Page 1

KUPAC NEPOZNAT 2

Otvorena sezona lova na Vaba banku Navodno je ponudu predao Balkan Financial Sector Equity fond, drugi najvei vlasnik Vabe, a krug potencijalnih kupaca prilino je širok iako bi, s obzirom na Vabinu veliinu, budui vlasnik mogla biti i jedna od manjih banaka u Hrvatskoj

VLADIMIR ŠELEBAJ SELLIER, predsjednik Uprave Validusa

76.000 RADNIH MJESTA 8

Na burzi rada lani završio grad veličine Zadra

PONEDJELJAK 31/1/2011

BROJ 816 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

1,5 MILIJUNA EURA PO ULAGANJU 4-5 Nizozemska konzultantska tvrtka Advance Consulting putem našeg veleposlanstva u Pretoriji ponudila je sufinanciranje ulagakih projekata u Južnoj Africi, no zbog smetnji u komunikaciji na relaciji HGK-veleposlanstvo-poduzetnici prilika e, po svemu sudei, biti propuštena

Nizozemci nam nude subvencije za Južnu Afriku,

a što radi HGK? VELIKA IGRA IZA KULISA

Luka Ploče: Vlada pere ruke, Pavlović čeka, Škegro ispao

Mnogi smatraju da bi država zaradila mnogo više kada bi sudjelovala u dokapitalizaciji, a kasnije prodavala dionice po tržišnoj cijeni jer je nesumnjivo da ima ulagaa zainteresiranih za kupnju paketa dionica 6


info&stav 2-3

Rijeka definitivno ispala Za Uskrs stiže 90.000 Slovenaca

business.hr Ponedjeljak 31/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Andreja Jazvi, Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Rijeka nije ušla u uži izbor kandidata za organizaciju Mediteranskih igara 2014. godine. Meunarodni odbor Mediteranskih igara odluio je tako jer Rijeka u svojoj posljednjoj, petoj kandidaturi za igre 2017. nije imala nužne garancije hrvatske Vlade. U utrku ulaze turski Mesin, libijski Tripoli i španjolska Tarragona.

Na turistikom sajmu u Ljubljani najavljeno je da u Hrvatsku za Uskrs i 1. maj stiže 90.000 slovenskih turista. Slovenci su uz Nijemce, Austrijance i Talijane najbrojniji gosti na Jadranu, a prošle su godine ostvarili 11postotni rast noenja. Oekuje se da e ih ove predsezone biti i više nego lani zbog dobrog rasporeda blagdana.

INTERESENATA IMA DOVOLJNO

Otvorena sezona lova na Vaba banku Neslužbeno, rije je o drugom najveem dioniaru Vabe, Balkan Financial Sector Equity fondu, a krug potencijalnih kupaca prilino je širok iako bi, s obzirom na Vabinu veliinu, budui vlasnik mogla biti i jedna od manjih banaka u Hrvatskoj Vaba banka uskoro e ii u prodaju ako još uvijek nepoznati kupac bude zadovoljan nakon obavljenoga dubinskog snimanja. Tvrtka Validus, naime, koja drži najvei udjel od 29,09 posto dionica, objavila je putem internetskih stranica Zagrebake burze da je dobila indikativnu ponudu za prodaju cijelog paketa dionica Vaba banke. Neslužbeno se doznaje da je rije o financijskoj instituciji, navodno o nizozemskom Balkan Financial Sector Equity fondu, drugom najveem vlasniku Vaba banke sa 16,5 posto dionica. Osim dubinskog snimanja, za cijeli posao trebat e i dogovor s vjerovnicima Validusa, od kojih neki imaju i založno pravo na spomenute dionice. Vladimir Šelebaj Sellier, predsjednik Uprave Validusa, nije htio rei o kojoj je banci rije, objasnivši da je zasad vezan po-

slovnom tajnom. Vabina aktiva premašuje 1,3 milijarde kuna, a potencijalni bi kupac mogao biti zainteresiran za njezino investicijsko bankarstvo. Vaba ima dva financijska centra i 11 poslovnica u Hrvatskoj, što je stavlja u položaj male banke. S obzirom na takav njezin tržišni udjel, teško je pretpostaviti da je za nju zainteresirana neka od postojeih velikih banaka na domaem tržištu. Velikim bankama koje posluju u Hrvatskoj više se isplati otvarati vlastite poslovnice nego otkupljivati cijele sustave, iako ni tu soluciju ne bi trebalo posve iskljuiti jer se prije nekoliko godina u kuloarima spominjalo da je za Vabu bilo zainteresirano nekoliko veih banaka. Osim toga, svojedobno je i turska Dogus grupa htjela ui na hrvatsko bankarsko tržište najavivši kupnju jedne od manjih domaih banaka, ali je na kraju odustala od takve akvizicije.

Udovoljiti vjerovnike

Ipak je najvea vjerojatnost da je za Vabu zainteresirana neka od malih banaka, a u javnosti se dosad spominjala i Karlovaka. Meutim, ta je banka prema posljednjim podacima HNB-a u rujnu prošle godine zabi-

lježila gubitak, a adekvatnost kapitala vrlo joj je blizu zakonskom minimumu pa je pitanje odakle joj novac za tu transakciju. Zadnja cijena dionice Vaba banke na Zagrebakoj je burzi iznosila 11,89 kuna, a na prodaju je ponueno 513.477 dionica. Onaj tko kupi paket dionica morat e udovoljiti zakonskoj obvezi i objaviti poziv za preuzimanje ega su oito svjesni i ulagai na Burzi, pa je cijena dionice u petak skoila više od 17 posto. Šelebaju preostaje nagovoriti vjerovnike da ne stvaraju probleme prilikomprodaje udjela, što mu je i glavni zadatak u restrukturiranju Validusa. Posrijedi je samo prva od brojnih prodaja iz Validusova portfelja, što je i najavio sam Šelebaj, koji želi namiriti 170 milijuna kuna duga. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr


››

BISER DANA Postavit emo dvije elipsaste fontane, da to bude centar izvrsnosti, a ne da pišaju pesi

BROJKA

14

stanova u Zagrebu (od kojih je jedan u suvlasništvu) posjeduje potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Miloševi, nabrojano je na internetskoj stranici Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa. Najvei ima 296 kvadrata i vrijedan je 4,8 milijuna kuna

MILAN BANDI, zagrebaki gradonaelnik, o neophodnom ulaganju deset milijuna kuna u fontanu ispred Sveuilišne knjižnice

SNIMIO HRVOJE DOMINI

UVODNIK

Halo, Zagreb? Pretoria? Amsterdam? GO H SP RVA OD T AR SKI ST VE NIC I

VLADIMIR ŠELEBAJ SELLIER, predsjednik Uprave Validusa, poeo je ispunjavati ono što je najavio: prodaju dionica iz Validusova portfelja kako bi namirio dug

Hrvoje Reljanovi hrvoje.reljanovic@business.hr

KI TS T VA LA HR NZU -u R KO JA U

O

bavijest o mogunosti sufinanciranja ulaganja hrvatskih tvrtki u Afriku... Nekoliko reenica o kakvom je programu rije te kratak putokaz: za sva dodatna pitanja možete se obratiti izravno hrvatskom veleposlanstvu u Južnoj Africi s kontaktima iz Pretorije. Tako izgleda poziv Hrvatske gospodarske komore (HGK) svojim lanicama da se ukljue u utrku za milijun i pol eura subvencije i poduzetniku ulaznicu na afriko tržište. "Halo Pretorija, možete li nam kazati nešto o interesu hrvatskih poduzetnika za sudjelovanje u programu za koji je nizozemska konzultantska tvrtka raspisala natjeaj“, pitanje je koje sam telefonski postavio našem veleposlanstvu. „Odreeni interes za dolazak naših poduzetnika na jug Afrike postoji, ali mi vam nismo prava adresa za to. Nas je ovdje premalo da bismo se u potrebnoj mjeri mogli posvetiti toj problematici. Postoje institucije u Hrvatskoj ija je to zadaa i koje bi trebale animirati

HGK

››

Pri telefonu poduzetnik koji bi iskoristio poticaje i zapoeo posao u Južnoj Africi. Molim vas, recite mi koga sam dobio i koga ja zapravo trebam? poduzetnike da se jave njima i da ih oni dalje usmjeravaju na prave adrese“, jasan je bio odgovor iz veleposlanikog ureda u Pretoriji. NISAM ODUSTAO pa sam poslao upit i u HGK o njihovim saznanjima o interesu lanica komore za program koji su sami predstavili. No, oni su bili još šturiji, tonije od njih ni glasa. Sve i da je neka naša tvrtka uspjela pobijediti u ovoj igri pokvarenog telefona, i za koji dan bude izabrana na na-

tjeaju, to sigurno nee bitno promijeniti stanje u hrvatskom gospodarstvu. Naime, rije je o sufinanciranju maksimalnog iznosa od milijun i pol eura, što je kod nas dovoljno za gradnju samo šest zahoda na autocesti. No, možda bi tih milijun i pol eura oživjelo neku našu manju tvrtku. Možda bi ta mala tvrtka s danas naoko malim posliem negdje u Keniji ili Ugandi sutra bila ulaznica za neku našu veliku tvrtku na taj kontinent. Možda bi sama

izrasla u veliku kompaniju. OSIM TOGA, ostaje dvojba jesu li nadležne institucije podcijenile tih 1,5 milijuna eura ili se u Hrvatskoj uistinu ne zna tko što radi i što je ije zaduženje. Više od tih odgovora volio bih da mi se sutra javi neki poduzetnik koji e demantirati igru pokvarenog telefona i potvrditi da su mu državne institucije pomogle javljanju na taj natjeaj. Rado u se posuti pepelom i ispriati nepravedno prozvanima.


tema 4-5

što radi HGK? Nizozemci još ne žele otkriti je li se tko javio na no 1,5 milijuna eura subvencija za investicije ili do 50 posto vrijedn

Nizozemci hrvatskim subvencije za ulaga Nizozemska konzultantska tvrtka Advance Consulting putem našeg veleposlanstva u Pretoriji ponudila je sufinanciranje ulagačkih projekata u Južnoj Africi, no zbog smetnji u komunikaciji na relaciji HGK-veleposlanstvo-poduzetnici prilika će, po svemu sudeći, biti propuštena Priliku da u ova teška gospodarska vremena naprave zaokret u poslovanju hrvatskim je tvrtkama nedavno ponudila nizozemska konzultantska tvrtka AdvanceConsulting, koja je putem hrvatskog veleposlanstva u Pretoriji u Južnoafričkoj Republici iskazala spremnost pomoći hrvatskim tvrtkama koje posluju ili žele poslovati na području Afrike u sufinanciranju ulagačkih projekata koji bi se realizirali s lokalnim tvrtkama u Južnoafričkoj Republici, Madagaska-

ru, Mozambiku, Burundiju, Ruandi, Malaviju, Zambiji, Tanzaniji i Ugandi. Hrvatska gospodarska komora (HGK) na svojim je stranicama kratko pozvala svoje članice da se uključe u program kojim se može osigurati maksimalno 1,5 milijuna eura u obliku grant financiranja za investicije ili do 50 posto vrijednosti cijelog projekta. Uvjeta za dobivanje novca nema mnogo, ali je ključno da riječ bude o tvrtki koja namjerava investirati zajedno s tvrtkom iz jedne od afričkih zemalja.

NADAN VIDOŠEVIĆ, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Snimio saša Ćetković

Program je potpuno fleksibilan u pogledu sektora u koji bi se ulagalo, a jedan je od rijetkih kriterija da je riječ o novoj, odnosno inovativnoj investiciji za zemlju u kojoj se ostvaruje. Za sve daljnje informacije vezane uz projekt HGK svoje članice usmjerava na naše veleposlanstvo u Pretoriji.

Tko je nadležan

„Interes hrvatskih kompanija postoji i inače, ne samo vezano uz taj projekt, no to teško možemo nazvati planskom gospodarskom politi-

kom. Dok veće tvrtke poput Končara ili Dok-inga ovdje uspješno posluju godinama, u malim je tvrtkama situacija znatno drukčija. Od njih dobivamo uglavnom zamolbe da ostvarimo prvi kontakt s nekom od domaćih tvrtki i probamo ih povezati. Iako se trudimo biti od pomoći, rijetko kada dobijemo povratne informacije jesu li uspjeli dogovoriti neki posao“, otkrila nam je Ines Barkiđija, prva tajnica u veleposlanstvu u Pretoriji. Ona smatra kako još po-

Broj stanovnika: 50 milijuna (2010. godina) Površina: 1,2 milijuna km2 BDP: 505 milijardi američkih dolara (2009. godina) BDP po stanovniku: 10,2 tisuće američkih dolara (2009. godina)

Sektori s potencijalom za daljnji razvoj poslovne suradnje s JAR-om - - - - - - - - - -

elektroindustrija (transformatori i drugi elektroproizvodi), industrija nafte i plina, proizvodnja rudarske opreme i opreme za razminiranje građevinski sektor, proizvodnja cementa i cigle, usluge brodarskog prijevoza i usluge lučkih kapaciteta automobilska industrija (rezervni dijelovi) mala brodogradnja (patrolni i ribarski čamci), elektroindustrija, strojarstvo kemijski farmaceutski proizvodi (boje, laboratorijska oprema), metalurgija zdravstveni sektor - usluge i prijenos know-howa prehrambena industrija poljoprivreda (umjetna gnojiva) turistička suradnja, malo i srednje poduzetništvo, transportne usluge izvozni plasman tehnologije i prijenos know-howa


na natječaj koji traje do kraja mjeseca, a osigurava maksimalednosti cijelog projekta, a u veleposlanstvu to - ne znaju

business.hr Ponedjeljak 31/1/2011

im tvrtkama daju anja u Južnoj Africi DONACIJSKI FOND

Južnoafrička Republika - Južna Afrika prometno je i trgovinsko središte kontinenta. Financijsko-bankarski sustav, tele- - Sekundarni sektor (proizvodnja, električna energija, plin, voda i građevinski sektor) pridonosi s oko 25 posto BDPkomunikacije, informatička tehnologija i privatni zdravstveni sustav prate svjetske standarde. Bur- a, a proizvodnja zauzima najveći udio u tome, pogotoza u Johannesburgu (JSE) deseta je najveća u svivo metalna i elektroindustrija. Proizvodnja namještaja, odjeće i rezervnih dijelova u automobilskoj industriji, kao jetu po obujmu prometa, a povezana je i dnevno i sklapanje kompletnih vozila imaju sve veći udjel. posluje s London Stock Exchange burzom. - Na južnoafričkim cestama vozi se 45 posto svih vozila podsaharske Afrike, a automobilska industrija je rangirana kao deseta u svijetu, iako nema svojeg proizvođača (u zemlji se proizvode neki modeli marki Mercedesa, BMW-a, Nissana, Toyote, Mazde, Fiata, Wolksvagena, Subarua, TATE-a i dr.).

- JAR ima dovoljno kapaciteta za prehranu svojeg stanovništva, a viškovi se izvoze u susjedne zemlje i na svjetsko tržište. Jaka domaća valuta ZAR čini poljoprivredne proizvode nekonkurentnim.

- Tercijarni sektor postao je najvažniji u doprinosu BDP-a u JAR, a financije su pretekle proizvodnju s udjelom od 21 - U strukturi bruto društvenog proizvoda Južnoafričke Re- posto. Transport i javni sektor su treći po veličini, a udio publike primarni sektor (pretežito rudarstvo) sudjeluje s turizma iznosi sedam posto u BDP-u unatoč jakoj doma10,1 posto, sekundarni (pretežito proizvodnja) s 22,8 po- ćoj valuti. sto, a na sektor usluga opada visoka 68,1 posto. - Vanjska trgovina čini 50 posto BDP-a JAR i raste po stopi od šest posto na godinu. - JAR je i danas najveći proizvođač zlata na svijetu i ima najveće zalihe zlatne rude. U proizvodnji dijamanata zauzima peto mjesto u svijetu. Ipak, obje te industrije s godi- - JAR ima potpisan ugovor sa zemljama EU o trgovini i sunama kopne. radnji iz 2000. godine kojim se postupno smanjuju carine do razine slobodne trgovine u razdoblju do 2012. godine. Za Hrvatsku je važno znati da su zemlje Srednje - U JAR-u se proizvodi 840 milijuna litara vina na godinu, s naglaskom na pet sorti - Cabernet Suvignon, Merlot, Pi- Europe koje su pristupile EU 2004. godine automatski preuzele odredbe tog ugovora. notage, Chardonnay i Sauvignon Blanc, te se time svrstava kao osmi proizvođač na svijetu, koji drži tri posto svjetskog tržišta. Izvoz vina povećao se sa 23 milijuna litara 1993. na 200 milijuna litara 2005. godine.

AECF osigurava 50 milijuna dolara na godinu Program sufinanciranja koji je ponudila nizozemska tvrtka dio je The Africa Enterprise Challenge Funda (AECF), donacijskog fonda osnovanog radi poticanja gospodarskog rasta siromašnih zemalja Afrike. Željeni cilj pokušat će ostvariti potpomažući inovativne projekte koji bi pomogli siromašnim krajevima u nastojanjima da svoju ekono-

kofi annan

stoje smetnje u komunikaciji između poduzetnika, gospodarskih komora i veleposlanstava te da se ne zna što je čija zadaća kako bi cijeli taj sustav kvalitetno funkcionirao. „Mi se ne bavimo isključivo gospodarstvom. Premalo nas je ovdje da bismo bili kvalitetna podrška svim zainteresiranim poduzetnicima te da bismo mogli odgovoriti na sve njihove zahtjeve i potrebe. Mislim da

bi dio tog posla trebala preuzeti Hrvatska gospodarska komora. Ne vjerujem da oni to ne žele, već mislim da ih male tvrtke u takvim situacijama često zaobilaze i javljaju se izravno nama. Zašto je tako, ne mogu kazati“, dodala je Barkiđija.

Nepovjerenje

Jesu li naše kompanije ovaj put preskočile i veleposlanstvo i HGK te se izravno obratile nizozemskoj tvrt-

ki, nismo uspjeli doznati. Natječaj traje do kraja siječnja, pa Nizozemci još nisu bili spremni govoriti o tome je li se uopće i koliko tvrtki iz Hrvatske javilo. Nadamo se da jesu, jer Južna Afrika pruža brojne mogućnosti. Pregršt je sektora koji u tom dijelu svijeta vape za novim idejama i stručnim kadrom. Ponajprije se to odnosi na poljoprivredu, građevinarstvo, turizam, petrokemiju...

Bez obzira na to je li prilika propuštena ili nije, vrijeme je da naše državne institucije preuzmu svoj dio odgovornosti i jasno javnosti obznane svoje obveze i dužnosti. Zar je potrebno više hrabrosti za obratiti se HGK-u nego razmišljati o poslovanju u Burundiju ili Tanzaniji? Ili možda nije u pitanju hrabrost, već povjerenje... Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

miju učine konkurentnom na tržištu. Fond se obvezao godišnje podijeliti minimalno 50 milijuna dolara na nekoliko odabranih projekata. Glavni donatori fonda su Afrička razvojna banka, Savjetodavna grupa za pomoć siromašnima (CGAP, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj - IFAD) te kao glavni Savez za zelenu revoluciju Afrike (AGRA) na čelu s bivšim tajnikom UN-a Kofi Annanom.


tema 6-7

VELIKA IGRA IZA KULISA Glavna skupština odluivat e danas oniara koji e imati pravo upisa poznata samo etiri, a ostali se kri

Luka Ploče: Vlada per Pavlović čeka, Škegro Mnogi smatraju da bi država zaradila mnogo više kada bi sudjelovala u dokapitalizaciji, a kasnije prodavala dionice po tržišnoj cijeni jer je nesumnjivo da ima ulagaa zainteresiranih za kupnju paketa dionica

PREMIJERKA Jadranka Kosor SNIMIO HRVOJE DOMINI

Suprotno oekivanjima, Vlada na zatvorenoj sjednici u etvrtak nije donijela odluku o cijeni dionice u skoroj dokapitalizaciji Luke Ploe. "Raspon cijena i konana cijena po kojoj e se upisati dionice odredit e se prema iskazanom interesu potencijalnih investitora, sukladno najboljim tržišnim praksama, radi optimizacije prikupljanja kapitalnih sredstava potrebnih za dokapitalizaciju društva", stoji u odluci Vlade. Takoer je odlueno da e se 51.771 dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju ponuditi radnicima po nominalnoj cijeni od 400 kuna, što je ukupno 20.708.400 kuna ili 23,25 posto temeljnog kapitala Luke Ploe. Kako se država ranije obvezala da e nesudjelovanjem u dokapitalizaciji smanjiti svoj udjel sa sadašnjih nešto više od 60 posto na 25 posto, nemali je broj onih koji smatraju kako bi bilo nelogino da država bez premije predaje veliki paket svojih dionica luke. Mnogi ulagai smatraju da bi država mnogo više zaradila kada bi sudjelovala u dokapitalizaciji, a kasnije

BORISLAV ŠKEGRO, suvlasnik Quaestus fonda, osim što savjetuje premijerku o gospodarstvu i zaziva nastavak privatizacije, isto je s Quaestusom radio u Luci Ploe u vezi s dokapitalizacijom SNIMIO SAŠA ETKOVI

prodavala dionice po tržišnoj cijeni jer je nesumnjivo da ima ulagaa zainteresiranih za kupnju paketa dionica. Dokapitalizacijom bi se temeljni kapital poveao sa sadašnjih 89 milijuna kuna na maksimalnih 221 milijun kuna. Pokušaj dokapitalizacije Luke Ploe ve je nekoliko puta prolongiran, a u Vladi se nadaju da e ovaj put uspjeti u naumu.

'Politike' odgode

Prema poznavateljima prilika, dokapitalizacija Luke Ploe dosad se nije mogla realizirati zbog politikih frakcija u vladajuem HDZ-u, od kojih je svaka imala svoje interese vezane uz najvei gospodarski subjekt u Dubrovako-neretvanskoj županiji. Iz Luke

Ploe su svojedobno navodili mnoge razloge neprovoenja, od složene situacije na tržištu kapitala do kompleksnosti samog procesa dokapitalizacije. Pravo upisa dionica imali bi dosadašnji dioniari, a o dokapitalizaciji e se odluivati danas na glavnoj skupštini. Samo pogled na prvih deset najveih dioniara govori da se iza kulisa odvija velika igra. Naime, od prvih deset najveih dioniara poznata su samo etiri, a ostali identitet kriju iza skrbnikih rauna banaka. Prva dva najvea dioniara su Hrvatski fond za privatizaciju sa 44 posto udjela, a slijedi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sa 16 posto vlasništva. Na treem je mjestu s nešto više od šest posto udjela skrb-

niki raun u Zagrebakoj banci. Tko se krije iza svih tih skrbnikih rauna nije poznato, kao ni s kojom su frakcijom povezani.

Hanfine opomene

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nekoliko je puta intervenirala u vezi s Lukom Ploe. Prije nešto više od tjedan dana opomenula je i zabranila javne istupe Ivanu Pavloviu, direktoru Luke Ploe, nakon što je iznosio procjene cijene dionice u buduoj dokapitalizaciji, iako o tome još nije donesena odluka mjerodavnih tijela. On je u posljednje tri godine nekoliko puta istupao u javnosti najavljujui dokapitalizaciju, pa je Hanfa bila prisiljena obustavljati trgovinu dionicom zbog


as o dokapitalizaciji Luke Ploe, od ijih su deset najveih dikriju iza skrbnikih rauna

ere ruke, ro ispao

njezina naglog rasta, a onda i neminovnog pada koji bi uslijedio nakon demantija iz same kompanije. Pavlovi, tvrde oni koji ga poznaju, ne želi ovisiti o politici, a i u interesu mu je da se dokapitalizacija provede i smanji utjecaj države. Na slian su nain u upravama velikih kompanija i banaka u Hrvatskoj opstali mnogi danas dugovjeni direktori.

Škegro nekvalificiran

U priu o Luci Ploe ukljuio se i premijerkin savjetnik, bivši ministar financija i današnji suvlasnik Quaestus fonda Borislav Škegro, koji osim što savjetuje premijerku o gospodarstvu i

zaziva nastavak privatizacije, isto je s Quaestusom radio u Luci Ploe u vezi s dokapitalizacijom. Ugovor koji je lani potpisalo Quaestus osiguranje s Raiffeisen bankom, gdje je Quaestus bio angažiran kao savjetnik u dokapitalizaciji, RBA je zbog upozorenja Hanfe morala raskinuti. Naime, rije je o financijskom savjetovanju za koje Quaestus savjetovanje nema odgovarajuu licenciju, doznajemo. Prema tvrdnjama upoznatih u Raiffeisenu, Quaestus je primao 10.000 eura mjesene naknade za svoje usluge. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

IVAN PAVLOVI, direkror Luke Ploe, zaradio je Hanfinu opomenu FOTO RAVLI/CROPIX

business.hr Ponedjeljak 31/1/2011


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 31/1/2011

OSIM KON»ARA I DOK-INGA

A-tec opet u utrci za 3. maj? Zagreb. Kako se bliži 2. veljae, rok do kojega zainteresirani moraju predati ponude za kupnju brodogradilišta 3. maj, sve je jasnije da bi se na otvaranju ponuda mogla nai dokumentacija ak nekoliko tvrtki. Najozbiljniji je ulazak Jadranskih ulaganja Danka Konara, a ta se tvrtka nametnula i kao najvjerojatni-

ji novi vlasnik Kraljevice. Iako je rok kratak, pojavio se još jedan zanimljiv igra - Dok-Ing, poznat po proizvodnji strojeva za razminiranje, ali i prototipu 1. hrvatskog elektroautomobila. Nakon što je otkupio natjeajnu dokumentaciju, za vikend je u 3. maju boravio i prvi ovjek te tvrtke Vjekoslav Majeti. Jedan od kurioziteta natjeaja mogla bi biti i ponovna prijava ve obijenog austrijskoga A-teca. Sada bi, nagaa se, mogli ui u igru s novim potencijalnim investitorom. B. K.

OBVEZA PREUZIMANJA

Brodogradilište Pula kupuje Tehnomont

Zagreb. Tehnomont-Brodogradilište Pula d.o.o. izvijestilo je ZSE o nastanku obveze objavljivanja ponude za preuzimanje Tehnomonta d.d. Kako stoji u priopenju objavljenom u petak, pulsko Tehnomont-Brodogradilište steklo je 53.110 redovnih dionica s pravom glasa koje ine 19,79 posto glasakih

prava, pa drži 108.489 dionica, što odgovara udjelu od 40,43% ukupnog broja redovnih dionica. Rije je o dionicama u vlasništvu Eurobroda d.o.o. koji je prodao cjelokupni udjel u tvrtki sa sjedištem u Puli. Na drugome je mjestu deset vodeih dioniara Tehnomonta d.d. HFP, prema podacima SKDD-a, sada drži 24,01% ili 64.415 dionica. Direktor Tehnomont-Brodogradilišta Pula Miljenko Brni odbio je komentirati detalje transakcije, uz objašnjenje da mu to nije dopušteno dok je preuzimanje u tijeku. M. P.

Na burzi rada lani završio grad veličine Zadra

NESTALO 76.000 RADNIH MJESTA Hrvatska je u mjesec dana izgubila 13.762 radna mjesta. Zaposlenost je u godinu dana pala 5,2 posto, a najvei je pad meu obrtnicima i slobodnim profesijama (-7,8 posto) Ukupan broj zaposlenih u prosincu 2010. godine iznosio je 1,38 milijuna, što je u mjesec dana pad od jedan posto, a na godišnjoj razini 5,2 posto. Tako je Hrvatska u mjesec dana izgubila 13.762 radna mjesta, a na godišnjoj razini 75.531 radno mjesto. Podatke je u petak objavio Državni zavod za statistiku. Najvei pad zaposlenosti na godišnjoj je razini meu obrtnicima i slobodnim pro-

fesijama (-7,8 posto), a na tu se grupu odnosi samo 218,9 tisua zaposlenih. Osiguranika poljoprivrednika u prosincu je bilo 31,7 tisua, a njihov pad na godišnjoj razini iznosi 6,2 posto.

U minusu graevinari

Zaposlenih u najbrojnijoj kategoriji, u pravnim osobama, u prosincu je bilo 1,13 milijuna, što je na godišnjoj razini minus od 4,6 posto.

Gledajui kumulativno 2010. godinu, pad zaposlenosti u odnosu na cijelu 2009. godinu iznosi 4,8 posto. Najviše je zaposlenih u preraivakoj industriji (213,8 tisua), a u toj je kategoriji pad broja zaposlenih na godišnjoj razini iznosio 4,4 posto. Trgovina na veliko i malo zapošljava 186,6 tisua ljudi i bilježi pad zaposlenosti od 4,7 posto. S druge strane, javna

uprava i obrana zapošljavaju 105,3 tisua ljudi i bilježe pad zaposlenih od 0,7 posto, dok su u podruju obrazovanja zaposlene 105,2 tisue ljudi i zaposlenost je porasla 0,6 posto. Najvei pad zaposlenosti bilježe sektori graevinarstva (-14,1 posto), poslovanja nekretninama (-17,7 posto) i rudarstva (-11,2 posto). Gubitak radnih mjesta nije zanemariv ni u sektoru ugostiteljstva i pružanja usluga smještaja, gdje se bilježi pad od 7,1 posto, a u financijama i osiguranju imamo 5,4 posto manje zaposlenih. "To je logian slijed i trend se nee zaustaviti. Oekujemo daljnji pad zaposlenosti i poveanje broja umirovljenika, što e biti dodatni pritisak na državni proraun, iz kojeg e se morati podmirivati sve vei manjak u sustavu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Nefleksibilno tržište

Za veliki pad broja obrtnika Sever kaže da ne udi jer se oni uglavnom naslanjaju na poduzetnike, pa se recesija prelila i na njih, posebice u sektoru graditeljstva. Dodatni problem je nelikvidnost, pri emu su i tu ponajviše stradali "mali". Smatra

da esto isticana teza prema kojoj za pad zaposlenosti nije kriva samo recija nego i nefleksibilno tržište rada ne drži vodu. Sindikalni elnik kaže da se dosad nigdje u svijetu nije pokazalo da e lakše otpuštanje dovesti i do lakšeg zapošljavanja. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majeti istie pak da je hrvatski Zakon o radu meu najrigidnijima u svijetu, zbog ega tržište rada nije konkurentno. "Smisao fleksibilnijeg zakonodavstva nije u lakšem otpuštanju, jer ljudi i sad gube posao, nego bi se poduzetnike ohrabrilo na nova zapošljavanja. Kako se na tržištu ništa ne dogaa, imat emo i dalje problema sa zadržavanjem radnih mjesta. Vidjet emo što e donijeti nove mjere", kaže Majeti. HNB u svom biltenu istie da e se trend smanjenja broja zaposlenih nastaviti u prvoj polovici 2011. godine, a tek krajem godine mogle bi biti zabilježene pozitivnije promjene. One nee biti dovoljne da se ponište nepovoljna kretanja iz prethodnih razdoblja, pa se na godišnjoj razini oekuje blagi pad zaposlenosti od 0,8 posto. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 31/1/2011

IVICA PANÂťI kaĹže da je prijava u interesu 90% lanova HDZ-a koji nisu imali pojma o kriminalu

KAZNENA PRIJAVA

TRAŽE NIŽE CIJENE

Pani Uskoku prijavio HDZ

Osnovan hrvatski plinski klaster

Saborski zastupnik Ivica Pani podnio je Uskoku kaznenu prijavu protiv HDZ-a kao pravne osobe. Prijavu temelji na aferama s crnim fondovima, Fimi medijom, automobilima i zapoĹĄljavanjem stranakih osoba u javnim poduzeima. "Ne moĹže Ivo Sanader biti kriv za sve, a ostali da se ponaĹĄaju kao da nisu znali", kazao je Pani. B.hr

Daruvar. Deset malih i srednjih tvrtki koje se bave ukapljenim naftnim i prirodnim plinom osnovalo je u daruvarskom LPG Autocentru Bahnjik Hrvatski plinski klaster (HPK), prvi takav u ovom dijelu Europe. Kako su izvijestili iz Hrvatske UNP udruge, osnivanjem HPK doi e do promjena na trĹžiĹĄtu UNP-om, posebice autoplinom, koji je neopravda-

no najskuplji u Europi s obzirom na to da Hrvatska ima vlastite izvore u 100-postotnom suviĹĄku. Istiu da su gospodarstvenici s tog podruja nezadovoljni radom i transparentnoĹĄu Hrvatske gospodarske komore, pa su osnovali vlastiti klaster. Njihovi su ciljevi sniĹžavanje cijene autoplina, podizanje kvalitete UNP-a, pronalaĹženje povoljnijih izvora i dobavnih pravaca UNPa, itd. Za glavnog menadĹžera klastera izabran je Branimir Palunko, vlasnik LIB gasa iz FaĹžane. M. Gr.

Nije lako Ĺživjeti s osobn bankrotom NA MUKAMA Pojedinac pritisnut dugovima morat e predati steajnom upravitelju nadzor i upravljanje nad svojom imovinom i prihodima, i to u razdoblju kuĹĄnje koje traje godinama, a tijekom njega steajni upravitelj odreuje koji dio prihoda duĹžnik moĹže troĹĄiti za svoje potrebe, a koji se dio uplauje na poseban raun Konano e i u Hrvatskoj pojedini graani koji zbog pogreĹĄnih procjena ili zbog promijenjenih egzistencijalnih okolnosti, od bolesti, umanjenih plaa do otkaza, viĹĄe ne mogu redovito plaati svoje dugove moi proglasiti bankrot i zatraĹžiti od sudova provoenje osobnog steaja. No, kako e Hrvatska tek do kraja ove godine dobiti nacrt zakona o osobnom bankrotu kao zakonodavnom okviru za uvoenje instituta osobnog bankrota, graani koji su zaglibili u dugovima koje viĹĄe ne mogu vraati naekat e se prije nego ĹĄto dobiju mogunost zatraĹžiti osobni steaj kako bi se u procesu mirenja ili uz pomo steajnog staratelja izvukli iz duĹžnikog ropstva i dobili ĹĄansu za novi Ĺživot bez dugova koje ne mogu vraati.

Vlada je, naime, usvajanjem polaznih osnova za uvoenje instituta osobnog bankrota 2011. godinu proglasila pripremnom godinom u kojoj e se pisati zakon i podzakonski propisi, obrazovati svi koji e provoditi postupke osobnog bankrotstva te organizirati javna rasprava i kampanja kako bi se graane informiralo o institutu osobnog bankrotstva.

U redu za steaj

Od 1997. godine, kad je u hrvatski steajni zakon uvedena mogunost steaja i nad imovinom fizikih osoba, jedino su trgovci pojedinci i obrtnici mogli proglasiti osobni bankrot, odnosno zatraĹžiti steaj nad svojom imovinom. Takav je steaj dosad pokrenulo samo nekoliko desetaka trgovaca

pojedinaca i obrtnika. U obrazloĹženju polaznih osnova za uvoenje osobnog bankrota Vlada navodi da raste broj graana koji su kreditno zaduĹženi i prijeti im insolventnost. Od 2003. do kraja 2008. godine potraĹživanja banaka od graana narasla su sa 55 milijuna kuna na 126,5 milijuna kuna, odnosno viĹĄe od 230 posto. Kada je 2008. godine Hrvatska udruga sindikata predloĹžila njegovo uvoenje, procjenjivala je da je oko 15.000 graana ve tada bilo u situaciji da moĹže zatraĹži osobni steaj. Godinu dana kasnije iz HUS-a su tvrdili da ve oko 30.000 graana "kandidira" za proglaĹĄavanje osobnog bankrota. Koliko e ih doista to uiniti, ovisit e i o zakonskim uvjetima kojima e se pro-

pisati tko, kada i kako moĹže zatraĹžiti i dobiti provoenje osobnog steaja nad svojom imovinom i prihodima. U Sloveniji je institut osobnog bankrota zaĹživio 1. listopada 2008. godine i u dvije godine primjene pokrenuto je oko tisuu osobnih steajeva. U prvih ĹĄest mjeseci proĹĄle godine zatraĹženo je 540 osobnih steajeva, a zapoeto ih je 347, ĹĄto je bilo dvostruko viĹĄe nego u prvih ĹĄest mjeseci 2009. godine, kada ih je zatraĹženo 286, a zapoeto 126. U prvo vrijeme nakon stupanja zakona na snagu proglaĹĄavanja osobnog bankrota gotovo i nije bilo. Kriza je vjerojatno i tu umijeĹĄala prste, pa je broj osobnih steajeva poeo rasti. Delo je zabiljeĹžilo da je po podacima Vrhovnog suda Slovenije od listopada 2008. do kraja srp-

nja 2010. godine uvedeno 720 osobnih steajeva prezaduĹženih potroĹĄaa te 92 osobna steaja insolventnih samostalnih poduzetnika.

Zakon pun rupa

U intervjuu poslovnom dnevniku Finance TomaĹž Kos, jedan od steajnih upravitelja koji provodi 26 postupaka, rekao je da su ti osobni bankroti zatraĹženi zbog dugova u rasponu od pet do 180 tisua eura. Kos dodaje da je osobni steaj teĹžak izbor jer duĹžnik steajnom upravitelju predaje u ruke nadzor i upravljanje nad svojom imovinom i prihodima, i to u razdoblju kuĹĄnje od dvije do pet godina. Ako je pak nezaposlen, mjeseno mora steajnom upravitelju dokazivati da aktivno traĹži posao i prijavljivati sve prihode


Peveci ostaju na slobodi Bjelovar. Izvanraspravno vijee Županijskoga suda u Bjelovaru donijelo je rješenje kojim je odbijen prijedlog Županijskoga državnog odvjetništva da se poduzetnicima Višnji i Zdravku Pevecu odredi pritvor, izvijestila je glasnogovornica tog suda Dajana Barberi-Valenti. Sud je odredio da se provede

nim TOMAŽ KOS, slovenski steajni upravitelj, upozorava kako se tek nakon perioda kušnje od dvije do pet godina dužniku može otpisati dio duga FOTO FINANCE

koje eventualno ostvari "sa strane". U tom razdoblju steajni upravitelj odreuje koji dio prihoda može trošiti za svoje potrebe, a koji se dio uplauje na poseban raunu koji on kontrolira i s kojega jednom godišnje podmiruje dužnikove dugove. Po isteku roka kušnje, steajni upravitelj predlaže, a sud odluuje o eventualnom otpisu dijela duga dužnika. Dio steajnih upravitelja lani je slovenskim medijima anonimno svjedoio da zakon o osobnom steaju ima rupa koje dio onih koji su zatražili osobni steaj nastoji iskoristiti za prijevaru i otpis dugova, iako imaju dovoljno imovine i prihoda da ih mogu vratiti, ali su je manjeviše uspješno sakrili kako bi izbjegli plaanje dugova. Zoran Daskalovi

novo financijsko-knjigovodstveno vještaenje za koje e trebati dulje vrijeme pa se vodilo rauna o naelu razmjernosti i okolnosti da se pritvor kao mjera oduzimanja slobode u tijeku glavne rasprave ne smije za optuženike pretvoriti u kaznu. Zato sud smatra da nema opravdanja za daljnji pritvor. Inae, Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo je rješenje o ukidanju pritvora branome paru Pevec i vratio ga na ponovno razmatranje Županijskome sudu u Bjelovaru. H

BROJKA

VIJEST U SLICI

FOTO PONGRAI/CROPIX

NOVO VJEŠTA»ENJE

5584

kune iznosila je prosjena neto plaa za studeni; u odnosu na onu za listopad bila je nominalno vea 4,4 posto, a realno 4,1 posto, na što su utjecale božinice

AKTIVISTI»KI BUNT Zelena akcija i Pravo na grad prosvjedovali su u petak ispred Državnog odvjetništva kako bi upozorili na neuinkovitost institucija u rješavanju 'sluaja Varšavska' i slinih u Splitu, Dubrovniku...

Ivanić Grad privatizira distribuciju plina Ivaplin, distribucijska tvrtka za koju Ivani Grad te opine Križ i Kloštar Ivani traže strateškog ulagaa za 49 posto udjela, godišnje proda oko 12 milijuna prostornih metara plina

nima Ivani Grada, Križa i Kloštar Ivania nema novca da se Ivaplin sanira i dalje kvalitetno vodi", objašnjava proelnica Vlatka Berlan Vlahek.

Ivani Grad te opine Križ i Kloštar Ivani traže strateškog ulagaa koji bi dokapitalizirao tvrtku Ivaplin s najmanje 31 milijun kuna i tako stekao 49 posto udjela u tom lokalnom opskrbljivau i distributeru plina. Dobiveni novac bi se, kako nam je reeno u gradskoj upravi Ivani Grada, uložio u rekonstrukciju i sanaciju postojee plinske mreže koja trpi velike gubitke. Strateški bi ulaga odmah trebao bespovratno uplatiti najmanje 19 milijuna kuna te još minimalno 12 milijuna kuna s rokom uplate od dvije godine i mogunošu povrata kroz dobit Ivaplina. "Dvije godine ništa se nije radilo na mreži, a u prorau-

To, meutim, nije prvi pokušaj dokapitalizacije Ivaplina. Natjeaj je raspisan i prije nekoliko godina, ali politike konfrontacije izmeu Ivani Grada, u kojem je na vlasti SDP, te Križa i Kloštra Ivania, koje je vodio HDZ, isprijeile su se donošenju odluke iako su, kako nam je reeno, za Ivaplin dobili dobru ponudu. Naime, na natjeaj se javila tvrtka iz

Politike igre

Nove Gradiške, Plin projekt, koja je ponudila 31 milijun kuna za dokapitalizaciju. No, vlasnici Ivaplina nisu u zakonskom roku donijeli nikakvu odluku, ni o ponudi ni o poništenju natjeaja, pa su iz Plin projekta ak zaprijetili tužbom.

Gubitak 1,3 mil. kn

U meuvremenu je u Križu na vlast zasjeo SDP, sve su se blagajne ispraznile, pa je donesena politika odluka o privatizaciji Ivaplina u nadi da je Plin projekt još zainteresiran za tvrtku te da nee ponuditi manje od svote ponuene prvi put. Udjel Ivani Grada u Ivaplinu je 52,73

posto, Križa 28,63 posto, a Kloštra Ivania 18,64 posto. Ivaplin je 1. srpnja 2009. godine izdvojen iz komunalnog poduzea Ivakop i ve je u prvih pola godine samostalnog poslovanja imao oko 1,3 milijuna kuna gubitaka. Prema rijeima Željke Vuini Jambreši, pomonice direktora za financijske poslove Ivaplina, slian financijski rezultat oekuje se i za 2010. godinu. Tvrtka ima 26 zaposlenih, a novi ulaga nee smjeti smanjivati broj radnika iduih pet godina. Ivaplin godišnje proda oko 12 milijuna prostornih metara plina. Nevenka Cuglin

BROJKA

31

milijun kuna minimalno traže Ivani Grad te opine Kloštar Ivani i Križ za dokapitalizaciju lokalnog distributera plina

VLATKA BERLAN VLAHEK, proelnica Ivani Grada, kaže da se dvije godine ništa nije radilo na mreži, a u proraunima Ivani Grada, Križa i Kloštar Ivania nema novca da se Ivaplin sanira i dalje kvalitetno vodi SNIMIO HRVOJE DOMINI


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 31/1/2011

DENIS JUKI naslijedio je Tomislava Popovia SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ADRIATICA.NET

POÂťELO SUENJE

Juki na elu Atlasa

OptuĹženi za Kupsku: Nismo krivi

Zagreb. Nakon odlaska Tomislava Popovia s mjesta predsjednika Uprave, Denis Juki imenovan je predsjednikom Uprave putnike agencije Atlas, priopili su iz adriatica.neta. Dolazi s mjesta direktora konzultantske kue T.C. i partneri. Radio je u Generalturistu, bio predsjednik Uprave Hotela Bonavia, Hotela Dubrovnik Palace te direktor Jadranskih luksuznih hotela. B. hr.

Zagreb. Tri tvrtke i devetero odgovornih osoba optuŞenih da su prije tri i pol godine ugrozili Şivote stanara Kupske ulice koja se uruťila i nainili ťtetu od oko 17 mil. kn izjavili su u petak na zagrebakom Županijskom sudu da se ne osjeaju krivima ni po jednoj toki optuŞnice. Uz direktora Conexa Davori-

na Lovrenia i glavnog projektanta Nenada Bacha optuĹženi su Conexov voditelj radova Gabrijel Kostanjeveki, inĹženjer Tehnike Marija Peri, revident projekta Antun Szavitz Nossan, nadzorni inĹženjeri Toni Glavini i Zoran Petanjek, direktor Interkonzaltinga Hari Vladovi Relje i inĹženjer Graevinskog fakulteta Meho SaĹĄa Kovaevi. Tereti ih se zbog propusta u gradnji HEPove poslovne graevine. Ispitat e se 17 svjedoka koje je predloĹžilo tuĹžiteljstvo, a suenje se nastavlja 11. veljae. H

Zagreb za proÄ?istaÄ? plaća joĹĄ 140 mil. kuna SPORNA INVESTICIJA Otkad se poeo graditi 2000., proista otpadnih voda je zbog stalnih dopuna projekta poskupio s prvotno planiranih 180 na 285 milijuna eura. Posljednje dopune uvrĹĄtene su ljetos, a podrazumijevaju iznos od 20 milijuna eura

SNIMIO HRVOJE DOMINI

NEPOVOLJAN UGOVOR Gradski e dug Zagrebakim otpadnim vodama, tj. razliku izmeu prikupljene naknade za proiĹĄavanje i mjeseno ugovorenih 38 milijuna kuna koncesionaru, i ove godine otkupiti Zagrebaka banka, koja je od 2003. cesijom preuzela viĹĄe od milijardu kuna obveza Grada za proista

Grad Zagreb duĹžan je za proĹĄlu godinu za proista otpadnih voda ak 139,1 milijun kuna, a kako tog novca u proraunu nema, gradske e dugove Zagrebakim otpadnim vodama (ZOV), koncesionaru koji upravlja proistaem, i ove godine otkupiti Zagrebaka banka. Isti se scenarij ponavlja iz godine u godinu jer Zagreb ima vrlo nepovoljan ugovor o koncesiji sa ZOV-om prema kojem Grad iz prorauna mora podmiriti razliku izmeu prikupljene naknade za proiĹĄavanje na raunima Vodoopskrbe i odvodnje i mjesene ugovorene obveze koja se mora uplatiti koncesionaru, a iznosi oko 38 milijuna kuna. Problem je ĹĄto svakog mjeseca

Vodoopskrba i odvodnja fakturiranjem rauna graanima i pravnim osobama uspije prikupiti samo dvije treine potrebnog iznosa. I to unato tome ĹĄto naknada za proiĹĄavanje vode nije mala - za graane ona iznosi oko 2,8 kuna po prostornome metru, a za gospodarstvo ak 11,47 kuna.

Nove tarife

Iz gradske uprave ve nekoliko godina najavljuju nove tarife za proiĹĄavanje otpadnih voda, a prema Zakonu o vodama, one su ve trebale biti korigirane tako da se proiĹĄavanje naplauje po koliini vode koju gospodarski subjekt ispuĹĄta u proista umjesto po koliini preuzete vode. To bi,

meutim, znailo joĹĄ veu razliku koju bi Grad trebao plaati ZOV-u. Zato sada u gradskoj upravi, kao ĹĄto smo pisali, pripremaju prijedlog kojim bi se uvelo plaanje proiĹĄavanja atmosferskih voda, odnosno kiĹĄnice, kako bi se prikupilo ĹĄto viĹĄe novca i kako bi razlika koju treba plaati Grad bila ĹĄto manja. Otkad se poeo graditi 2000., proista otpadnih voda jedna je od najspornijih investicija u Zagrebu. Zbog stalnih dopuna projekta proista je poskupio s prvotno planiranih 180 milijuna eura na 285 milijuna eura. Posljednje dopune uvrĹĄtene su ljetos, a podrazumijevaju iznos od 20 milijuna eura. DrĹžavna revizija svake godine upozorava na spor-

ni dio ugovora o plaanju iz gradskog prorauna razlike novca koji se ne prikupi preko rauna za vodu i obveze prema koncesionaru. Policija je ovih dana od gradske uprave zatraĹžila sve materijale vezane uz proista, ali u Gradu ne pokazuju zabrinutost jer se to, kaĹžu, ponavlja svake godine.

Obveza do 2028.

Prema ugovoru o koncesiji, Grad e ZOV-u, iji su vlasnici njemaki RWE i austrijski Wassertechnik, do 2028. mjeseno isplaivati 38 milijuna kuna, ne bude li novih varijacija. Grad je i dosad sklapao ugovore o cesiji, pa je tako proĹĄle godine Zagrebaka banka otkupila 119,5 milijuna kuna duga za proista, 2008. godine 104 milijuna kuna, a 2006. i 2007. godine ukupno 292 milijuna kuna. Od 2003. godine, otkad je izmeu Grada, Zabe, Holdinga i ZOV-a sklopljen ugovor kojim su ureeni meusobni odnosi u vezi s plaanjima i prijenosima na osnovi naknade za proiĹĄavanje, procjenjuje se da je Zagrebaka banka cesijom preuzela viĹĄe od milijardu kuna obveza Grada Zagreba za proista. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr


moja lisnica

UŠTEDITE NOVAC I VRIJEME Mali poduzetnici protiv namještenih natjeaja teško se mogu boriti, što im stvara osjeaj bespomonosti, no barem mogu nai nain kako prepoznati namještaljku pa se nee truditi prikupljati dokumentaciju

Ponedjeljak 31/1/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Kako prepoznati namješten javni natjeaj?


DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > zaštita ulagača > krediti

14-15

7,40 5,35 kuna iznosio je u petak tečaj eura, 0,25 posto manje nego prethodnoga tjedna

kuna iznosio je u petak tečaj dolara, 1,19 posto više nego prethodnoga tjedna

5,70

kuna iznosio je u petak tečaj švicarskog franka, 0,84 posto manje nego prethodnoga tjedna

2302,93 boda dosegnuo je u petak dionički indeks Crobex nakon tjednog porasta od 0,23 posto

95,30

bodova dosegnuo je u petak obveznički indeks Crobis nakon tjednog pada od 0,18 posto

business.hr Ponedjeljak 31/1/2011

PostojE stotine načina da se natječaj namjesti pojedinom izvođaču

U društvu sudionika javnih natječaja često se može čuti kako su oni bili namješteni, tj. kako se pobjednik znao unaprijed. Razočaravajuće je to za mnoge male poduzetnike koji se protiv tog trenda ne mogu boriti, što im stvara osjećaj bespomoćnosti nakon što su na javljanje na namješteni natječaj potrošili novac, vrijeme i energiju.

Korisnici javnih natječaja dužni su raspisati natječaj kojim će kupiti najpovoljniju uslugu, no to se načelo, ne samo u Hrvatskoj, često zanemaruje. Naime, postoje stotine načina kako se natječaj može namjestiti pojedinom izvođaču, a na malim je poduzetnicima da barem pokušaju prepoznati takve prijevare i namjerno dovođenje u zabludu.

arhiva business.hr

Mnogi su načini za prijevaru na javnim natječajima, pišu slovenske Finance: traženje od sudionika da jedne te iste podatke o sudjelovanju u natječaju upišu u različite obrasce, naručitelj neposredno prije isteka roka za prijavu na natječaj može svim njegovim sudionicima istodobno dati na uvid tehničke specifikacije ugovora, što može dovesti do dogovara-

• •

Javna nabava zanimljiva je mnogim malim i srednjim poduzetnicima koji je mogu koristiti kao odličan izvor financiranja. Međutim, korupcija u javnom sektoru mnoge poduzetnike razočara

Umjesto da troše novac na natječajnu dokumentaciju, vrijeme i energiju, mali bi poduzetnici trebali pokušati prepoznati natječaje čiji se pobjednik zna unaprijed i tako sami sebe poštedjeti muke nja sudionika na štetu naručitelja, uvjeti odabira izvođača mogu biti neproporcionalno postavljeni, nejasni uvjeti sudjelovanja bez detaljnih potkriterija, previše potkriterija,

• • •

Suočite li se sa sumnjivim kriterijima za pristupanje natječaju, budite na oprezu arhiva business.hr

pretjerano olakšavanje •sudjelovanja u natječaju, nedefiniran broj etapa •javnog natječaja, bez jasnog kriterija završetka pregovora, neopravdana podjela pojedinačnih ugovora u nekoliko manjih ugovora,


OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak

Utorak

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

aneksa ugovo•ra sklapanje bez odgovarajueg po-

stupka, sklapanje neopravdanih aneksa koji zaoštravaju kriterije sudjelovanja (naješe pod izgovorom neoekivanih uvjeta ili žurnosti), nedovoljan nadzor nad sudionicima natjeaja, nedostatak investicijskog planiranja prije raspisivanja natjeaja, neosnovana promjena stavki natjeaja suprotna zakonu. Ako se neki od sudionika i odlui podnijeti žalbu i zahtijevati državnu reviziju nekog javnog natjeaja, treba djelovati brzo, dok još postoji pravo na žalbu.

• • • •

Tražite reviziju

Zahtjev za reviziju najprije treba podnijeti naruitelju. Ako on ne reagira objašnjenjem, to po slovenskom zakonu znai da je zapravo prešutno pristao na reviziju, nakon ega u Sloveniji na scenu nastupa državni revizor, kojega je klijent dužan platiti 700 eura. Po-

BROJKA

5

tisua eura u EU košta izrada revizije natjeaja u graevini

kaže li se da rezultate revizije treba objaviti te da su otkrivene nepravilnosti, revizorska taksa iznosi dodatnih 2500 eura u sektoru dobara i usluga, a za reviziju nad graevinskim natjeajima plaa se taksa od ak 5000 eura. Treba napomenuti da je zbog namještanja natjeaja u Sloveniji posla imala i Europska unija nezadovoljna injenicom da su prije nekoliko godina sve važnije poslove, barem u graevinskom sektoru, dobivale domae tvrtke.

Po pravilima EU

Slovenija danas koristi jedinstvenu europsku dokumentaciju po kojoj je potrebno objaviti natjeaje ija je vrijednost, kad je rije o klasinoj gradnji, oko 11 milijuna eura, a za gradnju u kojoj sudjeluje nekoliko investitora granica je nešto niža. Protiv Slovenije u tom pogledu dosad nijedna tvrtka iz država EU nije pokrenula postupak pred sudom EU, a isto tako nije bilo zahtjeva da slovenska državna revizija neki natjeaj poništi. Bez obzira na to, neki konstatiraju da Državna agencija za autoceste, koja objavljuje najviše poslova, prilagoava natjeaje i poslove dobivaju domaa poduzea. Nikola Suec

Moja lisnica

Mediji i marketing Business plus

PLAA POKRIVA 80 POSTO POTREBA

Potrošačka košarica još skuplja Prosjena košarica za prosinac iznosi 6656,38 kuna, što je 0,07 posto više nego u studenome. Prosjena neto plaa za listopad, isplaena u studenom prema DZS-u, iznosila je 5351 kunu, a prethodni mjesec 5291 kunu. Prosjena neto plaa pokriva 80,39

OGLAS

posto prosjene košarice za etverolanu obitelj u RH, što je 0,85 posto više nego prethodnog mjeseca zahvaljujui rastu prosjene neto plae u odnosu na prethodni mjesec za 60 kuna zbog ranijih isplata oporezivih iznosa božinica i prilagodbe promjeni poreznih propisa

vezanih uz godišnji obraun poreza na dohodak. Ukljue li se troškovi koje imaju podstanari za iznajmljivanje stana, a koji nisu ukljueni u košaricu, košarica bi iznosila 8503,74 kune, a pokrivenost prosjenom neto plaom bila bi 62,93 posto.


Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA HPB Dioniki VB CROBEX10 OTP uravnoteženi OTP indeksni Platinum Global Opportunity

219%

16-17

LUKA PLOE

business.hr Ponedjeljak 31/1/2011

+

KAŠTELANSKI STAKLENICI

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> ulaganja > krediti

Powered by

17,65%

NAJGORIH 5 FONDOVA 2,88 2,67 2,47 2,18 1,94

MP-Mena HR Ilirika Azijski tigar MP-Bric HR Ilirika BRIC NFD Aureus BRIC

Tjedni pregled

-4,12 -2,86 -2,70 -2,64 -1,96 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA PBZ

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5,43%

451

135.362

5,29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6,07%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

ZABA OTP

Stambeni kredit za mlade - akcija

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket tekueg rauna - akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - model II

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Volksbank ERSTE Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ZABA Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA

Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

OTP Krediti za individualne iznajmljivae u turizmu uz depozit RBA Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

7,49%

578

69.235

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus

7,68%

587

70.441

6,89% Promjenjiva 7,25%

Promjenjiva

Turistiki kredit za graane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turistiki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turistiki kredit za graane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turistiki kredit za graane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turistike djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

Turistiki kredit za graane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistiki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izrauni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr


OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJEU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJEU

DOBIT

5,35%

Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Djeja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oroeni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Oroena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo djeja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Oroena ĹĄtednja

4,10%

Promjenjiva

1.281

11.281

RBA

RBA ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Oroena devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Karlovaka Banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Djeja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Veneto banka ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank

VRIJEDNOST

Devizna ĹĄtednja

Karlovaka banka

Podravska banka

ZARAENA

Profitni devizni depozit

Partner banka

HPB

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000  po 100 , 36 mj.

VRSTA

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Volksbank Nenamjenski kredit - model I OTP

Gotovinski kredit za mlade

Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

RBA Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKUI RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA

PROIZVOD

MJESENA NAKNADA

PREKORAENJE

KAMATA NA MINUS

Tekui raun za studente Tekui raun za umirovljenike Tekui raun Tekui raun

0 0 3 5

30000 30000 30000 10000

14% 14% 14% 14%


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 31/1/2011

AUKCIJA HFP-a

KUNSKA DENOMINACIJA

Prodano 0,22% Riviere Pore Na aukciji za udjele HFP-a u etvrtak putem Zagrebake burze prodana su dva paketa 4110 i 4109 dionica Riviere Pore po cijeni 126 kuna, ukupno 0,22 posto temeljnog kapitala tvrtke. Paketi su prodani za ukupno 1,664 mil. kuna, a za kupca je transakcije odradila brokerska kua Hita vrijednosnice. Rivierom se prošlog tjedna trgovalo po cijenama oko 218 kuna. B.hr

Certus pokrenuo novani fond

JURICA PEVEC, predsjednik Uprave Certusa SNIMIO SAŠA ETKOVI

IZGLEDI

Moody's zaprijetio SAD-u spuštanjem rejtinga Ta zemlja ima najvei omjer državnog duga i državnih prihoda od svih zemalja s AAA rejtingom, dvostruko nadmašujui omjer Njemake, Francuske i Velike Britanije.

BARACK OBAMA, ameriki predsjednik u treoj godini mandata, zabrinuo je analitiare jer je nastavio provoditi politiku Georgea W. Busha o poreznim olakšicama za bogate

Nema plana štednje

ARHIVA B.HR

Sjedinjene Države imaju najvei omjer državnog duga i državnih prihoda od svih zemalja s AAA rejtingom, a administracija Baracka Obame ne ini dovoljno kako bi usporila bujanje zaduženosti, upozoravaju u bonitetnoj agenciji Moody's Dvije najjae ekonomije G7 zemalja suoavaju se s novim pritiscima meunarodne zajednice i kreditnih agencija zbog rastueg duga. Dan nakon što je S&P Japanu prvi put u posljednjih devet godina srezao kreditni rejting uz obrazloženje da japanska vlada nema jasan plan rješavanja golemog duga, isti je scenarij zaprijetio Sjedinje-

nim Amerikim Državama. Tako je kreditna agencija Moody's u petak objavila kako izglede SAD-a namjerava ocijeniti negativnima ranije nego što se to oekivalo. Razlog je rastui proraunski deficit najveeg svjetskoga gospodarstva.

Gori od Francuske Nastavak provoenja politike Georgea W. Busha o poreznim olakšicama zabrinuo je analitiare u toj agenciji koji smatraju da se Kongres ne hvata u koštac s rezanjem troškova. „To je povealo našu zabrinutost o spremnosti i mogunosti amerike vlade da smanji svoj dug“, porueno je iz agencije, a prenosi Bloomberg.

„Ostale zemlje imaju planove smanjenja deficita u iduih nekoliko godina, što znai da e se taj trend nastaviti“, porueno je iz Moody'sa. Iako samo rezanje kreditnog rejtinga SAD-a nije najavljeno, smatra se da se suzio vremenski okvir za mogue smanjenje u budunosti. Iz Moody'sa su poruili kako se nadaju 'konstruktivnim naporima' amerike vlade u smanjenju deficita i kontroli trošenja. Predviaju rast prinosa na amerike desetogodišnje obveznice prema pet posto, što je ujedno gornja granica rasta prinosa. Upozorenje je došlo nedugo nakon što je kreditna agencija S&P Japanu srezala rejting za jednu razinu zbog zabrinutosti potaknute nagomilavanjem javnog duga te zemlje, koji i dalje raste, i to tempom bržim od predvienog. Japanski premijer Naoto Kan suoen je s nužnom provedbom reformi, a snižavanje rejtinga moglo bi dodatno zakomplicirati situaciju s obzirom na to da se država s nižim kreditnim rejtingom skuplje zadužuje. Biljana Stari

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u srijedu je društvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom Certus dala odobrenje za upravljanje portfeljem. Osim što im je odobreno upravljanje portfeljima, prošlog je ponedjeljka poeo raditi Certus

Cash, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom. Fond je po tipu novani, denominiran u kuni, a namijenjen je ulagaima manje sklonima riziku. Minimalan ulog u fond iznosi 50.000 kuna, a naknade su konkurentne za novane fondove. Samo 1,2 posto upravljake naknade i 0,12 posto naknade depozitnoj banci ve su ukljuene u cijenu udjela, a ulaznih i izlaznih naknada nema. Društvo je dosad upravljalo iskljuivo fondom s privatnom ponudom. N. S.

Hospitalija izdaje nove TRAŽE 7,715 MILIJUNA EURA Tvrtka se ve zaduživala kako bi financirala širenje u trgovini medicinskom opremom, a za ovu je godinu i veinski vlasnik Quaestus najavio prodaju svog udjela Društvu Hospitalija trgovina iz Svete Nedelje Hanfa je na svojoj posljednjoj sjednici održanoj 27. sijenja odobrila podijeljeni prospekt uvrštenja obveznica na ureeno tržište u ukupnom iznosu od 7,715 milijuna eura s dospijeem 2017. godine.

Rekordno profitabilni Podsjetimo, Hospitalija je prošle godine s investitorima dogovorila dugorono refinanciranje obveznice dospjele u listopadu 2009. godine kroz izdanje tranše komercijalnih zapisa na datum 23. prosinca 2009. godine u iznosu 7,715 milijuna eura i dospijeem 23. ožujka 2010. Taj je datum ujedno bio datum izdanja sedmogodišnjih obveznica kojima e se refinancirati komercijalni zapis. Obveznica koja je tada dospjela na naplatu aranži-

rana je 2006. godine kako bi se Hospitalija trgovini omoguila agresivnija ekspanzija u sektoru distribucije medicinskih proizvoda. Sama je kompanija 2009. godinu završila rekordnom profitabilnošu, ostvarivši 91 milijun kuna prihoda i 10,7 milijuna kuna operativne dobiti, što je predstavljalo maržu operativne dobiti u iznosu 11,7 posto.

Škegro izlazi Kako je Business.hr prije pisao, prihodi Hospitalije su i u 2010. godini, na osnovi rezultata u prvih devet mjeseci prošle godine, na razini iz 2009. godine. Operativna dobit u tom je razdoblju poveana 24 posto, na 9,4 milijuna kuna, i to ponajprije kao rezultat daljnjih racionalizacija te smanjenja operativnih troškova poslovanja. Iz fonda rizinog kapita-


DIGLI PROVIZIJE

Slatinska banka prepolovila dobit Dobit Slatinske banke pala je u prošloj godini 59 posto u odnosu na 2009. i iznosila je 2,3 milijuna kuna, vidljivo je iz nerevidiranog i konsolidiranoga financijskog izvješa banke. Kako je navedeno u priopenju, smanjenje dobiti rezultat je bržeg rasta kamatnih troškova u odnosu na kamatne prihode. Banka je zbog mo-

guih gubitaka provela vrijednosno usklaivanje i rezerviranje za gubitke u iznosu 2,8 milijuna kuna u 2010. godini. Kamatni prihodi ine 82 posto ukupnih prihoda i porasli su 2,8 posto, a kamatni su troškovi rasli 10 posto. Neto kamatni prihodi iznose 34,2 milijuna kuna i manji su pet posto. Neto prihod od provizija i naknada rastao je 28 posto, na 9,6 milijuna kuna, stoji u priopenju. Dobit od aktivnosti trgovanja rasla je 3,8 posto, na 3,4 milijuna kuna. B. St.

a trgovina e obveznice

STIPE HRKA, predsjednik Uprave Hospitalija trgovine koja je i u 2010. dobro poslovala, sudei prema poznatim devetomjesenim rezultatima STIPE HRKAC/CROPIX

la Quaestus, iji je jedan od osnivaa Borislav Škegro, poruili su krajem prošle godine kako bi u 2011. mogli prodati svoj udjel u Hospitaliji. Rije je o 51 posto udjela koji je Quaestus ste-

kao još 2004. godine, a kako je ocijenjeno u tom fondu, stvara se povoljna klima za prodaju udjela u Hospitaliji jer ta kompanija uredno plaa svoje dugove. Biljana Stari

OGLAS


investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

KaĹĄtelanski staklenici i dalje rastu po golemim dnevnim stopama zahvaljujui medijskim napisima o borbi Ivice Todoria i Luke Rajia za to poduzee s vrijednom imovinom. Kada je prije tjedan dana objavljeno da Vlada ne planira prodavati svoj udjel ispod 7000 kuna po dionici, utrka za dionicama na Zagrebakoj burzi mogla je poeti pa su KaĹĄtelanski staklenici u samo tjedan dana skoili nevjerojatnih 111 posto.

Zagrebaka banka HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Ingra Dalekovod Adris grupa Fima validus Ericsson Nikola Tesla Luka Ploe Atlantic grupa Atlantska plovidba d.d. Podravka prehrambena industrija d.d. Konar - elektroindustrija AD plastik Belje Institut IGH Kaťtelanski staklenici Adris grupa Krať, prehrambena industrija akoveki mlinovi Jadroplov d.d. Tehnika Petrokemija Liburnia Riviera hoteli Jadranski naftovod Viro tvornica ťeera d.d. Dom holding Konar EuroplantaŞe d.d. za proizvodnju i usluge Transadria HGspot Konzum Adriatic Croatia International Club d.d. Tisak Banka Brod Ledo Industrogradnja d.d. Slatinska banka HTP Korula HUP - Zagreb Tankerska plovidba Croatia lloyd Luka Rijeka Jamnica Valamar grupa Vaba d.d. banka VaraŞdin Vupik uro akovi holding Imunoloťki zavod Privredna banka Zagreb Viadukt Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Jadroagent Magma d.d. Brodomerkur trgovina i usluge Zvijezda Konar Istraturist Umag d.d. Uljanik plovidba Jadranska banka BC institut OT-optima telekom d.d. Atlas nekretnine Beliťe Hidroelektra niskogradnja Franck prehrambena industrija Nava banka Siemens dioniko Lucidus dioniko Croatia osiguranje d.d. Croatia osiguranje d.d. Veterina d.d. Koestlin Sunani Hvar Maistra RIZ-odaťiljai IPK Osijek Slobodna Dalmacija akovťtina Žitnjak Vjesnik Atlas, turistika agencija

+ Nakon ĹĄto je u petak poeo sudski proces zbog uruĹĄavanja zagrebake Kupske ulice 2007. godine, dionica Tehnike potonula je viĹĄe od sedam posto. Rije je o gradnji HEP-ove zgrade kada je zbog niza propusta 11 obitelji ostalo bez krova nad glavom. Tehnika je jedna od triju tvrtki koje su optuĹžene kao odgovorne za uruĹĄavanje, a ulagai su oito bili pod dojmom poetka suenja pa su prodavali svoje dionice.

CROBEX: -1,07%

Redovan promet: 59.798.341,01 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

267.00 304.50 3,600.00 17.34 309.01 288.00 11.24 1,472.00 1,370.00 790.55 761.08 315.00 575.00 136.10 90.26 2,141.04 3,190.00 321.00 445.75 3,849.00 166.00 1,400.00 160.11 2,200.18 3,350.00 417.00 45.70 1,130.02 740.00 1,500.00 19.99 196.05 3,065.00 204.02 2,900.00 6,200.00 530.00 110.00 89.00 1,429.68 1,350.00 2,601.00 219.01 50,000.00 41.98 74.00 80.00 42.00 100.00 641.01 325.99 18.99 660.05 26.61 400.56 3,456.02 1,200.55 315.01 635.00 2,780.00 233.20 28.89 38.01 594.00 184.00 895.00 76.00 680.00 18.55 5,625.16 5,521.01 73.00 248.00 32.50 63.00 132.00 32.99 32.50 10.00 120.50 30.00 22.00

289.00 306.00 3,666.00 18.15 321.99 290.50 14.50 1,491.00 1,480.00 800.00 770.50 320.00 594.50 140.00 92.89 2,190.05 3,190.00 333.00 450.00 3,889.00 170.00 1,510.00 163.03 2,225.00 3,400.00 426.05 46.50 1,139.10 740.00 1,620.00 20.98 203.99 3,065.00 214.00 2,900.00 6,200.00 531.01 110.21 92.01 1,430.00 1,350.12 2,601.00 229.84 50,000.00 42.00 74.00 84.00 43.19 100.00 645.02 329.73 18.99 660.05 27.79 400.56 3,546.00 1,210.00 327.89 640.00 2,780.41 233.20 28.90 39.00 594.00 187.69 895.00 76.00 680.00 18.55 5,625.16 5,521.01 73.49 248.00 32.50 64.00 132.00 32.99 32.50 10.29 120.73 30.00 22.00

267.00 306.00 3,649.92 17.41 309.01 288.01 13.55 1,480.00 1,399.99 791.00 770.00 317.00 575.00 136.50 92.89 2,183.00 3,190.00 333.00 445.80 3,889.00 166.00 1,406.01 161.26 2,200.24 3,350.00 417.00 45.75 1,130.02 740.00 1,500.00 20.58 196.05 3,065.00 214.00 2,900.00 6,200.00 530.00 110.00 89.00 1,430.00 1,350.00 2,601.00 229.84 50,000.00 42.00 74.00 82.80 42.60 100.00 645.02 325.99 18.99 660.05 26.61 400.56 3,546.00 1,200.55 322.00 635.00 2,780.41 233.20 28.90 39.00 594.00 187.69 895.00 76.00 680.00 18.55 5,625.16 5,521.01 73.49 248.00 32.50 64.00 132.00 32.99 32.50 10.29 120.50 30.00 22.00

-3.26% 0.00% 0.00% -3.28% -2.21% -2.01% 13.96% -0.46% -4.44% -1.00% 0.14% 0.15% -1.71% -0.37% 1.96% -2.45% 27.60% 0.91% -2.83% 1.04% -3.82% -7.31% -0.46% -0.44% 0.00% -2.57% -1.99% -0.26% 0.00% -6.31% 4.47% -3.85% 4.11% 1.86% 0.00% 0.70% 0.00% 0.01% -6.71% 1.06% -0.08% 0.04% 0.19% 2.25% 0.00% 17.46% 0.36% -2.52% 0.00% 0.78% 0.85% 0.00% -0.22% 0.87% 47.26% 0.31% -0.78% -2.26% -0.31% 2.89% 0.95% 0.17% 0.13% 1.54% 1.45% -0.44% 8.57% 0.15% 0.32% 4.36% -3.98% 3.51% 12.22% -0.03% 1.59% 20.00% 9.93% 8.30% 0.49% -0.04% 20.00% 23.46%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

82,151 37,452 861 152,997 8,510 7,138 114,929 978 723 1,210 1,201 2,385 1,294 4,374 5,818 219 145 1,294 717 79 1,787 161 1,368 92 59 418 3,835 142 200 96 6,146 589 37 523 31 14 158 630 768 43 40 20 228 1 1,110 559 414 709 271 42 80 1,356 39 878 49 5 14 50 25 5 55 439 328 20 64 13 112 10 348 1 1 70 20 150 72 31 112 105 294 22 83 100

23,606,127.10 11,443,891.41 3,121,816.00 2,692,856.43 2,677,600.87 2,067,732.27 1,525,049.05 1,450,009.87 1,028,078.22 962,637.48 922,199.54 758,273.33 748,195.83 605,635.10 535,459.21 475,579.40 462,550.00 425,550.00 319,671.07 304,235.00 300,004.80 230,808.79 221,384.71 204,253.30 198,954.70 176,310.20 176,119.80 160,992.75 148,000.00 146,826.10 124,410.01 117,185.18 113,405.00 109,821.87 89,900.00 86,800.00 83,772.65 69,320.79 69,210.01 61,489.68 54,000.71 52,020.00 51,153.56 50,000.00 46,616.14 41,366.00 33,444.68 30,196.91 27,100.00 27,002.62 26,122.00 25,750.44 25,741.95 23,923.15 19,627.44 17,541.02 16,907.45 16,137.70 15,940.00 13,900.41 12,826.00 12,683.71 12,664.16 11,880.00 11,855.52 11,635.00 8,512.00 6,800.00 6,455.40 5,625.16 5,521.01 5,134.50 4,960.00 4,875.00 4,605.55 4,092.00 3,694.88 3,412.50 2,942.61 2,654.17 2,490.00 2,200.00

17,100.92 25,057.89 36,499.20 130.57 708.81 1,953.89 36.61 1,970.84 311.66 2,637.43 1,074.55 1,718.14 1,478.97 573.24 763.14 346.18 362.36 3,202.09 612.36 408.35 271.69 266.38 538.79 665.88 2,488.53 578.24 341.63 69.41 328.75 43.13 6.79 4,450.90 340.40 510.73 7.39 1,365.05 239.77 101.09 37.95 674.07 845.62 377.34 1,374.55 1,106.30 264.42 130.63 124.65 137.90 22.53 12,303.61 148.92 9.61 73.16 129.70 39.79 355.51 233.13 1,505.35 368.30 332.60 38.83 81.50 130.01 691.60 117.01 382.32 32.45 643.22 46.95 49.22 1,698.25 135.58 32.31 237.61 700.44 49.39 147.19 169.69 10.84 24.78 31.85 41.89

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 200.00 253.10 1,625.00 14.13 217.00 242.21 5.00 1,181.00 1,160.03 657.10 705.00 240.00 430.00 80.21 54.00 1,106.00 612.00 286.07 293.00 2,950.00 124.01 871.01 105.50 1,436.28 2,332.01 290.00 27.87 909.99 740.00 1,301.00 19.11 145.00 2,200.00 135.00 2,205.01 4,720.12 292.00 98.00 57.00 1,115.16 1,140.00 2,600.00 161.54 31,101.00 28.00 54.00 41.77 22.36 51.52 461.06 190.00 17.00 511.50 23.01 252.16 2,851.00 975.00 280.00 533.13 2,285.00 180.00 25.00 20.50 420.00 120.00 655.38 55.00 565.00 14.03 4,500.00 4,502.00 54.51 201.00 25.00 51.00 98.00 17.00 20.01 5.11 76.10 20.00 17.80

289.98 332.84 3,666.00 42.90 390.00 318.99 29.01 1,777.00 2,093.00 829.99 1,060.00 369.99 594.50 146.00 98.95 3,397.40 3,190.00 373.00 497.02 3,950.00 190.30 2,020.00 184.73 2,890.00 3,520.00 428.56 50.00 2,198.00 740.00 3,290.00 59.00 207.51 3,157.50 292.45 4,800.00 6,986.00 598.00 116.91 167.99 1,810.00 1,625.00 3,400.00 255.00 50,000.00 46.00 78.00 230.00 52.00 230.00 683.00 375.00 27.18 661.50 69.90 1,000.00 4,798.97 2,450.00 407.97 675.00 3,100.00 300.00 44.80 46.98 594.00 257.00 944.00 100.00 680.00 22.00 5,625.16 5,849.47 77.00 398.95 36.50 76.98 150.00 35.00 64.98 29.49 163.85 30.00 28.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

64,05 85,50 256,10 12,60 0,71 155,00 10,20 5,21 0,73 40,80 81,10 9,84 15,49 17,55 350,00

64,48 88,00 262,00 12,70 0,71 155,00 10,40 5,30 0,73 41,80 82,50 9,86 15,50 17,69 350,00

64,43 88,00 262,00 12,65 0,71 155,00 10,40 5,25 0,73 41,80 82,50 9,84 15,50 17,69 350,00

64,28 87,26 260,06 12,64 0,71 155,00 10,31 5,26 0,72 41,04 82,17 9,85 15,49 17,63 350,00

1,50 37,01 3,95 0,48 1,47 81,30 1,20 36,18 0,05

1,54 37,08 3,95 0,48 1,49 81,30 1,20 37,00 0,05

1,54 37,05 3,95 0,48 1,48 81,30 1,20 37,00 0,05

1,51 0,37 3,95 0,48 1,48 0,81 1,20 0,37 0,05

39,00 14,50 32,50 5,64 14,51 31,01 7,50 6,00 3,87 45,00 11,00 21,03

40,00 15,00 32,50 6,20 14,60 31,50 7,50 6,00 3,87 45,00 11,00 21,03

40,00 15,00 32,50 6,20 14,51 31,50 7,50 6,00 3,87 45,00 11,00 21,03

39,82 15,00 32,50 5,92 14,56 31,45 7,50 6,00 3,87 45,00 11,00 21,03

80,08 484,00 3.900,00 94,86 999,00 20.000,00 1.656,00 8.500,00 3.250,00 1.010,00 15.000,00 1.395,00 2.150,00 8.712,00 6.099,00

80,55 490,00 3.980,00 94,88 1.020,00 20.007,00 1.656,00 8.575,00 3.255,00 1.030,00 15.990,00 1.400,00 2.185,00 8.712,00 6.099,00

80,46 487,00 3.942,00 94,88 1.014,00 20.003,00 1.656,00 8.505,00 3.250,00 1.014,00 15.708,00 1.398,00 2.151,00 8.712,00 6.099,00

80,46 486,13 3.942,32 94,88 1.013,65 20.003,12 1.656,00 8.504,69 3.250,19 1.014,78 15.707,93 1.398,00 2.168,63 8.712,00 6.099,00

88,00 4.500,00 3.950,00 3.500,00 3.706,00 235,00 32.100,00 658,00 560,00

88,00 4.550,00 4.100,00 3.599,00 3.830,00 248,00 34.999,00 698,00 568,00

88,00 4.510,90 4.001,22 3.503,48 3.747,05 238,94 33.373,59 683,95 564,63

54,13 4.510,90 4.001,22 3.503,48 3.747,05 238,94 33.373,59 683,95 564,63

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG PETG GRVG NF1N MELR KBMR KDIR PBGS KDHR SAVA INDGL LKPG AELG SKDR

KRKA TELEKOM SLOVENIJE PETROL GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD ID PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD GROUP SAVA INFOND GLOBAL LUKA KOPER AERODROM LJUBLJANA KD

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA VITAMINKA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TRANSPED AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO NAMJESTAJ DD GRADACAC RUDNIK SOLI TUSANJ DD TUZLA ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC RMU BANOVICI DD BANOVICI JP HT DD MOSTAR BH TELECOM D.D. SARAJEVO

Obveznice RS serije A2016K NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2012K Energoprojekt holding a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Energotehnika Juzna Backa a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Jubmes a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš DIN Fabrika duvana a.d. Niš Vino župa a.d. Aleksandrovac Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Stil a.d. Kraljevo MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE

678.284,63 177.576,20 141.995,20 63.590,11 47.774,26 33.945,00 24.373,66 18.641,93 17.099,13 16.581,92 14.133,47 13.023,33 5.826,69 5.025,75 3.500,00

2,67 % -1,20 % 10,64 % -2,65 % 0,68 % 0,25 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

65681 76000 6200 36000 10990 11627 5889 14000 50215

99.074,64 28.151,00 24.490,00 17.172,01 16.259,63 9.452,75 7.066,80 5.113,43 2.621,18

-0,05 % 0,00 % 0,00 % -2,97 % 0,07 % 0,16 % -3,23 % 1,69 % 9,94 % 12,50 % 0,00 % -0,80 %

57000 27000 6155 5040 1167 500 1000 669 847 63 255 116

2.269.799,00 404.975,00 200.037,50 29.817,95 16.995,81 15.725,50 7.500,00 4.014,00 3.277,89 2.835,00 2.805,00 2.439,48

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK TPLF KMB SBT STIL MPT GRNT TEL

10552 2035 546 5029 67075 219 2364 3542 23585 404 172 1322 376 285 10

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2016 NIIS AIKB A2012 ENHL BMBI ETJB AGBN MTBN SJPT JMBN AIKBPB DINNPB VINZ JESV

0,16 % 1,15 % 0,77 % -0,78 % -0,70 % 0,00 % 0,00 % -0,92 % 0,28 % 1,95 % -0,59 % 0,00 % 0,00 % -0,06 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A SRPVRK1 FBIHK1E ENISR BSNLR JPESR NMJGRK2 RSTTR FRTFRK1 RMUBR HTKMR BHTSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-C PLRP-R-A VITA-R-A TLKM-R-A RSDS-O-C TRAN-R-A RSRS-O-D INVP-R-A

+

Oznaka

Ponedjeljak 31/1/2011

-0,05 % 1708781 137.488.824,26 0,62 % 118234 57.476.559,00 -1,45 % 5045 19.888.983,00 0,22 % 133557 12.671.817,02 -0,59 % 11835 11.996.498,00 0,02 % 525 10.501.639,00 0,00 % 5882 9.740.592,00 -0,85 % 224 1.905.050,00 -1,52 % 571 1.855.857,00 -1,46 % 1652 1.676.420,00 -0,69 % 58 911.060,00 -0,14 % 500 699.000,00 -1,51 % 251 544.325,00 -12,00 % 50 435.600,00 -1,63 % 50 304.950,00

valuta: MKD - makedonski denar -1,09 % 144157 -0,89 % 422 -1,57 % 328 -2,42 % 330 -1,90 % 193 -0,91 % 2433 -3,70 % 17 0,91 % 615 -0,52 % 523

7.802.753,64 1.903.600,00 1.312.400,00 1.156.150,00 723.181,00 581.349,00 567.351,00 420.630,00 295.304,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Telekom Slovenije Garant Futog Petrol Tigar Pirot Bosnalijk

+1,15% +0,91% +0,77% +0,53% +0,07%

NIS

Makpetrol Stil Kraljevo Alkaloid Agorbanka Gorenje

+

Powered by

business.hr

-3,7% -0,91% -0,89% -0,85% -0,78%

Energoinvest Sarajevo

+0,62 -2,97 Najlikvidnija je posljednjega dana u tjednu na Beogradskoj burzi bila dionica Naftne industrije Srbije s prometom od 57,5 milijuna dinara. Cijena joj je rasla 0,62 posto, na 487 dinara. Ponudu za preuzimanje 19,12 posto dionica te kompanije danas e objaviti Gazpromneft koji e malim dioniarima ponuditi cijenu od 4,8 eura po dionici. Gazpromneft posjeduje 51 posto dionica Naftne industrije Srbije, a objavljivanje ponude odobreno je u etvrtak.

Cijena sarajevske kompanije pala je u petak gotovo tri posto, na 6,2 konvertibilne marke. To je ujedno bila najviša cijena postignuta tijekom dana. Najniža cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo bila je na razini od 5,64 KM, a ukupan promet iznosio je 29.817 KM. Cijena Fabrike duhana pala je 0,63 posto, na 79,5 KM, a samo 12 dionica promijenilo je vlasnika. Stoga je promet u petak iznosio 954 KM. Sarajevski indeks SASX-10 u minusu je bio 0,21 posto.

REGIONALNI INDEKSI +0,28% BIRS -0,22% 845,15 967,06 Belex15 -0,55% FIRS +1,78% 748,33 1.642,52 Belexline -0,42% MBI10 -1,99% 1.406,17 2.771,38 SASX10 -0,21% MOSTE 0,00% 1.091,29 523,69 SASX30 -0,04% NEX20 0,00% 1.018,49 14.522,53 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -1,12% WIG20 +1,38% 2.703,35 BUX -0,28% 22.344,13 +0,80% -1,04% ATX -0,08% 2.864,74 indeksa na zatvaranju u -0,94% Stanje petak 28. sijenja 2011.

FTSE100 5.917,44

DAX 7.138,84

CAC40

4.031,35

MICEX 1,735.01

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,04% S&P500 +0,22% 11.989,83 1.299,54 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,58% etvrtak 27. sijenja 2011. 2.755,28


investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

O

d ukupno 92 fonda 61 je prošlog tjedna zabilježio rast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -4,12 posto do +2,88 posto, a 13 fondova ostvarilo je rast vei od jedan posto. Najuspješniji dioniki fond prošlog je tjedna bio je HPB Dioniki kojemu je vrijednost porasla 2,88 posto, a slijedio ga je VB CROBEX10 s porastom od 2,67 posto. Najvei pad meu dionikim fondovima prošlog je tjedna zabilježio MP Mena HR kojemu je vrijednost smanjena 4,12 posto, a slijedi ga Ilirika Azijski tigar s padom od 2,86 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je bio OTP uravnoteženi, koji je ostvario porast vrijednosti od 2,47 posto, a slijedio ga je HPB Global s rastom od 1,46 posto. Najvei pad meu mješovitim fondovima zabilježio je NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojemu je vrijednost smanjena 1,46 posto, a iza njega je Ilirika JIE Balanced s padom od 1,07 posto. Najvei dobitnik od obveznikih fondova bio je HPB Obvezniki (+0,12 posto), a slijedio ga je HI-conservative (+0,09 posto). Najvei je pad zabilježio OTP euro obvezniki (0,14 posto), a iza njega je bio ZB bond (-0,03 posto). Novani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je drugi tjedan zaredom bio Raiffeisen Cash, koji je porastao 0,11 posto. Od poetka godine najuspješniji dioniki fond je HPB Dioniki kojemu je vrijednost u 2011. godini porasla 10,83 posto. Od mješovitih fondova vodei je OTP uravnoteženi sa 7,61-postotnim prinosom u ovoj godini. Od obveznikih, odnosno novanih fonova najuspješniji su OTP euro obvezniki (+1,01 posto) i Raiffeisen Cash (+0,28 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn kn kn kn  kn kn kn  kn kn     kn kn   kn kn kn  kn kn kn 

14,7494 113,4927 92,7285 46,2707 323,7856 91,2439 5713,5500 93,8393 15,0472 65,9014 339,6857 109,1100 7,4677 13,1527 57,2889 11,1035 67,4800 34,7200 49,7338 51,3425 115,7437 106,7800 49,8315 78,8537 71,3373 83,2511 121,6440 97,9964 107,0600 97,5224

1,49 0,56 0,54 0,49 0,42 0,41 0,40 0,38 0,35 0,20 0,17 0,16 0,16 0,15 0,10 0,09 0,07 0,06 0,03 0,03 -0,04 -0,11 -0,14 -0,16 -0,16 -0,16 -0,20 -0,22 -0,22 -0,22

9,66 25,46 13,13 21,45 9,22 13,29 3,62 8,93 10,64 13,63 -2,63 10,19 13,61 6,44 -5,63 2,23 9,88 13,65 1,98 8,21 6,43 5,39 1,81 15,35 12,47 2,33 -5,11 9,44 7,91 7,77

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

3,35 1,02 5,32 3,09 2,67 5,40 3,51 2,75 11,72 3,99 2,88 7,32 3,29 7,96 3,68 1,90 5,78 3,33 4,42 2,94 1,52 6,74 3,33 3,78 3,53 3,07 2,23 5,16 4,59 3,40

27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011

DIONIKI FONDOVI Platinum Global Opportunity VB CROBEX10 HPB Dioniki OTP indeksni MP-Global HR PBZ Equity fond Poba Ico Equity OTP meridian 20 KD Victoria Prospectus JIE MP-Bric HR Raiffeisen World KD Nova Europa KD Prvi izbor Ilirika Azijski tigar AC G Dynamic EM Raiffeisen C. Europe Erste Total East HPB Dynamic C-Zenit OTP Europa Plus ZB euroaktiv VB High Equity Capital Two PBZ I-Stock Platinum Blue Chip NFD Aureus New Europe NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB WAV DJE

20,88 29,02 9,71 26,12 11,82 19,71 4,91 14,07 3,53 12,82 4,00 9,71 14,79 9,02 0,96 2,98 12,69 12,36 1,25 2,44 7,06 4,48 6,19 18,01 17,76 -0,59 -0,48 6,62 12,59 10,54

10,81 10,75 1,15 7,82 17,47 5,79 -4,30 5,32 -3,65 3,09 6,38 15,20 19,31 12,98 12,74 6,76 -0,47 1,55 -5,97 -9,77 11,72 8,16 -3,36 11,87 19,33 8,36 -0,36 3,58 12,34 18,17

-7,53 13,15 -1,41 -22,02 -7,60 -1,68 -14,75 -2,28 3,55 -9,91 -5,51 1,20 -8,50 3,50 -14,03 5,65 -6,58 -27,24 -14,62 -20,27 10,08 0,98 -18,90 -6,07 -9,11 -5,80 9,17 -0,39 1,50 -0,73

4,10 10,43 10,83 10,13 0,97 7,41 2,84 4,65 7,48 6,02 -8,57 3,80 2,07 1,20 -7,69 -1,46 7,92 6,77 1,97 2,55 3,10 2,60 0,20 3,63 2,51 -1,90 -0,64 0,41 2,96 0,43

8,316 6,856 18,103 149,215 5,378 376,357 6,241 18,839 67,692 25,136 12,764 38,703 21,725 5,670 7,339 14,141 199,276 40,353 20,315 5,804 9,034 225,860 13,186 7,280 231,436 8,667 9,903 66,877 507,242 15,716

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI KD Balanced OTP uravnoteženi ICF Balanced ST Aggressive PBZ Global fond Allianz Portfolio HPB Global Raiffeisen Balanced AC G Balanced EM C-Premium Agram Trust ST Balanced Raiffeisen Prestige Erste Balanced HI-balanced Ilirika JIE Balanced ZB global NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn   kn kn kn      kn

8,6615 115,7942 118,7052 67,3827 110,2585 117,0737 103,4868 160,4500 11,1834 5,6720 73,1505 175,4204 109,9800 127,5100 10,2533 150,9931 148,4300 83,8362

0,70 0,55 0,40 0,38 0,28 0,18 0,12 0,09 0,09 -0,03 -0,03 -0,05 -0,06 -0,25 -0,31 -0,32 -0,33 -0,93

6,32 5,81 5,53 6,57 10,14 5,41 6,45 4,93 2,55 5,10 8,28 2,98 1,77 10,46 4,52 4,01 4,72 2,42

3,95 7,79 4,70 3,22 14,26 8,36 2,74 7,81 3,54 2,88 10,06 -1,34 3,73 12,27 5,81 8,61 6,27 4,63

6,40 0,93 -10,84 -0,12 6,69 11,39 -3,05 5,09 7,43 -4,91 2,01 -6,76 N/A 5,28 4,53 2,58 7,98 3,11

-2,81 2,90 2,29 -7,11 5,72 9,63 0,65 5,78 6,04 -13,25 0,39 7,23 N/A 0,32 0,28 8,57 4,21 -3,81

3,44 7,61 4,96 3,30 5,56 1,64 5,78 3,38 -0,56 1,41 4,60 2,74 1,49 4,37 -0,01 -0,47 0,57 -1,22

7,153 38,312 12,419 2,647 286,530 7,476 88,983 310,861 14,336 12,653 13,338 11,517 185,357 104,940 70,715 44,159 713,346 15,435

5,03 5,12 8,74 5,35 9,38 1,72 5,32 8,42 1,91 3,99 2,55 8,05 0,89 10,03 8,93 5,01 9,57 4,53

27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011

kn       

162,1322 125,2466 11,3943 158,8200 130,0058 130,5000 175,3100 128,1612

0,00 0,00 -0,01 -0,02 -0,02 -0,02 -0,05 -0,13

1,03 0,78 0,55 -0,36 0,44 -0,17 0,48 0,17

3,99 1,54 1,60 -0,33 2,30 2,73 2,67 1,67

8,28 4,61 5,46 3,83 7,08 7,27 7,31 3,70

8,03 4,32 1,47 4,95 4,52 4,36 6,68 4,96

0,12 0,57 0,21 -0,18 0,34 0,14 0,50 1,01

51,075 13,400 7,378 218,493 139,240 194,680 476,390 15,577

6,26 5,32 8,93 9,57 7,89 7,66 8,68 5,12

27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011

kn kn kn   kn kn kn kn kn kn kn kn   $ kn

108,7490 132,7402 163,0961 140,1301 126,1425 145,3700 138,9300 138,9553 135,6510 132,5306 122,7422 117,4473 11,3530 10,7099 105,7600 124,8615 102,3002

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,04

0,69 0,53 0,61 0,44 0,53 0,87 0,77 0,67 0,73 0,69 0,65 0,83 0,61 0,76 0,56 0,38 0,17

1,49 1,15 1,22 0,96 1,21 1,81 1,67 1,34 1,58 1,58 1,22 1,65 1,40 1,57 1,35 0,68 0,96

3,35 2,68 2,22 2,41 3,56 3,69 3,50 2,61 3,23 3,37 2,72 3,31 3,37 3,45 3,86 2,52 1,10

5,01 6,29 4,76 3,26 4,36 4,83 4,39 4,58 4,40 5,44 4,10 5,10 5,58 4,24 4,24 3,91 1,53

0,18 0,15 0,19 0,12 0,17 0,28 0,18 0,22 0,17 0,21 0,23 0,24 0,18 0,22 0,16 0,18 -0,24

176,325 956,791 2033,399 146,035 536,568 836,953 679,705 109,112 37,899 227,770 127,894 164,430 135,265 27,525 627,919 40,092 7,713

1,72 11,83 10,52 10,52 8,52 7,93 7,66 7,35 7,07 5,32 5,10 3,23 2,34 1,65 1,35 5,79 1,50

27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011 27.01.2011

OBVEZNIKI FONDOVI Capital One HPB Obvezniki HI-conservative ZB bond PBZ Bond fond Erste Bond Raiffeisen Bonds OTP euro obvezniki

NOVANI FONDOVI Allianz Cash PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond Platinum Cash


investor

VELIKE REZERVACIJE

Banco popolare opet u plusu

23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 31/1/2011

GORAN GAZIVODA, predsjednik Uprave Banco popolare Croatije SNIMIO S. ETKOVI

Banco popolare Croatia uspjela je u 2010. godini ponovno pozitivno poslovati, pokazuju nerevidirani podaci koje je banka objavila u petak na ZSE-u. Nakon gubitka od 57,18 milijuna kuna u 2009., dobit ostvarena u 2010. iznosila je 5,23 milijuna kuna. Neto prihodi od kamata porasli su 43,32 posto, na 101,52 milijuna kuna. Meu stavkama prihoda od kamata najvei rast

od 24,52 posto ostvaren je na prihodima od kamata poduzea, ak 24,52 posto, a najvea je pojedinana stavka, prihodi od kamata graana, porasla 16,14 posto, na 140,43 milijuna kuna. Druga vaĹžna stavka u poslovanju, neto prihod od provizija i naknada, ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na 2009. godinu i iznosila je 15,39 milijuna kuna. Rezervacije su umanjene 35,24 posto u odnosu na 2009. godinu i iznosile su 23,47 milijuna kuna, ali i dalje su mnogo viĹĄe od ostvarene dobiti. B.hr

BROJKA

6,63

milijuna kuna iznosio je gubitak Hotela Haludovo u 2010. godini

Uz 20 milijuna kuna prometa Zaba potonula tri posto KOREKCIJA IZ TREZORA Dionica Zagrebake banke proĹĄlog je tjedna pala gotovo pet posto, na 267 kuna, uz golem promet od gotovo 25 milijuna kuna, ĹĄto je posljedica najavljenog programa otkupa dionica Dioniki indeksi Zagrebake burze proĹĄlog su tjedna ubiljeĹžili samo simbolian rast zbog znatnog pada vrijednosti dionica u petak. Na tjednoj je razini Crobex porastao 0,23 posto, a Crobex 10 0,9 posto. U petak su oba indeksa pala oko jedan posto uz redovan promet od 60 milijuna kuna. HT je s trona likvidnosti smijenio dionicu Ine, a sasvim iznenaujue treu najlikvidniju tjednu poziciju uzela je dionica Zagrebake banke, koja je uz 24 milijuna kuna prometa proĹĄli tjedan pala pet posto, na 267 kuna.

Ina je dosegnula novi vrhunac od 3649 kuna zahvaljujui gotovo 4-postotnom rastu, a HT je ostao na 306 kuna.

Žedni dobrih vijesti

"Trgovanje u petak bilo je mirno, bez znatnijih cjenovnih promjena i uz izrazito niĹžu likvidnost nego prethodnih dana, ĹĄto utjee na blago negativni sentiment na trĹžiĹĄtu", kazao je za Hinu Dalibor Balga, analitiar odjela Ekonomskih istraĹživanja u Hypo Alpe-Adria banci. Ipak, kako dodaje, trĹžiĹĄte je i dalje u pozitivnom trendu i iĹĄekivanju

novih smjernica. "I dalje smo u pozitivnom trendu, ali nakon rasta otprilike deset posto od poetka godine, u uvjetima smanjene likvidnosti indeksi su podloĹžniji kratkoronim korekcijama naniĹže. Nove smjernice investitorima u roku dva tjedna poet e pristizati od financijskih izvjeĹĄa domaih kompanija za proĹĄlu godinu", zakljuuje Balga. Nakon ĹĄto je u petak poeo sudski proces zbog uruĹĄavanja zagrebake Kupske ulice 2007. godine, dionica Tehnike potonula je viĹĄe od sedam

FRANJO LUKOVI, predsjednik Uprave Zagrebake banke, ija je dionica u petak pala viĹĄe od tri posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

posto. Rije je o gradnji HEPove zgrade, kada je zbog niza propusta 11 obitelji ostalo bez krova nad glavom. Tehnika je jedna od triju tvrtki koje su optuĹžene kao odgovorne za uruĹĄavanje, a ulagai su oito bili pod dojmom poetka suenja pa su prodavali svoje dionice.

Ulagai ludi za KSST-om

KaĹĄtelanski staklenici i dalje rastu po ogromnim dnevnim

REGIJA

NajviĹĄe su poskupjele dionice u Skoplju Regijski su indeksi proĹĄli tjedan zabiljeĹžili plusove, a najvei rast od 7,47 posto zabiljeĹžio je MBI 10 koji je petak zakljuio na 2771,38 bodova

Farmaceutska kompanija Alkaloid Skopje bila

je najtrgovanija dionica na Makedonskoj burzi s prometom od 1,9 milijuna denara, a cijena te dionice pala je 0,89 posto, na 4510,9 denara. MBI 10 pao je u petak za neugodnih 1,99 posto. Slovenski indeks rastao

je na tjednoj bazi 0,24 posto, na 845,15 bodova, a najlikvidnija je na Ljubljanskoj burzi opet bila Krka, joĹĄ jedan proizvoa lijekova, i to sa 687.284 eura prometa. Cijena dionice rasla je 0,16 posto i iznosila 64,43 eura.

Telekom Slovenije i Petrol jedine su dvije dionice koje su uz Krku ostvarile promet vei od sto tisua eura, a objema je u petak cijena rasla, i to 1,15 i 0,77 posto. Indeks SBITOP je u petak rastao 0,28 posto. B. St.

stopama zahvaljujui medijskim napisima o borbi Ivice Todoria i Luke Rajia za to poduzee s vrijednom imovinom. Kada je prije tjedan dana objavljeno da Vlada ne misli prodavati svoj udjel ispod 7000 kuna pod dionici, utrka za dionicama na Zagrebakoj burzi mogla je poeti, pa su KaĹĄtelanski staklenici u samo tjedan dana skoili nevjerojatnih 111 posto. Nikola Suec

BROJKE

1,3 1,38

posto rastao je beogradski BELEX 15

posto rastao je banjaluki BIRS


U kineskoj godini Zeca novac i uspjeh oekuju slavne Zeeve Prema kineskom horoskopu, u godini Zeca novac i uspjeh oekuju slavne Zeeve, primjerice Angelinu Jolie ili Johnnyja Deppa, no vjerojatnije je da e Depp doživjeti skandal negoli sreu u romantinoj vezi, izjavio

ANGELINA JOLIE imat e dobru kinesku godinu DOBITNICI DANA (ZSE) Brodomerkur + 47,26 % Atlas +23,46 % Vjesnik +20 % RZ-odašiljai +20 % Vaba banka +17,46 % 50 Raste

je tajvanski astrolog. Ostali poznati pripadnici toga znaka kao što su Zac Efron iz "High School Musicala" i Eva Longoria iz "Kuanica" zaradit e više novca, rekao je astrolog slavnih Chen Wei-chung za Reuters TV. Takoer, predvia

GUBITNICI DANA (ZSE) HTP Korula -6,71 % Transadria -6,31 % Luka Ploe -4,44 % Croatia osiguranje -3,98 % Konzum -3,85 % 18 Nema promjene

28 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,408,45 159,33

Prom. 0,99% 0,04%

Sirova nafta 85,64 Prirodni plin 4,36 Zlato 1.313,52 Srebro 26,91 Goveda 104,54

1,94% 1,04% 2,37% 2,49% 0,13%

PROGLASIO SE VJERSKI DISKRIMINIRANIM

Facebook mu blokirao profil pa ih tužio za pola mil. USD Amerikanac muslimanske vjere tužio je Facebook za pola milijuna dolara jer mu je navodno blokiran korisniki profil bez ikakva objašnjenja. Mustafa Fteja izjavio je da mu je profil blokiran u rujnu prošle godine, nakon ega je izgubio kontakt sa 340-ak prijatelja i lanova obitelji diljem svijeta te veliku koliinu fotografija na profilu. Mjesecima je pokušavao doznati što se dogodilo, no neuspješno, jer mu iz Facebooka nisu odgovorili na pozive i e-mailove. Stoga je odluio podnijeti tužbu u kojoj je naglasio da je muslimanske vjere te da ih tuži zbog vjerske diskriminacije. Ta društvena mreža u pravilu blokira profile svojih korisnika ako objavljuju neprimjerene sadržaje, a Fteja tvrdi da to nije u njegovu sluaju. I. B. DRUŠTVENA MREŽA ne želi korisnicima objasniti svoje poteze

REGRUTIRALI ZVIJEZDU

Intel se udružio s frontmenom Black Eyed Peasa

WILL.I.AM surauje s tehnološkim divom

Iako je slavu stekao kao glazbenik s nekoliko platinastih ploa, glazbeni producent i frontmen grupe The Black Eyed Peas, will. i.am je inovator, zaljubljenik u tehnologiju, poduzetnik i filantrop. Taj dobitnik sedam Grammyja dodao je još jednu titulu u svoj svestrani životopis - direktor kreativnih inovacija. Rije je o novom koraku u njegovoj nezasitnoj fascinaciji tehnologijom, koja igra važnu ulogu u njegovu profesionalnom i privatnom životu, u sklopu kojega e se will.i.am upustiti u višego-

Hoe li nemiri u Egiptu nastaviti rušiti cijene dionica, pratite na …

dišnju praktinu kreativnu i tehnološku suradnju s tvrtkom Intel Corporation, izvijestili su iz te tvrtke. U sklopu toga will.i.am e s Intelom suraivati na brojnim kreativnim i tehnološkim pothvatima u cijelome raunalnom kontinuumu ukljuujui ureaje kao što su prijenosna raunala, pametni telefoni i tablet-raunala. Uza svoju vizionarsku ulogu frontmena grupe The Black Eyed Peas, will.i.am ve radi na glazbi koju piše posebno za Intel. B.hr

da e glumice Kate Winslet i Drew Barrymore bez problema zatrudnjeti ako to budu željele. Kinezi diljem svijeta pripremaju se za lunarnu novu godinu, koja poinje 3. veljae i najvažniji je praznik u njihovu kalendaru. H

www.business.hr

UKRATKO... Nagrada za pad dobiti Iako je 2010. godine dobit najmonije investicijske banke na svijetu Goldman Sachs Groupa pala 38 posto, njezinu elniku Lloydu Blankfeinu osnovna je plaa poveana sa 600.000 na dva milijuna dolara. Mubarak uva lea Egipatski predsjednik Hosni Mubarak prvi je put u svojoj tridesetogodišnjoj vladavini imenovao potpredsjednika države, Omara Sulejmana, šefa egipatskih tajnih službi i svog vjernog suradnika. Bolje ždrijeb nego izbori Izjava negdašnjeg istaknutog slovenskog politiara Cirila Ribiia kako mu se ponekad ini da bi sastav parlamenta bio bolji kad bi se odreivao ždrijebom, a ne na izborima, proglašena je najduhovitijom izjavom godine u Sloveniji.

www.business.hr

Business.hr broj 816  

Luka Ploče: Vlada pere ruke, Luka Ploče: Vlada pere ruke, Pavlović čeka, Škegro ispao PONEDJELJAK 31/1/2011 KUPAC NEPOZNAT 2 76.000 RADNIH M...

Advertisement