tema 4-5
NEIMARI ZAPELI NA FINANCIRANJU U Srbiji i Hrvatskoj nem nancijski pratila bankarskim garancijama, pa se ipak uzdaju u pomo
Udruženi građevina za bankom ili držav
Već početkom ožujka idu pregovarati u Moskvu i kazahstansku Astanu, gdje se nadaju ugovoriti prve poslove, a svaka bi država trebala stati iza konzorcija jer je, ističu, posrijedi akcija koja će zaposliti mnoge ljude i za sobom povući sve prateće industrije Nakon što su srpske i hrvatske građevinske tvrtke odlučile spasiti svoj građevinski sektor odlukom da zajednički iskorače na inozemna tržišta, pokazalo se da će financijski dio posla ipak biti najveći problem koji će morati brzo riješiti. Naime, u Srbiji i Hrvatskoj nema tako velike banke koja bi budući konzorcij financijski pratila bankarskim garancijama. Riječ je, kako kaže Goran Rodić, predsjednik udruženja za
građevinarstvo pri Privrednoj komori Srbije, o poslovima čija se vrijednost mjeri milijardama eura. "Treba nam banka poput Deutsche ili Manhattan banke koje su dovoljno velike da mogu pratiti tako velike garancije", kazao je Rodić. Osim što je potrebna velika banka, Rodić kaže kako je nužno da Srbija i Hrvatska osnuju jamstvene fondove za buduće poslove konzorcija. "Svaka bi država treba-
la stati iza konzorcija jer je posrijedi akcija koja će zaposliti mnoge ljude i za sobom povući sve prateće industrije", kaže Rodić.
Pomoć HBOR-a
Hrvatska, doduše, ima Hrvatsku banku za obnovu i
››
Očekujemo od države i HBOR-a da pruže podršku jer smatram da su to u mogućnosti Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri HGK
razvoj (HBOR), ali je pitanje koliko će ona biti u mogućnosti pratiti velike poslove koje konzorcij ambiciozno planira. "Očekujemo podršku države i HBOR-a jer smatram da je mogu pružiti", kaže Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), koji je također bio u Beogradu na razgovoru o zajedničkom nastupu. On je, međutim, nešto oprezniji i kaže da još nije dogovoren ni jedan posao, ustvrdivši da treba ići korak po korak, iako se i sam slaže da će financiranje projekata biti najveći problem. "Imamo know how kada je u pitanju graditeljstvo, ali smo usitnjeni, pa nam je namjera stvoriti dovoljno snažne kompanije koje će imati mogućnost dobivanja garancija", kaže Rom. Hr-
vatske bi tvrtke po tom planu zapošljavale radnike do ranga poslovođe, a ostala radna snaga oslanjala bi se na lokalno stanovništvo jer su, kako kaže Rom, hrvatski radnici preskupi.
Kratak rok
Rodić požuruje Srbiju da osnuje fond koji je potreban za uspješan iskorak poduzeća Srbije i Hrvatske koja su se našla u velikim problemima nakon udara krize. Samo je u hrvatskom građevinskom sektoru bez posla ostalo 20.000 ljudi. Cijeli je sektor, gledano pojedinačno u obje zemlje, premalen za uspješno konkuriranje u inozemstvu, pa je ujedinjenje bio logičan korak. U utorak su se u Beogradu stoga susreli predstavnici gospodarskih komora Srbije i Hrvatske, kao i predstavnici 44 građevinska poduzeća iz obje zemlje u kojima je