170,9900 103,1802 109,6800 156,9900 79,6608 66,9686 116,0026

0,81 0,66 0,52 0,50 0,49 0,38 0,33 0,29 0,29 0,14 0,14 0,12 0,08 0,06 0,05 0,01 -0,10 -0,13

-2,13 -1,07 -0,19 1,06 6,03 1,03 -1,46 3,58 7,65 0,65 2,15 1,92 8,32 1,22 1,58 -6,75 3,24 8,79

1,51 4,73 3,99 5,35 10,95 4,89 3,56 8,78 2,98 2,55 6,98 -0,34 4,28 2,19 2,87 -3,11 5,48 6,35

0,45 1,39 -0,20 -5,71 5,80 5,04 1,70 4,80 -8,35 -1,16 8,14 -8,95 -2,90 8,17 1,47 -1,79 -3,80 1,89

4,81 8,18 -3,36 -12,83 5,64 4,19 0,16 0,20 2,34 -1,18 9,02 6,74 0,57 9,13 5,39 -4,72 -7,00 2,85

-1,98 -0,93 -0,04 1,03 5,80 1,07 -1,08 3,22 5,73 0,29 2,16 0,15 5,47 1,21 1,15 -6,14 2,66 7,81

14,801 42,958 7,074 12,905 309,980 730,624 71,423 105,774 12,293 15,875 7,944 11,406 93,134 221,392 312,974 14,469 2,764 40,677

2,08 5,18 5,20 4,16 9,55 9,74 9,10 10,20 8,91 2,72 1,88 8,22 5,49 1,06 8,59 4,70 5,52 5,29

30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011

   kn    

131,0607 127,7175 11,5652 164,9998 159,7200 132,6000 177,3500 129,3505

0,05 0,05 0,01 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,23

1,27 3,41 1,82 1,88 0,35 1,76 1,70 2,03

1,33 1,82 2,11 3,40 0,01 1,59 1,93 2,39

3,88 4,54 4,50 7,79 2,31 5,67 5,62 3,53

4,53 4,56 1,61 8,10 4,92 4,47 6,69 4,98

1,16 2,56 1,71 1,89 0,38 1,75 1,67 1,95

145,004 20,025 7,838 58,535 198,173 302,632 527,131 16,828

8,06 5,49 9,10 6,43 9,74 7,83 8,85 5,29

30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011

kn kn kn kn  kn kn kn kn kn  kn  kn  kn $ kn

11,4260 123,5040 133,1956 163,8411 126,6254 146,2200 139,4800 139,6964 133,1382 118,0330 10,7570 109,1918 106,5000 100,4412 140,5698 136,2270 125,0453 102,6669

0,19 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,03

0,83 0,86 0,50 0,66 0,56 0,87 0,58 0,77 0,67 0,74 0,67 0,59 0,87 N/A 0,44 0,60 0,33 0,00

1,48 1,44 1,04 1,27 1,10 1,76 1,41 1,40 1,39 1,58 1,43 1,34 1,46 N/A 0,91 1,43 0,59 0,75

3,21 2,74 2,39 2,26 3,01 3,50 3,29 2,55 3,03 3,24 3,12 2,94 3,53 N/A 2,03 3,01 1,68 1,91

5,46 4,09 6,23 4,73 4,32 4,81 4,34 4,55 5,35 5,00 4,09 4,78 4,24 N/A 3,24 4,36 3,82 1,59

0,83 0,86 0,49 0,65 0,55 0,86 0,58 0,75 0,67 0,74 0,66 0,59 0,86 0,44 0,43 0,59 0,33 0,11

125,131 135,795 1127,311 2228,048 496,065 1081,337 883,292 104,359 253,105 206,457 28,610 189,522 509,885 5,002 137,921 43,137 41,673 7,225

2,51 5,27 12,00 10,69 8,69 8,10 7,83 7,52 5,49 3,40 1,82 1,88 1,52 0,18 10,69 7,24 5,96 1,67

30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011 30.03.2011

+

OBVEZNIKI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

164,9998

7,79

Erste Bond

132,6000

5,67

Raiffeisen Bonds

177,3500

5,62

HPB Obvezniki

127,7175

4,54

HI-conservative

11,5652

4,50

ZB bond

159,7200

2,31

OTP euro obvezniki

129,3505

3,53

PBZ Bond fond

131,0607

3,88

HI-conservative

11,5652

4,50

HPB Obvezniki

127,7175

4,54

PBZ Bond fond HPB Obvezniki HI-conservative Capital One ZB bond Erste Bond Raiffeisen Bonds OTP euro obvezniki

NOVANI FONDOVI Agram Cash OTP novani fond PBZ Novani fond ZB plus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Novani VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB europlus ST Cash PBZ Dollar fond Platinum Cash

+


investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 1/4/2011 Subota 2/4/2011

75 FORINTI PO DIONICI

OTP isplauje dividendu

Maarska banka OTP isplatit e na ime proĹĄlogodiĹĄnjih poslovnih rezultata dividendu u ukupnom iznosu od 20,1 milijardu forinti (105,7 milijuna amerikih dolara), odnosno oko 75 forinti po dionici, objavio je u etvrtak maarski Napi GazdasĂĄg. Banina neto dobit u proĹĄloj godini bila je 118 milijardi forinti, a u godini ranije 151 milijardu forinti. B.hr

SMANJEN DUG

USPJEH TARP-a

Dalekovod je u etvrtak iskupio 11. tranĹĄu komercijalnih zapisa u nominalnom iznosu od 14,7 milijuna eura i 12. tranĹĄu u nominalnom iznosu od 13,1 milijun kuna. Tako je dug po izdanim komercijalnim zapisima smanjen za 121,8 milijuna kuna. Dalekovod d.d. u optjecaju ima tri tranĹĄe komercijalnih zapisa u ukupnom iznosu od 36,2 milijuna kuna. A. P.

Ameriko ministarstvo financija objavilo je u srijedu da je stotine milijardi dolara vrijedan program pomoi bankovnom sektoru poreznim obveznicima donio zaradu. Ministarstvo se naĹĄlo na udaru Ĺžestokih kritika zbog usmjeravanja novca poreznih obveznika u spaĹĄavanje banaka koje su zapale u probleme zbog nerazumne kreditne politike bogatih lanova

Dalekovod iskupio zapise

SAD zaradile na pomoi bankama

uprava. Nakon ĹĄto su tri banke vratile 7,38 milijardi dolara pomoi, koja im je isplaena iz tzv. programa TARP, ukupan iznos vraene pomoi dosegnuo je 251 milijardu dolara u usporedbi s isplaenom pomoi u visini 245 milijardi dolara. Uz vraenu pomo banke su drĹžavi isplatile i 25,9 milijardi dolara na ime dividendi. Ameriko ministarstvo financija oekuje i dodatnih 20 milijardi dolara zarade na programu pomoi financijskom sektoru. B.hr

POGLED U DVORIĹ TE Ulagai joĹĄ uvijek osluĹĄkuju dogaaje na europskim burzama, gdje svi strepe zbog mogue nacionalizacije irskih banaka, a iznenaenje dana u etvrtak je na Zagrebakoj burzi priredila dionica Viktora Lenca Na Zagrebakoj burzi i dalje prevladava oprez ulagaa, ĹĄto se najviĹĄe vidi po skromnom dionikom prometu od 15,5 milijuna kuna uz blagi pad indeksa. Dioniki indeks Crobex pao je 0,11 posto, na 2290,45 bodova, dok je Crobex 10 pao po neĹĄto viĹĄoj stopi od 0,34 posto, spustivĹĄi se na 1271,61 bodova. Domai ulagai oito gledaju u susjedno dvoriĹĄte pa promatraju situaciju u Europi. Na europskim burzama cijene dionica samo su blago

oscilirale u oekivanju objave rezultata testa na otpornost irskih banaka na krizu.

Podravka ispod milijuna

Mediji navode da bi irska vlada mogla najaviti radikalno restrukturiranje bankarske industrije zbog neotpornosti na ĹĄokove i potkapitaliziranosti. Ujedno najnoviji podaci Eurostata govore da je godiĹĄnja stopa inflacije u eurozoni u oĹžujku bila 2,6 posto, ĹĄto ide u prilog oekivanjima da e Europska srediĹĄnja

banka iduega tjedna podii kamatnu stopu. Najvee iznenaenje u etvrtak je na Zagrebakoj burzi priredila dionica brodogradiliĹĄta Viktor Lenac kojom se trgovalo u vrijednosti od 4,8 milijuna kuna. Ukupno je protrgovano sa 488.615 komada dionica, a rastom od ak 11,11 posto dionica Lenca vratila se na razinu od 10 kuna. Dva dana prije cijena Viktora Lenca pala je 10 posto, ali uz daleko manji promet.

Gotovo polovinu dana prvo mjesto po kriteriju likvidnosti drĹžala je dionica HT-a, koja je na kraju ipak zavrĹĄila na drugome mjestu ostvarenim prometom od 3,5 milijuna kuna. Za razliku od Viktora Lenca, HT-ova je cijena pala, i to 0,34 posto. Treu poziciju kada je u pitanju promet zauzela je dionica Podravke, iji je ukupan promet na kraju dana iznosio 630.339 kuna. uro akovi holding je nakon snaĹžnog uzleta na samom poetku tjedna zadnja dva dana poeo padati, pa je u etvrtak zabi-

REGIJA

ljeĹžio minus od 1,11 posto. Adris je uz Viktor Lenac u etvrtak bila jedina dionica na Zagrebakoj burzi meu prvih deset najlikvidnijih koja je zabiljeĹžila rast cijene.

KSST skuplji 3,17%

PovlaĹĄtena dionica Adrisa tako je rasla 0,59 posto uz promet od 451.474 kuna. Dionica KaĹĄtelanskih staklenika nastavila je neĹĄto snaĹžniji rastom, pa joj je u etvrtak cijena skoila 3,17 posto uz neĹĄto manji promet od njezina prosjeka. Ante Pavi

BROJKE

Kupci NIS-a u Beogradu oĹživjeli trgovinu Âťetvrtak je na Ljubljanskoj burzi proĹĄao u znaku rasprodaje Mercatorove dionice, ija je cijena pala 2,72 posto, na 175 eura, dan nakon ĹĄto je u srijedu objavljeno kako se prodaja udjela Pivovarne LaĹĄko odgaa.

ROBERT Ĺ KIFI, predsjednik Uprave Viktora Lenca, ija je dionica u etvrtak bila najlikvidnije izdanje na Zagrebakoj burzi SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

Oprezni investitori spustili vrijednost Crobexa

Po ukupnom prometu od 237.956 eura te je dionica bila meu najtrgovanijim izdanjima, ali nije dostigla Krku, iji je promet iznosio 369.900 eura. Rast od prethodnog dana poniĹĄten je novim minusom indeksa SBITOP, koji je izno-

sio 1,25 posto. U minusu je bio i beogradski indeks BELEX 15, koji je dan zakljuio na razini od 758,85 bodova, ĹĄto je pad 0,33 posto u odnosu na srijedu. Rekordan promet od 130 milijuna dinara zabiljeĹžila je dionica Naftne industrije Srbije kojoj je uz to

cijena skoila 1,66 posto, na 490 dinara. Skok cijene gotovo etiri posto zabiljeĹžila je i dionica Aerodroma Nikola Tesla, koja je sa 63,5 milijuna dinara prometa bila druga na popisu najlikvidnijih u Beogradu. B. St.

0,63 0,05 posto porastao je banjaluki indeks BIRS

posto pao je sarajevski SASX-10


Nezaposleni se smiju viĹĄe nego nesretno zaposleni IstraĹživanje je pokazalo kako 48 posto nezaposlenih svoj Ĺživot smatra uspjeĹĄnim, u usporedbi sa 42 posto zaposlenih koji su nesretni radnici. Nezaposleni se takoer viĹĄe smiju od radnika koji su zaposleni, a nisu zadovoljni svojim poslom. Osim toga, utvreno DOBITNICI DANA (ZSE) MIV +52,46% Agromeimurje +19,82% Elektropromet +7,84% KraĹĄ +7,22% Liburnia Riviera Hoteli +6,83% 35 Raste

je da su nezaposleni odmorniji. IstraĹživanje u sklopu kojeg je provedeno 1266 telefonskih intervjua pokazalo je kako se nezaposleni i nesretno zaposleni osjeaju zabrinuto, tuĹžno, pod stresom su i ljutiti, za razliku od sretno zaposlenih. B.hr

GUBITNICI DANA (ZSE) Sunani Hvar -10,71 % Karlovaka banka -10,21 % Jadroagent -9,86 % Konzum -6,27 % Koka -4,17 %

31 Nema promjene

28 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ARHIVA BUSINESS.HR

Ĺ to je gore od nezaposlenosti? Raditi posao koji mrzite. Novo istraĹživanje koje je proveo Gallup pokazalo je da radnici koji su "aktivno iskljueni", odnosno emotivno nisu vezani uz posao, skloniji svoj Ĺživot opisati siromaĹĄnijim nego onaj kakav opisuju nezaposleni.

Vrijed. 1,355,7 161,05

Prom. 0,42% 0,21%

Sirova nafta 104,27 Prirodni plin 4,25 Zlato 1.422,56 Srebro 37,43 Goveda 114,00 Kava 293,67

0,50% 0,58% 0,31% 1,05% 0,00% 0,55%

PROGLAĹ EN NEPRIJATELJEM MAARSKE SLOBODE

ARHIVA BUSINESS.HR

BudimpeĹĄta s liste poÄ?asnih graÄ‘ana skinula bana JelaÄ?ića

GRAD SMATRA da nisu dostojni biti na popisu poasnih graana

Nakon ĹĄto ih je gradonaelnik IstvĂĄn TarlĂłs nazvao neprijateljima maarske slobode i demokracije, budimpeĹĄtanska glavna skupĹĄtina s liste poasnih graana povukla je deset preminulih osoba iz maarske povijesti, meu kojima je i ban Josip Jelai. S liste su skinuti i sovjetski diktator Staljin, austrijski general Windisch-Graetz, ministar unutarnji poslova Alexander von Bach, zapovjednik ruskih postrojbi u vrijeme maarske revolucije 1848. - 1849. Ivan Paskevi te joĹĄ pet osoba "nedostojnih te asti". Socijalisti u gradskom vijeu pak smatraju kako bi bilo bolje da se skupĹĄtina bavi socijalnim pitanjima, a ne osobama koje nisu meu Ĺživima. I. B.

MILNER KEĹ IRAO NAJVIĹ E U POVIJESTI

Ruski bogataĹĄ Juri Milner, koji se ove godine prvi put naĹĄao na Forbesovoj listi milijardera, i to zahvaljujui bogatstvu koje se procjenjuje na milijardu dolara, dao je sto milijuna dolara za kuu u Silicijskoj dolini. Astronomska cijena koju je Milner, najpoznatiji po ulaganjima u amerike internetske kompanije poput Facebooka, u koji je joĹĄ 2009. uloĹžio 200 milijuna dolara, platio za kuu od 2370 kvadrata, smatra se najveom ikad plaenom za samo jednu nekretninu, od-

nosno za posjed na kojem nema drugih objekata, poput gostinjskih kua. Luksuzno zadnje smjeĹĄteno u kalifornijskom Los Altos Hillsu inspirirano je francuskim dvorcem iz 18. stoljea, moĹže se pohvaliti unutarnjim i vanjskim bazenom, plesnom dvoranom i vinskim podrumom te teniskim terenom. William Hablinski, jedan od arhitekata koji su ga projektirali, izjavio je za Wall Street Journal da prilikom gradnje zapravo nije postojao ograni- LUKSUZNO ZDANJE od 2370 kvadrata inspirirano je francuskim dvorcem iz 18. stoljea eni budĹžet. N. R.

Najnovije vijesti o postupku prodaje Mercatora itajte na...

ARHIVA BUSINESS.HR

Ruski milijarder dao sto milijuna dolara za kuću u Silicijskoj dolini

www.business.hr

UKRATKO... Zajedno se bore Glumice Jennifer Aniston (na slici) i Demi Moore te pjevaica Alicia Keys za TV mreĹžu Lifetime reĹžirat e film posveen raku dojke i njegovu utjecaju na Ĺživot. Promijenio svijet Britanski fiziar, raunalni strunjak i izumitelj svjetske mreĹže (World Wide Web) Tim BernersLee dobio je nagradu ovjek koji je promijenio svijet, koju je utemeljio bivĹĄi sovjetski predsjednik Mihail Gorbaov. Promaknuo sina James Murdoch, najmlai sin medijskog magnata i vlasnika treeg najveega svjetskoga medijskog konglomerata News Corporationa Ruperta Murdocha, promaknut je u zamjenika glavnog direktora te korporacije teĹĄke 46 mlrd. amerikih dolara.

www.business.hr

Business.hr broj 860  

Geofoto planira udvostručiti prihode na 200 milijuna kuna PETAK/SUBOTA 1 i 2/4/2011 PODOBNI KONZUL 4-5 Za razliku od hajke U IZVOZ 70 POSTO...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you