Issuu on Google+

SNAITE SE SAMI 10

HGK: Povežite se s gigantima i otvarajte strane podružnice Otvaranje stranih predstavništava izvoznicima omoguuje nove izvore financiranja, a malim i srednjim kompanijama vezivanje uz domae ili strane gigante poveat e konkurentnost, savjetuje voditelj Odjela za prekomorske zemlje HGK Miroslav Karamarkovi

KAPITAL ILI SPAJANJA 19

Nakon Nave i Centar banke, u dokapitalizaciju ide i Credo banka

ETVRTAK 3/2/2011

BROJ 819 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

POSLOVANJE PO REGIJAMA 4-5 U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji izgubljeno je 25 posto prihoda i više od 10 posto zaposlenih, više nego u bilo kojoj drugoj županiji. Prihode su uspjele poveati samo Šibensko-kninska i Sisako-moslavaka županija

Kriza najteže pogodila poduzetnike u Bjelovarskobilogorskoj županiji JADRANSKA ULAGANJA ZA ŠKVER

Končar nudi 39 milijuna eura za restrukturiranje 3. maja "U sluaju preuzimanja 3. maja prvi e nam zadatak biti osiguravanje kvalitetnih narudžbi koje e postizati profit, a ne pozitivnu nulu", kaže Nenad Konar, direktor Jadranskih ulaganja, koji istie kako se rizik poslovanja u brodogradnji ipak pomalo smanjio 4


info&stav 2-3

Kerum i podmetanja Ulagai za male hidroelektrane U Karlovakoj su županiji za gradnju malih hidroelektrana zainteresirana 33 ulagaa, a njih 25 dosad je za to dobilo pretodno energetsko odobrenje. U sklopu Strategije za promociju malih postrojenja za proizvodnju elektrine energije u Europi plan je osnivanje zajednikog tijela kojemu e se dostaviti zahtjevi investitora, pa više nee morati ii od službe do službe...

business.hr etvrtak 3/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Andreja Jazvi, Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Splitski gradonaelnik Željko Kerum izjavio je da na izvanrednoj sjednici Gradskog vijea, koju su zatražili oporbeni vijenici kako bi se raspravljalo o park-šumi Marjanu, oekuje da e ga vrijeati i podmetati mu. Na upit stoji li iza Fani Horvat njegov kapital, Kerum je odgovorio - naravno, ali i dodao kako u tome ne vidi ništa protuzakonito ni sukob interesa...

PONUDA ZA LIBURNIA RIVIERA HOTELE

Arbitraža protiv koje su se bunili spašava HFP i Opatiju Hrvatski fond za privatizaciju je u odgovoru na zahtjev Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga da se oituje o navodima Business.hr-a potvrdio da e podignuti tužbu protiv vlastitog sporazuma iz 2007. godine kojim je na Grad Opatiju prenio 25 posto plus jednu dionicu Liburnia Riviera Hotela (LRH). "O eventualnom podnošenju tužbe naknadno emo vas obavijestiti i dostaviti njezinu presliku", odgovorili su iz HFP-a, potvrujui navode Business.hr-a kako e na novi nain pokušati spasiti Grad Opatiju od obveze iznošenja ponude za LRH od 6000 kuna po dionici, što bi Opatiju dovelo na rub bankrota.

Sastanak

Takoer su potvrdili da je održan sastanak na kojemu je dogovoreno daljnje postupanje. "Dana 11. sijenja 2011. održan je sastanak u prostorijama HFP-a u povodu rješenja Trgovakog suda u Rijeci kojim sud nije dopustio sklapanje sudske nagodbe po prijedlogu HFP-a od 27. listopada 2010. izmeu Fonda i Grada Opatije, opina Lovran, Mošenika Draga i Matulji te trgovakih društava Nova Li-

PONUDA za Liburnia Riviera Hotele SN holdinga trenutano je vrijedna 2250 kuna po dionici, a Grad Opatija je u obvezi iznošenja ponude u visini oko 6000 kuna SNIMIO SAŠA ETKOVI

burnija i Liburnia Riviera Hoteli. Nagodba sadrži, izmeu ostaloga, odredbe o ništetnosti sporazuma od 14. lipnja 2007. skloplje-

››

nog izmeu Fonda, Grada Opatije i opina te društva Liburnia Riviera Hoteli o razrješenju imovinskopravnih odnosa i prijenosu

25 posto plus jedne dionice Liburnia Riviera Hotela na Grad Opatiju i opine", navodi se u odgovoru Hanfi.

Vlada i Grad Opatija 2007. oštro su reagirali protiv odluke arbitraže Stalnog sudišta HGK, koja je tada potvrdila da je prijenos dionica s HFP-a na SN holding i Dom holding bio pravovaljan. Sada se HFP poziva upravo na tu arbitražu


››

BISER DANA Potvrujem da je gospodin Jovanovi najkorumpiraniji politiar u Hrvatskoj ANDRIJA HEBRANG, predsjednik saborskog Kluba HDZ-a, o SDP-ovu zastupniku Željku Jovanoviu

Mali dioniari su ustali protiv nagodbe HFP-a i Grada Opatije iz 2010. godine, zahtijevajui da Grad Opatija na temelju sporazuma iz 2007. godine preuzme zakonsku obvezu objavljivanja javne ponude o preuzimanju po cijeni od 6000 kuna po dionici. Istodobno je Hanfa potvrdila i ponudu za preuzimanje SN holdinga Darka Ostoje od 2300 kuna po dionici, koju su mali dioniari odmah nazvali uvredljivom.

As u rukavu

Kako nesluĹžbeno doznajemo, HFP i Grad Opatija ipak imaju asa u toj pravno-politikoj partiji pokera, a to su rezultati arbitraĹže Stalnog sudiĹĄta Hrvatske gospodarske komore iz 2007. godine, koja je tada potvrdila da je prijenos dionica s HFP-a na SN holding i Dom holding bio pravovaljan. Vlada i Grad Opatija tada su oĹĄtro reagirali protiv odluke arbitraĹže smatrajui da Opatiji i HFP-u pripada veina dionica, ali se danas ispostavilo da je to spasonosna odluka za njih, dokazujui staru narodnu da vrijeme ipak mijenja sve. Naime, pozivanjem na odluke arbitraĹže, sporazum iz 2007. godine proglasit e se niĹĄtavim. Time e se potvrditi joĹĄ jedna narodna o sitom vuku i ovcama na broju jer e u tom sluaju na snazi ostati samo ponuda SN holdinga od 2250 kuna, a Gradu Opatiji e u rukama ostati 25 posto plus jedna dionica. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

BROJKA

190

milijuna eura, piĹĄe Bild, mogla bi izgubiti Njemaka u sluaju pada vlasti u Egiptu. Ta se svota odnosi na jamstva koja je njemakim tvrtkama dalo drĹžavno osiguranje za izvozne kredite...

UVODNIK

Idemo, dalje! Branka Suvajac branka.suvajac@business.hr

D

obili smo joĹĄ jednog demagoga u Vladi, pokazao je to jueraĹĄnji, zapravo i prvi samostalni istup potpredsjednika Vlade Ivana Domagoja MiloĹĄevia pred novinarima. Da je pred novinare stao tek tako, radi reda, dokazuje injenica da gotovo niĹĄta novoga nije rekao. UVĹ I NAJAVU PRESICE, novinari nisu krili uzbuenje, neki su otiĹĄli toliko daleko da su joj povod traĹžili u moguoj ostavci MiloĹĄevia. Ve tjednima, naime, mediji izvjeĹĄtavaju o privatizaciji Pastora u kojem MiloĹĄevi drĹži 60 posto udjela, o monopolu koji mu je drĹžava zakonom omoguila, o imovinskoj kartici koja ga je prokazala kao pravog rentijera... ovjek se zapita ĹĄto je Jadranki Kosor u trenutku kada se dogaa pravi vatromet u kojem HDZ-ovske afere obasjavaju medijsko nebo trebala joĹĄ jedna petarda u obliku MiloĹĄevia. No, da ih ne diraju pretjerano napisi koji postavljaju konkretna pitanja, HDZ-ovci su pokazali nakon ĹĄto su dva dana zaredom krali novinarima dane organiziranjem presica na temu izja-

››

Ako nas o privatizaciji neĹĄto zanima, kaĹže potpredsjednik Vlade koji je sluajno i najvei vlasnik Pastora, trebamo pitati sluĹžbu za odnose s javnoĹĄu te tvrtke

DOMAGOJ IVAN MILOĹ EVI, potpredsjednik Vlade za investicije, donio nam je ipak dvije nove informacije - da e Vlada svoj program oporavka financirati novim zaduĹživanjem te da je konzervativni demokrĹĄanin SNIMIO H. DOMINI

va Željka Jovanovia koji ih proglaťava kriminalcima. Neka to rijeťe na sudu, kao veina smrtnika u Hrvatskoj kada misle da ih netko klevee. Nakon niza otpisanih oraka od presica, Miloťevieva se konano inila kao mjesto gdje emo doznati neťto korisno, recimo kako u 10 godina zaraditi za nekretnine vrijedne 20 milijuna kuna. U HDZ-u su Miloťevia ipak malo podcijenili jer presica je organizirana pod strogo kontroliranim uvjetima, uz prethodnu najavu kako

e nakon njegova ‘izlaganja’ novinari imati pravo postaviti samo tri pitanja. Pitanja je na koncu postavljeno viĹĄe, no sva vezana uz njegovu ulogu u privatizaciji Pastora i mogue nezakonitosti s MiloĹĄevievih su usana preusmjerena na institucije, u ovom sluaju na DORH. Nije naĹĄao za shodnim objasniti ni zaĹĄto njegova tvrtka nije drĹžavi kao suvlasniku isplatila dividendu. JASNO JE MiloĹĄevi novinarima pritom poruio kako viĹĄe nee priati o Pastoru, samo o svojoj trenuta-

noj funkciji potpredsjednika Vlade. Ako nas neĹĄto zanima, trebamo, kaĹže on, pitati sluĹžbu za odnose s javnoĹĄu Pastora. Osim o Pastoru, zamolio je i da ga svako malo ne ispituju mediji ni o HDZ-u kojemu se prikljuio jer je demokrĹĄanskih nazora. Osim demagogije, u naslijee je svjetlosnom brzinom MiloĹĄevi prisvojio i pokli ‘Idemo dalje!’, koji je iskoristio kao jednu od svojih poruka. Treba li spomenuti da je tako zborio i Ivo Sanader sve do odlaska u Salzburg?


tema 4-5

POSLOVANJE PO REGIJAMA Ukupni prihodi svih poduzetnika sm de kuna, a rashodi 3,9 posto, na 410,1 milijardu kuna, pa je bruto dobit

Kriza najteže pogodila poduzetnike u Bjelovar bilogorskoj županiji U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji izgubljeno je 25 posto prihoda i više od 10 posto zaposlenih, više nego u bilo kojoj drugoj županiji. Prihode su uspjele poveati samo Šibensko-kninska i Sisako-moslavaka županija U prvih devet mjeseci 2010. godine prihode su uspjeli poveati poduzetnici iz samo dvije županije - Šibensko-kninske (solidnih 4,2 posto, na 4,34 milijarde kuna) i Sisako-moslavake (skromnijih 1,6 posto, na 6,52 milijarde kuna). Poduzetnici u svim ostalim županijama zabilježili su pad prihoda u rasponu od 25 do 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Pritom je kriza najteže pogodila Bjelovarsko-bilogorsku županiju u kojoj je zabilježeno najvee smanjenje broja zaposlenih te najvei pad prihoda poduzetnika, ak 25 posto. Pokazuju to najnoviji podaci Fine koji otkrivaju i da je broj zaposlenih smanjen u svim županijama. Ukupni prihodi svih poduzetnika u prvih devet mjeseci smanjeni su pet posto, na 425,84 milijarde kuna, a rashodi 3,9 posto, na 410,1 milijardu kuna, pa je bruto dobit iznosila 15,7 milijardi kuna, 26,5 posto manje nego 2009. godine. Bjelovarsko-bilogorska županija u devet mjeseci 2010. zabilježila je pad prihoda od 25 posto, na 4,66 milijardi kuna, i to velikim dijelom zbog pada u trgovini, gdje je prihod pao 40 posto prije svega uslijed

steaja Peveca. No, pad prihoda zabilježen je i u drvnoj, tekstilnoj te industriji graevinskog materijala. Istodobno su velik pad zabilježili i rashodi pa je zadržana pozitivna ekonominost poslovanja jer je na 100 kuna ukupnih rashoda ostvareno 100,6 kuna ukupnog prihoda.

Oporavak izvoza

S druge strane, rastu ukupnih prihoda u Šibensko-kninskoj županiji pridonijela je preraivaka industrija. Prema podacima šibenske Županijske komore, najvei su prihodi u iznosu od 1,46 milijardi kuna ostvareni u preraivakoj industriji, što je u odnosu na sijeanj-rujan 2009. godine više za 0,9 posto, a udjel preraivake industrije u ukupnom prihodu u toj županiji iznosi 35,8 posto. Porast prihoda od etiri posto, na 928 milijuna kuna, zabilježen je u trgovini na veliko i malo koja u ukupnim prihodima u županiji sudjeluje sa 22,8 posto. Sisako-moslavakoj županiji pomogao je oporavak izvoznih tržišta. "S obzirom na to da je rije o izvoznoj županiji orijentiranoj na europska tržišta, kao što su Austrija,

Italija i Njemaka u kojima se gospodarstvo oporavilo, takvo poslovanje odrazilo se na gospodarstvo naše županije pa je zabilježen porast proizvodnje i izvoza", objašnjava Boris Mesari, predsjednik HGK-Županijske komore Sisak, navodei kako je do poveanja prihoda od izvoza došlo zbog porasta proizvodnje i plasmana proizvoda iz djelatnosti kemikalija i kemijskih proizvoda, elektronikih komponenti, metala i drva. Istodobno su rasli i rashodi, i to za 3,5 posto, na 6,8 milijardi kuna, što znai da su poduzetnici u Sisako-moslavakoj županiji poslovali ispod praga ekonominosti. "Vei rashodi od prihoda u raskoraku su ulaznih cijena sirovina i energena-

ta (plina) od cijena gotovih proizvoda na svjetskom tržištu", rekao je Mesari.

Gubitak u Osijeku

Bruto gubitak, i to u visini od 388 milijuna kuna, zabilježili su još samo poduzetnici Osjeko-baranjske županije, a ostali su pozitivno poslovali. Najvei rast bruto dobiti u devet mjeseci 2010. godine iskazali su poduzetnici


ka smanjeni su pet posto u prvih devet mjeseci, na 425,84 milijardobit iznosila 15,7 milijardi kuna, 26,5 posto manje nego 2009.

la varsko-

business.hr etvrtak 3/2/2011

Poslovanje poduzetnika po Ĺžupanijama (I.-IX. 2010.) Broj zaposlenih

Ukupni prihodi (u mlrd. kn)

Bruto dobit (u mil. kn)

1. Zagrebaka

41.790

-3,9%

21,96

-7,3%

1.047

-27,6%

2. Krapinsko-zagorska

17.208

-2,8%

6,66

-9,3%

299

-46,5%

18.695

-2,5%

6,52

1,6%

-302

Lani gubitak 191 mil. kn

4. Karlovaka

15.445

-1,5%

5,26

-6,7%

390

-25,4%

5. VaraĹždinska

35.319

-3,7%

14,37

-4,6%

536

-4,6%

6. Koprivniko-kriĹževaka

17.916

-7,1%

6,90

-11,0%

118

-43,2% -79,2%

3. Sisako-moslavaka

7. Bjelovarsko-bilogorska 8. Primorsko-goranska 9. Liko-senjska

15.241

-10,3%

4,66

-25,0%

28

62.902

-3,5%

25,24

-2,0%

1.060

16,3%

4.401

-1,1%

1,11

-3,8%

125

-13,4%

10. Virovitiko-podravska

8.655

-1,4%

2,67

-0,8%

146

138,4%

11. PoĹžeĹĄko-slavonska

8.066

-3,8%

2,16

-4,2%

7

-79,8%

12. Brodsko-posavska

15.906

-5,2%

4,95

-11,4%

93

-47,1%

13. Zadarska

20.132

-1,4%

7,87

-4,9%

77

-77,8%

45.831

-5,0%

18,49

-6,3%

-388

Lani dobit 127 mil. kn

11.575

-3,8%

4,34

4,2%

79

-47,5%

14. Osjeko-baranjska 15. Ĺ ibensko-kninska 16. Vukovarsko-srijemska

17.701

-4,1%

6,48

-4,2%

377

126,3%

17. Splitsko-dalmatinska

72.984

-3,5%

29,90

-3,0%

728

-48,7%

18. Istarska

46.836

-1,0%

21,78

-4,9%

1.458

-43,3%

19. Dubrovako-neretvanska

20.476

-4,5%

6,55

-4,5%

237

6,6%

20. Meimurska

24.334

-0,9%

7,05

-7,2%

246

-40,8%

21. Grad Zagreb

334.935

-2,5%

220,94

-4,6%

9.382

-18,2%

Ukupno RH

856.348

-3,1%

425,84

-5,0%

15.744

-26,5% Izvor: FINA

Virovitiko-podravske Şupanije, a iznosio je ak 138,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2009., no bruto dobit poduzetnika te Şupanije sainjava samo 0,9 posto ukupne bruto dobiti poduzetnika. Ukupni prihodi poduzetnika te Şupanije neznatno su smanjeni, za 0,8 posto u odnosu na 2009., a rashodi su istodobno smanjeni za 4,1 posto. Tajnik Županijske komore Virovitica Milan Vanura upozorio je, meutim, da podaci za devet mjeseci ne daju realnu sliku situacije u Şupaniji u kojoj dominira proizvodnja prehrambenih proizvoda. "Valja imati na umu da

kampanja u tvornici ĹĄeera poinje u rujnu, ĹĄto znai da ĹĄeerana, ali i proizvoai ljekovitog bilja, u posljednjem kvartalu imaju poveane troĹĄkove", objasnio je Vanura. Virovitiko-podravska Ĺžupanija istodobno je Ĺžupanija s najniĹžim prosjenim neto plaama po zaposlenom koje su u razdoblju do konca rujna 2010. iznosile samo 69,6 posto drĹžavnog prosjeka. Kako pojaĹĄnjava Vanura, s obzirom na strukturu gospodarstva, plae u Ĺžupaniji inae zaostaju za drĹžavnim prosjekom 20-ak posto, a u uvjetima oteĹžanog poslovanja poduzetnici su pribjegli dodatnom smanjivanju plaa ne bi li izbjegli otpuĹĄtanja. Prosjene mjesene neto plae vee od drĹžavnog prosjeka, i to za 18,6 posto, imali su samo zaposleni kod poduzetnika u Gradu Zagrebu.

NajbliĹže drĹžavnom prosjeku su Istarska i Zagrebaka Ĺžupanija, gdje prosjene neto plae iznose 98,8 odnosno, 97,7 posto hrvatskog prosjeka.

Zaposlenost u Meimurju

Broj zaposlenih u devet mjeseci 2010. godine u odnosu na isto razdoblje godinu prije smanjen je za 3,1 posto, a najvee smanjenje broja zaposlenih zabiljeĹženo je u Bjelovarsko-bilogorskoj Ĺžupaniji. S druge strane, u Meimurskoj Ĺžupaniji broj zaposlenih smanjen je samo 0,9 posto. "Gospodarstvo Meimurske Ĺžupanije temelji se na preraivakoj industriji koja biljeĹži rast broja poslovnih subjekata u odnosu na prvih devet mjeseci 2009. sa 447 na 456. Ukupni prihodi preraivake industrije rasli su u 2010., a u tom sektoru je zaposle-

no i najviĹĄe ukupno zaposlenih, za razliku od drugih Ĺžupanija u kojima najvei udjel u ukupnom broju zaposlenih ine zaposleni u sektoru trgovine, koja zbog krize biljeĹži najvei pad prihoda. Bitnim imbenikom smatram i rast izvoza jer poduzetnici Meimurske Ĺžupanije najviĹĄe izvoze u Republiku Njemaku, koja je prva izaĹĄla iz recesije, te je i to jedan od razloga poveanja proizvodnje, a time i zapoĹĄljavanja, odnosno, nije bilo otpuĹĄtanja radnika", objasnila je Vesna Haluga, proelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije Meimurske Ĺžupanije. Ukupni prihodi Meimurske Ĺžupanije smanjeni su 7,2 posto, na 7,05 milijardi kuna, a rashodi 5,3 posto, na 6,8 milijardi kuna. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr


tema 6-7

JADRANSKA ULAGANJA ZA ŠKVER Tvrtka zainteresirana i za preuzimanje riječkoga brodogradilišta, Dok-ingova ponuda n

Končar nudi 39 mil. € restrukturiranje 3. m U slučaju preuzimanja 3. maja prvi će nam zadatak biti osiguravanje kvalitetnih narudžbi koje će postizati profit, a ne pozitivnu nulu, kaže Nenad Končar, direktor Jadranskih ulaganja, koji ističe kako se rizik poslovanja u brodogradnji ipak malo smanjio

Jadranska ulaganja poznatoga poduzetnika Danka Končara jedina su tvrtka koja je poslala ponudu za preuzimanje brodogradilišta 3. maj. Na jučerašnjem otvaranju ponuda u Hrvatskom fondu za privatizaciju potvrđeno je kako je uz tu tvrtku projektnu dokumentaciju otkupila i tvrtka Dok-ing iz Zagreba, poznata po strojevima za razminiranje i projektu hrvatskog električnog automobila, no njezina ponuda ipak nije stigla. To se, uostalom, moglo očekivati nakon što je splasnuo prvobitni entuzijazam vlasnika te tvrtke Vjekoslava Majetića, koji je prije dva dana u izjavi za Business.hr dao do znanja kako je rok za ponudu bio prekratak, a potencijalne dubioze ipak prevelike za njegovu tvrtku bez ogovarajuće uloge države i financijskog praćenja banaka. Kako je istaknuo predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, 3. maj se nudi za jednu kunu, a za tu cijenu kupac će dobiti 1.051.038 di-

onica, što čini 83,32 posto temeljnog kapitala brodogradilišta. Naravno, tu su i obaveze restrukturiranja samog brodogradilišta, čiji se program trebao dostaviti u sklopu ponude, kao i povećanja temeljnog kapitala kroz dokapitalizaciju, a sve kako bi se osiguralo nesmetano poslovanje i tehnološka obnova, ali i pokrivanje gubitaka brodogradilišta. Naravno, tu su i već standardne odredbe o usklađivanju proizvodnih kapaciteta, kao i potpisivanje kolektivnog ugovora.

Provjera ponude

Samo povjerenstvo za javno otvaranje ponuda, u kojem uz Duvnjaka, među ostalima, sjede državni tajnik za industriju Ruđer Friganović i sindikalac Ozren Matijašević, ocijenilo je kako je ponuda prihvatljiva te ispunjava formalne elemente. Ponudu će detaljno pregledati stručne službe te, ako ispunjava uvjete, proslijediti u zahtjevnu proceduru koja uključuje rad po-

vjerenstva, Ministarstva gospodarstva i Vlade, a naposljetku će se čekati konačno zeleno svjetlo Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Europske komisije. Samo povjerenstvo nije moglo komentirati detalje iz ponude budući da, kako je rečeno, s njima još nije upoznato, a ni državni tajnik Friganović nije se htio upuštati u prognoze što u slučaju ako pristigla ponuda ne ispunjava uvjete. No, Business.hr je doznao detalje iz prve ruke koji pokazuju kako su Jadranska ulaganja uputila ozbiljnu ponudu.

Nude partnerstvo

"Jadranska ulaganja ponudila su 39 milijuna eura za potpuno restrukturiranje 3. maja, za koje smatramo da je ozbiljno brodogradilište koje ima velike potencijale. 3. maj je dobro i kvalitetno organiziran, iako, naravno, ima i dobro poznate manjkavosti. No uvjereni smo kako je riječ o i te kako dobroj investiciji za

3. MAJ IZVAN PAKETA?

Ovoga mjeseca odluka o Brodosplitu Svaka ponuda za preuzimanje brodogradilišta koja prođe rad Povjerenstva, Ministarstva i Vlade na kraju završava pred budnim okom Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Europske komisije. Trenutačno se čeka odluka o nekoliko hrvatskih brodogradilišta, među ostalim, Brodosplifoto niketić/cropix

tu i Kraljevici. Za prvo brodogradilište odluka je već bila najavljivana, ali nije donesena. Po svemu sudeći, najizglednije je da će biti donesena tijekom ovog mjeseca. 3. maj će teško ući u taj paket, ali ostaje vidjeti koliko će žurno biti razmotrena pristigla ponuda.


rana i za Kraljevicu i Brodotrogir jedina je poslala ponudu nuda nije stigla

business.hr Četvrtak 3/2/2011

. € za maja

tu

našu tvrtku", kazao nam je Nenad Končar, direktor Jadranskih ulaganja, koji ističe kako je 3. maj najveće brodogradilište u nizu za koje je ta tvrtka pokazala interes, a uključuje još Kraljevicu i Brodotrogir. Končar ističe kako će u slučaju preuzimanja 3. maja prvi zadatak biti osiguravanje kvalitetnih narudžbi koje će postizati profit, a ne pozitivnu nulu. Poslovanje kojemu je cilj pozitivna nula automatski znači gubitak jer uvijek morate biti spremni na uračunavanje fluktuacije prihoda od 5 posto, kaže naš sugovornik, koji ističe kako se rizik poslovanja u brodogradnji u posljednje vrijeme ipak malo smanjio. Uz to, Jadranska ulaganja, kao i u slučajevima drugih brodogradilišta za koja su zainteresirana, nude partnerstvo i suvlasništvo sindikatima i radnicima, a preciziranje što će to u konačnici značiti tek slijedi. Branimir Kovač

branimir.kovač@business.hr

POVJERENSTVO Sindikalac Ozren Matijašević, predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak i državni tajnik za industriju Ruđer Friganović foto matić/cropix

OPTIMIZACIJA RADA

Znanje Kraljevice i portalna dizalica 3. maja S poslovne strane najzanimljivije je kako u Jadranskim ulaganjima namjeravaju povezati brodogradilišta za koja su pokazali interes, naravno, ako se procijeni da njihove ponude ispunjavaju sve uvjete. "Namjeravamo napraviti vertikalnu i

horizontalnu optimizaciju proizvodnih procesa, gdje se prvi pojam odnosi na upravljanje, a potonji na proizvodnju. Svako od tih brodogradilišta ima svoje jake i slabe strane, a u našoj viziji ideja je kroz optimizaciju koristiti svako brodogradilište za ono što zna i može radi-

ti", kaže Končar te kao primjer navodi Kraljevicu u kojoj znaju raditi s aluminijem ili 3. maj koji jedini ima portalnu dizalicu. Uz kvalitetnu organizaciju svaki od tih elemenata može se koristiti tako da se mogućnosti svakog brodogradilišta međusobno nadopunjavaju.


dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 3/2/2011

AFERA HYPO

‘Sanader primao milijunske provizije od Hypa’ Zagreb. Austrijska javna radio-televizija ORF javila je u srijedu, pozivajui se na vlastite izvore, da državno odvjetništvo u Klagenfurtu “posjeduje indicije da je bivši hrvatski premijer Ivo Sanader 90-ih možda ipak tražio i dobio provizije od Hypo AlpeAdria banke”. Sanader je tada bio zamje-

nik ministra vanjskih poslova Hrvatske. Navodno je sudjelovao u odobravanju kredita Hypo banke hrvatskim vladinim institucijama i poduzeima, i za to ugovarao provizije. Rije je o isplatama u visini od više milijuna šilinga. Isplatu provizija Sanaderu odobravali su tadašnji predsjednici Uprave Hypa Wolfgang Kulterer i Guenter Striedinger, navodi ORF. Ako bi daljnje istrage potvrdile sumnje, Sanaderu bi u Austriji prijetio i dodatni postupak zbog lažnog svjedoenja. H

AFERA SPICE

Podravkašima e suditi Zagorev sudac Zagreb. Spis o aferi Spice dodijeljen je u rad sucu Siniši Plešeu koji e na Županijskom sudu voditi pripremno roište, a potom i suenje osmorici optuženih da su Podravku oštetili za više od 400 milijuna kuna. Pleše je javnosti poznat kao sudac koji je osudio Vladimira Zagorca zbog krae dragulja te oslo-

PRILIKE ZA RAZVOJ

'Šteta što EBRD nije financirao regionalno širenje telekoma i banaka' EBRD je dosad stao iza veine velikih regionalnih preuzimanja, a predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak kaže kako je šteta što EBRD nije financirao širenje i povezivanje kompanija u sektorima poput nafte, telekoma i banake koje su 'zauzeli neki drugi igrai' Vodeim i razvijenijim hrvatskim tvrtkama širenje proizvodnje i poslovanja u regiji godinama se namee kao uvjet budueg razvoja. Kriza ih je dodatno natjerala da još odlunije iskorae s domaeg na strana tržišta, pa i na ona u najbližem susjedstvu. Agrokor ve dugo u tome prednjai, a zahvaljujui i tom širenju razvio se u najveu regionalnu kompaniju. Premda zaostaju za slovenskim tvrtkama, i druge su hrvatske kompanije u prošlom desetljeu relativno uspješno iskoraile na susjedna tržišta, ponajprije u BiH, a potom i u Srbiju. Ima ih i u drugim državama bivše Jugoslavije, a manje na prostoru cijelog Balkana.

Nexe i Agrokor

Uz Agrokor, ulaganjima u regiju u prošlom desetljeu isticali su se i Nexe grupa te Vindija. I Lura se uspješno regionalno širila prije prodaje francuskom Lactalisu,

DAMIR KUŠTRAK, predsjednik HUPa, kaže kako je logino što su se i hrvatske kompanije u regiji poele širiti ponajprije uz pomo EBRDa, jer je razvoj regionalne suradnje meu EBRDovim prioritetima SNIMIO SAŠA ETKOVI

a prošle jeseni pridružila im se Atlantic grupa preuzimanjem slovenske Droge Kolinske i njezinih tvrtki u Sloveniji, BiH i Srbiji. Zanimljiv je, pritom, podatak da je njihovo regionalno širenje u pravilu financijski pratila Europska banka za obnovu i razvoj, a i druge meunarodne financijske institucije našle su im se pri ruci, kao i drugim kompanijama koje su svoje poslovanje i proizvodnju poele širiti izvan granica. I ad hoc pretraživanje internetskih stranica EBRDa pokazuje da je, primjerice, Nexe grupa, odnosno Našice cement 2000. i 2003. godine od EBRD-a dobila po 20 milijuna eura kredita za restrukturiranje i modernizaciju proizvodnje, ali i za širenje u regiji. Agrokoru, odnosno Konzu-

mu, EBRD je nekoliko puta odobravao kredite za iskorak s hrvatskog na susjedna tržišta. Osim što je 2006. godine, uloživši 110 milijuna eura, EBRD ušao u vlasništvo Agrokora (8,33%), prethodno je Todorievoj kompaniji "osigurao" sindicirani kredit u iznosu od 170 milijuna eura kako bi se uvrstila i dodatno razvila na hrvatskom, ali i na regionalnom tržištu. I Konzumu je 2009. godine EBRD osigurao sindicirani kredit od 50 milijuna eura za širenje poslovanja u BiH. Godinu dana prije je i Agrokorova srpska inaica Konzuma - Idea od EBRD-a dobila 70 milijuna eura sindiciranog kredita kako bi se proširila i ojaala na tržištu Srbije. I Agrokorova tvornica sladoleda i smrznute hrane Frikom u Srbiji od EBRD-a je 2003.

godine dobila 13,1 milijun eura kredita kako bi se modernizirala i restrukturirala. Bivša Lura grupa, još dok je bila u vlasništvu Luke Rajia, od EBRD-a je dobila 10 milijuna eura kredita kako bi preuzela Somborsku mljekaru i Somboled.

Najvei u 2010.

I najvee prošlogodišnje preuzimanje u regiji, Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske, ukupno vrijedno 382 milijuna eura, nije prošlo bez EBRD-ove kreditne potpore vrijedne 70 milijuna eura. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak kaže kako je logino što su se i hrvatske kompanije u regiji poele širiti ponajprije uz pomo EBRD-a, jer je razvoj regionalne suradnje meu EBRD-ovim prioritetima. "Šteta je što EBRD nije financirao širenje i povezivanje kompanija i u drugim sektorima, kao što su nafta, telekomunikacije, pa i banke", zakljuuje Kuštrak, dodajui da su te sektore "zauzeli neki drugi igrai". U svakom sluaju, dodaje Kuštrak, EBRD je pomogao i Agrokoru i drugim hrvatskim kompanija da se etabliraju na meunarodnom tržištu kapitala, pa sada i same mogu i kod drugih konkurirati za njihovo financiranje. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

bodio Ljubu esia Rojsa optužbi za zlouporabe vezane uz 66. pukovniju. Šef uskokog odjela i v.d. predsjednik Županijskog suda Ivan Turudi izjavio je da je prerano govoriti kada bi se trebalo održati pripremno roište. Optužno vijee potvrdilo je Uskokovu optužnicu te u spis uvrstilo i dokaze o kojima e se opet odluivati. Meu njima je i dokument za koji obrana tvrdi da ruši optužnicu jer dokazuje da su optuženici sprijeili "neprijateljsko preuzimanje". H

Milošević 'špekula PROGRAM OPORAVKA ZADUŽIVANJEM Potpredsjednik Vlade za investicije objasnio je na konferenciji za novinare da e Vlada svoje investicijske projekte financirati novim zaduživanjem u EBRD-u i lokalnim bankama Novi potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Miloševi na konferenciji za novinare održanoj u Vladi poruio je juer kako njegova impresivna imovinska kartica pokazuje da nije želio ništa skriva-


PROSVJED

Proizvoai traĹže viĹĄe cijene duhana Virovitica. Dvjestotinjak proizvoaa duhana u srijedu je ujutro u organizaciji Udruge seljaka Virovitiko-podravske Ĺžupanije prosvjedovalo ispred zgrade Virovitiko-podravske Ĺžupanije traĹžei poveanje cijene duhana za tri kune. Cijena duhana, istiu, nije se mijenjala posljednjih deset godina. S prosjenom cijenom

od 8,20 kuna po kg duhana kojoj se dodaje i drŞavni poticaj proťle su godine ostali bez zarade, a tome su pridonijele i poplave te poveanje cijena energenata i repromaterijala. Prosvjede je podupro i Sindikat hrvatskih seljaka, ali ne i krovna udruga hrvatskih proizvoaa duhana Krupan list, iji je predsjednik Željko Aragovi izjavio da oni nemaju potrebu rjeťavati probleme na cesti jer udruga trenutno s otkupljivaima duhana dogovara uvjete ovogodiťnje proizvodnje. H

SLOVENCI ISPALI

BiH i IGH potjerali SCT s koridora 5c

Javno poduzee Autoceste FBiH raskinulo je ugovor o gradnji tunela Vijenac na autocesti Koridora 5C sa slovenskom tvrtkom SCT, a nakon sastanka s nadzornikom gradiliĹĄta Institutom IGH. Slovenskoj graevinskoj kompaniji prije 14 dana izreena je posljednja opomena da nastavi radove na tunelu i otkloni evi-

dentirane nedostatke u realizaciji ugovora. No neposredno prije isteka zadanog roka, koji je istekao 31. sijenja 2011., JP Autoceste FBiH doĹĄlo je do novih saznanja i pisanih dokumenata na osnovi kojih je raskinut ugovor, stoji u objavi Autocesta BiH. Nova saznanja odnose se na pokretanje predsteajnog postupka nad SCT-om, ĹĄto su u Autocestama FBiH protumaili kao krĹĄenje ugovora. Naime, u ugovoru stoji kako "naruitelj ima pravo raskinuti ugovor ako izvoa bankrotira ili postane

nesolventan, ode u likvidaciju, protiv njega su provedene prisiline mjere, nagodi se sa vjerovnicima ili nastavi s poslovanjem pod prisilnom upravom u korist vjerovnik", ĹĄto se upravo dogodilo SCT-u. Sva sredstva SCT-a u BiH postala su vlasniĹĄtvo Autocesta FBiH dok se postupak ne okona, a u sluaju da ne bude dovoljno novca za poravnanje obaveza, oprema e biti prodana ili iskoriĹĄtena za daljnje radove. IGH e napraviti obraun odraenog posla kako bi se reguliralo plaanje obavljenih radova. D. B.

ević će se boriti protiv HTZ reŞe troťkove ulantskog kapitala' za marketing

MANJE STUDIJSKIH PUTOVANJA

DOMAGOJ IVAN MILOĹ EVI, potpredsjednik Vlade za investicije, ponosan je na svoju Pastor grupu, ali nije objasnio otkud mu novac kojim je tvrtku sanirao SNIMIO H. DOMINI

vatizacije Pastora do sada nije stigla ni jedna anonimna prijava, sve do sada. Dodao je i da nema problema s tim da DORH istraĹži taj predmet. Kada je 2000. godine uĹĄao u Pastor tvornicu vatrogasnih aparata d.d., ona je u tom trenutku akumulirala 6,5 milijuna kuna gubitka. Ovrha na nekretnine iznosila je 5,5 milijuna kuna, a temeljni je kapital iznosio 13,5 milijuna kuna. Podaci su to koje je MiloĹĄevi iznio, dodavĹĄi kako je ponosan na sve ĹĄto se dogaalo u Pastor grupi tijekom njegovih deset godina u firmi. DoĹĄao je u nju kada je bila pred steajem, a sada je, kaĹže, jedan od regionalnih lidera.

DemokrĹĄanin

ti, a u mjesec dana, koliko je u Vladi, odrĹžao je stotinjak sastanaka te radi "i subotom i nedjeljom".

Susret s veleposlanicima

Jedan od vaĹžnijih sastanaka dogodio se u utorak, kada je sa 27 veleposlanika iz EU razgovarao o hrvatskim investicijskim projektima. Upitan kako Vlada misli financirati investicijske projekte, na primjerima Hrvatskih

voda i Luke Rijeka objasnio je kako e se do kapitala dolaziti putem EBRDa i lokalnih banaka te kroz investicije meunarodnih partnera koje drĹžava trenutano traĹži. "Uinit emo sve da ĹĄpekulantski kapital ne bude dobrodoĹĄao", naglasio je. Nije Ĺželio pretjerano komentirati prijavu HSPovca Pere Kovaevia protiv Pastor grupe, tek je primijetio da na raun pri-

Za privatizaciju Pastora kaĹže da je ona provedena kada je njegov otac bio jedan od malih dioniara, koji je s udjelom od 2 posto "na vrlo malo toga mogao utjecati". Poziv u Vladu dobio je od Jadranke Kosor u prosincu 2010. godine i nije ga mogao odbiti jer "rijetko odbija izazove", a za ponuenu lansku iskaznicu HDZ-a je pak smatrao da "bi je bilo u redu primiti" s obzirom na to da je konzervativno i demokrĹĄanski orijentiran. Branka Suvajac

Planiranom racionalizacijom uĹĄtedjet e se oko 3,6 milijuna kuna, a ta e se svota preusmjeriti u program oglaĹĄavanja sa zranim prijevoznicima i organizatorima putovanja

Hrvatska turistika zajednica planira u 2011. skresati troĹĄkove na marketinĹĄkim aktivnostima kao ĹĄto su studijska putovanja agenata, poslovne radionice i organizacija Hrvatskog turistikog dana u gradovima istone Europe. Cilj je osigurati dovoljno novca za sufinanciranje zajednikih programa oglaĹĄavanja. Planiranom racionalizacijom troĹĄkova uĹĄtedjet e se oko 3,6 milijuna kuna, a ta e se svota preusmjeriti u program oglaĹĄavanja sa zranim prijevoznicima i organizatorima putovanja pod nazivom Krila Hrvatske. Oekuje se da e udruĹženo oglaĹĄavanje organiziranih programa sa zranim prijevoznicima osigurati dolazak oko 650.000 putnika u Hrvatsku.

UĹĄteda 1,5 mil. kn

Kako objaĹĄnjavaju iz HTZa, na smanjenje troĹĄkova odluili su se zbog poveanog obujma ugovorenih programa zajednikog oglaĹĄavanja, ali i moguih teĹĄkoa u realizaciji planiranih prihoda. Pritom istiu da su programi oglaĹĄavanja putem

javno-privatnog partnerstva u promotivnim kampanjama i prodajnim kanalima turistikih zajednica, organizatora putovanja, zranih prijevoznika i nositelja turistike ponude prioritetne aktivnosti jer se njima osigurava zadrĹžavanje steenih pozicija hrvatskog turizma na meunarodnom trĹžiĹĄtu. Pri izradi prijedloga racionalizacije vodilo se rauna o karakteristikama, aktualnom stanju i planiranim promotivnim aktivnostima na pojedinim trĹžiĹĄtima. TroĹĄkovi se planiraju smanjiti na ukupno devet stavki, a najviĹĄe e se uĹĄtedjeti na organizaciji Hrvatskog turistikog dana u Beogradu, Minsku, Bratislavi, VarĹĄavi, Kijevu i BudimpeĹĄti, ukupno 1,5 milijuna kuna.

Manje suvenira

Dodatnih pola milijuna kuna uĹĄtedjet e se na studijskim putovanjima agenata i poslovnim radionicama planiranim u sedam gradova Europe. Ostale e se uĹĄtede postii na suvenirima, trĹžiĹĄnim istraĹživanjima, edukaciji osoblja, jedinstvenom hrvatskom turistikom informacijskom sustavu, banki fotografija i pripremi u izdavaĹĄtvu, srediĹĄnjem pretraĹživau turistike ponude te na posebnoj prezentaciji USTOA. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 3/2/2011

DOGRADNJA

Otvoreni radovi u luci GruĹž od 8 mil. eura

Dubrovnik. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u srijedu je otvorila poetak radova na rekonstrukciji i dogradnji operativne obale i trajektnog pristaniĹĄta Batahovina u luci GruĹž. Rije je o projektu koji obuhvaa izgradnju 220 metara nove operativne obale za prihvat brodova na kruĹžnim pu-

tovanjima, a investicija vrijedna osam milijuna eura bit e financirana kreditom Europske banke za obnovu i razvoj. Radovi bi trebali biti zavrĹĄeni do kraja rujna. U tijeku su i pripreme za projekt Batahovina 2, u sklopu kojeg se planira daljnja izgradnja operativne obale, 400 m, a vrijednost je tog projekta 21 milijun eura. Dubrovnik, koji je u protekloj godini bio etvrta mediteranska luka za prihvat kruzera, ostvaruje izmeu 50 i 60 milijuna eura godiĹĄnje. H

AZTN

SAVJET HNB-a

Produljenje roka za programe HBOR-a

Suglasnosti upravama 4 banke

Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja odobrila je HBOR-u produljenje roka primjene 4 programa za drĹžavne potpore do 500.000 eura do 31. prosinca 2011., za zahtjeve podnesene do 31. prosinca 2010. Odobrena je i primjena privremeno umanjene referentne stope i za kredite po pravilniku o uvjetima kreditiranja pojedinih ciljnih skupina. H

Savjet HNB-a dao je suglasnost na odluke NO-a Erste banke da lan Uprave postane Christoph Schoefboeck; Istarske kreditne banke Umag da predsjednik Uprave i u iduem mandatu bude Miro Dodi; Nava banke da se produljii mandat Stipanu Pamukoviu kao predsjedniku i Janku Hrnjaku kao lanu, te Slatinske banke da lanom Uprave imenuje Marka Krajinu. H

HGK: PoveĹžite se s giga otvarajte strane podruĹž SAVJET IZVOZNICIMA Otvaranje stranih predstavniĹĄtava izvoznicima omoguuje nove izvore financiranja, a malim i srednjim kompanijama vezivanje uz domae ili strane gigante poveat e konkurentnost, savjetuje voditelj Odjela za prekomorske zemlje HGK Miroslav Karamarkovi

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Voditelj Odjela za prekomorske zemlje u Sektoru za meunarodne odnose HGK Miroslav Karamarkovi tvrdi da oni ine sve kako bi naĹĄim tvrtkama olakĹĄali proboj na inozemna trĹžiĹĄta, iznosei HGK-ovu stranu prie nakon ĹĄto smo u ponedjeljak pisali kako e subvencije hrvatskim tvrtkama za investicije u JuĹžnoj Africi ostati neiskoriĹĄtene zbog smetnji u komunikaciji na relaciji HGK - veleposlanstvo - poduzetnici. No Karamarkovi isto tako priznaje da one joĹĄ ni izbliza ne koriste sve svoje

MIROSLAV KARAMARKOVI, voditelj Odjela za prekomorske zemlje u Sektoru za meunarodne odnose HGK, priznaje kako diplomatska predstavniĹĄtva ne osiguravaju uvijek poduzetnicima brze izvore informacija

potencijale.

Carinske prepreke

"Velik broj naĹĄih tvrtki nema kadrovske i financijske kapacitete za istraĹživanje i ozbiljnu trĹžiĹĄnu utrku na stranim trĹžiĹĄtima. Velika prepreka u izvozu su carinski propisi, odnosno visoke carinske stope u mnogim zemljama svijeta zbog nepostojanja bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini. Primjerice, JuĹžnoafrika Republika ima s EU potpisan ugovor o slobodnoj trgovini, ĹĄto naĹĄe proizvode u startu ini 15-20 posto skupljima od proizvo-

ARAPI U ÂťEĹ KIM TOPLICAMA

Ulaga iz Saudijske Arabije odustao zbog kompliciranih viza Predstavnika mreĹža drĹžavnih i gospodarskih institucija te tvrtki mora se voditi raunicom isplativosti, odnosno moraju se otvarati predstavniĹĄtva tamo gdje imaju izgleda sklopiti posao. Trenutano je hrvatsko veleposlanstvo u Egiptu zaduĹženo za 16 zemalja, ĹĄto znai da to podruje nije dovoljno ''pokriveno'' naĹĄom predstavnikom mreĹžom. "RjeĹĄavamo taj problem. Naime, razmatra se mogunost otvaranja mreĹže hrvatskih predstavniĹĄtva u tom dijelu svijeta, ĹĄto e itekako

pridonijeti poboljĹĄanju poslovne infrastrukture u tim zemljama. Imamo primjer zainteresiranog ulagaa iz Saudijske Arabije koji je odustao od svojih planova u Hrvatskoj zbog komplicirane procedure izdavanja vize u Egiptu. Usporedno, eĹĄka u Abu Dhabiju ima i ambasadu i agenciju za investiranje i agencije turistikih zajednica. Njihovi napori i ulaganja nagraeni su sa 100 tisua Arapa koji svake godine posjete njihove toplice", otkriva Karamarkovi.


REAGIRANJE

Ĺ ef HOK-a nije bio na listi A-HSS-a

DRAGUTIN RANOGAJEC, novi predsjednik HOK-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

Hrvatska obrtnika komora reagirala je na tekst 'Zagorski trgovac ĹĄef obrtnika novog kova' istiui da nije tono da je ime Dragutina Ranogajca bilo istaknuto na listi Autohtone hrvatske seljake stranke (A-HSS) za izbor lanova Opinskog vijea Radoboj na proĹĄlim lokalnim izborima. Rije je, kaĹžu, o drugoj osobi istog imena i prezimena, s razliitim prebivaliĹĄtem.

gantima i ruĹžnice da koji dolaze iz EU'', rekao je Karamarkovi, dodajui da je slina situacija u sjevernoj Africi, na Bliskom istoku te u nekim drugim zemljama. U HGK-u istiu kako oni rade sve ĹĄto je u njihovoj moi da svim naĹĄim zainteresiranim poduzetnicima pomognu pri izlasku na neko meunarodno trĹžiĹĄte. Istiu sudjelovanja na mnogim sajmovima, organiziranje izaslanstava, analize trĹžiĹĄta i pruĹžanje pomoi prilikom ostvarivanja prvog kontakta. No isto tako priznaju da postoje situacije u kojima su nemoni, jer u usporedbi s visokorazvijenim zemljama nismo u mogunosti stvoriti jednako jaku infrastrukturu. "Inae uspjeĹĄna suradnja s diplomatsko-konzularnim predstavniĹĄtvima Hrvatske ne osigurava uvijek brze izvore informacija, jer se diplomacija mnogih zemalja ne bavi gospodarstvom. Zbog toga - i nekonkurentnosti - hrvatski se poduzetnici najeĹĄe ograniavaju na trĹžiĹĄta regije s kojima su puno bolje upoznati i na kojima su njihovi proizvodi tradicionalno prisutni" , objaĹĄnjava Karamarkovi.

Strategija najvaĹžnija

ViĹĄe od pojedinanih akcija u Komori bi voljeli da

se pone razmiĹĄljati o nacionalnom gospodarskom planu i opredjeljenju. Brine ih ĹĄto se u nas ne rade studije koje bi jasno dale do znanja ĹĄto bi bilo isplativo proizvoditi i u ĹĄto je isplativo ulagati. "ekamo da netko drugi napravi prvi korak pa tek tada razmiĹĄljamo o ukljuenju. Primjerice, kada se radi projekt tvornice automobilske industrije, i prije njegova dovrĹĄetka zna se tko e ĹĄto raditi. Dakle, u projekt se moramo svi ukljuiti na samom poetku izrade", napominje Karamarkovi. Uz nacionalnu strategiju, on za razvoj gospodarstva potrebnim smatra joĹĄ dva detalja. Prvi je da se naĹĄe male i srednje kompanije, koje ine veinu gospodarstva, veĹžu uz domae ili strane gigante jer e samo tako biti konkurentne na stranim trĹžiĹĄtima. "Takoer, moramo poeti poticati otvaranje naĹĄih kompanija u inozemstvu. Ako su registrirane u inozemstvu, one mogu crpiti resurse i sredstva iz njihovih banaka i fondova. Dok god rade ovdje, ovise o naĹĄim sredstvima, za koja znamo da ih nema mnogo" , zakljuio je Karamarkovi. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

OGLAS


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 3/2/2011

ICT

Internetsku prodaju nudi 24% tvrtki

Zagreb. U prvom kvartalu 2010. zabiljeĹžen je znatan rast broja hrvatskih poduzea koja viĹĄe od 50 posto ukupne prodaje obavljaju preko interneta, pokazuju istraĹživanje DrĹžavnoga zavoda za statistiku (DZS). Robu i usluge preko interneta kupuje 32 posto poduzea (poveanje od 1 posto), dok ih 24 posto (poveanje od 1 posto)

nudi na prodaju. Ukupno ak 97 posto poduzea, uz pad od 1 posto, upotrebljava raunala u obavljanju svakodnevnih zadataka, a 95 posto ih ima pristup internetu. Vlastitu internetsku stranicu ima 61 posto poduzea (porast 4 posto). Internet za bankarske i financijske usluge upotrebljava 85 posto poduzea (porast od 1 posto), dok se 63 posto poduzea (porast od 5 posto) sluĹži internetom za administrativne svrhe. Bankovne i financijske transakcije preko interneta obavlja 85 posto poduzea (porast od 1

posto). Administrativne usluge preko interneta upotrebljava 63 posto poduzea (poveanje od 2 posto), dok je broj poduzea koja upotrebljavaju internet za edukaciju zaposlenika pao sa 29 na 27 posto. Usluge e-uprave 57 posto poduzea upotrebljava za prikupljanje informacija (porast od 1 posto), a 59 posto ih upotrebljava usluge za prikupljanje obrazaca (porast od 3 posto). Usluga podnoĹĄenja ponuda za natjeaje u elektronikom obliku zabiljeĹžila je porast sa 13 posto na 16 posto. D. Tomi

BROJKA

50

zaposlenika ili vlasnika malih i srednjih poduzea iz Osjeko-baranjske Ĺžupanije pohaat e teaj osposobljavanja za upravljanje ljudskim potencijalima, kako bi osigurali razvoj svojih tvrtki i novo zapoĹĄljavanje, u sklopu projekta teĹĄkog oko 100 tisua eura koji financira EU

Novosadski sajam povlasticama mami hrvatske poljoprivrednike AGROSAJAM Na ovogodiĹĄnjem novosadskom poljoprivrednom sajmu, koji hrvatskim zadrugarima nudi iste povlastice koje uĹživaju tamoĹĄnji poljoprivrednici, predstavit e se viĹĄe od 20 hrvatskih izlagaa u organizaciji HGK te niz izlagaa koji nastupaju samostalno Predstavnicima hrvatskog saveza zadrugara na 78. poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu od 14. do 21. svibnja osigurane su najvee povlastice za izlagae, kakve imaju i zadrugari iz Srbije, kazao je u srijedu generalni direktor Novosadskog sajma Goran Vasi predstavljajui sajam na konferenciji za novinare u Zagrebu.

20% izvoza

Na ovogodiĹĄnjem Novosadskom poljoprivrednom sajmu predstavit e se viĹĄe od 20 hrvatskih izlagaa u organizaciji HGK te niz izlagaa koji nastupaju samostalno. Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ĹĄumarstvo HGK BoĹžica Markovi istaknula je dobru suradnju HGK i hrvatskih tvrtki s Novosadskim sajmom, naglasivĹĄi

kako Županijska gospodarska komora iz Osijeka ve 11. godinu zaredom ima organiziran nastup svojih lanica na tom sajmu. Podsjetila je kako se na Srbiju odnosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza te da je hrvatski uvoz iz Srbije takoer 20 posto ukupnog uvoza, naglasivťi pritom kako joť ima dosta prostora za poboljťanje trgovinske razmjene uz daljnju liberalizaciju trgovine kroz smanjenje ili ukidanje carina te poveanje izvoznouvoznih kvota. Savjetnica za ekonomske poslove u veleposlanstvu Republike Srbije Ivana Ivkovi rekla je kako je robna razmjena izmeu Srbije i Hrvatske u poslijeratnom razdoblju dostigla vrhunac 2008., kada je iznosila 670 milijuna eura, te da e ukupna proťlogodiťnja robna

GORAN VASI, generalni direktor Novosadskog sajma SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

razmjena dviju zemalja biti neĹĄto manja od te svote, ali da najave obeavaju bolju gospodarsku suradnju. Prema podacima DrĹžavnog zavoda za statistiku, hrvatski izvoz u Srbiju u proĹĄloj je godini iznosio 349,2 milijuna eura, ĹĄto je 12,9 posto manje nego godinu prije, dok je iz Srbije uvezeno robe

za 230,5 milijuna eura ili 14,4 posto viĹĄe.

Interes za turiste

Vasi je kazao kako je ve iskazan velik interes turistikih tvrtki iz Hrvatske za jesenski sajam turizma u Novom Sadu. Najavio je i kako bi Hrvatska idue ili neke od sljedeih godina trebala biti

zemlja partner Novosadskog poljoprivrednog sajma. Rekao je i da e novost ovogodiĹĄnjeg Novosadskog sajma biti gostujue sajamske manifestacije iz Slovenije, Austrije i Italije te je pozvao organizatore sajmova iz Hrvatske na takvu suradnju. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

BROJKE

Triput vei od Bjelovarskog sajma Novosadski je poljoprivredni sajam, prema podacima Ag Trade Show Reporta za 2010., deseta sajamska manifestacija u Europi sa 150.000 prodanih ulaznica. Prema podacima Novosadskog sajma lani su pak imali 1300 izlagaa te 300.000 posjetitelja. Za usporedbu, Jesenski

meunarodni bjelovarski sajam proĹĄle je godine posjetilo neĹĄto viĹĄe od 50 tisua posjetitelja, a izlagaa je bilo oko 450. Novosadski sajam godiĹĄnje ima 23 manifestacije u 14 termina te godiĹĄnje broji 1,2 milijuna posjetitelja.


mediji/ marketing/ prodaja etvrtak 3/2/2011

TRENDOVI U 2011. Struka PR-a u Hrvatskoj godišnje okrene i do 100 mil. kn, a u posljednjih pet godina znatno je napredovala, iako ne onom brzinom kojom je mogla. Preživjet e oni koji se prilagode tržištu i svjetskim trendovima, a ove godine to je digitalizacija i prihvaanje društvenih mreža kao kanala bez kojeg se više ne može uinkovito komunicirati

Bez društvenih mreža nema više odnosa s javnošu


INTERNET

business.hr Četvrtak 3/2/2011

P

R struka u samo nekoliko godina doživjela je nevjerojatne promjene, ponajprije jer su se u odnosima s javnošću počeli primjenjivati alati poput društvenih mreža koji su omogućili učinkovitu dvosmjernu komunikaciju. Vodeći ljudi nekih od najtraženijih PR agencija za Business.hr govore o tome jesu li zadovoljni svojim položajem na tržištu, s kojim se problemima suočavaju te kakve trendove predviđaju za ovu godinu.

Jača konkurencija

boljšanjem intelektualnog kapitala, osmišljavanjem komunikacijskih procesa i promjenom korporativne kulture", kaže Manuela Šola Oršić, vlasnica PR agencije Abrakadabra. Tu je, dodaje, i činjenica da su PR agencije, kojih je svake godine sve više, puno kvalitetnije i stručnije te u skladu s tim klijentima pružaju još bolju uslugu. S njom se slaže i Krešimir Macan, vlasnik PR agencije Manjgura, koji smatra da je sve više educiranih profesionalaca na svim razinama i da su domaći PR-ovci po svim aspektima uzor kolegama u regiji. Po njemu je u korporativnom i agencijskom sektoru vidljiv napredak, a javni sektor stagnira. Što i ne čudi s obzirom na velike razlike između tih sektora, prvenstveno u plaćama.

"Odnosi s javnošću neka su vrsta kolateralne žrtve antikorupcijskih aktivnosti jer je Fimi media od početka u medijima bila krivo predstavljena kao PR agencija, što ona, nota bene, nije", kaže Aleksandra Kolarić, direktorica korporativnih komunikacija iz Deloittea, i dodaje kako su ta i neka druga zbivanja negativno utjecala na reputaciju struke i na njezinu medijsku sliku. Taj se problem, kaže, samo nadovezao na stari problem percepcije uloge i koristi od odnosa s javnošću među top menadžerima. "Reputaciju dodatno ugrožavaju pojedinci koji ulaze u profesiju bez osnovnih vještina i znanja, kao i svi oni koji se ne pridržavaju osnova stručne etike. U cijelosti, čini se da struka kojoj je posao komunika-

cija te izgradnja i očuvanje reputacije klijenta ima problema to isto primijeniti na samu sebe", napominje Kolarić. Objašnjava kako su u korporativnom sektoru velika rezanja proračuna eliminirala važne aktivnosti kao što je, primjerice, istraživanje stavova ciljnih javnosti, a često je pritisak na "što više, za što manje novca". Takav pristup ne može donijeti kvalitetu tvrtkama. Za agencije je, dodaje, primjerice poseban problem vezan uz javne natječaje, gdje je cijena jedini kriterij. Tako se ne može odabrati najkvalitetniju ponudu među agencijama, jer su za kasnije zadovoljstvo klijenta ključni sam pristup problemu i sadržajni dio ponude, dosadašnja iskustva agencije i njezin tim, zaključuje Kolarić. "Iz neznanja ili zlona-

snimio darko marić

"Osim otvaranja PR-a prema novim komunikacijskim kanalima, među kojima su blogovi i društvene mreže označeni kao budućnost odnosa s javnošću, mora se istaknuti i potreba velikih korporacija za po-

NOVU STRANICU krase i napredne funkcije kojima se uz ostalo želi potaknuti interaktivnost  arhiva business.hr

››

mjerno ponekad se želi prikazati kako, eto, novinari otkrivaju neke istine, a PR-ovci ih skrivaju. To iskrivljuje percepciju javnosti o suštini našeg posla", kaže Drenislav Žekić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ). Često se, kaže, brkaju pojmovi marketinških, kreativnih i poslova odnosa s javnošću. Macan problemima dodaje komercijalizaciju medijskog prostora, zatim loše novinarske standarde i nerazumijevanje odnosa s javnošću.

Kvaziprofesionalci

"Tu je i problem kvaziprofesionalaca u PR-u koji ne pripadaju ni jednoj strukovnoj udruzi, niti su educirani za posao odnosa s javnošću, a upravo oni najčešće posežu za uslugama

snimio saša ćetković

14-15

Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) predstavila je svoju novu, redizajniranu web stranicu (www.huoj.hr). Uvedeni su novi sadržaji, stranica je preglednija i funkcionalnija, a sve kako bila i ostala glavno mjesto informiranja i rasprava o struci. Neke od novih rubrika su PR intervju, gdje će se ubuduće objav-

Redizajnirane stranice HUOJ-a

snimio saša ćetković

> mediji > marketing > prodaja

ljivati razgovori s uglednim domaćim i stranim stručnjacima o razvoju i stanju u struci, trendovima, a u rubrici Osvrti bit će predstavljena razmišljanja i opservacije članova HUOJ-a. Uz stručne knjige u izdanju HUOJ-a te ostalih hrvatskih izdavača, novost su preporuke literature o odnosima s javnošću i srodnim područjima. HUOJ će uskoro na stranicama objaviti i nove sadržaje, poput studija slučaja najuspješnijih PR projekata tvrtki i agencija te teme iz PR-a za početnike. S. H. B.

Čini se da struka kojoj je posao komunikacija te izgradnja reputacije klijenta ima problem to primijeniti na samu sebe

Još postoje tvrtke koje ne Za dobru vijest b razumiju svrhu i beneficikanala, no s man je PR-a, ne prepoznaju strateš- isti efekt u usporedbi ku razliku između oglašavanja i Dnevnikom, koji je im odnosa s javnošću gledatelja, trebat će p

››

››

ALEKSANDRA KOLARIĆ, direktorica korporativnih komunikacija iz Deloittea

MANUELA ŠOLA ORŠIĆ, vlasnica Abrakadabre

KREŠIMIR MACAN, vlasnik PR agencije


crnog tržišta", precizan je Macan. Kolarić ističe da je struci potrebna daljnja profesionalizacija na svim područjima: cjeloživotnom obrazovanju, jačanju menadžerskih vještina i znanja PR-ovaca te njihovu strateškom i savjetodavnom pozicioniranju u organizacijama, kao i cijeli niz aktivnosti usmjeren na izgradnju reputacije odnosa s javnošću u Hrvatskoj. "Dio tog posla je na svakome od nas, a dio", kaže Kolarić, " i to zahtjevan, je i na HUOJ-u." Rašeljka Maras Juričić, direktorica Meritor Medije, smatra pak da je najčešći problem to što neke kompanije angažiraju pogrešnu vrstu stručnjaka, one koji ne razumiju i ne žele pokušati razumjeti industriju u kojoj tvrtka

radi. Potom se kompanije razočaraju u PR stručnjaka i zapravo zauvijek izgube povjerenje u one koji taj posao obavljaju etično i profesionalno. Maras Juričić rješenje problema vidi u profesionalizaciji struke u obliku što kvalitetnijih obrazovnih programa i realnog razvoja ljudi u struci koji bi trebali pridonijeti i boljoj kvaliteti ljudi koji se bave PR-om. "Tvrtke koje odabiru svoje PR stručnjake moraju biti sigurne što od njih žele i koliko su ti ljudi upoznati s njihovom industrijom ili pak zainteresirani naučiti", napominje Maras Juričić. U Abrakadabri ističu kako, iako se situacija bitno poboljšala, još uvijek postoji mali broj domaćih tvrtki koje ne razumiju u potpunosti svrhu i be-

Severina snimila reklamu za Terme Čatež

GUNN REPORT 2010.

BBDO Worldwide najnagrađivanija agencijska mreža

SEVERINA je zvijezda promotivnog spota koji će se prikazivati u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj  SNIMIO H. DOMINIĆ

neficije PR-a, odnosno ne prepoznaju stratešku razliku između oglašavanja i odnosa s javnošću. Uz to, kaže Šola Oršić, probleme svakako stvara teška ekonomska situacija u velikom broju medija koji se grčevito bore za opstanak, što PR stručnjacima bitno otežava posao.

Inovacije

Prema podacima Hrvatske udruge komunikacijskih agencija (HUKA) i procjenama poznavatelja tržišta, PR tržište u Hrvatskoj godišnje okrene između 80 i stotinu milijuna kuna, kaže Žekić. No, s obzirom na to da se dio sredstava iz korporacija ne iskazuje kao posebna stavka za djelatnost odnosa s javnošću, teško je doći do stvarnih pokazatelja veličine tržišta. Kolarić tvrdi da hrvat-

snimio saša ćetković

Nakon kampanje za Petrol, Severina je snimila reklamu za Terme Čatež. Slovenske terme ove godine slave 20 godina Termalne rivijere, a tim je povodom u Čatežu organizirana konferencija za medije na kojoj je predstavljen reklamni spot slovenskog odmarališta u kojem Severina ima glavnu ulogu.

“Bit će tu mnoštvo stvari, još snimanja, možda čak naučim igrati golf. No sigurno ću otići na dobru masažu u jedan od njihovih wellness centara“, zaključila je Severina i dodala kako postoje dvije točke koje je povezuju s tim slovenskim odmaralištem - ljubav prema vodi i uspješnost. Promotivni spot sa Severinom prikazivat će se u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, a upravo su gosti iz Srbije prošle godine ostvarili najveći rast posjeta Termama Čatež prestigavši Hrvate. S. H. B.

BBDO Worldwide petu je godinu zaredom proglašen najnagrađivanijom agencijskom mrežom na svijetu prema Gunn Reportu za 2010. godinu. U 12-godišnjoj povijesti Gunn Reporta ta je globalna agencijska mreža osam puta proglašena najboljom, a uspjehu je pridonijelo 28 agencija diljem svijeta.

ski PR zaostaje za, primjerice, Velikom Britanijom, gdje su odnosi s javnošću među razvijenijima u Europskoj uniji po znanju i iskustvima stručnjaka, aktivnostima stručnog udruženja, procesu certificiranja, modelu cjeloživotnog obrazovanja u odnosima s javnošću, pozicijama vodećih stručnjaka u korporacijama te u javnom sektoru i plaćama. Macan pak vjeruje da ne zaostajemo ni za kim. "Mnoge trendove uvodimo prije ostalih � u društvenim medijima imamo rezultate usporedive sa svjetskim trendovima. Prvi smo koristili on-line, dok se o društvenim mrežama i internetu uopće nije pričalo prije petšest godina", zaključuje. Trendovi u sljedećoj godini bit će bezuvjetno prihvaćanje društvenih mre-

Posebna čast pripala je agenciji Almap BBDO iz Brazila, koja je osvojila priznanje za najnagrađivaniju pojedinačnu agenciju u svijetu. Gunn Report zasnovan je na ideji koja ujedinjuje pobjednike svih važnih svjetskih oglašivačkih natjecanja na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Na taj se način dobiva presjek pobjednika svih elitnih reklamnih natjecanja poput Cannesa, Euro Effiesa, dodjele nagrade Clio te ostalih najvažnijih natjecanja unutar najvećih pojedinačnih tržišta. B.hr

ža kao kanala bez kojeg se ne može više učinkovito komunicirati te digitalizirano i fragmentirano medijsko tržište koje još traži formulu za uspješnu komercijalizaciju. "Za dobru vijest bit će sve više kanala, ali će imati sve manje utjecaja. Za isti efekt u usporedbi s legendarnim dnevnikom Gorana Milića, koji je znalo gledati do 1,5 milijuna gledatelja, trebat ćete kombinirati barem pet medija, uz neizbježne društvene mreže", konkretan je Macan. To je, složni su naši sugovornci, novo područje djelovanja i PR-a i novinarstva jer nam je svima zadaća zajednička - omogućiti čitateljima da dobiju informaciju koja će imati utjecaj na njihov svakodnevni život. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

snimio hrvoje dominić

KAMPANJA

››

››

RAŠELJKA MARAS JURIČIĆ, direktorica Meritor Medije

Drenislav Žekić, predsjednik Upravnog odbora HUOJ-a

vijest bit će više Tvrtke koje odabiru PR Iz neznanja ili zlonamjero s manje utjecaja. Za stručnjake moraju znati no ponekad se želi prikaoredbi s Milićevim što od njih žele i koliko su ti zati kako, eto, novinari otkrivaoji je imao i 1,5 mil. ljudi upoznati s njihovom indu- ju neke istine, a PR-ovci ih skriat će pet medija strijom ili pak žele naučiti vaju

k PR agencije Manjgura


FILMSKA INDustrija

> mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 3/2/2011

Potaknuti ulaganja u audiovizualni sektor Prošloga je tjedna predstavljen Nacionalni program razvoja audiovizualne industrije, strateški dokument koji definira smjernice razvoja audiovizualne djelatnosti od 2010. do 2014. koji su sastavili stručnjaci Hrvatskoga audiovizualnog centra. Sama je struka pred nestajanjem ako država ne reagira

konkretnim potezima, a prošla je godina bila i statistički među najlošijima dosad u toj kreativnoj industriji, rečeno je na predstavljanju programa. Stručnjaci kažu da treba uvesti poticaje za izvoz usluga i vratiti velike međunarodne poslove našoj industriji. "Moramo pokrenuti provođenje zakona jer blokada audiovizualnih zakona prelazi svaku mjeru. Potrebno je digitalizirati kinodvorane, osigurati status domaćih djela u digitalnim kinima, promijeniti kulturni život provincije te promijeniti

statistiku gledanosti domaćeg filma i njegove prisutnosti u medijima, školama... Treba pomoći Kinoteci Hrvatske da se u miru rastane od Arhiva i vrati svoje javne funkcije. U protivnom, prijeti nam audiovizualni Alzheimer“, rekao je Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra. Tatjana Aćimović, koordinatorica radne skupine za mjere poticaja izvoza usluga u AV industriji, kazala je da je od 1960. do 1990. u Hrvatskoj snimljeno 145 međunarodnih produkcija, a još je mnogo upita o snima-

nju filmova koji i dalje redovito stižu s adresa svjetskih producenata, no zbog nepostojanja mjera poticaja produkcije se odvijaju u drugim zemljama. "Cilj nam je oživjeti inoulaganja u hrvatski audiovizualni sektor donošenjem cjelovitog sustava mjera i poticaja za inozemne producente koji svoje projekte realiziraju u Hrvatskoj koristeći ovdašnje lokacije te tehničke i kreativne usluge domaće audiovizualne industrije te tako pozicionirati Hrvatsku kao zemlju za snimanje“, rekla je Aćimović. S. H. B.

I neplaćanje ugrožava sigurnost tvrtke trendovima i odgovarajućem projektiranju sustava korporativne sigurnosti. Osim tehnoloških trendova, raspravljat će se i o utjecaju ljudskog faktora te edukaciji korisnika sustava sigurnosti.

Mali (ne)sigurni

MALE TVRTKE često ignoriraju element sigurnosti misleći da je to rezervirano samo za velike igrače

SIGURNO POSLOVANJE U razvijanju korporativne sigurnosti ključnu ulogu imaju poslodavci koji sigurnost trebaju percipirati kao ulaganje, a ne kao trošak

N

akon uspješno održane tri konferencije i ove će se godine 10. veljače u Zagrebu okupiti poslodavci i predstavnici uprava vodećih hrvatskih tvrtki te stručnjaci za korporativnu sigurnost kako bi dijagnosti-

cirali potencijalne opasnosti koje ugrožavaju poslovanje, utvrdili opću pripremljenost za otvorene prijetnje te ponudili odgovore i rješenja za sigurno poslovanje. Cilj je povećati svijest o potrebi aktivna upravljanja pitanjima sigurnosti u tvrtkama, bankama i financijskim institu-

cijama te tijelima državne uprave. Prvi će se put na konferenciji govoriti o kvantnom riziku i neizbježnim društvenim mrežama, vrlo korisnom alatu u komuniciranju s javnosti, ali i sve većem izvoru ugroženosti tvrtke. U panelu o suvremenim tehnologijama bit će riječi o aktualnim

Sve je veća svijest o važnosti sigurnosti i u tvrtkama se više pozornosti pridaje tom području, kaže Bono Marjanović, stručnjak za sigurnost. Moramo uzeti u obzir činjenicu da se tehnologije brzo razvijaju, pa je ono što je danas suvremeno dogodine zastarjela tehnologija. Iako su tehnologije sve prisutnije, naglasak se mora staviti na edukaciji korisnika i zaposlenika, napominje Marjanović . "Zahvaljujući uloženom naporu ljudi koji se bave tim područjem i medijima koji prate događanja iz tog područja s pozitivnim predznakom, sigurnost je sve prisutnija sastavnica poslovnih procesa. No, kao i u drugim segmentima poslovanja, ima prostora za daljnji razvoj", ističe. Toj bi problematici svi trebali pristupati s jednakom zainteresiranošću za sigurnost, napominje Marjanović. Često, navodi, male tvrtke ignoriraju element sigurnosti u svojem radu mi-

sleći da je sigurnost rezervirana samo za velike igrače, a prekasno shvate da nije tako. Treba stoga znati da snaga i kvaliteta nekog sustava sigurnosti leži upravo u kvaliteti odvijanja normalnih poslovnih procesa, ali najviše u trenutku pokušaja ugrožavanja, bez obzira na njegov način.

Neplaćanje obveza

I neplaćanje poslovnih obveza i te kako utječe na sigurnost, bilo da je riječ o neplaćanju obveza zaposlenicima ili poslovnim partnerima, dobavljačima robe ili usluga. "U vrijeme krize i sve veće nezaposlenosti, rasta cijena osnovnih životnih potreba, neizvjesnosti radnog mjesta i ovrha, ljudi se osjećaju stjerani u kut, pa je logično da će poduzeti i neke korake koji nisu u duhu zakonskih okvira (prijetnje, nelojalnost poslodavcu, fizički napad...)", naglašava Marjanović. Kako onda na siguran način koristiti tehnologiju? Jednostavno, treba biti na oprezu i poštovati pravila igre pri njezinu korištenju, jer tehnologija je samo alat koji se koristi, a pitanje je na koji način - na način koji štiti ili koji otvara sva vrata, zaključuje Marjanović. S. H. B.


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 3/2/2011

TEÂťAJ

KARLOVAÂťKA

Kuna je u srijedu ojaala prema euru 0,09 posto u odnosu na utorak, na 7,410826 kuna po srednjem teaju. Prema kuni su izgubile i sve ostale promatrane inozemne valute, ameriki dolar 0,84 posto, ĹĄvicarski franak 0,24 posto, a britanska funta 0,17 posto. Srednji teaj dolara na teajnici HNBa iznosio je 5,356965 kuna, franka 5,725741 kunu, a funte

Kuna ojaala prema euru

De Vlahovich kupio 8% Kabe

5 MILIJUNA EURA

Nove isporuke Dalekovoda

DOBIT SASJEÂťENA

Karlovaka banka u srijedu je na stranicama Zagrebake burze objavila promjene u vlasnikoj strukturi. Prema obavijesti koju je zaprimila sama banka, Jaime Ivan Guerrero de Vlahovich iz Zagreba kupio je od Bahtjea Pramoda 79.300 dionica te banke pa sada ima 114.514 dionica ili 8,551 posto temeljnoga kapitala. Najvei vlasnik Kabe i dalje je Sandi Ĺ ola. N. S.

Dalekovod je objavio da je krajem 2010. i poetkom 2011. godine potpisao nekoliko vaĹžnih ugovora o isporuci ovjesne i spojne opreme za inozemno trĹžiĹĄte u vrijednosti pet milijuna eura. Oprema e biti isporuena Saudijskoj Arabiji, Omanu, NorveĹĄkoj, Francuskoj i Maarskoj. Poslovi vrijede oko 50 posto uobiajene godiĹĄnje proizvodnje opreme za izvoz. B.hr

Lucidus je u proĹĄloj godini ostvario neto dobit od 2,23 milijuna kuna, 68,7 posto niĹžu od rezultata u 2009., objavljeno je u srijedu na ZSE-u. Ukupni prihodi tvrtke iznosili su 9,48 milijuna kuna, od ega se 8,9 milijuna odnosilo na financijske, koji su pali 22,68 posto. Rashodi surasli gotovo 50 posto, na 7,24 mil. kuna, zbog bujanja troĹĄkova osoblja na 2,9 mil. kn. J. J.

Lucidusu troĹĄak rada skoio 81,6%

'EU do kraja oĹžujka rjeĹĄava duĹžniku krizu' zora financija pojedinih zemalja lanica, ĹĄto se nije mijenjalo otkako je euro uveden 1999. godine.

Fondu nove ovlasti

HERMAN VAN ROMPUY, predsjednik Europske unije, birokratskim je rjenikom u srijedu pokuĹĄao ohrabriti ulagae izjavom o „jasnom putu za stvaranje sveobuhvatnog paketa“ za spas prezaduĹženih lanica EU i rjeĹĄavanje duĹžnike krize ARHIVA B.HR

Teaj eura u odnosu na ameriki dolar dosegao je u srijedu tromjeseni vrhunac na 1,3862 dolara nakon ĹĄto su do trĹžiĹĄta doĹĄle glasine kako e na summitu Europske unije u Bruxellesu, koji e se odrĹžati u etvrtak 3. veljae, vodee zemlje Unije predstaviti novi, ojaani europski sustav za spaĹĄavanje prezaduĹženih zemalja lanica. Dobro su reagirali i prinosi na dug zemalja pod povealom zbog rizika - Ĺ panjolske, Portugala, Italije i Belgije. Njemaka je, naime, pristala poveati svoj udjel u fondu za spas ako se na razini Unije postigne dogovor o stroĹžem nad-

Iako su na dnevnom redu sastanka sluĹžbeno energetske i inovacijske politike, sudionici e razmatrati rjeĹĄenja duĹžnike krize. Do 25. oĹžujka trebali bi i sluĹžbeno iznijeti jasne smjernice jaanja fonda pomoi, koji bi trebao postati stalni mehanizam za rjeĹĄavanje problema prezaduĹženih lanica, i to tako da im se onemogui veliki fiskalni deficit. Dok izravna kupnja duga prezaduĹženih lanica ve postoji kao aktivna mjera, u paketu bi se mogli nai i kupnja na sekundarnom trĹžiĹĄtu, reotkup duga ili niĹže kamate na pakete pomoi. Izravna kupnja umjesto davanja paketa pomoi, kao to fond sada radi, trebale bi zemljama poput Grke, Portugala ili Irske omoguiti da zadrĹže pristup trĹžiĹĄtu duga i izbjegnu stigmu ovisnosti o paketima spasa. Upravo je to bila i prvotna namjera osnivanja EFSF fonda, ali se tome protivila Njemaka. Kako je protivljenje Njemake i njezin pritisak doveo do nuĹžnosti paketa za spas Irske, kancelarka Angela Merkel bila je prisiljena popustiti. SadaĹĄnja nominalna vrijednost EFSF-a je oko 440 milijardi eura, ali mu je realna snaga za otkup oko 250 milijardi,

SUMMIT SPASA U Bruxellesu e Angela Merkel i ostali najmoniji ljudi Unije dogovoriti kako bi trebala izgledati pravila za zaduĹživanje zemalja lanica, ali i odrediti koliko e joĹĄ novca namijeniti za EFSF, fond spasa EU

ĹĄto nije ni pribliĹžno dovoljno za potrebe velikih zemalja kao ĹĄto je Ĺ panjolska.

Optimistino vodstvo Predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy u srijedu je izjavio kako e na sastanku biti stvoren „jasan put za stvaranje sveobuhvatnog paketa“, koji bi do kraja oĹžujka u cijelosti trebao rijeĹĄiti duĹžniku krizu. B.hr

STANDARD & POOR'S

Ircima rejting spuĹĄten na ANisu svi uspjeli doekati optimistine nesluĹžbene objave iz srediĹĄta Europske unije. Tako je u srijedu meunarodna bonitetna agencija Standard & Poor's irski rejting spustila za jednu razinu, s 'A' na 'A-', uz upozorenje o moguem dodatnom sniĹženju u razdoblju do travnja. U agenciji napominju da e u tom mjesecu srediĹĄnja banka dovrĹĄiti procjenu likvidnosti banaka i njihove potrebe za dokapitalizacijom pa e S&P's moi bolje procijeniti irski rejting. Napominju kako oekuju da e Irska zadrĹžati rejting koji preporuuje ulaganje u njezine drĹžavne obveznice.


PAD PRODAJE

DTR gomila gubitke

Domaa tvornica rublja - DTR prošle je godine poslovala s gubitkom od 6,5 milijuna kuna, 38 posto veim nego 2009., a na takav poslovni rezultat utjecao je i velik pad prodaje odjee na domaem tržištu. Ukupni prihod iznosio je 9,9 milijuna kuna, 36,7 posto manje u odnosu na 2009. godinu. Do kraja godine cilj je osiguranje potpune zaposlenosti kapaciteta. J. J.

BROJKA

OBVEZNICE IZ 2007.

334,91

Optima isplatila kamatu za 2010.

kunu iznosila je neto vrijednost imovine po dionici Kapitalnog fonda na kraju sijenja ove godine

MATIJA MARTI, predsjednik Uprave Optima Telekoma SNIMIO SAŠA ETKOVI

Optima Telekom isplatio je vlasnicima korporativnih obveznica tvrtke 22,812 milijuna kuna kamata za 2010. godinu. Iznos je uplaen 28. sijenja 2011. na raun Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) koje e novac raspodijeliti na raune vlasnika obveznica, priopeno je iz Optime. Optima Telekom plasirao je korporativne obveznice na do-

mae financijsko tržište poetkom 2007., kada je prikupljeno 250 milijuna kuna, za refinanciranje kreditnih obaveza. „Mnogi ulagai prepoznali su tržišni potencijal Optima Telekoma i njihovo se povjerenje pokazalo opravdanim kada su se odluili uložiti u razvoj tvrtke. Za razliku od konkurencije, Optima ima reguliran status upotrebe DTK mreže, vlastitom infrastrukturom pokriva 50 posto potencijalnog tržišta te u 2011. oekuje rast od 15 posto“, rekao je predsjednik Uprave te tvrtke Matija Marti. B.hr

U dokapitalizaciju ide i Credo banka NAKON NAVE I CENTAR BANKE Male banke u hrvatskom vlasništvu, poput Creda koji se na to ve odluio, morat e ove godine potražiti svježi kapital, inae e biti prisiljene na spajanja kako bi preživjele, a pitanje je koliko veinski vlasnici banaka imaju financijske snage dokapitalizaciju odraditi sami Nakon što je prošle godine Obrtnika narodna banka završila u prisilnoj likvidaciji jer nije provela nužnu dokapitalizaciju i stabilizaciju poslovanja, postavlja se pitanje koliko e se hrvatskih banaka u ovoj godini suoiti s nužnošu poveanja kapitala.

Povlaštene dionice Tako doznajemo da Credo banka u ovoj godini planira provesti dokapitalizaciju u iznosu od 15 milijuna kuna, i to izdavanjem povlaštenih

BROJKA

15

milijuna kuna iznos je kojim e vlasnici dokapitalizirati Credo banku ove godine izdavanjem povlaštenih dionica

dionica. Credo banka u veinskom je vlasništvu Mirka Vukovia i Borisa Baraa koji posjeduju 32,7 odnosno 24,17 posto dionica banke. Krajem prošle godine poveanje jamstvenog kapitala obavila je Centar banka, i to uplatom hibridnih instrumenata 24 uplatitelja u ukupnom iznosu od 24,4 milijuna kuna. Od ukupno uplaenog iznosa veinski vlasnik Centar banke Dragutin Biondi uplatio je 20 milijuna kuna, obaviještena je Zagrebaka burza. Poveanje jamstvenog kapitala poetkom godine obavila je i Nava banka, i to uplatom hibridnog instrumenta u iznosu od 10 milijuna kuna jednog postojeeg dioniara. Time je dopunski kapital Nava banke povean na 20 milijuna kuna, a stopa adekvatnosti kapitala iznosi 16,5 posto. Ta je banka 2010.

godinu završila sa 13,4 milijuna kuna neto gubitka, što je za 5,4 milijuna kuna više nego u prethodnom razdoblju. Prema podacima Hrvatske udruge banaka, dobit banaka u prvih devet mjeseci 2010. pala je 20 posto.

Pod pritiskom Basela "Svi moraju nešto napraviti s obzirom na Basel III, a dokapitalizacije e se provoditi ili vlasnikim instrumentima ili kombinacijom vlasnikih i hibridnih instrumenata", kazao je nezavisni ekonomski analitiar Damir Novotny te dodao da e se banke, ako ne budu mogle pronai izvore financiranja, morati spajati. Naglašava da e se nešto morati napraviti, inae banke nee biti dovoljno profitabilne, dodajui kako smatra da je rije o premalim iznosima da bi banke izlazile na burzu. "Osim toga, vlasnici su

DAMIR NOVOTNY, ekonomist, upozorava da male domae banke bez svježeg kapitala nee biti dovoljno profitabilne SNIMIO HRVOJE KNEZ

neskloni ulasku novih ljudi u vlasniku strukturu", kaže Novotny. Prema posljednjim objavljenim HNB-ovim podacima, adekvatnost jamstvenog kapitala nekolicine manjih banaka bila je na razini oko 12 posto, što je zakonska minimalna stopa koju banke moraju ispuniti. Poetak godine donio je i nove najave o poveanju kapitala.

»eka nas išenje bilanci Prema HNB-ovim privremenim nerevidiranom podacima za kreditne institucije krajem rujna prošle godine, meu bankama s najnižom stopom adekvat-

nosti jamstvenog kapitala od oko 12 posto našle su se i Imex banka te Karlovaka banka. No do zakljuenja broja njihov komentar o planovima u ovoj godini nismo dobili. Damir Novotny smatra da male banke ove godine nee biti osobito profitabilne te da e glavna zadaa biti proišavanje bilanci. "Javlja se opasnost od kontaminacije kamatonosne aktive kada klijenti prestanu vraati kredite i nastanu problemi kao u sluaju HPB-a koji se morao dokapitalizirati", zakljuio je Novotny. Biljana Stari


investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Validusa nastavila je svoju voĹžnju na burzovnom vrtuljku te je u srijedu uz 1,4 milijuna kuna prometa zabiljeĹžila stopu rasta od 10,9 posto. Samo dan prije cijena joj je pala za 9,69 posto. U ponedjeljak je pak pad iznosio 13,95 posto, da bi samo prethodni trgovinski dan rasla po stopi od 13,96 posto. Stoga se Validus esto izmjenjuje u rubrikama dobitnika i gubitnika dana, baĹĄ kao ĹĄto se izmjenjuju proturjene informacije o steaju.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Atlantic grupa Dalekovod Fima validus Zagrebaka banka Ingra Konar - elektroindustrija Podravka prehrambena industrija d.d. Institut IGH Luka Ploe Belje Atlantska plovidba d.d. Viro tvornica ĹĄeera d.d. KaĹĄtelanski staklenici Petrokemija Dukat Tisak AD Plastik Adris grupa Konzum Jadranski naftovod Uljanik plovidba Jadroplov d.d. Ericsson Nikola Tesla Viadukt uro akovi holding Vaba d.d. banka VaraĹždin Tehnika HTP Korula Hidroelektra niskogradnja akovĹĄtina BeliĹĄe Istraturist Umag d. d. Industrogradnja d.d. Konar Slatinska banka Croatia osiguranje d.d. Tankerska plovidba Liburnia Riviera Hoteli Ledo Zveevo, prehrambena industrija Privredna banka Zagreb Adriatic Croatia International Club d.d. HUP - Zagreb Vupik HGspot KraĹĄ, prehrambena industrija Dioki d.d. Luka Rijeka Riviera Pore Konar Maistra MontmontaĹža ImunoloĹĄki zavod EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Chromos agro Finvest Corp LoĹĄinjska plovidba Croatia lloyd Zvijezda Hoteli Maestral IPK Kandit Magma d.d. Badel 1862 Vis Turisthotel Slobodna Dalmacija RIZ-odaĹĄiljai IPK Osijek Valamar grupa SN holding Transadria akoveki mlinovi Podravska banka Franck prehrambena industrija Slavonski zatvoreni investicijski fond Laguna Novigrad Centar banka Atlas, turistika agencija

+ Izdanje HGspota ponovno je uĹĄlo u negativnu seriju. Drugi dan zaredom cijena te dionice pada po znatnim stopama, a djelomino zadovoljstvo ulagaa financijskim izvjeĹĄem u kojemu stoji da je HGspot uspio smanjiti gubitke nije dugo trajalo. Cijena dionice u etvrtak se spustila ispod 20 kuna uz 39.127 kuna prometa. Vlasnike su promijenile ukupno 1972 dionice u 25 transakcija.

Redovan promet: 29.485.194,52 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

301.01 3,615.00 780.00 320.00 9.80 272.50 16.93 574.00 321.29 2,220.18 1,506.13 89.51 752.36 445.00 2,701.01 160.00 400.00 211.00 135.10 287.00 203.00 3,321.01 617.00 160.00 1,461.00 322.00 37.00 94.97 1,425.12 84.00 180.00 9.97 575.00 309.00 520.01 1,184.90 110.00 5,665.00 1,335.00 2,100.33 6,396.99 135.00 641.01 3,500.00 1,300.00 76.05 19.53 437.27 79.02 229.99 207.00 1,130.00 63.90 13,000.00 100.00 740.00 400.00 115.90 156.00 2,600.56 3,390.06 84.93 166.06 25.53 76.00 19.50 965.30 30.02 140.00 30.30 41.06 158.10 1,501.00 3,899.00 400.00 865.00 29.97 10.69 260.00 19.01

304.07 3,650.00 788.00 328.99 11.98 280.00 17.30 588.00 325.00 2,265.01 1,590.00 91.00 768.50 453.00 3,199.00 164.50 400.00 229.99 139.50 289.89 210.00 3,400.01 624.00 164.99 1,480.00 335.00 38.99 94.97 1,524.20 90.00 189.47 10.70 598.00 319.50 531.00 1,214.40 116.00 5,665.00 1,380.00 2,200.00 6,399.99 149.98 664.89 3,500.00 1,444.00 83.66 20.99 437.35 80.05 232.00 210.00 1,149.89 64.80 13,000.00 100.00 740.00 400.00 115.90 156.00 2,600.56 3,410.00 84.93 178.77 26.49 76.25 19.50 965.30 30.02 140.00 30.30 41.16 158.10 1,512.00 3,899.00 400.00 923.00 29.97 10.69 260.00 19.01

301.01 3,645.00 787.00 324.00 11.49 272.50 16.93 580.00 325.00 2,249.00 1,506.53 90.00 753.22 453.00 3,000.00 160.01 400.00 229.99 136.51 287.25 210.00 3,398.00 617.00 160.00 1,474.99 334.99 38.99 94.97 1,441.00 84.00 183.00 10.70 598.00 310.00 520.04 1,214.40 116.00 5,665.00 1,380.00 2,200.00 6,399.99 140.00 641.01 3,500.00 1,444.00 83.49 19.54 437.34 80.00 231.00 210.00 1,149.89 63.90 13,000.00 100.00 740.00 400.00 115.90 156.00 2,600.56 3,390.06 84.93 178.77 25.53 76.00 19.50 965.30 30.02 140.00 30.30 41.06 158.10 1,512.00 3,899.00 400.00 865.00 29.97 10.69 260.00 19.01

-0.72% -0.14% -0.13% -0.91% 9.12% 0.93% -1.57% 0.87% 0.00% 2.23% -0.76% 1.12% -2.05% 2.26% 0.00% 0.57% 2.56% 7.42% -1.08% 0.01% 7.14% 2.94% -1.12% -0.11% -0.74% 4.68% 4.81% -0.03% -1.30% -4.55% 1.67% 7.21% 0.67% -1.59% -1.88% 5.14% 5.45% 0.71% 3.76% 4.75% 1.59% -5.72% -2.88% 7.28% 0.98% 4.36% -6.95% -0.60% -5.88% 1.32% 2.44% 2.76% -1.39% 0.02% 0.00% 0.00% 0.00% 4.31% 1.63% 0.02% -0.93% -0.08% 2.15% -1.81% -1.30% -2.50% 0.19% -7.63% 0.00% -8.15% 0.02% 0.38% -3.08% 0.00% 0.00% 1.76% 9.02% -0.09% 8.33% 5.55%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX:-0,06%

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

32,304 959 2,339 5,669 127,730 3,605 53,678 1,313 2,334 267 350 5,885 667 1,054 156 2,443 920 1,664 2,627 1,112 1,190 52 242 919 91 380 2,882 1,116 69 1,148 381 6,322 110 199 117 49 500 10 40 24 8 337 69 12 30 520 1,972 81 426 141 151 25 433 2 259 35 57 195 105 5 3 92 41 273 85 308 6 191 35 160 114 29 3 1 9 4 100 250 10 120

9,789,320.20 3,487,676.16 1,842,521.00 1,839,914.35 1,392,666.94 1,001,236.08 916,965.48 760,769.11 758,238.07 599,065.07 543,365.14 530,920.83 505,472.07 476,249.65 454,142.36 393,481.97 368,000.00 366,441.42 359,931.56 320,131.71 244,675.11 176,217.63 150,042.52 148,682.11 134,374.95 125,685.56 108,030.40 105,986.52 103,131.88 101,126.36 71,223.73 65,043.61 64,588.00 62,513.31 60,864.35 58,615.50 57,482.29 56,650.00 54,846.57 52,401.40 51,196.92 46,652.86 45,084.48 42,000.00 41,312.91 40,412.99 39,127.50 35,422.77 33,986.62 32,557.91 31,620.00 28,590.56 27,938.70 26,000.00 25,900.00 25,900.00 22,800.00 22,600.50 16,380.00 13,002.80 10,200.06 7,813.56 7,116.07 7,030.69 6,463.00 6,006.00 5,791.80 5,733.82 4,900.00 4,848.00 4,688.89 4,584.90 4,514.00 3,899.00 3,600.00 3,576.00 2,997.00 2,672.50 2,600.00 2,281.20

24,649.27 36,450.00 2,624.09 743.20 31.04 17,453.19 126.97 1,491.83 1,761.50 356.65 335.37 739.39 1,051.13 628.16 340.78 534.61 1,200.00 548.89 573.29 1,948.73 4,767.60 2,524.19 357.86 261.87 1,964.17 153.03 126.21 167.64 273.01 35.82 114.17 11.27 696.26 1,449.25 235.27 235.82 106.60 49.57 864.41 665.81 1,409.09 43.09 12,227.12 388.71 680.67 125.69 6.45 600.74 323.36 1,381.49 767.24 70.64 699.34 104.36 22.53 328.75 48.20 71.60 103.34 377.28 339.88 43.80 127.84 124.44 57.16 10.01 381.06 156.74 52.39 135.19 258.50 430.03 43.48 409.39 267.50 369.50 100.29 166.73 73.90 36.20

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 1,625.00 657.10 217.00 5.00 200.00 14.13 430.00 240.00 1,106.00 1,160.03 54.00 705.00 290.00 612.00 105.50 240.00 135.00 80.21 242.21 145.00 2,332.01 533.13 124.01 1,181.00 190.00 22.36 54.00 871.01 57.00 120.00 5.11 420.00 280.00 292.00 975.00 98.00 4,500.00 1,140.00 1,436.28 4,720.12 84.32 461.06 2,200.00 1,115.16 41.77 19.11 293.00 70.00 161.54 140.00 909.99 51.00 9,301.00 51.52 740.00 264.99 85.00 121.00 2,600.00 2,851.00 44.59 145.11 23.01 58.00 15.97 543.15 20.01 98.00 17.00 28.00 66.00 1,301.00 2,950.00 400.00 655.38 15.15 8.80 200.00 17.80

332.84 3,680.00 829.99 390.00 29.01 289.98 41.75 594.50 369.99 3,397.40 2,093.00 98.95 1,044.18 453.00 4,000.00 184.73 400.12 290.50 146.00 318.99 210.00 3,520.00 675.00 190.30 1,777.00 375.00 52.00 95.00 2,020.00 167.99 257.00 29.49 598.00 398.98 598.00 2,450.00 116.91 5,665.00 1,615.00 2,890.00 6,880.00 164.00 683.00 3,500.00 1,780.00 230.00 55.00 497.02 143.91 255.00 218.98 2,198.00 76.78 14,000.50 230.00 740.00 441.50 136.00 173.00 3,400.00 4,711.11 151.00 270.00 69.90 123.78 30.00 965.30 64.98 150.00 35.00 46.00 245.00 3,290.00 3,950.00 450.00 944.00 34.96 10.99 274.98 28.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

64,01 105,01 10,25 360,00 14,90 8,90 255,00 12,41 85,30 0,71 5,23 23,75 3,70 155,00 16,50

64,49 105,30 10,35 363,00 15,32 8,90 260,00 12,65 86,01 0,73 5,26 23,75 3,80 155,10 16,51

64,40 105,01 10,26 360,00 15,00 8,90 260,00 12,65 86,00 0,72 5,23 23,75 3,80 155,00 16,50

64,22 1,05 10,26 362,77 15,03 8,90 256,56 12,51 85,83 0,72 5,25 23,75 3,78 155,00 16,50

0,05 82,00 3,79 1,50 36,61 2,96 3,78 0,16 36,31

0,05 82,00 3,79 1,50 37,00 2,96 3,81 0,16 36,50

0,05 82,00 3,79 1,50 37,00 2,96 3,78 0,16 36,31

0,05 0,82 3,79 1,50 0,37 2,96 3,80 0,16 0,36

81,00 93,00 97,00 25,50 21,98 9,00 15,49 79,52 32,50 11,00 4,00 3,59

81,00 93,00 97,00 26,01 22,00 9,62 16,00 80,10 32,50 11,10 4,17 3,89

81,00 93,00 97,00 25,50 22,00 9,00 16,00 80,10 32,50 11,10 4,17 3,89

81,00 93,00 97,00 25,67 22,00 9,00 15,82 79,80 32,50 11,04 4,15 3,76

490,00 19.990,00 98,60 3.900,00 950,00 7.100,00 8.400,00 999,00 30.100,00 12.960,00 87,24 80,50 83,65 90,80 94,60

493,00 20.000,00 98,67 3.980,00 950,00 7.100,00 8.500,00 1.005,00 30.400,00 12.960,00 87,30 80,50 83,70 90,80 94,60

491,00 20.000,00 98,67 3.951,00 950,00 7.100,00 8.478,00 1.004,00 30.135,00 12.960,00 87,29 80,50 83,70 90,80 94,60

490,50 19.999,95 98,67 3.951,15 950,00 7.100,00 8.477,86 1.003,66 30.135,29 12.960,00 87,29 80,50 83,70 90,80 94,60

3.500,00 655,00 4.500,00 86,50 3.720,00 550,00 32.000,00 3.886,00 230,00 540,00 156,00

3.570,00 665,00 4.550,00 88,00 3.850,00 550,00 32.500,00 3.900,00 235,00 540,00 164,00

3.508,93 660,92 4.506,67 87,61 3.830,87 550,00 32.333,67 3.899,33 232,88 540,00 160,30

3.508,93 660,92 4.506,67 53,88 3.830,87 550,00 32.333,67 3.899,33 232,88 540,00 160,30

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SI0002100558 KBMR SALR LKPG AGOG PETG GRVG TLSG PBGS KDIR DPRG IEKG MELR IALG

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SALUS LUKA KOPER AGROGORICA PETROL GORENJE TELEKOM SLOVENIJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD ID DELO PRODAJA INTEREUROPA MERCATOR ISKRA AVTOELEKTRIKA

ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ĹĄtednja 3 ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA PLANINSKO DOBRO GACKO AD GACKO REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 2

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ BH TELECOM D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D JP HT DD MOSTAR HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO SIPAD KOMERC DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K AIK banka a.d. NiĹĄ Varvarinsko polje a.d. Paracin Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Komercijalna banka a.d. Beograd Vojput a.d. Subotica Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 STOPANSKA BANKA BITOLA MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo BLAGOJ GOREV VELES ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

1,92 % 1043562 1,10 % 61763 20,32 % 9312 0,00 % 11016 0,00 % 36699 13,85 % 3300 0,00 % 2029 0,00 % 35433 0,14 % 13494

55.308,79 50.645,66 35.292,48 16.524,00 13.563,03 9.768,00 7.703,62 5.669,28 4.915,30

0,00 % 0,00 % 0,00 % -1,92 % 0,46 % 0,00 % 5,61 % 0,11 % -4,97 % 0,91 % 19,14 % 8,06 %

46887 16979 9234 5288 3425 5671 2545 430 715 1016 2697 2582

3.797.847,00 1.579.047,00 895.698,00 135.719,18 75.344,90 51.062,68 40.269,26 34.316,60 23.237,50 11.216,00 11.200,32 9.710,07

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB GRNT ALK RMDEN09 SBT TEL MPT TPLF STIL BGOR RZLE

653.797,63 282.818,41 129.706,81 118.262,40 87.800,52 75.650,00 51.312,30 29.255,44 21.715,04 20.679,98 18.885,84 16.625,00 11.964,72 11.625,70 10.594,15

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS BMBI A2011 AIKB VRVP FITO AGBN SJPT KMBN VOJP A2014 A2016 A2015 A2013 A2012

0,63 % 10180 -0,10 % 269296 -0,39 % 12638 -0,28 % 326 -2,02 % 5842 0,00 % 8500 0,00 % 200 1,20 % 2338 -1,15 % 253 0,00 % 28653 0,19 % 3600 0,00 % 700 4,63 % 3161 0,00 % 75 5,77 % 642

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHKD FBIHKC TCMKR BHTSR SOSOR BSNLR FDSSR FBIHK1D HTKMR HDGSR SPKMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA INVP-R-A RSDS-O-C EKVP-R-A TRZN-R-A RSRS-O-C BRSP-R-A BLBP-R-A PLDG-R-A RSRS-O-B

+

Oznaka

etvrtak 3/2/2011

0,41 % 97998 48.067.966,00 0,00 % 1824 36.479.910,00 -0,03 % 319886 31.561.820,10 1,46 % 7909 31.249.620,00 0,00 % 15183 14.423.850,00 0,01 % 1500 10.650.000,00 0,84 % 730 6.188.835,00 1,31 % 4361 4.376.964,00 0,45 % 85 2.561.500,00 20,00 % 172 2.229.120,00 -0,90 % 24283 2.119.553,94 -0,32 % 22284 1.793.862,00 0,06 % 20932 1.751.974,70 -0,53 % 16743 1.520.264,40 -0,21 % 15893 1.503.477,80

valuta: MKD - makedonski denar 0,25 % 3,92 % 2,85 % -0,30 % 5,89 % 0,06 % 6,84 % 3,35 % 3,50 % -1,82 % 2,76 %

1417 3291 478 35217 476 2275 30 208 3002 870 2029

4.972.159,00 2.175.075,00 2.154.188,00 1.897.543,66 1.823.495,00 1.251.250,00 970.010,00 811.060,00 699.116,00 469.800,00 325.243,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.

Bosnalijek Intereuropa AIK banka NiĹĄ Gorenje Krka

+5,61% +4,63% +1,46% +1,2% +0,63%

Alkaloid Skopje

+

Powered by

business.hr

Energoinvest Sarajevo -3,23% Tvornica cem. Kakanj -1,92% Nova kred. ban. Marib. -0,39% Salus -0,28% Zavarovalnica Triglav -0,17%

Luka Koper

+2,85 -2,02 S prometom od 2,2 milijuna denara dionica skopskog farmaceuta naĹĄla se na treeme mjestu najtrgovanijih na Makedonskoj burzi. Osim toga, vrijednost te dionice rasla je 2,85 posto, na 4506,67 denara. Tijekom dana cijena po kojoj se trgovalo njome dosezala je i 4550 denara. Rasla je i cijena Garanta, i to gotovo etiri posto, na 660,92 denara, a ta se dionica po prometu naĹĄla iza najlikvidnije Komercijalne banke.

S padom cijene dionice viĹĄe od dva posto ova se dionica u srijedu naĹĄla meu najveim gubitnicima Ljubljanske burze. Promet Lukom Koper iznosio je 87.800 eura, a zadnja zabiljeĹžena cijena pala je na 15 eura, spuĹĄtajui se tijekom dana i ispod te razine. Telekom Slovenije takoer je bio u minusu, i to 1,15 posto, pa je zadnja zabiljeĹžena cijena te dionice iznosila 86 eura, a ukupan promet bio je na razini od 21.715 eura.

REGIONALNI INDEKSI +0,11% BIRS +0,37% 840,49 966,28 Belex15 +0,79% FIRS +1,68% 743,89 1.681,44 Belexline +0,39% MBI10 +3,19% 1.398,66 2.753,87 SASX10 MOSTE +0,74% 523,69 0,00% 1.109,02 SASX30 NEX20 +0,54% 14.522,53 +0,23% 1.031,58 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +1,35% WIG20 +1,30% 2.752,56 BUX -0,14% 22.857,81 +0,43% -0,09% ATX +0,79% 2.940,47 indeksa na zatvaranju u +0,28% Stanje srijedu 2. veljae 2011.

FTSE100 5.954,01

DAX 7.170,64

CAC40

4.063,09

MICEX 1,760.91

AMERIÂťKI INDEKSI +1,25% S&P500 +1,67% 12.040,16 1.307,59 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,89% utorak 1. veljae 2011. 2.751,19 DJIA


investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 146,5809

32,19

Ilirika BRIC

114,2043

21,08

HPB WAV DJE

98,1998

19,39

MP-Mena HR

464,2903

18,34

MP-Global HR

323,9672

17,69

FIMA Equity

76,7394

-12,95

ST Global Equity

45,6620

-12,33

C-Zenit

51,4690

-9,61

HPB Dynamic

49,4366

-6,21

5672,6500

-5,44

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,0726

11,00

ZB global

148,9400

7,55

8,7576

7,26

11,1397

6,42

PBZ Global fond

110,2319

6,07

ICF Balanced

119,9263

-9,95

ST Balanced

175,1760

-8,25

C-Premium

5,6932

-4,73

HPB Global

102,4730

-4,65

67,5648

-1,97

AC G Balanced EM

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn  $ kn  kn  kn kn    kn    kn   kn kn kn kn   kn  kn kn

146,5809 7,4947 104,7400 15,0075 11,3217 27,7973 335,4684 171,0474 65,7237 99,5120 84,0610 95,2945 109,9100 107,8400 8,6646 60,5800 98,1998 323,9672 48,2749 107,1000 15,1686 13,1989 5672,6500 50,0219 134,5600 114,2043 89,8000 67,5100 71,6696 464,2903

3,41 2,81 2,74 2,73 2,64 2,33 2,20 2,12 1,99 1,94 1,94 1,93 1,89 1,84 1,70 1,68 1,66 1,64 1,60 1,48 1,42 1,40 1,33 1,31 1,23 1,19 1,11 1,08 1,07 1,04

24,72 13,09 5,82 10,98 15,60 -2,88 -5,19 5,59 12,38 10,44 2,95 -4,65 9,98 8,71 5,80 8,70 9,11 9,23 12,93 5,63 12,08 6,28 3,17 2,10 5,09 -0,04 13,11 10,38 12,37 2,34

NFD Aureus US Algorithm KD Nova Europa ZB BRIC+ Platinum Global Opportunity KD Energija NFD Aureus BRIC MP-Bric HR Ilirika JIE Prospectus JIE NFD Aureus Global Developed Platinum Blue Chip Ilirika Gold Raiffeisen World ZB aktiv HI-growth Raiffeisen Emerging M. HPB WAV DJE MP-Global HR AC Rusija ZB euroaktiv KD Victoria KD Prvi izbor Poba Ico Equity VB High Equity ZB trend Ilirika BRIC A1 Raiffeisen C. Europe PBZ I-Stock MP-Mena HR

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

23,53 16,80 7,99 23,07 19,71 -1,94 3,28 9,75 12,79 9,15 2,50 N/A 12,14 13,80 7,57 9,63 12,86 13,23 18,23 6,86 3,31 10,05 3,27 6,39 6,20 7,69 12,64 11,94 18,64 7,94

32,19 16,93 N/A 13,93 N/A 6,29 3,33 0,42 0,34 4,75 9,27 N/A 15,63 11,73 3,36 8,68 19,39 17,69 14,37 7,38 -2,86 13,27 -5,44 -3,06 10,55 21,08 0,53 -0,49 17,59 18,34

17,99 -8,36 N/A -7,02 N/A -14,18 -5,89 8,94 -9,94 -0,09 -5,47 N/A 1,30 1,65 -1,59 -14,84 -0,53 -7,54 -17,02 1,02 3,61 3,54 -14,87 -18,73 3,66 13,13 -3,90 -6,56 -8,96 5,26

-0,26 2,44 -1,74 5,92 3,88 -3,89 -9,71 -0,27 5,74 1,97 -0,94 -4,77 4,56 3,71 0,25 -1,58 1,12 1,03 3,76 2,91 8,34 1,56 2,10 0,58 -0,91 -4,53 7,28 7,96 2,99 -5,03

28,385 21,529 92,640 8,449 9,363 8,007 12,764 99,695 25,583 62,737 8,417 7,293 38,703 507,242 69,068 31,223 14,517 5,378 10,255 225,860 72,275 5,692 6,196 12,895 195,818 35,406 12,001 199,276 231,436 7,161

2,31 3,30 0,80 3,37 0,92 3,84 2,90 6,27 4,01 5,18 3,08 0,27 7,34 4,61 8,94 3,12 3,42 2,69 3,90 6,75 11,74 7,98 3,52 3,34 8,27 1,08 2,71 5,79 3,55 2,91

01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

KD Balanced

Valuta

DIONIKI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Poba Ico Equity

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global ST Aggressive HI-balanced ICF Balanced C-Premium PBZ Global fond Agram Trust Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio Erste Balanced ST Balanced AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige HPB Global OTP uravnoteženi

kn  kn  kn  kn kn kn kn  kn  kn   kn kn

8,7576 150,8764 84,3115 148,9400 67,5648 10,2573 119,9263 5,6932 110,2319 73,0272 160,0100 117,0726 127,0400 175,1760 11,1397 109,8500 102,4730 115,0051

1,64 1,55 1,52 1,33 1,27 0,91 0,84 0,71 0,49 0,48 0,43 0,40 0,28 0,23 0,18 0,18 0,16 0,00

7,32 3,64 1,84 4,95 6,91 4,69 6,97 5,52 10,23 8,01 4,84 5,23 10,57 2,72 2,00 1,46 5,49 5,92

5,29 8,45 4,50 6,95 3,38 5,73 4,27 4,42 13,66 8,63 6,87 7,88 10,52 -1,75 3,22 3,18 1,19 7,07

7,26 2,19 4,09 7,55 -1,97 4,54 -9,95 -4,73 6,07 1,03 4,51 11,00 4,27 -8,25 6,42 N/A -4,65 -0,64

-2,59 8,52 -3,68 4,24 -7,04 0,29 2,41 -13,13 5,71 0,32 5,73 9,55 0,28 7,20 5,78 N/A 0,46 2,76

4,59 -0,55 -0,66 0,91 3,57 0,03 6,04 1,79 5,54 4,43 3,10 1,64 3,99 2,60 -0,95 1,37 4,75 6,88

7,311 44,112 15,010 713,346 2,765 70,715 12,441 12,766 286,530 13,300 310,861 7,476 104,940 11,785 14,451 185,357 93,010 38,312

5,05 5,03 4,55 9,59 5,37 8,94 8,76 4,00 9,39 2,56 8,43 1,73 10,04 8,07 1,92 0,90 5,33 5,14

01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011

  kn     

128,5778 175,4400 162,1944 158,7100 130,4700 129,9858 11,3806 125,2185

0,20 0,07 0,01 0,00 -0,01 -0,04 -0,08 -0,10

0,72 0,64 1,06 -0,52 -0,14 0,44 0,37 0,73

2,07 2,37 3,72 -0,38 2,27 1,92 1,33 0,93

4,02 7,27 8,09 3,74 6,94 6,15 5,31 4,53

5,01 6,68 8,02 4,94 4,35 4,51 1,46 4,31

1,34 0,57 0,16 -0,25 0,12 0,33 0,09 0,55

15,577 476,390 54,722 218,493 194,680 139,240 7,378 13,515

5,14 8,69 6,27 9,59 7,67 7,90 8,94 5,33

01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011

kn kn kn   kn kn kn kn kn kn kn kn $   kn

102,4754 132,7762 163,1565 140,1710 126,1786 145,4300 138,9700 139,0044 135,6895 132,5811 117,5085 11,3572 108,7865 124,8742 10,7138 105,7800 122,7738

0,13 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,01

0,32 0,54 0,63 0,46 0,55 0,89 0,78 0,67 0,74 0,71 0,86 0,63 0,68 0,38 0,77 0,56 0,67

1,10 1,16 1,24 0,97 1,22 1,82 1,67 1,34 1,58 1,58 1,68 1,41 1,48 0,67 1,58 1,34 1,23

1,14 2,66 2,20 2,39 3,52 3,63 3,45 2,57 3,18 3,35 3,29 3,34 3,33 2,51 3,36 3,81 2,71

1,63 6,29 4,76 3,26 4,36 4,83 4,38 4,58 4,40 5,43 5,10 5,56 4,99 3,90 4,23 4,21 4,09

-0,07 0,17 0,23 0,15 0,19 0,32 0,21 0,25 0,20 0,24 0,29 0,22 0,21 0,19 0,25 0,18 0,26

7,691 956,791 2033,399 146,035 536,568 836,953 679,705 109,112 65,131 238,113 182,905 135,000 176,325 40,092 27,600 627,919 127,894

1,51 11,85 10,53 10,53 8,53 7,94 7,67 7,36 7,09 5,33 3,25 2,35 1,73 5,81 1,67 1,36 5,11

01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011 01.02.2011

+

OBVEZNIKI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obvezniki Raiffeisen Bonds Capital One ZB bond Erste Bond PBZ Bond fond HI-conservative HPB Obvezniki

Capital One

162,1944

8,09

NOVANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

175,4400

7,27

Erste Bond

130,4700

6,94

PBZ Bond fond

129,9858

6,15

HI-conservative

11,3806

5,31

ZB bond

158,7100

3,74

OTP euro obvezniki

128,5778

4,02

HPB Obvezniki

125,2185

4,53

HI-conservative

11,3806

5,31

PBZ Bond fond

129,9858

6,15

Platinum Cash PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novani VB Cash Agram Cash Allianz Cash PBZ Dollar fond Agram Euro Cash Erste Euro-Money OTP novani fond

+


investor > ulaganja > regija i svijet > vijesti

etvrtak 3/2/2011

STRAH ZBOG EGIPTA

VaraĹždinski Validus obavijestio je u srijedu Zagrebaku burzu da je Artur Gedike Trgovakom sudu u VaraĹždinu poslao dopis kojim povlai svoj prijaĹĄnji zahtjev za pokretanje steaja nad Validusom. Gedike se tako pridruĹžio ostalim vjerovnicima u procesu financijskog restrukturiranja druĹĄtva, objavio je Vladimir Ĺ elebaj, predsjednik uprave Validusa. N. S.

Cijene nafte skoile su u srijedu na trĹžiĹĄtu u Londonu nadomak najviĹĄe razine u 28 mjeseci pod utjecajem nastavljenih bojazni da bi nemiri u Egiptu mogli izazvati promjene reĹžima diljem Bliskog istoka i sjeverne Afrike, gdje se proizvodi viĹĄe od treine svjetske nafte. Cijene nafte za isporuke u oĹžujku porasle su na trĹžiĹĄtu u Londonu za 30 centi, na 102,04 dolara za barel, nakon ĹĄto su u

Gedike povukao zahtjev

23

business.hr

STEÂťAJ VALIDUSA

ARTUR GEDIKE, nekadaĹĄnji direktor u Fima grupi SNIMIO HRVOJE KNEZ

Nafta u Londonu preko 102 dolara

utorak dotaknule 102,08 dolara, najviĹĄu razinu za terminske ugovore od rujna 2008. Na amerikom trĹžiĹĄtu bile su vee za 40 centi i iznosile su 91,17 dolara. "S obzirom na nerijeĹĄene geopolitike napetosti u Egiptu, cjenovni rizici i dalje upuuju na uzlazan trend, iako ostali faktori to ne opravdavaju", rekao je analitiar iz Credit Suissea Stefan Graber. "Oekujemo da e nakon ĹĄto jenjaju napetosti cijene nafte oslabjeti, zbog nabujalih globalnih zaliha." B.hr

Mirno trgovanje donijelo blagi pad Crobexa NAJLIKVIDNIJI U MINUSU U srijedu su najlikvidnije dionice - HT, Ina, Atlantic i Dalekovod - zavrĹĄile u minusu, dok su manje likvidnija izdanja pobrala solidne dobitke Miran i pomalo letargian dan na Zagrebakoj burzi u srijedu rezultirao je prometom dionicama neĹĄto manjim od 30 milijuna kuna i blagim padom dionikih indeksa. Crobex je kliznuo simbolinih 0,06 posto, na 2309,76 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,34 posto, na 1271,66 bodova. U druĹĄtvu milijunaĹĄa naĹĄlo se ĹĄest dionica, od ega su etiri najlikvidnije zavrĹĄile

u blagom minusu.

Plus za Viro i Dukat

"U mirnom trgovanju na domaem trĹžiĹĄtu indeksi su blago oscilirali izmeu pozitivnog i negativnog podruja, a kako nema vaĹžnijih poslovnih vijesti ni objava financijskih izvjeĹĄa kompanija, investitori su bez smjernica", kazao je za Hinu Vjeran JureĹĄa, analitiar u investicijskom

druĹĄtvu To One. Najlikvidniju poziciju osvojila je dionica HT-a, na koju je potroĹĄeno gotovo 10 miljuna kuna, pri emu joj je cijena pala 0,72 posto, na 301,01 kunu. Ina je uz 3,5 milijuna kuna prometa pala 0,14 posto, na 3645 kuna. Solidnih pet posto plusa ubiljeĹžile su dionice Viadukta i ure akovia. Tim je dionicama ostvaren promet tek neĹĄto viĹĄi od 100.000 kuna, pri emu je graevinar zavrĹĄio na 335 kuna, a holding na 38,99 kuna. ViĹĄe od dva posto porasle su i dionice Leda, Dukata i Vira. Dionica Validusa nastavila je svoju voĹžnju na burzovnom vrtuljku te je u srijedu uz 1,4 milijuna kuna prometa zabiljeĹžila stopu rasta od 10,9 posto. Samo dan ranije cijena joj je pala za 9,69 po-

JOĹ KO MIKULI, predsjednik Uprave Viadukta, koji je u srijedu izbjegao negativnu korekciju i porastao gotovo pet posto SNIMIO HRVOJE KNEZ

sto. U ponedjeljak je pak pad iznosio 13,95 posto, da bi samo prethodni trgovinski dan rasla po stopi od 13,96 posto. Stoga se Validus esto izmjenjuje u rubrikama dobitnika i gubitnika dana, baĹĄ kao ĹĄto se izmjenjuju proturjene informacije o steaju.

HGspot jeftiniji 6,95%

Izdanje HGspota ponovno je uĹĄlo u negativnu seriju. Drugi dan zaredom cijena te dionice znaajno je pala (6,95 posto), a djelomino

REGIJA

BROJKE

Banke podigle makedonski MBI 10 Sredinu tjedna obiljeĹžio je rast vrijednosti svih regijskih indeksa, a plusom od 3,19 posto istaknuo se makedonski MBI 10 koji je dan zakljuio na razini od 2753,87 bodova

zadovoljstvo ulagaa financijskim izvjeĹĄem u kojemu stoji da je HGspot uspio smanjiti gubitke nije dugo trajalo. Cijena dionice u etvrtak se spustila ispod 20 kuna uz 39.127 kuna prometa. Vlasnike su promijenile ukupno 1972 dionice u 25 transakcija. Oko dva posto minusa od likvidnijih izdanja u srijedu su ubiljeĹžile dionice dubrovakog brodara Atlantske plovidbe te zagrebakog graevinara Ingre. Nikola Suec

Meu pet dionica s milijunskim prometom u Skoplju naĹĄle su se dvije banke  Komercijalna banka bila je i u srijedu najlikvidnija s pet milijuna denara prometa, a dionicom Stopanske banke ostvareno je 1,3 milijuna denara prometa.

Alkaloid je s prometom od 2,2 milijuna denara zauzeo tree mjesto na popisu najlikvidnijih. Pozitivan trend nastavljen je i u Ljubljani  indeks SBI TOP rastao je 0,11 posto, a prometom i rastom cijene istaknula se dionica farma-

ceutske kompanije Krke. Ukupan promet tom dionicom u srijedu je iznosio 653.798 eura, a posljednja zabiljeĹžena cijena dosegnula je razinu od 64,4 eura. Biljana Stari biljana.starcic@business.hr

0,79 0,74

posto porastao je beogradski BELEX 15

posto porastao je sarajevski SASX-10


Majke iznad 40 imaju viĹĄe Facebook prijatelja nego njihova djeca imaju i prijatelje svoje djece, njihove roditelje te poznanike iz ĹĄkole koju djeca pohaaju. IstraĹživanje je pokazalo i da su najeĹĄi korisnici oni koji vole duh zajedniĹĄtva na Facebooku te uĹživaju promatrajui ĹĄto rade njihovi prijatelji. Odmah ispod njih su oni kojima

GUBITNICI DANA (ZSE) IPK Osijek Slobodna Dalmacija Dioki Zveevo HTP Korula

DOBITNICI DANA (ZSE) Kreditna banka Zagreb +21,74% Excelsa nekretnine +10,54% Quaestus nekretnine +9,94% Slavonski ZIF +9,02% Centar banka +8,33% 0 Raste

Facebook sluĹži kao sredstvo za podizanje svijesti o odreenoj humanitarnoj kampanji, zatim oni koji istiu svoje uspjehe, traĹže partnera, Ĺžele promovirati svoju tvrtku ili Facebook koriste samo za odrĹžavanje kontakta s obitelji i prijateljima. I. B.

-8,15% -7,63% -5,88% -5,72% -4,55% 0 Pada

83 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

ARHIVA BUSINESS.HR

Žene starije od 40 godina imaju i do etiri puta viťe prijatelja na Facebooku nego njihova djeca, rezultati su istraŞivanja na uzorku od dvije tisue korisnika te druťtvene mreŞe. Razlog njihovom ťirokom rasponu kontakata jest taj ťto osim svojim prijatelja na listi

Vrijed. 1,403.81 159,53

Prom. 0,54% 0,21%

Sirova nafta 90,77 Prirodni plin 4,44 Zlato 1.341,10 Srebro 28,52 Goveda 104,00

1,54% 0,00% 0,65% 1,68% 0,00%

NOVI ZAKONODAVNI TREND

'Potraga za srećom' ulazi u brazilski ustav

ARHIVA BUSINESS.HR

NEOTUIVO PRAVO Proe li prijedlog nekoliko brazilskih parlamentaraca, potraga za sreom postala bi temeljno pravo Brazilaca

Kako bi potraga za sreom postala neotuivo pravo Brazilaca, nekoliko brazilskih zakonodavaca donijelo je prijedlog zakona za nadopunu ustava. I dok ga neki podrĹžavaju jer misle da e rijeĹĄiti problem druĹĄtvene nejednakosti i potaknuti javne rasprave, drugi ga smatraju marketinĹĄkom kampanjom onih koji nisu imali rjeĹĄenja za tekue probleme. Brazilski zakonodavci takoer smatraju da e zakon ubrzati napredak Brazila da postane peta najvea gospodarska zemlja na svijetu do poetka Olimpijskih igara 2016., iji je domain. Slini putem u "potrazi za sreom" krenule su i druge zemlje, poput Japana i JuĹžne Koreje koje su ukljuile pravo na sreu u svoj ustav. Britanska je vlada ak iznijela planove o projektu mjerenja dobrobiti svojih graana koji e ih koĹĄtati 3 milijuna dolara.

DRUŽENJE KOŠTA 12 DOLARA

Kafići puni maÄ?aka – novi hit u Japanu U stotinjak japanskih kafia gosti mogu ispijati kavu, prolistati asopis ili surfati internetom, ali za razliku od drugih kafia u ovima su okruĹženi umiljatim makama zbog kojih su dobili popularan naziv „cat cafĂŠs“. DruĹženje s tim Ĺživotinjama naplauje se oko 12 dolara po satu. Iako biste na prvu mogli pomisliti da su najeĹĄi gosti bakice, vlasnici tvrde da

im najviĹĄe dolaze mladi parovi u dvadesetim i tridesetim godinama. Mnogi su Japance jednostavno oduĹĄevili takvi kafiima. ak su otvoreni blogovi u kojima piĹĄu o makama koje su ih se najviĹĄe dojmile te o njihovom razvoju otkako su se okotile. No, postoje i oni kojima je posve udno ispijati kavu i promatrati make. I. B.

Hoe li se nastaviti letargija na Zagrebakoj burzi, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Assange poasni graanin Âťaka

Srpsko-kubansko druĹĄtvo prijateljstva Ĺželi Juliana Assangea, osnivaa WikiLeaksa, proglasiti poasnim graaninom aka, prenosi B92. lanovi udruge smatraju da je Assange heroj kao i njihov idol Che Guevara.

Kobak: Nisam organizator

Bivťi predsjednik Uprave HŽ holdinga Da-vorin Kobak rekao je u na-stavku iznoťenja obrane na zagrebakome Županijskom sudu da nije organizirao grupu za poinjenje kaznenih djela koja je, po Uskoku, iz HŽ-a preko Agita izvukla 3,7 milijuna eura.

IzvjeĹĄe AI-ja ne smije utjecati na pregovore

Europarlamentarci Hannes Swoboda i Doris Pack izjavili su da izvjeĹĄe Amnesty Internationala o suenjima za ratne zloine u Hrvatskoj ne bi trebalo negativno utjecati na zavrĹĄetak hrvatskih pregovora.

www.business.hr


Business.hr broj 819