Issuu on Google+

RESTRUKTURIRANJE PRED VRATIMA 8

VELIKI DOGOVOR 19

Magma je po 51 posto poslovnog udjela u svojih pet tvrtki keri prodala beogradskom NCA Investment Groupu Slobodana Vuievia, a realizacija te transkacije vrijedne 24,66 milijuna eura trebala bi biti dovrĹĄena u prvom tromjeseju ove godine

500 milijardi eura za Fond europske stabilnosti

Magma u miraz nosi 132,5 milijuna kuna gubitka

SRIJEDA 16/2/2011

BROJ 828 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PROTIV ROBINHUDOVSKIH FRAZA 4-5 Predstavnici HUP-a nisu dali nikakvu podrĹĄku robinhudovskom pohodu Jadranke Kosor i njezine vesele druĹžine - Domagoja Ivana MiloĹĄevia, ure Popijaa i Petra obankovia na banke, a ne Ĺžele ni da se najveim hrvatskim poduzeima u usta stavlja bezuvjetna podrĹĄka HDZ-ovu Programu gospodarskog oporavka

Poslodavci se distanciraju od KosoriÄ?ine vlade NEMA DIVIDENDE

Povećanom proizvodnjom i viťom cijenom nafte Ina zaradila gotovo milijardu kuna Hrvatsko-maarska naftna kompanija proťle je godine uknjiŞila 958 milijuna kuna neto dobiti, i to prije svega zahvaljujui rastu cijena nafte i rastu proizvodnje, ali rafinerije i dalje biljeŞe gubitak zbog niskih marŞi, a velike su gubitke ostvarili i na negativnim teajnim razlikama - astronomskih 810 milijuna kuna 6


info&stav 2-3

Više od 334.000 nezaposlenih EP protiv krivotvorenih lijekova

Srijeda 16/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Andreja Jazvi, Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje nije objavio broj evidentiranih nezaposlenih osoba u sijenju, kao što je to dosad radio. No na temelju podataka o kretanju nezaposlenosti i zapošljavanja može se izraunati da je krajem sijenja na Zavodu bilo evidentirano više od 334.000 nezaposlenih. Podatake o nezaposlenosti i zapošljavanju u sijenju HZZ je objavio s nekoliko dana zakašnjenja

TURIZAM, RAST I RAZVOJ

U Zagreb najesen sti 500 turistikih novin U Hrvatskoj e se u rujnu održati prvi Svjetski kongres turistikih novinara u organizaciji Svjetske turistike organizacije (UNWTO) pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade, a prema predvianjima ministra turizma Damira Bajsa, okupit e oko 500 ljudi iz medija diljem svijeta.

Mediteran u plusu

"Vjerojatno e se organizirati u Zagrebu i trajat e dva dana. Dogaaj pod motom „Turizam, rast i razvoj" iskoristit emo i za promociju Hrvatske u svijetu. Osim turistikih, bit e i novinara iz sektora politike i gospodarstva, ali i ljudi iz PR branše koji e dati svoje vienje kako turizam može pomoi u poboljšanju

imidža neke zemlje", kaže Bajs. Organizacija tog eventa u Hrvatskoj prvi je i konkretan rezultat Memoranduma o intenziviranju suradnje izmeu Ministarstva turizma RH i UNWTO-a, koji su u utorak u Madridu potpisali Bajs i glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai. Hrvatska je 18 godina lanica Svjetske turistike organizacije, ali je to bio prvi službeni posjet hrvatskog ministra turizma sjedištu institucije u glavnom gradu Španjolske. Od 155 lanica UNWTO-a slini su memorandumi potpisani s njih dvije treine, a Hrvatska je prva iz jugoistone Europe. Memorandum potpisan s Hrvatskom ujedno definira planirane aktiv-

FOTO MARKIEVI/CROPIX

business.hr

Europski je parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u utorak radi zaštite pacijenata donio nova europska pravila koja bi trebala sprijeiti da krivotvoreni lijekovi uu u legalni lanac opskrbe. Parlament je prihvatio konaan oblik zakona nakon dogovora s Vijeem prije Božia. Procjenjuje se da je jedan posto medicinskih proizvoda koji se trenutano prodaju krivotvoreno

TALEB RIFAI, glavni tajnik UNWTO-a, procijenio je da e ove godine bilo kakav rast broja dolazaka turista u Hrvatsku vei od tri posto biti uspjeh

nosti za sljedee dvije godine. Rifai je kazao da Hrvatska na podruju turizma ima vodeu ulogu u regiji dodavši kako je povezivanje i grupiranje zemalja u turizmu na regionalnoj razini svjetski trend. Prema njegovoj procjeni, rast turistikih dolazaka na Mediteranu u ovoj e se godi-

ni iznositi izmeu 4 i 5 posto, a što se tie Hrvatske, sve više od tri posto rasta bit e odlian rezultat. Ministar Bajs oekuje da rezultati turistikih dolazaka ove sezone u Hrvatskoj budu unutar okvira EU, izmeu dva i etiri posto rasta. "Buking za sijeanj i veljau

POGRANI»NO TRŽIŠTE RADA

EU financira zapošljavanje Hrvata u Mađarskoj Poboljšanje mogunosti zapošljavanja Hrvata u Maarskoj, odnosno Maara u Hrvatskoj, ponajprije na maarsko-hrvatskom pograninom podruju, glavni je cilj koji su postavili partneri iz Meimurske, Varaždinske i Koprivnikokriževake župane te maarske županije Zala.

Meimurska županija te akoveki i varaždinski HZZ, kao i Razvojna agencija Podravine i Prigorja, provode zajedno s Centrom rada Vladina ureda u županiji Zala i tamošnjom Gospodarskom i industrijskom komorom projekt "Prema kompetitivnijem prekograninom tržištu rada" (Mobile

Region) vrijedan 211.714 eura, koji sufinancira EU u sklopu IPA prekograninog programa Maarska – Hrvatska. "Razmjenom iskustava i informacija meu partnerima u projektu nastojimo bolje uskladiti ponudu i potražnju na prekograninom tržištu rada. Stoga je u izradi i zajed-

niki web portal kojim želimo poboljšati dostupnost informacija o mogunostima prekograninog zapošljavanja", doznajemo od Darka Radanovia, voditelja projekta iz Odsjeka za europske integracije Meimurske županije. Radi se i na poticanju šire suradnje te povezivanju pre-


››

BISER DANA Jadranka Kosor vjerojatno svako jutro stoji pred ogledalom kao maeha iz bajke o Snjeguljici i pita se tko je najljepši, najbolji i najpametniji, ali to nije moj problem DINKO BURI, saborski zastupnik HDSSB-a, u Novom listu o premijerki Kosor

BROJKA

5,97

milijardi minuta utrošeno je u hrvatskim pokretnim mrežama prošle godine, što je 0,2 posto manje nego godinu prije, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pad utrošenih minuta nastavio se i u fiksnim mrežama, i to za 0,4 posto s utrošenih 5,25 milijardi minuta

UVODNIK

bolji je za 15 do 20 posto u odnosu na lani, ali se on odnosi samo na mali postotak cijele sezone. To je više naznaka trenda i ne možemo po njemu odrediti kakva e biti sezona", kazao je Bajs.

Afrika uskoro mirna

Na novinarski upit o utjecaju nemira u sjevernoj Africi na ovogodišnju turistiku sezonu u Europi i Hrvatskoj, Rifai je kazao da e kratkoroni, ovogodišnji utjecaj na Tunis i Egipat biti negativan, ali nakon normaliziranja stanja oekuje daljnji prosperitet turizma na podruju Mediterana. Tako da e i eventualna preraspodjela turista zbog nemira u Africi biti kratka daha. Maja Grbi

kograninih institucija na podruju tržišta rada, ujednaavanju standarda u obrazovanju te ureivanju podruja socijalnih prava i radnih dozvola. Zbog toga e se partneri na projektu 23. veljae sastati na konferenciji u Zalakarošu, gdje e govoriti o ulozi i reorganizaciji institucija za zapošljavanje, stanju na tržištu rada te restrukturiranju sustava strune naobrazbe. I. Kruhoberec

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

P

rošlogodišnji rezultati kompanija koji su, zahvaljujui razlikama u tumaenju pravila Zagrebake burze (ZSE), najprije sramežljivo kapali, a onda se kao bujica srušili na glave financijaša i novinara, pokazuju kako su hrvatske kompanije u 2010. godini ipak nešto konstruktivno radile, neke više, neke manje. Tako odmah u prvi plan izbijaju najvei i najpopularniji na burzi poput Ine, Atlantske plovidbe ili Podravke koji su u 2010. godini opet poslovali pozitivno, za razliku od svojega najveeg vlasnika - države, koja je i prošlu godinu završila s deficitom. A NEKE VELIKE mudrosti u poslovanju gotovo svih izlistanih na burzi nije bilo: dok su jedni uspjeli osvojiti nova tržišta, a drugi se borili da ih zadrže, svi su, opet za razliku od države, radili sve što su mogli kako bi srezali troškove poslovanja. Ipak, za dublji uvid u poslovanje svih tih više ili manje uvjerljivih pria o uspjehu u

MRTVO SLOVO NA PAPIRU - izvješa na ZSE-u nisu bila nadahnue za investicije

SNIMIO DARKO MARI

FOTO MARKIEVI/CROPIX

stiže Dobri godišnji rezultati vinara nisu raspametili ulagae ››

Brojke u izvještajima o novanom toku vraaju nas u sumornu hrvatsku stvarnost. Veinom domaem tržištu okrenute hrvatske tvrtke sve pate od iste tegobe - nelikvidnosti sustava, koju država održava i kako bi najveim koncernima omoguila rast na raun manjih krizi i recesiji treba pogledati malo dalje od standardnog rauna dobiti i gubitka, odnosno malo niže u excel tablicu, na izvještaje tvrtki o novanom toku, jer nas te brojke vraaju u hrvatsku sumornu stvarnost. TU TREBA MALO prouiti odnos izmeu novca koji su tvrtke zaista primile za svoje usluge i prodane pro-

izvode i onog što je knjiženo s pretpostavkom naplate, jer veinom domaem tržištu okrenute hrvatske tvrtke sve pate od iste tegobe - nelikvidnosti sustava, koju država održava i kako bi najveim koncernima omoguila rast na raun manjih guši sve ostale zajedno. Sve su knjigovodstvene stavke osim stanja novca na

raunu, podsjetimo, podložne pretpostavci, pa tako i naplaena prodaja. Tako imamo dobrog razloga pitati se jesu li objavljeni rezultati realni ili je rije o uspjehu samo na papiru. Uostalom, ini se da su oprezni i ulagai kojima objave dobrih rezultata na burzi nisu uspjele otjerati kobre koje im uvaju novanike.


tema 4-5

NE ŽELE PLESATI KAKO ONA SVIRA Slika naizgled idilinih od viťe naruťena zbog bezidejnosti i inertnosti Jadranke Kosor i njezi

Poslodavci se di od Vlade Jadran Predstavnici HUP-a nisu dali nikakvu podrĹĄku robinhudovskom pohodu Jadranke Kosor i njezine vesele druĹžine - Domagoja Ivana MiloĹĄevia, ure Popijaa i Petra obankovia na banke, a ne Ĺžele ni da se najveim hrvatskim poduzeima u usta stavlja bezuvjetna podrĹĄka HDZ-ovu Programu gospodarskog oporavka

Otkad je vlada Jadranke Kosor odustala od rebalansa prorauna kojim bi barem dio ovogodiĹĄnjeg proraunskog deficita "pokrila" dodatnim kresanjem javne potroĹĄnje, a ne samo novim i reprogramiranim zaduĹživanjem, kao ĹĄto je upisala u svojoj dvogodiĹĄnjoj strategiji upravljanja javnim dugom, Banski su dvori poeli igrati predizborne igrice kojima se u javnost puĹĄtaju poluinformacije, pa i dezinformacije, a sve kako bi se birae uvjerilo da Kosoriin tim zna ĹĄto radi kako bi zemlja ĹĄto prije uplovila u Europsku uniju i popela se na zelenu gospodarsku granu.

Navodna podrĹĄka HUP-a

Premijerka Jadranka Kosor i njezini suradnici najnoviji igrokaz odigrali su najavom kako e "pritisnuti" banke da smanje kamate ili e im uvesti "maarski" porez kojim e im "konfiscirati" dio ekstraprofita, koji i u kriznim uvjetima navodno beĹĄutno otimaju graanima i tvrtkama. Robinhudovski pohod protiv banaka premijerka Jadranka Kosor najavila je nakon sastanka s elnicima Hrvatske udruge poslodavaca proĹĄloga petka. Vladini spin majstori taj su sastanak iskoristili kako bi u medijski prostor pustili tvrdnju da su HUP-ovci podrĹžali, ak i inicirali Kosoriino discipliniranje banaka kako bi ih natjerala na spuĹĄtanje kamata. I njima je, navodno, dojadilo da im banke mimo trĹžiĹĄnih uvjeta deru koĹžu skupim kreditima.

Javnost je istodobno obavijeĹĄtena da e premijerka Kosor moĹžda ve ovoga tjedna sjesti s dvadesetak najveih hrvatskih poduzetnika koji zapoĹĄljavaju najviĹĄe radnika. Gotovo da je unaprijed reeno da e i najvei meu hrvatskim poduzetnicima stati iza Kosoriine vlade i svih poteza koje poduzima u provoenju svoje "svete knjige" - Programa gospodarskog oporavka. Sudionici Kosoriina sastanka s elnicima HUP-a, meutim, tvrde da se njegova medijski spinovana verzija u mnogo emu razlikuje od onoga ĹĄto se stvarno dogodilo, a pritom ih ljuti ĹĄto ih se pokuĹĄava zloupotrijebiti i iskoristiti kao pokrie za Vladine poteze i namjere s kojima niĹĄta nemaju. Prije svega ih ljuti njihovo navodno podrĹžavanje politikog utjerivanja niĹžih bankarskih kamata, ali i navodna podrĹĄka cjelokupnoj Vladinoj gospodarskoj politici i mjerama koje poduzima radi gospodarskog oporavka.

Sluajni sastanak

Sastanak Jadranke Kosor s elnicima HUP-a zapravo se sluajno dogodio. ProĹĄle srijede iz Banskih su dvora obavijestili HUP da e premijerka pozvati k sebi na razgovor predstavnike dvadesetak privatnih tvrtki koje zapoĹĄljavanju najviĹĄe radnika u Hrvatskoj. HUP-ovce je zanimalo koja je svrha toga sastanka i ĹĄto se njime Ĺželi postii. Banskim je dvorima sugerirano da nema smisla okupiti sve te poduzetnike samo radi toga da bi poneĹĄto rekli ĹĄto ih

mui i sputava u njihovu poslovanju te da bi eventualno rekli ĹĄto misle o gospodarskim mjerama koje je Vlada dosad provodila i koje bi eventualno trebala poduzeti. Sugestije su rezultirale odgodom sastanka s najveim poduzetnicima koji se trebao odrĹžati proĹĄloga petka, a umjesto njih na sastanak su u istom terminu pozvani elnici HUP-a kako bi premijerka od njih ula ĹĄto poduzetnici smatraju da Vlada mora odmah uiniti u konkretnim okolnostima. Kako je HUP-ovcima ve neko vrijeme jasno da Vlada u izbornoj godini nee proraunski deficit smanjivati kresanjem javne potroĹĄnje i rastereenjem gospodarstva, poruili su premijerki da Vlada ne bi smjela cijeli deficit pokriti zaduĹživanjem, jer e se to i drĹžavi i gospodarstvu obiti o glavu. Umjesto zaduĹživanjem, Vlada bi,


nih odnosa izmeu Vlade i najveih poslodavaca u zemlji sve je njezinih suradnika

distanciraju anke Kosor

JADRANKA KOSOR i njezini kolege Petar obankovi, uro Popija i Domagoj Ivan Miloševi krenuli su predizbornim robinhudovskim parolama osvajati osiromašene radnike i seljake

po njihovu sudu, morala što više proraunskog deficita pokriti državnom imovinom, odnosno njezinom privatizacijom kada je ve odustala od reformi javnog sektora i smanjenja javne potrošnje. Bilo je govora i o konkretnim pitanjima koja su otvorena i zbog sastava HUPovih predstavnika (Kuštrak, Mudrini, Filipec, Majeti). Razgovaralo se i o Zakonu o javnoj nabavi koji bi trebalo doraditi kako bi se „zaepile“ rupe koje su u njemu ostale i nakon usklaivanja europskim pravilima jer bi se mogle zlouporabiti, meu ostalim, u koncesijskim poslovima koje Vlada najavljuje (primjerice u Zranoj luci Zagreb). Rijei je bio i o širenju optike kabelske mreže, što se ve godinu dana odgaa zato što HAKOM ne donosi odluke koje kao regulator mora donijeti. Prialo se i o teškom stanju u graevinarstvu i o tome kako ga prevladati i urediti, pa i licenciranjem graevinskih tvrtki. O bankama i njihovim kamatama, meutim, nije se razgovaralo, osim što je premijerka Kosor obavijestila HUP-ovce da e se sastati s

business.hr Srijeda 16/2/2011

Što je to trebalo Kosoriinoj vladi, samo ona zna, ali nije teško pretpostaviti da u izbornoj godini ne može odoljeti želji za dodvoravanjem biraima direktorima banaka jer dio lanova Vlade smatra da poslovne banke ne pridonose provoenju mjera gospodarskog oporavka nego ih svojim poslovnim politikama ak sputavaju i onemoguavaju. Osim „gole“ Kosoriine informacije, o sastanku s bankarima i njegovu sadržaju nije se raspravljalo. No, njegovo usputno spominjanje u javnost plasirano je kao poetak „obrauna“ s bankama uz HUP-ovu podršku i na njegovu inicijativu. Kako su i poslovne banke lanice HUP-a, ispada da je dio HUP-a u komplotu s Vladom napao drugi njegov dio, a da se u samome HUP-u o tome nije ni razgovaralo.

Slatke predizborne rijei

Što je to trebalo Kosoriinoj vladi, samo ona zna, ali nije teško pretpostaviti da u izbornoj godini ne može odoljeti želji za dodvoravanjem biraima. Kud eš bolje prilike nego kreditima optereenim biraima kao žrtveno janje "baciti" pohlepne banke i bankare. Pogotovo ako se s time navodno slažu brojni privatni poduzetnici i poslodavci okupljeni u HUP-u. No, sudei po informacijama Business.hr-a, Kosoriina vlada morat e na megdan s bankarima izai sama, bez HUP-ove podrške, jer unato medijskim spinovima i poslodavci nisu "vesla sisali" pa da ne znaju kako se oduprijeti pokušaju da ih se upregne u Vladina zaprežna kola, koja s približavanjem izbora vladajua koalicija sve teže i nervoznije vue. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr


tema 6-7

NEMA DIVIDENDE Nakon gubitak od gotovo dvije stotine miliju naftaši imaju razloga za zadovoljstvo

Višom cijenom nafte i povećano

Ina zaradila gotovo mil Hrvatsko-mađarska naftna kompanija prošle je godine uknjižila 958 milijuna kuna neto dobiti, i to prije svega zahvaljujući rastu cijena nafte i rastu proizvodnje, ali rafinerije i dalje bilježe gubitak zbog niskih marži, a velike su gubitke ostvarile i na negativnim tečajnim razlikama - astronomskih 810 milijuna kuna Ina je prošle godine zaradila 958 milijuna kuna, što je impresivan rezultat s obzirom na to da je najveća domaća naftna kompanija u 2009. godini poslovala s gubitkom od 392 milijuna kuna. Bruto dobit (dobit prije oporezivanja, amortizacije i deprecijacije) lani je porasla gotovo 80 posto i dosegnula razinu od pet milijardi kuna, a dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki iznosila je 2,88 milijardi kuna. "Nakon dvije izazovne godine uspjeli smo stabilizirati financijsku poziciju i poslovanje te ostvariti snažan pozitivan rezultat u 2010. godini. Ključne zadaće menadžmenta u nadolazećem razdoblju bit će daljnje poboljšanje efikasnosti poslovanja, razvoj te širenje domaćeg i inozemnog portfelja, nastavak modernizacije rafinerija i revitalizacija mreže benzinskih crpki", kazao je Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine. Neto prihodi od prodaje lani su porasli 15 posto, na 25,86 milijardi kuna, ali financijski je gubitak pove-

ćan više od 180 posto te je sa 284 milijuna kuna u 2009. godini skočio na 810 milijuna kuna. Razliku od 568 milijuna kuna u Ini objašnjavaju većim negativnim tečajnim razlikama na kreditima koje su dosegnule 423 milijuna kuna.

Odlično u inozemstvu

Prihodi od prodaje na stranom tržištu uzletjeli su 25 posto i dosegnuli 10,165 milijardi kuna, a prihodi od prodaje u zemlji rasli su 10 posto i iznosili 15,698 milijardi kuna. Prihodi iz osnovne djelatnosti zabilježili su rast 15 posto i uvećani su sa 24,14 na 27,81 milijardu kuna. Treba napomenuti da bi neto dobit bez jednokratnih stavki u ovoj godini iznosila čak 1,55 milijardi kuna. Naime, Ina je lani za zaštitu okoliša rezervirala 757 milijuna kuna, a negativan utjecaj na ukupan rezultat imala je i slabija domaća potražnja te 335 milijuna kuna gubitka iz trgovine prirodnim plinom. S druge strane, poboljšani su rezultati ponajprije

NAKNADA ZA GUBITKE

Plinsko poslovanje ostaje Ini, cijena će porasti Čelnici Ine poručili su kako nema novih informacija o pregovorima Vlade i Mola o plinskom biznisu jer bi poslovanje plinom trebalo ostati unutar Ine, a Vlada bi zauzvrat dopustila 10-postotno povećanje cijene plina kućanstvima zbog Ininih gubitaka na uvozu tog energenta. Sva nagađanja o poremećenim vlasničkim odnosima izme-

posljedica povećanja proizvodnje ugljikovodika na sjevernom Jadranu i u Siriji. Bojan Milković, glavni izvršni direktor i izvršni direktor za Istraživanje i proizvodnju, kazao je kako su rezultatu Istraživanja i proizvodnje pogodovale sve bolje okolnosti poslovanja zbog sve viših cijena nafte, dok je segment djelatnosti Rafinerije i marketinga, koji posluje bolje, ali i dalje s gubitkom, imao koristi od umjerenog povećanja rafinerijskih marži uzrokovanog oporavkom globalne ekonomije. "Ina je potpuno podmiri-

đu Vlade Republike Hrvatske i mađarskog Mola zbog neuspjele Molove javne ponude za otkup dionica te mogući Molov prekid modernizacije rafinerija Aldott je opovrgnuo. "Cilj nam je unaprijediti Inu da postane vodeća naftna kompanija u jugoistočnoj Europi", zaključio je Aldott.

la dospjeli dug državi i dobavljačima, a podmirene su i obveze na kamate vezane uz proračun", kazao je Milković.

Velika ulaganja u Rijeku

U 2010. godini kapitalna ulaganja iznosila su 2,89 milijardi kuna (4,50 milijardi kuna u 2009. godini) zbog prilagođavanja investicijskog proračuna trenutačnim tržišnim okolnostima, financijskom položaju i vlastitim sposobnostima stvaranja novca. Glavnina kapitalnih ulaganja odnosila se na Istraživanje i proizvodnju, i to 1,47 milijardi

kuna, prvenstveno za razradne radove u Siriji i na sjevernom Jadranu, za Rafinerije i marketing utrošeno je 1,327 milijardi kuna, uglavnom na modernizaciju rafinerija, dok je 52 milijuna kuna investirano u maloprodajnu mrežu. Do 2012. godine planira se dodatno uštedjeti 550 milijuna kuna, što bi se trebalo postići revizijama ugovora i uvođenjem novog, efikasnijeg nabavnog procesa te nižim razinama troškova, bližim prosjecima u industriji. Treba reći da je Ina u prošloj godini na modernizaciju rafinerija potroši-


milijuna eura u 2008. i 2009. godini, domaći

anom proizvodnjom

milijardu kuna Bojan Milković, glavni izvršni direktor i izvršni direktor za Istraživanje i proizvodnju Snimio saša Ćetković

Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, najavljuje daljnje poboljšanje efikasnosti poslovanja Snimio saša Ćetković

TRI PUTA VIŠE OD INE

Mol zaradio 484 milijuna dolara U cijeloj prošloj godini neto dobit Mol grupe uvećana je šest posto u odnosu na 2009. i iznosila je 100,8 milijardi forinti (484 milijuna dolara), objavila je mađarska tvrtka na Budimpeštanskoj burzi. Operativna dobit Mola u 2010. povećana je četiri posto i iznosila je 240,6 milijardi forinti (1,2 milijarde dolara). Neto prihodi od prodaje porasli su 32 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 4.297 milijardi forinti (20,6 milijardi dolara). Pritom u Molu napominju da rezultati za 2010. u potpunosti uključuju hrvatsku naf-

tnu i plinsku tvrtku Inu, dok su za 2009. Inini rezultati bili uzeti u obzir samo u drugom polugodištu. U cijeloj prošloj godini operativna dobit bez posebnih stavki u segmentu istraživanja i proizvodnje porasla je za 80 posto, na 260,5 milijardi forinti, ponajprije zahvaljujući povećanoj međunarodnoj proizvodnji i višoj prosječnoj cijeni ugljikovodika, ističe se u priopćenju. Napominje se i da je hrvatsko poslovanje s plinom ponovno bilježilo gubitak u 2010., iako nešto manji nego u prethodnoj godini.

RAIFFEISEN CENTROBANK

Rezultati neće utjecati na cijenu dionice Philipp Chladek, međunarodni naftni analitičar Raiffeisena, na prvi je pogled na Inine rezultate rekao kako je upstream poslovanje (Rafinerije i Istraživanje) otišlo daleko naprijed u odnosu na downstream (maloprodaja i veleprodaja), koji je još uvijek "pod vodom". Chladek smatra da su rezultati za

la četiri milijarde kuna te je Aldott napomenuo kako bi modernizacija riječke rafinerije trebala biti gotova za oko tri godine. Od važnijih poslovnih događaja u 2010.

četvrti kvartal nebitni za kretanje cijene dionice, koja je znatno precijenjena. "Trendovi u zadnjem kvartalu 2010. godine bili su u skladu s našim očekivanjima pa nema razloga da mijenjamo ciljanu cijenu. RBA je postavio ciljanu cijenu na 3100 kuna ili preporuku 'prodati' za dionicu“, jasan je Chladek.

godini Aldott je spomenuo i potpisivanje trogodišnjeg ugovora s Enijem, koji će osigurati stabilnu nabavu plina u Hrvatskoj u vrijeme sezone grijanja. Tijekom

sljedeće tri godine Ina bi od Enija trebala uvesti 2250 milijuna prostornih metara plina. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

OGLAS


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 16/2/2011

PAO PROMET TISKOVINA

Tisak u gubitku 15,7 milijuna kuna

Zagreb. Tisak je prošlu godinu poslovao s gubitkom od 15,7 milijuna kuna, pokazuju podaci iz nerevidiranog nekonsolidiranog izvještaja. Razlog je ponajprije pad prometa tiskovina 202,9 milijuna kuna u protekle dvije godine. Od posljednjeg kvartala 2008., kada je ukupni promet tiskovina iznosio 1,08

milijardi, u 2009. pao je za 125,2 milijuna kuna, a u 2010. za još 77,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi bili su 2,98 milijardi kuna, što je rast od 6,1%. Prihodi su porasli zbog rasta prometa veleprodaje, ponajviše zbog rasta prodaje i udjela na tržištu duhana. Ukupni rashodi iznosili su nešto više od 3 mlrd. kn, što je porast od 7,4% uzrokovan promjenom u strukturi prodaje robe, što je utjecalo na rast nabavne vrijednosti, pogotovo duhana, dok tiskovine i u 2010. bilježe znatan pad. H

34,1 MILIJUN KUNA

prihoda 92,2% ine prihodi od prodaje tiskarskih usluga, koji su prošle godine iznosili 128,9 mil. kn i odnosu na 2009. pali su 21,7 posto. Ukupni su rashodi smanjeni 14%, na 174 milijuna kuna. Društvo je poslovalo negativno iako je provelo racionalizaciju i mjere štednje, materijalni su troškovi smanjeni 18 posto, a plae 11 posto. Smanjena su i odreena materijalna prava zaposlenih, pa su i ostali troškovi poslovanja smanjeni 25 posto, kaže se u izvještaju. H

Gubitak Tiskare Vjesnik vei 70,5%

Zagreb. Tiskara Vjesnik je u 2010. poslovala s gubitkom od 34,1 milijuna kuna, što je 70,5% vei gubitak od onog iz 2009., pokazuju podaci iz financijskog izvještaja objavljenog na ZSE-u. U 2010. ostvarila je ukupne prihode od 139,9 milijuna kuna, što je 23% manje u odnosu na 2009. U strukturi ukupnih

RESTRUKTURIRANJE PRED VRATIMA Magma je po 51% poslovnog udjela u svojih pet tvrtki keri prodala beogradskom NCA Investment Groupu Slobodana Vuievia, a realizacija te transakcije vrijedne 24,66 mil. eura trebala bi biti dovršena u prvom tromjeseju ove godine

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Magma u miraz nosi 132,5 milijuna kuna gubitka

GORANKO FIŽULI Magma grupa se tijekom 2010. godine suoavala s velikim teškoama u dobavi robe i usluga, posebno u zadnjem tromjeseju, kljunom za maloprodajnu

Magma grupa Goranka i Biserke Fižuli i 2010. godinu zakljuuje negativnim rezultatom bilježei 132,5 milijuna kuna gubitka. Za tvrtku koja je prošlu godinu obilježila strateškim povezivanjem s beogradskim poduzetnikom Slobodanom Vuieviem, inae poznatim kao donedavnim elnikom Droge Kolinske, to je samo malo bolja slika nego 2009., kada je gubitak iznosio 138,6 milijuna kuna. Ukupni prihodi od 621,4 milijuna kuna manji su 28,8 posto od prethodne godine, kada su iznosili 872,8 milijuna kuna, poka-

zuje najnovije financijsko izvješe. Magma je po 51 posto poslovnog udjela u svojih pet tvrtki keri prodala beogradskom NCA Investment Groupu Slobodana Vuievia, a realizacija te transakcije vrijedne 24,66 milijuna eura trebala bi biti dovršena u prvom tromjeseju ove godine. Vlasnika struktura društva Magma d.d. ostala je nepromijenjena s obzirom na to da je rije o prodaji udjela u njezinim tvrtkama kerima, a to su Adria Design d.o.o., Magma International d.o.o. Beograd, Magma B d.o.o. Sarajevo, Kozmolina d.o.o. Beograd

i Novo društvo d.o.o. koje e tek biti osnovano. Srbijanski poduzetnik zapravo je ušao u Magmin biznis s igrakama.

Bez komentara

Upravo je proces restrukturiranja kroz koji Magma prolazi razlog zašto u tvrtki nisu željeli detaljnije komentirati najnovije financijske rezultate te iznositi planove novog strateškog partnera za „pozitivnije“ poslovanje. Kako stoji u objašnjenjima financijskih rezultata, Magma grupa se tijekom 2010. godine suoavala s velikim teškoama u doba-

vi robe i usluga, posebno u zadnjem tromjeseju, koje za maloprodajnu djelatnost najvažnije u godini, a posljedica toga bile su nedovoljne zalihe za realizaciju planirane prodaje. Ukupna razina zaliha, navodi se, smanjena je 52,3 posto i na kraju 2010. iznosila je 76,5 milijuna kuna, a godinu prije taj je iznos bio 160,5 milijuna kuna. Stoga je Magma zbog manjka zaliha samo u prosincu izgubila 12 milijuna eura bruto marže.

Otpustili 500 ljudi

Tijekom godine provodilo se restrukturiranje maloprodajne mreže, što znai da je na odreenim lokacijama prilagoen asortiman, smanjena je maloprodajna površina za 28,5 posto, a ukupan broj trgovina smanjen je sa 128 na 84. U usporedbi s prethodnom godinom, troškovi osoblja smanjeni su 21,5 posto te je ukupan broj zaposlenih na razini cijele grupe iznosio 1 209, dok je godinu prije bilo 1772 zaposlenih. Uprava oekuje da e zahvaljujui poslovnom restrukturiranju i uspostavi novog poslovnog modela osigurati preduvjete za daljnji rast i razvoj. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 16/2/2011

HUO

Pad neĹživotnih osiguranja, rast Ĺživotnih Zagreb. Zaraunata premija 26 druĹĄtava za osiguranje u sijenju 2011. iznosila je 857,8 milijuna kuna, ĹĄto je oko 75 tisua kuna manje nego u prvom mjesecu proĹĄle godine, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). U skupini neĹživotnih osiguranja u sijenju je zaraunata bruto premija u iznosu od

ISTRAŽIVANJE ALGEBRE

Na ĹĄkolovanju 38% radno sposobnih Kada je rije o preduvjetima za pronalazak dobrog posla, 32% ispitanih na prvo mjesto stavlja dobar fakultet, 26% ih je uvjereno da je za to kljuna dobra veza, a 11% da je radno iskustvo u tome nuĹžno Kako bi doznala koje vjeĹĄtine radno sposobni stanovnici Hrvatske smatraju nuĹžnima prilikom zapoĹĄljavanja, Algebra je petu godinu zaredom, u suradnji s agencijom Prizma CPI, provela istraĹživanje o obrazovanju, zapoĹĄljavanju i koriĹĄtenju raunala meu 1603 ispitanika. Na uzorku ispitanih u dobi izmeu 17 i 40 godina pokazalo se da ih je 38 posto pohaalo neku vrstu ĹĄkolovanja u posljednjih godinu dana, ĹĄto je napredak u odnosu na proĹĄlogodiĹĄnjih 33 posto. Promijenio se primarni motiv pohaanja ĹĄkolovanja u odnosu na proĹĄlu godinu, kada je to bila potreba trenutanog posla: 44 posto ispitanika pohaalo je ĹĄkolovanja zbog osobnih interesa ili usavrĹĄavanja, 33 posto zbog potreba trenutanog posla, a 16 posto kako bi se lakĹĄe zaposlilo.

Novane prepreke

Od onih koji se u posljednjih godinu dana nisu dodatno ĹĄkolovali 30 posto obrazloĹžilo je da je rije o nedostatku vremena, 25 posto ih nema novca, a samo 20 posto smatra da im dodatno ĹĄkolovanje nee pomoi u Ĺživotu ili poslu, ĹĄto je znatan napredak u odno-

su na proĹĄlu godinu, kada je na prvom mjestu bila upravo skepsa prema obrazovanju. Upitani ĹĄto smatraju preduvjetom za pronalazak dobrog posla, 32 posto ispitanih na prvo mjesto stavlja dobar fakultet, 26 posto ih je i dalje uvjereno kako je za to kljuna dobra veza, a 11 posto ih smatra da je u tome nuĹžno prethodno radno iskustvo. Poznavanje rada na raunalu korisnim za pronalaĹženje novog posla smatra 23 posto ispitanih, a i strane jezike dobrodoĹĄlima drĹži njih 23 posto.

Stipendije

"OvogodiĹĄnje istraĹživanje, koje zapravo reflektira 2010., pokazalo je da u trenucima krize postoji pozitivan zaokret u svijesti ljudi u odnosu prema cjeloĹživotnom obrazovanju. Primijeen je porast broja ljudi koji su pohaali odreena obrazovanja, a uslijed injenice da su lani tvrtke znatno smanjile ulaganja u zaposlenike, ali i da su mnogi ostali bez posla, glavni motiv za pohaanje obrazovanja su osobni interesi i Ĺželja za usavrĹĄavanjem", izjavio je Hrvoje Balen, lan Uprave Algebre. Algebra je u sklopu projekta "Put do boljeg radnog mjesta" i ove godine pripremila oko 130 stipendija vrijednih oko pola milijuna kuna za one koji smatraju da e im informatiko obrazovanje olakĹĄati potragu za boljim poslom. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

681,6 milijuna kuna ili 0,8 posto manje u odnosu na lanjski sijeanj, a u skupini Ĺživotnih biljeĹži se porast 3,2 posto sa zaraunatom premijom od 176,1 milijun kuna. Udjel neĹživotnih osiguranja u ukupnoj zaraunatoj premiji sa 80,10 posto u sijenju proĹĄle godine pao je na 79,46 posto, a Ĺživotnih je porastao sa 19,90 na 20,54 posto. Kod obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u sijenju je zaraunata bruto premija od 196,4 milijuna kuna, ĹĄto je 2,7 posto viĹĄe

u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine. Takoer je zabiljeĹžen i porast u broju ugovorenih osiguranja za 2857 ili 2,4 posto, ĹĄto je rezultiralo neĹĄto veom prosjenom premijom sa 1579,24 kune na 1584,10 kuna, navode iz HUO-a. Kod Ĺživotnih osiguranja najvei udio u zaraunatoj premiji u sijenju imalo je klasino Ĺživotno osiguranje s premijom u iznosu od 154,1 milijun kuna, ĹĄto je porast premije za 3,5 posto u odnosu na sijeanj proĹĄle godine. H

BROJKA

857,8 milijuna kuna iznosila je u sijenju ove godine zaraunata premija 26 druĹĄtava za osiguranje

Sindikat: Ukinuti s naknade vezan uz PRIVATIZACIJA 3. MAJA Koncesijska je naknada previsoka, ĹĄkverove bi trebalo osloboditi plaanja jedan posto od ukupnih prihoda, a zadrĹžati plaanje po kvadraturi pomorskog dobra. DrĹžava bi time pokazala potporu nama, ali bi poduprla i izvoz, kaĹžu u Sindikatu metalaca uoi sastanka Vladina povjerenstva za prodaju 3. maja Nakon ĹĄto je Vlada proĹĄloga tjedna donijela odluku o poveanju koncesijskih naknada za brodogradiliĹĄta, a Jadranska ulaganja kao najznaajniji potencijalni ulaga u domau brodogradnju ustvrdila da uz navedene dodatne namete ĹĄkverovi nee moi poslovati pozitivno, nastupilo je svojevrsno medijsko zatiĹĄje. No, kako doznajemo, nastavlja se traĹženje modaliteta za spas hrvatske brodogradnje. Ve sutra, ili najkasnije prekosutra, trebalo bi se sastati i Vladino povjerenstvo za prodaju JURAJ Ĺ OLJI, glavni povjerenik sindikata metalaca u 3. maju: "Znatno manji gubitak 3. maja u 2010. nego godinu prije joĹĄ je jedan dokaz da ĹĄkver ima svoje mjesto na trĹžiĹĄtu" FOTO KRAJA/CROPIX


MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Popija za steaj s preustrojem Peveca Zagreb. Ministar gospodarstva uro Popija na jueraĹĄnjem je sastanku pruĹžio potporu naporima dobavljaa, poslovnih banaka, ostalih vjerovnika, radnika i tima strunjaka predvoenih steajnim upraviteljem Darkom Ĺ ketom, radi pripreme i usuglaĹĄavanja steajnog plana preustroja Peveca, priopilo je

Ministarstvo gospodarstva. UspjeĹĄnom provedbom steaja omoguio bi se daljnji nastavak poslovanja Peveca i ouvanje radnih mjesta 850 radnika, ali i novo zapoĹĄljavanje, tako da bi novo druĹĄtvo zapoĹĄljavalo oko 900 radnika. Nastavak rada znaio bi daljnje koriĹĄtenje Pevecova distribucijskog lanca za domae proizvoae i distributera koji su i na jueraĹĄnjem sastanku iskazali potporu nastavku poslovanja. S Pevecom posluje oko 650 dobavljaa koji zapoĹĄljavaju oko 3500 radnika. H

PHILIP MORRIS

Bibiu nova funkcija

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva SNIMIO S. ETKOVI

Branislav Bibi u Philip Morrisu Zagreb unaprijeen je za direktora za korporativne poslove i lana menadĹžment tima za srednju Europu-jug. Bit e odgovoran za fiskalna, regulatorna i komunikacijska rjeĹĄenja u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Kosovu, Makedoniji i Albaniji. Na novu funkciju dolazi iz srediĹĄnjice P. Morrisa u Lausannei, gdje je bio menadĹžer za regulatorne poslove za EEMA regiju. B.hr

BRANISLAV BIBI, direktor za korporativne poslove i lana menadĹžment tima za regiju srednja Europa-jug ARHIVA BUSINESS.HR

ti sporni dio GriviÄ?ić: Nadam se uz prihode odgodi za 110 blokiranih HBOR-ovi KREDITI SELJACIMA

koje e raspravljati o 3. maju, a oekuje se da e se na sjednici pojaviti i predstavnici Jadranskih ulaganja. To e biti prilika da se raspravi i o toj najspornijoj toki preuzimanja, iako ih, doznajemo, ima joĹĄ nekoliko.

Intervencija drĹžave

"Koliko mi je poznato, potencijalni su ponuai bili upoznati s poveanjem koncesijske naknade, iako je i naĹĄe miĹĄljenje da je ono preveliko. U sindikatu se, naime, slaĹžemo da bi se ĹĄkverove trebalo osloboditi plaanja jedan posto od ukupnih prihoda, a zadrĹžati plaanje po kvadraturi pomorskog dobra. Vjerujemo da bi tu mogla intervenirati drĹžava ako za to postoji dobra volja te ako ima prostora za spuĹĄtanje naknade. DrĹžava bi time pokazala potporu brodogradiliĹĄtima, ali to bi bila potpora i dobavljaima i svima koji su ukljueni u ovu djelatnost. Uostalom, time bi se potaknuo i izvoz, a u konanici i rast BDP-a", rekao je za Business.hr Juraj Ĺ olji, glavni povjerenik sindikata metalaca u 3. maju, ujedno predsjednik Odbora hrvatske brodogradnje u navedenom sindikatu. U ponedjeljak objavljene poslovne rezultate 3. maja, prema kojima je to brodogradiliĹĄte pretrpjelo gubitak od 195,7 milijuna kuna, ĹĄto

DARKO GRIVIÂťI, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

je znatno manje nego godinu dana prije, Ĺ olji navodi kao joĹĄ jedan dokaz da brodogradiliĹĄta mogu funkcionirati i da imaju svoje mjesto na trĹžiĹĄtu.

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Blokiran brod

"Gubitak bi bio i manji da smo imali pravodobno financiranje. Nismo, naime, na vrijeme dobili novac za naĹĄe kapacitete, pa smo imali znatne gubitke za funkcioniranje hladnog pogona koji je morao raditi i u razdobljima kada nije bilo posla. Rezultati 3. maja su i bolji od nekih drugih brodogradiliĹĄta", kaĹže Ĺ olji, koji istie kako sve to pokazuje da brodogradiliĹĄta vrlo brzo mogu stati na noge, samo ako im se omogui normalno poslovanje. U meuvremenu sindikati nastavljaju raditi, a kako je juer istekao rok od 15 dana, koliko su dali Vladi da se oituje o moratoriju na sklapanje novih poslova za brodogradiliĹĄta, traĹžit e i odgovor na to pitanje. Ĺ olji naglaĹĄava kako u 3. maju imaju gotov brod za Uljanik plovidbu, no stoji ve tri mjeseca upravo zbog navedene zabrane koju je propisala Europska komisija, te traĹži da se to ĹĄto prije rijeĹĄi kako bi brodogradiliĹĄta mogla normalno nastaviti poslovati. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

"Vjerujem da emo uspjeti jer postoji volja i nas, i HBOR-a, i Vlade da rijeĹĄimo problem", izjavio je za Business.hr predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivii komentirajui sastanak ministra poljoprivrede Petra obankovia s predstavnicima HBOR-a i Poljoprivredne komore o problemu poljoprivrednika s vraanjem HBORovih kredita odrĹžanom u ponedjeljak. Naime, od 492 korisnika kredita, ija je ukupna vrijednost 853 milijuna kuna, HBOR e s njih ĹĄest raskinuti ugovor i bit e predmet ovrhe, a 110-orici su blokirani rauni zbog neplaanja kredita. Od tih 110 problematinih 65 su u govedarstvu, 39 ih je u dugogodiĹĄnjim nasadima, a ĹĄestorica u svinjogojstvu. Samo 33 posto kredita se uredno vra-

a, a ak 67 posto korisnika ili s uplatama kasni ili uope ne vraa kredit.

Bez otpisa

U proĹĄlotjednom pismu upuenom Vladi HBOR je zapljenu imovine kojom su seljaci jamili za dobivene kredite naveo kao jedinu preostalu mogunost za naplatu potraĹživanja te najavio da bi se trebala uskoro provesti, a zatraĹžio je i financijsku pomo Vlade korisnicima kredita, ne spominjui pritom koliki je iznos potreban. Na sastanku odrĹžanom u ponedjeljak ipak je dogovoreno da nee biti otpisa kredita, ve svaki korisnik mora plaati svoje obveze budui da im je drĹžava ve osigurala do 50 posto povrata investicijske potpore, pa ne moĹže na sebe preuzeti i drugi dio tereta. To ne

bi bilo poĹĄteno ni prema tristotinjak korisnika koji uredno plaaju svoje obveze. Grivii kaĹže da se na sastanku odrĹžanom na traĹženje Poljoprivredne komore i HBOR-a najviĹĄe razgovaralo o 110 korisnika kredita kojima su rauni blokirani zbog neplaanja. "Dogovorili smo se da moramo pokuĹĄati pomoi tim ljudima. NaĹĄa savjetodavna sluĹžba iduih e tjedan dana obilaziti tih 110 ljudi da vidi u emu je problem, a nakon toga opet slijedi sjednica da vidimo kako dalje. Nadam se da emo uspjeti prolongirati njihovo plaanje kredita za dvije, tri godine", kaĹže Grivii.

Ĺ est otpisanih

Na upit o ĹĄest korisnika kredita koji e postati predmet ovrhe, Grivii je istaknuo da nije neobino ĹĄto su se naĹĄli u takvoj situaciji te da razloga moĹže biti nekoliko. "Ljudima je jako teĹĄko, ĹĄto je posljedica krize. ProĹĄla godina bila je izuzetno loĹĄa, moĹže biti da je toj ĹĄestorici kasnio poticaj ili kapitalna ulaganja, mogue je viĹĄe razloga. No, injenica je da nije teĹĄko nai se u takvoj situaciji. Kao Komora pokuĹĄali smo ublaĹžiti problem, no financijska situacija te ĹĄestorice teĹĄka je kao situacija ovih 110 korisnika zajedno i to je sad stvar suda", komentirao je predsjednik Komore. Iva Bikanec


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

BROJKA

58,9 posto porasle su cijene Ĺžitarica u posljednjem kvartalu 2010. u usporedbi s istim razdobljem 2009., a 63 posto u odnosu na 2005.

business.hr Srijeda 16/2/2011

POLJOPRIVREDA

Proizvoake cijene viĹĄe 12%

Zagreb. U etvrtom tromjeseju 2010. u usporedbi sa 2005. prosjene proizvoake cijene poljoprivrednih proizvoda bile su viĹĄe 13,3%, a u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine 12,2 posto. Na porast u usporedbi sa 2005. najviĹĄe su utjecale cijene biljnih proizvoda i Ĺžitarica. Cijene prvih ove su godine viĹĄe 25,1 posto, a u odnosu na isto raz-

doblje proĹĄle godine 18,2 posto, dok su potonje u odnosu na posljednje tromjeseje 2009. poskupjele ak 58,9 posto, odnosno ak 63 posto u odnosu na 2005. Cijena povra u posljednjih je pet godina porasla ak 25 posto, no u odnosu na etvrti kvartal 2009. manja je 1,8 posto. Voe je pak krajem proĹĄle godine bilo jeftinije 2,5 posto u odnosu na kraj 2009., te 8,6 posto u odnosu na 2005. godinu. Vino je u posljednjem izraunu bilo 7 posto skuplje

u odnosu na onaj od prije pet godina. Ipak, cijene iz posljednjeg lanjskog kvartala su 10,4 posto niĹže u usporedbi s posljednjim tromjesejem 2009. Cijene stoke i stonih proizvoda niĹže su 4,2 posto u odnosu na 2005., dok su u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine viĹĄe 2,4 posto. Cijene dobara i usluga za tekuu uporabu porasle su 26,4 posto u odnosu na 2005., a u usporedbi s istim tromjesejem 2009. porasle su 12,6 posto. H. Reljanovi

I 2011. teťka za domaće namjeťtajce PRIMA NAMJEŠTAJ "Prihodi nam se u 2010. nisu znatnije mijenjali jer smo se ťirili na inozemno trŞiťte. Pad maloprodaje u salonima je 15-ak posto i smatramo da nee biti vei", kaŞe suvlasnik Renato Radi Na nedavno odrŞanom sajmu namjeťtaja u KÜlnu prvi je put izlagao i prilino samozatajan hrvatski maloprodajni lanac namjeťtaja Prima iz Bjelovara. Iako je percipiraju kao trgovca, u posljednjih je pet godina grupa u svom vlasniťtvu okupila i nekoliko pogona za proizvodnju namjeťtaja iz Hrvatske i BiH. Rije je o tvornicama tapeciranog namjeťtaja Prima ISG u Bosanskoj Gradiťci i Prima sofa u Kalesiji (kod Tuzle) te tvornici ploastog namjeťtaja Pavlos u VaraŞdinu. Tu su i tvornica ploastog namjeťtaja u Bjelovaru i urevcu te pogon za proizvodnju madraca u Novoj Gradiťci. Prima je posljednjih godina ťirila i maloprodajnu mreŞu. Prije viťe od dvije godine preuzela je Domu

i danas ima 39 salona u Hrvatskoj. Po ostvarenim prihodima u 2009. godini, 329,3 milijuna kuna, u samom je vrhu drvne branĹĄe. O poslovanju kompanije govori Renato Radi, koji je uz oca Antu Radia njezin suvlasnik te direktor Prima commercea, matine tvrtke u grupi. U maloprodajnom lancu Prima 75 posto namjeĹĄtaja vlastite je proizvodnje. Odakle dolazi preostalih 25 posto? - Preostalu ponudu u naĹĄim salonima ine domai proizvoai poput Spin Valisa i Finvesta, Bernarda madraca i krevetnih sustava, Domjani drva i drugi, a mali dio uvozimo, i to uglavnom iz Poljske. Koristite li u proizvodnji na-

mjeĹĄtaja domau sirovinu? - U proizvodnji namjeĹĄtaja uglavnom koristimo domau sirovinu, ali dio repromaterijala se uvozi jer nema adekvatne domae proizvodnje. Pritom mislim na okove, tkanine za tapecirani namjeĹĄtaj i sl. Lani ste otvorili salon u Skoplju. Kakvi su vam daljnji planovi za ĹĄirenje u regiji? - U idue dvije godine namjeravamo otvoriti joĹĄ sedam duana, ime bi to trĹžiĹĄte bilo pokriveno mreĹžom Prima salona. Kakve ste prihode ostvarili u 2010. i kakvi su u odnosu na pretkrizno razdoblje?

RENATO RADI, direktor Prima commercea, matine tvrtke u Prima grupi, koja obuhvaa i tvornice tapeciranog namjeĹĄtaja u Bosanskoj GradiĹĄci i Kalesiji (BiH)ARHIVA BUSINESS.HR

- Prihodi se nisu znaajnije mijenjali jer smo se ĹĄirili na inozemno trĹžiĹĄte. Koliko vas je pogodila recesija i pad prodaje namjeĹĄtaja? Ima li naznaka oporavka? - I mi smo osjetili krizu, prvi put ozbiljnije u zadnjem kvartalu 2009., a trend se nastavio i u cijeloj 2010. godini. Pad maloprodaje u naĹĄim salonima je na razini 15 posto i pretpostavljamo da nee biti niĹži, iako je pred nama joĹĄ jedna iznimno teĹĄka poslovna godina.

Za EU trĹžiĹĄta pripremili ste namjeĹĄtaj odreenog dizajna i kvalitete. Jeste li angaĹžirali domae dizajnere? - U KĂślnu smo prezentirali iskljuivo namjeĹĄtaj domae proizvodnje, a modeli su bili prilagoeni trĹžiĹĄtima s kojima Ĺželimo poslovati. U ovoj ranoj fazi izvozne politike nismo joĹĄ koristili domae dizajnere, iako je taj dio razvoja asortimana za sve ozbiljnije proizvoae neizbjeĹžan i ta e suradnja sigurno vrlo brzo uslijediti. Maja Grbi maja.grbic@business.hr


IT i tehnologija Srijeda 16/2/2011

POEO JE MOBILE WORLD KONGRES

Barcelona je centar mobilnog svijeta


BUDUĆNOST TEHNOLOGIJE

Novi i brži uređaji, jačanje usluga > mobile world > kućne tehnologije > IT tržište

14-15 business.hr Srijeda 16/2/2011

Ključni govornici prvog dana najvećeg svjetskog sajma o mobilnim tehnologijama i uslugama MWC 2011., izvršni direktori Microsofta i Twittera Steve Ballmer i Dick Costolo, složili su se u jednom: da je budućnost mobilnih tehnologija upravo na uslugama. I dok je Costolo istaknuo kako je Twitter postao “drugi ekran” uz televiziju na kojem se prate vijesti,

Ballmer je najavio kako će nova generacija operativnog sustava Windows Phone 7 na uređaje donijeti sasvim novi prozor u svijet jer se očekuje implementacije Internet Explorera 9. Costolo je kao primjer naveo podatak da je za ovogodišnjeg Super Bowla Twitter “gutao” čak 4000 poruka u sekundi i dodao kako TV događanja nisu više samo jednosmjerna

već se mogu i komentirati. Za mobilnu je industriju vrlo važan podatak da se čak 40 posto korisnika Twittera spaja putem mobilnih uređaja. Kako bi ta industrija napredovala, Ballmer je najavio skori izlazak nadogradnje za Microsoft operativni sustav za mobilne uređaje Windows Mobile 7. Osim što napokon donosi “copy paste” funkciju, za Ballmera je svakako važna suradnja s Nokijom, o čemu je govorio i izvršni direktor tog proizvođača mobitela Stephen Elop. D. T.

Dick Costolo, izvršni direktor Twittera

Pametni telefoni zvijezde sajma

N

ajveći svjetski sajam mobilne telekomunikacijske industrije Mobile World Congress počeo je u ponedjeljak u Barceloni, a u četiri sajamska dana na njemu će se predstaviti više od 1300 kompanija, od telekom operatera, proizvođača mobilnih telefona do proizvođača dodatne opreme i mobilnih aplikacija. Očekuje se više od 50.000 prije svega poslovnih posjetitelja jer najjeftinija ulaznica košta čak 2600 eura.

Ništa bez novih mreža

Mobilna industrija očekuje velik rast prije svega nošen valom novih pametnih telefona i tablet uređaja koji polako zamjenjuju prijenosna računala. Očekuje se da bi taj rast mogao biti impresivan, ali svakako će od mobilnih telekoma zahtijevati razvoj mreža zbog sve veće potrebe za podatkovnim prometom koji generiraju ti uređaji. Stoga je i dalje jedna

od glavnih tema razgovora u Barceloni gradnja LTE ili 4G mreža jer se bez njih neće moći zadovoljiti zahtjevi korisnika kojima upravo mobitel postaje glavno sredstvo u pristupanju internetu. Ne čudi zato predstavljanje velikog broja novih uređaja. Tako je i Sony Ericsson predstavio novu Xperiju Neo, nasljednika SE Vivaz modela, a dolazi s high-end osobinama, radi pod operativnim sustavom Android 2.3 Gingerbread i Timescape UI sučeljem. Ima zaslon osjetljiv na dodir od 4 inča, s LED pozadinskim osvjetljenjem rezolucije od 854 - 480 piksela i 16M boja. Neo je izgrađen na Qualcomm MSM7630 Snapdragon procesoru radnog takta 1 GHz, baš kao Xperia Play model. Sony Ericsson Xperia Neo ima stražnju ugrađenu kameru s autofokusom visoke razlučivosti od 8.1 MP, opremljenu Exmor R senzorom i jednom LED bljeskalicom. Kamera podržava 720p videosnimanje pri 30 sličica u

arhiva business.hr

MOBILE WORLD CONGRESS U Barceloni se održava najveći svjetski sajam mobilne telekomunikacije, a sudeći po predstavljenim novitetima tu industriju čeka velik rast zahvaljujući novim modelima pametnih telefona i tablet uređaja

sekundi. Prednja kamera za videopozive ima manju razlučivost od 1,3 ili 2 MP. Tu je i novi HTC Desire 2 nalik modelima Desire HD ili Thunderbolt, samo bez trackballa. HTC Desire 2 ima samo četiri standardne tipke za kontrolu Android operativnog sustav na kojem radi, a napravljen je kao monoblok zaobljenih rubova. Najočitije poboljšanje u odnosu na prethodni model jest dodatak prednje kamere.

Ima 3,8-inčni zaslon osjetljiv na dodir i 3G HSPA kako bi podržao live video chat.

3D zaslon

LG je pak izbacio prvi mobilni telefon sa 3D zaslonom nazvan Optimus, kao i svoj 3D tablet, na kojem je, nažalost, užitak gledanja 3D-a nemoguć bez posebnih naočala, za razliku od novog pametnog telefona. Mobilni uređaj LG Optimus 3D nudi rješenje za nedostatak 3D sadržaja, što je

jedan od najvećih problema s kojima se suočava to tržište jer omogućuje snimanje 3D sadržaja. Uređaj ima 8 GB memorije za pohranu podataka te 5 megapikselnu kameru. S Optimusom 3D može se snimati i reproducirati 720p 3D sadržaj te 1080p 2D sadržaj. Telefon podržava i HSPA+ i WiFi te ima HDMI 1.4 izlaz tako da se sav snimljeni (3D) sadržaj može reproducirati i na televizorima. Dražen Tomić

Hrvatski Mireo u Barceloni

Nova navigacijska platforma Hrvatski proizvođač softvera za navigaciju i kartografske podatke Mireo i ove godine samostalno izlaže na Mobile World Congressu i predstavlja navigacijsko rješenje za iPhone, Android, Bada, Symbian, Windows CE platforme nazvano Mireo viaGPS 4.0 Don't Panic. Kako ističe direktor tvrtke Leonar-

do Siladić, Mireo viaGPS 4.0 - Don’t Panic je aplikacija razvijena kao otvorena navigacijska platforma pogodna za jednostavnu nadogradnju ili promjene. Funkcionalno ekvivalentna navigacijskim sustavima na svjetskom tržištu, aplikacija se izdvaja izuzetnom brzinom određivanja cestovnih putova.


TEHNOLOGIJA

FOTOGRAFIJA

I škole mogu iskoristiti blagodati IT-a Prodano 60 milijuna Canonovih objektiva Microsoftov Inovacijski centar, smješten u sklopu Tehnološkog parka Varaždin, bio je domaćin savjetovanja „Računalo u školi - Zimska škola 2011.“ u organizaciji Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO). Održana su predavanja i okrugli stol o temi "Inovacija u informatičkom obrazovanju i povezivanje istraživačkih škola". Sudionici su imali pri-

liku naučiti više o softverskim alatima od brojnih stranih i domaćih predavača. Posebna tema škole bila je upoznavanje s aktivnostima inovativnih istraživačkih škola te učenje i suradnja na globalnoj razini u sklopu programa Innovative Schools. U taj globalni Microsoftov program uključena je, uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje, Medicinska škola Zadar.

Canon je dosegnuo još jednu prijelomnu točku u povijesti linije EOS - 24 godine nakon predstavljanja prvog objektiva s električnim fokusom (Electro Focus, EF) proizveo je šezdesetmilijunti primjerak te komponente. Dogodilo se to još sredinom siječnja tijekom proizvodnje objektiva EF 70300mm f/4-5.6L IS USM, samo 13 mjeseci nakon što je Canon proizveo pedesetmili-

junti EF objektiv. Trenutačna Canonova linija ugradbenih objektiva s električnim fokusom sastoji se od više od šezdeset modela sa žarišnim duljinama od 8 mm do 800 mm. Dostupni su raznovrsni specijalizirani modeli za makrofotografiju, s funkcijom zakretanja i pomaka te s efektom ribljeg oka koji ispunjavaju potrebe svih korisnika fotoaparata, od amatera do

profesionalaca. Sve je počelo 1987. proizvodnjom prvog fotoaparata u sustavu EOS, modela EOS 650, a od tada se bilježe mnoge revolucionarne tehnološke prekretnice, uključujući i onu kada je predstavljen prvi objektiv s ultrazvučnim motorom, model EF 300mm f/2.8L USM, namijenjen profesionalnim snimateljima sportskih događaja i divljih životinja.

Dobro došli u svijet 'plug and play' kuća PAMETNE KUĆE Umrežavanje kućanskih sustava od grijanja do električnih i elektroničkih uređaja zapravo je tehnološki mnogo jednostavnije nego što se to čini, no proizvođači su pred velikim izazovom kako napraviti sustav koji će biti jednostavan i za sve one s vrlo malo IT znanja te se očekuje da će tržišnu šansu imati sustavi za informatički nepismene

M

eđunarodna istraživačka tvrtka Park Associates predviđa da će ovu godinu na informatičkom tržištu obilježiti nagli razvoj rješenja za tzv. pametni dom, odnosno razvoj rješenja za umrežavanje prostora stanovanja. Ovogodišnji sajam potrošačke elektronike CES donio je znatno veću usmjerenost na rješenja informatizacije domova nego što je to bio slučaj ikada prije. Informatička rješenja koja pomažu u domu u SAD-u postaju sve više "životni stil", ali i privlačna jer se njima postiže ušteda energije. Park Associates je na ovogodišnjem CES-u bio organizator pete konferencije

"Connections" na kojoj su vodeći analitičari govorili o razvoju pametnih rješenja za dom. Na konferenciji je bilo nekoliko značajnih najava razvoja pametnih uređaja koji koriste širokopojasno povezivanje, kojima se postiže kontrola usluga rasvjete, grijanja i ostalih kućanskih uređaja. Direktor Home Systems Parh Associates Bill Ablondi ustvrdio je kako potrošači počinju uviđati energetsku učinkovitost novih pametnih proizvoda i usluga koji im uz to donose i mnogo bolju udobnost stanovanja, čime se otvaraju mogućnosti za razvoj novih usluga i proizvoda davatelja komunalnih usluga i proizvođača opreme. Prema analizi analitičke tvrtke Frost &

Sullivan, procjena europskog tržišta automatizacije domova prošle je godine dostigla 164,3 milijuna eura, a do 2015. će iznositi 228,7 milijuna eura odnosno godišnje rasti 5,1 posto.

Tableti ruše cijene

Razvoju tog tržišta, kako navode u Frost & Sullivanu, najviše pridonosi razvoj tableta koji postaju jeftina i jednostavna platforma za dostupnost aplikacija kućne automatizacije. Cijene kućne automatizacije padjuu zbog nekoliko razloga: zbog veće konkurencije proizvođača, pritiska na proizvođače da smanje zaradu u vrijeme gospodarske krize... Ipak, presudno je na pad cijene automatizacije domova utjecala pojava ta-

bleta, prvo Appleova iPada, kasnije tableta drugih proizvođača kao zamjene za skupe pojedinačne sustave kontrole grijanja, hlađenja, rasvjete, prozračivanja i kontrole kućanskih elektrouređaja, čime se može uštedjeti i do 50 posto kod postavljanja sustava automatizacije doma.

Bitna je jednostavnost

Prema podacima IDC-a, globalno tržište potrošačke elektronike u prošloj je godini raslo 2,6 posto, a najviše zahvaljujući rastu prodaje sustava i uređaja za kućnu automatizaciju. IDC predviđa kako će ove godine prodaja proizvoda na tom tržištu biti 1,6 milijardi jedinica, a prošle godine iznosila je 1,56 milijardi. Značajan

pad cijena kućne automatizacije, koji je započeo prošle godine, nastavit će se i ove godine, smatraju u IDC-u. Povezanost kućnih uređaja s vanjskim sustavima, njihova interakcija i kontrola s jednog uređaja još nije u širokoj primjeni. Kako smatraju u IDC-u, najvažniji problem u masovnoj prihvaćenosti takvih sustava je nerazumijevanje odnosno nesposobnost nedovoljno informatičkih obrazovanih da ih koriste. Zbog toga će, kako smatraju, proizvođači morati na tržištu ponuditi sustave koje mogu koristiti i osobe koje ne razumiju način njihova djelovanja i procese tih sustava. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr


WEB PREGLEDNICI

FILMSKA INDUSTRIJA I IT

Napokon dolazi IE 9

HP-ov hardver ubrzava 3D animacije DreamWorksa

Microsoft je pet mjeseci nakon objave dostupnosti Beta inačice predstavio posljednju "radnu" verziju svog internetskog preglednika, Internet Explorer 9. Novu verziju preglednika dosad je preuzelo više od 25 milijuna korisnika, a odlikuje se minimalističkim korisničkim sučeljem, hardverskim ubrzavanjem prikaza stranica te podrškom za standarde HTML5 i CSS3, kao i

> mobile world > kućne tehnologije > IT tržište

16 business.hr Srijeda 16/2/2011

povezivanjem funkcionalnosti s onima operativnog sustava Windows 7 - mogućnošću smještaja određene stranice za traku sa zadacima. To je i najsigurniji internetski preglednik koji omogućuje nadzor dodataka koji usporavaju preglednik, upozorava korisnika ako preuzima potencijalno zloćudan sadržaj, te podatke i računalo korisnika štiti sustavom pametnog filtriranja.

DreamWorks Animation u europska kina šalje svoj najnoviji 3D animirani film "MaksimUm". U priči o superheroju s neočekivanim zapletom gledatelji će iskusiti impresivan niz 3D efekata, od lasera i magnetskih polja do blještavih svjetlosnih efekata. Inovativna animacija dijelom je bila moguća zahvaljujući snazi radnih

stanica HP Z800, koje su korištene za dizajniranje elemenata u filmu, uključujući milijun likova u gomili te kretanje plašteva superheroja, tvrde u HP-u. Osim radnih stanica, DreamWorks Animation je koristio i poslužitelje HP ProLiant te rješenja za skladištenje podataka i umrežavanje, objašnjavaju iz HP-a.

arhiva business.hr

Ambiciozan domaći internetski start up sa 40.000 korisnika

autori PHPanywherea, Ivan Burazin (lijevo), direktor tvrtke Procedo, i Vedran Jukić, web developer

INTERNET PHPanywhere nastao je kao jedinstven program, a sada ima niz programa koji nastoje ponuditi ono što je program splitskih programera učinio prvi u svijetu - on-line razvijanje web projekata. No, ti novi programi nisu ni približno popularni kao PHPanywhere, tvrde njegovi autori Ivan Burazin i Vedran Jukić

O

d dvojice mlađih splitskih informatičara dolazi izuzetno zanimljiv start up projekt koji bi mogao postati standardan alat profesionalcima za mobilno razvijanje web projekata. Ideja PHPanywherea nastala je u ožujku 2008. kada je web developeru

Vedranu Jukiću bio potreban pristup za uređivanje njegovih web projekta, a da sa sobom stalno ne "vuče" laptop. Odlučio je napraviti malu web based aplikaciju koja mu to omogućuje. U rujnu te godine projektu PHPanywhere pridružio se i vlasnik programerske tvrtke Procedo u kojoj Jukić radi Ivan Burazin

te je nastao program kakav svijet sada poznaje.

Besplatan alat

Kako nam je objasnio Burazin, PHPanywhere je besplatan web based alat za razvijanje web stranica ili aplikacija, odnosno PHPanywhere omogućuje programerima da razvijaju svoje aplikacije on-

line, to jest s bilo kojeg računala u svijetu. "Slično kao što svom Gmail accountu možete pristupiti ma gdje se nalazili, tako možete i PHPanywhereu", kaže Burazin, dodajući kako PHPanywhere ima editor koda s podrškom za razne programske jezike (PHP, HTML, CSS, itd.), a raspolaže i vrlo moćnim FTP browserom. Sam projekt PHPanywherea postoji malo više od dvije godine, ali zbog svakodnevnog posla njegovi autori nisu mu se mogli potpuno posvetiti. Nisu imali ni dovoljno novca za njegov razvoj. Dosad su, naime, uložili vlastitih gotovo 5000 američkih dolara. Burazin kaže kako u posljednje vrijeme traže investitora koji će prepoznati potencijal projekta te uložiti u njegov razvoj. Prihoda od programa sada nemaju jer ga svi mogu bez naknade koristiti na internetu. Jedini im je prihod od oglašavanja odnosno bannera na web stranici gdje se nalazi PHPanywhere. Prošli mjesec omogućeno je da korisnici programa naprave upgrade aplikacije s tzv. premium accountom, to jest da u njoj rade bez oglasa i bannera.

U ožujku nova verzija

Zasad imaju malo više od 40.000 korisnika programa iz cijelog svijeta, odnosno iz čak 185 država. Najviše korisnika imaju u SAD-u, Brazilu,

Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Indiji, Nizozemskoj, Kini, Kanadi i Danskoj. Hrvatska je tek na 21. mjestu po broju korisnika PHPanywherea. Burazin kaže kako je većina korisnika programa oduševljena njegovim mogućnostima i promoviraju ga pa na dan imaju 70 novih registriranih korisnika, što je znatan porast u odnosu na vrijeme nakon objavljivanja, kada su na dan imali 40 registracija novih korisnika. Do ljeta očekuju da će imati više od 100.000 registriranih korisnika, ali prije toga, odnosno u ožujku, na internetu će ponuditi novu, napredniju verziju programa. PHPanywhere je nastao kao jedinstven program i već ima niz novih programa koji nastoje ponuditi ono što je program splitskih programera ponudio prvi u svijetu - online razvijanje web projekata. No, svi ti novi programi nisu ni približno popularni kao PHPanywhere. Autori programa kažu kako, uspije li im ono što su planirali u njegovu razvoju do kraja ove godine, nijedan od novih programa neće im biti ozbiljna konkurencija. Naime, splitski programeri, osim poboljšane verzije PHPanywherea, najavljuju verziju za pametne telefone, i to razvijenu, tako da postane standard za mobilno programiranje u svijetu. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr


investor

LUKA PLO»E

Pretovar rastao 58 posto, prihodi samo 6,65 posto?

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 16/2/2011

IVAN PAVLOVI, predsjednik Uprave Luke Ploe, gdje su prošle godine jako poveali promet, ali prihodi to nisu potvrdili SNIMIO HRVOJE KNEZ

Luka Ploe uspjela je u 2010. godini na razini grupe ostvariti neto dobit ak 367 posto veu od one u 2009. godini, a u zadnjem kvartalu prošle godine neto dobit tvrtke bila je trostruko vea nego u istom periodu 2009. i dosegnula je 3,75 milijuna kuna. Iako se u izvješu žale kako im glavni komitenti rade na

rubu profitabilnosti ili uz gubitak, Luka Ploe d.d. pretovarila je u 2010. godini ak 4,5 milijuna tona tereta, 58 posto više nego 2009. godine. ak 79 posto porastao je promet rasutog tereta, a 15 posto tekueg tereta, dok su generalni tereti zabilježili pad osam posto. Tako je neto dobit same Luke iznosila 15,03 milijuna kuna, 351,6 posto više u odnosu na 2009., a zarada po dionici poveana je sa 14,95 na 67,52 kune. Zanimljivo je kako Uprava, unato znat-

nom rastu pretovara, kao glavni razlog drastina rasta dobiti tumai prodaju Luka Ploe gradnje. O korekcijama cijena usluga u izvješu nema govora. Pozitivna je bila i stavka financijskih prihoda i rashoda, pa su prihodi dosegnuli 7,26 milijuna kuna, a rashodi su iznosili 1,74 milijuna kuna. Ukupni su pak prihodi porasli 6,55 posto, na 166,72 milijuna kuna, a ukupni su rashodi pali nešto više od dva posto, na 149,37 milijuna kuna. J. J.

Atlantska plovidba zara gotovo 40 milijuna kun RAST E POTRAŽNJA ZA BRODOVIMA Dubrovaki brodar ponovno je poslovao pozitivno, a ove ga godine oekuje više posla i sedam novih brodova za prijevoz tereta, što bi moglo uvjeriti investitore da se vrate tom starom burzovnom favoritu

Grupa Atlantska plovidba u 2010. godini je ostvarila ukupne prihode u iznosu od 927,2 milijuna kuna, a dobit pripisana imateljima kapitala matice u konanici je iznosila 39,7 milijuna kuna. To je veliki zaokret u poslovanju kompanije koja je 2009. godinu, zbog globalne krize i pada vozarina, završila s gubitkom od 44 milijuna kuna.

Najbolji u core businessu

MAJA BEŠEVI, portfeljna menadžerica u Podravskoj banci, oekuje rast potražnje za sirovinama iz Kine i posljedino rast cijena brodskih vozarina u prvoj polovini ove godine SNIMIO SAŠA ETKOVI

Prema konsolidiranom i nerevidiranom izvještaju, prihodi Atlantske lani su poveani za 11,8 posto u odnosu na 2009. Pomorstvo je ostvarilo 70 posto prihoda, a vioprijevoz 23 posto te hotelijerstvo 7 posto. Naime,

u sklopu turistike djelatnosti Grupa ima udjele u Grand hotelu Imperial (81,57 posto), Hotelu Lapad (99,66 posto) i putnikoj agenciji Atlant travel (100 posto) te u avioprijevozniku Dubrovnik Airline (70 posto). S gubitkom su poslovali avioprijevoznik (oko 20 milijuna kuna) te hoteli (oko 4,5 milijuna kuna), dok je pomorski prijevoz ostvario dobit od 30 milijuna kuna, nakon izvršenih rezervacija za potencijalne gubitke. Rashodi Atlantske plovidbe prošle su godine iznosili 888,4 milijuna kuna ili jedan posto više nego 2009. godine. Od ukupnih troškova 69 posto njih odnosi se na pomorstvo, 26 posto na avioprijevoz, a 9 posto na hotelijerstvo.

Obnova flote Krajem 2010. godine Grupa je raspolagala flotom od ukupno 19 brodova prosjene starosti 8,5 godina i ukupne nosivosti 812.808 DWT (mjera ukupne nosivosti u tonama). Kad su u pitanju 2011. i 2012. godina, iz Atlantske su najavili da oekuju sedam novih brodova, ukupne nosivosti 490.000 tona i vrijednosti 275 milijuna amerikih dolara. Dionica ATPL nije pratila poslovni napredak tvrtke te je prošle godine pala za više od 22 posto. Naime, krajem 2009. dionica se prodavala po 950 kuna,


OGLAS

radila na a u posljednjim danima 2010. po 738 kuna. Ovoga tjedna njezina je cijena oko 800 kuna. Dionica ATPL padala je veinom zbog situacije na globalnom brodarskom trĹžiĹĄtu. Naime, unato rastu globalne potraĹžnje za prijevoznicima rasutih tereta, vozarine su tijekom 2010. u prosjeku pale oko 40 posto zahvaljujui pretjeranom broju plovila u ponudi, pojaĹĄnjava Maja BeĹĄevi, portfeljna menadĹžerica Podravske banke. Istie da se slina situacija oekuje i ove godine. "Procjenjuje se kako e potraĹžnja porasti oko 6 posto, dok e porast ponude plovila biti gotovo trostruko vei od potraĹžnje - oko 17 posto. Ipak, oekujem rast cijena vozarina u sljedeih tri do ĹĄest mjeseci, kada je tradicionalno pojaana aktivnost na tom trĹžiĹĄtu. Pojaana kineska potraĹžnja za sirovinama vidljiva je i iz podatka da je uvoz Ĺželjezne rudae tijekom sijenja porastao 48 posto, na nove rekordne razine", smatra BeĹĄevi.

I ova godina teĹĄka Ocjenjuje da e se menadĹžment Atlantske plovidbe i ove godine susresti s oteĹžanim uvjetima poslovanja, ali i da e segment poslovanja vezan uz pomorski prijevoz vjerojatno zabiljeĹžiti rast kao i proĹĄle godine, emu e pridonijeti i poveanje ukupne nosivosti flote. N. C.

DOGOVOR JE PAO

Za spas eurozone 500 milijardi eura

››

Postoji nepisani dogovor prema kojem MMF prilaĹže 50 centi za svaki euro koji Europa izdvoji za pomo kao u sluaju Irske i Grke OLLI REHN, europski povjerenik za monetarnu politiku SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Europski stabilizacijski fond e od 1. sijenja 2013. godine zamijeniti dosadaĹĄnji, upola manji europski fond za financijsku stabilnost, odluili su ministri financija zemalja eurozone Ministri financija eurozone dogovorili su se na sastanku u Bruxellesu o prijedlogu da se udvostrue zajmodavni kapaciteti budueg kriznog fonda eurozone, prenose europski mediji u utorak priopenje iz Bruxellesa. Fond vrijedan 500 milijardi eura, koji e nositi naziv Europski stabilizacijski

fond (ESM), zamijenit e postojei Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) od poetka 2013. godine.

To e biti dovoljno novca Dogovor je postignut mjesec dana prije oekivanog roka i samo je jedan u nizu detalja o kojima se treba dogovoriti na putu do uspostave tog mehanizma trajne financijske kontrole. elnik ministara financija zemalja eurozone Jean-Claude Juncker ocijenio je kasno u ponedjeljak da e 500 milijardi eura "biti dovoljno" uz napomenu kako je e taj

iznos u cijelosti biti raspoloĹživ za zajmove. "Dogovoren je zajmodavni kapacitet fonda. SloĹžili smo se o iznosu od 500 milijardi eura, ali e on biti podvrgnut redovitim revizijama, barem jednom u dvije godine", rekao je Juncker na konferenciji za novinare. Aktualni privremeni fond, EFSF, ima ciljanu vrijednost od 440 milijardi eura, ali procjenjuje se da zemljama koje trebaju pomo mogu pozajmiti samo 250 milijardi eura budui da se ostatak mora uvati kao kolateral kako bi se zadrĹžali niski troĹĄkovi zaduĹživanja.

25. 3. 2011. - dan D Osim od zemalja eurozone, novac bi dolazio i od Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) te u obliku dobrovoljnih doprinosa lanica Europske uni-

je izvan eurozone. No, o tim se pitanjima nije joĹĄ raspravljalo. Europski povjerenik za monetarnu politiku Olli Rehn rekao je kako postoji "nepisani dogovor prema kojem MMF prilaĹže 50 centi za svaki euro koji Europa izdvoji za pomo kao u sluaju Irske i Grke". Prema toj raunici, potencijalni doprinos MMF-a iznosio bi 250 mlrd. eura, ĹĄto odgovara iznosu koji je i sada na raspolaganju. O tome kako e se financirati tako uveani ESM odluivat e se u iduim tjednima, no ministri su ve dogovorili da e se njegov kapacitet revidirati svake dvije godine. elnici EU kao rok za dogovor o pojedinostima odredili su 25. oĹžujka, drugi dan proljetnog summita elnika drĹžava i vlada zemalja lanica. Ministri financija sastaju se ponovno 11. oĹžujka, a potom moĹžda i 21. oĹžujka. M. P.


investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Odlini poslovni rezultati lansirali su dionicu Luke Ploe. Luka Ploe izvijestila je da je prošlu godinu završila s neto dobiti od 15 milijuna kuna, što je ak 351 posto više nego u 2009. Porasli su joj i ukupni prihodi, 31,3 posto, na 142,6 milijuna kuna. Dionica je na takvu vijest reagirala rastom od ak 9,31 posto te je zabilježila zadnju cijenu od 1515 kuna. Na nju je potrošeno oko 700.000 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod Belje Atlantska plovidba d.d. Konzum Viro tvornica šeera d.d. Atlantic grupa Luka Ploe Tisak Ingra AD Plastik Konar Adris grupa akoveki mlinovi Razvitak d.d. Kraš, prehrambena industrija Gabarit d.d. za gra. radove i trgovinu Opeka d.d. za proizv. i promet gra. mat. Luka Rijeka Fima validus Dom holding Petrokemija Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Jadranska banka Konar Jadranski naftovod Podravka prehrambena industrija d.d. Auto Hrvatska Uljanik plovidba Institut IGH Privredna banka Zagreb Jadroplov d.d. OT-optima telekom d.d. Ericsson Nikola Tesla Zvijezda Vupik Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Zagrebaka banka Konar - elektroindustrija Rabac, ugostiteljstvo i turizam Kaštelanski staklenici Badel 1862 uro akovi holding Industrogradnja d.d. Slatinska banka Mlinar mlinsko-pekarska industrija Karlovaka banka Riviera Pore Transadria Slavonski zatvoreni investicijski fond Kreditna banka Zagreb akovština Tehnika HTP Korula SN holding Jadransko osiguranje Istraturist Umag d.d. Sunani Hvar Hidroelektra niskogradnja Viadukt Saponia Valamar grupa Ledo Banka splitsko-dalmatinska Lavevi Imperial hotelijerstvo Vaba d.d. banka Varaždin Medika Adriatic Croatia International Club d.d. Liburnia Riviera hoteli Varteks, varaždinska tekst. ind. d.d. Magma d.d. Atlas nekretnine Dioki d.d. Hoteli Makarska Slobodna Dalmacija Nava banka Tankerska plovidba Turisthotel

+ Jedan od najveih dnevnih gubitnika i utega na vrijednosti Crobexa bila je dionica zagrebakog graevinara Dalekovoda. Dalekovod je u utorak pao 7,1 posto, na 288 kuna. Tijekom dana na tu je dionicu potrošeno više od tri milijuna kuna, a vlasnika je u cjenovnom rasponu od najnižih 282 do najviših 311,9 kuna promijenilo nešto više od deset tisua dionica te graevinske tvrtke.

Redovan promet: 39.867.421,05 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

289.92 3,620.11 282.27 109.00 780.23 212.03 470.04 782.00 1,399.97 200.00 15.38 129.00 1,180.16 279.00 3,850.00 57.00 440.00 600.00 390.00 228.00 9.34 44.61 160.00 740.00 2,600.02 1,241.00 3,150.00 326.00 400.00 641.01 2,154.14 690.00 163.00 30.69 1,480.03 3,999.00 87.06 25.00 272.00 582.50 99.99 3,199.00 71.00 36.26 520.00 113.21 637.00 65.50 220.00 1,181.00 26.02 160.00 9.50 1,488.00 81.40 170.00 3,380.05 286.00 30.00 166.70 317.01 161.00 42.50 6,262.12 115.00 224.00 180.01 70.83 7,000.00 3,300.00 2,026.00 16.70 26.07 43.95 91.70 70.27 30.00 75.00 1,380.00 920.03

298.70 3,655.00 311.90 115.00 806.48 215.00 507.77 788.00 1,515.00 212.00 15.89 132.97 1,239.80 282.80 3,999.99 57.00 454.99 600.00 390.00 234.00 10.09 45.14 163.50 740.00 2,740.00 1,299.00 3,215.00 330.01 400.00 652.89 2,197.99 700.00 169.79 33.00 1,485.03 4,100.00 93.07 25.00 276.50 590.00 100.00 3,205.10 71.57 37.91 520.01 116.00 637.00 65.50 222.01 1,250.00 26.27 160.00 10.52 1,545.00 86.99 173.00 3,380.05 294.99 30.00 175.00 329.99 161.00 42.50 6,263.00 115.00 224.00 180.01 70.83 7,000.00 3,300.00 2,026.00 16.86 26.50 43.95 92.00 70.27 30.00 75.00 1,409.99 920.03

293.00 3,650.00 288.00 109.01 785.00 212.03 470.04 784.00 1,515.00 200.02 15.45 130.00 1,180.16 282.80 3,850.00 57.00 454.99 600.00 390.00 228.00 9.70 44.70 160.00 740.00 2,700.00 1,241.00 3,150.00 326.00 400.00 642.00 2,160.00 690.00 164.03 30.69 1,480.03 4,049.50 87.50 25.00 272.00 582.50 100.00 3,200.00 71.00 36.55 520.01 113.21 637.00 65.50 220.00 1,181.00 26.02 160.00 9.60 1,488.00 86.99 170.01 3,380.05 286.00 30.00 166.70 317.01 161.00 42.50 6,262.12 115.00 224.00 180.01 70.83 7,000.00 3,300.00 2,026.00 16.70 26.50 43.95 91.70 70.27 30.00 75.00 1,380.00 920.03

-1.36% 0.41% -7.10% -5.21% -2.73% -1.42% -4.66% 0.69% 9.31% -10.71% -1.34% -2.98% 0.01% 0.13% -3.75% 1.79% 2.47% 0.00% 0.00% -2.56% -6.37% 0.11% -3.96% 0.00% -1.46% -2.28% -2.02% -2.10% -2.44% -0.48% -1.82% -1.43% -3.23% -5.42% -0.67% 0.24% -6.02% 0.00% -0.37% -1.25% 0.00% -0.16% -5.33% -3.61% 0.00% -5.66% 0.00% 0.75% -6.38% -6.34% -0.91% 0.00% -8.92% -0.80% -0.26% 0.01% 0.00% -2.05% 5.26% -1.94% -1.09% -10.55% 3.28% -0.01% 0.00% -4.60% 2.77% -15.92% -0.01% 0.92% -0.73% -0.95% -1.49% -2.12% 0.00% 0.03% 15.34% 2.74% -1.43% -16.74%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,96%

Koliina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

50,534 1,279 10,564 18,899 2,281 5,426 2,059 1,258 518 3,155 34,952 3,686 308 1,321 90 5,000 631 470 700 1,148 25,129 5,253 1,443 305 84 171 67 648 500 296 83 246 959 4,670 100 27 1,167 4,000 351 153 793 24 1,000 1,835 106 479 68 600 172 31 1,340 215 3,503 22 289 138 6 59 516 85 44 80 300 2 100 51 45 100 1 2 3 305 193 88 40 50 104 40 2 3

14,856,081.04 4,663,061.62 3,152,683.60 2,103,602.06 1,817,371.07 1,165,918.07 1,022,854.06 987,630.35 758,516.56 647,773.53 545,519.99 480,892.20 371,391.25 370,486.76 348,780.30 285,000.00 283,954.53 282,000.00 273,000.00 264,109.54 243,431.45 235,924.10 233,066.29 225,700.00 225,515.14 218,295.28 213,601.19 212,065.48 200,000.00 190,465.09 179,632.78 172,038.67 158,275.36 149,891.02 148,357.10 109,724.99 105,855.07 100,000.00 96,674.08 89,265.65 79,299.00 76,807.20 71,050.52 67,564.03 55,120.18 55,083.15 43,316.00 39,300.00 38,047.83 37,024.04 35,004.90 34,400.00 34,035.00 33,458.62 24,408.80 23,694.30 20,280.30 16,970.01 15,480.00 14,414.30 14,020.31 12,880.00 12,750.00 12,525.12 11,500.00 11,424.00 8,100.45 7,083.00 7,000.00 6,600.00 6,078.00 5,094.30 5,053.00 3,867.60 3,675.50 3,513.50 3,120.00 3,000.00 2,789.99 2,760.09

23,993.34 36,500.00 660.62 895.57 1,095.48 4,813.69 651.79 2,614.09 337.26 477.37 115.88 545.95 72.49 1,918.54 404.25 121.01 624.98 40.86 82.15 1,363.55 26.20 333.79 534.58 328.75 322.98 240.99 2,339.96 1,766.92 200.00 372.36 342.53 13,161.59 268.46 86.55 1,970.88 405.99 131.73 33.53 17,421.16 1,498.26 101.22 363.50 53.40 118.31 235.25 104.04 124.48 87.72 803.77 33.96 87.07 298.49 10.11 281.92 37.18 462.43 422.51 1,337.05 219.33 104.00 144.81 106.03 267.56 1,378.73 54.24 107.12 114.46 125.03 211.36 366.50 613.15 32.08 129.17 146.61 370.66 78.67 156.63 32.02 864.41 363.19

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,625.00 217.00 54.00 705.00 145.00 290.00 657.10 1,160.03 135.00 14.13 80.21 909.99 242.21 2,950.00 56.00 305.00 550.00 390.00 161.54 5.00 27.87 105.50 740.00 2,295.01 975.00 2,332.01 240.00 302.00 533.13 1,106.00 461.06 124.01 25.00 1,181.00 2,851.00 41.77 22.50 200.00 430.00 65.10 612.00 58.00 22.36 292.00 98.00 637.00 53.00 140.00 1,181.00 15.15 115.00 5.11 871.01 57.00 67.50 2,486.50 280.00 25.00 120.00 190.00 105.25 28.00 4,720.12 115.00 161.10 150.00 54.00 6,200.00 2,200.00 1,453.34 11.14 23.01 20.50 70.00 61.00 20.01 50.11 1,140.00 543.15

332.84 3,680.00 390.00 118.99 1,044.18 225.50 507.77 829.99 2,093.00 274.95 40.81 146.00 2,198.00 318.99 4,000.00 57.00 497.02 600.00 390.00 255.00 29.01 50.00 184.73 740.00 3,100.00 2,450.00 3,520.00 355.00 519.00 675.00 3,289.00 708.00 190.30 44.80 1,777.00 4,604.54 230.00 25.00 289.98 594.99 109.00 4,000.00 123.78 52.00 598.00 132.37 637.00 78.00 259.65 3,290.00 34.96 180.00 29.49 1,909.99 150.00 245.00 3,401.00 395.00 36.50 246.99 361.00 189.38 46.00 6,790.00 164.00 279.00 214.95 95.00 8,250.00 3,517.00 2,890.00 36.40 69.90 46.99 134.97 105.00 64.98 94.99 1,615.00 1,105.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

63,15 0,71 86,00 155,05 249,00 5,26 14,32 0,74 360,00 92,62 9,76 10,30 39,90 17,20 54,00

63,75 0,73 88,00 155,15 251,60 5,30 14,99 0,74 360,00 92,62 9,83 10,40 40,60 17,50 54,00

63,33 0,73 88,00 155,15 250,50 5,30 14,99 0,74 360,00 92,62 9,83 10,30 40,50 17,50 54,00

Prosjena Promjena Koliina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG NF1N TLSG MELR PETG KDIR LKPG PBGS SKDR ZTOG INDGL KBMR KDHR ZVTG MAPG

KRKA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR PETROL KD ID LUKA KOPER PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD ZITO INFOND GLOBAL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD GROUP ZAVAROVALNICA TRIGLAV MARINA PORTOROZ

valuta: EUR - euro 63,29 0,73 87,73 155,10 250,80 5,27 14,70 0,74 360,00 92,61 9,83 10,32 40,38 17,44 54,00

BANJALUKA BURZA BRSP-R-A NOVB-R-E TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D KRIP-R-A TRZN-R-A RSDS-O-C DEST-R-A

ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 HEMIJSKA INDUSTRIJA DESTILACIJA AD TESLIC

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E

3,00 0,95 1,56 36,90 35,54 6,90 1,47 83,00 0,48

3,50 0,95 1,60 37,00 36,50 7,00 1,47 83,00 0,48

3,50 0,95 1,60 36,90 36,00 7,00 1,47 83,00 0,48

3,50 0,95 1,60 0,37 0,36 6,99 1,47 0,83 0,48

97,00 95,00 90,00 85,00 40,21 92,00 4,50 39,03 15,29 34,57 31,30 31,02

97,00 95,00 90,00 85,00 40,64 92,00 4,70 39,31 15,60 34,72 31,31 31,06

97,00 95,00 90,00 85,00 40,64 92,00 4,70 39,31 15,30 34,72 31,31 31,06

97,00 95,00 90,00 85,00 40,33 92,00 4,63 39,16 15,56 34,61 31,30 31,04

Agrosavez a.d. Sombor NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Poštanska štedionica a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Energoprojekt holding a.d. Beograd Niška Mlekara a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Jugozapadna Backa a.d. Bac Jubmes a.d. Beograd

0,00 % -2,06 % -3,74 % 0,00 % -2,54 % 2,22 % 2,62 % 0,79 % -0,65 % 0,46 % 0,32 % 0,19 %

971,00 491,00 4.252,00 450,00 3.061,00 2.180,00 9.003,00 10.000,00 81,50 1.004,00 1.300,00 90,00 617,00 312,00 15.500,00

971,00 492,00 4.310,00 470,00 3.111,00 2.200,00 9.650,00 10.000,00 81,50 1.005,00 1.300,00 90,00 620,00 312,00 15.500,00

971,00 491,00 4.298,00 461,00 3.097,00 2.198,00 9.505,00 10.000,00 81,50 1.005,00 1.300,00 90,00 620,00 312,00 15.500,00

971,00 491,42 4.298,44 459,21 3.097,49 2.197,78 9.505,34 10.000,00 81,50 1.004,74 1.300,00 90,00 619,82 312,00 15.500,00

0,00 % 0,00 % 0,73 % -2,12 % -5,58 % 1,57 % 6,81 % -9,09 % -1,13 % -0,40 % 7,44 % -0,55 % 0,49 % 0,00 % -1,00 %

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI Stil a.d. Kraljevo

17,06 % 0,00 % 0,00 % -0,27 % -1,29 % 0,86 % 0,68 % 0,00 % 0,00 %

87,00 3.570,00 91,00 4.406,00 32.000,00 3.750,00 4.170,00 3.800,00 639,00 98,50 213,00

87,50 3.600,00 91,00 4.490,00 32.000,00 3.750,00 4.200,00 3.850,00 640,00 98,60 215,00

87,49 3.596,54 91,00 4.463,04 32.000,00 3.750,00 4.177,27 3.817,16 639,91 98,60 215,00

53,81 3.596,54 55,97 4.463,04 32.000,00 3.750,00 4.177,27 3.817,16 639,91 60,64 215,00

10082 19104 10778 33993 34000 1688 7439 11491 18064

35.271,00 18.148,80 17.239,48 12.567,41 12.340,80 11.802,40 10.935,33 9.537,53 8.670,72

8080 4461 4220 2666 3845 1274 20352 2175 4541 1911 1911 1920

783.760,00 423.795,00 379.800,00 226.610,00 155.056,42 117.208,00 94.310,21 85.178,09 70.651,56 66.136,56 59.823,33 59.590,22

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB RMDEN05 ALK MPT SBT TNB TPLF GRNT RM01 STIL

813.960,69 174.917,67 111.158,00 43.739,25 42.134,10 27.882,62 19.707,73 14.720,00 14.400,00 14.170,86 13.797,48 12.098,11 10.135,30 9.750,73 9.234,00

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AGSA NIIS AIKB AERO MTBN IMLK ALFA PSBN A2015 ENHL MLNI A2013 VZAS JZBA JMBN

-0,28 % 12861 1,68 % 241108 1,15 % 1267 0,06 % 282 -0,56 % 168 0,84 % 5291 3,38 % 1341 0,68 % 20000 2,86 % 40 0,67 % 153 -0,29 % 1404 -0,19 % 1172 -0,49 % 251 1,69 % 559 0,00 % 171

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKH FBIHKI FBIHKJ FBIHK1A FBIHKD BIGFRK3 FBIHK1B BSNLR FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E

Promet

98170 95.323.070,00 93670 46.031.329,00 1975 8.489.416,00 7564 3.473.486,00 406 1.257.581,00 567 1.246.140,00 117 1.112.125,00 106 1.060.000,00 8522 694.543,00 606 608.872,00 468 608.400,00 6000 540.000,00 671 415.902,00 1218 380.016,00 24 372.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,33 % 0,04 % 0,55 % 1,25 % 0,00 % 0,39 % 1,30 % 0,45 % -0,01 % -0,10 % 0,90 %

67978 522 23328 168 22 162 132 134 530 5198 997

3.657.905,49 1.877.396,00 1.305.604,59 749.790,00 704.000,00 607.500,00 551.400,00 511.500,00 339.150,00 315.202,15 214.351,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

ZIF Bors Luka Koper ZIF BIG NFD 1 Alkaloid

+

Oznaka

Srijeda 16/2/2011

+17,06% +3,37% +2,62% +1,68% +1,25%

Hidrogradnja Sarajevo RZ Uslugi Skopje Petrol Krka Makedonski Telekom

+

Powered by

business.hr

-8,89% -6,31% -0,56% -0,28% -0,4%

Telekom Slovenije

Energopetrol

Bez odlinih performansi Telekoma Slovenije u utorak bi dioniki indeksi Ljubljanske burze zasigurno bili obojeni crveno. Ovako je solidan rast najveeg slovenskog telekom operatera donio nove dobitke. Na telekom je potrošeno nešto više 100.000 eura, a zadnja cijena dionice iznosila je ak 88 eura. Tijekom trgovinskog dana Telekom je vlasnike izmjenjivao u uskom cjenovnom rasponu od samo dva eura, od 86 do 88 eura.

Trgovanje na Sarajevskoj burzi u utorak obilježila je dominacija volumena obveznica stare devizne štednje. S obzirom na to da je promet dionicama bio u drugom planu, nekoliko je izdanja na katastrofalnom malim prometima zabilježilo velik pad. Meu ostalim i Energopetrol koji je tresnuo gotovo osam posto. Svih 190 protrgovanih dionica vlasnika je promijenilo po cijeni od 12 konvertibilnih maraka. Alarmantan je promet tom dionicom jer je iznosio samo 3690 konvertibilnih maraka.

+1,15 -7,69

REGIONALNI INDEKSI +0,13% BIRS +1,23% 832,05 1.002,28 Belex15 0,00% FIRS +0,70% 774,67 1.731,45 Belexline 0,00% MBI10 +0,43% 1.435,07 2.713,86 SASX10 MOSTE +0,36% 523,69 0,00% 1.120,13 SASX30 NEX20 +0,63% 14.522,53 0,00% 1.055,36 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,34% WIG20 -0,18% 2.722,19 BUX +0,81% 22.500,33 +0,58% +0,06% ATX +0,79% 3.000,52 indeksa na zatvaranju u -0,11% Stanje utorak 15. veljae 2011.

FTSE100 6.067,47

DAX 7.407,18

CAC40

4.104,77

MICEX 1,706.63

AMERI»KI INDEKSI -0,04% S&P500 +0,27% 12.268,19 1.332,75 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,29% ponedjeljak 14. veljae 2011. 2.817,72 DJIA


investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 158,6424

35,85

KD Nova Europa

7,5452

22,71

115,6642

21,79

HPB WAV DJE

99,9070

21,60

MP-Global HR

331,9278

21,13

FIMA Equity

77,1419

-10,93

ST Global Equity

46,1720

-9,29

C-Zenit

52,3946

-6,56

KD Victoria

14,7771

-4,68

HPB Dynamic

50,1916

-4,21

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

118,0432

12,52

ZB global

151,3700

9,51

PBZ Global fond

112,5992

9,19

Erste Balanced

128,0000

7,52

11,2783

7,14

ICF Balanced

120,8838

-8,95

ST Balanced

175,4913

-6,66

HPB Global

104,2507

-2,48

5,7812

-2,35

83,3851

1,67

C-Premium NFD Aureus E.M.B.

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

 kn    kn  kn  kn   kn  kn kn    kn  kn kn kn  kn $   kn

27,5977 11,5919 115,6642 104,8900 97,0659 7,5452 56,7491 158,6424 60,1500 72,6683 75,9875 48,2597 340,3724 99,9070 475,0815 102,8594 172,3631 137,3900 111,8500 331,9278 109,6800 109,5700 52,3946 46,1720 85,7691 5680,5000 15,4344 117,5476 8,7800 13,3100

2,96 2,93 2,51 2,25 2,05 1,99 1,93 1,84 1,71 1,38 1,31 1,27 1,26 1,14 1,10 1,07 1,04 1,01 0,90 0,89 0,69 0,68 0,62 0,61 0,59 0,52 0,52 0,45 0,43 0,43

-3,64 13,78 -2,36 3,21 -2,71 10,44 -9,61 26,23 6,12 11,86 8,33 11,93 -5,38 8,85 0,65 10,74 3,40 6,17 10,51 8,80 7,03 10,41 8,81 -0,58 2,74 2,93 11,35 8,65 6,79 5,10

NFD Aureus BRIC KD Energija Ilirika BRIC ZB BRIC+ Ilirika Gold KD Nova Europa Ilirika Azijski tigar NFD Aureus US Algorithm Raiffeisen Emerging M. PBZ I-Stock HPB Titan AC Rusija MP-Bric HR HPB WAV DJE MP-Mena HR NFD Aureus Global Developed Ilirika JIE ZB trend Raiffeisen World MP-Global HR ZB euroaktiv ZB aktiv C-Zenit ST Global Equity Platinum Blue Chip Poba Ico Equity Platinum Global Opportunity OTP Europa Plus HI-growth KD Prvi izbor

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

-1,69 22,50 7,12 7,96 N/A 19,91 -1,50 44,16 8,38 20,13 9,58 16,35 4,43 14,25 9,53 15,00 9,80 8,04 13,53 17,94 10,39 15,42 9,89 -4,43 5,84 3,90 29,14 10,87 9,11 12,50

3,79 N/A 21,79 N/A N/A 22,71 7,40 35,85 9,28 20,81 12,44 18,62 2,74 21,60 18,60 7,90 3,03 13,14 19,75 21,13 13,41 14,41 -6,56 -9,29 9,61 -4,01 19,21 15,70 6,39 14,60

-14,22 N/A 13,98 N/A N/A -8,09 -14,08 21,72 -14,88 -8,52 -7,41 -16,88 -5,36 -0,03 6,01 0,54 9,02 3,90 1,53 -6,62 1,37 1,99 -19,43 -7,22 -4,80 -14,70 -6,18 10,83 -1,44 3,63

-4,58 6,36 -3,31 -1,60 -3,00 3,13 -8,56 7,95 -2,27 4,43 4,30 3,73 -8,39 2,88 -2,82 5,40 0,49 1,18 6,40 3,51 5,39 5,38 4,61 -0,72 1,07 2,24 8,93 4,70 1,59 2,41

7,981 9,363 35,277 92,640 3,742 21,529 7,196 28,385 31,223 231,436 10,487 10,255 12,764 14,517 7,161 63,721 100,112 195,818 38,703 5,378 225,860 507,242 5,949 13,317 8,417 6,204 8,449 9,034 69,068 5,692

3,87 0,96 1,11 0,84 0,30 3,34 3,73 2,35 3,16 3,58 3,57 3,94 2,93 3,45 2,95 5,21 6,31 8,30 7,37 2,72 6,79 4,64 2,99 10,32 3,12 3,56 3,40 1,57 8,98 8,01

14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

AC G Balanced EM

Valuta

DIONIKI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika BRIC

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global C-Premium Agram Trust OTP uravnoteženi AC G Balanced EM HI-balanced Raiffeisen Prestige PBZ Global fond Erste Balanced Allianz Portfolio ST Balanced Raiffeisen Balanced HPB Global ICF Balanced KD Balanced

kn  kn  kn kn kn    kn  kn kn  kn kn kn

68,3020 153,2641 83,3851 151,3700 5,7812 74,0383 117,2501 11,2783 10,3544 110,3800 112,5992 128,0000 118,0432 175,4913 162,5000 104,2507 120,8838 8,4438

0,93 0,85 0,84 0,66 0,51 0,35 0,34 0,32 0,23 0,07 0,00 -0,09 -0,09 -0,11 -0,12 -0,23 -0,50 -2,96

7,79 3,00 -0,50 6,27 6,68 9,87 10,37 2,14 5,50 2,48 12,28 11,69 5,56 2,56 7,18 6,55 8,81 2,72

6,82 8,99 5,08 7,91 7,15 10,32 9,39 4,05 6,57 3,00 16,17 10,45 8,46 -1,32 7,82 2,22 5,38 4,89

2,41 5,44 1,67 9,51 -2,35 2,51 1,93 7,14 6,20 N/A 9,19 7,52 12,52 -6,66 6,79 -2,48 -8,95 3,68

-6,81 8,80 -3,89 4,40 -12,69 0,85 3,12 6,35 0,39 N/A 5,93 0,35 9,86 7,19 5,90 0,78 2,49 -3,27

4,70 1,02 -1,75 2,56 3,37 5,87 8,97 0,28 0,98 1,85 7,80 4,77 2,49 2,79 4,70 6,56 6,88 0,84

2,765 44,532 15,010 713,346 12,766 13,527 38,312 14,451 70,715 185,357 286,530 104,940 7,476 11,785 310,861 93,010 12,675 7,311

5,40 5,06 4,58 9,62 4,04 2,60 5,17 1,96 8,98 0,94 9,43 10,07 1,76 8,10 8,47 5,37 8,79 5,08

14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 11.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011

    kn   

128,6080 125,8996 158,9400 176,0900 162,6561 130,1231 11,3974 130,6600

0,14 0,06 0,05 0,05 0,04 0,03 0,02 -0,05

1,31 1,26 -0,44 1,15 1,06 0,47 0,47 -0,04

2,06 0,25 -0,67 1,96 3,60 1,41 0,86 1,46

4,07 4,56 3,87 7,46 7,63 5,89 5,31 6,63

4,98 4,38 4,93 6,70 8,02 4,50 1,47 4,35

1,36 1,10 -0,11 0,95 0,44 0,43 0,24 0,26

15,577 13,515 218,493 476,390 54,259 139,240 7,378 194,680

5,17 5,37 9,62 8,73 6,31 7,94 8,98 7,70

14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 11.02.2011

kn  kn kn kn kn kn  kn  kn kn kn kn $  kn

163,2900 126,2772 145,5900 132,6939 122,9048 117,6341 11,3688 10,7246 132,8649 140,2516 139,0600 139,1434 135,7971 108,8717 124,9166 105,8400 102,2762

0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,02

0,62 0,56 0,86 0,69 0,69 0,84 0,64 0,75 0,53 0,44 0,74 0,67 0,71 0,65 0,32 0,54 0,01

1,24 1,17 1,80 1,52 1,24 1,69 1,39 1,53 1,12 0,94 1,59 1,34 1,59 1,45 0,66 1,28 0,79

2,18 3,46 3,55 3,30 2,52 3,27 3,31 3,35 2,60 2,35 3,40 2,59 3,12 3,30 2,26 3,72 0,89

4,75 4,35 4,82 5,41 4,09 5,07 5,52 4,20 6,28 3,25 4,38 4,57 4,39 4,94 3,88 4,17 1,46

0,31 0,27 0,43 0,33 0,37 0,40 0,32 0,35 0,24 0,21 0,27 0,35 0,28 0,29 0,23 0,24 -0,27

2033,399 536,568 836,953 238,113 127,894 182,905 136,420 47,149 956,791 146,035 679,705 109,112 65,131 176,325 40,092 627,919 7,691

10,57 8,57 7,98 5,37 5,15 3,28 2,39 1,70 11,88 10,57 7,70 7,39 7,12 1,76 5,84 1,39 1,55

14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 11.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 14.02.2011 11.02.2011 14.02.2011

+

OBVEZNIKI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obvezniki HPB Obvezniki ZB bond Raiffeisen Bonds Capital One PBZ Bond fond HI-conservative Erste Bond

Capital One

162,6561

7,63

NOVANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

176,0900

7,46

Erste Bond

130,6600

6,63

PBZ Bond fond

130,1231

5,89

HI-conservative

11,3974

5,31

ZB bond

158,9400

3,87

OTP euro obvezniki

128,6080

4,07

HPB Obvezniki

125,8996

4,56

HI-conservative

11,3974

5,31

PBZ Bond fond

130,1231

5,89

ZB plus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash PBZ Novani fond ZB europlus Erste Money HI-cash ST Cash Allianz Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money Platinum Cash

+


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 16/2/2011

HRVATI MANJE LIŽU

NISU ZADOVOLJNI

Ledo je u 2010. godini ostvario neto dobit od 101,76 milijuna kuna, 0,40 posto višu od ostvarene u 2009. godini, objavljeno je na ZSE-u. Ukupni prihodi tvrtke pali su 2,75 posto, na 1,14 milijardi kuna, a gotovo tri posto niži su bili i ukupni rashodi. Uz gospodarsku krizu, na rezultate Leda negativno su utjecale i loše vremenske prilike, što je rezultiralo manjom prodajom sladoleda. J. J.

Uprava Sunanog Hvara nije zadovoljna rezultatima poslovanja ostvarenim u 2010. godini, stoji u izvješu objavljenom u utorak na Zagrebakoj burzi, prema kojem je gubitak javno-privatnog partnerstva iznosio 77,6 milijuna kuna, 6,8 milijuna kuna manje nego u 2009. godini. Preneseni je gubitak tako na kraju 2010. go-

Dobit Leda nepromijenjena

LUKA MILI»I, predsjednik Uprave Dalekovoda, ija je dionica u utorak pala više od sedam posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

VELIKA RASPRODAJA Gotovo sve likvidnije dionice u utorak su zabilježile nemale minuse - pali su HT, Dalekovod, Belje i Atlantska plovidba, a u plusu su bili Ina i Luka Ploe Crobex je u utorak pao ispod 2300 bodova uslijed žestoke rasprodaje najlikvidnijih dionica. Uz promet od 40 milijuna kuna, Crobex je pao 0,96 posto, na 2289,4 boda, dok je Crobex 10 pao 1,08 posto, na 1257,21 bodova. Najviše je novca potrošeno na dio-

nice HT-a (ak 14,8 milijuna kuna), pri emu je najvei domai telekom pao 1,36 posto, na 293 kune.

DLKV u minusu 7%

Jedan od najveih dnevnih gubitnika i utega na vrijednosti Crobexa bila je dionica zagrebakog gra-

Sunani Hvar izgubio 77,6 milijuna kuna

dine dosegnuo gotovo 400 milijuna kuna. Postignut je ipak napredak u poslovanju jer su ukupni prihodi porasli na 208,86 milijuna kuna, a u 2009. iznosili su 163,11 milijuna kuna, ali su velik rast, na 131,8 milijuna kuna, doživjeli i ukupni rashodi. Prihodi od prodaje dosegnuli su 110,65 milijuna kuna, a poslovni su rashodi porasli više od šest milijuna kuna, na 138,6 milijuna kuna. Financijski rashodi dosegnuli su 40,39 milijuna kuna u usporedbi sa 28,5 milijuna u 2009. godine. J. J.

evinara Dalekovoda. Dalekovod je u utorak pao 7,1 posto, na 288 kuna. Tijekom dana na tu je dionicu potrošeno više od tri milijuna kuna, a vlasnika je u cjenovnom rasponu od najnižih 282 do najviših 311,9 kuna promijenilo nešto više od 10.000 dionica te graevinske tvrtke.

Zadovoljni Lukom Ploe

Odlini poslovni rezultati lansirali su dionicu Luke Ploe, koja je izvijestila da je prošlu godinu završila s neto dobiti od 15 milijuna kuna, što je ak 351 posto više nego u 2009. godini. Porasli su joj i ukupni prihodi za 31,3 posto, na 142,6 milijuna kuna. Dionica je na takvu vijest reagirala

rastom ak 9,31 posto, zadnja cijena iznosila je 1515 kuna, a na nju je potrošeno oko 700.000 kuna. Nakon dvije godine gubitaka, Ina je izvijestila da je u 2010. ostvarila neto dobit na razini grupe od 958 milijuna kuna. Neto prihod od prodaje lani je dosegnuo 25,9 milijardi kuna ili 15,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Cijena dionice Ine porasla je 0,41 posto, na 3650 kuna, uz gotovo pet milijuna kuna prometa. "Odlini poslovni rezultati Ine nisu znatnije utjecali na cijenu dionice te kompanije zbog ocjena nekolicine analitiara banaka da je precijenjena", navodi za Hinu Roman Rinkovec, broker i

Telekom Slovenije pogurao SBI TOP SBI TOP ojaao je 0,13 posto i stigao do 832,05 bodova. Likvidnost je bila nešto bolja nego u ponedjeljak.

Daleko najtrgovanija bila je Krka s gotovo 814.000 eura prometa i uz pad cijene od 0,3 posto. Dionice Telekoma Slovenije porasle su 1,1 posto, na 88 eura. Tržište kapitala u Srbiji u utorak nije poslovalo. S druge strane, vrijednost

398,6 milijuna kuna iznosi akumulirani gubitak Sunanog Hvara

Crobex skliznuo ispod granice od 2300 bodova

REGIJA

Za blagi rast indeksa na Ljubljanskoj burzi u utorak su bile najzaslužnije dionice Telekoma Slovenije.

BROJKA

banjalukog BIRS poveala se 1,23 posto i preskoila je razinu od 1000 bodova. Istodobno je ERS 10 skoio tri posto, na 859 bodova. FIRS je, pak, povean 0,7 posto, na 1731 bod. U Sarajevu su indeksi otišli u suprotnom smjeru. BIFX je ostao

u minusu 0,27 posto, dok su oba SASX-a porasla nešto više od 0,4 posto. Istodobno je u Podgorici indeks MONEX 20 pao minimalnih 0,21 posto, na 14.522 boda, a fondovski indeks MONEXPIF porastao je 0,74 posto, na 6673 boda. N. S.

investicijski savjetnik u investicijskom društvu Credos. Meu milijunaše uvrstila se i dionica Belja, a cijena joj se spustila 5,21 posto, na 109 kuna.

Atlantska kažnjena

Meu likvidnijim izdanjima po padu cijene izdvajaju se dionice Atlantske plovidbe, koje su kliznule 2,73 posto, na 785 kuna. Grupa Atlantska plovidba u 2010. godini ostvarila je ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 927,2 milijuna kuna, što je poveanje za 11,8 posto u odnosu na godinu prije. Ostvarena dobit pripisana imateljima kapitala matice iznosi 39,7 milijuna kuna. Nikola Suec

BROJKE

1000 1,11 bodova probio je u utorak banjaluki indeks BIRS

posto ojaale su dionice Telekoma Slovenije


Ljubavna recesija: Las Vagas pati zbog sve manjeg broja 'instant-vjenanja' SKLOPLJEN je najmanji broj brakova joĹĄ od 1993. godine

Las Vegas, u kojem su se vjenale zvijezde poput Franka Sinatre i Elvisa Presleyja, proĹživljava ljubavnu recesiju. To pokazuje brojka od 92.000 instant-vjenanja u proĹĄloj godini, ĹĄto je najmanji broj vjenanih parova joĹĄ od 1993. godine.

GUBITNICI DANA (ZSE) Turisthotel -16,74% Vaba -15,92% Zlatni Rat -11,66% Riviera Pore -10,99% Hoteli Podgora -10,55%

DOBITNICI DANA (ZSE) Slobodna Dalmacija +15,43% Maistra +4,91% Kutjevo +4,5% Valamar +3,28% Hg Spot +2,86% 20 Raste

Organizatori vjenanja i vlasnici popularnih kapelica smatraju da nije rije o padu popularnosti tog "grada grijeha", kako nazivaju Las Vegas, ve o sve manjoj vjeri u instituciju braka. Ipak, postoje i kapelice poput Viva Las Vegas koja je proĹĄle godine

60 Nema promjene

19 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ostvarila 20 posto veu dobit zahvaljujui fokusiranju i na ve vjenane parove koji zavjete Ĺžele obnoviti pred imitacijama Alicea Coopera, Marilyn Monroe ili Toma Jonesa. Pritom je mladu mogue dovesti pred oltar u ruĹžiastom Cadillacu. I. B.

Vrijed. 1,382.99 159,80

Prom. 1.62% 0,16%

Sirova nafta 84,81 Prirodni plin 3,90 Zlato 1.361,51 Srebro 30,59 Goveda 106,32 Kava 293,69

0,90% 1,89% 0,40% 2,28% 0,18% 0,68%

TO SE ZOVE MARKETING

Barbie i Ken se pomirili na Valentinovo MoĹžda najpoznatiji, iako ne stvaran, par na svijetu - Barbie i Ken - pomirio se na Valentinovo, a to su "sluĹžbeno" potvrdili promjenom statusa na Facebooku. Romantinom bacanju u zagrljaj para uz koji su mnoge djevojice maĹĄtale o ljubavi, i to baĹĄ na "dan zaljubljenih", prethodila je kampanja u kojoj je Ken Barbie ljubav izjavljivao na plakatima u New Yorku i Los Angelesu, i to uz izjave poput "Barbie, moĹžda smo plastini, ali naĹĄa ljubav je stvarna". Bilo je tu i flertanja na Facebooku, piĹĄe CNNMoney. Barbie i

Ken neoekivano su prekinuli 2004., a njihov ĹĄokantan prekid vjerojatno je poznatiji i od onog kada je Brad zbog Angeline ostavio Jennifer. Priopenja iz Mattela, tvrtke koja stoji iza najpoznatije lutke na svijetu, tada su javljala kako "zlatni par" mora provesti neko vrijeme, i to kvalitetno, razdvojen. Skeptini promatrai prekid Barbie i Kena identificirali su kao pokuĹĄaj oĹživljavanja prodaje lutke. Bila to Mattelova namjera ili ne, injenica je da je prodaja Barbie u SAD-u posljednjih godina porasla. N. R.

UKRATKO... Slavni prijestupnik A. J. Discala, hollywoodski agent za kojega je bila udana Jamie Lynn Sigler, poznata po ulogama u TV uspjeĹĄnicama poput "The Sopranos" i "Entourage", naĹĄao se u srediĹĄtu skandala jer je sudjelovao u prijevari stoljea Bernarda Madoffa.

NAJPOZNATIJI "plastini" par na svijetu pomirio se nakon 7 godina razdvojenosti, a Mattel je taj dogaaj obiljeĹžio prodajom prigodnih lutki

MALE TAJNE BRAÂťNIH VETERANA

Za dug i sretan brak - platite Şeni da vam pere rublje! J.D. Roth neko je Şivio Şivot optereen dugovima. No, onda je odluio sve promijeniti, nauiti kako se nositi s financijama, pa je pokrenuo i blog simbolinog naziva 'Polako se obogatite'. Živi u Portlandu sa Şenom i 4 make. Pouen iskustvom svojih roditelja, koji su imali zajedniki raun i vjeito se optuŞivali da ne znaju upravljati fi-

nancijama, Roth je odluio sa svojom suprugom, s kojom je 22 godine, imati odvojene financije. U braku su 17 godina i nikada se nisu posvaali zbog novca. Roth odbacuje kritike da odvojeni rauni potkopavaju same temelje braka i kaĹže kako je za njega i suprugu to funkcioniralo jer nisu imali djecu, imali su otprilike jednake plae i po-

www.business.hr

djednako su podijelili plaanje rauna. Svatko troĹĄi svoj novac na svoje hobije. Novcem su pokuĹĄali rijeĹĄiti i neke probleme zbog kojih su se svaali - recimo njegovu neurednost. Supruga Kris rekla mu je da e istiti za njim, ako se on pobrine da joj automobilski spremnik uvijek bude pun benzina - na njegov raun. B.hr

Hoe li zbog financijskih izvjeĹĄtaja Crobexi i dalje biti u minusu, pratite na...

J. D. I KRIS u odvojenim raunima pronaĹĄli su recept za uspjeĹĄan brak

Lapsus par excellance Indijski ministar S. M. Krishna (78) tri je minute itao govor portugalskog kolege u sjediĹĄtu UNa u New Yorku dok ga nije prekinuo suradnik, prenio je tisak koji je nesretnog ministra uzeo na zub. JoĹĄ malo klaunova... Gradonaelnik Zagreba Milan Bandi u Muzeju grada Zagreba najavio je Zagrebaki karneval, koji e od 24. veljae do 8. oĹžujka u glavni grad 'vratiti obiaje maskiranja i karnevalskog veselja'.

www.business.hr


Business.hr broj 828