Page 1

OBEANJE LUDOM RADOVANJE 10

Hoto iznajmljuje prostore obećane Gradu Zagrebu

Bez pretpostavljenoga javnog interesa Horvatini ne bi mogao realizirati poslovno-stambeni objekt na Cvjetnom trgu i graditi spornu rampu u Varšavskoj ulici za ulazak u podzemnu garažu

EURO-MILK 13

Dragec izlazi na zahtjevno tržište zemalja Europske unije PETAK/SUBOTA 7 i 8/1/2011

BROJ 800 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Konačan datum ulaska u EU

oživit će Burzu INTERVJU: RENATA GECAN MILEK 4-5 Predsjednica Uprave Raiffeisen Investa govori o novoj ulagakoj godini: poveavaju izloženost domaim blue chipovima, a u inozemstvu e ciljati na banke, telekome i energetski sektor ŠELEBAJ

Mene gone jer ne želim stečaj, a još 32.000 direktora krši zakon Direktor Validusa Vladimir Šelebaj Sellier, nakon što je Državno odvjetništvo potvrdilo da razmatra podizanje optužnog prijedloga protiv njega jer nije pokrenuo steaj, istie kako se zakon primjenjuje selektivno. Naime, trenutano je više od 33.000 tvrtki dulje od 60 dana u blokadi, a lani su, prema podacima zakljuno sa 21. prosinca, otvorena samo 394 steajna postupka 6


info&stav

INDIKATOR

2-3

Jalova rekonstrukcija Ameriki oporavak

Vlada i HDZ nisu profitirali od rekonstrukcije Vlade i promjene nekih ministara, pokazalo je istraživanje agencije Promocije plus CRO Demoskop. Sanaderov bijeg iz zemlje priskrbio je bivšem premijeru izbor za najnegativnijega hrvatskog politiara bez premca, a Vladimir Šeks je na drugome mjestu...

Ameriki privatni sektor otvorio je u prosincu 297.000 radnih mjesta, gotovo tri puta više nego što je oekivala veina analitiara. Snažniji rast od oekivanog znai da je broj radnih mjesta porastao 11. mjesec zaredom, potpirujui nadu da se privatni sektor polako zahuktava u oporavku od recesije...

business.hr Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Andreja Jazvi, Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

DA NE BI BILO - NISMO ZNALI

Hanfa podsjea: Obveza Opati preuzimanje LRH i dalje je na Na 65. sjednici Uprava Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) donijela je rješenje kojim se SN holdingu odobrava objavljivanje ponude za preuzimanje Liburnia Riviera Hotela.

Sporna obveza

Hanfa je ipak podsjetila kako je 4. lipnja 2009. nastala obveza objavljivanja ponude Grada Opatije i opina Matulji, Lovran i Mošenika Draga. Prisjetimo se, Trgovaki sud u Rijeci u utorak je odluio da nee dopustiti sklapanje nagodbe izmeu Opatije i Hrvatskog fonda za privatizaci-

ju kojim bi Opatija izbjegla davanje objave ponude za preuzimanje. Osim sporne obveze u vezi s Liburnijom, u Hrvatskoj je u neobjavljenim ponudama zarobljeno oko pola milijarde kuna. Naime, oko 150 milijuna kuna vrijedi neobjavljena obveza za Industrogradnju, koju nije dao Josip Galinec, koji bi morao objaviti i ponudu za preuzimanje TOZ-a, koja pak vrijedi oko 40 milijuna kuna.

Ponude

Nadalje, pet milijuna kuna Bruno Orešar bi trebao ponuditi za Jadran kamen, a 29 milijuna kuna morali

ANTE SAMODOL, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga SNIMIO HRVOJE DOMINI

U 2010. GODINI 11% VIŠE KRUŽNIH PUTOVANJA

Kruzeri dovezli 1,09 milijuna putnika U Hrvatskoj je do studenoga 2010. bilo 11,3 posto više kružnih putovanja stranih brodova i sedam posto više

putnika, koji su 5,4 posto više dana boravili na Jadranu nego 2009. godine. Na 847 kružnih putova-

REKORDER U Dubrovnik je 2010. doplovilo 705 brodova sa 930.000 putnika, što je 11% više nego 2009. SNIMIO ZVONE PANDŽA

www.business.hr

nja stranih brodova u 2010. bilo je 1,09 milijuna putnika, za razliku od 2009. kada je ostvareno 761 putovanje sa 1,02 milijuna putnika. Dok je ukupni broj dana boravka u 2009. iznosio 1640, ta je brojka u 2010. poveana na 1729. Najviše stranih kruzera evidentirano je u Dubrovako-neretvanskoj (74,6%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (15,6%), a ostalih 9,8 posto evidenti-

rano je u preostale etiri županije na moru. Prema zastavi broda od sijenja do studenoga 2010. najviše kružnih putovanja, ak 200, ostvareno je s Bahama. Slijedi Malta sa 127, Italija sa 99 i Panama sa 95 putovanja. Najviše dana boravka u istom razdoblju u 2010. ostvarili su kruzeri s Malte, i to 452 dana, zatim sa Bahama sa 316 dana boravka i iz Belgije sa 195 dana.


››

BISER DANA

BROJKA

Ingra nema kome iznajmiti dvoranu nego Gradu i Republici i neka ne potežu maka za rep, nego neka se, kako se to kaže u Zagrebu, skulpiraju MILAN BANDI, zagrebaki gradonaelnik, komentirajui zatvaranje Arene

600 tisua ovrha iz tridesetak banaka stiglo je u Finu, koja temeljem Zakona o provedbi ovrhe na novanim sredstvima od 1. sijenja 2011. provodi ovrhe na novanim sredstvima

UVODNIK

patije za Skupljanje politikih na snazi bodova na Orcu bi za Badel 1862 dati Anto Perkovi, Marijan Ruždjak, Boženko Lozo i Ivan Perkovi. Više od 26 milijuna kuna koštalo bi preuzimanje Lagune Marijana Palia, Nenada Pavletia i Michaela Glazera; 130 milijuna kuna trebali bi za preostale dionice Magme dati Goranko i Biserka Fižuli; 17 milijuna kuna za preostali udjel u Kamenskom dužni su ponuditi Željko Vidakovi, Božo Medi i Anamarija Crlenjak, a za Elektropromet Michael Ljubas i Jadran produkt moraju ponuditi više od 50 milijuna kuna. Nikola Suec

Na kruzerima su iz Italije pristigle 273 tisue putnika, iz Paname 243 tisue, a s Bahama 203 tisue putnika. U 2010. najviše kružnih putovanja ostvareno je u listopadu (133), što je 19,8 posto manje nego u 2009., kada ih je bilo 111. Samo se u srpnju 2010. bilježi pad kružnih putovanja u odnosu na ostale mjesece 2009. godine, sa 124 na 115 putovanja. I. Bikanec

PRIŠIVANJE krivnje Orcu za sve probleme u Sunanom Hvaru donijelo bi jako puno politikih bodova na svim razinama vlasti: i Vladi, i HFP-u, ali sasvim sigurno i hvarskom gradonaelniku Pjerinu Bebiu

Petra Buli petra.bulic@business.hr

B

loomberg i Financial Times samo su neki od stranih medija koji su prenijeli vijest o "zadržavanju" Jean-Francoisa Otta zbog sumnje u kriminal u Sunanom Hvaru. Prenose izjave zgroženih predstavnika Orca, najave tužbi i podsjeaju kako Hrvatska u posljednje vrijeme intenzivira antikorupcijske istrage. Meutim, ni jedan od tih medija ne spominje kako je u sluaju Sunani Hvar doneseno jako puno loših politikih odluka ni kako je ponašanje drugog po veliini dioniara, Hrvatskog fonda za privatizaciju, daleko od onog što se oekuje od odgovornog suvlasnika. Jednako tako, strani mediji ne napominju kako bi prišivanje krivnje zlim Francuzima za sve probleme u Sunanom Hvaru donijelo jako puno politikih bodova na svim razinama vlasti: i Vladi, i HFP-u, ali sasvim sigurno i hvarskom gradonaelniku Pjerinu Bebiu, koji ima hrpu zamjerki zlim Francuzima i sam je ljetos najavljivao podnošenje kaznene prijave. AKO PRAVNA država doista dokaže kriminal, nema proble-

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

››

Možemo se samo nadati da su istražitelji prije uhienja (pardon, zadržavanja) predstavnika jednog stranog investitora našli konkretne dokaze kriminala u Sunanom Hvaru jer strane ulagae ne bismo trebali dodatno odvraati od Hrvatske ma, neka im ti politiki bodovi. No ako se pokaže da su se malo prenaglili s predstavom uhienja (pardon, zadržavanja) Otta pa Orco pokrene tužbu i dobije novanu odštetu, onda mi obini graani Hrvatske imamo problem. Naime, oni koji sada uberu politike poene nee nimalo patiti zbog toga (ako ih uope tko što bude pitao, uvijek e moi svaliti krivnju na nekoga). Problem imamo mi jer: (a) odšteta ide na teret poreznih obveznika i (b) još e stranih ula-

gaa odustati od otvaranja radnih mjesta u Hrvatskoj jer tu nerazumna država progoni nedužne strance.

PREMA NESLUŽBENIM

medijskim izvorima, orcovce se tereti da su previše potrošili na ureenje odnosno da su sklapali štetne ugovore. Ako neka tvrtka loše posluje, vjerojatno bi se u svakoj našao pokoji ugovor koji je bio štetan za poslovanje. U Hrvatskoj je u prvih devet mjeseci prošle godine s gubitkom poslovalo više od 40.000 tvrtki (po-

daci Fine) i vjerojatno bi se u svakoj našao koji štetan ugovor koje bi policija mogla istraživati. S obzirom na to da je tu u igri mnogo više od istrage poslovanja jedne tvrtke, policija je, nadajmo se, ve sad sigurna da može dokazati kriminal. Nadajmo se da se nisu, opijeni medijskom pažnjom raznoraznih uhienja posljednjih mjeseci, jednostavno prenaglili s uhienjem. Pardon, zadržavanjem Jean-Francoisa Otta na razgovoru.


tema 4-5

INTERVJU: RENATA GECAn MILEK Predsjednica Uprave Raiffeis izloženost domaćim blue chipovima, a u inozemstvu će ciljati na bank

Definiranje datum EU oživit će Zagr Raiffeisen Invest ove godine planira pojačati ulaganja u dionice kompanija koje bi najviše trebale profitirati od pokretanja Vladinih projekata, ali i u blue chip dionice za koje vjeruju da će najviše profitirati od povećanja likvidnosti te eventualnog dotoka kapitala na tržište, rekla je predsjednica Uprave Raiffeisen Investa, dodajući kako će povećanje likvidnosti na burzi ponajviše ovisiti o definiranju datuma pridruživanja - a time i interesa stranih ulagača Ako se u ovoj godini probude investicije i ako doznamo točan datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju, stranim će ulagačima domaće dionice ponovno postati zanimljive, tvrdi Renata Gecan Milek, predsjednica Uprave Raiffeisen Investa, s kojom je Business.hr razgovarao u povodu nove ulagačke godine. U Raiffeisen Investu, koji upravlja s više od dvije milijarde kuna imovine, najavljuju kako će im ove godine na meti biti inozemne banke, telekomunikacijske tvrtke i energetski sektor, dok bi na hrvatskom tržištu dobre prilike mogle biti kompanije koje bi najviše trebale profitirati od pokretanja Vladinih projekata. Ističe, među ostalim, kako Raiffeisen Invest u prosincu nije kupovao Inine dionice. Koja ste očekivanja postavili za 2011. na Zagrebačkoj burzi? - Smatram da će u ovoj godini kretanje tržišta ponajviše ovisiti o dotoku kapitala, vijestima vezanim

uz pokretanje Vladinih investicijskih projekata te završetku pregovora za ulazak u Europsku uniju. Dođe li do snažnijeg investicijskog ciklusa i definiranja datuma ulaska Hrvatske u EU, vjerujem da će to povećati interes stranih ulagača za dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi, što će povećati promete, a time i cijene dionica. Što očekujete od fonda Raiffeisen Hrvatske dionice, hoćete li mijenjati strukturu portfelja i kako ste zadovoljni ovogodišnjim prinosom? - Cilj fonda i dalje je investiranje u fundamentalno jake dionice na domaćem tržištu kapitala te nastojanje da se uz aktivan pristup upravljanja fondom nadmaši prinos referentnog indeksa, tj. Crobexa. Ovogodišnjim prinosom možemo biti zadovoljni zato što je prinos fonda nadmašio prinos benchmarka (HD: 5,94%; CROBEX: 4,7%). Imovinu fonda nastojat ćemo više izložiti dionica-

››

Naše društvo u prosincu nije kupovalo Inine dionice RENATA GECAN MILEK, predsjednica Uprave Raiffeisen Investa  Snimio saša Ćetković

ma kompanija koje bi prema našem mišljenju najviše trebale profitirati od pokretanja Vladinih projekata te takozvanim blue chip dionicama za koje vjerujemo da će najviše profitirati od povećanja likvidnosti i eventualnog dotoka kapitala na tržište. Smatramo da je povećanje likvidnosti usko vezano uza završetak pregovora i određivanje datuma pristupa Hrvatske Europskoj uniji te je zbog toga povećan interes stranih investitora za hrvatsko tržište kapitala. Na koje sektore u regiji i svijetu ciljate u 2011.? - U 2011. godini svoje prilike RBA Invest traži u bankarskom sektoru, za koji smatramo da trenutačno nudi najbolju kombinaciju rasta i vrijednosti, pri čemu valja voditi računa o izloženosti banaka periferiji Europske unije. Mislim da će to biti najbolje pozicionirani sektor u 2011. godini zbog nekoliko razloga: stabilizacije kamatnih marži, poboljšanja kvalitete imo-

vine kao rezultat povećanja potražnje za kreditima iz realnog sektora te činjenice da valuacije banaka u CEE regiji nisu relativno visoke u odnosu na ostala svjetska tržišta. Pored toga, u 2011. godini orijentirat ćemo se i na telekomuni-

kacijski sektor, za koji smatramo da nudi izvanredne prilike zbog atraktivnih dividendnih prinosa te činjenice da na mnogim tržištima CEE postoji još uvijek prostor za ekspanziju marži. Energetski sektor na tržištima CEE još uvijek nudi


Raiffeisen Investa govori o novoj ulagačkoj godini: povećavaju a banke, telekome i energetski sektor

business.hr Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

uma ulaska u grebačku burzu JAČANJE POZICIJE

Pod upravljanjem dvije milijarde kuna U prošloj godini Raiffeisen Invest nastavio je jačati tržišnu poziciju - ukupna imovina pod upravljanjem krajem prošle godine iznosila je više od dvije milijarde kuna. Lani se nastavio trend ulaganja u konzervativnije, novčane i obvezničke fondove, a Raffeisen Bond je izbio na prvo mjesto kao najveći hrvatski obveznički fond s imovinom od 500 milijuna kuna. Također, lani je osnovan i novi mješoviti fond Raiffeisen Prestige koji upravlja portfeljem od 175 milijuna kuna. Raiffeisen Invest već pripre-

povoljne prilike, osobito u sektoru nafte i plina. Hoćete li mijenjati izloženost? - U 2011. godini u dioničkom dijelu portfelja fondova kojima to investicijski cilj dopušta zadržat ćemo

umjerenu izloženost domaćim i regionalnim tržištima te očekujemo da će 2011. godina na globalnoj razini biti okarakterizirana povećanjem povjerenja u održivi gospodarski rast, što će pozitivno djelovati na globalni rast zarada

i profitne marže. Tržištima eurozone pristupat ćemo s visokom pažnjom jer smatramo da makroekonomski pokazatelji s navedenih tržišta upućuju na usporavanje rasta gospodarstva s iznimkama poput Njemačke, Austrije i Nizozemske.

Znakovi oporavka industrijske proizvodnje na regionalnim i svjetskim razvijenim tržištima ulijevaju optimizam te vjerujem da će 2011. biti godina umjerenog oporavka, pri čemu valja voditi računa da će kretanje svjetskih tržišta u prvom kvartalu biti određeno načinom na koji će se čelnici EU suočiti s visokim razinama duga članica eurozone. Uz činjenicu da se na tržištu duga nije mnogo toga promijenilo u 2010. te da će prema ekonomskoj teoriji golema količina likvidnosti ubrizgana u sustav rezultirati povećanom stopom inflacije, koja će djelovati i na prinose, 2011. godinu smatramo vrlo izazovnom u

ma razvoj novih proizvoda. Proizvodi koji će plasirati tijekom 2011. godine još su u povojima, a radi se na tome da se razvoj poslovanja u potpunosti orijentira na klijente. Gecan Milek kaže da je cilj tvrtke postavljanje adekvatne podrške postojećim i potencijalnim ulagačima, kao i kreiranje proizvoda koji bi klijentima maksimalno pomogli u donošenju investicijskih odluka. Zbog toga je u utorak i lansirana nova internetska stranica društva na kojoj je između ostalog postavljen i film o ulaganju.

smislu alokacije sredstava s ciljem ostvarivanja najvišeg prinosa za klijente uz optimalnu količinu rizika. Kako ćete se u 2011. odnositi prema euru - hoćete li ga kupovati ili prodavati i zašto? - Naše trgovanje eurom u 2011. ovisit će o razvoju makroekonomske situaciju u Hrvatskoj, posebice u prvom kvartalu 2011. godine, a isto tako o ne manje bitnom utjecaju standardnih sezonskih oscilacija tečaja poput onih tijekom turističke sezone. Tečaj je tijekom 2010. godine bio volatilan te se kretao u rasponu od 7,18 do 7,43. Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr


tema 6-7

60 DANA BLOKADE Prema Zakonu o trgovačkim društvima, direk društvo nesposobno za plaćanje ili je prezduženo čeka novčana kazna

Šelebaj Sellier: Mene jer ne želim stečaj, a 32.000 direktora krš Direktor Validusa Vladimir Šelebaj Sellier, nakon što je Državno odvjetništvo potvrdilo da razmatra podizanje optužnog prijedloga protiv njega jer nije pokrenuo stečaj, ističe kako se zakon primjenjuje selektivno. Naime, trenutačno je više od 33.000 tvrtki dulje od 60 dana u blokadi, a lani su, prema podacima zaključno sa 21. prosinca, otvorena samo 394 stečajna postupka Vladimir Šelebaj Sellier vrlo je ambiciozno najavio rješavanje svih dugova Validusa i namire vjerovnika uz izbjegavanje stečaja, nakon čega je za njega došao hladan tuš iz hrvatskog pravosuđa Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu potvrdilo je da razmatra podizanje optužnog prijedloga zbog nepokretanja stečaja. Naime, članak 626. Zakona o trgovačkim društvima propisuje da će svatko tko nastupa kao član uprave ili izvršni direktor a ne zatraži otvaranje stečajnog postupka ako je društvo nesposobno za plaćanje ili je prezduženo biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora u trajanju do dvije godine. Validus je zbog neplaćanja dugova u blokadi već više od godinu dana. Šelebaj Sallier u ovom je slučaju medijski najpoznatija osoba koja je suočena s progonom pravosudnih organa zbog nepokretanja stečaja koji je zakonski bio dužan pokrenuti ako je tvrtka dulje od 60 dana u blokadi računa zbog neplaćanja svojih obveza. "Smisao tog zakona je da otkloni opasnost od širenja

neplaćanja, a takve opasnosti nema u slučaju Validusa jer se ne bavimo proizvodnom djelatnošću i nemamo dobavljače pa ne širimo krug vjerovnika", kazao je Šelebaj Sellier, koji vjerovnike pokušava nagovoriti da mu daju rok od maksimalno pet godina kako bi platio dug tvrke.

Zakon vrijedi za sve

Međutim, zakon ne pozna razlikovanje kakvo ističe Šelebaj Sellier pa u svom prvom članku trgovca definira kao svaku pravnu ili fizičku osobu koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Šelebaj, međutim, inzistira na tome da je zakon neadekvatan u slučaju Validusa i da je njegova imovina veća od dugova. Kako je neslužbeno potvrđeno, u Varaždinu je već obavljen razgovor Šelebaja i inspektora u vezi s njegovim kršenjem zakona zbog kojeg je njegovoj prethodnici u Validusu Marini Bači određena kazna od 17.000 kuna. "Smatram da zakon mora

Nepodmirene obveze prema trajanju blokade stanje na dan 30. studenoga 2010. godine Iznosi u tisućama kuna

Trajanje blokade

Broj insolventnih pravnih osoba

Udjel u %

Broj zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba

Udjel u %

Iznos prijavljenih nepodmirenih obveza

Udjel u %

do 60 dana

2.680

8,1

12.776

28,1

672.247

2,3

61 - 180 dana

2.647

8,0

7.472

16,4

1.587.416

5,5

181 - 360 dana

3.691

11,2

6.901

15,2

2.698.278

9,4

više od 360 dana

24.047

72,7

18.356

40,3

23.932.117

82,8

UKUPNO

33.065

100,0

45.505

100,0

28.890.058

100,0 Izvor: Fina

vrijediti za sve, a ne da se primjenjuje selektivno", kazao je Šelebaj Sellier. Zadnji podaci Fine i Visokog trgovačkog suda govore da se zakon ipak ne primjenjuje tako strogo i da mnogi direktori ostanu izvan dosega pravosudnog gonjenja. Prema podacima Fine, u Hrvatskoj je do 30. studenoga bilo 33.065 pravnih osoba koje su bile u blokadi više od 60 dana, a podaci Visokog trgovačkog suda pokazuju da su do 21. prosinca 2010. otvorena samo 394 stečajna postupka. Trenutačno se pred trgovačkim sudovima vodi 769

stečajnih postupaka. Dakle, postoji velik nerazmjer između poduzeća koja su pokrenula stečajni postupak i onih koja su to propustila učiniti, iako su ispunila sve zakonske pretpostavke za pokretanje i time riskiraju sankcije zbog nepoštovanja zakonskih odredbi.

Ovrha je lakša

Državno odvjetništvo nije previše agilno kada je provedba zakona u pitanju, ali isto tako ni ono ne može stalno nadzirati i samostalno podizati optužne prijedloge jer mnogi vjerovnici zbog sporog postupka

koji često ne jamči i naplatu radije posežu za institutom ovrhe umjesto stečaja, budući da je to danas u Hrvatskoj jednostavniji način naplate. Još je više slučajeva da mnoge pravne osobe uredno posluju usprkos blokadi računa jer se zakon jednostavno zaobilazi otvaranjem nove tvrtke, čime vjerovnici ostaju kratkih rukava. U pravosudnim krugovima sarkastično govore kako Porezna uprava do sada nije imala uvid u sve podatke i da vjerojatno čeka famozni OIB koji je sada već bivši ministar financija Ivan Šu-


a, direktora koji ne zatraži otvaranje stečajnog postupka ako je a kazna ili zatvor u trajanju do dvije godine

ne gone ›› , a još rši zakon PRESLIKA DOKUMENTA

'Nismo pokrenuli stečaj Industrogradnje' Nakon što je Jutarnji list donio presliku dokumenta s Trgovačkog suda na kojoj se nalaze imena Josipa Galinca i Ivona Pavelića, dosadašnjeg predsjednika i člana Uprave Industrogradnje, želeći time potkrijepiti svoje tvrdnje da je zatražen stečaj te građevinske tvrtke, u Industrogradnji su ostali pri svojim tvrdnjama da navodi Jutarnjeg lista nisu točni. "Industrogradnja i svi potpisnici osobno čvrsto ostaju kod svih izjava danih u

demantiju. Jutarnji list nije objavio fotografiju spisa niti su objavljene informacije točne", kazao je Josip Galinec u izjavi za Business.hr. Jutarnji list prethodno je donio naslovnicu na kojoj je naveo kako Industrogradnja pokreće stečaj, što je izazvalo oštru reakciju Galinca, koji je to opovrgnuo, najavivši tužbe protiv tog dnevnog lista. Galinec je istog dana u Večernjem listu ipak izjavio kako je pokrenut tek prvi od deset koraka do stečaja.

JOSIP GALINEC, bivši predsjednik i član Uprave Industrogradnje Snimio darko marić

ker posljednje dvije godine najavljivao kao najsnažniji alat u borbi protiv korupcije, ali i izbjegavanja plaćanja dugova. Taj alat još je daleko od svoje funkcionalno-

sti, usprkos najavama bivšega ministra, za kojega je njegova šefica rekla da se umorio. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

Smisao zakona je da otkloni opasnost od širenja neplaćanja, a takve opasnosti nema u slučaju Validusa jer se ne bavimo proizvodnom djelatnošću i nemamo dobavljače

VLADIMIR ŠELEBAJ SELLIER, direktor Validusa Snimio hrvoje dominić

business.hr Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

JOVANOVI

'HDZ-ove optuŞbe otuŞne i gadljive' Zagreb. SDP-ov saborski zastupnik i predsjednik Nacionalnog vijea za praenje provedbe suzbijanja korupcije Željko Jovanovi izjavio je u srijedu, komentirajui zahtjev lanova HDZ-a da podnese ostavku, kako je sve ťto je HDZ-ova trojka Bai-Milinovi-Kalmeta govorila na kon-

ferenciji za novinare "otuĹžno, gadljivo i razoaravajue". elnike HDZ-a pozvao je da idui ponedjeljak odrĹže konferenciju za novinare te povuku sve laĹži i neistine koje su rekli na njegov raun. "Sve ĹĄto su govorili o mojoj osobnoj imovini je laĹž", poruio je. U vezi s radom u Upravnom vijeu KBC-a Rijeka rekao je da e se, nae li se i jedna sporna odluka, doĹživotno povui iz politike. OptuĹžbe da blokira istrage prema svojim stranakim kolegama nazvao je "smijeĹĄnima". H

AFERA HEP-DIOKI

JeŞi joť dva mjeseca u pritvoru Zagreb. Vlasnik Dioki grupe i rijekoga Novog lista Robert JeŞi ostat e joť dva mjeseca u istraŞnome zatvoru zbog opasnosti od mogueg utjecaja na svjedoke koje USKOK joť treba ispitati u istrazi o nezakonitom poslovanju HEPa i Diokija. Sudac istrage zagrebakoga Županijskog suda Zdenko Posavec udovoljio je u

srijedu zahtjevu USKOK-a koji treba ispitati joĹĄ 30 svjedoka. JeĹžia se tereti zajedno s bivĹĄim predsjednikom Uprave HEP-a Ivanom Mravkom, direktorom HEP-ove opskrbe Ivanom Mrljakom i bivĹĄim premijerom Ivom Sanaderom za prodaju struje Diokiju po cijenama niĹžima od trĹžiĹĄne, pri emu je HEP navodno oĹĄteen za 6,3 milijuna kuna. Mravak je osumnjien i da je tvrtkama u sastavu Diokija bez odluke Uprave HEP-a dao i zajam od 15 milijuna kuna. JeĹži je uhien 9. prosinca. H

Orco "finalizira međunarodne pravne akcije" protiv Hrvatske PRIJETNJA TUŽBOM Na upit o preplaenom namjeťtaju, naruenom od eťkih tvrtki povezanih s Orcom, Uprava je sindikatima odgovorila kako su se drŞali odreenih standarda brenda pa su morali kupiti, recimo, stolce koji koťtaju tri tisue, a ne tisuu kuna

JEAN FRANCOIS OTT, elnik Orco Property grupe, u utorak je priveden na obavijesni razgovor

Privoenje elnika Orco Property grupe Jean-Francoisa Otta na obavijesni razgovor u policiju nee proi bez posljedica, kazala nam je Petra Zdenkova, glasnogovornica grupe koja je veinski vlasnik hvarske hotelske kue Sunani Hvar. Zdenkova poruuje kako "finaliziraju svoje pravne aktivnosti koje e poduzeti na lokalnoj i meunarodnoj razini".

Nakon ĹĄto im je ĹĄef u utorak zavrĹĄio u zagrebakoj policiji iz Orca su poruili kako nee trpjeti takav totalitarni pristup pravdi, optuĹžujui hrvatske vlasti da teatralnim postupcima nastoje diskreditirati ugled Orco grupe i njegova elnika.

Ĺ est prijava

Iz MUP-a su pak izvijestili da je Ott zadrĹžan kako bi ga

ispitali sluĹžbenici splitskodalmatinske policije vezano uz sumnje u gospodarski kriminal. U utorak naveer objavljeno je da policija podiĹže kaznene prijave protiv ĹĄest odgovornih osoba u Sunanom Hvaru. Sumnja se da su poinili viĹĄe kaznenih djela i oĹĄtetili tvrtku za 16 milijuna kuna te da su od 2005. do 2008. godine krĹĄili pravila poslovanja i opteretili tvrtku neosnovanim troĹĄkovima u namjeri da steknu protupravnu imovinsku korist za tvrtke unutar Orco grupe. Iako policija nije navela o kojim je osobama rije, u medijima se spominje da je jedan od njih i Ott. Pored sluĹžbenih informacija, spekulira se da su ĹĄtete koje je Orco poinio na Hvaru puno vee od onih kojima raspolaĹže policija i da je iz Sunanog Hvara izvueno ak 240 milijuna kuna preko Societe Generale grupe. Takve informacije u Orcu nazivaju totalnim besmislicama. Gradonaelnik Hvara Pjerino Bebi pak sumnja da su se neki problemi unutar Orco grupe pokuĹĄali sanirati malverzacijama u Sunanom Hvaru.

Pale dionice

Nakon vijesti o privoenju ĹĄefa Orca na policiju dionica kompanije na burzi u Pragu pala je 2,2 posto u utorak te joĹĄ 1,7 posto u srijedu

ujutro, na 175.94 krune. Od izbijanja krize na trĹžiĹĄtu nekretnina 2008. vrijednost Orcove dionice pala je 80 posto te se govorilo da kompanija ima problema sa solventnoĹĄu, ĹĄto su oni, dakako, demantirali. Vrijednost imovine Orco grupe njezin je elnik u nedavnom intervjuu procijenio na 1,8 milijardi eura. Meutim, hvarski biser kojim su upravljali zadnjih pet godina doveden je pred steaj, a financijska policija zadnjih godinu dana "proeĹĄljava" poslovanje Sunanog Hvara. Kako prenose mediji, prilikom renoviranja hotela angaĹžirane su bile eĹĄke tvrtke u suvlasniĹĄtvu Orco grupe koje su isporuivale viĹĄestruko preplaen namjeĹĄtaj. Sindikalni predstavnik u Sunanom Hvaru Tomislav Dujmovi kaĹže da su bivĹĄem predsjedniku Uprave Draganu Lazukiu svojedobno poslali pismo vezano uz prie, koje su tada kolale Hvarom, da se u hotelima previĹĄe troĹĄi. "Dobili smo odgovor da se u ureenju moraju drĹžati odreenih standarda brenda i da stoga moraju kupiti, recimo, stolce koji koĹĄtaju tri tisue, a ne tisuu kuna kako bi bili na svjetskoj razini", kaĹže Dujmovi. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

URO AKOVI

Na raspolaganju za istragu o Patriji

Zagreb.Uprava slavonskobrodske tvrtke ure akovia tvrdi da je bojno oklopno vozilo Patria bilo znatno jeftinije i pokazalo se boljim na testovima, ponuen je znatno vrijedniji offset-program te stoji na raspolaganju za bilo kakve istraĹžne radnje. Predsjednik Uprave ure akovia - Specijalnih vozila

(SV) Bartol Jerkovi, nakon potvrde MUP-a da se provodi kriminalistika istraga zbog sumnji da je Patria podmiivala u Hrvatskoj, izjavio je, uz ostalo, da je na temelju prijenosa tehnologije, provedenog kroz offset-program, u SV-u uspostavljena serijska proizvodnja tri bazna vozila na mjesec koja se upravo tijekom prvog kvartala ove godine poveava na etiri vozila na mjesec te da su osigurani preduvjeti za mogue proĹĄirenje suradnje s Patrijom. H

KORIDOR Vc

IGH-u posao u BiH od 1,76 milijuna eura

Mostar. Javno poduzee Autoceste Federacije BiH dodijelilo je posao izrade glavnog projekta dionice autoceste na koridoru Vc izmeu Tarina i Konjica konzorciju u kojemu je i hrvatski IGH. Konzorcij, koji vodi domai IPSA Institut, a ine ga IGH Zagreb i TZI Sarajevo, tre-

bao bi dovrĹĄiti glavni projekt dionice Tarin-Konjic u duĹžini 21,5 km. Ugovor je vrijedan 6,8 milijuna KM, ili oko 1,76 milijuna eura, priopile su Autoceste Federacije BiH. ZavrĹĄena je i procjena za izraĹžavanje interesa za konzultantske usluge nadzora izgradnje autoceste na trasi koridora Vc na poddionici Zvirovii-Bijaa, za ĹĄto je zainteresirana Grupa InvestinĹženjering iz Hrvatske. Ĺ est tvrtki ili konzorcija pozvat e da dostave tehnike i financijske ponude. H

Prodana imovina Hoto iznajmljuje pr Ä?akovĹĄtine obećane Gradu Zag za 190 mil. kn OBEANJE NA 6. DRAĹ˝BI

Veinu imovine podijeljene u tri velike tehnološke cjeline kupila je osjeka tvrtka Žito, dosadašnji zakupac akovštine Na šestoj usmenoj javnoj dražbi, održanoj juer na Trgovakom sudu u Osijeku, prodana je imovina propale akovake mlinsko-pekarske industrije akovština d.d. u steaju za 190 milijuna kuna. Cijena s kojom je startala dražba bila je 100 milijuna kuna. Veinu imovine podijeljene u tri velike tehnološke cjeline kupila je osjeka tvrtka Žito, dosadašnji zakupac akovštine.

Tena Pan-Peku

Žito je kupilo tehnoloťku cjelinu Mlin i silose te dio tehnoloťke cjeline Tena, a istoimenu je tvornicu kruha i peciva unutar te cjeline kupila zagrebaka tvrtka Pan-Pek, kojoj je Žito prepustilo zakup Tene u kolovozu proťle godine. Tehnoloťku cjelinu Sjemenarstvo kupila je Croatia banka. Steajni upravitelj akovake tvrtke Perica Mitrovi zadovoljan je izlicitiranom cijenom, ponajprije zbog injenice da je procijenjena vrijednost

steajnog duĹžnika bila 277 milijuna kuna, a da je dosad prodana imovina, s jueraĹĄnje i prijaĹĄnjih draĹžbi, postigla cijenu od ukupno 220 milijuna kuna. Procjenjuje se da e naposljetku od prodaje, a za nju je preostalo joĹĄ nekoliko hala i estica izvan tvornikog kruga, biti ostvaren iznos manji samo 20-ak posto od procijenjene vrijednosti steajnog duĹžnika. Mitrovi najavljuje da bi zavrĹĄno roiĹĄte za akovĹĄtinu moglo biti u svibnju ove godine, kao i zavrĹĄetak steaja.

Radnika potraĹživanja

akovĹĄtina je otiĹĄla u steaj u sijenju 2010. zbog prezaduĹženosti i blokade od 224 milijuna kuna. Tada je imala 560-ak radnika, ija su potraĹživanja bila oko 43 milijuna kuna. O veliini steaja govori i podatak od oko 3000 vjerovnika sa 920 milijuna kuna potraĹživanja. Veinom su posrijedi seljaci koji su predali pĹĄenicu u silose iz kojih je roba zatim nestala, pa ih je veinu obeĹĄtetila drĹžava. Mitrovi procjenjuje da e radnici svoja potraĹživanja od prodaje imovine moi namiriti u visini od 30-40 posto. H

TOMISLAV HORVATINÂťI,

vlasnik Hoto grupe, dva proLUDOM stora obeana za namjenu od RADOVANJE javnog interesa planira iznajmljivati po 292 i 365 kuna po Bez etvornome metru pretpostavljenoga javnog interesa Horvatini ne bi mogao realizirati poslovnostambeni Hoto grupa objavila je natje- naelnika Milana Bandia u objekt na aj za davanje u zakup dvije ime javnog interesa na upopolivalentne dvorane u sklo- rabu ponudio polivalentnu Cvjetnom pu objekta na Cvjetnom trgu, dvoranu od 600 etvornih rije je o dvoranama koje je metara za isto toliko posjetitrgu i graditi ainvestitor Tomislav Horva- telja i manju dvoranu od 200 ponudio Zagrebu na metara. No kako stvari stoje, spornu rampu tini uporabu kako bi dokazao da navedenim dvoranama ipak u VarĹĄavskoj je njegov projekt od javnog nee raspolagati Grad Zainteresa i da to nisu samo tr- greb, nego e se njima samo ulici za ulazak govine i kafii. povremeno koristiti. Hoto grupa, naime, obje dvorane u podzemnu Grad kratkih rukava planira dati u najam, a onaj Naime, bez pretpostavlje- tko ih preuzme, vjerojatno garaĹžu noga javnog interesa Hor- e morati omoguiti Gradu

vatini ne bi mogao realizirati svoj sto milijuna eura vrijedan poslovno-stambeni objekt na Cvjetnom i ne bi mogao graditi spornu rampu u VarĹĄavskoj ulici za ulazak u podzemnu garaĹžu. Investitor je tada Upravi grado-

da ih upotrebljava. Kakvi se tono programi Ĺžele realizirati u Horvatinievu objektu, nismo uspjeli doznati jer proelnik za obrazovanje i sport Ivica Lovri nije mogao odgovoriti na naĹĄ upit u srijedu. A upravo bi vea dvorana


OGLAS

Doznajte. Âťitajte. Inspirirajte se. Ponedjeljak

moja lisnica Ponedjeljak

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

e prostore Zagrebu

Moja lisnica

Mediji i marketing Business plus

AUTOINDUSTRIJA

Prodaja automobila pala 14 posto

SNIMIO ŽARKO BAŠI

U 2010. godini od ukupno 38.857 prodanih automobila najviĹĄe je onih marke Opel, koji drĹži 12,17 posto trĹžiĹĄta. Drugi je Volkswagen sa 11,01 posto trĹžiĹĄnog udjela

za 600 posjetitelja trebala biti namijenjena, kako je navedeno u tekstu natjeaja, realizaciji kulturnih sadrĹžaja Gradskog ureda za obrazovanje, sport i kulturu.

Dvorane 'roh bau'

Poetna je zakupnina 292 kune po kvadratu, a novi e zakupac prostor koji preuzima u „roh bau“ stanju trebati plaati minimalno 180 tisua kuna na mjesec. Budui da je projekt „Cvjetni“ sagraen na mjestu Kina Zagreb, govorilo se da e u toj veoj dvorani na etaĹži -1 biti smjeĹĄteno novo kino, ĹĄto se u natjeajnoj dokumentaciji ne navodi, nego samo to da zakupac mora opisati djelatnost kojom se namjerava baviti.

Druga dvorana ima 200 etvornih metara, a namijenjena je odrĹžavanju javnih tribina, rasprava i prezentacija programa svih gradskih ureda i zavoda. Poetna je zakupnina 365 kuna po etvornome metru na mjesec, ĹĄto je minimalno 73 tisue kuna za novog najmoprimca. I taj se prostor iznajmljuje u „roh bau“ stanju. Ugovori sa zakupcima potpisivat e se na deset godina. SluĹžbeno otvorenje poslovno-stambene graevine iju je gradnju nekoliko puta ometalo na tisue prosvjednika, koji su ponajprije osporavali javni interes projekta, trebalo bi biti u oĹžujku. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Prodaja novih osobnih automobila u proĹĄloj je godini pala 14,1 posto, pokazuju podaci agencije Promocija plus. Tako je nastavljen negativan trend iz 2009., kada je trĹžiĹĄte palo golemih 50 posto. Ipak, malo bolji prodajni rezultati posljednjih mjeseci zalog su rasta optimizma prodavaa. Od 38.857 prodanih automobila najviĹĄe je onih marke Opel. S ak 12,17 posto trĹžiĹĄnog udjela njemaki je proizvoa nastavio dominaciju na naĹĄem trĹžiĹĄtu. Da je njemaka autoindustrija prvi izbor naĹĄih kupaca, svjedoi i drugoplasirani Volkswagen sa 11,01 posto trĹžiĹĄnog udjela.

Objema su markama unato malo manjem broju prodanih vozila spomenuti udjeli porasli. Meu 20 najprodavanijih marki samo su etiri proizvoaa uspjela poveati prodaju u odnosu na 2009. godinu. Krizu je najbolje iskoristio Chevrolet skoivĹĄi sa 4,61 posto trĹžiĹĄnog udjela na 8,25 posto, odnosno sa 2071 prodanog vozila u 2009. na ak 3182 u proĹĄloj godini. Prodajnim rastom, no u puno manjem postotku, mogu se joĹĄ pohvaliti Hyundai, Dacia i BMW. Njemaki automobili najprodavaniji su i meu modelima. Prva etiri mjesta zauzimaju dva modela Opela (Astra i Corsa), te dva VW-a (Golf i Polo). Astra je ve tradicionalno najeĹĄi odabir kupaca s ak 2241 prodanim primjerkom. Samo se pet proizvoaa na naĹĄem trĹžiĹĄtu moĹže pohvaliti veom

RABLJENA VOZILA

etvrtina vozaa 'skidala' kilometre Gotovo etvrtina hrvatskih vozaa priznaje da su ve „skinuli“ kilometre na svojem automobilu ili bi to napravili, pokazala je anketa web-portala VidiAuto.com privedena u prosincu na uzorku od 826 ispitanika. ak 11 posto vozaa viĹĄe je puta laĹžiralo broj prijeenih kilometara prije prodaje, a oko 5 posto jednom je to ve uinilo. 8 posto njih joĹĄ se nije odluilo na taj potez, ali ipak bi to u budunosti uinili. Za samo 50-ak eura na crnom trĹžiĹĄtu automobilu se cijena moĹže podii i nekoliko tisua eura ili se, u najmanju ruku, moĹže uiniti konkurentnijim na trĹžiĹĄtu.

prodajnom brojkom cijele svoje game. Neizvjesnost na trĹžiĹĄtu naftnih derivata i rast cijena benzina prouzroili su i manje promjene u odabiru pogonskih motora. Naime, udjel benzinskih motora sa 67,8 posto pao je na 62,7 posto. Pad bi vjerojatno bio i vei da mnogi nisu kupovali automobile s benzinskim motorom, voeni miĹĄlju kako e odmah ugraditi plinski pogon. Oekivano, u zagrebakoj regiji registrirano je uvjerljivo najviĹĄe novih automobila, njih 14.591, odnosno 37,81 posto. Prema udjelu, rezultat je gotovo identian onome iz 2009. godine. Drugo i tree mjesto takoer su rezervirani za Primorsko-goransku, odnosno Splitsko-dalmatinsku Ĺžupaniju. Ipak, dok su prvi ostvarili rast u ukupnu udjelu od gotovo pola postotnog boda, ostali su doĹživjeli slian pad. Zanimljivo je pak da su porast broja prodanih automobila u proĹĄloj godini ostvarivale samo slavonske Ĺžupanije. Tako je Vukovarsko-srijemska sa 1022 vozila u 2009. skoila na 1067, a Slavonsko-poĹžeĹĄka sa 779 na ak 1060 vozila. Najmanje se kupovalo u Liko-senjskoj i Virovitiko-podravskoj Ĺžupaniji, samo malo viĹĄe od 250 vozila po svakoj Ĺžupaniji. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

DUBROVA»KA ŽUPANIJA

Lani 7% više turista i 10% više noenja

Dubrovnik. U turistikim odredištima Dubrovako-neretvanske županije u 2010. registrirano je 1,033.919 dolazaka i 5,010.396 noenja, što je 7% više dolazaka i 10% više noenja nego u 2009. Po podacima županijske Turistike zajednice, inoturista bilo je 948.029 ili 9% više, a ostvari-

li su 4,651.152 noenja ili 12% više. Domaih je bilo 85.890 ili 13 posto manje, a ostvarenih 359.234 noenja u padu je 9 posto. Najviše noenja ostvarili su gosti iz V. Britanije, Njemake, Francuske, Poljske, BiH..., a velik porast prometa zabilježen je i iz Turske, Australije, Ukrajine i Finske. U hotelskom smještaju ostvareno je 2,773.764 noenja, što je 11% više nego u 2009., iznajmljivai soba i apartmana ostvarili su 1.557.853 noenja, 11% više, a kampovi 340.202 noenja, uz porast 5 posto. H

DNEVNIK

'Hrvati spašavaju slovenska skijališta'

Ljubljana. Zahvaljujui zimskim školskim praznicima u Hrvatskoj, skijališta u Sloveniji ovog su tjedna puna, a u nekim turistikim središtima i više od polovine ukupnog broja gostiju ine Hrvati. "Hrvatski gosti ovog tjedna spašavaju slovenska skijališta, od Krvavca do Koble, neki hoteli u Bohinju trenutno ima-

ju dvije treine gostiju upravo iz Hrvatske", navodi ljubljanski Dnevnik. Turistika središta imaju mnogo primjedaba na odluku slovenskog ministarstva školstva po kojoj je, umjesto razliitih termina za zimske jednotjedne školske praznike po regijama, ove zime prvi put termin praznika jedinstven za cijelu Sloveniju - od 19. do 26. veljae. U Kranjskoj Gori tvrde da su zbog toga u ovoj sezoni izgubili prihod od dva milijuna eura. H

U Hrvatskoj plastične vrećice do daljnjeg (EKO)AMBALAŽA Hrvatska još ne namjerava krenuti stopama Italije, koja je od poetka godine zabranila upotrebu polietilenskih vreica zamijenivši ih papirnatima ili platnenima. Zakon trgovcima (još) ne namee obvezu korištenja zamjenske ambalaže Hrvatska po potrošnji plastinih vreica ne zaostaje znatno za zemaljama Europske unije (EU), no svijest naših graana o potrebi drastina smanjenja te štetne ambalaže još nije na visokoj razini. Prema tvrdnjama amerike Agencije za zaštitu okoliša, godišnje se u svijetu potroši izmeu 500 i 1000 milijardi plastinih vreica, a veina njih nakon upotrebe odbacuje se u okoliš. Razgradnja plastine vreice proizvedene od polietilena traje u prosjeku od nekoliko desetaka pa do 200tinjak godina, a kako je masovna proizvodnja plastinih vreica poela tek sredinom prošloga stoljea, i današnje generacije još trpe posljedi-

PLASTI»NE VREICE EU izrijekom još nije zabranila, a i u nas su uvedene naknade u visini od 1500 kuna po toni proizvedenih vreica, koje je dužan plaati svaki proizvoa ARHIVA B.HR

ce oneišenja uzrokovanog vreicama odbaenim unatrag 50-ak godina.

Peticija u ladici

Unato tome, Hrvatska još ne namjerava krenuti stopama susjedne Italije, koja je od poetka godine zabranila upotrebu polietilenskih vreica, zamijenivši ih papirnatim ili platnenim torbama. Prema navodima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva, naša je zemlja unatrag nekoliko godina uskladila svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU te je prije otprilike dvije godine uveden svojevrsni porez na vreice u obliku naknade u visini 1500 kuna po toni proizvedenih vreica, koje je dužan plaa-

ti svaki proizvoa. No kako EU izrijekom još nije zabranila upotrebu plastinih vreica, ne brani ih ni Hrvatska. Udruga za zaštitu okoliša Prijatelji životinja u rujnu 2009. Ministarstvu zaštite okoliša predala je peticiju sa 27.000 potpisa graana kojom su zatražili zabranu upotrebe plastinih vreica i prelazak na papirnatu ili platnenu ambalažu. Ministarstvo je peticiju uredno zaprimilo, no na tome je sve ostalo, a hrvatski graani i dalje masovno koriste plastine vreice, ne razmišljajui pritom

kakvu štetu nanose okolišu i generacijama koje dolaze. A posljedice su katastrofalne: osim zagaenja tla, dobar dio odbaenih vreica završava u moru, u svijetu godišnje ugine oko milijun ptica i 100-tinjak tisua morskih sisavaca koji gutaju plastine vreice zamijenivši ih za hranu...

Novac kao izgovor

No kako hrvatski zakonodavni okvir trgovcima ne namee obvezu korištenja zamjenske ambalaže i vreica, veina trgovakih centara u zemlji ne namjerava plastine vreice

zamijeniti ekološki prihvatljivijom ambalažom. U tvrtki EcoCortec iz Belog Manastira, koja ve godinama proizvodi plastine folije, vreice i ambalažu od biorazgradive plastike, kažu da trenutano ne postoji interes trgovaca za nabavu biorazgradivih vreica. Vjeruju kako interes ak i postoji, no prepreka je u dobro poznatom nedostatku novca, na kojem se gotovo u pravilu spotaknu svi ekoprojekti u Hrvatskoj. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr


EURO-MILK Nakon poveanja

business plus

proizvodnih kapaciteta mljekara iz Beloslavca, koja ima 27 djelatnika i oko 250 kooperanata ne samo iz Zagrebake županije, planira rast prihoda u ovoj godini na 20 milijuna kuna. Najvei su joj kupci trgovaki lanci Interspar, Mercator, Getro, Billa, Metro, Konzum, Plodine i Diona. Za izvoz zasad nema potrebne koliine, ali oekuje ulazak na tržište EU, ponajprije u Sloveniju i Austriju, odakle ve ima upite iz Interspara, ponajprije za svoj najpoznatiji brend - sir Dragec

Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

BOŽIDAR KUZMI I IVICA KUDELI, suvlasnici i direktori mljekare Euro-milk SNIMIO HRVOJE DOMINI

S Dragecom u EU


> mljekarska industrija > dizajn

RADNICE u velikom broju dolaze iz tekstilne struke pa su se obrazovale za novi posao SNIMIO SAŠA ETKOVI

14-15 business.hr Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

NOVI POGON veliine 1100 kvadrata završili su prije dvije godine kreditom HBOR-a, a investicija je vrijedna 8,5 milijuna kuna SNIMIO SAŠA ETKOVI

Božidar Kuzmi i Ivica Kudeli suvlasnici su mljekare Euro-milk iz Beloslavca, sela na sjevernom rubu Zagrebake županije, a tvrtka je najpoznatija po svom delikatesnom proizvodu - polutvrdom siru Dragecu. U posljednjih desetak godina svake su godine bilježili rast prihoda od deset do petnaest posto, a tako e, unato krizi, biti i u 2010. U prethodnoj godini prihodovali su 15 milijuna kuna, a u 2010. se nadaju rastu prihoda do 15 posto. Božidar Kuzmi odmah istie da to nije rast zbog poveanja cijena nego zahvaljujui veem obujmu proizvodnje i zaposlenosti. Štoviše, nakon 2008. godine, koja je bilježila rekordan rast poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u svijetu, uslijedila je 2009. i pad cijena, tako da su u ve-

ljai te godine i u Euro-milku snizili veleprodajne cijene mlijenih preraevina. "U prošloj su godini cijene sirovina, pa tako i mlijeka, opet rasle, a mi ne možemo poveati svoje cijene jer radimo iskljuivo s trgovakim kuama koje blokiraju rast svojih nabavnih cijena u veleprodaji", kaže Božidar Kuzmi.

Nova ulaganja

Neki su se mljekari, kaže, odluili za otvaranje vlastitih prodajnih mjesta, ali tako se može prodati ograniena koliina sira i drugih mlijenih preraevina jer trgovaki lanci se šire i ostvaruju rast, a prodaja na tržnicama i u malim duanima kontinuirano pada. U središtu Beloslavca prije dvije godine završili su gradnju novog proi-

NAJPOZNATIJI PROIZVOD Euro-milka jest sir Dragec, koji se proizvodi u pet okusa, a brendiran je pa nosi veu profitabilnost u usporedbi s jogurtima, sirnim namazima, putrom... SNIMIO SAŠA ETKOVI

Euro-milk proizvodi robne marke Vita Milk i Gurman za Getro te S-Budget za Interspar, na kojima im je, istiu, dobit manja, ali plasman je siguran, osobito u krizno vrijeme zvodno-poslovnog prostora veliine 1100 kvadrata, koji su financirali kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Investicija je vrijedna 8,5 milijuna kuna, ali kako bi se novi prostori maksimalno iskoristili, potrebno je nabaviti još dvije nove linije strojeva u koje u 2011. godini planiraju uložiti još

3,5 milijuna kuna. Na temelju poveanja proizvodnih kapaciteta planiraju rast prihoda u ovoj godini na 20 milijuna kuna, a u 2012. trebali bi dosegnuti 25 milijuna kuna prihoda. Tvrtka danas zapošljava 27 djelatnika, a kupnjom novih strojeva zaposlili bi još nekoliko ljudi.

"Banke imaju dovoljno novca, ali rijetko kome ih mogu dati u Hrvatskoj; tako da imamo ponude za kredite uz prihvatljive kamate. Dio sredstava namjeravamo dobiti i preko fonda IPARD", objašnjava Kuzmi. I pri gradnji novih pogona, dovršenih 2008., javili su se na natjeaj programa


NOVO TRŽIŠTE Prodaja muške kozmetike u Kini raste dvostruMljekarstvo rizian posao ko brže od one namijenjene ženama, Božidar Kuzmi i Ivica Kudeli istiu kako je mljekarstvo a Euromonitor procjenjuje da e rapuno riziniji posao od, primjerice, mesne industrije. Potkrepljuju to podatkom kako je u Hrvatskoj samo tridesesti 29% na godinu do 2014. tak mljekara nasuprot 800-tinjak mesnih preraivaa. “Mljekarstvo se svodi na veliko znanje i posao, ali i velik Oekivani je porast u Sjever- DANIEL WU, rizik, dok je u mesnoj industriji zarada vea, a rizik makineski nji”, objašnjava Ivica Kudeli, inae mljekar po struci, pa noj Americi 5,7%, a u Euro- poznati je u Euro-milku preuzeo dio posla vezan uz tehnologiju i glumac, snimio je proizvodnju, ali i obuku djelatnica. veoma uspješnu pi 7,9%, pa ne zauuje što Objašnjava kako one u velikom broju dolaze iz tekstilne reklamu za L’Oréal struke, pa ih treba obrazovati za novi posao, a prosjevodei svjetski proizvoana neto plaa u Euro-milku u prosincu iznosila je 3800 kuna. Njegov suradnik Kuzmi, nekadašnji ugostitelj, poi kozmetike osmišljavasvetio se drugoj strani posla, tj. prodaji, nabavi i knjigoju posebne strategije za vodstvu. golemo kinesko tržište VELIK RIZIK, MALA ZARADA

ARHIVA BUSINESS.HR

SAPARD, ali nisu prošli zbog, kako kažu, lošeg odabira konzultanta. "Devedeset posto prolaza na natjeaju ovisi o konzultantu, najviše prijava propada zbog nedostatne dokumentacije. U Ministarstvu poljoprivrede sad se barem može dobiti popis uspješnih konzultanata. Takoer, prolaz na programu IPARD pokrie je i za dobivanje kredita HBOR-a, dok se ranije to rješavalo odvojeno", nadopunjuje Ivica Kudeli svog partnera.

Sve više kooperanata

Uza svoju preradu mljekara iz Beloslavca svake je godine vezala sve vei broj manjih i veih kooperanata, proizvoaa mlijeka, tako da ih je danas oko 250. To više nisu samo stoari iz okolice, tj. Zagrebake županije, nego i susjednih županija, od Varaždinske i Krapinsko-zagorske do Koprivniko-križevake i Virovitiko-podravske. S druge strane imaju oko 140 kupaca, meu kojima i velike trgovake lance, a najvei kupci su im Interspar, Mercator, Getro, Billa, Metro, Konzum, Plodine i Diona. Priznaju da su se u uvjetima krize nešto produljili rokovi plaanja, ali najvei su problem zapravo mali trgovci, od kojih su mnogi u krizi bili prisiljeni staviti klju u bravu te su pritom ostavili neplaene raune. Tako su u kolovozu utužili dvanaest tvrtki, a uspjeli se naplatiti samo od njih tri. Za izvoz zasad, kažu, nemaju potrebne koliine, ali

oekuju da e jednog dana moi plasirati svoje proizvode na tržište EU, prije svega u susjednu Sloveniju i Austriju, odakle ve imaju upite iz Interspara.

Robne marke

Najviše je interesa za sir Dragec, koji se proizvodi u pet okusa, a proizvod je i brendiran, tako da nosi veu profitabilnost u usporedbi s jogurtima, svježim sirem, sirnim namazima, putrom i slinim jednostavnijim mlijenim preraevinama. Osim toga, uvoenjem prvih robnih marki proizvedenih u Hrvatskoj, Euro-milk poinje proizvodnju mlijenih proizvoda robnih marki Vita Milk i Gurman za Getro te robne marke S-Budget za Interspar. "Na robnim markama dobit je manja, ali je plasman siguran, osobito u krizno vrijeme, kad se ljudi okreu jeftinijim proizvodima. Želim naglasiti da meu robnim markama proizvedenima u Hrvatskoj nema loših proizvoda. Mi smo u Hrvatskoj imali stroge propise i rigorozne inspekcije, ali i stroge kazne za propuste, posebice kad su posrijedi sigurnost i kakvoa hrane, pa su ljudi nauili raditi kvalitetno. I danas su kod nas neki zakoni stroži nego u EU. To se liberalizira i prilagoava, tako da se u zadnjoj godini promijenilo toliko deklaracija koliko nije u posljednjih deset godina", zakljuio je Kudeli. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

Kina - meka za mušku kozmetiku Kina je na najboljem putu da ove godine po prodaji kozmetike za muškarce pretekne Sjevernu Ameriku. Oekuje se da e u toj državi prodaja u ovome segmentu bilježiti pet puta veu godišnju stopu rasta do 2014. godine. Podaci su to istraživanja Euromonitor Internationala koji pokazuju zašto svi vodei svjetski proizvoai kozmetike osmišljavaju posebne strategije za ciljanu skupinu muškaraca koje u Kini nazivaju ‘du shi yu nan’, što bi u prijevodu znailo ‘gradski muškarci od žada’. Znaenje je srodno pojmu metroseksualac, koji se upotrebljava na Zapadu.

žišta sa sjedištem u Šangaju, njegovan izgled kao ogledalo uspjeha za mlade Kineze postao je važan u posljednje tri godine. U poetku su trošili na satove, olovke i cipele kao statusne simbole, a prije pet godina najvažnije je mjesto zauzimala odjea. Prema nekim istraživanjima, Kinezi ak 30 posto više troše na gelove za umivanje, kreme za lice i losione za išenje nego na uobiajene muške potrepštine kao što su pribor i kozmetika za brijanje, a ta e se razlika još poveavati. Na to rauna i Procter&Gamble, koji je u Kini lansirao liniju proizvoda Olay Men.

Izgled za uspjeh

Vodei L’Oréal

Prodaja muške kozmetike u Kini raste dvostruko brže u odnosu na kozmetiku namijenjenu ženama, navodi se u tekstu u najnovijem izdanju Bloomberg Businessweeka, a mogui razlozi leže u rastuoj popularnosti specijaliziranih asopisa kao što su Esquire i GQ, želji da se dobar izgled iskoristi kao prednost u poslu te injenici da si rastom primanja mladi kineski poslovni ljudi to mogu priuštiti. Prema podacima kineske tvrtke za istraživanje tr-

Vodei na kineskom tržištu muške kozmetike jest L’Oréal, iji su brendovi 2009. imali 32-postotni udjel na tržištu ukljuujui i najprodavaniji brend u Kini, L’Oréal Men Expert. Na drugom je mjestu kineski proizvoa kozmetike Shanghai Jahwa United, na treem je mjestu Beiersdorf, a na etvrtom Shiseido. Shiseido je od 2001. na kineskom tržištu prisutan brendom Aupres JS-om, a liniju Shiseido Men plasirao

je 2005. godine. L’Oréal je s Vichyjevom linijom krenuo 2008., a prošle je godine lansirao Garnierovu namijenjenu široj populaciji. Proizvoaima kozmetike pomaže što se na kineskom tržištu ne trebaju boriti protiv stava prema kojem su kreme namijenjene ženama i pravi ih muškarci ne upotrebljavaju. Kineski muškarci smatraju da imaju pravo izgledati dobro kao žene, što utjee i na prognoze rasta prodaje kozmetike za muškarce koja e, prema procjenama Euromonitora, biti oko 29 posto na godinu do 2014. Za usporedbu, oekivani je porast prodaje muške kozmetike u Sjevernoj Americi 5,7 posto, a 7,9 posto u Europi. M. P.

BROJKA

270 milijuna USD vrijednost je koju bi kinesko tržište kozmetike za muškarce moglo dosegnuti ove godine, podaci su Euromonitora. Za usporedbu, ameriko je tržište vrijedno 227 milijuna USD


> mljekarska industrija > dizajn

16-17 business.hr Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

U STUDIJU NUMEN/FOR USE dizajnirali su cjeline poput soba, barova i restorana te razvili rasvjetna tijela i elemente za sjedenje. U sobama e biti fotelje Satyr, a za pisae stolove osmišljena je posebna serija stolaca izvedenih iz Satyra

Satyr za dizajnerski hot INTERIJER Austrijsko-hrvatski trojac Nikola Radeljkovi, Sven Jonke i Christoph Katzler koji stoje iza dizajnerskog studija Numen/For Use tim je koji, meu ostalim, oprema Maistrin hotel Lone u Rovinju - jedan od rijetkih velikih dizajnerskih hotela u svijetu. Glavni je motiv njihov poznati stolac Satyr Dizajnerski studio Numen/ For Use koji ini austrijsko-hrvatski trojac Nikola Radeljkovi, Sven Jonke i Christoph Katzler pamtit e 2010. godinu po dobrome: uz niz nagrada prije kraja godine stiglo je ugledno priznanje Red Dot za instalaciju Selotejp, koja je poslužila kao motiv za ambijent Simpozija Quer održanog na temu interaktivnosti u starom bekom kazalištu Odeon. To nije jedino priznanje za Selotejp: malo prije Numen/For Use osvojio je jednu od tri glavne nagrade berlinskog sajma dizajna "Design May".

Kreativni sajam

"Sve su nam nagrade važne, ali ova berlinska posebno, jer je rije o jednom od najvažnijih kreativnih sajmova

u Europi", kaže Nikola Radeljkovi. Koliko je Numen/For Use prepoznat u dizajnerskom svijetu Europe, govori injenica da je na izložbi "Dizajn u Beu" bekoga Gradskog muzeja uz još sedam dizajnerskih studija predstavljen kao jezgra meunarodno uspješnog austrijskog dizajna. No 2011. godina bit e možda i uspješnija. Naime, za poetak srpnja sljedee godine zakazano je otvorenje doista jedinstvenog projekta - hotela Lone u Rovinju. Maistrin projekt Lone u svjetskim je okvirima jedinstven. Rije je o dizajnerskom hotelu, što je neobino za hotel tih dimenzija. "Naješe se hoteli koji nastaju kao interpolaci-

je, dakle koji su ogranieni prostorom, odluuju uložiti dodatna sredstva u dizajn i istaknuti se u ponudi kao dizajn(erski) hoteli. To je, dakle, još jedan nain da se pobijede ogranienja jer je sustav zvjezdica osmišljen tako da tono propisuje kvadraturu i dimenzije svakog dijela hotela", pojašnjava Radeljkovi. No Lone je jedinstven jer zadovoljava kriterije hotela s etiri do pet zvjezdica, a mnogo je uloženo kako bi zaživio kao dizajnerski hotel.

Prvi u Hrvatskoj

"Ovo je prvi sluaj u Hrvatskoj da u opremanju hotela arhitekti surauju s dizajnerima ugraujui ciljano dizajniranu opremu", kaže Radeljkovi.

U RESTORANU à la carte bit e stolac YY talijanskog Morosa i stol XYZ, proizvod Elementa (Intera, Hrvatska)

Lone je arhitektonski osmislio ugledni studio 3LHD, a sudjelovali su i ostali ugledni hrvatski dizajneri i umjetnici poput Ivane Franke, Silvija Vujiia i modnog studija I-gle koji su, svaki za sebe, odradili dio projekta. Numen/For Use potpisuju komplet Satyr za sjedenje, koji je u dizajnerskom svijetu "celebrity" sam za sebe. Naime, rije je o kompletu koji je ugledni asopis Wallpaper nagradio najboljim u svojoj kategoriji 2007. godine. Satyr se takoer proizvodi u njemakom ClassiConu. "To je kao da se u automobilskoj industriji dizajnira za Aston Martin", pojašnjava

Radeljkovi. Satyr je za Lone odabran kao glavni motiv interijerskog identiteta, na što su u Numenu iznimno ponosni. Satyr nije jedini dio namještaja koji su u Numenu dizajnirali za Lone.

Hrvatski Element

"Dizajnirali smo cjeline poput soba, barova i restorana, a zatim razvijali rasvjetna tijela i elemente za sjedenje. U sobama e se nalaziti Satyr u obliku fotelje, za pisai stol osmišljena je posebna serija stolaca izvedenih iz fotelje Satyr. Posebno za sobe razvijena je i zidna i visea lampa Lone koja e se proizvoditi u


BRODOSPLIT Budui da se uskoro oekuje privatizacija hrvatskih brodogradiliĹĄta, provjera strunosti zaposlenika mogla bi uzdrmati i radnike naĹĄih ĹĄkverova SNIMIO HRVOJE DOMINI

NIKOLA RADELJKOVI iz studija Numen/For Use kaĹže kako je Lone prvi hotel u Hrvatskoj u ijem opremanju arhitekti surauju s dizajnerima ugraujui ciljano dizajniranu opremu SNIMIO HRVOJE KNEZ

hotel Lone Hrvatskoj. U restoranu Ă la carte bit e stolac YY talijanskog Morosa i stol XYZ, proizvod Elementa (Intera, Hrvatska), a u predvorju Morosov Transform i C-chair. Terase hotela Lone krasit e sklopivi stolci i leĹžaljke takoer iz hrvatskog Elementa", kaĹže Radeljkovi i dodaje da je upravo takav pristup zasluĹžan ĹĄto je Lone primljen u grupaciju Design Hotel TM koja promovira vrhunske hotele originalnog dizajna. Iva UĹĄumli Greti iva.gretic@business.hr

Hoteli ogranieni prostorom najeĹĄe se odluuju uloĹžiti dodatna sredstva u dizajn i istaknuti se u ponudi kao dizajn(erski) hoteli, ali rovinjski Lone zadovoljava kriterije hotela s etiri do pet zvjezdica

TehnoloĹĄki viĹĄak 1566 radnika u Fiatu Od oko 2500 radnika iz stare Zastave, njih 800tinjak nee dobiti posao u novoj tvornici jer nisu proĹĄli Fiatove testove strunosti, a ostali e biti prerasporeeni ili otii u mirovinu

pria o Fiatovu preuzimanju kragujevake Zastave mogla bi biti zanimljiva i radnicima hrvatskih ĹĄkverova, ali i svima koji e odluivati o njihovoj privatizaciji.

Od sljedeeg tjedna kragujevaka tvornica Zastava automobili i sluĹžbeno e nakon 57 godina prestati s radom. Od oko 2500 radnika, koliko ih je ugovorom o preuzimanju Zastave automobila naslijedio torinski Fiat, njih 1566 proglaĹĄeno je tehnoloĹĄkim viĹĄkom i nee dobiti posao u novoj tvornici Fiat automobili Srbija (FAS). U FAS-u je trenutano zaposleno oko 1100 radnika, malo manje od tisuu preuzetih iz Zastave, a ostali su novozaposleni mlai radnici. Kad potkraj godine ili poetkom sljedee zapone proizvodnja novih Fiatovih modela u Kragujevcu, ukupno e biti zaposleno malo manje od 2500 radnika, u kooperantskim tvrtkama joĹĄ oko tisuu, a pretpostavlja se da e diljem Srbije u Fiatu i kooperantskim tvrtkama ukupno raditi 10ak tisua radnika. Budui da se uskoro oekuje privatizacija etiriju hrvatskih brodogradiliĹĄta i dolazak novih vlasnika,

Od 1566 Zastavinih radnika koje je Fiat proglasio tehnoloĹĄkim viĹĄkom njih 800-tinjak nije proĹĄlo na testovima koje su polagali svi "naslijeeni" radnici. TehnoloĹĄkim viĹĄkom proglaĹĄeno je i 476 radnika koji imaju manje od pet godina staĹža do mirovine, zatim 65 radnika koji e nastaviti s radom u Zastavinoj zaĹĄtitnoj radionici i 47 radnika koji e naknadno ipak biti zaposleni u FAS-u. JoĹĄ 65 radnika prijei e u grupu Zastava vozila koja nastavlja s radom. Radnici koji imaju manje od pet godina staĹža do mirovine dobit e zakonske otpremnine i prijaviti se na Zavod za zapoĹĄljavanje, gdje e primati naknade do odlaska u punu mirovinu. Ukupno 910 radnika koji su proglaĹĄeni tehnoloĹĄkim viĹĄkom uz potpisivanje rjeĹĄenja o otkazu u utorak i srijedu morali su se izjasniti hoe li prihvatiti dvogodiĹĄnji program prekvalifikacije, koji e organizirati Zavod za za-

300 eura po godini staĹža

poĹĄljavanje. Ako prihvate taj program, uz 300 eura otpremnine za svaku godinu staĹža u Zastavi u ovoj e godini sa Zavoda dobivati i 220-ak eura mjesene naknade, a u 2012. godini 190-ak eura. Zavod e im nakon prekvalifikacije morati ponuditi novo radno mjesto, bilo u Fiatovim kooperantskim tvrtkama koje e se otvoriti, bilo negdje drugdje. Oni koji odbiju prekvalfikaciju, uz 300 eura otpremnine po godini staĹža u sljedee dvije godine dobivat e minimalnu mjesenu naknadu od 130-ak eura.

ZavrĹĄeni prosvjedi

Ve je u utorak, prvoga dana potpisivanja rjeĹĄenja o otkazu i izjaĹĄnjavanja o socijalnom programu, viĹĄe od 1200 radnika to uinilo, a preostali su se izjasnili u srijedu, kad je zapoela i isplata otpremnina. Programe zbrinjavanja radnika koji su proglaĹĄeni tehnoloĹĄkim viĹĄkom definirala je Vlada Srbije u pregovorima sa Zastavninim sindikatima poslije viĹĄednevnih prosvjeda koje su organizirali nakon ĹĄto je Fiat objavio da 1566 radnika nee zaposliti u novoj kragujevakoj tvornici. Zoran Daskalovi


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

NAKON DOKAPITALIZACIJE

KABA

Ĺ oli novi mandat u Karlovakoj banci

Oppenheim drĹži 5,71% Ingre

Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre, prijavio je Zagrebakoj burzi stjecanje 1158 dionica tvrtke na osnovi pretvaranja potraĹživanja, odnosno unosa komercijalnih zapisa u temeljni kapital druĹĄtva u sklopu dokapitalizacije. Nakon navedenog stjecanja posjeduje 773.908 dionica druĹĄtva, koje ine 5,71 posto temeljnog kapitala. J. J.

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, kojem je udjel u tvrtki smanjen nakon dokapitalizacije SNIMIO HRVOJE DOMINKOVI

STATISTIÂťARI

HNB objavio natjeÄ?aj za anketiranje putnika IstraĹživanje se od 1999. godine do danas, uz povremene promjene u metodologiji, provodi anketiranjem putnika na graninim prijelazima Hrvatska narodna banka ovaj je tjedan objavila poziv na javno nadmetanje za provedbu istraĹživanja PotroĹĄnja inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaih putnika u inozemstvu koje se provodi u svrhu procjene priljeva i odljeva po stavci "Usluge; putovanja - turizam" u platnoj bilanci Republike Hrvatske.

Nova metodologija IstraĹživanje se od 1999. godine do danas, uz povremene promjene u metodologiji, provodi anketiranjem putnika na graninim prijelazima. Metodologija je opisana u Biltenu HNB-a, gdje stoji da se prihodi od usluga pruĹženih stranim putnicima i turistima, kao i rashodi koje su domai putnici i turisti imali u inozemstvu prikazuju na poziciji Putovanja - turizam. U razdoblju od 1993. do 1998. ta se pozicija procjenjivala upotrebom razliitih izvora podataka koji nisu osiguravali potpuni obuhvat u skladu s preporuenom metodologijom, pa je stoga Hrvatska narodna banka od druge po-

ŽELJKO ROHATINSKI, guverner HNB-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

lovine 1998. godine poela provoditi IstraĹživanje o potroĹĄnji inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaih putnika u inozemstvu i koristiti se njegovim rezultatima pri kompilaciji stavaka na poziciji Putovanja - turizam.

Za platnu bilancu Od poetka 1999. godine rezultati toga istraĹživanja, koje se zasniva na anketiranju putnika (stratificirani

uzorak) na graninim prijelazima, kombiniraju se s podacima Ministarstva unutarnjih poslova i DrĹžavnog zavoda za statistiku o broju stranih i domaih putnika te s podacima o distribuciji stranih putnika prema drĹžavama iz priopenja o turizmu DrĹžavnog zavoda za statistiku kako bi se procijenile odgovarajue stavke platne bilance. Biljana Stari

Sandi Ĺ ola imenovan je predsjednikom Uprave Karlovake banke od 1. sijenja ove godine, stoji u priopenju te banke u srijedu objavljenom na Zagrebakoj burzi. lanicom Uprave te banke imenovana je Marijana Trpi ReĹĄkovac. Ĺ ola je na elu Karlovake banke od kraja 2005. godine, prije toga bio je izvrĹĄni direktor Partner banke, a radio je kao menadĹžer u nekoliko tvrtki. M. P.

SANDI Ĺ OLA na elu je Karlovake banke od 2005. godine SNIMIO H. DOMINKOVI

Odabir Er Atlantic, I ZAHTJEVNO DOMAE TRŽIŠTE Hrvatsku e u 2011. godini obiljeŞiti predizborne napetosti, privatizacija brodogradiliťta, ali i muke koje e s preuzimanjem plinskog poslovanja od Ine imati Vlada i drŞava, a u Erste banci e najviťe biti zainteresirani za tvrtke usmjerene prema izvozu

Analitiari austrijske Erste banke u svojoj analizi tvrde kako e u 2011. godini u Hrvatskoj birati dionice kompanija koje su uvelike izloĹžene stranim trĹžiĹĄtima i temelje svoju djelatnost na izvozu. Poruka cijele analize koja se bavi izgledima dionikih trĹžiĹĄta istone i srednje Europe jest da se u ovoj godini ne treba kladiti na sektore ve na pojedine dionice.

Izmeu sindikata i EU

Zamjenik direktor analiza u Ersteu Henning Esskuchen kaĹže da hrvatsku Vladu u izbornoj godini ekaju teĹĄke odluke. Kljuni je problem, smatra Esskuchen, privatizacija brodogradiliĹĄta u kojoj se Vlada nalazi u nezahvalnoj poziciji izmeu sindikata i radnika s jedne i zahtjeva Europske unije s druge strane. Tvrdi kako bi novi val restrukturiranja u industriji mogao poveati nezaposlenost, ĹĄto bi pak moglo naĹĄtetiti bankarskom sektoru poveanjem loĹĄih kredita. Meutim, u Ersteu smatraju da se to ipak nee dogoditi te da broj loĹĄih kredita nee otii do nove najviĹĄe povijesne razine. "Dodatan problem Vlada ima u Ini, tj. u preu-


OGLAS

rste Banka u 2011: Ina, Ingra, HGspot i Magma ›› zimanju dvije milijarde kuna vrijednog plinskog poslovanja. To je zaista vruć krumpir jer ga se Vlada i dalje ne želi primiti. S druge strane zanimljivo će biti promatrati kako se mirovinski fondovi i Mol bore za dionice Ine. Likvidnost oslobođena kroz ponudu naći će se na tržištu, što bi moglo pozitivno utjecati na cijene ostalih dionica", kažu analitičari Erstea.

Sinergija s Drogom

Osim toga, na oku bi trebalo držati Atlantic grupu zbog mogućih sinergijskih

učinaka i efekata preuzimanja Droge Kolinske. Dionice vrijedne pažnje su i Ingra, HGspot i Magma, tvrtke koje su u protekloj godini imale strašnih problema s otplatom duga. Naime, HGspot je uspio produljiti rok otplate duga, dok su Magma i Ingra krenule u dokapitalizacije, a eventualni neuspjeh neke od te tri tvrtke mogao bi uzrokovati neugodne turbulencije na tržištu kapitala. Građevinski sektor i dalje će biti u pozadini, bez velikih infrastrukturnih projekata. Dobar impuls

cijelom tržištu mogli bi dati izbori, no zbog trenutačne situacije s deficitom i dugom države u Ersteu misle da će taj impuls biti slab.

U Srbiji hrana i energija

Glavni impuls koji će pokretati srbijansko tržište kapitala u 2011. godini bit će napredak u pregovorima o ulasku u Europsku uniju. Očekuje se da će Srbija postati kandidat krajem ove godine. Zbog činjenice da 15 posto srpskog BDP-a sačinjava poljoprivreda u Ersteu će promatrati dio-

Novi val restrukturiranja u industriji, odnosno privatizacija brodogradilišta, mogao bi povećati nezaposlenost, zbog čega bi stradale banke kroz povećan broj loših kredita Henning Esskuchen, Erste Bank

nicu Sojaproteina, a veliki infrastrukturni projekti u građevini dobro će doći i Energoprojektu, koji trenutačno posluje u 24 zemlje. Zbog niske valuacije posebno je zanimljiva i AIK banka. Kao dva najzanimljivija tržišta spominju se Rusija i Turska. Rusija je zanimljiva i mogla bi donositi so-

arhiva business.hr

lidne prinose zbog visokih cijena nafte na međunarodnim tržištima, stabilnih izgleda za gospodarski rast i dovoljno likvidnosti u sustavu. Turski su izgledi ipak slabiji od ruskih i od tog tržišta ne treba očekivati spektakle, barem dok se ne oporavi od nedavnih gospodarskih slabosti. Nikola Sučec


investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Tiska raste ve sedam dana zaredom, a u srijedu je zabilježila veliku stopu rasta. Prije dva tjedna ta je stopa rasta bila i vea od one u srijedu, ali uz mnogo manji promet. U srijedu je dionicom Tiska protrgovano u ukupnoj vrijednosti 1,2 milijuna kuna, što je najvei promet u posljednje dvije godine. Ukupno je u srijedu ostvareno 78 transakcija dionicama Tiska.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje Ingra Adris grupa Tisak Atlantska plovidba d.d. Dalekovod uro akovi holding AD plastik Industrogradnja d.d. Ericsson Nikola Tesla Liburnia Riviera hoteli Luka Ploe Atlantic grupa Privredna banka Zagreb Zagrebaka banka Viro tvornica šeera d.d. akoveki mlinovi Institut IGH Ledo Petrokemija Podravka prehrambena industrija d.d. Adris grupa Tehnika Jadranski naftovod SN holding Europlantaæe d.d. za proizvodnju i usluge Luka Rijeka Magma d.d. Viadukt Tankerska plovidba Dioki d.d Quaestus nekretnine Uljanik plovidba Konar - elektrini aparati Jadroplov d.d. Mlinar mlinsko-pekarska industrija akovština Euroherc osiguranje Sunani Hvar Franck prehrambena industrija Maistra Konar - elektroindustrija Zvijezda Vupik Vaba d.d. banka Varaždin Uljanik d.d. Konzum Konar Imperial hotelijerstvo HGspot Metalska industrija Varaždin Konar Centar banka Montmontaža Kreditna banka Zagreb Fima validus Exportdrvo Veterina d.d. Hidroelektra niskogradnja Lošinjska plovidba HTP Korula OT-optima telekom d.d. Božjakovina Kaštelanski staklenici Chromos agro Imunološki zavod Kraš, prehrambena industrija Riviera Pore Zveevo, prehrambena industrija IPK Kandit Istraturist Umag d.d. Valamar grupa Arenaturis Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Badel 1862 Hoteli Podgora Centar banka Pounje trikotaža

+ Veliko prepucavanje oko toga tko je u pravu, mediji ili Uprava Industrogradnje, snažno utjee na dionicu tog graevinskog poduzea. Nakon što je Jutarnji list na naslovnici donio vijest kako su elni ljudi Industrogradnje podnijeli zahtjev za steajni postupak, to je snažno demantirano iz Industrogradnje, uz prijetnju tužbama. Jutarnji je sljedeeg dana donio presliku dokumenta s Trgovakog suda, što je opet demantirano. Najvei gubitnik u tome je dionica Industrogradnje.

CROBEX: -0,03%

Redovan promet: 62.754.048,59 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

3,200.00 295.01 82.00 15.35 315.00 169.00 730.00 263.00 32.52 119.91 520.00 1,388.10 2,200.00 1,755.00 801.04 577.00 251.02 379.00 3,750.00 1,610.01 6,000.00 167.60 312.10 270.00 1,150.00 3,005.01 162.00 740.00 187.00 26.86 246.00 1,270.00 80.00 69.00 562.00 720.01 141.01 637.00 6.99 4,850.00 29.10 769.69 61.90 550.00 3,320.00 56.11 63.00 125.00 180.00 972.00 155.00 19.16 2,500.00 1,050.00 255.00 12,997.50 130.01 6.81 455.00 65.00 153.99 150.00 68.98 25.07 102.25 799.97 325.00 100.00 430.51 168.93 103.95 179.00 299.79 33.50 55.00 17.52 80.00 20.60 200.00 0.90

3,211.00 298.00 89.80 16.40 320.00 192.99 741.00 270.80 37.24 125.00 550.01 1,440.00 2,220.00 1,825.00 814.00 590.00 257.00 389.99 3,750.00 1,667.00 6,000.01 173.00 320.00 273.98 1,174.27 3,020.02 180.00 740.00 194.99 28.08 264.49 1,290.00 91.99 69.00 569.28 720.01 143.05 637.00 7.93 4,850.00 33.00 800.00 62.00 552.89 3,544.00 56.11 63.00 125.00 183.50 998.99 160.00 19.80 2,500.00 1,051.00 255.00 12,997.50 130.01 7.01 455.00 68.97 155.65 150.00 70.00 25.10 102.25 799.97 325.00 100.00 430.51 168.93 103.99 179.88 299.79 33.50 55.00 17.52 80.00 20.60 200.00 0.90

3,202.00 295.50 83.91 15.45 315.00 185.00 731.02 270.80 36.90 123.00 520.00 1,415.01 2,200.00 1,798.90 803.13 577.00 256.15 380.07 3,750.00 1,622.00 6,000.00 171.99 316.01 273.00 1,174.27 3,009.01 163.00 740.00 194.99 26.99 260.00 1,270.00 90.88 69.00 569.28 720.01 142.45 637.00 7.93 4,850.00 32.90 800.00 62.00 550.01 3,544.00 56.11 63.00 125.00 183.00 989.00 160.00 19.30 2,500.00 1,050.00 255.00 12,997.50 130.01 7.01 455.00 65.00 155.50 150.00 70.00 25.07 102.25 799.97 325.00 100.00 430.51 168.93 103.99 179.00 299.79 33.50 55.00 17.52 80.00 20.60 200.00 0.90

0.02% -0.33% -2.32% -5.45% -1.41% 15.63% -0.68% 0.71% 10.91% 0.74% -12.61% 1.36% -0.05% -0.06% -1.21% -2.20% 0.41% -2.30% 0.00% -0.43% 0.84% -0.58% -0.52% -0.36% 0.36% -2.62% -8.43% \ 2.64% -8.17% 0.00% -0.78% 6.92% -1.43% 1.25% 7.54% -0.25% 0.00% 11.69% 1.04% 1.61% 4.44% 3.33% 1.85% 7.39% 0.18% 0.00% 0.03% -2.65% 0.41% 0.00% -4.46% -0.99% -1.87% 0.79% -3.72% -27.77% 0.14% 0.00% -4.20% 0.37% -0.66% 1.45% -6.46% 5.41% 14.28% 10.15% 40.85% -0.35% -0.01% 6.06% 7.19% 5.19% 1.52% 10.00% 2.52% 0.00% 2.33% -6.18% 2.27%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koliina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

9,468 36,411 35,351 176,754 4,115 6,401 1,496 3,535 26,475 7,246 1,635 496 303 346 674 923 1,836 1,113 111 190 51 1,643 709 816 144 54 960 200 765 4,515 334 66 1,002 1,170 141 110 496 100 6,573 10 1,423 55 688 73 11 530 467 224 125 21 114 915 7 16 60 1 99 1,748 24 140 57 55 117 295 64 7 17 50 10 25 37 20 10 50 30 58 10 27 2 50

30,316,864.24 10,799,291.02 3,025,356.43 2,761,267.69 1,296,725.00 1,121,300.33 1,097,140.82 943,859.30 942,888.24 893,094.21 873,700.30 699,246.32 666,954.66 618,640.67 544,472.38 539,757.94 471,142.89 428,675.58 416,250.00 309,090.79 306,000.01 278,971.20 225,532.22 222,160.00 166,095.56 162,811.47 160,989.19 148,000.00 146,554.39 124,209.63 85,368.17 83,850.23 83,557.47 80,730.00 79,504.27 79,201.10 70,292.80 63,700.00 49,335.23 48,500.00 43,317.20 43,070.94 42,638.80 40,208.06 37,781.46 29,738.30 29,421.00 28,000.00 22,873.00 20,636.97 17,996.40 17,710.00 17,500.00 16,805.00 15,300.00 12,997.50 12,870.99 11,981.13 10,920.00 9,358.29 8,826.45 8,250.00 8,121.66 7,401.65 6,544.00 5,599.79 5,525.00 5,000.00 4,305.10 4,223.25 3,847.03 3,588.80 2,997.90 1,675.00 1,650.00 1,016.16 800.00 556.20 400.00 45.00

32,020.00 24,198.06 689.36 115.88 3,029.01 441.52 1,020.15 621.16 119.45 516.55 235.25 1,884.30 665.81 400.46 2,677.88 11,006.14 16,406.00 527.03 393.75 257.22 1,321.02 574.64 1,712.78 1,852.06 222.48 2,235.23 443.36 328.75 1,166.13 131.55 118.77 795.51 367.34 155.63 330.18 19.00 233.14 124.48 8.35 1,479.30 240.53 341.74 678.55 1,414.69 355.31 84.47 111.21 279.53 4,154.62 60.75 101.74 6.37 37.55 203.90 15.94 104.34 242.54 18.94 65.52 119.92 97.01 99.36 29.85 70.70 20.96 90.87 39.16 22.53 591.36 617.19 32.01 128.00 1,401.52 210.90 120.04 8.87 60.17 7.54 56.85 2.40

365 dana Najniža Najviša 1,625.00 253.10 54.00 14.50 275.00 135.00 705.00 217.00 22.36 79.50 292.00 1,181.00 1,436.28 1,160.03 657.10 461.06 200.00 290.00 2,560.00 1,106.00 4,720.12 105.50 240.00 242.21 871.01 2,332.01 64.41 740.00 161.54 23.01 190.00 1,140.00 70.00 69.00 533.13 570.25 124.01 637.00 5.11 3,000.00 25.00 655.38 51.00 430.00 2,851.00 41.77 54.00 61.11 145.00 909.99 150.00 19.11 2,360.00 975.00 240.00 9,301.00 118.00 5.00 305.00 54.51 120.00 121.00 57.00 25.00 80.01 612.00 259.00 51.52 290.01 100.00 84.32 145.11 280.00 28.00 33.03 17.09 58.00 20.10 200.00 0.60

3,211.00 332.84 96.87 43.76 373.00 298.80 1,060.00 390.00 40.90 125.00 598.00 1,777.00 2,890.00 2,093.00 829.99 618.00 280.00 420.00 3,799.21 3,397.40 7,049.99 184.73 400.00 318.99 2,020.00 3,157.27 245.00 740.00 220.00 69.90 375.00 1,655.00 150.96 87.00 678.00 895.01 190.30 640.00 34.00 7,098.88 36.50 944.00 77.00 552.89 4,798.97 230.00 78.00 160.01 207.51 2,198.00 214.95 68.75 3,130.00 2,450.00 279.80 15,000.00 180.00 29.01 594.84 74.45 257.00 173.00 167.99 44.80 155.01 1,197.00 441.50 239.00 497.02 200.00 139.00 286.00 410.00 45.00 70.00 27.18 139.00 34.20 277.00 1.01


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

62,00 158,00 269,00 84,00 0,69 97,90 10,00 8,10 16,30 13,20 9,00 5,16 18,20 3,65 2,40

62,40 159,00 272,00 85,90 0,71 97,90 10,10 8,30 16,75 13,43 9,00 5,25 18,39 3,80 2,40

62,30 158,10 269,95 85,90 0,71 97,90 10,05 8,10 16,49 13,25 9,00 5,25 18,20 3,70 2,40

62,25 158,82 271,07 85,00 0,70 97,90 10,01 8,30 16,42 13,29 9,00 5,18 18,38 3,71 2,40

1,40 37,00 37,00 1,37 37,70 4,20 0,49 80,50 1,00 3,20 0,20 4,01

1,41 38,00 37,50 1,43 38,00 4,47 0,49 80,50 1,00 3,20 0,20 4,01

1,40 37,71 37,03 1,38 38,00 4,47 0,49 80,50 1,00 3,20 0,20 4,01

1,40 0,37 0,37 1,41 0,38 4,35 0,49 0,80 1,00 3,20 0,20 4,01

97,90 39,51 28,00 37,00 3,19 59,00 5,10 71,22 1,33 0,41

97,93 40,00 30,50 37,00 3,28 59,00 5,10 71,23 1,33 0,41

97,93 39,51 28,00 37,00 3,19 59,00 5,10 71,22 1,33 0,41

97,91 39,92 28,91 37,00 3,26 59,00 5,10 71,22 1,33 0,40

0,96 % 1,31 % -3,45 % 0,00 % -4,78 % 9,26 % 2,00 % -5,04 % -4,32 % 2,50 %

475,00 3.350,00 2.947,00 900,00 98,12 1.100,00 82,00 1.900,00 93,80 16.454,00 1.250,00 110,00 233,00 616,00 6.000,00 3.999,00

477,00 3.400,00 2.947,00 900,00 98,35 1.100,00 83,00 1.900,00 93,80 16.494,00 1.250,00 111,00 233,00 616,00 6.000,00 3.999,00

475,00 3.377,00 2.947,00 900,00 98,35 1.100,00 82,87 1.900,00 93,80 16.491,00 1.250,00 110,00 233,00 616,00 6.000,00 3.999,00

475,05 3.376,89 2.947,00 900,00 98,35 1.100,00 82,87 1.900,00 93,80 16.490,71 1.250,00 110,43 233,00 616,00 6.000,00 3.999,00

0,00 % 1,17 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 10,00 % -0,16 % 0,00 % 0,00 % -0,04 % -3,70 % -9,09 % 20,10 % 0,00 % -0,96 % 0,00 %

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR PETG TLSG NF1N ZTOG KBMR POSR LKPG GRVG AGOG KDIR AELG IEKG NF2R

KRKA MERCATOR PETROL TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZITO NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR POZAVAROVALNICA SAVA LUKA KOPER GORENJE AGROGORICA KD ID AERODROM LJUBLJANA INTEREUROPA NFD HOLDING

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF VB FOND AD BANJA LUKA DRINA AD BIJELJINA ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA RUDNIK ZELJEZNE RUDE D.D. VARES

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Informatika a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Niška Mlekara a.d. Niš Obveznice RS serije A2015K Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Jubmes a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Progres a.d. Beograd Vocar a.d. Beograd Planum GP a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Crvenka fabrika šecera a.d. Crvenka

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE

626.211,69 388.149,59 271.887,25 92.649,90 31.667,89 31.132,20 23.391,31 19.899,80 15.766,64 10.818,80 9.459,00 9.226,24 9.007,82 8.350,38 7.920,00

0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

30000 91003 36200 5600 20669 345 3000 1789 1000 184 2872 114

42.015,00 34.102,89 13.510,64 7.875,00 7.836,35 1.501,65 1.467,00 1.440,14 1.000,00 588,80 574,40 457,14

10000 2994 3054 2295 7100 137 793 55 1400 50

979.057,60 119.518,43 88.278,90 84.915,00 23.166,63 8.083,00 4.044,30 3.917,35 1.862,00 20,50

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 RMDEN09 TEL TNB TPLF KMB GRNT MPT ALK MTUR

10059 2444 1003 1090 45400 318 2337 2398 960 814 1051 1782 490 2249 3300

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB INFM ENHL A2011 MLNI A2015 IMLK A2012 JMBN AIKBPB PRGS VRBG PLNM JESV CRFS

2,05 % -0,57 % 0,71 % -0,12 % 1,43 % -0,10 % -0,30 % -2,41 % -0,12 % -0,38 % -2,39 % 0,96 % -1,36 % -1,86 % -13,98 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHK1A JPESR FBIHK1D BIGFRK3 JPEMR PVNFRK3 FDSSR EFNFRK1 RZRVR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-B ZPTP-R-A HEDR-R-A RSDS-O-C NOVB-R-E VBIP-R-A DRIN-R-A BLKP-R-A

+

Oznaka

Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

53224 25.283.938,00 5403 18.245.356,00 2833 8.348.851,00 4785 4.306.500,00 34278 3.371.090,88 1000 1.100.000,00 8002 663.146,20 279 530.100,00 5060 474.628,00 24 395.777,00 264 330.000,00 2351 259.610,00 1000 233.000,00 300 184.800,00 19 114.000,00 28 111.972,00

valuta: MKD - makedonski denar 91,10 87,90 500,00 3.600,00 3.300,00 3.220,00 530,00 23.701,00 3.930,00 2.600,00

91,20 88,00 510,00 3.600,00 3.300,00 3.221,00 530,00 24.000,00 3.950,00 2.600,00

91,11 88,00 509,29 3.600,00 3.300,00 3.220,99 530,00 23.933,56 3.947,56 2.600,00

56,07 54,15 509,29 3.600,00 3.300,00 3.220,99 530,00 23.933,56 3.947,56 2.600,00

0,01 % 780000 43.733.874,27 0,00 % 292774 15.854.798,38 1,86 % 1672 851.540,00 0,00 % 170 612.000,00 0,00 % 90 297.000,00 -0,80 % 81 260.900,00 0,00 % 431 228.430,00 -0,28 % 9 215.402,00 0,94 % 41 161.850,00 1,17 % 41 106.600,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Elektroprivreda Mostar Krka Makedonski telekom Aik banka Alkaloid

+9,26% +2,05% +1,86% +1,17% +0,96%

Petrol

Pozavarovalnica Sava Komercijalna banka Skopje Mercator Gorenje Makpetrol

+

Powered by

business.hr

-2,41% -0,8% -0,57% -0,38% -0,28%

Progres Beograd

+0,71 -9,09 Rastu slovenskog indeksa nakon dvodnevne negativne serije u srijedu je pridonio skok cijene dionice Petrola od 0,71 posto. Posljednja zabilježena cijena ipak je bila ispod razine od 270 eura, iako je tijekom dana postignuta cijena i od 272 eura. S prometom od 271.887 eura ta se dionica našla meu trgovanijima na Ljubljanskoj burzi, nakon Krke i Mercatora. Cijena Krke rasla je 2,05 posto na 62,3 eura, a Mercator je pao 0,57 posto na 158,1 euro.

Cijena dionice beogradskog Progresa pala je u srijedu više od devet posto na 110 dinara, što je ujedno bila najniža cijena kojom se tijekom dana tom dionicom trgovalo. Najviša cijena bila je na razini od 111 dinara, a ukupan je promet dionicom Progresa bio 259.610 dinara. Gotovo jedan posto pala je i cijena Jedinstva Sevojno pa je posljednja zabilježena bila 6000 dinara, što je ujedno jedina cijena kojom se tijekom dana tom dionicom trgovalo.

REGIONALNI INDEKSI +0,55% BIRS 0,00% 844,37 956,12 Belex15 +0,47% FIRS 0,00% 652,34 1.632,46 Belexline +0,20% MBI10 +0,06% 1.281,12 2.286,50 SASX10 +2,12% MOSTE 0,00% 962,81 523,69 SASX30 +0,33% NEX20 +0,23% 930,63 14.522,53 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,04% WIG20 -2,25% 2.691,31 BUX -0,96% 22.000,62 +0,54% -1,06% ATX -2,48% 2.888,55 indeksa na zatvaranju u +0,61% Stanje srijedu 5. sijenja 2011.

FTSE100 6.029,46

DAX 6.922,60

CAC40

3.884,80

MICEX 1,687.99

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,18% S&P500 +1,11% 11.691,18 1.271,89 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,07% utorak 4. sijenja 2011. 2.691,52


investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 145,0450

29,17

MP-Mena HR

495,2926

26,82

Ilirika BRIC

121,0138

21,01

97,7469

17,40

7,4198

16,58

FIMA Equity

76,6336

-15,45

ST Global Equity

45,7227

-14,93

C-Zenit

50,2888

-12,15

HPB Dynamic

48,5719

-11,45

HPB Dioniki

83,8873

-7,34

KD Nova Europa

+ MJEŠOVITI

+

udjela

% 12 mj.

115,7000

10,20

AC G Balanced EM

11,2282

8,93

NFD Aureus E.M.B.

86,8143

7,96

ZB global

147,7200

6,90

Ilirika JIE Balanced

152,7877

6,24

ICF Balanced

112,1826

-12,58

ST Balanced

172,7136

-10,15

HPB Global

97,5072

-8,44

ST Aggressive

66,3930

-6,76

5,6017

-5,55

C-Premium

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn   kn kn kn kn kn kn kn  kn  kn kn kn  kn   kn   kn   kn   kn

7,4198 175,3027 29,4415 85,1200 70,7508 377,4103 104,8739 75,2300 14,1230 62,8443 107,9900 495,2926 62,2800 76,6336 42,8273 5650,3600 46,6478 83,8873 106,6800 105,7100 10,9808 121,0138 8,6976 45,7227 113,7016 90,9300 76,8007 136,4500 90,6995 50,2888

1,88 1,67 1,63 1,38 1,35 1,26 1,23 1,21 1,04 1,01 1,01 0,99 0,92 0,90 0,90 0,83 0,81 0,78 0,74 0,73 0,55 0,49 0,42 0,40 0,40 0,39 0,39 0,37 0,36 0,35

16,21 9,67 4,30 5,44 12,45 8,50 15,80 8,70 5,44 10,92 10,30 9,74 11,63 -1,29 12,32 0,91 12,45 2,29 10,10 6,10 15,17 5,61 7,07 -0,86 7,38 6,94 12,43 8,99 7,49 9,44

KD Nova Europa Ilirika JIE NFD Aureus BRIC A1 PBZ I-Stock MP-Bric HR VB CROBEX10 Raiffeisen HR dionice KD Victoria Prospectus JIE ZB BRIC+ MP-Mena HR Raiffeisen Emerging M. FIMA Equity OTP indeksni Poba Ico Equity AC Rusija HPB Dioniki Raiffeisen World ZB euroaktiv KD Energija Ilirika BRIC HI-growth ST Global Equity OTP Europa Plus Erste Adriatic Equity Capital Two ZB trend OTP meridian 20 C-Zenit

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

22,71 12,32 8,61 9,18 20,63 20,67 18,25 12,89 -2,86 10,88 14,37 16,80 14,55 -2,57 16,82 5,72 18,95 -3,19 14,50 11,18 20,37 15,54 9,65 0,15 10,79 7,93 13,18 10,84 14,84 0,64

16,58 6,32 6,78 0,89 14,78 9,33 N/A 8,28 -6,95 -1,13 N/A 26,82 8,56 -15,45 8,24 -2,38 13,87 -7,34 8,88 2,05 N/A 21,01 3,24 -14,93 3,53 -0,26 7,65 10,73 3,76 -12,15

-8,84 9,49 -13,13 -5,94 -9,49 -2,04 N/A -11,56 3,00 -11,14 N/A 7,83 -14,41 -3,95 -24,38 -15,28 -18,06 -3,29 0,89 0,84 N/A 21,01 -1,56 -7,38 9,19 -1,80 -6,84 3,87 -3,56 -21,24

1,41 2,21 1,79 1,68 1,67 1,58 2,04 1,70 0,87 1,11 1,30 1,32 1,19 0,99 1,94 1,70 0,26 0,26 1,48 1,58 0,75 1,16 0,63 -1,69 1,28 1,33 0,94 0,49 1,14 0,44

21,725 102,815 10,755 11,311 214,550 12,163 6,856 13,063 67,692 25,136 81,319 5,153 25,349 19,113 149,215 6,152 9,682 18,103 42,099 233,965 9,014 37,463 66,041 13,196 9,034 196,502 7,090 159,578 18,839 5,804

3,22 6,19 3,76 2,63 3,47 2,82 0,96 2,32 11,66 3,93 0,73 2,83 3,04 6,60 3,02 3,44 3,83 5,25 7,26 6,67 0,85 1,00 8,86 10,20 1,46 5,24 3,72 8,19 2,69 2,88

04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced Agram Trust HI-balanced Erste Balanced PBZ Global fond Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige ZB global HPB Global AC G Balanced EM C-Premium ST Aggressive ST Balanced ICF Balanced

kn  kn kn   kn kn  kn   kn  kn kn kn kn

8,4993 152,7877 86,8143 69,9143 10,3053 123,3600 104,9256 115,7000 156,0800 108,5225 108,3900 147,7200 97,5072 11,2282 5,6017 66,3930 172,7136 112,1826

1,37 0,94 0,65 0,51 0,34 0,24 0,21 0,20 0,17 0,11 0,09 0,08 0,08 0,08 0,02 -0,03 -0,16 -0,81

6,11 6,78 5,71 3,33 5,52 6,68 5,53 5,49 2,77 0,46 0,88 4,05 0,21 3,54 4,86 5,68 1,39 -3,40

4,72 9,74 11,94 4,05 7,27 8,59 8,69 9,01 5,80 2,59 3,33 5,04 -3,71 4,61 2,37 7,58 2,62 -1,82

3,03 6,24 7,96 0,39 4,66 6,18 4,04 10,20 5,32 -5,10 N/A 6,90 -8,44 8,93 -5,55 -6,76 -10,15 -12,58

-3,22 8,94 -3,11 -1,41 0,34 -0,01 5,20 9,23 5,47 1,63 N/A 4,19 -0,48 6,49 -13,72 -7,45 7,08 1,65

1,51 0,71 2,29 -0,02 0,50 0,97 0,46 0,45 0,57 0,85 0,02 0,09 -0,33 -0,16 0,16 1,78 1,16 -0,81

7,153 44,762 15,931 11,941 68,801 104,940 277,850 7,186 320,894 38,312 181,288 712,169 88,983 14,336 12,653 2,841 11,393 11,079

4,97 4,95 4,47 2,49 8,86 9,96 9,32 1,65 8,36 5,06 0,83 9,51 5,25 1,84 3,93 5,29 7,99 8,68

04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 03.01.2011

      kn 

159,3400 130,5000 124,7037 174,4900 11,3774 129,6001 161,9656 126,7360

0,17 0,07 0,07 0,03 0,01 0,01 0,00 -0,07

-0,27 0,05 0,26 0,30 0,54 0,35 1,46 0,54

-0,38 3,68 3,07 3,19 1,70 3,00 4,87 1,55

4,73 8,86 4,40 8,13 5,75 7,60 9,12 3,38

5,02 4,40 4,29 6,68 1,47 4,51 8,10 4,79

0,14 0,14 0,14 0,03 0,06 0,03 0,02 -0,11

231,163 194,680 13,400 473,551 7,194 132,277 45,985 15,577

9,51 7,59 5,25 8,61 8,86 7,82 6,19 5,06

04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011

kn kn kn  kn kn kn kn kn kn kn kn  kn   $

102,5708 132,5767 162,8228 125,9629 145,0000 138,7200 138,6939 135,4596 132,3009 122,4974 117,2097 11,3353 10,6903 108,5841 105,6100 139,9865 124,6431

0,06 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,63 0,54 0,61 0,53 0,88 0,82 0,66 0,83 0,71 0,59 0,84 0,64 0,77 0,74 0,58 0,47 0,26

1,48 1,18 1,19 1,55 1,81 1,77 1,37 1,69 1,59 1,22 1,69 1,52 1,66 1,54 1,53 0,98 0,67

1,42 2,84 2,32 3,77 3,87 3,63 2,52 3,64 3,86 2,76 3,35 3,49 3,52 3,45 4,00 2,50 2,58

1,78 6,32 4,77 4,38 4,84 4,40 4,59 4,42 5,47 4,11 5,14 5,67 4,29 5,11 4,34 3,27 3,92

0,02 0,02 0,03 0,02 0,02 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,01

7,713 1042,670 2078,971 514,937 846,084 679,705 111,123 29,512 227,770 127,894 164,430 126,525 27,502 170,737 627,919 135,803 42,498

1,44 11,77 10,45 8,45 7,86 7,59 7,28 7,01 5,25 5,04 3,17 2,27 1,59 1,65 1,28 10,45 5,73

04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011 04.01.2011

+

OBVEZNIKI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

161,9656

9,12

Erste Bond

130,5000

8,86

Raiffeisen Bonds

174,4900

8,13

PBZ Bond fond

129,6001

7,60

HI-conservative

11,3774

5,75

OTP euro obvezniki

126,7360

3,38

HPB Obvezniki

124,7037

4,40

ZB bond

159,3400

4,73

HI-conservative

11,3774

5,75

PBZ Bond fond

129,6001

7,60

ZB bond Erste Bond HPB Obvezniki Raiffeisen Bonds HI-conservative PBZ Bond fond Capital One OTP euro obvezniki

NOVANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Novani fond ZB plus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Dollar fond

+


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 7/1/2011 Subota 8/1/2011

UN-ovo IZVJEŠE

Cijena hrane ruši rekorde Cijena hrane posljednjeg je mjeseca prošle godine dosegnula rekordne razine približavajui se onima iz 2008., kada smo svjedoili neredima diljem svijeta, poruili su ovaj tjedan iz Ujedinjenih naroda. Indeks 55 prehrambenih proizvoda UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) porastao je šesti

mjesec zaredom na razinu od 214,7 bodova premašivši rekord iz lipnja 2008., kada je bio na razini od 213,5 bodova. Najviše su rasle cijene šeera i mesa. "Cijena hrane mogla bi i dalje rasti ako se znatnije ne povea svjetska proizvodnja pšenice", upozorili su iz FAO-a. Kako prenosi Bloomberg, indeks cijena hrane te organizacije rastao je s 206 bodova zabilježenih u studenom na 214,7 bodova u prosincu

prošle godine. Indeks cijene šeera rastao je s 373,4 na 398,4 boda, a cijene mesa skoio s 141,5 na 142,2 boda. Indeks koji odražava cijenu žitarica skoio je na najvišu razinu u posljednje dvije i pol godine, a cijene ulja za kuhanje najviši je od srpnja 2008. godine. Prema podacima UN-a, svjetska bi proizvodnja pšenice ove godine trebala rasti barem dva posto kako bi zadovoljila potražnju u razdoblju od 2011. do 2012. godine. B. S.

Tisak skoio 15 posto! PREOKRET NA BURZI Nakon šest trgovinskih dana rasta, cijene dionica na Zagrebakoj burzi u srijedu su samo blago korigirane, a pred rasprodajama nije popustio Tisak Nakon šest dana u plusu indeksi Zagrebake burze u srijedu su minimalno pali zbog dobitonosnih prodaja. Crobex je pao 0,03 posto, na 2150,7 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,02 posto, na 1177,97 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je solidnih 67 milijuna kuna, a gotovo pola tog iznosa potrošeno je na dionice Ine.

Ina išla i do 3211 kuna

"Na domaem tržištu u srijedu je uslijedila stabilizacija cijena dionica nakon šest uzastopnih dana pozitivnih kretanja, i to pod utjecajem negativnih kretanja na svjetskim burzama, gdje su prevladale dobito-

nosne prodaje. Investitori na europskim burzama bili su na oprezu zbog najavljene emisije državnih obveznica u Portugalu. Upis šestomjesenih trezoraca bio je uspješan, no uz prinos od 3,68 posto, što je znatno više nego u rujnu lani kada je iznosio 2,04 posto. Za nove smjernice investitori sada ekaju objavu izvješa ADP agencije o zaposlenosti u amerikim privatnim kompanijama u prosincu te PMI indeks amerikog uslužnog sektora", kazao je za Hinu analitiar u investicijskom društvu To One Vjeran Jureša. Ina je sa 30,3 milijuna kuna zauzela najlikvidniju poziciju. Dionica najve-

e domae naftne kompanije porasla je minimalnih 0,2 posto, na 3202 kune, a najviša joj je dnevna cijena iznosila 3211 kuna.

HT-u više od 10 milijuna

Više od deset milijuna kuna potrošeno je na dionice HTa, koje su kliznule 0,33 posto, na 295,5 kuna. Iznenaujue visok promet, viši od 1,2 milijuna kuna, zabilježila je dionica Tiska, koja je lansirana 15,63 posto. Zadnja joj je cijena iznosila 185 kuna, a dnevni joj je maksimum dosezao i 193 kune. Veliko prepucavanje oko toga tko je u pravu, mediji ili Uprava Industrogradnje, snažno utjee na dionicu Indstrogradnje. Nakon

DRAŽEN KOCIJAN, predsjednik Uprave Tiska, ija je dionica u srijedu porasla više od 15 posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

što je Jutarnji list na naslovnici donio vijest kako su elni ljudi Industrogradnje pdonijeli zahtjev za steajni postupak, to je snažno demantirano iz Industrogradnje, uz prijetnju tužbama. Jutarnji je sljedeeg dana donio presliku dokumenta s Trgovakog suda, što je opet demantirano. Ta je graevinska kompanija

REGIJA

NIS i Petrol na meti ulagača Nakon dvodnevnog negativnog trenda slovenski je indeks SBI TOP prvi put ove godine bio u plusu. Njegova je vrijednost u srijedu rasla 0,55 posto, na 844,37 bodova, a najlikvidnija je dionica

u Ljubljani bila ona farmaceutske kompanije Krke s prometom od 626.211 eura. Cijena Krke skoila je 2,05 posto, na 62,3 eura. Solidan promet zabilježile su i dionice trgovakog lanca Mercatora i naftne kompanije Petrol kojima se trgova-

lo u iznosima 388.148 i 271.887 eura. Beogradski indeks BELEX 15 takoer je bio u plusu, i to 0,47 posto, te je dan zakljuio na razini 652,34 boda. Beogradski brokeri najviše su posla imali s dionicom Naftne industrije Srbije kojom se tr-

govalo u iznosu 25,3 milijuna dinara. Na popisu najlikvidnijih slijedila je dionica niške AIK banke s prometom od 18,2 milijuna dinara. Cijena toj dionici porasla je 1,17 posto, na 475 dinara. B. St.

bila najvei gubitnik dana u srijedu s minusom od 12,6 posto i zadnjom cijenom od 520 kuna. Više od pet posto vrijednosti izgubila je i dionica Ingre, na koju je potrošeno 2,7 milijuna kuna, pri emu je zakljuila na cijeni od 15,45 kuna. IGH je pao nešto manje od 0,5 posto. Nikola Suec

BROJKE

2,12 0,06 posto porastao je sarajevski SASX-10

posto porastao je makedonski MBI 10


Hoe li kineska Godina zeca Playboyu donijeti zaradu? Kineska Godina zeca koja poinje ove veljae izvrsna je prilika za tvrtku Playboy Enterprises Inc. da plasira svoje proizvode na azijsko tržište i ostvari profit s obzirom da je u posljednjem kvartalu 2010. imala gubitak od 27,4 milijuna dolara. Krajem prošle godine tvrtka je otvoriDOBITNICI DANA (ZSE) Imunološki zavod +40,85 % Kaštelanski staklenici +14,28 % akovština +11,69 % uro akovi holding +10,91 % Chromos agro +10,15 % 32 Raste

la noni klub na kineskoj obali u Macau, najveem svjetskom kockarskom tržištu i jedinom mjestu u Kini gdje je dopušteno kockanje, a u 2012. u planu je izgradnja Playboyeve vile, koja e se prostirati na 30 tisua etvornih metara. Potpisan je i 50 milijuna dolara

GUBITNICI DANA (ZSE) Kreditna banka Zagreb -27,77 % Magma -8,17 % Optima telekom -6,46 % Centar banka -6,18 % Ingra -5,45 %

26 Nema promjene

18 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,318,15 157,12

Prom. 0,10% 0,20%

Sirova nafta 89,38 Prirodni plin 4,59 Zlato 1.380,09 Srebro 29,73 Goveda 106,42

2,37 1,73 2,43% 3,09% 0,30%

NE ŽELE 'BACITI SIDRO'

ARHIVA BUSINESS.HR

Njujorčani odustaju od kupnje stanova i okreću se - najmu Bogati stanovnici vjerojatno najpoznatijeg otoka na svijetu - njujorškog Manhattana - sve manje kupuju stanove, a umjesto toga okreu se unajmljivanju luksuznih nekretnina. Broj nekretina s mjesenim najmom veim od 15.000 dolara u treem se kvartalu 2010. više nego udvostruio, a jedan od razloga za to je rast cijena luksuznih nekretnina, koje su se poele oporavljati od niskih razina zabilježenih tijekom krize, dok cijene PROSJE»NA najamnina luksuznog stana na Manhattanu u najma stanova padaju. Tako treem je kvartalu pala 18 posto i iznosila 6950 dolara su u treem kvartalu netom

završene 2010. godine cijene najma luksuznih stanova, koji se definiraju kao 10 posto stanova s najvišom najamninom, pale 18 posto pa je prosjek iznosio 6950 dolara. Prosjena cijena kupovine luksuzne nekretnine u tom je razdoblju skoila 13 posto i dosegnula 4,39 milijuna dolara, piše Bloomberg. Osim toga, sve više luksuznih stanova nudi se u najam, i to zato što ih njihovi vlasnici ne žele prodati po trenutnim cijenama ve ekaju da se tržište nekretnina još oporavi. N. Rivosechi

KARIJERA NA WALL STREETU DONOSI DISKVALIFIKACIJU

Želite biti Obamin ekonomski savjetnik? Morate piti barem 6 dijetnih kola dnevno! Mjesto glavnog ekonomskog savjetnika amerikog predsjednika Baracka Obame ispražnjeno je kada se krajem prošle godine s te dužnosti povukao Lawrence Summers, a CNNMoney odluio je "pomoi" Bijeloj kui u potrazi za njegovim nasljednikom. CNNMoney objavio je šaljivi oglas za posao kojim se traži glavni ekonomski savjetnik Bijele kue, koji mora razumjeti što Wall Street i poslovna zajednica žele, ali istodobno ne smije u svom životopisu imati radno mjesto na Wall Streetu ili u bi-

znisu. Osim toga, mora biti spreman raditi za godišnju bruto plau od 172.200 dolara, a prednost e mu biti ako nikad prije nije zaradio novac. Prema CNNMoneyju, budui Obamin savjetnik mora biti izrazito fokusiran na stvaranje poslova, ali i biti spreman stopu nezaposlenosti od 8 posto smatrati uspjehom. Na kraju oglasa se navodi da mora piti šest do osam dijetnih kola dnevno - Diet Coke odnosno Coca-Cola bez šeera, ali prihvatljiva je i konzumacija drugog popularnog gaziranog pia - Diet Dr Peppera. N. R

EKONOMSKI savjetnik Bijele kue ima plau od 172,2 tisue dolara, a mora biti spreman nezaposlenost od 8 posto proglasiti uspjehom ARHIVA BUSINESS.HR

O bruto domaem proizvodu za Republiku Hrvatsku i županije u 2008. itajte na...

vrijedan ugovor s kineskom tvrtkom Glory Rabbit koja e otvoriti oko dvije tisue Playboyevih prodavaonica diljem Azije. Sudei prema padu cijena dionica sa 32,19 dolara u 1999. na 1,25 dolara u 2008. uspjeh Playboya na azijskom tržištu svakako je dobrodošao. I. B.

www.business.hr

UKRATKO... Pahor na udaru Kritiziranje slovenske vlade uhvatio je toliko maha da je premijera Boruta Pahora u otvorenom pismu na ostavku pozvao i njegov bivši automehaniar, a sudei po tonu pisma, i bivši prijatelj. Pripreme za vjenanje Britanskog princa Williama i njegovu zarunicu Kate Middleton u travnju ove godine vjenat e canterburyjski nadbiskup Rowan Williams, duhovni voa Anglikanske crkve. Iz politike u politiku Bivši francuski ministar obrane Herve Morin bit e kandidat na predsjednikim izborima 2012. u Francuskoj, kako bi ondje branio boje stranke Novi centar, koja podupire predsjednika Nicolasa Sarkozyja.

www.business.hr

Business.hr broj 800  

Dragec izlazi na zahtjevno tržište zemalja Europske unije PETAK/SUBOTA 7 i 8/1/2011 Mene gone jer ne želim stečaj, a još 32.000 direktora kr...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you