Issuu on Google+

ŠTO E SE U ZAGREBU GRADITI 2011. 6

PREMIJERKINA OSVJEŽENJA 8

Dalić umjesto 'umornog' Šukera

Jasen Mesi zamjenit e ministra kulture Božu Biškupia, Branko Bai ministricu zaštite okoliša Marinu Matulovi Dropuli, Davor Božinovi ministra obrane Branka Vukelia, a u Vladu kao potpredsjednik za investicije ulazi i Domagoj Miloševi

Grad traži partnere za vrtiće, škole i domove umirovljenika

UTORAK 28/12/2010

BROJ 793 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

VELIKI OBRAT 4-5 U Magmi nisu bili zadovoljni ponudom poljskog NFI EMPiK-a, koji je navodno htio dodatno sniziti prvotnu cijenu od 68 milijuna kuna, što se nije svidjelo Nadzornom odboru pa su se odluili za beogradski fond, koji nudi gotovo trostruko višu cijenu za Magmine tvrtke keri u Srbiji, BiH i Hrvatskoj

Fižulić prodaje

51 posto Turbo Limača beogradskom investitoru PO»INJE PRVA FAZA

Biska Golf traži izvođače, otvaranje u studenome 2012. Razvoj golfskog resorta Biska Golf Istra u Fratarskoj šumi pokraj Brtonigle prolazi relativno bez buke, a 100 milijuna eura vrijedan projekt sada je u fazi prikupljanja ponuda 10


info&stav

INDIKATOR

2-3

Maari nemaju za režije Dubrovnik pun za Novu

Više od milijun Maara ne može platiti režije, što je dvostruko više nego prije šest godina. Jedanaest posto stanovnika Maarske u prosjeku za režije duguje 102 eura, najviše za grijanje, jer tu uslugu nije mogue iskljuiti nakon tri mjeseca neplaanja

Prema najavama hotelskih kua, u Dubrovniku e novogodišnje blagdane provesti 3500 gostiju iz Bugarske, Španjolske, Slovenije, BiH i Velike Britanije. U gradu je otvoreno 17 hotela, a oekuje se da e gostiju biti i u privatnom smještaju business.hr Utorak 28/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Andreja Jazvi, Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PO RASTU »ETVRTI U SVIJETU

Organizirani turistik dolasci spasili sezonu Prema izvješu ITB World Travel Trends Reporta 2010./2011., Hrvatska se nalazi na etvrtome mjestu u svijetu po poveanju ukupnog broja dolazaka turista, istaknuto je juer na konferenciji za novinare u Ministarstvu turizma. Hrvatska je 7 posto poveala ukupan broj dolazaka i smjestila se odmah iza Južne Koreje, Kine i Njemake. Istaknuto je kako je za to najzaslužnije poveanje broja organiziranih dolazaka, koje je u prvih devet mjeseci ove godine poraslo 6 posto i drži do 38 posto ukupnog dolazaka turista na godišnjoj razini, a u pred i poslije sezoni taj se broj penje do ak 80 posto.

Sufinanciranje reklama

"Suradnja s turistikim agencijama i turoperatorima pokazala je dobre rezultate: dok se u Europi organizirani dolasci smanjuju, u Hrvatskoj se poveavaju. Budui da se model javnoprivatnog partnerstva pokazao dobrim, za sljedeu godinu obradili smo 374 zahtjeva za mjere i poticaje te za to izdvojili 147 milijuna kuna, 10 milijuna više nego lani, a na osnovi toga planiramo dovesti 2,6 milijuna turista u 2011. godini", kazao je ministar turizma Damir Bajs, najavivši avansno plaanje po-

STOPE RASTA MEUNARODNIH TURISTIKIH DOLAZAKA ZEMLJA

Južna Koreja Kina Njemaka Hrvatska Meksiko

PROMJENA

28% 23% 11% 7% 5%

Izvor: ITB World Travel Trends Report 2010/2011

ticaja ve u sijenju. Bajs je istaknuo da e 2011. godina u turizmu biti mnogo teža nego ova te kako se oekuje slab rast europskog turizma uope. Hrvatska bi po njegovu mišljenju mogla biti zadovoljna ostvari li rast na razini europskog od 2 posto, a sve iznad toga, ocijenio je, moglo bi se smatrati velikim uspjehom. Ministar je

istaknuo kako Ministarstvo vanjskih poslova i dalje radi na ukidanju viza, a dosadašnja ukidanja za tržišta Rusije, Ukrajine, Indije i Kine dala su dobre rezultate.

Poticano 65% dolazaka

Predsjednik udruge hrvatskih putnikih agencija Boris Žgomba kazao je da je ak 65 posto ukupnih organizi-

ranih dolazaka obuhvaeno raznim mjerama koje provodi Ministarstvo turizma. Po njegovu mišljenju, trendovi u turizmu vrlo su nesigurni pa poticanje i poveavanje udjela organiziranih dolazaka znatno poveava sigurnost rezultata turistike sezone te smanjuje ovisnost o tzv. last minute aranžmanima.


››

BISER DANA

BROJKA

I moja mater Şivi u Splitu 340 dana u godini, a opet na selu ima poma, kukumara, jaja, svega... Mlade ljude netko bi trebao nauiti raditi. Viťe nitko ne zna kopati ni loviti ribu ŽELJKO KERUM, splitski gradonaelnik

iki nu DAMIR BAJS, ministar turizma, kazao je kako je Ministarstvo za poticaje za sljedeu godinu izdvojilo 147 milijuna kuna, 10 milijuna viĹĄe nego lani, i na osnovi toga planira dovesti 2,6 milijuna turista u 2011. godini FOTO Ĺ IMUNOVI/CROPIX

Niko Buli, direktor Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice, ocijenio je kako je 2010. godina pokazala da su modeli poticaja zaĹživjeli i pokazali rezultate. Stoga e u iduoj godini od 12 ponuenih modela poticaja etiri biti namijenjena dovoenju iskljuivo domaih gostiju. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

11,7 milijuna kuna vrijedan objekt Meimurjeplina otvorila je juer u akovcu premijerka Kosor. Direktor Vladimir Ivkovi istaknuo je da je objekt financiran vlastitim prihodima, bez zaduĹživanja, i ne na teret korisnika Meimurjeplina

UVODNIK

Umor, a ne Uskok Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

J

adranka Kosor tvrdi da je umor, a ne Uskok glavni razlog smjena u njezinu kabinetu. Odlazi etvero dugovjenih umornih ministara, a dolaze mlai i poletniji kojima e glavna zadaa biti gospodarski oporaviti zemlju i zavrĹĄiti pregovore s Europskom unijom. I u Kosoriinu "osvjeĹženom " kabinetu ima joĹĄ ministara umornih i optereenih korupcijskim aferama u njihovim resorima, ali ih se premijerka nije uspjela sviju rijeĹĄiti, iako se iz Banskih dvora moĹže uti da je to itekako Ĺželjela. NO, NIKOME se, pa ni Jadranki Kosor, ne ispune sve boĹžine i novogodiĹĄnje Ĺželje. I u sljedeoj izbornoj godini morat e u istome amcu veslati zajedno s ministrima Kalmetom i Milinoviem, iako su joj u mnogo emu teĹži uteg nego neki od odlazeih ministara. Presudila je, meutim, puno vea "teĹžina " njihovih izbornih baza. Zato Ĺ uker zbog umora odlazi, a Kalmeta ostaje, iako se i javno Ĺžalio da je "umoran " od brojnih afera u njegovu resoru. Kako sada stvari stoje, samo Uskok moĹže Kalmetu izbaciti iz ministarskog sedla prije kraja mandata, jer Jadranka Kosor nema stranaku podrĹĄku da "izrauna " je li njegov "umor "

IVAN Ĺ UKER fotelju ministra financija nakon sedam godina prepuĹĄta Martini Dali, svojoj nekadaĹĄnjoj suradnici SNIMIO SAĹ A ETKOVI

›› Ivan Šuker odlazi zbog umora, a BoŞidar

Kalmeta ostaje, iako se i javno Ĺžalio da je 'umoran' od brojnih afera u njegovu resoru. Presudila je puno vea 'teĹžina' njegove izborne baze vei ili manji od Ĺ ukerova. I dok joĹĄ nije sasvim oito je li umor ili Uskok skrojio sudbinu dosadaĹĄnjih ministara, prilino je jasno da je Jadranka Kosor usliĹĄala Ĺželje HUP-a (uz potporu Hrvatskih izvoznika i HGKa) da realizaciju javnih i privatnih investicijskih projekata povjeri "kadrovima " poslodavaca - ministru gospodarstva uri Popijau i novome vicepremijeru Domagoju MiloĹĄeviu. U realizaciji investicijskih projekata sabranih u dvama Vla-

dinim katalozima ruku bi MiloĹĄeviu i Popijau trebao dati Branko Bai umjesto dosad nezamjenjive graditeljske lobistice Marine Matulovi Dropuli. ALI I MARTINA DALI kao fleksibilnija i kooperativnija ministrica financija od prgavog i svadljivog Ivana Ĺ ukera kojemu je punjenje drĹžavne blagajne bilo pree i od najrazumnijih poduzetnikih prijedloga kojima bi se barem donekle porezno rasteretilo tvrtke. PreviĹĄe je

poduzetnika koji su se "umorili " od takve Ĺ ukerove i Vladine fiskalne politike, ali i od ugovaranja poslova s drĹžavom ispod Ĺžita. Kako je i EU ve dugo "umorna " od novih lanica bremenitih korupcijom i gospodarskim problemima, gotovo da je i svejedno je li umor ili Uskok presudio pri "osvjeĹžavanju " Kosoriine vlade. Razlika je samo u tome ĹĄto oni koji odlaze zbog umora prelaze meu saborske zastupnike, a oni drugi u istraĹžne zatvore.


tema 4-5

VELIKI OBRAT Fond bivšeg direktora Soko Štarka Slobodana Vuč čaka i dječjeg asortimana Turbo Limača, koji trenutačno broji 41 trg

Magma izbacila Poljak Turbo Limača prodati U Magmi nisu bili zadovoljni ponudom poljskog NFI EMPiK-a, koji je navodno htio dodatno sniziti prvotnu cijenu od 68 milijuna kuna, što se nije svidjelo Nadzornom odboru pa su se odlučili za beogradski fond, koji nudi gotovo trostruko višu cijenu za Magmine tvrtke kćeri u Srbiji, BiH te Hrvatskoj Na sjednici Nadzornog odbora Magme održanoj u petak dogodio s veliki obrat i iz igre je izbačena poljska grupacija NFI EMPiK, a kao novi strateški partner odabran je beogradski fond NCA Investment Group registriran na Djevičanskim otocima, koji će Magmi za udjele u tvrtkama kćerima dati 21,6 milijuna eura odnosno 159,6 milijuna kuna. Kako se navodi u obavijesti objavljenoj na internetskim stranicama Zagrebačke burze, Nadzorni odbor

VLASNIČKA STRUKTURA Magme neće se mijenjati, naglasili su iz te kompanije u kojoj predsjednik Uprave Goranko Fižulić drži 27,53 posto, a Biserka Preininger Fižulić drži 36,37 posto

pristao je na prodaju 51 posto udjela u tvrtkama kćerima Magma International u Beogradu, Magma B u Sarajevu, Kozmolina u Beogradu te Adria Designu u Zagrebu. Dva nova partnera osnovat će tvrtku ND najkasnije do 26. veljače, kada se očekuje finaliziranje posla preuzimanja. Riječ je zapravo o prodaji Magmina lanca igračaka i dječjeg asortimana Turbo Limač, što prevedeno u brojke znači: sedam trgovina u Srbiji, šest u Bosni i Hercegovini

i 28 u Hrvatskoj. Kozmolino i ND zamišljeni su kao tvrtke za distribuciju.

Poljaci spustili cijenu

Nakon stjecanja navedenih udjela NCA IG i Magma provest će dokapitalizaciju društva Adria Design sa 6 milijuna eura uz zadržavanje istih omjera udjela. Vlasnička struktura u Magmi ostaje nepromijenjena, što su u Magmi istaknuli nekoliko puta. Nadzorni odbor je ustvrdio i kako je poljski NFI EMPiK Media Fashion, društvo

koje je 16. studenoga dostavilo inicijalnu uvjetnu ponudu, poslao novu uvjetnu ponudu koja je "u financijskom i poslovnom smislu lošija od ponude NCA IG iz Beograda". U Magmi nisu bili zadovoljni ponudom varšavske tvrtke, koja je za 51,09 posto vlasništva nudila 68 milijuna kuna, iako je tjednima prije te odluke poljska tvrt-

Slobodan Vučičević, vlasnik NCA Investment Groupa, svoju je financijsku tvrtku osnovao na Djevičanskim otocima kao američki državljanin Snimio saša Ćetković


na Vučičevića preuzet će 51 posto dionica Magmina lanca igra41 trgovinu u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji

business.hr Utorak 28/12/2010

ake i odlučila 51 posto ti beogradskom fondu OFF SHORE BIZNIS

Nakon posla s Tedeschijem Vučičević krenuo na Magmu Slobodan Vučičević, vlasnik NCA Investment groupa, svoju je financijsku tvrtku osnovao na Djevičanskim otocima kao američki državljanin. Srpski mediji upućuju na podatak da većina srpskih tajkuna posluje preko svojih off shore kompanija pa ni Vučičević nije izuzetak po tom pitanju. Jedno od najpoznatijih ulaganja njegove investicijske tvrtke je ono u turističko naselje na Srebrnom jezeru, oko 120 kilometara

udaljenom od Beograda. Ni NCA IG nije bio pošteđen krize pa je u 2009. godini ostvario 94 milijuna dinara dobiti, gotovo 30 milijuna manje nego godinu prije. Vučičević je svojedobno bio predsjednik Srpske asocijacije menadžera te vlasnik Grand kave. Bio je i suvlasnik Soko Štarka, a svoj je udjel prodao Atlantic grupi Emila Tedeschija. Srpski mediji nagađaju da je na toj prodaji zaradio oko 12 milijuna eura.

prodaji zaradio oko 12 milijuna eura. "NCA IG je strateški investitor u dijelu asortimana namijenjenog djeci te je očekivano da će razvoj brendova kojima je Magma u posljednjih 20 godina osigurala lidersku poziciju na tržištima Hrvatske, BiH i Srbije dobiti novi zamah", navodi se u priopćenju.

va kako Magma na domaćem tržištu ima sve više konkurenata, kao što su Zara i uskoro H&M, a kriza još traje. Upućuje i na činjenicu da je poljska grupacija možda htjela samo prodajna mjesta te da su dali ponudu koju je NO odbio jer vjerojatno smatra da Magma vrijedi mnogo više. "Rekao bih da je saniran samo dio problema, ali da ostaju neriješeni neki strukturni problemi u kompaniji, zbog čega se situacija može usporediti s gospodarstvom na razini države", kaže Vorkapić. Cijena Magmine dionice počela je padati nakon objave o novom strateškom partneru i do 15 sati pojeftinila je 2,78 posto. Stoga Vorkapić smatra da ulagačka zajednica djelomičnu prodaju beogradskom fondu ipak nije prepoznala kao spas za cijelu Magmu.

Dionica pala

ka figurirala kao novi suvlasnik Magme. Pitanje je što će se sada dogoditi s višim menadžmentom Magme koji je navijao za poljsku tvrtku. Poljaci su, navodno, tijekom dubinskog snimanja pokušali dodatno sniziti cijenu, što se

nije svidjelo NO-u Magme na čelu s Biserkom Fižulić, koji je zaključio da udjel vrijedi mnogo više pa su se na kraju odlučili za beogradski fond. NCA je pak u vlasništvu Slobodana Vučičevića, koji je hrvatskoj javnosti najpoznatiji

kao bivši predsjednik Upravnog odbora Soko Štarka. Tu je poziciju napustio nakon što je Soko preuzela Atlantic grupa u vlasništvu Emila Tedeschija. Kako je i on imao udjel u Soko Štarku, srpski mediji nagađaju kako je na

Goran Vorkapić, broker u Centar banci, kaže da nigdje nije specificirano koliko je Turbo Limač sudjelovao u prihodima i dobiti Magme. "Ako su ti poslovi donosili gubitke, onda možemo smatrati da je to dobra vijest, ali ako su Magmi donosili dobit, onda je upitan efekt same transakcije", kaže Vorkapić, dodajući da je pozitivno kada kompanije prodaju dijelove koji generiraju dugove nakon čega slijedi ponovni uzlet poslovanja. Upozora-

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr


tema 6-7

ŠTO E SE U ZAGREBU GRADITI 2011. Prema planovima, Gra jednu veu prometnu rekonstrukciju, a i to e biti više nego u ovoj

Grad traži partnere za škole i domove umiro

Najbolje što je uprava gradonaelnika Milana 2010. N PREBA»ENO SA Bandia uspjela sastaviti, a Gradska skupština blagosloviti, precrtavanje je nerealiziranih pla- SLAVONSKA AVENIJA U sljedeoj je godini planinova iz 2010. godine u 2011. pa se na popisu pro- rana gradnja treega traka Ulice Hrvatske bratske jekta za iduu godinu našlo sedam istih vrtia za od zajednice do Savske ceste koje nije napravljeno ništa u ovoj godini SNIMIO SAŠA ETKOVI

MILAN BANDI, zagrebaki gradonaelnik SNIMIO HRVOJE DOMINI

Ako se u Zagrebu ove godine nisu gradile nove prometnice, vrtii, škole i sportski objekti, idue godine Zagrepani još manje mogu oekivati poboljšanje životnog standarda, barem prema onome što e se financirati iz prorauna. Novca za ulaganja u 2011. bit e manje, a novih, kamoli velikih projekata nema ni za lijek. Prema planovima Grada, Zagreb e, bude li sree, dobiti samo dva vrtia, dvije škole i jednu veu prometnu rekonstrukciju. No, u odnosu na ovu godinu, i to e biti uspjeh. Najbolje što je uprava gradonaelnika Milana Bandia uspjela sastaviti, a Gradska skupština blagosloviti, precrtavanje je nerealiziranih planova iz 2010. godine u 2011. Tako se na popisu projekta za iduu godinu našlo sedam istih vrtia za koje nije napravljeno ništa ove godine, s tim da su za njih planirana sredstva još smanjena sa 10,1 na 8,3 milijuna kuna. Nadu da e se nešto možda promijeniti budi plan Grada da neke objekte pone graditi u suradnji s privatnim kapita-

lom. Naime, putem javno-privatnog partnerstva trebala bi poeti gradnja dvaju vrtia i dviju osnovnih škola u Vrbanima III i Kajzerici, naseljima u kojima je manjak takvih prostora najkritiniji. U Dubravi, Sesvetama, Markuševcu i Maksimiru privatni ulagai trebali bi graditi domove umirovljenika.

ta Posavskog, a idue bi to trebala biti gradnja treega traka Slavonske avenije od Ulice Hrvatske bratske zajednice do Savske. Za gradnju novih prometnica planirano je 119 mil. kn, a za održavanje postojeih javnih cesta 225 mil. kn. Jurica Mei, SDP-ovac i predsjednik Odbora za ko-

BROJKA

119

milijuna kuna planirano je za gradnju prometnica u 2011.

Nema novih projekata

Ukupno je u programu kapitalnih ulaganja za objekte društvenih djelatnosti u 2011. planirano 155 milijuna kuna, što je 25 milijuna kuna manje nego ove godine. Sto milijuna kuna namaknut e se novim kreditom. U škole bi se trebalo uložiti 54 milijuna kuna, a 2010. nisu dobile ni 20 milijuna kuna. Do rasta je došlo prije svega zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za školu na Kajzerici, a za dogradnju škole Pavleka Miškine takoer e trebati 20 milijuna kuna. Za sportske objekte planirano je 10 milijuna kuna, ali novih nee biti. S objektima kulture ista situacija; samo nastavak radova na Muzikoj akademiji, ali ne i završetak, a gotova bi trebala biti dokumentacija za gradnju Montažnog kazališta JPP-om. U 2011. nee biti velikih prometnih zahvata. Ove godine najvei je bila denivelacija Slavonske i Ljudevi-

MANJAK VRTIA U rujnu ove godine se i prosvjedovalo zbog nedostatka prostora u vrtiima FOTO GAURINA/CROPIX

munalno gospodarstvo Gradske skupštine, istie kako je plan kapitalnih ulaganja za 2011. vrlo restriktivan u odnosu na prijašnje godine. "Istina je da novih projekta praktiki nema i da se ulice, vrtii i škole prebacuju iz godine u godinu. Na gradonaelniku je da predlaže, ali

PREBA»ENO SA 2010.


a, Grad e, bude li sree, dobiti samo dva vrtia, dvije škole i u ovoj godini

za vrtiće, rovljenika

business.hr Utorak 28/12/2010

ODGOENO DO DALJ

NJEGA

2010. NA 2011.

A 2010. NA 2011.

STADIONI NA »EKANJU Samo rekonstrukcija stadiona u Maksimiru s gradnjom manjeg stadiona na Kajzerici vrijedna je etiri milijarde kuna FOTO ARNABAS/CROPIX

ZAGREBA»KE UTOPIJE

Integrirani grad, ZG terme, stadion...

BROJKA

8,3

milijuna kuna planirano je za investiranje u sedam djejih vrtia

bojim se da u Zagrebu nee biti znaajnijih pomaka dok Grad ne pronae druge modele financiranja projekata", smatra Mei, koji i u JPP-u vidi mnoge slabosti, što se, kaže, najbolje vidi na primjeru zagrebake Arene ije je godišnje održavanje odjednom naraslo sa dva na devet milijuna kuna.

Država uzima previše

Na pitanje kako bi onda Zagreb trebao doi do novca za projekte, u situaciji kada se prihodi smanjuju na gotovo svim razinama, a zaduživanje je ogranieno, Mei naglašava da bi Zagrebu, kao i ostalim gradovima, pomoi mogla jedino država. "Država lokalnoj samoupravi ne pomaže dovoljno. Postaje sve više centralizirana i brine se samo o sebi i svojim prihodima. Lokalna samouprava trebala bi za decentralizaciju dobivati 20 posto umjesto sadašnjih 10 posto novca iz državnog

Mnoge je projekte gradonaelnik Milan Bandi najavio ili predstavio kao "gotovu stvar" unatrag desetak godina. Meutim, veina tih ideja nije dospjela dalje od papirnatog izdanja ni u vremenima kada je metropolom vladalo blagostanje. Grad, a ni Holding, danas pogotovo nemaju novca, ak ni za JPP financiranje projekta za iju bi realizaciju ukupno trebali deseci milijarda kuna. Samo je rekonstrukcija stadiona Maksimir s gradnjom manjeg stadiona na Kajzerici vrijedna etiri milijarde kuna. Za spalionicu otpada potreb-

prorauna, a gradovi bi sami trebali odluivati kako e potrošiti taj novac", objašnjava Mei. Smatra kako u Zagrebu nema smisla govoriti o realizaciji velikih projekata, poput gradnje kongresnog centra ili termalnog kupališta, u situaciji kada još 7 posto Zagrepana nema pitku vodu, a 14 posto kanalizaciju. Program radova u djelatnosti gospodarenja vodama, prometom i komunalnim gospodarstvom za 2011. iznosi 1,52 milijarde kuna, a prošle je godine

na je milijarda kuna. Na ekanju su i Zagrebu toliko potreban kongresni centar (oko 200 mil. kn), Terme Zagreb (oko 400 mil. kn), novi Velesajam... Za mostove Bundek i Jarun izraena su idejna rješenja, ali nisu riješeni imovinski odnosi, a Grad nema ni 80 milijuna eura za njihovu gradnju. Posljednji veliki projekt koji je Bandi predstavio, iako ne zna otkud mu 550 milijuna eura, jest Integrirani grad, koji ukljuuje ureenje Trga Franje Tumana i Trga Krešimira osia s izmještanjem tramvajske pruge ispod zemlje.

bio manji - 1,28 milijarda kuna, ali samo zbog velikih nepodmirenih obaveza za radove obavljene prijašnjih godina. Grad je platio sve dugove, ali je zato u deficitu 750 milijuna kuna. Kako ove godine nije bilo velikih investicija, nema ni dugova osim 120 milijuna kuna koje treba platiti ZG holdingu za komunalnu infrastrukturu u Sopnici-Jelkovec. Dogovoreno je da e pola duga platiti idue, a pola 2012. godine. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 28/12/2010

PASTOR

MiloĹĄevieva tvrtka izgubila 18,4% prihoda

Zagreb. Pastor grupa, u kojoj novi "investicijski" ministar Domagoj Ivan MiloĹĄevi drĹži udjel od 60 posto, lani je zabiljeĹžila 18,4-postotni pad prihoda, na 192,19 milijuna kuna, a neto dobit joj je smanjena 44,6 posto, na 1,1 milijun kuna. Postorova potraĹživanja lani su poveana sa 61 na 74,3 milijuna kuna. Dugorone su im ob-

veze smanjene sa 44,4 sa 30,1 milijun kuna, ali su kratkorone poveane sa 75,1 na 90,4 milijuna kuna, od ega se 41,2 milijuna kuna odnosi na dobavljae. Kratkorone obveze zaposlenima su smanjene sa 2 milijuna kuna krajem 2008. na 1,22 milijuna kuna. Usporedbe radi, ukupne neto plae i nadnice za 2009. iznosile su 21,94 milijuna kuna. Usto, Pastor grupa je za poreze i doprinose krajem 2009. dugovala 5,32 milijuna kuna, oko dva milijuna kuna viĹĄe nego 2008. P. B.

REAKCIJE

SDP: Opet Sanaderovi ljudi; HNS: Prekasno je Zagreb. "DoĹĄli su ljudi koje je Sanader osobno angaĹžirao i ukljuivao HDZ tako da nikome nije jasno ĹĄto se tu zapravo promijenilo kad ve deset mjeseci gledamo unutarnje svae u HDZ-u", komentirao je predsjednik SDP-a Zoran Milanovi rekonstrukciju Vlade. alnik HNS-a Radimir ai ocijenio je pak da se s rekon-

strukcijom Vlade zakasnilo najmanje godinu dana te da je pitanje bi li se i tada moglo iĹĄta uiniti. Ocijenio je da je dolazak veinskoga vlasnika i predsjednika Uprave Pastor grupe Domagoja Ivana MiloĹĄevia za Vladina potpredsjednika za investicije "ĹĄirenje laĹžnog optimizma". Direktor HUP-a Davor Majeti izjavio je kako ljudi koji su predloĹženi imaju rezultate te vjeruje da su sposobni odraditi posao, no pred njima je kratak rok. H/B.hr

Dalić umjesto 'umornog' Šukera MARTINA DALI, nova ministrica financija

SNIMIO HRVOJE DOMINI

PREMIJERKINA OSVJEŽENJA Jasen Mesi zamjenit e ministra kulture BoŞu Biťkupia, Branko Bai ministricu zaťtite okoliťa Marinu Matulovi Dropuli, Davor BoŞinovi ministra obrane Branka Vukelia, a u Vladu kao potpredsjednik za investicije ulazi i Domagoj Miloťevi Vlada Jadranke Kosor svoju redovitu sjednicu u etvrtak odrŞat e u novom sastavu: Martina Dali zauzet e mjesto dosadaťnjeg ministra financija Ivana Šukera, Jasen Mesi zamjenit e ministra kulture BoŞu Biťkupia, Branko Bai sjest e na mjesto ministrice zaťtite okoliťa, prostornog ureenja i graditeljstva Marine Matulovi Dropuli, a Davor BoŞinovi preuzet e duŞnost ministra obrane Branka Vukelia. Kao novi lan i potpredsjednik Vlade pojavit e se Domagoj Miloťevi. Petar obankovi e uz duŞnost ministra poljoprivrede dobiti i potpredsjedniko mjesto za gospodarstvo, a u vicepremijera bit e promoviran i ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokovi. "OsvjeŞeni" sastav Vlade predstavila je premijerka na jueraťnjoj izvanrednoj konferenciji za novinare. Niťta s Uskokom

Temeljni je kriterij za promjene u sastavu Vlade "jaanje gospodarskog tima kako bi se ostvario njezin glavni cilj: gospodarski oporavak i izlazak iz gospodarske krize", obrazloĹžila je Jadranka Kosor. Kako je njezin dru-

gi strateĹĄki cilj zavrĹĄetak pregovora s EU, osvjeĹžen je i ojaan i taj dio Vladina tima. Premijerka oekuje da e oba tima "raditi zajedno kako bi se oba cilja ostvarila". Najavila je da e Vlada u starom sastavu odrĹžati joĹĄ jednu krau sjednicu, na kojoj e usvojiti zahtjev koji e uputiti predsjedniku Sabora za sazivanje izvanredne saborske sjednice za 29. prosinca, na kojoj e se razrijeĹĄiti stari i izabrati novi lanovi Vlade. DosadaĹĄnji ministri prelaze meu saborske zastupnike. Odgovarajui na novinarska pitanja, premijerka je rekla da promjene u Vladi nemaju nikakve veze s Uskokovim istragama, ponavljajui da je ponajprije rije o Vladinu "osvjeĹžavanju", zbog ega su novi ministri uglavnom mlai ljudi koji bi joj "trebali donijeti novi polet".

'Nove snage'

Na pitanje zaĹĄto smjenjuje Ĺ ukera iako je kreirao proraun za sljedeu godinu, o kojemu je govorila biranim rijeima, odgovorila je da "i danas moĹže biranim rijeima govoriti o tom proraunu", ali je podsjetila i da je "Vlada u cijelosti" definirala i predloĹžila proraun. Zato je joĹĄ jednom zahvalila ministru Ĺ ukeru, dodavĹĄi da je "sasvim sigurno jako

DOMAGOJ MILOĹ EVI, novi "investicijski" ministar SNIMIO HRVOJE DOMINI

puno radio i da se prilino umorio". Na pitanje zaĹĄto unato brojnim korupcijskim aferama u njihovim resorima i niska rejtinga u javnosti nije smijenila i ministre BoĹžidara Kalmetu i Zdravka Milinovia premijerka je izbjegla izravan odgovor. Ponovila je da promjene nisu povezane s istragama koje vode policija i pravosue, nego je glavni kriterij "uvoenje novih snaga za ostvarenje glavnih Vladinih ciljeva". Zakljuila je da bi voljela da "komentari ne idu tragom pitanja zaĹĄto netko odlazi, nego tragom onih koji dolaze". Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr


10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 28/12/2010

NIŠTA O IZRU»ENJU

Sanaderu još mjesec dana pritvora

Zagreb. Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader ostaje u pritvoru još mjesec dana, a sljedee e se saslušanje održati 27. sijenja 2011., prenijela je austrijska novinska agencija APA pozivajui se na glasnogovornicu državnog tužiteljstva u Salzburgu Barbaru Feichtinger. Sanader se, prema savjetu

svojih odvjetnika, nije izjasnio o zahtjevu za izruenjem u Hrvatsku na roištu održanom u Salzburgu. Austrijsko državno odvjetništvo za borbu protiv korupcije prošli ga je etvrtak saslušalo u istrazi koja je u meuvremenu pokrenuta u Austriji. Rije je o prijavi jedne banke iz Tirola što je protiv Sanadera podnesena zbog pranja novca. Sanadera je 22. prosinca ispitalo i istražno povjerenstvo koruškog parlamenta koje se bavi istragom afere Hypo. H

VIJEST U SLICI

SNIMIO CROPIX/KRAJAC

dogaaji

OVRHA Sudski ovršitelji došli su juer u Sanaderovu vilu u Kozarevoj ulici kako bi privremeno zaplijenili više od stotinu umjetnina. Njegova obrana najavila je žalbu na tu sudsku odluku

Biska Golf traži izvođač otvaranje u studenome PO»INJE PRVA FAZA Razvoj golfskog resorta Biska Golf Istra u Fratarskoj šumi pokraj Brtonigle prolazi relativno bez buke, a 100 milijuna eura vrijedan projekt sada je u fazi prikupljanja ponuda. I oni planiraju graditi vile, no tvrde da e površine krovova zauzimati samo 4 posto cijele površine Iako nekoliko velikih golfskih projekata izaziva brojne prosvjede zelenih udruga, golfski resort Biska Golf Istra u Fratarskoj šumi u blizini Brtonigle prolazi relativno bez buke: mirno je donesena studija utjecaja na okoliš, bez previše ljutitih glasova dobivene su sve dozvole, a 100 milijuna eura vrijedan projekt sada je u fazi prikupljanja ponuda na javnim natjeajima. "Do ožujka 2011. godine trajat e prikupljanje ponuda za izvoae radova, a dovršetak prve faze radova i puštanje resorta u rad oekujemo u studenome 2012. godine", kaže Zvonko Anderluh, suvlasnik tvrtke Makro 5. Prva faza radova obuhvaa golfski teren s prateim objektima i vile, a druga gradnju hotela i neke dodatne sadržaje. U tvrtki kažu kako se nadaju da e

se na oglase javiti izvoai iz Hrvatske, ali strateški su im itekako važni strani ponuai. "Raspisali smo natjeaje u Sloveniji, Italiji, Austriji i Maarskoj. To su nam strateški važna tržišta", kaže Anderluh. Naravno, strateški je važno imati partnera u zemljama iz kojih e dolaziti golfaši te kupci vila i apartmana u resortu. Iz neke od tih zemalja možda doe novi strateški partner. "Postoje neke ponude", kaže Anderluh, "a mi smo spremni samostalno financirati projekt u potpunosti, ali smo jednako tako spremni i otvoreni primiti strateškog partnera." Istarski golfski resort u stopostotnom je vlasništvu tvrtke Golf-Istra Magica, a ta je pak tvrtka u stopostotnom vlasništvu Anderluhove

ZVONKO ANDERLUH, suvlasnik tvrtke Makro 5, koja stoji iza projekta Biska Golf Istra CROPIX/ŠEBELI

tvrtke Makro 5, specijalizirane za projektiranje vodenih parkova i drugih složenih objekata. Tko su ti zainteresirani strateški partneri, Anderluh zasad ne želi otkriti.

Obnovljivi izvori

Postoji mogunost da taj strateški partner preuzme upravljanje samo vilama koje se planira graditi u

SIMULACIJA76 HEKTARA, površine odmarališta Biska Golf Istra na kojo

sklopu resorta koji e se prostirati na 76 hektara. Naime, prema sadašnjem planu i dozvolama, uz golfski teren sa 18 rupa planira se izgradnja 80-ak objekata. Rije je o vilama koje bi se prodavale ili iznajmljivale. Osamdesetak vila na površini od 76 hektara? "Ukupna površina krovova ne prelazi 4 posto izgraenosti", tvrdi An-

derluh i dodaje da su prilikom projektiranja resorta izrazito pazili upravo da se ne zadire previše u prostor. Openito, najvei adut tog istarskog golferskog raja njegov je imidž održivosti: Anderluh istie da se prilikom projektiranja pazilo na ekologiju i ouvanje okoliša. "Svi su objekti projektirani tako da troše ener-


POTPORE

SNIMIO CROPIX/KRAJAC

Osijek dao 150.000 kuna za gospodarstvo Osijek. Potpore gospodarstvenicima, poljoprivrednicima i obrtnicima s osjekoga podruja iz prorauna za 2010. u ponedjeljak je uruio gradonaelnik Krešimir Bubalo. Rioje je o ukupno 24 potpore za sufinanciranje nabave vonih sadnica i osiguranja usjeva od moguih šteta, kao i za sufinanciranje kapitalnih ulaga-

nja u projekte navodnjavanja te izgradnju plastenika i staklenika. Potpore su dane tradicionalnim obrtima te inovatorima, a iznos se kree od nekoliko stotina do 30.000 kuna za izgradnju plastenika. Ukupno je iz ovogodišnjeg prorauna za te potpore izdvojeno oko 150.000 kuna. Gradonaelnik je kazao kako je rije o poduzetnicima i obrtnicima koji su ispunili natjeajne uvjete gradske uprave, koja, osim potporama, pomaže i nastupe gospodarstvenika na sajmovima. H

đače, me 2012. elektrinom energijom resort e sam pokrivati.

Bez CO2

Istra na kojoj e se graditi 80 vila

giju iz obnovljivih izvora: instalirane su solarne ploe, koriste se geotermalni izvori... Prema našim projekcijama, ukupan trošak grijanja bit e manji od jednog eura po etvornome metru", tvrdi Anderluh. Usto, uvedeni su visokotehnološki sustavi grijanja, hlaenja i pripreme tople sanitarne vode, a ak 35 posto potreba za

"Prema našim projektima, resort nee proizvoditi ni grama CO2", tvrdi Anderluh. Projektirani su sustavi gospodarenja otpadom i recikliranja, a kao posebnost su uvedena elektrina vozila za kretanje unutar resorta. Pametno je riješena i najbolnija toka golferskih resorta: opskrba vodom. "Umjesto da koristimo vodu iz vodovoda, izradit emo jezera za navodnjavanje dvostruko veeg kapaciteta od standardnog, što bi trebalo osigurati dovoljne koliine vode za navodnjavanje terena tijekom ljeta", tvrdi Anderluh. A voda e se u jezerima puniti mimo vodovoda: koristit e se oborinska voda i kišnica koja e se sakupljati u resortu. Uz sve te inovacije, golfski resort Biska bit e jedinstven na svijetu. "Ne postoji ni jedan slian resort", tvrdi Anderluh. "Naravno, postoje vei, bogatiji i ureeniji resorti, ali ni jedan nije toliko ukljuio održivi razvoj i zaštitu okoliša." Iva Ušumli Greti iva.gretic@business.hr

OGLAS


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

BROJKA

10

milijardi eura kredita za pomo iskoristile su dosad njemake tvrtke iz tzv. njemakog fonda (Deutschlandfonds) koji istjee krajem 2010., a vrijedi 40 milijardi eura

business.hr Utorak 28/12/2010

SLOVENIJA

Povjerenje slovenskih potrošaa na dnu

Ljubljana. Vladu premijera Boruta Pahora podupire samo 22 posto ispitanika, što je velik pad u usporedbi s poetkom godine, kad ju je podupiralo 42 posto, pokazala je anketa agencije Episcenter, koju je u ponedjeljak objavio poslovni dnevnik Finance. Rekordan je i postotak onih koji su izravno odgovorili da

BANKARSTVO

ne podupiru vladu jer ih je 74 posto, a zabrinjava i pad pokazatelja povjerenja u mogunost brza gospodarskog oporavka koji je sadašnja vlada postavila kao svoju prvu zadau u ovoj i sljedeoj godini. Indeks povjerenja slovenskih potrošaa u studenom je nakon dvomjesena rasta pao na 51, a u prosincu na 50 bodova. Od poetka godine, u sijenju je bio 84, taj je pokazatelj do kraja godine pao za 34 boda. Postotak "nezadovoljnih opim stanjem u društvu" poveao se sa 29 na 42 posto. H

Hypo otvorio 70. poslovnicu

Zagreb. Hypo Alpe-Adria banka otvorila je 70. poslovnicu u Maksimiru. Tim je povodom za nove klijente organizirala posebne akcije vezane uz tekue raune i kredite. U novoj poslovnici klijentima e na raspolaganju biti voditeljica Gordana Tomaševi te dva savjetnika, osobni bankar i dva blagajnika, priopili su iz te banke. B.hr

Tehno-mar u stečaj zbog nenaplaćena posla PARADOKSALNO Labinska tvrtka morala je u steaj jer joj je Porezna uprava blokirala raun zbog oko 600.000 kuna koje nije uspjela naplatiti od zagrebakoga Enikoma, za koji je kao kooperant montirala cijevi na gradilištu Dina Petrokemije. Enikon je, navodno, tim novcem 'prebio' neplaeni posao za zagrebaku Arenu

Enikon šuti

Porezna blokada

Zbog toga je Uprava Tehnomara sama nedavno pokrenula postupak utvrivanja steaja, a glavni je razlog to što kao kooperantska tvrtka nisu uspjeli naplatiti montažu cijevi koju je od njih naruila tvrtka Enikom iz Zagreba, a sve za potrebe gradilišta tvrtke Dina Petrokemija. Budui da Tehno-mar nije mogao naplatiti 577.946 kuna potraživanja, a tvrtku je zbog približno istog iznosa blokirala Porezna uprava, podnesen je prijedlog za otvaranje steaja. Tvrtka je tako dobila steajnu upravi-

Uostalom, i od Porezne uprave tražili smo da ih ovrše, ali nisu ništa napravili nego su blokirali naš raun", žali se Nikola Šegota, ija pria sigurno nije jedina takva u Hrvatskoj. Kako smo neslužbeno doznali, Enikom je imao nenaplaena potraživanja za poslove koje je obavio u gradnji zagrebake Arene, a oni su se, takoer prema tim izvorima, nesretno prelomili upravo preko lea Adria-mara, iako ta tvrtka nije imala ništa s navedenim poslom.

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Nelikvidnost je jedan od goruih problema domaega gospodarstva o kojem svi imaju nešto rei, od gospodarskih strunjaka do politiara. No, kada se s retorike spustimo u svakodnevno poslovanje, otežano poslovanje samo je jedan od problema - blokada rauna izazvana neplaanjem naruenih, a obavljenih poslova tvrtke može odvesti i izravno u steaj. Jedan od takvih primjera je i onaj labinske tvrtke Tehno-mar, koji pokazuje kako se i bez vlastite krivnje može upasti u probleme zbog neplaanja, a na kraju dovesti i u krajnje nezahvalnu situaciju provoenja steajnog postupka, i to zbog samo jednog nenaplaenog posla!

DINA PETROKEMIJA uredno je platila obavljeni posao Enikomu, tvrde u Tehno-maru

teljicu Mirijanu Žrvnar, koja je potvrdila da je pokrenut steajni postupak, ali o detaljima nije htjela govoriti. No, o detaljima je progovorio Nikola Šegota, dosadašnji direktor tvrtke Tehno-mar, iz ijeg se svjedoenja Business.hr-u mogu i te kako dobro vidjeti svi paradoksi domaega gospodarstva u kojem u steaj ide onaj tko

ne može naplatiti svoja potraživanja, a ne onaj tko ih ne plaa.

Neplaeni za Arenu

"Posao za Enikom kao kooperanti obavili smo prije otprilike godinu dana i zapravo je vrijedan milijun kuna. U tom smo razdoblju pokušali apsolutno sve što smo mogli, dolazili u Zagreb, razgovara-

li, ali do svojeg potraživanja nismo mogli doi. Koliko znamo, Dina Petrokemija uredno je platila obavljeni posao Enikomu, ali mi, na žalost, nismo od toga dobili ništa. Kako smo uli, Enikom navodno takoer nije uspio naplatiti neka svoja potraživanja. No mi, evo, nismo imali izbora i otišli smo u steaj, a oni još uvijek rade.

Htjeli smo uti i drugu stranu te doznati zašto Enikom nije platio posao koji je naruio i uredno je obavljen. Nakon višednevne potrage, uspjeli smo kontaktirati Luku Andrijania, jednog od vodeih ljudi te tvrtke, no on baš i nije bio raspoložen za davanje izjava. Samo je kratko ustvrdio kako ne vidi razlog zašto bi tu problematiku rješavao preko novina. To je svakako njegovo pravo, ali nema sumnje kako je i pravo mnogih potencijalnih kooperanata Enikoma da barem dvaput promisle hoe li ubudue ulaziti u poslovne aranžmane s tom tvrtkom, koji, kao u sluaju Adria-mara, mogu završiti i steajem tvrtke. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr


2010. karijere, ¬ godina znanje i posao poslovnih prevrata

Utorak 28/12/2010

KARIJERE 2010. Za Kineze je bila godina tigra, koji simbolizira mo i autoritet. Za cijeli svijet bila je godina socijalnih nemira i masovne nezaposlenosti. U Hrvatskoj su ljudi pogoeni krizom uglavnom patili u tišini, a za mnoge je 2010. bila godina prevrata i napredovanja. Donosimo pregled transfera i smjena nekih domaih menadžera koje su obilježile godinu na izmaku


> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 28/12/2010

Gažić na Burzu stigla iz Hypo banke

Mišetić iz CA sletio u Atlantic grupu

Titulu nove predsjednice Uprave Zagrebake burze u svibnju je preuzela Ivana Gaži. Gaži je na Burzu stigla iz Hypo banke, gdje je bila izvršna direktorica za investicijsko bankarstvo, a specijalizirala se za financijska tržišta, skrbništvo, upravljanje portfeljima i korporativno financiranje. Karijeru je zapoela u Plivi. Nakon rada na voenju Knjige dionica, na osnovi stipendije koju je dobila još za studija napredovala je do voditeljice operacija na tržištu kapitala - odjela zaduženog za prikupljanje novca za tada vrlo intenzivan proces preuzimanja novih kompanija u Plivi. U dobi od 29 godina, s diplomom Ekonomskog fakulteta i završenim MBAom na Bledu, prešla je raditi u Luru i postala asistentica predsjednika Uprave te voditeljica projekta strateškog financiranja radi regionalne ekspanzije kompanije. N. S.

Zrinušić zamijenio Vojkovića

ZRA»NA LUKA ZAGREB

HUP

Nakon 17 godina napustio Dubrovnik

Iz Microsofta u HUP

FOTO MIDŽO/CRPPIX

SNIMIO HRVOJE DOMINI

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

IVANA GAŽI, nova predsjednica Uprave Zagrebake burze

CROATIA OSIGURANJE

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

ATLANTIC GRUPA

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

ZAGREBA»KA BURZA

IVAN MIŠETI, glavni tajnik Atlantic grupe

ZDRAVKO ZRINUŠI, direktor CO-a

TON»I PEOVI, direktor Zrane luke Zagreb

Ivan Mišeti završio je karijeru u nacionalnom avioprijevozniku i prešao na mjesto glavnog tajnika Atlantic grupe Emila Tedeschija. Prije Croatia Airlinesa radio je u splitskom predstavništvu slovenskog avioprijevoznika Adria Airwaysa. U ožujku 1991. godine zaposlio se u CA kao direktor sektora redovite i arterske putnike prodaje, a 1997. godine postao je direktor nacionalne aviokompanije. Iako nakon 13 godina rada u CA ne zvui primamljivo, funkcija glavnog tajnika u Atlantic grupi podrazumijeva aktivnosti vezane uz komuniciranje s razliitim strukovnim udrugama, državnim i lokalnim predstavnicima, koordinaciju aktivnosti Nadzornog odbora i Uprave, predstavljanje Atlantica izvan granica Hrvatske, u zemljama u kojima ta tvrtka posluje. S. H. B.

U Croatia osiguranje Zdravko Zrinuši došao je s mjesta zamjenika predsjednika Uprave u Štedbanci. Zamijenio je Hrvoja Vojkovia, i to u vrijeme kada je državni osiguravatelj poveao dobit. Taj je diplomirani ekonomist od 1998. do 2000. bio pomonik ministra financija i glavni inspektor Financijske policije te, meu ostalim, istraživao poslovanje nogometnih klubova. Mediji su tada pisali kako je provjeravao i utemeljenost informacija da je CO, koji je tada vodio Suad Rizvanbegovi, ilegalno uplaivao novac na raun tadašnje NK Croatije. Smijenjen je kada je ministar financija postao Mato Crkvenac. Otišao je tada u Sunce osiguranje kao lan Uprave, a potom u Štedbanku. S. H. B.

Kao što njegov prethodnik Boško Matkovi nije mirno otišao, podigla se bura i oko Peovieva dolaska u Zranu luku Zagreb. U prvi su plan na vidjelo izašle afere poput angažmana oko osnivanja aviokompanije Star Let i njegova diploma. No, kako je i sam to isticao u nekoliko navrata, stekao je zvanje profesionalnog pilota i inženjera aeronautike na Prometnom fakultetu u Zagrebu i magistrirao zrani promet na uglednom bekom fakultetu Donau University Krems. Prije dolaska u Zagreb 17 godina vodio je zranu luku Dubrovnik, a aktivno je sudjelovao u radu Meunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO), gdje je bio službenik za nadzor zaštite na aerodromima, te kao voditelj tima u Europskoj konferenciji civilnog zrakoplovstva (ECAC). Posljednjih osam godina sudjelovao je u radu Uprave Europskog vijea aerodroma. S. H. B.

DAVOR MAJETI, direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majeti ima višegodišnje iskustvo steeno u obavljanju upravljakim funkcijama u domaim i meunarodnim tvrtkama. Najvei dio karijere proveo je u Microsoftu, i to na istaknutim pozicijama glavnog izvršnog direktora, direktora prodaje i marketing menadžera odgovornog za meunarodna tržišta (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija i Albanija). Posljednje dvije godine obavljao je poslove izvršnog direktora tvrtke Atento. Dobitnik je nagrade CROMA za menadžera godine u kategoriji srednje velike tvrtke u 2006. godini te nagrade za najbolje malo gospodarstvo u Hrvatskoj u 2005. godini. Majeti potie razvoj domae IT industrije, naglašavajui pritom Microsoftov poslovni model koji se u potpunosti oslanja na suradnju s hrvatskim IT tvrtkama, njih više od tisuu diljem zemlje. S. H. B.


MLADEN PAVI, glasnogovornik Vlade RH Novi glasnogovornik hrvatske Vlade, Mladen Pavi, ovjek je za kojega kolege kaĹžu da je kao stvoren za kontrolu bilo kakve ĹĄtete. Fin i uglaen strunjak za krizno komuniciranje po struci je diplomirani veterinar. Godine 1997. poeo je raditi kao vanjski suradnik HRT-a za emisiju "Poljoprivredni savjetnik". Na HRT-u je radio neĹĄto manje od ĹĄest godina, a potom je postao glasnogovornik - prvo u Ministarstvu poljoprivrede, a poslije je radio i kao drĹžavni tajnik u tom ministarstvu. Od odlaska bivĹĄega glasnogovornika Zlatka Mehuna duĹžnost glasnogovornice Vlade obnaĹĄala je Martina Bani, zamjenica predstojnika Ureda za odnose s javnoĹĄu. Ona je razrijeĹĄena te duĹžnosti i imenovana je predstojnicom Ureda predsjednice Vlade. S. H. B.

VLAHO KOJAKOVI, viĹĄi bankar u Odjel za nekretnine i turizam Europske banke za obnovu i razvoj Vlaho Kojakovi, direktor TriGranita za Hrvatsku od 2005., u sijenju 2011. odlazi na funkciju viĹĄeg bankara u Odjel za nekretnine i turizam Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu. Kojakovi je 1996. godine diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1999. magistrirao je na Imperial College Management Schoolu u Londonu, a 2004. bio je na ĹĄkolovanju na prestiĹžnom amerikom Harvard Universityju o djelovanju financijskih institucija u razvoju privatnih tvrtki. Tijekom 1997. i 1998. radio je u Banque National de Paris u njihovu londonskom uredu, od 1999. do 2002. u EBRD-u, a od 2005. direktor je TriGranita u Hrvatskoj. G. K.

Šelebaj promijenio vrući stolac

Unaprijeđen u Upravu Mercatora za regiju SNIMIO HRVOJE DOMINI

Iz lokalne politike do drŞavnih institucija SNIMIO DRAŽEN TOMI

Iz TriGranita do EBRD-a

FOTO NACIONAL

Lice za najgore vijesti

MERCATOR

VALIDUS

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

MINISTARSTVO PRAVOSUA

EBRD

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

VLADA RH

DRAŽEN BOŠNJAKOVI, ministar pravosua

VLADIMIR Ĺ ELEBAJ SELLIER zasjeo je na elo Validusa

HRVOJE Ĺ TORGA u Upravi Mercatora za jugoistonu Europu

Vjerojatno najvee napredovanje u karijeri ostvario je u 2010. godini DraĹžen BoĹĄnjakovi, nekadaĹĄnji drĹžavni tajnik u Ministarstvu pravosua, a danaĹĄnji ministar pravosua. Za razliku od Ivana Ĺ imonovia, iza kojega je cijeli niz znanstvenih radova i meunarodnih uspjeha, BoĹĄnjakovi je primjer ovjeka koji se uspio izdignuti iz redova lokalne politike sve do najviĹĄih drĹžavnih institucija. Poeo je kao tajnik u Sisako-moslavakoj Ĺžupaniji 1997. godine, pa kao odvjetnik u Ivani Gradu, u koji se doselio i zasnovao obitelj. Potom je bio zastupnik u Saboru pa u prvom mandatu Sanaderova HDZa predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politiki sustav. Nakon izbora 2008. godine postao je predsjednik Odbora za zakonodavstvo. Kada je Ivan Ĺ imonovi otiĹĄao u UN, preuzeo je Ministarstvo pravosua. I. U. G.

Za Vladimira Ĺ elebaja Selliera 2010. ipak je bila neĹĄto mirnija od burne 2009. godina. Naime, u ovoj je godini promijenio samo jedan vrui stolac - napustio je Mediteransku plovidbu i zasjeo na elo Validusa. Poznat kao menadĹžer koji ulijee u rizine situacije, Ĺ elebaj je preuzeo Validus pod blokadom zbog 25 milijuna kuna duga Podravki. Sam je Validus u opasnoj mreĹži isprepletenih odnosa bivĹĄe Fima grupe, koju je vodio Milan Horvat, jedan od optuĹženih u aferi Spice. Mediteransku plovidbu napustio je nakon ĹĄto ga je grupa malih dioniara optuĹžila za namjeĹĄtenu prodaju nekretnina veinskoj vlasnici korulanskog brodara Nedi Young. Prije toga, pak, kratko je i neuspjeĹĄno suraivao s branim parom Pevec u rekonstrukciji Pevec grupe. OptuĹžio ih je tada za bojkotiranje restrukturiranja. N. S.

Nakon dvije godine provedene na elu Mercator-H, Hrvoje Ĺ torga krajem 2010. godine prelazi u Upravu Mercatora za jugoistonu Europu. U Mercatorovoj upravi zaduĹženoj za poslovanje na ĹĄest trĹžiĹĄta regije bit e izvrĹĄni direktor za razvoj formata. Na novu duĹžnost imenovan je zahvaljujui uspjeĹĄnom razvoju novih prodajnih formata Getro marketa u Hrvatskoj. Veinu iskustva stekao je na trĹžiĹĄtima Europe i Azije, meu ostalim, u kompaniji Wrigley bio je regionalni direktor poslovnog razvoja za trĹžiĹĄta Kine, Tajvana, Tajlanda, Malezije i Hong Konga. Godine 2008. vratio se u Hrvatsku i prihvatio funkciju potpredsjednika Uprave Getroa, gdje je radio do veljae 2009. godine, kada je preĹĄao na mjesto predsjednika Uprave Mercator-Hrvatske. M. G.


Poduzetništvo

U 2010. otpušteno 27 tisuća ljudi

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 28/12/2010

Posljednjih deset godina u prosjeku svaki je treći poduzetnik poslovao s gubitkom arhiva business.hr

Hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili 425,8 milijardi kuna ukupnih prihoda, a ukupni su im rashodi iznosili 410,1 milijardu kuna, pa je tako bruto dobit poduzetnika iznosila 15,7 milijardi kuna, podaci su Financijske agenci-

je (Fina). Ekonomičnost poslovanja je pogoršana jer su utroškom od 100 kuna ukupnih rashoda u prvih devet mjeseci ove godine ostvarene 103,84 kune prihoda, dok je u istom razdoblju lani to bilo 105,02 kune. Broj zaposlenih (na temelju sati rada) kod hrvatskih poduzetnika obveznika poreza na dobit smanjen je 3,1 posto, a smanjene su i prosječne neto plaće. Prema podacima Fine, krajem rujna ove godine poduzetnici su imali 856.348 za-

poslenih (na temelj sati rada), što je 27.777 zaposlenih manje nego u isto vrijeme lani. U odnosu prema proteklim razdobljima porastao je i broj poduzetnika koji u otežanim uvjetima nisu uspjeli uspješno poslovati i ostvariti veće prihode od rashoda, ističu iz Fine, napominjući kako je posljednjih deset godina u prosjeku svaki treći poduzetnik poslovao s gubitkom. S. H. B.

Milinović najugledniji porezni stručnjak PRIZNANJA Porezni struč-

njaci mogu biti vrlo dobri glavni urednici, ističe Igor Milinović, prema izboru glasača u kategoriji TAX-a najugledniji porezni stručnjak

Z

avršen je TAXFIN-LEX izbor za najuglednijeg stručnjaka iz područja poreza, financija i prava u Hrvatskoj za 2010. godinu. Prema izboru glasača u kategoriji TAX za najuglednijeg poreznog stručnjaka izabran je Igor Milinović, glavni urednik portala Posnimio hrvoje dominić

OGLAS

karijera

Milinović osobno Igor Milinović je 39-godišnji diplomirani ekonomist i ovlašteni revizor. Suvlasnik je Business Media Groupa, grupacije koja se bavi poslovnim izdavaštvom i savjetovanjem. Direktor je časopisa Računovodstvo i porezi u praksi te glavni urednik središnjega poslovnog portala www.poslovni-savjetnik.com. Autor je mnogobrojnih poreznih i računovodstvenih članaka i knjiga, predavač na seminarima i konferencijama iz područja poreza i računovodstva. Prije nego što je postao suvlasnik BMG-a, radio je u Informatoru kao porezni savjetnik.

slovni savjetnik. Milinović ističe zadovoljstvo zbog dobivene titule koja, kako kaže, najbolje opisuje dugogodišnje područje njegova rada, a to što je urednik središnjega poslovnog portala pokazuje da i porezni stručnjaci mogu biti vrlo dobri glavni urednici. U svakoj je kategoriji bilo nominirano pet kandidata, a glasati su mogli svi korisnici i posjetitelji

portala TAX-FIN-LEX od 29. studenoga do 17. prosinca. U kategoriji FIN za najuglednijeg financijskog stručnjaka ponovno je izabran dr. Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke. U kategoriji LEX za najuglednijeg pravnog stručnjaka izabrana je Davorka Foretić, glavna urednica časopisa Novi informator. S. H. B.


dogaaji 17

business.hr Utorak 28/12/2010

regija/svijet

Hodorkovski opet proglašen krivim DRUGa presuda Negdašnjega naftnog magnata i njegova poslovnog partnera Platona Lebedeva moskovski je sud proglasio krivima za krađu više od 200 milijuna tona nafte iz Jukoila, pranje novca i pronevjeru, pa bi u zatvoru mogli ostati do 2017.

N

ekadašnjeg ruskoga naftnog magnata Mihaila Hodorkovskog i njegova poslovnog partnera Platona Lebedeva moskovski je sud u ponedjeljak proglasio krivima zbog krađe više od 200 milijuna tona nafte, pranja novca i pronevjere. Hodorkovski i Lebedev optuženi su da su od 1998. do uhićenja 2003. ukrali oko 200 milijuna tona nafte iz tvrtke Jukoil te da su prikrivanjem stvarnoga stanja platili višestruko manji porez. Visina kazne bit će objavljena naknadno.

‘Montiran proces’

Suđenje, koje je počelo u ožujku prošle godine, drugo je takvo provedeno pro-

tiv dvojice nekadašnjih bliskih poslovnih partnera. Obojica su, naime, još 2003. osuđena za prijevaru i utaju poreza na naftu proizvedenu u Jukosu. I Hodorkovsi i Lebedev još služe zatvorsku kaznu za ta nedjela. Ako sud prihvati zahtjev državnog tužitelja za izricanje maksimalne zatvorske kazne, Hodorkovski bi u zatvoru mogao ostati do 2017. godine. Sam Hodorkovski odbacio je optužbe tvrdeći kako je protiv njega pokrenut montirani proces. Optužio je državni aparat da je "bolestan" jer je po političkom diktatu uništio najbolju naftnu kompaniju u zemlji. Jukos je, nakon uhićenja Hodorkovskog, prešao u državno

ŽRTVA? Mihail Hodorkovski još se smatra jednim od najjačih oponenata premijeru Putinu, koji je prošloga tjedna u jednoj TV emisiji kazao kako je Hodorkovski ‘lopov koji mora sjediti u zatvoru’  arhiva business.hr

vlasništvo. Dobri poznavatelji političke situacije u Rusiji upozoravali su da iza kulisa sudskog procesa protiv Hodorkovskog postoje čvrsti politički razlozi njegova progona. Hodorkovski je, naime, bogatstvo stekao preuzimanjem Jukosa u kontroverznom razdoblju ruske privatizacije državnih poduzeća početkom 90-ih, a do uhićenja je postao jedna od najbogatijih i najutjecajnijih osoba u Rusiji. Vremenom je postao i vrlo ozbiljan te opasan protivnik nekadašnjega predsjednika, današnjeg ruskog premijera Vladi-

mira Putina, koji mu je posebno zamjerio činjenicu da je dobar dio svojega bogatstva odvajao za financiranje oporbenih stranaka i političara koji su se suprotstavljali Putinovoj autokratskoj politici "čvrste ruke".

Putinov oponent

Iako već godinama u zatvoru, Hodorkovski se još smatra jednim od najjačih Putinovih oponenata iza kojega stoji velik broj pristaša. Mnogi od njih javno optužuju politički vrh da namještenim sudskim procesima nastoji maknuti Hodorkovskog i smanjiti njegov politički utjecaj.

Dokaz za tu tvrdnju vide i u činjenici da je premijer Putin, gostujući prošloga tjedna u jednoj TV emisiji, kazao kako je Hodorkovski "lopov koji mora sjediti u zatvoru", što je protumačeno kao izravan pritisak na sud uoči donošenja presude. I svjetski politički analitičari slažu se u procjeni da je sudski proces protiv Hodorkovskog i Lebedeva vrlo jasno pokazao da se politički vrh, osobito premijer Putin, ne želi odreći utjecaja na sve državne institucije, a posebno na pravosudni sustav. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 28/12/2010

NJEMAÂťKA

Kompanije ne traĹže kredite za oporavak Njemake kompanije iskoristile su samo etvrtinu kredita koje je im osigurala savezna vlada kako bi svojem poduzetnikom sektoru pomogla da lakĹĄe prebrodi globalnu financijsku i gospodarsku krizu, prenose u ponedjeljak tamoĹĄnji mediji. Rije je o tzv. njemakom fondu (Deutschlandfonds) koji istjee krajem 2010., vrijednom 40

KUNA ZA KUNU

Pet fondova prikupilo milijardu kuna Kroz pet fondova za gospodarsku suradnju prikupljeno je viĹĄe od milijardu kunu, a Vlada bi trebala osigurati joĹĄ toliko Poetkom ove godine hrvatska je Vlada pokrenula inicijativu pod nazivom Fondovi za gospodarsku suradnju (FGS) kako bi potaknula razvoj kroz investicije. Na njezinu je inicijativu osnovano pet novih fondova koji su zajedno prikupili viĹĄe od milijardu kunu, a Vlada bi kroz model "kuna za kunu" trebala osigurati joĹĄ toliko. Prikupljeni kapital pomoi e konkurentnim i perspektivnim tvrtkama u Hrvatskoj. Podsjetimo, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nedavno je donijela odluku o osnivanju joĹĄ jednog otvorenog investicijskog fonda rizinog kapitala s privatnom ponudom. Rije je o fondu Honestas, koji je ujedno peti po redu rizini fond koji su u Hrvatskoj poznatiji kao fondovi za gospodarsku suradnju. Njihovim osnivanjem Vlada Ĺželi potaknuti gospodarski razvoj, a zamiĹĄljeni su kao jedni od glavnih potpornih stupova za ulaganje u gospodarske projekte u Hrvatskoj. Fondovi za gospodarsku suradnju osmiĹĄljeni su tako da je Vlada na jednu

kunu privatnih ulagaa bila spremna uloĹžiti svoju kunu, a svaki se fond moĹže natjecati za najviĹĄe 300 milijuna proraunskih kuna. Uvjet je da ulaganja budu ograniena na Hrvatsku Iza Honestasa stoje Dominik Lice, bivĹĄi predsjednik Uprave druĹĄtva za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima HPB Investa, te Mihovil Prpi i Hrvoje Puljiz. To je ujedno ove godine zadnji osnovani fond rizinog kapitala, a tim se konanim brojem barata ve neko vrijeme. Hanfa je tjedan dana prije odobrila osnivanje fonda rizinog kapitala GEM-Mediteran Adriatica iza kojega stoje Marko Petras, bivĹĄi lan Uprave Prospectus Investa, koji se nakon nekog vremena pripojio Adriatica capitalu Vjerana Filippija, a sami naziv govori da bi upravo Adriatica capital mogao upravljati tim fondom. Osim tih dvaju fondova prije su osnovani Quaestus Private Equitiy, iji je jedan od osnivaa premijerkin savjetnik za gospodarstvo Borislav Ĺ kegro, Alternative Private Equity Tomislava Marinca te Prosperus, iji je osniva i JoĹĄko MiliĹĄa kojega se svojedobno spominjalo kao novog predsjednika Uprave Zagrebake burze. Nikola Suec

milijardi eura, a financira ga vlada i nudi kredite kompanijama pogoenim globalnom krizom. Dosad je iz toga fonda odobreno kredita u visini 10 milijardi eura, priopila je drĹžavna banka KfW, koja nadzire taj fond, dodavĹĄi kako ne oekuje da e taj iznos do njegova isteka premaĹĄiti 13 milijardi eura. Dosad je kredite uspjeĹĄno realiziralo 4580 tvrtki, prenosi dnevni list Tagesspiegel. SnaĹžan oporavak njemakoga gospodarstva od globalne krize umanjio je potraĹžnju za zajmovima iz vladina programa pomoi. H

BORBA DIVOVA

Apple vrjedniji od Microsofta

Raunalni div Apple preoteo je Microsoftu status najvrjednije amerike tehnoloĹĄke kompanije u 2010., a njegov je suosniva Steve Jobs proglaĹĄen osobom godine koju su obiljeĹžili hit proizvodi iPad tablet raunalo i najnovija verzija iPhonea. Britanski Financial Times proĹĄlog je tjedna izabrao Jobsa za osobu godine. ak se i ameriki predsjednik Barack

Obama pridruĹžio estitkama 55-godiĹĄnjem izvrĹĄnom direktoru te kompanije sa sjediĹĄtem u Kaliforniji. Ureaj iPad doĹĄao je u travnju ove godine u trgovine u Sjedinjenim DrĹžavama, a krajem rujna Apple je objavio da je prodao viĹĄe od osam milijuna tih ureaja. Dionicama Applea, koje su krajem 2003. vrijedile 10 dolara, cijena je u ovoj godini porasla 60-ak posto pa su u proĹĄli etvrtak pri zatvaranju burze na Wall Streetu vrijedile viĹĄe od 320 dolara. H

Kina drugi put u podiĹže kamatne

RAT PROTIV INFLACIJE Kina je tu odluku objavila na BoĹži kako bi se ĹĄto manje uzdrmalo kinesko i financijska trĹžiĹĄta u svijetu, a podizanjem stopa Ĺželi zauzdati strah od inflacije i sprijeiti stvaranje nekretninskog balona, koji ozbiljno prijeti gospodarstvu Drugi put u posljednja dva mjeseca Kineska narodna banka odluila je poveati kamatne stope kako bi za-

uzdala rast inflacije i sprijeila stvaranje nekretninskog balona u zemlji. Referentna kamatna sto-

pa na jednogodiĹĄnje zajmove tako je na sam BoĹži porasla 25 postotnih bodova, na 5,81 posto, a


NAFTA

Barel pojeftinio na 91,26 dolara

Cijene nafte na meunarodnim tržištima spustile su se u ponedjeljak s prije zabilježene najviše razine u 26 mjeseci nakon što je neizvjesnost oko kineske potražnje zbog poveanja kamatnih stopa gurnula u drugi plan snježnu meavu koja je zahvatila sjeveroistok SAD-a. Cijena barela sirove nafte za isporuku u veljai pala je na amerikom tržištu za 24 centa, na

91,26 dolara, nakon što su nakratko dosegnule 91,88 dolara, najvišu razinu od listopada 2008. godine. Na londonskom tržištu cijena je porasla za tri centa, na 93,80 dolara. Kako bi sprijeila pregrijavanje gospodarstva, Kina, drugi svjetski potroša nafte nakon SAD-a, podigla je tijekom vikenda kamatne stope drugi put u nešto više od dva mjeseca. Jaanju cijena pridonijela je snježna meava koja je u nedjelju pogodila sjeveroistok SAD-a, najvee svjetsko tržište loživog ulja. H

STRAH OD KINE

EU za zaštitu kljunih sektora od preuzimanja Povjerenik Europske unije za industriju Antonio Tajani pozvao je u ponedjeljak na zaštitu strateških sektora od stranih preuzimanja, posebice od tvrtki iz Kine. Europa bi trebala imenovati “tijelo za provjeru stranih ulaganja u Europi” po uzoru na Odbor za strana ulaganja u Sjedinjenim Državama, rekao

je Tajani za njemaki poslovni dnevni list Handelsblatt. "Kineske tvrtke raspolažu novcem za kupnju sve veeg broja europskih tvrtki s kljunim tehnologijama u važnim sektorima", istaknuo je Tajani. "To je pitanje ulaganja, ali iza toga postoji i strateška politika na koju bi Europa trebala odgovoriti politiki", dodao je povjerenik. Europske bi vlasti utvrivale jesu li strane akvizicije neke kompanije s europskom tehnologijom potencijalna opasnost. H

HOTELI BRELA

Kapital povean za 36 mil. kn

Hoteli Brela upisali su u ponedjeljak promjene u temeljnom kapitalu. Kapital Brela povean je sa 136,8 na 201,6 milijuna kuna i podijeljen je na nešto više od milijun redovitih dionica oznake HBRLR-A pojedinanog nominalnog iznosa 200 kuna. Odluka o poveanju temeljnog kapitala donesena je na glavnoj skupštini društva 16. studenoga. N. S.

30 mil. ut u dva mjeseca Ćurkoviću kuna dividende u dionicama tne stope DOKAPITALIZACIJA

WEN JIABAO, kineski premijer, upozorio je da je strah od inflacije gori od same inflacije ARHIVA BUSINESS.HR

isto poveanje bilježi i kamata na depozite, koja je sada na razini 2,75 posto. Nakon što je odluka stupila na snagu, u ponedjeljak su porasle cijene kineskih dionica, a juan je zabilježio najveu vrijednost u posljednjih pet tjedana.

Povlaenje stimulusa

Odluka o podizanju kamatnih stopa uslijedila je dva mjeseca nakon što je Kineska središnja banka prvi put u tri godine taj instrument upotrijebila u borbi s inflacijom, koja je premašila zacrtanih tri posto. Taj je potez oznaio povlaenje stimulativnih mjera koje je Kina primjenjivala kako bi potaknula gospodarski rast u vrijeme financijske krize, a uslijedio je nakon što su neke azijske zemlje postrožile monetarnu politiku kako bi zauzdale inflaciju. Kina

je taj potez povukla netom prije sastanka G20, na kojem su jedna od glavnih tema bile valutne napetosti. Ta se zemlja, naime, našla na meti SAD-a zbog održavanja niskog juana koji pogoduje izvoznicima. No Kina je uzvratila udarac otvarajui pitanje olabavljene monetarne politike SAD-a ija je posljedica slijevanje kapitala na tržišta u nastajanju. Godišnja inflacija temeljena na indeksu potrošakih cijena dosegnula je u Kini prošlog mjeseca 28mjeseni rekord od 5,1 posto, a u listopadu je iznosila 4,4 posto. Odluka o ponovnom podizanju kamatnih stopa objavljena je na Boži kako bi se što manje uzdrmalo kinesko i financijska tržišta u svijetu. Analitiari smatraju da e kineske vlasti u strahu

od socijalnih nemira nastaviti borbu s rastom cijena mjerama koje ukljuuju ponovno podizanje kamatnih stopa i jaanje kineske nacionalne valute juana u odnosu na dolar.

Nastavlja se rast stopa

Prema Bloombergovoj anketi, referentna kamatna stopa na jednogodišnje zajmove u Kini do kraja ove godine popet e se na 6,56 posto, a predvia se da e središnja banka kamatne stope u 2011. godini dizati još dva do tri puta. "Strah od inflacije gori je od same inflacije", kazao je kineski premijer Wen Jiabao nakon posljednjeg poteza središnje banke te pozvao ljude da zadrže povjerenje u odluke vlasti. "Vlada može održati cijene na razumnim razinama uz pomo mjera kao što su poveanje poljoprivredne proizvodnje", kazao je premijer. Prema procjenama Meunarodnog monetarnog fonda, kinesko bi gospodarstvo idue godine trebalo zabilježiti rast 9,6 posto, dok bi najvea svjetska ekonomija - Sjedinjene Amerike Države - u istom periodu trebala ostvariti 2,3-postotni rast, a Europa 1,5 posto. Biljana Stari

Na temelju odluke glavne skupštine Plodina provedena je dokapitalizacija maloprodajnog lanca Plodine kroz korporativnu akciju dividende u dionicama. Time je temeljni kapital povean sa 60 na 90 milijuna kuna, ali vlasništvo se nije promijenilo - i dalje je jedini dioniar Mile urkovi

skim kompanijama, za razliku od 2008. kada su bile na 23. mjestu. Rast prihoda nastavio se, iako sporijim tempom, i u prvom polugodištu ove godine: ukupni prihodi poveani su u odnosu na isto razdoblje lani 5,4 posto, na 1,22 milijarde kuna, dok je neto dobit smanjena sa 12 na 11,6 milijuna kuna.

U petak je obavljen upis poveanja temeljnog kapitala društva Plodine u sustavu SKDD-a sa 60 milijuna na 90 milijuna kuna kao korporativna akcija dividende u dionicama. No, društvo - trei najvei maloprodajni lanac u Hrvatskoj - i dalje ostaje u vlasništvu jednog dioniara - Mile urkovia.

Plodine trenutano broje 57 supermarketa, a u nabavi surauju s Mercatorom i Billom. Naime, Plodine su vlasnik 33,34 posto udjela u društvu Mercator-Plodine-Billa d.o.o

Mercator i Billa

Iva Bikanec

iva.bukanec@business.hr

Dobit iz 2009.

Odluka o poveanju kapitala prihvaena je u travnju 2010. na glavnoj skupštini društva, kada je odlueno da e se za poveanje kapitala upotrijebiti „dio dobiti“ iz 2009. godine. Prošle je godine neto dobit iznosila 32,2 milijuna kuna, 14,7 posto manje nego prethodne godine. Prihodi su, pak, lani poveani ak 13,9 posto, na 2,46 milijardi kuna, ime su Plodine zauzele 15. mjesto meu najveim hrvat-

MILE URKOVI, vlasnik Plodina SNIMIO SAŠA ETKOVI


investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Ina-industrija nafte d.d.

2,975.00

3,125.00

3,004.07

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje Adris grupa Atlantska plovidba d.d. Ingra Dalekovod AD plastik Ericsson Nikola Tesla Institut IGH Liburnia Riviera hoteli Konar - elektroindustrija Dom holding Zagrebaka banka Jadroplov d.d. uro akovi holding Magma d.d. Adris grupa KraĹĄ, prehrambena industrija Atlantic grupa Viro tvornica ĹĄeera d.d. Luka Ploe Petrokemija HG Spot Tankerska plovidba Uljanik plovidba Tehnika Vaba d.d. banka VaraĹždin Privredna banka Zagreb Veterina d.d. Industrogradnja d.d. Podravka prehrambena industrija, d.d. Jadranski naftovod Luka Rijeka Ledo Fima proprius d.d. akoveki mlinovi Jadranska banka Badel 1862 BeliĹĄe Fima validus Konar HUP - Zagreb Turisthotel HTP Korula Croatia osiguranje d.d. Konzum Hidroelektra niskogradnja Jadranka Plava laguna Metalska industrija VaraĹždin Riviera Pore OT-optima telekom d.d. LoĹĄinjska plovidba Tisak Lavevi KaĹĄtelanski staklenici Pounje trikotaĹža Hoteli BaĹĄka Atlas nekretnine Istraturist Umag d. d. Centar banka Konar Maistra RIZ-odaĹĄiljai Sunani Hvar Arenaturis DIOKI d.d akovĹĄtina Croatia airlines

286.90 65.53 262.00 716.00 15.00 253.20 109.69 1,328.00 1,520.00 2,081.01 522.02 33.00 246.50 138.31 31.00 35.00 305.01 417.01 799.00 350.01 1,531.88 155.11 20.01 1,300.00 555.00 1,100.00 62.00 547.66 61.12 570.00 300.00 2,920.01 180.10 5,701.00 21.00 3,700.00 2,733.00 73.50 500.00 6.92 1,005.00 1,348.86 801.00 60.45 5,300.00 180.00 149.00 350.00 1,597.99 2,825.00 167.78 26.41 136.20 150.47 200.00 700.05 0.84 100.00 32.18 296.00 244.50 960.30 60.00 115.00 28.78 53.01 72.21 6.00 160.00

295.00 68.00 267.00 733.77 15.99 257.76 112.00 1,340.00 1,550.00 2,114.98 530.10 34.01 250.00 140.97 34.89 39.00 305.05 422.53 803.00 357.00 1,540.00 157.66 22.01 1,300.00 555.02 1,100.21 63.00 549.00 65.00 585.00 301.60 2,990.00 185.99 5,800.00 21.00 3,700.00 2,759.00 74.50 500.00 7.28 1,039.00 1,348.86 801.00 63.80 5,300.00 180.01 152.00 350.00 1,597.99 2,825.00 167.78 27.99 144.97 150.47 218.00 700.05 0.84 100.00 32.18 296.00 244.50 961.00 60.00 115.00 29.55 53.01 72.21 7.17 160.00

289.80 66.80 262.00 720.98 15.08 254.00 109.69 1,339.99 1,525.00 2,114.98 522.02 34.00 249.90 139.99 33.30 35.00 305.01 417.01 800.00 350.05 1,536.00 155.20 20.01 1,300.00 555.00 1,100.00 63.00 549.00 65.00 570.00 300.00 2,920.01 181.00 5,701.00 21.00 3,700.00 2,759.00 74.00 500.00 7.00 1,039.00 1,348.86 801.00 60.45 5,300.00 180.01 152.00 350.00 1,597.99 2,825.00 167.78 26.41 144.97 150.47 218.00 700.05 0.84 100.00 32.18 296.00 244.50 961.00 60.00 115.00 29.00 53.01 72.21 6.00 160.00

Oznaka

Velik rast cijene uro akovi holdinga ve je dva dana glavno obiljeĹžje trgovanja na Zagrebakoj burzi. Dionica ure akovia u ponedjeljak je skoila viĹĄe od 5,5 posto i bila dionica s najveim rastom dnevne cijene na Zagrebakoj burzi, a na Badnjak, kada se skraeno trgovalo, poskupjela je 11 posto. Ukupan promet iznosio je u ponedjeljak gotovo 180.000 kuna; 5436 dionica promijenilo je vlasnika.

+ Izdanje HGspota u ponedjeljak je zavrĹĄilo u blokadi trgovanja zbog naglog i velikog pada cijene. Stoga se dio dana nije trgovalo tom dionicom, a iz Zagrebake burze su obavijestili kako e se trgovanje nastaviti u utorak. HGspot je zabiljeĹžio i najvei dnevni pad cijene na Zagrebakoj burzi u ponedjeljak, uz izuzetak Croatia Airlinesa koji je pao 20 posto, ali se trgovalo samo s dvije dionice toga zrakoplovnog prijevoznika.

Redovan promet: 37.328.081,05 kn Promjene Cijene

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,73%

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

-2.05%

6,959

21,115,279.65

30,040.70

1,605.08

3,138.00

0.23% 2.67% -1.13% -1.85% -5.75% -0.61% -1.76% 0.75% -3.85% 0.71% -0.38% 0.00% 0.77% -0.65% 4.68% -2.78% -7.26% -1.25% 0.18% -0.55% -3.20% -1.56% -14.45% 0.00% -0.89% 0.00% -8.70% 1.48% 0.00% -3.39% -0.66% -3.63% 0.56% 0.90% 0.00% 0.00% 8.20% -9.76% 0.00% -3.71% 1.86% 0.00% 2.69% -5.25% 0.00% 4.03% 4.90% 0.00% 6.18% 0.89% -0.01% -6.94% -0.01% 0.00% -0.43% 0.00% 9.09% 0.00% -10.61% 0.03% -2.20% 0.94% 0.00% 9.52% 3.57% 0.00% -3.94% -7.69% -20.00%

26,075 18,746 3,218 1,097 49,237 2,386 4,123 246 182 98 384 5,884 770 1,355 5,436 4,723 490 333 170 356 77 716 4,789 65 135 65 1,020 115 933 100 187 18 273 7 1,521 8 10 353 50 3,298 18 10 15 186 2 58 67 24 5 2 30 174 34 30 21 6 4,967 38 109 10 12 3 36 15 55 20 14 130 2

7,579,620.10 1,249,695.56 845,417.67 791,467.44 756,425.07 607,826.70 459,617.23 328,750.93 277,515.24 205,449.44 202,257.75 197,012.65 192,378.17 189,448.02 179,676.95 168,839.50 149,472.02 140,626.20 136,118.05 125,068.37 118,344.00 111,544.42 100,264.43 84,500.00 74,925.29 71,500.42 63,324.93 63,100.94 57,604.97 57,344.19 56,259.51 53,749.46 49,843.36 40,501.00 31,941.00 29,600.00 27,479.00 26,179.20 25,000.00 23,512.01 18,335.02 13,488.60 12,015.00 11,252.54 10,600.00 10,440.50 10,019.00 8,400.00 7,989.95 5,650.00 5,033.40 4,738.86 4,676.45 4,514.10 4,290.00 4,200.30 4,172.28 3,800.00 3,507.62 2,960.00 2,934.00 2,881.60 2,160.00 1,725.00 1,607.98 1,060.20 1,010.94 809.35 320.00

23,731.30 548.79 1,777.43 1,006.14 113.10 582.63 460.65 1,784.40 241.83 640.08 1,342.70 253.89 16,005.69 229.12 107.79 170.60 2,932.95 572.81 2,667.44 485.40 341.94 518.54 6.60 814.30 321.90 208.41 111.21 10,472.05 119.92 257.87 1,626.00 2,169.12 1,082.47 1,255.19 42.07 388.50 330.04 55.66 582.16 18.91 201.76 635.82 316.20 25.78 1,630.27 4,086.74 94.83 116.37 873.01 42.43 612.99 74.48 96.03 359.11 104.25 79.52 2.24 28.64 107.35 1,383.80 15.28 59.03 656.66 43.03 212.02 115.69 291.88 6.32 787.88

253.10 54.00 242.21 705.00 14.50 217.00 76.01 1,181.00 1,106.00 1,424.03 421.03 27.87 200.00 124.01 22.36 23.01 275.00 270.51 657.10 290.00 1,160.03 105.50 20.01 1,140.00 533.13 871.01 54.00 461.06 52.05 292.00 240.00 2,332.01 161.54 4,720.12 19.19 2,500.02 2,006.00 58.00 405.00 5.00 975.00 1,115.16 543.15 57.00 4,502.00 143.00 120.00 350.00 1,206.77 2,360.00 100.00 25.51 121.00 135.00 161.10 612.00 0.60 100.00 20.50 280.00 240.00 909.99 51.00 98.00 25.00 33.03 70.02 5.11 160.00

332.84 96.87 318.99 1,060.00 43.76 390.00 115.79 1,777.00 3,397.40 2,890.00 542.09 45.90 280.00 190.30 40.90 69.90 373.00 497.02 829.99 420.00 2,093.00 184.73 68.75 1,655.00 678.00 2,020.00 78.00 618.00 74.45 590.00 400.00 3,157.27 220.00 7,049.99 34.00 3,799.21 3,100.00 139.00 580.00 29.01 2,450.00 1,845.00 850.00 167.99 5,948.87 207.51 257.00 444.00 1,700.00 3,130.00 200.00 44.80 173.00 298.80 279.00 1,197.00 1.01 100.00 46.98 410.00 279.80 2,198.00 77.00 250.00 36.50 70.00 150.96 34.00 200.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

62,50 258,20 109,60 13,10 0,69 17,51 82,20 105,00 106,00 10,20 4,30 330,00 5,16 155,10 18,40

63,00 262,00 109,60 13,70 0,69 17,75 85,00 105,80 112,00 10,23 4,36 330,00 5,20 159,00 18,90

62,50 262,00 109,60 13,21 0,69 17,60 85,00 105,00 106,00 10,20 4,30 330,00 5,16 157,00 18,80

62,69 260,93 1,10 13,33 0,69 17,65 84,26 1,06 1,12 10,21 4,35 330,00 5,18 157,59 18,56

80,01 36,00 36,20 0,97 4,00 0,97 36,00 3,80 1,37

80,30 36,79 36,40 0,97 4,50 0,97 37,00 3,80 1,37

80,10 36,01 36,20 0,97 4,00 0,97 36,06 3,80 1,37

0,80 0,36 0,36 0,97 4,43 0,97 0,36 3,80 1,37

40,01 39,03 2,36 18,56 9,76 11,43 32,00 13,00 5,80 26,00 70,01 68,00

40,10 39,03 2,40 18,82 9,76 11,43 32,00 13,00 5,80 26,00 70,01 68,00

40,01 39,03 2,40 18,56 9,76 11,43 32,00 13,00 5,80 26,00 70,01 68,00

40,09 39,03 2,37 18,68 9,76 11,43 32,00 13,00 5,80 26,00 70,00 68,00

870,00 473,00 7.002,00 3.360,00 84,00 620,00 1.000,00 16.500,00 7.700,00 165,00 6.500,00 657,00 28.500,00 901,00 750,00

881,00 480,00 7.151,00 3.450,00 84,00 620,00 1.000,00 17.500,00 7.700,00 165,00 6.500,00 700,00 28.500,00 903,00 750,00

880,00 478,00 7.147,00 3.415,00 84,00 620,00 1.000,00 16.994,00 7.700,00 165,00 6.500,00 687,00 28.500,00 901,00 750,00

879,97 477,35 7.146,42 3.415,12 84,00 620,00 1.000,00 16.994,19 7.700,00 165,00 6.500,00 686,12 28.500,00 901,24 750,00

88,10 2.500,00 499,00 3.550,00 88,00 3.902,00 3.220,00 97,70 37.500,00 23.950,00 170,00

88,90 2.500,00 500,00 3.600,00 88,00 3.949,00 3.250,00 97,70 37.500,00 24.000,00 170,00

88,85 2.500,00 499,86 3.583,97 88,00 3.930,86 3.235,61 97,70 37.500,00 23.980,00 170,00

54,65 2.500,00 499,86 3.583,97 54,12 3.930,86 3.235,61 60,09 37.500,00 23.980,00 170,00

LJUBLJANSKA BURZA RKG PETG SI0032102947 GRVG NF1N ZVTG TLSG SI0002100558 SI0022102998 KBMR ATPG SKDR KDIR MELR AELG

KRKA PETROL PETROL 1. IZDAJA GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA BANKA CELJE 12. IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AKTIVA NALOZBE KD KD ID MERCATOR AERODROM LJUBLJANA

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B SIPAD KOMERC DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO GP PUT D.D. SARAJEVO VRANICA D.D. SARAJEVO OGREVTRANS D.D. SARAJEVO SOLANA DD TUZLA ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP UBORAK DD MOSTAR

Soja protein a.d. Becej NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš RGP Vrdnik a.d. Vrdnik Privredna banka Beograd a.d. Beograd Niška Mlekara a.d. Niš Bambi Banat a.d. Beograd Jaffa fabrika biskvita a.d. Crvenka Pobeda holding a.d. Petrovaradin Umka a.d. Umka Tigar a.d. Pirot Komercijalna banka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanat a.d. Plandište

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONIJATURIST SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI REPLEK SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Turist a.d. Backa Palanka

317.715,53 188.390,91 104.120,00 80.361,68 62.913,36 57.619,85 45.667,50 35.537,52 31.300,00 25.436,28 24.981,90 23.430,00 20.047,45 18.280,70 12.809,68

-0,51 % 0,03 % -4,74 % 0,10 % -2,68 % -1,02 % -0,11 % 0,00 % -0,72 %

51805 65986 57350 10000 2062 6500 14883 1000 2250

41.574,46 23.788,27 20.806,70 9.710,00 9.132,69 6.305,00 5.364,61 3.800,00 3.082,50

-0,22 % 111941 0,00 % 712 -0,83 % 9681 -0,22 % 790 -11,03 % 1385 0,00 % 610 -20,00 % 200 0,00 % 465 0,00 % 1000 8,33 % 135 0,01 % 47 4,62 % 35

4.487.844,10 27.789,36 22.920,04 14.756,73 13.517,60 6.972,30 6.400,00 6.045,00 5.800,00 3.510,00 3.290,47 2.380,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 MTUR TEL TNB RMDEN08 ALK KMB RM01 REPL MPT TURT

5068 722 95000 6027 91696 3265 542 33670 28000 2492 5743 71 3869 116 690

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA SJPT NIIS AGBN AIKB RGPV PRBN MLNI BMBI JAFA POBH UMKA TIGR KMBN ENHL AGBP

-0,79 % 0,00 % 0,00 % -1,78 % 0,00 % -1,12 % 1,67 % -0,77 % 6,00 % -0,73 % -1,15 % -2,65 % -0,39 % -0,63 % -1,05 %

Makedonski telekom Telekom Slovenije Makpetrol Alkaloid Bambi Banat

+1,74% +1,67% +0,62% +0,53% +0,34%

Tigar Pirot

Elektroprivreda Sarajevo Gorenje Zavarovalnica Triglav Krka Nis

-1,82% -1,78% -1,12% -0,79% -0,42%

Energoinvest Sarajevo

+4,41 -12,44

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B SPKMR BHTSR GPUTR VNCARK1 OGTSR SOLTRK3 HRBFRK2 TCMKR FDSSR JPUMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-C NOVB-R-E ZPTP-R-A BVRU-R-A RSRS-O-B BLBP-R-A TLKM-R-A

+

Oznaka

Utorak 28/12/2010

+

Powered by

business.hr

-0,90 % -0,42 % -0,06 % -1,01 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,34 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 4,41 % 7,34 % 0,00 % 6,53 %

42080 37.029.283,00 57528 27.460.739,00 2432 17.380.092,00 1532 5.231.962,00 40000 3.360.000,00 2499 1.549.380,00 1480 1.480.000,00 86 1.461.500,00 155 1.193.500,00 6850 1.130.250,00 165 1.072.500,00 1523 1.044.965,00 32 912.000,00 915 824.639,00 1000 750.000,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,12 % 1,63 % 1,74 % -0,45 % 0,00 % 0,53 % -0,44 % 0,00 % 2,74 % 0,62 % 0,00 %

39700 595 1550 170 9796 107 111 5705 4 5 657

2.169.449,06 1.487.500,00 774.788,00 609.275,00 530.202,62 420.602,00 359.153,00 342.815,65 150.000,00 119.900,00 111.690,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Jedan od veih skokova cijene na Beogradskoj burzi zabilježila je u ponedjeljak dionica Tigra Pirot, koja je na kraju dana vrijedila 687 dinara, što je 4,41 posto više u odnosu na prethodnu zadnju zabilježenu cijenu. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 1,04 milijuna dinara, a cijena se tijekom dana kretala od 657 do 700 dinara. Skoila je i cijena beogradske Komercijalne banke, i to 7,34 posto, na 28.500 dinara, a ukupan je promet bio 912.000 dinara.

Vrijednost sarajevskog Energoinvesta pala je na poetku novog tjedna 12,44 posto pa je zadnja zabilježena cijena te dionice iznosila 3,45 konvertibilnih maraka. Najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosila je 3,33 KM, a najviša je bila na razini od 3,45 KM. Ukupan promet Energoinvestom iznosio je u ponedjeljak samo 1662 KM. Sarajevski indeks SASX-10 bio je u minusu 0,84 posto i dan je zakljuio na razini 920,83 boda.

REGIONALNI INDEKSI -0,41% BIRS -0,39% 838,15 943,14 Belex15 +0,89% FIRS +3,75% 665,09 1.646,41 Belexline +0,51% MBI10 +0,10% 1.285,34 2.276,45 SASX10 MOSTE -0,84% 503,51 +0,49% 920,83 SASX30 NEX20 -0,05% 14.225,80 -0,35% 908,30 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,32% WIG20 -0,38% 2.769,51 BUX -1,27% 21.348,09 -0,46% -1,08% ATX -0,37% 2.883,33 indeksa na zatvaranju u -0,68% Stanje ponedjeljak 27. prosinca 2010.

FTSE100 6.008,92

DAX 6.967,91

CAC40

3.857,20

MICEX 1,664.39

AMERI»KI INDEKSI +0,12% S&P500 -0,16% 11.573,49 1.256,77 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,22% etvrtak 23. prosinca 2010. 2.665,60 DJIA


investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 148,0393

31,23

MP-Mena HR

25,58

491,5689 7,3666

21,51

HPB WAV DJE

97,7956

18,88

MP-Global HR

327,2876

16,74

FIMA Equity

74,9081

-17,05

ST Global Equity

46,8478

-14,47

C-Zenit

49,9750

-12,17

HPB Dynamic

47,7582

-9,96

KD Victoria

13,8866

-8,86

+ MJEŠOVITI

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn  kn kn kn kn kn kn kn    kn kn   kn kn   kn   kn kn 

101,3772 13,8866 47,7582 74,9081 41,3473 46,7686 491,5689 148,0393 7,3666 327,2876 98,4646 123,6021 49,9750 32,7300 61,2500 8,7020 75,9234 46,8478 86,3846 136,5000 82,9175 10,9726 99,1346 72,0970 69,2660 11,2611 106,8400 84,4880 5546,4800 113,3342

1,26 0,74 0,74 0,55 0,51 0,48 0,40 0,40 0,38 0,38 0,32 0,30 0,22 0,21 0,21 0,20 0,20 0,19 0,18 0,17 0,17 0,16 0,15 0,14 0,12 0,09 0,05 0,03 0,03 0,03

12,21 2,87 -4,22 -4,12 8,71 12,00 8,11 26,16 16,85 11,41 6,81 1,73 6,36 7,49 9,39 6,51 9,92 1,20 7,05 6,28 -0,08 14,18 N/A 6,05 11,76 3,93 6,65 5,91 -1,56 3,83

VB CROBEX10 KD Victoria HPB Dynamic FIMA Equity OTP indeksni AC Rusija MP-Mena HR NFD Aureus US Algorithm KD Nova Europa MP-Global HR NFD Aureus Global Developed NFD Aureus New Europe C-Zenit Erste Total East Raiffeisen Emerging M. HI-growth Capital Two ST Global Equity Platinum Blue Chip ZB trend HPB Dioniki KD Energija Ilirika Gold HPB Titan PBZ I-Stock AC G Dynamic EM Raiffeisen World PBZ Equity fond Poba Ico Equity OTP Europa Plus

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+ udjela

% 12 mj.

114,9689

9,84

AC G Balanced EM

11,2407

9,36

Ilirika JIE Balanced

151,4080

7,57

ZB global

146,6600

7,41

Raiffeisen Balanced

154,1700

5,425,61

ICF Balanced

110,5904

-17,25

ST Balanced

170,5369

-13,10

ST Aggressive

65,4170

-8,80

HPB Global

95,8733

-6,91

C-Premium

5,5896

-5,38

7,89 -8,39 -4,37 -7,35 6,92 12,55 11,10 26,14 16,80 14,12 6,03 5,89 -4,49 4,80 8,02 5,60 7,98 -5,17 -1,40 7,29 -5,65 15,04 N/A 3,21 13,98 2,38 9,05 5,93 1,22 7,02

N/A -8,86 -9,96 -17,05 6,34 15,71 25,58 31,23 21,51 16,74 0,45 4,32 -12,17 -1,09 9,43 4,54 8,49 -14,47 8,07 11,36 -7,86 N/A N/A 3,64 16,53 9,73 10,45 4,27 -3,33 5,13

N/A 2,86 -15,70 -4,30 -25,47 -18,14 7,63 19,47 -9,12 -7,48 -0,30 10,41 -21,61 -29,21 -15,01 -1,56 -7,18 -7,18 -4,80 3,89 -3,52 N/A N/A -9,11 -10,12 6,78 0,92 -3,13 -15,86 9,15

1,38 -8,83 -13,04 -17,20 5,49 14,99 25,99 33,31 16,77 16,04 0,37 1,91 -11,57 -3,82 8,22 4,21 7,59 -12,78 8,99 12,19 -8,42 9,73 -0,87 3,97 14,09 9,37 10,89 2,25 -3,98 5,30

5,620 56,974 20,403 18,707 126,937 9,682 5,153 15,876 20,129 5,039 62,510 9,005 5,529 40,353 25,349 66,041 7,009 13,196 8,729 159,578 18,167 8,194 5,698 9,965 214,550 14,141 42,099 383,728 6,039 8,583

0,93 11,63 4,33 6,57 2,99 3,80 2,80 2,21 3,19 2,58 5,07 2,14 2,85 3,23 3,01 8,83 3,68 10,17 2,98 8,16 5,22 0,82 0,16 3,42 3,44 1,81 7,23 5,30 3,41 1,43

24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONIKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced HPB Global ST Aggressive PBZ Global fond AC G Balanced EM HI-balanced C-Premium ST Balanced Allianz Portfolio Ilirika JIE Balanced Agram Trust Raiffeisen Prestige OTP uravnoteženi ZB global Raiffeisen Balanced ICF Balanced Erste Balanced

kn kn kn kn kn   kn kn kn  kn  kn   kn 

8,3039 84,8208 95,8733 65,4170 103,5220 11,2407 10,2840 5,5896 170,5369 114,9689 151,4080 67,7348 108,3000 107,1169 146,6600 154,1700 110,5904 120,9800

0,79 0,27 0,24 0,14 0,08 0,08 0,06 0,05 0,04 0,03 0,01 -0,05 -0,06 -0,10 -0,12 -0,12 -0,15 -0,18

3,15 3,24 -3,45 4,09 4,20 3,34 4,86 3,95 0,06 4,08 6,37 -0,37 0,72 -1,78 2,57 0,46 -4,65 4,05

0,44 8,26 -8,12 -1,37 4,12 1,92 4,85 -1,06 -5,89 7,40 6,16 -0,91 3,45 -1,57 2,92 2,75 -5,84 4,19

1,90 5,06 -6,91 -8,80 5,10 9,36 5,26 -5,38 -13,10 9,84 7,57 -3,41 N/A -4,98 7,41 5,42 -17,25 4,59

-3,69 -3,64 -0,80 -7,75 5,06 6,66 0,32 -13,87 6,94 8,99 8,80 -2,69 N/A 1,38 4,12 5,34 1,49 -0,21

0,62 5,45 -9,99 -7,94 3,06 9,06 5,07 -5,26 -11,38 9,57 5,87 -2,70 8,30 -6,16 6,97 4,96 -13,83 4,76

6,802 16,317 88,224 2,841 277,850 14,336 68,801 12,269 11,393 7,186 44,886 11,56 181,288 37,031 712,169 320,894 11,079 104,940

4,94 4,44 5,22 5,26 9,28 1,81 8,83 3,90 7,96 1,62 4,92 2,46 0,80 5,03 9,48 8,33 8,65 9,93

24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010

   kn    

159,1500 126,6343 174,2200 161,6354 130,1100 123,1625 129,1788 11,3208

0,04 -0,01 -0,02 -0,03 -0,04 -0,07 -0,08 -0,09

-0,26 -0,06 0,01 1,19 -0,29 -1,93 -0,21 -0,19

-0,51 1,19 2,92 4,71 3,35 1,21 2,38 1,06

4,76 3,83 8,51 10,15 8,71 3,76 8,06 5,26

5,02 4,81 6,68 8,10 4,37 4,07 4,49 1,41

4,77 3,51 8,29 8,86 8,66 3,14 7,34 5,38

231,163 14,471 473,551 25,873 194,680 13,476 132,277 7,194

9,48 5,03 8,58 6,16 7,56 5,22 7,79 8,83

24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010

kn kn kn  kn kn kn kn kn kn  kn  kn $  kn

102,6230 132,4911 162,7068 139,9388 144,8800 138,6100 135,3541 132,1805 117,1005 11,3262 10,6807 108,5079 125,8875 138,5513 124,6234 105,5500 122,3399

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

0,75 0,55 0,61 0,49 0,89 0,83 0,83 0,72 0,83 0,64 0,77 0,75 0,55 0,61 0,26 0,60 0,51

1,59 1,15 1,15 1,00 1,80 1,75 1,68 1,54 1,67 1,51 1,63 1,55 1,58 1,31 0,71 1,57 1,13

1,65 2,92 2,39 2,55 3,93 3,67 3,69 3,95 3,40 3,54 3,57 3,55 3,86 2,48 2,60 4,09 2,72

1,86 6,33 4,78 3,28 4,85 4,41 4,43 5,49 5,16 5,71 4,31 5,17 4,38 4,60 3,94 4,40 4,11

1,39 2,83 2,28 2,50 3,83 3,59 3,58 3,82 3,29 3,45 3,47 3,43 3,76 2,43 2,59 3,99 2,66

7,203 1042,670 2078,971 135,803 846,084 679,705 29,512 222,421 176,179 116,2 29,18 170,737 514,937 111,123 42,498 627,919 133,515

1,41 11,74 10,42 10,42 7,83 7,56 6,98 5,22 3,14 2,24 1,56 1,62 8,42 7,25 5,70 1,25 5,01

24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010 24.12.2010

+

OBVEZNIKI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

161,6354

10,15

Erste Bond

130,1100

8,71

Raiffeisen Bonds

174,2200

8,51

PBZ Bond fond

129,1788

8,06

HI-conservative

11,3208

5,26

HPB Obvezniki

123,1625

3,76

OTP euro obvezniki

126,6343

3,83

ZB bond

159,1500

4,76

HI-conservative

11,3208

5,26

PBZ Bond fond

129,1788

8,06

ZB bond OTP euro obvezniki Raiffeisen Bonds Capital One Erste Bond HPB Obvezniki PBZ Bond fond HI-conservative

NOVANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Euro Novani HI-cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money OTP novani fond

+


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 28/12/2010

VLADINA Ĺ TEDNJA

Britanci oekuju sumornu 2011. Dvije treine Britanaca smatra da gospodarstvo eka teĹĄka 2011. godina zbog stupanja na snagu strogih vladinih mjera ĹĄtednje namijenjenih rezanju rekordnog proraunskog deficita, pokazali su u ponedjeljak rezultati jednog ispitivanja javnog mnijenja. Svaki peti ispitanik kazao je kako razmiĹĄlja o sudjelovanju u demonstracijama protiv vlade. H

BROJKA

38

posto Britanaca oekuje da u 2011. godini nee moi na vrijeme plaati sve raune

MERCATOR

Poveana prognoza dionice Analitiari Raiffeisen Centrobanka oekuju da e cijena dionice najveeg slovenskog trgovakog druĹĄtva Mercator u sljedeih 12 mjeseci dosei ukupno 183 eura, odnosno 13,7 posto viĹĄe u odnosu na zakljunu cijenu od proĹĄlog etvrtka, prenose slovenske Finance. Rije je o ve treem popravku preporuke za Mercatoro-

ve dionice u posljednja dva mjeseca; krajem listopada austrijski su analitiari kao ciljnu cijenu odredili 163 eura, a sredinom studenoga, nakon objave rezultata 3. kvartala, 174 eura po dionici. Analitiari Perspektive u rujanskoj su analizi odredili ciljnu cijenu od 175 eura, NLB je u studenome postavio cijenu od 163 eura, a Alta Invest navodi ciljnu cijenu u iznosu 152 eura. Zadnja zabiljeĹžena cijena dionice Mercatora proĹĄloga je tjedna bila na razini 158 eura. B.hr

Dobitonosne prodaje sruĹĄile Crobex UNOVÂťAVANJE DOBITAKA Nakon odlinog optimistinog razdoblja na Zagrebakoj burzi domai su ulagai odluili unoviti svoje prijaĹĄnje dobitke Crobex je u posljednji ovogodiĹĄnji trgovinski tjedan uĹĄao s minusima od gotovo jedan posto. Crobex je pao 0,73 posto, na 2061,75 bodova, a Crobex 10, zahvaljui velikom udjelu dionica Ine u tom indeksu, pao je jedan posto, na 1126,52 boda. Redovan promet dionicama nije bio spektakularan  iznosio je 37 milijuna kuna, od ega je 21 milijun potroĹĄen na dionice Ine. "Nakon jutroĹĄnjeg blagog rasta poslije 11 sati na domaem trĹžiĹĄtu intenzivirane su dobitonosne prodaje dionica, pa su indeksi zaronili u

negativno podruje. Minusi Crobexa na razini su gubitaka koji biljeĹže kljuni europski burzovni indeksi", kazao je za Hinu Davor Ĺ poljar, analitiar u investicijskom druĹĄtvu Erste vrijednosni papiri. Dionica Ine prvi je put nakon deset trgovinskih dana zavrĹĄila u minusu. Ta je dionica pala dva posto i kraj je dana doekala na razini od 3004,07 kuna. Vlasnika je promijenilo viĹĄe od 26.000 dionica po cijena od najniĹžih 2975 do najviĹĄih 3125 kuna. ViĹĄe od sedam milijuna kuna potroĹĄeno je i na di-

onice HT-a, koje su porasle skromnih 0,23 posto, na 289,9 kuna. NajviĹĄa dnevna cijena dosegla im je ak 295 kuna. ViĹĄe od milijun kuna u ponedjeljak je potroĹĄeno i na dionice Belja, koje su porasle 2,76 posto, na zadnjih 66,8 kuna. NajviĹĄa dnevna cijena Belja iznosila je 68 kuna. Veliki rast cijene uro akovi holdinga ve je dva trgovinska dana glavno obiljeĹžje trgovanja na Zagrebakoj burzi. Dionica ure akovia u ponedjeljak je skoila viĹĄe od 5,5 posto, ime je bila dionica s najveim rastom dnevne cijene na Zagreba-

HRVOJE PRPI, predsjednik Uprave HGspota, ija je dionica u ponedjeljak tresnula 14 posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

koj burzi, dok je na Badnjak, kada se skraeno trgovalo, poskupjela 11 posto. Ukupan promet u ponedjeljak iznosio je gotovo 180.000 kuna te je 5436 dionica promijenilo vlasnika. Izdanje HGspota u ponedjeljak je zavrĹĄilo u blokadi trgovanja zbog naglog i velikog pada cijene. Stoga se dio dana nije trgovalo tom dio-

REGIJA

Dobar poÄ?etak tjedna u Beogradu Na poetku novog tjedna slovenski je indeks SBITOP pao 0,41 posto, na 838,15 bodova U Ljubljani se najviĹĄe trgovalo dionicom farmaceutske kompanije Krke, i to sa 317.715 eura, a uz

pad cijene 0,79 posto posljednja zabiljeĹžena cijena te dionice iznosila je u ponedjeljak 62,5 eura. Petrol je uz nju jedini premaĹĄio 100.000 eura prometa. Oba su beogradska indeksa zabiljeĹžila rast vri-

jednosti - BELEX 15 skoio je 0,89 posto, na 665,09 bodova, a BELEXLINE 0,51 posto, na 1285,34 bodova. Dionica Soja proteina bila je prva na popisu najtrgovanijih izdanja na beogradskoj burzi sa 37 mili-

juna dinara, a cijena joj je pala 0,9 posto, na 880 dinara. Slijedila je Naftna industrija Srbije sa 27,5 milijuna dinara prometa, a i toj je dionici vrijednost pala, i to 0,42 posto, na 478 dinara. B. St.

nicom, a iz Zagrebake burze su obavijestili kako e se trgovanje nastaviti u utorak. HGspot je zabiljeĹžio i najvei dnevni pad cijene (14 posto) na Zagrebakoj burzi u ponedjeljak, uz izuzetak Croatia Airlinesa koji je pao 20 posto, ali su toga dana protrgovane samo dvije dionice toga zrakoplovnog prijevoznika. Nikola Suec

BROJKE

0,84 0,39 posto pao je sarajevski indeks SASX 10

posto pao je banjaluki indeks BIRS


Svjetskoj automobilskoj industriji ne piĹĄe se dobro Svjetska automobilska industrija u 2011. godini oekuje loĹĄu prodaju etvrtu godinu zaredom. PotraĹžnja za automobilima u SAD-u samo e neznatno porasti, a u Europi e bez subvencija i uz vladine mjere ĹĄtednje znatno pasti. Poveat e se potraĹžnja za automobilima u ostalim ze-

mljama u razvoju poput Indije, no nedovoljno da se nadoknadi deficit. Loťe vijesti ipak ne vrijede za sve. Brazil je, primjerice, ove godine pretekao Njemaku i postao etvrto po veliini trŞiťte automobila na svijetu, a strani ulagai vide u njemu golemi poDOBITNICI DANA (ZSE) RIZ – odaťiljai +9,52 % Pounje trikotaŞa +9,09 % Jadranska banka +8,2 % Plava laguna +6,18 % Hidroelektra niskogradnja +4,9 % 22 Raste

tencijal s obzirom na sve viĹĄi Ĺživotni standard tamoĹĄnjih stanovnika. Brazilsko udruĹženje proizvoaa Anfavea procjenjuje da je do kraja ove godine u Brazilu prodano 3,45 milijuna vozila, ĹĄto je gotovo 10 posto viĹĄe nego lani. B.hr

GUBITNICI DANA (ZSE) Croatia Airlines -20 % Excelsa nekretnine -10,61 % Badel 1862 -9,76 % Vaba banka -8,7 % akovĹĄtina -7,69 %

17 Nema promjene

33 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,271,13 156,23

Prom. 0,68% 0,21%

Sirova nafta 92,21 Prirodni plin 4,09 Zlato 1.379,73 Srebro 29,29 Goveda 102,74

1,91% 1,90% 0,39% 0,30% 2,64%

IRITACIJU PRETVORIO U POSAO ŽIVOTA

Zamrzio 'spam' pa poÄ?eo zaraÄ‘ivati na borbi protiv njega Daniel Balsam ime je ovjeka koji je prije osam godina dao otkaz u reklamnoj agenciji, pokrenuo web stranicu Danhatesspam.com ('Dan mrzi spam') i upisao pravni fakultet, a sve to kako bi se borio protiv spamova koji pune njegov elektroniki poĹĄtanski sandui reklamama za jeftine lijekove, seksualne usluge i "nevjerojatna" putovanja. ak 90 posto korisnika e-mail rauna svaki dan primi oko 200 milijardi neĹželjenih junk mailova, ĹĄto je Balsamu dosad donijelo milijun dolara na sudskim presudama i nagodbama. Balsam uglavnom tuĹži tvrtke koje su prekrĹĄile kalifornijski zakon protiv spama, a veina ih pristaje na nagodbu kako bi izbjegle sud. U posljednjoj je tuĹžbi protiv tvrtke koja vodi stranicu za odrasle zaradio 4000 dolara, ĹĄto je poprilina dobit u poslu koji je nastao iz hobija. I. B.

NOVA TEHNOLOGIJA

BMW-ov elektroautomobil neće sadrĹžavati ni komad Ä?elika i aluminija Iako je prvi automobil izraen joĹĄ 1886. godine, masovno je prihvaen tek kada je otkrivena tehnologija kojom je proizvodnja automobila postala jednostavnija i jeftinija. Njemaki BMW Ĺželi na jednak nain revolucionalizirati proizvodnju elektrinih automobila koji su danas na trĹžiĹĄtu teĹĄko prihvatljivi, kao i prva Daimlerova "automatizirana koija" u 19. stoljeu. RjeĹĄenje problema za spore eline automobile koje bi tre-

Hoe li dionica Ine nastaviti padati, pratite na...

bale pogoniti lagane baterije u BMW-u su pronaĹĄli u ugljinim vlaknima, od kojih Ĺžele raditi lagane, a vrste dijelove za elektroautomobile. BMW e tako za tri godine na trĹžiĹĄte plasirati prvi automobil koji nee imati ni elinu ni aluminijsku konstrukciju. Projekt Megacity Vehicle trebao bi izbaciti prvi automobil s elektromotorom koji e se performansama moi usporeivati s tradicionalnim automobilima. D. B.

www.business.hr

UKRATKO... Rekordno niska potpora Potpora Slovenaca vladi premijera Boruta Pahora ove je godine stalno padala. IstraĹživanje je pokazalo da od 700 ispitanika Pahorovu vladu podupire njih samo 22 posto, ĹĄto je rekordno niska potpora i velik pad u usporedbi s poetkom godine. Povratak u proĹĄlost NegdaĹĄnja lanica slavnoga ĹĄvedskog sastava ABBA-e Agnetha Faltskog izjavila je da ne iskljuuje mogunost ponovna okupljanja toga neobino uspjeĹĄna glazbenog benda u posebnoj prigode ili u dobrotvorne svrhe. Osuen MiloĹĄeviev suradnik Ravnatelj jugoslavenske Savezne uprave carina 90-ih godina i jedan od suradnika ondaĹĄnjega srbijanskog predsjednika Slobodana MiloĹĄevia, Mihalj Kertes, osuen je na osmogodiĹĄnju zatvorsku kaznu zbog zlouporabe sluĹžbenog poloĹžaja.

www.business.hr


Business.hr broj 793